VODIÈ ZA NASTAVNIKE

PREVENCIJA I INTERVENCIJA U SMANJENJU

NASILJA NAD DJECOM I OMLADINOM

Tuzla, decembar 2009.

VODIÈ ZA NASTAVNIKE
PREVENCIJA I INTERVENCIJA U SMANJENJU NASILJA
NAD    DJECOM I OMLADINOM

AUTORICE I GLAVNE UREDNICE VODIÈA ZA NASTAVNIKE:

Azra Bogunoviæ
Senada Pepeljak
Ekrema Živèiæ
Amira Fafuliæ
Halima Husiæ
Selma Muminoviæ
Almedina Hadžiæ

STRUÈNI SARADNICI/CE I KOAUTORI:

Zekija Mešiæ,    Fuad Haraèiæ,    Amra Smajiæ, Minela Spahiæ, Alma Æatoviæ, Zinaida Èoliæ,    Adisa Èekiæ, Minka Džafi    æ, Lejla Idrizoviæ,
Ibrahim Fazliæ, Mustafa Bujiæ,    Munira Jahiæ, Nijaz Hamidoviæ, Vildana Šerak, Nafi ja Altumbabiæ, Mersija Sarajliæ, Alma Ðedoviæ,
Elvira Slomiæ, Razija Hamzabegoviæ, Jasna Hasanhodžiæ, Nermina Hukiæ, Nermina Hadžiæ, Amela Andeliæ

IZDAVAÈ:
Udruženje Vijeæa škola i roditelja TK

ZA IZDAVAÈA:
Senada Pepeljak, predsjednica Udruženja

LEKTOR:
Mersija Sarajliæ

TEHNIÈKA OBRADA:
Mensur Hadžiæ

ŠTAMPA:
Vodiè za nastavnike je štampan u okviru projekta «Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom». Projekt
provodi Udruženje Vijeæa škola i roditelja TK.
Projekt fi nansira Vlada TK

TIRAŽ:
500 primjeraka

GRAFIÈKA KUÆA:
Harfo-graf, d.o.o. Tuzla
Partner u sufi    nansiranju je Humanitarna organizacija World Vision International, Ured u Tuzli
Partner u sufi    nansiranju drugog izdanja je OSCE.

“Any view, statement and opinion expressed in this publication, which is not specifi cally
attributed to the OSCE Mission to BiH, does not necessarily re    ect the o      cial policy of the
OSCE Mission to BiH”

“Svako gledište, izjava i mišljenje izraženo u ovoj publikaciji, a za koje nije izrijekom
naznaèeno da potjeèe iz Misije OESS-a u BiH, ne odražava nužno službenu politiku Misije
OESS-a u BiH”

“                                            ,                          o        ?                    ,
-              ,                                            ?
-              ”

“Svako gledište, izjava i mišljenje, izraženo u ovoj publikaciji, a za koje nije izr ièito naznaèeno
da potjeèe iz Misije OSCE-a u BiH, ne odražava nužno zvaniènu politiku Misije OSCE-a u
BiH”

“Printing of this material was supported by the OSCE Mission to BiH”

“Misija OSCE-a u BiH je podržala štampanje ovog materijala”

“                      -                ?                              ?                                      ”

“Misija OESS-a u BiH je podr žala tiskanje ovog materijala”

Udruženje Vijeæa škola i roditelja    TK

SADRŽAJ

Prep oruka ........................................................................................................................................................... 11

Prep oruka ........................................................................................................................................................... 12
Pre dgovor............................................................................................................................................................ 13
Nasilje meðu vršnjacima .................................................................................................................................. 15
Radionice realizovane u gimnaziji «Meša Selimoviæ» ............................................................................... 19
Vještina rješavanja problema .......................................................................................................................... 20
Dobra komunikacija ......................................................................................................................................... 20
Jez ik pozitivne akcije ........................................................................................................................................ 21
Ko sam sve ja? .................................................................................................................................................... 22
Evaluacija ............................................................................................................................................................ 23
Nastavna praksa ................................................................................................................................................ 25
Pismena priprema z a èas psihologije ............................................................................................................ 26
Pismena priprema z a radionicu «Razre dni projekt» ................................................................................. 32
Priprema za izvoðenje èasa iz BHS jezika i književnosti – Lektira ......................................................... 34
Pismena priprema z a èas BHS jezika i knjiže vnosti – Umjetnièka pripovije tka .................................. 38
Pismena priprema è as BHS jezika i književnosti - Gnjavi me teè a ......................................................... 41
Priprema za èas BHS jezik i knjiže vnost – Borba protiv nasilja .............................................................. 45
Priprema za kreativnu radionicu - Biblioterapija ....................................................................................... 48
Priprema za prvi razred de vetogodišnjeg obrazovanja ............................................................................. 51
Priprema za èas odjeljenske zajednice – Nenasilna komunikacija ......................................................... 55
Pismena priprema z a èas odjeljenske zajednice- Humani odnosi ........................................................... 57
Priprema za èas matematike - Sabiranje i oduzimanje u Q ...................................................................... 59
Priprema za nastavni sat kultura življenja – Ljubav ................................................................................... 61
Priprema za èas odjeljenske zajednice - Odgovornost .............................................................................. 63
Priprema za èas odjeljenske zajednice – Humani odnosi ......................................................................... 67
Priprema za èas odjeljenske zajednice .......................................................................................................... 70
Pismena priprema z a radionicu ..................................................................................................................... 72
Priprema za èas odjeljenske zajednice- Nasilje u porodici ....................................................................... 78
Priprema za nastavni èas odjeljenske zajednice – Meðuvršnjaèko nasilje ............................................ 81
Okrugli sto .......................................................................................................................................................... 85
Nagraðeni literarni radovi ............................................................................................................................... 87
Sportom u borbi protiv nasilja u školama .................................................................................................... 89
O nama............................................................................................................................... ................................. 90
Literatura ............................................................................................................................................................ 91
Zahvale ................................................................................................................................................................ 92
Prilog .................................................................................................................................................................... 93

5
 O      VODIÈU ZA NASTAVNIKE

Ko proèita ovaj Priruènik neæe moæi izbjeæi mnoga pitanja: Zašto je    ovo prvi    Vodiè za nas-
tavnike u Bosni i Hercegovini, ko su ti ljudi što su se uhvatili ukoštac sa planetarnim problemom
posrnule djece pa vršili istraživanja i evo nude neke puteve ka svjetlu na kraju tunela; ko je zatajio
u prevenciji i intervenciji u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom, ima li neko odgovoran za
ovakva brutalna nasilja, koga sve treba ukljuèiti da bismo pomogli mladima, šta sve valja poduzeti?
Možda nam, djelimièno, stihovi Barbare de Angelis mogu dati snagu i usmjeriti pravim putem.

AKO SVIJET TREBA DOVESTI URED,

MOJ NAROD TREBA DA SE PRVI IZMIJENI.
AKO MOJ NAROD TREBA DA SE IZMIJENI,
MOJ GRAD TREBA DA SE PREUREDI.
AKO ÆE SE PREUREÐIVATI MOJ RODNI GRAD,
PRVO, MOJA PORODICA TREBA DA SE POPRAVI,
AKO MOJA PORODICA TREBA DA SE PREPORODI,
JA MORAM BITI PRVI.

Poslije ovih prekrasnih stihova, probat æu odgovoriti na neka od postavljenih pitanja, s poèetka
ove recenzije.
Kakvu mi to ekonomsku, politièku, moralnu, etièku i svaku drugu situaciju imamo u BiH?
Imamo dugogodišnju    politièku i ekonomsku krizu i nestabilnost što su kljuèni generatori krimi-
nala, nasilja i nesigurnosti, apatije i bezizlaznosti koja se ponajviše odražava na mlade ljude u našoj
zemlji. I ne samo    na njih, veæ smo skoro svi mi, osim indolentne vlasti, došli u stanje ogorèenosti,
oèaja i elementarne nesigurnosti u sebe, u svoj grad i u svoju državu. Takozvana    visoka politika
odavno je sišla u narod i    ostavlja duboke posljedice na cjelokupno društvo, što se, onda, manifes-
tuje kroz nasilje i opæu nesigurnost, a posljedice su strašan porast agresivnosti    mladih u èitavoj
zemlji.
Èak i ubistva odavno nisu pojedinaèni incidenti, strah zamjenjuju sigurnost i slobodu normal-
nog življenja.
Zbog èega je to sve ovako?
Vlast    na ove pojave ne reaguje preventivno, a kada to i èini, previše je mlako što ohrabruje i
maloljetnike    do saznanja i uvjerenja da im se ona ne može odluèno suprotstaviti.
Poznato je da su struènjaci napravili zakon o maloljetnicima za cijelu Bosnu i Hercegovinu, ali
ga u Državnom parlamentu nisu podržali. Zato se sva odgovornost ne može svaliti samo na lokalne
organe vlasti i agencije, niti na policiju koja ne može pokazati    snagu i odluènost da zaustave sve
brutalnije i brojnije nasilje po ulicama, školama, po tramvajima, autobusima, sportskim terenima,
kafi æima, noænim barovima.
Uz to, ne postoji ni adekvatan program mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meðu djecom u
NPP,    iza akcionih planova, strategije, okruglih stolova, ovakvih priruènika i svega drugog, ne stoje
institucije pravne države, pa je veoma teško doæi èak i do zaustavljanja nasilja meðu mladima.
Odavno su, skoro svi etièki principi, pravila i norme duboko pod zemljom, a bez minimuma
morala, istine i pravde, zapošljavanja mladih i da dalje ne nabrajam, teže æemo se boriti protiv ovog
i drugih problema. Mi, stariji, moramo biti uzor mladima, mislim da tu prednjaèe prosvjetni rad-
nici, ali bez usvajanja elementarnih    moralnih pravila i normi svakog pojedinca, na svakom mjestu
i u svim      ustanovama i institucijama, teže æemo i sporije stizati    do željenog cilja.

7
 A sada o Vodièu za nastavnike, svijetloj taèki na dnu mraènog tunela.
Vodiè æe biti ta nova snaga da se ukljuèe svi oni koji su zaboravili ili je nekakav drugi razlog. Za
ovakav problem, naravno, nema niti treba biti ikakvog opravdanog razloga za daljnje èekanje, jer je
rijeè o neèemu najvrednijem na svijetu, o našoj djeci. Prosvjetari i sve obrazovne institucije kljuène
su karike u zaštiti ljudsk ih prava i prava djece od nasilja.
Stvarajuæi ovaj Vodiè, Udruženje Vijeæa škola i roditelja TK, prvo je uradilo istraživanje nasilja
meðu vršnjacima, realizovano je nekoliko zanimljivih i struèno osmišljenih radionica u    Gimnaziji
Meša Selimoviæ Tuzla. Uraðena je i evaluacija iz koje izdvajam nekoliko zanimljivih uèenièkih pri-
jedloga:
- Vlast treba da posveti više pažnje ustanovama za žrtve nasilja, više edukacije uèenicima,
roditeljima, nastavnicima, veæi angažman policije u smanjenju nasilja, promijeniti politièku situaci-
ju u državi, uvesti strožije kazne za nasilnike, postoje i gore stvari od ocjena, pomoæi jedni drugima,
osnovati grupe mladih u borbi protiv nasilja...pa sve do vapaja uèenika:“Možda æe neko uzeti naše
mišljenje u obzir!?“.
U ovoj publikaciji, nastavnici æe pronaæi i kvalitetne pripreme iz predmeta: Psihologija, Bosan-
ski, hrvatski, srpsk i jezik i književnost, ali i kreativne radionice: iz biblioterapije, pa onda za prvi
razred devetogodišnje škole, moæi æe izdvojiti sadržaje za    èasove odjeljenske zajednice, govori se
o nasilnoj komunikaciji, o humanim odnosima, ljubavi, odgovornosti, o nenasilju u porodici, o
meðuvršnjaèkom nasilju. Sve ove pripreme i radionice su modeli za prevenciju nasilja u školama,
kako na èasovima odjeljenske zajednice, tako i na redovnim èasovima.
Ono što bih još izdvojio iz Vodièa, a namijenjeno je uèenicima, roditeljima i nastavnicima, jesu
saznanja o pojmu nasilja    meðu vršnjacima, potom koja su djeca nasilnici, profi l nasilnika, koja
djeca postaju žrtve nasilja, kako znati da li je dijete žrtva vršnjaèkog nasilja, te ono, što je još važnije,
prijedlozi u cilju prevencije, smanjenja i otklanjanja nasilja meðu vršnjacima.
Nasilje, dakle, svi struènjaci kažu, treba smanjivati od najranijeg uzrasta djece, kroz navedene
radionice u Vodièu, ali i druge koji æe nastavnici osmisliti, bitno je, zapravo, da uèenici upoznaju
sebe, potom razlièitosti svojih vršnjaka, da nauèe razlikovati dobro od zla, da se uvažavaju i poštuju,
da postaju tolerantniji. Djecu valja upoznati i sa pravilima dobre komunikacije i aktivnog slušanja,
nauèiti ih da savladaju pravila nenasilnog rješavanja kon      ikta, pravila medijacije...
Želim èestitati na ovom uspjehu urednicima ovoga Vodièa za nastavnike: Azri Bogunoviæ,
Senadi Pepeljak – predsjednici Udruženja Vijeæa škola i roditelja Tuzlanskog kantona, Ekremi
Živèiæ, Amiri Fafuliæ, Halimi Husiæ i Selmi Muminoviæ, te struènim saradnicima, potom Izdavaèu:
Udruženju vijeæa škola i roditelja TK, fi nansijerima projekta „Prevencija i intervencija u smanjenju
nasilja nad djecom i omladinom“: Humanitarnoj organizaciji World Vision International, Ured u
Tuzli i Vladi TK, a posebno OSCE Mision to Bosnia and Herzegovina koji je fi nansirao    drugo iz-
danje ove publikacije.
Èestit am Izdavaèu Vodièa za nastavnike, Udruženju vijeæa škola i roditelja TK, Vodeæem timu i
njegovim urednicima, struènim saradnicima.
Uvjeren sam da æe implementacija sadržaja Vodièa za nastavnike, na našem Kantonu, ali i u
cijeloj Bosni i Hercegovini smanjiti nasilje nad djecom i omladinom, da æe mnogima biti putokaz
u radu na ovom veoma dugom, teškom, humanom    i složenom zadatku, te da æe se rezultati ubrzo
osjetiti u svakoj našoj osnovnoj i srednjoj školi, na ulici, u porodici.

Direktor Pedagoškog zavoda Tuzla

Hazim Hodžiæ, profesor i književnik

8
 RECENZIJA

„VODIÈ    ZA NASTAVNIKE“
Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom

Kao što je i u samom naslovu veæ izraženo Vodiè za nastavnike, odnosi se upravo na pitanje
„Prevencije i intervencije    u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom kroz odgojno-obrazovni
rad u školama.
Evidentno je da se u našem društvu malo ili nikako ne bavimo prevencijom, a poznato je da je
prevencija mnogo važnija od lijeèenja, odnosno da je korisnija jer se kroz prevenciju izbjegavaju
posljedice.
Bosanskohercegovaèka sumorna stvarnost kod mladih ljudi izaziva doživljaj beznaða i besper-
spektivnosti, a istovremeno im se ne nude pozitivni modeli kao uzori ponašanja. Mladi ljudi èesto
manifestiraju forme ponašanja koje su preslikane iz    socijalnog okruženja, te se uoèava porast
agresivnosti, neprimjerenog ponašanja na javnim mjestima, sportskim terenima, kulturnim mani-
festacijama, porast nasilja uopæe.
U    našem okruženju se sve èešæe susreæemo sa pojavom nasilja, a da zapravo nismo svjesni da se
radi o nasilju, nego to prepoznajemo kao meðuljudske kon    ikte raznih vrsta. Ali, nasilje je veoma
èesta pojava današnjice koja sa sobom nosi posljedice kako kod žrtve t ako i kod nasilnika.
Neka istraživanja su pokazala povezanost nasilnièkog ponašanja u školskom dobu sa kriminal-
nim ponašanjem u kasnijem životu. Period djetinjstva i mladosti je period oblikovanja stavova i
uvjerenja, izmeðu ostalog i o meðuljudskim odnosima. Tada nauèeni obrasci ponašanja mogu se
nastaviti i u kasnijem životu. Ljudi se, dakle ne raðaju sa odreðenim formama ponašanja, nego
socijalizacijom uèe i usvajaju prikladna ponašanja, uloge, stavove (nauèeni obrasci ponašanja).
Nemoguænost razumijevanja drugog, nedovoljno razvijene komunikacijske vještine, potreba mla-
dih ljudi za osjetljivost za probleme i potrebe drugih, da drugog èovjeka razumiju i bivaju tako sret-
niji u svom postojanju, kroz osvještavanje prava na život bez nasilja kao osnovnog ljudskog prava
ukazuje na potrebe mladih za edukacijom ove vrste kao i prevencije kroz odgojno-obrazovni rad.
Škola zbog svoje edukativne uloge i uzrasta uèenika može    senzibilizirati mlade za problem nasilja.
To bi trebalo biti kroz program primarne prevencije i edukacije mladih.
Ako želimo misliti na buduænost ovog društva mi odrasli, osobito prosvjetni radnici moramo
preventivno djelovanje    u cilju suzbijanja i spreèavanja    pojavnih oblika ponašanja, kroz stvaranje
uslova za poštovanje ljudskih prava- pravo na sigurnost, pravo na zaštitu od nasilja uèenika, a u
školi izgraðivati odnose povjerenja kako bi je uèenici doživljavali kao podršku u situaciji kad imaju
problem.
Aktuelna dogaðanja i pojave razlièitih formi neprilagoðenog-agresivnog ponašanja mladih
trebao bi biti signal svim relevantnim faktorima    da je krajnje vrijeme da se svi - porodica, škola,
društvo u cjelini okrenemo mladim ljudima i poènemo prepoznavati njihove potrebe.
Naša stvarnost su defi citarne porodice, a    samim tim je odgovornost i uloga nastavnika u odgoju
mladih ljudi i veæa i složenija, jer škola odnosno prosvjetni radnici postaju najznaèajniji faktori
odgojnog djelovanja, pa t ako i preventivnog djelovanja kad je u pitanju nasilnièko ponašanje, što je
i tema ovog priruènika.
U ostvarivanju tog, uz sve drugo, odgovornog zadatka nastavnika, svakako od velike pomoæi
može biti ovaj Priruènik.
Priruènik je rezultat dugog i struènog rada grupe profesionalaca èiji su rezultati istraživanja uka-
zali na porast nasilja meðu djecom u osnovnim školama, a što je posljedica i    nepostojanja progra-
ma mjera za prevenciju i suzbijanja nasilja meðu djecom. Nakon toga su    implementirali radionice

9
i    na kraju uradili evaluaciju, te svoje iskustvo nesebièno odluèili podijeliti sa drugim prosvjetnim
radnicima. Ovaj priruènik ima i    utoliko veæu vrijednost što je    meðu prvima na podruèju Bosne i
Hercegovine objedinio iskustva profesionalaca i ponudio da ih    podijele sa drugima.
Priruènik odgovara na pitanje kako i na koji naèin kroz èasove redovne nastave i odgojnog
rada u odjeljenskoj zajednici educirati djecu ali posredno i njihove roditelje o pojmu nasilja meðu
vršnjacima, kako ga prepoznati, profi l nasilnik a, ali i kako upoznati samog sebe, kako reagirati u
kon    iktnim situacijama, pravila dobre komunikacije, ali i pravila nenasilnog rješavanja kon    ikta,
medijacije,    i što je osnovni cilj- kako preventivno djelovati i sprijeèiti da do pojave takvih ponašanja
uopæe ne doðe, ili da se ublaže manifestacije i posljedice ako do njih veæ doðe.
Cijeli priruènik ima edukativni karakter i pisan je razumljivim jezikom i prihvatljivim stilom
tako da odlièno može poslužiti ne samo nastavnicima nego i uèenicima i njihovim roditeljima.
U sadržaju Priruènika nastavnici mogu pronaæi    kvalitetne pripreme iz predmeta: Psihologija,
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i k njiževnost, Matematika, Kultura življenja ali i kreativne radi-
onice    kao i sadržaje za    èasove odjeljenske zajednice sa temama o nenasilnoj komunikaciji, o hu-
manim odnosima, ljubavi, odgovornosti, o nenasilju u porodici, o meðuvršnjaèkom nasilju. Sve
ove pripreme za èasove redovne nastave, odjeljenske zajednice i radionice su modeli za prevenciju
nasilja nad djecom u školama i mogu olakšati nastavnicima rad, ali im istovremeno može biti pod-
sticaj    da razvijaju svoju kreativnost i ponude neke nove ideje.
Škole bi morale postati institucije u kojima se neæe    samo pouèavati nego i uèiti za život. U
Priruèniku se manje radi o teorijskom, a više o praktiènom pristupu a pri tome je predviðeno da se
te aktivnosti izvode u obliku radionica kao glavne metode, odnosno kao metode interaktivnog par-
ticipacijskog uèenja, što je posebno prikladno za realizaciju ovakvih tema i za ostvarivanje ovako
postavljenih ciljeva. Data je moguænost da se sa uèenicima radi na jedan njima bliži naèin.
Svaka aktivnost je detaljno opisana, uz upute za izvoðenje pojedinih aktivnosti, kao i priloge koji
mogu pomoæi u realizaciji.
Vjerujem da æe ova vrijedna struèna publikacija opravdati ideju zbog koje je i nastala, te da æe
pomoæi    svima koji uèestvuju u odgoju mladih ljudi, a osobito prosvjetnim radnicima u preven-
tivnom i interventnom odgojnom djelovanju kad je u pitanju nasilje meðu vršnjacima, jer buduænost
našeg društva leži na mladima, a mi odrasli smo odgovorni za njihovo zdravo odrastanje.
Ono na što trebamo biti ponosni je da je ovaj projekt i ovaj priruènik rezultat istraživanja i
primijenjene prakse na podruèju našeg Kantona, a vrijednosti su veæ provjerene u praksi.
Potreba da se štampa drugo izdanje ovog Vodièa za nastavnike, govori o njegovim provjere-
nim vrijednostima ali i pretpostavkama da æe biti od koristi prosvjetnim radnicima, roditeljima i
uèenicima    na našem Kantonu, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini, te t ako bitno doprinijeti    sma-
njenju nasilja nad djecom i omladinom. A naša    pomoæ je potrebna i žrtvama i nasilnicima.

Ankica Grgiæ-Miškoviæ,
profesor pedagogije i psihologije

10
 PREPORUKA

Udruženje «Zemlja djece» kroz svoj trinaestogodišnji program usmjeren na zaštitu i promociju
djeèjih prava, je razvilo program prevencije vršnjaèkog nasilja u školama.

Program prevencije vršnjaèkog nasilja predstavlja kontinuirani rad svih zaposlenih, koji vode
školu kroz proces od «7 koraka do sigurnije škole», a koji ukljuèuje:
•    edukaciju uèitelja, nastavnika i struènih saradnika
• ukljuèivanje roditelja u realizaciju projekta
• direktan rad s djecom: edukacija za vršnjaèku pomoæ
• produkcija i distribucija edukativnih materijala za uèitelje, roditelje i djecu ( letci, brošure,
plakati).
• dodjeljivanje priznanja školama koje su ispunile uvjete za status «Škole bez nasilja»
• javna promocija škola koje su osvojile priznanja, kao i udruženja i inicijativa roditelja i djece
(predstavljanje pozitivnih modela javnosti).

Projektne aktivnosti, ma kako bile planirane ili imale dobru fi nansijsku osnovu ne bi mogle
biti kvalitetno realizovane bez aktivnog uèešæa nastavnog osoblja škola. S obzirom na težinu
problematike, koja je nažalost , sve više prisutna u našim školama, te da direktno ugrožava djecu i
mlade, nastavnici kao kljuène karike u zaštiti djece od nasilja se nalaze pred još jednim zahtjevnim
i odgovornim zadatkom.

Priruènik za nastavnike predstavlja ujedno i vodiè, koji osim edukacije nastavnika, ima za cilj
razviti i uspost aviti modele aktivnosti na prevenciji vršnjaèkog nasilja u školama.

Admira Baha
Tuzla, 23.12.2008. godina

11
 PREPORUKA

Udruženje Vesta iz Tuzle u saradnji sa Udruženjem Vijeæa škole i roditelja TK (UVŠiR TK) i
pet nevladinih organizacija iz BiH realiziralo projekt Kampanja za prevenciju i suzbijanje pojavnih
oblika nasilja meðu djecom u osnovnim školama koji je fi nansirala Europska unija kroz program
Europska inicijativa za demokratizaciju i ljudska prava (EIDHR).

Cilj projekta je bio usmjeren na doprinos procesu djelovanja državnih mehanizama za zaštitu
prava djeteta u skladu sa preporukama UN Komiteta za prava djeteta i odredbama Konvencije o
pravima djeteta koje nalažu zaštitu djece od svih oblika nasilja. U tom cilju, projektom je adresiran
problem porasta nasilja meðu djecom u osnovnim školama što je, izmeðu ostalog, posljedica ne-
postojanja adekvatnog programa mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meðu djecom u nastavnim
planovima i programima škola.

Implementacijom projektnih aktivnosti sagledan je problem pojavnosti nasilja meðu djecom

u 52 osnovne škole iz Tuzlanskog kantona, Travnika, Bijeljine i Srebrenice i izraðen je Program
mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meðu djecom koji je potrebno integrirati u
Nastavni plan i program osnovnih škola na podruèju Tuzlanskog kantona.

U cilju uspješnije implementacije Programa prevencije u nastavi, UVŠiR TK, u okviru projekta
podržanog iz Budžeta TK za 2008. godinu, poduzelo je aktivnosti izrade Vodièa za nastavnike/ce u
osnovnim školama za realizaciju èasova o nasilju meðu djecom na èasovima razredne i predmetne
nastave. Vodiè je izraðen u cilju olakšavanja pripreme nastavnika/ca za izvoðenje èasova koji æe
adresirati problem vršnjaèkog nasilja, a koji obuhvata teme koje su navedene u Programu preven-
cije.

Udruženje Vesta podržava izradu spomenutog Vodièa, jer smatra da je i to jedan od naèina koji
æe obezbijediti funkcionalno djelovanje mehanizama za zaštitu djece žrt ava nasilja i djece koja po-
kazuju nasilno ponašanje u osnovnim školama Tuzlanskog kantona i umnogome olakšati nastav-
nom osoblju tretiranje ovog narastajuæeg problema.

Nadamo se da æe se nakon primjene u Tuzlanskom kantonu, elementi pozitivne prakse iz ovih

projekata moæi primijeniti i na podruèju cijele BiH.

Amra Seleskoviæ,
direktorica Udruženja Vesta

12
 PREDGOVOR

U potrazi za sreæom

Ako svijet treba dovesti u red,

Moj narod treba prvi da se izmijeni.
Ako moj narod treba da se izmijeni ,
Moj grad treba da se preuredi .
Ako æe se preureðivati moj rodni grad,
Prvo, moja porodica treba da se popr avi.
Ako moja porodica treba da se preporodi ,
Ja moram biti pr vi...

Barbara de Angelis

Ovaj Vodiè za nastavnike smo pripremili za sve one koji žele dati svoj doprinos u Zaštiti ljudskih
prava i prava djece kroz smanjenje nasilja nad djecom .
Udruženje Vijeæa škola i roditelja TK realizuje projekat «Prevencija i intervencija u smanjenju
nasilja nad    djecom i omladinom», uz fi nansijsku podršku Vlade Tuzlanskog kantona. U toku
realizacije projekta uradili smo istraživanje nasilja meðu vršnjacima, Program mjera prevencije
nasilja meðu djecom i Vodiè za nastavnike (razrednike, pedagoge).
Rezultati rada u fokus grupama, na okruglim stolovima i anketama    su pokazali da je jedna
od mjera prevencije    priprema edukativnog materijala za nastavnike u školama o tome kako da
realizuju radionice, èasove odjeljenjske zajednice, te    redovne èasove u kojima æe provesti Program
mjera za prevenciju nasilja.
Na temelju    programa koji se primjenjuju u drugim zemljama i na osnovu potreba iskazanih u
rezultatima istraživanja, željeli smo    izradom Vodièa za nastavnike    pružiti model za prevenciju
nasilja kroz radionice u redovnoj nastavi. Uèiti djecu kako da nenasilno rješavaju probleme od
ranog uzrasta je osnova odgoja i obrazovanja.
U prvom dijelu    smo predstavili èasove koje su realizovali profesori u Gimnaziji «Meša Selimoviæ»,
na osnovu predloženih    radionica. Uraðena je i evaluacija. Uèenici su pokazali svoje zadovoljstvo
ovakvim naèinom rada. Ovi èasovi su dobra moguænost za nove ideje i poticaj ostalim profesorima
za rad na prevenciji nasilja.
Nastavnici i profesori u osnovnim školama su takoðer dali svoj doprinos kroz    prijedloge    i
realizaciju èasova odjeljenjske zajednice i u treæem dijelu Prevencija nasilja kroz redovne nast avne
sadržaje iz    matematike, kulture življenja, bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti,
psihologije i    odgojnog djelovanja u odjeljenjima    devetogodišnjeg    obrazovanja.
Smatramo da nasilje možemo smanjiti prevencijom veæ od najranijeg uzrast a kroz radionice u
kojima æe uèenici upoznavati sebe, razlièitost, dobro i zlo, kulturu tolerancije; kroz koje æe saznati
pravila dobre komunikacije i aktivnog slušanja, nenasilnog rješavanja kon    ikata i uèiti pravila
medijacije. Sve nabrojano i još mnogo toga mogu saznati kroz redovnu nastavu i èasove odjeljenjske
zajednice koje nastavnici pripremaju i planiraju zajedno sa uèenicima.
A da nasilje možemo smanjiti kroz sportske i umjetnièke aktivnosti – «pravilo da    djecu    treba
samo zaposliti i problema neæe biti», pokazali smo kroz realizaciju Dana sporta i pisanju literarnih
radova i likovnih izražavanja o temi «Stani, reaguj, nasilje je oko nas».

