14.

SVIJETLI PRIMJER MRAČNOG POSLOVANJA

Od svih dobrih stvari znanje je najbolja: zato što ga nitko ne može ukrasti, zato što ga nitko
ne može kupiti, zato što je neuništivo.

Ma kakvim znanjem ovladao tvoj um,

ne zastaj nikad u učenju – ni časa,
jer znaj: da prekidanja u učenju nema.

Ne valja suditi o nekom čovjeku

po onome što ne zna, već po onome što zna.

MONOTONIJA NEZNANJA
Da bih razbio monotoniju posve zakonskih tekstova, kao početak izdvojio sam ove dvije
mudre izreke o znanju.
I, odmah da se razumijemo, ja držim da je Zakon jako dobra proza, gdjegdje i poezija, ako je
dobro napisan i ako je provediv, kao što je to, primjerice, Zakon o obveznim odnosima.
Ali kako izići iz ovog kruga donošenja neprovedivih zakona?
Ili, još gore: kako provoditi zakone, bez svakojakih mentora, to jest tumača zakona? Kao da je
Zakon Alajbegova slama, pa udri po njoj.
A znamo, dragi moji, da se od Rimskog doba pa, eto, sve do današnjih dana govori uvijek
isto: - bolje je i loše Zakone provoditi i od njih stvoriti pravnu praksu za sve, nego dobre
Zakone tumačiti jer će se i dobri zakoni pretvoriti u loše. U ono što volimo definirati kao -
koliko ljudi, toliko mišljenja.

Zašto inzistiram na primjeni Zakona?

Jednostavno zato što pravo na tumačenje Zakona u RH ima samo Hrvatski sabor. To pravo
nema ni jedan sudac, ni jedan odvjetnik, ni jedan pravnik. Samo Hrvatski sabor donosi i
tumači zakone i točka. Nema više.

EH, GRUNTOVNICE...
Što se to kod nas desilo devedesetih godina da je pravna struka, odnosno ljudi koji su trebali
donositi i provoditi zakone, zakazali? Je li to bilo neznanje ili namjera koja će nas sve jako
puno koštati?
Bilo što bilo, uskoro ćemo to otkriti kroz harmonizaciju Zakona s Europskim
zakonodavstvom.
Svakodnevno otkrivamo propuste donešenih Zakona, kao i posljedica koje su proizišle iz
primjene tako donešenih Zakona.
Zakoni i Uredbe koje su imale intenciju ograničiti pravo vlasnika da raspolažu svojim
vlasničkim pravom, zbog ratnog stanja, pretvorili su ograničeno pravo posjeda radi zaštite
imovine i radnih mjesta u pljačku tuđe pokretne i nepokretne imovine. Sukladno daljnjoj
praksi, zahtjevi privremenih posjednika, prema političkoj podobnosti, pretvarali su privremeni
posjed u vlasništvo bez pravnog osnova. Gruntovnice su provodile upise prava vlasništva bez
pravnog osnova. Kao što sam već opisao u prethodnim postovima, Hrvatska je ratificirala
međunarodne ugovore koji su poništili nezakonite radnje gruntovnica i ostalih institucija koji
su tumačili Uredbe i zakone prema podobnima i mijenjali vlasničku strukturu nekretnina.
Novi vlasnici su time dobili mogućnost da podižu kredite na osnovu procijenjene vrijednosti
tih nekretnina i uđu u kupovinu novih dionica ili nekretnina i tako nezakonito steknu nove
vrijednosti.
Zakon o obveznim odnosima je regulirao da tako stečene vrijednosti pripadaju Zakonitom
vlasniku nekretnine, na osnovu koje je dignut kredit i kupljena nova vrijednost.

Budući da od mene očekujete neki konkretan primjer, evo jednog koji je naprosto
nevjerojatan.
Svi podaci, koje navodim u tekstu, potječu iz gruntovnog izvatka Gruntovnice Rovinj.

