4.

DEKONSTRUKCIJA

- ubraja se u duhovne smjerove koje smatramo postmodernistikima

4.1. POSTMODERNIZAM

modernizam: vrijeme nakon racionalizma (sve gledamo racionalno i

analiziramo), ideje: vjerovanje u racionalnost, individualnost, napredak,
industrijalizaciju

negativnosti: omasovljenje, nacionalizam (u krajnjem obliku faizam), utrka u

naoruavanju

modernizam traje do 1968.: studentski prosvjedi u Parizu (i diljem svijeta)

ideali modernizma se radikalno stavljaju pod upitnik

nove ideje: kaos, tolerancija, sloboda, pluralnost

Predstavnici postmodernizma:

Jaques Derrida (1939.-2004.)

1967. ff.: De la grammatologie ; L'criture et la diffrence 1967.,
Randgnge der Philosophie 1972.

- Osnovna teza: nema direktne veze izmeu rijei, simbola i onoga to oni
oznaavaju.

Michel Foucault (1926.-1984.)

Les mots et les choses (njem. Die Ordnung der Dinge; hrv. Poredak
stvari) 1966. L'archologie de savoir
- Razvio teoriju diskursa, nain diskursa ovisi o obliku raspodjele moi.

Jean-Franois Lyotard (1924.-1998.)

La condition postmoderne (Postmodernistiko znanje): zahtjev za
odbacivanjem velikih pripovijesti
1

- velike pripovijesti = sve to prihvaamo bez da o tome razmiljamo, npr.

teorija evolucije, kranska ideologija, marksistika teorija (ali kraj im nije
doao, danas npr. antiislamizam)

Julia Kristeva (*1965.) - suradnja u asopisu Tel quel, teorija

intertekstualnosti
=>

u svakom tekstu ima manje ili vie odnosa i veza s drugim tekstovima

Roland Barthes (1915.-1980.)

Mythen des Alltags. (Svakodnevni mitovi) Frankfurt/M. 2003
- Mit je iskaz o nekoj stvari koji proizlazi iz povijesti/drutva, sastoji se od
ulananih semiolokih sustava.
- mitovi se stalno produciraju i da su meusobno ulanani.
1970 L'Empire des signes [Das Reich der Zeichen.(Carstvo znakova)
Frankfurt/M. 1981]
- Odreuju nas znakovi, ne samo realnost.
1977 Death of the Author (istovremeno s Foucaultom) teza o smrti
autora

4.2. Dekonstrukcija autora

Roland Barthes; Michel Foucault
Tekst nije poruka jednog Boga-autora, nego samo skup citata iz
bezbrojnih centara kulture. Jedinstvo nekog teksta ne lei u njegovom izvoru,
nego u njegovom odreditu: itatelju. itatelj je prostor u koji su upisani svi
citati.
Autor ne moe drugaije pisati nego to pie, vezan je uz svoju kulturu,
a tekst je skup citata iz kulture => orijentacija ka publici i ciljnom tekstu tekst se realizira tek kada se recipira.

4.3. Dekonstrukcija oznaitelja

Oznaitelji su sve vie odvojeni od toga to znae.
- strukturalizam: oznaeno i oznaitelj tvore cjelinu (Saussure)
Foucalt: Oznaitelji se tijekom razvoja odvajaju od oznaenog.
2

Osnovna teza: jezik se moe objasniti samo u beskrajnom procesu

zamjenjivanja drugim jedinicama jezika (samoreferencijalnost).
Znakovi vie nisu povezani s realnou; ne znamo to se krije iza tih znakova.
Derrida:
Veza izmeu oznaitelja i oznaenog = prisustvo smisla
Nepromjenjivost smisla je iluzija, ona je naprotiv ovisna o tekstu i njegovu
smjetaju u kontekstu
Primjer: Mauer automatski priziva u svijest Berliner Mauer; Arbeit
macht frei natpis iznad koncentracijskih logora to se u Njemakoj vie ne
moe upotrijebiti

4.4. Dekonstrukcija smisla

Tekstovi se vie ne tumae kao stabilne, u sebi zatvorene cjeline koje imaju
jedno odreeno znaenje, jedan odreeni smisao.
Pored koherencije tekstova u prvi plan istupa i suprotnost: njihova unutranja
proturjeja i prijelomi, njihove rupe i praznine.
Tekst dobiva smisao putem odnosa s drugim tekstovima. (=intertekstualnost)
Dijalog itatelja i teksta i dijalog tekstova meusobno nije iskljuivo literarni
dijalog. tovie, on ukljuuje odnose s povijeu, ideologijom, moi i
drutvom. Dakle, tekst se ne ostvaruje u izolaciji ve treba uzeti u obzir
kontekst u kojem je nastao. Tek u kontekstu tekst dobiva puni smisao, bez
konteksta mogue su bezbrojne interpretacije.