13
 Ovdje smo dali samo neke primjere i smatramo da æe ovo biti    dobra osnova za nove ideje i za
skretanje pažnje odraslima – nastavnicima i roditeljima da je problem nasilja veoma izražen i da
treba uèiniti promjene i kod sebe i kod drugih.
Želimo da odamo priznanje    i zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos i podršku za izradu
Vodièa za nastavnike, te da na ovaj naèin potaknu    i druge da se pozabave Prevencijom nasilja meðu
vršnjacima i na taj naèin zajedno s nama kreiraju sretniju buduænost za sve!

Senada Pepeljak
Simin Han, 26.1.2009.

Želimo da ne bude suz a i razoèarenja kao što je pokaz ala Selma Saraèeviæ iz OŠ «Kreka», Tuzla

14
NASILJE MEÐU VRŠNJACIMA
(za uèenike, roditelje, nastavnike)

Pojam nasilja meðu vršnjacima:

O nasilju meðu vršnjacima govorimo kad jedno ili više djece uz astopno uznemiruje, napada ili ozljeðuje
drugo dijete koje se ne može braniti. Manife stuje se putem prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja,
zadirkivanja, uništavanja stvari i sl.
Nasilje me ðu vršnjacima u školama i internatima je èesta pojava i stoljeæima je prisutna.

Nasilje može biti manifestovano u vidu:

•    od
fi zièkog
èupanjanasilja:
za kosu, guranja, šamaranja, do teških tjelesnih povreda;
•    uznemiravanja,
psihièkog nasilja:
iskljuèivanje iz društva i drugih aktivnosti do zanemarivanja i
praktiène izolacije;
•    vrijeðanje,
verbalnog:ruganje, prijetnje, zastrašivanje, ponižavanje;
•    prisiljavanje
moralnog: djeteta da radi stvari koje ne želi;
•    otimanje
materijalnog:
novca i djeèjih školskih stvari i sl.;
• dodirivanje
seksualnog:i sl.

Koja djeca su nasilnici?

Postoje uèenici koji su skloni nasilju nad drugom djecom.

Zašto se dijete poèinje nasilno ponašati? Ne postoji je dnostavan odgovor na ovo pitanje.
Uzroci nasilnog ponašanja mogu biti sljedeæi:
• emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju bez topline i empatije
• popustljivi roditelji, ne postavljaju granice
• roditelji toleriraju agre sivno p onašanje
• roditelji tjelesno kažnjavaju
• djeca snažnog temperamenta
• utjecaj grupe:
slabi koènice, smanjuje osobnu odgovornost
nudi modele ponašanja, pa i nasilnièkog
utje caj medija
nasilje u medijima (fi lmovima) potièe agresivno ponašanje, smanjuje suosjeæajnost
društveno-ekonomski uslovi porodice (visina prihoda, razina obrazovanosti roditelja, standard sta-
novanja...) ne utjeèe na to tko æe biti nasilnik/žrtva

Profi l nasilnika
• agresivan (i prema nastavnicima i roditeljima)
• impulzivan
• želja z a vladanjem, moæi
• ne prijateljstvo prema okolini
• manjak empatije
• potreba za korišæu (materijalnom)
• pozitivno mišljenje o sebi
• djeèaci fi zièki jaèi
• èesto ometaju školske aktivnosti
• prosje èno ili malo ispod-prosjeèno omiljeni

15
 Koja djeca su žrtve nasilja?

Žrtve nasilja su uglavnom uèenici koji su fi zièki nejaki, plašljivi, bez samop ouzdanja, nisu mnogo omilje-
ni kod vršnjaka, nesamostalni i previše zaštiæeni i sl. Neka djeca svoju nemoæ oèito pokazuju i progonitelji-
ma je jasno da se ne mogu odupirati.
Postoji druga grupa žrtava u kojoj su djec a koja na neki naèin i provociraju nasilje drugih. Takva djeca
ismijavaju, udaraju i guraju drugu djecu što izaziva nasilje usmjereno na njih. Nasilje može iz azvati i neka
izražena dje èja pozitivna osobina kao što su sposobnost i uspješnost.

Profi l žrtve
• plašljiva i nesigurna
• oprezna, osjetljiva, tiha
• reagira plaèem i povlaèenjem
• ima manjak samopoštovanja
• nema prijatelja
• previše je zaštiæena od roditelja
• nije agresivna (osim rijetkih)
• djeèaci fi zièki slabiji
Do 23. godine se ove osobine normali zuju, osim poveæane potištenosti i manjka samopoštovanja.

Najèešæe je žrtva
• nadareno dije te
• novo dijete u razre du
• mirno i ljubazno dijete
• dijete koje ima dobar odnos s uèiteljem
• dijete sa posebnim potrebama
• dijete razve denih roditelja
• dijete koje je žrtva porodiènog nasilja

Kako znati da je dijete žrtva vršnjaèkog nasilja?

Djeca – žrtve èesto to skrivaju od odraslih jer se boje da æe ih smatrati kukavicama ili iz straha da æe se
situacija samo pogoršati. Postoje znakovi pomoæu kojih možemo prepoznati ili posumnjati da je neko dijete
žrtva nasilja u školi. to su:

• boje se iæi u školu

• mijenjaju uobièajeni put do škole
• mole roditelje da ih vode u školu
• odbijaju iæi u školu
• ‘’bolesni’’ su ujutro prije polaska u školu, imaju glavobolju ili ih boli stomak
• dolaze kuæi sa potrganom odje æom
• èesto mole roditelja za novac, èe sto ‘’gubi’’ novac, nekad kradu roditeljima novac da bi ga mogli dati
nasilnicima
• odbijaju govoriti šta nije uredu i šta se dešava ili daju ne uvjerljiva objašnjenja
• imaju neobjašnjive modrice, posjekotine i ogrebotine
• postanu agresivni ili de presivni i sl.

Nasilnièko ponašanje može izazvati brojne posljedice kao što su: usamljenost, tuga, uplašenost, nesigur-
nost, nisko samopouzdanje, pa i bolest što ostaje za cijeli život. Istraž ivanja su pokazala da u ve æini sluèajeva
nasilnici koji poènu u školi da sprovode takva ponašanja kasnije èine teža krivièna djela.

16
 Prijedlozi s ciljem    prevencije, smanjenja i otk lanjanja nasilja meðu vršnjacima:

Opæe i obuhvatne mjere prevencije su:

• razvijanje pozitivne psihosocijalne klime u školi
• primjeri ponašanja i naèina rješavanja sukoba koje odrasle osobe u školi daju uèenicima
• jasno izražen negativan stav prema nasilju
• jasno postavljena pravila ponašanja
• uèitelj kao model korektnog ponašanja
• pošten i korektan odnos uèitelja prema uèeniku

Šta škola može uèiniti?

Škola je glavni prostor vršnjaèkog nasilja. Meðutim kada se proganjanje i nasilje dogaðaju u široj okolini,
npr. na djetetovom putu u školu, škola je dužna intervenirati. Èim se otkrije pojava proganjanja u školi, treba
poèeti o njoj odmah javno govoriti. Rasprava mora teæi u krugu školskih radnika, u razre du i na roditeljskim
sastancima. Kada školski uposlenici znaju z a proganjanje, a ne interveniraju, to je poruka progoniteljima da
je takvo ponašanje dozvoljeno.

SISTEMSKI PRISTUP za cijelu školsku ustanovu ukljuèuje informisanje, raspravljanje, zajednièko traže-
nje rješenja od strane kolektiva škole. Kada se otkrije pojava nikako ne smijemo intervencije usmjeriti samo
ka žrtvama ili nasilnicima. Program mora ukljuèivati sve školske radnike, sve uèenike i sve roditelje

RAZREDNI PRISTUP – O proganjanju treba razgovarati sa uèenicima u razredu u kojem se dogaða i u

ostalim razredima o tome šta se de silo. Djec a treba da raspravljaju o tome i iznose svoje stavove. U razgovo-
rima sa djecom treba p osebno posvetiti pažnju onima koji su neutralni promatraèi.

INDIVIDUALNI PRISTUP – Žrtva mora osjetiti podršku i zaštitu od strane svog uèitelja. U odnosu sa
progoniteljima, uèitelj mora jasno izraziti svoje neodobravanje i primijeniti propisane kazne. Individualne
intervencije ukljuè uju razgovore sa progonjenim djetetom i njegovim roditeljem, kao i sa progoniteljima i
njihovim roditeljima.
• Prva i osnovna intervencija jeste osigurati sigurnost dje teta i sprijeèiti daljnje maltretiranje.
• U razgovorima je potrebno utvrðivanje UZROKA koji su doveli do maltretiranja i pokušati sa
odstranjivanjem tih uzroka.
• U razgovoru treba omoguæiti svakom djetetu da prikaže svoju verziju dogaðaja.
• Ako su progonitelji p oè inili materijalnu štetu, to moraju djetetu nadoknaditi.
• Roditelji progonjene djece i progonitelja moraju biti informisani o novim incidentima. Jako je bitno
saraðivati sa roditeljima.
• Udruženje Vijeæa škola i roditelja TK je izradilo Program prevencije nasilja me ðu djecom, u saradnji
sa Vesta udruženjem.

Pripremila: Senada Pepeljak,    pedagogica

17
 Èlan 29.

...obrazovanje djetet a treba usmjeriti prema pripremi za odgovoran život u slobodnoj za-
jednici u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, ravnopravnosti spolova i prijateljstva meðu
ljudima...
Realizacijom ovih obaveza iz Konvencije koje BiH nalaže UN Komitet za prava djeteta,
škole æe se uèiniti dostupnim i sigurnim za svu djecu...
 VJEŠTINA RJEŠAVANJA PROBLEMA

Adolescenti sami sebi èesto otežavaju probleme, jer prave pretpostavke kako æe drugi ljudi reagovati,
ne razmišljaju šta æe im se dogoditi i ne analiziraju rizike. Svaki od ovih faktora utièe na njihovo ponašanje
i rješavanje problema. Važno je da u ovom periodu razvoja mladim ljudima pomoæi da savladaju i razviju
vještine rješavanja problema.
CILJ: Cilj ove radionice je da uèesnici nauèe efi kasne vještine rješavanja problema.

MATERIJAL ZA RAD:
• Tabla i kreda
• Lista neefi kasnih naèina rješavanja problema
• Lista efi kasnih vještina rješavanja problema

UVODNA AKTIVNOST: (10 minuta)

Voditelj æe istaæi cilj è asa. Razgovarati sa uèenicima o
problemima koji su njima bitni u ovom periodu odrastanja.

CENTRALNA AKTIVNOST: (25 minuta)

Uèesnike podijeliti u male grupe (4-5 uèenika) i dati im
zadatak da naprave listu efi kasnih vještina rješavanja pro-
blema. Svaka grupa treba da iznese svoje prijedloge. Na tabli
zapisati te prijedloge. Uèenicima zatim proèitati pripremlje-
ni tekst i prodiskutovati o tome šta se moglo dogoditi da
su neke pre tpostavke bile drugaèije. Dakle, predoèiti uèe-
nicima da provjeravanje pretp ostavki je važan dio procesa
rješavanja problema.
Uèenicima predstaviti listi neefi kasnih naèina rješavanja
problema i zamoliti ih da daju primjere za svaku vještinu.
Primjeri mogu biti lièni ili njihovih prijatelja.

ZAVRŠNA AKTIVNOST:
10 minuta. Razgovarati o sadržaju današnjeg èasa i pro-
diskutovati sa uèenicima šta im se može dogoditi ako donose odluke ili rješavaju probleme bez provjeravanja
pretpostavki i razmatranja rizika. Podijeliti liste za e valuaciju.

Fuad    Harèin,    profesor

DOBRA KOMUNIKACIJA

Komunikacija je sastavni dio svakog kontakta meðu ljudima, a naroèito je važna u razvojnom periodu
adolescencije. Komunikacija predstavlja socijalnu interakciju. Svaka interakcija zahtijeva reagovanje jednog
uèesnika na ponašanje drugih. Komunikacija kod ljudi podrazumijeva prenošenje poruka putem znakova
izmeðu uèesnika komunikacije. Cjelokupno ponašanje ljudi i njihova liènost rezultat su raz vijenosti intelek-
tualnih funkcija, sposobnost govora, odnosno verbalnog i zražavanja i komuniciranja.

CILJ: Cilj ove radionice je da uèesnici spoznaju koje su to barijere za dobru komunikaciju i da nauèe pe t
koraka do dobre komunikacije.

MATERIJAL ZA RAD:
• Dobra i loša komunikacija (opis situacije) za svakog uèenika
• Pet koraka do dobre komunikacije za svakog uèenika

20
 UVODNA AKTIVNOST: 10 minuta
Voditelj æe istaæi cilj èasa. Reæi æe nešto o znaèaju komu-
nikacije i zamolit æe uèenike da pokušaju defi nisati komu-
nikaciju.

CENTR ALNA AKTIVNOST: 25 minuta

Voditelj daje uèenicima primjere dobre i loše komunika-
cije (opis situacije).
Zadatak je da uèenici navedu primjer situacije gdje su
imali dobru komunikaciju s drugima i primjer loše komu-
nikacije s drugima.
Trebaju opisati kako je tekao proces komunikacije i kako
su se poslije toga osje æali u obje situacije.
Nakon toga podijeliti uèenicima pet koraka koji vode do
dobre komunikacije.
Svaki uèenik prati tekst dok im se objašnjava. Uèenici
treba da shvate da he dobra komunikacija takoðer sredstvo
prevencije u borbi protiv nasilja.

ZAVRŠNA AKTIVNOST: 10 minuta

Razgovarati o sadrž aju današnjeg èasa i podijeliti liste za
evaluaciju.
Minela Spahiæ , profesorica

JEZIK POZITIVNE AKCIJE

Komunikacija je sastavni dio svakog kontakta meðu lju-

dima, a naroèito je važna u razvojnom periodu adolescenci-
je. Komunikacija predstavlja socijalnu interakciju. Svaka in-
terakcija zahtijeva reagovanje je dnog uèesnika na ponašanje
drugih. Komunikacija kod ljudi podrazumijeva prenošenje
poruka putem znakova izmeðu uèesnika komunikacije. Cje-
lokupno ponašanje ljudi i njihova liènost rezultat su razvi-
jenosti intelektualnih funkcija, sposobnost govora, odnosno
verbalnog izražavanja i komuniciranja.

CILJ: Cilj ove radionice je da se uèesnici upoznaju sa

drugaèijim modelima komunikacije sa drugima i sa jasnijim
izražavanjem promjena koje oèekujemo od drugih.

MATERIJAL ZA RAD:
• Veliki papiri
• Bojice i      omasteri

UVODNA AKTIVNOST: (10 minuta)

Volim – ne volim
Voditelj æe istaæi cilj èasa. Reæi æe nešto o znaèaju komu-
nikacije.
Voditelj daje nekoliko primjera kojima pojašnjava da po-
stoje stvari koje svi vole, stvari koje samo neke osobe vole i
stvari koje niko ne voli. U uvodnom dijelu je bitno sp oznati kako su uèesnici slièni, ali i razlièiti u odnosu na
ono što vole u životu i u èemu uživaju.

21
 CENTRALNA AKTIVNOST: 30 minuta
A (10) NE Ž ELIMO: Uèesnike podijeliti u 4 grupe na razlièite naèine.
Kriterij može biti èetiri godišnja doba. Dvije grupe se bave nastavnicima, a dvije vršnjacima. Svaka
grupa, na lijevoj strani velikih papira, piše šta ne žele da njihovi vršnjaci, odnosno profesori rade u
školi. Odgovori uèesnika moraju biti izraženi kroz konkretne oblike p onašanja - radnje.
B (10) ŽELIMO:
Uèesnici ostaju u istim grupama. Sa desne strane velikog papira trebaju da ½prevedu½ ono što ne žele
u ono što    žele. Svoje odgovore uèesnici mogu i da nacrtaju.
C (10):
Svaka grupa u velikom krugu referiše šta je uradila, ostali dopunjavaju, ukoliko je potrebno, z atim
zalijepe svoj rad negdje u prostoru.

ZAVRŠNA AKTIVNOST: 5 minuta

Razgovarati o sadržaju današnjeg èasa i podijeliti listove za evaluaciju.

Amra Smajiæ , profesorica

KO SAM SVE JA?

Mladi u adolescenciji ve æ imaju dosta razvijeno samopouzdanje.

Kao pojedinci pronalaze svoje mjesto unutar grupe, gdje svoju individualnost izražavaju kroz naèin obla-
èenja , frizuru i sl.
Ponekad im je te ško prihvatiti drugaèije mišljenje, naèin p onašanja i sve ono što se razlikuje od njihovog
pogleda na život.

CILJ: Cilj ove radionice je da se uèesnici upoznaju sa razlikama i sliènostima koje imamo sa drugim lju-
dima koje æe nam p omoæi u poboljšanju komunikacije.

MATERIJAL ZA RAD:
• papir sa koncentriènim krugovima
• papir za crtanje
• omasteri, bojice
• samoljepiva traka

UVODNA AKTIVNOST: 10 minuta

Voditelj potièe uèesnike da razmisle i prokomentiraju o
tome šta èini njihov identitet. Takoðer, treba da razmisle o
sliènostima i razlikama sa drugima.

CENTRALNA AKTIVNOST: 20 minuta

Voditelj daje svakom uèesniku papir na kojem su nacrta-
na tri koncentrièna kruga. Uèe snici imaju zadatak da razmi-
sle malo o tome kako bi opisali sebe. U vanjski krug upisuju
sve ono po èemu su slièni sa nekim ljudima, a u unutrašnji
krug upisuju ono po èemu su jedinstveni. Poslije toga raz-
mjenjuju te svoje crteže i diskutuju o:
- sliènostima izmeðu razlièitih crteža
- karakteristikama koje se pojavljuju u unutrašnjem
krugu
- u kojem krugu ima najviše karakteristika, a u kojem
najmanje
- zašto je važno da budemo razlièiti od drugih.

22
 ZAVRŠNA AKTIVNOST: 15 minuta
U završnoj aktivnosti uèenici crtaju svoju liènu kartu koja govori o njima, o tome kakvi su oni. Crteži se
polije pe u prostoriji a z atim uèenici ispune liste za evaluaciju.

Alma Æatoviæ, profesoric a

EVALUACIJA

Radionice su održane u èetiri odjeljenja (prvi, drugi, treæi i èetvrti razred). Uèenici su nakon održanih
radionica ispunili evalu acijske listiæe koji su imali tri pitanja:

1. Kako si se osjeæ ao/la na današnjem èasu odjeljenske z ajednice?

2. Da li je cilj današnje radionice, po tvom mišljenju uspješno ostvaren?
3. Neki prijedlozi i sugestije vezani za pre venciju i intervenciju u smanjenju nasilja nad djecom i
omladinom.

Neki od odgovora:
RADIONICA:    VJEŠTINA RJEŠAVANJA PROBLEMA

1. Uèenici su uglavnom pokazali pozitivna osjeæanja:

a) Bilo je jako zanimljivo, naš èas odjeljenske zajednice bio je super
b) Lijepo
c) Bilo mi je drago èuti druga mišljenja
2. Svi uèenici su oc ijenili da je uspješno ostvaren cilj radionice
3. Ponuðena rješenja su bila:
a) Da bi se smanjilo nasilje treba imati više ovakvih èasova
b) Edukacija
c) Razgovor
d) Pojaèati rad vannastavnih aktivnosti
e) Djecu i omladinu treba poštivati kao liènosti
f) Poveæana pažnja roditelja i profesora
g) Provoditi više vremena s djecom
h) Uvesti roditelje u edukaciju
i) Razmisliti o posljedicama
j) Iskren biti prema roditeljima

RADIONICA: DOBRA KOMUNIKACIJA

1. Uèenici su uglavnom pokazali pozitivna osjeæanja:

a) Osjeæala sam se lijepo kao i uvijek
b) Super
c) Ugodno
d) Odlièno
e) Zanimljiva radionica jer je u meni probudila radoznalost
f) Shvaæeno
g) Odlièno, za 5
2. Svi uèenici su oc ijenili da je uspješno ostvaren cilj radionice
1. Mislim da jeste
2. Je ste, i nadam se da æe ovakvih aktivnosti biti još
3. Da, naravno da jeste zato što je sve dobro osmišljeno
4. Ponuðena rješenja su bila:
a) Da bi se te žrtve imale kome obratiti za pomoæ vlast bi trebala posvetiti više pažnje tim ustanovama
b) Strože kazne
c) Treba žrtvama nasilja dati do znanja da su da su željene i da su sigurne

23
 d) Otvoriti sigurne kuæe
e) Više edukacije
f) Više èasova radionièkog tipa
g) Uèešæe policije u smanjenju nasilja

RADIONICA: JEZIK POZITIVNE AKCIJE

1. Uèenici su uglavnom pokaz ali pozitivna osjeæanja:

1. Prijatno
2. Dobro
3. Zadovoljno jer sam imala priliku iznijeti svoje mišljenje
4. Extrica
2. Svi uèenici su ocijenili da je uspje šno ostvaren cilj radionice:
a) Jeste
b) Mislim da jeste, valjda æe neko uzeti naše mišljenje u obzir
c) Ako je cilj da p ostanemo svjesni onoga što želimo onda da
3. Ponuðena rješenja su bila:
a) Razgovor sa profesorima
b) Razgovor izmeðu vršnjaka
c) Promijeniti politièare i situaciju u državi
d) Strože kazne za na silnike
e) Uticati na svije t djeteta od samog roðenja
f) Poveæati kontrolu roditelja
g) Bolje osiguranje u školi
h) Organizovati više radionica
i) Promovirati toleranciju na sve moguæe naèine
j) Više edukacije
k) Sliène radionice za profesore da iskažu svoje želje po pitanju ponašanja uèenika
l) Kaiš i prut ( ozbiljno)!

RADIONICA: KO SAM SVE JA

1. Uèenici su uglavnom pokaz ali pozitivna osjeæanja:

a) Prijatno
b) Zadovoljno
c) Kreativno
d) Sretno
e) Opušteno
f) Ugodno
g) Slobodno sam mogla upoznati sebe, ali i upoznati kakvi su drugi
h) Smireno i sretno, osmijeh mi nije silazio s lica
2. Svi uèenici su ocijenili da je uspje šno ostvaren cilj radionice
a) Jeste, saz nala sam nešto novo o sebi i drugima
b) Jeste, zbližilo me sa prijateljima koji su me okruživali
3.    Ponuðena rješenja su bila:
a) Promijeniti politièare i time promijeniti situaciju u državi
b) Pomoæu ovih radionica možemo shvatiti da postoje i gore stvari od loših ocjena i da bi trebali uèiniti
što više da pomognemo drugima
c) Pomoæu ovih radionica možemo shvatiti u kakvom društvu se nalazimo i kakvom svijetu živimo
d) Poštovanje meðu ljudima treba da bude veæe
e) Treba da bude više savjetovališta
f) Poveæati komunikaciju    i osnivati grupe mladih u borbi protiv nasilja

Koordinatorica u i zvoðenju radionica bila je Mešiæ Z ekija, pedagogica škole.

24
 Dragi uèitelju,
Ja sam preživjeli iz koncentracionog
logora. Moje su oèi vidjele što niti
jedan èovjek ne bi smio vidjeti:
plinske komore koje su gradili uèeni
inženjeri, djecu koju su potrovali
obrazovani fi zièari, novoroðenèad
koju su ubile obuèene medicinske sestre.
Žene i djecu koje su ubile i spalile
osobe s diplomama visokih škola i fakulteta.
Zato sumnjam u obrazovanje.
Moj zahtjev je: pomozite
uèenima da
postanu ljudi.
Vaši napori ne smiju nikada
Proizvoditi
uèene monstrume, vješte
psihopate,
obrazovane Eichmanne. Èitanje,
pisanje i
aritmetik a su važni samo ako
uèe našu djecu biti humanijima.

Haim Ginott
PISMENA PRIPREMA ZA ÈAS    PSIHOLOGIJE
(Meðuvršnjaèko nasilje)

PREDMET:Psihologija (Može se primijeniti i na èasu odjeljenske zajednice)

NASTAVNA TEMA: Mentalno higijenski aspekti uèenika i nastavnika
NASTAVNA JEDINICA:Meðuvršnjaèko nasilje
TIP ÈASA: Usvajanje novog gradiva
ZADACI:
Odgojni:
Razvijanje pozitivne slike o sebi, razvijanje tolerantnosti i uvažavanje stavova i argumenata drugih
uèenika što se u potpunosti ostvaruje kroz oblik rada u grupi. Aktualizacija osobnih potencijala, kre-
ativnosti u radu, svjesno izvoðenje postavljenih zadataka, razvijanje poz itivnog socijalnog dijaloga u
nastavi.
Obrazovni:
Osposobljavanje uèenika da mogu prepoznati karakteristike meðuvršnjaèkog nasilja u školi.
Funkcionalni:
Osposobljavanje uèenika da samostalno analiziraju preventivne mjere i mjere zaštite kako bi se suz-
bilo meðuvršnjaèko nasilja.
NASTAVNE METODE:Pokazivanja, dijaloška, monološka
OBLICI RADA:Frontalni, individualni, rad u grupi.
NASTAVNA SREDSTVA: Grafofolije, grafoskop, nastavni listiæi, plakati,      ip chart papir
NASTAVNA POMAGALA: Tabla, kreda.
LOKACIJA RADA:Uèionica
LITERATURA:«Osnove razvojne i pedagoške psihologije» Elharun Selimoviæ.
«Psihologija z a nastavnike» Petar Stojakoviæ, «Prisutnost zlostavljanja meðu djecom i mladima»
Tomiæ R ., Šehoviæ M., Hatiboviæ Æ., Tuzla;
VRIJEME TRAJANJA ÈASA: 45 minut a
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio – oko 7 minuta
2. Glavni dio – oko 23 minuta
3. završni dio-    oko 10 minuta

UVODNI DIO:
Nastavni èas poèinjem pitanjem upuæenom uèenicima:
- Z ar ne biste i vi voljeli iæi u školu koju uèenici, roditelji i uèitelji smatraju sigurnim mjestom za djecu?
(Uèenici jedan po jedan odgovaraju dok ostali pažljivo slušaju).

Kada su uèenici èuli da æe na èasu nauèiti šta je to meðuvršnjaèko nasilje    prihvatili su to sa velikim odu-
ševljenjem. Na samom p oèetku dogovorili smo se kako æemo reali zovati naš èas. Dogovorili smo i nekoliko
pravila koje su uèenici sami pre dložili.

1. Dok drugi govore ostali pažljivo slušaju

2. Vrijeme koje imaju na raspolaganju prilikom prezentiranja prijedloga svoje grupe
3. Aktivno slušanje
4. Nema pogrešnih odgovora niti ismijavanja tuðe g mišljenja
5. Potpun angažman svih prisutnih na radionici.

26
 Broj prisutnih uèenika na èasu je 20. Na samom p oèetku èasa uèenici su sjedili u polukrugu u obliku
«potkovice».    Dogovorili smo da se podijele u èetiri grupe i to na sljedeæi naèin. U šešir sam stavila: pet cr-
venih, p et zelenih, pet ljubièastih i pe t žutih cvjetova. Prilazila sam svakom uèeniku i ponudila da izvuèe iz
šešira jedan cvijet. Na èetiri stola stavila sam po jedan c vijet (zeleni, ljubièasti, crveni i žuti cvijet). Uèenici
koji su iz vukli npr. plavi cvijet sjeli su za sto na kojem je plavi cvijet itd.

GL AVNI DIO:
Zamolila sam ih da po principu «oluje mozga» kažu šta im prvo padne na pamet kad kažem meðuvrš-
njaèko nasilje. Sve njihove prije dloge zapisivala sam na chart papiru.
- tuèa
- svaða
- utjerivanje reketa
- povreda
- blog
- internet
- štipkanje
- bullyng
Potom sam svakoj grupi uruèila kovertu na kojoj je aplikacija cvijeta u boji kojoj grupa pripada. U koverti
se nalazi kratko pojašnjene šta je to    meðuvršnjaèko nasilje te zadatak za grupu. Pitanja koja se nalaze u ko-
verti takoðer prezentiram putem grafoskopa i grafo folija.

Sadržaj pojašnjenja o meðuvršnjaèkom nasilju:

Pod pojmom nasilje meðu školskom djecom, vršnjaèko nasilje ili nasilje u školama obièno se podrazumi-
jevaju ona ponašanja koja su engleskom govornom podruèju defi niana pojmom «bullying». Tako defi nisano
nasilje meðu školskom djecom obuhvaæa agresivno ponašanje ili ponašanje kojem je namjera d a se povrijedi
ili ugrozi druga osoba. O nasilju meðu vršnjacima govorimo kad jedno ili više djece uza stopno uznemiruje,
napada ili ozljeðuje drugo dijete koje se ne može braniti. Manifestuje se putem prijetnji, tjelesnih ozljeda,
odbacivanja, zadirkivanja, uništavanja stvari i sl.
Nasilje meðu vršnjacima u školama i internatima je èesta pojava i stoljeæima je prisutna.

