OSHO

KNJIGA O EGU

OSHO

KNJIGA O EGU
OSLOBOENI ILUZIJE

www.novaarka.hr

Zagreb 2007. Biblioteka OSHO

Naslov originala: "THE BOOK OF EGO" Copyright - 2000 Osho International Foundation, Switzerland. www.osho.com Copyright za Hrvatsku 2007 NOVA ARKA d.o.o., ZAGREB Sva prava pridrana. OSHO is a registered trademark of Osho International Foundation, used with permission/license. Materijal u ovoj knjizi je odabran iz raznih predavanja koja je Osho odrao prisutnoj publici. Sva Oshova predavanja su objavljena u cijelosti kao knjige, a takoer su dostupna i kao izvorni audio zapisi. Audio zapisi i kompletni tekstovi mogu se nai on-line u Oshovoj biblioteci na web stranici: www.osho.com Nakladnlk: NOVA ARKA d.o.o. Tkalieva 44 10000 ZAGREB Za nakladnika: Aziz Hasanpai Prijevod i lektura: Stanka Hraba Grafiki urednik: Vedran Firkelj Tisak: VEMAKO, Zagreb, 2007. ISBN: 978-953-6123-71-1 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod rednim brojem 641870

Ego je ledeni brijeg. Otopite ga u dubokoj ljubavi, tada e on nestati, a vi ete postati dio oceana. Osho

SADRAJ:

Predgovor .................................................................................................................... 5 Poglavlje 1. - Ego...................................................................................................... 7 Poglavlje 2. - Ideli................................................................................................... 21 Poglavlje 3. - Uspjeh............................................................................................... 34 Poglavlje 4. - Um .................................................................................................... 42 Poglavlje 5. - Poistovjeivanje ............................................................................... 53 Poglavlje 6. - Mo................................................................................................... 59 Poglavlje 7. - Politika.............................................................................................. 68 Poglavlje 8. - Nasilnost........................................................................................... 73 Poglavlje 9. - Terapija............................................................................................. 80 Poglavlje 10. - Meditacija......................................................................................... 99 Poglavlje 11. - Ljubav............................................................................................. 105 Poglavlje 12. - Nesebinost .................................................................................... 110 Poglavlje 13. - Prosvijetljenost ............................................................................... 120 Poglavlje 14. - Uobiajenosti.................................................................................. 132 Poglavlje 15. - Sloboda........................................................................................... 140

Predgovor Jednostavnost nije nikakav izazov egu, pravi izazov je tekoa, a tek nemogunost da se neto uini je doista velik izazov. Veliinu vaeg ega moete otkriti po izazovu koji ste prihvatili, po mjeri vaih ambicija. Jednostavnost nije privlana egu, jednostavnost je smrt za ego. A ovjek je izabrao zamrenost ak ondje gdje uope nema potrebe za njom. I to zbog jednostavnog razloga - kad je neto zamreno, on moe rasti i jaati svoj ego. On postaje sve vaniji u politici, religiji, u drutvu - svuda. Cijela psihologija je usklaena tako da ego postane to jaim. ak i one budale, psiholozi, naglaavaju da je ovjeku potreban jak ego. I zato vam program obrazovanja budi ambiciju kaznom i nagradom da vas usmjeri u odreeni smjer. Vai roditelji od samog se poetka previe nadaju vaem uspjehu. Oni misle da im se rodio Aleksandar Veliki, ili da njihova ki nije nitko drugi nego reinkarnacija Kleopatre. Ve na poetku roditelji vam postavljaju uvjet - ako se ne dokaete, niste ni za to. Jednostavan ovjek se smatra glupanom. Jednostavan ovjek nije bio do sada cilj ljudskog drutva. A jednostavan ovjek ni ne moe biti cilj, jer on je roen kao jednostavan. Svako je dijete jednostavno, ono slii istoj kolskoj ploici. Tada roditelji ponu upisivati po toj ploici ono to dijete mora postati. Nakon njih to ine uitelji, sveenici, razni voe - svi oni naglaavaju da morate postati netko, inae e vam ivot proi uzalud. A sve je upravo suprotno. Vi ste bie. Vi ne morate postati nitko drugi. To je znaenje jednostavnosti: ostati u miru sam sa sobom, ne slijediti nikakav trag da se neto postane neto to je stalno. Nema mjesta na kojem ete osjeati da je vae putovanje zavreno, da ste dostigli najvii vrh koji ste eljeli. Nitko u cijeloj povijesti ovjeanstva nije to mogao uiniti zbog jednostavna razloga jer se ovjek kree u krugu. I tako je netko u neem uvijek ispred vas. Moete postati predsjednik Amerike, ali pred Muhamedom Alijem velikim uvijek ete se osjeati inferiorni. Vi nemate te njegove animalne snage. Muhamed Ali moe dati otar udarac akom po nosu Ronaldu Reaganu i Ronald Reagan e se ispruiti po tlu. Moete postati premijer neke zemlje, ali kad se susretnete s Albertom Einsteinom, izgledat ete poput patuljka - neete biti premijer nego patuljak. ivot je multidimenzionalan. Nemogue je da postignete neto na svim poljima, da budete prvi na svim poljima. To je ista nemogunost, postojanje se ne razvija na takav nain. Ego je ovjekova bolest. Osobni interesi ele da ostanete bolesni. Oni ne ele da budete zdravi i cjeloviti, jer je to opasno za njih. Zato nitko ne eli biti jednostavan, nitko ne eli biti nitko. A ja jedino elim da budete u miru sa sobom, da prihvatite svoje bie.
5

Postati neto znak je bolesti, biti nitko znak je zdravlja. Ali vi niste okusili to znai biti jednostavan, zdrav i blaen. Vae drutvo nije vam dopustilo da se ni jedan trenutak posvetite sebi, zato poznajete samo jedan put, put ega. Rekli su vam da postanete Isus Krist. Ima drutava koja tee da svi postanu Bog. Taj bolesni svijet! Morate izii iz svih tih programa. elite li uivati, opustiti se, osjeati mir i ljepotu postojanja, morat ete se okaniti toga lanog ega. Ja ne elim nita drugo uzeti od vas. elim vam samo oduzeti ego, koji je u svakom sluaju tek fantazija. On nije stvarnost, zato vam zapravo nita niti ne oduzimam. A elim vam dati vae bie. Naravno, ne moram vam ga dati, jer vi ga ve imate. Mora vas samo neto prodrmati i probuditi za ljepotu prostodunosti. Nita nije bez rizika. A vi trite za sjenama koje nikad neete moi uhvatiti, zaboravljajui sva blaga koja ste donijeli sa sobom na svijet. Prije nego to vam se ispune sve elje ega, smrt e vas dokrajiti. ivot je prekratak. On ne bi smio biti uniten u tako ludim igrama kao to je igra ega. A sve je samo pitanje shvaanja. (1) Od smrti do besmrtnosti, Poglavlje 6

POGLAVLJE 1
EGO
to je ego? Ego je samo suprotnost vaega pravog sebstva. Ego niste vi. Ego je varka koju je stvorilo drutvo, kako biste se nastavili igrati s igrakom, a da nikad ne pitate za pravu stvar. Zato vam uporno govorim: ako ne odbacite ego, nikad neete upoznati sebe. Kad ste se rodili, imali ste svoje autentino sebstvo. Tada su vam poeli stvarati lano sebstvo: vi ste kranin, katolik, vi ste odabrana rasa od Boga, pretpostavlja se da ete vladati svijetom i tako dalje. Stvorili su lanu sliku o vama. Dali su vam ime, a oko imena stvorili su ambicije i usmjerenosti. Malo po malo, jer za to je potrebna jedna treina vaeg ivota, oni rade na vaem egu preko kole, crkve, koleda, sveuilita. Kad se vratite kui sa sveuilita, potpuno ste zaboravili svoje nevino bie. Sada ste veliki ego sa zlatnom medaljom, prvorazredni ste sveuilitarac. Spremni ste ui u svijet. Taj ego ima sve elje, ambicije i potrebe da bude uvijek na vrhu svega. Taj vas ego iskoritava. On vam nikad ne doputa da bar na tren ugledate vlastito autentino sebstvo, a va ivot je ondje, u vaoj autentinosti. Stoga taj ego proizvodi samo nevolju, patnju, sukobe, razoaranja, ludosti, samoubojstva i ubojstva - sve vrste kriminala. Traitelj istine treba poeti upravo s te toke: odbacite sve to vam je drutvo reklo da jeste. Vi to sigurno niste, jer nitko ne zna tko ste vi zapravo, osim vas samih. Ne znaju to ni vai roditelji ni uitelji, ni sveenici. Osim vas samih, nitko ne moe ui u privatnost vaeg bia. Zato vas nitko niti ne poznaje. Sve to su drugi rekli o vama, pogreno je. Odbacite to, napustite ego potpuno. Unitavajui ego, otkrit ete svoje bie. A to otkrie bit e najvee mogue otkrie, jer ono je poetak posve novog hodoaa prema krajnjem blaenstvu, prema vjenom ivotu. Moete odabrati: ili razoaranje, patnju i nevolju - tada zadrite ego, hranite ga. Ili elite mir, tiinu, blaenstvo - ali tada morate vratiti svoju prostodunost. (2) Iz knjige Okovi slobode, Poglavlje 33 Dijete nije roeno s egom Dijete nije roeno s egom. Ego se naui od drutva, religije i kulture. Moda ste promatrali malu djecu koja ne kau: "Ja sam gladan." Ako se dijete zove Bob, ono e rei: "Bob je gladan." Ili: "Bob eli ii u WC." Dijete nema osjeaj ja. Ono sebe naziva u treem licu. Bob je ime kojim ga ljudi zovu, zato i ono sebe naziva tim imenom. Ali doi e dan... kako e rasti, vi ete ga nauiti da to nije u redu. "Bob je ime kojim te drugi zovu. Ti mora prestati sebe nazivati Bobom. Ti si odvojena osobnost, mora nauiti sebe zvati ja."
7

Onoga dana kad Bob postane ja, on gubi stvarnost postojanja te upada u taman ambis halucinacije. Kad jednom sebe nazove ja, nastaje jedna posve drukija energija. Sada ja eli rasti, eli postati velik, eli ovo i ono, eli se popeti sve vie u svijetu hijerarhije. eli vei teritorijalni imperativ. Ako netko ima vei ja od vas, to e u vama stvoriti kompleks inferiornosti. Vi ete svim silama nastojati biti superiorniji, svetiji, vei. Sada e cijeli va ivot postati posveen jednoj glupoj stvari, koja zapravo ne postoji. Vi se nalazite na putu snova, i dalje ete se kretati tim putom i poveavati svoje ja. I to e stvarati sve vae probleme. ak je i Aleksandar Veliki imao golemih problema. Ja u njemu eljelo je osvojiti cijeli svijet i gotovo mu je to uspjelo. Kaem gotovo zbog dva razloga. U njegovo vrijeme pola svijeta nije bilo poznato, Amerika jo nije bila otkrivena. Osim toga, on je uao u Indiju, ali je nije uspio pokoriti, ve se vratio s njezinih granica. On nije bio star ovjek, imao je samo trideset tri godine. Ali u te trideset tri godine, on se samo borio, borio, borio. Obolio je, muila ga je borba, ubijanje, krv. elio se vratiti kui i odmoriti se, ali ni ta mu se elja nije ispunila. Nije uspio stii do svog doma u Ateni. Umro je samo jedan dan prije nego to je trebao stii u Atenu. Atena je bila udaljena samo dvadeset etiri sata. Ali uza sve svoje ivotno iskustvo - da postane bogatiji, vei, moniji, osjeao je potpunu bespomonost, nije mogao odgoditi ni svoju smrt za dvadeset etiri sata. A obeao je majci, kad jednom osvoji svijet doi e k njoj i staviti sav svijet pred njezina stopala kao dar. Nijedan sin nije to nikad prije uinio za svoju majku. Bilo je posve jedinstveno to to je on elio uiniti. No osjeao se bespomono, okruen najboljim lijenicima. Svi su mu govorili: "Ne moe preivjeti. Ovo putovanje od dvadeset etiri sata e te ubiti. Bolje da se odmori ovdje, moda jo postoji nada. Ali ne mii se! Nema mnogo prilike ni odmoriti se - ti ve tone. Ti si sve blie, ali ne svom domu, nego svojoj smrti, ne svom dom, ve svom grobu. A mi ti ne moemo pomoi. Mi moemo izlijeiti bolest, ali ne i smrt. A kod tebe nije u pitanju bolest. Ti si kao ispranjena puka. U trideset tri godine potroio si svu svoju ivotnu energiju, borei se s raznim narodima. Potroio si svoj ivot. Ne, ne radi se o bolesti, jednostavno je potroena tvoja ivotna energija, a potroena je uzalud." Aleksandar je bio vrlo inteligentan ovjek. Bio je uenik velikog logiara i filozofa Aristotela. Aristotel je bio njegov privatni odgojitelj. No Aleksandar je umro prije nego to je stigao u svoj glavni grad. Prije smrti naredio je svom glavnom zapovjedniku: "Ovo je moja posljednja volja i mora biti ispunjena." Koja je bila njegova zadnja elja? Bila je vrlo udna. Evo je: "Kad budete nosili na groblje koveg s mojim mrtvim tijelom, moraju obje moje ruke izvirivati iz kovega." Glavni zapovjednik je pitao: "Kakva je to elja? Ruke se uvijek dre u kovegu. Nitko nije nikad uo da se na groblje nosi koveg s rukama koje vire iz njega." Aleksandar je odgovorio: "Nemam vie dovoljno daha da ti to objasnim. Ali ukratko, elim pokazati svijetu da odlazim praznih ruku. Mislio sam da sam postajao sve bogatiji i vei. Ali zapravo postajao sam sve siromaniji. Kad sam se rodio, doao sam na svijet stisnutih pesnica, kao da sam neto u njima drao. Sada, u asu smrti, ne mogu otii stisnutih ruku."
8

Da biste drali stisnute pesnice, potreban je ivot, energija. Ni jedan mrtav ovjek ne moe drati stisnute ruke. Tko e ih stisnuti? Mrtav ovjek vie nije tu, sva njegova energija je nestala - ruke se same otvaraju. "Neka svi znaju da Aleksandar Veliki umire praznih ruku, kao pravi prosjak." Ali ne vidim da je itko ita nauio od tih praznih ruku, jer ljudi nakon Aleksandra nastavljaju initi isto na razne naine. ovjekov ego je izvor svih njegovih problema, svih ratova, sukoba i ljubomora, svih strahova i depresija. ovjek osjea da nema uspjeha, neprestano se usporeuje s drugima i tako se zbog svega vrijea, strahovito vrijea jer ne moe imati sve. Netko je ljepi od vas i to vas vrijea. Netko ima vie novaca od vas, to vas vrijea. Netko je obrazovaniji od vas i to vas vrijea. Bezbrojne stvari vas vrijeaju, ali vi to ne znate. Ne vrijeaju vas zapravo stvari, jer one ne vrijeaju ni mene. Vi ste uvrijeeni zbog vaeg ega. Ego neprestano drhti od straha, znajui savreno dobro da se radi o umjetnom, o lanom savjetu koje je izmislilo drutvo kako bi vas prisililo da trite i proganjate sjene. Ta igra ega koji se sve vie penje jedna je vrsta politike. Ego i sve njegove igre...brak je njegova igra, novac je njegova igra, mo je njegova igra. Drutvo do danas i dalje igra razne igre, to je jedna opa olimpijada koja traje na cijelom svijetu. Pojedinac se bori za svoj put prema gore, a svi ostali povlae ga prema dolje. Jer na vrhuncu Everesta nema dovoljno mjesta za sve vas. To je natjecanje razbojnika i ono vam postaje tako vano da posve zaboravljate da je drutvo, da su vai uitelji usadili u vas ovaj ego. Od djejeg vrtia do sveuilita, to svi oni rade? Svi jaaju va ego. Sve vie akademskih titula dodaje se vaem imenu i vi se poinjete osjeati sve veim. Ego je najvea la koju ste prihvatili kao istinu. Ali svi vai osobni interesi odobravaju mu jer kad bi svatko postao svjestan stanja bez ega, sva ova olimpijada koja se odrava na cijelom svijetu, jednostavno bi se zaustavila. Nitko se ne bi elio popeti na Everest, svi bi uivali i veselili se ondje gdje jesu. Ego vas prisiljava da ekate. Veselit ete se sutra kad uspijete. Danas, naravno, morate patiti, morate se rtvovati. elite li uspjeti sutra, danas se morate rtvovati. Morate zasluiti uspjeh i zbog toga radite sve vrste gimnastike. A u pitanju je samo malo vremena u kojem treba trpjeti, a tada nastaje veselje. Ali to sutra nikako da doe. Ono nikad nije ni dolo. Sutra jednostavno znai ono to nikad ne dolazi. Sutra je prekrasna strategija koja vas odrava u patnji. Ego se ne moe veseliti u sadanjosti. On ne moe postojati u sadanjosti, ve postoji samo u budunosti i u prolosti - u onom to vie ne postoji, ili to jo ne postoji. Prolosti vie nema, budunosti jo nema, ni jedna ni druga ne postoje. Ego moe postojati samo s onim to ne postoji jer on je sam nepostojei. U sadanjosti, u jednom istom trenutku, neete pronai ego u sebi, ve samo tihu radost, tiho i isto nita. (3) Od lai prema istini, Poglavlje 18
9

Ideja o odvojenom sreditu korijen je ega Ideja o odvojenom sreditu sam je korijen ega. Kad se dijete rodi, ono nema jo vlastita sredita. Devet mjeseci u majinoj utrobi ono funkcionira sluei se majkom kao sreditem, ono nije odvojeno od nje. Tada se rodi. Sada postaje korisno misliti na vlastito odvojeno sredite, inae ivot postaje vrlo teak, gotovo nemogu. Da bi preivio i borio se za preivljavanje u ivotnoj borbi, ovjek treba saznati tko je. A nitko nema nikakve ideje o tomu. Jer u najdubljoj svojoj biti ovjek je misterija. Vi niti ne slutite tko ste. U vaoj najdubljoj sri vi niste pojedinac, ve univerzum. Zato Buddha zauti i ne odgovara kad ga pitate: "Tko si ti?" On ne moe odgovoriti jer sada vie nije odvojen, postao je cjelina. No u obinom ivotu on uvijek mora koristiti rije ja. Ako je edan, mora rei: "Ja sam edan, Ananda, donesi mi vode." Tako i dalje koristi staru rije punu znaenja, rije ja. Ta je rije vrlo vana premda je fikcija. Ali mnoge fikcije pune su znaenja. Na primjer, vi imate neko ime. To je fikcija. Doli ste bez imena, niste ga donijeli sa sobom, ime su vam drugi dali. I tada, neprestanim ponavljanjem, poinjete se poistovjeivati s tim imenom. Ali ono je ipak samo fikcija. No kad kaem da je fikcija, ne mislim da je nepotrebno. Ime je potrebna fikcija, ono je korisno. Kako se inae moete obraati ljudima? elite li nekom napisati pismo, kome ete pisati? Neki mali djeak jednom je napisao pismo Bogu. Njegova je majka bila bolesna, a otac mrtav pa oni nisu imali novca. Zato je molio Boga da mu poalje pedeset rupija. Kad je pismo stiglo na potu, slubenici su bili u nedoumici to da rade s njim, kamo ga poslati? Bilo je adresirano jednostavno na Boga. Zato su ga otvorili. Bilo im je ao malog djeaka pa su odluili skupiti neto novca i poslati mu ga. To su i uinili. Djeak je traio pedeset rupija, ali oni su mogli skupiti samo etrdeset. Stiglo je i drugo pismo adresirano na Boga. Djeak je pisao: "Dragi Boe, molim Te, kad mi sljedei puta alje novce, poalji ih direktno na mene, nemoj ih slati preko pote. Oni su zadrali deset rupija za potarinu." Bilo bi teko da netko nema ime. Premda nitko doista nema ime, ono je prekrasna i korisna fikcija. Ime je potrebno da bi vas drugi mogli identificirati, ja vam je potreban da se moete predstaviti. Ali sve je to samo fikcija. Spustite li se duboko u sebe, otkrit ete da je ime nestalo, ideja o ja je nestala. Ostalo je samo isto postojanje, ista svijest. A to postojanje nije neto odvojeno, ono nije ni vae ni moje, to postojanje pripada svima. Stijene, rijeke, planine i drvee, sve je njime obuhvaeno. Sto se dublje sputate u sebe, sve vie otkrivate da osobe ne postoje, da pojedinci ne postoje. Ono to postoji je ista univerzalnost. Na izvanjskoj razini mi imamo ime, ego, identitet. Kad se s te razine spustimo prema sreditu, svi ti identiteti nestaju. Ego je samo korisna fikcija. Koristite ga, ali ne dopustite da vas zavede. (4) Knjiga mudrosti, Poglavlje 16

10

Funkcioniramo li mi uvijek kroz ego, ili postoje trenuci kad smo bez njega? Budui da je ego fikcija, postoje trenuci kad smo bez njega. Budui da je on fikcija, on moe postojati samo ako ga podravate. Fikciji je potrebno snano podravanje. Istini ono nije potrebno, u tome lei ljepota istine. Ali fikcija? Morate je stalno stvarati da je tu i tamo potaknete, jer ona neprestano tone. Dok je uspijete potaknuti na jednoj strani, ona potone na drugoj. I to je ono to ljudi ine cijeli ivot, pokuavaju uiniti da fikcija izgleda kao istina. Kad imate vie novca, imate i vei ego, neto vri od ega siromana ovjeka. Ego siromana ovjeka je tanak, on si ne moe priutiti vei ego. Ako postanete predsjednik vlade ili predsjednik drave, va e se ego napuhati do krajnjih granica. Tada vie ne hodate po zemlji. Cijeli na ivot, potraga za novcem, mo, ugled, ovo i ono, sve to nije nita drugo nego potraga za novim uporitem, potraga za novom zatitom, da biste nekako zadrali fikciju. A sve vrijeme znate da smrt dolazi. Sve to uinite, smrt e unititi. A ipak se ovjek i dalje nada, protiv svih nada on gaji nadu: moda svi umru, osim mene. Na neki nain to je istina. Uvijek ste vidjeli da drugi ljudi umiru, nikad niste vidjeli sebe da umirete. Zato to izgleda istinito i logino. Ovaj ovjek umre, onaj ovjek umre, a vi nikad ne umirete. Vi ste uvijek ovdje da ih alite, vi uvijek idete s njima na groblje da se oprostite od njih, a tada opet poete kui. Ne dajte se zavarati time jer svi su ti ljudi isto radili. A nitko nije izuzetak. Smrt doe i uniti svu fikciju vaeg uma, vaeg ugleda. Smrt doe i jednostavno izbrie sve, ne ostavlja ni otiske stopala. togod uinimo sa svojim ivotom nije nita drugo nego pisanje na vodi, ak nije ni pisanje na pijesku, nego na vodi. Niste jo nita ni napisali, a ve je svega nestalo. Ne uspijete to ni proitati. Prije nego proitate, svega nestane. Ali mi i dalje gradimo kule u zraku. Budui da su one fikcija, potrebno ih je stalno odravati, stalno se truditi, danju i nou. A nitko ne moe paziti na to dvadeset etiri sata dnevno. I zato katkad, unato vama, jave se trenuci kad na as ugledate stvarnost bez ega koji funkcionira kao prepreka. Zapamtite da unato paravana ega kojim se kriju prave namjere, unato vama, ti trenuci ipak postoje. Svatko ih jednom doivi. Na primjer, svake noi kad zapadnete u dubok san, san je tako dubok da ne moete ak ni sanjati, tada ego nije vie va temelj, sve su njegove funkcije nestale. Dubok san bez snova vrsta je male smrti. U snu bez snova ego posve nestaje, jer kad nema razmiljanja ni snova, kako moete odrati fikciju? Ali spavanje bez snova traje tek kratko vrijeme. U osam sati zdravog sna, ono ne traje vie od dva sata. A sama ta dva sata vas revitaliziraju. Doivite li ta dva sata duboka spavanja bez snova, ujutro ete se probuditi kao novi, svjei, oivjeli. ivot ponovno postaje uzbudljiv, dan se ini kao dar. Sve izgleda kao novo jer ste vi novi. I sve se ini prekrasnim, jer ste vi u prekrasnom prostoru.
11

to se dogodilo u ta dva sata kad ste zapali u dubok san - u ono to Patanjali i joga zovu suuupti, spavanje bez snova? Ego je nestao. A nestajanje ega vas je revitaliziralo, pomladilo. Nestankom ega, premda u dubokom stanju bez svijesti, doivjeli ste Boga. Patanjali kae da nema razlike izmeu spavanja bez snova - suuupti i krajnjeg stanja stopljenosti s Apsolutom samadhi. Nema mnogo razlike premda ipak postoji razlika. Razlika je u svijesti. U snu bez snova vi niste niega svjesni, u stanju samadhi vi ste svjesni, ali stanje je isto. Vi se kreete k Bogu, kreete se k univerzalnom sreditu. Nestajete u vanjskoj razini i pribliavate se sreditu. I upravo taj dodir sa sreditem tako vas pomlauje. Budui da je ego fikcija, on katkad nestaje. Najdragocjenije vrijeme je spavanje bez snova. Zato zapamtite - spavanje je vrlo dragocjeno, nemojte ga propustiti ni zbog kojeg razloga. Drugi veliki izvor iskustva stanja bez ega je seks, ljubav. No taj su osjeaj unitili sveenici, prokleli su ga, zato to vie nije tako snaan doivljaj. Takvo prokletstvo za dugo je vremena postavilo uvjete mnogim ljudima. ak i onda dok su u ljubavnom odnosu, oni duboko u sebi znaju da rade neto pogreno. Odnekud im se javlja krivnja. A to je tako i kod najmodernije, najsuvremenije i najmlae generacije. Na povrini moda niste revoltirani protiv drutva, na povrini moda vie niste konformista. Ali te stvari su vrlo duboke, nije u pitanju povrinski rezultat. Moete imati dugaku kosu, to vam nee mnogo pomoi. Moete postati hipi i prestati se prati, ni to vam nee mnogo pomoi. Moete postati otpadnik od drutva na sve mogue naine koje moete zamisliti i izmisliti, ali to vam zaista nee pomoi jer stvari su postale preduboke, a sve su to samo povrne mjere. Tisuama godina su nam priali da je seks najvei grijeh. Ta je misao postala dio nae krvi, kostiju, dio same sri. I tako, iako svjesno znate da nema nita loe u seksu, ona vas i nesvjesno dri malo podalje, dri vas u strahu, u osjeaju krivice i vi se ne moete potpuno predati ljubavi. Ako to ipak uspijete, ego nestaje pa na najviem vrhuncu, u klimaksu ljubavnog ina, vi ste puni ivotne energije. Um ne funkcionira. To je takva uzavrelost energije da je um zbunjen, on ne zna to treba sada raditi. On je savreno sposoban ostati u funkciji u normalnim situacijama, ali kad se dogodi bilo to posve nepoznato i vrlo vitalno, um se zaustavi. A seks je najvitalnija stvar. Ako se posve predate ljubavnom inu, ego nestaje. U tome je ljepota ljubavnog ina, to je drugi izvor koji pomae da se letimice shvati Bog - to je slino dubokom snu. Ali ljubavni in je jo dragocjeniji izvor jer u dubokom snu vi niste svjesni niega, dok ste u ljubavnom inu svjesni, svjesni ste premda bez sudjelovanja uma. Zato je velika znanost tantre postala moguom. Patanjali i joga bavili su se dubokim snom. Oni su odabrali taj put da transformiraju dubok san u svjesno stanje kako biste znali da ste u svom sreditu. Tantra smatra ljubavni in prozorom prema Bogu. Put joge vrlo je dugaak jer transformirati nesvjesno spavanje u svijest vrlo je naporno, mogu proi mnogi ivoti... Tantra je pola mnogo kraim putem, najkraim putem, a i mnogo ugodnijim! Ljubavni in moe otvoriti prozor prema Bogu. Sve to je potrebno jest iskorijeniti uvjetovanosti koje su sveenici usadili u vas. Oni su to uinili kako bi mogli postati
12

posrednici i agenti izmeu vas i Boga, tako da je va direktni kontakt s Bogom odsjeen. Naravno, vi biste trebali nekoga da vas opet dovede u dodir s Bogom, a sveenik bi postao moan. A on je bio moan milenijima. Tko god vas moe dovesti u dodir s moi, s pravom moi, postat e i sam moan. Bog je prava mo, On je izvor svih moi. Sveenik je bio tako moan milenijima, bio je moniji od kralja. Sada je znanstvenik zauzeo mjesto sveenika jer sada on zna kako otkljuati vrata moi skrivene u prirodi. Sveenik je znao kako vas povezati s Bogom, znanstvenik zna kako vas povezati s prirodom. Ali najprije vas sveenik mora odvezati, kako izmeu vas i Boga ne bi ostala nikakva individualna privatna linija. Sveenik je pokvario vae unutarnje izvore, on ih je otrovao. On je postao vrlo moan, ali cijelo ovjeanstvo ostalo je bez radosti, bez ljubavi, ostalo je puno osjeaja krivice. Morate se posve rijeiti osjeaja krivice. Dok ljubite, mislite na molitvu, meditirajte, mislite na Boga. Dok ljubite, palite mirisne tapie, pjevajte, pleite. Vaa spavaa soba treba biti hram, sveto mjesto. A ljubavni in ne smije biti neto to se obavlja na brzinu. Spustite se dublje, upijajte ga to vie moete, polako i zahvalno. I bit ete iznenaeni vi imate klju toga ina. Bog vas nije poslao u svijet bez kljueva. Ali ti se kljuevi moraju koristiti, morate ih staviti u bravu i okrenuti ih. Ljubav je drugi fenomen, jedan od najmonijih, kad ego nestaje, a vi ste svjesni, potpuno svjesni, vi pulsirate, vibrirate. Vie niste individualist, ve ste izgubljeni u energiji cjeline. Tada polako, polako, neka to postane va nain ivota. Ono to se dogaa na vrhuncu ljubavi mora postati vaa disciplina, ne samo iskustvo, nego disciplina. Tada sve to inite i kamo god poete... rano ujutro sa suncem koje izlazi, sve e imati isti osjeaj, sve e biti isto upijanje postojanja. Kad legnete na tlo pod nebom punim zvijezda, doivjet ete isto stapanje. Kad legnete na zemlju, osjetit ete se jedno sa zemljom. Polako, polako, ljubavni in vam mora dati klju kako da budete zaljubljeni u samo postojanje. I tada ete ego prepoznati kao fikciju, bit e koriten kao fikcija.. A kad ga tako koristite, on nije opasan. Ima nekoliko drugih trenutaka kad ego otpadne sam od sebe. U trenucima velike opasnosti, kad na primjer vozite auto i iznenada vidite da e se dogoditi nesrea. Izgubili ste kontrolu nad automobilom i ini se da ne postoji mogunost da se spasite. Udarit ete u drvo, ili u kamion koji vam vozi u susret, ili ete pasti u rijeku, to je apsolutno sigurno. U tim trenucima ego iznenada nestaje. Zbog toga je tako privlano nai se u opasnim situacijama. Ljudi se penju na Everest. To je duboka meditacija, a oni to moda razumiju, a moda i ne. Planinarenje je vrlo vano, penjanje po planinama je opasno, to je opasnije, to je ljepe. Ondje ete imati doivljaje, snane doivljaje stanja bez ega. Gdjegod je opasnost blizu, um zastaje. Um moe misliti samo onda kad niste u opasnosti, on nema to rei u opasnosti. U opasnosti postajete spontani i u toj spontanosti vi iznenada saznajete da niste ego.
13

Ili, to e biti za drukije ljude, jer ljudi su razliiti - ako imate srce estete, tada e vam ljepota otvoriti vrata. Ako samo vidite prekrasnu enu ili mukarca u prolazu, tek u jednom trenutku bljesne ljepota i ego iznenada nestaje. Vi ste svladani. Ili kad vidite lotos u ribnjaku, ili zalazak sunca ili pticu u letu - sve to u trenu zapali vau unutarnju senzibilnost, sve to vas na as obuzme tako duboko da zaboravite sebe - i u tim trenucima ego uzmakne. On je fikcija, vi se morate pomiriti s tim. Zaboravite li ga na as, on uzmakne. I dobro je da postoje trenuci kad on uzmakne i vi na as ugledate istinu i stvarnost. Zbog tih bljeskova religija nije umrla. Nije se to dogodilo zbog sveenika - oni su sve uinili da je ubiju. Nije to zbog tako zvanih religioznih ljudi, onih koji posjeuju crkve, damije i hramove. Oni nisu uope religiozni, oni se samo pretvaraju da to jesu. Religija nije umrla zbog onih nekoliko trenutaka koji se dogaaju vie ili manje gotovo svakom ovjeku. Obratite vie panje na njih, upijte vie duh tih trenutaka, stvorite prostor da se ti trenuci ee dogode. To je pravi put u potrazi za Bogom. Ne biti u egu jest biti u Bogu. (5) Knjiga mudrosti, Poglavlje 16 U vama se nalaze tri osobe Tri su osobe u vama. Vi, to jest ja je osobnost. Rije osobnost dolazi od grkog korijena persona. U grkoj drami glumci su koristili maske, njihov bi glas dolazio iz maske. Sona znai glas, zvuk, a per znai kroz masku. Pravo lice koje govori niste niti upoznali, niti ste znali tko je pravi glumac. Postojala je maska i kroz nju je dolazio glas. inilo se kao da glas dolazi zaista iz maske, a vi ne poznajete pravu osobu. Rije osobnost (personality) je prekrasna, ona ima korijen u grkoj drami. I to se dogodilo. U grkoj drami glumac je imao samo jednu masku. A vi imate mnoge maske, jednu na drugoj, slino slojevima luka. Ako maknete jednu masku, evo druge, ako i tu maknete, postoji jo jedna. I moete nastaviti istraivati i istraivati, bit ete iznenaeni kako mnogo lica imate. Kako mnogo lica! ivotima ste ih skupljali. I sva su ona korisna jer morate se mijenjati mnogo puta. Kad razgovarate sa svojim slugom, ne moete imati isto lice, kao kad razgovarate sa svojim pretpostavljenim. A moda su obojica prisutna u istoj sobi. Kad pogledate slugu, morate koristiti jednu masku, a kad gledate svoga pretpostavljenog, koristite drugu masku. Vi se neprestano mijenjate. To je postalo gotovo automatski - ne morate se vi mijenjati, promjena se dogaa sama od sebe. Vi gledate pretpostavljenog i smijeite se. A tada pogledate slugu i smijeka nestaje, a vi postajete kruti, tako kruti kao to je va pretpostavljeni prema vama. Kad on gleda svoga pretpostavljenog, i on se smjeka. U jednom jedinom trenutku vi mnogo puta mijenjate svoje lice. ovjek mora biti vrlo budan da zna koliko lica ima. Bezbroj! Ne mogu se ni izbrojiti. To je vae prvo ja, ono je lano. Nazovimo ga egom. Dalo vam ga je drutvo, ono je dar drutva, dar politiara i sveenika, dar od roditelja i pedagoga. Oni su vam dali mnoga lica, samo zato da vam ivot protjee mirno. Oduzeli su vam istinu, umjesto toga dali su vam zamjenu. I zbog tih zamjenskih lica vi ne znate tko ste. Ne moete ni znati,
14

jer se lica mijenjaju tako brzo i ima ih tako mnogo da vie ne vjerujete sebi. Ne znate tono koje je lice vae. Zapravo, nijedno nije vae. A ljudi u Zenu kau: "Dok ne sazna koje je tvoje originalno lice, nee saznati tko je Buddha." Jer Buddha je vae originalno lice. Roeni ste kao mudrac - buddha, a ivite lano. Ovaj dar koji vam je dalo drutvo, morate napustiti. To je znaenje inicijacije - samnyasa. Vi ste kranin, hinduist ili musliman. To morate napustiti, to nije vae pravo lice, to su vam dali drugi ljudi, bili ste odgajani tako. A nisu vas ni pitali, nisu to ni traili od vas. To vam je nametnuto na silu. Svi su roditelji nasilni i svi su odgojni sistemi nasilni jer se ne obaziru na vas. Oni imaju apriori ideje, oni znaju to je ispravno. I oni svojataju pravo nad vama. Vi se mekoljite, vi vritite u sebi, ali bespomoni ste. Dijete je tako bespomono i njeno, moete ga formirati na sve mogue naine. To je ono to drutvo ini. Prije nego to dijete postane dovoljno jako, ve je onesposobljeno na tisuu i jedan nain. Paralizirano je, otrovano je. Onog dana kad elite postati religiozni, morat ete napustiti sve religije. Onog dana kad zaelite uspostaviti odnos s Bogom, morat ete odbaciti sve ideologije o Bogu. Onog dana kad poelite saznati tko ste, morat ete odbaciti sve odgovore koje su vam dali. Sve to je posueno, mora biti spaljeno. Zato je zen ovako definiran: To je izravno ciljanje na ljudsko srce, prirodu i elju da se postane Buddha. Ne zaustaviti se na slovima. Odvojeno prenoenje izvan svetih tekstova." Odvojeno prenoenje izvan svetih tekstova - to vam ne moe dati Kur'an ni Dharmapada, Biblija ni Talmud ili Gita. Nijedan sveti tekst ne moe vam to dati. I ako vjerujete u svete tekstove, i dalje ete proputati istinu. Istina je u vama. Ondje se morate sastati s njom. "Vidjeti prirodu i postati Buddha, to je izravno ciljanje na ljudsko srce. Ne morate nikud ii. Jer kamo god poete, ostat ete isti, kakva onda ima smisla nekud ii? Moete otii na Himalaju, to nee nita promijeniti. Nosit ete sa sobom sve to imate. Sve to ste postali, sve to ste uinili nosit ete sa sobom, kao i sve vae izvjetaenosti. Vaa sintetika lica, vae posueno znanje, vai sveti tekstovi i dalje e prianjati uz vas. Neete biti sami ak ni onda dok budete sami sjedili u nekoj spilji u Himalaji. Uitelji e biti oko vas, i sveenici i politiari, roditelji i cijelo drutvo. To sve moda nee biti vidljivo, ali bit e u vama nagomilano. A vi ete ostati kranin, hinduist ili musliman. I dalje ete poput papige samo ponavljati rijei. To se nee promijeniti, to se ne moe promijeniti. Proitao sam zgodnu bavarsku priu, moda ste uli za nju. Razmiljajte o njoj.

15

Aneo iz Mnchena Alois Hingerl, nosa broj 172 s mnchenske centralne eljeznike postaje, radio je jednog dana tako naporno da se sruio mrtav. Dva mala anela odnijela su ga uz dosta potekoa na nebo gdje ga je Sveti Petar srdano doekao i rekao mu da e se od sada zvati aneo Aloisius. Darovao mu je harfu i obavijestio ga o pravilima nebeske kue. Rekao mu je: "Od osam ujutro do dvanaest sati u podne ti e se veseliti. A od podne do osam naveer pjevat e pjesme u slavu Boga." "to se to dogaa?" pitao se Aloisius. "Od osam ujutro do podne moram se veseliti? A od dvanaest u podne do osam naveer pjevat u Bogu himne? Dakle, hmm... a kad u dobiti neto za pie?" "Dobit e svoju manu na vrijeme", rekao je Petar poneto u neprilici i nestao. "Kakav pakao!" mrmljao je Aloisius. "To e biti prilino dosadno. Trebam se veseliti od osam do dvanaest? A ja sam mislio da se na nebu nita ne radi." No konano je sjeo na jedan oblak i poeo pjevati, kao to su mu rekli. Neki vrlo duhovan intelektualac pribliio mu se na oblaku. Aloisius ga je pozvao: "Hej, ti, kako bi bilo da mrknemo malo burmuta? Hajde, uzet emo ga malo!" Ali aneo intelektualac bio je revoltiran takvom vulgarnom idejom. Samo je proaptao: "Hosanna!" i nestao. Aloisius se naljutio: "Hej, kakav je to glupi idiot?", povikao je. "Ako nee burmut, ne mora, zar ne? Ti seoski neotesanac! O Boe, kakvi su to ljudi ovdje? Oh, oh, u to sam to upao?" I opet je sjeo na svoj oblak i nastavio se veseliti. Ali njegova je ljutnja bila oita u njegovu pjevanju. Tako je glasno vikao da se nebeski Otac koji je stanovao iza susjednih vrata probudio iz svoga popodnevnog dremuckanja i upitao zaueno: "Odakle ta buka?" Odmah je poslao po Svetog Petra koji je doao trei pa su zajedno sluali skandalozno veselje anela Aloisiusa: "Aleluja, k vragu! Aleluja, do avola! Aleluja, k vragu! Aleluja!" Sveti Petar se pourio i odvukao Aloisiusa pred Gospoda. Boanski Otac ga je dugo promatrao, a tada rekao: "Ah, da, to je aneo iz Mnchena. To sam si i mislio. A sada mi reci, zato sva ta buka?" To je Aloisius i ekao. Bio je tako ljut da je iz njega provalilo: "Ne sviaju mi se sve te stvari. Ne volim imati krila. Ne volim pjevati himne Bogu. I ne volim manu umjesto piva! I da bude jasno, ne volim uope pjevati." "Sveti Petre, to nee tako ii," rekao je Gospod. "Ali imam ideju! Upotrijebit emo ga kao glasnika da prenosi nae nebeske poruke bavarskoj vladi. Tako e moi letjeti u Mnchen jednom ili dva puta tjedno. A njegova e dobra dua poivati u miru." Kad je Aloisius to uo, bio je presretan. Uskoro je dobio svoj prvi posao glasnika, dobio je pismo te je odletio na zemlju. A kad je opet osjetio tlo Mnchena pod svojim stopalima, uinilo mu se da je doista na nebu. Slijedei svoju staru naviku, odmah je poao do pivnice te otkrio da ga njegovo staro mjesto eka prazno. I dobra stara konobarica Kathi bila je jo uvijek ondje. On je naruio jednu rundu piva, pa jo jednu, a zatim jo jednu... i samo je sjedio i sjedio, a sjedi ondje i danas... I to je razlog zato je bavarska vlada do dana dananjega bez boanskoga vodstva.
16

Kamogod poete, bit ete ono to jeste. ak i na nebu i na Himalaji. Ne moete biti drukiji. Svijet nije izvan vas, vi ste svijet. I tako, kamogod poete, nosite svoj svijet sa sobom. Prava promjena ne smije biti promjena mjesta, prava promjena ne smije doi izvana, ve iznutra. A to mislim kad kaem prava promjena? Ne mislim da se morate popraviti jer to je opet la. Poboljanje znai da ete i dalje poboljavati svoju osobnost. Moete je nevjerojatno uljepati - ali zapamtite, to je ona ljepa to je opasnija jer e biti tee napustiti je. Zato se dogaa da grenik katkad postane svetac. Ali to vai uvaeni ljudi nikad ne postanu. Oni to ne mogu postati - njihova osobnost je tako cijenjena, tako ukraena, uljepana, oni su tako mnogo u nju investirali - cijeli njihov ivot bio je jedna vrsta uljepavanja. Sada je preskupo napustiti tu prekrasnu osobnost. Grenik to moe uiniti, on nita nije ulagao u sebe. On je zasien svojom osobnou, ona je tako runa. Ali kako cijenjeni ovjek moe tako lako napustiti svoju osobnost? Ona mu se isplatila, donijela mu je veliki profit, on je postajao sve cjenjeniji, uspinjao se sve vie, postigao je vrhunac uspjeha. Teko mu je zaustaviti se na toj ljestvici uspjeha. To su ljestve koje nemaju kraja, moete se uvijek uspinjati. Netko je pitao Henrya Forda kad je umirao, a jo je uvijek planirao nove industrije, nove pothvate: "Gospodine, vi umirete, lijenici kau da neete ivjeti vie od nekoliko dana. ak ni u to nisu sigurni, moete umrijeti ve danas ili sutra. Zato to sada radite? Radili ste to cijeli svoj ivot. Imate tako mnogo novca, vie nego to ga moete potroiti, vie nego to ga moete uloiti u bilo to. To je beskoristan novac. Zato i dalje poveavate svoja poduzea?" Na trenutak Henry Ford je zaustavio svoja planiranja i odgovorio: "Sluajte, ne mogu se zaustaviti. To je nemogue. Samo me smrt moe zaustaviti. Dok sam iv i dalje u nastojati postii to vie. Znam da to nema smisla, ali ne mogu se zaustaviti." Kad u ivotu imate uspjeha, teko je zaustaviti se. Kad postajete sve bogatiji, teko je stati, kad postajete poznati, teko je ne ii i dalje. Sto je vaa osobnost profinjenija, ona to vie prianja uz vas. Zato ne kaem da se morate popraviti. Nitko od velikih uitelja, od Buddhe do Haknina, nije rekao da se treba popraviti. uvajte se tako zvanih knjiga koje vas popravljaju. Ameriko trite puno je takvih knjiga koje vam savjetuju da se uvate. Jer popravljanje vas nikud nee odvesti. Nije stvar u popravljanju. Time e samo la biti poboljana. Vaa osobnost e se poboljati, postat ete profinjeniji, suptilniji, vie e vas cijeniti, bit ete dragocjeniji - ali to nije transformacija. Transformacija se ne dogaa poboljavanjem osobnosti, nego potpunim naputanjem osobnosti. La ne moe postati istina. Nema naina da se popravi la, kako bi ona postala istina. Ona e i dalje ostati la. Ona e sve vie izgledati kao istina, ali ostat e i dalje la. I to vie bude izgledala kao istina, bit ete sve vie njome zaokupljeni, sve vie ete se uvrstiti u njoj. La moe tako sluiti istini da ak moete zaboraviti injenicu da je to la.
17

