Professional Documents
Culture Documents
KOROZIJA
razaranje (spontano) materijala pod djelovanjem okolnog medija
promjene na povrini ili u nutrini koje izazivaju gubitak materijala i
promjenu svojstava
KEMIJSKA KOROZIJA
kemijske reakcije na povrini npr. oksidacija
ELEKTROKEMIJSKA uz prisutnost ELEKTROLITA
ELEKTROLIT elektriki vodljiv medij npr. morska voda ili
vlana atmosfera
elektrolit
ANODA
KATODA
Razlika elektropotencijala.
Korodirani metal se ponaa kao ANODA
- Fe2O3
- Fe2O3 - hematit
- Fe2O3 - hematit
Fe3O4 - magnetit
- Fe2O3 - hematit
FeO-wstit
Fe3O4 -magnetit
NELEG. ELIK
NELEG. ELIK
200-400C sporo
oksidira
400-575C
spora oksidacija
NELEG. ELIK
>575C
naglo ubrzavanje
oksidacije
Cr2O3
(O
2)
Al2O3
ALUMINIJ
20C oksidira na
zraku
FeO
Fe2O3
TiO2
Fe3O4 -magnetit
SS ELICI
(austenitni)
20C
oksidira na zraku
TITAN
20C
oksidira na zraku
276 milijardi US $
zaostala naprezanja;
B) VANJSKI FAKTORI:
a) opa,
b) mjestimina:
OPA KOROZIJA
Stupanj
Opis otpornosti
Gubitak mase,
g/m2h
Smanjenje debljine
lima, mm/god.
0
1
2
3
potpuna
praktiki postojano
slabo postojano
nepostojano
< 0,1
0,1...1,0
1,0...10
> 10
< 0,11
0,11...1,1
1,1...11
> 11
!
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=47
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=55
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=2
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=9
INTERKRISTALNA KOROZIJA
Napreduje nevidljivo du granica kristalita (zrna) razaranje metalne veze
meu kristalitima i konano raspad cijelog dijela uz prisutnost elektrolita.
Po granicama zrna izluuju se neistoe i razliiti spojevi legirnih elemenata
(npr. karbidi ili oksidi) razliitog elektropotencijala u odnosu na okolna zrna
(vrstu otopinu).
Podloni su austenitni Cr-Ni elici i Cr feritni elici, dok martenzitni elici nisu
podloni.
Duljim dranjem Cr-Ni A-elika izmeu 550 do 800 C dolazi do SENZIBILIZACIJE
A, tj. do stvaranja uvjeta za formiranje Cr23C6 karbida po granicama zrna
prilikom ohlaivanja iz tog temperaturnog intervala.
Ako je %C previsok, a brzina ohlaivanja preniska, tada se stvaraju i izluuju Crkarbidi, tj. pojavljuje se druga faza karbid, a istovremeno se osiromauju podruja
uz granice zrna na Cr, nakon ega ta granina podruja vie ne ispunjavaju nune
uvjete otpornosti na koroziju.
SPRIJEAVANJE IK
a) Ako je ve dolo do izluivanja Cr-karbida po granicama A zrna,
dio treba ugrijati na 1050...1150 C i gasiti u vodi.
Time se karbidi na granicama zrna ponovo otapaju u A pa su
Cr i C nestali s granica i A je ponovo stabiliziran.
b) Ako treba sprijeiti nastanak predispozicije za ovaj tip
korozije, ili ako se zbog veliine konstrukcije ona ne moe
gasiti, bira se tzv. stabilizirani A-elik s dodatkom Ti, Nb ili Ta
(jai karbidotvorci od Cr), pa nastaju njihovi karbidi, a ne
opasni Cr23C6 koji bi osiromaio podruja uz granice zrna na
kromu.
c) Izbor elika s to niim %C
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=36
Legure nikla
Austenitni
Dupleks
Martenzitni
Titanove
legure
Cirkonijeve
legure
Ugljini elici
OKOLNI
MEDIJ
Nehrajui elici
Aluminijske
legure
MATERIJAL
N
N
N
N
N
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
O
O
O
N
N
O
O
N
N
N
N
O
N
N
N
O
N
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
N
O
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
O
N
N
O
N
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
N
O
O
O
N
N
O
N
O
N
O
N
N
N
N
N
N
O
N
N
N
O
N
N
N
N
N
N
O
O
N
N
N
N
N
N
O
O
N
N
N
N
N
N
O
N
O
O
N
N
N
N
N
N
N
O
O
N
N
N
N
N
N
O
O
N
N
N
N
N
N
N
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
O
O
N
O
N
N
N
N
N
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
O
O
N
N
O
N
N
N
O
N
N
O
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
O
N
N
O
N
N
O
N
N
N
N
N
N
O
N
O
N
N
N
N
N
N
N
N
metal
Vie O2
Vea pH-vrijednost
O2
Manje Cl-
KATODA
OH-
Cl-
H+ Fe++ ANODA
Pasivni film
U procijepu
e-
metal
Manje O2
Manja pH-vrijednost
Vie Cl-
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=22
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=50
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=49
VRSTE ELIKA
1. Cr-elici (neki s dodacima Mo, Al i Ti):
feritni (< 0,10 %C, 15...18 %Cr),
martenzitni i martenzitno-karbidni (0,15...1,0 %C, 13...18 %Cr),
feritno-martenzitni (0,10...0,15 %C, 13...18 %Cr).
