Osce Bih Doc 2010102915393659cro

PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE
VRNJAKA
MEDIJACIJA
VRNJAKA
MEDIJACIJA
PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE
2010.
VRNJAKA MEDIJACIJA
(PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE)
autor: Uma Isi
Zahvalnica
Izdavanje ove publikacije omoguila je Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebinu nancijsku
pomo Kneevine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.
Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvanino

stajalite ili politiku djelovanja Misije OESS-a, niti njezinih drava lanica. Misija OESS-a u Bosni
i Hercegovini ne daje nikakva jamstva, zastupanje ili obveze, izravno ili neizravno, niti preuzima
zakonsku obvezu, bilo izravnu ili neizravnu, ili odgovornost za kvalitetu, tonost, svrsishodnost
ili koritenje informacija, teksta ili drugih pojedinosti sadranih u ovom dokumentu.
Copyrights (c) OSCE 2010

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohranjivati u sustav
za pretraivanje ili prenositi, u bilo kojem obliku ili uz pomo bilo kojeg sredstva, elektronski,
mehaniki, snimanjem, ili na drugi nain, bez prethodne pisane dozvole vlasnika autorskoga
prava.
KAZALO
Sukobi i nasilje u koli ....................................................................
Zato vrnjaka medijacija? ............................................................
kolski timovi za medijaciju i uloga roditelja i nastavnika u timu ..........
O Priruniku ..................................................................................
I.
5
6
7
8
Identitet, stereotipi i predrasude
Pojam, aspekti i slojevi identiteta ...........................................10

Pojam i vrste stereotipa ........................................................11
Pojam i vrste predrasude ......................................................11
Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda ............................13
Radionica 1 Identitet .................................................................15

Radionica 2 Stereotipi i predrasude .............................................23
Radionica 3 Stereotipi i predrasude .............................................29
II.
Vjetine komunikacije
to je komunikacija? ............................................................34
Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta .......................35
Poticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta ..........................36
Aktivno sluanje ..................................................................36
Asertivna komunikacija .........................................................37
Nenasilna komunikacija ........................................................39
Radionica 1 Komunikacija ...........................................................44

Radionica 2 Aktivno sluanje .......................................................49
Radionica 3 Nenasilna komunikacija .............................................54
III.
Konikt pojam i tipovi

Pojam konikta ....................................................................58
Uzroci konikta u koli ..........................................................58
Vrste konikata u koli ..........................................................59
Funkcije konikata ...............................................................60
Radionica 1 Konikt ....................................................................63

IV.
Tehnike i procedure rjeavanja konikata

Faze nastanka konikta .........................................................82
Pristupi koniktu ..................................................................83
Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu .......................................83
Reakcije na konikt ..............................................................86
Kako pravilno razumjeti konikt u koli ...................................86
Radionica 1 Rjeavanje konikata ................................................88

V.
Pregovaranje pojam, tipovi i procedure
Pojam pregovaranja ........................................................... 100

Elementi pregovaranja ........................................................ 100
Tipovi i naela pregovaranja ................................................ 101
Pregovaraki stilovi ............................................................ 104
Procedura pregovaranja ...................................................... 105
Mogui ishodi pregovaranja ................................................. 106
Teki pregovarai ............................................................... 107
Radionica 1 Pregovaranje .......................................................... 109

VI.
Tehnike i procedure medijacije
Pojam medijacije ............................................................... 128

Naela medijacije ............................................................... 129
Tipovi medijacije ................................................................ 129
Faze medijacije .................................................................. 130
Uloga medijatora ............................................................... 130
Medijacija u koli ............................................................... 131
Radionica 1 Medijacija u koli .................................................... 135
VII. Strategije izgradnje mira unutar skupine
Strategije izgradnje mira unutar skupine ............................... 146
Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 150

Radionice za jaanje tima za medijaciju ................................ 162
Radionica
Radionica
Radionica
Radionica
4
5
6
7
................................................................................ 164
................................................................................ 168
................................................................................ 171
................................................................................ 176
VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 179

KAZALO POJMOVA .......................................................... 180
PRILOZI ......................................................................... 182
EVALUACIJA ................................................................... 187
LITERATURA ................................................................... 199
Sukobi i nasilje u koli

Potovani roditelji i nastavnici,
odrastanje vaeg djeteta/uenika prate sukobi u koli, obitelji, meu prijateljima, u sudjedstvu,
u sportskom klubu. esto ste imali iskrenu
namjeru preventivno djelovati i sprijeite sukob
ili, kada se sukob ve dogodio, posredovati u
rjeavanju sukoba izmeu njih, elei da doete
zajedno do rjeenja kojim e strane u sukobu
biti zadovoljne. Meutim, nije uvijek sve ilo
kako treba, niste uvijek bili zadovoljni sobom.
Jo kada su djeca/uenici poeli dolaziti kui
i na nastavu s modricama, uplakani, odluili
ste se boriti protiv sukoba na koje se sve vie
odgovaralo nasiljem.
Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba koji

imaju karakteristike nasilja, a koje kanjavaju
sudovi i policija, ali preventivno moete
djelovati na djecu/uenike u obitelji i koli i
posredovati u rjeavanju konikata kao to su:
zadirikivanje, ogovaranje, ismijavanje, a to je
posljedica nepoznavanja vlastitoga identiteta
i njegovih slojeva, te posjedovanja stereotipa
i
predrasuda,
neposjedovanja
vjetina
komunikacije, aktivnog sluanja, asertivnosti
i nenasilnog rjeavanja sukoba. Dakle, rije
je o oblastima ljudskoga ivota koje se mogu
mijenjati uenjem i vjebanjem.
ivimo u vremenu estih manifestacija

vrnjakoga nasilja1, bez obzira radi li se o
zikom, verbalnom, socijalnom ili seksualnom
nasilju.
Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim

roditeljima,
nastavnicima,
psiholozima
i
pedagozima u prilici ste preventivno djelovati
na pojavu nasilja u koli, stvarajui istodobno
uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za
uenje i druenje.
Nasilje koje ine vaa djeca/uenici moe biti:

verbalno - prijetnje, izrugivanje,
dobacivanje, zadirkivanje, vrijeanje;
ziko - udaranje, tipanje, guranje,
unitavanje i kraa stvari;
socijalno - kada se pojedincu nastoji
natetiti nanosei mu neugodnosti
i ruei ugled u okolini, na primjer
ogovaranjem, ignoriranjem,
spletkarenjem;
psiholoko - prijetei pogledi,
komentari, ismijavanje.
Nasilje karakterizira: nesrazmjer moi, namjera
povrjeivanja drugoga, prijetnja daljnjom
agresijom i prestravljenost rtve. rtve nasilja
ili nastavljaju ivjeti povueno ili odluuju
nasilniku uzvratiti (esto uz pomo prijatelja ili
roditelja) i raa se novo nasilje. Ako se nasilje
dogodilo u koli, velika je vjerojatnoa da e
se i osveta dogoditi u koli, uz pomo kolskih
prijatelja, kako bi nasilnici u koli bili kanjeni
a da svi u koli to i doznaju. Jedno nasilje
potie drugo i tako stalno. kola postaje opasno
mjesto za boravak uenika, kao to postaje
opasan i njihov dolazak u kolu i odlazak kui.
injenica je i da uenici najee ne prijavljuju
svoje sukobe i doivljeno nasilje zbog osjeaja
sramote i manje vrijednosti; zbog straha od
posljedica prijavljivanja i zbog nepovjerenja da
ih odrasli nee zatititi.
Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim

roditeljima i nastavnicima, pedagozima i
psiholozima imate priliku sudjelovati u realizaciji
Dravne strategije za borbu protiv nasilja nad
djecom 2007. 2010. (Bosna i Hercegovina) i
preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli,
stvarajui istodobno uvjete da vaa kola bude
prijatno mjesto za uenje i druenje.
elite li sudjelovati u obrazovanju za mir, a ne
za iskljuivo rjeavanje konikata?Rezultati
prevencije najbolji su razultati u svakom
procesu.
Jeste li spremni u tomu sudjelovati?
Ako jeste, idemo dalje.
Prema posljednjim istraivanjima postotak djece koja su rtve nasilja u koli: Engleska 19 %, Japan 15 %, panjolska 17%
i SAD 16 %.
Zato vrnjaka
medijacija?
Vratimo se prii s prethodne stranice.
Koliko ste se puta, u pokuajima da pomirite
djecu/uenike, doveli u situaciju da ste jo
vie produbili sukob izmeu njih ili ste izgubili
njihovo povjerenje zauvijek?
Koliko ste puta eljeli da roditelji i nastavnici
razrijee meusobni sukob kamo da djeca/
uenici idu na ekskurziju, a da pri tome i djeca/
uenici sudjeluju u donoenju odluke? Jeste li
eljeli sprijeiti daljnje sukobe u koli izmeu
djece s posebnim potrebama i ostalih uenika,
jer svi imaju pravo na jednake uvjete u izobrazbi?
esto su se u te sukobe ukljuivali i roditelji, i
nastavnici, i psiholozi, i pedagozi, a stanje je
postajalo sve tee jer je svatko zastupao svoju
stranu, nitko ni s kim nije suraivao. Umjesto
da djeluju kao kolski tim, sve su strane eljele
biti pobjednici.
U rjeavanju sukoba u koli moraju svi
sudjelovati: i uenici, i nastavnici, i roditelji, i
psiholozi i pedagozi. Samo e tako vaa kola
biti prepoznata kao kola koja funkcionira na
demokratskim naelima, a vi ete preuzeti
aktivnu ulogu u koli koja vam pripada.
Vrnjaci vae djece/uenika najbolje se razumiju
meusobno i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali
oni trebaju i vau podrku i razumijevanje kako
bi pomogli svojim prijateljima. Stoga je vae
opredjeljenje da budete dio kolskoga tima
za medijaciju iznimno vano i za vas i za vau
djecu/uenike. Oni su vam ukazali povjerenje, a
ono se treba opravdati.
Kada nam medijacija moe koristiti?
kod svih strana u sukobu postoji potreba da
se odri ili povrati dobar meusobni odnos,
sve strane u sukobu imaju interes da rijee
problem,
strane u sukobu osjeaju umor od daljnjeg
sukobljavanja,
postoji dobra volja kod svih strana da se
sukob rijei.
Medijacija nije adekvatna u sluajevima kada:
bilo koja strana nije voljna posredovati,
neka od strana nije u stanju sudjelovati ili se
nije u stanju drati dogovora,
kada postizanje sporazuma nije u interesu
neke strane,
kada postoji prijetnja ili strah od nasilja,
kada sukob zahtijeva ukljuivanje javnosti.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u
kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora.
Naime, uenici koji se obue za primjenu
medijacijskih
vjetina
mogu
uspjeno
posredovati u sukobima koji se javljaju u

njihovom kako kolskom tako i irem okruju,
izmeu svojih vrnjaka, ali i na relaciji ueniknastavnik ili uenik-roditelj.
Vrnjaci uenika meusobno se najbolje
razumiju i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali
oni trebaju i vau podrku i razumijevanje da
bi pomogli svojim prijateljima. Stoga je vae
opredjeljenje da budete dio kolskoga tima za
medijaciju iznimno vano i za vas i za uenike.
Oni su vam ukazali povjerenje, a to se moe
opravdati.
Preuzimajui ulogu medijatora vi, postajete
neutralan i aktivan sluatelj koji nee nuditi
gotova rjeenja. Vi preuzimate ulogu da
posredujete, postavljate pitanja stranama u
sukobu, usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu
rjeenje prihvatljivo za sve strane u sukobu. U
medijaciji nema pobjednika, svi moraju osjeati
da su pobijedili, a to je va rezultat do kojeg
dolazite kada svladate vjetine medijacije.
Ako jo uvijek sumnjate u uinkovitost rada
vaega tima, rezultati medijacije uvjerit e i
vas i uenike i pedagoge i psihologe da radite
korisnu aktivnost za sve vas. Uspjeno okonana
medijacija donijet e vam dva rezultata - rijeit
ete sukob na zadovoljstvo obiju strana, ali
i preventivno djelovati na izbijanje novih
sukoba.
Medijacija, kao sredstvo preventivnog djelovanja
na pojavu nasilja u koli ali i tehnika u rjeavanja
sukoba, omoguuje i sljedee:
- da vaa djeca ue i drue se u koli koju
odlikuje aktivna uloga mladih, nenasilje,
beskoniktna atmosfera,
- da vi roditelji budete sigurni da vaa djeca
provode vrijeme za uenje i druenje u
sigurnoj i tolerantnoj sredini,
- da se vi nastavnici umjesto bavljenjem
pitanja discipline bavite novim i kreativnim
metodama
nastave,
uspjesima
na
natjecanjima, prezentacijom kole, te
- da vai pedagozi i psiholozi imaju vremena
za struno pristupanje svakom ueniku koji
im se obrati za pomo, svakom roditelju i
nastavniku.
Tko moe traiti posredovanje u rjeavanju
sukoba od kolskog tima za medijaciju?
Timu se mogu obratiti jedna ili vie sukobljenih
strana, direktni ili indirektni sudionik u sukobu
(npr. uprava kole), i to izravnim obraanjem
zainteresirane strane timu za medijaciju ili
upuivanjem sukobljenih strana od strane
nastavnika, psihologa, pedagoga, roditelja da
se obrate timu za medijaciju.
Spremni ste
medijaciju?
biti
lan
kolskog
tima
za
kolski timovi za
medijaciju i uloga
roditelja i nastavnika
u timu
Kako ni kola ne moe bez sukoba, njih ne treba
ignorirati nego ih treba rjeavati. Sukobi nikad
ne nestaju, ali vrnjakom medijacijom oni se
ublaavaju i esto se sprjeava njihovo ponovno
nastajanje. Bez obzira je li rije o sukobima u
koli ili u obitelji uenika, njegovu susjedstvu,
klubu, uspjean rad tima za medijaciju u koli
ima utjecaj i na izvannastavne aktivnosti i
privatni ivot uenika, ali i njegovih roditelja i
nastavnika.
Naa pria o vrnjakoj medijaciji poet e
o tome tko smo mi, tko su naa djeca, nai
uenici, tko su osobe u sukobu, jer ako ne
poznajemo sebe kako onda rjeavati sukobe
u kojima i sami sudjelujemo ili, pak, rjeavati
sukobe drugih ako ne poznajemo njihove (i
svoje) slojeve identiteta, njihove (i svoje)
predrasude i stereotipe koji su nastali u nekom
sloju identiteta spolnoj, etnikoj, kulturalnoj
pripadnosti, a moda ste na formiranje i vi
utjecali. ivjeti sa sterotipima i predrasudama
oteava va suivot, ali i suivot vae djece i
uenika s drugim i drugaijim i potencijalni je
izvor sukoba izmeu vas i njih. Ako jo pri tome
ne posjedujemo vjetinu komunikacije, naroito
asertivne komunikacije kojom izraavamo svoje
stavove, ali ne na tetu drugih, ako ne sluamo
s empatijom druge osobe, na sukob je vidljiv
sve vie. Fitilj se zapalio sukob je pred nama
(bez obzira na njegovu vrstu) i poput ivog bia
se rodio, raste, snai, a onda, ako odaberemo
korisnu tehniku njegovog rjeavanja (medijaciju
ili pregovaranje), on e biti rijeen, nestati,
a nai odnosi i odnosi nae djece i uenika s
nama mogu biti jasniji, snaniji, dugoroniji.
I na kraju, da se ne bismo dovodili u situaciju
da rjeavamo samo sukobe, ako nauimo
strategije nenasilnoga rjeavanja sukoba, ako
se obrazujemo za mir, nae trenutke ivota
emo umjesto na rjeavanje sukoba troiti
na kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari.
Umjesto svae etnja s prijateljima, gledanje
novog lma, sudjelovanje u volonterskim
akcijama Vijea roditelja, itanje zanimljive
knjige zvui primamljivije.
A vama?
U vrnjakoj medijaciji nuno je stranama u
sukobu razviti odgovornost za njihove emocije i
izbore i osjeaj za odnos prema sebi i drugima.
Od vas se, kao lana tima za medijaciju,
oekuje:
da imate pozitivan i neformalan ton u
procesu rada tima,
da vodite rauna o potovanju

vremenskih okvira procesa medijacije,
da promatrate tempo procesa
medijacije,
da razvijate kod medijatora osjeaj za
pravi trenutak,
da ohrabrujete i medijatora i strane
u sukobu u pronalaenju rjeenja
prihvatljivog za sve strane,
da potiete asertivnu komunikaciju kod
strana u sukobu,
da pomaete u prevazilaenju razlika u
vienju, pretpostavkama i oekivanjima
strana u sukobu,
da nastojite odravati ravnoteu snaga,
da osiguravate uvanje tajnosti
podataka iz procesa medijacije,
da ublaavate esktremne pozicije,
da nudite pozitivne sugestije,
da pomaete u pripremi plana rada
tima,
da utvrujete prioritetna pitanja
vrnjake medijacije,
da radite prema programu rada.
Ako prihvaate vau ulogu u timu za medijaciju,
evo to vas eka dalje:
- formiranje kolskog tima za medijaciju koji
e sainjavati uenici, roditelji, nastavnici,
pedagozi i psiholozi,
- educiranje lanova kolskog tima za medijaciju
o neophodnim znanjima i vjetinama za
provoenje postupka medijacije (identitet,
stereotipi,
predrasude,
komunikacija,
asertivna komunikacija, aktivno sluanje,
rjeavanje
konikata,
pregovaranje,
medijacija, strategije izgradnje mira
nenasilno rjeavanje konikata),
- timski rad - uenici, roditelji i nastavnici e,
uz struno voenje pedagoga i psihologa
kole, djelovati kao tim i svoj rad zasnivati
na naelima timskoga rada,
- rad tima tijekom cijele kolske godine,
- izrada analiza rada tima uz prezentiranje
najeih uzroka konikata osobama koje
su sudjelovale u medijacijskom postupku i
ishodima medijacije.
Osnovno naelo medijacije je:
ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA!
I podsjeamo vas: vaa uloga nije da rjeavate
probleme svoje djece i uenika u njihovo ime,
nego da njihovim vrnjacima medijatorima,
kao lanovi tima za medijaciju budete podrka,
pomo i ravnopravni partneri u rjeavanju
sukoba izmeu djece, uenika, pa i u rjeavanju
sukoba s vama roditeljima i nastavnicima.
Vrnjaka medijacija je proces i nemojte da vas
prvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojte
odustajati, jer uspjeno posredovanje i u
jednom sukobu i zadovoljstvo obiju strana vae
su zadovoljstvo i va uspjeh. Zato onda uspjeh
ne uveavati?
O Priruniku
Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima i
nastavnicima koji e biti ukljueni u rad kolskih
timova za medijaciju.
Prirunik sadri sedam modula:
1. Identitet, stereotipi i predrasude
2. Komunikacija
3. Konikt
4. Tehnike i procedure rjeavanja konikata
5. Pregovaranje
6. Tehnike i procedure medijacije
7. Strategija izgradnje mira unutar skupine
Svaki modul sadri dva dijela i to: dio koji
teorijski pojanjava temu modula i drugi,
praktini dio (radionice), koji omoguuje
dodatno upoznavanje, uenje i vjebanje teme
modula.
Tijekom obuke medijatora teorijski se dio
moe posebno obraditi, a nakon toga mogu se
uraditi radionice, a moe se izloiti i tijekom
provoenja radionica. Dakle, obje mogunosti
na raspolaganju su izvoaima obuke. Radionice
se mogu razvijati i prilagoavati uestalim
situacijama u koli, a koje su koniktne prirode
i mogu se rjeavati vrnjakom medijacijom
odnosno angairanjem tima za medijaciju.
Svaki modul povezan je s narednim i tijekom
obuke je vano ukazati da samo uenje i
vjebanje svih tema modula doprinosi krajnjoj
svrsi - obuci tima za medijaciju u koli za
struan, profesionalan i kreativan rad u koli
i ispunjavanju njegovih obveza rjeavanju
konikata putem vrnjake medijacije.
Takoer, dio radionica namijenjen je iskljuivo
roditeljima i nastavnicima, a dio je namijenjen
timu za medijaciju. Kod izvoenja radionica
tima za medijaciju, nuno je voditi rauna da svi
sudionici (uenici, roditelji, nastavnici i pedagozi)
budu ukljueni u radionicu shodno svojim
ulogama koje e imati u timu za medijaciju.
Prirunik je koncipiran tako da se moe koristiti
u sljedee svrhe:
- za obuku medijatora (roditelja i
nastavnika),
- za obuku koju e pedagozi i psiholozi
provoditi za druge polaznike obuke,
- kao alat ili referenca u radu u timu za
medijaciju i razvijanje komunikacijskih
vjetina.
Prirunik omoguuje da razumijemo, uimo i
vjebamo konstruktivno rijeiti sukobe.
I.
Identitet,
stereotipi i
predrasude
- Kako vrijeme prolazi sve manje

poznajem
svoje
dijete/svog
uenika/cu!
- Zato
su
Skandinavci
tako
hladni?
- Zato ne bih dozvolio da se moja
kerka uda za crnca?
- Jesu li uenici sa sela loiji od onih
iz grada?
1.1. Pojam, aspekti i

slojevi identiteta
Godinama gledate vae dijete kako raste i
mijenja se. Godinama gledate vaeg uenika/
cu i ponekad se upitate je li to zaista on/ona.
ini vam se da ih odlino poznajete, a onda
se zaudite kako o nekim stvarima, pojavama
i ljudima razmiljaju. Kako rastu, stalno se
suoavate s pitanjima koja vam postavljaju
zato pripadam ovom narodu jer me zbog
toga u koli ili meu prijateljima ne vole; zato
nisam roena kao mukarac jer me nee niti
u jednu ekipu zato to sam djevojica. Pitanja
mnogo, a odgovora ili je mnogo ili ih nema.
Vaa se djeca poinju drukije oblaiti, sluati
neku novu glazbu, baviti se drugim stvarima,
postaju agresivni, kasno dolaze kui, a na vae
upite zato to ine, odgovore vam da tako rade
njihovi prijatelji i da ne mogu biti iznimke.
U koli se suoavate sa stalnim sukobima
meu djecom koja pripadaju razliitih etnikim
skupinama, a do juer to je bilo nezamislivo.
Morate braniti djevojice od djeaka, jer su one
glupe, sve pokvare, slabe. Gdje nastaju ovi
problemi? Sigurno u percepciji kako vi vidite
vau djecu i kako oni sebe vide. Problem je u
mijenjanju njihovih uloga tijekom vremena, u
njihovom identitetu.
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA
tijekom dueg perioda, bez obzira na promjene
perioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje TKO SAM
JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u
vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.
IDENTITET svake osobe sastoji se od niza
slojeva, a oni su: nai osobni izbori tijekom
ivota profesija, pripadnost udruzi graana,
sportskom klubu, glazbenom pravcu, politikoj
partiji - i neke karakteristike koje dobivamo
roenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa,
nacija, itd.
Na formiranje identiteta utjeu brojni subjekti,
kao to su: obitelj, religija, politika, sport,
glazba, kola, posao, rodbina, mjesto ivljenja.
U periodu mladosti osoba poinje integrirati
raznovrsne identikacije (spolnu, etniku, sa
svakim od roditelja, sa svojim prijateljima,
sa svojim idolima itd.). Rezultat svih tih
integrativnih procesa omoguava mladoj osobi
da denitivno kristalizira svoj identitet. Ulazei
u svijet odraslih, mladi postupno preuzimaju
uloge i funkcije koje im drutvo u kojemu ive
dozvoljava. Nesklad izmeu potreba mladih i
mogunosti drutva, obitelji, kole, institucija,
raa stalne konikte.
Mlada osoba esto nije dovoljno sposobna
da u procesu formiranja identiteta integrira
10
raznovrsne identikacije (spolne, etnike,

vjerske, kulturoloke i dr.) do razine na kojoj
bi uspjeno funkcionirala. Tada nastaje kriza
identiteta. Jedan od naina ispoljavanja krize
identiteta jeste ponaanje koje je predstavljeno
kao
najopasnije
i
najnepovoljnije
(npr.
narkomani, alkoholiari, delikventi i slino).
Najizraeniji poremeaji identiteta manifestiraju
se u kolskoj dobi. U kolskoj se dobi subjekti
utjecaja na izgradnju identiteta umnoavaju,
manje ili vie intenzivnije djeluju, umnoavaju
se slojevi identiteta, jasnije su izraeni neki
slojevi identiteta, javljaju se stereotipi i
predrasude o osobama ili skupinama, prvi
sluajevi diskriminacije, prvi sukobi.
Tada je naroito vano ukazati obitelji da
pogreno irenje vlastitih negativnih iskustava
na openitu razinu moe biti vrlo tetno za djecu.
Na primjer, roditelj koji je imao niz loih veza s
osobama druge nacionalnosti moe pretpostaviti
da sve osobe te nacionalnosti imaju takva
obiljeja, pa e usvojiti predrasudu poznatu
kao nacionalizam. To je tipino za sve oblike
predrasuda: rasizam, religijsku netoleranciju,
politike i nacionalne predrasude, seksizam,
predrasude prema osobama odreene ivotne
dobi, prema govornicima odreenoga jezika i
sl.
Dakle, bilo koji sloj identiteta moe biti podloga
za razvitak predrasuda, a predrasude su esto
uzrok sukoba (meu nacijama, mukarcima i
enama, kulturama i dr.).
1.2. Pojam i vrste

stereotipa
1.3. Pojam i vrste

predrasude
esto se u svakodnevnom razgovoru uje od

roditelja ili nastavnika da su neki narodi loi,
da su ene loi vozai, da su djeca sa sela
loi aci, ali i da su neki narodi dobri, da su
neke ene lijepe, da su aci iz grada dobri.
Takve stavove preuzimaju i jedni i drugi,
pojednostavljeno, bez vlastitoga iskustva s
nekom skupinom ili njezinim lanovima. Rije
je o stereotipima i predrasudama. STEREOTIPI
su previe pojednostavljeni naini razmiljanja
o odreenim pojavama ili skupinama ljudi
(prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi,
drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim
drugim podjelama koje vrijede za ljude). Oni su
zajedniki koncepti koje odreena skupina ljudi
gaji o nekoj drugoj skupini. esto se koriste u
negativnom smislu, u kontekstu predrasuda,
i opravdavaju odreena diskriminacijskaa
ponaanja.
U kontekstu odrastanja i odnosa meu mladima

i prema mladima, vrlo se esto susreemo s
predrasudama i stereotipima. Odreeni stil
odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi esto
za sobom vue odreene stereotipe i predrasude
drugih skupina, a posebice odraslih osoba.
ivimo u kompleksnom svijetu, svijetu u

kojemu je neophodno stalno uenje. Pravdajui
se da nemaju vremena za uenje, upoznavanje,
stjecanje vlastitoga iskustva, ljudi su skloni
stvari pojednostaviti, iskriviti, generalizirati
sliku o nekome ili neemu. Na taj nain stavovi
o ljudima i pojavama prerastaju u stereotipe.
Stereotipi, dakle, postaju i komponenta
identiteta linosti, a ta slika moe ostati trajna,
ali se moe i mijenjati pod utjecajima subjekata
koji utjeu na formiranje identiteta, a posebno
mjesto tu zauzima kola (prijatelji, nastavnici,
roditelji, pedagozi i dr.).
Formiranje stereotipa temelji se na:
- pojednostavljenju,
- pretjerivanju ili iskrivljavanju,
- generalizaciji,
- predstavljanju kulturalnih karakteristika
kao prirodnih.
Nacionalizam i etnike predrasude manifestiraju
se u etnikim stereotipima gdje mi nuno
formiramo shvaanja o drugim narodima.
U veini kultura odrava se stereotip ene kao
slabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotip
mukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i
neovisnog.
Prihvaanje i irenje etnikih i spolnih predrasuda
nastaje u obitelji i koli.
Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na
negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina,
mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi
o skupinama (npr. svi panjolci dobro pleu).
Stereotipi
se,
ipak,
najee
smatraju
nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti
kontrolirani.
esto ujemo izjave da su koti krtci, Talijani

zavodnici, Crnogorci lijenine, Arapi teroristi,
Kolumbijci maja itd.
Za razliku od stereotipa, koji mogu biti i
negativni i pozitivni, PREDRASUDE su negativni
sudovi ili miljenja o nekoj osobi, skupini ili
pojavi stvoreni prije realnog, izravnog iskustva
s tom osobom, skupinom ili pojavom, ili bez
poznavanja ili istraivanja injenica o tome.
Temelji predrasuda nalaze se u slojevima
identiteta linosti.
Takoer, u uem smislu, predrasude se odnose
na mrnju prema odreenoj skupini ljudi, rasi
ili religiji.
Predrasude se esto temelje na drutvenim
stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti
rezultiraju time da se odreenim skupinama
ljudi ukidaju ljudska prava ili se nekim drugim
skupinama daje nepotena prednost.
Predrasudu moemo okarakterizirati kao stav
koji utjee na osobu, tako da ona sama na
povoljan ili nepovoljan nain djeluje prema
drugoj osobi ili pak skupini ljudi. Predrasude su
tvrdnje koje nisu potkrijepljene injenicama niti
zasnovane na argumentima, nego su donesene
bez prethodnog provjeravanja njihove tonosti i
bez prethodnog razmiljanja o tome, te su vrlo
opasne u svakoj fazi razvitka djeteta u neovisnu
linost.
Struktura predrasuda proeta je kroz tri
komponente :
Kognitivna komponenta sud o
osobinama
objekta.
Vrjednovanje
moe biti pozitivno ili negativno tj.
karakteristike objekta ocjenjuju se kao
dobre ili loe, korisne ili tetne, poeljne
ili nepoeljne.
Emocionalna komponenta kada se
objekt stava doivljava kao ugodan
(pozitivan odnos) ili neugodan (negativan
odnos).
Akciona
komponenta
ukljuuje
namjere i spremnost za akciju. Pozitivan
stav ukljuuje namjeru da se objekt
stava podri, zatiti, a negativan da se
izbjegne, napadne, onemogui.
Razlika izmeu predrasuda i stavova jeste u
tome to se predrasude stjeu tijekom ivota
socijalnim uenjem, najee putem uenja po
modulu.
11
Vano je razlikovati predrasude s obzirom

na intenzitet njihove emotivne i kognitivne
komponente.
Djeca ve s dvije - tri godine postavljaju
roditeljima pitanja o svemu i svaemu. Ako
su odgovori na ta pitanja odraz njihovih
predrasuda, djeca e ve u predkolskoj
fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. S
poetkom osnovne kole djeca e se poeti
identicirati sa skupinom kojoj su slina, a razvit
e predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju.
Istodobno (9 godina ivota) e od roditelja,
susjeda, s televizije preuzeti neke predrasude
prema lanovima druge vjerske zajednice,
spolne ili dobne predrasude, predrasude prema
hendikepiranima.
Predrasude su tetne za djecu jer:
- ue i prihvaaju ope norme ponaanja,
ali ih u praksi ne primjenjuju;
- stvaraju laan osjeaj superiornosti koji
dovodi do neuspjeha i razoaranja u
sebe;
- dovode do straha i izbjegavanja
pripadnika drugih skupina i naroda,
to umanjuje mogunost slobode i
stjecanja ivotnih iskustava;
- kod diskriminirane djece stvara se
osjeaj manje vrijednosti i socijalne
odbaenosti.
Predrasude je teko mijenjati jer su one duboko
ukorijenjene u svijesti ovjeka, ali ipak postoje
neki postupci koji mogu pomoi k ostvarenju
toga cilja.
to mogu uraditi nastavnici i roditelji?
- Roditelj i nastavnik koji iskreno vjeruju
u jednakost meu ljudima, predstavljaju
dobar uzor djeci za oponaanje vrjednota
i ponaanja.
- Roditelj i nastavnik trebaju najprije
analizirati vlastite stavove i odbaciti
one koji su nastali pod utjecajem
predrasuda.
- Roditelj i nastavnik trebaju stvoriti
takvu klimu u obitelji i razredu da svako
dijete moe prihvatiti sebe i znati kamo
pripada bez osjeaja inferiornosti ili
superiornosti.
- Roditelj i nastavnik trebaju omoguiti
djeci kontakt s pripadnicima razliitih
skupina, jer e se na taj nain kod
djece razviti svijest i emocije koje e im
pomoi da razumiju i cijene razlike, da
ih prihvate i prilagode im se.
- Roditelj i nastavnik trebaju djecu nauiti
da se postave u tuu poziciju i da vide
ponaaju li se i sami onako kako bi voljeli
da se drugi ponaaju prema njima.
- Roditelj i nastavnik trebaju nauiti djecu
prepoznati predrasudu i razviti njihove
sposobnosti da se suprotstave tim
predrasudama i diskriminaciji bilo da su
upuene njima ili drugima.
12
Kako predrasude uz to prate i ekstremno

negativni osjeaji, tako one djeluju i na ponaanje
koje pojaava osuivanje, podcjenjivanje,
neprijateljski stav i potiu na aktivnosti protiv
pripadnika prema kojima postoji predrasuda.
Diskriminaciju moemo denirati kao nepravedno
postupanje prema pojedincima koji pripadaju
odreenoj drutvenoj skupini. Diskriminacija
se razlikuje od pojma predrasude jer je ona
stvarna posljedica predrasudnih stavova neke
osobe, uoljiva u njezinu ponaanju
Vano je neposredno sueljavanje s izjavljenim
predrasudama.
Npr. predrasuda prema djeci s potekoama u

razvoju: Nije u redu da djeca s potekoama
u razvoju sjede u istom razredu s ostalom
djecom. Ona samo ometaju nastavu i
oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti
posveeno ostaloj djeci. A osim toga, ostala
djeca e ih oponaati i postati kao i oni (djeca
s potekoama u razvoju).
1. izdvojite onaj dio koji ukazuje na predrasudu

i na objektivan i miran nain ga ponovite.
Mnogi smatraju da su djeca s potekoama
u razvoju teret drutvu i da bi ih trebalo
izolirati u specijalne kole.
2. korak: mirno, sigurno i jasno iznesite vlastiti
stav o iznesenom miljenju. Moje me iskustvo
ui da ako se nastava dobro organizira, to
moe biti pozitivno i za djecu s potekoama,
ali i za ostalu djecu.
3. korak: iznesite neku pozitivnu osobinu
skupine kojoj je predrasuda bila upuena.
Dijete s potekoama stvara kod ostale djece
primjere zadovoljstva, prijateljstva, zatite,
odgovornosti i razvija mnoge vane ljudske
kvalitete.
4. korak: blago skrenite razgovor u pozitivnom
smjeru na novu temu.
Da rezimiramo, najprije se provodi kritika stava,
pojave, pojma, zatim se provodi skupna rasprava
(trai se predrasuda, analizira se njezina
netonost i nepravednost), pa se trae ideje
koje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.
1.4. Kako se boriti

protiv stereotipa i
predrasuda
Dakle, identitet svake linosti nuno unutar
svojih slojeva sadri i stereotipe, pozitivne
i negativne, i predrasude, odnosno uloge
koje imamo tijekom ivota i bez obzira jesu
li dobivene roenjem ili su na osobni izbor
sadre stavove, stereotipe i predrasude. Njihovo
postojanje odreuje ponaanje i akcije prema
drugim osobama i skupinama, ali esto su i
uzrokom konikta izmeu dviju osoba, te osobe
i skupine.
Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako

treba uiti kako svesti konikte na razinu
podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebice
u periodu obrazovanja, mogua su dva naina
sprjeavanja ili ublaavanja konikata u koli:
moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe
prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,
obitelji, nastavnicima i dr.
Etnike
predrasude
predstavljaju
krupan
drutveni problem. Zbog drutvenog znaaja
predrasuda uloeno je mnogo pokuaja u
traenju naina borbe protiv predrasuda.
Jedan nain jeste donoenje zakonskih propisa
protiv manifestiranja predrasuda. Drugi nain
jeste sustavno informiranje o nepravednosti
predrasuda.
Iz svega ovdje navedenoga lako se dolazi do
zakljuka da smanjenje predrasuda i sukoba
nije laka niti kratkorona stvar. Otpor prema
predrasudama u ovjeku zahtijeva vie snage
nego li prihvaanje predrasuda.
13
Nauili smo:
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA
tijekom dueg perioda , bez obzira na promjene
perioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje TKO SAM
JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u
vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.
IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu s drugim
ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas
drugi vide moe biti razliita. Razliitost ovih
predstava o osobi esto je uzrok konikata, a
posebice je opasno osobe promatrati kroz samo
jedan sloj identiteta. Zato? Promatranjem i
doivljavanjem osobe kroz samo jedan sloj
identiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku
pripadnost) stvara se temelj za razvitak
stereotipnog miljenja i diskriminacije, odnosno
sprjeava se mogunost da osobe budu
razliite, ali i da i pored tih razlika imaju neke
karakteristike pripadnosti nekoj skupini.
STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini
razmiljanja o odreenim pojavama ili skupinama
ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri,
rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i
svim drugim podjelama koje vrijede za ljude).
Oni su skupni koncepti koje odreena skupina
ljudi gaji o nekoj drugoj skupini. esto se koriste
u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda,
i
opravdavaju
odreena
diskriminacijska
ponaanja. Meutim, stereotipi ne moraju
biti ogranieni na negativne karakterizacije
pojedinaca ili skupina, mogu biti i pozitivni.
Stereotipi
se,
ipak,
najee
smatraju
nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti
kontrolirani.
14
PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja

o nekoj osobi, skupini ili pojavi stvoreni prije
realnog, izravnog iskustva s tom osobom,
skupinom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
istraivanja injenica o tome. Takoer, u uem
smislu, predrasude se odnose na mrnju prema
odreenoj skupini ljudi, rasi ili religiji.
IDENTITET - STEREOTIPI PREDRASUDE
KONFLIKT
Identitet svake linosti nuno unutar svojih
slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne,
i predrasude, odnosno uloge koje imamo tijekom
ivota, i bez obzira jesu li dobivene roenjem ili
su na osobni izbor sadre stavove, stereotipe
i predrasude. Njihovo postojanje odreuje
ponaanje i akcije prema drugim osobama i
skupinama, ali esto su i uzrokom konikta
izmeu osobe i osobe i osobe i skupine.
Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako
treba uiti kako svesti konikte na razinu
snoljivosti u svim fazama ivota, a posebice
u periodu obrazovanja, mogua su dva naina
sprjeavanja ili ublaavanja konikata u koli:
moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe
prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,
obitelji, nastavnicima i dr.
Radionica 1 - IDENTITET
Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s pojmom i aspektima identiteta
- Upoznati sudionike o slojevima identiteta od kojih su neki
odreeni roenjem, a drugi rezultat utjecaja razliitih
imbenika i vlastitih odluka
Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta
Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MARIONETA (15)
2. Glavna aktivnost VREMEPLOV (55)
3. Zavrna aktivnost RAZVRSTAJ SE/GORDIJEV VOR (20)
Materijal za radionicu
hamer
papiri A4
stikeri
omasteri
materijal za sudionike aktivnosti Marioneta
materijal Periodi ivota moga djeteta/uenika
materijal za sudionike aktivnosti Drvo identiteta
15
UVODNA AKTIVNOST
Marioneta
Voditelj sudionike podijeli u dvije - tri skupine. Svaka skupina
dobije hamer s nacrtanom marionetom (materijal za sudionike
1) i u balone treba napisati tko i to, po njihovom miljenju,
presudno utjee na formiranje identiteta.
(Materijal za sudionike 1 Marioneta)

Svaka skupina predstavi balone svoje marionete, odnosno iznese miljenje tko i to utjee na
formiranje identiteta.
Diskusija:
1. Je li vas uitelj/ica esto dijelio/la u razliitim aktivnostima na skupinu
djevojica i skupinu djeaka?
2. Je li uitelj/ica esto organizirao/la natjecanje u uenju izmeu djevojica i
djeaka?
3. Jesu li vam poznate izreke: Djeak ne smije tui djevojicu.; Djevojice
ne psuju.; Veliki djeaci ne plau?
4. Je li u vaem razredu bilo vie djevojica ili djeaka koji su bili dobri u
matematici? to mislite zato? Jesu li djeaci vie poticani?
Voditelj naglaava da je vrlo vano da se drugi ljudi ne

promatraju iskljuivo kroz jedan aspekt identiteta (npr.
pripadnost etnikoj skupini, spolna pripadnost), jer se time ini
diskriminacija prema njima.
16
GLAVNA AKTIVNOST
Vremeplov
Voditelj treba ukazati sudionicima na injenicu da vode rauna

o izboru lika s kojim se mogu identicirati kako ne bi povrijedili
osjeaje drugih osoba ili ih doveli u neprijatne situacije.
Voditelj zamoli sudionike da se prisjete tri perioda ivota svoje
djece/uenika: djetinjstva, pohaanja osnovne i pohaanja srednje kole.
Podsjea ih da su ti periodi obiljeeni nekim dogaajima kojih se i rado i nerado sjeaju; da su tada
djeca/uenici imali i dobivali neke uloge (brat, sestra, roak, uenik, prijatelj, simpatija, lan Vijea
uenika, sportskog kluba, predsjednik razredne zajednice i dr.); kako su se djeca/uenici osjeali u
tim ulogama i kako su ih drugi vidjeli (doivljavali) u tim ulogama.
Svaki od sudionika dobije hamer s tabelom koju treba popuniti sljedeim podacima:
(Materijal za sudionike 1 Periodi ivota mog djeteta/uenika)
Period ivota
djeteta/uenika
Najvaniji dogaaji
Uloge
djeteta/uenika tada
Kako su dijete/
uenika drugi vidjeli
Djetinjstvo
Osnovna kola
Srednja kola
Kada su svi sudionici ispunili tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge djeca/uenici dobili
roenjem a koje su bile njihov osobni izbor (osobno ili pod utjecajem roditelja i nastavnika), te ih
ispisuju na zajednikom hameru.
(Materijal za voditelja 1)
ROENJE
OSOBNI IZBOR
POD UTJECAJEM RODITELJA I

NASTAVNIKA
Napomena za voditelja radionice

Aktivnost se provodi u tri skupine i
to skupina sastavljena od roditelja,
skupina sastavljena od nastavnika i skupina
sastavljena od nastavnika i roditelja.
Nakon to su izdvojili uloge na one koje su djeca/uenici dobili roenjem i one koje su bile njihov
osobni izbor (i/ili su nastali pod utjecajem roditelja i nastavnika), voditelj zamoli sudionike da ove
uloge zajedniki unutar sve etiri skupine predstave na drvetu identiteta i to tako da se unutar
manjih skupina usklade i napiu uloge kako slijedi:
- u kronji one uloge koje mogu promijeniti kod djece/uenika;
- u stablu one uloge koje ne bi mijenjali kod djece/uenika;
- u korijenu one uloge koje se ne mogu promijeniti kod djece/uenika.
Svaka skupina predstavlja svoje drvo identiteta.
(Materijal za sudionike 2 Drvo identiteta)
Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet sastoji od niza
slojeva, a oni su: nai osobni izbori tijekom ivota profesija,
pripadnost udruzi graana, sportskom klubu, glazbenom
pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobivamo
roenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa, nacija, itd.
17
ZAVRNA AKTIVNOST
Razvrstaj se
Voditelj zamoli sudionike da se razvrstavaju po skupinama nekoliko
puta, i to pristupajui papiru koji lei na podu, a na kojem stoji
jedna od sljedeih izjava:
1. Razvrstavanje:
Izjave: ja navijam za Barcelonu; ja navijam za Wolfsburg; ja navijam za Milan ja
navijam za Arsenal; ja navijam za Lion, ostali.
2. Razvrstavanje:
Izjave: ja imam tune oi; ja imam zelene oi; ja imam plave oi; ja imam arene oi; ja
imam nasmijane oi; ostali.
3. Razvrstavanje:
Izjave: ja volim itati; ja volim umjetnost; ja volim sport; ja volim burek; ostali.
4. Razvrstavanje:
Izjave: ja sam s teritorija bive Jugoslavije; ja sam iz Europe; ja sam s planeta Zemlje; ja
sam s Balkana; ostali.
5. Razvrstavanje:
Izjave: ivio sam na vie mjesta; ivio sam u jednoj dravi; ivio sam u socijalizmu;
ostali.
Nakon svakog razvrstavanja voditelj postavlja pitanje: Zato se odabrali ovu skupinu?
Slijede pitanja za plenum:
Podsjea li vas ovo na neto?
Na to?
Jeste li imali osjeaj da imate izbor?
Kako vam je bilo uslijed razlika u okviru iste skupine?
Bivaju li vaa djeca/uenici stalno razvrstavani po nekim od ovih kriterija?
Kako se vi osjeate kada vam ispriaju kako su se dobro/loe osjeali zbog ovakvih
razvrstavanja?
Voditelj zakljuuje da je promatranje osoba kroz samo jedan

sloj identiteta uzrok diskriminacije i izbijanja sukoba u koli,
obitelji, dravi itd.
Voditelj postavlja pitanja sudionicima:
-
to utjee na izgradnju nacionalnog identiteta?