La vam kae: "Potrai istinu. Popravi svoj karakter, svoju osobnost. Trai istinu, postani ovo, postani ono." La vam i dalje daje nove programe: "Uini ovo i tada e sve biti dobro. Bit e zauvijek sretan. Uini ovo, uini ono. Nije uspjelo? Ne brini se! Imam drugih planova za tebe." La vam i dalje nudi nove planove, a vi nastavljate ivjeti po tim planovima i upropatavate svoj ivot. Zapravo, i potraga za istinom proizlazi iz lai. To je teko razumjeti, ali treba se razumjeti. Potraga za istinom dolazi iz same lai. To je nain lai da zatiti samu sebe. Ona vam daje ak nagon potrage za istinom. Kako se onda moete ljutiti na svoju osobnost? I kako je moete nazvati lai? Ona vas tjera, prisiljava, gura vas da traite istinu. Ali traenje znai odlaenje. Istina je ovdje, a la vas gura da traite ondje. Istina je sada, a la kae: "tada" i "ondje." La uvijek govori ili o prolosti ili o budunosti, a nikad o sadanjosti. A istina je sadanjost. Upravo ovaj trenutak! Ona je ovdje i sada... Dakle, prvi ja je la, in. Pseudo - osobnost koja vas okruuje. Javno lice, lanost, prijevara. Drutvo ju je nametnulo vama i vi ste postali njezin suradnik. Morate napustiti suradnju s drutvenom lai. Jer samo onda kad ste posve razotkriveni, vi ste ono to jeste. Sva je odjea drutvenost. Sve ideje i svi identiteti za koje vi mislite da ste to vi, drutveni su. Dali su vam ih drugi. Oni imaju svoje motive zato su vam dali te ideje. To je suptilno iskoritavanje. Pravo iskoritavanje nije ni ekonomsko ni politiko, pravo iskoritavanje je psiholoko. Zbog toga su sve revolucije do danas bile bezuspjene. Do sada, nijedna revolucija nije uspjela. Zato? jer su zanemarivali najdublje iskoritavanje koje je psiholoko. Oni su mijenjali samo izvanjske stvari. Kapitalistiko drutvo postaje komunistiko, ali to nije nikakva razlika. Demokracija postaje diktatorska, diktatorsko drutvo postaje demokratsko. Nema tu nikakve razlike. To su samo izvanjske promjene, poput bjelila, ali struktura duboko u sebi ostaje ista. Kakvo je to psiholoko iskoritavanje? Nikom nije doputeno da bude ono to jest, to je psiholoko iskoritavanje. Da nikog ne cijene niti prihvaaju kao takvog. Kako moete potovati ljude ako ih ne prihvatite onakvima kakvi jesu? Ako im nametnete stvari i tek tada ih potujete, to znai da potujete vlastita nametanja. Vi ljude ne cijenite onakvima kakvi jesu, vi ne potujete njihovu otkrivenost, vi ne potujete ono to je prirodno u njima, ni njihovu spontanost, vi ne potujete njihove prave osmijehe i prave suze. Vi potujete samo lanost, pretenzije, akcije. Njihovu glumu potujete. Ovo ja mora se posve odbaciti. Freud je mnogo pomogao da ovjeanstvo postane svjesno pseudo - osjeaja osobnosti, svjesnog uma. Njegova je revolucija mnogo dublja nego revolucija Marxa, mnogo je dublja od bilo koje druge revolucije. Ona zahvaa duboko, premda se ne sputa dovoljno duboko. Ona dosie do drugoga stupnja vae osobnosti, to je potisnuti dio vas, nesvjesni dio. To je sve to vam drutvo nije dopustilo, sve na to je drutvo prisililo vae bie i ondje samo kad ste pijani, kad sebe ne kontrolirate. Inae ostaje i dalje od vas. A ono je autentino, nije lano. Freud je mnogo uinio da ovjek to osvijesti. A humanistika psihologija i osobito grupe u razvoju, grupe koje se sukobljavaju i ostali pojedinci, mnogo su pomogli da postanete svjesni svega to vriti u vama, svega to ste potisnuli, unitili. A to je va
18

vitalni dio. To je va pravi ivot, prirodni ivot. Religije su to osudile kao va animalni dio, one su to osudile kao izvor grijeha. Taj dio vas nije nii od svijesti, ali je sigurno dublji. I nema nita loe u tome ako je taj dio animalan. ivotinje su lijepe kao i drvee. One jo uvijek ive neprikrivene u svojoj krajnjoj jednostavnosti koju jo nisu unitili sveenici i politiari, ona je jo dio Boga. Samo je ovjek zalutao. ovjek je jedina abnormalna ivotinja na Zemlji - inae su sve ivotinje jednostavno normalne. Od njih potjee radost, ljepota, zdravlje i vitalnost. Niste li to vidjeli? Kad ptica leti, niste li osjetili ljubomoru? Niste li tu vitalnost vidjeli u jelena koji brzo tri umom? Niste li osjetili ljubomoru zbog te vitalnosti, zbog te iste radosti energije? A niste li ljubomorni na djecu? Moda zato jer ste tako ljubomorni, osuujete ono to je djetinjasto? Montagne ima pravo kad kae da umjesto to kaemo ljudima: "Nemojte biti djetinjasti", treba im poeti govoriti: "Nemojte biti odrasli." On ima pravo, slaem se s njim. Dijete je prekrasno, odrastao ovjek je simbol runoe. On nije vie bujica, zaustavljen je na mnogo naina. On se smrznuo, dosadan je i mrtav. Izgubio je ar, izgubio je entuzijazam, on jednostavno usporava tempo pa je dosadan i nema nikakva osjeaja tajanstvenosti. Nikad ga ne moete iznenaditi, zaboravio je jezik zadivljenosti. Misterija je nestala iz njega. On ima sva objanjenja, ali tajanstvenost vie ne postoji. Zato je izgubio smisao za poeziju i ples, smisao za sve to je vrijedno, za sve to daje ivotu znaaj i vanost, za sve to daje okus ivotu. Drugi ja je daleko vredniji. Zbog toga sam protiv sveenika, jer oni prianjaju uz prvi ja, onaj najpovrniji. Okrenite se k svom drugom ja. No ni taj drugi ja nije kraj - tu Freud zaostaje. A tu i humanistika filozofija zaostaje. Ona ide malo dublje od Freuda, ali jo ne dovoljno duboko da pronae tree ja. Postoji i tree ja, to ste pravi vi, duhovni aspekt koji je iznad prvoga i drugoga ja. Transcendentno ja, prosvjetljenost. To je nedjeljiva ista Svijest. Vae prvo ja je dakle drutveno, drugo je prirodno, a tree boansko. I zapamtite, ne tvrdim da prvo nije korisno. Ako tree ja postoji, tada se prvo moe prekrasno iskoristiti. Ako tree postoji, drugo se mora vrlo lijepo iskoristiti. Ali samo onda ako tree ja postoji. Ako centar dobro funkcionira, i periferija je u redu. Ali bez centra, sama obodnica je jedna vrsta smrti. To se dogodilo ovjeku. Zato na Zapadu tako mnogo mislitelja misli da ivot nema smisla. Ali to nije tako. To je samo zato jer ste vi izgubili dodir sa svojim izvorom iz kojega nastaje misao. To je kao da drvo izgubi dodir s vlastitim korijenom. Tada nema cvijea, a lie pone otpadati. Lie padne, a novo ne nikne. Sokovi prestaju protjecati, vie ne postoji ivotna snaga. Drvo umire, ono postaje mrtvo. I drvo e moda poeti filozofirati, ono moe postati egzistencijalist, poput J. P. Sartra ili nekoga drugog. I pone govoriti da u ivotu nema cvijea. Da ivot nema cvijea ni mirisa, da nema vie ni ptica. I drvo moe poeti govoriti da je uvijek tako bilo, a nai su preci bili samo u zabludi kad su mislili da su cvjetovi. Oni su to samo zamiljali. Uvijek je bilo tako, proljee nikad nije ni dolo. Ljudi su samo fantazirali. Ti prosvijetljeni ljudi jednostavno su zamiljali, fantazirali su da cvijee cvjeta i da postoji velika radost, da
19

ptice lete, a Sunce sja. Ali niega nema, sve je tama, sve je sluajnost, nita nema smisla." Drvo bi to moglo rei. A prava stvar nije u tomu da nita nema smisla, da vie nema cvijea, da cvijee ne postoji, a miris je samo fantazija, ve je drvo jednostavno izgubilo kontakt sa svojim vlastitim korijenom. Ako niste ukorijenjeni u svoju prosvjetljenost, neete cvjetati. Neete pjevati, neete znati to je slavlje. A kako ete onda znati Boga, ako ne znate za slavlje? Vi ste zaboravili kako se plee, kako ete se onda moliti Bogu? Vae drvo je suho, vaa ivotna snaga je nestala. Morat ete ponovno pronai svoje korijene. Gdje ete ih pronai? Oni se moraju pronai ovdje i sada. (6) Upravo ovo tijelo, Buddha, Poglavlje 6

20

POGLAVLJE 2
IDEALI
Bio jednom mali polarni medvjed koji je pitao svoju majku: "Je li moj tata bio takoer polarni medvjed?" "Naravno, tvoj tata je bio polarni medvjed." "Ali", nastavio je maleni nakon nekog vremena, "mama, je li i moj djed bio polarni medvjed?" "Da, i on je bio polarni medvjed." Vrijeme je prolazilo, a mali je opet pitao svoju majku: " A to je s mojim pradjedom? Je li i on bio polarni medvjed?" "Da, bio je. Ali zato pita?" "Zato jer se smrzavam." Osho, rekli su mi da je moj otac bio polarni medvjed, rekli su mi da je to bio i moj djed i pradjed. Ali ja se smrzavam. Kako to mogu promijeniti? Ja sluajno znam svoga oca i djeda. Sluajno znam i svoga pradjeda. I oni su se smrzavali. A njihove su im majke priale iste prie - da je njihov otac bio polarni medvjed, da je to bio i njihov djed i pradjed. Ako se smrzavate, smrzavate se! Te vam prie nee pomoi. To jednostavno dokazuje da se i polarni medvjedi smrzavaju. Pogledajte stvarnost, nemojte ivjeti u tradiciji, ne vraajte se u prolost. Ako se smrzavate, smrzavate se. A to uope nije nikakva utjeha da ste polarni medvjed. ovjeanstvo je dobivalo takve utjehe. Kad umirete, umirete. Netko doe i kae vam: "Ne boj se, dua je neumrla." No vi umirete. uo sam jednu priu o nekom idovu koji je pao na cesti i umirao, sruio se zbog sranog udara. Skupila se gomila ljudi pa su traili neke religiozne ljude, nekoga religioznog ovjeka, nekog sveenika, jer ovjek je umirao. Pojavio se katoliki sveenik, ne znajui o komu se radi. Pribliio se umiruem ovjeku i pitao ga: "Vjeruje li? Izjavljuje li da vjeruje u trojstvo - u Boga oca, u svetog duha i sina Isusa Krista?" Umirui ovjek je otvorio oi i rekao: "Ja umirem, a on govori u zagonetkama. to u s njima?" ovjek umire, a vi ga tjeite da je dua neumrla. Te utjehe nisu nikakva pomo. Netko je u nevolji, a vi mu kaete: "Ne budi jadan, to je samo psiholoki." Kako to pomae? Vi ga time inite jo jadnijim. Te teorije ne pomau mnogo. One su izmiljene da utjee i prevare. Ako se smrzavate, smrzavate se! Umjesto da pitate je li va otac bio sjeverni medvjed, vjebajte! Skaite, trite, radite dinaminu meditaciju i neete se smrzavati, obeavam vam. Zaboravite sve o svom ocu, djedu i pradjedu. Sluajte samo svoju stvarnost Ako se smrzavate, uinite neto. A neto se uvijek moe uiniti. Ali to nije nain, na krivom ste
21

tragu. Moete i dalje ispitivati i naravno, jadna vas majka tjei i dalje. Pitanje je prekrasno, vrlo je vano, ima nevjerojatnu vanost. Tako ovjeanstvo trpi. Posluajte one koji trpe. Pogledajte problem i nemojte pokuati nai nikakva rjeenja izvan problema. Gledajte ravno u problem i uvijek ete ondje nai rjeenje. Pogledajte pitanje, ne traite odgovor. Na primjer, moete i dalje pitati: "Tko sam ja?" Moete otii kraninu i on e vam rei: "Ti si sin Boji i Bog te vrlo voli." Bit ete zbunjeni jer kako vas Bog moe voljeti? Neki sveenik je rekao Mula Nasruddinu: "Bog te vrlo voli." A on je odgovorio: "Kako me moe voljeti? On me ni ne poznaje!" A sveenik je odgovorio: "Zato te i moe voljeti. Mi te znamo pa te ne moemo voljeti - preteko je!" Ili poete do hinduiste i postavite mu isto pitanje, a on kae da ste vi Bog sam. Ne sin Boji, ve Bog sam. Ali vas i dalje boli glava, vi imate migrenu i vrlo ste zbunjeni, kako Bog moe imati migrenu? I to ne rjeava va problem. elite li postaviti pitanje: "Tko sam ja?" nemojte ii nikomu. Sjedite tiho i pitajte se duboko u svom srcu. Neka pitanja odjekuju. Ne verbalno. Egzistencijalno, neka pitanje bude ovdje poput strelice koja probada vae srce: "Tko sam ja?" Pitajte i dalje. I ne urite se odgovoriti, jer ako odmah odgovorite na njega, taj je odgovor doao od nekoga drugog - od nekog sveenika, politiara, iz neke tradicije. Ne odgovarajte iz svoje memorije, jer vaa je memorija sva posuena. Vaa je memorija poput kompjutora, mrtva je. Ona nema nikakve veze sa znanjem. Ona je unijeta u vas. I zato kad pitate: "Tko sam ja?" a vaa memorija kae: "Ti si velika dua!", pazite! Nemojte upasti u zamku. Samo odbacite sve to smee, sve je to besmisleno. Samo i dalje pitajte: "Tko sam ja? ... Tko sam ja?... Tko sam ja'" Jednoga ete dana vidjeti da je i pitanja nestalo. Samo je enja ostala: "Tko sam ja?" Ne pitanje, zaista, nego enja - cijelo vae bie je uzbueno od enje da sazna: "Tko sam ja?" I jednog ete dana vidjeti, ak ni vi ne postojite, postoji samo ta enja. I u tom intenzivnom, strastvenom stanju vaega bia, iznenada ete shvatiti da je neto eksplodiralo. Iznenada ete se nai licem u lice sa sobom, i znat ete tko ste. Nema naina da pitate svog oca: "Tko sam ja?" Ni on sam ne zna tko je. Nema smisla da to pitanje postavite svom djedu ili pradjedu. Nemojte nita pitati. Ne pitajte ni majku ni drutvo, ne pitajte kulturu ni civilizaciju. Pitajte svoju najdublju sr. elite li doista saznati odgovor, uite u sebe i iz toga unutarnjeg iskustva dogodit e se promjena. Vi pitate kako to moete promijeniti. Vi to ne moete promijeniti. Najprije se morate suoiti sa svojom stvarnou, a sam taj susret, promijenit e vas. Neki izvjestitelj pokuavao je od jednoga vrlo starog ovjeka iz doma za stare ljude koji je uzdravala drava, dobiti priu koja bi zanimala ljude. "Oe", pitao je drski reporter, "kako biste se osjeali da iznenada dobijete pismo kojim vas obavjetavaju da vam je neki ve zaboravljeni roak ostavio pet milijuna dolara?"
22

"Sine", stigao je polagano odgovor, "ja bih i dalje imao devedeset etiri godine." Jeste li shvatili? Star ovjek kae: "Imat u devedeset etiri godine ak i onda kad dobijem pet milijuna dolara. Sto u s njima? I dalje u imati devedeset etiri godine." Ne pomae vam nita to kae Buddha, Mahavira ili Krist. Vi se smrzavate. Imate i dalje devedeset etiri godine. ak da vam se sve znanje svijeta ulije u glavu, ono vam nee pomoi - vama je ipak hladno, imate i dalje devedeset etiri godine. Ako se u vama ne pojavi neko iskustvo, neko vitalno iskustvo koje e transformirati cijelo vae bie i vi postanete opet mladi, pa ivnete, nita osim toga nije vrijedno. Zato ne pitajte druge. To je prva lekcija koju trebate nauiti. Pitajte sebe. I tada zapamtite - zato jer su drugi ve odgovorili na to pitanje, ti e vam se odgovori pojaviti. Izbjegavajte ih. Pitanje je vae i zato vam niiji odgovor nee pomoi. Pitanje je vae i zato i odgovor mora biti va. Buddha je pio i vie nije bio edan. Isus je pio i bio je u ekstazi. Ja sam pio, ali kako e to zadovoljiti vau e? Vi morate sami piti. Jednom su molili nekoga velikog sufi mistika da doe na dvor da bi se pomolio za dvorjane. Mistik je doao, ali je odbio moliti se, ve je rekao: "To je nemogue, kako da se molim za vas? Nekoliko je stvari koje ovjek mora sam uiniti. Na primjer, elite li ljubiti enu, morate to sami uiniti. Ja to ne mogu uiniti za vas. Ili ako elite obrisati nos, morate to sami uiniti, ja ne mogu za vas obrisati svoj nos, to vam ne bi pomoglo. Tako je i s molitvom. Kako se mogu moliti za vas? Molite se vi, ja u se moliti za sebe." I on sklopi oi i udubi se u molitvu. To je ono to mogu ja uiniti. Za mene je problem nestao, ali nije nestao zato jer su mi oni drugi odgovorili. Nisam nikoga nita pitao. Zapravo, da budem iskren, sve to sam uinio bilo je da se ne obazirem na odgovore koje su mi drugi dali. No ljudi vam i dalje daju savjete. Oni su vrlo iskreni u svojim savjetima. U drugim stvarima moda i nisu iskreni, ali u savjetima su vrlo iskreni, veliki su. Pitali ih vi ili ne, oni vam i dalje savjetuju. Savjet je jedina stvar koja se tako mnogo daje, a nikad se ne prima. Nitko ne prihvaa savjete. uo sam priu o dvojici pijanaca koji su boravili pod drvetom. Jedan je rekao: "Nastanio sam se u ovoj dravi jer nikad nisam posluao niiji savjet." A drugi je rekao: "Brate, a ja sam ovdje zato jar sam sluao svaiji savjet," Putovati trebate sami. Smrzavate se, znam! Jadni ste, i to znam. Ali ja vas ne mogu utjeiti. I ne vjerujem u utjehu jer svaka utjeha ionako samo odgaa ono to se treba dogoditi. Majka kae medvjediu: "Da, tvoj otac je bio polarni medvjed!" Neko vrijeme medvjedi je pokuavao ne smrzavati se jer pretpostavlja se da polarnim medvjedima nije zima. Ali nije pomoglo. On ponovno upita: "Majko, moj djed je takoer bio polarni medvjed?" On pokuava saznati, je li neto od onoga to je naslijedio polo krivim putem pa se zato smrzava.

23

A majka kae: "Da, tvoj djed je takoer bio polarni medvjed." Medvjedi ponovno pokuava da mu ne bude hladno. Ali hladnoa se ne moe promijeniti. Moe se malo odgoditi, ali hladnoa se opet javi. Stvarnost se ne moe izbjei. Ne pomae nikakvo teoretiziranje. Zaboravite teorije, posluajte injenice. Jadni ste? Tada se morate suoiti sa svojim jadom. Ljuti ste? Suoite se s ljutnjom. Osjeate li sklonost prema seksualnosti, zaboravite to drugi kau o njoj, pogledajte sami toj injenici u oi. To je va ivot, vi ga morate ivjeti. Ne posuujte nita od drugih. Nikad nemojte biti drugorazredni. Bog voli ljude koji su originalni. Nije poznato da je ikad volio duplikate. Budite samo originalni, budite jedinstveni, budite individualist, budite ono to jeste i suoite se s vaim problemom. elim vam rei samo jedno: u vaem problemu nalazi se skriveno rjeenje. Problem je samo sjeme. Ako ga dulje istraujete, rjeenje e se samo javiti. Vae neznanje je sjeme. Spustite li se u sebe, iz njega e procvasti znanje. Vae drhtanje, vae smrzavanje je problem. Udubite se u taj problem pa e iz njega niknuti toplina. Zapravo, sve ste dobili - i pitanje i odgovor, i neznanje i znanje. Samo se trebate udubiti u sebe. (7) Ekstaza: zaboravljeni jezik, Poglavlje 4 ini mi se da ljudska bia osjeaju kako nije dovoljno biti ono to jesi. Zato se veina ljudi osjea prisiljenima da dostigne mo, ugled i ostalo, umjesto da budu jednostavna ljudska bia? To je komplicirano pitanje koje ima dvije strane i obje treba razumjeti. Prije svega, vai vas roditelji, uitelji, susjedi i drutvo nikad nisu prihvatili onakve kakvi jeste. Svatko je pokuavao popraviti vas, uiniti vas boljima. Svatko je ukazivao na vae pogreke, mane, na vae slabosti i zablude, na vae krive korake kojima je svako ljudsko bie sklono. Nitko nije naglaavao vau ljepotu, nitko nije naglaavao vau inteligenciju, vau veliinu. Velik je dar i to to ste ivi, ali nitko vam nikad nije rekao da budete zahvalni. Naprotiv, svi su mrzovoljni i ale se. Ako se sve to vas okruuje od samog poetka nastavlja i dalje, pokazujui vam da niste ono to biste trebali biti, stavljajui pred vas visoke ideale koje morate slijediti i koje morate ostvariti, dok vau duhovnost nikad ne hvale. Ono to se hvali je vaa budunost - moete li postati ugledni, moni, bogati, moete li postati velik intelektualac, slavan na neki nain, ali ne da postanete nitko. Neprestani zahtjevi protiv vas stvorili su u vama ovu ideju: Nisam dovoljno dobar onakav kakav jesam, neto mi nedostaje. Morao bih biti negdje drugdje, a ne ovdje. To nije mjesto na kojem bih trebao biti. Trebao bih biti negdje na viem poloaju, na monijem, istaknutijem, na poloaju koji se vie potuje, koji je poznatiji. To je pola prie - koja je neugodna, koja se ne bi smjela dogoditi. Ona se jednostavno mora otkloniti, ako su ljudi imalo inteligentni kad je u pitanju kako postati dobra majka, otac, uitelj. Nemojte kvariti dijete. Morate mu pomoi da njeguje osjeaj za svoje samopotovanje, da prihvati samoga sebe, morate mu pomoi da se ti osjeaji razvijaju. U protivnom, vi
24

postajete prepreka za njegov rast. To je teko ali i jednostavno. Moe se zanemariti jer je tako jednostavno i logino vidjeti da vi niste odgovorni za ono to jeste. To je nain na koji vas je priroda stvorila. ista je glupost plakati zbog prolivena mlijeka. Ali drugi dio prie je nevjerojatno vaan. ak ako se uklone ti zahtjevi i va um postane posve prazan, jo uvijek ete osjeati da niste dovoljno dobri. No to e biti posve drukije iskustvo. Rijei e biti iste, ali iskustvo drukije. Vi niste dovoljno dobri jer moete biti i bolji. Vie se nee pitati kako da postanete slavni, potovani, moni i bogati. Sve to nee vie biti vaa briga. Vi ete se brinuti samo kako da budete sjeme. Ne raate se kao drvo, ve kao sjeme i morate narasti do cvjetanja.. To cvjetanje bit e vae zadovoljstvo, vae ispunjenje. Cvjetanje nema nikakve veze s moi, nama nikakve veze s novcem ni s politikom. Ono se tie iskljuivo samo vas. Ono simbolizira individualni rast. I zbog toga, svako drukije usmjeravanje postaje preprekom, smetnjom, to je pogreno koritenje prirodne tenje za rastom. Svako se dijete raa s tenjom da naraste i postane njegovano, mlado bie puno ljubavi, suosjeanja i mira, koje e se radovati samom sebi. Nije rije o natjecanju, ak niti o usporeivanju s drugima. Ali prvi pogreni zahtjevi odvlae vas na pogrean put jer poticaj da postanete bolji, da se proirite, drutvo koristi za svoje osobne interese. Ono vas odvraa od prave stvari i ispunjava va duh tako da mislite kako e vam taj poticaj donijeti vie novca, da taj poticaj znai da morate svuda biti na vrhu - u obrazovanju, u politici. Gdjegod se nalazite, morate biti na vrhu, a ako tako ne bude, osjeate da ne radite dobro, osjeate duboki kompleks inferiornosti. Cijelo to usmjeravanje stvara kompleks inferiornosti jer drutvo eli da vi postanete superiorni, superiorniji od drugih. Ono vas ui natjecanju, ui vas da usporeujete sebe s drugima. Ono vas ui nasilju i borbi. Ui vas da put nije vaan, vaan je kraj, cilj je uspjeh. A to se lako moe postii jer vi ste ve roeni s poticanjem da rastete, s poticanjem da budete negdje drugdje. Sjeme mora dugo putovati da bi postalo cvijet. To je cijelo hodoae. A poticaj je prekrasan. Dala vam ga je sama priroda. Ali sve do sada drutvo je bilo vrlo razborito, ono je odvraalo, skretalo, usmjeravalo vae prirodne instinkte u svoju drutvenu korist. Ovo su dvije stvari koje vam daju osjeaj da - gdjegod se nalazite, neto e vam nedostajati, morate neto dobiti, morate postii pobjedu, morate se popeti jo vie. Sada vam je potrebna inteligencija da vam objasni koji je va prirodni poticaj i kamo vas drutvo usmjerava. Presijecite drutveno usmjeravanje, sve je to glupost, kako bi priroda ostala ista, nezagaena. A priroda je svuda intelektualistika. Vi ete narasti i procvjetati, moda postanete cvijet rue. Netko drugi e narasti i postati neven. Vi neete biti nita superiorniji jer ste cvijet rue, niti onaj drugi inferiorniji jer je cvijet nevena. Oboje ste procvjetali, u tome je stvar i to cvjetanje daje vam duboko zadovoljstvo. Sve frustracije su nestale, sve napetosti nestaju, a vama zavlada duboki mir, mir koji nadilazi svako shvaanje. Ali najprije morate posve presjei drutvene gluposti, inae e vas one posve skrenuti s vaeg puta.
25

Morate biti bogati, ali ne imuni. Bogatstvo je neto drugo. Prosjak moe biti bogat, a vladar moe biti siromaan. Bogatstvo je kvaliteta postojanja. Aleksandar Veliki susreo se s Diogenom koji je bio pravi prosjak, koji je imao samo jednu svjetiljku - to je bilo sve to je imao. Njegova je svjetiljka bila upaljena cijeli dan. Bilo je oito da se ponaa na udan nain. ak ga je Aleksandar morao pitati: "Zato tvoja svjetiljka gori i danju?" Diogen ju je podigao, pogledao Aleksandra u lice i rekao: "Traim pravog ovjeka danju i nou, ali ga ne mogu nai." Aleksandar se zaprepastio da goli prosjak kae tako neto njemu, vladaru svijeta. Ali je primijetio da je Diogen tako prekrasan u svojoj golotinji. Oi su mu bile mirne, rijei su imale takav autoritet, a njegova je prisutnost bila tako umirujua, smirena i blaga da se Aleksandar osjetio povrijeen, nije mu mogao vratiti milo za drago. Prisutnost toga ovjeka bila je tako snana da je Aleksandar uz njega izgledao kao prosjak. Zapisao je u svoj dnevnik: "Prvi put sam osjetio da bogatstvo znai neto drugo, a ne imati novac. Vidio sam bogata ovjeka." Bogatstvo je vaa autentinost, iskrenost, vaa istina, ljubav i kreativnost, va senzibilitet i meditativnost. To je va pravi imetak. Drutvo je usmjerilo vau glavu prema svjetovnim stvarima i vi ste posve zaboravili da vam je glava skrenuta. Sjeam se jedne prie koja se doista dogodila. U Indiji se neki ovjek vozio na motoru. Bilo je vrlo hladno i zato je stavio svoj kaput preko prsiju. Vjetar je snano udarao u njega. Sa suprotne strane ceste jurio je na svom motoru neki sardar1. Sardari su vrlo jednostavni ljudi. Nije mogao vjerovati svojim oima kad je vidio tko mu juri u susret jer je mislio da je onaj ovjek okrenuo glavu prema natrag. Vrlo se uplaio pa se sa svojim motorom sudario s tim jadnim ovjekom koji je pao s motora i onesvijestio se. Sardar ga je pozorno pogledao i pomislio: "Boe moj, to mu se dogodilo? Grad je daleko, bolnica je takoer daleko, ali neto se mora uiniti." Sardari u Indiji su vrlo snani ljudi. A jedan ovjek leao je bez svijesti i zato je on na silu okrenuo njegovu glavu, da bude u skladu s kaputom. Upravo u tom trenutku stigla je policija. Pitali su to se dogodilo. ovjek je odgovorio: "Doli ste u pravo vrijeme. Pogledajte tog ovjeka! Pao je sa svog motora." Policajac je pitao je li iv ili mrtav. Sardar je odgovorio: "Bio je iv, dok mu je glava bila u krivom poloaju. Kad sam mu glavu okrenuo u pravi poloaj, prestao je disati. Vrlo udan momak!" Policajci su rekli: "Tebe je zanimala samo glava. Nisi primijetio da je kaput bio okrenut, a ne glava!" Sardar je odgovorio: "Mi smo siromani i jednostavni ljudi. Nikad nisam vidio ovjeka koji zakopava kaput na leima. Mislio sam da se neto dogodilo. On je disao premda je bio bez svijesti. Okrenuo sam mu glavu, bilo mi je to teko uiniti, ali kad hou neto uiniti, onda to i izvrim. Okrenuo sam mu glavu tono onako da bude u skladu s kaputom. Tada je prestao disati. Jadan ovjek!"
1

sardar- naziv za Sikka iz potovanja

26

Neki ljudi okreu i vau glavu i va um na mnogo naina, prema svojim idejama o tomu kakvi trebate biti. To ne ine u looj namjeri. Vai roditelji su vas voljeli, vai su vas uitelji voljeli, vae je drutvo eljelo da postanete netko. Njihove su namjere bile dobre, ali njihovo shvaanje nije bilo u redu. Oni su zaboravili da vi ne moete pretvoriti grm nevena u grm rua i obratno. Sve to moete uiniti jest da rui ponavljate da mora postati vea, ljepih boja, mirisnija. Morate joj dodavati sve kemikalije potrebne da transformiraju boju i miris - dat ete joj gnojivo, pravu zemlju, zalijevati je u prvo vrijeme, ali ne moete uiniti da u grmu rue izrastu lotosi. Ako ponete grm rue uvjeravati da mora postati lotosov cvijet - a naravno, cvjetovi lotosa su veliki i lijepi - krivo ga usmjeravate. To e pomoi grmu samo da nikad u njemu ne procvjetaju lotosi. Sva e njegova energija biti usmjerena u krivom smjeru pa grm nee moi procvjetati ni ruama, jer odakle mu energija za rue? A kad nee biti ni lotosa ni rua, taj e se jadan grm osjeati praznim, frustriranim, jalovim i bezvrijednim. A to se dogaa i ljudima. Sve u "dobrim namjerama" ljudi vas krivo usmjeravaju. U jednom boljem drutvu u kojem ljudi imaju vie razumijevanja, nitko vas nee pokuati mijenjati. Svatko e vam pomagati da budete ono to jeste, a imati vlastiti ja najvee je bogatstvo na svijetu. Biti ono to jeste dovoljno je da budete ispunjeni. Sve to moe vaem ivotu dati smisao i vanost. Ako samo budete ono to jeste, ako se samo budete razvijali prema vlastitoj prirodi, to e pomoi ispunjenju vae sudbine. Dakle, poticanje nije loe, ali bilo je usmjereno prema krivim stvarima. Morate biti na oprezu da nitko s vama ne manipulira, bez obzira kako dobre njegove namjere bile. Morate sami sebe spasiti od takozvanih dobronamjernih ljudi, od dobroinitelja koji vas neprestano savjetuju da uinite ovo ili ono. Samo ih sluajte i zahvalite im jer oni ne misle zlo, ali zlo je ono to se dogodi. Posluajte jedino svoje srce jer ono je va najbolji uitelj. Na stvarnom ivotnom putovanju vaa vlastita intuicija va je jedini uitelj. Jeste li pogledali to znai rije intuicija? Znai isto to i pouavanje. Pouavanje vam daju uitelji, dakle ono dolazi izvana. Intuicija je dar vae prirode, ona izvire iz vas. Vi imate svog vou u sebi. Samo s malo hrabrosti, nikad se neete osjeati bezvrijednima. Moda neete postati predsjednik drave, moda neete postati premijer, niti Henry Ford. Ali to nije ni potrebno. Moda postanete prekrasna pjevaica ili poznati slikar. I nije vano to ete uiniti... Moda postanete glasoviti postolar. Kad je Abraham Lincoln postao predsjednik Amerike, njegov je otac bio postolar. Cijeli se Senat osjeao prilino zbunjeno zbog injenice da sin jednog postolara predsjeda najbogatijim ljudima, ljudima koji pripadaju visokom drutvenom staleu, onima koji se zbog bogatstva osjeaju superiornijima, jer pripadaju obiteljima iji korijeni potjeu od davnina. Cijeli se Senat na neki nain osjeao zbunjeno, ljutito, iritirano. Nitko nije bio sretan to je Lincoln postao predsjednik. Jedan naroito arogantan ovjek koji je pripadao graanskoj klasi, ustao je prije nego to se Lincoln prvi put obratio Senatu svojim uvodnim govorom i rekao: "Gospodine Lincoln, prije nego bilo to kaete, elio bih vas podsjetiti da ste vi sin jednog postolara." Cijeli se Senat nasmijao. eljeli su poniziti Lincolna. Nisu ga mogli pobijediti, ali su ga mogli poniziti. No teko je poniziti ovjeka kakav je bio Lincoln.
27

On je odgovorio tom gospodinu: "Neobino sam vam zahvalan to ste me podsjetili na mog oca koji je mrtav. Uvijek u se sjeati to ste mi rekli. Znam da nikad neu biti tako velik predsjednik, kao to je moj otac bio velik postolar." Zavladala je mrtva tiina. Bio je to nain na koji je Lincoln to prihvatio. Zatim je nastavio: "Koliko mi je poznato, moj otac je i za vau obitelj radio cipele. Ako su vam te cipele tijesne i neudobne - premda ja nisam tako dobar postolar, nauio sam zanat od moga oca jo u djetinjstvu - mogao bih popraviti vae cipele. A isto to vrijedi i za sve ostale u Senatu. Ako vam je moj otac napravio cipele koje bi trebalo popraviti i uiniti neke Ispravke, stojim vam uvijek na raspolaganju. Premda je jedno sigurno - nisam tako dobar kao moj otac. On je imao zlatne ruke." I suze su mu navrle na oi, prisjeajui se svoga velikog oca. Nije vano to ste: treerazredni predsjednik ili prvoklasni postolar. Ono to vas ispunja je osjeaj da volite ono to radite, da u to unosite svu svoju energiju, da ne elite biti nitko drugi, da je to upravo ono to elite biti, da se slaete s prirodom - da je dio koji ste dobili u toj drami prava uloga, da je neete promijeniti ni za ulogu predsjednika ili vladara. To je pravo bogatstvo, to je prava mo. Kad bi svi ljudi eljeli biti ono to jesu, uskoro biste otkrili da je Zemlja puna monih ljudi nevjerojatne snage, inteligencije, razumijevanja i ispunjenja, bili biste puni radosti da ste stigli kui. (8) Transmisija svjetiljke, Poglavlje 26 Rije ideal za mene je neista rije Rije ideal je za mene neista rije. Ja nemam ideala, ideali izluuju ovjeka. Ideali su cijelu Zemlju pretvorili u ludnicu. Ideal znai da vi niste ono to biste trebali biti. Ideal stvara napetost, zabrinutost, tjeskobu. On ovjeka pretvara u izofrenika. Ideal je za budunost, a vi ste u sadanjosti. I kako moete ivjeti ako niste idealni? Najprije budite uzor, a tada ponite ivjeti - a to se nikad ne dogaa. To se ne moe dogoditi ve po samoj prirodi stvari. Ideali su nemogui, zato su ideali. Oni vas izluuju, od njih obolite. Pone osuivanje, jer ideali uvijek nedostaju. Stvara se krivnja. Zapravo, to je ono to rade sveenici i politiari -oni ele stvoriti krivnju u vama, a za to koriste ideale. To je jednostavan mehanizam. Najprije stvore ideale, a tada se krivnja automatski javlja. Ako vam kaem da dva oka nisu dovoljna, vi odmah trebate tri oka, trebate otvoriti svoje tree oko. itajte Lobsanga Rampu i otvorite svoje tree oko. Vi sada mukotrpno pokuavate to uiniti, na ovaj ili onaj nain. Trudite se svim silama, ponavljate neku mantru, ali tree oko se ne otvara. Tada poinjete osjeati krivnju, neto vam nedostaje, vi niste prava osoba. Poinjete osjeati depresiju. Trljate tree oko, ali ono se ne otvara. uvajte se svih tih gluposti. Ta dva oka koja imate su prekrasna. A ako imate samo jedno oko, i ono je predivno! Prihvatite se onakvima kakvi jeste. Uope me ne zanima idealno drutvo. Ne zanimaju me ni idealni pojedinci. Ne zanima me ni idealizam. A to se mene tie, drutvo ne postoji. Postoje samo pojedinci. Drutvo je samo struktura koja djeluje i misli samo na korist. Na drutvo ne moete naii. Jeste li se ikad susreli s
28

drutvom? Jeste li se ikad susreli s ovjenou? Ili s kranstvom, hinduizmom ili islamom? Ne, uvijek se susreete s pojedincem, stvarnim i homogenim individualcem. No, ljudi razmiljaju kako unaprijediti drutvo, kako ga uiniti idealnim. A ti isti ljudi i sami su postali nevoljni. Bili su veliki smutljivci. Zbog svoga idealnog drutva unitili su samopotovanje ljudi i u svima stvorili osjeaj krivnje. Svatko je kriv, nitko ne izgleda sretan onakav kakav jest. Moete stvoriti krivnju za svata - a kad je krivnja jednom stvorena, postajete moni. Onaj tko stvori krivnju u vama, stjee mo nad vama. Zapamtite tu strategiju - jer samo tada vas on moe spasiti krivnje, a vi mu se morate obratiti za pomo. Sveenik najprije stvara osjeaj krivnje u vama, a tada vi morate doi u crkvu na ispovijed. "Poinio sam ovaj grijeh," i on vam oprata u ime Boga. Najprije je u ime Boga stvorio u vama osjeaj krivnje, a tada vam u ime Boga oprata. Posluajte ovu priu! Calvina je majka zatekla u ozbiljnom grijehu i odmah ga alje na ispovijed. "Oe, igrao sam se sa sobom." "Zato si to radio?" Sveenik je bio zaista ljutit i vikao je. "Nisam imao nita bolje za raditi." "Za pokoru moli pet Oenaa i pet Zdravo Marija." Tjedan dana kasnije, Calvinova majka ga je opet uhvatila u istom poslu i ponovno ga poslala na ispovijed. "Oe, igrao sam se sa sobom." "Zato si to radio?" "Nisam imao nita bolje za raditi," odgovorio je Calvin. "Za pokoru moli deset Oenaa i deset Zdravo Marija." Sljedei tjedan Calvin je ponovno zgrijeio. "Natrag na ispovijed!" povikala je njegova majka. "I ponesi dobrom Ocu ovaj okoladni kola." ekajui u dugakom redu na ispovijed, Calvin je pojeo kola. Na ispovijedi je rekao: "Oe, majka vam je poslala kola, ali ja sam ga pojeo dok sam vas ekao." "Zato si to uinio?" pitao je sveenik. "Nisam imao nita drugo raditi." "Zato se onda nisi igrao sa sobom?" Sveenika ne zanima to vi radite, on ima svoj vlastiti interes - svoj kola od okolade. A vi moete otii u pakao. Radite to elite, ali gdje je kola od okolade? Oni stvaraju osjeaj krivnje, a tada vam oprataju u ime Boga. Oni vas pretvaraju u grenike, a tada vam kau: "Doite Kristu, on je spasitelj." Nitko vas ne moe spasiti jer, prije svega, vi niste uinili nikakav grijeh pa ne morate biti spaeni. Ne zanima me nikakvo idealno drutvo. Molim vas, napustite taj san. On je bio uzrokom mnogih runih snova na svijetu. Zapamtite, nita se ne moe sada dogoditi na politikom planu. Politika je mrtva. Za bilo koga glasujete, za desnicu ili ljevicu, uinite to bez ikakve iluzije. Potrebno je odrei se ideje da bilo koji svetac moe biti spasitelj svijeta. Ni jedan vas drutveni sistem ne moe spasiti - ni komunizam ni faizam ni gandhizam. Ni jedno vas drutvo ne moe spasiti i ni jedno drutvo nije idealno drutvo. I nema spasitelja, nije to bio ni Krist, ni Krina ni Rama. Vi morate samo odbaciti tu glupost da nosite sa sobom krivnju i da ste grenik.
29

Unesite svu svoju energiju u ples, u proslavu ivota. I tada jeste uzor ovdje i sada, a ne da morate postati uzor. Ideologija kao takva izgubila je svoju istinu. Zapravo, ona nikad nije bila na pravom mjestu. A nestalo je i moi uvjeravanja. Neki ozbiljni umovi vie ne vjeruju da ovjek moe zabiljeiti neke planove te kroz drutveni inenjering donijeti novu utopiju drutvenog sklada. ivimo u doba potpune slobode. Ostarjeli smo. ovjeanstvo vie nije djetinjasto, ono je postalo zrelije. ivimo u doba koje doista slii dobu Sokrata pa ljudi postavljaju sva mogua pitanja o ivotu. Nemojte poeti eznuti i eljeti neke budue ideale, ideje i savrenosti. (9) Aforizmi srca, Poglavlje 6 Perfekcionizam2 je temeljni uzrok svih neuroza Perfekcionizam je temeljni uzrok svih neuroza. Ako se ovjeanstvo ne rijei ideje o savrenstvu, nikad nee biti zdravo. I sama ideja savrenstva gurnula je cijelo ovjeanstvo u ludost. Razmiljati u terminima savrenstva znai da razmiljate u terminima ideologije, ciljeva, vrijednosti onoga to bi se trebalo i to se ne bi smjelo. Morate ispuniti jedan obrazac, no ako ispadnete iz toga obrasca, osjeat ete se neobino krivim, osjeat ete se grenikom. A obrazac mora biti takav da ga vi ne moete dostii. Ako to ipak uspijete uiniti, on za va ego nee imati mnogo vrijednosti. I tako je istinska kvaliteta perfekcionistikog ideala sljedea: ona mora biti nedostupna, jedino je tada vrijedno dostii je. Vidite li kontradikciju? I upravo ta kontradikcija stvara izofreniju i vi pokuavate uiniti nemogue, a savreno dobro znate da se to ne moe dogoditi. To se ne moe postii jer je sama priroda stvari takva. Ako se i dogodi, tada to nije savrenstvo, to moe svatko postii. Ego se ne moe time hraniti. Va ego to ne moe provakati, ne moe rasti na tome. Ego zahtijeva nemogue, a nemogue, po samoj svojoj prirodi, nee se dogoditi. Zato su ostavljene samo dvije alternative. Jedna je ta da se vi ponete osjeati krivim. Ako ste prostoduni, jednostavni, inteligentni, poet ete se osjeati krivim. A krivnja je bolesno stanje. Ja nisam ovdje da u vama stvorim bilo kakvu krivnju. Sve to nastojim jest da vam pomognem rijeiti se svake krivnje. Onoga trenutka kad se oslobodite krivnje, iz vas e izbiti radost. A krivnja je ukorijenjena u ideji o savrenstvu. Sljedea alternativa je ova: ako ste lukavi, postat ete licemjerni, poet ete se pretvarati da ste postigli savrenstvo. Varat ete druge, a pokuat ete prevariti i sebe. Poet ete ivjeti u iluzijama, u halucinacijama, a to je vrlo bezbono, to nije uope religiozno i vrlo je nezdravo. Pretvarati se, ivjeti od pretvaranja mnogo je loije nego ivjeti kao krivac. Krivac je bar jednostavan, ali onaj tko se pretvara, hipokrit, svetac, tako zvani mudrac, velika dua

perfekcionizam - etiki pravac koji nauava da je svrha moralnog djelovanja postizanje savrenstva
2