4.5. Dekonstrukcija logocentrinosti

Derrida: kritika logocentrinosti
Svaki znak se kontaminira upotrebom, npr. Jasenovac ne moe se vie
upotrijebiti bez kontaminacije
- ponavljanjem se rije kontaminira kroz kontekst (ukazuje na prolu i buduu
upotrebu) => stvara se razlika u znaenju, tzv. diferencija (kod Derride:
diffrance)
3

- upotreba ostavlja tragove (fr. traces)- svakom upotrebom u razliitim

kontekstima rije mijenja znaenje, tj. dobiva nova znaenja
- putem pisma ubrzava se raspad identiteta rijei

4.6. Dekonstrukcija i prevoenje

- dekonstrukcija kao metoda razmiljanja: svaki proces razmiljanja dovodi do
nerazrjeivog proturjeja = aporija (prijevod: je li nuan i mogu ili nemogu)
Primjer: mogunost/nunost prevoenja uz istovremenu nemogunost
prevoenja
(ili: neki tekst je mogue prevesti, ali nije i nuno)
Primjer:
dekonstrukcija teksta Waltera Benjamina, Zadatak prevoditelja
(1923, predgovor prijevodu Baudelairea)
DERRIDA
Mit o gradnji babilonske kule
Bog unitava nadu u jedan jedinstveni jezik
Prisiljava ljude da priznaju pluralnost jezika (i da se konfrontiraju s drugim
jezicima) => kraj univerzalnog jezika
Ba-Bel (vlastito ime i opa imenica istovremeno: Grad Boji)
- primjer za istovremenu mogunost i nemogunost prevoenja

Autoreferencijalnost tipina za dekonstrukciju

Osnovna teza dekonstrukcije: nema izlaza ni realnosti, samo krug ponovnog

interpretiranja.

4.7. Dekonstrukcija saetak:

- Poslije dekonstrukcije nema vie univerzalnog jezika (tertium comparationis
je iluzija)
- jezik upuuje na samoga sebe (slika na jezik, jezik na sliku)

- original nema stabilan smisao (prevodivost oznaitelja drugim

oznaiteljima, iza toga nema objektivne stvarnosti)
- Gegen den Strich lesen kritiki itati tekst, nanovo interpretirati, nalaziti
nova znaenja u tekstu itd.
- svjesno pogreno prevoditi Aufgabe istovremeno i kraj i poetak

5. CULTURAL TURN Kulturni obrat

-prevoenje (su)oblikuje kulturu i kultura (su)oblikuje prevoenje; prouavaju se

meusobni utjecaji kulture i prevoenja

Kljuni autori i djela:

1990: Bassnett, Susan + Lefevere, Andr, ed. Translation, History and
Culture.
1992: Lefevere, Andr. Translation, Rewriting, and the Manipulation of
Literary Fame.
1998: Bassnett, Susan + Lefevere, Andr, ed. Constructing Cultures. Essays
on literary translation.

Prijevod je jedan od najvanijih naina oblikovanja i razvoja kultura u miru.

Translation has been a major shaping force in the development of world culture,
and no study of comparative literature can take place without regard to
translation. (Lefevere + Bassnett 1990: 12)
-povezano s komparativnom knjievnou

5.1. ANDR LEFEVERE

Rewriting (proirenje pojma prevoenja)
Uvodi taj pojam umjesto pojma prevoenje rewriting je svako novo pisanje nekog
teksta, a prijevod je samo jedna mogunost (druge su npr. saetak, lanak o nekom
tekstu)

Translation is, of course, a rewriting of an original text. All rewritings, whatever

their intention, reflect a certain ideology and a poetics and as such manipulate
literature to function in a given society in a given way. Rewriting is manipulation,
undertaken in the service of power [...]. (Bassnett + Lefevere 1992: VII)
- kroz rewriting se konstruira slika o knjievnostima i autorima (npr. veinu znanja
koje imamo o svjetskoj knjievnosti stekli smo kroz saetke, odlomke u udbenicima
iz knjievnosti, lanke iz antologija itd. - dakle iz druge ruke, nismo itali originale)

Rewriting je jako vaan, a oni koji ga piu, stupaju u prvi plan kreiranja kultura.

Saetak: Bassnett & Lefevere:

This book deals with those in the middle, the men and women who do not write
literature, but rewrite it. It does so because they are, at present, responsible for the
general reception and survival of works of literature among non-professional
readers, who constitute the great majority of readers in our global culture, to at
least the same, if not a greater extent than the writers themselves. (Lefevere 1992
a: 1).

