LANANICE

LAN^ANICE
Uvodne napomene
Gipka nit pri~vr{}ena na svojim krajevima za dva nepomi~na oslonca,
naziva se lan~anica .

it, o kojoj je rije~ mo`e biti u`e, lanac, kabl i sli~no, pri ~emu se
horizontalni razmak oslonaca, tj. ta~aka ovje{enja naziva raspon
lan~anice, dok ove mogu biti na razli~itim ili istim visinama u
odnosu na horizontalu, sl.1.
A

B
f
l
l
slika 1.
Za lan~anicu se uvode slijede}e pretpostavke:
ona ima vlastitu te`inu koja je u slu~aju homogene niti jednoliko
raspodjeljena po jedinici du`ine njenog luka ;
ona je apsolutno gipka tj.savitljiva, {to zna~i da se ne suprotstavlja
savijanju .
Na osnovu ove pretpostavke slijedi da je suma stati~kih momenata svih
sila u bilo kojem presjeku lan~anice, s
jedne ili druge njegove
strane,jednaka nuli;
ona je nerastegljiva pod uticajem zate`u}ih sila koje se javljaju u svim
njenim presjecima.
Ova pretpostavka prakti~ki zna~i da se zanemaruje pove}anje ukupne
du`ine neoptere}ene lan~anice, {to je prihvatljivo u prvoj aproksimaciji
analize.
(pri znatnim optere}enjima ili, pak, velikim o~ekivanim temperaturnim
oscilacijama uvedena pretpostavka je neodr`iva).

U uvodnoj definiciji je navedeno da su krajevi lan~anice pri~vr{}eni za

nepomi~ne oslonce {to navodi na zaklju~ak da se u njima za bilo koje
optere}enje javljaju kose reakcije za koje su, prema tome, unaprijed
poznate samo napadne ta~ke .
Drugim rije~ima javljaju se po dvije nepoznate komponente reakcija nasuprot tri raspolo`iva uslova ravnote`e.
Taj problem se, kako }e biti pokazano, neutrali{e zahvaljuju}i uvedenoj
pretpostavci o apsolutnoj savitljivosti u`eta na ~ijoj osnovi se uvijek
mo`e postaviti dodatni uslov ravnote`e - na identi~an na~in kako je to
aplicirano kod trozglobnog luka.
Lan~anicu treba, dakle, shvatiti kao ravni linijski nosa~ koji radi isklju~ivo
na zatezanje, pri ~emu se mo`e koristiti ili kao samostalni element ili {to je ~e{}i slu~aj - kao glavni nosa~ tzv.vise}ih sistema.
Zbog male vlastite te`ine nosa~a i jednostavnosti izvedbe, u pore|enju sa
gredi~nim nosa~ima, primjena lan~anica u sklopovima vise}ih sistema
omogu}uje savladavanje vrlo velikih raspona, pri ~emu se ostvaruju
veoma povoljni funkcionalni i estetski efekti.
Ovdje treba ukazati i na nedostatak takvih sistema koji se prvenstveno
ogleda u veoma maloj krutosti {to izaziva potrebu primjene dodatnih
konstruktivnih mjera za njeno ostvarenje .
U konstrukcijama objekata visokogradnje lan~anice se koriste kao glavni
nosivi elementi za natkrivanje velikih prostora kao {to su sportske
dvorane, bazeni, kongresne sale, sl.2.

S l i k a 2.
Veoma je ~esta primjena lan~anica kao glavnih nosa~a za prevo|enje
raznih instalacija (vodovoda, gasa, naftovoda) preko raznih prepreka,
sl.3.
3

S l i k a 3.
Neizostavno treba spomenuti i primjenu lan~anica kao glavnih nosa~a za
vje{anje kolovoznih tabli tzv.vise}ih mostova {to omogu}ava
savladavanje izuzetno velikih raspona (preko 1500 m, kao {to su
npr.mostovi u S.Francisku, Istanbulu, Bristolu itd., sl.4)

S l i k a 4.
U okvirima ovih op{tih razmatranja potrebno je ukazati na jo{ neke va`ne
karakteristike lan~anice, ~ije razumijevanje predstavlja uslov za shvatanje
njenog rada kao nose}eg elementa .
U tom pogledu u prvom redu treba imati u vidu njenu osobinu da
zauzima razli~ite polo`aje, odnosno razne konfiguracije, u zavisnosti od
karaktera i rasporeda optere}enja koja prima i dalje prenosi. Pri tome se
ovo odnosi na istu lan~anicu sa nepromjenjenim horizontalnim
razmakom oslonaca, i istom visinskom razlikom (h).

Neki specifi~ni slu~ajevi prikazani su na slici 5

a)

b)
l
l
h

h
F3
F2

F1

q(s)
x

y
c)
Optere}enje po jedinci du`ine luka (s)

d)
Optere}enje po jedinici du`ine
horizontalne projekcije (x)

h
h
y = f (x)
q(s)

x
q(x)

y=f1(x)

S l i k a 5.
Posljedica te osobine jeste da je potrebno, bez obzira na nepromjenjivost
raspona i visinske razlike oslonaca, za svaki slu~aj optere}enja posebno
utvr|ivati konfiguraciju, tj.jedna~inu lan~anice.
Pore|enja radi, kod krutih nosa~a, npr.sistema okvira, to nije potrebno, sl 6. pa
prema tome, princip superpozicije za lan~anice nije primjenjiv (u analiti~kom/
algebarskom obliku).
F1
F2
l

h
l

q1

q2

Slika 6
5

Naredna osobina lan~anice koju treba uzimati u obzir jeste ~injenica da

ona za vertikalno optere}enje uvijek ima horizontalne reakcije usmjerene
prema vani, dakle, obrnuto u odnosu na lu~ne nosa~e, sl. 7.
Pri tome su, dakle za vertikalno optere}enje, te reakcije me|usobno
jednake i, istovremeno jednake horizontalnoj projekciji (S ix) sile zatezanja
u bilo kojem presjeku lan~anice:
Ax=Bx=Six=H= const.