30

- mahatma, on je varalica. On je u svojoj sri neovjean, neovjean prema sebi jer se obuzdava. To je jedini nain da se moe pretvarati. Sve to u sebi pronaete nesavreno, mora biti potisnuto. Vi ete u sebi kipjeti, bit ete puni ljutnje i bijesa. Ta ljutnja i bijes izbijat e na tisuu naina, na suptilne naine, ti e osjeaji izbijati na povrinu neposredno. ak i ljudi poput Isusa - savjesni i dobri - bili su puni ljutnje i bijesa. A oni su bili protiv takvih nedunih stvari, ne biste to vjerovali. Isusa slijede njegovi sljedbenici takvu druinu budala zovu apostolima. Ako je Isus gladan, cijela je druina gladna. Oni tada dou do stabla smokve koja nema plodova jer nije vrijeme za njezine plodove. To nije pogreka stabla, ali Isus se tako naljuti da osuuje stablo, proklinje ga. Kako je to mogue? S druge strane on kae: "Volite svoga neprijatelja kao samoga sebe." A ipak ne moe oprostiti stablu koje nema plodova jer nije vrijeme za plodove. Ova dihotomija, ova izofrenija prevladava u ovjeanstvu ve tisuama godina. Isus kae: "Bog je ljubav." A Bog ipak upravlja paklom. Da je Bog ljubav, prva stvar koju bi unitio trebala bi biti pakao. Trebalo bi ga odmah spaliti, odstraniti. I sama ideja o paklu potjee od vrlo ljubomornog Boga. Ali Isus je bio roeni idov, on je kao idov ivio i umro. On nije bio kranin, nikad nije ni uo za rije kranin. A idovska ideja o Bogu nije naroito lijepa. Talmud kae - ta izjava se navodi vlastitim Bojim rijeima: "Ja sam ljubomoran Bog. ja nisam savjestan, ja nisam va ujak." Taj Bog morao je stvoriti pakao. Zapravo, ivjeti ak i na nebu s takvim Bogom - koji nije va ujak, koji nije savjestan, koji je ljubomoran - bio bi pravi pakao. Koju vrstu raja ete postii ako ivite s njim? To e biti despotska, diktatorska atmosfera. Nee biti tu ni slobode ni ljubavi. Ljubomora i ljubav ne mogu postojati zajedno. Dakle, i takozvani dobri ljudi bili su uzrokom ljudske bijede. To boli jer nismo nikad razmiljali o tim stvarima. Nikad nismo ni pokuavali iskopati svoju prolost, a svi temeljni razlozi nae bijede nalaze se u naoj prolosti. I zapamtite dobro, vaom prolou vie dominira Isus, Mahavira, Konfucius, Krina, Rama, Buddha, nego Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Tamerlane, Dingis Khan, Nadirah. Povijesne knjige govore o tim ljudima, ali oni nisu dio vae podsvijesti. Oni mogu biti dio povijesti, ali oni ne ine vau osobnost. Vau osobnost oblikuju takozvani dobri ljudi. Sigurno je da oni imaju u sebi i dobrih osobina. Ali uz njih postojala je i dualnost, a ta dualnost nastala je iz ideje o savrenstvu. Jainisti kau da se Mahavira nikad nije znojio. Kako se savren ovjek moe znojiti? Ja se znojim, ali ja nisam savren ovjek. A znojenje ljeti je tako prekrasna stvar, da bih ja radije izabrao znojenje nego savrenstvo. Jer ovjek koji se ne znoji jednostavno ima plastino tijelo, tijelo koje ne die, koje nije porozno. Cijelo tijelo die, zato se znoji. Znojenje je prirodan proces odravanja tjelesne temperature. Mahavira mora da je gorio u sebi kao da je u paklu. Kako je on uspio odravati istu temperaturu svoga tijela? To se ne moe uiniti bez znojenja, to je nemogue. Jainisti kau da je iz njegovih stopala poteklo mlijeko kad ga je ugrizla zmija. To je mogue samo onda ako njegova stopala nisu bila stopala, nego grudi - a ovjek koji ima grudi na svojim stopalima, treba biti u cirkusu. To je njihova ideja o savrenstvu: savren ovjek ne moe imati prljavu stvar kakva je krv, krvavu stvar poput krvi, on je pun mlijeka i meda. Ali samo zamislite: ovjek pun
31

mlijeka i meda e zaudarati. Mlijeko e se usiriti, a med e privlaiti sve vrste komaraca i muha. Bit e posve pokriven muhama! Ne svia mi se takva vrsta savrenosti. Mahavira je tako savren da on ne urinira, ne prazni crijeva. Te stvari su za nesavrena ljudska bia. Moete li zamisliti Mahaviru kako sjedi na WC koljki? To je nemogue. Ali kamo nestaje sav njegov otpad? On mora da je bio najprljaviji ovjek na svijetu. U medicinskim knjigama sam itao o nekom ovjeku koji je zabiljeen kao sluaj najdulje konstipacije - osamnaest mjeseci. Ali ti medicinski fenomeni nisu svjesni Mahavire, njihova konstipacija nije nita prema etrdeset godina njegove konstipacije. To je najdulje razdoblje u kojem je neki ovjek mogao kontrolirati svoja crijeva. To je prava joga! To je najvei sluaj u cijeloj povijesti ovjeanstva... mislim da ga nitko nee nadmaiti. Te glupe ideje su bile ovjekovjeene samo zato da prisile ovjeanstvo na patnju. Imate li takve ideje na pameti, osjeat ete se krivim zbog svega. Ja volini ovaj svijet jer je nesavren. Nesavren je i zato raste. Da je savren, bio bi mrtav. Rast je mogu samo onda, ako postoji nesavrenost. Savrenost znai toku, to je konana smrt. Tada nema naina da se ovjek uzdigne. elio bih da se neprestano prisjeate kako ste nesavreni, cijeli je univerzum nesavren. A voljeti tu nesavrenost, radovati se toj nesavrenosti, to je cijela moja poruka. (10) Guska je vani, Poglavlje 5 Ne brinite se zbog nesavrenosti Ne brinite se zbog nesavrenosti! Zamijenite rije savrenstvo s rijeju cjelovitost. Cjelovitost e vam dati drukiju dimenziju. Evo moga uenja: budite cjeloviti, zaboravite sve o tomu kako biti savren. togod radite, radite to cjelovito. Kakva je razlika? Kad se netko ljuti, ovjek koji vjeruje u savrenost e rei: "To nije dobro, ne ljuti se, savren ovjek nikad nije ljut." To je prava glupost - znamo da se Isus ljutio. On se doista ljutio na tradicionalnu religiju, na sveenike, na rabije. Bio je tako ljut da je jednom rukom potjerao iz hrama sve mjenjae novca, maui biem. Vikao je iz svega glasa i svi su se prestraili -njegova je ljutnja bila tako silna, strastvena. Nije bilo sluajno da su ga ljudi, meu kojima se rodio, morali ubiti. On je bio doista ljut, bio je pobunjenik. Zapamtite, onaj koji vjeruje u ovjekovo usavravanje, uvijek e rei: "Ne ljutite se!" to ete tada uiniti? Potisnut ete svoju ljutnju, zatomit ete je i ona e postati jedna vrsta polaganog otrova u vama. Moda ete je moi potisnuti, ili ete postati bijesni, a to je loe. Povremena ljutnja kao srditost ima svoju funkciju, ima vlastitu ljepotu, svoju humanost. ovjek koji se ne moe ljutiti je beskimenjak, on nema nikakve hrabrosti. ovjek koji se ne moe naljutiti nee moi ni voljeti, jer i za ljutnju i za ljubav potrebna je strastvenost, ista strastvenost. ovjek koji ne moe mrziti, nee moi ni voljeti, to dvoje ide zajedno. Njegova ljubav bit e hladna. Zapamtite, vrua mrnja bolja je od hladne ljubavi. Bar je ljudska, ima svoj intenzitet, ivot, ona die.
32

A ovjek koji je izgubio svu strastvenost bit e dosadan, tvrd, mrtav, cijelog ivota samo e se ljutiti. On to nee pokazivati, ve e i dalje skrivati svoju ljutnju. Ljutnja e se slojevito poveavati, on e biti jednostavno ljutit ovjek. Pogledajte svoje tako zvane velike due i svece, oni su ljutiti ljudi. Misle da su kontrolirali svoju ljutnju, ali to moete uiniti s kontroliranom ljutnjom? Moete je samo zatomiti. to e biti s njom? Ona pripada vama, ona je dio vas i ostat e u vama neizraena. Kad god se ljutnja izrazi, vi se oslobodite toga osjeaja. A nakon ljutnje moete opet biti suosjeajni, kad proe oluja ljutnje, opet moete osjeati tiinu ljubavi. Postoji ritam izmeu mrnje i ljubavi, izmeu ljutnje i suosjeanja. Ako napustite jednu, i druga e nestati. A ironija je u tomu da, to god napustite, zapravo ste samo zatomili. Ono e ostati dio vaeg sistema. Ljutit ete se jednostavno bez ikakva razloga. Vaa e ljutnja biti iracionalna. Ona e se oitovati u vaim oima, u vaoj tuzi, u sumornosti, u vaoj ozbiljnosti. Bit ete nesposobni veseliti se. Kad kaem da zamijenite savrenost s cjelovitou mislim na to da kad se ljutite, budite jako ljuti. Budite ista ljutnja. I ona ima svoju ljepotu. A svijet e biti mnogo bolji kad prihvatimo ljutnju kao dio ovjenosti, kao dio igre suprotnosti. Ne moe postojati istok, ako nema zapada, nema noi bez dana, ni ljeta bez zime. Moramo prihvatiti ivot u njegovoj potpunosti. U svemu postoji ritam, to su suprotnosti. (11) Revolucija, Poglavlje 2

33

POGLAVLJE 3
USPJEH
Uvijek sam sanjao da u postati svjetski poznati ovjek, bogat i uspjean. Moete li mi pomoi da mi se ispuni ta elja? Ne, gospodine, nikad vam neu u tomu pomoi jer vaa je elja samoubilaka. Ne mogu vam pomoi da poinite samoubojstvo. Mogu vam pomoi da rastete i postojite, ali ne mogu vam pomoi da se ubijete, ne mogu vam pomoi da se unitite ni zbog ega. Ambicija je otrov. elite li biti bolji glazbenik, mogu vam u tomu pomoi, ali nemojte misliti da ete postati svjetski poznati. elite li biti bolji pjesnik, mogu vam pomoi. Ali nemojte misliti na Nobelovu nagradu. elite li biti dobar slikar, mogu vam pomoi - rado pomaem kreativnost. Ali kreativnost nema nikakve veze s ugledom i slavom, s uspjehom i novcem. A ne kaem da ih se morate odrei ako se pojave. Ako se to dogodi, u redu, uivajte u njima. Ali ne dopustite da oni postanu vaa motivacija jer kad ovjek pokua biti uspjean, kako moe doista biti pjesnik? Njegova se energija politizira, kako moe onda biti poetina? Pokuava li netko biti bogat, kako moe biti pravi slikar? Sva njegova energija zauzeta je time da postane bogat. Slikar treba svu svoju energiju za slikanje, a slikanje je ovdje i sada. A bogatstvo se moe pojaviti u budunosti - moe se pojaviti, ali i ne mora. Ono nije potrebno, ve sluajno -uspjeh je sluajan, slava je sluajna. Ali srea nije sluajna. Mogu vam pomoi da postanete sretni. Moete slikati i biti sretni. Hoe li slikar postati slavan ili ne, hoete li vi postati Picasso ili ne, to uope nije vano. Ali ja vam mogu pomoi da tako slikate, da ak i Picasso postane ljubomoran dok vi slikate. i Moete se posve izgubiti u svom slikanju, a to donosi pravu radost. To su trenuci ljubavi i meditacije, to su boanski trenuci. Boanski trenutak je onaj u kojem se potpuno izgubite, to je trenutak u kojem nestaju vae ogranienosti, kad na as ne postojite vi, nego Bog. Ali ne mogu vam pomoi da budete uspjeni. Ja nisam protiv uspjeha, ali vas na to podsjeam. Ne kaem vam da ne budete uspjeni. Ja nemam nita protiv uspjeha, on je savreno dobar. Ono to vam govorim jest, ne dopustite da vas uspjeh motivira, inae ete promaiti slikanje, propustit ete poeziju, upropastit ete pjesmu koju upravo pjevate. A kad uspjeh i doe, imat ete samo prazne ruke jer uspjeh nikoga ne ispunjava. Uspjeh nije hrana, on nije hranjiv, uspjeh je tek vrui zrak. Jednog dana itao sam knjigu o Somersetu Maughamu: Razgovori s Williem. Knjigu je napisao njegov neak Robin Maugham. Somerset Maugham je bio jedan od najpoznatijih, najuspjenijih i vrlo bogatih ljudi svoga vremena, a uspomene njegova neaka otkrivaju mnoge zanimljivosti. Posluajte ove rijei. Robin Maugham pie o svom slavnom i uspjenom ujaku:
34

"On je sigurno bio najpoznatiji ivi pisac svoga vremena. I najtuniji. Rekao mi je: 'Zna, uskoro u umrijeti, a ta mi se ideja uope ne svia...' Tu je izjavu dao kad je imao devedeset jednu godinu. 'Vrlo sam star, ali mi zato nije nita laka ta ideja.' Bio je bogat, svjetski poznat i s devedeset jednom godinom jo je uvijek gomilao bogatstvo premda godinama nije napisao ni rijei. Tantijeme od njegovih knjiga doslovno su pritjecale iz cijeloga svijeta kao i pisma oboavatelja. U Njemakoj se trenutno prikazuju etiri njegove drame. Njegova drama Krug sjajno je primljena u Engleskoj, a Vjerna ena upravo je izvedena kao mjuzikl. Jedan od njegovih najpoznatijih romana: O ljudskim vezama uskoro e biti prikazan kao film, to e mu vjerojatno donijeti onoliko milijuna dolara kao romani Kia, Mjesec i novi i Otrica britve. Naalost, srea je bila jedina nagrada koju nije dobio od svega svoga talenta i uspjeha. Bio je najtuniji ovjek na svijetu. Pitao sam ga koji je najsretniji trenutak njegova ivota, a on je odgovorio: 'Ne sjeam se ni jednoga takvog trenutka.' "Osvrnuo sam se po salonu," pie neak "i skupocjenom namjetaju, slikama i umjetnikim predmetima koje mu je njegov uspeh omoguio da ih kupi. Pogledao sam i njegovu vilu i prekrasan vrt - koji su se nalazili u basnoslovnom krajoliku, na samom rubu Mediterana. Sve je to bilo vrijedno est stotina tisua funti. Imao je jedanaest osobnih slugu, ali nije bio sretan." Sljedeeg je dana zavirio u svoju Bibliju i rekao: 'Naiao sam na ovaj citat: Kakva korist ako ovjek osvoji cijeli svijet, a izgubi svoju duu? ' On je sklapao ruke u duevnoj patnji i ponovno rekao: 'Moram ti rei, dragi moj Robine, da je taj tekst visio nasuprot moga kreveta dok sam bio dijete.' Tada sam ga poveo u vrt na etnju, a on je opet dodao: 'Zna. kad umrem, sve e mi to uzeti, svako drvo, cijelu kuu, svaki komad namjetaja. Neu moi uzeti sa sobom ni jedan stoli.' I bio je vrlo tuan, drhtao je od tuge. Neko je vrijeme utio dok smo etali nasadima narani, a tada je opet rekao: 'Bio sam neuspjean cijelog ivota.' Pokuao sam ga utjeiti: 'Ti si najslavniji ivi pisac. Sigurno ti i to neto znai.' No on je odgovorio: 'elio bih da nikad nisam napisao ni jednu rije. to mi je sve to pisanje donijelo? Cijeli moj ivot bio je neuspjeh, a sad je prekasno za promjenu. Prekasno!' U oima su mu se pojavile suze." Sto vam uspjeh moe donijeti? Dakle, ovaj ovjek, Somerset Maugham, ivio je uzalud. A ivio je dugo, devedeset jednu godinu i mogao je biti vrlo zadovoljan. Ali samo onda ako se zadovoljstvo nalazi u uspjehu i bogatstvu. Ako ga moe dati golema vila i brojna posluga. U posljednjoj analizi ivota, ime i ugled su tek irelevantni, sve to je vano u tom konanom zbrajanju jest kako ste ivjeli svaki trenutak svoga ivota. Jeste li bili radosni? Jeste li bili sretni u malim stvarima? jeste li bili sretni dok ste se kupali, dok ste srkali aj, istili pod, dok ste lutali vrtom, sadili drvee, razgovarali s prijateljem ili dok ste u tiini sjedili s voljenom osobom, dok ste gledali Mjesec - ili dok ste samo sluali cvrkut ptica jeste li bili sretni u tim trenucima? Je li svaki taj as bio transformirani trenutak sree? Je li zraio radou? To je ono to vrijedi. Pitate me mogu li vam pomoi da ispunite svoju elju. Ne, ne mogu to uiniti, jer ta elja je va neprijatelj, ona e vas unititi. A jednog dana kad se susretnete s reenicom iz
35

Biblije: "to vrijedi ako ovjek osvoji cijeli svijet, a izgubi svoju duu?" plakat ete razoarani i tada ete rei: "A sada je prekasno za promjenu. Prekasno je." Kaem vam odmah sada da jo nije prekasno, neto se jo moe uiniti, moete promijeniti svoj ivot iz temelja. Pomoi u vam da proete kroz tu alkemiju promjene, ali ne mogu vam to garantirati u svjetovnom smislu. Mogu vas uiniti bogatim, bogatim poput bilo kojega prosvjetljenog ovjeka. A samo su takvi bogati. Ljudi koji oko sebe imaju tek svjetovne stvari nisu stvarno bogati - oni su siromani ljudi koji obmanjuju sebe i druge da su bogati. Duboko u sebi, to su prosjaci, oni nisu pravi vladari. Buddha je jednom doao u neki grad, a kralj je malo oklijevao da ga primi. Njegov premijer mu je rekao: "Ako ne odete i ne primite ga, primite moju ostavku, neu vas vie moi sluiti." Kralj je upitao: "Ali zato?" A taj mu je ovjek bio vrlo neophodan, bez njega kralj bi bio izgubljen, on je bio pravi klju njegove moi. Kralj je pitao: "Zato, zato to zahtijevate? Zato moram primiti toga prosjaka?" A premijer koji je bio ve star ovjek, odgovorio je: "Vi ste prosjak, a on je vladar, to je razlog. Idite i primite ga, inae niste vrijedni da vam sluim." I kralj je poao, premda oklijevajui. Ali kad je vidio Buddhu, duboko se poklonio pred svojim premijerom i rekao: "Imali ste pravo, on je kralj, a ja sam prosjak." ivot je udan. Katkad su kraljevi prosjaci, a prosjaci su kraljevi. Ne dajte se zavarati izgledom. Pogledajte dublje. Srce je bogato kad kuca radou, srce je bogato kad je u skladu s taom, s prirodom, s krajnjim zakonom ivota - dhamma. Srce je bogato kad ste u skladu s cjelokupnou. To je jedino bogatstvo koje postoji. Inae ete jednog dana plakati i rei da je prekasno... Ne mogu vam pomoi da unitite svoj ivot, ja sam ovdje da nadahnem va ivot, ovdje sam da vam pruim ivot u izobilju. (12) Sunce izlazi naveer, Poglavlje 10 Mui vas ideja o uspjehu To je najvea nevolja koja se dogodila ovjeanstvu, ideja da mora uspjeti. A uspjeh znai da se mora natjecati, da se mora boriti, na lijep ili ruan nain, nije vano kako. Kad jednom uspije, sve je u redu. Pitanje je samo kako uspjeti. ak ako to uspijete na ruan nain, kad ste jednom uspjeni, sve to uinite, u redu je. Uspjeh mijenja kvalitetu svega to uinite. Uspjeh mijenja lo nain u dobar nain. I tako postoji samo jedno pitanje - kako uspjeti? Kako stii na vrh? Naravno, samo neki to uspiju. Kad bi svi pokuali popeti se na Everest, koliko ljudi stane tamo? Nema mnogo mjesta. Samo jedna osoba moe udobno stajati na vrhu. Milijuni koji su takoer teili da se popnu, osjeat e se neuspjenima. Oaj e se naseliti u njihove due. Poet e se osjeati negativno. To je pogrean nain obrazovanja. Tako zvano obrazovanje koje su vam. dali krajnje je zatrovano pa u vama stvara nevolje. To su tvornice u kojima se proizvodi zlo - ali na tako lijep nain da nikad niste svjesni to se dogaa. Cijeli je svijet postao pakao zbog loeg obrazovanja, Svako obrazovanje koje se temelji na ideji ambicije, stvorit e pakao na zemlji. U tome je i uspjelo.
36

Svi pate i osjeaju se inferiornima. To je doista udna situacija. Nitko nije manje vrijedan i nitko nije vie vrijedan. Jer svatko je jedinstven - nije mogua nikakva usporedba. Vi ste vi, vi ste jednostavno vi, ne moete biti netko drugi, a nema ni potrebe da budete drugi. I ne morate postati glasoviti, ne morate postati uspjeni u oima svijeta. Sve su to glupe ideje. Morate biti jedino kreativni, ljubazni, svjesni sebe, meditativni...osjeate li da se u vama javlja poezija, piite je za sebe, za svoju suprugu, djecu i prijatelje - i zaboravite to ste zapisali. Pjevajte! Ako vas nitko ne slua, pjevajte sami i uivajte u pjesmi. Poite do drvea, ono e vam pljeskati i uivati u vaoj pjesmi. Ili razgovarajte s pticama i ivotinjama, one e vas mnogo bolje razumjeti od ljudskih bia koja su trovana stoljeima krivim predodbama o ivotu. Ambiciozna osoba je patoloki sluaj. (13) Ribe u moru nisu edne, Poglavlje 3 Osjeam da sam vrlo poseban, tako poseban da elim biti samo obian ovjek. Molim vas, moete li rei neto o tomu? Svatko misli kao i vi. Svatko duboko u svom srcu zna da je poseban. To je ala koju Bog igra s ljudima. Kad stvori novog ovjeka i gurne ga dolje prema Zemlji, apne mu u uho: "Ti si neto posebno, ne moe se ni s kim usporediti, jedinstven si!" Bog to ini sa svakim i svatko to nosi duboko u svom srcu premda ljudi to ne govore tako glasno kao to ste vi uinili jer se boje da e se drugi osjeati povrijeeni. A nikog u to ne moete uvjeriti, kakva onda ima smisla govoriti? Ako nekom kaete da ste vi neto posebno, ne moete ga u to uvjeriti jer on zna da je i on neto posebno. Kako nekoga moete uvjeriti? Da, moda katkad to i moete uiniti, moda se netko bar pretvara da je uvjeren kako ste vi neto posebno. Ako je netko u poslovnim odnosima s vama, da vas podmiti, on e moda rei: "Da, vi ste poseban ovjek, vi ste velik ovjek." Ali duboko u sebi on zna da je posao - posao! Neki hvalisavac pria svom prijatelju o svoja tri automobila i tako dalje, i tako dalje. Kad takoer spomene da ima dvije ljubavnice u New Yorku koje uzdrava, ali da je njegova zanosno lijepa i vrlo strastvena privatna tajnica trudna s njim i zato mora povesti svoju prekrasnu plavu tipkaicu na poslovni izlet u Rio de Janeiro kako bi vidjela karneval, sluatelj pone iznenada dahtati, posee za svojom kravatom i doivljava srani udar. Hvalisavac prekida svoju priu, nabavlja au vode, tapa rtvu po leima i tako dalje, i tako dalje, pita suosjeajno to se dogaa. "Mogu li vam pomoi?" ovjek teko die. "Alergian sam na sranja!" Bolje je da takva sranja zadrite skrivena duboko u sebi jer ljudi su alergini na njih. Ali na neki nain je ipak dobro da razotkrijete svoj um. Mislite li da ste neto posebno, time stvarate nevolju sami sebi. Mislite li da ste vii od drugih, pametniji od drugih, to samo znai da imate vrlo jak ego. A ego je otrov, isti otrov. A to egoistiniji postanete, to vie se vrijeate, jer ego je iva rana. to vie postajete egoistini, to vie postajete nepremostivi u ivotu. Odvajate se od ivota, niste vie u
37

tijeku postojanja, postali ste stijena u rijeci. Postali ste hladni kao led, izgubili ste svu toplinu, svu ljubav. Poseban ovjek ne moe voljeti jer gdje e nai drugu posebnu osobu da je voli? uo sam priu o ovjeku koji se cijeli ivot nije oenio, a kad je umirao s devedeset godina, netko ga je upitao: "Ostali ste neenja cijeli ivot, ali nikad niste spomenuli razlog. Sada kad umirete, zadovoljite nau znatielju. Ima li neka tajna, moete nam je otkriti jer umirete, nee vas vie biti. ak ako se tajna i dozna, vie vam nee moi nauditi." ovjek je odgovorio: "Da, postoji jedna tajna. Ja nisam protiv braka, ali traio sam savrenu enu. Traio sam i traio i tako je proao cijeli ivot." Znatieljnik je pitao dalje: "Ali na ovoj prostranoj Zemlji ivi tako mnogo ljudi, pola od njih su ene, zar niste meu njima mogli pronai jedni savrenu enu?" Suza je kapnula iz oka umiruega: "Da, naao sam jednu." Znatieljnik je bio posve okiran. "to se dogodilo, zato se niste vjenali?" A starac je odgovorio: "Ta je ena traila savrenog mukarca." ivot e vam biti tei budete li ivjeli s takvim idejama. Da, ego je tako nepouzdan, tako lukav, on e vam dati novi plan: "Vi ste posebni, postanite sada obini." Ali u vaoj obinosti vi ete znati da ste najneobiniji obian ovjek. Nitko nije obiniji od vas! Bit e to ista igra, samo prikrivena. To je ono to takozvani skromni ljudi rade. Oni kau: "Ja sam najskromniji ovjek. Ja sam tek praina na vaim stopalima." Ali ne misle tako. Nemojte rei: "Da, znam da jeste." Inae vam to oni nikad nee moi oprostiti. Oni oekuju da kaete: "Da, vi ste najskromniji ovjek kojega sam ikad vidio, vi ste najpoboniji ovjek kojeg sam ikad vidio." Tada e oni biti zadovoljni. Iza skromnosti skriva se ego. Ne moete ga se rijeiti na taj nain. Vi ste pitali: "Osjeam da sam vrlo, vrlo poseban ovjek. Tako sam poseban da elim biti samo obian. Molim vas, moete li rei neto o tomu?" Nitko nije poseban, ili - svatko je poseban. Nitko nije obian, ili svatko je obian. togod mislite o sebi, molim vas da isto mislite o svakom drugom i ego e nestati. Ego je iluzija stvorena zato jer ste mislili o sebi na jedan nain, a o drugima na drugi nain. To je dvostruko razmiljanje. Ako odbacite to dvostruko razmiljanje, ego umire sam od sebe. Put Buddhe - dhammapada, Dio 1. Poglavlje 4 Kako mogu prestati eljeti da budem neto posebno? Zato jer ste posebni, a nema potrebe da ste posebni. Vi jeste posebni, vi ste jedinstveni - Bog nikad ne stvara nita manje od toga. Svatko je jedinstven, posve jedinstven. Prije vas nije bilo takve osobe, niti e je ikad ponovno biti. Bog je stvorio taj lik prvi i zadnji puta, zato nema potrebe da pokuavate postati posebni kad to ve jeste. Pokuavate li biti posebni, postat ete obini. I samo
38

vae nastojanje ima temelj u krivom shvaanju. Ono e stvoriti pometnju jer kad pokuavate postati posebni, uzeli ste jednu stvar zdravo za gotovo - da niste posebni. Ve ste postali obini. Propustili ste trenutak. Kad ste prihvatili kao gotovu injenicu da ste obini, kako moete postati posebni? Pokuat ete to na sve mogue naine, ostat ete obini jer va temelj, vaa osnova je pogrena. Da, moete poi krojau i pronai profinjenu odjeu, moete urediti kosu i koristiti kozmetiku. Moete nauiti neke stvari i postati upueni, moete slikati i poeti misliti da ste veliki slikar, moete uiniti neke stvari, moete postati glasoviti i slavni, ali duboko u sebi ete znati da ste obini. Sve te stvari su izvanjske. Kako moete transformirati svoju obinu duu u izvanrednu? Nema naina da to uinite. A Bog vam nije dao nijedan nain da to uinite zato jer On nikad ne stvara obine due, zato nije mogao ni misliti na va problem. On vam je dao posebnu, izvanrednu duu. Nikad takvu nije dao nikomu drugom. Ona je stvorena samo za vas. Htio bih vam rei da morate prepoznati svoje posebnosti. Nema potrebe da ih steknete, one su ve u vama - samo ih prepoznajte! Spustite se u sebe, osjetite sebe! Niiji otisak palca nije poput vaega, vi ste apsolutno izuzetni. Nigdje nema vaeg duplikata. ak su i dva blizanca razliita kolikogod slini izgledali, oni su razliiti. Hodaju na drukiji nain, rastu drukije, postaju razne individualnosti. Potrebno je to prepoznati. Vi pitate kako moete prestati eljeti da budete posebni. Posluajte ovo: spustite se u sebe i promatrajte, nestat e tada vae tenje da budete neto posebno. Kad znate da jeste posebni, te e tenje nestati. elite da vam otkrijem neku tehniku kojom biste prestali biti neto posebno, no ta bi tehnika sve upropastila. Ponovno biste pokuali neto uiniti, ponovno neto postati. Najprije ste pokuavali uiniti neto posebno, a sad pokuavate suprotno. Pokuavate... pokuavate se popraviti na ovaj ili onaj nain, ali nikad ne prihvaate sebe onakvima kakvi jeste. Evo moje poruke: prihvatite se onakvima kakvi jeste, jer vas takvima Bog prihvaa. Bog vas cijeni, a vi nikad jo niste sebe potovali. Budite beskrajno sretni da je Bog izabrao da postojite, da jeste, da gledate ovaj svijet i sluate njegovu glazbu, da gledate zvijezde, da gledate ljude, da volite i da ste voljeni - to vie elite? Radujte se, ponavljam vam - veselite se ovom svijetu! I u tom veselju sinut e vam odjednom poput munje da ste doista neto izvanredno. Ali zapamtite - nee vam javiti ego da ste posebni, da ste drukiji od svih drugih, Ne, u tom ete trenutku znati da je svatko poseban. Obinost ne postoji. Dakle, evo kriterija: ako mislite da ste neto posebno, da ste posebniji od onog mukarca ili one ene, tada niste jo nita shvatili. Tada je to jo uvijek igra ega. Da ste posebni, ali bez usporeivanja, da ste posebni ali ne usporeujui se s drugima, da ste posebni kakvi doista jeste. Jednom su pitali nekoga zen uitelja - posjetio ga je jedan profesor koji ga je upitao: "Zato ja nisam poput vas? To je moja elja. Zato nisam kao i vi? Zato nisam mudrac kao i vi?" Uitelj je odgovorio: "ekajte, sjedite i utite. Promatrajte. Promatrajte mene i promatrajte sebe. A kad svi odu, ako pitanje jo uvijek ostane, odgovorit u vam." I cijeli su dan ljudi dolazili i odlazili. Uenici su ispitivali, a profesor je postao vrlo uznemiren - gubilo se vrijeme. A ovaj ovjek je rekao: "Kad svi odu..."
39

Tada se spustila no i nikog vie nije bilo. A profesor je rekao: "Sada je zaista dosta. ekao sam cijeli dan. to je s mojim pitanjem?" Mjesec se podigao, bio je pun. A uitelj je pitao: "Zar jo niste dobili odgovor?" Profesor ree: "Nita mi niste odgovorili." Uitelj se nasmije: "Cijeli dan sam odgovarao na pitanja mnogih ljudi. Da ste pazili, razumjeli biste. Ali iziimo! Poimo u vrt, gdje sjaji pun Mjesec, a no je prekrasna." Uitelj mu tada pokae empres. Drvo je empresa stajalo visoko dodirujui Mjesec. Mjesec je bio isprepleten s njegovim granama. "Pogledajte ovaj maleni grm." Ali profesor upita: "O emu govorite? Jeste li zaboravili moje pitanje?" "Upravo odgovaram na vae pitanje. Ovaj grm i ovaj empres ive ve godinama u mom vrtu. Nikad nisam uo da grm pita empres: "Zato nisam poput tebe?" Niti sam uo da empres kae grmu: "Zato nisam kao ti?" empres je empres, a grm je grm. Oba su sretni da su ono to jesu." Ja sam ja, vi ste vi. Usporedba izaziva samo sukobe. Usporedba donosi ambiciju, usporedba izaziva oponaanje. Ako pitate: "Zato nisam kao vi?", pokuat ete biti poput mene, a to e unititi cijeli va ivot, postat ete imitator, kopija. A kad ste imitator, gubite sve potovanje za sebe. Rijetko se nae netko tko sebe cijeni. Zato je to tako rijetko? Zato ovjek ne potuje ivot - svoj vlastiti ivot? A ako ne cijenite vlastiti ivot, kako ete cijeniti tui ivot? Ako ne potujete vlastito bie, kako ete potovati grm rue ili drvo empresa, Mjesec i ljude? Kako moete cijeniti svoga uitelja, oca i majku, prijatelja, suprugu ili mua? Rijetko ete naii na osobu koja potuje sebe. Zato se to tako rijetko dogaa? Jer su vas uili da oponaate druge. Ve od ranog djetinjstva govorili su vam: "Budi poput Krista." Ili "Budi poput Buddhe." Ali zato? Zato biste morali postati poput Buddhe? Buddha nije nikad postao vi. Buddha je bio Buddha. Krist je bio Krist, Krina je bio Krina. Zato biste vi morali postati Krina? Kakvo ste zlo uinili, kakav ste grijeh poinili da biste trebali postati Krina? Bog nikad nije stvorio drugog Krinu ni drugog Buddhu ili Isusa - nikad to nije uinio. Jer ne voli ponavljati stvari. On je Stvoritelj, a ne tekua vrpca za proizvodnju doe jedan Ford, drugi Ford, pa jo jedan. Fordovi automobili stalno dolaze po tekuoj vrpci i svi su jednaki. Bog nije tekua vrpca, ve originalni Stvoritelj. On nikad ne stvara nita isto. Iste stvari nemaju vrijednosti. Samo pomislite da se Isus nalazi meu vama. On tu ne pristaje. Bio bi anakronizam, antika, koristio bi samo muzeju, nikomu drugom. Bog se nikad ne ponavlja. Ali vas su uvijek pouavali da trebate postati netko drugi. "Postani netko drugi, postani kao susjedov sin. Pogledaj kako je on inteligentan. Gle, ona djevojka, kako draesno hoda. Budi onakva!" Uvijek su vas uili da budete slini nekomu drugom. Nitko vam nije rekao: "Budi onakav kakav jesi i potuj svoje bie, ono je Boji dar." Nikad nemojte oponaati druge. To vam ja kaem. Nikad ne oponaajte! Budite onakvi kakvi jeste. Toliko dugujete Bogu. Budite autentini. I tada ete saznati da ste posebni. Bog vas je tako mnogo volio, zato ste takvi. Zato ste na pravom mjestu, inae ne bi bilo tako. To pokazuje Njegovu silnu ljubav za vas.
40

Ali vaa posebnost ne moe se usporediti ni s kim drugim. Vi niste posebni u usporedbi sa svojim susjedima, prijateljima, sa svojom enom ili muem. Vi ste jednostavno posebni zato jer takvih kao vi nema, vi ste jedini onakvi kakvi jeste. U tom pogledu, slijedei takvo shvaanje, nestat e sve vae tenje da postanete neto posebno. Sve vae nastojanje da postanete posebni slii elji da zmija ima noge. Tako ete ubiti zmiju. Vi mislite da zbog suosjeanja dajete zmiji noge. "Jadna zmija, kako e hodati bez nogu?" To je isto kao da zmija padne u ruke stonoge, a stonoga suosjea sa zmijom pa misli: "Jadna zmija, ja imam stotine nogu, a ona nema nijedne. Kako e hodati? Treba joj bar nekoliko nogu." I ako stonoga stavi nekoliko nogu na zmiju, ubit e je. Zmija je savreno dobro onakva kakva jest, nisu joj uope potrebne noge. I vi ste savreno dobro onakvi kakvi jeste. Ja to zovem potovanjem prema vlastitom biu. Potovati sebe znai potovati Boga, to znai potovati Stvoritelja jer vi ste samo slika, Njegova slika. Potujete li sliku, potujete i slikara. Potujte, prihvatite, prepoznajte i nestat e sve one sulude elje da postanete posebni. (15) Govorim vama, svezak 2, Poglavlje 4

41

POGLAVLJE 4
UM
U engleskom jeziku postoji samo jedna rije za proces miljenja U engleskom jeziku postoji samo jedna rije za proces miljenja, a to je um, ne postoji rije koja pokazuje neto to je iznad procesa miljenja. Cijela filozofija Gautama Buddhe i Bodhidharme sastoji se u tom kako se uzdignuti iznad procesa miljenja. U sanskrtu, na jeziku pali, postoje razliite rijei. Manas, koja je korijen engleske rijei mind (um) znai upravo proces miljenja. Citta znai svijest koja se nalazi iznad procesa miljenja. (16) Bodhidharma, najvei zen uitelj, Poglavlje 2 Kakva je priroda ovoga brbljavca, moga uma? Koliko se sjeam, on neprestano brblja. Kakvo je njegovo porijeklo? Je li njegov izvor negdje u tiini u kojoj se raspline kad sam u vaoj prisutnosti? Um je jednostavno bioloki kompjutor. Kad se dijete rodi, ono nema uma, u njemu nema nikakvih brbljarija. Treba gotovo tri do etiri godine da njegov mehanizam pone funkcionirati. Otkrit ete da djevojice ponu ranije brbljati nego djeaci. One su vee brbljavice. Njihov kompjutor je bolje kvalitete. Potrebna je informacija da se taj kompjutor nahrani. Zato ete se zaustaviti negdje u etvrtoj godini ako ste mukarac, ili u treoj ako ste ena, pokuavate li se sjetiti svoga ivota unatrag. Ispod tih godina je praznina. Bili ste tu, mora da su se dogodile mnoge stvari, mnogi dogaaji, ali ini se da ne postoji sjeanje koje je zabiljeeno i zato se ne moete sjetiti. Ali vrlo jasno se sjeate svega poslije tih godina. Um skuplja svoje podatke od roditelja, iz kole, od druge djece, od susjeda, drutva, crkve...svuda oko vas nalaze se izvori. I vjerojatno ste vidjeli malu djecu kad progovore prvi put, ona e istu rije ponavljati mnogo puta. Kakva je to radost! Novi mehanizam u njima poeo je funkcionirati. Kad ponu slagati reenice, djeca e to initi tako radosno, uvijek iznova. A kad ponu postavljati pitanja, pitat e o svemu i svaemu. Njih ne zanimaju vai odgovori, zapamtite to. Promatrajte dijete koje postavlja pitanje: njega ne zanima va odgovor, zato mu nemojte dati dugake odgovore iz enciklopedije Britannica. Njega to ne zanima. Dijete jednostavno uiva postavljati pitanja. Nova sposobnost profunkcionirala je u njemu. I tako dijete pone skupljati informacije, zatim e poeti itati...pojavit e se nove rijei. U ovom drutvu utnju ne naplauju, a to vie rijei artikulirate, vie e vam platiti. to su vode? Tko su vai politiari? Tko su vai sveenici, teolozi, filozofi koncentrirani na jednu stvar? Oni vrlo jasno izgovaraju rijei, oni znaju kako ih
42

upotrijebiti znaajno, dajui im smisao, koristei ih skladno, kako bi mogli impresionirati ljude. Vrlo rijetko se razmilja o tomu da cijelim naim drutvom dominiraju verbalno sistematini ljudi. Oni moda ne znaju nita, moda nisu ni mudri ni inteligentni. Ali jedno je sigurno. Oni znaju kako se igrati s rijeima. To je igra koju su oni nauili. A ona se na svaki nain isplati u odnosu na potenje, novac i mo. I zato svatko to pokuava, a um se puni rijeima, mnogim rijeima. Svaki kompjutor moete upaliti i ugasiti, ali ne moete zaustaviti um. Ne postoji prekida za um. Nema podataka o tomu da je Bog, dok je stvarao svijet i ovjeka, stvorio i prekida za um da ga vi moete upaliti i ugasiti. Nema prekidaa za um, zato on brblja od roenja do smrti. Zaudit ete se da ljudi koji se razumiju u kompjutore i koji razumiju ljudski mozak, imaju vrlo udne ideje. Izvadimo li mozak iz lubanje ovjeka i odravamo li ga ivim mehanikim nainom, on i dalje brblja na isti nain. I tada kad je prikljuen na strojeve, on jo uvijek sanja, jo uvijek mata, boji se, planira, nada se i pokuava biti ovo i ono. I uope nije svjestan da sada ne moe uiniti nita. ovjek na kojega je bio prikopan vie ne postoji. Taj mozak moete odrati ivim tisuama godina, prikopanim na mehanike aparate, on e i dalje matati, brbljati neprekidno o istim stvarima jer jo nismo sposobni nauiti ga neto novo. Kad ga jednom nauimo novim stvarima, on e ponavljati nove stvari. U znanstvenim krugovima prevladava jedna ideja. Veliki je gubitak da je ovjek poput Alberta Einsteina umro, a s njim i njegov mozak. Da smo mogli spasiti mozak, usaditi ga u neije tijelo, on bi i dalje funkcionirao. Ne bi bilo vano je li Einstein iv ili nije, mozak bi i dalje funkcionirao i mislio o teoriji relativnosti, o zvijezdama i teorijama. Postoji ideja da, kao to ljudi daruju svoju krv i oi prije nego to umru, ponu darovati i svoje mozgove kako bi se mogli ouvati. Ako mislimo da se radi o posebnim mozgovima, vrlo kvalitetnima, velik je gubitak ako oni umru, moemo ih transplantirati. Neki idiot bi mogao postati Albert Einstein, a idiot to nikad ne bi saznao - jer u lubanji ovjeka ne postoji osjetljivost. Moete sve promijeniti, a da ovjek to nikad ne sazna. Samo ovjeka dovedite u nesvjesno stanje i promijenite bilo to elite promijeniti u njegovu mozgu - moete mu promijeniti i cijeli mozak - i on e se probuditi s novim mozgom, s novim brbljarijama i nee ak ni posumnjati to se dogodilo. Ovo brbljanje je nae obrazovanje i ono je u svom temelju pogreno jer nas pouava samo pola procesa - kako koristiti um. Ne kae nam kako ga zaustaviti da bi se mogao malo odmoriti - jer ak i onda dok spavate, on i dalje radi. On ne zna za spavanje. Sedamdeset godina, osamdeset godina, on neprestano radi. Ako moemo ovjeka tako obrazovati, a to pokuavam usaditi u vas, onda je to mogue. To zovemo meditacijom. Mogue je staviti prekida na um i ugasiti ga kad nije potreban. To je korisno iz dva razloga: ispunit e vas tiinom, mirom koji nikad prije niste znali, upoznat e vas sa samim sobom to nije bilo mogue prije zbog brbljavog uma. On vas je uvijek drao aktivnima.
43

Osim toga, tako e se um malo i odmoriti. A ako umu moemo pruiti odmor, on e biti sposobniji da uini neke stvari djelotvornije i inteligentnije. I tako ete imati koristi na obje strane, na strani uma i na strani postojanja. Moramo samo nauiti kako prekinuti um i njegovu funkciju, kako mu rei: "Sada je dosta, poi spavati. Ja sam budan, ne brini se!" Koristite um kad vam je potreban i tada e on uvijek biti svje, mlad, pun energije i soka. Tada, sve to kaete, nee biti tek suha kost, ve e biti puno ivota, autoriteta, istine, bit e puno iskrenosti, imat e silnu vanost. Moda ete koristiti iste rijei, ali sada je um skupio tako mnogo snage odmorivi se, da svaka rije koju izgovori postaje divlja vatra, postaje mo. Ono to je u svijetu poznato kao karizma nije nita - to je samo um koji zna kako se ponaati i kako skupiti energiju. Zato, kad on progovori to je poezija, kad govori to je molitva, kad neto kae, ne mora dati nikakav dokaz, nikakvu logiku - samo je njegova energija dovoljna da djeluje na ljude. A ljudi su oduvijek znali da neto postoji... premda nikad nisu mogli tono odrediti to to nazivaju karizmom. Moda vam prvi put spominjem karizmu jer je znam iz vlastita iskustva. Um koji radi danonono mora postati slab, tup, beutan, dosadan. U najboljem sluaju misli samo na vlastitu korist. Poete kupovati povre - on e vam pomoi. Ali nema snage uiniti vie od toga. I tako milijuni ljudi koji bi mogli biti karizmatini, ostaju siromani, beutni, bez ikakva autoriteta, bez ikakve snage. Ako je to mogue - a to jest mogue - povedite um u tiinu, koristite ga samo onda kad vam je potreban, tada e se on javiti s nezaustavljivom snagom. Prikupio je toliko energije da svaka izgovorena rije prodire ravno u vae srce. Ljudi misle da su umovi tih karizmatinih osoba hipnotizirani. Ali nisu. Oni su doista tako snani, tako svjei...uvijek je proljee. Toliko to se tie uma. to se tie postojanja, tiina otvara novi univerzitet vjenosti, neumrlosti, svega to se smatra blagoslovom, blagoslivljanjem. Zbog toga uporno tvrdim da je meditacija glavna religija, jedina religija. Nita drugo nije potrebno. Sve ostalo je nevaan obred. Meditacija je sr, sama sr. Iz nje nita ne moete izostaviti. Ona vam daje oba svijeta. Daje vam onaj drugi svijet - boanski svijet, svijet pobonosti, a daje vam i ovaj zemaljski svijet. Tada niste siromani. Imate bogatstvo. Ali ne u novcu! Ima mnogo vrsta bogatstava, a ovjek koji je bogat zbog novca najnii je u kategoriji bogatih. Dopustite da to ovako kaem: Onaj tko ima bogatstvo, najsiromaniji je bogati ovjek. Gledajui iz ugla kreativnog umjetnika, plesaa, glazbenika, znanstvenika, on je najsiromaniji bogat ovjek. A to se tie svijeta posljednjeg buenja, ne moe se ak ni nazvati bogatim. Meditacija e vas vrlo obogatiti otkrivajui vam svijet vaega najdubljeg bia, takoer relativno bogatog jer ona e otkriti vae snage uma i pretvoriti ih u talente koje vi imate. Moje je iskustvo da se svatko rodi s nekim talentom i ako ne ivi taj talent u punom smislu, neto e u njemu ostati nedoreeno. On e i dalje osjeati da nema neega ega bi trebalo biti.
44

Dajte umu da se odmori, odmor mu je potreban. A to je tako jednostavno: postanite samo njegov svjedok. I on e vam pruiti oboje. Polako, polako, um poinje uiti da bude utljiv. A kad jednom sazna da utnjom postaje snaan, tada njegove rijei nisu samo rijei! One imaju vrijednost, bogatstvo i kvalitetu koju nisu imale nikad prije - tako da ciljaju direktno, poput strijela. One zaobilaze barijere logike i stiu u samo sredite srca. Tu je um dobar sluga goleme snage, u rukama tiine. Tada je postojanje gospodar, a gospodar moe sigurno koristiti um kadgod mu je to potrebno i moe ga ugasiti kad mu nije potreban. (17) Iznad psihologije, Poglavlje 25 Um uvijek trai vie, on je prosjak Ispriat u vam jednu staru poredbu... Neki jc prosjak pokucao na vrata kraljevske palae. Kralj je sluajno upravo izlazio na svoju jutarnju etnju u vrtove, zato je sam otvorio vrata. Prosjak je rekao: "ini se da je danas tvoj sretan dan." Kralj je upitao: "Moj ili tvoj?" Prosjak je odgovorio: "To e se odluiti na kraju dana. ja sam prosjak i molim samo jednu stvar. Imam ovu posudu za milodare. Moe li je napuniti - bilo ime eli." Prosjak je izgledao pomalo udno. Oi su mu bile tajanstvene, njegov govor nije sliio govoru prosjaka, ve govoru vladara. Cijela njegova aura zraila je silnim autoritetom. Kralj je naredio svom premijeru da prosjakovu posudu napuni zlatnim noviima kako bi prosjak zapamtio da je pokucao na kraljeva vrata i zato mora biti sretan. Prosjak se nasmijao. A kralj je upitao: "to se dogodilo?" "Do veeri sve e biti odlueno." Prosjakovo ponaanje je bilo vrlo udno, ali u isti mah i neobino privlano. Bio je lijep ovjek. A tada su poele nevolje. Kad je premijer donio vreu zlatnih novia da napuni prosjakovu posudu, oni su svi nestali i posuda je ostala prazna. Jo vie novia, jo vie...Svi novii koji su bili u trezoru bili su doneseni, ali svi su nestali. Okupio se cijeli grad i vijest se proirila poput divljeg plamena. Kralj je rekao: "Bilo to se dogodi, donesite sve dijamante, rubine, smaragde, ali napunite ve jednom prosjakovu posudu." No sve je u njoj nestajalo i posuda je uvijek bila prazna. Konano je kralj izgubio sav svoj imetak. Spustila se veer. U cijeloj prijestolnici bilo jc tijekom dana velikog uzbuenja. Kralj je bio tvrdoglav - ali sada nije bilo mnogo koristi od svega, nije imao vie to dati. Spustio se do prosjakovih stopala i upitao ga kakva je to tajanstvena posuda. "Je li to arobna posuda? Sada je veer, a ti si mi stalno ponavljao da e se sve odluiti do zalaska sunca. Sada je to vrijeme. U svakom sluaju, sve je doista odlueno, porazio me jedan prosjak. Ali ti nisi obian prosjak. elim samo saznati tajnu te posude za milodare." Prosjak je odgovorio: "To nije nikakva tajna, ve neto to svatko zna. Samo pogledaj malo bolje tu posudu. Izraena je iz ljudske lubanje."
45