Konstrukcija kultura:
The more the socialisation process depends on rewritings, the more the image of
one culture is constructed for another by translations [] (Bassnett + Lefevere
eds. 1998: 10)

- povijesni modeli prevoenja u kulturama (iz knjige Constructing Cultures

klasificirali su modele, ali je dosta sporno):

1.

Hieronymusov model: verbum de verbo (naelo da treba prevesti rije po

rije, ne smisao po smisao) idealni oblik je interlinearna verzija zbog
nemogunosti ispunjenja osjeaj krivnje prevoditelja (primjer: Hijeronimov
prijevod Svetog Pisma)

2.

Horacijev model: fidus interpres (vjeran prevoditelj, u smislu: onaj kome

se moe vjerovati, koji nas nee iznevjeriti), dogovor o smislu i formi (Horacije
klasini pisac)

3.

Schleiermacherov model: usmjerenost ciljne kulture ka polaznoj kulturi,

otuujue prevoenje (verfremdendes bersetzen)

5.2. FEMINISTIKA ZOP

Zaetnice feministike translatologije (Kanada):
Sherry Simon
Barbara Godard
Susanne Lotbinire-Harwood
ITAT: Wolf/Grbi (ITAT je institut za prevoenje u Grazu)
- feminizam se prvi put kao pokret pojavljuje u okviru graanskog pokreta u SAD
Simone de Beauvoir: Le deuxime sexe (Drugi spol) svojevrsni manifest
feminizma, vrlo vana knjiga za feministiki pokret; sam naslov sugerira da je
enski spol podreen mukom (muki je prvi spol, a enski drugi).
Osnovna teza: Nitko se ne raa kao ena, ve postaje enom putem
socijalizacije (naravno ne u fizikom smislu, ve u socijalnom smislu, u smislu
podjele uloga u drutvu, oekivanog ponaanja, stereotipa o enama i mukarcima,
npr. ene su osjeajne a mukarci ne plau i sline gluposti; najvei problem je to
to su ene u drutvu podreene mukarcima mukarci dominiraju, donose odluke,
na vodeim su pozicijama, vie zarauju itd. (James Brown: This is a mans world)
----- dakle one inzistiraju na razlikovanju izmeu pojmova spol (bioloki) i rod
(drutvena konstrukcija) tj. sex i gender.
Muka dominacija je zapisana u jeziku (npr. generiki maskulinum= muki rod,
ali odnosi se na itav ljudski rod, dakle i ene - genus, lat = rod) . Primjeri za
generiki maskulinum:
1) zamjenice:
Every one of us knows he is fallible. ukljuuje i .r.
Onaj koji je svjestan svojih limita neto e postii. misli se i na ene
2) zanimanja:
7

She is a distinguished professor. (nije npr. professoress), dakle ista rije i za muke
i za enske
-u hrvatskom npr.: Ona je doktor znanosti.
A translator (opet nije translatoress) is under a lot of pressure because he is not
allowed to make mistakes. (odnosi se i na muko i ensko)
Feministice bi rekle: a zato ne because she is not allowed...
sudski tuma i muko i ensko (nema tumaica!)

3) ljudski rod:
mankind odnosi se i na ene, zato onda ne womankind
ovjek- muki rod, ali odnosi se i na ene, ovjek kao vrsta
itd.itd.
- stvaranje jezika koji je pravedan prema enama, npr. ako je ena onda nije
chairman nego chairwoman, a ako se govori openito onda neutralno chairperson
(to se naziva gender neutrality)
- neologizmi: history (his-story) herstory (her-story)
- feministika ZOP je ak oblikovala razliite principe za prevoditelje kako
pristupiti tekstu da ga prevedu feministiki
- sve to se tu dogodilo je mogue zbog dekonstrukcije otvorila je nove
mogunosti
Dvojezine autorice i prevoditeljice u Kanadi
-ime se bave:
- Womanhandling the text (postupati s tekstom kao ena, manipulirati, obraditi
tekst na enski nain) potraga za mjestima gdje ima diskriminacije ena; kao
opozicija glagolu manhandle (=grubo postupati s nekim)
- Barbara Godard istie:
The feminist translator, affirming her critical difference, her delight in
interminable rereading and rewriting, flaunts the signs of her manipulation of the
text. Womanhandling the text in translation would involve the replacement of the
modest, self-effacing translator. Taking her place would be an active participant in
the creation of meaning who advances a conditional analysis. Hers is a continuing
8

provisionality, aware of process, giving self-reflexive attention to practices. The

feminist translator immodestly flaunts her signature in italics, in footnotes--even in
a preface.
(Godard in Bassnett & Lefevere 1990: 94)
- Recovering (odnosi se na potragu za zaboravljenim i zanemarenim autoricama i
prevoditeljicama kroz povijest i njihovom oporavku, dakle radi se na tome da one
dobiju priznanje koje im pripada)
- re-reading, re-writing (dakle ponovno itanje i ponovno pisanje, naravno u
svjetlu feministikog svjetonazora)
Postupci kojima ostvaruju gore-navedeno:
-supplementing (dodavanje reenice ili sl. koje interpretira tekst feministiki),
-prefacing (predgovori) i
-footnoting (fusnote),
-hijacking (to hijack= oteti; prevoditeljica namjerno interferira u tekst)

