Professional Documents
Culture Documents
Zašto su vlakna važna, i zašto nas bombardiraju reklamama i pakiranjem u kojem obećavaju da ćemo
baš u njihovom proizvodu naći najviše vlakana?
Ako su vas ikad pitali "Jesi li pojeo dnevnu dozu vlakana?", a o njima znate otprilike kao i većina ljudi vjerojatno ste
ostali zbunjeni.
Da bi malo rasvijetlili ovu temu predstavljamo 8 činjenica koje vjerojatno ne znate o vlaknima.
Prethodni članci:
Voće i povrće čini vas seksipilnijima (17.11.2009.)
Zeleno povrće štiti oči (30.12.2009.)
Zašto su voće i povrće silniji od tumora? (29.10.2008.)
Ubijanje tih stanica vrlo je važno za poboljšanje odgovora tumorskih stanica na kemoterapiju.
"Tijekom liječenja glavni vam je cilj ubiti stanice raka," objasnio je Xin Cai, jedan od autora istraživanja.
"No da se zaustavi rast stanice i da se stanica ubije, p53 se treba premjestiti u jezgru stanice. Apigenin pomaže
proteinu p53 da se premjesti u jezgru stanice," dodao je.
U članku objavljenom u časopisu Proceedings of the National Acaemy of Sciences istaknuta je velika važnost koju
prehrana bogata voćem i povrćem ima u smanjivanju rizika za rak.
Mnoga ministarstva zdravstva diljem svijeta izdala su preporuku da se svaki dan pojede najmanje pet porcija voća i
povrća.
Za MojDoktor Lovro Lamot, dr.med. 29.10.2008.
Spomenute namirnice sadrže karotenoide ( mrkva je po tome odavno poznata ), poput luteina i zeaksantina, koji
igraju važnu ulogu u zaštiti retine oka, rekao je Billy R. Hammond, PhD, autor studije i profesor eksperimentalne
psihologije na sveučilištu Georgia.
Lutein i zeaksantin pomažu u smanjivanju nelagode i poteškoća izazvanih blještanjem, pojačanim kontrastima,
smanjuju vrijeme oporavka od fotostresa, te popravljaju vizualni domet oka. A učinak luteina i zeaksantina važni su
jer potencijalno mogu popraviti vid biološkim i prirodnim putovima. No, iako se u prirodi nalazi oko 600 karotenoida,
samo dio njih mogu uspješno apsorbirati ljudi - putem hrane.
Za zdravu dozu luteina i zeaksantina uz mrkvu jedite puno kelja, špinata i ostalo zeleno lisnato povrće.
Istraživanje provedeno na ljudima koji su tri tjedna jeli orahe, a inače imaju visoku razinu lošeg kolesterola,
pokazalo je u stresnim situacijama imaju niži krvni tlak nego obično.
Tijekom studije sudionici su zamoljeni da održe trominutni govor ili stave jednu nogu u hladnu vodu, obje situacije
poznate su kao uzroci stresa.
20 tehnika za "Oni koji su tri tjedna jeli orahe imali su niži krvni tlak nego drugi sudionici istraživanja",
svladavanje stresa rekla je profesorica Sheila West s Državnog sveučilišta Penn.
"Ovo je prva studija koja je pokazala da orasi snižavaju krvni tlak tijekom stresne situacije", dodala je.
Orasi bi nekima mogli spasiti i život jer pretjerani biološki odgovor na stresnu situaciju, uočen kod određenih osoba,
povećava rizik za razvoj srčanih bolesti.
Volonteri su imali tri različita programa prehrane. Jedan je uključivao orahe, drugi orahe i ulje oraha, a treći orahe i
laneno ulje. Uvođenje lanenog ulja u prehranu nije utjecalo na krvni tlak, ali je imalo protuupalni utjecaj na arterije.
Ovo bi također moglo smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u orasima, poznati su razrjeđivači lošeg kolesterola.
Prethodni članci:
Jedete li orašaste plodove nekoliko puta tjedno imat ćete zdravije srce - tajna je u bogatstvu mononezasićenih i
polinezasićenih masti. Orašaste plodove vrlo je jednostavno nositi sa sobom, ne hlape, ne mijenjaju okus i jeftini su
u usporedbi s drugim izvorima proteina, piše Ordinacija.hr.
Neki stručnjaci tvrde kako nije važno koju vrstu ovih plodova jedete no ipak postoje razlike u nutritivnoj vrijednosti.
Primjerice, 30 grama badema sadrži 163 kalorije i 14 grama masti, dok jednaka količina makademija oraha ima 204
kalorije i više od 21 grama masnoće. Većina orašastih plodova uklapa se negdje između ovih ekstrema, uz iznimku
kestena, koji nisu niti kalorični niti masni. Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, koji još nalazimo i kod nekih
vrsta riba poput lososa. Bademi su, pak, prvaci u kategoriji vitamina E i magnezija.