Kralj nije nita razumio, a prosjak mu je objasnio: "Nitko to ne razumije. U ljudskoj lubanji nalazi se njegov um. ovjek u njega svata ulijeva, ali sve to nestaje. Um uvijek trai sve vie, a uvijek je prazan. On je zapravo prosjak, tu ne moe nita promijeniti. Moe ga samo razumjeti i osloboditi ga se." Takva je i vaa situacija. Ne moete biti zadovoljni ako sluate um. Ako ga ne sluate, upravo toga trenutka postajete zadovoljni. Moete izabrati bijedu uma...jer um e uvijek ostati bijedan i trait e sve vie. Ta njegova elja nema kraja. Imao sam prijatelja koji je bio vrlo bogat. Ali nije se rodio bogat. Bio je sin siromaha i u to smo vrijeme bili prijatelji. Posvojila ga je jedna od najbogatijih obitelji Indije jer nisu imali sina. I tako je on iznenada postao najbogatiji ovjek u Indiji. Trebao je uivati u tome. On ne bi mogao stei tako veliko bogatstvo da je radio ak i stotinama ivota. A iznenada ga je dobio bez ikakve muke - ali nije bio sretan. elio je vie. Samo novac nije bio dovoljan, on je elio postati i veliki voa. Imao je novaca, zato se borio na izborima te postao lan parlamenta. Ali ni to mu nije bilo dosta. elio je postati lan predsjednikovog kabineta. Zbog toga to je imao novaca, uspio je postati i narodni zastupnik. Rekao mi je da eli postati lan kabineta. Pitao sam ga misli li da e mu to biti dovoljno. Odgovorio je: "Mislim da hoe." Rekao sam mu: "Sada tako misli. Ali kad jednom postane lan kabineta, nee misliti isto." Postao je lan kabineta i odmah nakon to je doao k meni, rekao mi je: "Imao si pravo, onog dana kad sam postao lan kabineta, moj mi je um rekao: 'Proao si dalek put. Sada vie nije daleko dan kad e postati premijer u zemlji. Samo jo nekoliko koraka i postat e premijer.' Ali sada sam tako napet, zabrinut, ne mogu spavati niti se mogu neemu radovati. O politici mislim i onda dok jedem. Dok ljubim svoju suprugu, mislim kako u postati premijer. Sve se izmijealo. Pomozi mi da naem mir uma." Rekao sam mu: "Najprije postane premijer, a tada e tvoj um rei: 'Sada postani predsjednik drave!' Ako i dalje bude sluao um, nee moi nikako pronai mir. eli li mir, prestani sluati um. I ostavi sve ono to si postigao sluajui um. Kao siromaan ovjek bio si tako sretan i veseo. Nisi imao nita, ali imao si prekrasan ivot. Ne kaem da odbaci svoj novac. Samo ne dopusti da um dominira tobom. Tada e uivati mir gdjegod se bude nalazio." Ako um dominira vama, ak ete i u raju rei: "To je raj? Mora postojati jo neto!" Sve kue izgledaju tako staro, otrcano i iskoriteno jer su ovdje ve cijelu vjenost. Svi ljudi izgledaju tako tuno i ozbiljno, i oni su ovdje ve cijelu vjenost. Tako se mnogo praine skupilo na njima da ovdje nemaju vie to raditi, izgubili su svoj identitet. Postigli su raj, ali su izgubili svoju ljudskost i ne mogu se smijati. U raju je smijeh zabranjen, zar to niste znali? Ni jedan sveti tekst na svijetu, ni jedna religija ne kae da je humor religiozna osobina - osim mene. Nitko nema volje dopustiti da humor ue u religioznost. Moete li shvatiti to rade oni mrtvi sveci, suhi kao kost? Oni ne mogu voljeti, ne mogu igrati karata, ne mogu igrati ak ni nogomet. Ne mogu gledati televizijski program - televizija je tako bezbona. Oni ne mogu popiti ni alicu aja, ne mogu uivati u pauzi za kavu, ne mogu obavljati nikakav drugi posao...Njihovi
46

dani i noi su prazni. Mora da eznu vratiti se na zemlju. Ovdje su ih bar tovali kao svece. Ondje ih nitko ne cijeni jer su svi sveci. Ali nitko se ne moe vratiti iz raja. Raj ima ulaz, ali nema izlaz. I zato, prije nego to uete u raj, dva puta promislite -ovo e biti zadnje to u uiniti, zatim sam izgubljen. Raj ulazi gotovo u va vlastiti grob. Ali um e sigurno rei: "Ovo nije raj. Otkrij raj! Trai raj! ini se da se radi o ali, iza toga mora da stoji sam vrag. Izgleda da je velika ala nazvati to rajem." ak ni u raju va um nee vam dopustiti da imate mira. Mir i um nikad se ne sastaju. Jedan od amerikih vrlo glasovitih rabina, Joshua Liebman, napisao je knjigu Mir uma. Napisao sam mu ovo pismo - knjiga se dobro prodavala: "ini se da je sve to znate o umu pravo smee. Vi ak ne znate da je mir uma kontradikcija, a to je naslov vae knjige. Naslov bi trebao biti: Mir ili um." Pisac mora da je bio zaprepaten mojim pismom, nikad mi nije odgovorio. Ponovno sam mu pisao: "Ovaj kukaviluk nije dobar za ugled jednog rabina. Ili promijenite naslov, ili mi ga objasnite." On nije niti promijenio naslov knjige niti mi je bilo to objasnio, a pitao sam ga jednostavnu stvar. Mir uma - neto takvo ne postoji. Ili mir postoji, ali tada nema uma, ili um postoji, ali nema mira. Pravi naslov knjige trebao bi biti: Mir ili um. Ali on to nije mogao promijeniti jer to je bila upravo glavna tema knjige: Mir uma i kako ga postii. Pisac ukazuje na metode, na naine kako postii mir uma. Promjena naslova ne bi odgovarala sadraju knjige. Pisac shvaa da ga ja guram u teku situaciju. Promijeni li naslov knjige, knjiga ne bi odgovarala naslovu. Trebao bi knjigu napisati ponovno, a on to ne moe uiniti jer ne shvaa da je um izvor svih ovjekovih napetosti, tjeskoba i briga. On ne moe biti miran, to je nemogue. U tome je cijela bit istonjakih eksperimenata u duhovnosti ve tisuama godina: mir ili um. Izbor je va. Mir je vrlo normalan, uobiajen, jednostavan fenomen. I vi ga doivljavate, ali uz to um i dalje daje svoje komentare: "Mora da postoji jo neto! Ne zaustavljaj se. Nastavi istraivati!" Morate rei umu da uuti. To je va um i vi imate pravo rei mu da uuti, da se vi neete vie brinuti zbog njegovih gluposti... Uivajte u onom to imate, a to se vie tome veselite, to i veselje postaje sve veim. To je paradoks: um trai sve vie, ali postaje sve zabrinutiji. Bez uma vi ivite u miru, ljubavi, u tiini. I na taj nain mir postaje sve dublji. Polako, vaa srea poinje dobivati krila, postaje blaenstvo, radost, blagoslov (18) Sokrat je ponovno otrovan nakon dvadeset pet stoljea, Poglavlje 28 Vi uvijek govorite protiv uma - da ga moramo napustiti, da mu moramo rei da uuti, da nije potreban u potrazi za istinom. Zbog ega onda um postoji? Je li on doista tako tetan? Um je jedna od najvanijih stvari u ivotu, ali samo kao sluga, a ne kao gospodar. Onog asa kad on postane va gospodar, nastaju problemi. On protjera vae srce, istisne cijelo vae bie, zavlada vama. I tada, umjesto da slijedi vae zapovijedi, on vam pone zapovijedati.
47

Ja ne zahtijevam da unitite um. On je najrazvijeniji fenomen vaeg bia. Ja samo kaem: "uvajte se da sluga ne postane gospodar." Zapamtite, na prvom je mjestu vae bie, zatim vae srce pa va um - takva je uravnoteena osobnost autentinoga ljudskog bia. Um je logian, nevjerojatno koristan i kad neto kupujete ne moete opstati bez uma. Ja nikad nisam rekao da na trgu ne smijete koristiti um - naprotiv, trebate ga koristiti. Ali vi morate koristiti njega, a ne on vas. A razlika je velika... Um vam je dao svu tu tehnologiju, svu znanost, a zato jer vam je dao tako mnogo, on eli postati va gospodar. Tu poinju nevolje. On je posve zatvorio vrata vaeg srca. Srce nije korisno, ono nema nikakvih namjera koje mora ispuniti. Ono je samo poput cvijeta rue. Um vam daje kruh, ali ne moe vam pruiti radost. On ne moe uiniti da vi uivate u ivotu. On je vrlo ozbiljan i ne podnosi smijeh. A ivot bez smijeha je ispod svih ljudskih standarda. On postaje nehuman, jer samo je ovjek od svega stvorenoga, sposoban smijati se. Smijeh pokazuje svijest i njezin najvii uspon. ivotinje se ne mogu smijati, a ljudi koji ostaju zatvoreni u svom umu - sveci, znanstvenici i tako zvani veliki voe - ni oni se ne mogu smijati. Svi su oni preozbiljni, a ozbiljnost je bolest. Ona je rak rana na vaoj dui, ona vas razara. A jer smo u rukama uma, sva njegova kreativnost nestaje u slubi razaranja. Ljudi umiru od gladi, a um pokuava nagomilati sve vie nuklearnog oruja. Ljudi su gladni, a um pokuava dosei Mjesec. Um je apsolutno posve bezosjeajan. Za suosjeanje, za ljubav i radost, za smijeh potrebno je srce osloboeno robovanja umu. Srce ima viu vrijednost. Ono se ne moe koristiti na trnici jer trnica nije va hram. Trnica nije smisao vaeg ivota, ona je najnia od svih ovjekovih aktivnosti. Isus ima pravo kad kae: "ovjek ne moe ivjeti samo od kruha." A um moe osigurati samo kruh. Vi moete preivjeti, ali preivljavanje nije ivot. ivot treba neto vie - pjesmu, ples, radost. Stoga elim da sve stavite na pravo mjesto. Najprije treba sluati srce ako se radi o bilo kakvom sukobu izmeu uma i srca. U bilo kakvom sukobu izmeu ljubavi i logike, logika nee biti presudna, ve tada mora djelovati ljubav. Logika vam ne moe dati nikakav duh - ona je suhoparna. Ona je dobra za raunanje i matematiku, za znanstvenu tehnologiju. Ali nije dobra za ljudske odnose, nije dobra za uspon vaega unutarnjeg potencijala. Iznad vaeg srca vae je bie. Upravo kao to je um logian, srce je simbol ljubavi, a vae bie slui meditaciji. Ono znai poznati sebe. A kad poznate sebe, vi poznajete i znaenje postojanja. Kad to shvatite, unijeli ste svjetlost u tamu vaega unutarnjeg svijeta. Ako niste prosvijetljeni iznutra, sva vanjska svjetlost nita vam nee koristiti. U vama je samo tama, nedokuiva tama, stanje bez svijesti i sve e se vae akcije razviti iz te tame, iz te sljepoe. Ako dakle kaem bilo to protiv uma, nemojte me krivo shvatiti. Ja nisam protiv uma i ne elim da ga unitite.
48

elim da postanete orkestar. Isti glazbeni instrumenti mogu stvoriti pakao od buke ako ne znate kako komponirati simfoniju. Kako onda stvoriti sintezu, kako stvari postaviti na njihovo pravo mjesto? Postojanje treba biti va krajnji cilj...nema niega to bi bilo iznad toga - ono je dio Boga u vama. Dat e vam ono to vam ne moe dati ni um ni srce. Dat e vam tiinu. Dat e vam mir, vedrinu. Dat e vam blaenstvo, a konano i osjeaj da ste besmrtni. Kad poznate postojanje, smrt postaje fikcija, a ivotu narastu krila koja ga nose u vjenost. Za ovjeka koji nije svjestan svoga vlastitog bia ne moe se rei da je doista iv. On moe biti samo koristan mehanizam, robot... Meditacijom istraujte svoje bie, svoje postojanje. Ljubavlju, preko srca, podijelite s drugima svoje blaenstvo. U tome je ljubav, dijeliti s drugima svoje blaenstvo, svoju radost ples i ekstazu. Um djeluje na trnici, ali kad doete kui, va um ne smije i dalje brbljati. im skinete svoj slubeni kaput, svoj eir i cipele, morate rei umu: "Sada se umiri, ovo nije tvoj svijet." To ne znai da je postojanje protiv uma, ve to samo znai da umu dajete da se odmori. Kod kue, sa enom ili muem, s djecom, s vaim roditeljima, nema potrebe za umom. Postoji samo potreba za prepunim srcem. Ako kod kue ne vlada ljubav, kua nikad ne postaje dom, ona ostaje kua. Ako u domu moete pronai nekoliko trenutaka za meditaciju, za doivljavanje vlastita bia, ona uzdie dom na najvii vrhunac hrama. Ista kua - jer um je samo kua, kad je u pitanju srce, postaje hram. Kua ostaje ista, vi prolazite kroz promjene - vae shvaanje i gledanje na stvari se mijenja. A kua koja nije sve to troje nije potpuna, ona je siromana. ovjek nije u dubokom skladu sa sve to troje - um slui srcu, srce slui biu, a bie pripada inteligenciji koja se iri svuda po postojanju - ljudi to nazivaju Bogom. Ja to volim zvati pobonost. Ne postoji nita iznad toga. (19) Otrica britve, Poglavlje 25 Je li um moje vlasnitvo, ili su mi ga drugi usadili? Um je u vama, ali on je zapravo projekcija drutva u vama, on nije va. Nijedno dijete se ne raa s umom. Ono se raa s mozgom. Mozak je mehanizam, um je ideologija. Drutvo hrani mozak, a svako drutvo stvara um prema vlastitim uvjetima. Zato ima tako mnogo umova na svijetu. Hinduistiki um je sigurno drukiji od kranskog uma, a komunistiki um se razlikuje od budistikog. A zabluda je u ovjeku stvorila uvjerenje da je um njegov i zato pojedinac poinje djelovati onako kako drutvo zahtijeva, on slijedi drutvo, ali osjea kao da funkcionira na svoj nain. On je vrlo lukava naprava. George Gurdjeff priao bi ovu priu: Neki arobnjak koji je ivio visoko u planinama imao je mnogo ovaca. Kako bi izbjegao da ima sluge, kako bi izbjegao da se netko brine za ovce i trai ih cijeli dan kad se izgube u umi, on je hipnotizirao sve ovce i svakoj ispriao drukiju priu. Svakoj je dao drukiji um. Jednoj je rekao: "Ti nisi ovca, ve ovjek. I zato se ne mora bojati da e te jednog dana ubiti, da e te rtvovati kao druge ovce - one su samo ovce. Ne brini se kad se bude
49

vraao kui." Nekima je rekao: "Ti si lav, a ne ovca." Drugima je rekao da su tigrovi. I od toga dana arobnjak je bio miran. Ovce su se poele ponaati u skladu s umom koji su dobile. Mogao ih je ubijati, svakoga dana ubio bi poneku ovcu sebi za hranu, za hranu svojoj obitelji. A ovce koje su vjerovale da su lavovi, ljudi ili tigrovi samo su gledale i cerekale se: "To se dogaa ovcama." Ali nisu se bojale, bile su lavovi... sve vrste umova bile su usaene u njih. Va um nije va um - to je neto to prije svega trebate zapamtiti. Va um je neto to je u vas usadilo drutvo u kojem ste sluajno roeni. Da ste roeni u kranskom domu i odmah preneseni u islamsku obitelj te odgojeni kao pripadnik islama, ne biste imali isti um, ve bi on bio posve razliit, a vi ga ne biste razumjeli. Bertrand Russel, jedan od genija naeg doba, vrlo se trudi pokuavajui se osloboditi svoga kranskog uma, ne zato jer je kranin, nego jednostavno zato to su mu taj um drugi dali. On je elio svoj vlastiti svje pogled na stvari. Nije elio gledati na ivot kroz tue naoale, elio je doi u dodir sa stvarnou odmah i neposredno. elio je vlastiti um. I zato se nije radilo o tome da je on protiv kranskog uma. Da je bio hinduist, uinio bi isto, da je bio musliman, postupio bi na isti nain. Postavlja se pitanje - je li um va vlastiti, ili su vam ga usadili drugi - jer drugi vam usauju um koji ne slui vama, nego drugima. Na ivot vas pripremaju roditelji, uitelji, sveenici, va obrazovni sustav, kako biste imali jednu vrstu uma i cijeli svoj ivot vi proivite s tom odreenom vrstom uma. I zato ima tako mnogo bijede na svijetu - jer nitko ne ivi autentino, nitko ne ivi svoje vlastito sebstvo, ve jednostavno slijedi zapovijedi koje su mu usadili drugi. Bertrand Russel mnogo se trudio i napisao knjigu pod naslovom: Zato nisam kranin? No u pismu jednom svom prijatelju napisao je ovo: "Premda sam objavio knjigu, premda ne vjerujem da sam kranin, taj um je ipak duboko u meni.. Jednog dana sam se pitao tko je najvei ovjek u povijesti. Racionalno znam da je to Gautama Buddha, ali nisam mogao njega staviti ispred Isusa Krista. Toga sam dana osjetio da su sva moja nastojanja bila uzaludna. Jo sam uvijek kranin. Ja racionalno znam da se Isus Krist ne moe usporediti s Gautamom Buddhom - ali to je samo racionalno. Emocionalno, sentimentalno, ja ne mogu staviti Gautama Buddhu iznad Isusa Krista. Isus Krist ostaje u mojoj podsvijesti, on jo uvijek djeluje na moje ponaanje, na moje shvaanje ivota. Svijet misli da vie nisam kranin, ali ja znam... ini se da je teko rijeiti se ovog uma! Oni su ga kultivirali s takvom otroumnou, tako majstorski." A to je dugi proces. Vi nikad ne mislite o tomu. ovjek ivi uglavnom sedamdeset pet godina, a dvadeset pet godina on mora biti u kolama, koledima, na sveuilitu. jedna treina ivota posveena je njegovanju odreenog uma. Bertrand Russel nije uspio jer nije znao kako se osloboditi uma. On se borio, ali je tapkao u mraku. Postoje apsolutno sigurne metode meditacije koje vas mogu odvesti daleko od uma i tada ga se vrlo lako oslobodite. Ali ako se najprije ne odvojite od njega, neete ga moi napustiti - tko e napustiti koga?
50

Bertrand Russel se bori s jednom polovicom svoga uma protiv druge polovice, a obje su kranske - to je nemogue. Ali drutvo eli da vi jednostavno budete kopija, a nikad original. Strategija koja stvara um u vama je ova: ponavljate neprestano neke stvari. A ak kad se i la ponavlja neprestano, ona postaje istina. Vi zaboravljate da je ona na poetku bila la. Adolf Hitler je poeo time to je lagao njemakom narodu da je sva bijeda njihove zemlje nastala zbog idova. To je tako apsurdna stvar - kao da netko kae da su svi problemi ove zemlje nastali zbog bicikla i kad bismo unitili sve bicikle, nestalo bi i problema. Zidovi su zapravo bili kima Njemake, oni su stvorili sve njezino bogatstvo. Oni nisu imali svoje nacionalnosti - pripadali su naciji one zemlje u kojoj su ivjeli. Nisu imali drugih alternativa u srcu, nisu bili izdajice i radili su sve ono to i drugi Nijemci za dobrobit zemlje. Ali Adolf Hitler u svojoj biografiji pie: "Nije vano to kaete jer ne postoji istina. Istina je la koja se ponavlja tako esto da ste zaboravili da je to la." Dakle, prema njemu jedina razlika izmeu istine i lai jest ta, da je la svjea, a istina stara. Inae nema nikakve druge razlike. ini se da je imao nekakvu viziju. Na primjer, kranstvo, hinduizam i islam - te tri religije ponavljaju svojoj djeci: "Ima Boga," jainisti, budisti i taoisti, te tri druge religije kau da nema Boga. Prva grupa triju religija ima odreeni um. Cijeli njihov ivot ispunjen je idejom o Bogu, paklu, raju, ispunjen je molitvom. U drugoj grupi triju religija nema molitve jer se oni nemaju kome moliti kad za njih Bog ne postoji. I to pitanje molitve se niti ne javlja. Sada pola svijeta pripada komunistima. Oni ne vjeruju ni u duu ovjeka, a svakom se djetetu neprestano ponavlja da je ovjek materija, da kad umre, jednostavno ga vie nema, nita od njega ne ostaje. Nema due, a svijest je sporedni proizvod. Pola ovjeanstva to ponavlja kao istinu. Adolfa Hitlera ne moe se okriviti da je bio posve apsurdan. ini se da e ljudi poeti vjerovati u sve to im ponavljate. A kad se neto ponavlja stoljeima, to postaje naslijee. Va um nije va. Va um nije mlad, on je star mnogo stoljea, star je tri tisue godina, pet tisua godina. I zato se svako drutvo boji svakoga tko bi posumnjao u um. To je moje zlodjelo, ja stvaram sumnju u vama o vaem umu. I ja elim da shvatite da um ne pripada vama. Vi morate istraivati i otkriti va vlastiti um. Biti pod neijim utjecajem znai psiholoki ostati robom. A ivot ne postoji zbog robovanja, ve da ovjek okusi slobodu. Postoji neto poput istine, ali s ovim umom nikad je neete spoznati jer ovaj je um pun lai koje se ponavljaju mnoga stoljea. Istinu ete otkriti kad odmaknete svoj um posve u stranu i kad ponete gledati na stvari svjeim okom, poput novoroena djeteta. Tada e biti sve istina to ete doivjeti. Ako ostanete spremni da ne dopustite drugima da posreduju u vaem unutarnjem rastu, blizu je trenutak kad ete biti jedno s postojanjem... Samo takvo iskustvo je religiozno iskustvo. Ono nije ni kransko ni hinduistiko. Kako neko iskustvo moe biti idovsko, hinduistiko ili muslimansko? Vi ne shvaate kako je to smijeno. Vi neto jedete i kaete da je ukusno, ali je li to to jedete kransko,
51

hinduistiko ili budistiko? Vi neto kuate i kaete da je slatko, ali pripada li to komunistima? Je li to materijalistiko ili duhovno? Takva su pitanja glupost. To to jedete jednostavno je slatko i ukusno. Kad postojanje osjetite odjednom, bez ikakva posrednika, s umom koji vam nitko nije dao, vi zapravo kuate neto to vas transformira, ini vas prosvjetljenim, probuenim, nosi vas na najvie vrhunce svijesti. Nema veeg ispunjenja, nema uzvienijeg zadovoljstva ni dubljeg oputanja. Stigli ste kui. ivot postaje veseo, pjesma, ples, slavlje.(20) Iznad psihologije, Poglavlje 39

52

POGLAVLJE 5
POISTOVJEIVANJE
Ako se poistovjetite s neim to niste, izraavate svoj ego. Ego znai da ste se poistovjetili s neim to niste. togod ovjek jest, ne treba se ni s kim poistovjeivati. Nije potrebno da se poistovjetite s onim to ve jeste. Dakle, kadgod postoji neko poistovjeivanje, to znai da se poistovjeujete s nekim drugim koji vi niste. ovjek se moe poistovjetiti s tijelom, s umom. Ali onog asa kad to uinite, izgubljeni ste za sebe. To je egoizam. Tako se stvara ego i tako se on kristalizira. Kadgod potvrdite ja, identificirali ste se s nekim - s nekim imenom, nekim likom, tijelom, s nekom prolou, s umom, s mislima, sjeanjima. Postoji duboko poistovjeivanje, samo tada moete dodati ja. Ako se ne poistovjetite ni s kim drugim, ako moete ostati onakvi kakvi jeste, ne morate rei ja, jer ja nestaje. Ja znai identitet. Identitet je osnova ropstva.Poistovjetite se i zavrit ete u zatvoru. I samo vae poistovjeivanje postat e va zatvor. Nemojte se ni s kim poistovjeivati, ostanite ono to jeste. To je sloboda! Egoizam je ropstvo. Kad ste bez ega, vi ste na slobodi. A egoizam nije nita drugo nego poistovjeivanje s onim to vi niste. Na primjer, svi se poistovjeujete s imenom, a svi ste roeni bez imena. Tada ime postaje tako vano da ovjek umire zbog svoga imena. to je ime? Onoga asa kad se poistovjetite s imenom, ime gubi svoju vanost. A svi su roeni bez imena, svi su roeni bezimeni. Ili ako pogledate lik, svatko se poistovjeuje s vlastitim likom. Svakog dana stojite pred vlastitim zrcalom. I to vidite? Sebe? Ne, nikako! Zrcalo ne moe odraziti vas, ono odraava samo lik s kojim ste se poistovjetili. Ali ljudski um je tako glup, svakog se dana lik stalno mijenja, ali vi nikad ne gubite iluziju. Kad ste bili dijete, kakav je bio va lik? Kad ste bili u majinoj utrobi, kakav ste lik imali? Dok ste bili u roditeljskom sjemenu, koji ste lik imali? Moete li prepoznati - ako se slika proizvede za vas - jaje u utrobi vae majke? Moete li se prepoznati i rei: "To sam ja." Ali morate se identificirati s ovim jajetom negdje u prolosti. Bili ste roeni i ako bi se proizveo va prvi pla, hoete li se moi prepoznati i rei: "Da, to je moj pla." Ne, ali bio je va i morali ste se poistovjetiti s njim. Kad bi se umiruem ovjeku pokazao album s njegovim likom koji se stalno mijenja postoji neki kontinuitet, ali ipak, svakog se trenutka sve mijenja... Tijelo se potpuno mijenja. Svakim sedam godina nita ne ostaje isto, ni jedna stanica nije ista. A ipak, ipak mislimo: "To je moj lik, to sam ja." A svijest je bezoblina. Lik je samo neto izvanjsko, neto to se nastavlja mijenjati i stalno se mijenja... upravo kao odjea.
53

To poistovjeivanje je egoizam. Ako se ne poistovjeujete ni s kim - s imenom ili likom ili bilo im drugim - gdje je tada egoizam? Vi jeste, a ipak niste. Tada ste u svojoj potpunoj istoi, ali bez egoizma. Stoga je Buddha sebstvo nazvao ne-sebstvo, on je to nazvao anata anatma. On je rekao: "Nema egoizma, zato se ne moete nazvati ak ni atman. Ne moete se nazvati ni ja jer ja ne postoji. Postoji isto postojanje." To isto postojanje je sloboda. (21) To si ti, Poglavlje 3 Katkad, kad se pojave tamne strane moga uma, to me zaista prestrai. Vrlo mi je teko prihvatiti da su one samo suprotnost svijetlih strana. Osjeam se prljavo i krivim, osjeam se nevrijednim. elio bih se suoiti sa svim facetama moga uma i prihvatiti ih jer ujem da esto kaete kako je prihvaanje uvjet da se transcendira um. Moete li, molim vas, rei neto o prihvaanju? Osnovna stvar koju treba razumjeti jest da vi niste um, ni svijetli ni tamni. Ako se suoite s prekrasnim dijelom tada je nemogue da to isto ne uinite i s runim dijelom. To su dvije strane istog novia. Moete ga imati cijelog, ili ga cijelog moete baciti, ali ne moete ga prepoloviti. A sva nevolja ovjekova jest da on eli odabrati ono to izgleda prekrasno, svijetlo. On eli samo srebrne obrube oblaka, ostavljajui za sobom taman oblak. Ali ne zna da srebrni obrubi ne mogu postojati bez tamnog oblaka koji je apsolutno potrebna pozadina na kojoj se moe vidjeti srebrni obrub. Ako ne elite to uiniti, znai da um postoji, da on ima svoju tamnu stranu i svijetlu stranu - pa to onda? Kakve to ima veze s vama? Zato biste se vi trebali brinuti zbog toga? Onog asa kad nita ne elite, sve brige nestaju. Vi velikoduno prihvaate da tako um hoe, da je to priroda uma - a to nije va problem jer vi niste um. Da ste um, ne bi uope bilo problema. Tko bi onda neto elio i mislio transcendirati? I tko bi onda neto pokuao prihvatiti i razumjeti prihvaanje? Vi ste odvojeni, posve odvojeni od uma. Vi ste samo svjedok i nita drugo. Vi ste promatra koji se poistovjeuje sa svime to otkrije da je ugodno - i zaboravlja da iza toga, poput sjene, dolaze neugodne stvari. Vas ne brine ugodna strana - ona vas veseli. Nevolja se javlja kad se dokae da postoji suprotnost - tada ste rastrgani. Ali vi ste poeli cijelu tu nevolju. Budui da ste pali kao svjedok, poeli ste se poistovjeivati Biblijska pria o padu samo je fikcija. Ali ovo je doista pad. Niste uspjeli biti svjedok pa ste se poeli identificirati s neim i tako ste izgubili svoje mjesto svjedoka. Pokuajte samo jednom: neka um bude to god eli. Zapamtite, vi niste um. I vrlo ete se iznenaditi. Kako se sve manje poistovjeujete, um postaje sve slabiji jer njegova mo nastaje zbog vaeg poistovjeivanja, on sie vau krv. Ali kad vi stojite po strani, kad se udaljite, i um se pone povlaiti.
54

Onog dana kad se prestanete poistovjeivati s umom ak i za trenutak, to je otkrie, um jednostavno umire, njega vie nema. Ondje gdje je postojao tako puni um, gdje je bio neprestano, svakodnevno kad ste etali ili spavali - iznenada ga vie nema. Osvrete se svuda oko sebe, svuda je praznina, niega nema. A s umom nestaje i vae osobnosti. Tada postoji samo jedna kvaliteta svijesti u kojoj nema ja. U najboljem sluaju moete to nazvati neto kao osjeaj postojanja, (ja jesam) ali taj osjeaj nije ja. Jo tonije reeno, u tom postojanju ja jesam ipak postoji sjenka osjeaja za ja. U trenutku kad spoznate to naelo postojanja (ono jest), postojanje postaje univerzalno. S nestankom uma nestaje i vae osobnosti. I tako mnogo stvari nestaje, stvari koje su vam vane, zbog kojih se brinete. Vi ste ih pokuavali rijeiti, a one su postajale sve kompliciranije, sve je postalo problem, zbunjenost, izgledalo je da izlaz ne postoji. Podsjeam vas na priu o osloboenoj guski. Radi se o umu i vaem naelu postojanja (ti jesi). Uitelj je rekao ueniku da meditira... Malu gusku stavili su u bocu, hranili je i tovili. Guska je postajala sve veom, ispunila je cijelu bocu. Sada je prevelika i ne moe izii kroz otvor boce. Otvor je premalen. Pitanje je kako izvui gusku, a da ne unitite bocu niti ubijete gusku. Tu se ovjek pone kolebati. to moete uiniti? Guska je prevelika, ne moete je izvaditi ako ne razbijete bocu, ali to nije doputeno. Ili je morate izvui tako da je ubijete. Tada vam nee biti vano je li ona iva ili ne. Ni to nije doputeno. Uenik razmilja o tom svakog dana, no ne nalazi nikakvo rjeenje, misli ovo i ono ali zapravo ne postoji nikakav nain da to rijei. Umoran, posve iscrpljen, javlja se iznenadno rjeenje... najednom je shvatio da uitelja ne zanima ni boca ni guska. One mora da predstavljaju neto posve drugo. Boca je um, a vi ste guska... To je mogue zamisliti kad ste svjedok. Kad niste u umu, vi se ponete poistovjeivati s njim tako mnogo da ponete osjeati da ste u umu. Uenik otri uitelju da kae kako je guska osloboena. A uitelj odgovori: "Shvatio si. Sada iskljui um. Nikad nije ni bio ukljuen." Ako se i dalje nastavite boriti s guskom i bocom, nema naina da rijeite tu zagonetku. Uenik je shvatio da "zagonetka mora predstavljati neto drugo, inae mu je uitelj ne bi zadao. A to to moe biti?" jer cijeli posao izmeu uenika i uitelja odnosio se na um i svijest. Svijest je guska koja nije u boci uma. Ali vi vjerujete da je guska u boci i svakog pitate kako da izie. I ima glupana koji e vam raznim tehnikama pomoi da izie. Ja ih zovem idiotima jer sve to nisu uope razumjeli. Guska je vani, nikad nije ni bila unutra i zato se ne postavlja pitanje kako je izvui iz boce. Um je samo procesija misli koje prolaze pred vama na ekranu mozga. Vi ste promatra. Ali vi se ponete poistovjeivati s lijepim stvarima - sve je to podmiivanje. I
55

kad vas jednom zahvate lijepe stvari, zahvatit e vas i rune stvari jer um ne moe postojati bez dualnosti. Svijest ne postoji s dualnosti, a um ne moe postojati bez dualnosti. Svijest je nedualna, um je dualan. Zato samo promatrajte. Ja vas ne uim nikakvim rjeenjima. Ja vas uim jednom rjeenju: Samo se malo povucite i promatrajte. Napravite odmak izmeu vas i vaeg uma. Bez obzira na to je li on dobar, lijep, ukusan, da li neto u emu biste voljeli poblie uivati, ili je ruan - ostanite to je mogue dalje. Gledajte na njega kao na film. Ali ljudi se poistovjeuju ak i s filmovima. Kad sam bio mlad, gledao sam... (ve dugo nisam vidio nijedan film) Ali vidio sam ljude kako plau, kako im suze teku - a nita se ne dogaa. Dobro je da je u kino dvoranama mrak. To spaava ljude da se ne osjeaju zbunjenima. Obino bih pitao oca: "Jesi li vidio? Momak pokraj tebe je plakao." On odgovara: "Cijela dvorana je plakala. Scena je bila tako..." Ja sam rekao: "Ali to je ekran i nita drugo. Nitko nije ubijen, nikakva se tragedija nije dogodila. Bila je to samo projekcija filma, samo slike koje su se pokretale na ekranu. Ljudi se smiju, ljudi plau, tri sata oni su gotovo izgubljeni. Oni postaju dio filma, poistovjeuju se s nekim karakterom." Otac mi je rekao: "Ako postavlja pitanje o reakcijama ljudi, ne moe uivati u filmu." Odgovorio sam mu: "Mogu uivati u filmu, ali ne elim plakati. Ne vidim nikakva zadovoljstva u tomu. Film gledam kao film, ali ne elim biti dio njega. Svi su ovi ljudi postali dio njega." Vi se poistovjeujete sa svaim. Ljudi se poistovjeuju s osobama i tako sebi stvaraju nevolje. Poistovjeuju se sa stvarima, a tada su nezadovoljni ako neto nedostaje. Poistovjeivanje je glavni uzrok vae nevolje. A svako poistovjeivanje je poistovjeivanje s umom. Samo stanite u stranu, pustite da um proe. I uskoro ete moi vidjeti da uope nema problema -guska je vani. Ne morate razbiti bocu, niti ubiti gusku. (22) Iznad psihologije, Poglavlje 19 Kako se najbolje odnositi prema strahu? On na mene djeluje razliito... katkad se javlja kao nejasan nemir ili kao grevi u elucu, kao vrtoglava panika, kao da svijet nestaje. Odakle strah nastaje i kamo nestaje? To je isto pitanje na koje sam ve odgovorio. Svi vai strah ovi su sporedni proizvod poistovjeivanja. Vi volite neku enu, a s ljubavlju, na istom polju, javlja se i strah: ona vas moe ostaviti. Ve je nekoga ostavila i dola k vama. Neto se dogodilo prije, moda e to i vama uiniti.
56

Javlja se strah, osjeate greve u elucu. Previe ste vezani. Ne moete shvatiti jednu injenicu: doli ste sami na svijet, bili ste ovdje i juer bez ove ene i bili ste savreno dobro, bez greva u elucu. Vi znate kako biti bez nje, vi ete moi biti bez nje. Bojite se da se stvari mogu promijeniti sutra... Netko moe umrijeti, vi moete bankrotirati, va posao moe propasti. Tisuu i jedna stvar moe se promijeniti. Optereeni ste strahovima, a nijedan od njih nije osnovan - jer i juer ste bili nepotrebno puni svih tih strahova. Stvari su se mogle promijeniti, ali vi ste jo uvijek ivi. A ovjek ima silnu sposobnost da se prilagodi svakoj situaciji. Kae se da samo ovjek i ohari imaju tu golemu sposobnost prilagoavanja. Zato, gdje god ima ovjeka, ima i ohara, a gdje god ima ohara, nai ete i ovjeka. Oni idu zajedno, oni su slini. ak i na vrlo udaljenim mjestima, kao to su Sjeverni i Juni pol... Kad je ovjek putovao na ta mjesta, iznenada je otkrio da je poveo sa sobom i ohare. Oni su bili savreno zdravi i ivi, imali su i sposobnost razmnoavanja. Ako se samo osvrnete po Zemlji vidjet ete - ovjek ivi u tisuama razliitih klimatskih uvjeta, geografskih situacija, politikih i drutvenih situacija, religioznih situacija, ali on uspijeva ivjeti. I ivio je tako stoljeima... stvari se mijenjaju, a ovjek se i dalje prilagoava. Nema se ega bojati. ak ako svijet propadne, to onda? I vi ete propasti s njim. Mislite li da ete ostati na otoku, a cijeli svijet e propadati, ostavljajui vas same? Ne brinite se. Imat ete bar nekoliko ohara sa sobom. Kakav problem nastaje ako svijet propadne? To su me pitali mnogo puta. U emu je problem? Ako propadne, propast e. Nee biti problema jer nas nee biti ovdje, mi emo propasti s njim i nee biti nikoga da se brine zbog toga. To e biti zaista najvea sloboda od straha. Kad je kraj svijeta, znai da je kraj svim problemima. Kraj svim uznemirenostima, nema vie greva u elucu. Ja ne vidim nikakav problem. Ali znam da su svi puni straha. No pitanje je isto: strah je dio uma. Um je kukavica i mora biti kukavica jer nije stvaran - prazan je i upalj i boji se svega, i zapravo se boji da jednog dana ne postane toga svjestan. To e doista biti kraj svijeta. Nije kraj svijeta glavni strah uma, ve je to vaa svijest, va dolazak do stanja meditacije kad um mora nestati. Taj strah dri ljude daleko od meditacije, pretvara ih u neprijatelje ljudi kao to sam ja, koji pokuavaju proiriti neto od meditacije, jedan nain svijesti i svjedoenja. Oni osjeaju otpor prema meni, i to ne bez razloga. Njihov strah ima dobre temelje. Ljudi moda nisu svjesni toga, ali njihov um se stvarno boji pribliiti bilo emu to moe stvoriti vie svijesti. To e biti poetak kraja uma. To e biti smrt uma. Ali vi se ne morate bojati. Smrt uma bit e vae ponovno roenje, poetak vaega stvarnog ivota. Trebali biste biti sretni, trebali biste se veseliti smrti uma jer nita nije vea sloboda. Nita vam drugo ne moe dati krila da poletite na nebo, nita drugo ne moe uiniti da cijelo nebo bude vae. Um je zatvor.
57

Svijest je izlazak iz zatvora. Ili shvaanje da nikad niste ni bili u zatvoru. Samo ste mislili da ste bili u zatvoru. Svi strahovi nestaju. I ja ivim u istom svijetu, ali nikad nisam ni na as osjetio nikakav strah jer nita mi se ne moe oduzeti. Mogu biti ubijen - ali ja u vidjeti kako se to dogaa, dakle ono to e biti ubijeno, to nee biti moja svijest. Najvee otkrie u ivotu, najdragocjenije blago je svijest. Bez nje morate biti u mraku, puni strahova. I stvarat ete nove strahove - nema im kraja. ivjet ete u strahu, umrijet ete u strahu i nikad neete moi okusiti nita od slobode. A sve vrijeme imali ste mogunost, svakog trenutka mogli ste je zahtijevati, ali nikad to niste uinili. Vi ste odgovorni za to. (23) Iznad psihologije, Poglavlje 19

58

POGLAVLJE 6
MO
Mo me fascinirala cijeli ivot, spoznaja da i ja mogu biti moan. Sada mi se to ini vrlo ogranienim i bezvrijednim. Ipak, osjeam da postoji jedna vjerodostojnija vrsta moi, mo koja ne ovisi o drugim ljudima ili njihovim reakcijama, mo koja se nalazi u meni. Moete li, molim vas, rei zato me privlai ta mo? Vae pitanje zahtijeva duboko pomno istraivanje jer mogu odgovoriti i da i ne na to pitanje. Da neu rei, vea vjerojatnost postoji za ne. A objasnit u vam i razloge za to. Tako se um nastavlja igrati s vama. Vi kaete da vas je cijeli ivot fascinirala mo i spoznaja da i vi moete biti moni. To je istinita spoznaja, iskrena. Mnogi ljudi koji su moni, nisu toga ni svjesni. Njihova volja za moi ostaje gotovo nesvjesna. Drugi je mogu vidjeti, ali oni sami ne mogu. Ta volja za moi najvea je bolest od koje ovjek pati. I svi nai obrazovni sustavi, sve nae religije, sve nae kulture i drutva apsolutno pomau toj bolesti. Svatko eli da njegovo dijete bude najvei ovjek na svijetu. Sluajte samo kako majke pripovijedaju o svojoj djeci, kao da su sve rodile Aleksandra Velikog, Ivana Groznog, Josipa Staljina, Ronalda Reagana... Pet milijardi ljudi juri prema moi. Treba znati da ovaj straan poticaj prema moi nastaje zbog praznine u ovjeku. ovjek koji nije orijentiran na mo je ispunjen, zadovoljan i miran, zadovoljan onim to jest. I cijeli svoj ivot zahvalan je postojanju. Nema to vie traiti. togod je dobio, nikad nije to ni traio. To je isti dar iz obilja postojanja. A to su dva odvojena puta: jedan je volja za vlau, drugi je volja da nestanete. Vi kaete da vam se sada to ini ogranienim i bezvrijednim.. Ne samo ogranienim i bezvrijednim, nego i bolesnim i podlim. I sama ideja da imate mo nad drugim ljudima znai da im oduzimate njihovo dostojanstvo, da unitavate njihovu individualnost, da ih prisiljavate da budu robovi. Samo podli um moe to uiniti. Vi nastavljate pitati: "Osjeam takoer da postoji vjerodostojnija vrsta moi koja ne ovisi o drugim ljudima i njihovim reakcijama - mo koja se nalazi u meni." Ima istine u tom to kaete, ali to nije vae iskustvo. Sigurno je da postoji mo koja nema nikakve veze s dominacijom nad drugima. Ali jeste li vidjeli cvijet koji otvara svoje latice... jeste li vidjeli tu mo, tu velianstvenost? Jeste li osjetili mo zvjezdane noi? Tu nema nikakve dominacije nad drugima. Jeste li vidjeli mo najmanjeg listia kako plee na suncu, na kii? jeste li vidjeli njegovu ljepotu, njegovu veliinu i radost? On nema nikakve veze ni s kim drugim, ak mu ne treba nitko da ga vidi. To je prava neovisnost. I ona vas dovodi do izvora vaeg bia iz kojega va ivot nastaje svakog trenutka. Ali tu mo se ne smije zvati tim imenom jer to stvara pomutnju. I sama rije mo znai vladati nad drugima. ak ni ljudi mnogo razumiju nisu to mogli shvatiti. U Indiji postoji jedna vjera koja se zove jainizam. Rije jaina znai pobjednik.
59

Originalno znaenje je sigurno ono o kojem vi priate: mo koja se javlja u vama, kao to se latica otvara, a cvijet otputa svoj miris. Ali ja sam duboko istraivao tradiciju jainizma. Kad oni ovjeka nazovu pobjednikom, oni takoer kau da je on pobijedio sebe. Netko mora biti pobijeen. Ime osnivaa promijenili su njegovi sljedbenici u Mahavira. Njegovo je pravo ime bilo Vardhamana. Mahavira znai: veliki pobjednik, veliki pobjedonosni ovjek. No sama ideja da je Mahavira pobijedio sebe, ako se odbije jednostavni psiholoki izraz, znai da je on mogao stajati gol na kii i na hladnoi, da je mogao ostajati gladan u ime posta neprestano, mjesecima. U dvanaest godina discipline i priprema, on je jeo samo jednu godinu, jedanaest godina je bio gladan. Ne neprestano - jedan mjesec bi ostajao gladan, tada bi jedan dan jeo. Dva mjeseca bi gladovao, a zatim bi opet nekoliko dana jeo. Ali u dvanaest godina, kad se zbroje svi dani kad je jeo, ti dani ne prelaze jednu godinu. Jedanaest godina on je muio svoje tijelo. Potrebno je duboko razumijevanje da se shvati - muite li vi druge, ili samo sebe. Nema nikakve razlike, osim u tome da se drugi ne moe braniti. Postoji bar ta mogunost. Ako ponete muiti sebe, nema nikoga da vas brani. Moete uiniti to vas volja sa svojim tijelom. To je jednostavno mazohizam. Po mom shvaanju, to ne znai da ete nai izvor svoga unutarnjeg bia. Zato ja to ne bih nazvao mo jer ta je rije zatrovana. Ja bih to volio nazvati mir, ljubav, suosjeanje ... sami moete izabrati rije. Mo je bila u rukama silovitih ljudi, nije vano jesu H bili siloviti prema drugima ili samo prema sebi. Mislim da su ljudi koji su bili nasilni prema drugima, bili apsolutno nenormalni. Ali ljudi koji su muili sebe, postali su vai sveci. Cijeli njihov doprinos svijetu jest disciplina kako muiti sam sebe. Ima svetaca koji su spavali na leaju od trnja. Jo uvijek ima takvih. Nai ete ih u Benaresu (Varanasi). To moe biti dobar ou, ali to je runo i mora se osuditi. Te ljude ne treba potovati. Oni su kriminalci jer ine zloin protiv tijela koje ak ne moe niti otii na sud. Dakle, drugi dio treba dobro razumjeti. Inae vaa prva elja, to jest oaranost moi, javit e se opet, ali pod drukijom krinkom. Poet ete se truditi da pronaete mo nad sobom. A ini se da se to i dogaa. Vi kaete: "... mo koja nije ovisna o drugim ljudima ... koja se nalazi u meni." ak i pozivanje na druge ljude i njihove reakcije znai da ne mislite na mnogo drukiji nain. Najprije ste se zanimali da vas ljudi moraju potovati. Vi morate biti moan ovjek, pobjednik svijeta, nositelj Nobelove nagrade, ili neke druge gluposti. Ali svatko ne moe biti Aleksandar Veliki. Niti svatko moe osvojiti Nobelovu nagradu, niti biti vei od drugih na bilo koji nain. To se dogaa naizmjence: kad se naete u situaciji gdje to nije mogue, ili je moda previe natjecanja, bit ete prignjeeni. Ima mnogo veih ljudi, opasnijih u natjecanju zato je bolje povui se u sebe i pokuati pronai mo koja nema veze s drugim ljudima. ak i to mi je dovoljno da zakljuim da sada idete na drugi izlet iste vrste. Najprije ste pokuali dominirati nad drugima, a sad ete pokuati dominirati nad sobom. To je ono to ljudi zovu disciplinom.
60

