TEMATSKE CJELINE

1. UVOD U TEORIJU ORGANIZACIJE

2.
PROIZVODNJE
3. NORMATIVI
4. PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE I

5.
6. METODE PLANIRANJA
LITERATURA
1. Bu ar, G., Tesarski, armira ki i betonski radovi na
gradilištu, G , Osijek,
1997.
2. Bu ar, G., Normativi i cijene u graditeljstvu,
, Rijeka, 2003.
3. Izetbegovi , J., Žerjav, V.,
proizvodnje, GF Zagreb, HUOG, Zagreb, 2009.
4. Klepac, J., ,U šta,
, 1982.
5. Lon ari , R.,
radova, HDGI, Zagreb, 1995.
6. Trbojevi , B., ,
, Beograd
1. UVOD U TEORIJU ORGANIZACIJE,
POJAM, ASPEKTI

1. POJAM ORGANIZACIJE – nema jedinstveno zna enje

Op enito – povezivanje ljudi radi ostvarenja zajedni kog cilja (ciljeva)
ergon – gr . rad

2. ZNA ENJA POJMA ORGANIZACIJE

l TEHNI KO ZNA ENJE - ORGANIZACIJA RADA

horizontalna organizacija (za razliku od vertikalne-

hijerarhijske)

- raspored i redoslijed radnih operacija

i poslova, dimenzioniranje radne snage i strojeva,
studija vremena i pokreta, vremensko planiranje,
, uvjeti rada,
vremenski i stati ki planovi i dr.
l EKONOMSKO ZNA ENJE – EKONOMIKA POSLOVANJA

n primjena ekonomskih znanja u poslovanju tvrtke

n – direktni i indirektni troškovi poslovanja, izra unavanje

faktora, prodajne satnice, prekovremeni rad, analize jedini nih cijena,
izrada troškovnika, ponuda, penali i premije i dr.

l SOCIJALNO ZNA ENJE - ORGANIZACIJA KAO SOCIJALNI SUSTAV

n vertikalna organizacija

n Izu ava se hijerarhijska struktura organizacije, tj. ruk . što

spada u formalno . U socijalnoj
organizaciji izu ava se i motivacija za rad, sustav kontrole, tipovi
, osobine koje mora imati rukovoditelj i dr.

n Pored formalnih, javljaju se i neformalni odnosi - odnos vlasti i mo i,

odnosi pojedinih slojeva, npr. rukovoditelja, stru njaka, administracije i
radnika.
 Socijalno zna
zanemareno. Dva su bitna razloga tome:

1) potreba za respektiranjem ovakvog pristupa organizaciji još nije

sazrela u svijesti najve njaka

2) kao posljedica pod 1) nedostatak ove vrste naobrazbe u

procesu š ženjera

Posljedica - tehnološki determinizam –zna i da je bitna

samo tehni ko-tehnološka komponenta organizacije.
Javlja se uvijek kad je zanemarena socijalna komponenta.
Organizacijska struktura

- Predstavlja formalnu organizaciju

- Grafi ki se prikazuje organizacijskom šemom - mrežom

organizacijske cjeline

- Kod nekih autora ova šema predstavlja strukturu

– vertikalna organizacija
Organizacijska struktura

o Organizacijska struktura je, dakle,

(model) organizacijskih jedinica.

Primjer linijske strukture

Obilježja:
UPRAVA
Jedinstveno izdavanje naloga
Linija je službeni put za naloge

FINANCIJSKO-
POSLOVI
POSLOVI

Kadrovska služba Pravna služba Niskogradnja Visokogradnja

Projektna struktura

•u tvrtkama gdje se obavljaju poslovi projektnog tipa

•grupe ili timovi su promjenjivi i ovise o projektu
• - nivou projekta
Primjer organizacijske strukture
fakulteta
o Amorfna (fakultet)

DEKAN

Dekanski kolegij

Zavod 1 Zavod 2 Zavod 3 Zavod 4 Zavod 5

Katedra 1 Katedra 2
Katedra 1 Katedra 2
Zna ajke amorfne organizacije

o Formalna svojstva amorfne strukture:

– Gotovo potpuna autonomija suradnika
– Slabi vertikalni i horizontalni odnosi

o Prednosti:
– Radi nedostatnosti vertikalnih i horizontalnih
odnosa postoji mogu nost potpune
koncentracije prema istraživa kom objektu
2. ORGANIZACIJSKA ZNANOST I NJEZIN RAZVOJ

n Prije razvoja organizacijske znanosti organizacijski

problemi rješavali su se empirijski.