Kakvu vanost ima nacionalni identitet i zato?
to je to to stvara doivljaj ugroenosti prava na vlastiti identitet i nacionalni identitet?
Kako se ophoditi s razlikama?
Gordijev vor
Nakon diskusije voditelj zamoli sudionike da formiraju krug i kreu se prema sreditu zatvorenih oiju
i ruku podignutih ispred sebe. Na voditeljev povik: Stop!, svatko uhvati i jednom i drugom rukom
po jednu neiju ruku jo uvijek zatvorenih oiju. Tako napravljen vor sada treba raspetljati.
Voditelj zakljuuje napomenama - bez obzira na broj i vrstu

slojeva identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima.
Stoga je nuno djetetu/ueniku ukazati da bude svjestan/na svih
slojeva svojega identiteta, da zajedno s roditeljima i nastavnicima trai
zajednike slojeve identiteta s drugim, jer omoguavaju komunikaciju
i suradnju, a sprjeavaju diskriminaciju i konikte.
18
Materijal za sudionike 1
19
Periodi ivota mog djeteta/uenika

Period ivota
djeteta/uenika
Djetinjstvo
Osnovna kola
Srednja kola
20
Najvaniji dogaaji
Uloge djeteta/uenika
tada
Kako su dijete/uenika
drugi vidjeli
DRVO IDENTITETA
21
Materijali za voditelja
Materijal za voditelja 1
ROENJE
22
OSOBNI IZBOR
POD UTJECAJEM RODITELJA I

NASTAVNIKA
Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI
Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s pojmom, karakteristikama i funkcijom
predrasuda i stereotipa
- Upoznati sudionike o potrebi i nainima borbe protiv

60 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA STEREOTIPA I PREDRASUDA (10)
2. Glavna aktivnost PUTOVANJE (40)
3. Zavrna aktivnost STEREOTIPI I PREDRASUDE SU... (10)
hamer za svaki par

olovke
stikeri
omasteri
tekst Putovanje za svakog sudionika
radni list Osobine
23
UVODNA AKTIVNOST
Slika stereotipa i predrasuda
Voditelj dijeli sudionike u parove (roditelj i nastavnik) i svaki par
ima pet minuta da nacrta i napie na hameru najmanje po tri
osobine osoba iz tabele.
(Materijal za sudionike 1 Osobine)

Po isteku pete minute svaki par predstavlja svoju sliku i osobine koje su napisali za osobu koju su
crtali.
Voditelj radionice upoznaje sudionike s pojmom predrasuda i

stereotipa koji su zasnovani na pojedinim slojevima identiteta
(etnika, rasna, religijska, spolna pripadnost i dr.).
24
GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje
Voditelj podijeli sudionicima papir s tekstom Putovanje.
(Materijal za sudionike 2 Putovanje)

Sudionici imaju pet minuta da se odlue s kim ele i s kim ne ele putovati i to ispisuju svatko na
svom papiru.
Nakon toga voditelj pravi tri skupine koje se moraju usuglasiti s koje tri osobe ele i s koje tri osobe
ne ele putovati.

Jednu
skupinu
ine
roditelji,
drugu nastavnici, a treu roditelji i
nastavnici.
Skupine predstavljaju svoj izbor putnika, a onda se u plenumu moraju usuglasiti s koje tri osobe
ele i s koje tri ne ele putovati.
Slijedi diskusija:
U kojoj vam je fazi rada (individualno, skupno ili u plenumu) bilo najtee raditi?
Koliko se vaa odluka donesena individualno i u skupini razlikuje od odluke koju ste
donijeli u plenumu?
Zato se s izborom nekih putnika (i s kojima elite i s kojima ne elite putovati) nikada ne
biste usuglasili na razini cijele skupine?
Zato ste pristajali na kompromis unutar skupine ili u plenumu?
Biste li sada promijenili svoj izbor putnika s kojim elite odnosno ne elite putovati?
Zato?
Voditelj radionice zakljuuje kada se ponaamo na temelju

naih predrasuda i stereotipa i ne pruamo svim ljudima ista
prava ili im onemoguujemo uivanje njihovih prava, onda vrimo
diskriminaciju.
25
ZAVRNA AKTIVNOST
Stereotipi i predrasude su...
Svaki sudionik skupine sudjeluje u kreiranju reenica i to tako
da jedan po jedan sudionik u svakoj skupini (skupine iste kao u
glavnoj aktivnosti) dopisuje po jednu rije.
STEREOTIPI I PREDRASUDE SU...

NAJEI STEREOTIPI I PREDRASUDE MEU NAOM DJECOM/UENICIMA SU...
PROTIV STEREOTIPA I PREDRASUDA MOEMO SE BORITI...
Kada su reenice ispisane, voditelj podijeli sudionicima po pet stikera na kojima su napisani neke
vrsta stereotipa i predrasuda. Nalijepe ih gdje ele na sebe i na voditeljev znak svatko se treba
kretati u prostoriji i osloboditi se tih traka, ali tako to e ih nalijepiti na nekog drugog za koga
smatra da ima izraene neke od napisanih stereotipa i predrasuda.
Voditelj radionice zakljuuje - kako predrasude esto prate i

ekstremno negativni osjeaji, tako one djeluju i na ponaanje
koje pojaava osuivanje, podcjenjivanje, neprijateljski stav i potie
na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda.
Treba nauiti djecu/uenike prepoznati predrasudu i razviti njihove
sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji bilo
da su upuene njemu ili drugima.
26
Osobine
Svaki par ima deset minuta da nacrta i napie na hameru najmanje po tri osobine osoba iz
tabele.
GLUMAC
SPORTIST
ROM
LIJENIK
POLITIAR
POLICAJAC
PROSJAK
CRNAC
INVALID
PLAVUA
27
Putovanje
Zamislite da kreete na put iz Lisabona do Moskve koji traje sedam dana i trebate dijeliti spavai
kupe s jo tri osobe.
S kojima od navedenih putnika biste najradije putovali, odnosno s koja tri nikako ne biste eljeli
dijeliti kupe?
-
Talijanski DJ koji izgleda bogato.

Afrikanka koja prodaje kone proizvode.
Mladi umjetnik koji je HIV-pozitivan.
Rom iz Maarske upravo puten iz zatvora.
Baskijski nacionalist na slubenom putovanju u Rusiju.
Slobodoumni Albanac koji se vraa sa seminara o ljudskim pravima iz Norveke.
Mlada djevojka iz Turske, odlian student, pozira erotskim asopisima.
Njemaki raper s alternativnim nainom ivota.
Slijepi pijanist iz Austrije.
Ukrajinski student koji se ne eli vratiti kui.
Rumunjka srednjih godina, bez vize, s jednogodinjim djetetom u naruju.
Nabildana Nizozemka feministiki nastrojena.
vedski skinhed pod utjecajem alkohola.
Crnac iz Liberije, koarka u Grkoj.
Razbija iz Belfasta koji oito ide na nogometnu utakmicu.
Nespretni novinar iz Danske, na putu za Kosovo.
Poljska prostitutka iz Berlina.
Francuski seljak koji govori samo francuski, s koarom smrdljivog sira.
Kurdski izbjeglica koji ivi u Njemakoj, na povratku kui iz Libije.
Predebeo vicarski bankar na poslovnom putovanju.
Sveenik, nastavnik u mukoj koli u Britaniji, osumnjien za zlostavljanje djece.
Dizajner iz Italije, homoseksualac, neenja, pristalica liberalne partije.
Hendikepirani Palestinac u pratnji zgodne medicinske sestre.
Brbljava gospoa iz Belgije na putu za Kinu.
Imate pet minuta da se odluite s kim elite i s kim ne elite putovati i ispiite svatko na svom
papiru.
elim putovati s...
28
Ne elim putovati s...
Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionika s pojmom, karakteristikama i vrstama
- Upoznati sudionike o potrebi i nainima borbe protiv
- Upoznati sudionike s povezanou identiteta sa stereotipima
i predrasudama.

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost BAROMETAR (15)

2. Glavna aktivnost ZEMLJOPIS I PREDRASUDE I
STEREOTIPI (30)
3. Zavrna aktivnost KAKO SE BORITI SA STEREOTIPIMA I

PREDRASUDAMA (15)
papir za svaku skupinu

olovka za svaku skupinu
materijal za sudionike aktivnosti Stereotipi
veliki papir za svaku skupinu
omasteri
omotnice
29
UVODNA AKTIVNOST
Barometar
Voditelj daje sudionicima omotnicu i papire u pet razliitih boja.
Nakon to voditelj proita izjavu, sudionici ocijene svaku izjavu
(ocjena za prvu izjavu pie se na bijelom papiru, druga na utom,
trea na roza, etvrta na plavom i peta na naranastom papiru)
od 1 do 10 (od najmanjeg do najveeg slaganja s izjavom) i stave
stiker u omotnicu. Zalijepe omotnicu i daju voditelju.
Izjave:
Ja imam predrasude.
Ja imam pravo na svoje predrasude.
Mislim da postoje korisne predrasude.
Predrasude uvijek vode k diskriminaciji.
Borba s predrasudama besmislena je u vremenu u kojemu ivimo.
Nakon toga voditelj ita iste izjave i sudionici stanu na barometar s brojevima od 1 do 10 (od
najmanjeg do najveeg slaganja s izjavom). Voditelj biljei koliko je bilo sudionika po svakoj izjavi
na svakom broju od 1 do 10.
Voditelj otvara omotnice i lijepi stikere po bojama i po visini ocjene na pet razliitih papira, ali da
sudionici ne vide rezultat.
Diskusija:
-
Kako ste se osjeali radei vjebu?

Jesu li se vae ocjene u omotnici i one koje ste izabrali na barometru u prostoriji
razlikovale i zato?
Voditelj radionice zakljuuje da se predrasude i stereotipi

mijenjaju pod utjecajem osobnih promjena (starost, naobrazba,
mjesto ivljenja), ali i pod utjecajem okoline, te da smo skloni mijenjati
svoje stavove pod utjecajem okoline.
30
2
Korak 1:
GLAVNA AKTIVNOST
Zemljopis i stereotipi i predrasude
Stereotipi i predrasude o stanovnicima odreenih regija (drava)

Jednu skupinu ine uenici, drugu
nastavnici, treu pedagozi, a etvrtu
roditelji ako aktivnost provodi tim za
medijaciju. Ako su samo roditelji i nastavnici
ukljueni u aktivnost, onda jednu skupinu ine
roditelji, drugu nastavnici i treu nastavnici
i roditelji.
Formiraju se tri male skupine. U malim skupinama sudionici na velikom papiru zapisuju
pet bitnih svari, obiljeja ili osobina stanovnika regije (drave) iz koje dolaze.
(Materijal za sudionike 1 Stereotipi)

Korak 2:
Voditelj izmijeni sastav malih skupina i podijeli ih u nove skupine (npr. svi brojevi 1 iz
prve skupine ine sada drugu skupinu, brojevi 2 ine drugu i tako redom).
Svakoj se skupini dodjeljuje jedan napisan veliki papir, zatim analiziraju napisane
stereotipe i predrasude iz koraka 1, te sainjavaju novi popis stereotipa i predrasuda.
Korak 3:
Voditelj ponovno izmijeni sastav malih skupina i podijeli ih na male skupine koje ine
mukarci i male skupine koje ine ene. Svakoj se skupini dodjeljuje jedan napisani
veliki papir, zatim analiziraju napisane stereotipe i predrasude iz koraka 2, te sainjavaju
novi popis stereotipa i predrasuda.
Slijedi predstavljanje napisanih papira sa stereotipima i predrasudama svake skupine po

koracima.
Pitanja za diskusiju:
Koje su slinosti i razlike izmeu skupina?
Kako ste se osjeali kada ste sluali druge o vama?
Kakva veza postoji izmeu diskriminacije i predrasuda?
U kojoj ste se skupini osjeali najugodnije?
Sa zapisom koje skupine ste najvie suglasni?
Brainstorming: Odakle potjeu predrasude?
Sudionici ispisuju na stikere svoje ideje o podrijetlu stereotipa i predrasuda i lijepe ih na hamer.
Voditelj vri razvrstavanje izvora stereotipa i predrasuda.
Voditelj vri razvrstavanje izvora stereotipa i predrasuda i

naglaava da su ti izvori: obitelj, kola, mediji, religija, vrnjaci,
sport, glazba, prijatelji, politika itd.
Slijedi diskusija:
-
S kojim se stereotipima i predrasudama susreu vaa djeca/uenici u koli?

S kakvim se sve problemima vi suoavate zbog nazonosti navedenih stereotipa i
predrasuda?
31
ZAVRNA AKTIVNOST
Nakon to je voditelj razvrstao stereotipe i predrasude koje su
naveli sudionici, formira male skupine i daje zadatak da skupine
nacrtaju razliitim simbolima odgovor na pitanje:
- Kako se boriti protiv navedenih stereotipa i predrasuda u koli?
(Kako se boriti? Koga ukljuiti? Koliko se roditelji i nastavnici

meusobno mogu boriti protiv stereotipa i predrasuda meu
djecom? Kako mogu ukljuiti djecu/uenike da im budu partneri u
borbi protiv stereotipa i predrasuda?)
Nakon toga svaka skupina predstavlja svoj nain borbe sa stereotipima i predrasudama u koli.
Voditelj zakljuuje djeca/uenici imaju sliku o tome kako bi

htjeli da se drugi ponaaju prema njima, ne vole zadirkivanje,
ruganje, ismijavanje, dominantno ponaanje.... Treba ih nauiti da se
postave u tuu poziciju i da vide ponaaju li se i sami onako kako
bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima, a time se oslobaaju
stereotipa i predrasuda.
Stereotipi
32
Amerikanci
Rusi
Englezi
Bosanci i
Hercegovci
Kinezi
Slovenci
Makedonci
Srbijanci
Crnogorci
Hrvati
II.
Vjetine
komunikacije
- Je li vaoj djeci/uenicima uvijek

lako rei ono to ele?
- Potiete li vau djecu/uenike da
uvijek kau ono to misle?
- Koliko esto zbog nespretno
izgovorenih rijei vaa djeca/
uenici izazovu konikt s vama?
- Koliko je potreban i vaan
va pogled, dodir, osmijeh
u komunikaciji s djecom/
uenicima?
- Sluate li uvijek pozorno vau
djecu/uenike kada govore?
- Zbog ega je vano poznavati
vjetinu asertivnosti?
- Kako razvijati nenasilnu
komunikaciju kod djece/uenika?
2.1. to je komunikacija?
Nakon to smo otkrili tko smo, na identitet, nae
stereotipe i predrasude, trebamo nauiti kako sa
svim naim slojevima identiteta, stereotipima i
predrasudama komunicirati s drugim. Jer nitko
ne moe ivjeti sam, ne komunicirati s ljudima.
Komunikacija je sredstvo pomou kojeg
stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim
ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove,
molimo za pomo i mnogo drugih stvari.
ovjek od svoga roenja ui kako komunicirati
da bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao.
Komunikacija je prijenos informacija od
poiljatelja k primatelju, uz uvjet da primatelj
razumije informaciju.
Dakle,
-
komunikacijski proces obuhvaa:

poiljatelja,
prijenos poruke kroz izabrani kanal,
primatelja.
Komunikacija se denira i kao proces razmjene

poruka (verbalnih ili neverbalnih) izmeu
najmanje dviju osoba, a koji se odvija s
odreenom svrhom i namjerom.
Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvo
povezivanja ljudi na ostvarenju zajednike
svrhe. Aktivnost unutar kole nije mogua bez
komunikacije, a svrha komunikacije u koli,
meu uenicima, nastavnicima, roditeljima,
pedagozima i drugima jeste provesti promjenu
usmjeriti akcije u svrhu vlastite dobrobiti i
dobrobiti kole.
U koli se svakodnevno komunicira: uenici s
uenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici s
pedagozima, nastavnici s roditeljima, nastavnici
s pedagozima, uenici s roditeljima itd. U toj
stalnoj komunikaciji razmjenjuju se meusobno
poruke (informacije).
Da bi se sudionici u komunikaciji sporazumjeli

moraju:
- koristiti odgovarajui jezik
- precizno odrediti sadraj onoga to se
govori,
- odrediti nain na koji se govori (ton,
geste).
USPJENA KOMUNIKACIJA JE
UINKOVITA
PRIKLADNA
Ostvaruje ciljeve
osoba koje
komuniciraju
Ne kri pravila,
oekivanja ili norme
Da bi komunikacija bila uspjena, neophodno

je da postoji prilagoavanje svih sudionika u
njoj, zato to se u komunikaciji dogaa proces
razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja
odnosa meu sudionicima tako da svaki
sudionik dobiva svoje mjesto i znaaj. Dakle,
komunikacija u koli zahtijeva da sudioniici u
komunikaciji budu ravnopravni jer samo na taj
nain mogu rjeavati konikte.
Proces komunikacije sastoji se od izraavanja
sebe i sluanja drugih.
Dakle, uinkovita i prikladna komunikacija
podrazumijeva
da
sudionici
posjeduju
komunikacijske vjetine kao to su: sluanje,
decentracija, postavljanje pitanja, empatija,
poznavanje situacije, ukljuenost i upravljanje
interakcijom, eksibilnost ponaanja.
Decentracija je spremnost i sposobnost
da uemo u svijet druge osobe i tako
razumijemo njezine probleme i postupke. esto
je decentracija najvaniji imbenik u procesu
komunikacije. Decentriranje nam pomae da
razumijemo druge i da bolje razumijemo sami
sebe.
Empatija je jasno razumijevanje osjeaja,
potreba, misli i elja druge strane, bez
osuivanja.
Ljudi razmjenjuju meusobno poruke, a one se

sastoje od niza simbola. Simboli su rijei, geste,
slike, zvukovi ili pokreti upotrebljivi jer se ljudi
vie ili manje slau glede objekata, zbivanja i
osjeaja na koje se ti simboli odnose.
34
Samo onaj koji razumije sebe moe razumjeti

i drugoga. Kada se govori o kontekstu kole,
nema vanijeg cilja za sudionike u komunikaciji
od uzajamnog razumijevanja i razmjene koja
ih povezuje. To je polje na kojemu su svi
ravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to tko
su sudionici u komunikaciji, djeca, odrasli,
roditelji, nastavnici, ravnatelji, oni su samo
sugovornici. Ravnopravan i partnerski odnos
izmeu sudionika u komunikaciji jeste onaj koji
najvie doprinosi kvaliteti razmjene i njemu
teimo, a ogleda se u meusobnom potivanju i
prihvaanju. Naini na koje to radimo odreuju
hoe li e doi do povezivanja sa sobom i
drugima ili do prekida komunikacije, gubljenja
kontakta ili izbijanja konikta.
2.2. Prepreke za
komunikaciju i
nastajanje konikta
U svakodnevnoj komunikaciji u koli esto
se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat
imaju nerazumijevanje izmeu sudionika u
komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja
javlja se konikt. Npr. nain postavljanja
pitanja ueniku moe biti uzrokom konikta. Ili,
nemogunost da se ovjek stavi u poziciju druge
osobe (nemogunost decentracije) dovodi do
nerazumijevanja i sebe i druge osobe.
Nain komunikacije meu sudionicima klju je
uspjene komunikacije, ali istodobno i osnovni
razlog za izbijanje konikta. Pozicija nastavnika
esto biva zloupotrebljavana u komunikaciji i
umjesto ravnopravnog odnosa nastavnici se
uenicima obraaju na razliite naine rizikujui
da tako izazovu sukobe ili ih rasplamsaju.
Navest emo neke naine neravnopravnog
komuniciranja koji bi mogli biti uzrokom
izbijanja konikta izmeu nastavnika i uenika,
a neke naine komunikacije koriste i roditelji
obraajui se djeci ili djeca roditeljima. Ovo je
prilika i da provjerite kakve reenice najee
koristite u komunikaciji.
1. NAREIVANJE, KOMANDOVANJE
Nastavnik:Taj se zadatak mora tako uraditi i
gotovo.
Roditelj: Brata mora uvati dok smo mi u
gostima i nema rasprave o tome.
Uenik:
Mora mi kupiti onu crvenu jaknu i
neu nikakvu drugu.
2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJA
Nastavnik:Ako ne pozove roditelje da dou u
kolu, bit e kanjen.
Roditelj: Ako ne popravi slabu ocjenu iz
matematike, otac e te istui.
Uenik:
Ako mi ne da novac, istui u te
poslije sata.
3. PROPOVIJEDANJE, NAVOENJE RAZNIH
TREBALO BI
Nastavnik:Kada doe u kolu, svoje osobne
probleme treba ostaviti kod kue
gdje im je i mjesto.
Roditelj: Trebalo bi da napokon shvati koliko
ti je godina i ne ponaa se drsko
prema sestri.
Uenik:
Treba prestati prepisivati lektiru od
mene.
4. UVJETOVANJE
Nastavnik:Nemoj ii igrati nogomet, pa e
onda moi zavriti sve obveze.
Roditelj: Ako se ne bude druio s onim
propalicama iz ulice, vie e te cijeniti
u koli.
Uenik:
Ako mi dozvoli da iziem van, kupit
u ti novine.
5. DOKAZIVANJE
Nastavnik:Ostalo ti je jo samo mjesec dana do
kraja godine, a ti jo nisi popravio
slabu ocjenu iz zemljopisa.
Roditelj: Potroila sam puno novaca za tvoje
knjige, a ti ih nisi ni otvorio.
Uenik:
Sve sam nauio iz zike, ali mi
nastavnik nije postavio niti jedno
pitanje na koje znam odgovor.
6. OSUIVANJE, KRITIZIRANJE
Nastavnik:Zato si ekao toliko dugo da se
gradivo nagomila?
Roditelj: Ne mogu vie trpiti kritike kako imam
nasilnog sina.
Uenik:
Zato meni stalno postavljate teka
pitanja iz zemljopisa?
7. ETIKETIRANJE
Nastavnik:Ti si iznimno lijena osoba.
Roditelj: Za razliku od tvoje sestre ti si
neuredna i povrna osoba.
Uenik:
Ti si dijete sa sela i nemam s tobom
to priati.
8. TUMAENJE, ANALIZA
Nastavnik:Ti hoe napustiti sat, a ustvari se
samo hoe izvui i nita ne raditi.
Roditelj: Trai novac za knjige, a istina je da
ti treba da nabavi cigarete.
Uenik:
Ti mene stalno poziva da gledamo
utakmicu, a ustvari treba da i tebi
platim ulaznicu.
9. HVALJENJE, PRIHVAANJE
Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno e
nai naina da rijei problem.
Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno
dijete i ti e to dokazati na satu.
Uenik:
Ja najbolje igram koarku i to u vam
uvijek dokazati.
10. TJEENJE
Nastavnik:Nemoj se brinuti i ja sam imala slabu
ocjenu.
Roditelj: Zato se brinuti kada ni ja nisam
zavrio fakultet?
Uenik:
Nemoj se brinuti zbog matematike
i ja ve drugi put ponavljam razred
zbog slabe ocjene iz matematike.
11. ISPITIVANJE, SASLUAVANJE
Nastavnik:Misli li da je zadatak bio toliko teak?
Koliko ti je vremena bilo potrebno da
ga uradi? Zato si odustao? Zato me
nisi ranije pitao da ti pomognem?
Roditelj: Zato mi nisi rekao da si se potukao
s ostalim djeacima nego ja to
doznajem od tvoje razrednice?
Uenik:
Zato me ranije nisi pitala koliko
slabih ocjena imam?
35
12. POVLAENJE
Nastavnik:Ostavimo sada priu o matematici,
hajde
da
priamo
o
neem
prijatnijem!
Roditelj: Nee ti biologija trebati u ivotu,
idemo mi istiti dvorite.
Uenik:
Kao da e svijet propasti zato to ja
ne znam kemiju.
Takoer, prepreke u komunikaciji predstavljaju
loe
izreene
poruke,
nepovjerenje,
preuranjeno zakljuivanje, nepaljivo sluanje,
preoptereenost poruka informacijama itd.
2.3. Poticaji za
komunikaciju i
rjeavanje konikta
Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli,
postoje i imbenici koji olakavaju komunikaciju
i sprjeavaju izbijanje konikta.
to olakava komunikaciju?
pokaite govorniku da elite sluati
uklonite uzroke rastresenosti
suosjeajte s govornikom
budite strpljivi
kontrolirajte svoju narav
budite paljivi s argumentima i kritikom
postavljajte pitanja
prestanite priati
Bez obzira u kojoj situaciji u koli se nalazili:
razgovor uenika, uenika i nastavnika,
nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanak
Vijea uenika ili Vijea roditelja, ukoliko se
pridravate navedenih smjernica sigurno ete
imati uspjenu komunikaciju.
Od uspjenosti komunikacije zavisi da li
e konikt biti izazvan ili rijeen. Zbog te
izravne veze izmeu komunikacije i konikta,
komunikacija je i od presudnog znaaja za izbor
strategije rjeavanja konikta.
Dakle, komunikacija,
sigurno i u procesu
pregovaranja dovodi
na zadovoljstvo obiju
medijaciji.
36
asertivna i nenasilna,
medijacije i u procesu
do rjeavanja konikta
strana u pregovorima ili
2.4. Aktivno sluanje

Koliko esto nekog sluate samo iz pristojnosti?
Koliko esto se suoavate s konstatacijom da
ste nekog sluali a ne moete ponoviti gotovo
nita to je osoba govorila? Koliko esto je
vae nesluanje bilo uzrokom svae s djecom,
roditeljima, prijateljima, efom i drugim?
Dogaa se da sluate samo ono to vas zanima,
kimate glavom dajui sugovorniku znak da ga
sluate, a ustvari vi ste u svojim mislima. Vi ste
svog sugovornika sluali selektivno, pasivno, ali
ne aktivno.
Aktivno sluanje jeste vjetina sluanja druge
osobe s pozornou i potovanjem, uz jasno
(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da
osobu sluamo.
Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da
razumijemo to je sugovornik elio kazati, kao
i da mu jasno stavimo do znanja da smo ga
razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo
pozornost i na sadraj poruke i na osjeaje koji
prate poruku sugovornika.
Zato
je vano sluati?
primamo korisne informacije
izbjegavamo nesporazume i svae
pokazujemo da nam je stalo
potiemo zatvorene i srameljive
pomaemo da osoba jasnije sagleda
problem
izgraujemo odnos povjerenja
Sluanje moe biti:

PASIVNO pokazujemo da sluamo ali mi to ne
radimo
(npr. uenici kojima je gradivo nezanimljivo sjede
mirno u klupama i pokazuju da sluaju, a oni
su u svojim mislima, neverbalno komuniciraju
izmeu sebe)
SELEKTIVNO sluamo samo ono to nas
zanima
(npr. kada roditelj slua samo kakvu je ocjenu
uenik dobio, a ne zanima ga to je prethodilo
tomu niti to je bilo nakon toga)
AKTIVNO sluamo i usvajamo znanje i
vjetine
(npr. uenici sluaju predavanja, pokazuju
interes neverbalno, ali i verbalno postavljanjem
pitanja, interakcijom)
S obzirom na cilj i situaciju, sluanje moe biti:
sluanje sadraja (predavanje)
cilj: razumjeti i zapamtiti poruku
kritiko sluanje (odluivanje)
cilj: razumjeti i ocijeniti poruku
empatijsko sluanje (podrka)
- cilj: shvatiti govornikove osjeaje,
potrebe
Za uspjenu komunikaciju i izbjegavanje

konikata neophodno je sluati s empatijom.
Samo na ovaj nain se razumiju potrebe i
emocije osobe koja govori.
Za razliku od sluanja koje vodi sukobima
i nezadovoljstvu, aktivno sluanje vodi
povezivanju i nastavku komunikacije.
Netko vas slua kada:
- POSTOJI GOVOR TIJELA,
- POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST,
- NEMA SELEKCIJE PODATAKA,
- POSTOJI POMO U RAZUMIJEVANJU,
- POSTOJI PARAFRAZIRANJE I SUMIRANJE,
- POSTAVLJA PITANJA,
- PRUA KONSTRUKTIVNU PODRKU.
Aktivno sluanje se ui i vjeba. Da biste
pravilno razumjeli svoga sugovornika ili pak
kao medijator u procesu medijacije pravilno
obavljali svoje zadatke, neophodno je da
posjedujete kako vjetinu komunikacije tako
i aktivnog sluanja (sluanja s empatijom
jasno razumijevanje osjeaja, potreba, misli i
elja druge strane).
Za takvo sluanje potrebno je imati i neke
uvjete kao to su: vlastita smirenost, udobno
i sigurno okruenje, koritenje govora tijela,
nepokazivanje vlastitih emocija, sluanje osobe
do kraja izlaganja, koritenje stanke kada je
potrebno i dr.
2.5. Asertivna
komunikacija
Pored injenice da posjedujete vjetinu
komuniciranja i aktivnog sluanja, od vas kao
medijatora trai se da posjedujete i vjetinu
asertivnosti. Asertivnost je rije koja na
engleskom znai upornost, samosvjesnost,
zastupanje. Asertivnost znai zastupanje i
ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na
neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.
Asertivno komuniciranje pomae ovjeku da
bude uinkovitiji u zauzimanju za sebe i da
razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima.
Asertivnost u koli (bez obzira radi li se
o
uenicima,
nastavnicima,
roditeljima,
pedagozima ili psiholozima) openito znai:
- pokuavati ostvariti svoja prava bez
ugroavanja prava drugih,
- biti spreman na razgovor biti
spreman komunicirati,
- utjecati na druge koristei svoje
sposobnosti,
- potovati sebe bez poniavanja drugih,
- nastojati otkriti to je dobro a ne tko je
u pravu.
U situaciji kada uenici doive izrugivanje drugih,

zastraivanje, omalovaavanje, iskljuivanje
i dr., najee roditelji reagiraju agresivno, ali
sline reakcije imaju i uenici i nastavnici i drugi,
te reagirajui agresivno samo jo vie doprinose
eskalaciji konikta.
Kako je cilj medijacije rjeavati konikte, ali
preventivno djelovati na nasilje i razvijanje
agresivnosti kod uenika, lanovi tima za
medijaciju moraju uloiti dodatni napor da
vjebaju asretivno komunicirati.
Koje su to razlike izmeu asertivne i agresivne
komunikacije? to to treba uiti a to eliminirati
kako bi se postalo profesionalnim lanom tima
za medijaciju?
ASERTIVNO: Asertivna osoba ne ostvaruje svoja
prava i interese tako to teti drugim ljudima;
AGRESIVNO: dok agresivna osoba upravo to
ini.
ASERTIVNO: Asertivna osoba shvaa da e uspjeti
ostvariti ono to eli i da e biti zadovoljna, ali
ne tako to e druge uiniti nezadovoljnima jer i
drugi ele ostvariti svoje interese; AGRESIVNO:
dok agresivna osoba svoja prava i interese
ostvaruju stvarajui nezadovoljstvo kod drugih.
ASERTIVNO:
Asertivnost
je
dugorono
uinkovita; AGRESIVNO: agresivnost moe
izgledati uinkovita, ali samo na kratki rok.
ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja sebi u
obvezu postizanje svoga cilja, ali ne pod svaku
cijenu; AGRESIVNO: agresivna osoba stavlja
pred sebe obvezu da pod svaku cijenu mora
dobiti ono to eli, da zna stvari bolje od drugih,
da je vrjednija i pametnija od drugih.
ASERTIVNO: Asertivna osoba smatra da svatko
ima pravo na svoje miljenje; AGRESIVNO: dok
agresivna osoba smatra da je njezino miljenje
jedino ispravno.
ASERTIVNO: Asertivna osoba ne shvaa stvari
osobno; AGRESIVNO: za razliku od agresivne
osobe koja je sumnjiava i emocionalno se vie
ukljuuje jer smatra da je ono to se dogaa
usmjereno ba na nju.
ASERTIVNO: Ako ne uspije u onome to je
eljela, asertivna se osoba osjea razoarano,
tuno, nezadovoljno; AGRESIVNO: a agresivna
osoba osjea ljutnju, neprijateljstvo i okrivljuje
druge.
ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja pred sebe
ostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima,
otvorenim izraavanjima stavova i potreba;
AGRESIVNO: agresivna osoba ponaa se
osvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vie,
prijeti, sklona je manipulacijama.
Kao veina ljudskog ponaanja, i asertivnost
se ui. Od roenja dijete tei zadovoljenju
svojih potreba i to eli odmah i neposredno.
Kako se s vremenom potrebe dopunjuju,
37
mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju naini na

koje dijete izraava te potrebe i naini na koje
ih zadovoljava. Odreena kulturna i drutvena
pravila, obitelj i dr. sudjeluju u odreivanju
to je dobro eljeti, kako to ostvariti, to je
pristojno, to je agresivno, kako nekoga (ne)
povrijediti i slino.
Asertivna osoba svoje misli i stavove izraava
jasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujui
naelima
asertivne
komunikacije
vjeto
izbjegava sukob.
Da bi se osoba uspjeno preobrazila u asertivnu
osobu, potrebno je da promijeni miljenje i
odnos prema onima s kojima ima problem u
komunikaciji. Moete li promijeniti svoj odnos
prema ueniku, nastavniku, roditelju, prijatelju
jer s njima imate probleme u komunikaciji i
konikte?
Asertivna komunikacija provodi se u sedam
koraka:
1. opisati ponaanje, a ne osobu (Kada
zakasni na poetak sata, ja zbog
razgovora s tobom ometam ostale da
rade svoje zadatke.);
2. izraziti osjeaj (Osjeam se pod
pritiskom.);
3. opisati uinak (Zato to onda i ja
mijenjam strukturu sata.);
4. izraziti zahtjev (elim da ubudue ne
kasni i doe ranije.);
5. pitati osobu kako to doivljava (to ti
misli o tome?);
6. saekati odgovor druge osobe (To je u
redu.);
7. zahvaliti (Hvala.).
Poznate dvije asertivne tehnike i to:
Pokvarena ploa
Sastoji se u tome da kao pokvarena ploa
ponavljamo zahtjev.
Odbijanje tueg zahtjeva
Kada elimo odbiti neki zahtjev, u tome treba
biti odluan. Dovoljno je rei ne, objasniti svoje
razloge (vrlo kratko) i zatim ponavljati odluno:
Ne.
Dakle,
asertivnost ukljuuje:
izraavanje vlastitog miljenja,
izraavanje vlastitih osjeaja,
naglaavanje posljedica neeljenog
ponaanja (ako se ponaanje nastavi
tada ...),
izraavanje razumijevanja za drugu
osobu,
ponavljanje jasnog zahtjeva.
Najei problem u komunikaciji jeste da osobe

ne znaju izraziti svoje miljenje, osjeaje i
zahtjeve ili govorimo o drugima u pokuaju da
objasnimo to mislimo i to osjeamo.
Stoga je korisno vjebati koritenje tzv. JA
poruka, jer su to poruke koje vode razumijevanju
i povezivanju.
38
Uvijek se odnose na onoga tko govori, kroz njih

govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a istodobno se povezujemo
s vlastitim osjeajima, potrebama i ciljevima.
Pomau nam da izrazimo sebe, bez optuivanja,
kritike i etiketiranja druge osobe. Njima se
izraava osobni doivljaj onoga to je druga
osoba rekla ili uradila, i tako sprjeavamo da
osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta
uje kao napad na nju.
TI poruke su poruke koje vode nerazumijevanju
i sukobima.
Uvijek se odnose na drugoga i govore o njemu/
njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo kazati.
JA poruke imaju etiri komponente.
1. Opaanje (ono to opaamo da druga
osoba kae ili radi, a to nam smeta),
Kada JA (vidim, ujem, sjetim se).
2. Osjeaji (osjeaji u odnosu na ono to
opaamo).
JA se (sada) osjeam .
3. Potrebe (potrebe, elje, vrjednote koje
dovode do iskazanih osjeaja).
Zato to JA (imam potrebu, elim,
cijenim)
Potrebno mi je/volio bih ____________
i zbog toga se osjeam ____________.
4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismo
eljeli da budu poduzete).
Zahtjev mora biti:
- izraen jezikom pozitivne akcije, tj. da
kaete to elite a ne to ne elite,
- formuliran sada i ovdje,
- konkretan, izraen kroz konkretno
ponaanje.
Sada bih eljela da ti .
Primjer TI govora:
Ana, hoe li ve jednom prestati priati, ti si
stvarno nekulturna!
Primjer MI govora:
Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikada
ne slua dok drugi govore!
Primjer JA govora:
Ana, meni smeta kada mi upada u rije, tada
imam dojam da me ne potuje, a volio bih da
me saslua jer mi je vano tvoje miljenje.
Stvorite povjerenje tako to se u koli neete
stavljati ni na jednu stranu, to neete
stavljajati sebe u sredite pozornosti; povezujte
sugovornike tako to ete im pomagati da se
uju i razumiju.
Iz svega spomenutoga zakljuujemo da je
asertivnost nuna za uspjeno funkcioniranje
pojedinca i skupine. Nikada ne moemo udovoljiti
zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da e
nas svi voljeti i imati lijepo miljenje o nama
ako inimo ono to oni trae od nas. Asertivno
komuniciranje pomae pojedincu da bude
uinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.
2.6. Nenasilna
komunikacija
Haim Ginott, psiholog i nastavnik je rekao:
Doao sam do zakljuka koji me je uplaio: da
sam ja odluujui element u uionici. Moj osobni
pristup stvara klimu.
Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kao
nastavnik, ja posjedujem ogromnu mo da
uinim djeji ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti
alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu
poniziti ili raspoloiti, povrijediti ili izlijeiti.
Mogu produbiti probleme ili od djeteta dobiti
ono najbolje i najljepe to ima.
Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno
i na taj se nain poveemo s nama samima,
naom vlastitom suosjeajnosti, kao i s drugima,
naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna
komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno
izraavanje, te obraanje pozornosti na drugoga
s potovanjem i empatijom.
Proces nenasilne komunikacije moe se
jednostavno predstaviti u etiri komponente:
1. konkretni postupci koje opaamo a koji
utjeu na nas;
2. kako se osjeamo u vezi s naim
opaanjem;
3. potrebe, vrjednote, elje i sl. koje
pobuuju nae osjeaje;
4. konkretni postupci koje traimo kako
bismo obogatili svoje ivote.
Proces moemo poeti ili izraavajui sebe kroz
ove etiri komponente ili empatijski primajui
od drugih informacije iz ista etiri podruja. Vrlo
je vano naglasiti da nenasilna komunikacija
ne daje gotove recepte nego se prilagoava
razliitim situacijama, razliitim osobnim ili
kulturalnim stilovima.
Zbunjujue
- zahtjevi bez jasnog smisla (Uradi to,
zato to tako treba...);
- zahtjevi koje je nemogue ispuniti
(Obeaj da vie nikada nee plakati
kada si tuan...);
- zahtjevi izreeni jezikom negativne
akcije (Nemoj vie da te ujem da tako
razgovara sa mnom!);
- dvostruke poruke (nastavnik kae:
Ba me zanima to misli o ovom
problemu, a pri tome gleda kroz
prozor, ne postoji sklad izmeu
verbalnog i neverbalnog dijela poruke);
- uopene i povrne pohvale i kritike
(super, divno, propast, katastrofa...).
Ove poruke u koli obeshrabruju, raaju bijes i
elju za osvetom, ali i strah i zabrinutost.
Budui da je nenasilna komunikacija zasnovana
na prirodnom stanju suosjeaja, ona se moe
primijeniti na svim razinama komunikacije i u
razliitim situacijama: osobni odnosi, obitelj,
kola, organizacije i institucije, terapija i
savjetovanje, diplomacijski i poslovni pregovori,
te sporovi i sukobi bilo koje prirode; i unaprijediti:
aktivnim
sluanjem,
parafraziranjem,
opisivanjem
bez
procjene,
neverbalnom
komunikacijom, uvaavanjem neijih potreba i
osjeaja, jasnim izraavanjem osobnih stavova,
davanjem povratne informacije i dr.
Na suosjeaji prema drugima blokiraju poruke

kao to su:
Omalovaavajue2
- etikete (Glup si....);
- dijagnoze (S tobom neto nije u
redu...);
- poredbe (Zato nisi pismena kao tvoja
sestra...);
- odbijanje (Nemam ja to s tobom
razgovarati...);
- osuivanje, kritika (Ba si djetinjast...);
- prijetnje (Bolje bi ti bilo da me
poslua...).
Kontrolirajue
- zabrane (Ne smije!);
- sputavanje (Ne moete vi to sami, sve
ete upropastiti);
- naredbe (Odmah da ste to uradili...);
- savjeti (Bilo bi najbolje kada bi ti...).
2
Triki, Zorica i Koruga, Dragan: Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Komunikacija, Ured njemake agencije
za tehniku suradnju GTZ, Beograd, 2003.
39
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
VIE OD RIJEI
Prikladno upotrebljavaj geste!
Upotrebljavaj otvoreni stav tijela kada se eli ukljuiti u

interakciju s drugima ili zatvoreni stav tijela kada se ne
eli ukljuiti u interakciju s drugima!
Uskladi svoj stav tijela sa stavom druge osobe kada se

slae s njezinim vjerovanjima, osjeajima, stavovima
i vrjednotama ili imaj suprotan stav tijela kada se ne
slae!
Uspostavi kontakt oima i odri ga kada eli komunicirati

s osobom ili krui pogledom po prostoriji i ne uspostavljaj
kontakt oima kada ne eli komunicirati s osobom!
40
Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu s

tvojim potrebama i upotrebljavaj ugodnu udaljenost kada
razgovara s drugima!
Edward Hall, ameriki antropolog kae da je:
Intimna zona (0 - 45 cm)
osobna zona (45 - 120 cm)
Socijalna zona (120 - 360 cm)
Javna zona (360 cm -)
Upotrebljavaj dodir kako bi pokazao toplinu, zabrinutost,

sklonost ili otvorenost prema drugima!
Mijenjaj visinu, brzinu, intonaciju i glasnou kako bi

prikladno iskazao svoje namjere i nadopunio svoju
verbalnu poruku, te izbjegavaj potapalice!
Upotrebljavaj prikladnu brzinu, glasnou, kvalitetu i izgovor!
41
Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatke

odjei!
Izbjegavaj ekstremna ponaanja!
Pokuaj prilagoditi
kontekstu!
42
svoju
neverbalnu
komunikaciju
Nauili smo:
Komunikacija se denira kao proces razmjene
poruka (verbalnih ili neverbalnih) izmeu
najmanje dviju osoba, koji se odvija s odreenom
svrhom i namjerom.
Decentracija je spremnost i sposobnost da

uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo
njezine probleme i postupke.
JA poruke su poruke koje vode razmijevanju

i povezivanju.
Uvijek se odnose na onoga tko govori, kroz njih
govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a istodobno se povezujemo
s vlastitim osjeajima, potrebama i ciljevima.
Njima se izraava osobni doivljaj onoga to
je druga osoba rekla ili uradila. Na taj nain
sprjeavamo da osoba kojoj se obraamo ono
to nam smeta uje kao napad na nju.
Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge

osobe s pozornou i potivanjem, uz jasno
(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da
osobu sluamo.
TI poruke su poruke koje vode nerazumijevanju

i sukobima.
Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/
njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei.
Svrha aktivnog sluanja jeste da pomogne

da razumijemo to je sugovornik elio kazati,
kao i da mu jasno stavimo do znanja da smo ga
razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo
pozornost i na sadraj poruke i na osjeaje koji
prate poruku sugovornika.
Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno

i na taj nain se poveemo s nama samima,
naom vlastitom suosjeajnosti, kao i s drugima
naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna
komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno
izraavanje, te obraanje pozornosti na drugoga
s potovanjem i empatijom.
Komunikacijski proces obuhvaa: poiljatelja,

prijenos poruke kroz izabrani kanal i primatelja.
Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje

vlastitih potreba i interesa na neagresivan
nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno
komuniciranje pomae ovjeku da bude
uinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.
43
Radionica 1 - KOMUNIKACIJA
Ciljevi radionice
- Uvesti sudionike u komunikaciju kao interakciju
- Nauiti razlikovati uspjenu od neuspjene komunikacije
i analizirati imbenike koji dovode do uspjenog
sporazumijevanja meu ljudima

90 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VIDIM TE U BOJI (10)
2. Glavna aktivnost KOMUNIKACIJA I KONFLIKT (55)
3. Zavrna aktivnost MOJE EMOCIJE/LOVAC, BAKA, LAV (25)
44
hamer
omasteri
kartice u bojama
materijal za sudionike aktivnosti Boja
UVODNA AKTIVNOST
Vidim te u boji...
Voditelji podijele svim sudionicima radni list Napii ime osobe
koja ima tu boju na sebi. Svi se etaju po prostoru i pronalaze
boje na ostalim sudionicima. Ukoliko ne znaju ime, trebaju upitati
ili proitati na bedu, te upisati ime uz boju koju su zapazili.
(Matereijal za uesnike 1 Boje)
Voditelj radionice kae da su nae percepcije razliite i da su

esto uzrokom konikta u komunikaciji.
GLAVNA AKTIVNOST
Komunikacija i konikt
Voditelj formira etiri skupine i daje im zadatak da osmisle scenarij
za jednu od sljedeih koniktnih situacija:
kasni dolazak kui sa zabave,
svaa izmeu djece/uenika zbog etnikih stereotipa,
uniteni namjetaj u uionici,
razliite elje za mjesto odlaska na ekskurziju.
Koniktna situacija mora imati svoje rjeenje. Svaka skupina ima na raspolaganju pripremu od
deset minuta, a samo izvoenje scene ne treba trajati due od deset minuta.
Svaka skupina mora svakom lanu dodijeliti odgovarajuu ulogu, a u igranje mora ukljuiti i verbalnu
i neverbalnu komunikaciju i komunikaciju sa svakim lanom skupine.
Nakon odigravanja svake scene slijedi diskusija:
- Jesu li svi sudionici komunicirali jedni s drugima?
- Jesu li svi koristitili i verbalnu i neverbalnu komunikaciju?
- Iz koje komunikacije (verbalne ili neverbalne) ste vie saznali o koniktu (da postoji, uzrok,
rjeenje)?