Sjetio sam se jedne Ezopove basne. Bila je sezona manga. Lisica je pokuavala dosei zreli mango, ali voe je bilo previsoko, a ona nije mogla skoiti tako visoko. Pokuavala je doprijeti do manga nekoliko puta. Tada, vidjevi da je to nemogue, okrenula se oko sebe da vidi gleda li je tko. Mali zec promatrao je sve to se dogaalo. Lisica je htjela otii, ne pokazujui svoj poraz, ali zei je pitao: "Tetice, to se dogodilo?" Lisica mu je odgovorila: "Sine, taj mango nije jo zreo." Zamijenite li svoju elju s moi, ona ne bi bila slina Ezopovoj basni. Ona je nastala iz vae praznine, iz vae inferiornosti. Jedini pravi nain kojim se moete osloboditi te rune elje za dominacijom jest ui u vlastitu prazninu i tono vidjeti o emu se radi. Bjeali ste iz nje uz pomo vaih monih izleta. Sada usmjerite svu svoju energiju ne na to da muite sebe, ne na to da svoj mazohizam pretvorite u disciplinu, ve da jednostavno uete u vlastito nitavilo i pitate to je to. A u vaem nitavilu cvjetaju rue. Ondje ete pronai izvor vjenog ivota. Vie vas ne zahvaa kompleks inferiornosti, vie se ne obazirete na druge ljude. Nali ste sebe. Oni koji su zainteresirani za mo vrlo se udaljavaju od sebe. to dalje njihovi umovi odu, bit e prazniji. Ali rijei poput praznine i nitavila osuene su i vi ste prihvatili tu ideju. Radije nego da istraujete ljepotu nitavila... Tu je potpuna tiina, glazba bez zvuka. Nema radosti koja bi se mogla usporediti s tim. To je isto blaenstvo. Zbog takva iskustva Gautama Buddha je nazvao svoj posljednji susret sa sobom nirvana. Nirvana znai nitavilo. I kad se jednom budete osjeali ugodno sa svojim nitavilom, nestat e sve napetosti, sukoba i briga. Nali ste izvor ivota koji ne poznaje smrt. Ipak, elim vas podsjetiti - nemojte to nazvati mo. Zovite to ljubav, nazovite to blaenstvom jer tu mo je tako mnogo zatrovala prolost da je ak i toj rijei potrebno proienje. Ona izraava pogreno znaenje. Tom rijeju dominiraju ljudi koji su u svojoj biti inferiorni, ali pokuavaju prikriti svoju inferiornost nekom vrstom moi, bilo kakvom moi. Oni su pronali mnoge naine. Sigurno je da svatko ne moe biti predsjednik zemlje. Ali podijelite zemlju na drave. Tada mnogi ljudi mogu biti guverneri i premijeri. Tada podijelite posao glavnog ministra - tada mnogi ljudi mogu postati ministri kabineta, a jo nie od njih, mnogi mogu postati dravni ministri. Cijela ta hijerarhija sastoji se ljudi koji pate od kompleksa manje vrijednosti. Od najnieg radnika do predsjednika, svi boluju od iste bolesti. Naravno, obini ljudi nisu moni. Oni na monike gledaju izdaleka i misle: "Kad bih i ja dobio istu ast, isto priznanje, i ja bih bio netko. I ja bih ostavio svoje otiske u pijesku vremena." I njih poinje zanimati mo. Ali pogledajte ljude poput Gautame Buddhe koji su bili roeni u toj moi, koji su se odrekli te moi, uvidjevi da je to primjena apsolutne beskorisnosti. U sebi ostajete uvijek isti. ak ako imate milijarde dolara, to vas nee promijeniti iznutra. Samo promjena, transformacija u vama dat e vam mir. Iz tog mira izronit e vaa ljubav, iz tog mira nastat e i va ples, vae pjesme, vaa kreativnost. Ali samo izbjegavajte rije mo. Upravo sada vi mislite samo na nju. Razmiljanje vam nee pomoi. Razmiljanje je savreno dobro ako se u svijetu elite natjecati za mo, za novac i ugled, za potovanje.
61

Ali to se tie ustolienja u vaem biu, um je apsolutno beskoristan. Stoga, sve to morate pokuati uiniti jest da nastojite izii iz uma u meditaciju, da iziete iz misli u tiinu. Kad jednom okusite svoje unutarnje bie, isparit e iz vas sva pohlepa i elja za novcem i moi. Nema usporedbe. Vi ste u sebi pronali samog Boga. to jo moete poeljeti? (24) Om mani padme hum, Poglavlje 24 Sve ljude su pouavali da snaga volje ima veliku vrijednost Svako dijete se upozorava da mora imati snagu volje. A snaga volje je neto to je protiv vae spontanosti - tada se ne moete osjeati ni ugodno ni oputeno. Mislite li da se cvijee mora mnogo namuiti da procvate? Treba li drveu hrabrost da naraste? Nema tu nikakve akcije. Lao Tzu je imao obiaj rei: "Pogledajte drvee, pogledajte rijeke i zvijezde i shvatit ete djelo bez djelovanja." Naravno, rijeka tee prema oceanu, ali ne moete to nazvati akcijom jer ne postoji volja koja je tjera da ide prema oceanu. To ini vrlo polako, bez urbe, ne postoji ak ni tenja da se stigne, nema natjecanja s drugim rijekama koje bi mogle stii prije. Rijeka jednostavno tee, pjeva i plee svoj ples preko planina i dolina, kroz nizine, ne brinui se hoe li stii na cilj ili ne. Svaki je trenutak tako dragocjen, tako prekrasan, tko se brine za sutranjicu? Snaga volje se koristila zato da u vama stvori krivu osobnost. Snaga volje je drugo prekrasno ime za ruan entitet imenom ego. Jedan od velikih psihologa ovog stoljea, Alfred Adler, osnivao je svoju psiholoku analizu na jednostavnoj injenici - da svi ovjekovi problemi potjeu od elje za moi. ovjek eli postati netko, netko poseban, netko vii od drugih, netko svetiji od drugih. Nije vano je li on na trgu ili u samostanu, borba mora biti na visini. to se vie borite, to imate vie uspjeha, dalje ste od vlastita bia jer postajete sve napetiji, sve zabrinutiji. Va ivot postaje stalna agonija - strah od neuspjeha. ak ako uspijete, postoji strah da e vas netko zbaciti s vaeg poloaja... ovjek koji ivi zato da neto postigne, nikad ne moe biti miran. I tako, na jednoj ste strani stvorili ovu fikciju hrabre akcije. Moda mislite da je za meditaciju potrebna hrabra akcija? Njoj treba samo oputanje. Potrebno joj je samo da napusti um koji moe sve postii, da zaboravi da postoji nekakva budunost, da dopusti da trenutak bude dostatan sam sebi, da mu se veseli, a sljedei trenutak pobrinut e se sam za sebe. Ako se moete veseliti ovom trenutku, moi ete se jo vie veseliti sljedeem asu jer ete imati vie iskustva u veselju, u plesu i pjevanju. I imat ete sve vie povjerenja u sebe - uvidjet ete da nije potrebno biti netko drugi. Gdjegod se nalazite, veselite se krajnjoj ekstazi. Ne morate biti ni moni ni bogati, ne morate biti slavni. Moete biti samo nitko, a ipak sva blaga postojanja mogu biti vaa. Jer ona se ne nalaze izvan vas. Vi niste ni svjesni svoga unutarnjeg bogatstva. (25) Otrica britve, Poglavlje 29
62

Molim vas, recite neto o zlouporabi moi Jedan engleski filozof dao je poznatu izjavu: "Mo korumpira ljude, apsolutna mo korumpira ih apsolutno." Ja se ne slaem s njim. Moja analiza je posve drukija. Svi su puni nasilja, pohlepe, ljutnje, strasti - ali nemaju moi, zato postaju sveci. Da ovjek bude nasilan, treba imati mo. Da biste zadovoljili svoju pohlepu, morate biti moni. Da zadovoljite svoju strast, morate imati mo. Kad se mo nae u vaim rukama, svi vai uspavani psi ponu lajati. Mo vam postaje hrana, dobra prilika. Ne korumpira mo vas, vi ve jeste korumpirani. Mo samo donosi vau korumpiranost na vidjelo. eljeli ste nekoga ubiti, ali niste imali snage da to uinite. Ali da ste je imali, ubili biste. Mo u rukama ovjeka kakav je bio Gautama Buddha, nee ga korumpirati. Ba suprotno od toga, pomoi e ovjeanstvu da podigne svoju svijest na viu razinu. Mo u rukama Dingis Khana unitava ljude, otima ene, spaljuje ive ljude. Cijela sela su bila spaljena, a ljudima nije bilo doputeno da iziu iz sela. To nije bila mo - taj ovjek, Dingis Khan, mora da je nosio sve te elje u sebi. To slii kii koja dolazi. Tada razne biljke ponu rasti, ali razliite biljke imaju i razliite cvjetove. togod je skriveno u vaim sjemenkama, kakvigod su vai potencijali mo vam daje priliku - jer veina ljudi ivi tako nesvjesno da kad dou na vlast, svi njihovi nesvjesni instinkti imaju prilike biti ispunjeni. Tada se oni ne brinu, ve ubijaju ljude i truju ih... Vi me pitate o zlouporabi moi. Mo se zlouporabljuje jer vi imate elje koje su zle, koje ste naslijedili od ivotinja. U jednom boljem svijetu, prva stvar bi trebala biti... Mi gubimo gotovo jednu treinu ivota na odgajanje i obrazovanje svoje djece. U toj jednoj treini ivota neko vrijeme treba posvetiti proiavanju njihove podsvijesti. I tako, u vrijeme kad oni zavre sveuilite i steknu negdje neku mo - netko e postati policijski povjerenik, netko e postati guverner, a netko premijer - ako u svojoj podsvijesti ne budu imali nita to je zatrovano, destruktivno, tada mo nee biti zlouporabljena. Tko bi je zlouporabio? Mo je neutralna. Mo je po sebi neutralna. U ruci dobra ovjeka mo e biti blagoslov. U ruci ovjeka u koga svijest nije razvijena, ona e biti prokletstvo. Ali tisuama godina mi smo proklinjali mo, a nismo razmiljali da mo ne treba proklinjati. Ljudi se trebaju proistiti od svojih loih instinkta koji su skriveni u njima jer u svakom e se pojaviti neka vrsta moi. To ne mora biti neka velika mo. Moete sjediti samo na eljeznikoj postaji i prodavati karte, ali i to vam daje mo. Stojite na alteru, a ovjek vas niti ne pogleda. On i dalje okree svoju kartoteku, a vi vidite da ga ne zanima kartoteka, on vam jednostavno eli pokazati gdje vam je mjesto. ak i radnik koji sjedi izvan ureda upravnog slubenika, ponaa se kao da je predsjednik drave - dakle nije pitanje u tome gdje se vi nalazite. Gdjegod se nalazite, imat ete jednu vrstu moi.
63

Aurangzeb, jedan od indijskih muslimanskih vladara, bio je tako nestrpljiv da nije mogao ekati da njegov otac umre, ili da ostari kako bi ga mogao naslijediti. Zatvorio je vlastita oca i zavladao zemljom. Njegov je otac cijelog ivota neto radio. Sada, sjedei u zatvorskoj eliji, on je poslao poruku svom sinu: "Poalji mi bar tridesetak djeaka da ih mogu uiti ku'ran." Komentar koji je Aurangzeb dao svojim dvorjanima bio je vrlo znaajan. On je rekao: "Taj starac ne eli izgubiti vlast. Sada vie nije vladar. Ali tridesetak uenika... da ih ui ku'ran, opet bi stekao vlast nad tom malom djecom." Psiholozi kau da ljudi koji se boje natjecanja u ivotu i boje se postati moni, izabiru jednostavniji nain: postaju uitelji u koli. Malu djecu moete muiti, tui ih, premda je to nezakonito - ali to se dogaa svuda u svijetu. Jednog sam dana proitao jedan izvjetaj da su pronaeni neki sluajevi... ali vlast skriva injenice. Prvi put je bilo objavljeno, jer je bilo previe sluajeva, da su neki uitelji tako jako tukli djecu da su djeca ogluila za cijeli ivot. Jednog djeaka njegov je vlastiti otac okovao u lance. Tako je u lancima ostao gotovo deset godina, privezan za stup kue. Postao je skoro kao ivotinja, nije mogao normalno ustati, mogao se kretati samo hodajui na rukama. A budui da je bio prisiljen ivjeti u mraku, oslijepio je. ak i roditelji koriste mo. Uitelji koriste mo, ine to i muevi i ene. Nije vano koji poloaj zauzimate. Ako ovjeanstvo shvati duboke psiholoke korijene i promijeni svoju podsvijest tako da nestane sjemena, mo e i dalje postojati, ali nee biti cvijea korupcije. Inae e se mo neprestano zlouporabljivati. A ne moete uzeti ljudima mo iz ruku. Netko mora biti majka, netko mora biti otac, netko mora biti uitelj. Jedini nain da se proisti podsvijest ljudi je meditacija. To je nain da se unutarnje bie ispuni svjetlou. Samo vam meditacija daje isto srce koje se ne moe korumpirati. Tada se mo nikad nee zlouporabiti, tada mo moe biti blagoslov, ona e biti kreativna. ivot ete moi uiniti vrednijim, podnoljivijim, a postojanje e biti malo ljepe. Ali taj veliki dan jo nije stigao. A da se uini napor da taj veliki dan stigne, bit e protiv vas svi ljudi koji su navikli na mo. Ljudi me stalno ispituju: "Zato je cijeli svijet protiv vas?" Radi se o ljudima koji su navikli na mo, a ja pokuavam uiniti ovjeka jezercem vedrine, mira i tiine, ljubavi i ekstaze. (26) Otrica britve, Poglavlje 6 Zato ene vole biti privlane mukarcima kad uzimaju za zlo njihove seksualne elje? U tome ima politike strategije. ene vole biti privlane jer im to daje mo. to su privlanije, imaju vie moi nad mukarcima. A tko ne eli biti moan? Cijeli ivot ljudi se bore da budu moni.

64

Zato elite novac? Jer e vam on donijeti mo. Zato elite biti premijer ili predsjednik drave? To e vam osigurati mo. Zato elite biti ugledni, zato elite da vas potuju? Bit ete moni. Zato elite biti svetac? Postat ete moni. Ljudi na razne naine trae mo. enama niste ostavili nikakav drugi izvor da budu mone - ostavili ste im samo jedan izlaz: njihovo tijelo. Zato one ele biti neprestano sve privlanije. Zar niste primijetili da se moderna ena vie ne brine tako mnogo za svoju privlanost? Zato? Jer ulazi u drugu vrstu politike moi. Moderna ena se oslobaa starog ropstva. Ona se bori na sveuilitima za akademske naslove, natjee se u trgovini, u politici. Ne mora se vie previe brinuti da izgleda vrlo privlano. Mukarac se nikad nije previe brinuo da izgleda privlano. Zato? To je bilo posve ostavljeno enama. Za ene privlanost je bila jedini izvor stjecanja neke moi. A za mukarca je postojalo tako mnogo drugih izvora pa se inilo pomalo enstvenim i mekunim izgledati privlano. To je bilo samo za ene. Ali nije bilo uvijek tako. Bilo je u prolosti razdoblja kad su ene bile slobodne poput mukaraca. Tada su mukarci eljeli biti privlani poput ena. Pogledajte Krinu, njegov lik, njegovu prekrasnu svilenu odjeu, njegovu flautu, Krinu sa svim ukrasima, naunicama, s prekrasnom krunom izraenom od paunova perja. Pogledajte ga! Izgleda tako predivno! To su bili dani kad su mukarci i ene bili apsolutno slobodni raditi sve to su htjeli. Tada je dolo dugo, dugo mrano razdoblje kad su ene bile potlaene. To se dogodilo zbog sveenika i vaih tako zvanih svetaca. Vai su se sveci uvijek bojali ena, jer ena se ini tako snanom - ona izgleda tako mono da moe unititi svetost svakog sveca za nekoliko minuta. Kae se da majka pokuava dvadeset pet godina uiniti svoga sina mudrim, a tada dolazi ena i za dvije minute uini glupana od njega. Zbog toga, majke ne mogu nikad oprostiti snahama. Nikad! Staroj, jadnoj eni treba dvadeset pet godina da ovjeka uini inteligentnim, a za dvije minute svega nestaje. Kako moe oprostiti toj eni? Zbog vaih svetaca ene su bile proklete - oni su se bojali ena. ene je trebalo potlaiti. I zato su im oduzeti svi izvori natjecanja u ivotu, sve cvijee ivota. Nakon toga je ostala samo jedna stvar - njihovo tijelo. Pitate me zato ene ele biti privlane mukarcima. Evo zato - privlanost je njihova jedina mo. A tko ne eli biti privlaan? Ako ne shvaate da mo donosi samo jad, da je mo razorna i nasilna, ako vaa elja za moi nestane kad sve shvatite - tko ne voli biti moan? Vi pitate: "...ali kad ele biti privlane mukarcima, zato odbijaju njihove seksualne elje?" Zbog istog razloga. ena ostaje monom samo kad se vrti oko vas kao papiga - nikad dostupna, a uvijek dostupna, tako bliska a tako daleka. Samo tada je mona. Ako odmah padne u vae krilo, tada njezina mo nestaje. A kad je jednom iskoristite seksualno, kad je jednom upotrijebite, ona je gotova, nema vie moi nad vama. Zato vas ona privlai, a ipak vas dri u prikrajku. Ona vas privlai, izaziva vas, zavodi vas, a kad joj se pribliite, ona kae jednostavno: ne!
65

To je jednostavna logika. Ako ona kae: da, vi je svodite na puki mehanizam, iskoristite je. A nitko ne eli biti iskoriten. To je druga strana iste politike moi. Mo znai sposobnost da se iskoristi drugi, a kad vas netko iskoristi, vae moi nestaje, vi ste smanjeni do bespomonosti. Dakle, ni jedna ena ne eli biti iskoritena. A vi ste je iskoritavali godinama. Ljubav je postala runa stvar, a trebala je biti najvea velianstvenost, ali nije bila - jer je mukarac iskoritavao enu, a ena se naravno tome protivila. Ona ne eli biti smanjena na potronu robu. Zbog toga ete vidjeti mueve kako mau svojim repovima oko svojih ena, a njihove ene se tako ponaaju kao da su iznad svih tih gluposti - svetije su od vas. One nastavljaju pretvarati se da ih ne zanima seks, ruan seks. No one su za njega zainteresirana kao i vi. Ali problem je u tome: one ne mogu pokazati svoje zanimanje, inae ih vi odmah pretvarate u bespomona bia i poinjete ih iskoritavati. Zato njih zanima sve drugo, zanima ih da budu privlane i zato vas odbijaju. To je radost moi. Privlae vas, a vi ste privueni gotovo kao da ste na koncu, a tada vam kau: ne! Tako vas smanjuju na apsolutnu bespomonost. A vi maete svojim repom poput psa - a u tom ena uiva. To je runo stanje, ne bi trebalo biti tako. To je runo jer je ljubav svedena na politiku moi. To se mora promijeniti. Moramo stvoriti novo ovjeanstvo, novi svijet u kojem ljubav uope nee biti pitanje moi. Odmaknite bar ljubav iz politike moi, ostavite novac, napustite politiku ondje - ostavite ondje sve, ali odmaknite ljubav iz politike. Ljubav je neto neobino vrijedno, ne inite od nje stvar za trgovanje. Ali to se ne dogaa. Neki regrut upravo je stigao u Legiju stranaca koja se nalazila u pustinji. Pitao je svoga kaplara ime se ljudi bave kao rekreacijom. Kaplar se mudro nasmijao i rekao: "Vidjet e!" Mladi ovjek bio je zbunjen: "Imate vie od stotine ljudi u bazi. A ne vidim ni jednu enu." "Vidjet e!", ponovio je kaplar. Toga popodneva dovedeno je tristo deva u obor. Svi ljudi kao da su poludjeli. Pojurili su u obor i poeli spolno opiti s devama. Regrut je ugledao kaplara kako juri pokraj njega te ga uhvati za ruku i ree: "Vidim to si mislio, ali ne shvaam. Ima oko tristo ovih deva, a samo stotinu nas. Zato svi tako jure? Ne moe li svatko imati svoju priliku?" "to?", povikao je kaplar zapanjen, "pa da se nabode na neku runu devu?" Nitko se nee zabavljati s nekim tko je ruan, premda se radi o devi. Tko eli imati posla s runom enom? ena na svaki nain pokuava biti lijepom, pokuava bar izgledati lijepo. I kad se jednom uhvatite u ari njezinog zavoenja, ona pokuava pobjei od vas - u tome je cijela igra. Ako vi ponete bjeati od nje, ona e trati za vama, poet e vas slijediti. Ali onog asa kad je vi ponete slijediti, ona e poeti bjeati od vas. To je igra, to nije ljubav. To nije ljudski. Ali to je ono to se dogaa i dogaalo se stoljeima. uvajte se toga. Svaka osoba ima silno dostojanstvo. I nikad nikog ne moete svesti na trgovaku robu, na stvar. Potujte mukarce, potujte ene - svi su oni boanski. I zaboravite staru ideju da je mukarac onaj koji se udvara eni - to je tako glupo. To izgleda kao da je mukarac onaj koji neto obavlja, a ena je tu samo zato da joj se neto
66

uini. ak i s jezine strane, mukarac je onaj koji se udvara, mukarac je onaj koji je aktivan partner, a ena je tu samo da to udvaranje pasivno prima. Ali to nije istina. Oba se udvaraju jedno drugom, oba su sudionici - ena to ini na svoj vlastiti nain. Oba ine jedno drugom neto silno vrijedno. Vi nudite sebe jedno drugom, vi uzajamno izmjenjujete svoje energije. Oboje se nudite u hramu ljubavi, u hramu boga ljubavi. Bog ljubavi uhvatio vas je oboje. To je vrlo sveti trenutak. Vi hodate po svetom tlu. A tada posve nestaje razliita kvaliteta ljudskog ponaanja. Dobro je biti lijep. Runo je priinjati se lijepim. Dobro je biti privlaan, ali runo je priinjati se privlanim. Ta vjeta taktika je lukavtina. Ljudi su prirodno lijepi. Nema potrebe ni za kakvom minkom. Sva minka je runa. Ona vas ini runijim. Ljepota je u jednostavnosti, u prirodnosti, spontanosti. A kad ste lijepi, nemojte koristiti tu ljepotu kao politiku moi to je poniavajue, to je svetogre. Ljepota je dar Boji. Dijelite je s drugima, ali nemojte je koristiti ni na koji nain da biste dominirali, da biste posjedovali nekoga drugog. I vaa e ljubav postati molitva, vaa e ljepota postati rtvena ponuda Bogu. (27) Vjena filozofija, Svezak 2, Poglavlje 4

67

POGLAVLJE 7
POLITIKA
Programirani smo da budemo ambiciozni Programirani smo da budemo ambiciozni, takva je politika. To nije sluaj samo u svijetu politike, ta je ideja ak zagadila va obian ivot. ak i malo dijete poinje se smjekati svojoj majci i ocu - to je povran osmijeh, u njemu nema dubine. Ali dijete zna - kadgod se osmjehne, bit e nagraeno. Ve je nauilo prvo pravilo kako biti politiar. Jo je uvijek u kolijevci, a vi ste ga nauili da bude politiar. (28) Put mistika, Poglavlje 42 Zato pod pojmom politika morate razumjeti... Pod pojmom politika vi morate razumjeti ne samo ono to je poznato pod tim imenom. Uvijek kad netko pokua zaigrati na broj moi, to je politika. Nije vano odnosi li se to na dravu, vladu ili neke druge sline stvari... Meni je rije politika mnogo razumljivija, nego to se obino misli. (29) Od bijede do prosvjetljenja, Poglavlje 7 Kroz cijelu povijest mukarac je pokuavao strategiju politike nad enom To jest, pokuavao je uiniti ju niom od sebe. U to je uvjerio i samu enu. Bilo je razloga da ena bude bespomona, da pristane na tu runu ideju koja je apsolutno apsurdna. ena nije ni manje ni vie vrijedna od mukarca. Oni su samo dvije razliite kategorije ovjeanstva. Ne mogu se nikako usporeivati. I samo usporeivanje je glupo. Ako ih ponete usporeivati, upast ete u nevolju. Zato je mukarac enu stoljeima proglaavao manje vrijednom? Je to je bio jedini nain da je dri u ropstvu, da je uini svojom robinjom? To je bilo lake. Da je bila jednaka njemu, bilo bi problema. Ona treba biti uvjerena u ideju da je manje vrijedna. A evo razloga za to: ona ima manje snage u miicama, njezina teina je manja, ona nije stvorila nikakvu filozofiju, nikakvu teologiju, nije utemeljila nikakvu religiju. Nije bilo znaajnijih ena umjetnica, glazbenica, slikarica. To pokazuje da ona nema dovoljno inteligencije, ona nije intelektualka, ne bavi se viim problemima ivota, njezino je zanimanje ogranieno - ona je samo domaica. Ako elite usporeivati na taj nain, moete lako uvjeriti enu da je manje vrijedna. A to je vrlo vjet nain. Ima i drugih stvari koje se mogu usporeivati. ena moe roditi dijete, mukarac to ne moe. On je svakako manje vrijedan, on ne moe postati majkom. Priroda mu nije dala tako mnogo odgovornosti, znajui da je on manje vrijedan. Odgovornost se daje onima koji vie vrijede. Priroda mu nije dala utrobu.
68

Zapravo, njegova funkcija pri roenju djeteta ne vrijedi vie od jedne injekcije - to je jednokratna uporaba. Majka mora nositi dijete devet mjeseci i preuzeti na sebe svu brigu za njega. To nije lako. A tada mora roditi dijete - to je neto to slii umiranju. Tada je godinama zauzeta odgajanjem djeteta, a u prolosti je neprestano raala. Koje vrijeme ste joj ostavili da postane velika glazbenica, pjesnikinja, slikarica - jeste li joj uope dali vremena? Ona je bila stalno ili trudna, ili se morala brinuti za djecu koju je rodila. Brinula se za kuu, kako biste vi mogli razmiljati o viim stvarima. Promijenite svoj posao samo jedan dan, samo na dvadeset etiri sata. Neka ona razmilja, neka stvara poeziju ili komponira. A dvadeset etiri sata vi se brinite za djecu, za kuhinju i kuu. I tada ete saznati tko vie vrijedi. Samo dvadeset etiri sata bit e dovoljna da vam dokau kako vas briga o tako mnogo djece izluuje. I samo jedan dan kuhajte hranu za obitelj i goste, saznat ete da ste u dvadeset etiri sata doivjeli pakao. Zaboravit ete ideju da ste superiorniji, jer u ta dvadeset etiri sata neete ni na as pomisliti na teologiju, filozofiju ili religiju. Razmiljajte o tom ne drugi nain: ena ima manje snage u miiima jer milijunima godina nije dobivala posao koji stvara miie. Boravio sam kod uroenika u Indiji gdje ena ima miie, a mukarac ih nema. Dakle, miii nisu nita prirodno, ve oni pripadaju povijesti. Ali tada dugi niz godina ene nisu dobivale posao koji bi im razvijao miie pa je prirodno da su njihova tijela izgubila sposobnost da razviju miie. Ali morate razmiljati i na drugi nain. ena ime vie snage izdrljivosti od mukarca. ene rjee obolijevaju, nego mukarci. One ive pet godina dulje od mukaraca. Vrlo je glupo drutvo u kojem se odluilo da mukarac mora biti etiri ili pet godina stariji od ene - samo da bi se dokazalo kako je mu iskusniji i stariji da bi mogao zadrati svoju superiornost netaknutom. Ali to medicinski nije ispravno jer ena e ivjeti pet godina dulje. Ako mislite s medicinskog stajalita, tada bi mukarac morao biti pet godina mlai od ene kako bi mogli umrijeti u isto vrijeme, ili gotovo u isto vrijeme. Na jednoj strani mu mora biti etiri ili pet godina stariji, a na drugoj strani, eni nije doputeno da se ponovno uda. To je tako gotovo u svim kulturama i drutvima. Novije vrijeme eni ipak doputa da se ponovno uda, ali to je sluaj samo u razvijenijim zemljama. Vi joj ne doputate da se ponovno uda i zato e ivjeti bar deset godina kao udovica. To je medicinski nezdravo - aritmetika nije tu u redu. Zato prisiljavati enu da deset godina bude udovica? Najbolje bi bilo da ena bude pet godina starija, a mu pet godina mlai. To bi sve sredilo. Oni bi umrli gotovo istovremeno. Ne bi bilo udovaca ni udovica, ni problema koji nastaju zbog toga. Ako pomislite na to da ena ivi pet godina vie od mukarca, tko je superiorniji? Ako rjee obolijeva, ako je otpornija, tko je superiorniji? ene poine pedeset posto samoubojstva manje od mukaraca. Isto se odnosi na ludilo: pedeset posto ena manje nego mukaraca zavre ludilom. Te se injenice nisu nikad razmatrale. Zato? Zato dvostruko vie mukaraca nego ena poini samoubojstvo? ini se da mukarac ima manje strpljenja sa ivotom. On je previe nestrpljiv, previe oekuje i ima previe elja. I kad se stvari ne odvijaju onako kako on hoe, on eli svriti sa sobom. Vrlo se brzo razoara. To pokazuje njegovu slabost, on nema hrabrosti suoiti se s problemima u
69

ivotu. Samoubojstvo je kukaviki korak. To je bjeanje od problema, a ne njihovo rjeavanje. ena ima vie problema - svoje vlastite i one svoga mua. Ona ima dvostruko vie problema, a ipak uspije hrabro suoiti se s njima. A vi i dalje ponavljate da je ona slabija. Zato poludi dva puta vie mukaraca nego ena? To jednostavno pokazuje da njegov intelekt nije od jakog materijala - on umire svakog asa. Od bijede do prosvjetljenja, Poglavlje 7 ujem da esto kaete kako politiari i sveenici iskoritavaju i varaju ljude, kao da su oni neka druga rasa s neke druge planete koja nam je nametnuta. Ja radije mislim da su ti politiari i sveenici nastali upravo iz nas i da smo mi vrlo odgovorni za ono to oni rade. A aliti se protiv njih znai aliti se na sebe. Nije li politiar i sveenik skriven u svakome od nas? Molim vas da to prokomentirate. Politiari i sveenici nisu nikako doli s druge planete, ve oni rastu meu nama. I mi imamo istu strast za moi, imamo istu ambiciju da budemo svetiji od drugih. Oni su najuspjeniji ljudi to se tie tih ambicija i elja. Naravno, mi smo odgovorni, ali to je udljiv krug - nismo mi jedini odgovorni. Uspjeni politiari i sveenici nastavljaju i dalje postavljati uvjete novoj generaciji zbog istih ambicija. Oni stvaraju drutvo, kultiviraju um toga drutva i postavljaju uvjete. I oni su odgovorni - ak su odgovorniji od obinih ljudi, jer obini ljudi su rtve raznih vrsta programa koji im se nameu. Dijete dolazi na svijet bez ikakvih ambicija, bez ikakve elje za moi, bez ideje da je ono vie, svetije, superiornije od drugih. Dijete nikako ne moe biti odgovorno. Oni koji ga podiu - roditelji, drutvo, odgojno - obrazovni sustav, politiari i sveenici - iste grupe i dalje kvare svako dijete. Naravno, svatko to ini na svoj nain, oni e ga pokvariti... ali to je udljiv krug. Odakle ga napasti? ja uporno traim da se osude politiari i sveenici jer oni su to mjesto na kojem krug moe puknuti. Nee nikom pomoi ako se osude mala djeca koja tek dolaze na svijet. Nee pomoi ni ako se osude obini ljudi jer njima su ve postavljali uvjete. Oni pate i jadni su. Ali nita ih ne moe probuditi, oni vrsto spavaju. Jedina toka na koju se moe usredotoiti naa osuda su oni koji imaju mo. Jer oni imaju mo da zagade budue generacije. Ako ih je mogue zaustaviti, moemo dobiti novog ovjeka. Znam da su svi odgovorni. togod se dogodi, ovako ili onako, svatko ima svoj udio u tomu, Ali meni je vano koga napasti, kako bi nova generacija djece mogla izbjei udljiv krug. ovjeanstvo se stoljeima okretalo u tom krugu. Zbog toga ne osuujem obine ljude. Osuujem one koji sad imaju prilike prekinuti taj krug. Transformacija bi bila mogua ako bi oni samo malo popustili u svojim uobiajenim interesima te pogledali i na te jadne obine ljude. Namjerno ovdje mislim na politiare i sveenike. Znam da su svi odgovorni, ali nije svatko dovoljno moan prekinuti krug. Zato stalno ciljam na politiare i sveenike. I sada me se oni poinju bojati. Moda se nikad prije nisu nikog bojali. Na cijelom svijetu, oni ne ele da uem u njihove zemlje. Sveenici se dre politiara koji stvaraju pravila i odreuju zakone koji meni zabranjuju ulaz u njihove zemlje.
70

Nau zajednicu u Americi unitili su politiari, ali odmah iza njih bili su to i fundamentalisti krani, najortodoksnija grupa kranskih sveenika. I sam Ronald Reagan je kranski fundamentalist. A to znai da je apsolutno ortodoksan. On vjeruje da je svaka rije u Bibliji sveta, da ju je sam Bog izgovorio. A jedni i drugi, i sveenici i politiari su vrlo ranjivi, njima izmie tlo pod nogama. Potreban je samo dobar udarac i oni bi bili gotovi. A kad se to jednom dogodi, drutvo e doivjeti okus slobode. Mogli bismo odgajati djecu na humaniji nain, neogranieniji, inteligentniji, mogli bismo na cijelu zemlju gledati kao na neto jedinstveno - ne kao na krane, hinduiste, muslimane, ne kao na Indijce, Kineze ili Amerikance. Nacije i religije stvorili su politiari i sveenici. Kad njih jednom ne bude, nestat e i religije i nacije. A svijet bez religije i nacije bit e humani svijet, bit e to svijet bez ratova, bez nepotrebnih ratovanja za stvari koje nikad nitko nije vidio... Tako je glupo da su tisuama godina ljudi ubijali jedni druge u ime Boga. A nitko od njih nije vidio, niti ima ikakvih dokaza ni dokaznog materijala da Bog postoji. Cak se ne osjeaju ni zbunjeni jer nitko im nije postavio to pitanje gledajui ih direktno u oi. Oni sc uputaju u kriarske ratove, u jihade, religiozne ratove, unitavajui sve one koji ne vjeruju u njihovu dogmu jer ona je boanska. A svaka druga dogma je vraje djelo. Oni pokuavaju sluiti ovjeanstvo ubijajui ljude. Njihova je namjera osloboditi ovjeanstvo iz panda avola. Ali najudnije je da svaka religija misli, kako je onu drugu religiju stvorio sam vrag. Zato se borba nastavlja. Politiari se bore iz rata u rat. Zato? ja ne vidim nikakvih razloga. Zemlja nema granica, zato onda oni stvaraju zemljopisne karte i povlae granice? Jedan od mojih uitelja bio je vrlo inteligentan ovjek. Jednog je dana donio u razred nekoliko komada kartona. Izrezao je cijelu zemljopisnu kartu svijeta na male komade, stavio ih na stol i pitao: "Moe li netko doi i poslagati te komade po pravom redu?" Mnogi su to pokuali, ali nitko nije uspio. Samo jedan djeak, vidjevi da nitko ne uspijeva niti moe sastaviti zemljopisnu kartu svijeta, stavljajui rezervne komade jedan uz drugi, pogledao je jedan djeli s druge strane. Tada je sve komade okrenuo i otkrio sliku ovjeka. Sastavio je tu sliku to je bilo vrlo lako i to je bio klju cijele zagonetke. S jedne strane je bila sastavljena slika ovjeka, a s druge strane zemljopisna karta svijeta. Moda je isto i sa stvarnim svijetom...ako moemo sastaviti ovjeka, moemo sastaviti i svijet. Ako moemo ovjeka uiniti tihim, mirnim, ljubaznim, nestat e nacije, nestat e ratova, sva e prljava politika nestati. A zapamtite, sve su politike prljave, ne postoji politika ni jedne druge vrste. Ali mi moramo udariti na onoga tko ima mo. Nee pomoi ako udarimo obinog ovjeka, jer on nema mo, on je rtva. ak ako ga i moemo promijeniti, to nee biti neka velika promjena. No ako moemo ukinuti konspiraciju izmeu religije i politike, izmeu religije i politiara, to e biti doista velika promjena - to e doista biti revolucija. To e biti jedina revolucija koja je potrebna, revolucija kakve jo nije bilo. (31) Iznad psihologije, Poglavlje 26

71

to moete rei o politici? Moram li rei? Ja je proklinjem. To je nevolja koja nas je stoljeima prisiljavala da trpimo. Politika je apsolutno nepotrebna. Ali politiari to nee dopustiti jer bi onda izgubili svoja predsjednitva, svoje Bijele kue i Kremlje, svoje poloaje premijera. Politika nije potrebna. Ona je zaista zastarjela. Nekad je bila potrebna jer su se narodi neprestano borili. U tri tisue godina bilo je pet tisua ratova. Kad bismo samo ponitili linije granica - koje postoje samo na zemljopisnim kartama, a ne na zemlji - tko bi se vie i brinuo o politici? Da, mogla bi postojati svjetska vlada, ali ona bi bila samo formalna. Ne bi imala nikakva ugleda jer ne bi bilo meusobnog natjecanja. Ako ste predsjednik vlade, pa to onda? Niste nita vii od bilo koga drugog. Formalna vlada sliila bi nainu na koji eljeznica funkcionira. Tko se brine tko je predsjednik eljeznice? Nain na koji je ureena pota, tko se brine za generalnog glavnog direktora? Nacije moraju nestati, a s njihovim nestankom, nestat e i sama politika. Ona e uiniti samoubojstvo. Ono to e ostati bit e formalna organizacija koja e se brinuti o svemu. Ona moe postati rotacijska poput Rotary Cluba pa katkad poglavarom kluba moe biti crnac ili ena, jednom Kinez, drugi puta Rus ili Amerikanac - ali uprava se i dalje kree poput kotaa. Jedna osoba ne bi dobila vlast vie od est mjeseci. Vie od toga je opasno. Ako izabirete istu osobu za predsjednika uvijek ponovno i ponovno, to je jednostavno dokaz siromane inteligencije. Zar ne vidite da je to tako? Zar ne postoje drugi inteligentni ljudi? Imate li samo jednog fosila koji moe i dalje to raditi? U svijetu nema potrebe niti za politikim partijama. Individualisti trebaju odluivati individualno. Premda ljudi kau da demokracija ne moe postojati bez politikih partija, ja kaem da demokracija ne moe postojati ako postoje politike partije, jer one imaju svoj vlastiti interes. Svaki pojedinac se moe natjecati ili glasovati za svakoga za koga misli da je u pravu. A tkogod se pojavi u javnosti, moe biti daleko mudriji od naih predsjednika ili premijera. Moda zato jer moe biti na vlasti samo est mjeseci, on ne moe gubiti vrijeme otvarajui ovo sveuilite ili onaj most, sveano otvarajui ovu cestu ili sve vrste onih gluposti. A parlament se jednostavno svaa o posve beznaajnim stvarima. Kao da u rukama imaju vjenost. Novanici male vrijednosti potrebne su godine da bude putena u opticaj. ovjek koji ima vlast samo est mjeseci ne moe si dopustiti takve gluposti. On e za savjetnike izabrati znanstvenike, strunjake na raznim poljima. Na primjer, u ekonomiji on e pronai sve najbolje ekonomske umove na svijetu da ga savjetuju. On nema mnogo vremena pa ne moe raditi s treerazrednim politiarima koji znaju samo umijee laganja i nita drugo. Ako mora odluiti o obrazovanju, on e pitati za savjet poznate svjetske strunjake na tom polju. Ali upravo sada dogaaju se udne stvari... Daju vam samo jednu formulu: jedan svijet. (32) Posljednji testament, Svezak 1, Poglavlje 3
72

POGLAVLJE 8
NASILNOST
Sve diktatore na svijetu stvorili smo sami Sve diktatore na svijetu stvorili smo sami jer elimo da nam netko drugi kae to moramo raditi. Za to postoji vrlo suptilni razlog. Kad vam netko drugi kae to da radite, vi nemate nikakve odgovornosti je li dobro ili loe to to radite. Osloboeni ste odgovornosti. Ne morate razmiljati o njoj. Ne morate se brinuti o njoj. Cijela odgovornost tie se samo onoga tko vam daje nareenja da neto uinite. Ljudi poput Adolfa Hitlera, Josipa Staljina ili Ronalda Reagana nisu bili na svom monom poloaju zbog bilo kakvih svojih kvaliteta. Oni su bili na poloaju zato jer su milijuni eljeli da im se kae to da rade - ako im nitko ne zapovijeda, oni su izgubljeni. Mi stvaramo diktatore. Adolf Hitler je bio gotovo lud, ali nacija, jedna od najinteligentnijih nacija na svijetu, koja je stvorila veliku tradiciju prvoklasnih filozofa, mislitelja, teologa... ak i u ovom stoljeu Njemaka je proizvela ljude poput Martina Heideggera koji je moda najvei filozof dvadesetog stoljea - i on je bio sljedbenik Adolfa Hitlera. ini se gotovo neshvatljivim da ovjek koji ima kvalitete Martina Heideggera... Ja sam istraivao sve filozofe svijeta - ini se da je Martin Heidegger tako genijalan, tako vrlo originalan u pristupu stvarima s posve novih stajalita - ali on je bio sljedbenik Adolfa Hitlera, on ga je podravao. Pitao sam se kakav je razlog postojao za to - i cijela nacija podravala je tog luaka. Razlog je taj to nitko nije elio biti odgovoran. Ali onog asa kad izgubite svoju odgovornost, gubite i svoju slobodu. Vaa odgovornost nije odvojena od vae slobode, od vae individualnosti - vi mislite da je ona teret. Zato neka je nosi netko drugi. No vi tada gubite i svoju individualnost, svoju slobodu. Vaa odgovornost nije odvojena od vae slobode, od vae individualnosti. Kad jednom prebacite teret svoje odgovornosti na tua ramena, vi ste i sebe smanjili na nulu. Naravno, sada vas nitko nee osuivati ako neto pode krivim putem, ali vi ste izgubili svoju duu. Ljudi osuuju diktatore, ali nitko ne misli to je psihologija, ni kako se stvaraju diktatori, ni tko ih stvara. Mi smo oni koji ih stvaramo, a inimo to u nadi da e oni biti odgovorni. Ali nismo svjesni da s odgovornou nestaje i nae slobode, nae individualnosti, nae demokracije, da odlazi sloboda miljenja i izraavanja - da nestaje svega. Izgubili smo svoju duu onog trenutka kad smo svoju odgovornost prenijeli u ruke drugoga. A ima ljudi koji uivaju vladati, diktirati. To su bolesni ljudi.

