POLET KRANSTVA: RAZVOJ GRADNJE, POLJOPRIVREDNI I

DEMOGRAFSKI NAPREDAK
- veliki graditeljski procvat odigrao kljunu ulogu na srednjovjekovnom Zapadu
izmeu 10. i 14. stoljea. Ponajprije u smislu gospodarskog poticanja. Proizvodnja
sirovina na veliko, usavravanje tehnologija i izrade alatki za vaenje, prijevoz,
dizanje krupne grae i velikih teina, okupljanje radne snage, novano pokrivanje
radova
- gradilite sredite prve i gotovo jedine srednjovjekovne industrije
- nuda da se prui stanite sve brojnijem puanstvu
- teko je u tom razvoju kranstva razluiti uzroke od posljedica, budui da je
veina vidova tog procesa bila i jedno i drugo u isti mah.
- demografski rast prva i najspektakularnija posljedica tog napretka. Jednako je s
relativno mirnim prilikama u 10. stoljeu.
- smanjenje nesigurnosti takoer je posljedica elje velikog dijela kranskog
drutva da zatiti rastui napredak
- stalno nastanjivanje barbara moglo je poluiti i ispravnijom politikom
obraivanja tla u novih gospodara. Normani su se preobrazili u poljoprivrednike
pod vodstvom svojih vojvoda.
- postupno irenje trogodinjeg plodoreda omoguilo je poveanje obradivih
povrina, raznolikost posijanih kultura, uspjeniju borbu protiv vremenskih
nepogoda, pribjegavanje jarim itaricama kad bi ozime podbacile. Koritenje
asimetrinog pluga s kotaima i odgrnjaom, sve ea primjena eljeza pri izradi
poljoprivrednih alatki omoguili su dublja oranja uz ea ponavljanja. Poveane
su obradive povrine, a urod raznolikost uzgoja i samim time prehrana poboljani
su.
- jedna od prvih posljedica toga bilo je poveanje broja stanovnika koje se moda
ak i podvostruilo u razdoblju od 10. do 14. stoljea.
- demografski je rast bio odluan za irenje kranstva
- prvo obiljeje irenja kranskog svijeta u razdoblju izmeu 10. i 14. stoljea bio
je snaan pokret krenja. Osvajanje zemlje takoer se ostvarivalo isuivanjem
movara i stvaranjem poldera (niskih terena zatienih od mora nasipima)

IRENJE KRANSTVA: KRISTIJANIZACIJA SJEVERA I ISTOKA. PANJOLSKA

REKONKVISTA, KRIARSKI RATOVI
- dvostruki pokret osvajanja iji je rezultat bio pomicanje granica kranstva u
Europi i daleka putovanja u muslimanske zemlje kriarski ratovi
- irenje kranstva postalo je gotovo u cijelosti udjelom Nijemaca koji su
zaposjeli granice kranstva u dodiru s neznabocima sjevera i istoka. Odatle e
proizai mjeavina vjerskih, demografskih, gospodarskih i nacionalnih pobuda
- kristijanizacija se odvija polako i s ponekim naglim zastojima