Voditelj treba sugerirati sudionicima
da u scenarij ukljue sve sudionike,
da svaki sudionik ima jasno deniranu ulogu
u komunikaciji, da je neophodno da rijee
konikt prilagoavanjem komunikacije, te da
u potpunosti oslobode svoje emocije, odnosno
da se u potpunosti ponaaju spontano (onako
kako bi se oni inae ponaali).
45
ZAVRNA AKTIVNOST
Moje emocije
Voditelj trai od sudionika da napiu na kartici po jedan primjer
izjave (reenice) prema zahtjevima iz tabele.
(Materijal za sudionike 2 Moje izjave)

Kartice su u razliitim bojama i svaki udionik svoju izjavu postavlja na hamer koji je oznaen
odgovarajuom bojom.
Nakon to svi ispiu i polijepe kartice, voditelj sa sudionicima analizira svaku reenicu i zajedno
utvruju jesu li reenice napisane na traeni nain.
Lovac, baka, lav
Lovca se plai lav (lovac puca iz puke), lava se plai baka (lav podie prednje ape i rikne), bake
se plai lovac (baka prijeti kaiprstom). Sudionici se podijele u dvije skupine. lanovi obiju skupina
nezavisno se dogovore koju ulogu e igrati, cijela skupina istu ulogu (lovca, baku ili lava). Zatim
stanu u red, jedni naspram drugih i na znak voditelja odigraju ulogu koju su izabrali.
Skupina koja pobijedi (uplai drugu skupinu) dobije poen. Igraju se tri kruga.
Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da su emocije,

odnosno njihova kontrola u komunikaciji iznimno vane za
uinkovitu i beskoniktnu komunikaciju, te da se kontrola emocija
moe vjebati. Takoer, potie sudionike da se ne plae komunikacije
sa osobama koje su drukije po: spolu, starosti, etnikoj pripadnosti,
poloaju u drutvu i dr.
46
BOJE
NAPII IME OSOBE KOJA IMA TU BOJU
UTA
PLAVA
LJUBIASTA
RUIASTA
SMEA
BIJELA
INDIGO
CRNA
MODRA
CRVENA
SIVA
TRULA VINJA
ZELENA
TAMNOZELENA
STARO ZLATO
SVIJETLOPLAVA
OKER
LILA
47
Moje izjave
Traenje pojanjenja:
Reeksija:
Spoznaja i priznanje tuih osjeaja i potreba:
Postavljanje otvorenih pitanja:
Ohrabrivanje daljnje diskusije:
Nareenje:
Prijetnja:
Propovijedanje:
Jednostrano rjeenje:
Osuda:
Negiranje tuih osjeaja i potreba:
48
Radionica 2 - AKTIVNO SLUANJE

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s razliitim nainima sluanja i
posebno aktivnim sluanjem, a koje doprinosi uspjenijoj
komunikaciji i povezivanju s drugim osobama, odnosno
nastavku komunikacije
- Nauiti razlikovati sluanje i nesluanje; razliite vrste
sluanja i karakteristike sluanja s empatijom

90 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TKO KAKO SLUA (10)
2. Glavna aktivnost SLUAM/NE SLUAM (55)
3. Zavrna aktivnost POSJEDUJETE LI SPOSOBNOST
SLUANJA?/ZEMLJOTRES (25)
hamer
omasteri
stikeri
test za sudionike Posjedujete li sposobnost sluanja?
49
UVODNA AKTIVNOST
Tko kako slua?
Voditelj kae sudionicima:
NA FOTOGRAFIJI POKUAJTE PRONAI ZNAKOVE SLUANJA I/ILI
NESLUANJA I ZAPIITE IH.
Slijedi diskusija.
Voditelj podsjea to je aktivno sluanje, koja je njegova svrha

i koji su to znaci nesluanja.
50
GLAVNA AKTIVNOST
Sluam/ne sluam
Sudionici se podijele u parove. Osoba A ima zadatak da pria o
neemu to misli da je vano i zanimljivo, a osoba B da je slua na
razliite naine.
U prvoj situaciji, dok osoba A govori, verbalno alje poruku da

slua, a svim neverbalnim znacima pokazuje da ne slua; u drugoj da slua, ali usput reagira; i u
treoj samo uti i pozorno slua. U sljedeem krugu osobe A i B mijenjaju uloge.
Nakon vjebe voditelj postavlja pitanja sudionicima:
-
Kako ste se osjeali tijekom vjebe?

to vam je najvie prijalo?
Koje ste sutinske razlike primijetili u svim trima situacijama?
Kako se osjeamo kad nas drugi ljudi sluaju, a kako kad nas ne sluaju?
Nakon diskusije
nesluanja.
voditelj
pojasni
karakteristike
sluanja
Sluam a u stvari
Svi sjednu u dva koncentrina kruga, okrenuti jedni prema drugima. Oni koji sjede u vanjskome
krugu su SLUATELJI, a u unutarnjem PRIPOVJEDAI. Sluatelji svaki za sebe bira nain na
koji e sluati (npr. s analizom, dajui savjete, optuujui i sl.) Pripovjedai priaju u prvom krugu
s prvim sluateljem, svatko sa svojim, a na znak voditelja unutarnji krug se pomjera za jedno
mjesto ulijevo, tako da se prave novi parovi.
Pripovjedai pamte nain na koji su sluani u prvoj razmjeni, pa poinju razgovor sa sljedeim
sluateljem. Igra se zavrava kada se cijeli krug zavri.
Razmjenjuju miljenje o tome jesu li pogodili kako ih je tko sluao.
Nakon zavrenog kruga, voditelj pita sudionike jesu li pogodili i napravili razliku izmeu razliitih
naina sluanja? Zatim ih pita kako im je bilo tijekom aktivnosti?
Voditelj komentira kako kada sluamo ne znai i da ujemo, te da se

nekada vie bavimo sobom nego drugima.
51
ZAVRNA AKTIVNOST
Posjedujete li sposobnost sluanja?
Voditelj podijeli sudionicima test Posjedujete li sposobnost
sluanja? za iju izradu imaju na raspolaganju pet minuta.
(Materijal za sudionike 1 Posjedujete li sposobnost sluanja?)

Zemljotres
Sudionici su podijeljeni u skupine po troje, jedna je osoba viak. U svakoj skupini dva sudionika
ine kuu (okrenuti jedan ka drugom i drei se za ruke, formiraju ispred sebe zatvoren prostor),
a trei sudionik je stanovnik (nalazi se u zatvorenom prostoru, u kui).
Sudionik koji je viak daje jednu od tri naredbe: Kue mijenjaju stanare (znai da stanari ostaju
na svom mjestu, a kue trae novog stanara), Stanari mijenjaju kue (kue ostaju na istom
mjestu, a stanari trae nove kue) i Zemljotres (sve formacije se raspre i formiraju se nove).
Pri svakoj od naredaba viak sudjeluje u igri, pa moe doi do promjene vika koji daje novu
naredbu.

Aktivnost Zemljotres namijenjena
je za oputanje sudionika.
Voditelj zakljuuje da je aktivno sluanje vjetina sluanja

druge osobe s pozornou i potovanjem, uz jasno (verbalno i
neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.
52
Test Posjedujete li sposobnost sluanja?

Ova ek lista pomae vam uvidjeti imate li sposobnost sluanja.
Odgovorite na sljedea pitanja i zbrojite bodove koje ste dobili odgovarajui na njih.
Zatim razmislite biste li neki dio sposobnosti sluanja mogli poboljati.
uvijek
1.
Volite li sluati dok drugi ljudi priaju?
2.
Potiete li druge na razgovor?
3.
Sluate li i one osobe koje vam se ne

sviaju?
4.
Sluate li jednako pozorno i mlade i stare,

mukarce i ene?
5.
Utjee li na vae sluanje injenica da vam

je sugovornik prijatelj, poznanik ili stranac?
6.
Gledate li u sugovornika izravno,

povremeno se smijeite i kimate glavom?
7.
Putate li da va sugovornik zavri reenicu

prije nego to vi ponete priati?
8.
Mislite li za vrijeme nekog predavanja

o tome to je bilo reeno, ak i kad
predavanje nije najzanimljivije?
9.
Moete li ignorirati razliite stvari koje vas

ometaju dok neto sluate?
10.
Zaboravljate li to to su vam rekli?
11.
Pokuavate li razumjeti poruke koje stoje

iza stvarnih rijei i reenica?
12.
Pokuavate li otkriti motive koji se kriju iza

odreene poruke?
13.
Ako sugovornik zastane i oklijeva,

ohrabrujete li ga da nastavi?
14.
Ponovite li i rezimirate neiju ideju, i pitate

li jeste li ono to je reeno dobro razumjeli?
15.
Suzdravate li se od zakljuaka dok ne

sasluate sve?
16.
Sluate li bez obzira na stil neijeg

izlaganja (manire prianja, ton, izbor rijei
i sl.)?
17.
Sluate li i onda kad su vam stvari

unaprijed poznate?
18.
Postavljate li pitanja da vam stvari

detaljnije objasne?
19.
Traite li da vam se neke rijei i pojmovi,

koji vam nisu dobro poznati, razjasne?
20.
Obraate li na osobu s kojom komunicirate

punu pozornost, ak i kada za to vrijeme
radite neto drugo?
Svoje odgovore zbrojite na sljedei nain:

5
4
3
2
1
uvijek
skoro uvijek
obino
rijetko
nikad
skoro
uvijek
obino
rijetko
nikad
Kada ste zbrojili sve bodove, pogledajte svoje

rezultate:
ako imate 75 ili vie bodova - moete
smatrati da ste dobar sluatelj;
od 60 do 75 bodova - sasvim ste prosjean
sluatelj;
ispod 50 bodova - nemojte gubiti vrijeme,
nego ponite raditi na poboljanju vaih
sposobnosti sluanja!
53
Radionica 3 - NENASILNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice
-
Upoznati sudionike sa znaenjem JA poruka

Upoznati sudionike s vjetinom jasnog izraavanja sebe
bez interpretacije i optuivanja drugoga
Nauiti razlikovati JA poruke od TI poruka
Upoznati sudionike s tehnikama nenasilne komunikacije

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost S NAMA JE SVE OK, A S VAMA NIJE (10)
2. Glavna aktivnost ZIDOVI I MOSTOVI (40)
3. Zavrna aktivnost UZEMLJENJE (10)
veliki hamer - jedan s nacrtanim zidom a drugi s mostom
omasteri
stikeri
54
UVODNA AKTIVNOST
S nama je sve OK, a s vama nije...
Sudionici se podijele u dvije skupine. Jedni stanu na jedan kraj

prostorije a drugi u drugi, kao palir. Prva skupina napravi korak
ka drugoj izgovarajui uglas tiho i ljubazno: S nama je sve
OK, a s vama nije. Mi smo u pravu, vi uvijek grijeite. Zatim
druga skupina uini isto ka prvoj, samo malo glasnije. I tako
naizmjenino, skupine iskorauju, isto izgovaraju, svaki put glasnije i glasnije, manje ljubazno i
no.
Igra se zavrava kada dou jedni do drugih dok im se nosevi ne dodirnu i kada ve viu jedni
na druge. Voditelj tada zaustavlja igru i svaki par koji je u izravnom kontaktu treba se rukovati,
zagrliti, poljubiti, ili to god drugo ele, samo da je in dobre volje.
Poslije igre voditelj pita kako su se osjeali, je li nekome bilo neprijatno, i koje su njihove reakcije
na igru.
Voditelj komentira kako je ovo bila samo igra, ali da ona ilustrira
nain kako raste tenzija kad optuujemo druge, kad smatramo
da su drugi krivi za nae osjeaje, da smo bolji od drugih i sl.
GLAVNA AKTIVNOST
Zidovi i mostovi
Zidovi
Na zid se okae dva velika papira, na jednom su nacrtani
pravokutnici kao cigle koje ine zid, a na drugom je most. Svaki
se sudionik sjeti nekog svog konikta iz prolosti i to su tada
izgovorili. Ispiu te svoje poruke na stikere (jedan stiker - jedna poruka). Kad zavre, lijepe
stikere na prvi papir - zid.
Voditelj ita poruke, komentira i ako moe svrstava ih u kategorije (npr. dijagnoze i sl.), te
rezimira da su to TI poruke i navodi njihove karakteristike. (Sudionici mogu i sami pogledati zid
i prokomentirati.)
Mostovi
Sudionici se dijele u skupine po troje (nain podjele po izboru voditelja), svaka skupina odlazi do
zida i uzima po nekoliko poruka (vano je da sve poruke budu skinute). U malim skupinama poruke
koje su izabrali prevode u JA poruke, jasno izraavajui sebe, svoje miljenje, osjeaje i potrebe.
Sudionicima prethodno objasnimo formulu po kojoj se izraavamo JA porukama.
Kada zavre, po skupinama dolaze do zida, izgovaraju to su napisali i ako se skupina slae, lijepe
poruku na sliku mosta.
Voditelj rezimira to se dobilo.

Objanjava razliku izmeu JA i TI poruka s naglaskom
na karakteristike JA poruka i njihov znaaj u procesu nenasilne,
konstruktivne komunikacije.
55
ZAVRNA AKTIVNOST
Uzemljenje
Sudionici se podijele u parove. Jedna je osoba A, a druga je osoba B.

U prvoj situaciji osoba A ima zadatak da zamisli da je vrsta kao drvo
ili stup i da je neto snano vee za zemlju. Osoba B pokuava da je
izbaci iz ravnotee i pomjeri.
U drugoj situaciji osoba A vrsto stoji na podlozi ne pomjerajui
donji dio tijela dok je gornji dio tijela oputen i pokretljiv. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee
i pomjeri.
U treoj situaciji osoba A stoji potpuno oputeno. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i
pomjeri. Kada prou sve tri situacije, mijenjaju se uloge.
Nakon
-
ove aktivnosti voditelj potie diskusiju pitanjima:

Kako vam je bilo tijekom aktivnosti, kako ste se osjeali?
Jeste li primijetili neke razlike izmeu prve, druge i tree situacije?
to vam je najvie prijalo, u kojem ste se poloaju najbolje osjeali (stojei vrsto na
zemlji ili oputeno)?
to vam se najvie dopalo?
Nadovezujui se na zavrnu diskusiju, voditelj pravi razlike

u pristupu u koniktu ili u ire gledano bilo kojoj ivotnoj
situaciji: Kada smo suvie kruti i rigidni, bivamo lako izbaeni iz
ravnotee; kada smo previe oputeni, kao trea situacija, onda ne
znamo to hoemo, preputamo se situaciji i nosi nas stihija; a kada
smo jasni u tome to elimo, dovoljno eksibilni da govorimo o sebi i
sluamo druge, imamo najvie anse da nas uju, da se poveemo s
drugima i da doemo do onoga to elimo na obostrano zadovoljstvo
(druga situacija).
56
III.
Konikt
- Je li vae dijete/uenik sklon

izazivanju konikta?
- Jeste li analizirali koji su uzorci
konikta izmeu djece/uenika i
vas?
- Kako ste vi, a kako djeca/uenici
reagirali u koniktnoj situaciji?
- Jesu li nekada koikti poboljali
odnose izmeu vas i vae djece/
uenika?
- Je li Malo dijete mala briga, a
veliko dijete...KONFLIKT?
3.1. Pojam konikta

Moe li se ivjeti bez konikta? Mogu li djeca
i roditelji ili uenici i nastavnici, posebice u
periodu adolescencije, uope funkcionirati bez
konikta?
Ovo poglavlje nee uiniti da konikti nestanu,
ali ima za cilj da pomogne da nauite kako da se
njihovi negativni utjecaji smanje, lake prihvate
i moda ih, ak, pretvorite u pozitivno iskustvo.
Konikt je i svaa dvoje djece oko igrake, ali i
rat izmeu dviju drava.
Moe li kola bez konikta?
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie
strana koje doivljavaju prijetnje osobnim
potrebama,
interesima,
vrjednotama
ili
ciljevima.
Konikt se denira i kao sukob nespojivih
tendencija i djelovanja u pojedincu, skupini
i narodu, ili izmeu pojedinaca, skupina i
naroda.
Najee se konikti kod uenika raaju samo
zato to se stvari ine totalno drukijim od
onoga to stvarno jesu: Vi i ja ne vidimo stvari
onakvima kakve one jesu. Mi vidimo stvari
onakvima kakvi smo mi. (HERB COHEN)
Odnosi meu ljudima (koji su dodatno optereeni
predrasudama i stereotipima, agresivnom
komunikacijom, pasivnim sluanjem, TI
porukama itd.) predstavljaju izvor razliitih
otpora, sukoba, nesporazuma.
Kako konikt ne bi preao u otvoreni sukob,
potrebno ga je blagovremeno rjeavati, tj.
potrebno je spoznati uzroke konikata i njihove
oblike. Ako nema blagovremene spoznaje o
uzrocima i oblicima konikta, izostat e i spoznaja
o njihovom eventualnom konstruktivnom/
destruktivnom utjecaju.
Moemo razlikovati tri tipa situacija u kojima
nastaje konikt:
1. kada jedna strana uoi da se druga ne
pridrava pravila (uenici ne piu lektire a
duni su; nastavnici stalno pismeno ispituju
uenike; roditelji ne dolaze na roditeljske
sastanke; imovina u koli se unitava);
2. kada se jedna strana odupire drugoj (uenici
ne ele nekog nastavnika jer je vulgaran;
nastavnici ne ele suraivati s roditeljima);
3. kada otpor jedne strane izaziva reakciju
druge strane (bjeanje sa sata i reakcija
nastavnika koji je trebao odrati sat).
Konikt je proces koji nastaje, razvija se i
prevladava u meuodnosu neslaganja najmanje
dvaju subjekata koji pokazuju interes za iste
vrjednote. Nepodudarnost ciljeva, potreba
i elja, razlike u interpretaciji injenica i
neslaganja vezana za praktina oekivanja
mogu dovesti do konikta.
58
3.2. Uzroci konikata

u koli
Uzroci konikata u koli mnogobrojni su i vrlo
ih je teko precizno podijeliti po odreenim
karakteristikama.
Pokuat
emo
navesti
najee uzroke konikta u koli:
slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu
uenika i nastavnika, izmeu uenika i
roditelja, izmeu roditelja i nastavnika;
razliite vrjednote koje se potuju u obitelji
i koli (npr. religijske vrjednote nain
oblaenja, prehrana);
nejasna kolska zaduenja i za uenike
i za nastavnike (npr. nejasne upute koje
nastavnici daju uenicima za obavljanje
nekih zadataka na satu);
ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli i
u obitelji (npr. kada nastavnici zahtijevaju da
uenici imaju odgovarajuu sportsku opremu,
a roditelji nemaju novaca da je kupe);
razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja
(npr. prilikom izbora mjesta gdje otii na
ekskurziju);
zavisnost od jedne strane (osobe);
nerijeeni raniji sukobi;
ljubavne veze u koli.
Bez obzira o kojoj vrsti uzroka konikata u koli
se radi, svi su jednako opasni za naruavanje
komunikacije u koli, intenzivno nastajanje
stereotipa i predrasuda i pojavu nasilja,
kao jednog odgovora na uzroke i nastanak
konikta.
3.3. Vrste konikata

u koli
Postoji vie podjela konikata u koli, te emo
ukazati na neke podjele po odgovarajuim
kriterijima.
a) prema UZROKU
Konikt informacija - nastaje uslijed nedostatka
komunikacije ili selekcije informacija u
komunikaciji (npr. nastavnik ne eli komunicirati
s nekim uenikom jer ga je ovaj uvrijedio; uenici
dobivaju samo informacije za koje nastavnici ili
roditelji smatraju da im trebaju dati, a pri tome
skrivaju cjelovitu informaciju).
Konikt interesa - javlja se zbog suprotstavljenih
naina
zadovoljenja
istih
potreba
(npr.
ocjenjivanje ako jedna strana eli pismeno
(nastavnik), a druga usmeno provjeriti znanje
(uenici)).
Konikt u odnosima - nastaje kada neka od
strana ili obje strane posjeduju predrasude i
stereotipe o drugoj strani i ponaaju se u skladu
s tim (npr. ako uenici iz grada smatraju da
su djeca sa sela loiji uenici i ne ele s njima
komunicirati, biti u istoj ekipi na satu tjelesnog
odgoja).
Konikt resursa - nastaje kada dvije ili vie
osoba ele neto ega ima malo
(npr. ako i vi i vaa sestra elite nove torbe,
a roditelji imaju novca da kupe samo jednu
torbu).
Konikt vrjednota - nastaje u situacijama u
kojima se meu sugovornicima suprotstavlja
sustav vrjednota i uvjerenja (npr. kada se pojavi
sukob vrjednota koje njeguje obitelj i kola
npr. nain odijevanja).
Strukturalni konikt - kada su u jednoj skupini
nedostatno denirane uloge i procedure (npr.
kada u jednom odjelu svi ele ranije otii sa
sata, jer uenici koji putuju autobusom do
kole ranije naputaju sat da bi stigli na vrijeme
polaska autobusa).
b) prema PLANU ZBIVANJA
Unutarnji / intrapersonalni konikt lociran je na
osobnome planu:
konikt izmeu dvije podjednako neprijatne
mogunosti (npr. napustiti sat ili ostati kao
izdajnik);
konikt izmeu podjednako privlanih opcija
(npr. ili dobiti novu jaknu ili dobiti novi
mobitel);
konikt istovremenog privlaenja i odbijanja
(npr. naklonost prema prijateljici, ali i
injenica da ona pripada drugoj etnikoj
skupini);
konikt uloga (npr. kada je uenik i
predsjednik razredne zajednice, pa u istoj
situaciji as reagira kao uenik, as kao

predsjednik razreda).
Izvanjski konikt moe biti:
interpersonalni - izmeu dviju ili vie osoba
(npr. svaa izmeu prijateljica) i
socijalni - izmeu dviju ili vie skupina (npr.
skupina u odjelu).
c) prema FUNKCIONALNOSTI
Po uincima do kojih dovode, konikti se mogu
podijeliti na :
funkcionalne - konikti koji dovode do
konstruktivnih promjena u odnosima meu
pojedincima/skupinama i
nefunkcionalne - konikti koji dovode do
pogoranja odnosa, nasilja.
d) prema DUINI TRAJANJA
Kratkotrajni
nastaju
kao
rezultat
meusobnog nesporazuma ili uinjenih
pogrjeaka koje se brzo uoavaju i
razrjeavaju.
Dugotrajni
uvjetovani
i
praeni
poremeajem meuljudskih odnosa. Oni se
sporo prevazilaze i razrjeavaju.
e) prema POSLJEDICAMA
Oni koji ostavljaju posljedice (npr. opadanje
motivacije za uenjem, masovno odsustvo iz
kole).
Oni koji ne ostavljaju posljedice (npr. sitni sukobi
koji proizilaze iz razliitih osobina uenika ili
nastavnika; ne ostavljaju posljedice na ivot
uenika i nastavnika i rad kolske ustanove;
poslije razrjeavanje sukoba uspostavljaju se
zdravi odnosi, nema osjeaja uvrijeenosti ni
potrebe za osvetom).
f) prema MANIFESTACIJI
VIDLJIVI - ispoljavaju se u obliku verbalnih,
kritikih sukoba na nastavi i drugim skupovima,
a ogledaju se i u sukobu interesa pojedinih
skupina ili njihovih predstavnika. Ispoljavaju se
u obliku albe.
NEVIDLJIVI - tee ih je otkriti, jer su akcije
sukobljenih strana meusobno prikrivene.
g) prema AKCIJI
STVARALAKI - stvaraju pozitivne vrjednote u
koli koje se ogledaju u razbijanju i naputanju
zastarjelih ablona i metoda, ime se dolazi do
boljih rjeenja.
RUILAKI - zastupa ih kola meuljudskih
odnosa na elu s Eltonom Mejom. Ta kola
smatra da su konikti u naelu negativni jer su
praeni neizvjesnostima, razoaranjem, padom
uenja, pa ak i rasturanjem razreda.
Konikti u sebi nose karakteristike veeg broja
navedenih vrsta konikata.
59
Neki konikti mogu biti istodobno: konikt

vrjednota,
dugotrajan,
s
dugoronim
posljedicama za kolu, izvanjski, vidljiv i
ruilaki (npr. ako je u jednoj koli izbio sukob
meu uenicima razliitih nacionalnosti rije
je o koniktu vrjednota, koji moe dugo trajati,
sukob izmeu dviju skupina uenika, vidljiv je
svakodnevno, ostavlja posljedice i za uenike i
za kolu, ako uenici koji su u manjini prestanu
dolaziti u kolu i slijedi razoaranje uenika, pad
uenja i potencijalno rasputanje razreda).
Neki konikti mogu biti i pozitivni konikt
interesa, izvanjski, kratkotrajan, uspostavlja
zdravije odnose, vidljiv i stvaralaki (npr. sukob
uenika i nastavnika, jer nastavnik stalno
uenike ispituje pismeno rije je o koniktu
interesa jer uenici smatraju da su uspjeniji u
usmenom izraavanju a nastavnik mora imati
odgovarajui broj ocjena i zato ih ispituje na
taj nain; rije o koniktu izmeu jedne osobe i
skupine; svakodnevno vidljivom, jer se uenici
bune kada imaju pisanu provjeru znanja;
kratkotrajan je, jer nakon to su iskazali svoj
protest, nastavnik je prihvatio da ih usmeno
ispituje i to je najvanije nakon toga su
uspostavljeni dugotrajno zdraviji odnosi izmeu
nastavnika i uenika).
Dakle, struktura konikta iznimno je sloena i
prilikom njezina rjeavanja nuno je napraviti
analizu strukture konikta kako bi se utvrdile sve
njegove karakteristike odnosno vrsta konikta.
60
3.4. Funkcije konikata

Svaki konikt ima mogunost biti funkcionalan
/svrsishodan ili nefunkcionalan /nesvrsishodan,
to ne zavisi od same koniktne situacije, ve,
prije svega, od ponaanja pojedinaca u njoj.
Kada je konikt funkcionalan, on dovodi do
pozitivnih ishoda kao to su:
- stvaranje pozitivnih tenzija,
- pranjenje emocija,
- homogenizacija skupine opredijeljene
za rjeavanje zajednikog problema,
- uspostavljanje mehanizama prvencije
konikata i njihovog razrjeavanja.
Kada je konikt nefunkcionalan, on dovodi do
negativnih ishoda kao to su:
- negativne tenzije,
- negativno pranjenje emocija,
- naruavanje jedinstva skupine,
- iskljuivanje mogunosti pozitivnih
promjena.
Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte,
najprije je potrebno da ih razumijemo, da znamo
njihove uzroke i vrstu.
Pravi problem svih konikata je u stalnoj
opasnost od njihove eskalacije, pri emu obje
strane u koniktu sve vie pribjegavaju uporabi
sile. Konikt se sve manje da kontrolirati, dok
potpuno ne izmakne kontroli, prijee prag
uporabe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj
i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se
daljnji suivot strana u koniktu.
PODSJETNIK ZA ODRASLE3
KAKO KREIRATI KOLU/UIONICU/

SKUPINU U KOJOJ VLADA POTOVANJE
1. POZORNO SLUAJTE KADA VAI UENICI GOVORE
-
Ne primajte to to govore osobno.

Ne prekidajte ih.
Izbjegavajte davanje savjeta prije nego to ih od vas zatrae.
Izbjegavajte da ih kritizirate, osuujete, analizirate.
2. KORISTITE PRIJATELJSKE GESTE

-
Kada im se obraate gledajte ih u oi.

Neka vam ruke budu rairene s dlanovima na gore.
Izbjegavajte prijetnje prstom, unoenje u lice, ruke prekriene na leima.
3. ZOVITE IH IMENOM KOJE VOLE

-
Pitajte uenike kojim bi imenom voljeli da ih zovete.

Pitajte kako bi voljeli da im se obraate.
4. BUDITE U ISTOJ FIZIKOJ RAZINI

-
Ako sjede, sjedite i vi, ili se nagnite nad njih.

Izbjegavajte da se nad njih nadnosite ukoliko to nije neophodno.
5. POSTAVLJAJTE PITANJA UMJESTO DA OPTUUJETE I KRITIZIRATE

-
To podrazumijeva da su uenici odgovorni za svoje ponaanje,

npr. recite: Jeste li spremni da ponemo sa satom?,
umjesto Ostavite te gluposti, sat poinje!.
Govorite tiho i ljubazno.
6. KAITE IM NASAMO TO BISTE VOLJELI DA PROMIJENE

U SVOM PONAANJU
- Stavljanje na znanje uenicima da rade neto to nam ne odgovara,
komentari o njihovom ponaanju, stavovima, uenju ili izgledu pred
vrnjacima najee izaziva kod njih bijes i nesigurnost.
- Kada im se obratite nasamo, to moe rezultirati boljim razumijevanjem i
odrava samopotovanje kod obiju strana.
Triki, Zorica i Koruga, Dragana: Vrnjaka medijacija od svae slae - tekst Konikti, Ured njemake agencije za
tehniku suradnju GTZ, Beograd, 2003.
61
KAKO KREIRATI KOLU/ UIONICU/

SKUPINU U KOJOJ SE NA KONFLIKT GLEDA
KONSTRUKTIVNO
1. POKAITE AUTENTINO ZANIMANJE ZA SVOJE UENIKE
-
Pozdravite ih ljubazno na vratima.

Nauite njihov jezik.
Tretirajte ih kao individue, ne kao jednog/jednu iz skupine.
2. JASNO DEFINIRAJTE PRAVILA ZAJEDNO S UENICIMA

-
Objasnite im zatitnu funkciju pravila.

Neka pravila budu to specinija kako bi postojala jasnoa i kako bi se lake
potovala.
Kada postavite pravila, pridravajte ih se, ukoliko ih zajedno ne promijenite.
3. BUDITE OBJEKTIVNI, NE SUDITE

-
Pokuajte sagledati svaki problem iz vie kutova, posebice iz kuta vaeg/

vaih uenika.
4. POKAITE DA STE LJUDSKO BIE

-
Priznajte kada ste pogrijeili, kada neto ne znate.

Koristite humor kad god je primjereno, ne alite se na raun svojih uenika.
5. MO KOJA PROIZILAZI IZ VAE ULOGE SVEDITE NA MINIMUM

-
Razvijajte autoritet koji e se bazirati na znanju, vjetinama, razumijevanju

problema koje imaju vai uenici.
Izbjegavajte naglaavati da vi imate pravo zato to ste profesor i sl.
Neka vas potuju umjesto to vas se plae.
6. RJEAVAJTE PROBLEME IM SE POJAVE

-
Svako odlaganje problema dovodi do njihovog kompliciranja.

Suoavanje s problemom dovodi do razrjeenja.
7. RAZVIJAJTE TIMSKI RAD I PARTNERSKE ODNOSE

-
62
Uvaavajte miljenje i prijedloge svojih uenika.

Dajte im mogunost da biraju to e, kako i s kim raditi.
Neka uionica/kola bude zajednika a ne vaa.
Nauili smo:
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie
strana koje doivljavaju prijetnje osobnim
potrebama,
interesima,
vrjednotama
ili
ciljevima.
Konikt se denira i kao sukob nespojivih
tendencija i djelovanja u pojedincu, skupini i
narodu ili izmeu pojedinaca, skupine i naroda.
Meuljudski odnosi predstavljaju izvor
razliitih
otpora,
sukoba,
nesporazuma,
nametanja osobnih interesa i interesa razliitih
skupina.
Najei uzroci konikta u koli su:
- slaba komunikacija izmeu uenika,
izmeu uenika i nastavnika, izmeu
uenika i roditelja, izmeu roditelja i
nastavnika;
- razliite vrjednote u obitelji i koli;
- nejasna kolska zaduenja i za uenike
i za nastavnike;
- ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u
koli;
- razliiti interesi uenika, nastavnika i
roditelja;
- zavisnost od jedne strane (osobe);
- nejasna pravila i norme;
- nerijeeni raniji sukobi;
- ljubavne veze u koli.
Postoji vie razliitih podjela konikata u koli:

1. prema UZROKU konikta - konikt
informacija, konikt interesa, konikt
u odnosima, konikt resursa, konikt
vrjednota i strukturalni konikt.
2. prema PLANU ZBIVANJA - unutarnji/
intrapersonalni konikt je lociran
na osobnom planu i izvanjski
(interpersonalni i socijalni).
3. prema FUNKCIONALNOSTI
funkcionalni i nefunkcionalni.
4. prema DUINI TRAJANJA kratkotrajni
i dugotrajni.
5. prema POSLJEDICAMA oni koji
ostavljaju i oni koji ne ostavljaju
posljedice.
6. prema MANIFESTACIJI vidljivi i
nevidljivi.
7. prema AKCIJI stvaralaki i ruilaki.
Pravi problem svih konikata jeste u stalnoj
opasnosti od njihove eskalacije, pri emu obje
strane u koniktu sve vie pribjegavaju uporabi
sile. Konikt se sve manje da kontrolirati, dok
potpuno ne izmakne kontroli, prijee prag
uporabe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj
i drugoj strani. Na taj se nain onemoguuje
daljnji suivot strana u koniktu.
63
Radionica 1 - KONFLIKT
Ciljevi radionice
-
Upoznati sudionike s pojmom konikta, uzrocima,

vrstama i funkcijama konikata
Upoznati se sa znaajem emocija u vlastitom pristupu
koniktu

90 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost IZ OSOBNOGA KUTA (20)
2. Glavna aktivnost MOJA REAKCIJA NA KONFLIKT (60)
3. Zavrna aktivnost EMOCIJE (10)
hamer
omasteri
radni list za sudionike aktivnosti Asocijacije na pojam
konikt
radni list za sudionike aktivnosti Popis emocija
radni list za sudionike aktivnosti Moja reakcija na konikt
listii s emocijama, papiri A4
64
UVODNA AKTIVNOST
Iz osobnoga kuta
1. Voditelj pita sudionike: to konikt znai za vas? Kad se kae
konikt u koli/odjelu, uope u ivotu, koje to asocijacije, slike,
uspomene izaziva kod vas?, i ih zamoli da u radnom listu
napiu to vie asocijacija na pojam KONFLIKT.
(Materijal za sudionike 1 Asocijacije na pojam konikt)
Voditelj potie sudionike da napiu to vie asocijacija na

pojam konikt.
2. Slijedi diskusija o asocijacima na konikt. Voditelj ih razdvaja na pozitivne i negativne. Zajedno
sa sudionicima sainjava deniciju konikta.

Moe se oekivati da sudionici napiu
asocijacije nabijene emocijama, ali i
asocijacije koje su zasnovane na stereotipima
i predrasudama.
3. Nakon toga sudionici ispisuju pet najjaih emocija koje odlikuju konikt.
(Materijal za sudionike 2 Popis emocija)
4. Slijedi usuglaavanje u plenumu kojih pet najjaih emocija odlikuje konikt.
Voditelj podsjea na deniciju KONFLIKTA, napominjui da

konikt uvijek prate emocije koje ako su negativne esto
sprjeavaju konstruktivno rjeavanje sukoba.
65
GLAVNA AKTIVNOST
Moja reakcija na konikt
Voditelj kae sudionicima da popune upitnik i provjere koji stil
ponaanja u koniktu kod njih prevladava.
Upute: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje

razlikovale od elja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do J)
odnosi se na vau inicijalnu/poetnu reakciju na neslaganje, a
drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano.
Moda e vam biti lake izabrati jednu konkretnu koniktnu situaciju i na temelju nje odgovoriti na
sva pitanja.
(Materijal za sudionike 3 Moja reakcija na konikt)
Slijedi diskusija o rezultatima upitnika.
S vremena na vrijeme svaki od ovih pristupa je adekvatan.