Bx=H

F1

F2

Ay
Ax=H
Bx

Ax
Ay

H
Fix=H

By

F1

F2

S l i k a 7.
I napokon, da bi se lan~anica mogla tretirati kao ravni stati~ki odre|eni
sistem potrebno je da se ona zadaje putem tri podatka .
Pored dva osnovna : raspona (l) i eventualne visinske razlike oslonaca (h)pri ~emu je slu~aj h=0 tako|e podatak koji samo ukazuje da su oslonci
na istoj visini-kao tre}i dodatni podatak naj~e{}e se unaprijed fiksira
polo`aj (ordinata) jedne ta~ke optere}ene lan~anice.
Naravno, to mo`e biti i neki drugi podatak : npr.ugao pravca jedne
(ukupne) reakcije itd.
Imaju}i u vidu ~injenicu da na ravnote`ni oblik obje{ene niti
prevashodno uti~e karakter optere}enja, stati~ka analiza lan~anica se
mo`e izvoditi prema slijede}oj globalnoj podjeli :
1.lan~anice sa poligonalnom konfiguracijom;
2.lan~anice ~ija je konfiguracija kontinuirana krivulja: y=f(x)
U skladu sa ovom sistematizacijom nije te{ko zaklju~iti da u prvom
slu~aju (sl.8a.) lan~anica u ravnote`nom polo`aju ima oblik veri`nog
poligona, dok je u drugom(sl.8b) to kontinuirana krivulja, kao grani~ni
slu~aj veri`nog poligona.
Preciznije re~eno ta stanja su posljedica djeluju}ih optere}enja:
u prvom slu~aju optere}enja su koncentrisane sile, a u drugom
kontinuirano raspodjeljena optere}enja po cijeloj lan~anici, bilo po
horizontalnoj projekciji, bilo po luku lan~anice .

Naravno postoje i drugi slu~ajevi, kao kombinacije prethodnih, me|utim

ovdje }e se izlo`iti postupci stati~ke analize samo navedenih slu~ajeva,
kao osnovnih i naj~e{}ih.

S l i k a 8.a

S l i k a 8.b.

Treba jo{ primjetiti da svaka lan~anica ima, jasno, i svoju vlastitu te`inu
koja djeluje kao kontinuirano optere}enje raspodjeljeno po jedinici
du`ine njenog luka, {to zna~i da prednji pristup u pogledu sistematizacije
ima smisla ako uklju~uje valjanu procjenu uticaja vlastite te`ine, tj.
njenog
odnosa prema koncentrisanim silama, na sile u njenim
presjecima .
U nastavku se izla`u postupci analize saglasno uvedenoj podjeli, i to
isklju~ivo za vertikalna optere}enja.

L.1.1.Lan~anice sa poligonalnom konfiguracijom

Ovakvi oblici lan~anice susre}u se u praksi kada je lan~anica nosa~ npr.
nekog cjevovoda (sl.3) ili druge obje{ene konstrukcije, {to se ostvaruje
putem vertikalnih zatega koje tada optere}uju lan~anicu sistemom
vertikalnih koncentri~nih sila. Pretpostavka je da su intenziteti tih sila
znatno ve}i od vlastite te`ine lan~anice, pa se ova zanemaruje.
Smatra se dakle, da su intenziteti tih sila poznati, kao i njihovi
horizontalni razmaci, tj. apscise (xi) njihovih hvati{ta.

Slika 9.

Pored optere}enja, ovdje vertikalnih sila, moraju biti poznata tri podatka .

Neka su to:
-raspon (l) lan~anice, tj. horizontalni razmak mjesta (A i B) pri~vr{}enja ;
-visinska razlika (h) tih mjesta ;
-ordinata( Yk ) jednog tjemena poligona (k)
Ishodi{te koordinatnog sistema smje{teno je u centar jednog(ovdje A) oslonca,
sa + y osom usmjerenom prema dole, sl. 10.
Stati~ka analiza se odnosi na :
definisanje ravnote`nog polo`aja lan~anice, tj.ordinata ( Y i ) ta~aka tjemena poligona u kojima su prilo`ene date sile, odnosno uglovi (i)
nagiba pojedinih segmenata poligona ;
odre|ivanje sila u pojedinim segmentima lan~anog poligona ;
utvr|ivanje ukupne du`ine poligona, tj. lan~anice (L)
Sile u pojedinim segmentima zategnutog u`eta ozna~ava}e se sa S, a
ukupne oslona~ke reakcije sa S A i SB . Ostale oznake vidljive su na prate}im
slikama.