- raskol iz 1054.g. odvojit e od rimskog kranstva cijelu Balkansku i Istonu

Europu
- Prusi e se preobratiti tek u 13. stoljeu, a njihovo e preobraenje biti osnovom
uspostavljanja njemake drave teutonskih vitezova.
- uz ta pripojenja kranskome svijetu Republica Christiana koje valja zahvaliti
evangelizaciji poganskih naroda, znaajne migracije unutar kranskog svijeta
izmijenile su kartu Zapada.
- Skandinavija je ponjela velike uspjehe u Engleskoj. Anglosaksonac Edvard
Ispovjednik oduzima Danskoj vlast nad Engleskom. 1066. Vilim Vanbrani,
vojvoda Normandije osvaja Englesku u samo jednoj bitci, kod Hastingsa.
- od poetka 11. stoljea normanske kneevine niu u junoj Italiji. Robert
Guiscard osvaja Kampaniju, oduzima Siciliju muslimanima, alje Bizantince iz
Italije. Tako je utemeljeno Kraljevstvo Dviju Sicilija (latinski, grki i arapski tri
su slubena jezika kraljevskih ureda). Politiki uzor kranskog svijeta ali i
kulturalni.
- sjeverna Francuska kolonizira junu zahvaljujui kriarskome ratu protiv
albigeneza (katari, bogumili) koji je zavren Parikim mirom te je pripremio novo
pripojenje Languedoca Francuskoj Capeta. Pod vodstvom Karla Anuvinskog kreu
u osvajanje Kraljevstva Dviju Sicilija, ali im izmie iz ruku nakon Sicilijanske
veernjice 1282. (pokolj Francuza na Siciliji, 31.3.1282.) i prelazi Aragoniji.
- jedan od velikih uspjeha kranskog irenja izmeu 10. i 14. st. jest ponovno
oduzimanje gotovo cijele panjolske muslimanima. Meu pomonicima
Rekonkviste najvaniju je ulogu odigralo francusko sveenstvo iz Clunya koje je
takoer poticalo zanimanje za hodoaa u Santiago de Compostela
- nesupjesi: glasoviti Al-Mansur, Almanzor iz junakih pjesama, razara
baziliku u Santiago de Composteli 997.g.
- znaajan je datum 16. srpnja 1212. tog dana kraljevi Katalonije, Aragonije i
Navarre odnose izvanrednu pobjedu nad kalifom Cordobe u Las Navas de Toulusi.
- Potkraj 13. stoljea, muslimani su stjerani u panjolskoj u malo Kraljevstvo
Granade koje e uostalom zablistati posebnim sjajem u 14. stoljeu s
dotjerivanjem Alhambre
- Poblacion (naseljavanje) prati svaku etapu osvajanja.
- od polovine 11. stoljea panjolska rekonkvista poprimila je obiljeja vjerskog
rata pripremajui vojnu i duhovnu stvarnost kriarskih ratova.
- prvotni mamac kriarskih ratova bila je elja za osvajanjem zemalja, bogatstava,
prekomorskih posjeda.
- pridonijeli osiromaenju Zapada, posebice vitekog sloja, koji ne samo da nije
stvorio moralno jedinstvo kranstva nego je snano utjecao na snaenje
raajuih nacionalnih suprotnosti, na produbljenje konanog jaza izmeu
Zapadnjaka i Bizantinaca, na injenicu da ar Svetog rata, nije nipoto ublaio
obiaje, nego je naveo kriare na najgore pretjeranosti, na to da je novano
pokrivanje kriarskih ratova bilo izlikom ili razlogom sve teih papskih novanih
optereenja, na neumjerenu navadu prodaje oprotajnica, te na to da su se

napokon vojni redovi, nemoni da obrane i odre Svetu Zemlju, povukli na Zapad
da bi se tamo odali svim vrstama novanih i vojnih iznuda.
- papa Urban II 1095. u Clermontu zapalio vatru kriarskog rata. eljeli su
proistiti kranstvo od sablanjive borbe izmeu pripadnika iste vjere, naznaiti
kranstvu veliki cilj
- i Crkva i papinstvo vjerovali su da e im kriarski ratovi, ije su duhovno vodstvo
preuzeli, pruiti sredstvo da na samome Zapadi ovladaju tom osvajakom ali
nemirnom Republicom Christianom, koja je bila podijeljena izmeu sebe i
nemona da sama istroi svoj vitalitet.
- vojsku vitezova pratila je vojska siromaha. Prvi kriarski rat, najnadahnutiji,
pohod je siromanih koji su krenuli prvi i pobili mnoge idove na svome putu, da
bi se postupno rasprili i podlegli gladi, bolestima i Turcima. Kasnije je duh kriara
jo dugo ivio u najskromnijim sredinama koje su najsnanije utjele njegovu
duhovnost.
- 1099. Jeruzalem je osvojen, u Svetoj Zemlji se utemeljuje Latinsko Carstvo:
Rikard Lavljeg srca nie podvige tijekom Treega kriarskoga rata, dok Filip
August uri vratiti se u svoje kraljevstvo; etvrti su kriarski rat Venecijanci
skrenuli prema Carigradu te ustanovili drugo privremeno Latinsko Carstvo u
Carigradu i Grkoj.
- Duh kriarskih vojni zadrali su jedino idealisti. Meu njim i Sveti Luj (umro
nadomak Tunisa)