-kritika transformacija diskursa kojim dominiraju mukarci

-podizanje enskog glasa (pokuavaju nanovo interpretirati sve tekstove)
-prevoenje kao konstrukcija smisla mora uiniti vidljivim mjesto eksploatacije
ena (misli se na nevidljivost ena moe ih se napraviti vidljivima)

Primjeri:
Nicole Brossard: LAmr, ou le chapitre effrit (mre - majka), mer more,
amer (gorko)
-objanjenje: knjievnica N.B. u naslovu romana iz 1977. upotrebljava rije amr
koju je sama izmislila (neologizam), kako bi izrazila svoje gorko iskustvo majinstva
neologizmi su omiljeno sredstvo feministikih knjievnica
Susanne Lotbinire-Harwood: Re-Belle et infidle (Buntovna i nevjerna)
djelo jedne od vodeih figura feministike translatologije o prevoenju jezika
feministica koje koriste jezine inovacije kako bi uinile ene vidljivima; aluzija na
"les belles infidles" pojam iz 17.stoljea, doslovno lijepe nevjernice koji sugerira
da, kao i ene, prijevod moe biti ili lijep ili vjeran, ali ne oboje istodobno; autorica
9

se zalae za prevodilake strategije koje omoguuju vidljivost enske perspektive, a

nije toliko vana vjernost autoru
Suzanne Jill Levine, prevoditeljica i translatologinja: u djelu The Subversive
Scribe trai da prijevod bude subverzivan oprema ga novim smislom, objanjava
na primjeru svog prijevoda romana Tres tristes tigres (autor je kubanski pisac
Cabrera Infante) Original se dopisuje iz vjernosti originalu dodaje se
subversive cargo subverzivni teret
Biblija na pravednom jeziku (2006.) (Bibel in gerechter Sprache)
Novi prijevod Biblije na njemaki j., u kojem se pokuava izjednaiti poloaj ena i
mukaraca
=> Gott (muki rod) je zamijenjen s Gottheit (gramatiki .r. a znaenjski
neutralno, kao npr. boanstvo), zatim: Sie sprach (kada se radi o Bogu) - pored
mukog oblika postoje i drugi => deseksualizacija
=> po uzoru na smjernice SAD-a o upotrebi 'inclusive language' (jezik gdje se
uvijek upotrebljava i muki i enski rod) valja putem novog prevoenja ene koje se
spominju ili podrazumijevaju u tekstovima uiniti vidljivima
=> jedan od ciljeva je i autorice (prevoditeljice) uiniti vidljivima; uvijek se
govori o mukim autorima i prevoditeljima, a ene se ne spominju iako ih je itekako
bilo

Primjeri nevidljivih prevoditeljica kroz povijest:

Caroline Schlegel-Schelling, Luise Gotsched i Louise von Jakob
Caroline Schlegel-Schelling je zajedno sa suprugom Augustom Wilhelmom
Schlegelom radila na prijevodima Shakespearovih djela, koji su izdani pod
njegovim imenom.
Luise Gottsched je pomagala suprugu Johannu Christophu Gottschedu u literarnom
radu.
Louise von Jakob objavila prijevode pod mukim pseudonimom Ernst Berthold.
... i jo mnogo toga u knjizi:
Delisle (2002): Portraits de traductrice (Portreti prevoditeljica) zbornik znanstvenih
radova o prevoditeljicama

Feministika kritika prevoenja:

10

Primjer: prijevod knjige Le deuxime sexe, Simone de Beauvoir - 10% teksta

precrtano (izbaeno) u engleskom prijevodu, to je manipulacija, izbaeni su radikalni
dijelovi i djelo je prilagoeno dominantnom mukom diskursu.
Interna kritika (interna znai da dolazi iz redova samih translatologinja):
Rosemary Arrojo (1994b, 1995) kritizira pozicije feministikih autorica:
Pozicije koje zastupaju neke feministike autorice nisu kompatibilne sa spoznajom
da smisao nije inherentan rijeima i tekstovima kao intencionalnim artefaktima,
nego da su s tim povezane konstrukcije stvarnosti izraz borbe za mo definicije.
Umjesto muke perspektive se unosi enska perspektiva: i muko i ensko
stanovnitvo treba prihvatiti kao jedan mogui vid, ali nema naina da odredimo koji
je oblik pravilniji (perspektiva je izraz moi neke grupe u drutvu).
Dakle, feministice idu u drugu krajnost pa umjesto muke perspektive uvode
ensku perspektivu, to je pogreno- trebalo bi ii za tim da budu ravnopravno
zastupljeni.