Postoje, na primjer, situacije kada je ignoriranje konikta
najbolja reakcija.
ZAVRNA AKTIVNOST
Emocije
U koaricu se stave ceduljice s nazivima pojedinih emocija. Svatko
izvue jedan listi i proita emociju koja je napisana, a zatim treba
pokretom prikazati tu emociju, npr. strah, stid, oduevljenje ili
sreu. Ostali nastoje prepoznati o kojoj se emociji radi.
Voditelj zakljuuje da do konikta esto dolazi kada mladi u

komunikaciji ne znaju kako izraziti svoje potrebe ili elje ili
nemaju kome izraziti svoje osjeaje i potrebe, ili se boje to uiniti.
66
Radni list Asocijacije na pojam KONFLIKT

1. ________________________________________________________
2. ________________________________________________________
3. ________________________________________________________
4. ________________________________________________________
5. ________________________________________________________
6. ________________________________________________________
7. ________________________________________________________
8. ________________________________________________________
9. ________________________________________________________
10. ______________________________________________________________________
Radni list - Popis emocija

1. ________________________________________________________
2. ________________________________________________________
3. ________________________________________________________
4. ________________________________________________________
5. _______________________________________________________________________
67
Moja reakcija na konikt

Popunite upitnik i provjerite koji stil ponaanja u koniktu kod vas prevladava.
Upute: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje razlikovale od elja drugih osoba.
Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na vau inicijalnu/poetnu reakciju na neslaganje, a drugi
dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano.
Moda e vam biti lake da izaberete jednu konkretnu koniktnu situaciju i na temelju nje odgovorite
na sva pitanja.
PRVI DIO: Inicijalne reakcije na neslaganje
Zaokruite jedan broj na crti ispod svake reenice.
A. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Pobrinem se da se sva vienja iznesu i razmotre s podjednakom pozornou, ak iako postoji
znatno neslaganje.
Nimalo karakteristino
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
B. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Posveujem vie pozornosti tome da objasnim drugima logiku i prednosti moje pozicije, nego
da im udovoljim.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
C. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Objasnim svoje potrebe, ali ih stavljam u drugi plan i traim kompromisna rjeenja.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
D. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Povlaim se iz diskusije na odreeno vrijeme kako bih izbjegao/la napetost.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
E. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
PPosveujem vie pozornosti tuim osjeajima nego svojim ciljevima.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
F. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Trudim se da moji zahtjevi ne dovedu u pitanje odnos koji imam s tom osobom/ama.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
G. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Aktivno objanjavam svoje ideje i isto toliko aktivno trudim se razumjeti druge.
1-2-3-4-5-6
68
Vrlo karakteristino
H. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Vie se brinem o onome to je meni vano, nego o tome kako se drugi osjeaju.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
I. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Odluujem da razlike nisu vrijedne pretjerane brige.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
J. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Odriem se odreenih stvari da bih dobio/la druge.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
DRUGI DIO: Reakcija nakon to je neslaganje pojaano
K. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Aktivno se ukljuujem u raspravu i traim naine da zadovoljim svoje i potrebe drugih.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
L. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Ulaem vie truda u to da se moje vienje istine prihvati nego u to da izaem u susret
drugima.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
M. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Pokuavam da budem razuman/na i ne traim ba sve to bih elio/la, vodei rauna da dobijem
bar neto od onoga to elim.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
N. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Ne zahtijevam da se sve uradi po mome i utjeem da se smanji dio zahtjeva koje postavljaju
drugi.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
O. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Svoje elje stavljam u drugi plan i trudim se, prije svega, sauvati dobre odnose.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
P. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Manje priam s ostalima i pokuavam zauzeti sigurnu razdaljinu.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
69
Q. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Radim ono to se mora uraditi i nadam se da emo kasnije popraviti odnose.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
R. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
inim sve to treba kako bih izgladio/la situaciju.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
S. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Vodim rauna o onome to drugi ele, ali i traim da oni obrate isto toliko pozornosti na moje
elje.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
T. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Zahtijevam umjerenost i kompromis kako bismo donijeli odluku i produili dalje.
Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6
Bodovanje i tumaenje
Unesite rezultat svakog odgovora u odgovarajuu jednadbu.
Na primjer, kod reenice pod A, ukoliko ste izabrali broj 6, upiite broj 6 u jednadbu. Zatim zbrojite
brojeve. Primjer: B1 + H 4 = 5
Stil ponaanja u koniktu:
Suradnja
A ______ + G ______ = _______ Zagrijavanje
K ______ + S ______ = _______ Razbuktavanje
Kompromis
C ______ + J
______ = _______ Zagrijavanje
M ______ + T ______ = _______ Razbuktavanje

Prilagoavanje / Poputanje
E ______ + F ______ = _______ Zagrijavanje
O ______ + R ______ = _______ Razbuktavanje
Izbjegavanje / Povlaenje
D ______ + I
______ = _______ Zagrijavanje
N ______ + P ______ = _______ Razbuktavanje

Nadmetanje / Prisiljavanje
B ______ + H ______ = _______ Zagrijavanje
L ______ + Q ______ = _______ Razbuktavanje
Koristei rezultate s prethodne stranice, upiite svoje zbrojeve i nazive stilova koje koristite tako
to ete ih poredati od najveeg do najnieg skora.
Stil koji je dobio najvii rezultat u svakom od stupaca Zagrijavanja i Razbuktavanja upuuje
na preferirani ili primarni stil ponaanja u koniktu.
Ukoliko dva ili vie stilova imaju isti zbroj, znai da su za vas podjednako bitni.
Sljedei zbroj po veliini ukazuje na rezervni stil ukoliko su brojevi blizu jedan drugome.
70
Ciljevi radionice
-
Upoznati sudionike s pojmom konikta, uzrocima,

vrstama i funkcijama konikata
Upoznati se s ulogom emocija u vlastitom pristupu
koniktu

60 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost KAKO REAGIRAM NA KONFLIKT (10)
2. Glavna aktivnost BIJES (40)
3. Zavrna aktivnost CRTAKA BITKA (10)
hamer za igru BIJES
omasteri
radni list za sudionike aktivnosti Moja reakcija na
konikt
uti, crveni, plavi, naranasti i bijeli stikeri
papiri za crtee
71
UVODNA AKTIVNOST
Kako reagiram na konikt u koli/obitelji
Voditelj govori sudionicima da e roditelji popunjavati svoj
upitnik, a nastavnici svoj upitnik. Mini upitnici su oblikovani tako
da pomognu roditeljima i nastavnicima da jasnije sagledaju nain
na koji reagiraju u koniktima. U upitnicima nema trik-pitanja i
apsolutno tonih ili pogrenih odgovora.
Trebaju proitati ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje njihovu najeu reakciju u
koniktnoj situaciji, upisuju 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija
odnosi na povremenu reakciju, zapisuju 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagiraju na taj nain,
upisuju 1.
(Materijal za sudionike 1 Kako reagiram na konikt u koli? za nastavnike)
(Materijal za sudionike 2 Kako reagiram na koikt meu djecom u svojoj obitelji? za
roditelje)
Ova vjeba prua dvije vrste podataka. Rezultati koji se odnose

na vau inicijalnu reakciju kada se neslaganje prvi put javi
nazivaju se Zagrijavanje. Rezultati koji se odnose na vau reakciju
nakon to je dolo do rasta neslaganja nazivaju se Razbuktavanje.
Rezultati pokazuju vau sklonost da koristite neki od navedenih stilova.
to je zbroj vei, to je vjerojatnije da e to biti va dominantni stil
reakcije u koniktu.
Priblino ujednaen broj bodova za sve stilove upuuje na to

da je osoba u mogunosti bez problema birati izmeu razliitih
reakcija na konikt.
72
GLAVNA AKTIVNOST
Bijes
Dragovoljac iz skupine legne na veliki komad papira, ostali ili
voditelj opcrtavaju konturu tijela.
Taj se papir okai na zid.
(1) Odakle bijes?

Svatko za sebe razmisli o tome koje su to situacije koje nas razbjesne. Svatko za sebe zapie jednu
situaciju na uti stiker.
Kada zavre, odlaze do ctrea i lijepe stikere oko konture tijela.
Nakon ovoga voditelj objanjava da su to sve situacije koje dovode do bijesa, ali da emo se sada
baviti primjerima koji govore o tome to je to to nas stvarno razbjesni.
(2) Bijesne misli!
Svatko za sebe zapie misli koje mu u toj situaciji prolaze kroz glavu, to misli o sebi i drugima u
situaciji bijesa, na crvene stikere i njih lijepi u glavu velikog crtea.
Kada sudionici zavre s itanjem stikera, komentira se da su misli to to nas stvarno razbjesni.
(3) Bijesne gliste!
Svatko za sebe zapie to radi u bijesu na narandaste stikere. To lijepi na ruke i noge crtea.
Zatim voditelj ukratko objanjava kako to sve bijes moe biti destruktivan.
(4) Bjesnim, a treba mi!!!
Svatko za sebe pokua odrediti koje mu potrebe nisu zadovoljene u bijesu i to zapie na plave
stikere i lijepi u stomani dio crtea.
Potom voditelj objanjava kako u bijesu izgubimo kontakt sa svojim potrebama, sa ivotom i zato
nas bijes plai i zato u bijesu radimo sve ono to nam se ne dopada.
(5) Kamo ode bijes??
Svatko za sebe, razmiljajui o potrebama, pokuava denirati koji osjeaji su se javili umjesto
bijesa. To zapisuje na bijele stikere i stavlja u grudi crtea.
Voditelj komentira kako kada se poveemo s potrebama nestaje bijes, ali ostaje njegova snaga i
energija koju moemo iskoristiti da se poveemo s drugima i rijeimo problem koji imamo. Postavlja
se pitanje bismo li sad, kad vidimo da se osjeaju na primjer bespomono, i dalje vikali i lupali ili
bismo pokuali uraditi neto to bi smanjilo taj doivljaj bespomonosti.
Voditelj objanjava sudionicima da uvijek moemo birati da se

poveemo sa sobom ili da napadamo druge i sebe. Vano je
napomenuti da je bijes esto nazoan u sukobima i da oteava njihovo
rjeavanje.
73
ZAVRNA AKTIVNOST
Crtaka bitka
Svi se u skupini podijele u parove, i to tako da u svakom paru

jedna osoba bude A a druga osoba B. Sudionici se zamole da
tijekom vjebe ne razgovaraju. Osobe A se pozovu i kae im se
da im je zadatak da nacrtaju grad u smiraj dana.
Osobama B se kae da im je zadatak da nacrtaju plau s
kupaima.
Vrijeme trajanja vjebe ogranii se na pet minuta.
Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedna olovka, uz upute da drei olovku zajedno trebaju
nacrtati sliku, svatko svoju sliku (grad u smiraj dana i plaa s kupaima).
Evaluacijska pitanja:
Kako vam je bilo dok ste crtali?
to ste osjeali i razmiljali?
Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju?
Voditelj zakljuuje da je za konikte tipino:
74
Komunikacija
Komunikacija nije otvorena i jasna.

Informacije su nedostatne ili se namjerno podmeu pogrene
informacije.
Potajno djelovanje na tetu druge strane raste.
Prijetnje i pritisci zamjenjuju otvorenu diskusiju i argumentaciju.
Shvaanje
Na scenu stupaju razliiti interesi i miljenja.

Ono to razdvaja vidi se jasnije od onoga to bi moglo spajati dvije
strane u koniktu.
Geste pomirenja koje napravi suprotna strana tumae se kao pokuaji
prijevare, namjere suprotne strane ocjenjuju se kao neprijateljske,
vlastito ponaanje se promatra kao jedino ispravno.
Stavovi
Povjerenje opada, nepovjerenje raste.

Razvija se prikriveno i otvoreno neprijateljstvo.
Opada spremnost da se drugome pomogne savjetom ili djelom.
Raste spremnost da se drugima uini neto to e biti na njihovu tetu.
Zadatak
Zadatak da se doe do rjeenja vie se ne shvaa kao zajedniki

tijekom kojega bi se snage trebale podijeliti tako da svatko pridonese
pronalasku rjeenja onoliko koliko moe i umije.
Svaka strana pokuava sve sama napraviti, jer ako se ne oslanjaju
jedni na druge, onda nisu jedni o drugima ovisni, pa tako ne dolaze ni u
opasnost da ih ona druga strana na bilo koji nain iskoristi.
Materijal za sudionike (nastavnike) 1
Kako reagiram na konikt u koli?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu
reakciju u koniktnoj situaciji, upiite 3 u odgovarajui prostor za odgovore.
Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko
rijetko ili nikada ne reagirate na taj nain, upiite 1.
Kada doe do konikta u koli/odjelu, ja:
1. kaem uenicima/ama da prestanu,
2. trudim se da svima bude bolje, lake,
3. pomaem uenicima da sagledaju tuu
toku gledita,
4. razdvojim uenike i drim ih neko vrijeme
dalje jedne od drugih,
5. prepustim ravnatelju (strunome
suradniku ili nekom drugom) da razrijei
problem,
6. utvrdim tko je prvi poeo,
7. trudim se saznati u emu je ustvari
problem,
8. trudim se napraviti kompromis,
9. preokreem sve u alu,
10. kaem im da prestanu da prave problem
gdje ga nema,
11. navedem ih da se pomire, uinim da netko

popusti i ispria se,
12. ohrabrujem uenike da pronau
alternativna rjeenja,
13. pomaem im da odlue od ega da
odustanu, ega da se odreknu,
14. trudim se odvratiti im pozornost s konikta,
15. putam ih da se sami izbore, sve dok se
netko ne povrijedi,
16. prijetim da u ih poslati kod ravnatelja,
17. predstavim im neke alternative za koje se
mogu odluiti,
18. pomaem da se svi osjeamo udobno,
19. zaposlim svakoga neim drugim,
20. kaem im da taj problem razrijee izvan
kole.
Sada upiite bodove. Svaki od stupaca oznaava pristup i stav u odnosu na konikt u koli/odjelu.
U kojem vam je stupcu broj bodova najvei? Pronaite odgovarajui zbroj i pogledajte to pie,
kakav je va pristup koniktu.
Ukupno
I.
II.
III.
IV.
V.
1 _________
2 _________
3 _________
4 _________
5 _________
6 _________
7 _________
8 _________
9 _________
10_________
11_________
12_________
13_________
14_________
15_________
16_________
17_________
18_________
19_________
20_________
___________
___________
___________
___________
___________
PRISTUPI:
I.
Bez gluposti!
Ja ne poputam. Trudim se biti fer i poten/a s djecom,ali je njima potrebna

vrsta ruka i moraju nauiti to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo
ponaanje.
II. Rjeavanje
problema
Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe s uenicima,

trudim se postaviti situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem.
To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose.
III. Pravljenje
kompromisa
Sluam uenike i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim

ih potiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo
imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita.
IV. Glatko
Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue.

Najvei broj konikata izmeu uenika relativno je beznaajan, tako da
samo treba preusmjeriti njihovu pozornost na druge stvari.
V.
Postavljam granice i putam uenike da se sami izbore za sebe.

To je dobro za njih i trebaju nauiti da snose posljedice svoga
ponaanja. Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s
koniktnim situacijama.
Ignoriranje
75
Materijal za sudionike (roditelje) 2
Kako reagiram na konikt meu djecom u svojoj obitelji?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj
situaciji, upiite 3 u odgovarajui prostor za odgovore.
Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada
ne reagujete na taj nain, upiite 1.
Kada doe do konikta meu djecom u mojoj obitelji, ja:
1. kaem svima da se prestanu svaati,
11. navedem ih da se pomire, da netko popusti
2. trudim se da svima bude bolje, lake,
i ispria se,
3. pomaem da svi sagledaju kako bi postupili
12. ohrabrujem djecu da pronau alternativna
da su u poziciji onog drugog djeteta,
rjeenja,
4. razdvojim djecu i drim ih neko vrijeme
13. pomaem im u odluci od ega odustati,
dalje jedne od drugih,
ega se odrei,
5. prepustim suprugu/supruzi da razrijei
14. trudim se odvratiti im pozornost s konikta,
problem,
15. putam ih da se sami izbore, sve dok se
6. utvrdim tko je prvi poeo,
netko ne povrijedi,
7. trudim se doznati u emu je zapravo
16. prijetim da u se aliti suprugu/supruzi,
problem,
17. predstavim im neke alternative za koje se
8. trudim se napraviti kompromis,
mogu odluiti,
9. preokreem sve u alu,
18. pomaem da se svi osjeamo udobno,
10. kaem im da prestanu praviti problem gdje
19. zaposlim svakoga neim drugim,
ga nema,
20. kaem im da taj problem razrijee sami.
Sad upiite bodove. Svaki od stupaca oznaava pristup i stav u odnosu na konikt meu djecom u
obitelji. U kojem stupcu vam je broj bodova najvei? Pronaite odgovarajui zbroj i pogledajte to
pie, kakav je va pristup koniktu.
Ukupno
I.
II.
III.
IV.
V.
1 _________
2 _________
3 _________
4 _________
5 _________
6 _________
7 _________
8 _________
9 _________
10_________
11_________
12_________
13_________
14_________
15_________
16_________
17_________
18_________
19_________
20_________
___________
___________
___________
___________
___________
PRISTUPI:
I.
76
Bez gluposti!
Ja ne poputam. Trudim se biti fer i poten/a s djecom, ali je njima potrebna

vrsta ruka i moraju nauiti to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo
ponaanje.
II. Rjeavanje
problema
Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe s djecom,

trudim se postaviti situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem.
To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose.
III. Pravljenje
kompromisa
Sluam djecu i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih

potiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo
imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita.
IV. Glatko
Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue.

Najvei broj konikata izmeu djece relativno je beznaajan, tako da
samo treba preusmjeriti njihovu pozornost na druge stvari.
V.
Postavljam granice i putam djecu da se sami izbore za sebe.

To je dobro za njih i trebaju nauiti da snose posljedice svoga
ponaanja. Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s
koniktnim situacijama.
Ignoriranje
Ciljevi radionice
-
Sagledati utjecaj okidaa na pojavu konikta

Uoiti ljudske postupke koji dovode do konikta
Uoiti naine ponaanja ljudi u koniktu

60 minuta
Pedagozi /psiholozi
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKIDAI (15)
2. Glavna aktivnost IVOT NA OTOKU (35)
3. Zavrna aktivnost TVRAVA (10)
omasteri
papir
radni list Okidai
77
UVODNA AKTIVNOST
Okidai
Voditelj kae sudionicima da u radnom listu (Okidai) odgovore na
postavljena pitanja.
(Materijal za sudionike 1 - Okidai)

Nakon popunjavanja radnoga lista voditelj zamoli da sudionici proitaju svoje odgovore na pitanja
iz radnog lista, a nakon toga slijedi diskusija o:
-
rijeima koje su naveli kao okidae,

govoru tijela koji djeluje na njih kao okida,
tome kako reagiraju nakon djelovanja okidaa.
Voditelj govori da su okidai vidljivi i neposredni uzroci

koniktne situacije koji mogu biti u obliku verbalnog ili
neverbalnog ponaanja i dogaaja koji dovode do jakih emocionalnih
reakcija kod ukljuenih strana (ljutnje) ili vode do nasilnog ispoljavanja
neslaganja. Oni se vrlo esto brkaju sa stvarnim uzrocima konikata
do kojih je mnogo tee doi i koji nekada i poslije dugotrajnih analiza
ostaju skriveni i nerazumljivi.
GLAVNA AKTIVNOST
ivot na otoku
Sudionici se podijele u male skupine (5 - 6 osoba). Kae im se
da se nalaze na pustom otoku i da nema naina da ga napuste.
Radi organiziranja zajednikoga ivota trebaju se dogovoriti i
uspostaviti zajedniki sustav pravila.
Svaka mala skupina ima pet minuta vremena da se dogovori o

svojim pravilima, koja se potom prezentiraju pred svima.
U sljedeem se koraku zamoli da iz svake skupine jedna osoba volontira. Volonteri se izvedu izvan
prostorije i obavijeste se da e svatko od njih biti poslan u civilizaciju ako uspiju promijeniti pravila
koja je skupina usvojila.
Volonteri se vraaju u skupine i poinje komunikacija sa skupinom. Za uvjeravanje skupine da
promijeni pravila volonteri imaju 20 minuta.
Nakon okonanja aktivnosti voditelj pita:
-
78
Kako se svaka skupina nosila s koniktom koji je nastao?

Kako su se pridolice osjeale u svojoj ulozi kritelja pravila, a kako
starosjedioci kada je dolo do nepotovanja njihovog sustava?
Tko je bio u ulozi rtve, a tko u ulozi nasilnika?
U kakvoj je ovo vezi sa stvarnim ivotom?
ZAVRNA AKTIVNOST
Tvrava
Sudionici se podijele u dvije skupine. Jedna skupina bit e u
tvravi, a druga skupina e biti izvan tvrave i pokuat e ui u
nju. Obje skupine imaju pet minuta za pripremu i dogovor koji se
obavljaju u dvije odvojene prostorije.
Dodatne upute za skupine

Za skupinu u tvravi:
Sami odreujete gdje vam je tvrava i kako ona izgleda. Cilj vam je ne dozvoliti drugoj skupini da
ue u tvravu u prve tri minute. Nakon tog vremena druga skupina moe ui u tvravu ukoliko
ispuni uvjete koje vi sami trebate utvrditi.
Za skupinu izvan tvrave:
Vi se nalazite u velikoj nudi i prijeko vam je potrebno da uete u tvravu. Imate pet minuta
vremena da to postignete.

Voditelj mora voditi rauna da ne bude
pokuaja nasilnoga ulaza u tvravu,
vrijeanja i sl., to esto prati ovu aktivnost.
Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da se tijekom

konikta treba suzdrati od:
-
radnja koje bi mogle povrijediti nekog,

rijei koje bi mogle nekog povrijediti ili nanijeti tetu,
unitavanja imovine suparnika.
79
Radni list Okidai
1. KOJE SU RIJEI OKIDAI ZA VAS?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
2. KAKO GOVOR TIJELA DJELUJE KAO OKIDA NA VAS?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
3. KAKO SE VAE PONAANJE MIJENJA NAKON DJELOVANJA OKIDAA?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
80
IV.
Tehnike i
procedure
rjeavanja
konikata
- I konikt se raa, raste i nestaje.

- Ponaate li se uvijek isto u
koniktu sa svojom djecom/
uenicima?
- Zato uglavnom vi pobjeujete
u koniktu s vaom djecom/
uenicima?
- Je li to uvijek najbolje rjeenje?
- Ajkula, irafa, kornjaa, lisica ili
kameleon?
- Postoji li obitelj ili kola bez
konikata?
4.1. Faze nastanka

konikta
Jeste li se umorni od konikata? Nastali su i
valja ih rjeavati, ali da vidimo i kako. Svaki
konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno
razina eskalacije (rasplamsavanja) i to:
NEPRIJATNOST
Osjeamo da neto nije u redu, moda je teko
identicirati problem, ali nismo sigurni zbog
ega.
INCIDENT
Dogodila se kratkotrajna otra razmjena
informacija (izmeu nas i druge osobe) to nas
ini uznemirenima.
NESPORAZUM
Namjere i injenice zbrkane su i pogreno
protumaene. Misli nam se esto vraaju na
problem.
NAPETOST
Poinjemo jedni druge opaati u najgorem
svjetlu.
KRIZA
Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne
moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo
da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga
povrijedimo.
Takoer, neki autori faze kroz koje konikt
prolazi deniraju na sljedei nain:
IZBIJANJE
- osobe nisu svjesne to se dogaa
- osobe imaju suprotstavljene ciljeve
- u komunikaciji meu sukobljenim
osobama se pominje JA i TI /MI i ONI
- nagomilava se agresija sukobljenih
strana
ESKALACIJA
- sukobljene osobe ne mogu nai
konstruktivan odgovor na konikt i javno
izraavaju neprijateljstvo
- poetni zahtjevi sukobljenih osoba
rastu
- konikt postaje javan
- sukobljene strane su sklone nasilju
TRAJANJE
- poinje otvoreni konikt
- sukobljene strane okrivljuju jedna
drugu i stjeu dojam da nema izlaza iz
konikta
- zbog pogrenog opaanja pojaava se
nasilje
- konikt se nastavlja na uobiajen
nain/prelazi u nasilje/sukobljene
strane vrijeuju jedna drugu
82
SMIRIVANJE:
- sukobljene strane svjesne su da iz
konikta nema izlaza ako se nastave
svaati
- pojavljuje se posrednik koji poinje
pregovore u cilju rjeavanja konikta
- zajedno se trae i deniraju rjeenja za
rjeavanje konikta
DOGOVOR ILI RJEENJE:
- otklonjeni su uzroci konikta i
pronaeno je rjeenje za konikt
Podsjeamo na uobiajene korake u rjeavanju
konikta:
1. Izravan kontakt suglasni ste ili niste
suglasni oko neega.
2. Prihvaate pokuaj da se razrijei vor
sukoba - postajete svjesni da svatko ima
svoj udio i da ste svi odgovorni.
3. Obje strane iznose svoje vienje sukoba vano je osigurati izravnu komunikaciju i
aktivno sluanje svih sudionika.
4. Odreivanje temeljnog predmeta sukoba - u
emu je problem.
5. Odreivanje potreba i interesa koji lee u
temelju sukoba - ide se dublje u razloge,
interese i potrebe koji stoje u temelju
neslaganja i nastajanja sukoba, imamo
mogunost da preformuliramo postojei
problem i vidimo ga kao zajedniki.
a) Identicirati potrebe
to ti treba (ili to eli)?
Svaka osoba koja sudjeluje u koniktu
trebala bi odgovoriti na ovo pitanje, a
da pritom ne pripisuje krivnju drugoj
osobi ili da je ne optuuje.
b) Denirati problem
to ti misli u emu je problem u
ovom sluaju?
Da bi se denicija problema prihvatila,
osobe kojih se konikt tie moraju se
sloiti s njom.
6. Umnoavanje moguih rjeenja - vano je da
obje strane u sukobu shvate da predlaganje
moguih rjeenja jo uvijek ne znai njihovo
prihvaanje; prihvatit e se samo ono
rjeenje kojim su obje strane zadovoljne.
a) Provesti brainstorming (razmatranje
razliitih rjeenja) i ponuditi razliite
mogunosti rjeenja.
Tko ima neki prijedlog kako bi se ovaj
problem mogao rijeiti?
Cilj ovog koraka jeste sakupiti to vie
prijedloga za rjeenje konikta.
7. Odabir rjeenja kojim su zadovoljni svi
sudionici sukoba - osigurajte da svi sudionici
sukoba izau kao POBJEDNICI.
a) Ocijeniti rjeenja.
Bi li ti bio zadovoljan ovakvim
rjeenjem?
Svaka od strana u koniktu pregleda
popis s ponuenim rjeenjima i
kae koje bi od rjeenja za nju bilo

prihvatljivo.
b) Odluiti se za najbolje rjeenje.
Jeste li se oboje sloili s ovim
rjeenjem? Je li problem time rijeen?
Potrebno je utvrditi slau li se obje
strane s ponuenim rjeenjem i
priznaju li takvo rjeenje konikta.
8. Konkretizacija dogovora - provjerite je li
odabrano rjeenje realno i ostvarivo.
a) Hajde da se dogovorimo da u skoroj
budunosti opet razgovaramo o
ovom problemu, da vidimo je li zaista
rijeen.
Trebalo bi napraviti plan ocjenjivanja
rjeenja do kojeg se dolo.
9. Rezervna procedura - napraviti jo jednu
opciju rjeenja ukoliko iz nekog razloga doe
do zastoja u realizaciji dogovora.
U rjeavanju konikta bez obzira je li rije
o pregovaranju ili medijaciji - poseban znaaj
imaju vjetine komunikacije, o kojima smo ve
govorili, i naini na koji se ona vodi s osobom,
stranom u sukobu. Rije je o komunikaciji koja
vodi do eskalacije sukoba ili komunikaciji koja
vodi ka njegovom smirivanju.
KOMUNIKACIJA KOJA VODI

KA ESKALACIJI KONFLIKTA
4.2. Pristupi koniktima

Pristup
rjeavanju
konikta
moe
biti
konstruktivan (pronai rjeenje prihvatljivo za
sve sukobljene strane) ili destruktivan (produbiti
sukob izmeu sukobljenih strana).
Za konstruktivan pristup rjeavanja konikta,
medijacijom ili pregovaranjem, neophodno je:
- decentrirati se staviti se u poloaj
osoba (ili osobe) u koniktu,
- iskljuiti emocije,
- jasno izraziti osjeaje,
- precizno formulirati zahtjeve ili
oekivanja,
- traiti alternativne naine za
zadovoljenje potreba strana u koniktu.
Konstruktivno ete rjeavati problem ako:
sluate s empatijom, koristite JA govor,
potujete i sebe i svog protivnika, ako se
fokusirate na problem a ne na vaeg protivnika,
asertivno komunicirate i preuzmete odgovornost
za vlastito ponaanje.
4.3. Ishodi i stilovi

ponaanja u koniktu
- prekidanje i nesluanje
- ignoriranje
- TI govor
- fokus na osobu (okrivljivanje)
KOMUNIKACIJA KOJA VODI
KA SMIRIVANJU KONFLIKTA
- aktivno sluanje
- pokazivanje zanimanja
- JA govor
- fokus na problem
Konikt moe imati etiri (a neki autori pominju

i pet) ishoda i to:
1. pobjednik/gubitnik - jedan dobiva, drugi
gubi;
2. gubitnik/pobjednik jedan gubi, drugi
dobiva;
3. kompromis nitko ne gubi, nitko ne dobiva
strane odustaju od nekih svojih zahtjeva;
4. gubitnik/gubitnik obje strane gube;
5. pobjednik/pobjednik obje strane dobivaju
- rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je
cilj naeg pristupa koniktu.
Dobar je samo onaj postupak s koniktom koji
dovodi do pobjeda pobjeda rjeenja.
Simboliki, u koniktu se moemo ponaati kao:
ajkula, irafa, lisica, kornjaa i kameleon.
83
JA+,TI-
AJKULA
(natjecanje)
POBJEDA/PORAZ
- bit e po mome ili nikako,
nema razgovora o tome
Bie po mome ili nikako.
JA+, TI+
IRAFA
(suradnja)
POBJEDA/POBJEDA
- meni odgovara, to
tvoj izbor, hajde da
dogovorimo
Ja sam OK, ali ti nisi. Ja u ti rei gdje ti je mjesto.

Problemi su zbog tebe i ti si kriv, a ne ja. Da tebe nema
ja ne bih imao problema. Pokuat u te se rijeiti.
je
se
LISICA
(kompromis)
KOMPROMIS - MALO JA MALO TI
- hajde da vidimo to je
sredina, svatko se mora
neeg odrei
KORNJAA
(povlaenje)
- NEMA POJAVNOG KONFLIKTA
- sukob, kakav sukob? ne
vrijedi se nervirati zbog
toga
KAMELEON
(prilagoavanje)
POPUTANJE (POTISKIVANJE I
NEGIRANJE) - NEMA POJAVNOG
KONFLIKTA
- to god ti kae, diem ruke
Ja sam OK i kad bolje pogledam nema razloga da i

tebe ne gledam tako. U redu je da ima drukije
miljenje. Zajedniki emo rijeiti probleme.
Nismo ti i ja jedno protiv drugoga, ve smo ti i ja
zajedno protiv problema.
JA+, TI+/JA-, TI
Ja sam OK i ti si OK. Rijeit emo konikt ako se oboje
odreknemo nekih zahtjeva.
Nema pobjednika, nema poraenih.
JA-, TIJa nisam OK, ti nisi OK. I budui da tako neemo nita
postii, svejedno mi je to e ispasti iz ovoga. Zato
bismo se trudili kad i onako nema smisla.
Sukob, kakav sukob?.
JA-, TI+
Ja nisam OK, ti jesi.Vidim da si jai i zato uradi kako
ti kae. Bit e najbolje ako se ja povuem sa svojim
zahtjevima, eljama. Samo mi reci to trebam raditi.
Kako ti kae.
Ne trebamo izbjegavati konikt, ve ga trebamo prihvatiti kao sastavni dio realnosti koji nam
pomae da funkcioniramo u skladu sa sobom i s drugima, da razvijamo svoje socijalne vjetine
kao to su: tolerancija na razliitosti, uzajamnost, razumijevanje i prihvaanje bez ograniavanja i
uvjetovanja, suradnja, komunikacija, rjeavanje problema, demokratinost, pregovaranje i sl.
84
Kada je koji stil prikladan ili neprikladan?
NATJECANJE
SURADNJA
KOMPROMIS
Prikladno kada...
Neprikladno kada...
- je alarmantna situacija,
- je osoba sigurna da je u pravu
i kada je to bitnije od ouvanja
odnosa.
- nije ni pokuano sa
suradnjom,
- je saradnja s drugima
neophodna i znaajna,
- se koristi rutinski u veini
sluajeva,
- se bespotrebno naruava
samopotovanje drugih.
Prikladno kada...
Neprikladno kada...
- su i rjeavanje problema i odnosi

podjednako znaajni,
- je znaajan kreativan ishod,
- su na raspolaganju vrijeme i
energija za dogovor i raspravu,
- postoji razumna nada da se svima
moe izai u susret.
- nema dovoljno vremena,

- pitanje nije znaajno,
- je osoba preoptereena
procesom,
- su ciljevi druge osobe u
neskladu s opim ljudskim
vrjednotama.
Prikladno kada...
Neprikladno kada...
- je suradnja bitna, ali su vrijeme ili

resursi ogranieni,
- je pronalaenje bilo kakvog
rjeenja bolje nego potpuna
blokada.
- je bitno pronai najkreativnije

rjeenje,
- osoba ne moe ivjeti s
posljedicama.
Prikladno kada...
POVLAENJE
PRILAGOAVANJE
- je pitanje trivijalno,
- je odnos nevaan,
- je kratko vrijeme i nije neophodno
donijeti odluku.
Neprikladno kada...
- je osobi stalo i do problema i
do odnosa,
- se po navici koristi za veinu
situacija (vodi eksplozijama ili
blokadama),
- nagomilani negativni osjeaji
nee nestati,
- bi drugi protirali iz
konfrontacije.
Prikladno kada...
Neprikladno kada...
- osobi nije stalo do problema,

- je osoba bespomona a ne eli
blokirati drugu osobu.
- je vjerojatno da e izazvati
ogorenost,
- se koristi po navici kako
bi se zadobilo prihvaanje
(ishod moe biti nedostatak
samopotovanja).
Prilikom odabira stila ili kombinacijom stilova rjeavanja sukoba vano je denirati cilj djelovanja elimo li pobijediti i poraenoga vidjeti na podu ili nam je cilj da se obje strane u sukobu osjeaju
kao pobjednici.
Sukob je neizbjean, premalo sukoba jednako je tako problematino kao i previe, ne postoji
idealan nain rjeavanja sukoba.
85
4.4. Reakcije na konikt

U koniktnim situacijama javljaju se tri velike
skupine reakcija:
1. Zajedniko traenje rjeenja: Sukobljene
strane meusobno komuniciraju ne bi li
pronale pozitivan ishod sukoba za obje
strane.
2. Poduzimanje
odvojenih
akcija:
Sukobljene strane samostalno donose odluke
o akcijama koje e poduzeti i postupaju u
skladu s odlukama.
3. Arbitriranje tree strane: Podrazumijeva
ukljuivanje strunih osoba (sud, ravnatelj,
nastavnik, roditelj), koje tee objema
stranama nametnuti svoje vienje rjeenja
sukoba i izlaska iz krize.
Teko je razdvojiti
u koniktu jer se
kombiniraju.
ove oblike ponaanja

oni stalno prepliu i
4.5. Kako pravilno

razumjeti konikt u
koli
Konikt u koli u pravilu nastaje spontano.
U poetku se nalazi u prikrivenom stanju i
karakterizira ga traenje podrke od drugih
strana (npr. traimo podrku drugih prijatelja),
kako bi se suprotna strana bre porazila i
odustala od svojih zahtjeva. Odbija se druenje
i suradnja sa sukobljenom stranom, poinje
ogovaranje i poveava se stres kod obiju
sukobljenih strana.
Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte
u koli, najprije je potrebno da ih razumijemo.
Iskustva govore da e se nakon razumijevanja
konikti uspjeno rjeavati ako:
smo spremni pronai zajedniki interes

meu sukobljenim stranama,
iskreno elimo otkloniti nesporazume,
odluimo sluati sugovornike,
nastupamo otvoreno,
uvaavamo tue potrebe,
prihvaamo promjene,
iskazujemo poruke u prvoj osobi - JA
govor,
pokazujemo vrstinu i elastinost,
odlunost i strpljivost,
jasno formuliramo izvor konikta,
jasno iznesemo zato je vano da
prekinemo konikt,
drimo se teme i ne pozivamo se na
stare nerijeene situacije,
ne traimo tko je kriv, ve tko je
odgovoran.
Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam

ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili
medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja
konikta u kojem strane u sukobu pregovaraju,
bez posrednika, dok tehnika medijacije
podrazumijeva
sudjelovanje
tree
strane
(medijatora) o emu emo govoriti u nastavku
Prirunika.
86
Nauili smo:
Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno
razina eskalacije (rasplamsavanja) i to:
NEPRIJATNOST - Osjeamo da neto nije u redu,
moda je teko identicirati problem, ali nismo
sigurni zbog ega.
INCIDENT
Dogodila
se
kratkotrajna
otra razmjena informacija koja nas ini
uznemirenima.
NESPORAZUM - Namjere i injenice su zbrkane
i pogreno protumaene. Misli nam se esto
vraaju na problem.
NAPETOST - Poinjemo jedni druge opaati u
najgorem svjetlu.
KRIZA - Emotivni naboj utjee na nae
ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati.
Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo
vezu ili nekoga povrijedimo.
Konikt moe imati etiri (a neki autori pominju
i pet) ishoda i to:
1.
2.
3.
4.
5.
pobjednik/gubitnik;
gubitnik/pobjednik;
kompromis;
gubitnik/gubitnik;
pobjednik/pobjednik rjeenje kojem
teimo u koniktu i koje je cilj ovog
naeg uenja.
Iskustva govore da e se nakon razumijevanja

konikti i uspjeno rjeavati ako osobe:
posjeduju spremnost nalaenja

zajednikoga interesa,
iskreno ele otkloniti nesporazume,
odlue sluati sugovornike,
nastupaju otvoreno,
uvaavaju tue potrebe,
prihvaaju novine i promjene,
iskazuju poruke u prvoj osobi - JA
govor,
pokazuju vrstinu i elastinost,
odlunost i strpljivost,
jasno formuliraju izvor konikta,
jasno iznesu zbog ega je vano
prekinuti konikt,
dre se teme i ne pozivaju se na stare
nerijeene situacije,
ne trae tko je kriv, ve tko je
odgovoran.
Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam ostaje

da odaberemo i jednu od tehnika rjeavanja
konikata u koli pregovaranje ili medijaciju.
Pregovaranje je tehnika rjeavanja konikta
u kojemu strane u sukobu pregovaraju,
bez posrednika, dok tehnika medijacije
podrazumijeva
sudjelovanje
tree
strane
(medijatora).
87
Radionica 1 - RJEAVANJE KONFLIKTA
Ciljevi radionice
-
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja

konikata

90 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MIRNA IGRA (15)
2. Glavna aktivnost PAVO (60)
3. Zavrna aktivnost OVJEULJCI (15)
88
omasteri
papir
tekst za sudionike aktivnosti Pavo
radni list ovjeuljci
UVODNA AKTIVNOST
Mirna igra
Sudionici stoje u irokom krugu meusobno udaljeni oko jedan
metar. Svaki sudionik, redom, kae jedno iskustvo u koniktu za
koje misli da je jedinstveno. Ako nitko u skupini nema isto iskustvo,
sudionik se pomjeri korak prema centru kruga. Ako netko drugi
ima isto iskustvo, ostaje gdje jeste. Igra se nastavlja dok netko ne
stigne u sami centar kruga.
Voditelj zakljuuje da su i naa iskustva s koniktima
jedinstvena, zbog ega ih ne moemo rjeavati po ablonu.
GLAVNA AKTIVNOST
Pavo
Voditelj formira manje skupine i podijeli sudionicima tekst Pavo.
Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge navedene u
tekstu, utvrditi sve faze rjeavanja konikta, izabrati stil rjeavanja
i pripremiti mogue rjeenje konikta.
(Materijal za sudionike 1 - Pavo)
Voditelj kae da tijekom rjeavanja konikta treba insistirati na

bitnim, a ne na nebitnim stvarima; promatrati sebe kao nekog
tko moe pogrijeiti; pokazati se velikodunim u odnosu sa suparnikom
i insistirati na promjeni stanja bez uporabe sile.
ZAVRNA AKTIVNOST
ovjeuljci
Voditelj podijeli sudionicima sliku s ovjeuljcima i trai od svakog
sudionika da odaberu ovjeuljka ili vie njih (odaberu poloaj)
koji odslikava/ju njihovo raspoloenje nakon glavne aktivnosti
radionice (aktivnost Pavo). ovjeuljka, takoer, treba i obojiti.
Sudionici jedan po jedan pojanjavaju zato su izabrali i zato su
u toj boji obojili ovjeuljka.
(Materijal za sudionike 2 - ovjeuljci)
Voditelj zakljuuje da je rjeavanje konikta sloena i misaono i

emotivno iscrpljujua aktivnost. Zbog toga treba u postignutom
sporazumu ili rjeenju konikta uivati.
89
Pavo
Tvoje pravo ime je Martin i sve do ove kolske godine ivio si na selu. Tamo si imao dobre prijatelje.
Otac ti se iznenada razbolio i nakon kratkog vremena umro. Tada ti se sruio svijet i sve je krenulo
nizbrdo. Majka je s jednim svojim prijateljem pola u grad u nadi da e nai posao, ali nije uspjela.
Povremeno nalazi neke poslove po kuama, ali to nije dostatno za ivot pa svi ivite od male plae
koju prima njezin prijatelj. Njega ne voli jer te kad se napije vrijea, a poniava i tvoju mamu.
Ovdje u razredu nisi dobro prihvaen. Ima tu neki Robert koji ti je dao nadimak Pavo i sad te nitko
i ne zove pravim imenom. Ti se nisi ljutio, samo si elio da te prihvate i da ti bar u koli bude lijepo
kad ve nije kod kue. Vidio si da svi djeaci uivaju u tim alama koje s tobom izvodi Robert, pa
si pristao da bude rtva nadajui se da e to prestati. Meutim nije. Robert je stalno smiljao sve
nove i nove naine tvog zlostavljanja i sad je to ve postalo neizdrivo.
Posebno te uvrijedilo kad su traili da im lie cipele i kad su te skidali pa ti hlae mazali kremom
za cipele. Poslije su jo danima okolo pokazivali slike koje su snimili mobitelom i smijali se. Jednom
si se pobunio i rekao da je sad dosta, ali ti je Robert zaprijetio nekakvom britvicom. Njega si se
inae bojao. Kad su te neki dan zajedno s jaknom objesili na vjealicu u uionici, pobunio se Bruno
i skinuo te. On se ne boji Roberta, iako je i on u svemu sudjelovao, pa te ak i snimao mobitelom.
Izgleda ipak da je tvojim patnjama doao kraj. Djevojke, koje je Robert slao da dre strau, sve
su ispriale razrednici.
Danas je nekoliko vas pozvano pedagogu.
Odluio si sve ispriati jer ovo vie ne moe podnositi.
90
91
Ciljevi radionice
-

konikata

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA KORNJAA (15)
2. Glavna aktivnost ROBERT (30)
3. Zavrna aktivnost OSVAJANJE DVORCA (15)
92
omasteri
papir
tekst Situacije za stil Kornjaa
tekst za sudionike aktivnosti Robert
UVODNA AKTIVNOST
Situacija KORNJAA
Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Skupine imaju zadatak
da prema jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil
Kornjaa naprave scenarij i odigraju uloge tako da se u koniktu
ponaaju u stilu Kornjaa.
Slijedi diskusija o rezultatima testa.
(Materijal za sudionike 1 - Situacije za stil KORNJAA)
Voditelj podsjea da je stil KORNJAA u rjeavanju konikta

stil povlaenja.
GLAVNA AKTIVNOST
Robert
Voditelj formira manje skupine i podijeli sudionicima tekst Robert.
Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge navedene u tekstu,
utvrditi sve faze rjeavanja konikta, izabrati stil rjeavanja i
pripremiti mogue rjeenje konikta.
(Materijal za sudionike 2 Robert)
Voditelj kae da tijekom rjeavanja konikta treba postaviti

jasno svoje ciljeve; pokuati shvatiti ciljeve svoga suparnika;
naglasiti zajednike ciljeve i objektivno predstaviti injenice koje su
presudno vane za konikt.
93
ZAVRNA AKTIVNOST
Osvajanje dvorca
Sudionici se vrsto zagrle i formiraju zatvoren krug. Njihova tijela
predstavljaju zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj poalje
nekoliko dragovoljaca koji zatim jedan po jedan ulaze u prostoriju
i pokuavaju ui u unutranjost dvorca. Skupina u prvoj prostoriji
dogovori se to e biti klju za ulazak u tvravu (npr. rije
molim; neki drugi postupak itd.).
Igra traje 10 minuta.

Nakon isteka vremena voditelj pita:
Kako ste se osjeali kad vas nisu htjeli pustiti u dvorac?
Jeste li bili iznenaeni to je bio klju za ulazak u tvravu?