Indijski oraščići također obiluju magnezijem, dok se selen, koji štiti od raka prostate, nalazi u brazilskim oraščićima.
Osim navedenih sastojaka, orašasti plodovi sadrže i vlakna, folate, bakar i arginin.
Jesti ih treba nezasoljene i pomalo jer su kalorični. I nemojte se ograničiti samo na cijele ili nasjeckane orašaste
plodove. Primjerice, maslac pripravljen od orašastih plodova jednako je ukusan i hranjiv.
Ružičasti ten koji je obično rezultat prehrane bogate voćem i povrćem, najprivlačniji je oku većine muškaraca i
žena, otkrili su škotski znanstvenici Sveučilišta St. Andrews. Naime, ovaj izgled ostavlja dojam da su ljudi zdraviji,
prenosi Večernji list.
Ian Stephen, liječnik koji je proveo istraživanje, naveo je kao odlične primjere ovoga zdravog atraktivnog izgleda
Johnnyja Deppa i Myleene Klass.
"Većina naših prethodnih istraživanja usmjerila se na oblik lica ili teksturu kože, no jedna od karakteristika koja je
najpodložnija promjenama je boja kože, objasnio je Stephen dodavši kako se "na zapadu često misli da je
sunčanje najbolji način da poboljšamo boju kože, no sva istraživanja pokazuju da je zdravi stil život s
odgovarajućom prehranom puno bolja opcija".
Rumena koža puna kisika sugerira kako osoba ima snažno srce i pluća. To potvrđuje i činjenica da su pušači i ljudi
koji boluju od dijabetesa ili nekih bolesti srca bljeđe boje kože. Karotenoidni pigment koji sadrži voće poputa
naranača i rajčica, zatim mrkve, špinat i ostalo lisnato povrće snažan je antioksidans koji upija opasne sastojke
koje tijelo proizvodi u borbi s bolešću. Poznato je i da su važni za imunološki i reproduktivni sustav te pomažu u
sprečavanju pojave raka.
I kosti reguliraju šećer u krvi Nova nada za dijabetičare Kod nekih ljudi
dijabetes bi mogao biti potaknut promjenama u skeletu. Održavanje zdrave tjelesne težine,
balansirana prehrana i fizička aktivnost može pomoći u smanjenju rizika razvoja dijabetesa tipa 2.
Naše kosti imaju ključnu ulogu u regulaciji šećera u krvi i mogle bi biti uzrok dijabetesa kod nekih ljudi, tvrdi se u
novom američkom istraživanju. Pokusi na miševima otkrili su da pregradnja stare kosti radi nadomještanja novom
također pomaže pri održanju zdrave razine šećera. Pokazalo se da je vjerojatna poveznica hormon osteokalcin.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Columbia navodi da bi nalaz mogao voditi boljim lijekovima za kontrolu dijabetesa
tipa 2. Voditelj studije dr. Gerard Karsenty, prethodno je napravio rad koji je pokazao da osteokalcin kojeg otpušta
kost može regulirati razinu šećera u krvi.
Vježbanje čuva kosti On stimulira proizvodnju inzulina u gušterači koji poboljšava mogućnost stanica da
dojilja preuzmu glukozu iz krvi. Međutim u posljednjoj studiji pokazalo se da osteokalcin jedino
funkcionira kada je kost razorena prirodnom pregradnjom. Daljnje ispitivanje sa osteokalcinom i razinom glukoze
na maloj skupini bolesnika sa genetskim defektom u pregradnji kosti potvrdilo je početne nalaze na miševima.
Rezultati sugeriraju da bi kod nekih ljudi dijabetes mogao biti potaknut promjenama u skeletu. Također navodi da
lijekovi koji stimuliraju ovu vezu između kosti i inzulina mogu voditi boljem liječenju dijabetesa tipa 2.
Njihovi zaključci?
1.Lijekovi za jačanje kosti koji se koriste u stanjima poput osteoporoze mogu interferirati s ovim procesom i
uzrokovati problem s razinom šećera. Ovo istraživanje ima važne implikacije i za pacijente s dijabetesom i za one s
osteoporozom. Najprije, ovo istraživanje pokazuje da je osteokalcin povezan s nastupom dijabetesa.
2.Kost bi mogla postati nova meta terapije dijabetesa tipa 2 budući da se čini da jako pridonosi intoleranciji glukoze.
Ono što je u ovoj fazi poznato je da promjene u načinu života kao što su održavanje zdrave tjelesne težine,
balansirana prehrana i fizička aktivnost može pomoći u smanjenju rizika razvoja dijabetesa tipa 2 i također može
pomoći ljudima s dijagnosticiranim dijabetesom u boljoj kontroli stanja.
MojDoktor
Prethodni članci:
Krigla piva jača kosti (29.12.2009.)
Vježbanje čuva kosti dojilja (09.10.2009.)