Lan~anice, kao i lukovi, imaju osobinu da su reakcije u osloncima kose i

pri vertikalnom optere}enju.
Nije se te{ko uvjeriti u ovu tvrdnju ve} i na osnovu uvida u ravnote`u tri
sile (sl. 10 c) pod pretpostavkom da su uglovi (A i B) nagiba pravaca
reakcija poznati.
8

Zbog toga se reakcije u osloncima odre|uju preko svojih, vertikalnih i

horizontalnih komponenata, u cjelosti na analogan na~in kako se to
provodi kod trozglobnog luka. (treba napomenuti da postoji, kao i u tim
slu~ajevima, i drugi na~ini, ali se ovaj navodi zbog kontinuiteta ).
Dakle, na osnovu dva uslova ravnote`e za cijeli sistem:

MB 0

M Kl

(2)

gdje je MKL zapravo, moment savijanja svih sila sa lijeve strane tjemena
(k) lan~anog poligona ~ija je ordinata (yK) unaprijed poznata dobivaju se
dvije jedna~ine sa dvije nepoznanice .
To su intenziteti horizontalne (A x) i vertikalne (Ay) komponente ukupne
reakcije (SA) u osloncu A.
Identi~nim postupkom, iz uslova ravnote`e:

MB

M Kd

(3)

dobi}e se i komponente Bx i By ukupne reakcije (SB) u osloncu B.

Preostali uslovi ravnote`e cijelog sistema :

Y 0

(4)

treba da potvrde, ili opvrgnu, da ravnote`a zaista postoji. Prvi od dva

uslova (4) ukazuje na va`an podatak da je :
AX=Bx=H
(5)
I on vrijedi za sve lan~anice, bez obzira na njihov oblik, ako je
optere}enje vertikalno.
Na osnovu poznatih komponenti, ukupne veli~ine reakcija tada se
jednostavno dobiju prema:

SA

Ax2 Ay2

S B B x2 B y2

(6)

a odgovaraju}i pravci njihovog djelovanja (A i B) iz:

tg A

Ay
Ax

tg B

By
Bx

(7)

Ovdje treba primjetiti da su ti pravci identi~ni sa pravcima krajnjih

segmenata lan~anog poligona, ~ime su odmah odre|eni njihovi uglovi
nagiba prema horizontali .

Y1 X 1tg A ;

Yn (l X n )tg B h

(8)

Ovo, dalje, zna~i da se sada mogu odrediti ordinate prvog i posljednjeg

tjemena poligona.
Daljni tok analize polazi od proizvoljnog presjeka lan~anice i razmatranja
dva uslova ravnote`e tipa(4), lijevog ili desnog dijela presje~enog u`eta.
U ovom slu~aju presjek je u~injen desno od tjemena (k) - sl.10.b, te
izdvojen dio od oslonca A do tog tjemena.
U tom slu~aju slijedi :

0:

odakle je :

Y 0 :

S K cos k H 0
SK

H
cos k

cos k

H
Sk

(9)

AY Fi S k sin k 0
i 1

Nakon uvr{tavanja izraza (9) u posljednju jedna~inu, dobiva se ugao

nagiba presje~enog segmenta, pa time i sile u njemu, u obliku :
k

tg k

_( AY Fi )
i 1

(10)

Poznavaju}i ove dvije veli~ine(Sk i k), uz ordinatu yK, na osnovu

geometrijskih odnosa i uslova ravnote`e, mogu se jednostavno odrediti
sile u svim segmentima, kao i polo`aji(ordinate) tjemena lan~anog
poligona.
Pri tome treba analizu sprovoditi lijevo i desno, sukcesivno do oslonca.
Naravno, sve {to je utvr|eno za ravnote`u lijevog odsje~enog dijela,
vrijedi i za desni dio.
Tre}i uslov ravnote`e: M A 0(ili M B 0) , izdvojenog
lan~anice, uputno je koristiti za provjeru uspostavljene ravnote`e.

dijela

U razmatranom slu~aju, za lijevi dio lan~anice, ta jedna~ina ima oblik :

10

M A 0:

S k sin k x k S k cos k y k Fi x i 0 (11)

i 1

Treba posebno obratiti pa`nju na izraz (9), jer se identi~na veza dobiva za
bilo koji presjek, tj. op}enito va`i :
Si

H
cos i

Na osnovu toga mogu se utvrditi va`ni zaklju~ci:

horizontalna projekcija sile u bilo kojem segmentu uvijek je
jednaka horizontalnoj komponenti (H) reakcije pa je, prema tome,
to konstantna veli~ina;
intenzitet ukupne sile u bilo kojem segmentu bitno zavisi od nagiba
tog segmenta (i) u odnosu na horizontalu;
to ,dalje, zna~i da se najve}a sila pojavljuje u segmentu koji ima
najve}i nagib (s pove}anjem nagiba, kosinus pada), i obrnuto.
Dakle, ako postoji u poligonu horizontalni segment(cos=1) sila u
njemu jednaka je horizontalnoj reakciji H.
Naprijed
je izlo`en na~in stati~ke analize poligonalne lan~anice sa
osloncima na razli~itim nivoima.
Ukoliko su pak oslonci na istim nivoima(h=0), analiza se o~ekivano
pojednostavljuje, jer se vertikalne komponente reakcija (A Y i BY) mogu
odmah odrediti iz uslova ravnote`e:

0:

0:

Fi X i
A 0Y
l
Fi X i
BY
B 0Y
l

AY

Xi l Xi
(12)

koje su o~igledno identi~ne reakcijama proste grede ( A 0y iAx0 ) istog raspona

(l) uz isti raspored i intenzitet vertikalnih sila F i , sl. 12.b.