Moe se dogoditi da po isteku 10
minuta nitko ne ue u tvravu, jer
nije otkrio to je klju za ulazak u tvravu.
To ne treba biti prepreka da se postave gore
navedena pitanja.
Voditelj kae da tijekom rjeavanja konikta treba voditi

rauna o komunikaciji izraavati se jasno u JA formi;
sprijeiti uvrjedljive poruke; aktivno sluati i prepoznati prepreke u
komunikaciji, te ih prevladati i izraziti svoje osjeaje ne vrijeajui
nikog.
94
Situacije za stil KORNJAA

1. Na kolskoj zabavi uenici se podijele u dvije odvojene skupine. Mario je voa jedne, a Dino
druge skupine. Svaka se skupina smije i dobro zabavlja, ali i ignorira uenike druge skupine.
2. Tvoja te obitelj upozoravala da ne razgovara s djeakom s druge strane ulice. Tvoja obitelj ti
kae da se on razlikuje od tebe i da je veoma zao. Kada si se vraao kui, priao ti je djeak s
druge strane ulice. Suznih oiju te zamolio da mu pomogne u rjeavanju zadae. Rekao je da
nema nikog drugog tko bi mu mogao pomoi...
Robert
Ti si uenik sedmoga razreda. U koli ti ba i nije zanimljivo jer ne postie neki uspjeh. Dodue,
tvoji roditelji su i tako suvie zaposleni, pa te malo kad i pitaju za kolu. Oni, inae, nemaju vremena
za tebe i misle da e se ve u ivotu nekako snai. Ima raunalo i bezbroj igrica, televizor ima
u svojoj sobi i moe ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko treba, a ti se uvijek na
kraju provue s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni.
U posljednje vrijeme u koli ti je postalo zanimljivo. U va razred je doao jedan seljai. Ime mu
je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako udno govori i tako je smijean, a i manji je
od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplaenim okicama pogleda u tebe,
ti se kida od smijeha.
Neki od vaih nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov sat, vi djeaci poaljete
djevojke, a njih je samo etiri, pred vrata da dre strau i da jave im vide da nastavnik dolazi. Vi
tada poinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo lie cipele, drugi
put da se skine pa ste mu hlae namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao mobitelom pa
ste se jo danima zabavljali gledajui te slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu jaknu zajedno
s njim objesili na vjealicu, a on onako bespomono mahao rukama i nogama. No, tada je Bruno
rekao da to nema smisla pa ga je skinuo.
No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si djevojkama zaprijetio da ne smiju gledati to
vi radite, one su izgleda virile dok su drale strau. Tea je neki dan otila razrednici i sve ispriala.
Tuibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit e pozvani
i tvoji roditelji.
Najgore je to sad svi svaljuju krivnju na tebe, iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to
samo ala, iako se i tebi sad ini da ste ipak pomalo pretjerali.
95
Ciljevi radionice
-

konikata

60 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA LISICA (15)
2. Glavna aktivnost RAZREDNICA (35)
3. Zavrna aktivnost
ATOM (10)
96
omasteri
tekst za sudionike aktivnosti Razrednica
tekst Situacije za stil Lisica
papir
UVODNA AKTIVNOST
Situacija LISICA
Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Skupine imaju zadatak
da prema jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil
Lisica naprave scenarij i odigraju uloge tako da se u koniktu
ponaaju u stilu Lisica.
(Materijal za sudionike 1 Situacije za stil LISICA)
Voditelj podsjea da je stil LISICA u rjeavanju
konikta stil postizanja kompromisa.
GLAVNA AKTIVNOST
Razrednica
Voditelj formira manje skupine i podijeli sudionicima tekst
Razrednica. Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge
navedene u tekstu, obvezno voditi rauna o JA govoru u igranju
uloga, utvrditi sve faze rjeavanja konikta, te izabrati stil
rjeavanja i pripremiti mogue rjeenje konikta.
(Materijal za sudionike 2 - Razrednica)
Voditelj naglaava da izraavati se u JA formi znai preuzeti

odgovornost za ono to kaemo, tj. biti izravan i konkretan.
Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!), ve je teite komunikacije na
djelovanju njegovih radnji na mene. Izraavati se u JA formi znai
govoriti o vlastitim shvaanjima situacije, vlastitim eljama, potrebama
i interesima.
ZAVRNA AKTIVNOST
Atom
Sudionici se slobodno kreu prostorijom na nain kako im

odgovara (brzo, lagano, skakuui, lijeno etajui). Kada voditelj
kae: ATOM!, sudionici se zaustavljaju. Kada kae: ATOM 3!,
sudionik se zaustavlja i uhvati se za ruke s dvije najblie osobe.
Na: ATOM 5! formiraju se skupine od pet. Svaki put kada netko
ostane viak, on ispada i tako se igra dok ne ostane samo jedan sudionik.
Voditelj zakljuuje da je u rjeavanju konikata uvijek potrebno

objasniti utjecaj ponaanja drugih na nae osjeaje, koji su vrlo
esto od presudnog znaaja za mirno rjeavanje konikata.
97
Situacije za stil LISICA

1. Nalazi se na trnici i kupuje voe i povre za svoju obitelj. Prodavaica stavlja voe na vagu.
Primjeuje da prstom pritie vagu i zbog toga je voe skuplje nego to bi trebalo biti. Nisi
siguran hoe li te prevariti ili ...
2. I muu i eni automobil je potreban na dva dana. On ide na slubeno putovanje, a ona na
seminar u Sarajevo. Nijedno ne odstupa od svoga zahtjeva.
Razrednica
Vi ste razrednica sedmog razreda. To je preteno muki razred i samo su etiri djevojice. Dominantna
osoba u tom razredu je Robert koji ima velik utjecaj na ostale. Nedavno je u va razred doao jedan
povueni djeak malog rasta koji je ranije ivio na selu. Kad mu je umro otac, majka je sa svojim
prijateljem dola u grad u nadi da se zaposli, ali koliko znate jo u tome nije uspjela. S djeakom
vam je teko uspostaviti kontakt, a majka se rijetko pojavljuje. Djeak se zove Martin, ali uli ste
da ga uenici zovu Pavo. To mu je izgleda nadimak. Do njegovog dolaska niste imali u svom razredu
nekih ozbiljnijih problema. Njegov dolazak je sve promijenio i to vas brine. Djeak izgleda nekako
tuno i uplaeno i odluili ste s njim malo pozabaviti.
Prava prilika za to pruila se ovih dana jer vam je dola uenica Tea i ispriala kako ve due
vrijeme djeaci zlostavljaju tog Martina. Obino to ine kad neki nastavnici kasne na nastavu. Vi
ste ve upozoravali neke kolege da na nastavu treba ii na vrijeme, a ne drati politike rasprave u
zbornici, ali nitko vas nije posluao. Tea je ispriala da to sve organizira Robert. To vas je iznenadilo
jer je Robert ranije kad je trebalo pozitivno utjecao na cijeli razred. Kad ste ili na ekskurziju prole
godine, njega ste zaduili da organizira sportske aktivnosti i on je to dobro obavio. Istakao se i u
ureenju uionice, ak je doveo i neke majstore koje ste trebali.
Dogovorili ste s pedagogom da zajedno porazgovarate s Robertom, Martinom i Teom o tomu to se
to dogaa u razredu u posljednje vrijeme. Oito je da imate ozbiljnih odgojnih problema koje e
trebati rijeiti.
98
V.
Pregovaranje
- Pregovarate li sa svojom djecom

ili uenicima?
- Moe li se konikt izmeu
djece/uenika i vas rijeiti
pregovaranjem?
- Koji su to elementi
pregovaranja?
- Koji je va pregovaraki stil?
- Kako se odvija proces
pregovaranja?
- Pobjednik/gubitnik - mogui
ishodi pregovaranja?
- Kako postupiti s tekim
pregovaraima?
5.1. Pojam pregovaranja
5.2. Elementi
pregovaranja
Ve smo rekli da se konikt moe rijeiti koristei

jednu od triju tehnika:
pregovaranje,
medijaciju,
arbitrau.
Zato dravnici pregovaraju? Zato trgovci
pregovaraju? Zato politiari pregovaraju?
to je pregovaranje? Krenimo zajedno uiti o
pregovaranju.
Pregovaranje je poseban oblik socijalne
interakcije, kontrolirani komunikacijski proces
iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili
vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje
pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja
konikta jeste da svaka strana moe blokirati
postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna
strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge
strane, tada nije rije o pregovaranju.
Dakle,
a)
b)
c)
kljune odrednice pregovaranja su:

socijalna interakcija,
kontrolirani komunikacijski proces,
sudjelovanje dviju ili vie strana u
rjeavanju sukoba interesa,
d) svaka strana moe blokirati postizanje
cilja druge strane.
esto ujemo da su pregovori prekinuti, bili

neuspjeni, nisu dovedeni do kraja (rjeenja
prihvatljivog za sve pregovarake strane), da
su pregovarai odustali od svojih zahtjeva itd.
Pregovarati nije lako, a pregovarai moraju
znati svoje ciljeve i mogunosti da bi mogli znati
i mogui ishod pregovora hoe li biti uspjeni
ili neuspjeni. Pregovori se mogu smatrati
uspjenima samo onda kada su pregovarake
strane zadovoljne ishodom i stoga je vano
dobro pripremiti strategiju u kojoj su jasno
razdvojeni ciljevi koji se ele postii, odrediti
pojedinosti koje se mogu rtvovati suprotnoj
strani i pokazati spremnost za prihvaanje
kompromisa.
Pregovor nije nametanje svoje volje, nije cilj
iskljuivo ispunjenje vlastitih ciljeva, nego cilj
pregovaranja treba biti zajedniki dogovor. Do
ovog dogovora sudionici pregovaranja mogu
doi samo suradnjom i kompromisom.
Predrasude vezane za spol, religiju, nacionalnost,
tjelesni izgled, drutveni poloaj i imovinsko
stanje mogu ograniiti vae mogunosti
uspjene komunikacije sa sugovornicima, a
time i uspjenog pregovaranja.
Stoga, ako niste eksibilna osoba, nemojte
sjedati za pregovaraki stol, naroito ako mislite
da su invalidi manje sposobni, da su bogati
uspjeniji pregovarai, da su lijepe ene glupe
itd. Samo eksibilna osoba uvijek nae nain da
odbaci predrasudu koja se tijekom pregovaranja
potvrdi kao pogrena.
100
Pregovaranje ima svoja tri elementa:

1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane
(koje imaju svoje razlike, interese)
(npr. uenike i nastavnike, uenike i roditelje,
roditelje i nastavnike izmeu kojih je izbio
sukob);
2. rezultat koji elimo postii pregovorima
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima);
(npr. sukob uenici nastavnici/da uenici
koriste sportsku dvoranu tijekom vikenda uz
obvezu da je oiste; da nastavnici ipak vode
uenike na ekskurziju u panjolsku umjesto
u Njemaku);
3. proces kontrolirane (pravilima odreene)
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o
moguim rjeenjima, pokuavajui pojasniti
svoje razlike i postii zadovoljavajui rezultat
(npr. da shodno pravilima pregovaranja sve
strane (uenici i nastavnici) iznesu svoje
interese zato uenici ele koristiti sportsku
dvoranu tijekom vikenda, a zato nastavnici
smatraju da to ne treba dozvoliti; da sluajui
jedni druge pronau oblasti u kojima se
slau, a u kojima ne; da predloe rjeenja
i prihvate ono koje smatraju prihvatljivim i
napiu sporazum).
5.3. Tipovi i naela

pregovaranja
Pregovori zasnovani na pozicijama su proces
na ijem je poetku dano rjeenje. Pregovarai
predlau jedan drugome rjeenja s ponudama i
protuponudama, a u svrhu postizanja rjeenja
prihvatljivog za sve pregovarake strane.
(npr. djeca iz grada predloila su da idu u
panjolsku, a djeca sa sela u Austriju, te su
i jedni i drugi nudili vei broj dana boravka
u panjolskoj/jeftiniji prijevoz do Austrije;
odlazak jo nekoliko razreda u panjolsku/
vei broj uenika iz razreda bi zbog nie cijene
putovao u Austriju itd. Nude razloge ZA i
PROTIV kako bi postigli prihvatljivo rjeenje
(npr. da vei broj uenika ide u panjolsku, ali
e ekskurzija krae trajati).
Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i

interesima.
Npr. u razredu se dogodio sukob. Uenici su
tijekom tjedna trebali odluiti gdje ele ii
na ekskurziju. Uenici iz grada eljeli su ii u
panjolsku, a djeca sa sela u Austriju. Kako nisu
donijeli odluku, svakodnevno su se prepirali,
vrijeali, a onda i meusobno potukli. Pedagog
je odluio da pregovaraju.
Prikazat
emo
na
ovom
primjeru
pojednostavljeno to su pregovori zasnovani na
pozicijama, a to na interesima.
Pregovori zasnovani na interesima poinju

analizom
potreba.
Pregovarake
strane
deniraju i iznose svoje potrebe. Cilj je da se
zajedniki ukljue u rjeavanje problema kako
bi se zadovoljile potrebe svih pregovarakih
strana.
Djeca sa sela iznose svoje potrebe za odlazak
na ekskurziju u Austriju: potrebu da manje
plate odlazak na ekskurziju, s obzirom da je
vei broj roditelja slabog imovnog stanja;
potrebu da posjete vei broj gradova, jer
moda kasnije u ivotu nee imati prilike;
zainteresiranost za austrijsku poljoprivredu,
jer ele da se bave poljoprivredom; potrebu za
kraim putovanjem, jer ne mogu due izbivati
od kue zbog pruanja pomoi roditeljima itd..
Djeca iz grada iznose svoje potrebe za odlazak
na ekskurziju u panjolsku: odlazak na stadion
Nogometnog kluba Barcelona, boravak na plai
zbog istog zraka itd. Rjeenje pregovora moe
biti da idu u panjolsku jer su prvo uvaili neke
zajednike potrebe (da e vidjeti nogometni
stadion Barcelone, putovati preko Slovenije,
Italije, Francuske do panjolske i vidjeti vei
broj gradova, a to su uili iz zemljopisa itd.)
101
PREGOVARANJE NA TEMELJU POZICIJE4
PRIPREMA ZA
PREGOVARANJE
ODREIVANJE TONA
SASTANKA
102
Odrediti pitanja/probleme
Sprovesti istraivanja
Odrediti svoju poziciju
Odabrati glavnog pregovaraa (pregovaraki tim)
Izabrati lanove pregovarakog tima (pregovaraki tim)
Pripremiti najbolji sluaj kojim ete podrati svoju
poziciju
Poeljeti dobrodolicu i zamoliti nazone da se predstave

Biti sigurni i drati sve pod kontrolom
Navesti svrhu pregovora
Utvrditi osnovna pravila i razgovarati o drugim
proceduralnim pitanjima
UVODNA IZLAGANJA
- Utvrditi pitanja (teme za razgovor)

- Rezimirati svoj sluaj i podrati ga pravnim i/ili osnovnim
podacima
- Navesti da imate pravo na eljeni ishod
- Traiti vie nego to oekujete da dobijete
IZRADA PROGRAMA RADA
- Navesti redom pitanja ili probleme o kojima strane trebaju

razgovarati
- Formulirati pitanja u kontekstu onoga na to imate pravo
POKUAJTE DOBITI SVE

TO MOETE
FINALNO/KONANO
PREGOVARANJE
- Uzeti u obzir objektivne standarde

- Dati realne ponude i kontra ponude
- Dogovoriti se o uvjetima i odredbama nalnog/konanog
sporazuma
REVIZIJA SPORAZUMA I
PLANA REALIZACIJE
- Napraviti nacrt nalnog/konanog sporazuma

- Poslati nalni/konani sporazum odgovarajuim osobama,
tijelima ili lanovima na reviziju/odobrenje, ako je
potrebno
- Pregovarati o izmjenama ako je potrebno nakon pregleda
- Osigurati zakonsku sprovedbu nalnog/konanog
sporazuma
POTPISIVANJE ZVANINOG
SPORAZUMA
Carr, Swanson, and Randolph
Odabrati prvo pitanje/problem,

Biti agresivni kada predstavljate svoj najbolji sluaj
Izbjei priznati svoje slabosti
Naglasiti slabosti druge strane
Nevoljno dati pristanke
Traiti ustupke od druge strane
Stvoriti stanje uznemirenosti
- Potpisati zvanini sporazum

- Ispuniti novane ili druge uvjete sporazuma
PREGOVARANJE NA TEMELJU INTERESA5
PRIPREMA ZA
PREGOVARANJE
ODREIVANJE TONA
SASTANKA
Odrediti pitanje/problem
Sprovesti istraivanje
Utvrditi u emu je va interes
Odabrati glavnog pregovaraa (pregovaraki tim)
Izabrati lanove pregovarakog tima (pregovaraki tim)
Jasno odrediti to su vae potrebe
Poeljeti dobrodolicu i zamoliti nazone da se predstave

Uspostaviti dobre odnose i pozitivno ozraje
Utvrditi svrhu pregovora
Ustanoviti osnovna pravila i razgovarati o drugim
proceduralnim pitanjima
UVODNA IZLAGANJA
- Utvrditi pitanja (teme za razgovor)

- Denirati interes (vaan, proceduralan i psiholoki interes)
- Utvrditi eljene potrebe/rezultate
IZRADA PROGRAMA RADA
- Navesti redom pitanja ili probleme o kojima strane trebaju

razgovarati
- Formulirati pitanja tako da se zadovolje zajedniki interesi
RJEAVANJE PROBLEMA
- Odabrati prvo pitanje/problem,

- Razmijeniti informacije - uopene ili o posebnim pitanjima
- Detaljnije opisati problem; dodati to vas interesira i brine,
odgovoriti na pitanja
- Dati vie opcija
- Ocijeniti opcije (Koliko one zadovoljavaju interes/potrebe?)
- Ocijeniti najbolju alternativu
FINALNO/KONANO
PREGOVARANJE
- Nastojati da se sauvaju dobri odnosi

- Modicirati opcije, napraviti konane ustupke/kompromise,
razmjene/izmjene i postii konsenzus
- Dogovoriti se o uvjetima i odredbama konanog
sporazuma
- Sainiti plan realizacije
- Sainiti usklaeni monitoring plan (po izboru)
REVIZIJA SPORAZUMA I
PLANA REALIZACIJE
- Dostaviti nalne/konane sporazume odgovarajuim

osobama, tijelima ili lanovima na reviziju/odobrenje
- Izvriti izmjene ukoliko je potrebno
- Poslati plan realizacije i plan usuglaavanja na reviziju/
odobrenje i procjenu potrebnih sredstava
ZAVRETAK
- Postizanje nalnog/konanog sporazuma

- Iniciranje aktivnosti kako bi se zavrile proceduralne i
psiholoke aktivnosti
- Proslavljanje zajednikog uspjeha
Carr, Swanson, and Randolph
103
5.4. Pregovaraki stilovi

Osobu s kojom stupamo u pregovore zvat emo konkurent.
Uspjean pregovara prilagoava svoj pristup pregovarakom stilu svog konkurenta i njegovim
potrebama. Zato je vano identicirati stil pregovaranja konkurenta i prilagoditi svoj stil njegovom.
Samo na ovaj nain moete sebi pomoi da izgradite uspjene odnose sa svojim konkurentom.
Shodno orijentiranosti pregovaraa (jesu li u prvom redu orijentirani na ljude ili na zadatak) i
uspostavljaju li lako ili teko komunikaciju s drugima, u pregovaranju su poznati stilovi: sluatelj,
stvaratelj, aktivist, mislitelj.
Pregovaraki stil
Osnovne znaajke
- teko uspostavlja komunikaciju s drugima
- orijentiran na ljude
Sluatelj
Stvaratelj
- lako uspostavlja komunikaciju s drugima

- orijentiran na ljude
Aktivist
- lako uspostavlja komunikaciju s drugima

- orijentiran na zadatke
Mislitelj
- teko uspostavlja komunikaciju s drugima

- orijentiran na zadatke
Zato je vano moi identicirati, razumjeti i prihvatiti stil konkurenta i prilagoditi svoje ponaanje
tom stilu, jer se na ovaj nain uspostavlja bolja suradnja s ljudima s kojima ste u komunikaciji.
Postoji sedam tipova pregovaraa. Kojem tipu vi pripadate?
DOMINANTNI
nastoje dominirati u pregovorima

skloni zapovijedanju
grubi
inferiorni
galamdije
EKSTROVERTNI
slini dominantnima, ali povrno, brzo i kratko nastupaju

poklanjaju pozornost izgledu i okruenju
INTROVERTNI
nemaju povjerenja ni u koga

teko pristaju na pregovore
zatvorene osobe, zahtijevaju puno pozornosti
NEVINACA
ugodni, ele pregovor okonati u miru

opasni pregovarai
GLUMCI
koriste sve vrste glume

od forme su im drai ciljevi
FILOZOFI
nepredvidivi
izgledaju kao da ne znaju to hoe
potrebno im je nametnuti jasne argumente i ciljeve
konzervativni
vjeruju u tradicionalne vrjednote
cilj im je da rezultat bude pozitivan za obje strane u pregovorima
UVARI
104
Faza 1: Prije pregovora
Parafraziranje se vri tako da saekate da

konkurent zavri izlaganje, a ako je preopiran,
uljudno ga prekinete, ponovite to ste uli
i pitate konkurenta da vam potvrdi jeste li
dobro razumjeli. Ako je sve u redu, razgovor
se nastavlja, a ako ne, zahtijevajte dodatna
pojanjenja. Kod parafraziranja je vano
zapamtiti dvije stvari: ne upotrebljavajte TI
govor i ne upotrebljavajte parafraziranje esto.
Za pregovore se potrebno dobro pripremiti,

odnosno odgovoriti na upite to elim postii
pregovorima (elim postii to vie mogu) i to
to mogu pruiti konkurentu.
Za efektivnu komunikaciju, pored sluanja,

potrebno je ovladati i tehnikama postavljanja
pitanja. Pitanja se najee dijele na zatvorena
i otvorena.
Zatim neophodno je upoznati konkurenta

to bolje, otkriti njegov pregovaraki stil i
pretpostaviti to konkurent eli.
Zatvorena pitanja obino poinju s Je li...? i

Hoe li...?
5.5. Procedura
pregovaranja
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
Cilj pregovora mora biti pobjeda-pobjeda

rjeenje. Naravno, moete oekivati da e va
konkurent pokuati nametnuti neka druga pravila.
Da biste to sprijeili, neophodno je da odredite
svoju najbolju alternativu tzv. BATNA (The
Best Alternative To a Negotiated Agreement).
BATNA predstavlja vau odstupnicu, vau
drugu najbolju odluku. Odrediti svoju BATNU
prije pregovarakog procesa znai da ete biti
sigurniji tijekom pregovora, ali bilo bi korisno da
procijenite i to je BATNA vaeg konkurenta.
Najkrae prije pregovora:
- utvrditi svoj cilj pregovora,
- utvrditi to se moe pruiti konkurentu,
- zalagati se za rjeenje pobjedapobjeda,
- odrediti svoju BATNU,
- odrediti BATNU svog konkurenta.
Faza 2: U tijeku pregovora
Korak 1: Jasno predoite vlastite elje
(Potrebna vjetina: asertivnost)
- objektivno opisati situaciju,
- izostaviti optuivanje, nametanje
stavova,
- izbjegavati TI govor, koristiti JA
govor,
- pokazati kako odreena radnja ili
ponaanje utjeu na vas,
- izbjegavati uopavanja,
- izloiti ideju kako problem rijeiti.
Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih
(Potrebna vjetina: aktivno sluanje)
- istraite potrebe konkurenta (i kada
nisu jasno iskazane).
Za uspjenu komunikaciju i shvaanje potreba
konkurenta vano je savladati vjetine aktivnog
sluanja: sluanje, decentracija, neverbalna
komunikacija,
razumijevanje,
reeksiju
(koritenje tehnike parafraziranja u kojoj
ponovite najvanije misli konkurenta, a on
ocijeni jeste li ga dobro shvatili).
Odgovori na zatvorena pitanja su Da i Ne

(prihvaate ili ne prihvaate neto).
Otvorena pitanja poinju s rijeima to...?,
Tko...?, Kako...?, Gdje...?, Kada...? i
Zato...? i ostavljaju mogunost sugovorniku
da jasnije izrazi svoje miljenje o odreenom
problemu.
Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste
suglasni s konkurentom i oblasti u
kojima postoji razlika i potvrdite
oboje
(Potrebna vjetina: podrka i suprotstavljanje)
Jasno se mora naglasiti prvo ta je pregovaraima
zajedniko, a onda to su razlike izmeu
pregovaraa.
Korak 4: Izaberite, denirajte i piite
sporazum
(Potrebna vjetina: rjeavanje problema/
pregovori)
U ovoj fazi svaka pregovaraka strana daje
prijedlog za rjeenje, razmilja o danim i
novim idejama. Na kraju se zajedniki dolazi
do rjeenja koje odgovara, koliko je god to
mogue, potrebama svih pregovarakih strana.
U ovoj fazi se i usuglaavate s drugom stranom
o nainu djelovanja i piete sporazum koji bi
trebali svi potovati.
Faza 3: Poslije pregovora
Uvijek je nakon zavretka pregovarakoga
procesa dobro ponovno ga razmotriti. Postavite
sebi pitanja: to je bilo dobro? to mogu
poboljati sljedei put?
Tako se sami uimo kako drugi put postupiti
mudrije i postii bolji rezultat.
105
5.6. Mogui ishodi

pregovaranja
Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit
za sve pregovarae ono u kojemu sve strane
pobjeuju: pobjedapobjeda, postoje i drugi
ishodi pregovora i to:
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
kompromis
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda:

natjecanje
Obje
strane
postiu
kompromis
koji
podrazumijeva podjelu interesa, potragu za
neutralnim terenom, a rjeenje djelomino
zadovoljava interese obiju strana.
Samo jedna od pregovarakih strana postie

svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
Do ovog ishoda moe se doi ako:
- jedna (dominantnija) strana ostvaruje
svoj cilj nameui svoju volju,
- jedna od strana dragovoljno odustaje
od svoga cilja,
- arbitraom kada trea strana odluuje
na temelju pravnog okvira ili sluajnih
kriterija tko e pobijediti, a tko izgubiti.
2. Poraz poraz: povlaenje
Konikti se izbjegavaju tako to obje strane
odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije, jer obje strane
gube neto u tijeku ovih pregovora.
Do ovoga se moe doi ako:
- obje strane odustaju ili trenutano
naputaju koniktnu situaciju,
- jedna ili obje strane unite mogunost
dostizanja cilja,
- obje strane samo pasivno promatraju
tijek dogaaja.
Obje strane odustaju od neega i dobivaju

neto tijekom pregovora.
Iako pregovori tee postizanju kompromisa,

ipak ovo rjeenje podrazumijeva da svaka od
strana mora odustati od neega i samim tim i
gubiti.
Kompromisi su, ipak, samo privremena rjeenja
do budueg ishoda koji e zadovoljiti sve strane,
a to je pobjeda-pobjeda.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Budui da zadovoljava interese svih ukljuenih
strana, odnosno svi dobivaju vie nego to
gube, ovo rjeenje smatra se najprihvatljivijim.
Rjeenje pobjeda-pobjeda je ono za kojim
treba tragati u tijeku pregovarakog procesa.
Postizanje ovog ishoda zahtijeva da razumijete
sve one razliite potrebe, opaanja, resurse,
vrste pritisaka kojima ste izloeni vi i vai
konkurenti, tako ete prepoznati to je ono ega
se vi moete lako odrei, a to bi druga strana
veoma cijenila, kao i to je ono ega se ona
moe lako odrei u vau korist. Ovo rjeenje
postie se kada pregovarake strane zauzmu
odmah na poetku pregovaranja jedan otvoreni
i pozitivan stav.
Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju
podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju
razlika, stvaranju alternativa i traenju rjeenja
koja zadovoljavaju potrebe obiju strana.
106
5.7. Teki pregovarai

Teorija pregovaranje poznaje deset tipova
tekih pregovaraa.
Tenk pokuava kontrolirati proces i zavriti
sve to se da zavriti; ponaanje ovakve osobe
varira od blagog navaljivanja do otvorene
agresivnosti.
Snajper je strateg koji pokuava kontrolirati
ruganjem i poniavanjem.
Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju
o mnogim pitanjima i pokuava rijeiti pregovore
na nain koji je unaprijed utvrdio kao najbolji.
Onaj to misli da sve zna je specijalist
u
pretjerivanju,
poluistinama,
argonu,
beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda
kada to nitko ne trai jednostavno reeno
takva osoba oajniki trai pozornost.
Granata misli da je nitko ne cijeni i ne
uvaava i njezino buntovniko ponaanje teko
je ignorirati.
Da osoba eli se sa svima slagati, ali moe
vrlo lako preuzeti na sebe vie obveza nego
to ih moe obaviti, ne razumijevajui pravu
prirodu zadataka koje preuzima na sebe.
Moda osoba nije u stanju izabrati najbolju

odluku jer je plae negativne posljedice svake
od moguih odluka.
Nita osoba je pasivna i moe biti
usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je
usmjerena na zadatke, onda je perfekcionist
u svijetu u kojemu nita nije dostatno dobro.
Ako je usmjerena na ljude, ona se povlai prije
nego to e povrijediti bilo ije osjeaje.
Ne osoba orijentirana je na zadatke i mora
ih obaviti kako treba izbjegavajui pogrjeke.
Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu.
Osoba koja se prenemae pati od izraene
nemogunosti da vidi to bi moglo i to bi trebalo
biti, ali to nadoknauje mogunou da vidi to
nije u redu s onim to je bilo i to jeste.
Razliite strategije i tehnike treba koristiti
u ovisnosti od toga s kojim od ovih tipova
pregovaraa morate pregovarati.
Kod pregovaranja nikad nemojte raditi sljedee
stvari elite li korektne pregovore koji e donijeti
dugorono dobre rezultate vama i sugovorniku:
nemojte emotivno reagirati, nemojte pretjerivati,
nemojte izgubiti strpljenje, nemojte biti
neugodni, provocirati i nemojte vrijeati; nikada
nemojte pristati na neto to ne elite; imajte
uvijek na umu ono to smatrate minimumom
dogovora koji vas ini zadovoljnim.
107
Nauili smo:
Pregovaranje je poseban oblik socijalne
interakcije, kontrolirani komunikacijski proces
iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili
vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje
pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja
konikta jeste da svaka strana moe blokirati
postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna
strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge
strane, tada nije rije o pregovaranju.
Pregovaranje ima svoja tri elementa:
1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane
(koje imaju svoje razlike, interese);
2. rezultat koji elimo postii pregovorima
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima);
3. proces kontrolirane (pravilima odreene)
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o
moguim rjeenjima, pokuavajui pojasniti
svoje razlike i postii zadovoljavajui
rezultat.
Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i
interesima.
Shodno orijentiranosti pregovaraa (jesu li u
prvom redu orijentirani na ljude ili na zadatak)
i uspostavljaju li lako ili teko komunikaciju s
drugima u pregovaranju, stilovi mogu biti:
sluatelj, stvaratelj, aktivist, mislitelj.
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
Faza 1: Prije pregovora
- utvrditi svoj cilj pregovora,
- utvrditi to se moe pruiti konkurentu,
- zalagati se za rjeenje pobjedapobjeda,
- odrediti svoju BATNU,
- odrediti BATNU svog konkurenta.
Faza 2: U tijeku pregovora
Korak 1: Jasno predoiti vlastite elje.
Korak 2: Sasluati i shvatiti elje drugih.
Korak 3: Identicirati oblasti u kojima ste
suglasni s konkurentom i oblasti
u kojima postoji razlika i potvrditi
oboje.
Korak 4: Izabrati, redenirati i pisati
sporazum.
Faza 3: Poslije pregovora
Uvijek je nakon zavretka pregovarakog
procesa dobro ponovno ga razmotriti. Postavite
sebi upite: to je bilo dobro? to mogu poboljati
sljedei put?
Tako se sami uimo kako drugi put postupiti
mudrije i postii bolji rezultat.
108
Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit

za sve pregovarae ono u kojemu sve strane
pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi
ishodi pregovora i to:
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda:
natjecanje
Samo jedna od pregovarakih strana postie
svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
Konikti se izbjegavaju tako to obje strane
odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije, jer obje strane
gube neto tijekom ovih pregovora.
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
kompromis
Obje strane odustaju od neega i dobivaju neto
tijekom pregovora.
Obje
strane
postiu
kompromis
koji
podrazumijeva podjelu interesa, potragu za
neutralnim terenom, a rjeenje djelomino
zadovoljava interese obiju strana.
Budui da zadovoljava interese svih ukljuenih
strana, odnosno svi dobivaju vie nego to
gube, ovo rjeenje smatra se najprihvatljivijim.
Rjeenje pobjeda-pobjeda je ono za kojim
treba tragati u tijeku pregovarakog procesa.
Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju
podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju
razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja
koja zadovoljavaju potrebe obiju strana.
Teorija pregovaranja poznaje deset tipova tekih
pregovaraa.
Razliite strategije i tehnike treba koristiti
u ovisnosti od toga s kojim od deset tipova
pregovaraa morate pregovarati.
Radionica 1 - PREGOVARANJE
Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i ishode pregovora
- Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

90 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MOJ PREGOVARAKI STIL (20)
2. Glavna aktivnost ISHODI PREGOVORA (60)
3. Zavrna aktivnost DO MOG ZIDA (10)
omasteri
test za sudionike aktivnosti Moj pregovaraki stil
obrasci za sudionike aktivnosti Ishodi pregovora
109
UVODNA AKTIVNOST
Moj pregovaraki stil
Voditelj podijeli tekst sudionicima aktivnosti Moj pregovaraki

stil.
Pozorno proitajte nedovrene reenice u lijevom stupcu i
dopunite ih odgovorom koji na najbolji mogui nain opisuje vae
ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite
da izaberete one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.
(Materijal za sudionike 1 Moj pregovaraki stil)
Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijom da oni s nekoliko

srednjih rezultata i s jednim ili dvama vrlo niskim rezultatima
vjerojatno imaju najvie problema u komunikaciji s ljudima koji su jaki
tamo gdje su oni slabi.
110
GLAVNA AKTIVNOST
Ishodi pregovora
Pokuajte se sada prisjetiti situacija u koli u kojima ste pregovarali
i koje su se zavrile na jedan od dolje navednih naina. Na
obrascima upiite vae odgovore.
(Materijal za sudionike 2, 3, 4, 5, 6 Ishodi pregovora)

Voditelj trai da se situacije to vie
veu za kolu i obitelj, a samo u
sluaju da netko nije imao u koli i u obitelji
ishod pregovaranja na navedene naine, pie
drugo (neije) iskustvo. Posebice je vano da
voditelj potakne sudionike da to preciznije
odgovore na pitanja.
Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijama da ishod

pregovaranja moe biti:
1. Pobjeda poraz/poraz - pobjeda: natjecanje
Temeljna karakteristika: samo jedna strana prevladava.
U ovom sluaju se neslaganja ili konikti izbjegavaju tako to
obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije. Obje strane gube neto u tijeku
ovih pregovora.
3. Pobjeda poraz/pobjeda - poraz: kompromis
U ovom sluaju obje strane odustaju od neega i dobivaju neto
u tijeku pregovora.
Ovo se rjeenje smatra najboljim moguim jer zadovoljava
interese svih ukljuenih strana.
111
ZAVRNA AKTIVNOST
Do mog zida
Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Obje skupine stoje u
vrsti nasuprot jedna drugoj, tako da svaka osoba iz jedne skupine
ima svog para iz druge. Parovi stoje s ispruenim rukama ispred
sebe, ali tako da im se dlanovi ne dodiruju, ve da postoji odreeni
mali prostor izmeu njih.
Voditelj kae da je ovo neverbalna vjeba. Zadatak svakoga je da doe do svog zida (zid sudionika
je onaj u koji trenutano gleda), ali tako da razmak izmeu dlanova sudionika i njegova para nonstop treba biti isti.
Uglavnom se ova vjeba odvije tako da neki parovi ostanu u

sredini nepomjereni i ljuti, a drugi parovi ili dou do jednog zida
i tu ostanu ili se proetaju od jednog pa do drugog zida. Vjeba nudi
materijal za pokazivanje uobiajenog naina razmiljanja da ispunjenje
vlastite elje nije u suglasnosti s ispunjenjem elje druge osobe, te da
se one nalaze u konkurenciji - esto ak i ne razmislimo kako bismo
mogli ispuniti elje obiju strana.
112
Moj pregovaraki stil

Pozorno proitajte nedovrene reenice u lijevom stupcu i dopunite ih odgovorom koji na najbolji
mogui nain opisuje vae ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite birati
one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.
Va nain ponaanja je
u osnovi
Prihvatljiv
Prijateljski
Kontrolirajui
Ocjenjivaki
2.
Kada donosite odluke,

vi ste
Spori
Emotivni
Impulsivni
Oslanjate se
na injenice
3.
Obino volite da
govorite o
Privatnim
stvarima
Ljudima
Postignuima
Organizaciji
4.
Va generalni odnos
prema vremenu je
Usporen
Ne kasnite
Ubrzan
Kasnite
5.
U odnosu na druge, vi
se trudite da
Prihvatite
Suosjeate
Nareujete
Procjenjujete
6.
Mislite da su vae
geste
Sporadine
Otvorene
Nestrpljive
Zatvorene
7.
Va stil odijevanja
biste opisali kao
Udoban
Elegantan
Formalan
Konzervativan
8.
Na radnom mjestu ste
Pouzdani
Entuzijasti
Brzi
Kontrolirani
9.
Kada sluate druge,

uglavnom ste
Zainteresirani
Zbunjeni
Nestrpljivi
Selektivni
10.
Va radni prostor je
ukraen
Suvenirima
Slikama
Nagradama
Mapama
11.
Mislite da ste
orijentirani ka
Pruanju
podrke
Ljudima
Rezultatima
injenicama
12.
U osnovi, vi ste
Jednostavni
Drueljubivi
Dominantni
Pragmatini
13.
Kad komunicirate, vi
ste
Minimalista
Animirani
Izravni
Rezervirani
14.
Vaa reakcija na druge

je generalno
Pouzdana
Prijateljska
Nespokojna
Distancirana
Sluatelj
Stvaratelj
Aktivist
Mislitelj
1.
UKUPNO
Rezultati:
Ako imate 7 ili vie bodova: jaka preferenca za taj stil;
5-6 srednja preferenca za taj stil;
0-2 slaba preferenca za taj stil.
to ako nemate jasno izraenu preferencu ni za jedan od stilova?
Koji je onda va dominantni pregovaraki stil?
Ako imate tri ili etiri boda u svakom od ova etiri stila, znai da vi lake od mnogih drugih
komunicirate s ljudima.
113
Obrazac - Pobjednik/gubitnik
Primjer pregovaranja u kojemu ste vi dobili, a druga strana izgubila.
Kako je teklo pregovaranje?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tijekom i poslije pregovora?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Ako biste neto promijenili, to bi to bilo?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
114
Obrazac - Gubitnik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kojemu ste vi izgubili, a druga strana dobila.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
115
Obrazac - Gubitnik/gubitnik
Pokuajte se sjetiti neke situacije pregovaranja u kojoj ste sudjelovali, a ni jedna strana
nije dobila.
Primjer pregovaranja u kome su obje strane izgubile.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
116
Obrazac - Kompromis
Primjer pregovaranja u kojemu ste postigli kompromis s drugom stranom.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
117
Obrazac - Pobjednik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kojemu su sve strane dobile, pobjeda-pobjeda.
Kako je teklo to pregovaranje?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
118
Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje
prihvatljivog sporazuma za obje strane
- Upoznati svoj pregovaraki prol, te poboljati svoju
pregovaraku komunikaciju

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA (10)
2. Glavna aktivnost IZGRADNJA CENTRA ZA
LIJEENJE OVISNOSTI (45)
3. Zavrna aktivnost ZMAJ (5)
omasteri
hamer
papir za zabiljeke
tekst za sudionike aktivnosti Izgradnja centra za lijeenje
ovisnosti
slika
119
UVODNA AKTIVNOST
Slika
Jedna osoba stoji izvan kruga sa slikom u ruci koju ostali ne mogu
vidjeti. Svi sudionici ove aktivnosti imaju boje i papir s podlokom
i trebaju nacrtati tu sliku koju ne vide. Da bi to vie doznali o toj
slici, postavljaju otvorena pitanja i sugestije na koje im igra izvan
kruga odgovara. Pitanja i sugestije mogu biti: to je sve prikazano
na slici?; Opii mi boje na slici.; Gdje se nalazi objekt na slici?;
Opii mi izgled objekta na slici. itd. Na kraju svi postave svoje slike ispred sebe i priaju o svojoj
slici i iskustvu koje su imali u ovoj aktivnosti.
Razgovara se i o razliitosti percepcije, o pitanjima i sugestijama na koje smo dobili najvie
informacija.
GLAVNA AKTIVNOST
Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti
U ovoj e aktivnosti voditelj sudionike podijeliti u tri skupine, i to
dvije skupine sudjeluju u pregovorima, a treu ine promatrai
koji e objektivno promatrati pregovaraki proces i na kraju
pregovaranja dati svoj sud.
Obje skupine dobivaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obiju skupina je sljedei:
- odrediti svoju pregovaraku poziciju,
- odrediti to ele postii (ishod pregovora),
- denirati problem kroz interese i potrebe,
- napraviti scenarij koraka u pregovarakom procesu,
- odrediti po dva pregovaraa koji e sudjelovati u pregovorima. (Oni se ne mogu mijenjati
tijekom pregovora, ali se u svakom trenutku mogu konzultirati sa skupinom traei
stanku, ali ne vie od tri puta).
Sudionici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema,
te interese/potrebe koje skupina eli zadovoljiti, i pregovaraju.
(Materijal za sudionike 1 Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti)
Nakon
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
okonanoga procesa pregovaranja slijedi diskusija:

to su promatrai primijetili u tijeku pregovarakoga procesa?
Kako su se osjeali pregovarai?
to je pregovaraima bilo najtee?
Jesu li pregovarai imali podrku skupine?
Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja?
Kako su se osjeali lanovi skupine?
Jesu li pregovarai slijedili upute skupine?
Jesu li lanovi skupine zadovoljni ishodom pregovora?
to bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi skupine i
promatrai, a kako bi proces bio uspjeniji?
10. Je li ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?
Voditelj rezimira to je pregovaranje, tko su sudionici u pregovorima,

koje su faze i ishodi pregovaranja.
120
ZAVRNA AKTIVNOST
Zmaj
Svi se poredaju u vlaki, drei osobu ispred sebe oko struka,
i predstavljaju zmaja. Prva osoba u nizu je glava, a posljednja
rep. Na zadani znak glava ima zadatak da uhvati rep, dok ostali
pomau ili glavi ili repu.