Nasilje može biti manifestovano u vidu:

-    odfi èupanja
zièkog nasilja:
za kosu, guranja, šamaranja, do teških tjele snih p ovreda;
- psihièkog nasilja: u znemiravanja, iskljuèivanje i z društva i dr. aktivnosti do zanemarivanja i
praktiène izolacije;
- verbalnog: vrijeðanje, ruganje, prijetnje, zastrašivanje, ponižavanje;
- moralnog :prisiljavanje djeteta da radi stvari koje ne želi;
- materijalnog : otimanje novca i djeèjih školskih stvari i sl.;
- seksualngo: dodirivanje i sl.;

ZADATAK PRVE GRUPE:

Koje su po tvom mišljenju oblici nasilja meðu vršnjacima prisutni u školi?
ZADATAK DRUGE GRUPE:
Koje su po tvom mišljenju karakteristike fi zièkog i psihièkog nasilja?
ZADATAK TREÆE GRUPE:
Koje su po tvom mišljenju karakteristike nasilja preko Interneta?
ZADATAK ÈETVRTE GRUPE:
Koje su po tvom mišljenju opasnosti od nasilja meðu vršnjacima    i koje je mjere potrebno preduzeti da
bi se nasilje sprijeèilo?

Uèenici su pristupili realizaciji svojih z adataka. Imali su 20 minuta predviðenih za zajednièki rad u grupi.
Odredili su predstavnike grupa koji æe i zložiti pred ostalim grupama i zapisati na chart papiru prijedloge
grupe kojoj pripadaju. Nakon 20 minuta uslijedilo je prezentiranje po grupama.

27
 ZAVRŠNI DIO:
Predstavnici interpretiraju prijedloge koje su zapisali na plakatima. Uèenici slušaju druga/drugaricu koji
izlaže i nadopunjuju ih svojim prijedlozima. Nastavnik na osnovu i zloženih èinjenica sreðuje graðu i pre-
zentira grafofoliju na grafoskopu. Sadržaj grafofolije je    kratko pojašnjene šta je to    meðuvršnjaèko nasilje te
zadaci za grupu.

PRILOG:
Nasilništvo može èiniti pojedinac ili skupina, meta nasilja može biti takoðer pojedinac, ali i skupina
uèenika. U školama meta je obièno pojedinac , a žrtvu veæinom zlostavlja grupa od dva ili tri uèenika. Pojam
«nasilništva» ne koristi se u sluèaju kad se dva uèenika približno jednake snage (tjelesne ili duše vne) tuku ili
prepiru. Da bi se taj pojam mogao upotrijebiti mora postojati neraz mjer snaga. Uèenik ili uèenica sa teško-
æom se brani i donekle je bespomoæan/a u odnosu prema onome koji ga zlostavlja.
Zlostavljanje se razlikuje od uobièajenog zadirkivanja, hrvanja, naguravanja ili školskih tuèa. Ono uklju-
èuje stalno ponavljanje i nesrazmjer velièine i snage meðu upletenom djecom. Školski nasilnik može imati
moæ, ne samo z ato što je snažniji ili jaèi, nego i zbog toga što mu se pridružuju druga djeca, èesto da bi tako
zaštitila sebe. Školsko maltretiranje ponekad se te ško uoèava. Žrtve obièno imaju problema u odnosu s dru-
gom djecom ili uèiteljima. Èe sto su baš zbog toga meta školskih nasilnika.

Nasilje meðu djecom može biti direktno i indirektno .

Direktno nasilništvo su otvoreni napadi na žrtvu ukljuèuje ruganje, poniž avanje, vrije ðanje, kritiziranje,
nareðivanje, zahtjevi za podre ðenošæu, naguravanje, prijetnje, provociranje, davanje podrugljivih imena,
iznuðivanje i sl.
Indirektno nasilništvo je teže uoèljivo (i njemu su sklonije dje vojèice), a provodi se u obliku društvene
izolacije i namjernog iskljuèivanja iz grupe, npr. to je namjerno iskljuèivanje djeteta iz grupnih igara, ogova-
ranje. Najèe šæe se dogaða u školskim WC-ima, hodnicima i ostalim prostorijama izvan kontrole nastavnika i
drugih odraslih osoba. Može se dogoditi i u razredu pred drugom djecom koja najèešæe ne priskoèe u pomoæ
žrtvi zbog nezainteresiranosti, straha ili nedostatka suosje æanja.

1.1.2. OBLICI NASILJA MEÐU DJECOM

Nasilje meðu djecom možemo podijeliti u dva glavna oblika fi zièko i verbalno .

Fizièko nasilje je najuoèljiviji oblik, a podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje, èupanje i sl., dok verbalno
nasilništvo prati fi zièko, a podrazumijeva vrijeðanje, širenje glasina , stalno zadirkivanje, ismijavanje i sl.

Unutar nave denih oblika nasilja mogu se izdvojiti èetiri p odvrste:

Emocionalno nasilništvo – usko je povezano s fi zièkim i verbalnim, te ukljuèuje namjerno iskljuèivanje
žrtve iz zajednièkih aktivnosti razreda ili grupe uèenika npr. ignoriranje.
Sek sualno nasilništvo – podrazumije va neželjeni fi zièki kontakt i uvredljive komentare npr. dodirivanje
i komentari «Imaš debelu guzu!»
Kulturalno nasilništvo – podrazumijeva vr ijeðanje i nasilništvo na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi.
Ekonomsko ili materijalno nasilništvo – ukljuèuje kraðu i iznuðivanje novca

1.1.3. NASILJE MEÐU DJECOM – ZAŠTO?

«Zašto su djeca nasilna? »- Ima mnogo kompleksnih razloga zašto su neka djeca nasilna prema dugima.
Nasilnièko ponašanje može biti p okušaj stjecanja popularnosti. Može biti pokušaj da se p okažu odluènima,
«tvrdima» i sposobnima ili da na sebe skrenu pažnju. Nasilje može biti i izraz nemoæne ljubomore na žrtvu
nasilja. Ono može biti pokušaj prevladavanja osobnih problema ili frustracija koje dijete ne može na dru-
gaèiji naèin riješiti. Neka djeca ni ne razumiju da je naèin njihova ponašanja loš i neprihvatljiv, niti mogu
sagledati kako se osjeæa njihova žrtva.

28
 «Zašto su neka djeca podložnija nasilju?» - Za postanak žrtve muèenja i nasilja obièno nema nekog
osobitog razloga, no ponekad se ta djeca u neèemu razlikuju od svojih vršnjaka. To može biti boja kose,
neobièno ime/prezime, neka neznatna mana kao zamuckivanje ili nespretnost, to    mogu biti djeca za koju
se ne oèekuje da æe se braniti, koja nemaju stalno i defi nirano mjesto u grupi. Ranjivost i sklonost postanku
žrtvom ne mora nužno biti povezano sa smetnjama uèenja ili tjelesnim nedostacima.
«Zašto je nasilje meðu djecom štetno?» - Neki od odraslih æe reæi da je nasilje meðu djecom samo
jedan od naèina odrastanja i da je nužno u procesu odrastanja nauèiti kako se zalagati za svoje stavove i
kako se braniti. No nasilje može djecu uèiniti usamljenima, ne sretnima i prestrašenima. Djeca mogu po-
stati nesigurna i da krivnju za    nasilje traže u sebi samima. Njihovo samop ouzdanje i samop oštovanje može
biti do te mjere ošteæeno da zapoèinju odbijati iæi u školu i družiti se s drugom dje com. Djeca koja su žrtve
zadirkivanja mogu patiti od psihièkog i fi zièkog stresa, ali pokazivati i dugoroènije poslje dice. Praæenja su
u Skandinaviji pokazala da su žrtve imale veæu sklonost depre siji i negativnu sliku o sebi i u ranoj odrasloj
dobi. Agresija u školskoj dobi može biti kasnije povezana s razvojem problema alkoholi zma, okrutnosti i
nasilja u obitelji.

1.1.4.      OBILJEŽJA TIPIÈNIH NASILNIKA

Osobina koja i zdvaja tipiènog nasilnika je njegova    agresivnost prema vršnjacima. No, nasilnici su èesto
agresivni i prema odraslima – nastavnicima i roditeljima. Uèenici nasilnog ponašanja opæenito imaju ni ži
prag tolerancije na nasilje nego njihove kolege. Teže suosjeæaju sa žrtvom. Èesto imaju razmjerno pozitivno
mišljenje o sebi. Ako je rije è o djeèacima, u pravilu su tjelesno jaèi od ostalih djeèaka, osobito od žrtava. Dje-
ca agresivnog ponašanja imaju teškoæa u prep oznavanju socijalnih znakova iz okoline, pa èesto misle kako
drugi imaju neprijateljske namjere prema njima. Èak i kad postoje znakovi koji pokazuju da namjere nisu
bile neprijateljske, agresivna ih djeca mnogo teže razumiju i koriste.
Za zdrav razvoj djeteta, vrlo su važna iskustva u porodici. Nedostatak pažnje i topline, svje doèenje na-
silnom ponašanju kod kuæe te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su p odloga za razvoj nasilnièkog
ponašanja djece. Svjedoèenje agresivnog p onašanja obuhvaæ a fi zièku i verbalnu agresiju roditelja prema
djetetu ili fi zièku i verbalnu agresiju meðu roditeljima. Korištenjem fi zièkog kažnjavanja roditelj šalje djetetu
poruku kako je u redu ljutnjom, nasiljem i zastrašivanjem dobiti ono što želimo. Vjerojatno je da æe dijete
koristiti sliène me tode i sa svojim vršnjacima. Takoðer, ako je roditelj previše popustljiv kada dijete tvrdo-
glavo i bez pravog razloga zahtjeva nešto, šalje mu poruku kako takvo ponašanje uspije va kada se nešto želi
postiæi.

Individualne osobine: Dje ca koja su impulzivna, živahna, imaju višak energije, nemaju strpljenja, koja
èesto pronalaze brza «rješenja» frustrirajuæih situacija, ali i traumatizirana djec a podložna su nasilnièkom
ponašanju. Okolina ih doživljava «zloèestima» i može im pripisati zloèesto ponašanje te se dije te poèinje u
skladu s tim i ponašati.

Škola:Školsko okruženje je takoðer vrlo važno za pojavu nasilnog ponašanja. Ne dostatak bliskosti i
prihvaæenosti svih uèenika te me ðusobnog poštovanja izmeðu nastavnika i uèenika i obrnuto, dovode do
nasilnièkog ponašanja u školi. Nereagiranje nastavnika i struènih suradnika na agresivna p onašanja uèenika
i loš nadzor u odreðenim dijelovima škole (igralište, hodnici...) samo olakšavaju nasilnim uèenicima da budu
agresivni i zastrašuju druge uèenike.
U nasilništvu meðu djeèacima iznimno je važna i tjelesna snaga ili slabost. Ž rtve su ispod prosjeène tjele-
sne snage, dok su nasilnici èesto tjelesno jaèi od njih. Ali, to ne znaèi da æe snažni djeè aci nužno zlostavljati
druge. Ono što doista obilježava nasilnika jest spoj agresivnog obrasca re akcija i tjelesne snage. Uobièajeno
je stajalište meðu psiholozima i psihijatrima da su poje dinci agresivnog i grubog obrasca ponašanja «ispod
površine» zapravo tjeskobni i nesigurni, te ne pate od manjka samopouzdanja.
Potrebno je naglasiti da neki uèenici uèestvuju u nasilju, no obièno ne poduzimaju inicijativu, oni se
mogu oznaèiti kao pasivni nasilnici, pratioci ili sljedbenici. Èesto su skloni ljutnji i «lako eksplodiraju».
Teško se nose s frustrirajuæim situacijama. Vrlo èesto su i sami nasilnici bili žrtve fi zièkog zlostavljanja i
nasilništva u školi (ili u porodici).

29
 Postoje tri motiva agresivnog ponašanja:
1. Nasilnici imaju snažnu potrebu z a moæi i vlašæu.
2. Porodièni uslovi u kojima su odrastali    razvili su odreðeno neprijateljstvo prema okolini; takvi osje-
æaji i pobude mogu ih nave sti da uživaju nanoseæi zlo i patnju ostalim pojedincima.
3. Nasilnici èesto prisiljavaju svoju žrtvu da im nabavljaj novac , cigarete, pivo i ostale vrijedne stvari.

Neke od karakteristika koje isk azuju djeca agresivnog ponašanja uk ljuèuju:

tjelesno su snažniji od svojih vršnjaka u razredu; mogu biti iste dobi ili ponešto stariji;
fi zièki su uspješniji u igrama, sportovima i borbama;
imaju snažnu potrebu za prevlašæu i podèinjavanjem ostalih uèenika, vole se hvaliti stvarnom ili
zamišljenom nadmoæi nad ostalim uèenicima;
nagle su æudi, razdražljivi, impulzivni i teško podnose neuspjeh, otežano se prilagoðavaju pravilima
i teško podnose zapreke i odgaðanja, nastoje varanjem postiæi probitak;
opæenito su prkosni, drski i agresivni prema odraslima (ukljuèujuæi nastavnike i roditelje) te mogu
i njih zastrašivati;
vješto se izvlaèe izgovorima iz «teških situacija»;
smatraju ih tvrdokornima i okrutnima, slabo suosjeæaju sa zlostavljanim uèenicima;
nisu strašljivi ili ne sigurni te imaju razmjerno povoljan sud o sebi;
u razmjerno ranoj dobi odaju se ostalim vidovima antisocijalnog ponašanja, ukljuèujuæi kraðu,
vandalizam i opijanje;
s obzirom na školska postignuæa, u osnovnoj školi mogu biti prosjeèni, iznad ili ispod prosjeka, ali
kasnije dobivaju niže ocjene te razvijaju negativno stajalište prema školi.

1.1.5. KOJA SU DJECA ŽRTVE NASILJA

Postoje dvije vrste žrtvi nasilja: provokativne i pasivne žrtve nasilja.

Osobine pasivnih žrtava: žrtve su fi zièki slabije, nižeg su samopouzdanja i imaju negativnu sliku o sebi
samima. Èesto su povuèeniji, mirniji i sramežljiviji uèenici, djeca sa teškoæama u razvoju ili nekim hendi-
kepom poput muc anja ili smetnji vida. Moguæe je da se teže izražavaju u grupi vršnjaka i nemaju mnogo
prijatelja, ali imaju veliku želju da se uklope u društvo. Djeca žrtve imaju prisniji odnos sa svojim roditeljima,
posebno s majkom. Takvoj je djec i veæ u ranoj dobi bila svojstvena odreðena opreznost i osjetljivost, te su
imali teškoæe da bi se potvrdili u grupi vršnjaka.
Osobine provok ativne žrtve: Oni nastoje uzvratiti ili odgovoriti u sluèaju nasrtaja ili uvrede, no obièno
bez veæeg uspjeha. Razdražljivi su, èesto rastreseni, nekoncentrisani, nemirni, nespretni, mogu imati neke
neugodne navike. Izazivaju i nasilni su prema uèenicima koji su slabiji od njih samih. Neki su meðu njima
hiperaktivni. Provokativne žrtve puno bolje prolaze kasnije u životu nego pasivne žrtve nasilja.
Nasilnici uvijek uspiju pronaæi naèin zastrašivanja i zadirkivanja koji æe najviše uznemiriti žrtvu: zadir-
kivanje zbog težine, izgle da, boje kose, porodice, popularnosti, disleksije, religije, zbog polož aja u društvu,
ljubomore na ž rtvu...

Koja su djeca najèešæe žrtve nasilja?

Najèešæe je žrtva:
Novo dijete u razredu
Nadareno dijete
Mirno i ljubazno dijete
Dijete koje ima dobar odnos s uèiteljem
Dijete nižeg socioekonomskog statusa
Dijete iz druge etnièke skupine
Hendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama
Dijete razvedenih roditelja
Dijete žrtva obiteljskog nasilja

30
Kako znati da je dijete žrtva nasilnièkog ponašanja?

Djeca – žrtve nasilja èesto to skrivaju od odraslih, jer se plaše da æe ih smatrati kukavicama ili iz straha
da æe se situacija samo pogoršati. Na drugoj strani roditelji, zbog brige kako osigurati preživljavanje svojoj
porodici, da li zbog nezaposlenosti ili prezaposlenosti, sve se manje druže sa svojom djecom i èesto i ne pri-
mjeæuju da je njihovo dijete zlostavljano. Postoje znakovi pomoæu kojih možemo prepoznati ili posumnjati
da je možda dijete žrtva nasilja. To su:
Boje se iæi u i iz škole
Mijenjaju uobièajeni put do škole
Mole roditelje da ih voze u školu
Odbijaju iæi u školu
‘’Bolesni’’ su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu
Pogoršava se školski uspjeh
Dolaze kuæi s potrganom odjeæom i ošteæenim školskim knjigama
Dolaze kuæi i zgladnjeli (uzet im je novac)
Postanu povuèeni, niskog samopouzdanja
Postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti
Prijete ili pokušaju samoubojstvo
Zaspe plaèuæi, imaju noæne more
Ostaju bez svojih stvari, èesto ‘’gube’’ džeparac
Sve èešæe pitaju za novac ili poènu krasti (da daju nasilniku)
Odbijaju govoriti što nije u redu
Imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i porezotine
Poènu zastrašivati drugu djecu
Postanu agresivni ili de presivni
Poènu i zostajati iz škole
Daju nevjerojatna opravdanja za gore navedena ponašanja
Sami su u školi za vrijeme odmora, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti
Ne biraju ih u grupnim sportovima
Traže blizinu nastavnika
Ne sigurni su i u znemireni ako trebaju izaæi pred tablu, pred razred

Znakovi nasilja meðu djecom u školskim uslovima

Dan Olweus u svojoj knjizi    Nasilje meðu dje com u školi, navodi da se mogu razlikovati primarni i se-
kundarni znaci nasilja me ðu djecom u školskim situacijama.
U primarne znakove nasilja nad djecom, koja bi mogla biti ili veæ jesu na odreðeni naèin žrtve nasilja,
ubraja sljedeæe znakove:
druga ih djeca zadirkuju (uzastopno) na neugodan naèin, grde ih (mogu im nadjenuti i pogrdan
nadimak), rugaju im se, omalovažavaju ih, prijete im, zapovijedaju, iskorištavaju ih i podèinjavaju;
smiju se na njihov raè un i zbijaju šalu s njima na podrugljiv i odbojan naèin;
okomljuju se na njih, potežu ih, guraju, gaðaju, udaraju rukama i nogama (a oni se nisu u stanju
primjereno suprotstaviti);
uvuèeni su u svaðe ili sukobe u kojima su posve bespomoæni i iz kojih se nastoje ukloniti (možda
plaèuæi);
uzimaju im, ošteæuju ili razbacuju knjige, novac ili drugu imovinu;
imaju poderanu odjeæu, modrice, ozljede, posjekotine ili ogrebotine, koje se ne mogu prirodno
objasniti.
Z inaida Èoliæ , pedagog-psiholog

31
PISMENA PRIPREMA ZA RADIONICU
»RAZREDNI PROJEKT«

RAZRED:    III/9
ŠKOLA: JU OŠ «SIMIN HAN»

MOTIVACIJA:
Nasilje meðu djecom u školama obuhvaæa širok spektar agresivnih ponašanja koja se dogaðaju meðu dje-
com, od rješavanja kon    ikta nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih
incidenata pa je stoga sasvim opravdano to da dje cu mlaðeg uzrasta    što ranije poènemo uèiti kako nenasil-
no rješavati probleme .

CILJ:

UVODNI DIO:
• Podsjetiti uèenike na osnovne informacije o nasilju me ðu djecom,
• Dati priliku uèenicima da iznesu svoja mišljenja i stavove o nasilju meðu djecom.
• Razvijati kulturu dijaloga
• Preventivno djelovati na nepoželjne oblike ponašanja
• Stvarati p ozitivnu klimu te njegovati toleranciju

Danas æemo najprije nauèiti razliku izmeðu zlostavljanja i sukoba.

Da bismo nešto smatrali nasiljem, u smislu zlostavljanja, važna su tri kljuèna elementa (ovo treba napisati
na tablu jer æe uèenicima trebati prilikom izbora kljuènih rije èi)

Kako bi se osjeæao/la kad...

1.     Da
mjeseci
nasiljeilitraje
dulje);
dulje vrijeme (nekoliko
2. Da jaèi napada slabijega (dakle, osoba koja trpi nasilje ne zna se ili ne može sama obraniti);
3. Da osoba koja se nasilno ponaša èini to s namjerom da povrijedi drugu osobu (dakle, namjerno, a
ne sluè ajno).
Razgovarati o tome:
• Kakve odnose želimo u svom razredu
• Kakve odnose ne želimo u svom razredu
Da bismo postigli ono što želimo mogli bismo realizirati razredi projekt (svi uèestvujemo u ostvarenju cilja,
svi moramo dati svoj doprinos i up oznati druge sa svojim radom).

AKTIVNOSTI:
Naziv projekta: Razred mira i poštovanja

32
 Aktivnosti/zaduženja:
Formirati dvije grupe. Djeca iz prve grupe daju po jednu kljuènu rijeè za poželjno p onašanje, a djec a
druge grupe po je dnu kljuènu rijeè za nepoželjni oblik ponašanja. Rijeèi zapisati na tabli pored imena djeteta
koje je tu rije è reklo. Svako dijete potom napiše svoju rije è (u izabrani oblik) i zalijepi ga na vrata uèionice.
Nakon ovoga svako dijete dobije «karton praæenja», tu je zapisano njegovo ime i rijeè koju je izabrao.
Zadatak z a narednih se dam dana je pratiti u odjeljenju sve što se dogaða, a vezano je z a izabranu rijeè,
zapažanja zapisivati na kartonu.

Izvještavanje:
Svako dijete kaže šta je z apazilo, razgovaramo o tome kako možemo ispraviti ne poželjne oblike ponaša-
nja, pohvalimo pozitivne primjere.

Zakljuèci nakon mjesec dana:

- U našem razredu je ljepše raditi.
- Sve više se poštujemo.
- Na odmorima se igramo zajedno.
- Nastavit æemo projekt do kraja školske godine i prezentirat æemo ga roditeljima na zajednièkom
izletu, a voljeli bismo da to bude na    Panonskom jezeru.

Bogunoviæ Az ra, nastavnic a

33
PRIPREMA ZA IZVOÐENJE NASTAVNOG SATA IZ
BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I
KNJIŽEVNOSTI

Ponukana sve veæom prisutnošæu nasilja kod djece ali i kod odraslih razmišljala sam kako da kroz pro-
gramske sadržaje uvrstim ovaj oblik ponašanja. Da o njemu neopaženo na primjerima razgovaramo izvodi-
mo zakljuèke i nastojim ukazati na sve negativnosti ovakvog ponašanja .
Primijenila sam to na èasu lektire. Koliko sam uspjela, prosudite sami. Nad am se da æe poslužiti još neko-
me. Znam da uvijek može v iše i bolje,    ali pokušajmo bar sitnim koracima iæi naprijed.

OP ŠTI METODIÈKI P ODACI:

Razred: Peti devetogodišnjeg osnovnog    obrazovanja
Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost
Vrsta nastavnog sata: Obrada
Vremensko trajanje:45 minuta
Mjesto održavanja sata: Uèionica

PRIPREMA NASTAVNO G SATA:

Programsko podruèje:Književnost
Nastavna tema: Lektira
Nastavna jedinica :Mark Tven «Tom Sojer»
Tip nastavnog sata: Obrada dalji rad na tekstu

OP ÆI ZADACI NASTAVNE JEDINICE:

Opæi zadatak ovog nastavnog sata jeste osposobiti uèenike za razumijevanje i komunikaciju s knjiže vnim
djelom. Uoèavanje odnosa meðu likovima    razvijanje zapažanja i razumijevanje proèitanog teksta.
a)    Opæi obrazovni z adaci:
- Osposobiti uèenike za uspješnu komunikaciju s literarnim djelom
- Odreðivanje književno teorijskih pojmova kao što su: likovi, roman, poglavlja
- Uoèiti i doživjeti    likove    u romanu (naglasak na pojavu nasilnog ponašanja pojedinih likova)
- Zauzeti lièni stav o djelu
- Uoèiti tok radnje
b)      Zadaci sposobnosti:
- Razvijanje sp osobnosti doživljavanja    knji že vnog djela, lektire
- Razvijanje sposobnosti doživljavanja
- Razvijanje racionalnog stvaralaèkog mišljenja

34
 - Razvijanje kritièkog      mišljenja
- Razvijanje istraživaèkog èitanja
- Osposobljavanje za problemski pristup djelu
c) Zadaci odgoja:
- Stvoriti ugodnu i poticajnu atmosferu u razredu
- Isticati važnost pismene i usmene komunikacije
- Razvijati kulturu slušanja i poštovanja sagovornika
- Razvijati komunikativnost uèenika
- Razvijati saradnju meðu uèenicima
- Razvijati kritiènost i samokritiènost

NASTAVNE METODE:
Na ovom satu koristit æu sljedeæe metode:
- Metoda rada na književnom umjetnièkom tekstu
- Metoda razgovora
- Metoda usmenog izlaganja
- Metoda istraživanja
- Metoda interpretacije
- Metoda èitanja
- Metoda pisanja
- Metoda zapažanja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

- Nastavni listiæi
- Knjiga «Tom Sojer»
- Samoljepivi papiriæi 10 x 10
- Veæi plakatni papir
- Marker

OBLICI RADA:
- Individualni oblik rada
- Grupni    oblik rada

STRATEGIJE ZA OSTVARIVANJE ZADATAKA:

- Pouèavanje
- Uèenje otkrivanjem
- Istraživanje

STRUKTURA NASTAVNO G SATA:

a) PRIPREMA UÈITELJA
- Proèitati knjiže vno djelo
- Promišljati o zadanim zadacima, usmjerenom èitanju.
- Motivirati uèenike za èitanje knjiže vnog djela i usmjeriti ih na sistem voðenja bilješki
- Voditi uèenike da usvajaju književno    - teorijske pojmove
- Voditi brigu o književnoj i jeziènoj kulturi uèenika

b) PRIPREMA UÈENIKA
Uèenici su na prethodnom èasu dobili zadatak da    èitajuæi roman izdvoje dijelove teksta u kojem se upo-
trebljava bilo koji oblik nasilja.
Važno je da uèenik aktivno èita tj. da je njegovo èitanje popraæeno razmišljanjem i bilježenjem. Aktivno
èitanje je ono s olovkom u ruci.

UVODNI DIO:
Dobar dan. Danas æemo nastaviti s daljom analizom lektire «Tom Sojer».

35
 Prošli sat neki uèenici nisu bili završili èitanje knjige, nadam se da ste je za danas svi proèitali.
Podsjetit æemo se šta smo to prošli sat nauèili.
• Ko je napisao knjigu Tom Sojer?
- Napisao ju je Mark Tven.
• Èiji je on pisac?
- On je amerièki pisac .
• Kada je roðen je li to bilo davno?
- Roðen je 1835. Prije stotinu sedamdeset tri godine, dosta davno.
• Kojoj vrsti knjiže vnog djela pripada?
- Pripada romanima za djecu.
• Šta je roman?
- Roman je opsežno književno djelo u kojem je èitava knjiga jedna prièa. Može biti podijeljena u poglavlja.
• Da li je ovaj roman podijeljen u poglavlja.
- Je st.
• Ko je glavni junak ovog romana.
- To je djeèak Tom Sojer.

Prethodni è as odredili smo kompoziciju romana i analizirali likove.

Ovaj roman je poz nat širom svijeta, preveden je na mnoge jezike, a po njemu je snimljen i fi lm za djecu.
Neki su ga gledali i nadam se uživali u njemu.
Saznali smo da su pustolovine burni i uzbudljivi doživljaji. Ovaj roman je prepun takvih dogaðaja mno-
gima od nas uzbudljivih, opasnih i strašljivih.
Èitajuæi primije tili smo da se pojavljuje i nasilno ponašanje meðu likovima.
Na prethodnim èasovima odjeljenjske zajednice govorili smo o nasilnom ponašanju uèenika i zakljuèili
da nasilje može biti verbalno, tjelesno, psihièko...
Vaš zadatak bio je da kod svojih kuæa pronaðete takve dijelove.