RENESANSA GRADA
- srednjovjekovni su gradovi nastavili ivot prvobitnih gradova: slavenski grod,
nordijski wik. Rijetka su osnivanja gradova ex nihilo u srednjem vijeku.
- u ranome srednjem vijeku, zbijeni u jednom kutu svojih nekidanjih bedema koji
su im postali previe iroki, postupno su se sveli iskljuivo na politike i upravne
slube.
- biskupski grad zadrava neku gospodarsku vanost ponajprije zahvaljujui
naprosto hambarima biskupa ili samostana koji su uskladitavali namirnice to su
dospijevale iz okolnih sela i koje su se u zamjenu za usluge prije negoli za novac,
ili pak besplatno u vrijeme nestaice, dijelile veem dijelu male skupine
stanovnika.
- veliki su srednjovjekovni gradovi openito bili sljedbenikom malih gradova iz
vremena antike ili iz ranog srednjeg vijeka. Venecija, Firenca, Genova i Milano,
Pariz, Bruges, Gent, London i Hamburg doista su srednjovjekovne tvorevine.
- uz iznimku rajnskih gradova i nadasve Rima koji je u srednjem vijeku tek veliko
vjersko sredite, najznaajniji rimski gradovi u srednjem vijeku su nestali ili su
postali od drugorazredna znaaja.
- srednjovjekovni grad se raa i razvija na osnovi svoje gospodarske uloge.
- nastanak i procvat srednjovjekovnih gradova treba pripisati sloenu kompleksu
poticaja i nadasve razliitim drutvenima skupinama.

- gradovi su privlaili homines novi, doljake odbjegle sa zemlje, samostanske

familiae liene predrasuda, spremne na poduzetnitvo i zaradu, ali zajedno s
njima i pripadnike vladajuih slojeva: zemljino plemstvo i sveenstvo koji se bre
ili sporije uspinjao na ljestvici plemike hijerarhije, jedan sloj, ministriales,
slubenici feudalne gospode, najee proizali iz redova robova ili kmetova ali
koji se bre ili sporije uspinjao na ljestvici plemike hijerarhije zacijelo je mnogo
pridonio procvatu grada.
- snano urbanizirana podruja srednjovjekovnog Zapada bez sumnje su podruja
do kojih vode veliki trgovaki putovi. Ali to su i podruja najplodnijih nizina,
najsigurnije primjene tropoljnog sustava
- da bi nastali gradovi potrebuju povoljno seosko okruenje, ali, kako su se
razvijali oni su sve snanije utjecali na iru okolicu sukladno svojim potrebama.
- seoba iz sela u grad izmeu 10 i 14. st. Jedan je od glavnih fenomena
kranstva.
- grad je pod snanim utjecajem feudalaca koji ponekad u njemu imaju kao to je
sluaj u Italiji, svoje boravite.
- ak ako je u poetku grad bio nadasve mjestom razmjene, trgovakim
voritem, tritem, njegova je kljuna uloga na tom polju proizvodna djelatnost.
- feudalci i dalje nadziru gospodarsku djelatnost postavljajui joj brojne
gospodarske i institucionalne prepreke
- rijetki gradovi proizvode za izvoz jedino proizvodnja tekstila u sjeverozapadnoj
Europi, nadasve u Flandriji i u sjevernoj Italiji dosee razmjere koji se gotovo
mogu smatrati industrijskima te potiu proizvodnje povezane s izradom tkanina

OBNOVA TRGOVINE
- gradovi takoer vorita trgovake razmjene. Trgovinu na duge staze odravaju
jedino luksuzni proizvodi i oni prijeko potrebni. Glomazna roba (itarica, drvo) tek
postupno postaje njezinim sastavnim dijelom.
- sajmovi u Champagnei u 12. i 13. stoljeu glavna su sjecita proizvodnje
- Talijani iz Venecije, Genove Pise, Amalfia, Astia, Milana, Siene i uskoro Firence
djeluju uglavnom odjelito, u sklopu svojih gradova, kao i ljudi iz Amiensa i
Arregeoisa, dok na sjeveru djeluje irok trgovaki savez koji ubrzo stjee i
politiku mo te upravlja razmjenom na prostranom polju djelovanja Hanza
(krajem 13.st. iri se na Flandriju i Englesku te sj. Rusiju)
- trgovina je, otvaranjem ispostava u dalekim zemljama, dovrila irenje
srednjovjekovnog kranskog svijeta
- Venecijanci, koji su se domogli niza sve zamanijih povlastica od bizantskih
careva, utemeljili su pravo kolonijalno carstvo na obalama Jadranskog mora, na
Kreti, na jonskim i egejskim otocima.
- trgovaki oblik kolonizacije istodobno je naviknuo Zapadnjake na kolonijalizam
koji e im namrijeti uspjehe a potom dobro znane nedae