PUT JEDNE NEKRETNINE

Rekreaturs d.d. Zajednica za organizaciju odmora radnika, poduzeće iz Beograda, ima
odmaralište u Rovinju.
Rekreaturs je zemljište kupio pedesetih godina i izgradio odmaralište, uredio vodu, struju,
telefon, cestu, kanalizaciju i, zajedno sa drugim, urbanizirao čitavo područje Rovinja. Upisani
su u gruntovnicu kao vlasnici.
Novim premjerom zemljišta 1986. godine su u katastarskom operatu Općine Rovinj objedinili
sve svoje parcele u jedno zemljišno knjižno tijelo.

A sad evo kako je jedna nekretnina poslužila za bogaćenje, bez pravne osnove, pojedincima
ili grupi?
Gruntovnica u Rovinju, temeljem rješenja Okružnog privrednog suda Rijeka, upisuje
zabilježbu zabrane prava raspolaganja Rekreatursu i uknjižuje pravo korištenja te nekretnine
na Rovinj Ugoturs s. p. o. Rovinj.
Iste godine gruntovnica, dakako bez znanja i obavijesti vlasnika, mijenja nositelja prava
korištenja Rovinj Ugoturs s. p. o. na Građevinsko poduzeće, Aldo Rismondo p. o. iz Rovinja,
koje pak 1993. godine mijenja ime u Aldo Rismondo d. d. za turizam i građevinarstvo Rovinj.
Istoimeno poduzeće diže kod Istarske banke d.d. Pula kredit, temeljem procjene nekretnine, u
visini 10.000.000 kn. Banka upisuje svoj teret u gruntovnicu.
Poslije, Istarska banka d. d. ustaje ovrhom za svoj kredit Aldu Rismondu d.d. i prodaje
odmaralište da namiri dug po kreditu, pazi sad, za samo 566.073 kn, koju svotu uplaćuje
Jadran – turist, Rovinj.
Nekretnina je površine 176.850 četvorna metra, ima 1100 kreveta i 1500 mjesta za
kampiranje. Procijenjena vrijednost Rekreatursovog odmarališta je cca 34.000.000 EUR-a.
Idemo dalje. Jadran – turist, Rovinj uknjižuje se kao vlasnik na nekretninu za koju je platio
dug Aldo Rismonda po kreditu u visini 566.073 kn.
Ali to nije sve.
Jadran- turist mijenja ime u Rovinj - turist, što gruntovnica uredno bilježi novim upisom u
vlasničkom listu. Rovinj-turist diže kredit kod Istarske banke, 26.500.000 kuna i prepušta
vlasništvo Istarskoj banci. Istarska banka upisuje se u gruntovnicu 1998. godine.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak, temeljem sporazuma o preuzimanju duga od Istarske
banke u visini od 4.860.000 kuna, postaje vlasnik nekretnine 2000. godine i upisuje se u
gruntovnicu.
Ničim izazvana Astra Internacional d. d., javno poduzeće iz Zagreba, osporava pravo upisa
Rovinj - turistu d. d. u gruntovnicu i 2002 godine pravi zabilježbu spora u gruntovnici.
A tko će vratiti novce i gdje i kome su otišle ovdje navedene kunice; tko je s njima
raspolagao; kako banka nije kontrolirana trošenje kredita...?
Na ta pitanja i druga pitanja treba nam odgovor dati Državno odvjetništvo. A ono pak neće da
provede Anex-G koji je sve ove ovdje napisane radnje poništio.
Otkud Astra Internacional d.d. javno poduzeće u sporu?
Zašto se Astra internacional nije nikad pretvorila ni po Markovićevim Zakonima niti prema
ZTD – u, a ipak je d.d.
Rekreaturs d.d. nije nikad prestao biti vlasnik, prema Zakonu o normalizaciji odnosa i Anexu-
G iz 1996.godine.

Banke su davale, evidentno je, nepozvanima kredite. Mi smo sanirali te banke Netko je
papirnato pokrio dugove.
Na kraju ti dugovi ostaju nama u dugu države, koje ćemo mi opet, kao zahvalni domoljubi,
otplaćivati.