GLAVNI DIO ÈASA:

Podijelit    æemo se u èetiri grupe. Dobit æete nastavne listiæe sa uputama za rad, a ja æu nadgledati i pružati
vam dodatnu pomoæ. Uèenici se organizuju u grupe koje su veæ ustaljene. Dijelim im nastavne listiæe po
odabiru broja od 1 do 4, veæi èist papir A3 i male samoljepljive listiæe.
Uzimaju svoje knjige, olovku i pristupaju radu.
Dok uèenici rade obilazim ih i pomažem, ako imaju poteškoæe    potièem uèenike na saradnju i meðusob-
no nadopunjavanje.
Uèenici rade 15 minuta.
Izvještaj grupa:
Uèenici su gotovi s radom i pristupaju izvještavanju.
a) Grupa
• Imala je z adatak pronaæi dijelove nasilnog ponašanja meðu djecom napisati dijelove iz knjige na
papiriæe i polijepiti ih na veæi papir.
Evo nekih primjera:
«Slušaj ti ako budeš drzak, uzet æu kamen i udarit te usred glave»
«Gurali su se iz petnih žila, puni strašne mržnje»
«Ti si kukavelj dripac jedan»
«U tren oka djeèaci su se valjali u prašini vukli za kose, cijepali odijelo, bubetali se i grebali»
Izvjestitelj iz grupe lijepi plakat na tablu i podnosi izvještaj.
b) Grupa
• Trebala je istražiti nasilno ponašanje nad djecom
«E, pa    dobro svega mi kad mi dopadneš šaka ja æu te    - sagela se i uzela metlu.»
«Za tren oka našao se na podu moæna šaka upravo se bila digla da još jednom    mazne    Toma. Stoj zašto
me udaraš Sid je to uradio.»
«Mlade uèiteljice paradirale su naginjuæi se slatko nad uèenicima koje su maloprije išamarale.»
«Uèitelje va ruka radila je sve dok se nije umorila i dok se zaliha prutova nije smanjila»
«Bez ijednog jauka primio je najokrutnije batine koje je uèitelj Dobins ikom...»

36
c) Grupa
• Izdvojila je nasilje me ðu odraslima.
«Borili su se iz sve snage gazeæi travu i nogama rijuæi roba    zemlju»
«Indijanac Džo skoèi na noge sa oèima koje su sijevale od bijesa»
«Doktor se iz vi zgrabi krst s Vilijamsovog groba i raspali Potera»
«Melez uhvati priliku i mladom doktoru z arije do drške nož u grudi»

d) Grupa
• Napisati osjeæanja koja izaziva kod onog ko trpi nasilje
- bol
- strah
- jezu
- nemoæ
- mržnju
- be spomoænost

Izvještaj i diskutovanje 20 minuta.

Dok uèenici izvještavaju svoj zadatak poslije svakog izvještaja prodiskutujemo takav oblik ponašanja.
Ko ga iz vodi? Zašto vrši nasilje? Da li ga danas ima? Ko ga najèešæe provodi? Ima li danas nasilja u ško-
lama od strane uèitelja? Šta nasilje izaziva u nama? Kakva osjeæanja ono budi? Kako izbjeæi nasilje? Da li je
neko od njih bio žrtva nasilja i od strane koga? Gdje se oni najèešæe susreæu s nasilnim ponašanjem?
Uèenièki odgovori su dosta zreli razumni i iznenadit æete se koliko znaju o ovome.
Razgovarajuæi o ovoj temi zakljuèke sam markerom zapisivala na hameru.
• Nasilje meðu djecom: tuèa, uvreda, omalovažavanje
• Nasilje nad djecom: tjelesno, roditelji, staratelji verbalno zastrašivanje
• Nasilje meðu odraslima: tuèe, maltre tiranja, vrijeðanja, nanošenje tjelesnih ozljeda

Kako i zbjeæi nasilje?

• Više komunicirati
• Razgovarati o problemu
• Reæi ono što osjeæ amo
• Z ajednièki naæi rješenja

ZAVRŠNI DIO ÈASA:

Sinteza:
• Kako izbjeæi nasilje?
• Da li nasilje rje šava probleme?
• Šta izaz iva na silje?
• Kako ga riješiti?

Danas smo pokušali prepoznati nasilje i nauèiti nešto o njemu    Vaš zadatak za domaæu zadaæu je napisati
sastav o temi: Kako se osjeæ am kad je neko nasilan prema meni?

Adisa Èekiæ, uèiteljica

37
PRIPREMA ZA NASTAVNI ÈAS BOSANSKI, SRPSKI I
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

ŠKOLA: JU Osnovna škola «Simin Han»

PREDMET: Bosanski, srpski i hrvatski jezik i književnost
RAZRED - ODJELJENJE: V
NASTAVNA OBLAST: Književnost
NASTAVNA CJELINA: Umjetnièka pripovijetka
NASTAVNA JEDINICA: Alija Isakoviæ, Niko i Ništa; interpretacija pripovijetke - 2 školska èasa
TIP ÈASA: Obrada (usvajanje novih znanja)

ZADACI:
a) Obrazovni: Interpretacija osnovnih znaèenjskih nivoa u pripovijetci Niko i Ništa, Alije Isakoviæa sa
akcentom na opis glavnog lika, simbolici njegove sudbine, te književnog postupka kojeg je Isakoviæ
primijenio prilikom stvaranja pripovijetke.
b) Odgojni: Moralno odgajanje z a život u zajednici; uoèavanje pozitivnih i negativnih osobina liènosti;
spoznaja o sudbini djece koja žive u drugaèijim uslovima, i zvan porodice; uoèavanje potrebe za
opstankom i borbe za svoja prava; prepoznavanje i osuda nasilja u školskom uzrastu.
c) Funkcionalni: Razvijanje intelektualnih funkcija kakve su uoèavanje, doživljavanje, razmišljanje; poticanje
na raspravu o književnom djelu; bogaæenje vokabulara i stilskog instrumentarija; osposobljavanje uèenika
da mogu i samostalno pristupiti analizi književnog djela; aktivno slušanje.

OBLICI RADA: Frontalni, individualni, grupni

Nastavne metode: Metoda razgovora;    metoda rada na tekstu; obrazlaganje, objašnjavanje,      shvaæanje,
razumijevanje; usmjerena aktivnost èitanja-mišljenja; metoda pisanja    književnih pisma;
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Tabla, kreda, Èitanka za V razred osnovne škole, projektor,
fi lm, tabele za popunjavanje, nastavni listiæi, likovne ilustracije i slogani u vidu nastavnog plakata.

STRUKTUR A NASTAVNOG ÈASA

Prvi èas
o Evokacija – 7 minuta (gledanje fi lma i razgovor o istom)
o Razumijevanje znaèenja – 30 minuta (predviðanje toka radnje)
o Re    eksija – 8 minuta (likovne ilustracije na temu «Stop    nasilju»)

Evokacija
Uèenici gledaju odabrani odlomak uèenièkog verbalnog i fi zièkog obraèunavanja u lokalnoj školi s ciljem
pobuðivanja radoznalosti za ono što æemo raditi na èasu. Nakon izvršene psihološke pripreme i motivacije
sa uèenicima zapoèinjem kratak razgovor o fi lmu, sa akcentom na odgojnu komponentu priloga koji su uèe-
nici gledali. Uèenici navode neka vlastita slièna iskustva, te zakljuèuju da nasilje ne vodi dobrom i da uvijek
biva kažnjeno,    ali da svima treba pružiti i drugu priliku da koriguje svoje ponašanje.

Razumijevanje znaèenja
Istièem cilj èasa i naslov zapisujem na tabli. Uèenici su upoznati sa metodom usmjerene aktivnosti èita-
nja-mišljenja, tj. nastavnik je unaprijed podijelio pripovijetku na 5 dijelova, a uèenici æe zapisivati-dopunja-
vati    u tabelama ono šta pre tpostavljaju da æe se dogoditi.    Uèenici ne otvaraju èitanke i ispred sebe imaju
samo pripremljene tabele za popunjavanje. Èitanjem navesti uèenike na aktivno slušanje, tj. osposobiti ih da
nakon svakog odlomka izrièu svoj sud.    Popunjavanje tabele zapoèinju od èitanja samog naslova, npr.: Na šta
asocira ovakav naslov «Niko i ništa»? Poslije svakog proèitanog odlomka uèenici imaju odreðeno vrijeme (5
minuta) nakon kojeg nastavljam sa daljim èitanjem.

38
 Dogaðaj Kako sam mislio/la da æe se završiti Kako se završio
1 Niko-i Ništa
2
3
4
5

Re    eksija
Uèenici prezentiraju radove, a najveæu pažnju treba posvetiti odgojnoj komponenti proèitane pripovijet-
ke. Takoðer, uèenici imaju zadatak da osmisle znak (kao što je saobraæajni, npr.) o temi «Stop nasilju!», koji
æe p oslužiti kao kartice za grupisanje uèenika na slje deæem èasu, te da razmisle o odgovarajuæim sloganima
na temu.
Priložene slièice su da p oslu že kao vizualna stimulac ija uèenièkom nastojanju da kreiraju vlastitu vizual-
nu poruku.

STRUKTURA NASTAVNO G ÈASA

Drugi èas
o Evokacija – 5 minuta (biografski i bibliografski podaci)
o Razumijevanje znaèenja – 30 minuta (nastavni listiæi-grupni rad)
o Re    eksija – 10 minuta ( književna pisma)

Evokacija
Rekapitulacija prethodnog èasa. Pripovijetku neæemo ponovo èitati jer je to detaljno uraðeno na prvom
èasu obrade. Prisjetiti se biografskih podataka (Alija Isakoviæ, roðen 1932. godine u selu Bitunja kod Stoca.
Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i umro 1997. godine. Pisao je pripovijetke, romane, putopise
i drame. Sastavio je prvu antologiju bošnjaèke knji že vnosti «Biserje» i izbor bosanskohercegovaèkog puto-
pisa «Hodoljublja», a kao vrstan poznavalac bosanskog jezika pisao je i struène radove iz ove oblasti. Izme-
ðu ostalog, pisao je zbirke prièa «Semafor» i «Taj èovjek», roman «Pobuna materije», putopise «Jednom»,
drame «To», «Generalij»...)
Uèenike podsjetiti da    je «Niko i Ništa» pripovijetka iz zbirke «Lije ve prièe» koju otac , tj. pisac, priè a
svojim sinovima Adiju i Fariju.

39
Razumijevanje znaèenja
Uèenici su podijeljeni u grupe na osnovu odabranih kartica (puzle)

I GRUPA Tematska analiza

1. Koji su motivi zastupljeni u pripovijetki?
2. Tema/ teme pripovijetke!

II GRUPA Uoèavanje i utvrðivanje glavne ideje, glavnog osjeæanja

1. Koju poruku/poruke šalje pripovijetka?
2. Kakav su dojam na tebe ostavili dogaðaji u djelu?
3. Anali zom tabela sa prethodnog èasa uèenici navode da li se i šta promijenilo u njihovom pogledu
na svijet

III GRUPAAnaliza likova (etièka-moral, nazori, stav prema sebi i drugima ; psihološka-intelektualni i emo-
cionalni život; sociološka-porijeklo, pripadnost, društveni položaj...)
1. Niko i Ništa /Neko i Nešto
2. Krakonoša
3. Ostala djeca
4. Kakve su sliènosti i razlike izmeðu djeèaka ove prièe i vršnjaka koje svakodnevno susreæemo?

IV GRUPASadržaj pripovijetke
1. Kakva je fabula djela?
2. Mjesto i vrijeme radnje!
3. Kada i kojim dogaðajem poèinje sukob?
4. Imenuj dijelove pripovijetke rijeèju, izrazom, re èenicom!
5. Razmotri vrhunac i preokre t i njihovu svrhu

V GRUPA Jezièko-stilska analiza

1. Uoèi najèešæa izražajna sredstva (epitete, poreðenje, onomatopeje i sl.)
2. Kojim oblicima kazivanja se služio pisac?
3. Kakav je dijalog u pripovije tki?
4. Analiza pišèevog jezika!

Re    eksija
Nakon analize grupnog rada uèenika i razmjene mišljenja uèenici imaju zadatak da se pismom obrate
vršnjacima koji se nalaze u Domovima bez roditeljskog staranja. Poenta pisanja pisma jeste da uèenici pod
neposrednim utjecajem pripovijetke «Niko i Ništa» uoèe šta sve oni imaju u odnosu na drugu djecu, te da
svoju «situaciju», tj. uslove u kojima žive, poènu više cijeniti, ali i da pre poznaju negativnost nasilja u djeèjoj
dobi i da potièu prijateljstvo, ljubav, razgovor...
Uèenici su tokom èasa imali priliku pogledati nastavni plakat o temi «Stop nasilju» na kojem se nalaze
fotografi je nasilnog ponašanja djece školskog uzrasta, odgovarajuæi slogani, ali i osnovci koji mogu poslužiti
za primjer kako treba da se ponašaju – nenasilno.
Primjer jednog pisma: Dragi moj prijatelju, èitajuæi pripovijetku «Niko i Ništa» došao sam do mnogih
zakljuèaka i odluèio to podijeliti s tobom... (pisma u prilogu pripreme).
Pisma nakon èasa zalijepiti na pano u uèionici. Na tabli zapisati najbitnije dijelove sa èasa.
Samostalni rad uèenika:    Napisati sastav o temi «Nasilje (ni)je rješenje sukoba».

Lejla Idrizoviæ , nastavnica

40
PRIPREMA ZA NASTAVNI ÈAS BOSANSKI, SRPSKI I
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

NASTAVNI PREDMET: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

ŠK. GODINA: 2008/09.
PREDMETNO PODRUÈJE: Književnost
NASTAVNA JEDINICA: Interpretacija književnog teksta, «Gnjavi me teèa»- Ljubivoj Ršumoviæ
RAZRED: Èetvrti
TIP ÈASA: Obrada novog gradiva
OBLICI R ADA: Frontalni, individualni, rad u grupama
NASTAVNE METODE: Dijaloška, monološka, rad na tekstu
NASTAVNA SREDSTVA: Udžbenik, ilustracije, nastavni listiæi, plakat, grafofolija
NASTAVNA POMAGALA: Tabla, kreda, grafoskop
OBRAZOVNI Z ADACI: Osposobljavanje uèenika za razumijevanje i doživljavanje lirskog
knjiže vnog teksta, zapažanja odreðenih pojedinosti: strofa, stih, lirska    slika; šaljiva    pjesma odlike;
FUNKCIONALNI Z ADACI: Razvijanje sposobnosti uoèavanja poruka, pouka, emocija, pažnje,
pamæenja, stvaralaèkog mišljenja;
ODGOJNI CILJ: Uoèavanje elemenata lirske pje sme i primjena u praksi, zauzimanje p ozitivnih
stavova prema    nasilju, razvijanje sposobnosti lijepog ponašanja i izražavanja.

STRUKTURA NASTAVNOG ÈASA

UVODNI DIO ÈASA: (5-10’)

Razgovor kao psihološka priprema za èas:
- Èega nas je danas strah?
- Èega se još plašite?
- Šta je to što mi osjeæamo u sebi kada se plašimo ne èe ga?    (Osjeæamo strah)
- Šta za vas predstavlja strah?
- Ko danas sije strah na ulicama naših gradova?
- Kako se zaštiti od nasilnika?
- Na koji naèin vi ispoljavate svoj strah? (plaè , strepnja, drhtanje, znojenje)
- Ko vam najèešæe pomaže da savladate strah?    (roditelji, nastavnik, odrasli...)
- Pogledat æemo zajedno jedan skeè u kojem imamo detalje vezane za naš malopreðašnji razgovor
nakon kojeg æemo poprièati o viðenom.
Nakon pogledanog skeèa uèenicima saopæavam nekoliko podataka o pojavi koja je sve prisutnija u našim
sre dinama- nasilju.

GLAVNI DIO ÈASA: (25’-30’)

Najavljujem cilj èasa i naz iv pjesme zapisujem na tablu.
Istièem da æemo danas saznati nešto o jednom pojmu koji mi svakodnevno upotrebljavamo i osjeæ amo
ga na sebi. Rijeè je o gnjavaži. Èitam pjesmu u cijelosti. Potom slijedi emocionalna pau za (uèenici sreðuju
utiske o pjesmi). Tražim od uèenika da još jednom proè itamo pjesmu. Slijedi utvrðivanje stepena shvaæeno-
sti teksta.

Pitanja za analizu:
1. Z ašto ste se nasmijali u jednom trenutku dok sam èitala pjesmu?
Nasmijali smo se jer sve što postoji izgleda gnjavi malu djevojèicu.
2. Kakvo osjeæanje je    u vama izazvala ova pjesma?
Pje sma je u nama izazvala veselo osjeæanje.
3. Šta se podrazumijeva pod rijeèju gnjavaža?
Gnjavaž a je neèiji postupak prema nama koji nam baš i nije drag.

41
 4. Kakva može biti ta gnjavaža?
Gnjavaža može biti ugodna, ali i neugodna.
5. Ko sve gnjavi ovog junaka u pjesmi?
Gnjavatori u ovoj pjesmi su: teèa, tetka, èešalj, èetka, brica, brat od strica, maèka, kiša, ujak, ujna,
mama, tata, medvjed, pèela i djed.
6. Zašto dje vojèicu upravo gnjave oni koje je pjesnik naveo?
Djevojèicu gnjave svi oni koji je mnogo vole.
7. Šta time žele postiæi?
Oni time žele da joj pokažu koliko je vole.
8. O kakvoj gnjavaži je rijeè?
Rijeè je o ugodnoj, ali ipak ona za dje vojèicu nije p otpuno ugodna gnjavaž a.
9. Ukoliko je neka gnjavaža vrlo neprijatna i zlonamjerna s ciljem da nanese bol, onda takvu gnjavažu
nazivamo ……………
10.Ko je najveæi gnjavator u ovoj pjesmi?
Najveæi gnjavator je dje d.
11.Zašto tako mislite?
Djed najviše voli svoju unuku.
12.Pogledajmo sad stihove pjesme: Kakvi su stihovi u ovoj pjesmi?
Stihovi u ovoj pjesmi su èetverci i peterci.
13.Podijelimo stihove na slogove.
14.Pronaðimo rimovane stihove.
15.Vama je poznato da svaka pjesma u èitaocima izaziva neki ugoðaj. Èime se to p ostiže?
Ugoðaj u nekoj pjesmi se postiže lirskim ili pje snièkim slikama.
16.Šta, dakle, mogu doèaravati lirske slike?
Lirske slike mogu doèaravati radost, tugu, prijatnost, neprijatnost, vedrinu, osmijeh, plaè i drugo.
17.Ova pjesma ima mnogo šaljivih detalja. Ovakve pjesme kojima pjesnik iznosi neki šaljiv ili    duhovit
sadržaj naziva se šaljiva lirska pjesma.
Uèenicima razmještenim po grupama dijelim nastavne listiæe na kojima su pitanja vezana za današnju
pje smu. Nakon uraðenih odgovora, pozivam voðe grupa da nas izvijeste o svojim odgovorima.

ZAVRŠNI DIO ÈASA: (5’-10’)

Ocjenjujem najaktivnije uèenike
Zapisi na tabli

GNJAVI ME TEÈA
datum:
Ljubivoje Ršumoviæ
Ova pjesma je šaljiva lirska pjesma.
Ima osam strofa i trideset dva s    ha.
Svaki s    h ima pet slogova i veæina s    hova se rimuje.
Kada se u pjesmi veæina s    hova rimuje kažemo da je to vezani s    h.
Ritam pjesme je živahan i ujednaè en.
Ponavljanjem i naglašavanjem pojedinih rijeèi pos    že se šaljivi efekat.
U pjesmi je puno toga što smeta djevojèici, osjeæa se neugodno i želi da je svi ostave na miru.
Ne treba zamjeri      odraslima ni na èemu, jer oni uvijek žele sve najbolje za svoje najmilije.
Lirske slike u pjesmi doèaravaju: vedrinu, radost, toplinu, otvorenost i prijatan ugoðaj.
Domaæa zadaæa: U sveske uradi      zadatak Pravopisna vježba

Domaæa zadaæa:    Pravopisna vježba

Zadatak: Napiši je i ije u sljedeæim rijeèima:
- èov    -    k;    zv    -    zda;    c v    -    æa;    d    -    c a;
- ml    -    ka;    b    -    la;    sn    -    g;    m    -    sto;    p    -    sma;
- od    -    la;    ko    -    n;    sv    -    tlost;    c    -    li;    v    -    ra;
- osm    -    h;    zam    -    niti;    pog    -    šiti;    do    -    ti

42
LISTIÆ BR. 1
„Gnjavi me teèa“
Ljubivoje Ršumoviæ

1. Šta znaèi gnjavator?

_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________
2. Koje je osjeæanje u vama izazvala ova pjesma?
_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________
3. Koji stihovi izazivaju najviše smijeha?
_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________
4. O èemu, zapravo pjeva pjesnik?
_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________
5. Ukoliko niste sigurni u neki odgovor, ilustrujte neku od lirskih slika koja vam se svidjela.
_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

LISTIÆ BR. 2
«Gnjavi me teèa»
Ljubivoje Ršumoviæ

1. Koliko strofa ima ova pjesma?

______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
2. Kakvi su stihovi ove pjesme?
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
3. Koji stihovi izazivaju najviše smijeha?
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
4. Odaberi dva razlièita stiha i podijeli ih na slogove!
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
5. Ukoliko niste sigurni u neki odgovor, ilustrujte neku od lirskih slika koja vam se svidjela ili
napišite ko vas je do sada posebno gnjavio.
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________

LISTIÆ BR. 3
«Gnjavi me teèa»
Ljubivoje Ršumoviæ

1.    Ko je danas najviše pod uticajem nasilnika?

______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
2. Kakav je ritam u ovoj pjesmi?
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
3. Koje ste lirske slike uoèili u ovoj pjesmi?
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
4. Koji stihovi izazivaju najviše smijeha?
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
5. Ilustrujte neku lirsku sliku iz ove pjesme!

43
LISTIÆ BR. 4
«Gnjavi me teèa»
Ljubivoje Ršumoviæ

1. Šta znaèi nasilnik?

_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

2. Koje je osjeæanje u vama izazvala ova pjesma?

_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

3. Koji stihovi izazivaju najviše smijeha?

_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

4 O èemu, zapravo pjeva pjesnik?

_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

5. Ukoliko niste sigurni u neki odgovor, ilustrujte neku od lirskih slika koja vam se svidjela.
_______________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

Minka    Džafi æ , nastavnica

44
PRIPREMA ZA NASTAVNI ÈAS BOSANSKI, SRPSKI I
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

TEMA: Borba protiv nasilja – odgojna komponenta kroz nastavne jedinice u drugom razredu devetogodišnjeg
obrazovanja

NASTAVNE JEDINICE:
Bosanski, hrvatski i srpski    jezik i književnost: Obrada književnog teksta «Lisica i roda» – Narodna prièa
Moja okolina: Zima u šumi – Ptice
Likovna kultura: Godišnje doba zima – voštane boje
Muzièka kultura: Pjevanje – «Bijela roda»
Tjelesni i zdravstveni odgoj:Igra – «Borba izmeðu dvije vatre»

CILJEVI
Znati:
- Imenovati godišnja doba, trajanje i odlike. Sticanje znanja o smjeni godišnjih doba i promjenama na
biljkama i životinjama.
- Z nati razlikovati životinje, opisivati ih po izgledu i naèinu ishrane.
- Z nati prepoznati prirodne neprijatelje i odnose meðu životinjama.
Razumjeti:
- Analizirati tekst i nauèiti pouku prièe.
- Promjene na biljkama i životinjama koje se dešavaju tokom zime.
- Odnos èovjeka prema životinjama i biljkama.
- Razlikovati dobro i loše ponašanje meðu ljudima.
- Nauèiti pje vati i glumiti pjesmicu uz slobodne pokrete koje treba uskladiti sa sadržajem teksta.
- Nauèiti igrati igru.
Mo æi:
- Uoèiti dobre i loše osobine kod ljudi. Život bez lukavstva, u slozi, ljubavi i razumijevanju je prava
vrijednost.
- Loše ponašanje prema drugom i zaziva neprijateljstvo. Moæi prepoznati loše ponašanje i znati ga
osuditi.

AKTIVNOSTI NA ÈASU:
Jutarnji sastanak : Jednom uèeniku je danas roðendan. Svoj datum roðenja pronalazi na kalendaru. Djec a
pjevaju slavljeniku pjesmu «Danas nam je divan dan».

BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Razgovor o roðendanu. Kako poz vati i doèekati drugove (goste). Prièati sa uèenicima o dobrom i lošem
gostoprimstvu. Kako se treba ponašati na neèijem roðendanu i da li su dopuštene svaðe ili tuèe? Šta treba
poduzeti kada se dvoje p oène svaðati?

Analiza teksta
Proèitam prièu «Lisica i roda» a z atim vodim razgovor o sadrž aju. Prepoz nati loše ponašanje kod lisice.

LISICA I RODA

Sprijatelji se lisica s rodom i pozove je k sebi u goste.

— Doði, kumo! Doði draga! Lijepo æu te pogostiti.
Doðe roda na ruèak.
Lija skuha kašu, razmaže je po tanjiru i ponudi rodi:

45
 — Jedi kumo, jedi golubice moja!
Roda tup, tup, kljunom po tanjiru.
Udarala je i udarala, ali ništa nije mogla dohvatiti. Alija samo liže, te liže kašu dok sve nije sama pojela. Veli
lija:
— Nemoj me kriviti, kumo! Ja te više neæu nutkati.
— Hvala, kumo i na tome — odgovori roda. Doði ti meni sutra u goste.
Drugi dan doðe lija rodi u goste, a roda pripremi krompire. Stavi ih u visok vrè s uskim grlom i ponudi liju:
— Jedi kumo! Jedi, mila moja!    Ne daj se nutkati.
Vrti se lija oko vrèa , zaðe ovamo, zaðe onamo, lizne onamo, lizne vrè, ali se krompira ne može doèepati.
Roda stoji na svojim visokim nogama i dugim kljunom vadi krompire iz vrèa. Kljuckala je dok sve nije po-
jela.
— Ne krivi me. Ja te više neæu nutkati.
I tako lisica ode gladna kuæi.
Otada je prestalo njeno prijateljstvo s rodom.
Narodna prièa

Uoèiti odnos prema gostu. Z amislite da ste vlasnik restorana. Kakva biste pravila uveli?

Nastavni listiæ
Pravila u mom restoranu:

Istaæi pouku: «Što èiniš drugima, oèekuj da ti se isto vrati»

MOJA OKOLINA

Razgovor o životinjama, razlikovanje pojmova divlja i domaæa životinja. Koje su osnovne odlike divljih
životinja a koje domaæih? Koje su životinje opasne i agresivne a koje su miroljubive? Èime se hrane srne a
èime ze èe vi? Kako se hrane ptice? Mogu lim one pronaæi dovoljno hrane zimi? Z ašto? Ko njima pomaže da
prežive?
Isprièaj. Ko pomaže pticama da prežive zimu?
Isprièaj neki dogaðaj ili doživljaj vezan za ptice kojima si ti ili neki tvoj drug pomogli zimi. Kako se neka
dje ca ponašaju prema pticama? Pokušaj se sjetiti nekih ružnih postupaka odreðenih djeèaka prema pticama.
Šta misliš o tome? Kako nam ptice uzvraæaju za našu plemenitost i dobrotu prema njima? Kako se ponaša-
te prema drugovima koji žive u neimaštini? Objasniti djeci da trebaju biti plemeniti a ne agresivni prema
ljudima. Prema drugovima se trebamo ponašati humano i pomagati im u ne voljama. Ne treba ugnjetavati
slabijeg od sebe.

Rad na nastavnom listiæu

Dopuni tabelu
ŠUMSKE ŽIVOTINJE BILJOJED - JEDE BILJKE MESOŽDER- JEDE MESO
VUK
JELEN
LISICA
MEDVJED

46
Koje su koristi od ptica?
___________________________________________________________________________________________

Divlja patka živi pored bare.Lisica se prikrada p ore d bare. Zašto se lisica prikrada?
___________________________________________________________________________________________

U bari je žaba. Zašto roda gaca po bari?

___________________________________________________________________________________________

Slavuj lijepo    _________________              Lastavica je de    _________________

Orao visoko    _________________    Golub živi    _________________

LIKOVNA KULTURA

Razgovarajmo o lisici i rodi. Roda je bila žrtva lisièine prevare. Koje je još životinje lisica pokušala preva-
riti? Da li se lisica pokajala? Koje je sad godišnje doba? Prijateljice su tu. Zamisli da su dobronamjerne jedna
prema drugoj. Nacrtaj to njihovo druženje u šumi jednog zimskog dana. Bojite voštanim bojama.

MUZIÈKA KULTURA

Pjevanje pjesme p o sluhu. Proèitati uèenicima tekst pjesme «Bijela roda». Nakon toga slijedi razgovor o
sadržaju pjesme. Koga roda lovi? Da li je roda dobra? Kako bi vi spasili žabe?
Otpjevati pjesmu a zatim uèenici uèe strofu p o strofu pjesme. Djeca pjevaju pjesmu uz slobodne pokrete
ruku koji su usklaðeni sa sadrž ajem teksta.

Tekst «Bijela roda»

BIJELA RODA TIHO HODA KAO DA JE ÈUVAR VODA.

KLAP, KLAP, KLAP, KLAP, KLAP, KLAP.
MALO STANE PA POGLEDA DA LI KOJA ŽABA SJEDA,
DAL’, DAL’, DAL’, DAL’, DAL’
, DAL’.
JEDNA ŽABA POJMA NEMA ŠTA JOJ SADA RODA SPREMA,
ŠTA, ŠTA, ŠTA, ŠTA, ŠTA, ŠTA.
DUGIM KLJUNOM ŽABU HVATA, NOŽICAMA Ž ABA MLATA,
KVAK, KVAK, KVAK, KVAK, KVAK, KVAK.
SVOJO DJECI Ž ABU NOSI, PA SE PLIJENOM SAD PONOSI,
CAP, CAP, CAP, CAP, CAP, CAP.