2. Cr-Ni, Cr-Ni-Mo i Cr-Mn elici su prema mikrostrukturi:
austenitni
feritni,
martenzitni,
austenitno-feritni (s 10 % ferita),
martenzitno-feritni,
austenitno-martenzitno-feritni.
relativno mekani;
magnetini
relativno slabo zavarljivi zbog sklonosti pogrubljenju zrna grijanjem iznad 900 C te
opasnosti od krhkosti 475 pri duljem dranju pri 350520 C, kao i zbog mogueg
nastajanja krhke -faze (FeCr) pri dugom dranju od 520 do 850 C;
slabo oblikovljivi deformiranjem;
bolje obradljivi odvajanjem estica od austenitnih elika;
postojani prema oksidirajuim kiselinama (HNO3) i neosjetljivi na plinove koji sadre
sumpor, za razliku od Cr-Ni austenitnih elika;
manje postojani prema kloridnim otopinama (morska voda);
nisu osjetljivi na pojavu napetosne korozije ak i u kloridnim otopinama;
umjereno postojani na pojavu jamiastog oteenja ako sadre Mo;
neotporni na rastaljene metale Al, Sb i Pb, soli i reducirajue medije;
nie cijene od ostalih nehrajuih elika;
skloni lomljivosti pri niskim temperaturama.
nemagnetini su;
dobro oblikovljivi u hladnom stanju (visoka A5, Z i KU a niska Re i Rm), a
hladnom deformacijom mogu ovrsnuti (vuena ica ili hladnovaljane
trake);
uz dodatno legiranje s Mo, W i V pokazuju vrlo dobru otpornost na
puzanje pri temperaturama > 600 C;
zbog zadovoljavajue ilavosti pri snienim temperaturama primjenjuju
se teorijski do 273 C;
otporni na organske i anorganske kiseline, luine i soli;
u odreenim su uvjetima podloni interkristalnoj koroziji.
Martenzitno-feritni elici
Mekomartenzitni elici
Vrsta materijala
niskougljini elik
galvanizirani elik
sivi lijev
elik s 4...6 % Cr
18 % Cr i 8 % Ni
nehrajui elik
18 % Cr i 35 % Ni
nehrajui elik
Monel
(70% Ni i 30% Cu)
nikal
bakar
mjed -CuZn15
Al-bronca
novo srebro
(Cu+18%Ni i
17%Zn)
aluminij
Al-Cu legura
Industr.
atmosf.
11)
4
4
3
Slatka
voda
1
2
1
3
Morska
voda
1
4
1
3
H2SO4
(515%)
1
1
1
1
Luina
(8%)
5
1
4
4
4
4
4
4
5
4
3
4
5
4
4
4
4
3
3
3
5
3
1
3
4
3
2
1
4
1
3
2
1
1
Prikladan je za primjenu:
Legure Ni-Mo
Legure Ni-Cr-Fe
Cu-Zn mjedi
Specijalne mjedi
Fosforne bronce
Aluminijske bronce
Cu-Ni legure
POLIMERI
oksidacijski efekt jest starenje gume, pri emu dolazi do naglog pada
molekularne mase praenog mekanjem, ili pak do poveanja
molekularne mase i krhkosti.
PPS
PA 6/6
PC
PSO
Modificiran
PPO
Kiseline
37% kloridna
30% sulfatna
Luine
28% amonij -hidroksid
30% natrij -hidroksid
N-butilamin
Anilin
Ugljikovodici
Cikloheksan
Toulen
Diesel gorivo
Benzin
Organska otapala
Kloroform
Klorobenzen
Etilen -klorid
Butilni alkohol
Cikloheksanol
Fenol
Metil-etil keton
Etil-acetat
100
100
100
100
100
100
100
100
100
49
96
85
89
91
85
0
7
0
0
100
100
0
0
100
100
0
0
100
98
100
100
90
76
87
80
75
0
100
99
99
0
100
100
0
0
36
0
87
100
72
100
100
100
100
100
57
73
65
87
84
0
87
89
0
0
0
94
74
0
0
0
0
0
0
100
95
0
0
0
0
0
0
84
27
0
0
0
TEHNIKA KERAMIKA
kemijska postojanost bitno ovisi o jaini atomskih veza:
Volframov karbid
Silicijev karbid
otporan je na jake kiseline i na jake luine i praktiki je inertan na
djelovanje HCl, HF i KOH.