- kljuna uloga trgovine je i u irenju novane privrede. Sve vie oslanjanja na

novac odluni initelj preobrazbe srednjovjekovnog Zapada

INTELEKTUALNI I UMJETNIKI ZALET

- samostansko okruenje ostalo je u 11. i u manjoj mjeri 12. st., najprimjerenije
razvoju kulture i umjetnosti.
- mistina duhovnosti, romanika umjetnost razvit e se u samostanima. Cluny i
velika crkva opata Huga simboliziraju tu premo samostana u osvit novog doba.
- kulturalni translatio kojim je prevlast samostana preuzeo grad, dobro se uoava
u dvije oblasti: obrazovanju i arhitekturi
- tijekom12.st. gradske kole odluno potiskuju samostanske. Skolastika je ki
grada. Ona vlada u novim ustanovama: sveuilitima, duhovnim korporacijama.
- studiranje i nastava postaju zanimanjem. Naziv je uostalom znakovit:
universitas jest korporacija. Knjiga postaje oruem a nije vie idol.
- romanika umjetnost, koja je proizvod i izraz procvata kranstva nakon tisuite
godine, preobraava se tijekom 12. stoljea. Njezino novo lice, gotike, umjetnost
je grada.

CRKVA I VJERA U UZLETU KRANSTVA

- na samoj razini ekonomije, Crkva je bila veoma djelotvorna. U poetnom stadiju
ona ulae sredstva koja jedina posjeduje. U razdoblju tezaurizacije ekonomije,
ona je prikupila vie no itko.
- tijekom razdoblja 11. do 12. stoljea u kojem idovi vie nisu dostajali za
ulogu povjerenika to su je dotad obavljali, i kad je kranski trgovci jo nisu
preuzeli, samostani su postajali nekom vrstom kreditne ustanove.
- u cijelom tom razdoblju Crkva titi trgovca i pomae mu da svlada predrasude
uslijed kojih ga dokono plemstvo prezire.
- ona se nadasve prilagouje razvoju drutva i podaruje mu duhovna uputstva
koja mu trebaju. Tijekom cijelog tog razdoblja u kojemu se blagostanje postupno
stvara, koritenje novca se iri, u kojemu bogatstvo postaje sve privlanijim
mamcem, ona umiruje one koji uspijevaju i zabrinuti su zbog svog uspjeha kao i
one koji ostaju poraeno, nudei im svoj ideoloki ventil apologiju siromatva.
- pokret se zacrtava u 11. stoljeu, pokree preobrazbe, iznalazi viestruke
putove povratka evaneoskoj jednostavnosti, nadahnjuje reformu sveenstva u
smislu zajednitva kanoniki pokret koji obnavlja institut kanonika nameui im
tzv. Pravilo svetog Augustina cvjeta potkraj 11. i na poetku 12. stoljea
- pristaama duhovnosti u kojoj je bitno sluenje Bogu, opus dei, gdje stado
kmetova omoguuje monasima da dokolie, suprostavljaju se gorljivi zagovornici
mistike koja ujedinjuje molitvu i manuelni rad to ga obavljaju redovnici uz bok
iskuenicima i laikoj brai; sveenstvu obuzetom osjeajnou nadahnutom