73

Sada postoji udna situacija. Ima ljudi koji ele biti rastereeni od odgovornosti, a naravno, postoje i ljudi koji su spremni preuzeti sve odgovornosti. Ali uzimaju i svu vau slobodu. Oni vam oduzimaju sva prava i samu vau individualnost. Oni imaju samo jednu elju - da budu moni. Oni pate od drukije vrste bolesti, ali ini se da je ona vrlo prikladna. ini se da postoji neka usklaenost izmeu ljudi koji se ele osloboditi odgovornosti, a ne znaju kako se oslobaaju zapravo svoje due, ima i drugih bolesnih ljudi koji vole samo jednu stvar - mo. (33) Poziv, Poglavlje 10 Moete li rei neto o nasilnosti? ovjek je u nedoumici zato jer u njemu postoji dvostruka priroda. ovjek nije jedno bie: on je prolost i budunost. Prolost znai ivotinju, budunost oznaava Boga. A izmeu toga je sadanji trenutak, ovjekovo postojanje - podijeljeno, rastrgano, rastrzano u dijametralno suprotne smjerove. Ako se ovjek osvre unazad, on je ivotinja. Zbog toga znanost ne moe vjerovati da je ovjek neto vie - da je samo druga ivotinja, jer znanost istrauje samo prolost. Charles Darwin i ostali imaju pravo kad kau da je ovjek roen od ivotinje. To je istina o prolosti, ali nije istina o ovjekovoj sveukupnosti. Religija istrauje mogue, ono to se moe dogoditi, a jo se nije dogodilo. Znanost potanko ispituje sjemenku i ne moe nai cvijet u njoj. Religija je vizionarska, ona sanja sposobna je vidjeti ono to se jo nije dogodilo - cvijet. Naravno, ona ga ne moe pronai, ona ne moe pronai cvijet ispitujui sjemenku. Potrebna je velika pronicavost, ne sposobnost analize, ve intuitivni uzlet, vizija, poetski pristup. Potreban je pravi sanjar koji moe vidjeti ono to se jo nije dogodilo. Religija istrauje mogue i otkriva da ovjek nije ivotinja, nego Bog. ovjek je Bog! I to je tono. Sukob je neosnovan. Sukob izmeu znanosti i religije je beskoristan. Njihove upute, njihove metode rada, njihovo polje djelovanja potpuno su razliiti. Znanost uvijek svodi sve na izvor, a religija uvijek uzlijee prema cilju. ovjek je oboje, i ivotinja i Bog jer on je u nedoumici, on se neprestano brine: biti ili ne biti, biti ovo ili ono? ovjek moe pronai mir samo na dva naina: ili ponovno postaje ivotinja. Tada e biti jedno, nee biti nikakvih podjela, bit e sve mir, tiina, sklad... I zato milijuni ljudi pokuavaju biti ivotinje na razne naine. Rat daje ovjeku priliku da postane ivotinja jer rat je vrlo privlaan. Povijest je zabiljeila pet tisua ratova u tri tisue godina. ovjek se neprestano borio, ovako i onako. Rat se nastavlja. Ne proe ni jedan dan da ovjek ne ubije ovjeka. Odakle ta strana radost razaranja i ubijanja? Razlog postoji duboko u psihologiji ovjeka. U trenutku kad ubijete, iznenada postajete jedno, postajete ponovno ivotinja, nestaje dualnosti. Zbog toga postoji strana, magnetska mo ubojstva i samoubojstva. ovjeka se ne moe prisiliti da bude nenasilan.
74

Nasilnost odjednom bukne. Imena se mijenjaju, lozinke se mijenjaju, ali nasilnost ostaje uvijek ista. Ona moe nastati u ime religije, u ime politike ideologije ili zbog neke druge apsurdne stvari - nogometna utakmica je dovoljna da ljudi postanu nasilni, dovoljna je utakmica kriketa. Ljudi se tako mnogo zanimaju za nasilnost da, ako je ne mogu provesti sami, jer je riskantno i oni razmiljaju o posljedicama, oni pronau indirektne naine da budu nasilni. U kinu ili na televiziji, nasilnost mora postojati. Nitko nee gledati film ako u njemu nema nasilja. Kad vidi nasilje i krv, ovjek se iznenada sjeti svoje ivotinjske prolosti, zaboravlja svoju sadanjost i posve zaboravlja budunost - on postaje prolost. Vi se identificirate s onim to vidite: ono to se dogaa na ekranu postaje nekako va vlastiti ivot. Vi niste vie gledatelj - u tim trenucima postajete sudionik, upadate u tu vezanost. Nasilnost je vrlo privlana. Seksualnost je takoer privlana jer samo u trenucima seksa vi moete postati jedno. Inae ostajete dva, odvojeni ste, a zabrinutost i tjeskoba i dalje traju. Nasilje, seks, droga, sve vam to pomae, bar privremeno i prolazno da uzmaknete, da postanete posve ivotinja. Ali to ne moe biti trajno. Treba razumjeti jedan temeljni zakon: nita se ne moe vratiti natrag. U najboljem sluaju moete se pretvarati, u najboljem sluaju moete varati, ali nita se ne moe vratiti natrag jer vrijeme se ne vraa natrag. Vrijeme uvijek ide samo naprijed. Ne moete mlada ovjeka vratiti u djetinjstvo, niti starca pretvoriti u mladia. To je nemogue. Nemogue je da drvo opet postane prijanja sjemenka. Evolucija ide sve dalje i ne postoji nain da je u tome sprijeite ili je prisilite da se vrati natrag. Zbog toga su svi pokuaji ovjeka da postane ivotinja i nae mir, osueni na neuspjeh. Moete biti opijeni - zbog alkohola ili nekih drugih droga - marihuane ili LSDa, moete se posve utopiti u njima. Na as sve brige nestanu, na trenutak vie niste dio problematinog postojanja, na trenutak se kreete u posve drukijoj dimenziji, ali to traje samo trenutak. Sutra ujutro se vraate, a kad se vratite u svijet, svijet e biti runiji nego ikad prije. Jer dok ste bili opijeni, nesvjesni, dok ste spavali, problemi su rasli. Problemi su postajali sve kompliciraniji. Dok ste vi mislili kako ste pobjegli s onu stranu problema, problemi su putali korijen jo dublje u vae bie, u vau podsvijest. Sutra ete se ponovno vratiti u isti svijet - on e izgledati runiji u usporedbi s mirom koji ste stekli spavanjem u drogama, opijenou, zaboravom. U usporedbi s tim mirom, svijet e izgledati jo opasniji, zamreniji, zastraujui. A tada postoji samo jedan put: nastaviti poveavanjem doze vae droge. Ali ni to ne pomae dugo. I to nije put da se izie iz dileme. Dilema ostaje, ona je ustrajna. Jedini put jest obratiti se Bogu, to je jedini put koji vodi naprijed. Jedini put jest postati ono to je va potencijal - jedini nain jest transformirati potencijal u stvarnost. ovjek je potencijalan Bog i ako doista ne postane pravi Bog, nema mogunosti da bude zadovoljan. Ljudi su i to pokuavali ... kako postati Bog? A kad se postane Bog, to uiniti sa ivotinjom?
75

Jedino rjeenje koje se javljalo ponovno i ponovno kroz dugi niz godina je ovo: obuzdati ivotinju. To je isto rjeenje. Ili obuzdati Boga nasiljem, seksom, drogama zaboraviti boanskost. To je jedno rjeenje koje nikad ne uspije. Sama priroda stvari je takva da mora ne uspjeti. Drugi savjet koji pada ovjeku na pamet je ovaj: potisnuti ivotinju, zaboraviti ivotinju, drati je po strani, ne obazirati se na nju. Baciti je duboko dolje u sam temelj vae podsvijesti, kako se ne biste susreli s njom u svom svakodnevnom ivotu. Tako je neete vidjeti. ovjek razmilja gotovo na isti nain kao i otriga. Otriga misli, ako ona ne vidi neprijatelja, neprijatelj ne postoji. I zato, kad otriga susretne neprijatelja, ona jednostavno zatvori oi. Kad to uini, ona misli da neprijatelj sada ne postoji, jer ga ona ne vidi. Tako se stoljeima nadalo devedeset devet posto religioznih ljudi. Onom jednom postotku pripada Buddha, razni Krine i Kabiri. Devedeset devet posto religioznih ljudi nisu radili nita drugo nego ponavljali vjebu otrige - vjebu potpune besmislice. Potisnuti ivotinju! Ali vi to ne moete uiniti jer ivotinja ima silnu energiju. To je vaa cijela prolost, stara milijune i milijune godina. Ona se duboko ukorijenila u vama, ne moete je se tako lako osloboditi, ako samo zatvorite oi. Vi ste jednostavno glupi. A ivotinja je va temelj, ona je doista vaa osnova. Vi ste roeni kao ivotinja, vi niste razliiti od bilo koje ivotinje. Vi biste se morali razlikovati od nje, ali se ne razlikujete. Samo zato jer ste se rodili, ne postajete drukiji. Da, imate razliito tijelo, ali ne mnogo drukije. Imate razliitu vrstu inteligencije - ali ne mnogo drukiju. Razlika je samo u kvantiteti, a ne u kvaliteti. Sada moderno ispitivanje biljaka otkriva da su ak i biljke inteligentne, osjetljive, budne, svjesne - a to da se kae o ivotinjama? Neka istraivanja otkrivaju da ak i metali imaju jednu vrstu vlastite inteligencije. Dakle, razlika izmeu ovjeka i slona, izmeu ovjeka i delfina, izmeu ovjeka i majmuna nije u kvaliteti, ve u kvantiteti, dakle samo u jakosti. Mi imamo malo vie inteligencije, i to je sve. To nije neka velika razlika. Kvalitetna promjena dogaa se samo kad ovjek postane potpuno svjestan, kad ovjek postane Buddha - tada se dogaa prava razlika. Tada ovjek vie nije ivotinja, tada je on jednostavno Bog - ali kako to postii? Onih devedeset devet posto religioznih ljudi inili su neto posve loe, ponavljali su istu logiku. To je bila ista logika koju su slijedili nasilni ljudi, ljudi skloni seksualnosti, alkoholizmu. Dakle, to je bila ista vrsta logike: zaboraviti ivotinju. Mnoge tehnike su se razvile da bi se na ivotinju zaboravilo. Ponavljajte mantru, kako biste mogli zaboraviti ivotinju. Budite zaokupljeni pjevanjem, nastavite ponavljati: Rama, Rama, Rama, Rama. Ponavljajte to ime tako brzo da se cijeli va um ispuni vibracijom te jedne jedine rijei: Rama. To je jednostavno nain da se izbjegne ivotinja - ali ivotinja je ondje. Moete dozivati Ramu stoljeima... ali ivotinja se nee promijeniti takvim jednostavnim trikom. Ne moete prevariti ivotinju. To e ostati onda samo vrlo povrna religioznost. Zagrebite bilo kojega religioznog ovjeka, nai ete ivotinju u njemu. Samo malo zagrebite! Tako zvana religioznost nije ak ni povrna. Ona se samo pretvara, ona je tek formalnost, drutveni ritual.
76

Vi odlazite u crkvu, itate Bibliju, itate Gitu, pjevate, molite se, ali sve je to samo formalnost. Vae srce ne sudjeluje u tome. A ivotinja u vama i dalje vam se smije, ismijava vas. Ona vas savreno poznaje, zna tko ste vi i gdje ste. I zna kako manipulirati s vama. Vi moete i dalje satima pjevati i tada proe prekrasna ena. Iznenada nestaje svega toga pjevanja, vi zaboravljate na Boga. Samo miris iz pekarnice... i svega nestaje. Hare Krina, hare Rama - svega je nestalo! Dovoljna je samo mala stvar! Netko vas povrijedi, vi se naljutite i ivotinja je ve spremna na osvetu, vi ste bijesni. Zapravo, religiozni ljudi razljute se dublje od drugih jer drugi se ne obuzdavaju. Snovi religioznog ovjeka moraju se kontrolirati, jer danju ih on obuzdava, ali to se dogaa nou dok on spava? Mahatma Gandhi je pisao da je imao seksualne snove i sa sedamdeset godina. Zato seksualni snovi kad ovjek ima sedamdeset godina? On je odgovorio: "Danju sam vrlo discipliniran - danju mi se nije pojavila nijedna seksualna misao. Ali nou sam nemoan, podsvijest djeluje i stoga nestaje sva disciplina i kontrola." Opaanje Sigmunda Freuda je vrlo dragocjeno. On kae, elite li saznati neto o ovjeku, morate znati njegove snove, a ne njegov ivot u budnom stanju. Njegov ivot kad je budan, laan je. Pravi njegov ivot pokazuje se u snovima jer oni su prirodniji, u njima nema obuzdavanja, nema discipline ni kontrole. Stoga psihoanalizu ne zanima va ivot kad ste budni. Pogledajte ovo: va ivot dok ste budni je tako laan da psihoanaliza uope ne vjeruje u njega. On je posve bezvrijedan. Psihoanaliza prodire u vae snove jer oni su istinitiji od vaega tako zvanog ivota dok ste budni. To je ironija - da budan ivot o kojem mi mislimo da je stvaran, psihoanalitiari ne smatraju stvarnim. On se smatra nestvarnijim od vaih snova. Vai su snovi daleko stvarniji jer vi niste u snovima da neto iskrivite, vi duboko spavate. Svjesni um spava, a podsvijest je slobodna da kae svoju rije. Podsvijest je va pravi um, jer svijest je tek jedna desetina vaega potpunog uma. Devet desetina je podsvijest - deset puta snanija, deset puta vea od vaega svjesnog uma. Sto ete raditi kad se borite sa svojom seksualnou, s ljutnjom, pohlepom? I dalje ete ih odbacivati u podsvijest, u tamu vaeg temelja, mislei da ste ih se oslobodili ako ih ne vidite. Ali niste ih se oslobodili... Devedeset devet posto religioznih ljudi i dalje potiskuju svoje osjeaje, a uvijek kad neto potisnete, ono ulazi dublje u vas, ono postaje dio vaeg bia. I pone na vas djelovati na tako suptilan nain, da niste ni svjesni toga. Potisnuto ide vrlo krivudavim putovima i ne moe se pojaviti direktno jer ako se to dogodi, vi ete to obuzdati. Stoga se javlja na suptilan nain tako krivudavim putovima, na tako varljive naine, zamaskirano da ak ne moete prepoznati da se radi o seksualnosti. Seksualnost moe ak uzeti masku molitve, ljubavi, religioznog obreda. Ali ako je pomno promatrate, ako dopustite sebi da vas otkrije netko tko moe opaziti i razumjeti unutarnje funkcioniranje vaeg uma, bit ete iznenaeni da se radi o istoj energiji koja se kree razliitim kanalima. Ona se mora kretati drukijim kanalima jer nijedna energija ne moe se nikad potisnuti. Zapamtite jednom zauvijek: nijedna energija ne moe se potisnuti. Energija se moe transformirati, ali nikad potisnuti. Stvarna energija sastoji se od alkemije, od metoda i tehnika koje transformiraju.
77

Prava energija ne sastoji se od svladavanja ivotinje, ve od proiavanja ivotinje, od uzdizanja ivotinje na razinu boanskosti, koristei ivotinjsko da bi se stiglo do Boga. Ona moe postati neobino mono vozilo jer ima mo. Seks se moe iskoristiti kao snana energija - na njemu se moete dovesti do samih vrata Bojih. Ali ako ga zatomite, zaplest ete se jo vie... Ako potiskujete seks, postat ete ljutiti, sva ona energija koja bi postala seks, postat e ljutnja. A bolje je biti sklon seksualnosti nego ljutit. U seksu ima bar neto malo ljubavi, dok u ljutnji postoji samo isto nasilje i nita drugo. Ako se seks potiskuje, ovjek postaje nasilan. Bit e nasilan ili prema sebi ili prema drugima. Postoje dvije mogunosti: ili ovjek postaje sadist i mui druge, ili postaje mazohist i mui sebe. Ali u svakom sluaju nekoga mui. Znate li da nekad vojnicima nisu bili doputeni seksualni odnosi. Zato? Jer da su im to dopustili, u njima se ne bi skupilo dovoljno bijesa ni nasilnosti. Za njih seks postaje oputanje, oni postaju njeni, a njean ovjek se ne eli boriti. Ako je vojnik gladan seksa, on se mora boriti bolje. Zapravo, njegova nasilnost bit e nadomjestak za seksualnost. A Sigmund Freud ima opet pravo kad kae da sve nae oruje nije nita drugo nego simbol falusa: ma, no, bajuneta, sve su to simboli falusa. Vojniku nije bilo doputeno da ue u neije tijelo, u tijelo neke ene. Sad je lud i eli to uiniti i tada moe uiniti svata. Sada je u njegovo bie ula velika nastrana elja. Potisnuti seks - on e sada eljeti ui u neije tijelo preko bajunete, maa. Dugi niz stoljea vojnik je bio prisiljen potiskivati svoje seksualne elje. U ovom stoljeu vidjeli smo kako se dogaa neto udno. Ameriki vojnici su najbolje opremljeni vojnici na svijetu - to se tie znanosti i tehnologije, oni su najopremljeniji vojnici. Ali dokazalo se da su slabiji od drugih vojnika. U siromanoj zemlji Vijetnama oni su godinama pokuavali pobijediti, ali morali su prihvatiti poraz. Zato? Po prvi puta ameriki vojnik je bio seksualno zadovoljan - u tome je bio problem. To je bio prvi vojnik u povijesti koji je bio seksualno zadovoljan, koji nije bio seksualno izgladnjivan. On nije mogao pobijediti. Siromana zemlja poput Vijetnama, mala zemlja kakav je bio Vijetnam - to je bilo udo! Ako ne razumijete psihologiju, to je pravo udo. Sa svom tehnologijom, sa svom modernom znanosti, sa svom snagom - ameriki vojnik nije mogao uiniti nita. Ali to nije nita novo, to je stara istina. Cijela povijest Indije dokazuje to. Indija je velika zemlja, jedna od najveih, manja samo do Kine. Ona je druga najvea zemlja na svijetu, a mnogo su je puta pobjeivale manje zemlje: Turci, Mongoli, Grci - svatko od onih koji su doli, pobijedio je i porazio tu veliku zemlju. Koji je bio razlog? Oni koji su dolazili bili su siromani, izgladnjeli ljudi. Evo moje analize indijske povijesti - u prolosti Indija nije potiskivala seks. To su bili dani kad su bili izgraeni hramovi Khajuraha, Konarak, Puri - u Indiji se nije potiskivao seks. Unato nekoliko takozvanih velikih dua - mahatma, vei dio zemlje bio je seksualno zadovoljan. Bilo je tu mekoe, ljubavi, ljupkosti - Indiji je bilo teko boriti se. Za to da se bori? Samo pomislite na sebe: elite li se boriti, morat ete se nekoliko dana odrei seksa. Pitajte Muhammeda Alija i druge boksae - prije borbe oni moraju nekoliko
78

dana provesti u celibatu. To je imperativ. Pitajte olimpijske natjecatelje: prije nego to sudjeluju na olimpijadi, nekoliko dana moraju se odrei seksualnosti. Tako stjeu pouzdanje, snaan osjeaj nasilja - to ih im sposobnima za borbu. Trat e bre, napadati bre jer energija kljua u njima. Zbog toga je bilo potrebno da vojnici potiskuju svoje osjeaje. Samo dopustite da sva vojska svijeta bude seksualno zadovoljna i zavladat e mir. Samo dopustite ljudima seksualno zadovoljstvo i bit e manje pobuna izmeu hinduista i muslimana, bit e manje ratova izmeu krana i muslimana - sve e te gluposti nestati. Ako se ljubav proiri, rat e nestati. Oboje ne moe postojati zajedno. Transformacija je pravi nain, a ne potiskivanje. Nemojte nita potiskivati. Ako postoji seksualnost u vama, ne potiskujte je. Inae ete stvoriti novi kompleks koji e biti tee sruiti... Stvari postaju vrlo jednostavne ako ste sposobni postii prirodnu, spontanu seksualnost. Stvari e biti tako jednostavne da ne moete ni zamisliti. Tada e vaa energija biti prirodna, a prirodna energija ne stvara zapreke transformaciji. Stoga kaem: od seksa do nadsvijesti. Transformacija se moe dogoditi samo ako najprije prihvatite svoje prirodno bie. Sve to je prirodno, dobro je. Da, mogue je postii i vie, ali tek ako prihvatite svoju prirodu u potpunosti - ako je doekate dobrodolicom, ako ne osjeate nikakvu krivicu u odnosu na nju. Biti kriv, osjeati se krivim, znai biti bezboan. U prolosti su vam govorili upravo suprotno: osjeati krivicu znai biti religiozan. ja vam kaem: osjeate li krivicu, nikad neete biti religiozni. Ostavite sve krivice! Onakvi ste kakvima vas je Bog stvorio. Onakvi ste kakvima vas je ivot napravio. Seks niste vi stvorili, on je dar Boji. (34) Riba u moru nije edna, Poglavlje 13

79

POGLAVLJE 9
TERAPIJA
Zato je zagrljaj tako nevjerojatno djelotvorno terapeutsko sredstvo? Mislio sam da je to istoa, dosjetljivost, analiza. Ali sve je to smee u usporedbi s uzajamnim zagrljajem. ovjeku je potrebno da bude potreban. To je jedna od najosnovnijih njegovih potreba. ovjek pone umirati kad se drugi prestane brinuti za njega. Ako prestane osjeati da je nekomu vaan, barem nekomu, cijeli njegov ivot postane beznaajan. Zbog toga je ljubav najsnanija terapija. Svijetu je potrebna terapija jer mu nedostaje ljubavi. U svijetu doista punom ljubavi, ne bi trebalo uope biti potrebe za terapijom. Bila bi dovoljna ljubav, i vie nego dovoljna. Zagrljaj je samo gesta ljubavi, topline, skrbi. I sam osjeaj topline koji struji iz druge osobe rastapa mnoge bolesti u vama, rastapa ego, hladan poput ledenjaka, a vi ponovno postajete dijete. Psiholozi su sada vrlo svjesni injenice da ako dijete ne grlimo i ne ljubimo, njemu e nedostajati jedna vrsta prehrane. Kao to tijelo treba hranu, dui je potrebna ljubav. Moete djetetu dati sve to mu je fiziki potrebno, svu fiziku udobnost, no ako nema zagrljaja, ono nee izrasti u potpuno bie. Negdje duboko u sebi ostat e tuno, nezbrinuto, zapostavljeno, zanemareno bie. Njega su hranili, ali o njemu se nije nitko brinuo majinski. Opazilo se da ako dijete ne grlimo, ono se poinje skupljati u sebe, moe ak i umrijeti, premda sve drugo ima. to se tie tijela, dijete ima sve potrebno, ali nije okrueno ljubavlju. Zato postaje izolirano i gubi dodir sa ivotom. Ljubav je prava veza sa ivotom, ljubav je sam na korijen. Za tijelo je apsolutno potrebno da diete. Prestanete li disati, vie vas nema. Na isti nain, ljubav je unutarnje disanje. Dua ivi od ljubavi. Analiza tu ne moe pomoi, dosjetljivost i istoa, znanje i uenost ne mogu tu nita uiniti. Moete znati sve o terapiji, moete biti strunjak, ali ako ne poznajete umijee ljubavi, ostajete tek na povrini udotvornosti terapije. Onog trenutka kad ponete neto osjeati za pacijenta, za onoga tko pati... u jednom od stotinu sluajeva, devedeset ljudi pati u osnovi zbog toga to nisu voljeni. Ako ponete osjeati potrebu da zavolite pacijenta i ako sprovedete u djelo tu svoju potrebu, pojavit e se gotovo udesna promjena u stanju pacijenta. Ljubav je sigurno jedan od najboljih terapijskih fenomena. Sigmund Freud se toga vrlo bojao tako da zagrljaj nije uope dolazio u obzir - on nije bio spreman suoiti se s pacijentom, jer sluajui o njegovoj bijedi, o njegovim morama, on bi mogao poeti osjeati saaljenje prema pacijentu. Njegove bi se oi moda mogle ovlaiti od suza koje bi poele tei, ili bi moda u nekom nesmotrenom trenutku mogao uhvatiti ruku pacijenta.
80

On se tako mnogo bojao bilo kakvoga ljubaznog odnosa izmeu pacijenta i terapeuta, da je izmislio jedan poseban nain obrade pacijenta: pacijent je morao lei na kau, a psihoanalitiar je sjeo iza njega, kako ne bi gledali jedan drugom u lice, kako se ne bi stvorilo prijateljstvo, kako se ne bi pojavio nikakav odnos meu njima. Zapamtite jednu stvar - ljubav raste kad partneri gledaju jedan drugoga. U ivotinja ne moe biti ljubavi jer oni za vrijeme ljubavnog odnosa nisu okrenuti jedan prema drugom, zato meu njima nema ni prijateljstva ni srodnosti. Kad zavre sa seksualnim odnosom, oni odu svaki svojim putom - odvojeni jedan od drugoga. ak se ne zahvale niti se pozdrave. ivotinje nisu sposobne stvoriti prijateljstvo, obitelj, drutvenu zajednicu zbog jednostavnog razloga - za vrijeme seksualnog odnosa, oni ne gledaju jedan drugom u lice, njihov je odnos gotovo mehaniki. U njemu nema ljudskog elementa. ovjek je stvorio golemi prostor za sve vrste odnosa zbog jednostavnog razloga jer je on jedina ivotinja koja se u ljubavnom odnosu suoava sa svojim partnerom. Tada oi poinju komunicirati, a izraz lica postaje suptilni jezik. Tada su vidljive promjene raspoloenja i emocija - radost, ekstaza, sjaj orgazma - i tako se razvija intimnost. Intimnost je potrebna, ona je temeljni uvjet. Zbog toga je dobro ljubiti se na svjetlu, ne po mraku - barem mora postojati slabo svjetlo, bar svjetlo svijee. Ljubiti u mraku je animalno, to znai da izbjegavate suoiti se s partnerom. Tu strategiju treba izbjegavati. Sigmund Freud se silno bojao ljubavi, bojao se vlastite potisnute ljubavi. Bojao se da se ne uplete u neke mree, u neke tekoe. elio je biti izvan svega, nije se elio uputati ni u kakve odnose s nekim drugim, da ne bi postao dio njegove nutrine, da ne zaroni u duboke vode, ve da ostane samo znanstveni promatra koji je izvan svega, nevezan, hladan, dalek. On je elio stvoriti znanost od psihoanalize. Ali psihoanaliza nije znanost, i nikad nee ni biti znanost. Ona je umijee, mnogo je blia ljubavi nego logici. A pravi psihoanalitiar nee izbjegavati da se duboko upusti u nutrinu pacijenta - on e riskirati. I jest riskantno ui u problematine vode. Moda se i sami utopite - napokon, i vi ste ovjek! Moete upasti u neke probleme i zamrenosti. Moda stvorite i vlastite probleme. Ali taj rizik treba podnijeti. Zbog toga volim Wilhelma Reicha. On je ovjek koji je transformirao lice cijele psihoanalize - na taj nain to se upustio u probleme pacijenta. On je odbacio kau, napustio je tu nevezanu rezerviranost. On je mnogo revolucionarniji od Sigmunda Freuda koji je ostao tradicionalan, jer se bojao vlastitih potisnutih osjeaja. Ako se ne bojite tih osjeaja moete silno mnogo pomoi. Ako se ne bojite vlastite podsvijesti i barem malo ste rijeili svoje probleme, moete mnogo pomoi ako se zainteresirate za svijet pacijenta tako to postanete sudionik radije nego promatra. Zapravo, budui da i psihoanalitiari imaju vlastitih problema, katkad i vie od samog pacijenta, moe se razumjeti strah Sigmunda Freuda. to se mene tie, volio bih kategoriki ustvrditi: ako osoba nije doista svjesna i prosvijetljena, ne moe biti pravi, autentini terapeut. Samo Buddha bi mogao biti pravi terapeut jer on nije imao nikakvih zaostalih problema. On je mogao zaroniti u tue probleme i stopiti se s pacijentom. Zapravo, za njega pacijent ope nije ni bio pacijent.
81

To je razlika u odnosu koji postoji izmeu pacijenta i njegova terapeuta i odnosa koji postoji izmeu uenika i uitelja. Uenik nije pacijent, uenik je drago bie, voljeno. Uitelj nije samo promatra, on postaje sudionik. Oni su izgubili svoje odvojene entitete, postali su jedno i ta jednost im pomae. Zagrljaj je samo gesta jednosti - ak i ta gesta pomae. I zato imate pravo. Vi pitate; "Zato je zagrljaj tako nevjerojatno djelotvorno terapeutsko sredstvo?" A ono jest djelotvorno, a samo je gesta. Ako je istinita, a ne samo gesta, ve je i vae srce u tom zagrljaju - zagrljaj moe postati udotvorno sredstvo, moe postati udo, moe transformirati cijelu situaciju u jednom asu. Nekoliko stvari treba razumjeti. Jedna stvar je ova: ideja da dijete umire, a ovjek postaje adolescent, tada adolescent umre, a ovjek postaje mladi. Tada i mladi urare i on postaje ovjek srednjih godina. I tako dalje. Ta ideja je pogrena. Dijete nikad ne umire. Dijete je ondje, ono je uvijek ondje, prekriveno drugim iskustvima, ogrnuto adolescencijom, mladou, srednjom dobi i tada starou - ali dijete je uvijek ondje. Mi smo poput crvenog luka, sloj na sloju, ali ako gulite luk, uskoro ete pronai svjeije slojeve u njemu. Idete li dublje, nai ete sve vie svjeih slojeva. Isto je i s ovjekom: uete li duboko u njega, uvijek ete pronai prostoduno dijete, a dodirnuti to prostoduno dijete - to je terapija. Zagrljaj nam daje neposredan kontakt s djetetom. Ako nekoga zagrlite toplo i s ljubavlju, ako to nije samo impotentan pokret, ve znaajna, vana, istinska gesta, ako vae srce tee kroz njega, vi odmah dolazite u dodir s djetetom, s prostodunim djetetom. A prostoduno dijete ak i na trenutak takvog suoavanja osjea stranu razliku jer ono dijete je uvijek zdravo i cjelovito, nepodmitljivo. Stigli ste do najdublje sri neke osobe kamo nije nikad stigla pokvarenost, stigli ste do djevianske sri, a dovoljno je ako samo u toj djevianskoj sri zakuca opet ivot. Tako ste zapoeli proces izljeenja. Svako dijete je tako ivo, tako puno veselja, da ga njegova vlastita ivotnost ini zdravim. Kad biste mogli dotaknuti dijete u pacijentu na bilo koji nain - a zagrljaj je jednostavno jedna od najvanijih stvari ... Analiza je sredstvo uma, zagrljaj je sredstvo srca. Um je uzrok svih bolesti, srce je uzrok svih izljeenja. (35) Divlje guske i voda, Poglavlje 4 ovjek ulazi u ured psihijatra... ovjek ulazi u ured psihijatra i kae: "Doktore, poludjet u. Stalno mislim da sam zebra. Svaki puta kad se pogledam u zrcalo, cijelo moje tijelo je pokriveno crnim crtama." Psihijatar ga pokuava smiriti: "Polako, polako," kae on. "Smirite se! Idite kui i uzmite ove tablete, dobro se naspavajte i siguran sam da e crne crte posve nestati,." Jadan ovjek ode kui i vrati se za dva dana. "Doktore, osjeam se odlino. Imate li neto protiv bijelih crta?" Problem se dakle nastavlja.
82

Jednom se dogodilo da su mi doveli nekoga ludog mladia. Mladi ovjek patio je od ideje da su muhe ule u njegovo tijelo kroz nos i usta dok je spavao i da unutra zuje. Bio je u velikoj nevolji. Okretao bi se ovako i onako, nije mogao ni sjediti uspravno zbog onih zujeih demona u sebi. Nije mogao ni spavati. Bio je u neprestanoj agoniji. to uiniti s tim ovjekom? Zato sam mu rekao: "Lezite na krevet, dobro se odmorite deset minuta i onda emo uiniti sve to je mogue." Pokrio sam ga plahtom kako ne bi vidio to se dogaa i rastrao se po cijeloj kui da uhvatim nekoliko muha. To je bilo teko jer to nikad prije nisam radio, ali moje iskustvo u hvatanju ljudi mi je pomoglo. Nekako sam uhvatio tri muhe. Stavio sam ih u bocu, donio ih do ovjeka, uinio nekoliko hokus-pokus pokreta nad njim, zatim mu rekao da otvori oi i pokazao mu bocu. Pogledao je bocu i rekao: "Da, uhvatili ste neke, ali samo one manje. Velike su jo uvijek ondje, a one su tako velike!" Sada je postalo zaista teko. Odakle da nabavim tako velike muhe? On je rekao: "Vrlo sam vam zahvalan. Bar ste me rijeili manjih muha, ali one velike su doista velike." Ljudi idu i dalje. Ako im pomognete s jedne strane, oni e vam donijeti isti problem s druge strane - kao da za to postoji duboka potreba. Pokuajte to shvatiti. Vrlo je teko ivjeti bez problema, to je gotovo ljudski nemogue. Zato? Jer problem vas razonouje. Problem vas zaokuplja. Vi ste zaposleni bez posla. Kad ne bi bilo problema, ne biste mogli prionuti uz periferiju vaeg bia. Progutao bi vas centar. A centar vaeg bia je prazan. On je poput sredita kotaa. Cijeli se kota okree oko praznog sredita. Vaa najdublja sr je prazna, ona je nita, slii ambisu, praznini. Vi se bojite te praznine i zbog toga se svi priljubljujete uz obod kotaa, ili u najboljem sluaju, ako ste malo hrabriji, vi i dalje prianjate uz bice, ali nikad se ne primiete sreditu. Ponete se osjeati uplaeno i nesigurno. Problemi vam pomau, neki problem koji treba rijeiti. Kako ui u problem? Ljudi dolaze k meni i kau: "elim ui u problem, ali imam problema." Oni misle da zbog problema ne mogu rijeiti problem. No upravo je suprotno: zato jer ne ele ui u sebe, ljudi stvaraju probleme. Neka ovo iskustvo ue duboko u vas, to dublje: svi vai problemi su izmiljeni. Ja i dalje odgovaram na vae probleme samo zato jer sam pristojan. Svi su problemi izmiljeni, beznaajni su u svojoj osnovi, ali vam pomau da izbjegnete sebe. Oni vas razonouju. Pitate se, kako ovjek moe ui u sebe? Ima tako mnogo problema koji se moraju najprije rijeiti. Ali im se jedan problem rijei, odmah se drugi napue. I ako gledate, ako promatrate vidjet ete da drugi problem ima istu kvalitetu kao i prvi. Pokuate li ga rijeiti, odmah se javlja trei, odmah je nadomjeten. Ispriat u vam jednu anegdotu. Psihijatar: "Vi tinejderi ste opasni. Nemate nikakva osjeaja odgovornosti. Zaboravljate materijalne stvari, mislite na druge stvari, na znanost, matematiku i slino. Kako vi stojite s matematikom?" Pacijent: "Ne ba dobro."
83

"Dat u vam jedan test koji se odnosi na vau informaciju o injenicama. Recite mi jedan broj." "Royal 34 - 47. To je trgovina u kojoj radi moja djevojka." "Neu telefonski broj! Dajte mi obian broj." "Dobro! 37" "To je ve bolje. A sada jo jedan, molim vas." "Jo jedan." "37." "Lijepo, lijepo. Vidite, va um moe ii i u drugim pravcima ako elite." "Tono! 37-22-37! Boe, kakva cifra!" A sada se vratimo na prijateljicu. Ako ne izmiljate problem kroz telefonski broj, tada to inite preko cifre. To se tako ponavlja u nedogled. Pogledajte ono to je bitno. Zato na prvom mjestu elite stvoriti probleme? Jesu li to doista problemi? Jeste li postavili sebi najvanije pitanje? jesu li to stvarni problemi, ili ih vi stvarate i naviknuli ste se stvarati ih? I vi ste u njihovu drutvu i osjeate se osamljeni kad nema problema. ak biste voljeli biti jadni, ali ne biste voljeli biti prazni. Ljudi ak prianjaju uz svoje jade, ali nisu spremni postati prazni. Vidim to svaki dan. Dolazi brani par koji se godinama svaa. Kau da se bore ve petnaest godina. U braku su petnaest godina i sve to vrijeme proveli su svaajui se. Jedan drugome daruju samo pakao. Zato se ne rastanete, zato se drite nevolje? Ili se promijenite, ili se rastanite. Kakva smisla ima gubiti cijeli ivot uzalud? Ali meni je jasno to se dogaa. Oni nisu spremni ostati sami. Barem im nevolja ini drutvo. A sada ne znaju, ako se rastanu, kako e urediti svoj ivot. Prilagodili su se posebnom obrascu neprestanog sukoba, ljutnje, zanovijetanja, borbe i nasilja. Nauili su sve trikove. Ne znaju kako se ponaati u drugoj situaciju, moda s nekim drugim, s drukijom osobom. Kako biti s nekim drugim? Oni ne znaju nita drugo. Nauili su poseban jezik nevolje. Sada u tome vide umijee, djelotvornost. Nastaviti s drugom osobom, znailo bi poeti ponovno iz poetka. Nakon petnaest godina istog posla, ovjek se pone bojati promijeniti posao. uo sam da je neka velika filmska zvijezda dola psihijatru i rekla mu: "Nemam talenta za glazbu ni za glumu. Nisam prekrasan ni lijep. Moje je lice runo, a moja osobnost jad i bijeda. to da radim?" A on je poznati glumac. Psihijatar mu je odgovorio: "Zato ne prestanete glumiti? Ako mislite da nemate glumakog talenta ni genijalnosti, da to nije posao za vas, zato jednostavno ne prestanete to raditi?" A glumac se zaudio: "to? Nakon to sam to radio preko dvadeset godina i postao gotovo poznata zvijezda?" Vi investirate i u svoje nevolje. Gledajte, kad jedan problem nestane, samo promatrajte, pravi problem e se odmah premjestiti na neto drugo. To izgleda kao da zmija mijenja staru kou, ali zmija ostaje. ("Zato?" je zmija. Bila je upletena u va pla. Sada je pla prestao i vi se smijete. Zmija je kliznula iz stare koe. Sada se javlja problem: Zato? Moete li zamisliti ivot bez jednoga "Zato?")
84

Zato ivot pretvarate u probleme? ivot je tako nevjerojatno prekrasan, zato ga ne ivjeti upravo sada? Pla, i to je gesta ivota. I smijeh je gesta ivota. Katkad ste tuni, i to je gesta ivota, raspoloenje. Prekrasno! Katkad ste sretni i kipite od radosti i pokreta. I to je dobro i prekrasno. Prihvatite sve to se dogodi, pozdravite to, ostanite s tim. Polako ete uvidjeti da ste napustili obiaj postavljanja pitanja i stvaranja problema u ivotu. A kad ne stvarate probleme, ivot vam otkriva sve svoje misterije. Ali se nikad ne otvara pred osobom koja i dalje postavlja pitanja. ivot je spreman otkriti vam se, ako od njega ne stvarate probleme. No ako to inite, i sam taj va in zatvara vam oi i vi postajete agresivni u odnosu na ivot. To je razlika izmeu znanstvenog i religioznog napora, znanstvenik slii agresivnom ovjeku koji pokuava ukrasti istinu od ivota, prisiljavajui ga da izrazi tu istinu. ini to gotovo s pukom u ruci, postavljajui ivotu pitanja. Religiozan ovjek jednostavno poputa ivotu, on plovi s njim. A ivot mu otkriva mnoge stvari koje nee nikad otkriti znanstveniku. Znanstvenik e uvijek skupljati mrvice koje padnu sa stola. Znanstvenika nee nitko nikad pozvati kao gosta. Oni koji ive ivot, pozdravljaju ga i prihvaaju ga veselo bez ikakvih pitanja, ali s povjerenjem, oni postaju gosti. (36) Joga, znanost due, Svezak 9, Poglavlje 6 to je neuroza i koji je lijek protiv nje? U prolosti neuroza nikad nije bila epidemija, kao to je sada. Ona je danas postala gotovo normalnim stanjem ljudskog uma. To treba shvatiti. Prolost je bila duhovno zdravija, a to je bilo zato jer um nije bio hranjen s tako mnogo stvari istovremeno. Um nije bio pretovaren, a ono to ostane neasimilirano, stvara neurozu. To je isto kao da vi nastavljate jesti i prejedati se. Ono to tijelo ne moe probaviti, pokazat e se kao otrov. A manje je vano to jedete, nego to ujete i vidite. Svakog trenutka vi i dalje preko vaih oiju, uiju i osjetila primate tisuu i jednu stvar. A ne postoji vrijeme za posebnu asimilaciju. Kao da ovjek neprestano sjedi za stolom i jede, jede dvadeset etiri sata na dan. To je stanje modernog uma - on je pretovaren, optereuje ga tako mnogo stvari. Nije nikakvo udo to se on slomi. Postoji granica svakog mehanizma. A um je najsuptilniji i najosjetljiviji mehanizam. Zaista zdrav ovjek je onaj koji koristi pedeset posto svoga vremena da asimilira svoja iskustva. Pedeset posto akcija, pedeset posto mirovanje - to je prava ravnotea. Pedeset posto razmiljanja, pedeset posto meditacije - to je lijek. Meditacija nije nita drugo nego vrijeme kad se vi potpuno oputate, kad zatvarate sva vrata i sva svoja osjetila vanjskim poticajima, nestajete sa svijeta, zaboravljate svijet kao da on vie ne postoji - nema novina, radija ni televizije, nema ljudi. Vi ste sami u vaem najdubljem biu, oputate se, vi ste kod kue. U tim trenucima, sve to je bilo akumulirano, asimilira se. Ono to je bezvrijedno, odbacuje se. Meditacija funkcionira poput maa s dvije otrice: s jedne strane ona asimilira sve to je hranjivo, a odbija i odbacuje sve to je bezvrijedno.
85

Ali danas je meditacija nestala sa svijeta. U prolosti ljudi su bili prirodno meditativni. ivot je bio jednostavan, ljudi su imali dovoljno vremena da samo sjede i ne rade nita. Ili da gledaju zvijezde, promatraju drvee, ili sluaju ptice. Ljudi su imali intervale duboke pasivnosti. U takvim trenucima postajete zdraviji i cjelovitiji. Neuroza znai da nosite takav teret u umu da umirete pod njim. Ne moete se kretati. Ne dolazi u pitanje da vaa svijest leti. Vi ne moete ni puzati - teret je tako teak. I on se svakog asa poveava. Prirodno je da se slomite. Treba razumjeti nekoliko stvari. Neuroza slii miu koji stalno istrauje bezizlazni poloaj, a nikad nita ne naui. Da, ne nauiti, to je neuroza. To je prva definicija. Vi i dalje istraujete bezizlaznu situaciju. Ljutiti ste. Koliko puta ste se naljutili? I koliko ste se puta pokajali to ste se ljutili? Ipak, ako ete biti stimulirani, vaa e reakcija biti opet ista. Nita niste nauili. Bili ste pohlepni i pohlepa vam je stvorila sve vie problema. Vi znate da pohlepa nije jo nikom donijela sreu. Ali vi ste i dalje pohlepni, i dalje nastavljate s pohlepom, nita niste nauili. Neurozu stvara nesposobnost da se neto naui. To je neuroza. Uenje znai asimilaciju. Vi neto pokuate i tada otkrijete da to nema smisla. Tada to ostavite, okrenete se u drugom smjeru i pokuate drugu alternativu. To je mudro. To je inteligentno. Neuroza je kad lupate glavom o zid ondje gdje znate savreno dobro da ne postoje vrata. Ljudi postaju sve vie neurotini jer i dalje istrauju bezizlazni poloaj, istrauju ono to nema smisla. ovjek koji je sposoban nauiti, nikad ne postaje neurotian, on to ne moe postati. On odmah vidi kad se nae pred zidom. I tada naputa cijelu ideju. Poinje se kretati u drugom smjeru. Dostupne su i druge alternative. Neto je nauio. Za Edisona se pria kako je radio jedan pokus bez uspjeha sedam stotina puta. Njegovi su suradnici postali oajni. Tri godine su bile izgubljene, a on je i dalje pokuavao nove alternative. Svakog se jutra pojavio s velikim entuzijazmom - s istim entuzijazmom kao i prvog dana. I tri godine su uzalud prole. Jednog dana okupili su se njegovi suradnici i rekli mu: "Mi ne vidimo nikakva smisla u svemu tomu. Nismo uspjeli sedamsto puta. Vrijeme je da prekinemo s pokusom." Kau da je Edison odgovorio: "to kaete - niste uspjeli? Nauili smo da je sedamsto alternativa bilo pogreno. To je veliko iskustvo. Danas neu pokuati isti pokus, pronaao sam neto drugo. Pribliili smo se istini. Koliko loih alternativa ima? Mora da postoji neka granica. Ako postoji tisuu lanih alternativa, tada smo sedamsto njih ve proli, a ostalo ih je samo jo tri stotine. I tada emo stii do pravog smisla." To je uenje. Kad uini jedan pokus i kad vidi da on nema smisla, kad pokua alternativu i opet bez rezultata, mudar ovjek se zaustavlja. Budala pokuava i dalje. Budala to zove upornou i kae: "Radio sam to juer pa u i danas. A radit u to i sutra." On je tvrdoglav, svojeglav On kae: "Kako to mogu ostaviti? Tako sam mnogo investirao u to. Ne mogu to promijeniti." Tada i dalje uporno radi isto i cijeli njegov ivot je uzaludan. I kako se smrt pribliava, on postaje oajan, bespomoan. Duboko u sebi on savreno dobro zna da nee uspjeti. Tako mnogo puta nije uspio i jo uvijek pokuava istu stvar, a nita nije iz toga nauio. To stvara neurozu.
86

ovjek koji je sposoban uiti nikad nee postati neurotik. Uenik nikad nee postati neurotik. Uenik znai onaj koji je sposoban uiti. Nikad nemojte postati obrazovani, uvijek budite dio procesa uenja. Obrazovanost tjera ljude u neurozu. Nije sluajno da profesori, filozofi, psihijatri i uenjaci lako polude. Oni su nauili i stigli do zakljuka da se nema vie to nauiti. Onog asa kad odluite da nemate vie to nauiti, prestajete rasti. Kad prestanete rasti, poinje neuroza. To je druga definicija. Oito je da je svijet u prolosti bio drukiji. Poticajima to ih sada dobivamo u jednom danu, prije est stotina godina trebalo je est tjedana da dou do nas. est tjedana vrijedne poticaje i informacije mi dobivamo u jednom danu - sada je oko etrdeset puta jai pritisak da se neto naui i adaptira. Moderan ovjek mora biti sposoban da ui vie nego ikad prije jer sada ima vie toga za nauiti. Moderan ovjek mora postati sposoban da se svakog dana prilagodi novim situacijama jer se svijet mijenja tako brzo. To je velik izazov. Velik izazov, ako se prihvati, mnogo e pomoi u irenju svijesti. Moderan ovjek e postati ili potpuno neurotian, ili e se transformirati zbog samog pritiska. Ovisi o tome kako to uzmete. jedno je sigurno: nema povratka na staro. Vanjski utjecaji e se i dalje sve vie poveavati. Dobivat ete sve vie informacija i ivot e se mijenjati sve brim i brim ritmom. I vi ete morati biti sposobni nauiti, prilagoditi se novim stvarima. U prolosti ovjek je ivio u gotovo statinom svijetu. Sve je bilo statino. Vi ste naputali svijet tono onako kako je to inio i va otac. Niste nita mijenjali. Nita nije bilo promijenjeno. Niti se postavljalo pitanje da se previe naui. Bilo je dovoljno malo znanja. Tada ste u umu imali prostora, praznog prostora to je pomagalo ljudima da ostanu zdravi. Sada vie nema praznog prostora, osim ako ga vi ne stvorite hotimino. Danas je meditacija potrebna vie nego ikad prije. Potrebna je tako mnogo da je to gotovo pitanje ivota i smrti. U prolosti ona je bila luksuz, za nju su se zanimali samo neki ljudi - Buddha, Mahavira, Krina. Drugi ljudi su bili prirodno tihi, prirodno sretni i zdravi. Nije im bilo potrebno razmiljati o meditaciji, oni su meditirali na podsvjesni nain. ivot je bio tako tih, odvijao se tako polako da su se ak i najgluplji ljudi mogli prilagoditi. Sada je promjena tako strahovito brza, sve je tako brzo da se ak i najinteligentniji ljudi osjeaju nesposobnima da se prilagode takvom ivotu. ivot je drukiji svakog dana i vi morate ponovno uiti - morate uiti uvijek iznova. Sada ne moete nikad prestati uiti, uenje je postalo proces dug kao ivot. Morat ete uiti do same smrti, jedino tako moete ostati zdravi, moete izbjei neurozu. A pritisak je velik, etrdeset puta vei. Kako se opustiti pri tom pritisku? Morat ete ui svojevoljno u trenutke meditacije. Ako ovjek ne meditira bar jedan sat dnevno, neuroza nee biti sluajna, ve e je ovjek sam stvoriti. Jedan sat dnevno ovjek treba nestati iz svijeta i ui u sebe. Jedan sat mora biti tako sam da nita ne prodire u njega - ni sjeanje ni misao, ni imaginacija. Jedan sat bez zadovoljstva u njegovoj svijesti i to e ga pomladiti, to e ga osvjeiti. To e osloboditi
87