TJELESNI ODGOJ:

Igra: «Borba izmeðu dvije vatre»

Iz muzièke kulture smo pjevali pjesmicu Bijela roda, a na ovom èasu æemo uèiti igru izmeðu dvije vatre.
Dvije rode stoje na granici i loptom gaðaju    žabe. Kad roda pogodi loptom žabu ta žaba ispada iz igre. Igra traje
dok sve žabe ne ispadnu iz igre. D vije žabe koje ostanu zadnje postaju rode i igra se može dalje nastaviti.
Razgovor o igri i kako su se osjeæali!

Zakljuèak:
Humanost i lijep odnos prema drugim ljudima je najveæe bogatstvo. Loš postupak se vraæa istom mjerom.

Nafi ja Altumbabiæ, profesorica razredne nastave

47
PRIPREMA ZA KREATIVNU RADIONICU

BIBLIOTERAPIJA

Metode rada sa djecom nasilnicima i žrtvama

BIBLIOTERAPIJA / TERAPIJSKO OBRAÐIVANJE TEKSTA

Biblioterapija je svaka planirana i unaprijed pripremljena upotreba književnih djela namijenjena tretma-
nu psihièkih poremeæaja. Takva upotreba literature je najèešæ a u klinièkim uslovima. Meðutim, literarni se
tekstovi mogu vrlo korisno upotrijebiti i kao preventivno sredstvo, odnosno kao sre dstvo za poticanje emo-
cionalnog izražaja, smanjenje emocionalne napetosti i razvijanje mehanizama za suèeljavanje sa stresom.
Onda se upotreba literature naziva Terapijsko pouèavanje ili Terapijsko obraðivanje teksta. Kod terapijskog
pouè avanja akcenat je stavljen na emocionalni doživljaj kako likova u tekstu, tako i samih uèenika. Literarni
tekst može biti pjesma, pripovijetka, basna, bajka anegdota, mit ili odlomak iz romana za djecu i omladinu.
Tekst treba biti prilagoðen uzrastu djece i jedino je važno da je glavni lik    neko ko je djeci psihološki blizak i
na koga æe spremno reagirati i lako se s njim identifi cirati. Biblioterapijom se kod uèe snika pobuðuju sljedeæi
procesi:
• Identifi kacija (dje ca se prilièno lako identifi kuju s likovima, brzo se ukljuèe u radnju, te dožive niz
razlièitih emocija i proširuju svoj repertoar mehanizama za suèeljavanje sa stresom i opasnošæu.
Identifi kacija je najvažniji proces, jer ako do nje ne doðe, ne mogu se izazvati ni ostali procesi).
• Projekcija (Uèesnik sebe i svoje osjeæ aje projicira u lik s kojim se identifi cirao i onda njegovim oèima
ispituje vlastite stavove i reakcije drugih ljudi).
• Katarza (Identifi cirajuæi se s likom, uèesnik doživljava emocionalno rastereæenje i olakšanje).
• Uvid (Uèesnik može doæi do uvida u vlastiti problem što može biti kljuè za njegovo rješenje).

BIBLIOTERAPIJA    - OSLOBAÐANJE EMOCIJA PUTEM KNJIŽEVNOG    TEKSTA

KORAK:Smisao - Besmisao
TEMA: U potrazi za smislom
SLOGAN:Otkud nered, a kako napraviti red?

CILJEVI:
Suoèiti se sa spoznajnom emocionalnom i moralnom konfu zijom kao posljedicama traumatskih doživ-
ljaja, oslobaðanje emocija, jaèanje osjeæaja sigurnosti i unutrašnjeg locusa kontrole, jaèanje osje æaja uzaja-
mnog povjerenja i podrške;

METODE:
Metoda rada sa književnim tekstom, metoda razgovora, ilustrativno- demonstraciona    metoda;

POTREBAN MATERIJAL:
Listiæi u razlièitim bojama, papir, boje,      omasteri, ljepilo, makaze, sjemenke, kasetofon, audio-kaseta,
Èitanka, prièa;

UVODNI DIO:
Radionicu poèinjem predstavljanjem teme i kratkim uvodom o današnjim aktivnostima. Ukratko æ u reæi
šta je biblioterapija, koji su njeni osnovni koraci, te koje procese pobuðuje kod uèesnika. Napominjem da u
ovoj radionici, pored uèenika, aktivno uèestvuju i svi gosti (ukoliko su prisutni).
Svi sjedamo u krug    i predstavljamo se svojim imenom    i je dnim c vijetom ili biljkom koji poèinju slovom
kao i naše ime. Nakon toga, uèesnici ustaju, prave parove (okrenu se jedan prema drugome). Radimo igru
«Kipari». Jedan uèesnik je kipar, drugi glina, te prave skulpture za koje æe re æi šta pre dstavljaju. Zamijeniti
uloge, ponoviti. Nakon igre razgovaramo o tome kako su se osjeæali u prvoj, a kako u drugoj ulozi.

48
 GLAVNI DIO:
Poèinjem razgovor o teškoæama uèenika koje oni imaju u svakodnevnom životu- èitanje, uèenje opširnih
(možda nepotrebnih za život) lekcija, zadaci u školi, nerazumijevanje od strane odraslih. Èini li im se da se
uvijek njima dogaðaju neke «gore» situacije ne go drugima, razgovaraju li o tome sa prijateljima, roditeljima,
nastavnicima. Šta kažu prijatelji, a šta roditelji? Èini li im se ponekad da je sve što rade (ili ne rade) «glupo»
ili dosadno - glup o iæi u školu, glupo gledati fi lm, glupo uèiti, izaæi s prijateljima. Ima li sve to smisla? Šta
znaèi smisao?
Nalaženje smisla obièno znaèi napraviti red, urediti stvari, postaviti stvari na njihovo mjesto, imenovati
neke do tada neimenovane pojmove. Dijelim crteže na kojima æe uèesnici prepoznati i imenovati sve što
vide. Slije di zakljuèak da je sve oko nas onakvo kako ga mi vidimo, a ne gledamo svi istim oè ima.
Izražajno èitam prièu «Ujka Filip», Eriha K. iz Èitanke. Nakon èitanja, kratak razgovor    o glavnom liku,
o njegovim karakternim osobinama koje su izrazito naglašene u prièi. Ima li meðu nama sliènih osoba ili
u našoj porodici, okruženju? Možemo li šta promijeniti i kako? Teèe razgovor. Saslušati svakog uèenika i
nastojati izvuæi zakljuèke.
Slije di èitanje prièe «Drvo». Na odreðenom mjestu pravim pauzu i svakom uèesniku stavljam u dlan
pripremljenu sjemenku. Nastavljam èitati prièu do kraja. Tihim glasom govorim uèesnicima da zatvore oèi,
jako stisnu svoju sjemenku u ruci, da je ugriju da joj bude toplo, lijepo, ugodno, da se napuni snagom i da
izraste. Pauza. Sad promatrajte kakvo drvo izrasta iz vaše sjemenke...
Svi uzimaju papir i boje, te crtaju drvo kakvo su vidjeli. (Za vrijeme dok crtaju, puštam tihu muziku).
Treba zalijepiti svoju sjemenku na crtež. Kad završe, u parovima razgovaraju o crtežima, izaberu drugi par i
meðusobno predstavljaju crteže. Tako smo formirali grupe od p o èetiri èlana. Slijedi grupni rad. Svaka gru-
pa dobiva      ip chart papir na kojem treba napraviti šumu ili park od svojih crteža, ali i da je urede kako god
žele. Na listiæima dobivaju pitanja: Kako se zove vaša šuma ili park? U kojem godišnjem dobu se nalazi? Koji
dio dana je u toj šumi ili parku? Kad završe, uèesnici lijepe na ploèu ili zid svoje šume, odgovaraju na zadata
pitanja i svi prolaze ispred plakata, razgledaju i razgovaraju.

ZAVRŠNI DIO
Svaki uèesnik je na poèetku radionice dobio listiæ koji sad treba iskoristiti tako što æe odgovoriti na pita-
nje: Kako se ja osje æam u ovoj šumi?
Odgovore æe zalijepiti na drvo emocija koje je pripremljeno na zidu uèionice.
Radionicu završavamo èitanjem svih odgovora sa    listiæa.

Prva prièa
Slika

Eto, takav je Haris od glave do pete - uvijek gotov da sav teret posla primi na sebe pa da ga odmah poslije toga
prebaci na tuða leða.
On me uvijek podsjeæa na moga sirotog ujka Podžera. Nikad u životu niste vidjeli takav darmar u kuæi kao kad se
moj ujak Podžer lati kakvog posla. Ako bi u kuæu donijeli neku tek uramljenu sliku i ostavili je da se okaèi u trpezariji
i ako bi ujna Podžer upitala šta da radi s njom, ujak Podžer bi joj odgovorio
- Molim te, ostavi to meni. Niko od vas neka ne vodi brigu o tome. Sveæu to svršiti ja sam.
I onda bi svukao kaput, i zapoèeo. Prvo bi poslao djevojku da mu kupi za šest penija eksera, i onda odmah za njom
jednog djeèaka da joj kaže koliki treba da budu ekseri, a poslije toga postepeno bi pokrenuo i uzbunio cijelu kuæu.
- Hajde ti, Vile, donesi mi èekiæ - uzviknuo bi on - a ti, Tome, dodaj mi lenjir; a trebat æe mi i ljestve; a možda ne bi
bilo zgorega da mi se donese i kuhinjska drvena stolica; a ti, Džime, otrèi do gospodina Gogla i reci mu: »Tata vas
pozdravlja i nada se da vam je nozi bolje, i da li biste htjeli da mu pozajmite svoju libelu?» A ti, Marija, ostani tu
jer æe trebati da mi neko pridrži svijeæu; a kad se djevojka vrati, morat æe ponovo iæi da kupi kanap za sliku; a ti,
Tome! Ta gdje je sad opet Tom? Hodi ovamo, Tome, ti æeš morati da mi dodaš sliku.
I onda bi ujak Podžer podigao sliku, i ispustio bi je, a ona bi ispala iz okvira i on bi pokušao da spase staklo i posje-
kao bi se; i onda bi poèeo da skaèe po sobi tražeæi svoju maramicu. Naravno, nije mogao da naðe maramicu pošto
je ona bila u džepu od kaputa koji je bio svukao. Pošto nije imao ni pojma gdje je ostavio kaput, to su svi u cijeloj kuæi
morali da prekinu posao oko traženja alata i da traže njegov k aput, a za to vrijeme on se stalno vrtio po sobi i samo im
smetao.
- Zar niko u cijeloj kuæi ne zna gdje mi je kaput? Nikad u životu nisam vidio takve smetenjake - nikad, na èasnu
rijeè. Vas šestoro ne možete da naðete kaput koji sam skinuo prije pet minuta! Budi Bog s nama!

49
 - Dosta! Ne tražite više. Našao sam ga. Maèka bi ga našla prije negovi, odrasli ljudi!
I pošto je prošlo pola sata dok je povezivao prst, i dok je novo staklo nabavljeno i dok su ljestve i kuhinjska stolica
i svijeæa donesene, nanovo bi pokrenuo cijelu porodicu, zajedno sa služavkom i nadnièarkom, koji bi se svi poredali
oko njega da mu se naðu pri ruci. Dvoje bi trebalo da mu drže stolicu, a treæi da mu pomogne da se na nju popne i da
ga na njoj pridržava, a èetvrti bi imao da mu doda ekser, a peti da mu pruži èekiæ; i kad je sve to bilo gotovo, dohvatio
bi ekser i ispustio ga.
- Eto ti sad - rekao bi uvrijeðenim tonom - ispade ekser.
I mi bismo svi morali da ga tražimo pužuæi na koljenima, dok bi on stajao na stolici i gunðao i pitao hoæe li morati
cijelu veèer da visi na toj stolici.
- Gdje je èekiæ? Gdje sam ostavio èekiæ? Za ime svijeta! Sedmoro vas zijevate tu, a ne znate gdje sam ostavio èekiæ?!
Našli bismo mu i èekiæ, a on onda ne bi mogao da naðe na zidu mjesto gdje je trebalo ukucati ekser, i sad je svaki od
nas morao da se penje na stolicu pored njega ne bi li pronašao to mjesto; i svaki od nas bi pronašao drugo mjesto, a on bi
nas sve redom nazivao budalama i tjerao nas da siðemo sa stolice. Onda bi uzeo lenjir i ponovo mjerio i našao da mu od
ugla treba polovina od trideset i jednog palca i tri osmine, i pokušao bi da to izraèuna napamet, i prosto bi pobjesnio.
I onda bismo svi mi pokušavali da to izraèunamo napamet, i svi bismo dobili razlièite rezultate, i podsmijevali bi-
smo se jedan drugom. I u toj opæoj graji zaboravili bismo prvobitni broj i ujak Podžer bi morao ponovo da mjeri.
Samo, ovoga puta, on se poslužio jednom uzicom i u kritiènom trenutku, kad se stari smetenjak bio nagnuo preko
stolice i to pod uglom od èetrdeset i pet stepeni, pokušavajuæi da dohvati taèku koja je bila za puna tri palca izvan nje-
govog domašaja, uzica mu se omaèe iz ruke i on se preturi na klavir i tijelom i glavom tresnu iznenada i istovremeno
na sve dirke klavira što je izazvalo zaista sjajan muzièki efekt.
Najzad bi ujak Podžer uspio ponovo da obilježi mjesto i da na to mjesto pritisne vrh eksera lijevom rukom, a u desnu
da uzme èekiæ. I pr vim udarcem tresnuo bi po svom roðenom palcu i s urlikom ispustio èekiæ na prste neèijih nogu.
Na to bi opet ujna Meri blago primijetila da oèekuje od ujka-Podžera da je blagovremeno obavijesti kad se bude
riješio da iduæi put ukucava ekser u zid kako bi ona mogla udesiti da nedjelju dana provede kod svoje majke dok on taj
posao ne obavi.
- Uh! Vi žene od svake sitnice pravite èitavu gužvu - odgovorio bi joj ujak Podžer dolazeæi polako sebi. Zašto meni
se baš sviða ovakav mali posao.
I onda bi ponovo pokušao i, na drugi udarac, ekser bi glatko prošišao kroz malter, a za njim i pola èekiæa, i onda bi
ujak Podžer poletio na zid takvom snagom koja bi bila dovoljna da mu slijepi nos.
Morali smo zatim, da ponovo pronaðemo lenjir i kanap i da napravimo novu rupu tako da je tek oko ponoæi slika,
najzad, bila okaèena - i to sasvim nakrivo i nesigurno; dok je zid svud unaokolo izgledao kao da je grabljama izgreban,
a svi mi mrtvi umorni i propali izuzev ujka-Podžera.
- Dakle, gotovo je - rekao bi on, silazeæi sa stolice svom težinom pravo nadnièarki na žulj i promatrajuæi s oèigled-
nim ponosom sav lom koji je napravio. - Èudi me da još ima ljudi koji za ovako sitnu stvar pozivaju majstora u
kuæu!
Džerom DŽEROM

Druga prièa
Drvo po drvo - Šuma

Jednom davno bilo jedno drvo s fi nom krošnjom i plodovima. Èovjek je živio na njemu, odmarao se pod njim, hranio se
njegovim plodovima i uživao u njemu. Na visoravni, na vrhu velike planine živio je mudar starac koji je sakupljao preostale
plodove drveta i èuvao ih. Jer, nikad se ne zna...
Èovjek je otkrio da drvo gori, pa ga je poèeo ložiti kako bi se grijao i skuhao jelo. Otkrio je da može napraviti kuæu od
drveta, pa ga je rezao i cijepao kako bi napravio kuæu koja æe ga skloniti od kiše. Otkrio je da može napraviti oruðe od dr-
veta, pa je izraðivao oruðe. Otkrio je da može napraviti i èamac od drveta kojim æe ploviti po rijeci. Sve je više i više drveæa
rezao, dok nije ostalo samo jedno drvo. Tad je shvatio da je u nevolji. Sjeo je da razmisli.
Uvidjevši da èovjek razmišlja, mudri starac je sišao s visoravni i donio mu po jednu sjemenku od svakog ploda koji je do
tada sakupio.
Èovjek je poèeo saditi sjemenke iz kojih je ponovo naraslo drveæe o kojem se èovjek brinuo, njegovao ga, jer je znao
da bez njega ne može opstati.

U ovoj radionici uèenici su imali priliku raditi individualno, u paru i u grupi. Rad u grupi pojedincu donosi
osjeæaj sigurnosti, zadovoljstva, samopouzdanja, podrške i pripadnosti.

Mersija Sarajliæ, nastavnica

50
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT U PRVOM RAZREDU
DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA

TEMA: Borba protiv nasilja – odgojna komponenta kroz nastavne jedinice u    prvom razredu devetogodišnjeg
obrazovanja

NASTAVNE JEDINICE:
Bosanski, hrvatski i srpeki jezik i književnost : Obrada književnog teksta    «Ružno paèe» - Braæa Grim
Matematika: Uporeðivanje veæe – manje – je dnako
Moja okolina:Porodica – odnosi u porodici
Likovna kultura: Ilustracija bajke – Izmijenimo tok bajke
Muzièka kultura: Pjevanje: «Miš je dobio grip»
Tjelesni odgoj:Igra – «Ide maca oko tebe»

CILJEVI
Znati:
• Imenovati èlanove porodice. Znati objasniti kakvu ko od èlanova porodice ima ulogu u porodici;
• Uoèiti razliku u brojnosti skupa – koji skup je po brojnosti veæi, a koji manji;
• Razlikovati ptice, objasniti kako izgledaju i razliku izmeðu patke i labuda;
• Prepoznati prirodne neprijatelje i zašto se ne vole maèka i miš, pas i maèka;

Razumjeti:
• Analizirati tekst i uoèiti pouku bajke;
• Pravilno primijeniti znakove za veæe (>), manje (<), jednako (=);
• Uoèiti pravilne odnose u porodici, da svi èlanovi porodice treba da se vole i poštuju
• Nikakvo nasilje ne trebamo trpjeti.
• Upoznati se sa postojanjem SOS – telefonom i nje govom ulogom;
• Uspješno nauèiti pjevati pjesmicu i igrati igru;

Moæi :
• Shvatiti da u životu treba da živimo u slozi i ljubavi i razumijevanju ljudi oko nas;
• Da nasilje izaziva novo nasilje.
• Prepoznati nasilje i znati mu se suprotstavit i sprijeèiti ga.

AKTIVNOSTI NA ÈASU
Jutarnji sastanak: Dijete dana uz pomoæ ostalih uèenika odreðuje godinu, mjesec, dan, vrijeme, godišnje
doba i broj prisutnih uèenika u razredu.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost:

- Uvodni razgovor o crtanim fi lmovima koje vole da gle daju. Pre tpostavimo da su svi gledali crtani
fi lm «Tom i Džeri». Razgovarati sa uèenicima ko im se u tom fi lmu dopada a ko ne.    Zašto veæina
uèenika navija za Džerija?
- Pokušati saz nati da li se uèenici u svom okruženju susreæu    sa sliènim situacijama, u kojima se
neko neprestano svaða ili tuèe. Šta bi po njihovom mišljenju trebalo uèiniti da se te osobe pre stanu
svaðati?

Analiza teksta:
Proè itati bajku Ružno paèe, porazgovarati o njenom sadržaju. Pre poznati nepravdu i nasilje koje je vrše-
no nad malim paèetom, ko ga je vršio, zbog èega? Kada je to nasilje prestalo?

51
Istaæi POUKU:
O èovjeku trebamo suditi na osnovu onoga što nosi u sebi, u duši, a ne na osnovu vanjskog izgleda i zbog
toga nikoga ne smijemo progoniti niti mrziti.

Matematika:
- Ko je sve proganjao maleno paèe? (Paèiæi, lovci, pas, maèka itd.);
- Ko ga nije proganjao, veæ ga prihvatio i zašto? (Labudovi jer je bio isti kao oni);
- Imenovati sve njegove neprijatelje i grupirati ih u skupove.
- Odre diti brojnost svakog skupa.

RAD NA NASTAVNOM LISTIÆU

- Èim ih je više, oni su se u grupi osje æali jaèi

i zato su otjerali paèe. Isto važi i za lovce, psa i
maèku.
- Z ašto ga labud nije otjerao? (Jer su jednaki)
- Da bismo znali ko je «jaèi», tj. brojniji, a ko
je «slabiji», tj. manje brojan, to æemo oznaèiti
znakom za VEÆE    >, MANJE <,    JEDNAKO = .
- Pogledajte kako ovi znakovi izgledaju «OPA-
SNO» i imamo osjeæaj da æe nas ubosti.
- Kako uvijek «jaèi» bocka slabijeg, tako i ovaj
špic uvijek je okrenut prema manjem brojnom
skupu.
- Da se ne bi «bockali», nekog povrijedili,
znakove samo postavimo izmeðu skupova?
- Koji je skup brojniji? (Paèiæ a)

ÈITAMO:

4 je VEÆE (>) od 1
1 je MANJE (<) od 3
1 je JEDNAKO (=) 1

52
 Moja okolina:
- Ponoviti sa uèenicima ko èini jednu porodicu? Ko je èinio porodicu malenog paèeta?
- Kako su se èlanovi njegove porodice odnosili prema njemu? Kako se on zbog toga osjeæao?
- Šta nije bilo ure du u toj porodici? Kako bi trebalo da se p onašaju èlanovi jedne porodice jedni prema
drugima?
- U nekim porodic ama djeca rastu bez ljubavi, brige i poštovanja od strane roditelja, braæe ili    roðaka.
To se može iskazati nedostatkom ljubavi, poštovanja, batinama i sl.
- Po vašim crtežima vaše porodice ja    sam stekla utisak da svi živite u sretnim porodicama,    punim
ljubavi od strane roditelja.
- Da li poznajete neko dijete koje nije tako sretno u svojoj porodici kao vi? Kako možemo pomoæi toj
djeci da i oni imaju sretno djetinjstvo?
- Na žalost, neka djeca trpe i batine i uvrede svojih vršnjaka u školi, na ulici, u igri.

Objasniti uèenicima da postoji    SOS – telefon (1265) na koji dje ca mogu da prijave nasilje. Djecu treba
ohrabriti da ne trpe nasilje bilo koga: roditelja, braæe, se stara, vršnjaka i sl.
trebaju ga prijaviti i tražiti pomoæ. U školi treba da se obrate uèitelju ili pedagogu škole.

Kao što se i prièa sretno završila, tako i svakom prijavom nasilja sprijeèit æemo dalje nasilje, bilo nad nama
samima ili nad drugima i opet bi žrtve trebale živjeti u sreæi.

Likovna kultura:

Ilustracija bajke sa posebnim zadatkom: (drvene boje)

- Vratimo se na poèetak    i na našu bajku. Znamo da je paèe tokom cijele prièe trpjelo nasilje i nepravdu.
Zamislimo da je prièa imala sretniji tok, pa da su ga braæ a odmah prihvatila, da lovci ne love životinje
veæ da ih hrane i brinu o gladnim i bolesnim životinjama, da se pas i maèka vole i da vole sve životinje
u svom okru ženju. Osjeæali bi se daleko ljepše dok bi èitali takvu prièu. Pokušajte nacrtati kako bi
to izgledalo.
- Da si ti bio u blizini malenog paèeta dok su ga drugi proganjali, kako bi ti reagovao, da li bi ga zaštitio
i kako? Pokušaj to nacrtati!

Muzièka kultura:

Pjevanje pjesme po sluhu.

Proè itati uèenicima tekst pjesme: «Miš je dobio grip». Nakon toga porazgovarati o sadržaju pjesme. Ko
vam se dopao u pjesmi, a ko nije? Kako je po vašem mišljenju trebao doktor Maèak postupiti? Otpjevati
pjesmu, a zatim nauèiti uèenike da pjevaju pjesmu.

MIŠ JE DOBIO GRIP

Miš je dobio grip

Pa je sje o u džip
I prevalio put dugaèak
Da ga pregleda dr. Maèak.
Doktor pacijenta štipnu
Pacijent nešto zucnu
Doktor mu leða pipnu
Zatim ga u èelo kucnu
Sa moje taèke gledišta
Nije ti ništa
To kaza – pa ga smaza!

53
 Tjelesni odgoj:

Igra: «Ide maca oko tebe»

Današnju nastavu smo poèeli prièom o mišu i maèki – o Tomu i Džeriju.
Završit æemo igrom «Ide maca oko tebe». Svaka maca lovi miševe. Da se ne bi svakom mišu desilo kao u
pje smi «Miš je dobio grip», naš zadatak je da spasimo miša, da sprijeèimo macu da ga pojede.

ZAKLJUÈAK:
Svako nasilje treba da prijavimo, da ga sprijeèimo i ne uèestvujemo u njemu.

Vildana ŠERAK
Nastavnica razredne nastave

54
NENASILNO RJEŠAVANJE KONFLIKTA
Radionica: «Dobro je jaèe od zla»
Cilj: Razvijanje svijesti o potrebi nenasilnog rješavanja problema, razvijanje vještina primjerenog
ponašanja koje æe omoguæiti uèeniku da sukobe rješava uspješno

Uvod: Pre dstavljanje, upoznavanje sa aktivnostima planiranim za ovaj dan

Aktivnosti poèinjemo igricama koje imaju za cij stvaranje osjeæ aja povjerenja i sigurnosti meðusobnog
upoznavanja, te razvijanje komunikacije meðu uèenicima.

1. Igra «Ogledalce»
Uèenici su u krugu. Jedan uèenik je ogledalo. On æe izvesti pokre t lica, tijela, a ostali uèenici to isto
ponavljaju. Igru nastavlja slijedeæi uèenik u krugu.
2. Igra «Parovi»
Dje ca se upoznaju u paru, zatim u krugu svako dijete pre dstavlja svoj par (ima tri stvari koje voli ili ne
voli da radi)

Glavni dio
- Nakon igara vodimo razgovor o problemima sa kojima se uèenici najèe šæe susreæu u školi, o situacijama
u kojima su povrijeðena njihova osjeæanja ili im je nanesena bol i nepravda.
- Uèenici iznose svoja osje æanja vezana za navedene dogaðaje.
- Uèenici æe na crtežima prepoznati razlièita osje æanja koja su na njima prikazana (tuga, bol, radost,
sreæa, ljutnja).

Šta je nasilje? – Odgovore uèenici zapisuju na      ip èartu

Neka od ovih osjeæanja prepoznat æete u prièi koju æu vam proèitati. Èitam prièu «Vrba i trn».
Nakon èitanja vodimo kraæi razgovor o prièi, njenim likovima i osobinama likova.
Na kakve ljude podsjeæa vrba?
Na kakve nas osobe podsjeæa trn?
Kako možemo pomoæi trnu iz prièe da promijeni svoje nasilno ponašanje prema drugima?

Odgovore zapisujemo na      ip èartu.

- Moramo imati i poštovati pravila p onašanja
- Razgovaramo o nasilju
- Tražimo pomoæ
- Pružamo pomoæ
- Uèimo o djeèjim pravima
- Paziti da ne povrijedimo druge
- Poštivati druge

Završni dio:
Slije di vježba relaksacije i formiranje grupa.
Prièa «Vrba i trn» nije završena. Vjerujem da biste željeli da ima sretan kraj. Nacrtajte kraj prièe koriste æi
znanja o nenasilnom rješavanju kon    ikta.

Prezentacija radova uz objašnjenje crteža.

Evaluacija
Ponovo smo zajedno u krugu. Svako æe reæi šta je zapamtio i nauèio na ovom èasu.

55
 Vrba i trn

Stajali uz put vrba i trn. Vrba je opaz ila kako trn darne i ogrebe svakog ko pored njega proðe.
– Što ti guliš haljine sa ljudi, a runo sa ovaca? – upita vrba – treba li to tebi za život?
– Ne! – odgovori trn. – Meni je samo drago da p omalo oderem tuðeg ruha, pa onda to poslije odbacim.
Meni ne treba, ali neka ni oni nemaju.

Narodna basna

Jasna Hasanhodž iæ , nastavnica razredne nastave

56
PISMENA PRIPREMA ZA ÈAS ODJELJENSKE
ZAJEDNICE

RAZRED: VII a
NASTAVNI PREDMET:Odjeljenska zajednica
TIP ÈASA: Obrada novog nastavnog gradiva
NASTAVNO P ODRUÈJE: Humani odnosi
NASTAVNA JEDINICA: Nenasilna komunikacija
NASTAVNE METODE: Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja,    metoda ilustracije, metoda
rada na tekstu, metoda diskusije.
OBLICI RADA:Frontalni, individualni, grupni.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Projektor- laptop, radni listiæi, slièice z a formiranje grupa, radni
listovi za grupni rad.

CILJ ÈASA:
Upoznati uèenike s pojmom ‘nenasilna komunikacija’ , te kroz razgovor i vježbe, razvijati suosjeæanje i
obraæanje pažnje na drugog.