5.3. POSTKOLONIJALNA ZOP

-prevoenje u engleskim kolonijama (Indija, Irska itd.)
-kao i feministika, ne bi bila mogua bez dekonstrukcije
Glavne teze:
-prevoenje slui otvorenoj ili prikrivenoj kontroli kolonijalnih kultura
-kolonijalne vlasti pokuale su i prijevodom realizirati svoju vlast u prijevode su
unijeli europske vrijednosti
Politiki cilj postkolonijalne translatologije: dekolonijalizacija duhovna i realna (Koji
je politiki cilj feministike translatologije?)
-politika i kulturna nejednakost upisuje se u prevedene tekstove i nastavlja se i
nakon raspada kolonijalizma
-cilj prijevodne politike: mogue strategije uz pomo kojih se prevoenje moe
upotrijebiti kao sredstvo (duhovne) dekolonijalizacije
Homi K. Bhabha:The Location of Culture Die Verortung der Kultur (Bhabha 2000)
-koncepti koje uvodi Bhabha: hibridnost i trei prostor naglaava se
meuovisnost kolonizatora i koloniziranih naroda; ideja o istoi i izvornosti
kultura neodriva; pojam meunarodne kulture: not based on exoticism or multiculturalism of the diversity of cultures, but on the inscription and articulation of
culture's hybridity.
11

-kultura u bivim kolonijama, npr. Indija, nije vie isto indijska, kao to je bila
prije kolonizacije, nego je sada hibridna, tj. sadri elemente i indijske i engleske
kulture

5.4. VIDLJIVOST PREVODITELJA

Venuti, Lawrence (1995) The Translators Invisibility. A History of Translation.
London and New York: Routledge (Translation Studies).
-Venuti analizira prijevodnu politiku u SAD-u
-Prijevod u amerikoj kulturi nije igrao veliku ulogu
-Briu se svi strani elementi izdavai misle da prijevod mora biti neposredno
razumljiv briu se tragovi stranosti, prilagoava se recipijentskom nivou itatelja
-prijevodna politika SAD je imperialistic abroad and xenophobic at home
-u angloamerikom prostoru prevladava, u interesu nakladnika, fluent translation:
Prevoenje mora biti neposredno razumljivo, u leksiku i sintaksi prilagoeno
standardnom jeziku i idiomatski korektno; svaki strani trag se brie
Venuti se oslanjanja na F.Schleiermachera: verfremdendes vs. eindeutschendes
bersetzen
-verfremdendes . foreignizing translation (otuujue prevoenje) = svi strani
elementi su zadrani kao strani cilj: da se napravi prevoditelja vidljivim, ali i
uvaavanje strane kulture
-otuujue prevoenje funkcionira samo u velikim kulturama kao to je
amerika, u drugima moe biti kontraproduktivno (moe dovesti do gubitka
identiteta manjih kultura)
-sredstva otuenja: eksperimenti sa sociolektima, argonizmima, arhaizmima,
igra s literarnim konvencijama i individualni jezini konstrukti
Politiki plan (kao i feministika i postkol.transl., i Venuti ima politiki plan):
prevoenje kao in ustanka protiv etnocentrizma, rasizma, kulturnog narcizma i
imperijalizma, kako bismo se u interesu demokratskih geopolitikih odnosa obranili
od osvajakih tendencija angloamerike kulture koja svime ovladava
Venutijev foreignizing translation orijentira se na kljuni pojam otpora
(resistance).
Foreignizing translation is a dissident cultural practice, maintaining a refusal
of the dominant by developing affiliations with marginal linguistic and literary
12

values at home, including foreign cultures that have been excluded because of their
own resistance to dominant values. (Venuti 1995: 148).
Putem svog otpora prevoditelji izlaze iz sjene i postaju akteri u svijesti itatelja i
kultura.
Kritiko smjetanje: strategija foreignizing translation je funkcionalna prije svega
u dominantnim knjievnostima. Nije dobra za knjievnosti na tzv. malim jezicima
(npr. hrvatski), jer se na taj nain optereuje literarni kod pa moe doi do raspada
identiteta.