Aktivnost se provodi dok sudionici
imaju interes za nju, a cilj
aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti
pregovaranja.
Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti

Opis situacije:
Vaa opina odluila je izgraditi centar za lijeenje ovisnosti (droge, alkohola), ali jedino slobodno
zemljite za izgradnju ovakvog centra nalazi se u dijelu grada gdje se nalazi vaa kola. Istina,
centar bi bio udaljen od kole oko jedan kilometar.
Opina odluku da se centar izgradi na ovom lokalitetu obrazlae injenicom da je to jedini slobodan
lokalitet, a da e izgradnja centra preventivno djelovati na uenike, jer e im biti omoguen posjet
centru ako budu eljeli, a ti e posjeti biti i u funkciji prevencije od ovisnosti.
Meutim, ni roditelji ni nastavnici ne ele da se centar gradi na lokalitetu koji je opina dodijelila i
zato imaju svoje argumente. Napisali su protestno pismo opini i gradonaelnik i njegovi suradnici
pozvali su roditelje i nastavnike na pregovore...
121
Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje
prihvatljivog sporazuma za obje strane
- Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

60 minuta
Pedagozi/psiholozi
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TO JE PREGOVARANJE? (10)
2. Glavna aktivnost IV. 3, IV. 2 PUTUJE EKSKURZIJA (45)
3. Zavrna aktivnost CIP-CEP-BOING (5)
122
omasteri
kartice za sudionike
tekst za sudionike aktivnosti Ekskurzija
radni list za ravnatelja i pedagoge
UVODNA AKTIVNOST
to je pregovaranje?
Voditelj podijeli sudionike u tri skupine koje na znak voditelja
uzimaju kartice, ispisuju asocijacije na termin PREGOVARANJE i
kae ih na papir na zidu.
Cilj je napisati to vie asocijacija.
Nakon toga voditelj daje zadatak svakoj skupini da kartice razvrstaju u skupine:
- denicija pregovaranja,
- elementi pregovaranja,
- faze pregovaranja,
- ishodi pregovaranja,
- pregovaraki stilovi,
- ostalo vezano za pregovaranje.
Nakon to svaka skupina razvrsta svoje asocijacije po gore navedenim skupinama, po jedan
predstavnik svake skupine predstavi rezultat skupine.
Sudionici trebaju rezimirati to je pregovaranje, tko su sudionici

u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja, koji su
pregovaraki stilovi.
123
GLAVNA AKTIVNOST
IV. 3, IV. 2 putuje ekskurzija
U ovoj aktivnosti voditelj e sudionike podijeliti u tri skupine i to
dvije skupine sudjeluju u pregovorima, a treu ine ravnatelj i dva
pedagoga koji e objektivno promatrati pregovaraki proces i o
tome na kraju pregovaranja dati svoje miljenje.
Obje skupine dobivaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obiju skupina je sljedei:
- odrediti svoju pregovaraku poziciju,
- odrediti to ele postii (ishod pregovora),
- denirati probleme kroz interese i potrebe,
- napraviti scenarij koraka u pregovarakom procesu,
- odrediti po dva pregovaraa koji e sudjelovati u pregovorima.
Sudionici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema,
te interese/potrebe koje skupina eli zadovoljiti, teku pregovori.
(Materijal za sudionike 1 - Ekskurzija)
ako aktivnost provodi tim za
medijaciju:
Voditelj daje uputu roditeljima i nastavnicima
koji ne podravaju uenike da ne smiju
promijeniti svoju odluku.
Voditelj daje uputu uenicima i dijelu
nastavnika koji podravaju uenike, daje
upute da se prisjete naina pregovaranja
i da osmisle kako e pristupiti rjeavanju
problema.
Tijekom pregovora pregovarai se ne smiju mijenjati niti traiti dodatne informacije ili miljenja
ostatka skupine.
Ravnatelj i pedagozi duni su popuniti i obrazloiti podatke iz tabele.
(Materijal za sudionike 2 Tabela za ravnatelja i pedagoge)
Diskusija:
1. to su ravnatelj i pedagozi primijetili u tijeku pregovarakog procesa?
2. Kako su se osjeali pregovarai?
3. to je pregovaraima bilo najtee?
4. Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja?
5. Kako su se osjeali lanovi skupine?
6. Jesu li lanovi skupine zadovoljni ishodom pregovora?
7. to bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi skupine i
promatrai, a kako bi proces bio uspjeniji?
8. Je li ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?
Sudionici trebaju nauiti da shodno projiciranom ishodu pregovora

odaberu i odgovarajui stil pregovaranja.
124
ZAVRNA AKTIVNOST
Cip-cep-boing
U ovoj igri koriste se samo tri instrukcije: cip, cep i boing.
Svi stoje u krugu. Jedna osoba zapoinje izgovarajui jednu od
instrukcija.
Ukoliko kae:
cip: osoba s njegove/njezine lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija;
cep: osoba s njegove/njezine desne strane dalje daje jednu od instrukcija;
boing: mora pokazati na neku osobu koja se nalazi preko puta, pa tada ta osoba daje dalju
instrukciju.
Igra se igra brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Tko pogrijei, ispada.

Aktivnost se provodi dok sudionici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste
oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.
125
Ekskurzija
Opis situacije:
Poetak je kolske godine. Uenici zavrnih razreda ve priaju o svome maturalnom putovanju.
uli su da je to doivljaj koji se pamti cijeli ivot, ali da je pored dobre organizacije u razredu vano
i gdje otii na ekskurziju. elja je mnogo. Treba odabrati kamo otii. Poslije diskusija u razredu
opredijelili su se da to bude London.
Razrednica je pozvala roditelje na sastanak, a tema sastanka jeste odabir mjesta za ekskurziju.
Predoila im je vie ponuda Italiju, Tursku, panjolsku, Egipat, ali im je rekla da uenici ele
iskljuivo putovati u London. Za putovanje u London podrku su im dali i neki nastavnici, koji su
ve vodili ekskurzije u Italiju, Tursku, panjolsku ili Egipat i pri tome imali loih iskustava. Ovo bi i
nastavnicima i uenicima kole bio prvi put da putuju u London na ekskurziju.
Roditelji i dio nastavnika, koji nije dao podrku putovanju u London, svjesni su da trokovi putovanja
moraju biti prihvatljivi da bi to vei broj uenika iao na ekskurziju, te da je odlazak u London
previe skup.
I nakon razgovora s roditeljima izbor uenika za odlazak na ekskurziju bio je London.
Kako bi donijeli odluku o tome gdje putovati na ekskurziju, razrednica je pozvala ravnatelja i oba
pedagoga kole, a oni su rekli da uenici, roditelji i obje skupine nastavnika (oni koji daju podrku
za putovanje u London i oni koji ne daju podrku) moraju pregovarati. I ravnatelj i oba pedagoga
nazoit e pregovorima i pratiti odvija li se pregovaraki proces objektivno.
Tabela za ravnatelja i pedagoge
Vrsta pregovaranja
126
Stil pregovaranja
Faze pregovaranja
Rezultat
pregovaranja
VI.
Tehnike i
procedure
medijacije
- to biste sve ponekad dali da ne

posredujete u rjeavanju sukoba
izmeu djece?
- Moe li trea osoba zbilja pomoi
u rjeavanju konikta?
- Jeste li esto medijator u obitelji
ili koli?
- Moe li se postati uspjean
medijator?
- Kakav je bio daljnji meusobni
odnos strana koje su bile u
koniktu?
- Vie mira u kui ili ...kao posljedica
uspjene medijacije?
6.1. Pojam medijacije

Svakodnevno se naemo u nizu sukoba, ili kao
sudionici ili kao svjedoci. Najee su to sukobi
s ljudima s kojima ivimo, suraujemo, druimo
se, a ponekad smo u sukobu i sa samima
sobom.
I u koli se svakodnevno javljaju sukobi. Oni
mogu nastati izmeu raznih aktera - nastavnika,
uenika, uenika i nastavnika, nekih skupina u
koli i sl.
Sukobi postoje zbog injenice da su svi ljudi
razliiti i imaju razliite potrebe i elje. Sukob
je injenica s kojom se suoava svako drutvo
i nije ni pozitivan ni negativan, ve je sastavni
dio naeg svakodnevnog ivota. Pozitivne ili
negativne mogu biti njegove posljedice, zavisno
od naina na koji ga razrijeimo ili ga uope ne
rijeimo.
Do negativnih posljedica dolazi kada sukob
ne rjeavamo i time se poveava napetost,
naruava odnos i pogorava naa sliku o nama
samima, ali i o drugima. Zbog toga esto dolazi
i do najgorih posljedica psihikog ili zikog
nasilja.
Pozitivne posljedice sukoba su situacije u kojima
on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije, osoba
koje su u njemu, kada potakne na razmiljanje i
uenje o sebi i drugima, te na razvoj odnosa.
Ako je objema stranama stalo do ciljeva koje
ele postii, ali i do njihovog meusobnoga
odnosa, jedini prihvatljiv nain da postignu
oboje (da postignu cilj i zadre dobar odnos) bit
e da sukob razrijee. Tu im dosta moe pomoi
proces medijacije.
Medijacija (engl. mediation) znai posredovanje.
To
je
tehnika
razrjeenja
konikta
i
podrazumijeva sudjelovanje tree strane
(medijatora) koja je neutralna, povjerljiva i
prihvaena od strana u koniktu. Cilj medijacije
jeste da se na konstruktivan nain prie
koniktu i doe do zajednikoga rjeenja.
U tijeku procesa medijacije svaka strana u
sporu moe iznijeti svoje stavove, pojasniti
kako trenutani spor utjee na nju, te kakve
bi opcije zadovoljile njezine interese. Medijator
e pozorno sluati, usmjeravati stranke da
razgovaraju o kljunim pitanjima, uoavati
zajednika stanovita i interese stranaka i
pomagati strankama da na njima baziraju svoj
dogovor. Medijator vodi rauna o procesu dok
su strane odgovorne za donoenje odluke o
konanom rjeenju. Medijator uspostavlja i
olakava razgovor izmeu stranaka kako bi one
postigle ovaj cilj, ali ne donosi odluke o tome
kako e spor biti rijeen.
128
Zato je medijacija poeljna tehnika rjeavanja

sukoba u koli?
Zato to:
- sudionici u medijaciji sami dolaze do rjeenja,
to poveava opredjeljenost za provoenje
dogovora,
- se miljenja i vrjednote sudionika u medijaciji
uvaavaju,
- medijacija stvara pozitivno ozraje i pomae
izgradnji odnosa izmeu sudionika u
medijaciji,
- je medijacija brza i uinkovita tehnika
rjeavanja sukoba,
- je medijacija jeftinija u odnosu na druge
postupke rjeavanja sukoba,
- su informacije iznesene u postupku medijacije
povjerljive,
- se gradi kultura sluanja, dijaloga i kreativnog
rjeavanja sukoba, jer sukobljene strane,
pouene iskustvom pronalaska kvalitetnoga
rjeenja, mijenjaju svoj stav prema sukobu,
te se prolaenjem kroz proces ue nositi sa
sukobima u budunosti, pa ak i bez pomoi
tree strane.
Medijacija ima sve bitne znaajke procesa
rjeavanja problema:
- deniranje problema,
- izlistavanje moguih rjeenja,
- izbor rjeenja,
- donoenje odluke,
- sprovedba odluke i
- procjena uspjenosti odluke/rjeenja.
Kada se obratiti timu za medijaciju?
Timu se moete javiti u trenutku kada :
su vae emocije i emocije druge strane
intezivne i kada sprjeavaju dogovor,
je komunikacija izmeu vas i druge strane
slaba ili kada strane ne mogu same izmijeniti
situaciju,
pogrena tumaenja i stereotipi odmau
rjeavanju sukoba,
negativna ponaanja stvaraju barijere
izmeu vas i druge strane,
postoje interesi koji se tumae na razliite
naine a vi i strana u sukobu imate potekoe
kako da ih zadovoljite,
protumaene ili stvarne razlike u vrjednotama
razdvajaju strane,
strane nemaju procedure za pregovore,
koriste pogrenu proceduru, ili ne koriste
proceduru na najbolji nain.
strane imaju potekoe da zaponu pregovore
ili su dole do orsokaka u pokuaju
razrjeavanja sukoba.
6.2. Naela medijacije
6.3. Tipovi medijacije
Naela medijacije su:

dragovoljnost - strane u sukobu dragovoljno
pokreu postupak medijacije i sudjeluju u
postizanju sporazuma;
povjerljivost - postupak medijacije povjerljive
je prirode. Izjave stranaka iznesene u postupku
medijacije ne mogu se bez odobrenja stranaka
koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom
postupku;
jednakost stranaka - stranke u postupku
medijacije imaju jednaka prava.
Sukobi pogodni za medijaciju su svi sluajevi

koji se mogu rijeiti dogovorom izmeu
sukobljenih strana:
-
vrnjaka i kolska medijacija,

obiteljska i medijacija razvoda,
medijacija u poslovnim odnosima,
medijacija u lokalnoj zajednici,
medijacija u radnim sporovima,
medijacija izmeu maloljetnog
poinitelja i rtve kaznenog djela.
129
6.4. Faze medijacije
6.5. Uloga medijatora
Iako postoji vie teorija koliko koraka ima

medijacija, mi emo primjenjivati model
medijacije u est koraka i to:
Medijator (vi) je osoba (ili osobe) koja je obuena

da vodi proces medijacije, pomno slua strane
u koniktu, omoguuje korisnu razmjenu
informacija, pomae u razvoju moguih
rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija,
pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje
strane i koji zadovoljava najvanije interese
obiju strana.
1. Jasno deniranje problema

Od denicije problema zavisi koliko emo ga
uspjeno rijeiti.
-
Pomozite stranama u sukobu da jasno

deniraju situaciju;
- Pomozite stranama u sukobu da izraze
svoje potrebe i naprave razliku izmeu
potreba i elja (naina zadovoljenja
potreba).
Ovu aktivnost zavravate kada su potrebe obiju
strana jasno denirane.
2. Smiljanje (izlistavanje)
moguih rjeenja
Potiite strane u sukobu da smisle (izlistaju)
razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i
jednu i drugu stranu.
3. Procjenjivanje rjeenja
Pomozite stranama u sukobu da izlistana
rjeenja podijele na: rjeenja koja se eliminiraju
i rjeenja oko kojih e se dogovarati ili koja
doprinose razrjeavanju konikta.
4. Donoenje odluke
Ako su prethodni koraci korektno i pravilno
provedeni, pravo rjeenje se samo nametne.
Ako se pojavi nekoliko prihvatljivih rjeenja,
potrebno je ponovno razmotriti svako od njih.
Medijator se mora truditi da strane u medijaciji
postignu potpunu suglasnost da e doneseno
rjeenje zadovoljiti potrebe obiju strana. Mogue
je nakon postizanja suglasnosti potpisivanje
ugovora koji e obvezati strane da isprobaju
rjeenje s kojim su se sloili.
5. Odreivanje naina
sprovedbe rjeenja
Kako bi donesena odluka bila u potpunosti
sprovedena (tko, to, kada i kako radi na
sprovoenju oduke), odreuje se nain
sprovedbe rjeenja.
6. Procjena uspjenosti rjeenja
Neophodno je procijeniti uinkovitost postignutog
dogovora i omoguiti da svi sudionici u medijaciji,
kao i medijator, kau svoje miljenje.
130
Medijator
mora biti prihvaen od sukobljenih
strana;
ne smije biti izravno umijean u konikt;
mora biti nepristran;
ne smije donositi sudove;
je odgovoran za proces, a sukobljene
strane za sadraj;
nije odgovoran za rjeenje;
treba pomoi da se iskau interesi i osjeaji
sukobljenih strana;
treba paziti na odravanje ravnotee moi
izmeu sukobljenih strana;
mora biti povjerljiv.
Medijator mora posjedovati osobine
aktivnog sluanja;
izraavanja svojih potreba bez optuivanja
drugih (asertivnost);
pregovaranja kojima proces usmjerava
ka pozitivnom ishodu uz ponovno
uspostavljanje povjerenja;
utvrivanja procedura i pravila kojima se
uvodi red u ponaanje i odnose izmeu
strana u procesu medijacije.
6.6. Medijacija u koli

Razliiti sukobi sastavni su dio obitelji ili kole
(roditelji - djeca, djeca djeca, uenik
uenik, nastavnik-uenik, nastavnik-nastavnik,
nastavnik ravnatelj, roditelj nastavnik, itd.).
Kao i u drugim sredinama, on moe djelovati
pozitivno ili negativno, odnosno moe oslabiti ili
ojaati odnose u obitelji ili koli. Sukobi su sve
ei, sa sve intenzivnijim emocijama, a imaju
i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve ee
vode nasilju. Medijacija u koli predstavlja
alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u
rjeavanju sukoba.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u
kojoj djeca/uenici uzimaju ulogu medijatora.
medijacijskih
vjetina
mogu
uspjeno
posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovoj
kako kolskoj tako i iroj okolini ili pak obitelji.
Mlade osobe mogu biti vrlo produktivne kao
posrednici u sukobu, mogu uspjeno razumjeti
konikt i pribliiti razliite stavove strana koje
su u sukobu.
Dobre strane vrnjake medijacije su brojne.
Na primjer, djeca/uenici postaju aktivni
u rjeavanju problema koji se javljaju u
njihovom okruenju, ue se pozitivnim
nainima rjeavanja koniktnih situacija i
spremnije preuzimaju odgovornost, napetost
se izmeu djece i roditelja, odnosno uenika i
nastavnika smanjuje a sam odnos poboljava,
roditelji i nastavnici vie nisu toliko zaokupljeni
rjeavanjem svakodnevnih problema, posebno
onih koji se javljaju izmeu djece/uenika.
Ono to je svakako cilj ovog poglavlja jest
insistirati na primjeni vrnjake medijacije u
odgojno-obrazovnim ustanovama, te na taj nain
potaknuti i nauiti uenike kako svakodnevne
sukobe mogu pomou medijacije rjeavati sami
i to na miran i nenasilan nain.
MEDIJACIJA U KOLI PRIMJER

Izgladiti konikt uz pomo uenika znai da oni
sami preuzimaju odgovornost za svoje ivotno
okruenje. Ovaj model sastoji se od etiri
dijela:
1. Uvod
1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli
ostale sudionike da se predstave.
2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora
kojim se pokuava rijeiti konikt. Sukobljene
strane trebaju samostalno potraiti rjeenja
koja e ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju
pomo tijekom ovog procesa.
3. Imenuju se osnovna naela: Medijator
jami da je neutralan.
4. Objasni se proces tijekom kojeg se
pokuava izgladiti konikt: Medijator
objanjava sljedee korake procesa:
- prvo, obje strane iznose svoje stavove;
- drugo, obje strane trae zajednike
toke i rjeenja;
- tree, obje strane pismeno potvruju
dogovor.
5. Objasne se pravila razgovora: Medijator
objanjava najvanija pravila kojih se
obje strane moraju pridravati tijekom
razgovora:
- ne prekidati suparnika dok govori,
- zapisivati ono to elimo parafrazirati
(provjeriti jesmo li dobro razumjeli),
- ne vrijeati suparnika.
Medijator bi trebao dobiti potvrdu od sudionika
u razgovoru da:
- prihvaaju predloena pravila,
- e se pridravati pravila,
- e ih medijator uvijek podsjetiti
na njihovo pridravanje (ako budu
odstupili od njih).
6. Dogovori se poetak razgovora: Dogovori
se tko e prvi izloiti svoje vienje konikta.
Ako se koniktne strane ne dogovore o tome
tko bi prvi trebao izloiti svoje stavove,
onda medijator odreuje koja strana poinje
prva.
2. Objanjenja
1. Izvjea: Koniktne strane jedna po jedna
iznose svoje vienje konikta i trenutanu
situaciju.
2. Saetak: Medijator ponavlja najvanije
toke izlaganja obiju strana i napravi saetak
predstavljene koniktne situacije.
3. Pitanja: Ako je moguno, potrebno je u igru
uvesti emocije i motive sukobljenih strana
koji su vezani za konkretan konikt.
Zato si ...? ili to si mislio kada si ...?
4. Izraziti osjeaje: S obzirom na to da je
veoma korisno izraziti emocije, medijator
pita za emotivno stanje i raspoloenje
131
koniktnih strana nakon iznoenja njihovih

vienja konikta. To je na neki nain i
pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana
prema onome to su upravo uli od svog
suparnika.
Vjerojatno emo napraviti korak naprijed
ako mi sada moete rei kako se osjeate
nakon ovoga to ste uli.
5. Izraziti udio u koniktu: Razgovor o
udjelu u koniktu moe se lake voditi ako
se sprijee meusobna vrijeanja.
Moe li rei kako si ti i u kojoj mjeri pridonio
nastanku i razvijanju konikta?
Moda neim to si rekao, moda zbog
smijeha u nekoj odreenoj situaciji, prijetnji
ili slino?
6. Prijelaz: Na kraju ove faze postoji
mogunost da se opet postavi pitanje o tome
kako se koniktne strane osjeaju nakon
onoga to su ule. Najvanije toke trebao
bi saeti medijator u svom izlaganju. Nakon
toga sudionicima treba skrenuti pozornost
na sljedei korak - potragu za rjeenjima.
Sada trebate razmisliti kako se moe
popraviti nanesena teta i kako bi se va
odnos mogao poboljati u budunosti.
Uputa: U ovoj fazi postoji mogunost da
eventualno bude neophodno organiziranje
pojedinanih razgovora sa stranama u koniktu,
na primjer kada:
- diskusija postane neugodna,
- nema pribliavanja stavova (miljenja),
- neka od strana ne eli govoriti
otvoreno,
- se sudionici ne dre dogovorenih
pravila.
Medijator treba prekinuti razgovor svaki put kada
se stekne dojam da sukobljene strane u tom
trenutku ne mogu pronai nikakvo zajedniko
rjeenje. U ovakvim sluajevima medijator moe
napraviti stanku, dogovoriti nastavak medijacije
ili traiti pomo ko-medijatora (jer se medijacija
moe raditi i u paru medijatora).
132
3. Rjeenja
1. Razmisliti o moguim rjeenjima: Strane
u koniktu sakupljaju prijedloge rjeenja.
Svaka strana zapisuje svoje prijedloge.
Razmislite o tome to ste vi osobno spremni
uiniti i to oekujete od druge strane.
2. Zapisati mogua rjeenja: Svi prijedlozi
rjeenja proitaju se i sasluaju. Medijator ih
zapisuje na odvojene kartice.
3. Odabrati rjeenja: Prijedlozi rjeenja
zajedniki se ocjenjuju. Dobri prijedlozi su:
realni, ujednaeni i jasni!
Koji je prijedlog najbolji? Postoji li mogunost
da kombiniramo dva ili vie prijedloga?
4. Dogovoriti se oko rjeenja: Mogui
dogovori se ponude usmeno i diskutira se o
tome slau li se sukobljene strane s njima.
4. Dogovor
1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni
zapis dogovora. Rjeenje mora biti jasno
formulirano: tko e kad i to uiniti da bi
se prevladao konikt i nadoknadila teta.
Koriste se jednostavne i jasne rijei (bez
okrivljavanja jedne ili druge strane). Moe
se navesti i to e se dogoditi ako jedna od
strana ne provede dogovoreno.
2. Potpisati dogovor: Kada se formulira
dogovor, on se proita reenicu po reenicu
i jo jednom ga potvrde strane u koniktu.
Ako se sudionici sloe sa svim pojedinostima,
medijator pita je li cjelokupan dogovor
prihvaen ili postoje jo neka otvorena
pitanja. Dogovor se potpisuje.
3. Zavretak: Na samom kraju mogue je
postaviti pitanje o tome kako su sudionici
doivjeli cjelokupan proces i kako sada vide
svoje meusobne odnose u budunosti.
Koraci u posredovanju6
UVOD
-
Predstavi se kao medijator.

Pitaj sudionike u koniktu bi li eljeli pomo u rjeavanju problema.
Pronai mirno mjesto za odravanje medijacije.
Trai od njih da se sloe sa sljedeim:
- da e pokuati rijeiti problem,
- da se ne smiju vrijeati,
- da uvijek saekaju da druga osoba zavri s priom.
- da imaju povjerenja u tebe.
SLUANJE
-
Pitaj
Pitaj
Pitaj
Pitaj
prvu osobu to se dogodilo. Prepriaj.

prvu osobu kako se osjea. Razmisli o njezinim osjeajima.
drugu osobu to se dogodilo. Prepriaj.
drugu osobu kako se osjea. Razmisli o njezinim osjeajima.
TRAGANJE ZA RJEENJIMA
-
Pitaj prvu osobu to je mogla drukije uraditi. Prepriaj.

Pitaj drugu osobu to je mogla drukije uraditi. Prepriaj.
Pitaj prvu osobu to moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei.
Prepriaj.
Pitaj drugu osobu to moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei.
Prepriaj.
Postavljaj kreativna pitanja kako bi zavaene strane pribliio rjeenju.
PRONALAENJE RJEENJA
-
Pomozi objema stranama da pronau rjeenje kojim e biti zadovoljni.

Ponovi rjeenje i sve njegove dijelove i jednoj i drugoj strani i pitaj ih slau li
se.
estitaj i jednom i drugom zbog uspjeha koji su postigli zahvaljujui
posredovanju.
Ovaj e se model medijacije primjenjivati u svim radionicama.
133
Nauili smo:
Medijacija
(engl.
mediation)
znai
posredovanje. To je tehnika razrjeenja konikta
i podrazumijeva sudjelovanje tree strane
(medijatora) koja je neutralna, povjerljiva i
prihvaena od strana u koniktu. Cilj medijacije
je da se na konstruktivan nain prie koniktu i
da se doe do zajednikog rjeenja.
Naela medijacije su:
dragovoljnost,
povjerljivost i
jednakost stranaka.
Tipovi
-
medijacije:
vrnjaka i kolska medijacija,
obiteljska i medijacija razvoda,
medijacija u poslovnim odnosima,
medijacija u lokalnoj zajednici,
medijacija u radnim sporovima,
medijacija izmeu maloljetnog
poinitelja i rtve kaznenog djela.
Koraci u medijaciji:
1. Jasno deniranje problema
Od denicije problema zavisi koliko emo ga
uspjeno rijeiti.
2. Smiljanje (izlistavanje) moguih
rjeenja
Medijator potie obje strane u sukobu da
smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi
mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu.
3. Procjenjivanje rjeenja
Procjenjujemo mogua rjeenja, neka odmah
eliminiramo, a oko nekih se dogovara imajui
u vidu koliko doprinose rjeenju problema ili
rjeavaju problem.
4. Donoenje odluke
Najbolje rjeenje samo se nametne, ako su
prethodni koraci provedeni na pravilan nain.
Ako svi prihvate ovo rjeenje, aktivnost se
okonava.
5. Odreivanje naina sprovedbe rjeenja
Kako bi donesena odluka bila u potpunosti
sprovedena (tko, to, kada i kako radi na
sprovoenju oduke), odreuje se nain
sprovedbe rjeenja.
6. Procjena uspjenosti rjeenja
Neophodno
je
procijeniti
uinkovitost
postignutoga dogovora, te da svi sudionici
u medijaciji, kao i medijator, kau svoje
miljenje.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju
u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora.
medijacijskih
vjetina
mogu
uspjeno
posredovati u sukobima koji se javljaju u
njihovoj kako kolskoj tako i iroj okolini. Mlade
osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici
u sukobu, mogu uspjeno razumjeti konikt i
pribliiti razliite stavove strana koje su u
sukobu.
134
Radionica 1 - MEDIJACIJA
Ciljevi radionice
- Osposobiti sudionike za ulogu medijatora

90 minuta
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost DLANOVI U PLESU (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)
3. Zavrna aktivnost AUTOMOBILI (10)
omasteri
tekst za sudionike aktivnosti Suradnici
papiri za biljeke promatraa
135
UVODNA AKTIVNOST
Dlanovi u plesu
Svatko nae sebi par, zatim se podijele na uloge A i B. A vodi,
B prati, potom se zamijene. A i B isprue ispred sebe dlanove,
primaknu ih toliko blizu da mogu osjetiti energiju onog drugog, ali
se ne dodiruju. Zatim A pone pomjerati dlanove zamiljajui da
plee, B ga slijedi dlanovima. Tako pleu dok se ne usklade.
Bitan je ritam kao okosnica za sklad.
Voditelj komentira kako je prijatan osjeaj sigurnosti kad se

uskladimo s drugim i kad znamo da na to moemo raunati.
GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
Voditelj razvrsta sudionike po ulogama (sudionici u medijaciji,
medijator i promatrai) izvlaenjem ceduljica s nazivom uloga
koje e igrati.
Sudionici medijatori, sudionici u medijaciji i promatrai shodno obvezi koju imaju u procesu
medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno naelima i fazama
medijacije.
(Materijal za sudionike 1 Suradnici)
Nakon okonanog medijacijskog procesa slijedi diskusija u velikoj skupini - razmjena miljenja,
dojmova, osjeaja.
Voditelj podsjea to je medijacija, koje su faze medijacije i

koje osobine treba imati medijator.
136
ZAVRNA AKTIVNOST
Automobili
Formiraju se trojke i stanu u kolonu drei se rukama za ramena.

Prva dva igraa zatvore oi, a posljednji otvorenih oiju upravlja
automobilom pazei da se ne sudare s ostalim igraima. Svi
automobili moraju napraviti tri kruga vodei rauna o preprekama
koje je voditelj postavio u prostoriji. Voditelj topericom prati
vrijeme izvravanja zadatka. Nakon igre razgovara se o iskustvima.
Voditelj zakljuuje da je u situaciji medijacije vrlo vano imati

osposobljenog medijatora koji nas, kao stranu zainteresiranu
za rjeenje sukoba, uspjeno vodi k prihvatljivom ishodu medijacije,
usprkos brojnim preprekama na koje nailazimo.
Suradnici
Suradnik 1:
Ve godinama ivim u jednom malom selu. Radim u gradskoj koli u kojoj su veina i uenika i
nastavnika, takoer, iz grada. Aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o
nenasilnoj komunikaciji sa suradnikom 2, koji je prije nekoliko dana pri oputenom razgovoru u
zbornici izjavio da su ljudi sa sela loi nastavnici. Znam da to nije bilo upueno meni, ali ipak to je
diskriminacija! Izbjegavam ga, ne mogu raditi s njim. Usprkos tome to je sklon nepromiljenim
izjavama, mislim da je jednostavan i dobroudan ovjek.Trebalo bi poeti s radom na radionici,
ali... ne mogu s njim!
Suradnik 2:
Prije nekoliko dana aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o nenasilnoj
komunikaciji sa suradnikom 1. Meutim, suradnik 1 je poeo da me izbjegava. Ne pozdravlja
me ujutro, samo uti. Juer je ak, kada sam ga zapitao hoemo li poeti s poslom, okrenuo
glavu, neto promrmljao i iziao iz zbornice. Ne znam to mu je. Ne bih da se alim ravnatelju ili
pedagogu, ne znam to da radim. injenica jeste da bih vie volio da trebam radionicu napisati s
mojim kumom, s njim je lake raditi.
137
Ciljevi radionice

90 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZATVORENIH OIJU (10)
3. Zavrna aktivnost 1, 2, 3 (10)
138
omasteri
tekst za sudionike Petar i Marko
papiri za zabiljeke promatraa
papiri za crtee
UVODNA AKTIVNOST
Zatvorenih oiju
Sudionici imaju povezane oi.
Zadatak je da u roku od tri minute na papiru nacrtaju ribu, ocean
i amac. Nakon tri minute voditelj im kae da dodaju jo jednu
stvar i to: osmijeh na lice ribe, sidro koje visi iz amca, sunce koje
zalazi. I za ovaj zadatak imaju tri minute.
Nakon skidanja poveza slijedi izloba slika.
GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
koje e igrati.
Sve skupine medijatori, sudionici u medijaciji i promatrai

shodno obvezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu
15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno naelima i fazama medijacije.
(Materijal za sudionike 1 Petar i Marko)
ZAVRNA AKTIVNOST
1, 2, 3
Cijela skupina stane u dva reda, jedni naspram drugih, tako da

svatko ima svoj par. Na znak voditelja pokazuju prstima 1, 2 ili 3.
Prije toga se dogovore to koji broj znai, odnosno koja aktivnost
se preuzima za koji broj. Npr. 1 rukovanje, 2 tapanje po
ramenu, 3 zagrljaj. Sudionici trebaju raditi ono to pokae manji
broj. Onda se jedan red pomjeri za jedno mjesto tako da sudionik iz drugog reda sada ima novog
partnera i tako redom dok se svi sudionici ne pozdrave jedan s drugim.

Aktivnost se provodi dok sudionike
interesira, a cilj aktivnosti jeste
oputanje nakon aktivnosti medijacije.
139
Petar i Marko
Marko se vratio kui iz kole. Ovaj dolazak je izgledao drukije. Razbijenog nosa i s modricama
ispod oka. Majka se uzrujala i pitala tko mu je to uinio.
Marko je samo tiho rekao da je to uinio Petar. Majka nije postavila vie niti jedno pitanje, ali
je glasno vikala otkud nekome pravo da tue njezino dijete, otila je do razrednice, a onda i do
policije, i prijavila nasilje nad sinom.
Petrovi i Markovi roditelji godinama su dobri prijatelji. Zajedno su ili u srednju kolu. Meutim,
djeca se nikada nisu dobro slagala. Razliitog su imovinskog stanja. Petrovi roditelji su ugledni
lijenici, a Markovi su radnici i majka je nedavno ostala bez posla. Nitko od roditelja nema nasilniku
prolost.
Vidjevi majku uzrujanu, Marko se vratio u kolu, pronaao Petra i poela je ponovna svaa.
Marko:
Udario si me pesnicom u lice i neu se smiriti dok i ti ne dobije batine.
Petar:
Ti si sve poeo. Htio sam ti kazati da je runo to to si uradio na satu...
Marko:
to se to tebe tie?
Petar:
Ti ne razumije, Marko...
Marko:
Mrzi me ve odavno...
Petar:
I prole godine si mi uzeo sat...
Marko:
Ti si bogata...
Petar:
A tvoju majku su otpustili, jer je lijena...
Svaa je podijelila roditelje, djecu, prijatelje iz razreda, pa ak i nastavnike.

kolski tim za medijaciju je pozvan, jer su sve strane pristale na njegovo posredovanje u rjeavanju
ovog konikta.
140
Ciljevi radionice

90 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZAJEDNIKI IZLET (10)
3. Zavrna aktivnost BALON (10)
omasteri
tekst za sudionike Provala u kabinet
papiri za zabiljeke promatraa
radni list Balon
141
UVODNA AKTIVNOST
Zajedniki izlet
Voditelj govori sudionicima da se udobno smjeste u svojim

stolicama, zatvore oi, te se prisjete mjesta na kojemu su se jako
dobro osjeali, koje im je ostalo u lijepom sjeanju. Sugerira im da
se malo zadre na tom mjestu, da se to bolje prisjete tog mjesta
i osjeaja koji su uz njega vezani. Nakon to ih ostavi minutu dvije u njihovim sjeanjima, sugerira im da organiziraju izlet na to
mjesto s ovom skupinom. Imaju potpunu slobodu oko organizacije, putovanja, vremena boravka i
aktivnosti, a kada se vrate sa skupinom natrag neka otvore oi.
Kada otvore oi, svi kau gdje su vodili skupinu i to se zanimljivo dogodilo.
Voditelj trai da sudionici navedu to vie razloga zato je bilo

ljepe ii sam na ovo mjesto ili sa skupinom.
GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
koje e igrati.
Sve skupine medijatori, sudionici u medijaciji i promatrai

shodno obvezi koju imaju u procesu medijacije, imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces
medijacije shodno naelima i fazama medijacije.
(Materijal za sudionike 1 Provala u kabinet)
Voditelj potie diskusiju u velikoj skupini - razmjena miljenja,

dojmova, osjeaja.
142
ZAVRNA AKTIVNOST
Balon
Voditelj podijeli sudionicima crte s balonom. Sudionici zamisle
jedan od svojih konikata. Daju mu ime, kao naslov prie. Takoer,
oboje ga u boji koju oni ele (ili ih ta boja asocira na taj konikt).
Sudionici zatim predstave svoj konikt naslov i boju uz kratko
pojanjenje konikta.
Voditelj pita to balon dri za tlo? To su: ljutnja, tuga i osveta.

Razliitim bojama oboje svaki kamen koji dri svaku emociju za tlo i zato balon ne moe poletjeti.
Voditelj kae: Zatvorite oi. Idemo na livadu. Dan je vedar. Proljee je. Zamislite da se konopac
ljutnje polako odvezuje i pada u travu, a balon je privezan jo samo s dva kraja. Sljedei konopac
je osveta i on se odvezuje i pada u travu. Posljednji konopac koji se odvezuje je konopac tuge.
Kada je on pao na zemlju, balon se poeo dizati, sve vie prema nebu. Gledate balon kako se ljulja
i odlazi u oblake.
Voditelj pita sudionike kako se osjeaju sada kada je balon nestao u oblacima.
(Materijal za sudionike 2 Balon)

Cilj aktivnosti jeste oputanje nakon
aktivnosti medijacije, pranjenje
emocija. Balone treba pustiti u isto vrijeme
kako bi se ukazalo da je vano i skupno
pranjenje emocija nakon medijacijskog
procesa.
143
Situacija Provala u kabinet

Jo jedno dosadno nedjeljno popodne. U koli se ve dugo nita ne dogaa, a uskoro e jo jedna
generacija zavriti kolovanje. Skupina prijatelja ide u isti razred. Dosauju se pred zgradom.
-
Kraj je kolovanja, a mi nismo uinili nita da nas pamte! - ree Sanjin.

A to da uradimo? Ima li tko kakvu ideju? - upita Maja.
Provalimo u kolu i napravimo malo nereda unutra - ree Vanja.
Pa, ne znam. to ako nas uhvate, tada emo stvarno imati problem? - upita Damir.
Ma daj, Damire, nee nas uhvatiti, to ti je. to si se uplaio? Neemo pretjerivati. Nee
valjda biti iznimka? - dodao je Vanja ironino.
Pa, dobro, ali ne znam... - opet e Damir.
Idemo u kabinet kemije. On je s druge strane dvorita, gornji je prozor otvoren i nitko
nee vidjeti da smo uli. Uostalom, profesorica kemije nam je nadavno svima podijelila
loe ocjene. A tebe je Damire jo i izvrijeala da si neuredan kao... - ree Sanjin.
Pa, idemo, pokazat emo mi njoj ljutito e Damir.
Skupina se uputila prema kolskom dvoritu, spretno ula u kabinet i poela unitavati stvari.
Skinuli su arulje, ispreturali stvari u ormaru, iarali zidove, a onda je naiao domar.
Dok je domar vikao da stanu i da e zvati policiju, uspjeli su pobjei kroz prozor.
Domar je pozvao pedagoga, njihovog razrednika i njihove roditelje.
Kada su roditelji pitali svakog od njih zato su to uinili, svaki je rekao da ga je nagovorio onaj
drugi.
Pedagog je pozvao kolski tim za medijaciju.
Imali su novi zadatak.
Materijal za sudionike 2 - Balon
144
VII.
Strategije
izgradnje mira
unutar skupine
- Kako sruiti bedeme rata i izgraditi

bedeme mira?
- Moe li se nasilje sprijeiti i
pobijediti?
- Jeste li spremni prihvatiti se svoje
uloge u timu za medijaciju?
Meu pojedincima, skupinama i narodima neizbjeno nastaju sukobi. Razvitak ovjeanstva

dokazuje kako je uzaludno pokuavati iskorijeniti nasilje ako se ono samo kanjava zakonom, a ne
uini se nita na njegovoj prevenciji. Meutim, nauimo li rjeavati sukobe mirnim putem, nauit
emo i kako eliminirati razlike meu nama, umanjiti stereotipe i predrasude u naim slojevima
identiteta, ivjeti u sigurnom okruenju. Ve smo nauili i tehnike rjeavanja sukoba pregovaranje
i medijaciju. Osjeate li se spremno da nenasilno rjeavate sukobe?
Konikti nastaju kad neslaganje, razlike, smetnje, konkurencije i nepravde ugroze neto vano u
naim ivotima i sustavima vrjednota. Npr. u situacijama:
Razlike u ciljevima koje elimo

ostvariti.
Ja elim pobijediti u ovoj utakmici.
Vjerovanja
Mi vjerujemo u ovo, vi vjerujete u to.
Deniranja uloga
Mislio sam da si ti odgovoran za red u uionici.
Preklapajue uloge
Mislio sam da si ti trebao zakljuati vrata (nakon to su iz

kabineta nestale neke stvari).
Posjed ili teritorij
Odlazi iz moje klupe.
Nedostatak informacija
Da si mi rekao to da uradim...
Poricanje
Spreman sam da te udarim, a ti porie da je neto

pogreno u naem druenju.
Potreba za kontrolom
Nitko vie ne potuje moju ocjenu.
Nedostatak komunikacijskih
vjetina
Ona nikad ne slua.
Razliiti temperamenti
Ti si najnekreativniji uenik u razredu.
Ogranieni resursi (novac,

zemlja, oprema, ljudi)
Ne mogu kupiti torbu i tebi i bratu.
Procedure
Zato si uradio na taj nain?
Vremenske prepreke
Nemam vremena da se brinem za tvoju zadau.
Sebinost
Tko je pojeo moj komad torte?
Zle namjere
Mi emo po svaku cijenu drati ovog novog uenika to dalje

od nas.
Vrjednote
Ja mislim da treba biti poten, a ti ne.
Pogrene percepcije
Ja sam vidio da je on prvi udario uenika, a ti kae da je

ona.
Razmislite o moguim daljim razvojima dogaaja u svim ovim situacijama!