veliajnou crkava, sjajem vjerskih obreda, i pompoznou slubi, suprostavljaju

se redovnici zagovornici jednostavnosti, glatkih linija bez ukrasa.
- naspram romanikoj baroknosti koja uiva u velianstvenim ukrasima i
bizarnosti vitiaste ornamentike romanika je jednostavnost divna ali
anakronika tvorevina 20. stoljea.
- nadasve osobe s ruba drutva anarhisti vjerskog ivota, usmjeruju tijekom
cijelog razdoblja tenje masa prema siromatvu. To su pustinjaci, jo nedovoljno
poznati, koji su se proirili diljem kranskog svijeta, kritelji, koji su se povukli u
ume gdje ih opsjedaju posjetitelji, smjeteni na prikladnim mjestima kako bi
putnicima pomogli pronai put.
- razvoj i uspjeh gradova stavljaju u drugi plan stari i novi anakronizam,
redovnike i samotarske zajednice vezane uz ruralno i feudalno drutvo.
- Crkav iznjedruje nove redove prosjake:
-oko 1170.g. lyonski trgovac Pierre Valdes i njegovi uenici lyonski
siromasi, koji se nazivaju valdenzima idu toliko daleko u kritici Crkve te su
najposlije iz nje iskljueni
- 1206.g. Franjo iz Assise i njegova dvanaestorica male brae, freres
mineures
- panjolski kanonik Dominique de Guzman suvremenici, mala braa i
pripovjednici, koji e se nazvati dominikancima, jezgra su prosjakih redova koji
e u 13. stoljeu initi novu vojsku Crkve. Ciljano se obraaju gradskim
sredinama. Samostane vraaju iz pustinje u mnotvo.
- usprkos prilagodbama i uspjesima, Crkva u veoj mjeri prati razvoj kranstva
no to njime upravlja, kao to je bio sluaj u ranom srednjem vijeku.
- od kraja 12.st. novi redovi cistercitski i premonstratenski odbaeni su
- dominikanci i franjevci postaju u oima dijela ljudi simbolom licemjerja, dok prvi
pobuuju jo dodatnu mrnju nainom na koji su stali na elo guenja hereze,
ulogom to su je imali u Inkviziciji.
- 13. je stoljee stoljee laizacije prije negoli katedrala i skolastikih suma.
Crkav je postala ne samo zaostala nego i reakcionarna
- njezin ideoloki monopol je ozbiljno ugroen. Javljaju se osporitelji njenog
leadershipa. Crkva, koju esto podravaju vladari reagirala je brzo i estoko.
1022. u Orleansu pale se prve lomae za heretike.
- ubrzo se ustanovljuje jo vei i opasniji pokret. Nadahnut istonjakim
herezama, u vezi s bogumilima s Balkana, cestama od Italije do Francuske slijeva
se u Srednju Europu. Okuplja plemstvo, novo graanstvo, zanatlije gradske
slojeve tvorei vie ili manje meusobno povezane pokrete pod razliitim
imenima. Najraireniji je bio onaj katara. Katari su mahinejci.
- organizirano guenje pobune nove ustanove Inkvizicije. Na institucionalnom
polju i nakon brojnih tekoa, Crkva je zapravo odnijela pobjedu na poetku
14.stoljea. na moralnome polju bio je to za nju gubitak pred sudom povijesti.

ZAPADNI FEUDALIZAM
- osporavajui sam ustroj drutva, hereze su se obruavale i na ono to je inilo
njegovu osnovu feudalizam
- feudalizacija i gradski pokret dva su vida istog razvoja koji u isti mah ustrojuje
prostor i drutvo.
- feudalizam je ponajprije ukupnost osobnih veza koje meusobno povezuju u
hijerarhiju lanove vladajuih slojeva drutva. Te se veze oslanjaju na stvarnu
osnovu beneficiju to je plemi dodjeluje svome vazalu u zamjenu za stanoviti
broj usluga i zakletvu vjernosti
- plemi i njegov vazal povezani su vazalskim ugovorom. Nakon sklopljenog
vazalskog ugovora, vazal duguje svom gospodaru consilium, savjet, koji se
openito sastoji u obvezi sudjelovanja na skupovima to ih upriliuje plemi, a
nadasve da dijeli pravdu u njegovo ime i auxilium, pomo, uglavnom vojnu a
ponekad i novanu.
- protiv nevjerna vazala, felona, nevjernika, gospodar, najee iz pristanaka
svog savjeta, moe odrediti kaznu, a glavna je konfiskacija feuda. Obratno, vazal
moe izazvati uskratiti pobjerenje vlastelinu koji ne ispuni svoje obveze.
- sve se vrti oko lena. Taj pojam prije rabe pravnici i moderni povjesniari nego
to bi pripadao rjeniku onog vremena. Najvanije je to feud najee obrauje
zemlju. To postavlja feudalizam na njegovu seosku osnovu i potvruje da je
ponajprije rije o sustavu posjedovanja i eksploatacije zemlje.
- plemi dodjeljuje leno svom vazalu u sklopu sveanosti, investiture, koja se
sastojala od simbolinog ina, predaje nekog predmeta (zastave, ezla, pruta,
prstena, noa). Ona je openito slijedila nakon homagiuma, odavanja pote, i
polaganja zakletve vjernosti.
- sve veu povezanost vazala sa svojim lenom oevidno potvruje nasljednost
lena, to je bitni imbenik feudalnog sustava
- najmonija vlastela pokuavali su, iako im to nije uvijek uspijevalo, osigurati si
izuzetnu zakletvu vazala, onu koja bi nadilazila zakletvu to su je ovi poloili
drugim plemiima, zakletvu ligiusa.
- sredite feudalnog ustroja jest dvorac. Jedna od znaajnih pojava u povijesti
Zapada od 10. do 13. stoljea jest utvreni zamak iji vojni izgled ne bi trebao
prikriti mnogo ire njegovo znaenje
- 971. pojavljuje se naslov viteza
- dok se uvjeti ivota seljaka, izuzev ponekih iznimaka alodiji i ministerijali
uglavnom poistovjeuju u sklopu velike klase mananta (prostaka, seljaina) u
vlastelinskim se redovima uspostavlja hijerarhija
- oko 1160. zacrtavaju se nove promjene, a izmeu 1230. i 1250. uspostavlja se
drukije feudalno drutvo.
Gospodarski razvoj uvelike pomae seljakoj klasi da popravi svoju sudbinu: na
novo raskrenu zemljitu, seoski batinici dobivaju povlastice, slobode naroito
osjetljive u gradskome ili polugradskom obliku.