5.5. CULTURAL TURN SAETAK

-cultural turn = power turn KULTURA I MO su blisko povezani
-donio novi pogled na prevoenje => rewriting ima jak utjecaj na nae predodbe o
stranim kulturama
-npr. enciklopedija isto jedan oblik rewritinga imaju novije verzije dolazi do
promjena (promijenio se odnos moi)
-konstituiranje kulturnih identiteta i konstrukcija znanja odvija se u poljima moi
kulturnih i politikih hegemonija (rewriting je ovisan o razmjeni moi u nekoj kulturi)
-prevoenje kao dio tog procesa konstrukcije nije neutralno (nestranako), nego je
dio pripisivanja smisla voenog moi prevoenje nije neutralno nego su u njemu
vidljivi novi razmjeri moi u nekom drutvu

6. SOCIOLOGIJA PREVOENJA
6.1. PIERRE BOURDIEU
-poznati sociolog; translatolozi primjenjuju njegovu teoriju

Temeljni pojmovi:
Polje
- modelira ga kao polje neke igre, na njemu su prisutni svi aktanti koji igraju igru za
promjenu odnosa snaga, npr. fakultet ima monijih i slabijih svako raspolae
odreenom moi (prof studenti istaice). Ali, profesori nisu uvijek najmoniji u
nekim situacijama.

13

-u polju snaga svi igraju za svoju poziciju npr. prof. pokuavaju zadrati autoritet,
studenti su prosvjedima akumulirali mo
-druga polja gospodarstvo, znanost, knjievnost socijalna polja na kojima se
igraju igre za mo i vlast
Kapital
Habitus

6.2. Model socijalnog prostora- POLJE

Socijalni prostor je koncipiran kao polje, u kojem aktanti i skupine aktanata igraju
igru s ciljem ouvanja ili promjene odnosa snaga.
Primjeri polja: gospodarstvo, znanost, knjievnost.
Pravila igre su unaprijed utvrena u svakom polju, svi pristaju na njih, svi suigrai
priznaju ta pravila.
Slobodni su kod izbora sredstava i strategija (npr. trajk je sredstvo), a pitanje je
igre moi kako e to zavriti.
Polja su povijesno konstituirani prostori za igru moi.
Suigrai podlijeu odreenim pritiscima, ali su ipak slobodni u pogledu izbora
strategija.
Konsenzus izmeu sudionika da je vrijedno igrati za odreeni ulog (vjerovanje u
vrijednost proizvoda) illusio (lat. ludus=igra).
Razgranienje unutar polja odreuju sudionici npr. fakultet jesu li istaice
ukljuene ili ne? svi sudionici odreuju gdje e povui granice, npr. moe se povui
granica iza studenata.
Struktura polja je odreena vrstama kapitala koje su relevantne za to polje.

6.3. KAPITAL
Kako netko raspolae moi (=kapital) ne samo novci koje netko ima nego i sva
materijalna i duhovna dobra koja neki pojedinac ili institucija moe stei.
trajk je doveo do iniciranja odreenih procesa, sad je pitanje hoe li se kapital
poveati ili ne.
14

trajk demokracija daje mo (legitimizira trajk) '68. studenti nisu imali kapitala,
nakon trajka > zatvor => kroz povijest se akumulira vie kapitala.
Pod kapitalom podrazumijevamo sva materijalna i duhovna dobra, koja neki
pojedinac, skupina ili institucija mogu stei i/ ili posjedovati.
Kapital je akumulirani rad i akumulirana povijest.
Kapital predstavlja resurse kojima raspolae odreeni suigra, moe sam sebe
reproducirati i donijeti dobitke.
6.3.1. Oblici (modusi) kapitala:
1.

Ekonomski kapital

= materijalna i nematerijalna dobra (nekretnine, dionice itd.) sa ekonomskom

vrijednou;
moe se konvertirati u novac
- moe se stei putem kupovine ili razmjene ili na druge naine (npr. nasljeivanjem
ili npr. napravimo prijevod => dolazi se do ekonomskog kapitala)
2.

Socijalni kapital

Svi resursi koji se mogu mobilizirati odnosima s drugim ljudima i institucijama.

Djelatni resursi, koje neki aktant moe stvoriti putem sudjelovanja u vie ili manje
trajnim i institucionaliziranim mreama odnosa (obitelj, prijateljstvo, profesionalna
organizacija).
Konstituira se putem rada na odnosima (rezultat individualnih ili kolektivnih
investicijskih strategija, koje su svjesno ili nesvjesno usmjerene ka stvaranju
drutvenih odnosa).
Za socijalni kapital je znaajno da se mora investirati vrijeme u izgradnju odnosa,
onda se moe koristiti socijalni kapital.
Svi koji dijele taj socijalni kapital se meusobno priznaju, npr. prevoditelji i
organizacije funkcionira samo reciprono (meusobno priznanje putem ina
razmjene). Za prevoditelja su profesionalne organizacije vrlo vani resursi.
Solidarnost i lojalnost su vrlo vani kod izgradnje odnosa.
3.