n Organizacijske probleme ne može se izbje i. Oni su usko

vezani uz ljudsku djelatnost i pojavljuju se gdje god ona
postoji. Mogu se rješavati iskustveno, empirijski ili
primjenom nekih znanstvenih saznanja.

n Organizacijska znanost po inje se razvijati na prijelazu iz

19. u 20. st., u vezi s pojavom industrijske
revolucije.

n Dotadašnju manufakturnu proizvodnju istiskuje

industrijska i zato se javlja niz organizacijskih
problema.
KLASI NA TEORIJA ORGANIZACIJE

o Utemeljitelj: Frederick Winslow Taylor

(1856-1915.)
o Prošao je razvojni put od pripravnika
do glavnog inženjera u tvornici elika
u Philadelphiji (upoznao sve faze
proizvodnje)
o 1911. objavljuje “Principles of
Scientific Management”
o Taylor uo ava probleme:
n Zarade radnika ne ovise o rezultatu
rada
n Loša organizacija posla – nedovoljna
iskorištenost radnika i strojeva
n loše i zastarjelo upravljanje

proizvodnji
o Rješenja:
n Provodi diobu rada
n Provodi studiju pokreta – odabir najboljih
pokreta
n Odabir najboljih radnika za izvršenje
n Uvjež
pokreta
n
n Izbor najboljeg alata
n Organiziranje najboljih uvjeta radnog mjesta
n Uvodi znanstveno upravljanje
o Taylorova rješenja trebaju osigurati
niske troškove, visoku produktivnost i
visoke pla e.
• Taylor smatra da višekratnim mjerenjima vremena
izvršenja treba utvrditi “poštenu porciju dnevnog rada” na
koju se nadovezuje “poštena zarada”.
• Testovima treba utvrditi najbolje radnike za pojedine
vrste radnih procesa.
• Taylor time postavlja temelje standardizacije i
normiranja radnih procesa i izvršitelja.

• Prvo je taylorizam primijenjen u Fordovim tvornicama

automobila.
• Posljedice: u po etku zarade su porasle 30-60 %,
produktivnost do 300 %.
• Nakon nekog vremena – fluktuacija radnika.
• Fenomen je bio neobjašnjiv.
o Traži se faktor X – zašto radnici napuštaju tvornice unato
visokim zaradama?

o ELTON MAYO je našao odgovor. Proveo je tzv. hotornske

eksperimente. Ustanovio je da poboljšanje tehni kih uvjeta (npr.
osvjetljenje, buka, temperatura) prostorije nije znatno
doprinijela pove anju produktivnosti, ali poboljšanje odnosa
(npr. priznanje rezultata rada poboljšava motivaciju, odnos
prema radu i produktivnost. To
zadovoljeni njihovi materijalni uvjeti (pla
visinu koja zadovoljava njihove životne potrebe).

o Time je oborena Taylorova teorija da se zalaganje radnika na

radu može objasniti isklju ivo tehni kim i ekonomskim uvjetima,
a da odnos prema ljudima i nemaju
nikakvog utjecaja.
n

n TAYLOR JE POGRIJEŠIO NA
KONCEPTUALNOJ RAZINI – ZARADA
NIJE JEDINI MOTIV RADA

n Kao reakcija na taylorizam javljaju se

“HUMAN RELATIONS” teorije koje u
centar stavljaju ovjeka
KLASI NE TEORIJE I TEORIJE “HUMAN RELATIONS”

o KLASI NA TEORIJA
n NAJVE A U INKOVITOST RADNIKA
NAJVE E ZADOVOLJSTVO

o TEORIJA “HUMAN RELATIONS”

n NAJVE E ZADOVOLJSTVO
NAJVE A U INKOVITOST
/Objašnjenje: U organizaciji u kojoj je ljudska komponenta
zanemarena, ljudi se osje aju vrlo nelagodno, ak
nepodnošljivo i ne mogu davati dobre radne rezultate./
n Iza “human relations” javljaju se teorije
koje nastoje pomiriti ove dvije krajnosti
(npr. Barnard ujedinjuje dotad
dominantnu tehni ku orjentaciju u
organizacijskoj teoriji s pristupom “human
relations”).