- na cjeloukupnom zemljinom posjedu Zapada u 13. st. Javlja se opi

osloboditeljski pokret koji poboljava pravni poloaj seljaka, ako ne i njihov
materijalni poloaj. Ograniavanjje vlastelinskih nameta najee
zamjenjivanjem prisilnog rada ili radnih obaveza utvrenom naknadom,
cenzusom, njihovo utvrivanje poveljama

POLITIKI PREOKRETI: PAPINSTVO I CARSTVO

- politika povijest srednjovjekovnog Zapada nadasve je sloena stoga to ona
odraava krajnju raspaanost koja je posljedica razbijenosti ekonomije i drutva, i
prigrabljivanja javne vlasti od strane elnika vie ili manje odijelitih skupina, to
je, kao to smo vidjeli, jedno od obiljeja feudalizma.
- izmeu brojnih velikaa, Crkve i crkava, gradova, knezova i kraljeva, ljudi
srednjeg vijeka esto ne znaju o kome su politiki ovisni.
- neposredno nakon tisuite godine, kazali bismo da dvije osobe upravljaju
kranskim svijetom papa i car. Tijekom cijelog tog razdoblja njihov e sukob biti
u sreditu zanimanja
- nakon smrti Silvestra II, papinstvo potpada pod kapu velikaa Lacija, potom,
nakon 1046., pod onu njemakih careva. Ali uskoro se oslobaa. Te time i cijelu
crkvu od ovisnosti o svjetovnim gospodarima.
- na djelu je Gregorijanska reforma prema imenu pape Grgura VII. Koja je tek
najizvanjskiji vid pokreta koji usmjeruje onodobnu Crkvu prema njezinim izvorima.
Odatle borba protiv simonije i uvoenje celibata sveenstva.
- pokuaj utemeljenja neovisnosti papinstva putem pridravanja iskljuivog prava
kardinalima izbora pontifeksa (Dekret Nikole II. 1059.). odatle napori da se
sveenstvo oslobodi vlasti laike aristokracije ne bi li se oduzelo caru, pa onda i
plemstvu, imenovanje i postavljanje biskupa i u isti mah podredilo zemaljsku vlast
duhovnoj ili se pak oba ta maa predalo papi.
- inilo se da je Grguru VII. to uspjelo kad je ponizio cara Henrika IV u Canossi.
Ali, carski se pokajnik uskoro osvetio. Papa Urban II bio je oprezniji, pokuavajui
preko kriarskog rata okupiti kranstvo pod svojom vlau.
- u Wormsu 1122. dolazi do kompromisa car preputa papi investituru
biskupskom palicom i prstenom, obeaje potovati slobodu izbora i posveenja,
ali zadrava investituru ezlom za svjetovni posjed biskupa.
- borba snai za vrijeme Fridrika I. Barbarosse, i dosee vrhunac za Fridrika II
u prvoj polovici 13. stoljea. Fridirk II umire 1250. ostavljajui carstvo na milosti
bezvlau Velikog interregnuma. Ali, borei se protiv idola na staklenim
nogama, anakrone sile, cara, papa je izgleda predvidio a moda donekle i
potaknuo uspon jedne nove moi, kraljeva.
- sukob izmeu najmonijeg meu njima, francuskog kralja Filipa Lijepoga, papa
Bonifacije VIII dovrava ponienjem pontifeksa, koji je dobio pljusku u Angani
(1303.), i izgnanstvom, zatoenjem papstva u Avignonu (1305.-1376.).
- sukob izmeu pape Ivana XXII i cara Ludviga Bavarskoga u prvoj polovini
14. stoljea tek je preivjelost iz prolih vremena koja e omoguiti zagovornicima