Kulturni kapital

= djelatni i raspoloivi resursi koji rezultiraju iz znanja, obrazovanja, kreativnosti i

umjetnosti
15

- kulturni kapital moe se objektivirati (pretvoriti u artefakt), institucionalizirati (npr.

svjedodbe) i utjeloviti
Modusi kulturnog kapitala:
a) objektivirani (svi tekstovi i drugi artefakti koje smo napravili)
-mogu se stei kao pravno vlasnitvo (npr. autorska prava)
b) institucionalizirani
-obrazovne titule i certifikati
-njihovu vrijednost odreuje poloaj institucije u drutvu
-vrijednost kapitala je neovisna o znanju, npr. kad imamo certifikat nije bitno
kako smo doli do njega, ali npr. u ZG nakon to je otkrivena prijevara dolo je
do pada vrijednosti (to je s Ekonomskim fakultetom u Osijeku?)
c) utjelovljeni
-sposobnosti, sprema i dispozicije kojima raspolae aktant/ica (obrazovanje,
znanje, sprema, kreativnost)
-moe se ponuditi treoj strani kao usluga time se pretvara u ekonomski
kapital
-relativna vrijednost utjelovljenog kapitala na tritu delegiranih kulturnih
postupaka ovisi o poloajnoj vrijednosti i potranji => relativna vrijednost je
uvijek ovisna o tritu (pitanje potranje)
4.

Simboliki kapital (najvanije kod Bordieua!)

Simboliki kapital je oblik ekonomskog, kulturnog i socijalnog kapitala koji je u

nekom drutvu uzet u obzir i priznat kao legitiman.
Svi prethodni kapitali mogu postati simboliki tako da se usklade sa sustavom
vrijednosti drutva u kojem ivimo.
Npr. utjelovljeni kapital znanje stranih jezika, ako je to neto posebno u naem
drutvu, onda je to sluaj: inkorporirani (utjelovljeni) kapital -> simbolikiSvaki kapital se moe putem aktivacije sustava vrijednosti pretvoriti u simboliki
kapital.
6.4.

HABITUS
16

= konstrukt socijalnog djelovanja

- posljedica polja u kojem radimo
- itava grupa (npr. prevoditelja) ima isti habitus time se poveava kompatibilnost
naeg djelovanja
Definicija: Habitus je koherentan skup djelatnih shema, koje usvaja neki pojedinac/
skupina na temelju svojeg poloaja u nekom socijalnom polju i pravila igre koja
vrijede u tom polju i stoga odreuje i njihovo djelovanje.
Habitus osigurava kompatibilnost vlastitog djelovanja s djelovanjem ostalih
natjecatelja u socijalnom polju. Na taj nain se relativizira intencionalnost
pojedinanog aktanta i podvrgava se drutveno kontroliranom sustavu normi i
konvencija.
Polje prevoenja - problemi razgranienja (nije homogeno):
a) preklapanje jezinih prostora i drugih oblika drutvene organizacije (drava,
regija itd.)
-ne poklapa se sa drugim podrujima npr. prostor prevoenja hrv. jezika se
ne poklapa s nacionalnim teritorijem (nije samo Hrvatska, nego i BiH), dok
Njemaka npr. ima probleme regija, a u HR to nije problem
b)preklapanje s drugim djelatnim poljima transfera kulture i znanja (npr.
knjievnost)
-dolazi do preklapanja s drugim poljima, npr. prijevod znanstvenih tekstova
prevoditelj ukljuen i u polje proizvodnje znanstvenih tekstova
c) diferenciranje i podjela rada u konkretnoj kulturi ovisi o resursima
d)nekontrolirani pristup zbog nedostatka uvjeta ulaska - svatko moe biti
prevoditelj tko tvrdi da je prevoditelj, ne postoji dravni struni ispit ili licenca
za prevoenje
6.4.1. Habitus prevoditelja
Razliiti autori opisuju habitus prevoditelja iz razliitih perspektiva.
Daniel Simeoni (1998.) - prevoditeljski habitus: efficient, punctual, hardworking
silent and yes, invisible
S druge strane:

17

Jean Marc Gouanvic (meuovisnost polja i habitusa) na primjeru SF-knjievnosti

(1994., 1997., 1999.):
Prevoditelji su aktivno sudjelovali u formiranju polja SF-knjievnosti. Kao prevoditelji,
esejisti i pisci recenzija skupili su dovoljno simbolikog kapitala da sudjeluju u
oblikovanju polja.