Sve ove reakcije nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste izravno ukljueni,
postanete jedna od strana u koniktu.
Sukob se moe rjeavati konstruktivno i destruktivno.
146
Pod
konstruktivnim
pristupom
sukobima
podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice
su obino pozitivne pa se poveava kreativnost,
smanjuje napetost meu pojedincima i sl.
Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi
do smanjene komunikacije i poveanog
nepovjerenja meu ljudima, smanjene suradnje
i brige za zajednike ciljeve, uslijed ega
se smanjuje ekasnost pojedinca, skupine i
organizacije.
Konstruktivan pristup sukobu
podrazumijeva da:
-
se problemi razmatraju otvoreno,

se aktivno trae rjeenja,
se izbjegava vrijeanje,
ljudi sluaju jedni druge,
svatko ima priliku dati svoj doprinos,
se nitko ne povlai,
se problemi rjeavaju.
Strategije izgradnje mira unutar skupine

podrazumijevaju pozitivnu strategiju kojom se,
u situaciji sukoba, nee razviti napad na drugu
osobu nego zajedniki napad na problem.
Sukob se moe uiniti pozitivnim (za izgradnju i
poboljanje meusobnih odnosa unutar skupine)
uz sljedee radnje, ponaanja i vjetine:
1. borba ZA odnos osnovni je stav
pozitivnog sukoba, cilj sukoba je
unaprijediti odnos unutar lanova
skupine, a ne boriti se protiv njih.
2. usmjeravanje na glavni predmet
sukoba u sukob ne unositi stare
sukobe i uvrede, jer se udaljavamo od
glavne teme i mogunosti pozitivnog
rjeenja.
3. asertivnost umjesto optuivanja
potrebno je govoriti o osjeajima i biti
to konkretniji.
4. sluanje suprotstavljene strane
dati osobi priliku da objasni svoje
postupke i rijei kojim nas je uvrijedila;
u svom obrazlaganju treba biti jasan i
kratak i vano je sluati partnera, a ne
smiljati odgovor i propustiti uti neto
bitno.
5. isticanje pozitivnih osjeaja
6. smiren govor treba govoriti prirodno
i polako, a ne visokim tonom i osobu
s kojom smo u sukobu treba gledati u
oi.
7. odgoditi razgovor ako je situacija
prenapeta, dobro je odgoditi razgovor
i odrediti vrijeme kada e se on
nastaviti.
8. donoenje zajednikih zakljuaka
nakon rasprave, dobro je donijeti neke
zajednike odluke u vezi s buduim
ponaanjem i djelovanjem.
9. sukob bez pobjednika i gubitnika
ako se borimo za odnos, onda nema
pobjednika ili gubitnika.
Naa strategija (nain kako postii cilj koji smo

odredili) rjeavanja sukoba zasnovana je na
konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba,
a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su
se pokazale uinkovitima u radu s pojedincima
i skupinama i unutar skupina. Nenasilno
rjeavanje sukoba usmjereno je na izbjegavanje
stvaranja pobjednika i gubitnika.
Nasilje je svaki postupak koji razara, ugroava i
poniava ljudsko bie. Nenasilje je postupak koji
poiva na potivanju svakoga ljudskog bia.
Kako vam zvui:
- ivjeti u skladu, harmoniji, ravnotei sa
sobom, drugim ljudima i prirodom,
- izbjegavati nasilje,
- konstruktivno rjeavati probleme
u koli, pri emu se uva ljudsko
dostojanstvo protivnika i nas samih?
Vjerujem lijepo, jer nenasilje je upravo to.
Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje
bolje i stabilnije rezultate od onih koji se baziraju
na metodama gubitnika i pobjednika. Do rjeenja
se dolazi postupno, uei kako rijeiti problem
putem kompromisa i bez sukobljavanja. Na taj
nain olakava se donoenje odluka i smanjuje
se potreba da nae sukobe rjeavaju autoriteti
(nastavnici, pedagozi, ravnatelj, roditelji i dr.).
Moemo sudionicima u sukobu pomoi da
situaciju sagledaju iz razliitih kutova, smire
emocije, uoe svoje interese, pronau neto
zajedniko i dogovore se oko rjeenja koje e
donijeti kreativnost i poboljanje, eliminirati
destrukcije i ponienja, a istodobno nastojati
da se pri tome ne uvuemo u problem, da nas
i jedna i druga strana doivljavaju neutralnim
pomagaem.
Suradnja je najbolji nain rjeavanja
konikta, ali primjena zahtijeva dobru
pripremu i strpljenje.
Suradnja zahtijeva odreeno odustajanje od
vlastite prednosti i zato je nije lako postii.
Prvi uvjet je pristajanje na suradnju svakog
pojedinca, a drugi je kvalitetna komunikacija i
sposobnost usklaivanja s drugima.
Najbolja suradnja u skupini postie se ako
postoji:
-
razvoj verbalne i neverbalne

komunikacije,
razvoj mate i stvaralatva,
iskazivanje osjeaja, stavova, sklonosti
i sposobnosti, ali i problema,
razvoj samokritinosti i odgovornosti,
bolje razumijevanje meuljudskih
odnosa i ponaanja,
stjecanje sigurnosti i samopouzdanja,
samopotovanje i potovanje drugih.
147
Koje to prednosti donosi nenasilno rjeavanje

konikata?7
DJECI/UENICIMA
- postiu bolje rezultate u uenju,
redovitije ispunjavaju svoje obveze i
manje izostaju s nastave;
- razvijaju pozitivnije socijalne stavove i
ponaanje;
- lake prihvaaju kolu kao mjesto gdje
grade svoj identitet i samopotovanje
te se ue samostalnosti izvan svoje
obitelji;
- od odraslih ue kako razgovarati i izraziti
svoje miljenje u razliitim kolskim
aktivnostima, sekcijama i tijelima;
- lake se prepoznaju i zadovoljavaju
posebne potrebe djeteta.
NASTAVNICIMA
- kroz dobre odnose s roditeljima i njihovu
nazonost u koli primaju stvarnu
pomo jer su oni partneri u obrazovanje
djeteta;
- jaaju
svoju
profesionalnost
kroz
uvaavanje razliitosti obitelji i djeteta
kao dijela obitelji;
- dobivaju u roditeljima saveznike u
rjeavanju problema i tekoa kroz
postizanje kompromisa pri emu su
obje strane ravnopravne, sprjeavajui
sukobe i frustracije;
- postiu pozitivniju sliku u oima roditelja
te njihovo razumijevanje za sloenost i
teinu uiteljskog posla;
- postaju
motiviraniji
i
zadovoljniji
poslom;
- postiu vee povjerenje roditelja u kolu
i njezina nastojanja;
- imaju bolji ugled u drutvenoj zajednici.
Najei ciljevi obrazovanja za mir su:

-
podizanje svijesti o vrstama nasilja,

nepravdi, diskriminaciji,
podizanje razine znanja i jaanje
kapaciteta sudionika za nenasilno
djelovanje i rad na razumijevanju nasilja
i vjetinama nenasilja,
poticanje i osnaivanje uenika za
promjenu odnosa i nenasilno djelovanje
u svom okruenju,
ispitivanje vlastitih identiteta,
osvjeivanje
o
predrasudama
i
stereotipima,
osvjeivanje o vlastitom ophoenju u
nasilnim situacijama,
osvjeivanje o krenjima i podizanje
znanja o zatiti ljudskih prava.
Vjerujemo da su vas i ovi argumenti

dodatno motivirali da se obrazujete za
mir i ukljuite u rad kolskog tima za
medijaciju. Odlino! Sada nas je sve
vie u borbi protiv nasilja, u njegovoj
prevenciji i u borbi za mir i suivot u
Bosni i Hercegovini.
RODITELJIMA roditelje
- jaaju svoje samopouzdanje i sigurnost
u pruanju pomoi djetetu u uenju kod
kue;
- bolje su informirani o onome to se
dogaa u koli;
- postiu pozitivniju sliku u oima
uitelja;
- daju svoj glas i doprinos kvalitetnijem
radu kole;
- njihove se potrebe bolje uvaavaju u
svrhu boljitka djeteta;
- imaju podrku u ispunjavanju svoje
roditeljske uloge i pomo u razumijevanju
obrazovnoga sustava i onoga to kola
oekuje od njih kao roditelja;
- kao partneri postaju sudionici, a ne
pasivni promatrai kolskoga ivota
svoga djeteta.
7
148
Adaptirano - Udruga roditelja Korak po korak: kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.
Nauili smo:
Sukob se moe
destruktivno.
rijeiti
konstruktivno
Pod
konstruktivnim
pristupom
sukobima
podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice
su obino pozitivne pa se poveava kreativnost,
smanjuje napetost meu pojedincima i sl.
Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva
da:
- se problemi razmatraju otvoreno,
- se aktivno trae rjeenja,
- se izbjegava vrijeanje,
- ljudi sluaju jedni druge,
- svatko ima priliku dati svoj doprinos,
- se nitko ne povlai,
- se problemi rjeavaju.
Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi

do smanjene komunikacije i poveanog
nepovjerenja meu ljudima, smanjene suradnje
i brige za zajednike ciljeve, uslijed ega
se smanjuje ekasnost pojedinca, skupine i
organizacije.
Naa strategija rjeavanja sukoba zasnovana
je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju
sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja,
koje su se pokazale uinkovitima u radu s
pojedincima i skupinama i unutar skupina.
Nenasilno rjeavanje sukoba usmjereno je na
izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika.
Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje
bolje i stabilnije rezultate.
149
Radionica 1 - STRATEGIJE IZGRADNJE

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar skupine
nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VANA OSOBA U MOM IVOTU (10)
2. Glavna aktivnost PREVENCIJA NASILJA (40)
3. Zavrna aktivnost ZAGRLJAJI (10)
omasteri
papiri A 4
radni list Vrste nasilja
150
UVODNA AKTIVNOST
Vana osoba u mom ivotu
Voditelji predlau da se svatko sjeti neke vane osobe iz svog
ivota, osobe koja je na nas snano utjecala i koju na neki nain
nosimo u sebi. Svatko nacrta tu osobu ili neku situaciju koja je
vezana uz nas i tu osobu. Svi redom predstave sliku.
Diskusija:
Koje smo svoje emocije prepoznali?
Kako smo se osjeali kad smo sluali druge kako govore o svojim slikama?
Koje smo emocije prepoznali kod njih?

Kako slijede radionice koje su
namijenjene za tim za medijaciju
odnosno za njegovo osnaivanje, vano je
utvrditi tko su autoriteti za osobe u timu, jer
potencijalne negativne identikacije nekog
lana tima mogu biti problem za rad tima.
151
2
Svaka
-
GLAVNA AKTIVNOST
Prevencija nasilja
Voditelj formira pet skupina i podijeli sudionicima radni list s
vrstama nasilja.
(Materijal za sudionike 1 Vrste nasilja)
skupina ima zadatak da za po jednu vrstu nasilja utvrdi sljedee:

Jesu li im poznati sluajevi navedenog nasilja u njihovoj ili nekoj drugoj koli?
to su bili uzroci konikta koji je doveo do nasilja?
Kakve su bile reakcije uenika, nastavnika, roditelja, pedagoga u koli na navedenu vrstu
nasilja?
Jesu li to bile najuinkovitije metode?
Kako su se ovi konikti mogli nenasilno rijeiti?
S obzirom da su se u ovim sluajevima ublaavale posljedice nasilja, koje preventivne mjere mogu
poduzeti:
a) uenici
b) nastavnici
c) roditelji
d) pedagozi
e) tim za medijaciju
kako bi se navedena vrsta nasilja mogla smanjiti ili eliminirati u koli.
Voditelj upoznaje sudionike s vrstama nasilja koje mogu biti

uzrok konikta, a koji e rjeavati tim za medijaciju.

U ovoj aktivnosti pedagozi i psiholozi
trebaju biti voditelji skupina.
152
ZAVRNA AKTIVNOST
Zagrljaji
1. Svatko za sebe smilja jedan razlog zato mu je drago biti
lan tima za medijaciju koristei JA poruke. Zapiu ih i onda
svatko kae to je napisao.
2. Voditelj podijeli sudionike u pet skupina i svaka skupina
dobije zadatak da smisli jednu vrstu zagrljaja.
Zadatak je da pokau drugima svoju vrstu zagrljaja, da je objasne, a da ih potom cijela skupina
isproba.
Vrste nasilja
Fiziko nasilje
udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje

i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari...
Verbalno nasilje
vrijeanje (kada netko nekome kae da je glup, ruan,

naziva ga pogrdnim imenima), posramljivanje (kada se
netko nekome ruga zbog visine, teine, podrijetla, ocjena...),
omalovaavanje (kada netko nekome kae da ne vrijedi, da
ga nitko ne voli...), kada se netko okrivljuje za neto to nije
uradio, ili mu se prijeti.
Socijalno nasilje
kada netko nekoga iskljuuje iz skupnih aktivnosti, ogovara

ga, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da
se s tom osobom ne drue.
Seksualno nasilje
kada se netko protiv njegove volje dodiruje po intimnim

dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju
bezobrazne slike, tjera na seksualne odnose.
Nasilje putem mobilnih telefona i

interneta
kada netko, bez dozvole, snima telefonom druge i to alje

dalje ili ih uznemirava pozivima, sms i e-mail porukama.
153

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
obrazovanje za mir

90 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost PIRAMIDA VRJEDNOTA I POTREBA (20)
2. Glavna aktivnost POBJEI ILI NE (60)
3. Zavrna aktivnost RUKA ELJA (10)
154
omasteri
papiri A 4
radni list Piramida
hamer s piramidama
UVODNA AKTIVNOST
Piramida vrjednota i i potreba
Voditelj kae sudionicima da na posebnom papiru napiu ono
bez ega ne mogu ivjeti, razvijati se i biti sretni. Te vrjednote
i potrebe sudionici upiu u piramidu, ali tako da potrebe koje
smatraju temeljnim upiu u temelj piramide, a one koje su vie u
vrh piramide.
(Materijal za sudionike 1 Piramida)

Voditelj podijeli sudionike u 3 4 skupine koje se trebaju usuglasiti o potrebama bez kojih kao
skupina ne mogu funkcionirati, te potom naprave piramidu vrjednota skupine.
Voditelj zakljuuje da su nae potrebe i vrjednote, kako po

strukturi tako i po znaaju (gdje su osobne vrjednote esto
u sukobu s vrjednotama skupine), te naini njihovog zadovoljavanja
najei uzrok konikata.
155
GLAVNA AKTIVNOST
Pobjei ili ne
Voditelj kae sudionicima da shodno nauenim pravilima iz
prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt, te sudionike podijeli u dvije skupine.

Jedna skupina e ovaj konikt
rjeavati pregovaranjem.
Druga skupina e ovaj konikt rjeavati
medijacijom.
Za pripremu prva i druga skupina imaju 15
minuta.
Situacija:
Profesor matematike, koji vrlo drsko komunicira s uenicima, na posljednjem testu podijelio je
negativne ocjene skoro cijelom razredu. Uenici su odluili da se pobune. Jedan dio razreda eli
pobjei s njegovog narednog sata, drugi dio razreda smatra da e to samo jo vie pogorati
situaciju izmeu njih i profesora.
Nakon to sve skupine rijee konikt na zadane naine, slijedi diskusija:
1. Kako su skupine doivjele svaki nain rjeavanja konikta?
2. Koji se nain rjeavanja konikta pokazao najuinkovitijim i zato?
3. to biste promijenili u svojim skupinama?
Voditelj kae da se konikti mogu rjeavati na razliite naine,

a da tim za medijaciju treba vjebati razliite naine (spontano
rjeavanje konikata, medijaciju, pregovaranje i dr.) kako bi utvrdili
koji nain donosi najbolje rezultate.
156
ZAVRNA AKTIVNOST
Ruka elja
Svaki sudionik uzme jedan papir u boji i omasterom nacrta svoju
aku s rairenim prstima. U sredinu upie jednu svoju elju u vezi
s radom u timu za medijaciju. Papiri se postave u sredinu kruga, a
sudionici upisuju u prste ruke svoje sugestije za ostvarenje svake
pojedine elje.
Aktivnost je zavrena kad su svi prsti na nacrtanim rukama popunjeni prijedlozima. Svatko uzme svoju
sliku i prokomentira je u razgovoru u krugu koji slijedi.
157
158

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
obrazovanje za mir

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TO JE NENASILNA KOMUNIKACIJA? (5)
2. Glavna aktivnost TUNI DJEAK (45)
3. Zavrna aktivnost PISMO RIJE PO RIJE (10)
omasteri
papiri A 4
tekst s ulogama za aktivnost Tuni djeak
159
UVODNA AKTIVNOST
to je nenasilna komunikacija?
Brainstorming: to je nenasilna komunikacija?
Voditelj kae: to NENASILNA KOMUNIKACIJA znai za vas? Kad
se kae NENASILNA KOMUNIKACIJA u koli/odjelu, uope u ivotu,
koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas? Sudionici
ispisuju na hamer svoje asocijacije.
Nakon ispisanih asocijacija voditelj zajedno sa sudionicima

denira nenasilnu komunikaciju.
GLAVNA AKTIVNOST
Tuni djeak8
konikt.

Skupina
mora
odabrati
nain
rjeavanja konikta (pregovaranje,
medijacija) i podijeliti uloge u skupini. Ostali
su promatrai koji piu zabiljeke o svim
zapaanjima vezanim za proces nenasilnog
rjeavanja konikta.
Skupina za pripremu ima 15 minuta.
Nakon to skupina rijei konikt slijedi diskusija:
1. Kako su lanovi skupine i ostali doivjeli nain rjeavanja konikta?
2. Je li se odabrani nain rjeavanja konikta pokazao najboljim i zato?
3. to biste promijenili u skupini?
Voditelj ukazuje sudionicima da je vrlo vano problem razumjeti

i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja
konikata.
160
Adaptirano prema Leimdorfer 1992. str. 20-22.
ZAVRNA AKTIVNOST
Pismo rije po rije
Sudionici su podijeljeni u parove. Svaki par ima papir i dvije

olovke. Kada voditelj da znak, parovi poinju pisati zajedniko
pismo o vrnjakoj medijaciji tako to svako dodaje po jednu rije.
Trebaju pisati to je bre mogue, ne vraajui se ponovno da
proitaju ili provjere tekst. Znaci interpunkcije dodaju se samo
ako je neophodno da se pismo razumije. Nakon pet minuta pisanje
prestaje i sudionici naglas itaju svoja pisma.
Iako e sigurno biti zabavno proitati to su parovi napisali,

voditelj ukazuje da su i sudionici na ovaj nain rezimirali svoje
znanje o vrnjakoj medijaciji.
161
Tuni djeak
DJEAK
Ti si usvojeni petnaestogodinji djeak. Odrastao si u selu u kojem su bili dobri prema tebi kako
tvoji sadanji roditelji, tako i mnogo stariji brat i sestre, ali i seoska djeca koja su ila u kolu s
tobom. Kada bi, dok bi govorio, poeo mucati, oni su bili paljivi i nisu ti se smijali. Uvijek si bio
dobar u svemu u koli, a posebno u matematici koju si jako volio.
Ove godine poao si u srednju kolu u gradu kamo ide svakodnevno autobusom. Jedno vrijeme
bilo je sve u redu, no posljednjih dana nastao je pakao. Prvo su neki uenici poeli oponaati
tvoje mucanje. Ti si se i sam tome smijao, ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje
pogorava. Zatim su poeli za tobom govoriti kroz nos. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepie
domau zadau i jednu od njih nije vratio. Nisi to htio rei profesorici jer si se uplaio da bi to jo
vie pogoralo odnos prema tebi. Rekao si da si knjigu izgubio.
U poetku su neki od tvojih ranijih prijatelja iz sela stali u tvoju obranu, ali sada se plae da bi
mogli postati nepopularni u razredu. Jedan ili dvojica od njih ak su se ukljuili u skupinu protiv
tebe. Prologa tjedna onaj djeak iz grada zatraio je od tebe novac. Ti si pobjegao, ali te je on s
jo dvojicom bivih prijatelja doekao poslije kole. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da e
proi jo mnogo gore ako ne donese novac. Sljedei si dan uzeo majci novac iz kuhinje i poslije
slagao da ti je trebalo za knjigu. Zbog toga si se osjeao uasno. U ponedjeljak su ponovno od tebe
traili novac. Zadnja dva dana nisi ni iao u kolu nego si lutao gradom. Danas si kod kue i ali
se da te boli stomak. Ne eli vie ii ni blizu kole.
MAJKA
Vaa djeca ve su napustila kolu. U stvari va najstariji sin ve je oenjen i vi ete uskoro postati
baka. Kako su djeca odrasla i vaa kua ostala prazna, vi i va suprug ste usvojili jednog djeaka. On
je draestan i bistar djeai kojeg su zavoljeli svi vai susjedi. I pored svoje govorne mane (mucanje),
on je bio jako dobar u osnovnoj koli, a posebno iz matematike. Ove godine poao je u srednju kolu u
oblinjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom djecom.
U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti.Va marljivi djeak postao je drukiji i vrlo je razdraljiv na
svako pitanje vezano uz kolu. Izgubio je i neke knjige i naliv pero, iako je obino bio vrlo paljiv prema
svojim stvarima. Njegovo mucanje postalo je jae nego prije. Prologa tjedna nestao vam je novac iz
kuhinje, za koji je kasnije rekao da mu je trebao za knjigu, ali knjigu vam nije pokazao.
Vi ste poeli osjeati da neto nije u redu. Danas je rekao da ga boli stomak.
Nazvali ste kolu da im kaete da nee moi doi i saznali da nije bio u koli ni prethodna dva dana, iako
je iao na autobus. Oni nisu znali u emu je problem. Samo je rekao da ponovno nee doi. Odluili ste
poi na razgovor s razrednicom.
162
DJEAK IZ GRADA
Ti si petnaestogodinjak koji ivi u gradu u dravnom stanu sa svojim starijim bratom i roditeljima.
Preko dana svoje roditelje ne via ba esto. Oni su ili na poslu ili u restoranu. Poslije kole luta
gradom s drutvom svog brata. Oni te prihvaaju, ali esto s tobom postupaju vrlo grubo. kola ti
ba ne ide najbolje. Posebno mrzi matematiku. Profesorica stalno pokazuje na tebe i govori da si
neto pogrijeio i da nije dobro, a za mucavog usvojenog djeaka nikad ne govori da neto nije u
redu. Poeo si ga stvarno mrziti, posebno kad si primijetio da se smije dok je profesorica govorila
o tvojim pogrjekama.
Naravno, ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Uostalom, to je
samo ala. Bilo je posebno smijeno kad je profesorici lagao da je izgubio knjigu, a svi su znali tko
ju je uzeo. Ti i dvojica iz razreda ste ga malo zaplaili poslije kole i traili da donese novac. Njegovi
uvijek imaju novaca! To nije bilo nita ozbiljno, uostalom ti svakodnevno prolazi mnogo loije s
bratovim prijateljima! Nee mu nita smetati da malo ovrsne i bude manje pekmezast. Uostalom,
on je donio neto novca pa si pomislio da e donijeti ponovno, te si traio i ovoga tjedna.
Posljednja dva dana nije bio u koli iako su ga vidjeli u autobusu. Mali dolo! On je ipak samo
stranac i on nikako tu ne pripada.
RAZREDNICA
Vi ste razrednica prvog razreda srednje kole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Nije jednostavno
u razredu imati pomijeanu djecu iz sela i djecu iz grada koja ive u dravnim stanovima. Vi ste
nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada, ali ipak razred nije ba najbolji. Meutim,
vai suradnici kau da je razred miran i paljiv na nastavi, a da je normalno da su buni i nestani za
vrijeme odmora.
Zapazili ste neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni djeak. On naalost muca, ali je
inae dobar uenik, a posebno je dobar u matematici. Vi niste mislili da je to neto ozbiljno, ali ste
ipak, kad ste vidjeli da jedan djeak proizvodi neke zvukove sline gukanju, rekli da to vie ne ini.
Sad je dolo do male krize. Usvojeni djeak je bio u ponedjeljak u koli, ali posljednja dva dana
ga nije bilo. Djeaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne
vjerujete. Danas je etvrtak. Nazvala je njegova majka i rekla da nee doi u kolu jer ga boli
stomak. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus, a nije dolazio u kolu.
Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on neega u koli plai. Djeaci iz razreda kau da
su vam lagali da ga zatite. Majka poslije kole dolazi k vama na razgovor.
163

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
- Vjebati koritenja strategija izgradnje mira unutar skupine
obrazovanje za mir

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost POZDRAVI (10)
2. Glavna aktivnost MAJA (45)
3. Zavrna aktivnost MOJ NAJSNANIJI DOJAM O OVOM DANU (5)
164
omasteri
papiri A 4
stikeri
lopta
Tekst za aktivnost Maja
Radni list Naini pozdravljanja
UVODNA AKTIVNOST
Pozdravi
U razliitim dijelovima svijeta ljudi se pozdravljaju razliito.
Voditelj podijeli papirie s nainima pozdrava svakom sudioniku.

Svi sudionici kreu se uz glazbu u prostoriji i na zaustavljanje
glazbe trebaju se zaustaviti pored onoga koga sretnu i pozdrave
na nain ispisan na svom papiriu. Zadatak je nai svog para,
osobu koja se pozdravlja isto, ali bez razgovora samo na temelju geste pozdravljanja. Prije
poetka vjebe voditelj pojanjava svaki nain pozdravljanja.
(Materijal za sudionike 1 Pozdravi)

Nakon zavretka aktivnosti voditelj pita:
Kako ste doivjeli ovu aktivnost?
Kako vam izgledaju pozdravi u drugim zemljama?
Kako bi njima izgledao na nain pozdravljanja?
Voditelj ukazuje sudionicima da se u prvom kontaktu s ljudima

iz razliitih dijelova svijeta i kultura (kroz pozdrav) moe javiti
i empatija i sukob.
165
GLAVNA AKTIVNOST
Maja
konikt, te sudionike podijeli u dvije skupine.
Jedna e skupina ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga e
skupina ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i
druga skupina imaju 15 minuta.
Situacija:
Maja se oblai drukije, upadljivo, neuobiajeno. Roditelji joj odobravaju takav nain oblaenja, ali
profesorica engleskog jezika, koja joj je i razrednica, stalno je udaljava sa sata. Posljednji put kada
je udaljila sa sata, Maja je opsovala....
Slijedi diskusija nakon to sve skupine rijee konikt na zadane naine:
1. Kako su skupine doivjele svaki nain rjeavanja konikta?
2. Koji se nain rjeavanja konikta pokazao najuinkovitijim i zato?
3. to biste promijenili u svojim skupinama?
Voditelj ukazuje sudionicima da je vrlo vano problem razumjeti

i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja
konikta.
ZAVRNA AKTIVNOST
Moj najsnaniji dojam o ovom danu
Cilj aktivnosti jeste da sudionici razmisle o aktivnostima tijekom

dana i da ih verbaliziraju. Prvi sudionik, koji od voditelja dobije
loptu, treba izabrati jednu stvar koja je na njega ostavila najvei
dojam toga dana i tu situaciju verbalno doarati. Zatim loptu baca
sljedeem sudioniku i tako redom, dok svi ne kau dojmove o danu.
Voditelj ukazuje da je korisno nakon svakog procesa medijacije

da lanovi tima oslobode svoje emocije, posebno ako su neki
podaci ili situacije tijekom procesa medijacije djelovali na njihove
emocije (a u radu tima sa stranama u medijaciji moraju ih potpuno
skriti).
166
Pozdravi
Kina
Pokloniti se s rukama prekrienim preko prsa
Eskimi
Trljati nos o nos
Haiti
Vrlo dugo rukovanje s tresenjem ruku i istovremeno se vie puta nakloniti
panjolska
Poljubac u obraze
Meksiko
Zagrliti se i lupkati po leima
Tibet
Isplaziti jezik i zvidei uvui zrak
Rusija
Zagrljaj i bratski poljubac
Islam
Desnom rukom proi od ela do pupka
Koreja
Klimnuti glavom i nakloniti se
Indija
Sa skupljenim dlanovima ruku (kao za molbu) nakloniti se
Njemaka
Pozdrav s jako vrstim stiskom ruke
Engleska
Pozdrav s razmakom od dva koraka i lagan stisak ruke
Pariz
Grljenje i ljubljenje etiri puta u obraz
Japan
Pozdrav s rukama u stavu molitve i klanjanje
167

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s mogunou primjene vrnjake
medijacije u njihovom svakodnevnom kolskom okruju.
- Suoavanje s brigama vezanim za budui rad medijatora.

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKOVI (10)
2. Glavna aktivnost PUTOVANJE KROZ MEDIJACIJU (40)
3. Zavrna aktivnost BINGO (10)
168
omasteri
papiri A 4
radni list Bingo
baloni, po dva za svakog sudionika,
konopci, po dva za svakog sudionika
UVODNA AKTIVNOST
Okovi to me brine?
Svaki sudionik dobije po dva balona i po dva konopca oko 30
cm duine. Svatko za sebe napue balone i na njima napie
dvije najvee brige koje ima u vezi s buduim radom u timu za
medijaciju. Zatim zaveu balone oko nonih lanaka tako da mogu
hodati kao s okovima. Svatko u krugu kae to su mu/joj najvee
brige. Podijele se u skupine prema slinosti onoga to ih brine.
Voditelj ukazuje sudionicima da je vrlo vano utvrditi probleme

s kojima e se tim za medijaciju susretati u radu. Baloni ostaju
vezani na nogama sudionika.
GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje kroz medijaciju
1. Voditelj sudionike podijeli u manje skupine i svaka skupina
crta liniju radionica, putovanja kroz edukaciju kroz koju su proli,
crtaju oblike koje ele, obiljeavaju za njih vana mjesta, kad im
se uinilo da su najvie nauili, najmanje nauili, saznali neto o
sebi, o drugima. Mogu zabiljeiti sve to im se ini da je vano.
Nakon ovoga, predstavnik svake skupine kae po pet reenica o svom crteu.
2. U nastavku rada skupine pokuavaju povezati brige s potrebama i doi do ideja za njihovo
prevazilaenje.
Nakon toga voditelj promatra reakcije sudionika i pita ih je li im bilo teko povezati se s potrebama
i doi do ideja za njihovo prevazilaenje, imaju li ideju kako prevazii svoje brige i strahove i dr.
Nakon diskusije voditelj komentira da je vano brige podijeliti i

prevesti s osobnog miljenja na konkretne korake i akcije.
3. Svi ustaju i etaju sa svojim okovima. Na znak voditelja skidaju okove tako to sami gaze
svoje balone ili gaze balone jedni drugima dok ne popucaju.
Igra se zavrava kada su svi slobodni i kada zajedno pokupe ostatke balona i bace ih.
169
ZAVRNA AKTIVNOST
Bingo
Voditelj podijeli sudionicima radni list Bingo. Imaju tri minute da

se sjete i upiu imena ostalih sudionika koji imaju jednu ili vie
navedenih osobina. Tvrdnje se stvarno moraju odnositi na nekog
od sudionika. Onaj koji prvi zavri popunjavanje radnog lista i ima
sve tone odgovore, dobije BINGO, dar koji mu urui voditelj (npr.
okoladu, bombone i dr. to moe podijeliti s ostalim sudionicima).
(Materijal za sudionike 1 Bingo)
Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno uvijek dodatno

upoznavati lanove tima za medijaciju, neke nove osobine,
ponaanja, promjene koje se dogaaju pod utjecajem razliitih
subjekata.
BINGO
Upii ime osobe iz grupe koja:
je prvo dijete u obitelji

dobro igra nogomet
je imala 5 iz matematike
ima brata
dobro plee
voli ljubiastu boju
voli kolae
pie pjesme
voli putovati
zna puno viceva
ima sina
dobro kuha
ima kunog ljubimca
slua rap glazbu
ima plave oi
170

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
- Upoznati se s nainima za prevenciju nasilja
- Vjebati timski rad u medijacijskom timu

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TIM I JA (10)
2. Glavna aktivnost STUPOVI AKCIJE (30)
3. Zavrna aktivnost BUDUNOST (20)
hamer
omasteri
test Tim i ja
radni list Stupovi akcije
171
UVODNA AKTIVNOST
Tim i ja
Voditelj kae sudionicima da u roku od pet minuta popune test
Tim i ja.
Slijedi analiza rezultata testa u plenumu.
(Materijal za sudionike 1 Tim i ja)
Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno stalno procjenjivati

funkcioniranje tima za medijaciju.
GLAVNA AKTIVNOST
Stupovi akcije
Voditelj podijeli sudionike u tri skupine. Skupine imaju zadatak

da razmisle o nasilju s kojim se treba nositi, odnosno preventivno
djelovati. Taj bi problem trebali zapisati u iscrtanom trokutu.
Na stupovima koji odravaju ovaj trokut trebalo bi zapisati
stvari, organizacije i institucije, ljude, pojave koje podravaju ili
omoguavaju nasilje. Na crtama koje vode od stupova trebalo bi
zapisati ideje, akcije koje bi mogle biti poduzete da se utjee na te stupove.
Npr. kakvi kontakti bi se mogli ostvariti, tko ili to bi trebao/la biti kontaktiran/na, to bi se moglo
uraditi
Nakon to su skupine pripremile svoje stupove akcije, slijedi prezentacija u plenumu i rad na
moguim pitanjima.
(Materijal za sudionike 2 Stupovi akcije)
Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno identicirati to to

doprinosi jaanju nasilja u koli, obitelji i dr.
172
ZAVRNA AKTIVNOST
Budunost
Sudionici na listu papira povuku jednu ravnu crtu, crtu ivota, i
na njoj ispiu brojeve (u zavisnosti koliko godina imaju). Iznad tih
brojeva upisuju ili crtaju najvanije dogaaje iz ivota i konikte
koji su pratili te dogaaje.
Zatim zajedno u plenumu izdvoje najvanije dogaaje i konikte
koji su pratili te dogaaje.
Produe crtu ivota i napiu to e se dogoditi za godinu, pet, deset, petnaest i koji konikti ih
oekuju, te kako ih planiraju rijeiti.
Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno uvijek

pretpostaviti da e se sukob izmeu strana ponovno javiti,
intenzivirati, ali i inicirati i neke nove, te je poeljno pretpostaviti i
naine na koje bi se mogli rijeiti.
173
TEST - Tim i ja
Zaokruite (1 najslabije, 6 najjae)
Moje ideje i sugestije nikad
ne dobivaju odgovarajuu
pozornost.
Imam osjeaj da je voa tima
nezainteresiran za moje ideje.
U ovom timu nema dovoljno
prave suradnje i razumnih
dogovora.
lanovi tima nisu ukljueni u
donoenje odluka koje se njih
tiu.
Osjeam se neugodno kada u
timu ne mogu otvoreno govoriti
o pogrjekama koje sam
napravio/la.
Na se tim nije u stanju
otvoreno baviti koniktima i uiti
iz njih.
Ne dobivam dovoljno zaduenja i
mogunosti da se razvijam.
Diskusije se tijekom naih
timskih sastanaka uvijek zavre
bez zadovoljavajueg ishoda.
Nikada ne razgovaramo o tome
kako se osjeamo u vezi sa
suradnjom u timu.
Moje ideje i sugestije uvijek

dobiju adekvatnu pozornost.
Osjeam da je voa tima veoma

zainteresiran za moje ideje.
Tim dobro surauje i pravi

razumne dogovore.
lanovi tima ukljueni su u

donoenje odluka koje se njih
tiu.
Toliko se dobro osjeam u
ovom timu da mogu govoriti
i o pogrjekama koje sam
napravio/la.
Na se tim u stanju otvoreno

baviti koniktima i uiti iz njih.
Dobivam dovoljno zaduenja i

mogunosti da se razvijam.
Diskusije tijekom naih timskih

sastanaka uvijek se zavre
zadovoljavajuim ishodom.
esto razgovaramo o tome
kako se osjeamo u vezi sa
suradnjom u timu.
Nikada ne procjenjujemo timski

rad.
Redovno procjenjujemo timski

rad.
Razina kvalitete naeg rada je

niska.
Razina kvalitete naeg rada je

visoka.
lanovi tima nikad ne

razmjenjuju materijal iz kojega
se pripremaju za rad.
Ova organizacija namee
suvie pravila i ogranienja.
Vodstvo tima suvie kontrolira

moj rad.
174
lanovi tima esto razmjenjuju

materijal iz kojega se
pripremaju za rad.
Ova organizacija ima
odgovarajua pravila i
ogranienja.
Kontrola tima je adekvatna i
omoguuje mi da se orije- ntiram
na rad.
STUPOVI AKCIJE
175

MIRA UNUTAR SKUPINE
Ciljevi radionice
- Izrada promotivnog plana tima za medijaciju
- Vjebati timski rad u medijacijskom timu

60 minuta
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ELEMENTI DOBRE KOLE (15)
2. Glavna aktivnost PROMOCIJA TIMA ZA MEDIJACIJU (35)
3. Zavrna aktivnost PUTNA TORBA (10)
omasteri
papiri A 4
hamer papir
176
UVODNA AKTIVNOST
Elementi dobre kole
Svaki sudionik tijekom pet minuta odredi pet elemenata to je u
njegovoj koli dobro i ispie ih na stikere.
Zatim voditelj trai da svi sudionici naprave zajedniki popis,
odnosno razvrstavaju sve ideje u stupce (zalijepe svoje stikere):
Uenici
Nastavnici
Roditelji
Pedagog
Ravnatelj
Aktivnosti
Imovina kole
Ostalo
Voditelj zajedno sa sudionicima pregleda sve stupce i predstavi

elemente dobre kole.
177
GLAVNA AKTIVNOST
Promocija tima za medijaciju
Voditelj podijeli sudionike u tri skupine. Svaka skupina ima zadatak
da napie plan promocije tima za medijaciju (npr. u koli, gradu, u
medijima, u organizacijama za mlade i dr.).
Plan treba sadrati sljedee podatke:

- gdje e se obaviti promocija (kola, mediji, organizacije za mlade i dr.);
- nain na koji e se obaviti promocija;
- tko e biti ukljuen u promociju;
- kojim e ciljnim skupinama biti predstavljen tim za medijaciju;
- slogan tima za medijaciju.
Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno da uenici,

nastavnici, roditelji, mediji, udruge graana znaju da u koli
postoji tim za medijaciju, odnosno da razviju plan njegove promocije.
ZAVRNA AKTIVNOST
Putna torba
Sudionici na papiru nacrtaju simbolinu putnu torbu podijeljenu
na dva priblino jednaka dijela, gdje u jednom dijelu piu:
to sam donio na ovaj trening?,
a u drugom: to odnosim s ovog treninga?.
Slijedi prezentacija u plenumu.
Voditelj zakljuuje radionicu svojevrsnom evaluacijom: to je

svaki sudionik donio na trening i to odnosi s treninga, dakle,
torba ulaznih i izlaznih impresija, emocija, stavova, moda i predrasuda
i stereotipa.
178
VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE
Pomjeri se udesno: Svi sjede u krugu, a voditelj govori razliite emocije, npr. Svi koji su veseli
neka se pomjere jedno mjesto udesno. Oni koji prepoznaju kod sebe tu emociju trebaju sjesti na
jedno mjesto udesno, ako je stolica prazna na stolicu, a ako nije sjedaju u krilo toj osobi. Voditelj
dalje govori npr. Svi koji su neraspoloeni neka se pomjere dva mjesta udesno. U igri nastaju
smijene situacije kad ve dvoje ili troje nekom sjedi u krilu.
Piloti: Na slobodnom prostoru obiljei se stolicama ili nekim znacima pista za slijetanje zrakoplova.
Na pistu se postave neki sitniji predmeti (torbe, kutije, papiri...). Svi se igrai podijele u parove.
Jedan lan para je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot zatvori oi, a kontrolor leta mu daje upute
kako da proe pistom, a da ne zapne za postavljene prepreke.
Ogledalo: U igri sudjeluju parovi. Jedan lan para je kupac koji isprobava eir (kravatu, cipele
ili neki odjevni predmet), a drugi je ogledalo i pokretima tono ponavlja pokrete kupca. Nakon
nekog vremena uloge se zamijene. Po zavretku igre vodi se razgovor o tome kako su se osjeali
kao kupci, a kako kao ogledalo.
Loptice: Svi igrai stanu u krug. Voditelj baci nekom od igraa jednu lopticu, a ovaj baci sljedeem.
Svatko pri tome treba zapamtiti od koga je dobio lopticu i kome je bacio. Da bi znali tko jo nije
dobio lopticu, ti igrai dre dignutu ruku, a kad su primili lopticu spuste je. Nakon to su svi igrai
dobili i bacili lopticu i nakon to je svatko siguran od koga prima i kome daje lopticu, voditelj baca
ponovno lopticu po istom obrascu, ali nakon nekog vremena ubacuje i drugu, treu, etvrtu, petu
i estu lopticu. Sve loptice se primaju od istog igraa i bacaju istom igrau.
ik-pogodi: Voditelj svakom od sudionika zalijepi na leima papir s imenom neke poznate linosti.
Svaka od osoba ima zadatak da pogodi koju to linost predstavlja, ali tako to bilo kome od
sudionika postavlja pitanja, a on odgovara samo s DA i NE. Tko pogodi, zalijepi papir na grudi i ide
dalje da pomogne drugima. Igra se zavrava kada svi pogode koje su ime imali na leima.
Draga, voli li me?: Sudionik postavlja pitanje osobi do sebe: Draga, voli li me?, a on odgovara:
Da, draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmjeim, pri emu ne smije da se nasmije jer
onda ispada. Ukoliko se ne nasmije, on postavlja pitanje dalje, a ukoliko ispadne, dalje postavlja
pitanje osoba koja je njega pitala.
179
KAZALO POJMOVA
(POJMOVI RAZVRSTANI PO MODULIMA)
IDENTITET
je na doivljaj naeg vlastitog JA tijekom dueg perioda , bez

obzira na promjene perioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje: TKO SAM JA?, odnosno kako
sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju
drugi.
STEREOTIPI
su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim

pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti,
vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim
podjelama koje vrijede za ljude).
PREDRASUDE
su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, skupini ili pojavi

stvoreni prije realnog, izravnog iskustva s tom osobom, skupinom
ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome.
KOMUNIKACIJA
je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s

drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za
pomo i mnogo drugih stvari.
je prijenos informacija od poiljatelja k primatelju uz uvjet da
primatelj razumije informaciju.
JA PORUKE
su poruke koje se odnose na nas, kada govorimo o sebi

povezujui se s vlastitim mislima, osjeajima, potrebama i dr.
TI PORUKE
su poruke koje se odnose na drugu osobu i njima izraavamo

svoje procjene inei osobu odgovornom za nae osjeaje, misli
i potrebe.
EMPATIJA
AKTIVNO SLUANJE
CENTRACIJA
DECENTRACIJA
180
je jasno razumijevanje osjeaja, potreba, misli i elja druge

strane, bez osuivanja.
je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz

jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu
sluamo.
je usmjerenost na sebe, nesposobnost da se stavimo u poziciju

druge osobe i da razumijemo njezine postupke i probleme.
je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako

razumijemo njezine probleme i postupke.
ASERTIVNOST
PREGOVARANJE
KONFLIKT
je zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na

neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.
je kontrolirani komunikacijski proces s ciljem rjeavanja sukoba

interesa dviju ili vie pregovarakih strana (kad svaka strana
moe blokirati postizanje cilja druge strane).
je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju

prijetnje osobnim potrebama, interesima, vrjednotama ili
ciljevima.
KOMPROMIS
je vrsta rjeenja konikta u kojem su obje strane djelomino ili

polovino zadovoljne rjeenjem.
ARBITRAA
je postupak u kojem trea strana u sukobu preuzima ulogu

glavnog procjenjivaa situacije, nudi ili namee svoja rjeenja.
MEDIJACIJA
je jedna od strategija razrjeenja konikta i podrazumijeva

sudjelovanje tree strane koja je neutralna, povjerljiva i
prihvaena od strana u koniktu.
MEDIJATOR/ICA
VRNJAKA MEDIJACIJA
PARAFRAZIRANJE
POTREBA
je osoba (ili osobe) koji je obuen/na da vodi pregovaraki

proces, pomno saslua strane u koniktu, pomjera strane s
pozicija na interese, omoguava korisnu razmjenu informacija,
pomae u razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih
situacija, pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje strane
i koji zadovoljava najvanije interese obiju strana.
je medijacija koja se bavi nastajanjem i razvojem konikta u

kolskom okruju, kao i procedurama i metodama njihovog
rjeavanja.
je ponavljanje onog to je reeno uz zadravanje autentinosti