nove izvore energije u njemu i on e se vratiti u svijet mlai, svjeiji, sposobniji da ui, s vie zadivljenosti u oima, s vie strahopotovanja u srcu - bit e ponovno dijete. Taj pritisak da ui i stari obiaj da ne ui ini ljude ludima. Moderni um je zaista pretovaren, nije mu dano vrijeme da provari stvari, da ih asimilira u svoje bie. Ovdje nastupa meditacija i postaje vanija nego ikad prije. Ako umu ne damo priliku da se odmori u meditaciji, mi guimo sve poruke koje neprestano u njega cure. Mi odbijamo uiti - kaemo da nemamo vremena. Tada se poruke ponu gomilati. Ako nemate dovoljno vremena da posluate poruke koje va um neprestano prima, one se ponu gomilati - kao to se spisi gomilaju na vaem stolu jer nemate dosta vremena da ih proitate i odgovorite na njih. Upravo tako i va um postaje pretrpan - ima tako mnogo spisa koje morate pregledati, tako mnogo pisama proitati, odgovoriti, ima tako mnogo izazova koje treba prihvatiti, suoiti se s njima. uo sam ovo: Mulla Nasruddin je jednog dana rekao: "Ako se danas dogodi neto loe, neu imati bar tri mjeseca vremena pogledati o emu se radi. Tako mnogo loih stvari se ve dogodilo danas, neu imati vremena bar tri mjeseca da pogledam to je to." Dugaak red, u sebi vidite taj dugi red, a on i dalje raste. I to je red dulji, imate sve manje prostora, sve je vie buke u vama - jer sve to ste nagomilali, zahtijeva vau pozornost. To obino poinje s pet godina kad pravo uenje zapravo prestane i traje sve do smrti. U prolosti to je bilo u redu. Pet ili sedam godina bilo je dovoljno da nauite sve to vam je bilo potrebno u ivotu. Sedam godina bilo bi dovoljno za sedamdeset godina ivota. Ali sada to nije mogue. Vi ne moete prestati uiti jer se dogaaju uvijek nove stvari, a vi se ne moete suoiti s tim novim stvarima ako imate stare ideje. Ne moete ovisiti o svojim roditeljima i njihovu znanju, ne moete ovisiti ni o svojim uiteljima u koli i na sveuilitu jer ono to oni govore nije vie suvremeno. Mnogo toga se dogodilo. Mnogo je vode proteklo Gangom. Ja sam imao takvo iskustvo kao student. Bio sam iznenaen znanjem mojih profesora jer je ono bilo staro trideset godina, potjecalo je iz vremena dok su oni bili mladi i dok su se okupljali oko svojih uitelja. Od tada nisu pratili to se dogaalo. To znanje je apsolutno beskorisno. Ja sam se stalno sukobljavao s mojim profesorima. Izbacili su me iz mnogih koleda, iskljuili iz mnogih sveuilita jer su profesori izjavili da se ne mogu natjecati sa mnom. A ja im nisam zadavao nikakvih briga, samo sam im osvijestio da je ono to govore zastarjelo. Ali to je vrijealo njihov ego. Oni su svoje znanje stekli u studentskim domovima i mislili su da se svijet zaustavio tada i ondje. Sada uenici vie ne mogu ovisiti o svojim uiteljima, djeca ne mogu ovisiti o svojim roditeljima i zato se cijeli svijet pobunio. Ta pobuna nema nikakve veze s niim drugim. Studenti ne mogu potovati svoje uitelje, ako oni stalno ne ue. Oni ne mogu biti potovani. Zbog ega? Nema nikakva razloga. Ni djeca ne mogu potovati svoje roditelje jer je njihov pristup vrlo primitivan. Mala djeca postala su svjesna da je zastarjelo ono to im govore roditelji. Roditelji e morati neprestano uiti ako e eljeti pomoi svojoj djeci
88

da rastu. I uitelji e morati stalno uiti. Brzina tog uenja stalno se poveava. Danas nitko ne smije prestati uiti. A broj onih koji ue stalno raste. Dakle, nikad ne smijete prestati uiti, inae ete postati neurotini. Jer prestati uiti znai da gomilate informacije koje niste asimilirali ni provarili, koje vam nisu ule u krv i kosti, u vau sr. One e visjeti oko vas s vrlo upornim zahtjevom da se usvoje. Drugo, trebat e vam vremena da se opustite. Ovaj pritisak je prejak. Bit e potrebno neko vrijeme da se otmete tom pritisku. San vam vie ne moe pomoi jer i u snu ste preoptereeni. Va dan je vrlo prenatrpan i zato, kad poete spavati, vae tijelo padne mlitavo na krevet, dok um i dalje nastavlja sortirati stvari. To je ono to vi zovete spavanjem. To nije nita drugo nego oajniko nastojanje uma da izdvoji stvari jer vi neete imati vremena za to. Vi se morate stalno oputati u meditaciji. Nekoliko minuta duboke meditacije omoguit e vam da ne postanete neurotiar. U meditaciji um se rastereuje, iskustvo se probavlja, tereta nestaje, a um postaje svje i mlad, jasan i ist. U prolosti, koliina informacija koje su se unosile zahtijevala je jednu desetinu ovjekova vremena, dok je vrijeme meditacije zauzimalo devet desetina vremena. Sada je obratno. Devet desetina odnosi se na vrijeme unoenja podataka, a jedna desetina je posveena meditaciji. Vi se vrlo rijetko oputate. Rijetko sjedite tiho i nita ne radite. Nestaje ak i one jedne desetine vremena podsvjesne meditacije. Kad se to jednom dogodi, ovjek e posve poludjeti. A to se ve sada i dogaa. to mislim kad kaem podsvjesna meditacija? Vi jednostavno odete u vrt i igrate se ondje sa svojom djecom - to je vrijeme podsvjesne meditacije. Ili plivate u bazenu, to je podsvjesno vrijeme meditacije. Ili kosite tratinu, sluate ptice - to je vrijeme podsvjesne meditacije. I toga pomalo nestaje jer kadgod ljudi imaju malo vremena, oni sjede pred televizijskim aparatima, prilijepljeni za svoje stolce. Sada vam televizija ulijeva u um strahovito opasnu informaciju. Vi je neete moi probaviti. Ili itate novine - serviraju vam sve vrste gluposti. Kadgod imate vremena, vi ukljuujete radio ili televiziju. Ili katkad, ako se osjeate dobro i elite se opustiti, poete u kino. Kakvo je to oputanje? Kino vam nee dopustiti oputanje jer stalno vam ubacuju informacije. Bit e dovoljno sluate li kukavicu jer vam ona ne daje nikakvu informaciju. Bit e dovoljno sluate li glazbu jer nikakvu informaciju na taj nain ne ubacuju u vas. Glazba nema jezik, ona je isti zvuk, ona ne daje nikakve poruke, jedino vas veseli. Bit e dovoljan ples, glazba, rad u vrtu, igra s djecom, ili samo sjedite i nita nemojte raditi. To je lijek. Ako to inite svjesno, djelovanje e biti vee. Stvorite ravnoteu. Neuroza je neuravnoteeno stanje uma - previe aktivnosti ili nikakva aktivnost, previe mukosti ili previe enstvenosti. Previe yanga, a premalo yina. A vi morate imati pedeset posto svakoga, da biste odrali duboku uravnoteenost. Potrebna je simetrija u vama. Morate biti pola mukarac, a pola ena. Tada nikad neete biti neurotini.
89

Individualnost nije ni muka ni enska, ona je jednostavno jedinstvo obojeg. Nastojte je postii izmeu vremena kad radite i vremena kad ne radite nita. To je cjelovitost. To je ono to je Buddha nazvao svojim srednjim putem. Budite samo tono u sredini. I zapamtite, moete biti neuravnoteeni i u drugoj krajnosti, moete biti previe neaktivni. I to je opasno. I to ima svoje zamke. Ako postanete premalo aktivni, va ivot gubi svoj plesni korak, va ivot gubi radost i vi ponete umirati. Zato ne kaem da budete neaktivni. Kaem samo da mora postojati ravnotea izmeu akcije i reakcije. Neka one uravnoteuju jedna drugu, a vi budite samo u sredini. Neka one budu dva krila vaeg bia. Ni jedno krilo ne smije biti vea od onoga drugog. Na Zapadu ima previe akcije, neaktivnost je nestala. Na Istoku ima previe neaktivnosti, nestalo je akcije. Zapad poznaje obilje bogatstva na povrini, a siromaan je u nutrini. Istok poznaje bogatstvo i obilje u sebi, a siromatvo vani. I Istok i Zapad su u nevolji jer oba su odabrala krajnosti. Moj pristup ivotu nije ni istonjaki ni zapadnjaki, moj pristup nije ni muki ni enski, ni akcija niti neakcija, moj pristup je potpuna uravnoteenost, unutarnja simetrija. Stoga govorim onima koji su se odrekli svijeta: "Nemojte naputati svijet, budite u svijetu, ali ne budite od njega." To je ono to taoisti zovu wei-wu-wei, akcija kroz neakciju, susret yin i yanga, anima, animus. To donosi prosvjetljenje. Neuravnoteenost je neuroza, uravnoteenost je prosvjetljenje. (37) Tajna nad tajnama, Svezak 1., Poglavlje 12 Molim vas, recite neto o ludilu. Otkrio sam da psihijatri ne znaju nita o tome, unato svim svojim nastojanjima. ini se da postoje dvije vrste ludila. Vi ste govorili o ludilu kao o jednom koraku prema prosvjetljenju, a takoer ste psihozu nazvali ozbiljnim oblikom kukaviluka u suoavanju sa stvarnou ivota. Svaki luak koji tvrdi da je Isus Krist, ini se da nije doivio Boga. Dvije su vrste ludila, a moderna psihijatrija svjesna je samo jedne vrste. Budui da nije svjesna druge vrste, njezino shvaanje ludila je vrlo jednostrano, lano, pogreno a i tetno. Prva vrsta ludila kojeg su psihijatri svjesni je pad ispod racionalnog uma. Kad se ne moete boriti sa stvarnou, kad ima toga previe, kad sve postane nepodnoljivo, tada je ludilo nain bijega u vlastiti subjektivni svijet, tako da ovjek moe zaboraviti stvarnost koja postoji. Vi stvarate vlastiti subjektivni svijet i poinjete ivjeti u jednoj vrsti imaginarnog svijeta, poinjete sanjati otvorenih oiju, kako biste izbjegli stvarnost koje ima previe i koja je nepodnoljiva. To je bijeg pa ovjek pada ispod razine racionalnog uma. To je povratak animalnom umu. To je zapadanje u podsvijest. Drugi ljudi istu stvar obavljaju na druge naine. Alkoholiar ini to kroz alkohol. On pije previe i posve gubi svijest pa zaboravlja cijeli svijet i sve njegove probleme i brige zaboravlja svoju enu, djecu, trgovinu, ljude. Kree se u svojoj podsvijesti uz pomo alkohola. To je prolazna faza ludila koja nestaje nakon nekoliko sati. Uvijek kad u svijetu nastanu teka vremena, droga postaje vrlo vana. Nakon Drugoga svjetskog rata droga je dobila golemu vanost na cijelom svijetu, osobito u zemljama
90

koje su sudjelovale u tom ratu, u zemljama koje su bile svjesne da sjede na vulkanu koji svakog asa moe eksplodirati. Vidjeli smo kako su Hiroima i Nagasaki izgorjeli za nekoliko trenutaka - stotine tisua ljudi bilo je spaljeno za as. Tu je stvarnost teko podnijeti. I zato se nova generacija, mlada generacija poela zanimati za drogu. Droga i njezin utjecaj u svijetu, njezino djelovanje na mladu generaciju ima svoje korijene u iskustvima Drugoga svjetskog rata. Taj rat je stvorio hipije, stvorio je ljude koji su postali ovisnici o drogi jer ivot je bio tako opasan, a smrt se mogla dogoditi svakog trenutka... kako je izbjei, kako zaboraviti sve o njoj? U vrijeme stresa i napetosti ljudi poinju uzimati drogu. To je uvijek bilo tako. To je nain da se stvori prolazno ludilo. A pod ludilom mislim na pad ispod razine racionalnog uma. Jer samo racionalni um moe biti svjestan problema. On ne zna za rjeenja, on poznaje samo probleme. Ako se problemi mogu rijeiti, ako moete postojati uz njih, vi ostajete zdravi. Kad otkrijete da ih je previe, vi poludite. Ludilo je ugraeni proces izbjegavanja problema, stvarnosti, zabrinutosti, stresnih situacija. Ljudi to izbjegavaju na mnogo naina. Neki postaju alkoholiari, neki uzimaju LSD, a neki marihuanu. A ima i onih koji nisu tako hrabri - oni e oboljeti. Dobit e rak, tuberkulozu, paralizu. Tada oni mogu rei svijetu: "to ja tu mogu uiniti? Ja sam paraliziran. Ako se ne mogu suoiti sa stvarnou, nisam odgovoran. Sada sam paraliziran." Ili: "Ako moj posao propada, to ja mogu uiniti? Ja imam rak." To su naini na koje ljudi tite svoj ego - to su bijedni naini, naini vrijedni aljenja, a ipak se tako titi ego. Radije nego da ga napuste, oni ga tite. Kadgod ivot postane previe napet, sve e se te stvari dogaati. Ljudi e obolijevati od udnih bolesti, neizljeivih bolesti - neizljeivih zato jer u ovjeku postoji velika sklonost za bolest, a bez njegove suradnje s medicinom i lijenikom, ne postoji mogunost izljeenja. Nitko vas ne moe izlijeiti protiv vae volje. Zapamtite to kao osnovnu istinu. Ako ste mnogo uloili u svoj rak, ako vi elite da vas on titi, da vam prua osjeaj kako se zbog raka ne moete boriti u trgovini, kako se ne moete natjecati - ako vam to daje zadovoljstvo - ako ste to uloili kao zatitu, nitko vas ne moe izlijeiti jer ete vi i dalje stvarati bolest. To je psiholoka bolest, ona ima korijene u vaoj psihologiji. I to svi znaju. Studenti se ponu osjeati bolesnima kad se priblii ispit. Neki studenti polude kad su ispiti blizu. A poslije ispita su opet dobro. No svaki puta kad su ispiti, oni obole - pojavi se groznica, upala plua, hepatitis, ovo i ono. Ako to promatrate, iznenadit ete se - zato u vrijeme ispita mnogi studenti obole? A nakon ispita, iznenada su opet dobro. To je trik, strategija. Oni mogu rei roditeljima: "to da radim? Bolestan sam, zato neu proi na ispitu." Ili: "Bio sam bolestan, zato sam bio treerazredan. Inae bih sigurno osvojio zlatnu medalju. " I to je strategija. Ako je vaa bolest strategija, tada nema naina da se ona izlijei. Ako je va alkoholizam strategija, tada ne postoji nain izljeenja jer ga vi elite. Vi ste kreator, vi ga sami stvarate - moda ne svjesno.
91

A tako je i s ludilom. Ono je zadnje utoite. Kad nita drugo ne uspije, ni rak ni alkoholizam, ni droga ni paraliza, kad sve to ne uspije, tada je posljednje pribjeite ludilo. Zbog toga, ludila ima vie na Zapadu nego na Istoku gdje ivot jo uvijek nije tako stresan. Ljudi su siromani, ali ive bez stresa. Oni su tako siromani da si ne mogu priutiti stres. Tako su siromani da si ne mogu priutiti psihijatra ni psihoanalizu. Ludilo je luksuz. Samo bogate zemlje mogu si ga dopustiti. To je jedna vrsta ludila kojeg su psiholozi svjesni: pad ispod racionalnog uma, skretanje u podsvjesno, isputanje male svijesti koju imate. Ludilo nije na prvom mjestu - samo deseti dio vaeg uma je svjestan. Vi ste poput ledenjaka - jedna desetina je iznad povrine, devet desetina je ispod povrine. Devet desetina vaeg uma je podsvijest. Ludilo znai da ste ispustili jednu desetinu uma koja je bila svjesna i zato je cijeli ledenjak sada zaronio ispod povrine. Ali postoji i druga vrsta ludila - i to se mora nazvati ludilom zbog slinosti. Tu se stvari dogaaju iznad razine racionalnog uma. Jedno ludilo je ispod, a drugo iznad racionalnog uma. U oba sluaja racionalnost uma se gubi. U prvom sluaju zaranjate pod svijest, a u drugom se izdiete iznad svijesti. U oba sluaja obian um je izgubljen. U prvom sluaju vi postajete potpuno nesvjesni, no u vama se ipak javlja izvjesni integritet. Vidite, u ludih ljudi postoji neki integritet, neka vrstoa - oni su jedinstveni. Na ludog ovjeka moete raunati. On nije dualan, on je posve jedinstven. Vrlo je konzistentan jer ima samo jedan um, a to je njegova podsvijest. Dualnost je nestala. U ludom ovjeku nai ete i izvjesnu prostodunost, on je poput djeteta. On nije lukav, ne moe ni biti takav. Zapravo, on je morao poludjeti jer nije mogao biti lukav. On se ne moe natjecati u lukavom svijetu. U ludom ovjeku ima jednostavnosti i istoe. Ako ste promatrali lude ljude, mogli ste se zaljubiti u njih. U njima postoji jedna vrsta zajednitva. Oni nisu podvojene linosti, nisu rastrgani, ve jedinstveni. Naravno, oni su jedinstveni protiv stvarnosti, jedinstveni su u svom svijetu snova, u svojim iluzijama. U ludilu ima dosljednosti, neega to je zajedniko, nema nikakve sumnje u to. A isti je sluaj i s drugom vrstom ludila. ovjek se vine iznad razuma, postaje potpuno svjestan, dolazi u stanje nad-svijesti. U prvom ludilu, jedan dio koji je bio svjestan postaje rastrgan na devet dijelova koji su nesvjesni. U ovom drugom ludilu, devet dijelova koji nisu bili svjesni poinju se pomicati prema gore i svi dolaze na svjetlo, iznad povrine. Cijeli um postaje svjestan. To je znaenje rijei buddha: postati apsolutno svjestan. No i takav e ovjek izgledati kao lud jer e biti dosljedan, posve dosljedan. On e biti sjedinjen sa sobom vie nego to to ijedan luak moe biti. Bit e posve cjelovit, individualan, doslovno osebujan - znai nedjeljiv. Nee imati nikakvih napuklina. Dakle, oba sluaja izgledaju slino: luak vjeruje, buddha je uvjeren. A povjerenje i vjerovanje izgledaju slino. Luak je jedinstven, posve nesvjestan. Buddha je takoer jedinstven, ali potpuno svjestan. A jedinstvenost izgleda slino. Luak je odbacio razum, rasuivanje, um. Buddha je takoer odbacio rasuivanje, razumnost i um. A to je slino, premda su to posve razliiti polovi. Jedan je pao ispod razine ljudske prirode, drugi se uzdigao iznad ljudske prirode. Moderna psihologija e ostati nepotpuna ako ne pone prouavati one luake koji su posve svjesni. Ostat e nepotpuna, njezina e vizija ostati djelomina, a takva vizija je
92

vrlo opasna. Djelomina vizija je opasna, opasnija od lai jer vam daje osjeaj da imate pravo. Moderna psihologija mora uiniti kvantni skok, ona mora postati psihologija onih koji su potpuno svjesni. Mora se duboko spustiti u sufizam, hassidizam, u zen, tantru i jogu, u taoizam. Samo e tada biti prava psihologija. Rije psihologija znai znanost due. Psihologija to jo nije, ona jo nije znanost due. Postoje dvije mogunosti: ili se moete spustiti ispod razine sebe, ili se moete vinuti iznad sebe. Postanite ludi poput Buddhe, Bahandina, Muhameda, poput Krista. Postanite ludi poput mene. A ta ludost ima neizmjernu ljepotu, jer sve to je lijepo roeno je iz toga ludila, sve to je poetino izranja iz toga ludila. Najvea iskustva ivota, najsilnije ekstaze ivota roene su iz toga ludila. (38) Tajna, Poglavlje 20 Na Zapadu psihoanaliza se razvila pod utjecajem Freuda, Adlera, Yunga i Wilhelma Reicha kako bi rijeila probleme koji nastaju zbog ega, kao to su frustracije, sukobi, izofrenija i ludilo. U usporedbi s vaim tehnikama meditacije, molim vas da objasnite doprinose, ogranienja i nepotpunosti sistema psihoanalize u rjeavanju problema koji imaju svoj korijen u egu. Prva stvar koju treba razumjeti jest ova: ni jedan problem koji ima korijen u egu, ne moe se rijeiti ako se ego ne transcendira. Problem moete odgoditi, moete u njega unijeti malo uobiajenosti, moete stvoriti neto normalnosti, ublaiti problem, ali ne moete ga rijeiti. Moete uiniti da ovjek u drutvu funkcionira djelotvornije uz pomo psihoanalize, ali psihoanaliza nikad ne rjeava probleme. A kadgod se problem odgaa, kad se odmiete od njega, nastaje drugi problem. On jednostavno promijeni svoje mjesto, ali postoji i dalje. Prije ili kasnije, doi e do nove erupcije starog problema. Tada e biti tee odgoditi problem ili se odmaknuti od njega. Psihoanaliza je privremeno olakanje jer ona ne moe shvatiti nita to transcendira ego. Problem se moe rijeiti samo onda, ako se moete uzdii iznad njega. Ako to ne moete uiniti, onda ste vi problem. Tko e ga onda rijeiti? Kako e ga itko rijeiti? Tada ste vi problem, problem nije neto odvojeno od vas. Joga, tantra i ostale tehnike meditacije temelje se na drukijem pristupu. One kau da su problemi svuda oko vas, ali nikad ne kau da ste vi problem. Vi moete transcendirati probleme, moete na njih gledati kao to gledatelj promatra dolinu s breuljka. Problem se moe rijeiti ako na njega gledate kao svjedok. Tada ste ga ve napola rijeili. Jer kad moete biti svjedokom problema, kad ga moete promatrati nepristrano, kad niste ukljueni u njega, tada moete stajati po strani i promatrati ga. Sama jasnoa koja nastaje iz toga svjedoenja daje vam klju rjeenja, daje vam tajni klju. A gotovo svi problemi nastaju zato jer nisu jasni pa ih ne moete razumjeti. Nije vam potrebno rjeenje, potrebna vam je jasnoa. Problem koji se ispravno shvati je rijeen jer problem nastaje kad ga um ne razumije. Vi sami stvarate problem jer ga ne razumijete. Zato osnovna stvar nije rijeiti problem, osnovno je stvoriti vie razumijevanja. A ako postoji vie razumijevanja, vie jasnoe,
93

ako se s problemom moete suoiti nepristrano, ako ga moete promatrati kao da ne pripada vama, kao da pripada nekomu drugom, ako se moete odmaknuti od problema, samo tada ga moete rijeiti. Meditacija stvara odmak, ona vam daje perspektivu, vi se uzdiete iznad problema. Mijenja se razina svijesti. Ako se obratite psihoanalizi, ostajete na istoj razini. Razina se ovdje nikad ne mijenja. Vi se prilagoavate ponovno istoj razini. Vaa svijest, vaa sposobnost svjedoenja se ne mijenja. Kad se uputate u meditaciju, uspinjete se sve vie. Sada moete s visine gledati na svoje probleme. Oni su sada u dolini, a vi ste se popeli na breuljak. Iz te perspektive, s te visine, svi problemi izgledaju drukije. A to se udaljenost vie poveava, vi postajete sposobniji da probleme promatrate kao da nisu vai. Zapamtite jedno: ako problem ne pripada vama, vi uvijek moete dati dobar savjet kako ga rijeiti. Ali ako problem pripada vama, vi jednostavno ne znate to uiniti. to se dogodilo? Problem je isti, ali sada ste vi upleteni u njega. Kad je to bio tui problem, vi ste na njega gledali nepristrano, iz udaljenosti. Svatko je dobar savjetnik drugomu, ali kad se radi o vama, gubi se sva vaa mudrost, jer je i udaljenost izgubljena. Netko je umro i obitelj pati. Vi moete dati dobar savjet. Moete rei da je dua vjena, moete rei da nita ne umire, da je ivot vjean. Ali kad umre netko koga ste vi voljeli, koji vam je neto znaio, koji vam je bio blizak, intiman prijatelj, sada se vi udarate u prsa, plaete i jecate. Sada ne moete dati isti savjet sebi - da je ivot vjean, da nitko nikad ne umire. Sada je to apsurdno. Zato zapamtite, kad savjetujete druge, moete izgledati glupo. Kad kaete nekomu kome je umro netko dragi, da je ivot vjean, taj e pomisliti da ste glupi i da mu priate besmislice. On zna kako se ovjek osjea kad izgubi nekoga koga je volio. Ni jedna filozofija ne moe tu pruiti utjehu. On zna zato vi to kaete - zato jer problem nije va. Vi si moete priutiti da budete mudri, on si to ne moe priutiti. Meditacijom transcendirate svoje obino bie. U vama se formira jedno novo stajalite s kojega moete gledati na stvari na nov nain. Stvara se udaljenost. Problemi postoje, ali sada su vrlo daleki. Kao da se dogaaju nekomu drugom. Sada sebi moete dati dobar savjet, ali nema potrebe za njim. I sama udaljenost uinila vas je mudrim. Dakle, cijela tehnika meditacije sastoji se u stvaranju odmaka izmeu problema i vas. Onako kako sada stvari stoje, vi ste tako silno upleteni u vae probleme da ne moete misliti ni kontemplirati, ne moete ih promatrati ni biti im svjedok. Psihoanaliza pomae samo da se problemi drukije razmjeste. Ali to nije transformacija. To je jadno. A druga stvar, u psihoanalizi vi postajete ovisni. Potreban vam je strunjak, strunjak e sve uiniti. Trebat e mu tri, etiri ili ak pet godina, ako je problem vrlo dubok, a vi ete postati ovisnik - neete se razvijati. Naprotiv, postajete sve ovisniji. Trebat ete toga strunjaka svaki dan, ili dva, tri puta tjedno. Kad jednom propustite da se susretnete s njim, osjeat ete se izgubljeno. Ako prestanete s psihoanalizom, bit ete izgubljeni. Psihoanaliza postaje opojna, a vi postajete alkoholizirani.
94

Ponete ovisiti o nekomu, o nekomu tko je strunjak. Moete mu priati o svom problemu i on e ga rijeiti. On e raspravljati o njemu, on e iz vas izvui korijene kojih niste ni svjesni. Ali to e uiniti on. Dakle, za rjeenje e se pobrinuti netko drugi. Zapamtite, od problema koji rijei netko drugi vi nee postati zreliji. Rijeeni problem uinit e toga drugog zrelijim, a ne vas. Vi ete vjerojatno ostati nezreli. I tada e se dogoditi ovo: kadgod se pojavi neki problem, vama e trebati savjet strunjaka, neki profesionalni savjet. A ja mislim da ak ni psihoanalitiari ne postaju zreliji rjeavanjem vaih problema, jer i oni odlaze drugim psihoanalitiarima zbog savjeta. I oni imaju svojih problema. Oni rjeavaju vae, ali ne mogu rijeiti svoje probleme. I tu se radi o odmaku od problema. Wilhelm Reich je nekoliko puta pokuavao doi na seanse psihoanalize kod Sigmunda Freuda. Ali Freud je to uvijek odbijao. A freudovci, pravi freudovci nikad nisu prihvatili njega kao strunjaka, jer on sam nije se podvrgavao psihoanalizi. Svaki psihoanalitiar odlazi nekomu drugom sa svojim problemima. To je tako i u lijenikoj profesiji. Ako oboli sam lijenik, on si ne moe postaviti dijagnozu. On je tako blizu da se boji, zato e otii nekomu drugom. Ako ste kirurg, ne moete operirati sami sebe, zar ne? Nema odmaka. Teko je operirati vlastito tijelo. Ali jednako tako je teko ako vam je supruga bolesna i treba ozbiljnu operaciju - vi to ne moete uiniti jer e vam ruka drhtati. Bliskost je tako snana da se vi bojite, ne moete biti dobar kirurg. Trebat e vam savjet, morat ete pozvati drugog kirurga da operira vau suprugu. to se dogodilo? Vi ste obavili mnoge operacije. A to se sada dogaa? Vi ne moete operirati svoje dijete ili suprugu jer je udaljenost premala, kao da je niti nema. Bez udaljenosti vi ne moete biti nepristrani. Dakle, psihoanalitiar moe pomoi drugima, ali kad je on u nevolji morat e potraiti savjet nekoga drugog, morat e netko drugi obaviti psihoanalizu. I doista je udno da ak i ovjek poput Wilhelma Reicha na kraju poludi. Ne moemo ni zamisliti da poludi netko tko ima visoko razvijenu svijest. Ili, moete li to zamisliti? A ako takav ovjek poludi, znai da ne nalazi izlaza iz svoje nevolje. Nezamislivo je da jedan takav ovjek poludi. Pogledajte ivot Sigmunda Freuda, oca i osnivaa psihoanalize. On je vrlo duboko raspravljao o tuim problemima. Ali to se tie svojih problema, nije rijeio ni jedan. Ni jedan jedini svoj problem nije rijeio. Njegov problem je bio problem i drugih ljudi strah. Njegov problem je bila ljutnja, kao i kod drugih ljudi. On bi se tako naljutio da bi u ljutini pao u nesvijest, grei se. A taj je ovjek znao tako mnogo o ljudskom umu. No kad je on bio u pitanju, ini se da to njegovo znanje nije bilo korisno. I Yung je zapadao u nesvjesno stanje kad je bio duboko zabrinut. On bi doivljavao estok napadaj. U emu je bio problem? U odmaku od problema. Oni su razmiljali o problemima, ali jo nisu imali razvijenu svijest. Mislili su intelektualno, gorljivo, logino i neto su zakljuili. Katkad su ti zakljuci moda bili ispravni, ali nije u tome stvar. Oni nisu razvijali svijest, ni u kom sluaju nisu postali nadljudi. A ako ne transcendirate ljudsku prirodu, ne moete rijeiti problem. Moete se samo prilagoditi problemu.

95

Zadnjih dana ivota Freud je rekao da je ovjek neizljeiv. I najvie emu se moe nadati jest to da moe postojati kao prilagoeno bie. Nema druge nade. To je najbolje to moe postii. Freud kae da ovjek ne moe biti sretan. Najbolje to moe uiniti jest da se pobrine da ne bude vrlo nesretan. I to je sve. Ali ne moe biti sretan, ne moe se izlijeiti. Kakvo rjeenje moe izii iz takva stanja? To je rekao nakon etrdeset godina iskustva s ljudima. Zakljuio je da se ovjeku ne moe pomoi, da je on prirodno, po svojoj ljudskoj prirodi jadan i da e ostati bijedan. Ali na Istoku gdje postoji joga, vjeruju da se ovjek moe promijeniti. Nije ovjek neizljeiv, ve njegova svijest, koja je na najnioj razini, stvara probleme. Razvijajte svijest, poveajte svijest pa e se problemi smanjiti. Oni postoje u ovakvom omjeru: ako postoji minimum svijesti, postoji maksimum problema. Maksimum problema rezultat je minimuma svijesti. Ako postoji maksimum svijesti, problemi e biti minimalni. Kod cjelovite svijesti problemi jednostavno nestaju. Upravo kao to se Sunce die ujutro, i kapljice rose nestaju. Kad je svijest potpuna, nema problema jer kod takve svijesti, ni problemi ne mogu nastati. U najboljem sluaju, psihoanaliza moe biti lijek, ali problemi e se i dalje javljati. Ona nije nikakva prevencija. Meditacija se sputa dublje, ona e vas tako promijeniti da se problemi nee moi ni javiti. Psihoanaliza se bavi problemima, dok se meditacija bavi direktno s vama. Ona se uope ne brine za probleme. Zato najvei istonjaki psiholozi Buddha, Mahavira i Krina ne govore o problemima pa zapadni psiholozi misle kako je psihologija novi problem. Upravo u prvoj polovini prolog stoljea Freud je znanstveno dokazao da podsvijest postoji. Buddha je o tom govorio prije dvadeset pet stoljea. Ali on se nikad nije latio ni jednog problema jer, kao to je rekao, problemi su bezbrojni. Pokuate li rijeiti svaki problem, nikad ih doista neete moi rijeiti. Rijeite samog ovjeka, zaboravite problem. Latite se ovjeka i pomozite mu da se razvije. Kako se on bude razvijao i postajao sve svjesniji, problemi e sami od sebe otpadati, nee vie biti potrebno brinuti se za njih. Na primjer, neka je osoba izofrenik, rastrgana je i podijeljena linost. Psihoanaliza e se baviti tom rastrganou -kako da je uini korisnom, kako da prilagodi tog ovjeka da moe funkcionirati, da moe mirno ivjeti u drutvu. Psihoanaliza e se baviti problemom izofrenije. Kad bi takav ovjek doao k Buddhi, Buddha ne bi govorio o njegovoj izofreniji, ve bi mu rekao: "Meditiraj, kako bi tvoje unutarnje bie postalo cjelovito. Kad se to dogodi, rastrganosti e nestati, ona e se raspriti po periferiji." Rastrganost postoji, ali ona nije uzrok, ve je samo posljedica. Negdje duboko u ovjeku postoji dualnost, a ta je dualnost prsnula na periferiji. Vi i dalje betonirate tu napuklinu, ali unutarnja rastrganost ostaje. Tada e se prasak pojaviti negdje drugdje. Vi opet betonirate napuklinu i to se stalno ponavlja. Ako rijeite jedan psiholoki problem, odmah se javlja drugi. To je u redu dok se odnosi na profesionalce jer oni se hrane time. Ali to ne pomae. Zapad e se morati vinuti iznad psihoanalize i ako ne doe do razvijene svijesti, do unutarnjeg rasta ovjeka, do ekspanzije svijesti, psihoanaliza nee mnogo koristiti. To se ve dogaa i psihoanaliza je ve zastarjela. Otroumni mislitelji Zapada ve razmiljaju o tome kako da proire svijest, a ne kako da rijee problem - kako da ovjek
96

postane budan i svjestan. To se ve dogodilo, sjemenke su proklijale. Treba zapamtiti tu estinu djelovanja. Ja se ne bavim vaim problemima. Ima ih bezbroj i posve je beskorisno poeti ih rjeavati - jer vi ste ih stvorili, a ostali ste nedirnuti. Ako ja rijeim jedan problem, vi ete stvoriti deset novih. Vi ne moete biti poraeni, jer njihov kreator ostaje iza njih. I dok ja rjeavam probleme, samo gubim energiju. Ja u odgurnuti u stranu vae probleme, ja u jednostavno prodrijeti u vas. Kreatora treba promijeniti. A kad se on promijeni, nestaje i problema s periferije. Sada nitko ne surauje s njima, nitko ih ne pomae stvarati, nitko ne uiva u njima. Moda e vam se to uiniti udnim, ali zapamtite dobro da uivate u svojim problemima jer ste ih vi stvorili. Uivate u njima zbog mnogih razloga. Cijelo ovjeanstvo je bolesno. Postoje osnovni razlozi za to, na koje se nikad ne osvremo. Kadgod dijete oboli, ono privue nau pozornost. No kad je zdravo, nikog ne privlai. Kad je dijete bolesno, roditelji pokazuju posebnu ljubav prema njemu, ili se barem pretvaraju da ga vole. No kad je s njim sve u redu, nitko se za njega ne brine. Nitko ne misli da ga treba srdano poljubiti ili zagrliti. Dijete naui taj trik. A ljubav je osnovna potreba, pozornost je glavna hrana. Djetetu je ak i potrebnija ta pozornost nego mlijeko. Bez pozornosti, neto e u njemu umrijeti. Pozornost je energija. Kad vas netko ljubazno gleda, on vas svojim pogledom hrani, to je vrlo suptilna hrana. Zato svako dijete treba vau pozornost, a vi mu to dajete samo kad je bolesno, kad postoje neki problemi. I zato, ako je djetetu potrebna neka ljubaznost, ono e stvarati probleme, kreirat e ih. Ljubav je osnovna potreba. Vae tijelo raste zbog hrane, ali dua se razvija ljubavlju. Ali vi moete dobiti ljubav samo ako ste bolesni, ako vas mui neki problem. Inae vam nitko ne alje ljubav. Dijete naui vae metode pa pone praviti probleme. Uvijek kad je bolesno ili ima neki problem, svi su ljubazni prema njemu. Jeste li ikad primijetili ovo: vaa se djeca mirno i tiho igraju kod kue. I tada, odjednom, ako doe neki gost, ona postanu odjednom problematina. To je zato jer se vi sada bavite s gostom pa djeca eznu za vaom ljubaznou. Njima je potrebna vaa pozornost, pozornost gosta, oni trebaju pozornost svih. Inae e neto uiniti, izazvat e neku nevolju. To ine najprije nesvjesno, ali tada to ubrzo postaje obrazac. I kad odrastu, oni se i dalje tako ponaaju. Istina je da kod ena devedeset devet posto njihovih mentalnih problema i bolesti nastaje zbog pomanjkanja ljubavi. Kad volite neku enu, ona nema nikakvih problema. Kad se javi neki ljubavni problem, nastaju i mnogi drugi problemi. Vi eznete za ljubaznou. A psihoanaliza iskoritava tu potrebu za ljubaznou jer psihoanalitiar je profesionalni davatelj te ljubaznosti. Vi odlazite k njemu, on je tu strunjak. On vas jedan sat promatra s mnogo ljubavi. togod kaete, pa bila to i neka glupost, on vas slua kao da propovijedate Vede. On vas nagovara da priate sve vie, bez obzira je li to vano ili ne, samo da rasteretite svoj um. I vi se osjeate tako dobro. Znate da se devedeset devet posto pacijenata zaljubi u svoga psihoanalitiara. I velik je problem kako zatititi taj odnos klijent-strunjak jer prije ili kasnije taj se odnos pretvara u ljubavni odnos. Zato? Zato se pacijentica zaljubi u psihoanalitiara? Ili obratno: zato
97

se pacijent zaljubi u enu koja je njegova psihoanalitiarka? To je zato to im se prvi puta ukazuje tako mnogo ljubaznosti. Ispunjena je potreba za ljubavi. Ako se ne promijeni vae temeljno bie, nita nee biti s rjeavanjem problema. Vi imate beskrajni potencijal da stvorite nove probleme. Meditacija je nastojanje da najprije postanete neovisni. A zatim da izmijenite sebe i kvalitetu svoje svijesti. S novom kvalitetom svijesti problemi vie ne postoje. Oni jednostavno nestanu. Na primjer - kad ste bili malo dijete, imali ste drukiju vrstu problema. Kad ste postali stariji, ti su problemi jednostavno nestali. Ne moete se ak ni sjetiti svih problema iz svoga djetinjstva. Jer vi ste narasli i ti su problemi nestali. Kad ste bili malo stariji, imali ste drukiju vrstu problema. Kad ostarite, i ti e problemi nestati. Ne zato jer ste ih rijeili - nitko ne moe rijeiti probleme, ovjek ih moe samo prerasti. Kad ostarite, smijat ete se vlastitim problemima koje ste nekad imali, koji su zahtijevali tako hitno rjeenje, bili su tako razorni da ste mnogo puta razmiljali kako ete se ubiti zbog njih. A sada, kad ste ostarjeli, jednostavno se smijete: kamo su nestali svi ti problemi? Jeste li ih rijeili? Ne, vi ste ih jednostavno prerasli. Ti su problemi pripadali jednom razdoblju vaeg razvitka. Slino se dogaa kad dublje uronite u svijest. Tada e problemi poeti nestajati. Doi e jedan trenutak kad e vaa svijest biti tako razvijena da se problemi nee uope vie ni javljati. Meditacija nije analiza. Meditacija je rast. Ona se ne bavi problemima, nju zanima ljudsko bie. (39) Vrhovna doktrina, Poglavlje 13

98

POGLAVLJE 10
MEDITACIJA
Meditacija znai biti bez misli Kad nema razmiljanja, saznajemo ono to je skriveno naim mislima. Kad nema oblaka, ugledamo plavo nebo, a i u nama je plavo nebo. Odmaknite oblak misli kako bi nebo postalo vidljivo, kako biste saznali da ono postoji. To je mogue. Kad se um odmara i u njemu nema misli, tada u tiini, u toj dubokoj bez-mislenosti, u potpunoj odsutnosti misli, moe se vidjeti istina. to moemo uiniti da se to dogodi? Vrlo jednostavnu stvar, ali to e vam se initi tekim jer ste postali vrlo komplicirani. Ono to moe uiniti novoroeno djetece, nemogue je vama. Dijete jednostavno promatra i ne razmilja. Ono samo gleda. A samo gledati je udesno. To je tajna, klju koji moe otkljuati vrata istine. Ja vas gledam. Samo vas gledam. Razumijete? Samo vas gledam, ne razmiljam. I tada se na mene spusti neuveni mir, nevjerojatna tiina, i sve se vidi, sve se uje, ali u meni nema uznemirenosti, nema nikakve reakcije, nema misli. Postoji samo daran, samo vizija. Istinska svijest je metoda meditacije. Morate vidjeti, samo vidjeti ono to je vani i to je unutra. Vani su predmeti, unutra su misli. Morate ih promatrati bez ikakve namjere. Nema namjere, postoji samo vizija. Vi ste svjedok, nevezani svjedok i vi samo vidite. To promatranje, ta budnost, postupno vas vodi u mir, u prazninu, u stanje bez misli. Pokuajte to i saznat ete. Kako se misli rastapaju, svijest se budi i oivljava. Samo se naas zaustavite kao sluajno - bilo gdje, bilo kada. Samo gledajte i sluajte, budite svjedok sebi i svijetu. Ne razmiljajte, budite samo svjedok i pogledajte to se dogaa. Tada neka se to svjedoenje proiri. Neka prome sve vae fizike i mentalne aktivnosti. Dopustite da uvijek bude s vama. Ako ste svjedok, vaeg e ega nestati i vi ete vidjeti, shvatit ete to ste doista. Ja e nestati, a sebstvo e biti dostignuto. U toj disciplini svjedoenja, u tom promatranju mentalnog stanja, dogaa se ugodna transformacija, polagana promjena izmeu onoga emu svjedoite i onoga tko svjedoi. Dok promatrate svoje misli, letimice se pojavi onaj tko promatra. I tada se jednog dana pojavi onaj tko vidi u svoj svojoj velianstvenosti i ljepoti i sva vaa bijeda i nevolje zavre. To nije metoda koju treba provoditi samo povremeno, kako bi se postiglo osloboenje. To treba provoditi neprestano, danju i nou. Dok svjedoite, dok sve vie postajete svjedok, dolazite u stanje koje postaje stabilnije i traje due vrijeme. Postupno ono poinje biti s vama sve vrijeme, i onda kad ste budni i kad spavate. Ono ak postoji i dok spavate. I kad se to dogodi, kad ponete svjedoiti i dok spavate, moete
99

biti sigurni da se to svjedoenje spustilo duboko u vas, da je proirilo svoje korijene na daleko i iroko. Danas spavate i onda dok ste budni. Sutra ete biti budni i onda dok budete spavali. To svjedoenje raspruje misli budei nas iz snova, iz naeg spavanja. Valovi se rasplinjuju u umu, slobodni od misli i snova. Um postaje miran, bez pokreta, bez drhtaja, kao to je more mirno kad nema valova, kao to plamen svjetiljke ne treperi kad u kui nema ni daka povjetarca. U takvom se stanju Bog spoznaje, onaj koji je Sebstvo, koji je ja, koji je istina. I tada se otvaraju vrata Boje palae. Ta vrata, taj ulaz ne lei u rijeima, ve u Sebstvu. Zato kaem: ne kopajte nigdje, kopajte u sebi. Ne odlazite nikamo. Budite u sebi. (40) Savreni put, Poglavlje 8 Kakav je meusobni odnos izmeu jedno-usmjerenosti, koncentracije i meditacije? Takav odnos uope ne postoji. To je jedna od zabluda koje vladaju svijetom. Jedno-usmjerenost je drugo ime za koncentraciju, dok je meditacija suprotna od koncentracije. Ali veina knjiga, rjenika i takozvani uitelji, koriste te rijei kao sinonime. Koncentracija jednostavno znai jedno-usmjerenost. To je neto to se odnosi na um. Umom moe vladati kaos, gomila. U umu moe zvuati mnogo glasova, moe biti mnogo smjerova. Um moe imati mnogo raskrija. Um obino znai mnotvo neega. Ali ako u umu vlada kaos, vi ne moete misliti racionalno, ne moete misliti znanstveno. Da biste mislili racionalno i znanstveno, morate biti koncentrirani na predmet vaeg prouavanja. Bez obzira kakav je to predmet, potrebno je da svu svoju mentalnu energiju usmjerite na njega. Samo s takvom snagom postoji mogunost da saznate objektivnu istinu. Zato je koncentracija metoda u svim znanostima. Ali meditacija je neto posve razliito. Prije svega, meditacija se ne odnosi na um. Ona nije niti jedno-usmjereni um, ni um koji je raspren u mnogim smjerovima. Ona jednostavno nije um. Meditirati znai vinuti se iznad uma, iznad uma i njegovih ogranienosti. Nema nikakvih odnosa izmeu koncentracije i meditacije. To su posve suprotne kategorije. Koncentracija se odnosi na um, a za meditaciju um nije potreban. Meditacija nije osobito poznata na Zapadu. Ona je bila ograniena na koncentraciju. Sav znanstveni napredak i tehnologija posljedica je koncentracije. Ali nije bila poznata unutarnja znanost istine, mira i unutarnje svjetlosti. Jedno-usmjerenost otkriva tajne vanjskog svijeta. Meditacija otkriva tajne vae vlastite subjektivnosti. Moe se rei da je koncentracija objektivna, a meditacija subjektivna. Koncentracija se kree prema izvanjskom, meditacija prema unutarnjem. Koncentracija vas odvodi daleko od vas samih. Meditacija vas vodi kui, u vae najdublje sredite. Um, razum, logika - sve je to usmjereno na izvanjsko - za njih unutarnje uope ne postoji. Evo temeljnog zakona unutarnje stvarnosti - razborit ovjek nikad nije nita stvorio u unutarnjem svijetu. To je iracionalan, ili bolje reeno nad-racionalan pristup - da biste spoznali sebe nije vam potreban um, ve potpuna tiina. Um se uvijek neim bavi. Tu su misli i misli, neprestano mrekanje - jezero uma nikad nije barem bez malih valova.
100