10. KOGNITIVNI PRISTUP

10.1. Model Relevancije - Sperber i Wilson (1986)
komunikacija nije samo zajedniki kod
vrlo je vana uloga inferencije (=logiko zakljuivanje)
npr. Opet si zakasnio! - nije puka konstatacija, ve predbacivanje
u komunikaciji se uvijek pitamo to zna moj sugovornik?, stvaramo
hipoteze o tome, ali i sugovornik se to isto pita i stvara svoje hipoteze => tu se
javlja problem koordinacije
rjeenje problema koordinacije -> princip relevancije

-partneri u komunikaciji polaze od principa relevancije, koji vrijedi za sve, a

proizlazi iz evolucije
-optimalna relevancija komunikacijskog ina = optimalan odnos izmeu energije
uloene u obradu informacija i kognitivnog dobitka
-kognitivni dobitak = kontekstualni efekt (drugi naziv) = proizlazi iz interakcije
onoga to ve znamo i novih informacija iz konkretnog komunikacijskog ina
-to je vei kontekstualni efekt u odnosu na uloenu mentalnu energiju, to je vea
relevancija neke pretpostavke
-kontekst = suma svih pretpostavki koje ima sudionik komunikacije (dakle
kontekst nije samo situacija)
-kada primamo nove informacije, nastojimo uz minimalan ulog kognitivne energije
postii maksimum kontekstualnih efekata (usporedivo sa MINIMAX-principom Jirija
Levya)
-kontekstualni efekti: izvoenje novih informacija, jaanje ili slabljenje
pretpostavki i iskljuivanje pogrenih pretpostavki
-s obzirom da moemo raunati na to da i na sugovornik polazi od principa
relevancije, moemo predvidjeti na koji nain e on primiti i obraditi nau poruku (to
je dakle rjeenje problema koordinacije! u komunikaciji)
-kada nastojimo shvatiti sugovornika, dijelimo kognitivni okoli na:
18

1. fokus
2.prednji plan
3. stranji plan
-kontekstualni efekt traimo najprije u fokusu (=dio mentalne ili fizike stvarnosti
na koji je koncentrirana panja), zatim u prednjem planu(=dijelovi kognitivnog
okolia koji su posebno relevantni za aktualnu obradu informacija), a tek na kraju u
stranjem planu (=sve ostale informacije kognitivnog sustava)
-ako doe do razumijevanja ve u fokusu, prestaje obrada informacija; ako ne,
idemo na prednji plan i na stranji plan cilj je dakle uz to manji kognitivni napor
doi do razumijevanja
-sugovorniku pomaemo u razumijevanju koristei tzv. cues (=natuknica, mig,
znak) mogu biti jezine i izvanjezine (npr. mimika, geste)
-za razumijevanje je bitna i struktura znanja; postoje tzv. kognitivno
predstrukturirana znanja kao npr. prototip, sheme, kulturno prihvaena znanja
(stereotip) itd. znatno olakavaju obradu informacija
-PROBLEM: NE GOVORIMO UVIJEK ONO TO MISLIMO (metafora, ironija)
-npr. Povukao se u svoju puevu kuicu. moe biti doslovno ili preneseno
znaenje
-Sperber i Wilson odnos izmeu misli i izraza:
doslovno

a) deskriptivna slinost

b)interpretativna slinost metaforiki

-iz toga E.A.Gutt (1991) izvodi 2 vrste prevoenja: deskriptivno prevoenje i
interpretativno prevoenje

10.2. Situated and Embodied Cognition

-

u translatologiju uvela Hanna Risku (2000)

kognicija nije samo u mozgu, ona ukljuuje i tijelo i okoli (koji dijelom
suoblikujemo)
radi se o dinamikom sustavu, o interakciji mentalnih reprezentacija (prototip,
sheme, stereotip itd.) i okolia tj. konteksta
kognicija ukljuuje sve dostupne resurse
tehnike rastereenja mentalnog sustava: artefakti (=objekti koje je stvorio
ovjek: od vora na maramici kako bismo se neega sjetili, posteri, biljeke,
do kompleksnijih sustava poput kompjutera i komp.programa), socijalna
19

okolina (=drutvo, interakcija s ostalim sudionicima polja, stvaramo mree

odnosa, znanje i vjetine se stvaraju i modificiraju)
poanta je da mozak gubi svoju primarnu poziciju, uvodi se interakcija izmeu
kognitivnog subjekta i artefakata te drutvenih odnosa
konkretno u prevoenju znai koristimo sve dostupne resurse (osim znanja
pohranjenih u mozgu): rjenici i druga literatura, kompjutorski programi za
prevoenje i/ili pohranu informacija (translation memory), korpusi, Internet,
drutvena komponenta: suradnja s naruiteljem, autorom, urednikom,
lektorom, strunjacima iz raznih podruja itd.

kultura= mrea artefakata i drutvenih odnosa koja ini individualno i kolektivno

oblikovanu kognitivnu stvarnost

20