Luja i nadasve Marsilija Padovanskog, u njegovu Denfesor Pacis, da odrede

novo kranstvo u kojemu e svjetovna i duhovna vlast biti jasno odijeljene. S
njime laicizacija dosee razinu politike ideologije. Posljednji veliki zagovaratelj
mijeanja vlasti, posljednji velikan srednjeg vijeka koji je saeo u svome
genijalnom djelu, Dante, umro je 1321.

POLITIKI PREOKRETI: DRAVE

- meu monarhijama i dravama nasljednicama politike moi koje se grade
izmeu 11. i 14. stoljea, ak i one najmonije nisu ni dinastijski osigurane niti
prostorno utvrene
- Engleska, nakon normanskog osvajanja (1066), nudi prvi primjer centralizirane
monarhije za vladavine Henrika I i nadasve za Henrika II. Plantageneta.
- poevi od 1085. Knjiga Posljednjeg Suda, Domesday Book, imenuje kraljevske
posjede i prava pruajui dragocjenu osnovu kraljevskoj vlasti. Snane novarske
ustanove, slubenici snano ovisni o prijestolju (sheriffs) upotpunjuju to djelo.
- ozbiljna kriza izbija na poetku 13. stoljea i traje desteljeima. Ivan Bez
Zemlje ,mora se pomiriti s ogranienjem kraljevske moi Velikom poveljom 1215.
(Magna Charta) a nakon pobune nieg plemstva pod vodstvom Simona iz
Montforta, Provisions of Oxford jo vie ograniavaju monarhiju.
- Edvard I pa i Edvard II uspijevaju vratiti kraljevsku mo pristavi na
parlamentarni nadzor, pri emu u vladi sudjeluju plemii, sveenstvo i graani.
- na poetku 14. stoljea Engleska je najmodernija i najstabilnija kranska
drava.
- Francuskoj na poetku 14. stoljea nije nedostajalo ugleda.
- izmeu izbora Huga Capeta (987) i dolaska na prijestolje Luja VII (1137) slabi
capetovski vladari troili su svoje snage na borbe protiv vlastele u svojim
dononima u Ile-de-Franceu.
- od 1124. Francuska je jednoduno stala iza svoga kralja pred prijetnjom
njemakog cara koji se morao povui.
- rastua mo kue Capet temelji se na poveanju kraljevskog posjeda oienog
od plemikih raspiratelja nemira.
- napredak postaje gromovit za vladavine Filipa Augusta, proiruje se i uvruje
za Luja VIII, Luja IX, Svetog Luja, Filipa Smjelog, Filipa IV. Lijepoga.
- financijska osnova kraljevske moi ostaje slaba, kralj i dalje izvlai glavninu
prihoda iz svog posjeda, ivi od svoga, ali u njegovim je rukama uprava, nakon
to je Filip August uveo suce, baillis ili vrhovne suce, seneale, i okrune
upravitelje, prevots, i vlast mu se poveava na polju financija i posebice sudstva
nakon proirenja i preobrazbe Kraljevskog savjeta u Kraljevski sud, i nakon to je
Filip Lijepi 1303. ustrojio Parlament koji sada privlai sve vei broj predmeta,
razmjerno sve eem pozitivnom ishodu priziva kralju.
- kao i u Engleskoj, dravni stalei, sastavljeni od visokog sveenstva, baruna i
bogatih graana iz dobrostojeih gradova, to ih je okupio Filip Lijepi, prije