11

Ay

Ax=H

By
Bx =H

y1

y
x1

F1

yK
FK

XK
F1

M 10

yn
Fn

l - x1
FK

FN

MK0
Slika 12.

Kako se i u ovom slu~aju tretira samo uticaj vertikalnog optere}enja,

horizontalne komponente reakcija u oba oslonca moraju biti me|usobno
jednake :

Ax=Bx=H
I odre|uje se na osnovu poznavanja bilo koje ordinate jednog od
tjemena uravnote`enog poligona .
Ako je ta ordinata npr. YK, tada iz uslova ravnote`e dijela lan~anice lijevo
od presjeka slijedi :

M kl 0 :

H Yk ( A y X k Fi X i ) 0

(13)

i 1

Izraz u zagradi prednje jedna~ine predstavlja moment savijanja(uporediti

sl.12.c.) na odgovaraju}oj prostoj gredi u istom presjeku (Xk):
k

M 0K = Ay X K Fi X i

(14)

i 1

{to zna~i da se iz relacije(13)horizontalna reakcija mo`e odrediti prema:

M k0
(15)
H
yk
Vrijedi, naravno i obrnuto, ako je poznata sila H, onda se bilo koja
ordinata uravnote`enog poligona mo`e odrediti iz :
12

M k0
yk
H

(16)

Silu, u bilo kojem segmentu poligona mogu}e je na}i promatranjem opet

ravnote`e jednog njegovog dijela, lijevo ili desno, svejedno, od presjeka
kroz segment u kojem se ona tra`i :
Tada je na temelju uslova

Si

X 0:

H
cos i

(17)

Ugao nagiba i-tog segmenta poligona, analogno izrazu (10), definisan je

relacijom:
k

tg K

_( AY Fi )
i 1

Ti 0
H

(18)

gdje je sa T i0 ozna~ena transverzalna sila na prostoj gredi (A 0y=Ay) u polju

koje odgovara segmentu ~iji se nagib tra`i .
Svi dobiveni rezultati mogu se, jasno, provjeriti promatranjem
ravnote`e( X 0, Y 0 ) pojedina~nih ~vorova (tjemena) poligona.

L.1.2. Lan~anica sa konfiguracijom kontinuirane krivulje

Kada je obje{eno u`e optere}eno neprekidno bilo po svom luku, bilo po
svojoj horizontalnoj projekciji ima}e oblik kontinuirane krivulje koja se
op}enito opisuje jedna~inom tipa y=f(x) .
Konkretan oblik
te jedna~ine bitno zavisi od zakona raspodjele
optere}enja, ali i izbora koordinatnog po~etka sistema u kojem se analiza
sprovodi.
Bez obzira na pomenute zavisnosti, dakle za proizvoljni oblik
kontinuirane krivulje, pravac sile zatezanja u bilo kojem presjeku
optere}enog u`eta, uvijek koincidira sa pravcem tangente na krivu u tom
presjeku .
Prema tome, poznavanje konkretnog oblika jedna~ine lan~anice, za svaku
varijantu optere}enja, predstavlja preduslov za definisanje njene
konfiguracije i odre|ivanje sila u pojedinim presjecima.

13

Kao i kod poligonalnog oblika, i u ovim slu~ajevima, rje{enja su mogu}a

ako su unaprijed poznata tri podatka.
Naj~e{}e su to : me|usobni polo`aj oslonaca (l , h) i jedna ordinata
lan~anice .
Naravno, postoje i druge mogu}nosti, tj. kombinacije, ali tri se pomenute
smatraju osnovnim ulaznim elementima.
Ovdje }e se u nastavku analizirati uticaji isklju~ivo vertikalnih
kontinuirano raspodjeljenih optere}enja koja se op}enito mogu opisati
zavisno{}u q=q(x).
Tako npr. ako je optere}enje raspodjeljeno jednoliko (uniformno) po
horizontalnoj projekciji lan~anice, tj. du` ose x, tada prednja zavisnost
prelazi u q=const. {to, dakle, predstavlja samo jedan specijalni slu~aj .
Zbog toga je potrebno prvo upoznati op{ti oblik jedna~ine lan~anice za
proizvoljno raspodjeljeno vertikalno, kontinuirano optere}enje, iz kojeg
je onda jednostavno pre}i na specijalne slu~ajeve.
Op{ti oblik jedna~ine lan~anice
Neka je, dakle, lan~anica optere}ena proizvoljnim optere}enjem q(x), te
je potrebno odrediti njenu jedna~inu.
Ishodi{te koordinatnog sistema i smjerovi osa nazna~eni su na sl.14.a.
q=q(x)
dx/2
b)
A
SA
x
Sy
Q

a)

a
Sx

dy

B
dx

Sx+dSx

Sy +dSy

Sb

dx
y

slika 14
Na sl.14.b, prikazan je, uve}ano, izdvojeni elementarni dio a-b luka
lan~anice na koji djeluju tri sile : sila zatezanja S u jednom presjeku (a),
sila (S+dS) na drugom kraju elementa (b), te pripadaju}a vertikalna sila
Q=q(x)dx za koju se mo`e opravdano smatrati da djeluje u polovici
horizontalne projekcije (dx/2) luka dsab.
Prve dvije sile predstavljene su svojim projekcijama na ose x i y, pri ~emu
su sa dSx i dSy ozna~eni prira{taji sile S u krajnjem presjeku (b) luka ds.