ZADACI ÈASA:
Obrazovni:
- Upoznati uèenike sa pojmovima nasilna i nenasilna komunikacija;
- Kroz rad u grupama predstaviti komponente nenasilne komunikacije;
Odgojni:
- Jasno i iskreno izražavanje,
- Uvažavanje i poštivanje razlièitosti
- Razvijanje suosjeæanja prema drugim ljudima, i uslovima u kojima žive
Funkcionalni:
- podsticanje razvoja sposobnosti razmišljanja, zakljuèivanja, uoèavanja bitnih elemenata dobrog i
lošeg drugarstva;

STRUKTUR A ÈASA:
Uvodni dio (10 minuta)
- Psihološka priprema: pre dstavljanje uèenicima i dogovor o naèinu rada.
- Podjela uèenika u p et grupa (grup e se formiraju tako što svaki uèenik izvuèe po jednu sliku i prema
slièicama se dijele u grupe). Naziv æe grupe dobiti prema izvuèenim slièicama.
- Svaka grupa izabere svog pre dstavnika.
- Razgovara se o tome zašto su odabrali baš tog uèenika za predstavnika grup e?
- Razgovora se s uèenicima o tome jesu li èuli za pojmove `nasilna` i `nenasilna` komunikacija, i šta bi
to po njima bilo

Glavni dio (30 minuta):

- Uèenicima æe biti proè itan je dan citat i trebaju kratko da prokomentarišu. Zatim æe taj citat biti
zalijepljen na tabli i ostat æe tu do kraja èasa.
- Uèenici æe veoma pažljivo gledati kratku prezentaciju o nenasilnoj komunikaciji, a zatim æe raditi
jednu vježbu ponavljanja kljuènih rijeèi (svaki uèenik æe trebati ponoviti po jednu kljuènu rijeè koju
su èuli u prezentaciji).
- Nakon toga, uèenici æe dobiti kratke tekstove o tome šta je nenasilna komunikacija, te èetiri komponente
nenasilne komunikacije, i u svojim grupama trebaju da proèitaju, prokomentarišu, izdvoje dio za koji su zaduženi
(po grupama æe raditi po jednu komponentu), te predstavnik grupe da prezentuje ostatku odjeljenja.
- Na osnovu svega što su èuli i vidjeli, uèenici po grupama trebaju osmisliti i prezentovati primjere
nasilne i nenasilne komunikacije.

57
 Završni dio (5 minuta)
Kroz mapu uma, prezentovati suštinu i dobre strane nenasilne komunikacije.

POMAGALA
Slièice za formiranje grupa:

CITAT:
«Ono što želim u životu je suosjeæanje, strujanje izmeðu mene i drugih utemeljeno na uzaja-
mnom davanju od srca»,
M.R . Rosenberg

ŠTA JE «NENASILNA KOMUNIKACIJA»:

Komunikacija koja navodi da dajemo od srca i na taj naèin se povežemo sa nama samima, našom vlasti-
tom suosje æajnosti, kao i sa drugima naziva se nenasilna komunikacija. Vrlo èesto se umjesto pojma nena-
silne komunikacije koristi i termin «suosjeæajna komunikacija».
Nenasilna komunikacija nam pomaže da preoblikujemo naèin na koji se izražavamo i èujemo druge.
Nenasilna komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno izražavanje. Te obraæanje pažnje na drugog sa
poštovanjem i empatijom.
Ono što tražimo jeste suosjeæanje, razumijevanje i poštovanje za sebe i druge. Primjena nenasilne ko-
munikacije ne zahtijeva da druga osoba bude vješta u nenasilnom komuniciranju niti da bude motivisana
za to.
Postoje 4 komponente modela nenasilne komunikacije.
Kao prvo, pažljivo promatramo šta se dešava u konkretnoj situaciji, šta opažamo da drugi govore ili èine,
a što obogaæuje ili ne obogaæuje naš život. Vrlo je važno da smo u stanju verbalizirati to ponašanje, ali bez
uvoðenja osude ili procjene, odnosno jednostavno reæi šta oni rade, a što se nama sviða ili ne sviða.
Zatim, kažemo kako se mi osjeæamo kada promatramo to dogaðanje, odnosno da li smo uplašeni, povri-
jeðeni, radosni, frustrirani, i sl.
Kao tre æe, kažemo koje su potrebe povezane sa osjeæajima koje smo prepoznali. Svijest o ove tri kompo-
nente nenasilne komunikacije je uvijek prisutna kako bismo jasno i iskreno rekli kako se osje æamo oko date
situacije.
Èetvrta, i posljednja komponenta ovog modela se odnosi na to šta želimo od druge osobe a što bi oboga-
tilo naš život i uèinilo ga ljepšim u odnosu na dati problem.

Hukiæ Nermina, Zubèeviæ Hamid

58
PISMENA PRIPREMA ZA ÈAS MATEMATIKE
SABIRANJE I ODUZIMANJE U Q

RAZRED:Šesti
TEMA: Skup Q
NASTAVNA JEDINICA: Sabiranje i oduz imanje u Q
TIP ÈASA: Ponavljanje-vježbanje, provjeravanje
OBLIK RADA:Frontalni, grupni, individualni
NASTAVNA SREDSTVA: Nastavni listiæi, grafoskop
KORELACIJA SA PREDMETIMA:Bosanski, hrvatski i srpski jez ik, graðansko obrazovanje,
kultura življenja

UVODNI DIO
Podsjetiti se šta sve znamo o razlomcima.
Umjesto defi nicija o raèunanju sa razlomcima proèitati pjesmu o razlomcima:

Razlomci

Razlomci su neobiène brojke

S crtom u sredini
Gore brojnik, nazivnik dolje
Nauèiti to treba bolje
Zbrajanje i odu zimanje
To je jao lako
Kad naðeš zajednièki nazivnik
I prvaèiæ bi to znao iz raèunat
Množenje je radnja
U kojoj od skraæivanja moraš poæi
Pa lako do rješenja doæi
Podijeliti razlomak nije teško
Djeljenik puta reciproèni
Jednako jezik zapetljani.
GL AVNI DIO:
1. Na grafofoliji su dati zadaci koje je lako iz raèunati napamet. Cilj je ponoviti pretvaranje mješovitih
brojeva u razlomke.
2. Izraèunati:

Ponoviti šta su je dnaèine i kako rje šavamo je dnaèine oblika ax = b

3. Organizovati takmièenje po grupama:
Rješavanje jednaèina    - vježba 1

Riješi zadane jednadžbe , te u donjoj tablici naði njihova rješenja. Ispod svakog rješenja napiši slovo - ne-
poznanicu iz te jednadžbe.
Ako sve toèno napraviš, dobit æeš odgovor na pitanje «Što je tolerancija?».

59
Tolerancija je...

A. Ostatak è asa iskoristiti za individualno provjeravanje znanja na 3 nivoa

1.          2.

Munira Jahiæ

60
PISMENA PRIPREMA ZA ÈAS KULTURA ŽIVLJENJA

ŠKOLSKA: 2008/2009.
PREDMET: KULTUR A ŽIVLJENJA
NASTAVNA OBLAST – TEMA: Opšta kultura ponašanja (bonton)
NASTAVNA JEDINICA:Ljubav - vrste ljubavi, nasilno i nenasilno ponašanje u porodici, društvu
OBRAZOVNI, ODGOJNI I FUNKCIONALNI CILJEVI SATA:
Sticanje saznanja šta je ljubav, vrste ljubavi kako u porodici tako i u društvu; sticanje saznanja o nasilju
u porodici    i u društvu, vrste nasilja i rješavanje problema nenasilnim putem; razvijanje opæe kulture po-
našanja, razvijanje odgovornosti prema porodici i društvu, otvoreno govoriti o osjeæajima,    ste èena pravila
primjenjivati u svakodnevnom životu.

Tip sata: Èas obrade novog gradiva

Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni
Nastavne metode: Verbalna (dijaloška), izrada nastavnog listiæa
Nastavna sredstva pomagala i objekti:
Udžbenik za V razre d devetogodišnje škole, tabla, kre da, nastavni listiæ, isjeèci iz novina.

UVODNI DIO:
Ja volim kada me roditelji    _______________________, a ne volim kada se prema meni p onašaju
_______________________
Rad uèenika: Dijalog

GL AVNI DIO:
- Ljubav roditelja prema djeci je neizmjerna i najvažnija-porodièna ljubav. Ponašanje roditelja koje kod
djece izaziva ljutnju, bijes, suze, poniženje, bol od udarca – porodièno nasilje. Defi nisati i na tabli
zapisati šta je ljubav, a šta nasilje.
Rad uèenika: Zakljuèivanje, zapisivanje

- Dva oblika ponašanja koja se dešavaju u porodici, ali ne samo u porodici nego uopšte u društvu i koja
su suprotna.

Zadatak za rad u grupama:

I grupa: Koje još vrste ljubavi p oznajte?
II grupa: Kako želim da mi drugi pokazuju ljubav i kako se ja p onašam kada p okazujem ljubav prema
drugima ili prema neèemu?
III grupa: Koje još vrste nasilja poznajete i do èega nasilje dovodi?
IV grupa: Kako prepoznajemo da neko prema tebi ili drugima pokazuje nasilje.
Rad uèenika: Rad u grupi

- Po završenom zadatku svi èitaju ostalima, koji daju svoje prijedloge, iznose svoje ideje i mišljenje.
Rad uèenika: Rad u grupi, diskusija

- Nakon diskusije, govoriti o ljubavi kako u porodici tako i u društvu uop æe, prema predmetima,
biljkama, životinjama, prema himni svoje države Bi H i drugih država. Paralelno govoriti o nasilju i
oblicima nasilja u porodici i društvu-ukazati na dnevne vijesti na TV i radiju. Govoriti o ponašanjima
koja podržavaju ljubav i o onima koji uništavaju ljubav. Proèitati nekoliko naslova iz dnevnih novina
koji ukazuju na p omoæ drugima i na nasilno ponašanje prema drugima.
Rad uèenika : Slušanje, èitanje

61
 - Kako svojim p onašanjem pokazati da želiš mir i da si mirotvorac    uèenici sa 25. strane udžbenika
èitaju zakletvu (Koraci ka miru –Dr. H. B. Danesh)
Rad uèenika :Individualni rad

- Podijeliti nastavne listiæe sa primjerima dobrog i lošeg ponašanja tj. Ponašanje koje pokazuje ljubav i
koje pokazuje nasilje.
Rad uèenika :Pismeni i usmeni odgovori

ZAVRŠNI DIO:
Domaæi zadatak –uraditi test iskrenosti i p ovjerenja sa 24. strane udžbenika.

NASTAVNI LISTIÆ:
Nasilno i nenasilno ponašanje

Zadatak br. 1:
Razvrstaj    oblike ponašanja upisujuæi odgovarajuæe slovo na donjim crtama:

a) ruganje      b) pravednost      c) izbjegavanje laganja    d) neposlušnost e) kraðe    f ) radovati se sreæi i uspjehu

drugih    g) ne uvažavanje mišljenja drugih    h) opraštanje i) tuèa

Nasilno ponašanje: _________________________________

Nenasilno ponašanje:_______________________________

Zadatak br. 2. zaokruži da ili ne

- Ljubav roditelja se iskazuje prema vama tako što vam    sve dopuštaju da radite        DA    NE
- Ljubav prema roditelju iskazujem tako što uvijek govorim istinu                DA    NE
- Ljubav prema prijatelju iskazujem tako što mu kupujem skup ocjene poklone                    DA    NE

Hamzabegoviæ Raz ija

62
PRIPREMA ZA ÈAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

RAZRED: Šesti;
TIP ÈASA: Èas odjeljenske zajednice – tip seminara za uèenike, èlanove Savjeta odjeljenja šestih
razre da i njihove roditelje;
NASTAVNA JEDINICA:Odgovornost;
OBLIK RADA: Individualni, rad u parovima, grupni;
NASTAVNE METODE: Diskusija, debata, igra, anketa, intervju, dijalog, izlaganje ilustracija;
NASTAVNA SREDSTVA: Televi zor , kompjuter, fotoaparat,    anketni listiæi, krede u boji, video snimak
ankete;
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA:
Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost, graðansko obrazovanje

CILJEVI ÈASA:
- Odgojni: raz vijanje sposobnosti rješavanja problema i donošenja odluka uz maksimalnu toleranciju i
uvažavanje drugih, uèenje dosljednosti i p oštivanje moralnih, etièkih i zakonskih normi socijalizacija
liènosti, razvijanje svijesti o moguænosti izbora, sticanje samopoštovanja i poštivanja tuðih interesa,
- Obrazovni: sticanje i proširivanje znanja i z oblasti graðanskog obrazovanja, usvajanje novih pojmova:
obaveza, ugovor, saglasnost, graðanska dužnost, moralni principi
- Funkcionalni: razvijanje sposobnosti izražavanja, zakljuèivanja, prenošenja znanja na druge, slušanja
i tolerancije, promatranja i iznošenja argumenata

NAPOMENE O ÈASU:
Cilj organizovanja ovog èasa prije svega je izbjeæ i uobièajeni pristup èasu Odjeljenske zajednice. Pripre-
me za ovaj èas su obavljene prije izvoðenja èasa. Razredni starješina je omoguæio uèenicima da sami iznesu
svoje ideje za organizaciju èasa. Uèenici su predložili da na èasu prisustvuju roditelji, kako bi o danoj temi
èuli i mišljenje roditelja. Grupa uèenika je pripremila igru koja je u vezi sa temom. Uèenici, èlanovi novinar-
ske sekcije, iskoristivši znanje steèeno u radu sekcije, uradili su intervju za ovaj èas. Uèenici, èlanovi foto-
sekcije su kamerom propratili taj intervju i omoguæili njegovo prikazivanje na školskoj televiziji.
Na ovom èasu je i zražena korelacija sa drugim predmetima, sa ciljem da uèenici novosteèeno znanje po-
vezuju sa ostalim podruèjima z nanja, posebno graðanskim obrazovanjem i bosanskim jezikom.
Èas je zasnovan na metodama i principima interaktivnog uèenja. Oblici rada na èasu prilagoðeni su uèe-
niku    i pružaju mu moguænost pokazivanja dokle sežu njegova saznanja o odreðenoj temi, u ovom sluèaju
odgovornosti kao moralnom principu. Na èasu se insistira na dijalogu i diskusiji, jer za uspješnu komunika-
ciju potrebno je p oštivanje tuðe g mišljenja, aktivno slušanje, meðusobno razumijevanje i iskrenost.
Uèenici i roditelji rade z ajedno u grupama i naglašen je timski rad. Takoðer je primijenjen i rad u paru
prilikom aktivnosti «Uvjeri partnera da promijeni mišljenje».
U svemu ovome uloga nastavnika je da usmjerava, a ne dominira èasom. Za uspjeh èasa je bitna aktiv-
nost slušanja    i motiviranje uèenika i roditelja da iskažu svoje stavove. Jako je bitno nave sti uèenike i roditelje
da iznesu što više primjera iz svakodnevnog iskustva što doprinosi razumije vanju teme.

TOK    ÈASA:

1. IGRA: IDEM ZA GLASOM ZATVORENIH OÈIJU (5-6 minuta)

Za ovu igru potrebna su    3 para    dobrovoljaca, npr. par uèenik- uèenik, uèenik -roditelj, roditelj – roditelj.
Na podu uèionice iscrtati krivudav put. Èlanovi para imaju razlièite uloge. Podijeljeni su na «vodièe» i «sli-
jepce». Slijepac treba da slušajuæi glas vodièa sigurno stigne do cilja. Vodièi trebaju svojim glasom navesti
«slije pca» da bez promašaja stigne do cilja. U drugom dijelu igre uèesnici mijenjaju uloge.

63
• Nakon igre uèesnici iznose svoja osjeæanja. Pri tome insistirati na suprotnosti osjeæanja vodiè a i voðenog.
Ispisati na tabli osnovna osjeæ anja    koja su se javila kod uèesnika igre:

VODIÈ:      odgovoran                                                                      Slijepac:        siguran

savjestan                                                                                                    povjerljav
osjeæajan                                                                                                    uplašen
brižan...                                                                                                zabrinut...

2. DEFINICIJA ODGOVORNOSTI
Prije nego što se istakne defi nicija odgovornosti, vodi se neobavezan razgovor o tome šta prisutni misle
šta je to odgovornost.
Nastavnik æe proèitati defi niciju odgovornosti iz udžbenika Osnovi demokratije za osmi razred.

Odgovornost je dužnost ili obaveza da se nešto uèini ili ne uèini.

Odgovornost je pravno stanje u kome se nalazi neko lice zbog postupka za koje zakon pre dviða sankcije.

• Defi nicija je ispisana na raèunaru i stalno se ponavlja na ekranu

3. ANKETA O ODGOVORNOSTI - TV ( 5 minuta )

• Na videokaseti prikazati anketu èiji je cilj isticanje odgovornosti sa razlièitih pozicija. Intervjuisani su
uèenici VI i VIII razreda, pe dagog škole, nastavnik i roditelj. Pitanja na koje su odgovarali su:

- Koje su vaše odgovornosti?

- Šta æe se desiti ako ispunite svoju odgovornost?
- Koje su posljedice neodgovornosti?

Poslije pregledanog snimka porazgovarati sa prisutnim o njihovim odgovornostima. Dijalog voditi na

dva nivoa, sa pozicije uèenika i roditelja. Cilj razgovora je navesti uèenike i roditelje da istaknu svoju najvaž-
niju odgovornost. Z aje dnièki zakljuèiti koje osobine ima odgovorna osoba    i ispisati ih na tabli.

Nakon razgovora nastavnik postavlja pitanje:

• Kako motivisati    neku osobu da izvrši svoju obavezu?
Pitanje je p ostavljeno i roditeljima i uèenicima za domaæu zadaæu. To æe biti tema za slijedeæi èas odje-
ljenske zajednice (Znaèaj motivacije u radu i uèenju)

4. RADNI Z ADATAK (20 minuta)

• Svako od prisutnih treba da proèita kratku prièu koja je ispisana na listiæu. Je dan uèenik pomaže
nastavnici da podijeli listiæe sa prièom. Priè a je uzeta i z Udžbenika    Osnovi demokratije za osmi
razre d.

Bila je duboka noæ u gradu. Veæina ljudi je završila sa veèerom i otišla na spavanje. Iznenada se
zaèuo ženski glas: «Ne! Pusti me!» Svjetla su se upalila i ljudi su se pojavili na prozorima, gledajuæi na
ulicu. Èovjek sa nožem u ruci    pokušavao je    oteti ženi tašnu.

64
 «Ostavi je», neko je povikao. Lopov se okrenuo da vidi da li mu neko prilazi, a žena se pokušala otr-
gnuti. Susjedi su i dalje promatrali sa prozora, kao da gledaju TV program. Vidjevši da niko ne prilazi,
lopov je nožem    udario ženu i pobjegao sa njenom tašnom. Žena je, k rvareæi, pala na tlo.

• Na osnovu vlastitog doživljaja prièe, uèenici i roditelji æe p opuniti tabelu

Tabela za    prouèavanje odgovornosti:

NAPADAÈ PROMATRAÈ
1. O kakvom dogaðaju se radi?
2. Koje se osobe mogu smatrati odgovornim?
3. Koju dužnost nije izvršio promatraè?
4. Koja osoba je izgubila kontrolu?
5. Kako je mogao    drugaèije da postupi?
6. Koja je nagrada za pravilan postupak?

Uputa za ispunjavanje tabele:

Uèenici i roditelji su rasporeðeni u grup e, po èetvoro. Zajedno daju odgovore na postavljena pitanja,
usuglašavajuæi svoje stavove i uvažavajuæi mišljenje svakog èlana grupe. Jako je važno insistirati da svaki èlan
grupe da svoje mišljenje.
Treba usmjeravati i voditi diskusiju o razlièitim mišljenjima. Izdvojiti pitanja kod kojih su se uèesnici
složili i ona na koja su imali opreèna mišljenja.
Voðe prezentiraju rad svoje grupe.

5. UVJERI PARTNERA DA PROMIJENI MIŠLJENJE! (8 minuta )

Nastavnik postavlja pitanje

• Da li je promatraè    (u prièi) ispravno postupio?

Uèesnici, zavisno od svog stava, uzimaju jedan od listiæa sa znakom    DA    ili NE. Nakon toga, kreæuæi se po
uèionici prilaze osobi koja ima drugaèiji stav od njihovog, te razgovorom, uvjeravanjem i iznošenjem svojih
argumenata pokušavaju uvjeriti sagovornika da promijeni stav.

Istaknuti koliko je uèesnika promijenilo svoje mišljenje.

6. UGOVOR O ODGOVORNOSTI (5-6 minuta)

• Svaki uèesnik odre ðuje svoju najvažniju odgovornost i ispisuje je na dati papir. Nakon upisivanja svih
prisutnih, proèita se naglasi sve napisano, a zatim uèesnici svojim potpisom potvrðuju da se slažu s
tim.

Svojim potpisom na ovaj ugovor prihvaæam sve navedene odgovornosti, te se obavezujem da æ u iste po-
štovati i pridržavati ih se u buduænosti.

Odgovornost potpis zvanje

65
 7. EVALUACIJA    (3-4 minute )

¢
• Uzimanjem odgovarajuæe slièice, koju lijepe na zaje dnièki list, uèesnici pokazuju svoj doživljaj èasa.
Na raspolaganju su im slièice:

smješko: «bilo mi je ugodno, prijatno»

aplauz:    «sup er je»

prijateljsko rukovanje: «sklopio novo prijateljstvo»

orden, nagrada: «ja sam odgovorna osoba»

Nastavnica Munira Jahiæ

66
PRIPREMA ZA ÈAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE
Humani odnosi

NASTAVNA JEDINICA:Ne zaboravimo ih    «Poklon za stare»

TIP ÈASA: Obrada – primjena    u praksi
OBLIK RADA:Frontalni/grupni/individualni
NASTAVNA SREDSTVA: Priruènik za djecu i nastavnika – CIVITAS, slièice, pjesmice, lijepak, hamer
papir, markeri,    prikupljeni pokloni

CILJEVI I ZADACI
Spre èavanje nasilja kroz humane akcije uèenika
• Pretvaranje negativne energije kod uèenika u pozitivnu, raz vijanje pozitivnih osje æanja, ljubavi,
poštovanja, humanizma;
• Sticanje moralnih humanitarnih sposobnosti;
• Razvijanje ljubavi prema èovjeku, bez obzira na rasu, naciju, socijalno - materijalnu stranu;
• Razvijanje sposobnosti èinjenja dobrih djela;
• Pomoæ u nevolji;
• Iskazivanje posebnosti, odvažnosti u okolini u kojoj se živi;
• Osposobljavanje mladih ljudi (uèenika) da budu odgovorni èlanovi društva, da se ponašaju u skladu
sa osnovnim moralnim principima u svim životnim situacijama je dna je od najznaèajnijih društvenih
zadaæa;
• Pouèavanje o humanosti treba da pomogne uèenike da prihvataju naèela humanosti u svakodnevnom
životu
• Osnovni cilj obrazovnog    programa je da upoz na mlade ljude sa pojmom ljudskog humanizma i
dostojanstva kao kvalitetu koji se treba poštovati i razvijati u svakodnevnom životu;
«Posebno smo razlièiti, ali isti, volimo se, pomažimo i    poštujmo»
• U rad grupe ukljuèeni su i uèenici kod kojih je primije æeno nasilnièko ponašanje i bezosjeæajnost
prema drugovima.
• Porazgovarati sa uèenicima o važ nosti humanih odnosa, kome služe i ko ih donosi, provodi. Primjeri
iz života
• Isticanje cilja

AKTIVNOSTI KOJE ÆE SE RADITI PO    G RUPAMA

Prva i druga grupa: Crtanje crteža i pisanje pisma z a
starce - Uèenici crtaju prigodan crtež i pišu pismo u ko-
jem izražavaju    svoja osjeæ anja i želju da pomognu prema
svojim moguænostima bolesnoj starici.
Treæa grupa:Pripremanje    poklona za staricu - Uèe-
nici pakuju pripremljene donacije koje su sami donijeli i
razvrstavaju ih prema vrsti namirnica.
Èetvrta grupa: Izrada razrednog panoa - Uèenici na
panou istièu znaèajnost humanosti i iznose sve segmente
u kojima se ona ogleda, a sve s ciljem potiskivanja nega-
tivnosti u ponašanja.

ZAVRŠNI DIO:
Analiza rada i zakljuèci.
(Priprema za odlazak na teren)

67
 U PRILOGU:

O HUMANIZMU
Naziv humanizam je nastao od latinske rije ci humanus sto znaci ljudski.Humanost je osobina èovjeka.
Barem bi tako trebalo biti. Od kada postoji, èovjek je upuæen na druge ljude bilo da saraðuje s njima radi
zaje dnièkih ciljeva, bilo da se radi o pitanju opstanka. Èovjekoljublje je dakle, ne ophodno za èovjekov op-
stanak. No, ni ovu kao ni mnoge druge osobine ljudskog biæa ne možemo apsoluti zirati, jer je humanost
tek je dna moguænost u èovjeku koju valja njegovati, poticati i razvijati. Svaki èovjek u sebi nosi i negativne
potencijale koji jednako tako imaju šansu da naðu svoje mjesto u osjetljivoj strukturi ljudske liènosti.
Humanost je osobito lako ispoljavati prema istovjetnim je dinkama (drvo se na drvu naslanja, a èovjek na
èovjeka). Pred èovjeka se prvo postavlja zahtjev da bude human prema drugim ljudima, a onda i prema svim
živim biæima i zaje dnièkoj prirodnoj okolini
«Humanost, velièanstvena vrlina, djeluje na sve, mozak, srce, inteligenciju. Bez humanog rada sve je iz-
gubljeno» Humanizam (lat.) - kulturni i fi lozofsko - nauèni pokret koji je težio obrazovanju liènosti po antiè-
kim uzorima; u širem smislu rijeèi obnova klasiène kulture. Humanist - onaj koji se bavi studijama klasiènih
jezika i književnosti; pobornik humanizma. To je napredni pravac u umjetnosti i fi lozofi ji, koji se raz vijao
tokom 14. i 15. stoljeæa. Humanizam je najprije zahvatio talijanske gradove: Firencu, Rim, Napulj, Milano,
Feraru, Urbino, Rimini, Veneciju i druge, ali su se brzo proširili i na ostale evropske zemlje: Francusku, En-
glesku, Poljsku, Èešku, Ugarsku, Austriju, Dubrovnik, Nizozemsku, Španiju, Njemaèku i druge zemlje.

MLADI HUMANISTI

Uèenici IVb razreda su 5.3.2008. godine posjetili usamljenu baku Cviju    i obradovali je skromnim poklo-
nima koje su    sami prikupili. Iznenaðena zbog posjete i poklona, baka    nije mogla da naðe rijeèi kojima bi
zahvalila, ali je samo ponavljala: «Hvala vam puno, hvala vam puno, hvala mojoj školi»
Bilo je i suza    radosnica jer    mi smo prvi koji smo je posjetili i nešto joj donijeli. Sa suzama u oèima i
toplim zagrljajem    baka Cvija nas je ispratila.Nakon posjete, uèenici su u odjeljenju iznosili svoje utiske o
prethodnoj posjeti. Svi su bili sretni i zadovoljni. Posebno zadovoljstvo se osjetilo kod uèenika koji do tada
nisu pokazivali suosje æajnost niti želju za pomoæi, nego su se uvijek isticali grubostima i nedoliènim pona-
šanjem. Nakon ove posjete, kod ovih uèenika je primijeæeno poboljšanje u vladanju, a kod nekih i u uèenju.
U narednom periodu    ti isti uèenici su se ukljuèivali i u druge    sliène korisne akcije, a u nekima su bili i ini-
cijatori. Time je cilj ove akcije i aktivnosti u potpunosti ostvaren, a uèenici su usmjereni u pravom smjeru i
na taj naèin su probudili u sebi sve ono dobro, šta svako dijete nosi u sebi.

68
Dolazak pred kuæu                                                                                                              Na vratima ih doèekuje starica

U zagrljaju bake Cvije Iznenaðena baka skromnim pok lonima

Nijaz Hamidoviæ, nastavnik

69
PRIPREMA ZA ÈAS RAZREDNE ZAJEDNICE

RAZRED: V
ŠKOLA:JU OŠ «SIMIN HAN»

Radionicu je potrebno prove sti nakon donošenja razrednih pravila o odnosima uèenika jednih prema
drugima. Namijenjena je uèenicima od pe tog do osmog razreda.

CILJEVI
• Razviti empatiju kod djece;
• Razviti osjetljivost djece za posljedice ismijavanja, iskljuèivanja i drugih okrutnih        ponašanja;
• Znati prepoznati vlastite i tuðe osje æaje i s njima se suoèiti;
• Igraditi rjeènik za izražavanje osjeæaja.

TOK ÈASA
Uvodni dio:
Veæ smo govorili o tome kako se trebamo ponašati jedni prema drugima. Donijeli smo i razre dna pravila
koja nas uvijek podsjeæaju na ono što smo se dogovorili.
Da vidimo, što je nama u razre du važno?

Kako se trebamo ponašati je dni prema drugima?

Ponoviti pravila, a zatim reæi:
Danas æemo razgovarati o tome kako biste se osjeæali kada biste se našli u razlièitim situacijama koje se
svakom od nas mogu dogoditi.
Vidjet æemo kako ono što kažemo ili èinimo može utic ati na osjeæ aje druge osobe.