predstavljaju pomo negoli ogranienje moi kralja i njegovih savjetnika,

legista, obrazovanih na sveuilitima i zadojenih rimskim pravom stavljenima u
slubu vladara cara u svom kraljevstvu.
- 1315. dolazi do plemikih nemira nakon smrti Filipa Lijepoga, 1328. promjena
dinastije, obitelj Capet zamjenjuje loza Valois.
- trei uspjeh centralizirajue monarhije ostvaruje papinstvo. Osiguravajui si
vlast nad biskupima i nadasve iscrpljujui novana sredstva Crkve te provevi
kodifikaciju kanonskog prava, papinstvo se u 12. i nadasve u 13. stoljeu
preobraava u djelotvornu nadnacionalnu monarhiju.
- u Kastiliji vladavina Alfonsa X. Mudroga (1252.-1284.) razdoblje je izdavanja
velikog zakonika Siete Partidas, i zahvaljujui kraljevoj naklonosti, otvaranja
sveuilita u Salamanki.
- neuspjeh monarhijske centralizacije oevidniji je u Njemakoj i Italiji.
- u Italiji, zemaljska vlast papa u srednjem dijelu poluotoka i carska vlast na
sjeveru onemoguuju povezivanje teritorija. Partijske, stranake igre izmeu
gradova, unutar svakog grada, odvijaju se uglavnom u vidu borbe s tisuu
epizoda izmeu gvelfa i gibelina.
- na jugu, u Napuljskom Kraljevstvu i Kraljevstvu Dviju Sicilija, usprkos naporima
normanskih, njemakih i anuvinskih kraljeva, smjenjuje se previe stranih
vladara da bi se uspostavila vrsta uprava.
- u Njemakoj, opsjednutost Italijom udaljuje careve od njemake stvarnosti
- izgledalo je da je Fridrik Barbarossa, osobito nakon to je 1181. svladao
najmonijeg njemakog feudalca, Henrika Lava, vojvodu Saksonije i Bavarske,
nametnuo plemstvu kraljevsku vlast. Ali dinastijske svae, ratovi izmeu
pretendenata na krunu, sve vee zanimanje za sve buntovniju Italiju, prouzroili
su, zajedno s Velikim interregnumom, neuspjeh monarhistike centralizacije.
- ive politike snage Njemake potkraj 13. stoljea jesu na granicama
kolonizacije na sjeveru i istoku hanzeatski gradovi te stare ili nove vladarske
kue.
- 1273. mali alzaki knez Rudolf Habsburki uzima carsku krunu i koristi
nadasve svoje stupanje na prijestolje da bi na jugoistoku, u Austriju, tajerskoj,
Korukoj, utemeljio budue jezgro svoje dinastije.
- 1. kolovoza 1291. ljudi iz doline Uri, slobodne opine doline Schwyz i udruga
ljudi iz nizine Nidwalden, osnivaju protiv habsburke prijetnje, trajnu ligu, kakvih
je bilo mnogo meu gradskim i planinskim zajednicama. Bilo je teko predvidjeti
da e upravo ova liga biti jezgrom izvorne politike organizacije: vicarske
konfederacije. 15. studenog 1315. liga je odnijela velianstvenu pobjedu nad
Leopoldom Habsburkim u Morgartenu.

ZAKLJUAK: ORGANIZACIJA SREDNJOVJEKOVNOG PROSTORA GRADOVI

ILI DRAVE?
- moderna Europa nee nastajati oko gradova, nego e se osnivati na dravama.

- ekonomska osnova gradova nije dostatna za ni za osnivanje prvorazredne

politike sile, niti za utemeljenje snane gospodarske sile.
- u mjeri u kojoj se krupna trgovina prestaje oslanjati nadasve na luksuznu robu
nego i na glomaznu robu (ponajprije na itarice), gradsko sredite vie nije
odgovarajueg opsega.
- ve potkraj 13. stoljea, gradovi se nameu jedino u sklopu gradskih
konfederacija: - hanzeatsko rjeenje, ili, obuhvaajui ruralno predgrae, uvijek
sve ire podruje flamansko rjeenje (Bruges i Gent stjeu svoju snagu koliko iz
svog franca, okolne seoske zemlje, toliko i iz trgovine s udaljenim krajevima), te
nadasve talijansko rjeenje gradovi Ligurije, Lombardije, Toscane, Venecije,
Umbrije okruuju se prijeko potrebnim contadom, gradskom okolinom.
- Venecija e se odrati jedino zahvaljujui svojoj terra ferma.
- poinje se nametati novi oblik prostorne organizacije onaj teritorijalnih drava