14

Izdvojeni element, odnosno ove tri sile moraju se nalaziti u ravnote`i, ako
je u ravnote`i cijela lan~anica, {to zna~i da se mogu na njega aplicirati
osnovni uslovi :
1.

X 0:

-Sx + (Sx+ dSx) =0

dSx=0, tj.

odakle odmah slijedi da je:

Sx=const.=H

(19)

Kako je izdvajanje elemenata izvr{eno proizvoljno, dakle na bilo kojem

mjestu lan~anice, do istog rezultata bi se do{lo za svaki element, pa se
mo`e izvesti va`an zaklju~ak da je horizontalna projekcija (S x) sile
zatezanja u bilo kojem presjeku lan~anice uvijek ista, konstantna
veli~ina .
Treba se podsjetiti na istu konstataciju utvr|enu za poligonalne
lan~anice.
2.

Y 0 :

-Sy+q(x)dx + (Sy+ dSy) =0

dS y
dx

3. M b 0 :

odakle je:

q (x)

(20)

S x dy S y dx qdx

dy S y

tg
dx S x

dx
0
2

odakle je

, tj. u vezi sa (19)

dy S y

dx H
Ako se posljednji izraz diferencira jo{ jednom po apscisi (x) (H=const.),
slijedi :
dS y
d2y
, te uzimaju}i u obzir vezu (20),

2
dx
dx H
dobiva se
op{ti oblik diferencijalne jedna~ine (2.reda) lan~anice
optere}ene proizvoljnim kontinuiranim optere}enjem :
d2y
q( x )

2
H
dx

(21)

Prema tome, ako je poznat zakon raspodjele optere}enja q(x) svako

rje{enje koje zadovoljava prednju diferencijalnu jedna~inu, uz po{tovanje
rubnih uslova, predstavlja}e jedna~inu lan~anice, za taj zakon raspodjele
.

15

L 1.2.2.Paraboli~na lan~anica
Kada je lan~anica optere}ena kontinuirano po jedinici du`ine svoje
horizontalne projekcije, tj. kada je zakon raspodjele vertikalnog
kontinuiranog optere}enja :
q(x)=const.,
tada lan~anica ima oblik kvadratne parabole, sl.15, sa tjemenom u
najni`oj ta~ki (C).
x
l
l/2
f
c
y

xc

slika 15.
Zbog uniformne raspodjele optere}enja diferencijalna jedna~ina sada ima
oblik :

q
H

(22)

Za koordinatni sistem sa ishodi{tem u vi{em, lijevom, osloncu (A) rubni

uslovi jesu :

za x=0
za x=l

y=0
y=h

Pa se nakon dvije integracije jedna~ine (22) i odre|ivanja konstanti,

dobiva jedna~ina ove parabole u obliku :
y

qx
h
(l x) x
2H
l

Pravci sila u lan~anici u bilo kojem

odgovaraju}im nagibima tangenti na krivu
prednje jedna~ine po apscisi :
ql
qx
tg y '

2H H

(23)
presjeku (x) odre|eni su
, i dobiju se diferenciranjem
h
l

Tangenta na krivu je horizontalna u njenoj najni`oj ta~ki i njen polo`aj

(XC) mo`e se odrediti iz relacije (24) za Y=0, pa slijedi :

16

xC

l Hh

2 ql

(25)

Treba primjeti, da u slu~aju kada je desni oslonac (B) vi{i od lijevog (A)
postaje
YB= - h , i u relacijama (23), (24), (25) uz posljednji ~lan dolazi negativan
predznak .
Nagibi tangenti na osloncima, tj. pravci reakcija odre|uju se iz (24)
postavljanjem da je x=0, odnosno x=l, pa slijedi :

tg A y '

ql h

2H l

tg B

ql h

2H l

Du`ina lan~anice (L) mo`e se odrediti polaze}i od poznatog izraza za

elementarnu du`inu luka (dL) prema kojem je :

dy
dL 1
dx

dx

(27)

i nakon predstavljanja jedna~ine paraboli~ne lan~anice(23) u obliku :

4f
x(l x) xtg ,
l2

(28)

Tada se kona~na du`ina lan~anice mo`e izra~unati prema :

8 f2 l 2
L 1
tg
3 l
2

(30)

Treba napomenuti da je dobiveni izraz(30) aproksimativan, me|utim on

daje rezultate sa, za prakti~ne potrebe, zadovoljavaju}om ta~no{}u.
U specijalnom slu~aju, kada je h=0 (=0) dobiva se simetri~na
paraboli~na lan~anica, sl.16., ~ija jedna~ina u istom koordinatnom
sistemu ima oblik:

qx
l x
2H

(23a)

17

Za poznatu strelu (f) lan~anice u

polovini raspona, ili odnos f/l,
horizontalna sila (H), pa time i
horizontalne komponente reakcija,
mo`e se odmah odrediti uvode}i
jedna~inu (23a ) :
Za x=l/2 je y=f, pa slijedi :
ql 2
(31)
H
8f
Slika 16
Vertikalne komponente reakcija su identi~ne reakcijama odgovaraju}e
proste grede :
ql
Ay = B y = ,
2
Te ukupne reakcije iznose :