ANORGANSKE
METALNE
NEMETALNE
ORGANSKE
NEMETALNE
POSTUPCIPRIPREMEPODLOGE,
NANOENJAIOBRADEPREVLAKA
PRIPREMA PODLOGE
NANOENJE
PREVLAKE
ODMAIVANJE
NAKNADNA OBRADA
PREVLAKE
MEHANIKA
PREDOBRADA
KEMIJSKA
PREDOBRADA
KEMIJSKI
POSTUPAK
FIZIKALNI
POSTUPAK
ELEKTROLITIKI
POSTUPAK
KEMIJSKA
OBRADA
MEHANIKA
OBRADA
ELEKTROKEM.
OBRADA
TOPLINSKA
OBRADA
METALNE PREVLAKE
Katodne
Anodne
METALNE PREVLAKE
POSTUPAK NANOENJA
FIZIKALNI POSTUPAK
VRUE URANJANJE
METALIZACIJA PRSKANJEM
PLATIRANJE
NATALJIVANJE
NAVARIVANJE
OBLAGANJE
LEMLJENJE
LIJEPLJENJE
KEMIJSKI POSTUPAK
IONSKA ZAMJENA
KATALITIKA REDUKCIJA
ELEKTROKEMIJSKI POSTUPAK
GALVANOTEHNIKA
ANORGANSKENEMETALNEPREVLAKE
Oksidna prevlaka na Al; anodizacija aluminija
(ELOKSIRANJE)
Dobiva se elektrokemijskim postupkom
Sastoji se od Al2O3
Prevlaka je staklasta i tvrda, moe biti u razliitim bojama
Oksidna prevlaka na eliku (BRUNIRANJE)
Dobiva se kemijskim postupkom (obradom u vruim lunatim
otopinama koje sadre nitrate i nitrite)
Prevlaka je Fe3O4 crne boje
Prevlaka apsorbira svijetlo pa se primjenjuje za obradu oruja i
dijelova optikih aparata
Bojenje i lakiranje
Plastifikacija
Gumiranje
Bitumenizacija
Konzervacija
Alkid
Amin-alkid
Akril
Celuloza
(butirat)
Epoksi
Epoksi ester
Fluorokarbon
Fenol
Poliamid
Plastisol
Poliester
(bez ulja)
Polivinilfluorid (PVF)
Polivinilidenfluorid
(PVF2)
Silikon
Silikon-alkid
Silikonpoliester
Silikon-akril
Vinil
Vinil alkid
Polivinilklorid (PVC)
Neopren
(guma)
Uretan
Adhezivnost
Otpornost
prema
atmosferi
Zadravanje
boje
Otpornost
prema
kemikalijama
(openito)
Maksimalno
doputena
radna
temperatura
3
2
3
3
3
2
1
1
3
1
1
3
1
1
1
1
2
1
1
2
0,5
2
2
3
3
3
1
3
3
3
3
1
1
1
1
3
3
3
2
3
2
2
3
3
3
3
1
3
1
1
1
0
2
1
3
1
3
2
1
3
2
2
2
2
2
1
0,5
0,5
1
1
2
2
1
1
1
2
3
2
3
2
1
2
3
3
1
2
2
2
2
2
1
3
2
2
1
2
2
3
2
3
2
2
2
1
1
3
1
1
0,5
Cijena
Otpornost
prema
abraziji
Elastinost
3
3
2
2
3
2
KATODNA ZATITA
Sniavanje elektrodnog
potencijala, tj. pomakom el.
potencijala metala u
negativnom smjeru.
ANODNA ZATITA
Povienje elektrodnog
potencijala, tj. pomakom
el. potencijala metala u
pozitivnom smjeru
KATODNA ZATITA
Vanjskim izvorom struje
rtvovanom anodom
INDEKS CIJENE
MATERIJAL
UGRAENO
0,14
1
0,20
1,05
0,31
1,07
0,52
1,17
0,45
0,48
0,77
0,95
1,62
1,33
1,55
1,86
2,17
3,67
REPARIRANJE
POUZDANOST
KOROZIJSKA
POSTOJANOST
TROKOVI
U 20 god.
na objektu
MATERIJAL
kod
proizvoaa
IZRADA
3
3
5
3
3
3
3
3
2
1
2
2
2
2
2
1
2
2
N
N
1
N
N
N
2-1
3-1
5
5
1
5
5
5
1
2-1
5
5
1
5
5
5
1
1
5
5
1
5
5-3
5-2