Glavni dio:
Uèenici sje de u krugu.
Za poèetak potrebno je da svaki uèenik dovrši reèenicu: ’’Sretan sam kad…’’ Uèenik do njega treba po-
noviti što je prethodni uèenik rekao, a zatim dovršiti svoju reèenicu. ‘’Damir    je sretan kada dobije dobru
ocjenu, a ja sam sretan kad…’’ Zatim podijelite uèenicima prazne papiriæe, (ili neka ih sami pripreme), na
koje æe pisati svoje odgovore na pitanja koja æete im èitati. Poželjno je da uèenici odgovaraju jednom rijeèju.
Razrednik proèita pitanje, uèenici napišu odgovor i odmah se analiziraju odgovori za svako pitanje (pitanje
po pitanje). Svaki uèenik kaže šta je napisao, a razrednik sabire odgovore (može na tabli) i gleda kojih je od-
govora najviše jer æe se vjerojatno neki odgovori ponavljati. Potaknite uèenike da se pokušaju sjetiti razlièitih
rijeèi za svaku situaciju. Naglasite da æe ista situacija p obuditi razlièite osjeæaje kod razlièitih uèenika te da
su svi ti osjeæaji prihvatljivi jer svatko od nas razlièito doživljava iste situacije.

ŠTA MOŽEŠ U ÈINITI ?

Ako vidiš da se neko dije te nasilno ponaša prema drugome djetetu:
• Razmisli… Kako bi se ti osjeæao da se prema tebi netko nasilno ponaša?
• Ako se osjeæaš sigurno, reci osobi koja se nasilno ponaša da prestane.
• Ako se ne osjeæaš sigurno, zatraži pomoæ odrasle osobe - roditelja, nastavnika, razrednika ili bilo koje
druge odrasle osobe u školi u koju imaš povjerenja.
• Reæi odraslima ne znaèi tužakati. Time pomažeš i djetetu koje je izloženo nasilju i djetetu koje èini
nasilje.
• Svojim ponašanjem i poštovanjem budi dobar primjer drugima.
• Pomozi djetetu koje trpi nasilje.
• Budi mu prijatelj.
• Pozovi ga da ti se pridruži    na odmoru.
• Potakni ga da razgovara s nekim o tome što mu se dogaða, da traži pomoæ.
• Ponudi se da æeš biti uz njega kad se obrati odraslima za p omoæ .

70
 • Objasni svojim prijateljima da nasilno ponašanje NIJE FER i zamoli ih da ti se pridruže u potpori.
• Uèenici skloni zlostavljanju imat æe drugaèije osjeæaje od drugih. Nemojte ih komentarisati, èuditi im
se niti ih popravljati. Nemojte ni drugim uèenicima dopustiti da komentarišu i vrednuju tuðe osjeæaje.
Jednostavno, sve što uèenici kažu zapišite na tabli.

Pitanja : «Kako bi se osjeæao/la…»

Kada bi se neko šalio na tvoj raèun, zbog tvog izgleda?
Kada bi osvojio prvo mjesto na nekom takmièenju?
Kada bi te uvijek birali zadnjeg prilikom biranja za neku igru?
Kada bi ti neko rekao da si jako dobar u neèemu što radiš?
Kada bi te neko nazvao pogrdnim imenom kao na primjer «ljigom»?
Kada bi ti neko pomogao riješiti problem koji te veæ dugo muèi?
Kada se niko s tobom ne bi želio družiti?
Kada ne bi imao hrane, pa bi bio prisiljen prositi na ulici?
Kada bi neko proširio jako ružan traè o tvojoj    porodici?
Kada bi te neko prisiljavao da èiniš nešto što ne želiš?
Uspore diti situacije koje u nama bude ugodne osjeæaje sa situacijama koje bude neugodne osje æaje te z a
kraj razgovarati s uèenicima o tome na koji naèin bi oni mogli pomoæi drugima kada vide da ih neko zadir-
kuje, ruga im se, ogovara ih, podcjenjuje, ismijava, tuèe i slièno.
I ovdje æe uèenici izražavati razlièita mišljenja, pa i neprimjerena. Nemojte «ispravljati» njihova mišlje-
nja, saslušajte ih do kraja i pitajte druge što oni misle. Tako æe ve æina «tiho» i spontano nadjaèati manjinu
neprimjerenih odgovora.
Pokušati s uèenicima doæi do zakljuèka što èiniti i što ne èiniti.

ŠTA NE TREBA RADITI

• Nasilna djeca možda misle da su smiješna ili «cool» ~ ne podupiri nasilje smijehom, divljenjem,
prešuæivanjem ili navijanjem. Na nasilje ne uzvraæaj nasiljem ~ psovkom ili tuènjavom. To ne rješava
problem.
• Nemoj oponašati nasilno ponašanje.
• Nemoj misliti da si izdajica ako se obratiš odraslima za pomoæ.
• Nemoj biti pasivni promatraè kao da se to tebe ne tièe.

Zakljuèak
NE    REAGOVATI    ZNAÈI    PODUPIRATI    NASILJE!

Literatura:
Maleš, D., Strièeviæ, I.: Bez straha u školu, Udruga Djeca prva, Zagreb, 2004.
Maleš, D., Strièeviæ, I.: Zlostavljanje meðu uèenicima može se sprijeèiti,
Udruga Djeca prva, Zagreb, 2005.
Pregrad, J.: Priruènik - Projekt Za sigurno i poticajno okruženje u školama, Ured UNIC EF-a za Hrvatsku, Zagreb,
2007.
Rigby, K.: Zlostavljanje u školama i što možemo uèiniti?, Mosta, Zagreb, 2006.
Yarrow, P., Lazar, F.: Nemoj mi se rugati. Priruènika za nastavnike od drugog do petog i Priruènik za nastavnike od
šestog do osmog razreda –
Stvaramo razred bez ismijavanja. Peter Yarrow Productions, 2005
www.skolebeznasilja.unicef.hr

Fafuliæ Amira

71
PISMENA PRIPREMA ZA RADIONICU
„Nenasilno rješavanje sukoba”

MOTIVACIJA
Znaèaj ove radionice je višestruk: na primjerima iz svakodne vnog života uèenici æe uoèiti o kojoj je vrsti
nasilja rijeè , analiz irat æe postupke djelovanja u danim situacijama i dat æe zajednièka rješenja za kvalitetnija
postupanja kojima se afi rmišu pozitivne vrije dnosti.

CILJ
Cilj radionice jeste poticanje kvalitetnih stavova kojim bi se uklonili i sprijeèili rizici nasilnog ponašanja
uèenika kao i stvaranje pozitivnog okruženja u kojem uèenici mogu razviti i korisno upotrijebiti svoje po-
tencijale na kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu.

PREDUSLOVI
Da bi uspješno uèestvovali u radu uèenike treba dobro pripremiti i motivirati za rad.
Psihološka priprema: Igrica „ Klupko „
RESURSI I UPR AVLJANJE VREMENOM
- nastavni listiæi za rad u grupama
- oznake na stolu za grupisanje
- olovke
- papiri A4
- klupko od vune
- hamer papir
- markeri u boji

VRIJEME
Psihološka priprema 5’
Evokacija 5’
Razumijevanje znaèenja 25’
Re    eksija 10’

PSIHOLOŠKA PRIPREMA
Primjena igrice „Klupko„
Uzmite klupko od vune srednje velièine, prilikom bacanja klupka uèenicima recite im npr.: Lijepo pona-
šanje je kada. Ru žno ponašanje je kada. Nasilno ponašanje je kada. Uèenik koji je dobio klupko treba da vam
odgovori. Objasnite im z naèi da kada dobiju od vas klupko da treba da vam odgovore na p ostavljeno pitanje.
U ovu igricu ukljuèite 5 – 6 uèenika i postavite pitanja koja æe vam dati povratnu informaciju o njihovim
saznanjima vezanim za nasilno ponašanje.

Evok acija
• Primjena tehnike GROZ D.
• Kljuèna rijeè NASILJE.
• Upotreba chart papira – zapisivanje uèenièkih asocijacija vezanih za kljuènu rijeè.

Objašnjenje tehnike: Formiranje grozdova je strategija pouè avanja kojom se uèenici potièu da slobod-
no i otvoreno razmišljaju o ponuðenoj temi. Koristi se za stimuliranje razmišljanja prije podrobnije obrade
teme.
Koraci pri formiranju grozdova:
1. Napišite kljuènu rijeè u sredini komada papira, folije table ili neke druge površine za pisanje;
2. Poènite zapisivati rijeèi koje uèenici govore u vezi sa danom temom;
3. Povežite pojmove za koje smatrate da se mogu povezati;
4. Zapisujte što više pojmova;

72
 NAJAVA TEME RADIONICE:
Tema radionice je: «Nenasilno rješavanje sukoba»

Razumijevanje znaèenja
• Grupisanje uèenika na osnovu slika.

Zadatak uèenika je da iz koverte uzmu po jedan papiriæ, pogledaju koju su sliku iz vukli i naðu se sa èla-
novima svoje grupe koji imaju istu sliku.
Stolovi su oznaèeni sa èe tiri razlièite slike.

Svaka slika oznaèava tekst jedne od uloga koju èla-

novi grupe treba samostalno da proèitaju i upoznaju se
sa njom, kao i da prezentiraju ostalim u grupi kako bi se
upoznali sa cijelom prièom.
Sliku oznaèite brojem kao i tekst, kako bi se uèenici
mogli pre grupisati na osnovu broja slike. Cilj je da u pr-
vom grupisanju uèenici dobiju razlièite tekstove kako
bi mogli da se upoznaju sa svim ulogama, a u drugom
grupisanju treba spojiti iste uloge radi donošenja za-
jednièkog rješenja i dramatizovanja date uloge. Svaka
grupa treba da odredi prezentatora.
Kada istekne vrijeme pre dviðeno za rad u grupama
uèesnici æe se pregrupisati po ulogama.

• Razmjena mišljenja i grupna diskusija

U ovako organiziranim grupama uèesnici æe se bolje upoznati sa dobivenom ulogom i imat æe priliku da
razmjene mišljenja o postupcima i naèinu nenasilnog rješavanja problema. Tako æe zajednièki smisliti kraj
prièe, vodeæi raèuna da i ostali budu zadovoljni.

NAPOMENA: Na tabli istaknuti na chart papirima objašnjenja pojmova fi zièko, psihièko, verbalno i
seksualno nasilje kako bi uèenici mogli da se upoznaju sa tim oblicima i pre poznaju koji oblike je zastupljen
u dobivenom tekstu.

Igranje uloga
Svaka grupa dobit æe zadatak da dramatizuje svoju ulogu u obliku igrokaza s ciljem predstavljanja cjelo-
kupne prièe.

Zakljuèivanje
Nenasilno rješavanje sukoba – pomoæi æe uèenicima da razviju poz itivnu komunikaciju, osobnu i druš-
tvenu odgovornost, svijest o negativnom uticaju nasilnog ponašanja, sposobnost rasuðivanja i kritièkog
mišljenja.

Re    eksija
• Primjena tehnike KOCKARENJE;
• Kljuèna rijeè NASILJE;
• Uèenici imaju zadatak da kroz odre ðena pitanja opišu, usporede, povežu i rašèlane rijeè nasilje;
• Primjena tehnike IZLAZNE KARTICE;
• Z adatak uèenika je da na malim papiriæima napišu svoje suge stije, prijedloge i nacrtaju lik ponuðen
kroz «semafor osjeæanja».

73
 Poslije obrade teme
Uèenicima dati upute gdje mogu pronaæi nešto više o nasilnom ponašanju (vrste nasilnog ponašanja,
uzroci, posljedice, karakteristike djece nasilnog ponašanja) i nenasilnom rješavanju sukoba – školska bi-
blioteka, Internet, èasopisi itd. Dati im zadatak da sedam dana istražuju, a onda na osnovu prikupljenih
podataka naprave pano.

Nastavni listiæ br. 1

Amra
Ja sam Amra i odlièna sam uèenica. Svi me vole, a posebno nastavnice. Stalno me
hvale i ponose se sa mnom, a posebno moja mama i tata.
U moj razred ide Dino. On je vrlo nemiran djeèak i stalno pravi probleme. Pravi
se važan kao da je on ne z nam ko! Prije dva dana    uzeo mi je mobitel i jurio s njim
po hodniku škole. Ja sam poèela da galamim na njega i vrištim a on me je udario i
to po glavi. Jako me zaboljelo i više nisam mogla da trpim. Zar da on mene udara?
Otišla sam kuæi i mami isprièala šta se sve dogodilo. Mama je naz vala razrednog
nastavnika i sve mu rekla.
Ja neæu više da idem u školu ako Dinu ne kazne i ne natjeraju da mi se izvini pre d cijelim razredom.

Pitanja:

1.    Koji oblik nasilja je zastupljen? Oboji oblaèiæ nasilja koje je zastupljeno u tekstu.

2.    Da li je ispravno postupila? Zaokruži i objasni.

DA                      NE

____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
________________________________________________

3.    Kome treba da se obratimo u ovakvim situacijama i ko nam sve može pomoæi da riješimo problem?

__________________________________________________________________

4.    Kako biste vi nenasilno riješili problem?

__________________________________________________________________

74
Nastavni listiæ br. 2

Dino
Ja sam Dino. Idem u šesti razred. Volim da uèim ali više volim da igram fudbal    sa
svojim drugovima iz razre da. Mi dje èaci smo ponekad nestašni i èesto izazivamo
djevojèice. One su mamine mezimice, a i svi nastavnici ih više vole od nas djeè a-
ka. Nama to stalno smeta. Za sve se tužakaju i ništa ne shvataju kao šalu.
Neki dan sam Amri uzeo mobitel da pogledam neku sliku, a ona je poèela da
galami i vièe na mene. To mi je strašno zasmetalo. Kao da sam joj uradio bog zna
šta. Vratio sam joj mobitel    i rekao da je glupa. Ona je otišla kuæi i tužakala me
svojoj mami a njena mama je nazvala razre dnog nastavnika. Neæu je više nikada
pipnuti. Tužibaba jedna. I ona mene stalno i zaziva i udara, a ja je ne prijavljujem nikome.

Pitanja:

1. Koji oblik nasilja je zastupljen? Oboji oblaèiæ nasilja koje je zastupljeno u tekstu.

2.    Da li je ispravno postupio? Zaokruži i objasni.

DA                      NE

_________________________________________________________________

3.    Kako biste vi nenasilno rije šili problem?

____________________________________________________________________

Nastavni listiæ br. 3

Gospoða Mujkiæ
Ja sam gospoða Mujkiæ. Radim u Opæini. Imam starijeg sina koji studira medici-
nu i mlaðu kæerku Amru koja ide u šesti razred. Sama ih odgajam jer sam i zgubila
muža zbog teške bolesti.
Amra je krasno dije te koje se samo poželjeti može. Odlièan je ðak, uvijek nešto
piše i èita. Vrlo je osjetljiva i lako zaplaèe. Svi je pazimo i ugaðamo joj jer je naj-
mlaða u porodici. Kada doðe iz škole uvijek mi isprièa šta se tamo dogaða.
Raz red u koji ide Amra je stvarno dobar samo su djeèaci mnogo nestašni i èesto
z adirkuju djevojèice. Ovaj put je onaj Dino stvarno pretjerao. Bezobraznik jedan
nekulturni. On da udari moju Amru. Tražit æu od razrednog nastavnika da ga strogo kazni, jer mu ovo nije
prvi put. Neka ga izbace iz razreda, neka ga prebace u drugu školu samo da nije više blizu moje Amre. On
æe da vidi ko sam ja!

Pitanja:

1. Koji oblik nasilja je zastupljen? Oboji oblaèiæ nasilja koje je zastupljeno u tekstu.

75
 2. Da li je ispravno postupila? Zaokruži i    OBJASNI.

DA                      NE

_________________________________________________________________

3. Kome treba da se obratimo u ovakvim situacijama i ko nam sve može pomoæi da riješimo problem?

_________________________________________________________________

4. Kako biste vi nenasilno riješili problem?

________________________________________________________________

Nastavni listiæ br. 4

Razredni nastavnik
Ja sam razredni nastavnik šestog razreda. Predajem matematiku i radim više od dvadeset godina. Uspje-
šan sam u svom radu i ponosan na svoje ðake.
Prošle godine dobio sam ovaj razred i èini mi se da ni jedna generacija nije bila ovakva. Oni su svi skoro
odlièni ðaci, ali su pre više nestašni. Stalno prave neke probleme, pogotovo djeè aci. Posebno Dino.
Gospoða Mujkiæ mi se žalila na njega da joj je udario kæerku Amru. Traži da ga strogo kaznim, a ja mislim
da tu kazna neæe ni malo pomoæi. To bi još više pogoršalo stvar. Trebam razmisliti kako da riješim problem,
a da svi budu zadovoljni.

Pitanja

1. Navedite kako bi razre dni nastavnik riješio problem?

_________________________________________________________________

2. Navedite ko sve može pomoæi razrednom nastavniku da riješi problem?

_________________________________________________________________

76
Tehnika KOCKARENJE
Rijeè NASILJE

OPIŠI: Kakvo je nasilje?

___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________

UPOREDI: Od èega se razlikuje?

___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________

POVEŽI: Na šta pomislite kada èujete rijeè nasilje?

___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________

RAŠÈLANI: Kako nastaje nasilje?

___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________

ZA / PROTIV: Da li je nasilje dobro ili loše? Zašto?

___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________

NAPOMENA:
Ukoliko u razredu imate uèenika sa posebnim potrebama iz radite nastavne listiæe prilagoðene njihovim
sposobnostima npr. prikažite crtežom radnje koje pokazuju loše ponašanje i dobro p onašanje i dajte uèeniku
da, ukoliko može pisati, napiše da li je to ponašanje loše ili dobro. Neka crtež oboji. Ukoliko ne piše, recite
mu da na jednu stranu i zdvoji slièice sa lošim a na drugu stranu slièice sa dobrim ponašanjem. Umjesto sli-
èica ako uèenik zna da èita, napravite listiæe sa reèenicama koje opisuju dobro ili loše ponašanje. Ili mu dajte
zadatak da nacrta na je dnoj polovini papira (vi æete olovkom povuæi crtu i napraviti dvije jednake polovine
papira) uèenike kako se svaðaju i udaraju a na drugoj kako se igraju zajedno. Porazgovarajte sa uèenikom o
uraðenom radu i dajte mu moguænost da i on prezentira svoj rad pred razredom. Obavezno mu dajte podrš-
ku aplauzom i pohvalom.
Ovo su neke od ideja koje možete koristiti, naravno u skladu sa sposobnostima i moguænostima uèeni-
ka.

Alma    Ðedoviæ,    pedagog

77
PISMENA PRIPREMA ZA ÈAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

NASTAVNI ÈAS:Èa s odjeljenske zajednice

RAZRED: V
NASTAVNA JEDINICA: Nasilje u porodici
NASTAVNI ÈAS PO TRAJANJU: 45 minuta
LOKACIJA ÈASA:Uèionica
NASTAVNA METODA: Metode zasnovane na rijeèima (diskusija, razgovor); metoda demonstracije
OBLICI RADA:Frontalni, individualni, grupni
NASTAVNA SREDSTVA: Tabla, kreda, hamer,      omasteri, grafoskop, grafofolije, makaze, selotejp, traka,
dnevne novine, kucani tekst, ilustracije

CILJ NASTAVNE JEDINICE

(Ukratko šta se od uèenika oèekuje na kraju èasa, šta uèenici treba da znaju o nasilju i za šta da se ospo-
sobe)
- da znaju šta je obiteljsko nasilje
- uzroke nasilja
- ko su žrtve nasilja i kako im pomoæi
- kome se obratiti
- da prepoznaju u zroke nasilja

VREMENSK A ARTIKULACIJA
a) Uvodni dio: Psihološka priprema    8-10 minuta
b) Glavni dio: Najava cilja 25-30 minuta
c) Završni dio: Verifi kacija usvojenosti 7-10 minuta

OBRADA NASTAVNE JEDINICE

Uvodni dio: 8-10 minuta
• U uvodnom dijelu èasa izvršiti psihološku pripremu djece. Proèitati im jedan kratak tekst «Ispovijest
jednog dje teta» koje je bilo žrtva obiteljskog nasilja.
• Zatim primjenom tehnike «OLUJA MOZGA» zamoliti uèenike da razmisle o tome šta znaju ili misle
da znaju o nasilju (uopæe).
• Nastavnik zapisuje njihove odgovora na hameru.
• Formira grozd povezivanjem sliènih pojmova. Sliène pojmove oznaè ava istom bojom.
• Poslije prezentacije nastavnik æe zamoliti uèenike da na osnovu pre doèenih pojmova pokušaju
defi nisati obiteljsko na silje.
• Odgovore zapisati na tabli kako bi se na kraju usporedili.
• Odgovorima na pitanje šta je obiteljsko nasilje najaviti obradu nastavne jedinice.
• Pohvaliti djecu z a dosadašnji rad i predznanje o nasilju.

Glavni dio: 25-30 minuta

U glavnom dijelu èasa nastavnik æe dje cu upoznati sa pojmom obiteljskog nasilja i vrstama nasilja.
Nasilje u porodici i društvu je problem sa kojim se susreæu sve zemlje. Postojanje nasilja u obitelji (po-
rodici) ukazuje na to da su porodièni odnosi postali izvor nesigurnosti. Postavlja nam se pitanje šta je to
nasilje, kako ga uopæe defi nisati. Prije svega moglo bi se reæi da je to:
Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima radi sticanja moæi i to nanošenjem psihièke odnosno fi zièke
boli.
Nastavnik uèenicima postavlja pitanje:
• Može li mi netko od vas reæi kako i na koje naèine se može nanijeti nekome bol?
Moguæi odgovori:
• Udarcima, omalovažavanjem, rijeèima (verbalno) itd.
Nastavnik se zahvaljuje uèenicima.

78
 Dakle iz vaših odgovora možemo zakljuèiti da postoje razni oblici obiteljskog nasilja a najèešæi su:
• FIZIÈKO NASILJE
Ova vrsta nasilja obuhvata: guranje, povlaèenje za kosu, udaranje nogama i rukama, paljenje, ugrize,
davljenje, muèenje i ubojstvo.
• PSIHIÈKO NASILJE
Sastoji se od razlièitih oblika izrugivanja, prigovora, prijetnji, izolacije,    maltretiranja, javnih napada i sl.
• SEKSUALNO NASILJE
Predstavlja svaki seksualni èin poèinjen protiv volje druge osobe, bilo da žrtva nije dala pristanak ili ga
nasilnik nije mogao dobiti jer se radi o djetetu ili nemoænoj osobi.
• EKONOMSKO NASILJE
Ovdje se govori o ne je dnakom pristupu zajednièkim resursima, uskraæivanje pristupa novcu, zaposlenju
ili obrazovanju (grafofolija 1)

Nasilje nije sluèaj koji se desi izolirano, dakle jedanput, nego je to namjerni èin koje se koristi da se je d-
na osoba kontrolira duži vremenski period. U nasilnièkim obiteljima komunikacija je poremeæena, odnosi
braènih partnera su napeti, neskladni, kon    iktni, a svi èlanovi u porodici trpe posljedice na razlièite naèine.
Najèešæi uzroci pojave obiteljskog nasilja su:
• nez aposlenost
• siromaštvo
• alkoholizam
• ekonomska zavisnost
• volja z a moæi i dominacijom itd.

Kako prepoznati nasilnika?

Nasilnici dolaze iz svih sfera društvenog života bez razlike da li su to obrazovane ili neobrazovane lièno-
sti, da li su intelektualci ili obièni radnici.
Neke od osobina nasilnika su:
• nisko samopoštovanje
• tradicionalni stavovi o muškoj superiornosti
• okrivljuju druge za svoje p onašanje
• imaju nisku toleranciju
• izrazito su ljubomorni
• nemaju osjeæaj krivnje
• imaju historiju zlostavljanja u porodici (grafofolija 2)

Nastavnik postavlja pitanje djeci:

Da li neko od vas zna ko su najèešæe žrtve nasilja?
Zahvaljuje    dje ci i konstatuje da su najèešæe žrtve nasilja žena i djec a, a da ima i sluèajeva u kojima su
žrtve nasilja i muškarci, ali u daleko manjem obimu u odnosu na žene i djecu.
Nažalost, ima sluè aje va u kojima su žrtve nasilja roditelji.

Kako prepoznati žrtvu?

• imaju nisko samopoštovanje
• vjeruju da im nitko ne može pomoæi
• dugo trpe patnju
• postepeno postaju socijalno izolirani
• gube osjeæaj liènih granica itd. (grafofolija 3)
Obzirom da je obiteljsko nasilje veoma ozbiljan problem u njegovo rješavanje mora se ukljuèiti i cje-
lokupno društvo, a izme ðu ostalih vlada, MUP, Centri za socijalni rad, NVO, sudovi itd. Posebno se treba
naglasiti da o ovom problemu moramo govoriti otvoreno jer ukoliko æutimo onda smo bliži nasilniku ne go
žrtvi, i na taj naèin potièemo nasilje.
Nadam se da ste danas nauèili nešto više o obiteljskom nasilju i da æe vam ovo znanje pomoæi da bolje
organizirate svoj život u buduænosti i da æete živjeti u obiteljima bez nasilja.
Uèenicima pokazati neke ilustracije nasilja u obitelji.

79
 ZAVRŠNI DIO:7-10 minuta
Izvršiti p odjelu djece u grupe. Svaka grupa æe dobiti odreðeni z adatak.
I        grupa: Napraviti kratak siže o nasilju    (tehnika grozd)
II    grupa: Napraviti ilustraciju nasilja u porodici
III grupa: Napisati jednu kratku pjesmu
IV grupa: U dnevnim novinama pronaæi informacije o nasilju u obitelji i zalijepiti ih na hamer.

Ne dozvolimo nasilje u porodici

Ako krijete nasilnika, onda ste bliži nasilniku nego žrtvi
Samo pozitivnom komunikacijom možemo djelovati pre ventivno
Imajte više vremena za ljubav, sre æu i radost
Ljubav je svakako dozvoljena svima
Epa razmislite da li smo u pravu
Amela Andeliæ , nastavnica

80
PRIPREMA ZA ÈAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

NASTAVNI PREDMET:Èas odjeljenske zajednice

NASTAVNA TEMA: Meðuvršnjaèko nasilje
NASTAVNA JEDINICA:Nasilje, vrste nasilja u školi i van nje me ðu uèenicima
RAZRED I ODJELJENJE:VII a
BROJ UÈENIK A:28
BROJ PRISUTNIH:27
DATUM IZRADE PRIPREME: 29.12.2009.
LOKACIJA ÈASA(KABINET, P OLIGON...): Kabine t razrednika
ŠKOLA: JU OŠ «Tušanj» Tuzla

UPOTRIJEBLJENI IZVORI PRI IZRADI PRIPREME

a) Udžbenici i priruènici za uèenike: letak o meðuvršnjaèkom nasilju i kratak sažetak, otkucani tekst sa
slajdova Power Point prezentacije
b) Didaktièka, metodièka i struèna literatura za nastavnike: Nasilje meðu vršnjacima, edukativni
materijal, «Zemlja djece» Tuzla, 2008. godine
c) Nastavna dokumentacija: Power Point prezentacija i ova priprema

FUNKCIONALNI POLOŽAJ NASTAVNE JEDINICE

a) Korelacija (p ovezanost sa drugim predmetima): Religijska kultura, Kultura življenja, BHS jezik i
knjiže vnost, Biologija itd.
b) Koordinacija (povezanost sa prethodnim/narednim nastavnim jedinicama): Godišnji plan i program
rada razredne zajednice

CILJ NASTAVNE JEDNICE

(ukratko: što se od uèenika oèekuje na kraju èasa, šta uèenik treba da nauèi ili za šta da se osposobi?)
Uèenici    bi trebali poslije održanog èasa, prije svega znati defi niciju nasilja, koje vrste nasilja imaju u
svom okruženju, koje su vrlo vjerovatno iskusili, ali se nisu na ovaj naèin bavili tim problemom. Uèenici koji
su u ulozi promatraèa nasilja bi trebali poèeti drugaèije razmišljati i znati kome treba i na koji naèin prijaviti
nasilje, odnosno reagovati,    a ne samo promatrati. Prepoznati nasilnike ili žrtve nasilja, ukoliko takvih uèe-
nika ima u grupi sa kojom se razgovara, onda im pruž iti priliku i odvojiti vrijeme da svoja iskustva isprièaju
nasamo nastavniku ili pedagogu.

ZADACI NASTAVNE JEDINICE

a) Odgojni: Smanjiti meðuvršnjaèko nasilje;
b) Obrazovni: Proširiti znanje uèenika o problematici;
c) Funkcionalni (praktièni): Nauèiti i uputiti uèenike na koji naèin trebaju reagovati na nasilje i kome
se trebaju obratiti ukoliko su žrtve nasilja ili samo svjedoci.

VREMENSKA ARTIKULACIJA
a) Uvodni dio: 2 min. Nekoliko uvodnih pitanja
b) Centralni dio: 35 min. Prezentacija uz nekoliko primjera iz njihove okoline ili grupe (odjeljenja)
c) Završni dio: 8 min. Komentari i primjeri uèenika

ORGANIZACIONA OSNOVA NASTAVNE JEDINICE

a) Odabrani oblici rada na èasu: frontalni oblik rada;
b) Nastavne metode i postupci: metode promatranja, razgovora i dijaloška metoda;
c) Vrste nastavnih sredstava i pomagala koje æe biti upotrebljene na èasu:
Osnovna: Power point prezentacija
Pomoæna: laptop – raèunar, projektor-video top

81
 DJEL ATNOST UÈENIKA I NASTAVNIKA U TOKU ÈASA

1.    Nastavnikova djelatnost

a) U uvodnom dijelu èasa: Razgovara sa uèenicima, postavlja pitanja da bi utvrdio predznanja uèenika
o temi koju prezentira.
b) U centralnom dijelu èasa: prezentira, navodi primjere i istinite prièe iz okruženja ukoliko je dovoljno
upoznat sa razrednom zajednicom, dogaðajima    i prilikama ili iz nastavnikovog okruženja a tièe
se uèenika njihovog uzrasta.
c) U završnom dijelu èasa: dogovara se sa uèenicima o eventualnim individualnim razgovorima i
analizira primjere uèenika ukoliko ih ima.