2
ql
ql ql

SA=SB=
8f
2 8f
2

l 2 16 f

(32)

Nagib tangente, tj. pravac sile, u proizvoljnom presjeku dobiva se iz(23a),

pa slijedi :
dy
q l

tg x
dx
H 2

(33)

Du`ina simetri~ne lan~anice dobiva se direktno iz(30) za =0

8 f2
Ll
3 l

(30a)

18

L 1.2.3. Prirodna ( obi~na ) lan~anica

Naredni oblik kontinuiranog optere}enja koji se ovdje analizira jeste
vlastita te`ina lan~anice .
Ako je lan~anica homogena, tada njena vlastita te`ina djeluje kao
kontinuirano optere}enje uniformno raspodjeljeno po horizontalnoj
projekciji .
Treba, me|utim, ista}i da je takva aproksimacija prihvatljiva u
slu~ajevima tzv. jako zategnutih lan~anica kod kojih je, za razliku od
opu{tenih, odnos strele (f) i raspona (l) veoma mali(reda veli~ine :f/l
=1/40).
Lan~anice, o kojima je ovdje rije~, imaju konfiguraciju koja je uslovljena
djelovanjem samo vlastite te`ine, te se nazivaju prirodne ili obi~ne
lan~anice, sl.18 .
Navedeni na~in djelovanja takvog optere}enja izaziva odre|ene
pote{ko}e pri njihovoj analizi, {to se mo`e zaklju~iti ve} i na osnovu,
primjerice, namjere da se odrede reakcije u osloncima.
y
SA

l
A
h
B
xK

dy

dL
SB

a
q(x)
O yK
Slika

x
18.

dx

U tom slu~aju, bez obzira {to je poznat me|usobni polo`aj oslonaca (l i

h), reakcije se ne mogu odrediti na na~in kako je to pokazano u
prethodnim slu~ajevima, i pored poznavanja dodatnog uslova :
koordinata jedne ta~ke lan~anice.
Kada su oslonci na razli~itim visinama, krak vanjskih sila (od optere}enja)
nije definisan, jer zamjenjuju}a vertikalna sila djeluje u te`i{tu

19

odgovaraju}eg luka lan~anice, a taj podatak je uslovljen poznavanjem

njene jedna~ine.
Isti problem nastaje i kada su oslonci na istim nivoima pri postavljanju
jedna~ina za odre|ivanje horizontalnih reakcija.
Navedena, a i ostale pote{ko}e izbjegavaju se postavljanjem
koordinatnog sistema tako da vertikalna os (y) prolazi kroz najni`u ta~ku
(C) lan~anice, dok je horizontalna (x) paralelna sa tangentom u toj ta~ki.
Pri takvoj postavci, polo`aj koordinatnog po~etka nalazi se na unaprijed
nepoznatom vertikalnom odstojanju ( a) od najni`e ta~ke lan~anice .
Drugim rije~ima, polo`aj najni`e ta~ke je onda definisan ako je poznato
to odstojanje , koje se naziva parametar prirodne lan~anice.
Za ovako odabrani koordinatni sistem, jedna~ina prirodne lan~anice
mo`e se definisati na slijede}i na~in .
Na elementarni dio luka dL izdvojen iz lan~anice optere}ene kontinuirano
po njenom luku djeluje zamjenjuju}a vertikalna sila (g dL) gdje je g vlastita te`ina promatrane lan~anice.
Ekvivalent toj sili jeste veli~ina q ( x) dx koja djeluje na horizontalnu
projekciju (dx) elementarnog dijela dL, pa slijedi :

q ( x) g

(gdL)=q(x) dx , odakle je

dL
dx

(34)

Na taj na~in optere}enje po luku lan~anice je svedeno na optere}enje po

njenoj horizontalnoj projekciji, te se prednji izraz mo`e unijeti u op{ti
oblik jedna~ine lan~anice (21) dobiven za proizvoljno kontinuirano
optere}enje q(x):

g dL

H dx

(35)

To je diferencijalna jedna~ina(2. reda) prirodne lan~anice u nazna~enom

koordinatnom sistemu, sl.18, kojoj je pozitivni predznak na desnoj strani
usagla{en sa oblikom krivulje (za konkavne funkcije u takvom sistemu je
y''>0).
Kada se izraz (27) za elementarni dio luka dL unese u ovu jedna~inu
dobiva se :

g 1

1 y 2 dx
H dx

(36)

20

Uvode}i odnos kojim je definisan parametar lan~anice:

p=a=

H
g

(37)

i koji je konstantna veli~ina za konkretnu lan~anicu (ima dimenzije

du`ine). Nakon prve integracije jedna~ine (36), za rubne uslove
za x = 0 : y' = 0, te je c1=0, slijedi :

x
y' sh
a

(38)

Integracijom ovog izraza (za x = 0 : y = a ,te je i c 2 = 0)dobiva se rje{enje

polazne jedna~ine (35) u obliku :

x
y a ch
a

(39)

koja predstavlja jedna~inu prirodne lan~anice u ovom koordinatnom

sistemu .
Na temelju ovog izraza mo`e se zaklju~iti da homogeno u`e, pri~vr{}eno
za dva nepomi~na oslonca, zauzima oblik hiperbolnog kosinusa, koji je
simetri~na funkcija u odnosu na os y. Zbog toga se ~esto ovakve
lan~anice nazivaju hiperboli~ne .
Ako je L neka kona~na du`ina luka (L), a d(L) prira{taj te du`ine, tada
se du`ina kona~nog dijela luka mo`e odrediti integracijom poznate veze
d(L)=dx2+dy2= 1 y ' dx :
2