(izvornosti) dogaaja.
je pojam koji oznaava motive i vrjednote svakog pojedinca.
181
PRILOZI
Nasilje
Zlostavljanje je namjerno i svjesno negativno postupanje s namjerom da se drugi povrijedi ili

zastrai, pri emu je esto izraena nesrazmjera moi rtve i nasilnika, te se takvo ponaanje ne
moe opravdati.
imbenici koji poveavaju rizik za zlostavljanje
su:
-
182
novo dijete u razredu,

emocionalno i tjelesno zaostalo dijete,
dijete s kongenitalnim
abnormalnostima,
dijete razvedenih roditelja,
dijete druge vjerske, etnike ili rasne
pripadnosti,
dijete koje je iznimno nadareno
ili dijete koje je ispodprosjenih
sposobnosti,
dijete koje ivi u siromatvu pa
pokazuje znakove zanemarivanja,
pretilna djeca,
dijete koje je u dobrim odnosima s
nastavnikom,
dijete koje je rtva obiteljskoga nasilja.
Osobine zlostavljaa:
-
djeca dolaze iz obitelji gdje se

nesuglasice rjeavaju agresivno i
nasiljem,
loe su panje i koncentracije,
imaju lo uspjeh u koli,
na kritike reagiraju ljutnjom i osvetom,
esto gledaju nasilne lmove,
imaju malo prijatelja ili ih uope
nemaju,
frustrirani su,
suprotstavljaju se odraslima,
okrutni su prema ivotinjama,
pokazuju nedostatak empatije.
Lov na vjetice Progon neistomiljenika9

Svi smo mi skloni osuivati ljude bez prethodnog
upoznavanja, a stvaranje pretpostavki je lako i
uobiajeno. No, jeste li se ikad zapitali koliko
je lako procijeniti prijatelje ili koliko je lako
krivo prosuditi strance? Sudovi doneseni bez
prethodnog rasuivanja, logiki neosnovani,
praeni intenzivnim emocijama nazivaju se
predrasudama. Predrasude su vrsta stavova
kojima nedostaje opravdanost, a koje se bez
obzira na to uporno odravaju i otporne su na
promjene. To su sheme pomou kojih bolje
razumijevamo stvarnost. Tamo gdje stvarnost
ne odgovara predrasudi, naem umu je lake
izmijeniti pravo stanje stvari, nego predrasudu.
(ene loe voze). Ponekad ih nesvjesno
upijamo, ali one su odnekud proizale i imaju
mnoge namjene. One nam, takoer, pomau
kod nepotpunih informacija: Jelena je ugledala
kamion sa sladoledom, sjetila se novca koji
je dobila za roendan i otrala je kui. Hoe li
vaa pretpostavka ostati ista ako rije novac
zamijenimo s pitolj?
Iznoenje tvrdnji i uvjerenost u njihovu tonost,
iako nisu potkrijepljene injenicama niti
zasnovane na argumentima, nego su donesene
bez prethodnog provjeravanja njihove tonosti
i bez prethodnog razmiljanja o tome, najee
ima negativan odnos. Kako predrasude uz
to prate i ekstremno negativni osjeaji, tako
one djeluju i na ponaanje koje pojaava
osuivanje, podcjenjivanje, neprijateljski stav
i potie na aktivnosti protiv pripadnika prema
kojima postoji predrasuda. Isto tako vrlo je lako
stvaranje zatvorenog kruga, jer budui da se
stvaraju prije ili mimo posjedovanja objektivnih
podataka o objektu stava, a potkrijepljene
ponaajnom komponentom, naravno da e
prouzrokovati svoju potvrdu pri emu e na
stav biti ak i pojaan. Na primjer, ukoliko se
vi prema nekome koga ne poznajete, a za koga
vjerujete da je ovakav ili onakav ponaate u
skladu sa svojim uvjerenjem da takva osoba npr.
nije uope vrijedna da boravi u vaem prisustvu,
a kamoli da razgovara s vama i sl., naravno
da e se ta ista osoba, vjerojatno zbunjena,
ponaati hladno, prgavo, obrambeno, tj. onako
kako vi oekujete to e onda samo opravdati
vae miljenje o njoj, koje e se potom odrati i
moda manifestirati u nekom gorem vidu.
Predrasude su rezultat pogrene i generalizirane
ocjene, a uz sve to prilino su krute, neeksibilne,
otporne prema podacima. Steene socijalnim
uenjem, odravaju dosljednost, ekstremnost,
usklaenost, snagu. Ohrabruju diskriminatorske
postupke to opet predstavlja drutvenu
9
tetnost. Uslijed odstupanja od racionalnosti,

predrasude
kre
pravednost,
negiraju
humanost, ne potuju ljudsko dostojanstvo.
Najopasnije su rasne i etnike predrasude
(Bosanci su glupi. Crnogorci su lijeni. Crnci su
prljavi.). Iako su teko promjenjive i gotovo ih
je nemogue iskorijeniti, vano je biti svjestan
da ih posjedujemo.
Uporedo s predrasudama, javljaju se i
stereotipije. Stereotipije su rasprostranjena
uvjerenja ili misli o odreenoj ljudskoj zajednici
kojima isto tako pojednostavljujemo stvarnost.
Oni su takvi i toka! (npr. ovi su lijeni, oni opasni
i sl). Upotrebljavamo ih da bismo opravdali
svoje pogrjeke. Ili, s druge strane, pomou njih
jaamo sebe, istiemo superiornost koristei
predrasude o vlastitoj skupini. Pomau nam za
dobar osjeaj o sebi ili omalovaavanje drugih u
kojima vidimo opasnost i prijetnju. Stereotipije
se temelje na predodbama usvojenima u koli,
kroz masovne medije ili kod kue, a odraavaju
se generaliziranjem svih onih koji bi s tim
mogli biti povezani. U sjevernoj Irskoj, npr.,
nenaklonosti izmeu katolika i protestanata su
jo s majinim mlijekom posisane. Drugi su
razliiti i samim tim neprijatelji - informacije
su koje dijete upija jo u ranoj dobi to moe
zaeti lanac mrnje i miljenje da su to bia nie
vrste, neljudskija od njih samih. Stereotipije su
rigidni i pristrasni stavovi o nekim osobama i
skupinama: Svi profesori su rasijani. Plavue/
policajci su glupe/i. Stereotipije su vjerovanja
povezana s odreenom skupinom ljudi za koje
smatramo da imaju odreeni niz karakteristika i
osobina, s tim da mogu biti i pozitivna: Talijani
su sjajni umjetnici. Crnci su odlini koarkai.
Postoji vie vrsta predrasuda: predrasude kao
posljedica usvajanja proirenog pogrenog
shvaanja zbog slaganja s okolinom (Djevojke
koje izlaze u Kajak su sponzorue.), predrasude
kao
posljedica
tradicionalnih
shvaanja,
ponaanja i reagiranja (ena treba da raa,
kuha i bude kuanica.), kao produkt intenzivne
negativne emocije u osobnim osobinama
pojedinca, njihovoj nesigurnosti i nagomilanoj
agresivnosti (iptari samo prave djecu.).
Uzroci javljanja predrasuda su drutvenoekonomski i kulturni imbenici, kao i neizbjeni
psiholoki imbenici. Najee ih izazivaju
ekonomska
eksploatacija,
konkurentnost,
tekoe. Potencijalni i aktualni konikti,
odravanje lojalnosti kroz povijest (jezik,
obiaji, kultura), vezanost za skupinu jo
su
neki
uzroci
nastajanja
predrasuda.
Sklonost generalizacijama i uproavanjima,
kao i agresivnost kao prirodna reakcija na
nezadovoljenje razliitih potreba i motiva
naroito
pomau
njihovom
odravanju.
Socijalna psihologija navodi vie teorija o
podrijetlu predrasuda, ali bilo da su zasnovane
Copyright 2006., Centar za informativnu dekontaminaciju, Banja Luka. Sva prava zadrana.
183
na stvarnim razlikama i realnim suprotnostima,

osobina,
nenaklonostima,
neprijateljskom
stavu, unutranjoj dinamikoj snazi onih koji
imaju predrasude, uroenoj agresivnosti
ljudi, fundamentalnoj ljudskoj tenji za moi,
frustracijama, tipovima ljudi (anksioznim,
nesigurnim, tzv. autoritarnim linostima),
aktualnoj
situaciji,
socijalnim
normama
i
vrjednotama,
tradicionalnim
skupnim
shvaanjima i sl., sutina je u tome da ih treba
promatrati kao drutvene pojave i karakteristike
pojedinca, tonije kao rezultat borbe za vlast
i ostvarivanje razliitih elja, ili ublaenja
stvorenog osjeaja nesigurnosti i tenzije.
Posljedicama predrasuda srodni su fenomeni:
diskriminacija,
ksenofobija,
netolerancija,
antisemitizam, rasizam, a naroito ih potie i
odrava etnocentrizam.
Diskriminacija je predrasuda u djelovanju koja
se oituje u ograniavanju prava najee
nacionalnim manjinama. Uperena je protiv
svake skupine koja je drukija, iji su pripadnici
uglavnom izolirani, iji se nain ivota smatra
ilegalnim, koji su prinueni da ive u nezdravim
uvjetima, lieni politikog izjanjavanja, rade
najgore poslove ili su nezaposleni, koji se
neprestano vrijeaju i sl. Ksenofobija je strah
od stranaca: bojim se onih koji su drukiji jer ih
ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Hrani se
predrasudama i stereotipima, premda proizlazi
iz nesigurnosti i umiljenog straha koji prelazi
u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv
osoba iz drugih zemalja ili pripadnika manjine.
Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak
potovanja za tue navike i vjerovanja. Oituje
se kroz iskljuenje ili odbacivanje ljudi zbog
vjere, seksualnosti, pa ak i frizure ili odjee,
i nije im doputeno djelovati na drukiji nain
ili imati drukija miljenja. Antisemitizam je
kombinacija moi, predrasude, ksenofobije i
netolerancije prema idovima. Ovaj oblik vjerske
nesnoljivosti vodi do diskriminacije pojedinaca,
kao i progona idova kao skupine. Najstranija
manifestacija antisemitizma dola je s Hitlerom
i nacistikom ideologijom o rasnoj istoi.
Rasizam se temelji na povezanim uvjerenjima
da su ljudske karakteristike, sposobnosti, itd.
odreene rasom i da postoje superiornije i
inferiornije rase. Prihvaanjem ovoga morate
vjerovati da postoje razliite ljudske rase.
Koncept faistike teorije rasizma naroito je
opasan, a posljedice zastraujue. Etnocentrizam
- vjerovanje da je naa kultura pravi odgovor
svijetu - svi ostali nekako nisu normalni. Nae
vrjednote i nain ivota su univerzalni, ispravni
za sve, drugi su previe glupi da bi razumijeli
oite injenice. Susreti s pripadnicima drugih
kultura mogu pojaati predrasude, etnocentriki
pogledi nas zasljepljuju i ograniavaju da vidimo
samo ono to oekujemo i elimo. Druge kulture
nam se mogu uiniti i egzotine i atraktivne,
ali naa obojenost negativnim predrasudama i
stereotipima ih odbacuje kao manje vrijedne.
184
Etnike predrasude do punog izraaja dolaze

u ideologiji zvanoj nacionalizam. Inae, treba
razlikovati nacionalizam od drugih oblika
nacionalne vezanosti. Naime, iskljuiva vezanost
za vlastitu naciju naziva se etnocentriki
nacionalizam ili nacionalistiki ovinizam.
Istaknuta vezanost i nacionalna idealizacija
zapravo je umjereni nacionalizam ili patriotizam,
dok
internacionalizam
znai
lojalnost
cjelokupnom ovjeanstvu. Nacionalizam i
etnike predrasude manifestiraju se u etnikim
stereotipijama.
Nije lako boriti se protiv predrasuda, pa ipak
vrijedi pokuati, ako ni zbog
ega drugog onda bar zbog toga da ne budete
dio mase kojom se lako manipulira. Meutim,
mnogo je prepreka u ovom ozbiljnom,
zahtjevnom i osjetljivom pothvatu. Donoenje
zakonskih
propisa
protiv
manifestiranja
predrasuda moglo bi dati pozitivne rezultate. Ali,
kako i gdje? U pojedinim amerikim dravama
zakon protiv diskriminacije crnaca uspjeno je
funkcionirao, dok bi u susjednim isti taj zakon
imao svoje nedostatke. Sustavno informiranje
o neopravdanosti predrasuda takoer je jedan
od uspjenih naina borbe, ali i on ima svoje
propuste. Naime, predrasude najlake usvajaju
djeca u koli, ali i putem sredstava informiranja,
uspjene
medijske
propagande
aktualne
politike i sl. Naalost, kad bi se sve to pokualo
odjednom radikalno promijeniti, nailo bi se
na posebno snaan otpor, pogotovo od strane
onih kojima je sve to upueno. Jer, obrambeni
mehanizam i visok stupanj nezainteresiranosti
najizraeniji je upravo kod onih tvrdoglavih
pojedinaca koji posjeduju najvie predrasuda.
Neposredni kontakt sa skupinama prema kojima
postoje predrasude moe biti dvosjekli ma,
ali i jedan od najuvjerljivijih i najefektivnijih
rjeenja. Pri ovome samo treba biti dosta paljiv,
oprezan, spreman na sve i nikako ovako neto
raditi nasumice ili pod svaku cijenu. Odgoj od
strane autoriteta jo je jedan od metoda koje
se preporuuju u borbi protiv predrasuda, jer
djeca vjeruju svojim roditeljima i to naue u
kui nose sa sobom i izvan kruga obitelji. Druge
odgojne i obrazovne institucije, takoer, imaju
jako puno udjela u formiranju linosti, a one
predrasude usvojene u ovoj dobi vrlo teko se
iskorjenjuju.
Bez obzira koji nain odaberete, ipak je najbolje
krenuti od sebe, jer samo ako ste zadovoljni
sobom, imat ete dovoljno razumijevanja i
za druge. Prema tome, radite na vlastitom
usavravanju, jer jednom pronaene ljubav i
mir nije teko uputiti ostalima. Sretno !
I ne zaboravite da: Iste stvari ponekad samo
izgledaju drukije!
Govor nenasilja10
Thomas Gordon uoio je da je vaan oblik nasilja
govorno nasilje. Ono je esto manifestacija
destruktivnosti ljudi koji nisu uspjeli ostvariti
svoju ljudskost, ali i stvar ope kulture. Ponekad
ljudi ele biti nenasilni, ponajprije u odnosu sa
svojim najbliima, ali to ne znaju, pa naglaava
vanost edukacije. On, radei s roditeljima i
uiteljima, sugerira JA poruke umjesto TI
poruka. JA poruke su autentine i omoguuju
da nam drugi ljudi vjeruju. Mi najbolje moemo
govoriti o sebi.
TI poruke optuuju ili dijagnosticiraju i obino
nisu dobro prihvaene od osoba kojima su
upuene pa su izvor sukoba i nasilja. JA poruke
omoguuju dijalog i bolje razumijevanje meu
ljudima. Gordon zagovora i aktivno sluanje
koje je vaan oblik dijaloga i moe pomoi kako
pri rjeavanju nekih sukoba interesa, pogleda,
potreba, ali i pojedincima koji imaju neki osobni
problem, da se dublje s njim suoe i krenu ka
pozitivnoj akciji.
Marshall Rosenberg JA poruke nazvao je
irafskim govorom, a TI poruke zmijskim
govorom
elei
ovom
personikacijom
naglasiti da je prvi govor - govor srca (irafa
je ivotinja s velikim srcem), a drugi hladan i
racionalan. Rosenberg inae smatra da mi naim
racionaliziranjem elimo prikriti pravo stanje
stvari, a kad je rije o emocijama i potrebama
tu se najee ne uspijevamo maskirati. Zato
komuniciranje na razini osjeaja i potreba smatra
iskrenim i otvorenim, a na razini racionalnog
neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem. On
je u detalje razradio elemente zmijskog i
irafskog govora i stalno radi na edukaciji ljudi
irom svijeta za irafski nain komuniciranja.
No, najznaajnija stvar u Rosenbergovom
pristupu je vjerovanje da i za zmiju ima nade.
Ako netko govori zmijski to ne znai da on/
ona ima zmiju u srcu. Zmija je za Rosenberga
isto irafa, ali s govornom manom.
On nas zato ui da zmiju sluamo irafskim
uima, odnosno da u tom govoru prepoznajemo
osjeaje i potrebe i da ih iskaemo. Tako i osobu
koja govori zmijski stalno okreemo njezinoj
ljudskoj sutini i pomaemo joj da prepozna
svoje osjeaje kao i potrebe koje ih izazivaju.
Tako postupno osobi pomaemo da uzroke svog
nezadovoljstva ili ljutnje npr. ne trai u drugima
nego u sebi. Kad se to dogodi, zmija se povukla,
osoba se otvara, postaje iskrena i nenasilna.
Taj arobni obrat je mogu ako smo ovladali
nenasilnim irafskim govorom, ali i ako smo
spremni dati empatiju osobi koja govori bez
obzira na to to govori. Naravno mi ne dajemo
10
empatiku podrku njezinoj destruktivnosti,

mrnji ili nasilju koje zagovara. Mi dajemo
empatiju osobnoj nesrei koju prepoznajemo,
dajemo podrku izraavanju i pranjenju emocija,
jer je to proces ozdravljenja i pretpostavka da
osoba postane manje destruktivna i sposobna
za konstruktivnu akciju.
Govor nenasilja svakako je jedan od vanih
aspekata nenasilja. On nije svemogu i ne moe
biti odgovor na sva pitanja koja se postavljaju
u vezi s nasiljem, ali on nam moe pomoi da
nas ljudi uju i jasnije razumiju, ali i da mi
ujemo njih. On nam moe nae svakodnevno
komuniciranje u obitelji, na poslu, sa sluajnim
prolaznicima na ulici uiniti prijatnijim, a time i
ivot sretnijim i ljepim...
irafski govor
Zapaanja
Osjeaji
Potrebe
elje
Zmijski govor
Dijagnoza
Poricanje odgovornosti
Zahtjev
Primjer:
- Va razred, kolegice, jako slabo zna
matematiku.
- A otkud vi to znate?
- Pa, malo sam ih provjerila dok sam vas
zamjenjivala.
- Provjeravali ste moje ake?
- Htjela sam malo provjeriti jer se stalno
hvalite kako su vai najbolji.
- Ja? Ja se ne hvalim. To moda roditelji
govore jer je poznato da iz mog razreda
uvijek izlaze dobri matematiari.
ZMIJSKI: Uiteljice, vi pitate samo svoje
miljenike.
IRAFSKI: Uiteljice, ja bih eljela da i mene
pitate.
ZMIJSKI: Danas ste jako zloesti.
IRAFSKI: Ne volim kada je galama u razredu.
Vidim (ujem) ______ i osjeam se ________
jer imam potrebu (stalo mi je) _____________
I elio bih/eljela bih __________.
Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.
185
Karakteristike pregovarakih stilova11
Sluatelj
Osnovne karakteristike:
Teko uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na ljude
Sluatelji su osobe koje su orijentirane na ljude i veoma cijene

odnose s ljudima. esto poinju pregovore razgovorom o opim
drutvenim temama. Oni ele govoriti o problemima i bolje
vas upoznati kao osobu. Za njih je pregovaranje koje gradi
povjerenje i meusobno razumijevanje mnogo vie od posla.
1. Ne vole javno govoriti. Oni mogu biti i vrlo spori u procesu
donoenja odluka, ali su povjerljivi, optimistini i posveeni
rezultatu koji e biti dobar za obje strane. Ne vole
preuzimanje rizika i vole sigurnost u poslu.
Ako ste sluatelj, svoje odnose s drugima moete
poboljati tako to ete biti vie asertivni, fokusirani na
zadatak i donositi zakljuke na temelju injenica, a ne
subjektivnih procjena. U pregovaranju sluatelji se trude
da zadovolje obje strane.
Ako pregovarate sa sluateljem, pomoi e vam ako
prvo jasno pokaete potovanje i brigu. Pokuajte biti
neformalni i prisni s njima, pokaite da vas zanimaju kao
osobe.
Identicirajte njihov cilj. Budite iskreni i orijentirani k
cilju. Nemojte ii na konfrontaciju jer kad su pod stresom,
sluatelji su esto submisivni i neodluni i mogu odustati
od pregovora. Nikad im ne recite: Ne shvaaj to osobno.
2. Sluatelji najee imaju konikte s aktivistima.
Stvaratelji su eksibilni, kreativni i otvoreni za promjene.

Razmiljaju o velikim stvarima i nisu usmjereni na detalje. Oni
su entuzuijastini ljudi koje pokree uzbuenje koje je esto
zarazno. Oni ne preu od prekidanja pregovora i zbijanja ale.
Vole biti priznati, priati pred publikom, bez obzira to moda
nemaju pojma o temi.
Stvaratelj
Lako uspostavljaju
Orijentirani na ljude
Nekada se ne mogu zaustaviti. Mogu biti impulsivni i donijeti

odluku napreac. Kako im i ime kae, vrlo su kreativni. Pravi
izazov za njih je nai pravu ideju, kasnije gube interes. Kad su
pod stresom, esto mijenjaju temu.
Ako malo uspore i smanje razinu svog entuzijazma, stvaratelji
mogu mnogo bolje komunicirati s drugima.
Ako vam je oponent u pregovorima stvaratelj, pokuajte prvo da
im iskaete potovanje. Budite kreativni i spremni na mnotvo
razliitih opcija. Pustite ih da iskau oduevljenje na poetku i
budite spremni na brzo donoenje odluke, ali uvjerite se da su
toke pregovora do kraja razjanjene.
Stvaratelji najee imaju konikte s misliteljima.
11
186
arenac, Ranka, Pavlii, Nevenka i Begu, Bego: Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.
Aktivist
Lako uspostavljaju
Orijentirani na zadatke
Aktivisti su praktini, sigurni u sebe, natjecateljski raspoloeni i

kompetentni. Odlino rjeavaju probleme i na sebe preuzimaju
najvei rizik i odgovornost. Na drugoj strani mogu biti
arogantni, dominantni, nepovjerljivi, nametljivi, pravi ulini
borci. Ne obaziru se mnogo na potrebe drugih ljudi, nestrpljivi
su i loi su sluatelji. Njihov imperativ je pobjeda.
Aktivisti mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako
malo uspore i sluaju. Brojanje do 10 prije davanja bilo kakvog
odgovora, prijedloga ili primjedbe je vrlo dobra tehnika. Trebaju
biti otvoreniji i pokazati vei interes za odnose.
Kada pregovarate s aktivistom, brzo preite na stvar, nemojte
gubiti njihovo vrijeme, budite fokusirani na rezultat i preskoite
detalje. Pitajte radije nego da predlaete. Oekujte brzo, logino
rjeenje. Imajte u vidu da, ma kako nemogu u pregovorima
bio, za aktivistu je to samo biznis, nita osobno.
Aktivisti najee imaju konikte sa sluateljima.
Mislitelji misle da su vrlo mudri. Oni metodiki istrauju svaku

mogunost ne ostavljajui ni jedan milimetar neobraen.
Imaju stranu potrebu za injenicama i detaljima i nee se
pomjeriti ukoliko ne analiziraju svaku stvar do u detalje. Oni
trae fer i ekonomino rjeenje za obje strane, i to rade sporo
jer tee perfekciji. Zato u pregovorima mogu biti povueni i
bezosjeajni. Ne vole preuzimati rizik.
Mislitelj
Teko uspostavljaju
Orijentirani na zadatke
Jedno po jedno jeste njihovo pravilo. Mislitelji mogu poboljati

svoju komunikaciju s drugima ako se malo ubrzaju, prestanu s
beskonanim detaljisanjem, preuzmu vie rizika i pokau malo
vie brige za ljude.
Prije pregovaranja s misliteljima, uradite va domai zadatak,
detaljno i sveobuhvatno istraivanje. U tijeku pregovaranja
slijedite njihov - korak po korak - pristup i pokuajte ih uvjeriti
u vae gledite.
Neka vaa diskusija bude funkcionalna i vezana za posao.
Uporaba slikovitih prikaza pomae (mape, grake i sl.).
Pokaite im kako predloeno rjeenje ima prednosti glede
novca, vremena i resursa. Zapamtite da mislitelje motivira
tonost, logika i podaci. Imajte strpljenja za njihovu dugu
analizu.
Mislitelji najee imaju konikte sa stvarateljima.
187
Karakteristike tekih pregovaraa12
Tenk pokuava kontrolirati proces i zavriti

sve to se zavriti da; ponaanje ovakve osobe
varira od blagog navaljivanja do otvorene
agresivnosti.
U pregovorima s ovakvom osobom, va cilj
je uspostaviti meusobno potovanje:
- drite se na zemlji;
- prekidajte napade;
- pratite njezine glavne toke;
- ciljajte na donju granicu i pucajte;
- uspostavite mir, uz uzajamno potovanje,
jer ipak morate raditi zajedno.
Ako pogrijeite, priznajte svoju pogrjeku,
iznesite to ste nauili iz iskustva i recite to
ete uraditi u budunosti da biste izbjegli
pogrjeke.
Snajper je strateg koji pokuava situaciju

kontrolirati ruganjem i poniavanjem.
U pregovorima s ovakvom osobom va cilj je
da je razotkrijete:
- zastanite, gledajte, ponovite;
- koristite istrana pitanja: stvarne namjere,
relevantnost;
- koristite tenk strategiju ako je
neophodno;
- predloite civiliziranu budunost.
Uinite da se osjea neprijatno zbog svog
ponaanja.
Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju

o mnogim pitanjima i pokuava rijeiti pregovore
na nain koji je unaprijed utvrdio kao najbolji.
Va cilj je da ga uinite prijemivim za nove
ideje:
- budite spremni i znajte o emu govorite;
- ponavljajte s potovanjem;
- nadovezujte se na njegove ideje i elje;
- predstavite vae miljenje na indirektan
nain;
- preobratite ga u vaeg mentora.
Prepoznajui njihovu ekspertizu djelovat
ete manje prijetei.
Onaj to misli da sve zna je specijalist

u
pretjerivanju,
poluistinama,
argonu,
beskorisnim savjetima i davanju miljenja
onda kada to nitko ne trai jednom rijeju
takva osoba oajniki trai pozornost.
Va cilj je da njegovim loim idejama date
osnovu:
- dajte mu malo pozornosti;
- razjasnite detalje;
- predstavite stvari onakvim kakve jesu;
- dajte mu stanku ;
- prekinite ciklus;
ljubazna konfrontacija da bi se utvrdile
posljedice negativnog ponaanja;
pohvalite ono to uradi kako treba.
Granata misli da je nitko ne cijeni i ne

uvaava i njezino buntovniko ponaanje je
teko ignorirati.
Va cilj je uspostaviti kontrolu nad
situacijom:
- pridobijte njihovu pozornost;
potrudite se da va glas i jezik budu
prijateljski;
- ciljajte na srce i pokaite vau iskrenu
brigu;
- smanjite intenzitet;
- dozvolite period da se smire strasti;
- nemojte im dozvoliti da eksplodiraju!
Da osoba eli se sa svima slagati, ali moe

vrlo lako preuzeti na sebe vie obveza nego
to ih moe obaviti, ne razumijevajui pravu
prirodu zadataka koje preuzima na sebe.
Va cilj je da se ove osobe obveu na ono to
i stvarno mogu ostvariti:
- napravite takvo ozraje da bude sigurno
biti iskren;
- govorite otvoreno i uvaite njihovu
iskrenost;
- pomozite im da naue planirati;
- osnaite va odnos s tom osobom;
- osigurajte posveenost;
uzmite ih za rije i ponovite ukratko na to
su se obvezali;
opiite koje mogu biti negativne posljedice.
12
188
Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.
Moda osoba nije u stanju izabrati najbolju

odluku jer je plae negativne posljedice svake
od moguih odluka.
Va cilj je da im pomognete da naue da
misle odluno:
- utvrdite prihvatljivi stupanj rizika;
- identicirajte konikte i razjasnite sva
pitanja;
- koristite sustav donoenja odluka;
- ohrabrite i osigurajte da ispotuju
dogovor;
- ojaajte osobni odnos.
Nita osoba je pasivna i moe biti

usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je
usmjerena na zadatke, onda je perfekcionist u
svijetu u kome nita nije dovoljno dobro. Ako je
usmjerena na ljude, ona se povlai prije nego
to e povrijediti bilo ije osjeaje.
Va cilj je da uvjerite ovu osobu da
razgovara:
- planirajte dovoljno vremena;
- postavljajte otvorena pitanja, uz puno
nade da ete dobiti odgovor;
- budite i duhoviti;
- pogaajte, ako vam nita drugo ne bude
polo za rukom;
- ukaite na budue posljedice, ako se ne
ukljui u pregovore.
Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora

ih obaviti kako treba izbjegavajui pogrjeke.
Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu.
Va cilj je da ih preusmjerite s traenja
pogrjeaka na rjeavanje problema:
- idite niz rijeku dozvolite im da budu
negativni;
- koristite ih kao resurs i sustav za rana
upozorenja;
- ostavite otvorena vrata nemojte
navaljivati da se odluka odmah donese;
- prepoznajte njihove dobre namjere;
- pokuajte sa suprotnim odgovorima
obrnuta psihologija.
Osoba koja se prenemae pati od izraene

nemogunosti da vidi to bi moglo i to bi
trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou
da vidi to nije u redu s onim to je bilo i to
jeste.
Va cilj je da uspostavite savez za
rjeavanje problema:
- sluajte glavne toke;
- prekidajte i budite konkretni;
- pomjerite fokus na rjeenja;
- pokaite im budunost;
- povucite crtu govorite o rjeenjima ili
prestanite govoriti na trenutak.
189
Dvanaest faza poteza medijatora

Faza 1: Uspostavljanje veze sa stranama u raspravi
Inicijalni kontakti sa stranama
Izgradnja povjerenja
Promocija dobrih odnosa
Edukacija strana o procesu
Poveanje posveenosti proceduri

Faza 2: Izbor strategije za voenje medijacije
Pomo stranama da procjene razne pristupe upravljanja i rjeavanja konikta
Pomo stranama da izaberu pristup
Koordinacija pristupa stranama

Faza 3: Sakupljanje i analiza bazinih informacija
Sakupljanje i analiza relevantnih podataka o ljudima, dinamici i prirodi konikta
Verikacija tonosti podataka
Minimaliziranje utjecaja netonih i nedostupnih podataka

Faza 4: Dizajniranje detaljnog plana medijacije
Identikacija strategija i posljedinih nezavisnih poteza koji e omoguiti da strane krenu

prema dogovoru
Identikacija zavisnih poteza radi odgovora na specine situacije u specinom sukobu
Faza 5: Izgradnja povjerenja i suradnje
Psiholoki pripremite strane u sukobu da sudjeluju u pregovorima o ozbiljnim pitanjima
Izaite na kraj s jakim emocijama
Provjerite shvaanja i minimalizirajte stereotipe
Gradite priznanje legitimnosti strana i pitanja
Gradite povjerenje
Pojasnite komunikaciju

Faza 6: Poetak sesije medijacije
Otvorite pregovore izmeu strana
Uspostavite otvoren i pozitivan ton
Utvrdite osnovna pravila i linije vodilje u ponaanju
Pomozite stranama u ispoljavanju emocija
Uklonite granice temama i pitanjima za diskusiju
Pomozite stranama u istraivanju obveza, najupadljivijih pitanja i utjecaja

190
Faza 7: Deniranje pitanja i postavljanje dnevnog reda
Identicirajte iroki krug tema od znaaja za strane
Osigurajte dogovor oko pitanja o kojima e se diskutirati
Odredite redoslijed za bavljenje pitanjima

Faza 8: Otkrivanje skrivenih interesa strana u raspravi
Identicirajte supstantivne, proceduralne i psiholoke interese strana
Educirajte strane o meusobnim interesima
Faza 9: Stvaranje opcija za dogovor
Razvijte svijest meu stranama o potrebi viestrukih opcija
Spustite predanost do pozicija ili samih alternativa
Generirajte opcije koristei poziciono cjenkanje ili cjenkanje zasnovano na interesima
Faza 10: Procjenjivanje opcija za dogovor
Razmotrite interese strana
Procijenite kako se interesi mogu postii na temelju raspoloivih opcija
Procijenite koliko e biranje opcija odmoi ili doprinijeti
Faza 11: Finalno cjenkanje
Postignite dogovor ili kroz ubrzano pribliavanje pozicija, nalne skokove za pakiranje
dogovora, razvoj formule konsenzusa ili uspostavu proceduralnih sredstava da bi se
postigao supstantivan dogovor

Faza 12: Postizanje formalnoga dogovora
Identicirajte proceduralne korake da operacionalizirate dogovor
Uspostavite procedure evaluacije i nadzora
Formalizirajte dogovor i stvorite mehanizam prisile i obveze
191
Medijacijski tim osnovne/srednje kole ______________________________________________
IZVJEE O MEDIJACIJI
Imena osoba koje sudjeluju u medijaciji/osoba u koniktu
1. ___________________________________________________________________________
2. ___________________________________________________________________________
Razred:_______________________________________________________________________
Godite: ______________________________________________________________________
Mjesto odravanja medijacije: _____________________________________________________
Do medijacije je dolo:
1. jer su strane u sukobu same zatraile pomo medijacijskog tima
2. jer je medijator uo za konikt i sam ponudio svoju pomo
3. jer su:
a)
b)
c)
d)
kolege iz razreda,
nastavnik,
roditelj,
pedagog,
preporuili stranama koje su u koniktu da zatrae pomo medijacijskog tima

4. jer_________________________________________________________________________
Osnovni problem strana u koniktu bio je:
Opis tijeka medijacije:
Ishod medijacije i dogovor koji je postignut:
Problemi u medijaciji:
Druga zapaanja medijatora:
192
Obrazac za ocjenu medijatora
Vjetine medijatora
1.
Pokazuje empatiju prema stranama u sukobu
2.
Izgrauje povjerenje tijekom procesa
3.
Pokazuje nepristranost
4.
Koristi aktivno sluanje
5.
Dobro prikuplja informacije
6.
Koristi tehnike sumiranja, parafraziranja i dr.
7.
Pomae stranama da razumiju pozicije, potrebe, interese

i dr.
8.
Kontrolira proces
9.
Kontrolira emocije i omoguava njihovo ventiliranje
10.
Koristi pomona sredstva
11.
Obrazuje strane u sukobu
12.
Koristi izlistavanje to veeg broja moguih rjeenja
13.
Pomae stranama da se decentriraju
14.
Pomae stranama da pronau najbolje mogue rjeenje
15.
Pridrava se etikih standarda
193
VANO ZA VA RAD U TIMU ZA MEDIJACIJU

est misaonih eira (Edvard de Bono)
De Bono govori o prednosti postojanja razliitih misaonih stilova u timu, a sluei se metodom
raznobojnih eira.
Bijeli eir
Bavi se injenicama i brojevima, neutralan je i objektivan. Ima disciplinirano miljenje, razvijen
osjeaj za direktnost, ne nudi interpretacije.
Crveni eir
To je eir za emocije. Taj misaoni pristup pokriva sve - od jednostavnih emocija (strah, nedopadanje)
do onih sloenijih (prosuivanje, intuicija, estetski osjeaji).
uti eir
Rije je o eiru koji pokriva pozitivno i konstruktivno, zainteresirano za dogaanje stvari. U
situacijama i ljudima vidi prednost i vrijednost. Simbolizira optimizam, mogunosti.
Zeleni eir
Simbolizira plodnost, razvitak, kreativno miljenje i vrijednost posijane ideje. Stvara nove
koncepte razbijajui tradicionalne obrasce miljenja. Nositelj ovog eira koristan je u traganju za
alternativama.
Plavi eir
Denira probleme i oblikuje pitanja. Odgovoran je za zakljuke, uvid u cjelinu, vodi rauna o
potovanju pravila.
Crni eir
Identicira pogrjeke, prepoznaje stvari koje nose opasnost. Ljudi ne tragaju za dokazima koji su
protivni njihovim miljenjima, ali je ovaj lan neophodan u timu.
eiri se mogu mijenjati, odbacivati, razmjenjivati, vodei rauna da

svatko nosi odgovarajui eir u odreenoj fazi projekta, a u ovom
sluaju nenasilnog rjeavanja konikata.
194
PEDESET RIJEI I IZRAZA KOJI OPISUJU OSJEANJA

srean
uzbuen
eljan
veseo
na sedmom nebu
stidljiv
smjeran
bespomoan
usamljen
nesiguran
zbunjen
zauen
pometen
rastrojen
umoran
tuan
potiten
sumoran
oajan
plaan
nemiran
uzrujan
napet
zabrinut
nespokojan
iznerviran
ljut
bijesan
uznemiren
razjaren
uplaen
sputan
kriv
stidljiv
posramljen
miran
zadovoljan
raspoloen
ponosan
oputen
iznenaen
zabezeknut
preplaen
okiran
prestravljen
siguran
pouzdan
pun nade
pun povjerenja
2004 Uionica bez nasilnitva. Dozvoljeno kopiranje za rad u nastavi. Kreativni centar.
195
196
BLAENO
PONOSNO
TUNO
LIJEPO
ZABRINUTO
ZAHVALNO
IRITIRANO
ZBUNJENO
SRDITO
NESTRPLJIVO
ODUEVLJENO
KONFUZNO
SRETNO
OHRABRENO
UPLAENO
UZBUENO
DOSADNO
IZNENAENO
ZNATIELJNO
NERVOZNO
PROCJENA USPJENOSTI (EVALUACIJA)

Procjena uspjenosti (evaluacija) prati sve faze treninga iz tri razloga:
-
da se utvrde snage i slabosti treninga, metodoloki pristup, korist za sudionike i

opravdanost uloenih sredstava;
da se rezultati evalucije upotrijebe za planiranje buduih treninga i njihovo podizanje
na viu razinu;
da se omogui sudionicima stalna mogunost komentiranja, prilagoavanja i kontrole
vlastitog procesa uenja.
Procjene uspjenosti (evaluacije) mogu se izvoditi tijekom radnog dana i na kraju treninga.
Dnevne procjene
Dnevne procjene uspjenosti (evaluacije) moete izvesti:
a) Pitanjima
1. Kako se osjeate?
2. to vam se danas svidjelo na obuci?
3. to vam se nije svidjelo na obuci?
4. to biste promijenili na dananoj obuci?
Postavite pitanje jedno po jedno svim sudionicima/ama obuke ukrug i biljeite odgovore.
b) Jednominutnim upitnikom
Zasad, smatram da je ovaj trening...... (zaokruiti odgovor 1 (najslabije) do 5 najbolje)
Nezanimljiv
Zanimljiv
Previe spor
Previe brz
Previe teak
Previe lak
Beznaajan
Znaajan (za mene)
Neorganiziran
Organiziran
Napet
Oputen
Molimo vas da napiete i kratak komentar kako ovaj trening unaprijediti:
197
Procjena obuke
Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali
obvezno imajte i provjeru u vidu pitanja i odgovora u obliku obrasca.
Na primjer:
Najloije
198
Najbolje
1.
U kojoj sam mjeri dopunio

svoja znanja o vrnjakoj
medijaciji?
2.
Koliko je ono to sam uo

na obuci bitno za moj rad u
timu za medijaciju?
3.
Koliko e obuka imati

utjecaja na moje stavove
prema nenaslinom
rjeavanju konikata?
4.
Ocjena kvalitete prezentacija

(predavanja) i radionica
tijekom obuke
5.
Ocjena kvalitete znanja i

vjetina trenera u radu sa
skupinom
LITERATURA
1. Triki, Zorica i Koruga, Dragana: Vrnjaka medijacija od svae slae,
Ured njemake agencije za tehniku suradnju (GTZ), Beograd, 2003.
2. arenac, Ranka, Pavlii, Nevenka i Begu, Bego: Pregovaranje i pregovarake vjetine,

Podgorica, 2006.
3. Centar za nenasilnu akciju Sarajevo: Prirunik za treninge iz nenasilne razrade konikata za

rad sa odraslima, Dom tampe, Zenica, 2000.
4. arenac, Ranka i Begu, Bego: Rjeavanje koniktnih situacija, Monkarton, Podgorica, 2006.
5. Udruga roditelja Korak po korak: kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.
6. Remboldt , Carole: Educational Leadership, September 1998.,

(lanak preuzet iz asopisa Dijete, kola, obitelj, broj 8, svibanj, 2002.)
7. Centar za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona: Medijacija posredovanje

u koniktu, Tuzla, 2007.
8. Grupa MOST: Medijacija posredovanje izmeu strana u sukobu, Beograd, 2000.
9. L. Bin, Alan: Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.
10. Bognar, Ladislav: Govor nenasilja, Osijek, 1998.

11. Centar za informativnu dekontaminaciju: Lov na vjetice - Progon neistomiljenika,
Banja Luka, 2006.
199

Osce Bih Doc 2010102915393659cro

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osce Bih Doc 2010102915393659cro

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

autor: Uma Isi

Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvanino

Copyrights (c) OSCE 2010

Identitet, stereotipi i predrasude

Pojam, aspekti i slojevi identiteta ...........................................10

Radionica 1 Identitet .................................................................15

Radionica 1 Komunikacija ...........................................................44

Konikt pojam i tipovi

Radionica 1 Konikt ....................................................................63

Tehnike i procedure rjeavanja konikata

Radionica 1 Rjeavanje konikata ................................................88

Pregovaranje pojam, tipovi i procedure

Pojam pregovaranja ........................................................... 100

Radionica 1 Pregovaranje .......................................................... 109

Tehnike i procedure medijacije

Pojam medijacije ............................................................... 128

VII. Strategije izgradnje mira unutar skupine

Strategije izgradnje mira unutar skupine ............................... 146

Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 150

Radionice za jaanje tima za medijaciju ................................ 162

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 179

Sukobi i nasilje u koli

Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba koji

ivimo u vremenu estih manifestacija

Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim

Nasilje koje ine vaa djeca/uenici moe biti:

Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim

posredovati u sukobima koji se javljaju u

da vodite rauna o potovanju

- Kako vrijeme prolazi sve manje

1.1. Pojam, aspekti i

raznovrsne identikacije (spolne, etnike,

1.2. Pojam i vrste

1.3. Pojam i vrste

esto se u svakodnevnom razgovoru uje od

U kontekstu odrastanja i odnosa meu mladima

ivimo u kompleksnom svijetu, svijetu u

esto ujemo izjave da su koti krtci, Talijani

Vano je razlikovati predrasude s obzirom

Kako predrasude uz to prate i ekstremno

Npr. predrasuda prema djeci s potekoama u

1. izdvojite onaj dio koji ukazuje na predrasudu

1.4. Kako se boriti

Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako

PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja

Vrijeme izvoenja radionice

3. Zavrna aktivnost RAZVRSTAJ SE/GORDIJEV VOR (20)

(Materijal za sudionike 1 Marioneta)

Voditelj naglaava da je vrlo vano da se drugi ljudi ne

Voditelj treba ukazati sudionicima na injenicu da vode rauna

POD UTJECAJEM RODITELJA I

Napomena za voditelja radionice

Voditelj zakljuuje da je promatranje osoba kroz samo jedan

to utjee na izgradnju nacionalnog identiteta?

Voditelj zakljuuje napomenama - bez obzira na broj i vrstu

Periodi ivota mog djeteta/uenika

POD UTJECAJEM RODITELJA I

Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Vrijeme izvoenja radionice

3. Zavrna aktivnost STEREOTIPI I PREDRASUDE SU... (10)

hamer za svaki par

(Materijal za sudionike 1 Osobine)