2. Djelatnost uèenika
a)    Predviðene varijante samostalnog rada uèenika: Uèestvuju u odgovorima na postavljena pitanja
nastavnika, prate prezentaciju i kroz navedene primjere razmišljaju    i donose zakljuèke o temi
i primjerima, zakljuèke do kojih su došli u toku praæenja prezentacije iznose ili se dogovaraju sa
nastavnikom o terminu povjerljivog razgovora.
b)    Predviðene varijante rada uèenika u grupama ili parovima.
c)    Druge varijante rada uèenika.

RAZRADA U VODNOG DIJEL A ÈASA

(Funkcije uvoðenja u nastavni èas; pitanja za uèenike; ponavljanje prethodnog gradiva, isticanje cilja èasa
i dr.)

Nastavnik postavlja pitanja uèenicima    i provocira razgovor o temi koju æe prezentirati i potkrijepiti pri-
mjerima. Pitanja se odnose na to da uèenici sami daju defi niciju i svoje objašnjenje, kako    oni defi nišu nasilje
i šta podrazumijevaju pod tim.

PITANJA ZA UÈENIKE:            ODGOVORI KOJI SE OÈEKUJU:

1. Šta za vas predstavlja    p ojam nasilje?    1. Kada se tuèemo ili kada nas neko tuèe.
2. Šta biste vi još naveli ako bih vam ja
rekla da to nije jedina vrsta nasilja?          2.    Kada nam se neko ruga ili nas izaziva.

RAZRADA CENTRALNOG DIJELA ÈASA

(Realizacija cilja; Naèin rada nastavnika; Naèin izlaganja; Objašnjenja i pokaz ivanja; Naèin upotrebe na-
stavnih sredstava; Obrazloženje praktiènog rada po grupama ili parovima; Naèin sticanja znanja, vještina    i
navika, kao i drugi rele vantni faktori uspješnog rada):

Nakon kratkog razgovora nastavnik bi trebao poèeti sa prezentacijom, objasniti sam pojam nasilja (eng.
«bullyng»), na koji se naèin manifestuje.
Nakon toga navodi u kojim vidovima se nasilje manifestuje, koja dje ca su nasilnici, te objašnjava uzroke
nasilnog ponašanja.
Opisuje profi l nasilnog djeteta, djecu koja su žrtve nasilja, profi    l žrtve, objašnjava    koja djeca su najèešæe
žrtve nasilja .
Na koji naèin nastavnici, pedagozi i struènjaci èije je osnovno zanimanje vezano za odgoj djece i rad sa
dje com, prepoznaju djecu žrtve nasilja.
Preporuèuje se da se primjerom potkrijepi navedeno, a primjer ili prièa bi trebali biti poznati i iz okru-
ženja uèenika.
Iznose se prije dlozi s ciljem prevencije, smanjenja i otklanjanja nasilja meðu vršnjacima.
Upoz najemo uèenike na koji naèin uposlenici škola mogu uèiniti da pomognu, kome se u školi uèenici
mogu obratiti za pomoæ.

82
 Posebnu pažnju obratiti na uèenike koji ne reaguju na nasilje, a koje nazivamo «promatraèi», uputiti ih
kako treba da reaguju i kome mogu da se obrate iz njihove bliže okoline i u školi.

RAZR ADA ZAVRŠNOG DIJEL A ÈASA

(Funkcija sistematizacije i integracije; Naèin završavanja èasa; Afi rmacija i primjedbe; Sumiranje rezulta-
ta i odgovor z a nare dne vježbe; Spremanje radova, alata i materijala)

Nakon završene prezentacije i navedenih primjera od uèenika se oèekuje da sami navedu primjere kroz
koje bi se dalo zakljuèiti u koju kategoriju uèenika, uèenik koji navodi primjer, spada: žrtve, nasilnika ili samo
tvz. «promatraèa». Pokušati skratiti primjere uèenika ukoliko više uèenika ima želju da isprièa svoj primjer
ili prièu koju želi podijeliti sa razredom. Ostaviti vremena za dogovore sa uèenicima koji žele individualne
dogovore i razgovore.

ZAVRŠNA PITANJA
1. Da li ste sada nauèili nešto novo?
2. Z nate li sada kome se trebate obratiti za pomoæ ukoliko vam je potrebna?
3. Na koji naèin se treba odnositi prema nasilju?
4. Da li i vi imate problema ovoga tipa?

ODGOVORI KOJI SE OÈEKU JU:

1. Nauèili smo šta je    nasilje, koje su vrste nasilja i na koji naèin trebamo reagovati na nasilje.
2. Roditeljima, razredniku, nastavnicima, pedagogu..
3. Regovati, ne samo promatrati i æutjeti, obratiti se za pomoæ ako nismo u stanju ništa sami poduzeti.
4. U nekim oblicima imamo.

TEHNIÈKA DOKUMENTACIJA Z A ÈAS:

Slajdovi Power Point prezentacije sadrže:

Slajd 1
ŠTA JE ZLOSTAVLJANJE (BULLYNIG)?
Zlostavljanje je oblik agresivnog ponašanja koje traje duže vrijeme, ponavlja se i usmjereno je na istu
osobu.

Ostale karakteristike zlostavljanja:

• Namjerno, svjesno negativno postupanje s namjerom da se druga osoba povrijedi, s namjerom da se
izazove zastrašenost;
• Uz uvijek prisutnu nesrazmjernu moæ — nasilnik    uvijek ima veæu moæ od žrtve;
• Ponašanje koje se ne može nièim opravdati

Slajd 2
VRSTE ZLOSTAVLJANJA
•    -Verbalno
nazivanje pogrdnim imenima,    ruganje, omalovažavanje, vrijeðanje, dobacivanje;
•    -Fizièko
udaranje, guranje, obaranje; otimanje i uništavanje stvari (ekonomsko);
•    -Socijalno
ogovaranje, izbjegavanje, ignorisanje, izoliranje, širenje laž i i glasina;
•    -Psihološko
prijeteæi pogledi, grimase, ismijavanje, uhoðenje, iznuðivanje novca, ucjenjivanje.

Slajd 3
ŽRTVE ZLOSTAVLJANJA NAJÈEŠÆE SU:
• Nesretna dje ca
• Pate od straha i tjeskobe
• Imaju nisko samopoštovanje koje    ostaje i u ranim mladenaèkim godinama
• Pokušavaju izbjegavati školu i    druženja
• Potištenost im je ve æa u odnosu na vršnjake

83
 Slajd 4:
OBILJEŽJA DJETETA ŽRTVE:
• Plašljivo, tiho i nesigurno
• Oprezno, osjetljivo
• Reaguje plaèem i povlaèenjem
• Ima manjak samopoštovanja
• Ima malo prijatelja
• Èesto izolirano od društva
• Prezaštiæivano od roditelja
• Nije agresivno (osim rijetkih) i fi zièki slabiji od druge djece

Elvira Slomiæ, profesoric a informatike i tehnièkog odgoja

84
OKRUGLI STO:

Projekat: „Sigurne škole” je realizovan na nivou Bosne i Herce govine.Organizatori su Udruženje za sa-
radnju roditelja i škola u Bosni i Hercegovini (USRŠBiH) i CRS.
U okviru projekta u Tuzlanskom kantonu je realizovana kampanja „Škole u borbi protiv nasilja nad dje-
com”.
Okrugli sto o temi: «Škole u borbi protiv nasilja nad djecom» održan je u OŠ «Kalesija» u Kalesiji, 21.10.
2008. u 13:00
Okruglom stolu su prisustvovali: direktor Pedagoškog zavoda Tuzla, Hazim Hodžiæ, direktor, pedagog
i roditelji uèenika OŠ «Kalesija», uèenici osnovnih škola iz mreže, èlanovi Udruženja Vijeæ a škola i rodite-
lja TK, direktorica Meðunarodnog udruženja Interaktivne otvorene škole, predstavnice Vesta Udruženja i
predstavnici medija-Vesta radio i    RTV TK.
Na okruglom stolu su predstavljene ostvarene aktivnosti kampanje (o radionicama, danu sporta, istraž i-
vanju i rezultatima konkursa za najbolje literarne i likovne radove). Nagraðeni uèenici su pre dstavili svoje
literarne radove, a uprilièena je izložba likovnih radova koji su uèestvovali na konkursu.
Na kraju, nakon diskusije i prijedloga z a dalje aktivnosti proglašeni su najbolji radovi    i dodijeljene su
nagrade i diplome uèenicima za najbolje literarne i likovne radove. Nisu zaboravljeni ni nastavnici mentori,
koji su vrijedno poticali svoje uèenike da uèestvuju u ovom konkursu.

Nagraðeni su uèenici/ce:
Literarni radovi:
1. Amela Ðedoviæ, III 7,    MSŠ Kale sija – Prvo mjesto u konkurenciji srednjih škola
2. Indira Hodžiæ, VII 2, OŠ «Banoviæi» – Prvo mjesto u konkurenciji osnovnih škola
3. Dženita Z oniæ , VIId, OŠ «Tušanj» – drugo mjesto
4. Sadeta Kuloviæ, VIIIb, OŠ «Kalesija» - drugo mje sto
5. Tamara Brèina,Vc, OŠ «Sjenjak» – treæe mjesto
6. Nadina Èorhodžiæ , VIIa, OŠ «Sjenjak» – treæe mjesto

Likovni radovi:
1. Paravina Nina, Va, OŠ «Sjenjak» – prvo mjesto
2. Avdija Re džiæ, VIIb, OŠ    «Simin Han» – drugo mjesto
3. Sariæ Eldin, II 2, OŠ «Banoviæi» – treæe mjesto

Specijalno priznanje je dobilo Vije æe uèenika OŠ «Simin Han» za uspješnu re aliz aciju projekta pod naz i-
vom: «Prevencija i intervencija nasilja nad djecom».

Zakljuèci:
- Ne ophodna je edukacija o ovoj temi za sve uèesnike u odgoju i obrazovanju djece.
- Kljuène osobe u prevenciji nasilja    su roditelji.
- Glavni izvori nasilja su èesto u porodici, medijima, u našem okruženju i društvu uopæe.
- Nasilje možemo smanjiti kroz promociju sporta, muzike i    umjetnosti uopæe.
- Nasilje možemo prevenirati i kroz skup ove, radionice i okrugle stolove u kojima uèestvuju roditelji
sve djece, a posebno one koja imaju problem, zatim nastavnici, uèenici i predstavnici vlasti.
- Nasilje možemo smanjiti    tako što æemo više govoriti djeci o ljubavi, empatiji i istic ati pozitivne
primjere humanosti i pomoæi drugima.
- Potrebno je na vrijeme    pomoæi    onima koji ispoljavaju nasilne reakcije, jer nam oni šalju signale za
pomoæ.
- Potrebno je savjetovalište za roditelje o odgoju djece.
- Pojaèati odgojnu funkciju škole.
- Isticati pozitivne primjere kroz brošure i publikacije, kao i medije.
- Sve nagraðene uèenièke radove predstaviti u èasopisu «Nova škola».
- Radio Vesta æe literarne radove pre dstaviti u svojim emisijama.
Ibrahim Fazliæ,      koordinator VŠR OŠ «Kalesija»

85
86
NAGRAÐENI LITERARNI RADOVI

REAGUJMO - NASILJE JE OKO NAS

Svakom danom, svakim satom

Sve više se suza lije,
Zato ljudi sprije èite nasilje,
Dok još kasno nije.

Nikoga Bog stvorio nije

Da trpi da ga neko bije.
Ne dozvolimo da nam nasilje život kroji
Ustanimo svi i borimo se za život bolji.

Niti je dno dijete sigurno sretno nije

Dok gleda kako mu otac majku bije.
Neka konaèno budu sretni svi
A oni nasilni oštro kažnjeni.

Mnoga djeca za život bolji ne znaju,

Jer ih od roðenja tuga i bol ranjavaju.
Dragi Bože pomozi nam Ti,
Da se nasilje što prije iskorijeni.

Da ni dana više
Ta rijeè nigdje ne piše
Da su sretni svi,
Molim te Bože, pomozi nam Ti.

Amela Ðedoviæ III 7, MSŠ Kalesija

REAGUJMO,    NASILJE JE OKO NAS

Da li možeš da zamisliš što može uèiniti èovjek èovjeku?

Bosna, lijepa zemlja, zelena, stidna i šutljiva uvijek bila i ostaæe. Ali progovoriti je oduvijek pametno znala.
Mi smo mnogi u naruèju njenom svoje duše podigli u visinu, gdje joj dogaðaji i promjene na zemlji do uha, a ni
do oka njenog ne mogu doprijeti. A neki od nas i dalje preživljavaju pod istim ov im nebom sa ljudima okrutne i
iskvarene duše. Na svu žalost ovoga svijeta, pod ovim raspetim, plavim prekrivaèem tišine žive i ljudi koji to ne
zaslužuju. Pa da li oni imaju srce, da li ih grize savjest, ako je uopšte i imaju? To se svi mi pitamo. Pa pogledaj
tamo, meðu djecom, ima li bezbrižnog djetinjstva. Z aprepašten si, znam, nema pjesme satkane od umiljatog
dje èjeg glasa. A pogledaj još samo ono staro, iznemoglo, srušeno tijelo, što drhti od iznemoglosti i straha. Eno i
tamo æeš vidjeti radnièke ruke, jake i nezaustavljive, ali c vile i jadne kleèe pred nasilnièkim glasom. Eto, vidi gdje
god pogledaš jad i strah, a èovjek èovjeka se boji, a niko nikom glasa ne pušta da se izgovori: «Dosta je!»
Gledam i mislim:
Æuti èovjek mali
Zuri u nebo
Pritisnut plaštem tišinu
Priželjkujuæi
slobodu
Vj eènu

87
 slobodu.
Ostat æe tako trag
Njegovog æutanja
Zurenja u nebo
Odakle nema glasa
U svakom treptaju naših srca èuje se: «Pobijedimo ih! Progovorimo!». Ali hoæe li iko pod ovim ukletim ne-
bom progovoriti? Ima li neko ko ne    nosi strah na srcu kao teret koji ne može zbaciti? Progovorimo jednom jedni
drugima u oèi, uskratimo uživanje onima koji našu muku kroje. Bosna je pre više èista za one koji su takvi, za njih
ovdje mjesta nema.
I opet ponavljam da svi dobro èuju:
Da li znaš da æemo mi
Naslijediti sutra?
I svaki zvuk i lup
I vid i stid
I jad i strah
I prah
Ove ponosite zemlje
I taj treptaj mirni možda
još samo danas
A sutra veæ bit æe vrijeme
Vrijeme da se progovori.
Reag ujmo!
Slušajmo ptice kako pjevaju, pa pjevajmo za njima, gledajmo kako se livada uljepša, pa uljepšajmo se, gledaj-
mo kako se planine izgradiše, pa izgradimo se, a ne da rušimo, ružnjamo, svaðamo se. Reagujmo! Reèe neko da
je šutnja zlato, eto mi šutimo, «zlata» nema, krvi ima, mržnje ima . Zaista! Dosta nam je «zlata» hoæemo života,
zato pusti glas i reagujmo, meðu nama iskvarenosti ima. Reagujmo!!!
ŠUTNJU I ZLATO DAÆEMO ZA ŽIVOT I LJUBAV!!!

Hodžiæ Indira, VIII2 JU OŠ «Banoviæi», Banoviæi

88
SPORTOM U BORBI PROTIV NASILJA U    ŠKOLAMA

DAN SP ORTA

18. juna 2008. godine Osnovna škola «Banoviæi» u Banoviæima je bila domaæin
uèesnicima malonogometnog turnira za uèenike iz Kalesije i Banoviæa. Dan sporta
je protekao upravo onako kako je planirano u metodologiji aktivnost kampanje
pod nazivom: «Škole u borbi protiv nasilja me ðu djecom». Osim uèenika na ovom
turniru su bili i nastavnici, roditelji i èlanovi Udruženja vijeæa škola i roditelja Tu-
zlanskog kantona.
Kiša koja je cijeli dan padala, nije sprijeèila uèenike da se hrabro i uporno ta-
kmièe za osvajanje prvog mje sta na ovom malonogometnom turniru. Uèenici i
nastavnici iz škole koja je bila domaæin, pripremili su i prigodan program za sve
uèesnike, kao i osvježenje koje je svima dobro došlo.
Ovaj malonogometni turnir je imao glavni cilj pokazati da se djeca mogu kva-
litetno boriti protiv nasilja meðu vršnjacima i sportom. Cilj je i ostvaren. Osim ta-
kmièarskog sportskog duha, kod dje ce je bilo oèigle dno zadovoljstvo zbog cjelod-
nevnog druženja. Osjetili su da su ovaj dan veoma kvalite tno «utrošili» i obeæali su
je dni drugima da æe se ovakvi turniri realizirati i u buduæe.
Pobjednicima su uruèene vrijedne nagrade, a svim uèesnicima zahvalnice i di-
plome.

Bavimo se sportom i neæemo imati vremena za nasilje!

Mustafa Bujiæ, koordinator    VŠR OŠ «Banoviæi»

89
 Udruženje Vijeæa škola i roditelja    TK
Ulica oslobodilaca 4, 75207 Simin Han; tel/fax 035312921;
e-mail: udruzenje vsrtk@yahoo.com
Kontakt: Senada Pepeljak, predsjednica Udruženja

O NAMA!
Udruženje Vijeæa škola i roditelja TK je nastalo iz potrebe da se Vijeæa škola i roditelja Tuzlanskog kan-
tona povežu, umreže i razmjenjuju iskustva. Formirano je u julu 2005. godine.
Èlanovi udruženja su nastavnici ili drugi uposlenici škola, roditelji, uèenici i graðani iz lokalne zajednice
koji podržavaju rad udruženja. Svi èlanovi udruženja rade na volonterskoj osnovi, te tako liènim angažma-
nom doprinose poboljšanju kvaliteta odgoja i obrazovanja.

MISIJA
Udruženje Vijeæa škola i roditelja Tuzlanskog kantona je institucija koja povezuje, educira, informiše i
zastupa Vijeæa škola i roditelja, te animira roditelje i nastavnike za uzajamnu saradnju sa ciljem poboljšanja
kvalitete u odgoju i obrazovanju, a u saradnji sa vladinim i ne vladinim sektorom.

VIZIJA
Uspostavljen kvalitetan sistem odgoja i obrazovanja koji odgovara potrebama uèenika i društva u cjelini,
a koji je rezultat zajednièkog djelovanja nastavnika, roditelja, uèenika, vladinih i nevladinih organizacija.

CILJEVI UDRUŽENJA
• Demokratizacija odnosa u školama i unapreðivanje odgoja i obrazovanja kroz saradnju roditelja,
nastavnika/profesora, uèenika, menadžmenta i lokalne zajednice;
• Animiranje roditelja na saradnju sa školom, sa ciljem p oboljšanja kvaliteta odgojno-obrazovnog
procesa;
• Razvoj Vijeæa škola i roditelja u Bosni i Herce govini;
• Umrežavanje, povezivanje i razmjena iskustava Vijeæa škola i roditelja na opæinskom, kantonalnom,
regionalnom, državnom i me ðudržavnom nivou;
• Edukacija, savjetovanje, zastupanje i informisanje Vijeæa škola i roditelja, škola i drugih zainteresovanih
institucija;
• Uspostavljanje saradnje sa Ministarstvom obrazovanja, nauke kulture i sporta, Pe dagoškim zavodom
i drugim vladinim i nevladinim institucijama, organizacijama, udruženjima i fondacijama u zemlji i
svijetu, a u skladu sa djelovanjem udruženja;
• Podržavanje i promovisanje meðunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim državama radi
uspostavljanja i raz vijanja veza i razmjene iskustava sa udruženjima, organizacijama i ustanovama
koje imaju sliène programske ciljeve;
• Ostvaruje i druge ciljeve koje su od op æeg interesa za rad udruženja.

DJELOVANJE UDRUŽENJA
• Bavi se pitanjima odgoja i obrazovanja i aktivno uèestvuje sa svojim programima, projektima i
inicijativama u kreiranju školskog sistema u Bosni i Hercegovini.
• Razvija i p odstièe saradnju nastavnika/profesora, roditelja, uèenika, menadžmenta i lokalne zajednice
kroz organizaciju treninga, edukativnih skupova, savjetovanja, seminara, konferencija iz oblasti
razvoja otvorene škole i zajednice.

90
 • Realizuje projekte i kampanje sa ciljem poboljšanja kvaliteta odgoja i obrazovanja.
• Pruža usluge edukacije, savjetovanja i treninga iz oblasti rada Vijeæa škola i roditelja i partnerstva
škola sa roditeljima i zaje dnicom.
• Uspostavlja partnerske odnose, saradnju i komunikaciju sa sliènim udruženjima, organiz acijama i
ustanovama u zemlji i svijetu sa ciljem saradnje i razvoja.
• Bavi se publicistièkom, informativnom i izdavaèkom djelatnošæu u okviru djelokruga rada
udruženja.
• Informiše roditelje, nastavnike /profesore, uèenike, obrazovne institucije i druge graðane o važnim
društvenim temama.
• Radi na prikupljanju i namicanju sredstava za rad udruženja.
• Uèestvuje u procesu donošenja zakona koji regulišu oblasti obrazovanja, porodice, mladih i slièno, u
praæenju implementacije i kršenja istih, a u skladu sa programskim ciljevima udruženja.
• Saraðuje sa predškolskim, školskim i drugim ustanovama i institucijama koje brinu o djeci i
omladini.
• Podstièe i podržava osposobljavanje svojih èlanova i drugih u regiji za aktivnije ukljuèivanje u razvoj
demokratskih škola i društva u cjelini.
• Organizuje razlièite edukativne, struène i kulturne skup ove u zemlji i svijetu radi ostvarivanja ciljeva
udruženja.
• Bavi se i drugim djelatnostima u skladu sa ciljevima udruženja.

Aktivnosti Udruženja    su od osnivanja    bile na volonterskoj osnovi i odvijale su se u saradnji sa    Ministar-
stvom obrazovanja, nauke kulture i sporta,    Pedagoškim zavodom Tuzla, uz podršku Vlade TK i ne vladinih
organizacija Udruženjem za saradnju roditelja i škola u Bosni i Hercegovini (USRŠBiH),    CRS,    BOSPO,
MIOS, PRIJATELJICE, OSCE , VESTA i drugim.
Èlanovi Udru ženja su nastavnici/profesori, pe dagoz i, roditelji, educirani za realizaciju radionica, trenin-
ga, okruglih stolova i konferencija kroz aktivno uèešæe u razvoju Vijeæa škola i roditelja u organizaciji CRS-a,
Bospo-a , MIOS- a i OSCE-a.
Održane su brojne konferencije i okrugli stolovi o z naèaju graðanskog uèešæa i partnerstvu škole i    rodi-
telja.
Realizovani su projekti:    Reforma obrazovanja u TK i Prevencija u smanjenju nasilja nad djecom    i omla-
dinom.
Planovi za buduænost: Prevencija nasilja meðu vršnjacima i e dukacija èlanova Vijeæa roditelja u školama
za    ra zvoj kvalitetne škole.

LITERATURA (korištena i preporuèena)

1. Maja U., (2000): Za svemire – Priruènik miroljubivog rješavanja sukoba u osnovnoj i srednjoj školi, Zagreb
2. Mediation UK, Training Manual in Community Mediation Skills , Mediation UK 82 a Gloucester Road Bristol
BS78BN
3. Smajiæ, M., Pepeljak, S., Buljubašiæ, F., Hasiæ, O. (2006): Sva su djeca posebna, Edukativni materijal za uèitelje,
Meðunarodno udruženje «Interaktivne otvorene škole» Tuzla
4. Gidens, A. (2005): Sociologija
5. Spahiæ. M., (1994): Sociologija, Sarajevo
6. Legrand, L., (2001): Moralna izobrazba, Zagreb
7. Iliæ, D., Jenðiloviæ, M., Popadiæ, D., (1995) Uèionica dobre volje, Beograd
8. Kuzmaniæ, M., Kolesariæ, V., (2003): Tolerancija u svakidašnjem životu, Naklada Slap
9. Škola u zajednici: Roditelji partneri u školi, urednik Pepeljak, S. i urednici saradnici Hasiæ, O.,    Buljubašiæ, F.,
Husiæ, H., Sarajliæ, M., Bogunoviæ, A. (2005). Izdavaè: Udruženje vijeæa i roditelja TK
10. Brošura: Vodiè za rad vijeæa roditelja u osnovnim i srednjim školama, (2007) OSCE i Udruženje za sardnju
roditelja i    škole u BiH, Sarajevo
11. A. Barath, D. Matul, LJ. Sabljak «Korak po korak do oporavka»
12. Aylon O. «Helping children cope with stress»
13. Begiæ, A., Bognar, L., i Uzelac M. (1997): Budimo prijatelji, Zagreb
14. Jankoviæ, J. (1996): Sukob ili suradnja (II izdanje), Alinea, Zagreb
15. Jankoviæ, J (1994): Zloèasti ðaci genijalci, Alineja, Zagreb
16. Bunèiæ, K., Ivkoviæ, Ð., Jankoviæ, J., Penava, A. (1994): Igrom do sebe, Alineja, Zagreb
17. Luk.link.ba(dobro_je_znati/komunikacija/
18. www.cioo.ba

91
 UDRUŽENJE VIJEÆA ŠKOLA I RODITELJA TK

ZAHVALJUJE ZA SARADNJU

Ministarstvu obrazovanja i Pedagoškom zavodu

Vladi Tuzlasnkog kantona
Gimnaziji «Meša Selimoviæ» Tuzla
JU OŠ «Simin Han», Tuzla
Humanitarnoj organizaciji World Vision International, Ured u Tuzli

92
 PRILOG

STRUÈNI    SAR ADNICI    U    PROJEKTU

STRUÈNO OSOBLJE ANGAŽOVANO NA PROJEKTU
R.br. Ime i prezime Struèna sprema Zanimanje    Aktivnosti na projektu

1. Azra Bogunoviæ VŠS Nastavnica razr. nastave    Urednica i realizacija radionice, tehnièka obrada
2. Haraèiæ Fuad VSS Profesor    informatike Realizacija radionice
Minela Spahiæ VSS Profesorica bosankog, Realizacija radionice
3. hrvatskog i srpskog jezika i
književnosti
4. Amra Smajiæ VSS Profesorica geografi je Realizacija radionice
5. Selma Æatoviæ VSS Profesorica geografi je Realiazcija radionice

6.    Zekija Mešiæ VSS Prof. pedagogije Koordinacija u realizaciji ra- dionica i evaluacija

STRUÈNO OSOBLJE ANGAŽOVANO NA PROJEKTU –    VOLONTERI

R.br. Ime i prezime Struèna sprema Zanimanje    Aktivnosti na projektu
1. Lejla Idrizoviæ VSS Profesorica    Nastavna priprema za èas
2. Zinaida Èoliæ VSS Pedagog- psiholog Nastavna priprema za èas
3. Alma Ðedoviæ VSS Pedagog –psiholog Realizacija radionice i priprema
4. Elvira Slomiæ VSS Profesorica Informatike Nastavna priprema za èas
5. Mustafa Bujiæ VSS Pedagog Dan sporta
6. Minka Džafi æ VSS Prof. Raz.nastave Nastavna priprema za èas
7. Nafi ja Altumbabiæ VSS Prof. raz.nastave Nastavna priprema za èas
8. Jasna Hasanhodžiæ VŠS Nast. raz. nastave Nastavna priprema za èas
9. Šerak Vildana VŠS Nast. Razredne nastave Nastavna priprema za èas
10. Nermina Hukiæ; VSS; VSS Prof. engl. jez.;prof. tjel. od- Nastavna priprema za èas
Hamid Zubèeviæ goja
11.. Amira Fafuliæ VSS Prof. Muzièke kulture Urednica i nast. priprema za èas
12. Adisa Èekiæ VSS Prof. Raz.nastave Priprema za èas
13. Mersija    Sarajliæ VŠS Nast. Bosanskog, hrvatskog i Priprema za kreativnu radio-
srpskog jezika i književnosti nicu
Lektor
14. Munira Jahiæ VŠS Nast. Matematike Priprema za èas i radionicu
15. Razija Hamzabego-
viæ VŠS Nast. Hemije i kulture življenja Priprema za radionicu
16. Nijaz Hamidoviæ VŠS Nast. Razredne nast Priprema za èas
17. Amela Andeliæ VSS Sociolog Priprema za èas
18. Ibrahim Fazliæ VŠS Nast. Tehnièkog    Okrugli sto
19. Selma Muminoviæ VSS Pedagog- psiholog Urednica
20. Ekrema Živèiæ VSS Rudarski inženjer    Urednica
21.    Halima Husiæ SSS Ekon. tehnièar Urednica
22. Senada Pepeljak VSS Prof. Pedagogije Izdavaè i urednica
23. Admira Baha VSS Defektolog Preporuka
24. Almedina Hadžiæ VSS Defektolog Urednica

U realizaciji projekta    Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom    je uèestvovalo ukupno
30 struènih nastavnika/profesora.

93