L= 1 y ' dx
2

(40)

Saglasno definiciji hiperbolnog kosinusa ova jedna~ina se mo`e napisati i u obliku :

x
x

a a
Y= e
e a
2

21

Nakon uno{enja u prednju jedna~inu ve} ustanovljene veze (38), te

uzimaju}i u obzir da je ch2u=1+ sh2u , dobiva se kona~no :

L=a sh

(41)

Prema tome ,du`ina luka lan~anice mjerena od njenog tjemena (C) do

proizvoljne ta~ke (K), sl.19, odre|uje se na osnovu relacije(41), kada se u
ovu unese da je x=xK, uz poznati parametar (a) .
Dobiveni izraz (41) za du`inu luka mo`e se transformisati i prikazati u
funkciji ordinate proizvoljne ta~ke (yK) tako da se nakon kvadriranja
unese veza: y'2=ch2(x/a) -1, pa se kona~no dobije u obliku :
L2=y2K - a2

(42)

Ostali odnosi u prirodnoj lan~anici ustanovljuju se

na temelju
razmatranja ravnote`e izdvojenog dijela lan~anice, sl.19 u presjecima
kroz najni`u (c ) i proizvoljnu ta~ku (K).

a)

b)
XK

SK
K

SK

YK

Q
H

Slika 19.
Na taj dio djeluju tri sile (Q=gL , SK i H), koje moraju biti u ravnote`i, te
formiraju zatvoreni poligon sila, sl. 19.b.
Uzimaju}i u obzir da je iz (37) H=ag, na osnovu tog poligona proisti~e
veza:

S K Q 2 H 2 g L2 a 2

(43)

Istovremeno, ovaj izraz za silu u presjeku mo`e se izraziti u funkciji

ordinate (yK) ako se u njega unese relacija (42), pa se tada dobija:
SK=gyK

(44)
22

Prema tome, sila u prizvoljnom presjeku prirodne lan~anice jednaka je

proizvodu izme|u intenziteta optere}enja(g), tj. vlastite te`ine, i ordinate
tog presjeka.
Ispostavlja se tako da je osnovni problem odre|ivanja parametra (a)
prirodne lan~anice.
U primjenama, zavisno od raspolo`ivih podataka, a s ciljem odre|ivanja
te veli~ine iskrsavaju te{ko}e koje primarno proisti~u iz prirode
hiperbolnog kosinusa.
Prora~un, u pravilu, otpo~inje postavljanjem jedna~ina (39) lana~nice za
oslona~ke ta~ke na temelju zadatih podataka .
Tako dobivene jedna~ine jesu transcedentne i rje{avaju se postupnim
pribli`avanjem izraza na lijevoj i desnoj strani, sve dok se ne postigne
jednakost.
U tu svrhu mogu se koristiti razni postupci, me|utim, bez obzira na
postupak, osnovni problem je izbor polazne veli~ine parametra lan~anice.
U tom pogledu pokazuje se kao veoma upotrebljiva jedna aproksimacija
hiperbole sa kvadratnom parabolom, istog parametra. Naime, u tehni~koj
praksi vrlo ~esto se projektuju ve} pominjane jako zategnute lan~anice sa
malom stinjeno{}u, tj. malim odnosom strele (f) i raspona(l), lan~anice.
Jedna~ina ove parabole ima oblik :

x2
Y=a+
2a

(45)

a dobivena je razvijanjem funkcije ch(

prva dva ~lana tog reda:
Ch z =1+

x
) u red, i zadr`avanjem na samo
a

z2 z4

...
2! 4!

z=x/a

Parabola odre|ena jedna~inom (45) le`i ispod hiperbole odre|ene

jedna~inom (39), sl.20., sa istim parametrom (a).
Y

Y=ach(x)
Y=a+x2/2a
a

X
23

slika 20.
Ovdje postoje dvije mogu}nosti. Obje su, naravno, aproksimacije:
da se, nakon odre|ivanja parametra (a) u jedna~ini (45), postupak
sprovodi u skladu sa rezultatima, tj. relacijama za prirodnu lan~anicu,
jer stvarna i dalje ostaje teorijski optere}ena po svom luku ;
da se prora~un sprovodi za parabolu ~ija je jedna~ina
y=gx2/2H,

(46)

ako je poznat unaprijed polo`aj najni`e ta~ke lan~anice ( C ).

Prednja jedna~ina se odnosi
za koordinatni sistem sa po~etkom u
najni`oj ta~ki (a=0 ), a zbog zategnutosti lan~anice mo`e se
aproksimativno smatrati da optere}enje djeluje po njenoj horizontalnoj
projekciji, tj. da je q=g.
Ina~e,pri aproksimaciji hiperbole sa parabolom (45), kao {to je vidljivo iz
sl.20, treba o~ekivati ve}a odstupanja nani`e, u odnosu na ta~ne
rezultate, u podru~jima ve}ih apscisa (x).
Ovdje treba navesti, veoma povoljnu mogu}nost da je poznat unaprijed
polo`aj najni`e ta~ke ( C ) ovako optere}ene lan~anice, npr. njeno
horizontalno rastojanje
( XC) i odgovaraju}i provjes (f), sl.21.

C
Sl.21.
U tom slu~aju, ako se ishodi{te koordinatnog sistema smjesti u tjeme (C)
parabole, njena odgovaraju}a jedna~ina se dobije jednostavno iz uslova
ravnote`e dijela lan~anice (na prednjoj slici deblje izvu~eno) lijevo, (ili
desno) od tjemena:
MA=0:

q xC2
H yC
2

yC f xC tg f

h
l

24

PRIMJER 1:
Homogeno u`e du`ine L=100,00 m pri~vr{}eno je za dva nepomi~na
oslonca na istoj visini , sa poznatom strelom f=10.0 m.
Ako je maximalni intenzitet sile koju ovo u`e mo`e da primi Smax.=3250,0
N , odrediti raspon i vlastitu te`inu lan~anice.
Ovdje se radi o~igledno o prirodnoj
(obi~noj ) lan~anici, jer je optere}ena
samo svojom vlastitom te`inom (g) koja je
jednoliko raspodjeljena po jedinici du`ine
njenog luka .

1. Odre|ivanje parametra lan~anice (a) :

Ovaj podatak mo`e se dobiti iz relacije (42) koja, na osnovu datih
elemenata,primjenjena na jedan oslonac (npr, B) ima oblik:

y 2 L2 a 2

za XB=1/2 je YB=Ymax.=(a+f)=(a+10.0)

L L / 2 50.0m
(a+10.0)2=50.02+a2,

odakle je

a=120.0 m

2. raspon (l) lan~anice mo`e se odrediti na temelju op{teg oblika

jedna~ine (39) prirodne lan~anice, kada se ova primjeni na jednu ta~ku
(npr, B):

xB
),........... X B l / 2,..........YB / a ch(l / 2a )
a
YB (a 10.0) 130.0m,
YB ach(

130.0/120.0=ch(l/240)=ch(n) ;
Na osnovu tablica (
pribli`avanjem,dobiva se:

za

n=0.405 , tj. iz l/240=0.405

l/2a=l/240=n

ch(n)=1.0833
kosinus
je

hiperbolni

)ili

postupnim

l=97.20 m

3. vlastita te`ina,tj. optere}enje lan~anice, slijedi direktno iz relacije (44)

koja vrijedi za svaki y, pa
i
ymax.= yA= yB=130.0 m:

25

Dakle ,iz Smax=g ymax.

slijedi

: g= Smax./ ymax.=25.0 N/m

Ostale veli~ine:
Ay= By=Q/2=1250.0 N

H=g*a=3000.0 N

tgA= tgB=Ay/H=0.417

A=B=22.62o

PRIMJER 2
Za dva nepomi~na oslonca koji se nalaze na horizontalnom razmaku l=14.0 m,
sa visinskom razlikom h=1.0 m, pri~vr{}eno je nerastegljivo u`e, zanemarljive
vlastite te`ine , optere}eno sistemom vertikalnih sila na datim me|usobnim
rastojanjima - kako je to prikazano na slici 23. Ako je maximalni provjes u
polovini raspona y=3.0 definisati konfiguraciju zategnutog u`eta, kao i veli~ine
sila u njegovim segmentima.
Ax=H Ay
A
B
y

S1

y1

y2

y3

Ss
F1

3.0

7.0m

By

Bx =H

F3
F2
4.0

3.0

Zadano je :
F1= F2=600.0 N

Slika 23.

F3=400.0 N
Fi=1600.0 N
x1=3.0 m
x2=7.0 m , y2=3.0 m
x3=11.0 m
Lijevi oslonac:
MB=0:

H*1.0 -Ay*14.0 +F1*11.0 + F2*7.0+ F3*3.0=0

M2l=0:

H*3.0 -Ay*7.0 +F1*4.0 =0

Iz ove dvije jedna~ine slijedi :

Ay= 960.0 N

26

H=1440.0 N= Ax
Ukupna reakcija u osloncu :

SA=1730.66 N=S1

Ugao nagiba prvog segmenta : Ay/H =tgA=-0.666=- tg1

Ordinata tjemena l,

y1=2.00 m

Desni oslonac:
Ma=0:
M2d=0:

H*1.0 -By*14.0 -F3*11.0 - F2*7.0- F1*3.0=0

-H*2.0 +By*7.0 -F3*4.0 =0

Iz ovih jedna~ina slijedi :

By=640.0 N
H=1440.0 N= Bx

Pa je ukupna reakcija u osloncu :

Odgovaraju}i ugao nagiba:
Na osnovu ~ega je ordinata:

SB=1575.82 N=S4

tgB=0.444=+ tg4
y3=1.34+1.00 =2.34 m

Uglovi nagiba drugog i tre}eg segmenta (10):

-(Ay-F1)/H =tg2=0.250
Nagib tre}eg segmenta:
-(Ay-F1- F2)/H =tg3=0.166
Sile u drugom i tre}em segmentu (9):
S2=H/cos2=1484.54 N
S3=H/cos3=1460.44 N
Za cijeli sistem je:
y=0: Ay + By -F1-F2-F3=0
960.0+640.0-600.0-600.0-400.0=0
x=0: -Ax + Bx =0
-1440.0+1440.0=0

27