Vae unutarnje bie moe se odraziti samo u zrcalu bez ikakvih valova. Bez-umna, apsolutna tiina od svih misli, potpuna odsutnost uma - to postaje zrcalo bez mrekanja, bez i jednog jedinog lepranja misli. I tada se iznenada dogodi eksplozija - vi prvi puta postajete svjesni sebe. Sve do sada bile su vam poznate stvari svijeta, ali sada poznajete onoga koji zna. Upravo je na to mislio Sokrat kad je rekao: "Upoznaj sebe." Jer bez toga upoznavanja sebe - elio bih to dodati Sokratovom savjetu - vi ne moete postojati. Upoznati sebe znai zakoraiti prema vlastitom postojanju, a ako niste ono to jeste, nikad neete biti mirni. Nikad neete biti zadovoljni, nikad neete osjeati ispunjenje, nikad se neete osjeati kod kue u postojanju. Postoji neka nelagoda, neki jad... niste ni svjesni to je to, ali postoji stalan osjeaj da neto bitno nedostaje, neto to bi moglo svemu dati znaenje. Vaa palaa je puna svjetovnoga blaga, ali vi ste prazni. Vae kraljevstvo je veliko, ali vas nema. To je situacija modernog ovjeka. Zbog toga se javlja osjeaj beznaajnosti, zabrinutosti, tjeskobe i straha. Moderni um je najtegobniji um koji je ikad postojao zbog jednostavnog razloga to je ovjek ostario. Bika ne zanima to znai ivot - trava je svrha njegova ivota. Sve to je vie od toga, nepotrebno mu je. Drvee ne zanima svrha ivota. Dobar pljusak, plodno tlo, toplo sunce i ivot postaje neizreciva radost. Nijedno drvo nije ateist, nijedno drvo nikad ne sumnja. Izgleda da nitko nije zabrinut osim ovjeka. ak ni magarci nisu zabrinuti. Oni izgledaju tako oputeno, tako filozofski mirni. Oni se ne boje smrti, ne boje se nepoznatog, ne brinu se za budunost. Samo ovjek i njegova inteligencija uinili su ivot tekim, stalnim muenjem. Vi to pokuavate zaboraviti na tisuu i jedan nain, ali sve vam se ponovno vraa. I tako e se nastaviti i dalje do vaega posljednjeg daha, ako ne znate poneto meditacije, ako ne znate kako ui u sebe, kako pogledati u vlastitu nutrinu. Tada iznenada nestaju sve beznaajnosti. Na vrlo visokoj razini svijesti vi ste oputeni kao cijelo postojanje. Ali vaa oputenost ima svoju ljepotu - ona je svjesna, budna. Ona zna da postoji. Ona zna da je budna, dok cijelo postojanje spava. Kakve svrhe ima prekrasan izlazak sunca ako vi spavate? Kakva smisla ima ljepota rue ako vi spavate? Um je simbol vaeg spavanja, bio on koncentriran ili ne. Meditacija je vae budno stanje. Onoga trenutka kad se probudite, spavanja nestaje, a s njim i svih snova, svih planova, svih nada, svih elja. Iznenada se naete u stanju bez elja, bez ambicija, u neizrecivoj tiini. A samo u toj tiini lotos otvara svoje latice. Zapamtite da svaki uitelj ini velik zloin ako vam kae kako je koncentracija isto to i meditacija. Ne znajui da vas vodi krivo, i da to ini u tako osnovnom predmetu, on je opasniji od onoga tko vas eli ubiti. On vas ubija znaajnije i dublje. On razara vau svijest, on unitava i samu vau sposobnost da otvorite vrata svih misterija koje vi jeste. Koncentracija nema nikakve veze s meditacijom. Ali rekli su vam krani, hinduisti i muslimani, rekle su vam sve vae takozvane organizirane religije da se koncentrirate na Boga, na neku mantru, da se koncentrirate na Buddhin kip. Uinite tako. Ali zapamtite, bilo da se koncentrirate na hipotetinog Boga kojega nitko nije ni vidio, kojega nitko nije
101

susreo, za kojega nema nikakva dokaza da postoji, nikakva znaka... Vi se moete i dalje koncentrirati na praznu hipotezu koja vam nee nita otkriti. Koncentrirajte se na kip koji je izradio ovjek, koji ste vi proizveli, moete to i dalje initi, ali to vam nee donijeti transformaciju vaeg bia. Ili se koncentrirajte na svete tekstove, na mantre i pjevanje... ali svi ti napori samo su posve beskorisne vjebe. Vinite se iznad uma - a taj put je vrlo jednostavan, samo postanite promatra uma, jer promatranje vas odmah odvaja od stvari koju promatrate. Na primjer, vi gledate film. Jedno je sigurno, vi niste glumac u tom filmu. Kad promatrate cestu i ljude koji prolaze cestom, jedno je sigurno - vi stojite po strani, vi niste na cesti meu gomilom ljudi. togod promatrate, vi niste to to gledate. Onog trenutka kad ponete promatrati um, dogaa vam se nevjerojatno iskustvo spoznajete da vi niste um. Samo ta mala spoznaja da niste um, poetak je spoznaje da ste transcendirali um. Transcendirali ste gomilu, glasove, kaos uma. Pomaknuli ste se u tiinu srca. Tu je va dom, to je vae vjeno bie. Tu je vaa besmrtnost, vae osnovno postojanje. (41) Poziv, Poglavlje 7 Sve umijee meditacije sastoji se u transcendiranju uma Istok je posvetio gotovo deset tisua godina toj jednostavnoj svrsi - posvetio je tome svu svoju inteligenciju i genijalnost - da otkrije kako transcendirati um i njegovc zapovijedi. Sve to nastojanje od deset tisua godina kulminira u oplemenjivanju metode meditacije. Jednom rijeju, meditacija znai promatrati um. Ako moete biti svjedok uma, ako ga moete samo tiho promatrati - bez ikakva opravdavanja, bez ikakva ocjenjivanja i prijekora, bez ikakve osude, ako ga samo promatrate, kao da nemate nikakva posla s njim, kao da je sve samo promet koji se odvija u vaem umu, stanite po strani i promatrajte. A udo meditacije je to da samim tim promatranjem on polako, polako nestaje. Onog trenutka kad uma nestane, vi stiete do zadnjih vrata koja su vrlo lomljiva - a to je neto to nije drutvo zagadilo - vi stiete do svoga srca. Zapravo, vae srce vam odmah daje prolaz, ono vas nikad ni u emu ne spreava, ono je spremno svakog asa da vi doete u njega, ono e vam otvoriti vrata do vaeg bia. Srce je va prijatelj. Glava je va neprijatelj. Tijelo je va prijatelj, srce je va prijatelj, ali upravo izmeu to dvoje stoji neprijatelj poput Himalaje, veliki planinski zid. Ali njega moete prijei jednostavnom metodom. Gautama Buddha nazvao je tu metodu vipasana, Patanjali ju je nazvao dhyana. Sanskrtska rije dhyana postala je u Kini ch'an a u Japanu zen. Ali to je ista rije. U engleskom i njemakom jeziku ne postoji ekvivalent za te rijei. Mi samovoljno koristimo rije meditacija. Ali trebate zapamtiti - bez obzira na to kakvo znaenje dobiva rije meditacija u vaim rjenicima, to nije znaenje koje ja koristim. Svi rjenici kau da meditirati znai razmiljati o neemu. Kadgod kaem zapadnjakim umovima: Meditirajte! Oni odmah
102

pitaju: O emu? Razlog je taj to se na Zapadu meditacija nije nikad razvila do toke do koje se razvila rije dhyana, ch'an, ili zen na Istoku. Meditacija znai jednostavno svijest, a ne razmiljanje o neemu, koncentrirati se na neto ili kontemplirati. Ta rije na Zapadu uvijek se odnosi na neto. Meditacija koju ja koristim jednostavno znai stanje svijesti. Ona je poput zrcala - zar mislite da se zrcalo pokuava koncentrirati na neto? Sve to stane pred njega zrcali se u njemu, ali zrcala se to ne tie. Stane li pred njega lijepa ena ili runa ena, ili ako nema nikoga pred njim, ono je posve nezainteresirano. Ono je samo jednostavan izvor koji neto odraava. Meditacija je samo svijest koja odraava. Vi samo promatrate sve to doe do vas. Ali tim jednostavnim promatranjem, um nestaje. (Vi ste uli za uda, ali ovo je jedino pravo udo. Sva ostala uda su samo lijepe prie.) Lijepa je pria o Isusu kako hoda po vodi, pretvara vodu u vino, ili oivljava ljude koji su umrli. Ako te prie shvaamo kao simbole, onda oni imaju veliku vanost. Ali ako uporno mislite da su to povijesne injenice, tada ste jednostavno glupi. Simbolika! To je prekrasno! Simbolino, svaki uitelj na svijetu oivljava ljude koji su mrtvi. to ja ovdje radim? Izvlaim ljude iz njihovih grobova. I Isus je izvukao Lazara iz groba nakon to je bio mrtav samo etiri dana. Ja sam izvukao ljude koji su bili godinama, ivotima mrtvi. A jer ive u svojim grobovima tako dugo, oni se protive izii, pruaju velik otpor. "to radite? Ovo je na dom. Ovdje smo mirno ivjeli, ne smetajte nam!" Simbolino, to je u redu. Svaki uitelj pokuava vam dati novi ivot. Ovakvi kakvi jeste, vi zapravo niste ivi. Vi samo vegetirate. Ako se uda tumae kao metafore, tada su lijepa. Sjetio sam se udne prie koju su krani jednostavno ispustili iz svojih svetih tekstova. Ali ona postoji u knjievnosti sufija. To je jedna pria o Isusu. Isus dolazi u grad i upravo na ulazu ugleda ovjeka kojega prepoznaje. Znao ga je otprije. ovjek je bio slijep, a Isus mu je izlijeio oi. Taj ovjek tri za nekom prostitutkom. Isus ga zaustavlja i pita: "Sjea li me se ?" ovjek odgovara: "Da, sjeam te se i nikad ti ne mogu oprostiti. Bio sam slijep i savreno sretan jer nikad nisam vidio ljepotu. Ti si mi dao oi. Sada mi reci - to da radim s oima? Lijepe ene privlae te oi." Isus nije mogao vjerovati - bio je zaprepaten, uasnut. "Mislio sam da sam uinio veliku uslugu tom ovjeku, a on se ljuti i kae: 'Prije nego to si mi dao oi, nikad nisam mislio na ene, nikad nisam znao da postoje prostitutke. Ali otkad si mi dao oi, unitio si me.' Isus ostavi ovjeka, ne kazavi mu nita - nema se tu to rei. I dok je prolazio poljima, naie na drugog ovjeka koji je leao u jarku i govorio svu silu beznaajnih stvari, bio je potpuno pijan. Isus ga izvue iz jarka i prepozna u njemu ovjeka kojemu je dao noge. Ali sad se i sam osjeti pomalo nesigurno. Pita ovjeka poznaje li ga. ovjek odgovara: "Da, poznam te. Iako sam pijan, ne mogu ti oprostiti. Ti si onaj koji je uznemirio moj miran ivot. Bez nogu nisam mogao nikamo ii. Bio sam miran - nije bilo borbe ni kockanja, nije bilo prijatelja ni odlaska u gostionicu. Ti si mi dao noge i otada nisam naao ni asa mira, nisam vie sjedio u tiini. Trim za ovim i onim, a kad se
103

na kraju umorim, napijem se. I sam vidi to mi se dogaa. Ti si odgovoran za moje stanje. Morao si mi prije rei da e nastati svi ti problemi ako dobijem noge. Nisi me opomenuo. Jednostavno si me izlijeio, a nisi me ni pitao za doputenje." Isus se tako zaprepastio da je napustio grad, ali nije nikud dalje ni iao, ve je pomislio: "Nitko ne zna kakve u ljude susresti." Dok je izlazio iz grada, ugledao je ovjeka koji se htio objesiti na drvo. Rekao mu je: "ekaj, to radi?" ovjek je odgovorio: "Opet si doao! Bio sam mrtav, a ti si me prisilio da ponovno ivim. Nemam zaposlenje, ena me napustila jer misli da ovjek koji je umro, ne moe biti iv, ona misli da sam ja duh. Nitko me ne eli. Prijatelji me jednostavno ne prepoznaju. Dolazim u grad, a ljudi me niti ne gledaju. Sto eli da uinim? I sada opet, kad sam se htio objesiti, pojavljuje se ti. Zar mi se eli osvetiti? Ne moe li me ostaviti na miru? Sad se ne mogu ni objesiti. Jednom sam bio mrtav, a ti si me oivio. Ako se objesim, ti e me opet oivjeti. Tako si uporan u stvaranju uda da se ak ni ne brine tko su oni koji trpe zbog tvojih uda." Kad sam saznao za tu priu, svidjela mi se. Trebao bi je znati svaki kranin. Nema uda osim jednoga, a to je udo meditacije koje vas udaljava od uma. A srce vas uvijek prihvaa. Ono je uvijek spremno da vam osigura prolaz, da vas usmjeri prema vaem biu. A to bie je vaa cjelovitost, to je vaa krajnja dobrobit. (42) Om mani padme hum, Poglavlje 2 Meditacija nije nita drugo nego sredstvo Ona je sredstvo koje e vas uiniti svjesnima vaega istinskog sebstva - koje niste stvorili vi, nije bilo potrebno da ga stvorite, jer vi to ve jeste. Vi ste roeni s njim. Vi to ve jeste, potrebno je samo da to otkrijete. Ako to nije mogue, ili ako drutvo ne doputa da se to dogodi - a to ne doputa ni jedno drutvo, jer pravo sebstvo je opasno, opasno za ustolienu crkvu, opasno za dravu, za ljude, za tradiciju. Jer kad ovjek jednom sazna za svoje pravo sebstvo, on postaje individua, on vie ne pripada psihologiji mase, on vie nee biti praznovjeran, nee biti iskoritavan, niti doputa da ga vode kao stoku, ne eli da mu drugi nareuju i da mu zapovijedaju. On eli ivjeti u svom svjetlu, ivjeti po svojoj nutrini. Njegov e ivot biti neizmjerno lijep, cjelovit. (43) Dharmapada: Buddhin put, Svezak 2, Poglavlje 8 Meditacija vam pomae da se u vama razvije vaa vlastita intuitivna sposobnost. Postaje vrlo jasno to e vas ispuniti, to e vam pomoi da procvjetate. I bez obzira to je to, bit e razliito za svakog pojedinca - to je znaenje rijei: individualan. Svatko je jedinstven. I veliko je uzbuenje, velika pustolovina traiti i istraivati vlastitu jedinstvenost. (44) Duhovni put, Poglavlje 2

104

POGLAVLJE 11
LJUBAV
Sufi: Ljudi na putu, Svezak 1., Poglavlje 14 Zato se tako bojim ljubavi? Ljubav uvijek izaziva strah, jer ljubav je smrt, vea smrt od one obine koju znate. U obinoj smrti tijelo umire, ali to uope nije smrt. Tijelo je poput odjee: kad je istroeno i staro, vi ga zamijenite novim. To nije smrt, to je samo promjena, izmjena odjee, ili promjena kue ili boravita. Ali vi nastavljate i dalje, um nastavlja, upravo isti stari um u novim tijelima, isto staro vino u novim bocama. Oblik se mijenja, ali ne i um, lik se mijenja, ali ne i um. I tako obina smrt i nije prava smrt. Ljubav je prava smrt. Tijelo ne umire, ve um umire, tijelo je i dalje isto, ali ega nestaje. Ako volite, morat ete napustiti sve predodbe koje imate o sebi. Ako volite, ne moete biti egoist, jer egoist ne doputa ljubav. Oni su prava suprotnost. Izaberete li ego, neete moi izabrati ljubav. Izaberete li ljubav, morat ete napustiti ego. Zato se bojite ljubavi. Kadgod ste zaljubljeni, uhvati vas vei strah nego to je strah od smrti. Zato je nestalo ljubavi sa svijeta. Vrlo je rijedak fenomen da se ljubav spusti meu ljude. Ono to vi nazivate ljubavlju samo je krivotvoreni novi, a vi ste ga izumili jer jc tako teko ivjeti bez ljubavi. Teko je jer bez ljubavi ivot nema smisla, on je beznaajan. Bez ljubavi, u ivotu nema poezije. Bez ljubavi drvo postoji, ali ne cvjeta. Bez ljubavi, ne moete plesati niti ita proslaviti, ne moete se osjeati zahvalnima, ne moete se moliti. Bez ljubavi, hramovi su tek obine kue. Kad postoji ljubav, obina se kua transformira, pretvara se u hram. Bez ljubavi, vi ostajete samo mogunost - prazna gesta. S ljubavlju, vi prvi puta postajete stvarni. S ljubavlju, u vama se prvi puta javlja dua. Ego nestaje, ali dua se javlja. Nemogue je ivjeti bez ljubavi, zato je ovjeanstvo stvorilo trik. Ljudi su izmislili trik, sredstvo, nain. Evo tog naina: ivjeti u lanoj ljubavi, tako da ego i dalje moe nastaviti po svome. Nita nije promijenjeno i vi se moete i dalje igrati igre da ste zaljubljeni, moete i dalje misliti da volite, moete i dalje vjerovati da volite. Ali pogledajte tu svoju ljubav, to je postalo od nje? Nita nego bijeda, nita nego pakao, sukobi, svae, nasilnost. Pogledajte dublje u svoje ljubavne odnose. Oni su sliniji mrnji nego ljubavi. Bolje je nazvati ih odnosima mrnje nego ljubavi. Ali, jer svi ive na isti nain, nikad toga ne postajete svjesni. Svatko nosi laan novi, nitko toga nije svjestan. Pravi novi ljubavi je vrlo dragocjen. Moete ga kupiti samo uz cijenu da izgubite sebe. Nema drugog naina. Zato je pitanje savreno relevantno. Ego je lani entitet, on je samo pokret, oblak na nebu vaega postojanja, samo dim, nita bitnoga, samo san. Ljubav zahtijeva od vas da
105

napustite ono to nemate, a ljubav je spremna dati vam ono to imate i uvijek ste imali. Ljubav vam vraa natrag vas same. Ego i dalje nastavlja skrivati vas od sebe. Ljubav vas otkriva vama. Ali postoji strah. Strah je prirodan, ali ovjek treba ii i unato straha. Budite hrabri, ne budite kukavice. Prava odvanost vaeg bia testira se tek kad se ljubav pojavi. Nikad prije niste znali od kakve ste odvanosti stvoreni. U obinom ivotu, u trgovini, kad radite ovo i ono, u svijetu ambicije i moi politike, vaa vlastita odvanost nikad nije doista bila testirana. Nikad niste proli kroz vatru. Ljubav je vatra. (45) Doite islijedite sebe, Svezak 4, Poglavlje 6 Zato je ljubav tako bolna? Ljubav je bolna jer ona stvara put za blaenstvo. Ljubav je bolna jer transformira i mijenja ovjeka. Svaka e transformacija biti bolna jer staro treba napustiti zbog novoga. Staro je neto to je poznato i sigurno, dok je novo posve nepoznato. Kretat ete se u nepoznatom oceanu. Za novo ne moete koristiti svoj um, jer on je vjet samo u starim stvarima. Um zato moe funkcionirati samo sa starim stvarima, s novima je posve neupotrebljiv. Stoga se javlja strah, javlja se bol kad se naputa stari, udoban, siguran svijet, svijet svih pogodnosti. To je isti bol koji osjea dijete kad izlazi iz majine utrobe. To je isti bol koji osjea ptica dok izlazi iz jajeta. To je isti bol koji e ptica osjetiti pri pokuaju prvog leta. ovjeka vrlo plai strah od nepoznatog, sigurnost poznatog i nepredvidivost nepoznatog. I budui da e se transformacija odvijati od sebe prema jednom stanju u kojem ja ne postoji, patnja je vrlo duboka. Ali ne moete doivjeti ekstazu bez patnje. Ako elite proistiti zlato, ono mora proi kroz vatru. Ljubav je vatra. Zbog toga to je ljubav bolna, milijuni ljudi ive bez ljubavi. I oni pate, ali njihova je patnja uzaludna. Patiti zbog ljubavi ne znai patiti uzalud. Patiti od ljubavi je kreativnost, ta patnja vas vodi do viih razina svijesti. Patiti bez ljubavi potpuni je gubitak vremena, jer vas nikamo ne vodi, ve vas prisiljava da se kreete u istom pogrenom krugu. ovjek koji ne voli slii narcisu, zatvoren je u sebe i zna samo sebe. A koliko moe poznati sebe ako ne pozna drugoga jer samo drugi ima funkciju zrcala. Nikad neete upoznati sebe ako ne poznate drugoga. Ljubav je vrlo bitna za sebespoznaju. Onaj tko ne poznaje drugoga u dubokoj ljubavi, u silnoj strasti, u potpunoj ekstazi, nee moi saznati tko je jer nee imati zrcalo da vidi vlastiti odraz. Odnos prema drugom je zrcalo, a to je ljubav ia, uzvienija, to je zrcalo bolje i jasnije. Ali uzvienija ljubav zahtijeva da budete otvoreni. Uzvienoj ljubavi je potrebno da budete ranjivi. Morate napustiti svoj oklop koji vas titi, a to je bolno. Ne moete biti stalno na oprezu. Morate napustiti um koji rauna, morate riskirati i ivjeti u stalnoj opasnosti. Drugi vas moe povrijediti. Zato se bojite biti ranjivi. Drugi vas moe odbaciti, zato se bojite zaljubiti. Va odraz koji ete pronai u drugom moda e biti ruan. To vas brine. Zato izbjegavate zrcalo. Ali ako to radite, neete zato postati lijepi. Izbjegavajui neku situaciju, neete rasti. Izazov treba prihvatiti.
106

ovjek mora ui u ljubav. To je prvi korak prema Bogu koji se ne moe izbjei. Oni koji pokuavaju izbjei taj korak ljubavi, nikad nee stii do Boga. Taj korak je apsolutno potreban jer vi postajete svjesni svoje potpunosti samo onda kad vas izaziva prisutnost drugoga, kad ste istjerani iz vae narcisoidnosti, iz vaega zatvorenog svijeta pod vedro nebo. Ljubav je to otvoreno vedro nebo. Biti zaljubljen znai letjeti. Ali sigurno je jedno, beskrajno nebo vas plai. Vrlo je bolno napustiti ego, jer su nas uili da ga njegujemo. Mi mislimo da je ego nae jedino blago. Mi ga titimo, ukraavamo, neprestano ga uljepavamo, a kad ljubav pokuca na vrata, sve to je potrebno da se zaljubimo jest da maknemo svoj ego. Naravno da je to bolno. Taj ruan ego je nae ivotno djelo, to je sve to smo stvorili, ta ideja da smo neto posebno. Ta ideja je runa jer nije istinita. Ta ideja je iluzija, ali nae drutvo postoji i osniva se na ideji da je svaki ovjek osobnost, a ne prisutnost. A istina je da na svijetu uope nema osobnosti, postoji samo prisutnost. Vi ne postojite, ne kao ego odvojen od cjeline. Vi ste dio cjeline. Ta cjelina prodire u vas, die u vama, pulsira u vama, ta cjelina je va ivot. Ljubav vam daje prvo iskustvo da ste u skladu s neim to nije va ego. Ljubav vam daje prvu lekciju da se moete uskladiti s nekim koji nikad nije bio dio vaeg ega. Ako se moete uskladiti sa enom, ako moete biti u skladu s prijateljem, s ovjekom, s vaim djetetom ili majkom, zato ne moete biti u skladu sa svim ljudskim biima? I ako vam sklad s jednom osobom daje takvu radost, to e biti posljedica vae harmoninosti sa svim ljudskim biima? A ako moete biti u skladu sa svim ljudskim biima, zato se ne biste mogli uskladiti i sa ivotinjama, pticama i drveem? Jedan korak vodi k drugomu. Ljubav slii stubama. Ona poinje s jednom osobom, a zavrava s potpunou. Ljubav je poetak, Bog je svretak. Bojati se ljubavi, bojati se jakih bolova zbog ljubavi, znai ostati zatvoren u mranoj eliji. Moderan ovjek ivi u mranoj eliji, to se zove narcisoidnost. Narcisoidnost je najvea opsesija modernog uma. I tada nastaju problemi, problemi koji su beznaajni. Ali ima problema koji su kreativni jer vas vode do vie svijesti. A ima problema koji vas nikamo ne vode. Oni vas samo dre sputanima, jednostavno vas dre u vaoj staroj ljusci. Ljubav stvara probleme. Te probleme moete izbjei ako izbjegavate ljubav Ali to su vrlo bitni problemi. S njima se morate suoiti, morate se susresti s njima, morate ih doivjeti i proi kroz njih, uzdii se iznad njih. A uzdii se iznad njih znai proi kroz njih. Ljubav je jedina vrijedna stvar. Sve ostalo je drugorazredno. Ako to pomae ljubavi, dobro! Sve ostalo je sredstvo, ljubav je cilj. I zato, uite u ljubav, bez obzira na sve bolove. Ako to ne uinite, kao to su mnogi ljudi odluili, bit ete privezani za sebe. Tada va ivot nee biti hodoae, nee sliiti rijeci koja tee prema oceanu. Va e ivot biti ustajala, prljava bara, uskoro e u njoj ostati samo prljavtina i blato. Da bi se odrala istoa, mora postojati protonost. Rijeka je ista jer neprestano protjee. Protjecanje je proces koji omoguava da neto ostane stalno isto i nedirnuto.
107

Ljubavnik ostaje nedirnut. Svi su ljubavnici isti. Ljudi koji ne vole ne mogu ostati isti, oni postaju uspavani, oni stagniraju. Prije ili kasnije se usmrde jer nemaju kamo poi. Njihov ivot je mrtav. Tu se nalazi moderan ovjek. I zbog toga nastaju sve neuroze, sve vrste ludila, sve se to raspojasalo. Psiholoke bolesti postale su prava epidemija. Nije vie bolestan samo mali broj ljudi, stvarnost je takva, da je cijeli svijet postao umobolnica. Cijelo ovjeanstvo pati od jedne vrste neuroze. A ta neuroza nastaje zbog vae narcisoidne ustajalosti. Svi su zalijepljeni uz vlastitu iluziju da su neto posebno. Tada ljudi polude. A to ludilo je besmisleno, neproduktivno, nekreativno. Ili ljudi poinju ubijati sami sebe. Ta samoubojstva su takoer neproduktivna i nekreativna. Vi ne inite samoubojstvo uzimanjem otrova niti skakanjem sa stijene ili pucanjem u sebe. Vi moete poiniti samoubojstvo koje je vrlo polagani proces, a to je ono to se dogaa. Mali broj ljudi se ubije iznenada. Ostali se odluuju na polagano samoubojstvo, oni umiru postupno, polako, vrlo polako. Ta tendencija samoubojstva postala je gotovo univerzalnom. Tako se ne moe ivjeti, a jedini je razlog tome, osnovni razlog, da smo zaboravili jezik ljubavi. Vie nismo dovoljno hrabri da se upustimo u pustolovinu koja se zove ljubav. Zato se ljudi zanimaju za seks jer seks nije riskantan. On je vezan za trenutak, nije potrebno ukljuiti se emotivno. Ljubav izaziva zapletenu situaciju, obvezu, ona nije trenutana. Jednom kad pusti korijene, moe trajati zauvijek. Moe trajati cijeli ivot. Ljubavi je potrebna bliskost. Samo kad ste s nekim bliski, taj drugi postaje vae zrcalo. Kad se prema nekom odnosite na seksualnoj razini, vi se s njim uope ne sastajete, vi zapravo izbjegavate njegovu duu. Koristite samo tijelo i zatim pobjegnete. Nikad ne postajete dovoljno bliski da biste otkrili pravo lice onoga drugoga. Ljubav je najvei zen koan. Ona je bolna, ali nemojte je izbjegavati. Ako to uinite, izbjegavate najveu priliku za svoj duhovni rast. Upustite se u nju, patite od ljubavi, jer kroz patnju dolazite do velike ekstaze. Da, postoji agonija, ali iz agonije se rada ekstaza. Da, morat ete umrijeti kao ego, ali ako umrete kao ego, rodit ete se kao Bog, kao Buddha. A ljubav e vam dati okus taoa, sufizma, zena. Ljubav e vam dati prvi znak da Bog postoji, da ivot nije beznaajan. Ljudi koji kau da je ivot beznaajan su ljudi koji nisu upoznali ljubav. Sve to oni kau jest da su u ivotu propustili ljubav. Neka bude bola, neka bude patnje, proite kroz mranu no jer ete stii do prekrasnog praskozorja. Samo se iz utrobe tamne noi sunce raa. Samo poslije mrane noi dolazi jutro. Cijeli moj pristup ivotu je pristup ljubavi. Ja vas pouavam samo ljubav, samo ljubav i nita drugo. Moete zaboraviti Boga, Bog je samo prazna rije, moete zaboraviti molitve, one su samo rituali koje su vam nametnuli drugi. Ljubav je prirodna molitva koju vam nitko ne namee. Vi ste roeni s njom.
108

Ljubav je pravi Bog - ne Bog teologa, nego Bog Buddhe, Isusa, Muhameda, Bog sufija. Ljubav je metoda koja e vas ubiti kao odvojenog pojedinca, ona e vam pomoi da postanete beskrajni. Nestanite kao kapljica rose, postanite ocean, ali morat ete proi kroz vatru ljubavi. I sigurno je, kad ovjek pone nestajati kao kapljica rose, kad je dugo ivio kao kapljica rose, to je bolno, jer je mislio: "To sam ja, i ja umirem, kapljice nestaje." No vi ne umirete, iluzija umire. Istina, vi ste se poistovjetili s iluzijom, no iluzija je samo iluzija. A tek kad iluzija nestane, moi ete vidjeti tko ste. To vas otkrie vodi do krajnjeg vrhunca radosti, do blaenstva slavlja. (46) Tajna, Poglavlje 2 Hoete li mi, molim vas, rei neto o zdravoj ljubavi prema sebi i o egoistinom ponosu. Velika je razlika izmeu ta dva pojma, premda izgledaju vrlo slino. Zdrava ljubav prema sebi ima silnu religioznu vrijednost. ovjek koji ne voli sebe, nee nikad moi voljeti ni druge. Prvo mrekanje ljubavi mora nastati u vaem srcu. Ako se to mrekanje ne odnosi na vas, nee se pojaviti ni zbog koga drugoga jer svatko drugi je daleko od vas. Zamislite da ste bacili kamen u mirno jezero - prvo mrekanje vode nastat e oko kamena, a tada e se iriti sve dalje. Prvo mrekanje ljubavi mora se pojaviti oko vas. ovjek mora voljeti svoje tijelo, ovjek mora voljeti svoju duu, svoju cjelovitost. I to je prirodno, inae neete moi preivjeti. I to je lijepo, to vas ini lijepim. Osoba koja voli sebe postaje graciozna, elegantna. Osoba koja voli sebe mora postati utljivija, meditativnija, sklonija molitvi od osobe koja sebe ne voli. Ako ne volite svoju kuu, neete je ni istiti, neete odravati istou njezinih zidova. Ako je ne volite, neete je okruiti s prekrasnim vrtom usred kojega e se nalaziti jezero s lotosima. Ako volite sebe, podignut ete vrt oko sebe. Pokuat ete da u vama izraste va potencijal, pokuat ete uzgojiti sve to je u dobro u vama, kako biste to izrazili. Ako volite, njegovat ete sebe, oplemenjivat ete se. I ako volite sebe, iznenadit ete se - i drugi e voljeti vas. Nitko ne voli onoga, tko ne voli sebe. Ako ne volite sebe, tko e se brinuti za vas? A ovjek koji ne voli sebe, ne moe ostati neutralan. Zapamtite, u ivotu nema neutralnosti. ovjek koji ne voli sebe, morat e se mrziti. Jer ivot ne poznaje neutralnost. ivot je uvijek izbor. Ako ne volite, to ne znai da dugo moete ostati u tom stanju bez ljubavi. Ne, to znai da mrzite. A ovjek koji mrzi sebe postaje destruktivan. ovjek koji mrzi sebe, mrzit e i sve druge - on e biti ljutit i nasilan, bit e stalno bijesan. Kako se moe nadati da e ga drugi voljeti, ako mrzi sebe? Cijeli njegov ivot bit e uniten. Voljeti sebe - to je velika duhovna vrijednost. (47) Tajna, Poglavlje 18

109

POGLAVLJE 12
NESEBINOST
Stalno govorite da treba odbaciti ego, ali kako to mogu uiniti kad ne mogu razlikovati to je ego, a to moja prava priroda. Ego se ne moe odbaciti. On je poput mraka - kako moete odbaciti mrak? Moete samo unijeti svjetlost u njega. Onog asa kad se pojavi svjetlost, mraka nestaje. Moete rei da je to nain da se odbaci mrak. Ali nemojte to shvatiti doslovno. Mrak uope ne postoji. On je samo odsutnost svjetlosti. Zato s mrakom ne moete uiniti nita direktno. Moete samo uiniti neto sa svjetlou - ili ete je unijeti ili je iznijeti. elite li mrak, iznesite svjetlost. Ako ne elite mrak, unesite svjetlost. Ego se ne moe odbaciti. Meditacija se moe nauiti. Meditacija funkcionira kao svjetlost. Meditacija jest svjetlost. Postanite svjetlost pa neete nigdje pronai ego. Ako elite odbaciti ego, nai ete se u nevolji. Jer tko je taj tko ga eli odbaciti? Sam ego. Sada on igra novu igru, a igra se zove duhovnost, religija, sebeostvarenje. Tko postavlja to pitanje? To ego pravi budalu od vas. A kad ego pita kako odbaciti ego, vi naravno pomislite: "To ne moe biti ego. Kako ego moe zahtijevati vlastito ubojstvo?" I tako vas ego i dalje zavarava. Vaa prava priroda nema pitanja, njoj nisu potrebni odgovori. Vaa prava priroda je apsolutna svjetlost. Ona ne zna za tamu, ona se nikad nije susrela s tamom. Nije potrebno da odbacite ego. Potraite ga, najprije ga naite. Ne brinite se za sada o svojoj pravoj prirodi. Samo traite ego, neete ga nai. Umjesto njega nai ete svoju pravu prirodu, blistavu, mirisnu poput lotosova cvijeta. Nigdje drugdje ovjek se ne susree s takvom ljepotom. To je najljepi doivljaj ivota. I kad ste jednom vidjeli vlastiti lotos svjetlosti, kad ste vidjeli cvjetanje toga lotosa, s egom je zauvijek gotovo. Vie neete postavljati takva besmislena pitanja. Vi pitate: "Kako razlikovati to je ego, a to je moja prava priroda?" Ili postoji ego i tada je prava priroda nepoznata. Ili je poznata prava priroda, a tada nema ega. Ne moete imati oboje, zato ili ne moete razlikovati. Ne moete ili razluiti jer oba zajedno ne mogu postojati. Samo jedan moe postojati. U ovom asu, sve to vi jeste je ego. Zato se ne brinite za razluivanje. Kad ne bi bilo ega, ne bi se javilo ni to pitanje. Prava priroda ne postavlja pitanja. Prava priroda je ekstaza, a ne problemi. (48) Dhammapada: Put k Buddhi, Svezak 12, Poglavlje 10

110

Osjeam da sam se pomirio s mnogim stvarima u ivotu, dok sam njegovao stav izdrljivosti prema tekoama. Tu pomirenost osjeam kao teret koji me protiv moje volje gura da postanem aktivniji u meditaciji. Znai li to da sam potisnuo ego i da ga opet moram pronai, prije nego to ga zaista izgubim? init e se paradoksalnim, ali je istina da je to jedan od najveih problema dananjice: prije nego to izgubite ego, morate ga imati. Samo zrelo voe pada na tlo. Sve je zrelost. Nezreo ego ne moe pasti, ne moe biti uniten. I ako se borite s nezrelim egom da biste ga unitili i rijeili ga se, sve vae nastojanje bit e uzaludno. Umjesto da ga razorite, otkrit ete na novi, suptilniji nain da je on jai. Treba shvatiti neto osnovno: ego se mora popeti do vrha, on mora postati jak, mora postii svoju cjelovitost - samo ete ga se tada rijeiti. Slabog ega se ne moete rijeiti. I to postaje problem. Na Istoku sve religije propovijedaju nesebinost. Dakle, na Istoku svatko je ve na poetku protiv ega. Zbog takva protu-stava, ego nikad ne postaje jak, nikad ne stie do toke integracije s koje se moe odbaciti. On nikad nije zreo. Zato se na Istoku teko rijeiti ega, to je gotovo nemogue. Na Zapadu cijela tradicija zapadne religije i psihologije predlae i propovijeda, nagovara ljude da njeguju jak ego - jer ako nemate jak ego, kako moete preivjeti? ivot je borba. Ako ste nesebini, bit ete uniteni. Tko e onda pruati otpor? Tko e se boriti? Tko e se natjecati? A ivot je stalno natjecanje. Zapadna psihologija kae: "Dri se ega, neka on bude jak." Ali na Zapadu se lako rijeiti ega. Uvijek kad traitelj na Zapadu shvati da je ego problem, on ga se lako moe rijeiti, lake nego traitelj na Istoku. To je paradoks: na Zapadu se propovijeda egoizam, na Istoku se poduava nesebinost. Ali na Zapadu je lako napustiti ego, dok je to na Istoku vrlo teko. To e vam biti vrlo teka zadaa - najprije neto stei, a onda to izgubiti. jer izgubiti moete samo ono to posjedujete. Ako neto ne posjedujete, kako to moete izgubiti? Osiromaiti moete samo onda ako ste bili bogati. Ako niste bili bogati, vae siromatvo ne moe imati onu ljepotu koju je Isus propovijedao: Budite siromani duhom. Vae siromatvo ne moe imati ono znaenje koje je osjetio Gautama Buddha kad je postao prosjak. Samo bogat ovjek moe postati siromaan, jer izgubiti moete samo ono to ste imali. Ako nikad niste bili bogati, kako moete postati siromani? Vae siromatvo bit e samo na povrini, ono nee nikad biti siromatvo duha. Na povrini ete biti siromani, a duboko u sebi, eznut ete za bogatstvom. Va e duh eznuti za bogatstvom. Bit e to ambicija, postajat e stalna elja da postanete bogati. Bit ete siromani samo na povrini. I moete se tjeiti govorei da je siromatvo dobra stvar. Ali vi ne moete biti siromani. Samo bogat ovjek, doista bogat ovjek moe biti siromaan. Imati bogatstvo nije dovoljno da budete doista bogati. U isto vrijeme, moete biti vrlo siromani. Ako imate ambicije, siromani ste. Nije stvar u tome to imate. Ako imate dovoljno, nestaje elja. Ako imate dovoljno bogatstva, elje nestaju.

111

Nestajanje elja je kriterij za dovoljnost. Tada ste bogati. Moete napustiti bogatstvo, moete postati siromani, moete postati prosjak poput Buddhe. I tada je vae siromatvo pravo bogatstvo. Tada je vae siromatvo vae vlastito kraljevstvo. A isto se dogaa sa svim stvarima. Upaniade ili Lao Tzu, Isus ili Buddha - svi oni nauavaju da je znanje beskorisno. Ne pomae vam ako ste vrlo ueni. Ne samo to ne pomae, ve to postaje zaprekom. Znanje nije potrebno, ali to ne znai da morate ostati neznalica. Vae neznanje nee biti realno. Kad skupite dovoljno znanja i kad ga odbacite, postajete neznalica. Postajete doista neznalica poput Sokrata koji kae: "Znam da nita ne znam." To znanje, ili to neznanje moete to nazvati kako hoete - potpuno je razliito, kvaliteta je drukija, promijenila se dimenzija. Ako ste samo neznalica jer nikad niste stekli neko znanje, vae neznanje ne moe biti mudro, ono ne moe biti mudrost - ono je tek nedostatak znanja. A u vama e se pojaviti enja: kako postii vie znanja? Kako dobiti vie informacija. Kad znate previe - kad poznajete svete tekstove, kad ste upoznali prolost i tradiciju, kad znate sve to se moe znati - tada iznenada postajete svjesni beskorisnosti svega, iznenada postajete svjesni da to nije pravo znanje, ve neto posueno. To nije vae egzistencijalno iskustvo, to nije neto to ste doli saznati. Drugi su to moda znali, vi ste to jednostavno skupili. Vae skupljanje je mehaniko. Ono nije nastalo iz vas, ono nije rast. To je samo smee skupljeno ispred tuih vrata, to je neto posueno, mrtvo. Zapamtite, znanje je ivo samo onda kad je to vae neposredno, direktno iskustvo. Ali kad to doznajete od drugih, to je tek sjeanje, a ne znanje. Sjeanje je neto mrtvo. Kad skupite mnogo - razna bogatstva znanja, svetih tekstova, svega oko sebe, kad se u vaem umu kondenziraju cijele knjinice - kad iznenada postanete svjesni da samo nosite tui teret, da nite ne pripada vama, da vi ne znate - tada se toga moete rijeiti, moete se rijeiti svega toga znanja. Pri tom u vama nastaje nova vrsta neznanja. To neznanje nije neznanje neznalice, ve je takav mudar ovjek, takva je mudrost. Samo mudar ovjek moe rei: "Ja ne znam." Ali kad to kae, on ne ezne za znanjem, on jednostavno izjavljuje tu injenicu. Kad puna srca moete rei: "Ja ne znam," u tom asu vae se oi otvore, otvore se vrata saznanja. Upravo u tom asu kad moete rei sa svom svojom potpunou: "Ja ne znam," postali ste sposobni da saznate. To neznanje je prekrasno, ali ono se postie znanjem. To je siromatvo postignuto bogatstvom. A isto se dogaa s egom. Moete ga izgubiti samo onda ako ste ga imali. Kad je Buddha siao sa svoga prijestolja, kad je postao prosjak... to mu je drugo bilo potrebno? Bio je kralj, okrunjen, na vrhuncu svoga ega - zato taj ekstrem, zato se spustio s prijestolja na ulicu i postao prosjak? Ali u Buddhinu prosjaenju bilo je ljepote. Zemlja nikad nije znala za ljepeg prosjaka, za tako bogatog prosjaka, tako ljubaznog prosjaka, za takvog vladara. to se dogodilo kad je on zakoraio sa svoga prijestolja? On je zakoraio iz svoga ega. Prijestolja su samo simboli, simboli ega, moi, ugleda, drutvena poloaja. On je zakoraio dolje i tada se dogodila nesebinost. Nesebinost nije poniznost, ta nesebinost nije skromnost. Susret ete mnogo skromnih ljudi, ali pod njihovom poniznou djeluje suptilni ego.
112

Pria se da je jednom Diogen posjetio Sokrata. Diogen je ivio kao prosjak, uvijek je nosio prljavu odjeu s mnogo zakrpa i rupa. I onda kad ste mu darovali novu odjeu, on je ne bi nosio - najprije bi je zaprljao, poderao i pobrinuo se da izgleda staro, tek tada bi je obukao. Doao je k Sokratu i poeo priati o nesebinosti. Ali Sokratove prodorne oi vjerojatno su vidjele da taj ovjek nije nesebian. Nain na koji je govorio o poniznosti bio je vrlo egoistian. Zabiljeeno je da je Sokrat rekao: "Kroz tvoju prljavu odjeu, kroz rupe na tvojoj odjei, ja ne vidim nita drugo nego ego. Ti govori o poniznosti, ali te rijei dolaze iz sredita dubokog ega." To se dogaa. Tako nastaje hipokrizija. Vi imate ego, ali skrivate ga njegovom suprotnou. Postajete ponizni na povrini. Ta povrna poniznost ne moe svakoga prevariti. Moe prevariti vas, ali nikoga drugog. Kroz rupe prljave odjee proviruje va ego. On je uvijek ondje. To znai vezati samoga sebe i nita drugo. Nitko drugi nije prevaren. To se dogaa ako ponete odbacivati nezreli ego. Ono to vas pouavam, moda vam se ini kontradiktornim. Ali je istina. Kontradikcija postoji u ivotu. Ja vam savjetujem da postanete egoist, kako biste mogli ostati bez ega. Savjetujem vam da budete savreni egoisti. Nemojte to skrivati, inae e se javiti hipokrizija. I nemojte se boriti s nezrelim fenomenom. Pustite ga da sazrije, pomozite mu. Dovedite ga do najvieg vrha. Ne bojte se - nemate se ega bojati. Tako ete shvatiti agoniju ega. Kad ego doe do svoga vrhunca, nee vam biti potreban ni Buddha ni ja da vam kau kako je ego pravi pakao. Vi ete to saznati jer vrhunac ega bit e vrhunac vaega avoljeg iskustva, on e postati nona mora. A tada nema potrebe da vam netko kae da napustite ego. Bit e vam teko nositi ga. Samo kroz patnju stiete do znanja. Ne moete nita odbaciti samo loginim argumentom. Neto moete odbaciti samo kad to postane tako bolno da se dalje vie ne moe izdrati. Vi jo ne patite tako zbog svoga ega. Zato ga podnosite. To je prirodno. Ja vas ne mogu nagovoriti da ga odbacite. Ako se i osjetite nagovorenim, vi ete ga sakriti. I to je sve to ete uiniti. Nita nezrelo ne moe se odbaciti. Nezrela voka vrsto se dri stabla, a stablo prianja uz nezrelu voku. Ako ih elite nasilno odvojiti, nastaje oiljak. Taj oiljak e trajati i trajati, rana e uvijek biti svjea, a vi ete se uvijek osjeati povrijeenim. Zapamtite, sve ima svoje vrijeme rasta, dozrijevanja, padanja na tlo i raspadanja. I va ego ima svoje vrijeme. I njemu je potrebna zrelost. Zato se nemojte bojati biti egoist. Vi to i jeste, inae biste ve davno nestali. Takav je mehanizam ivota - vi morate biti egoistini, morate se izboriti za svoj put, morate se boriti s tako mnogo elja oko sebe, morate se estoko boriti i morate preivjeti. Egoizam je nain preivljavanja.

113

Ako se dijete rodi bez ega, ono e umrijeti. Nemogue je da preivi. Jer ako ne osjeti glad, nee osjetiti da je gladno. A kad osjeti glad, poinje plakati i nastojati da bude nahranjeno. Dijete raste kroz rast svoga egoizma. I zato ja smatram da je egoizam prirodan rast. Ali to ne znai da moete zauvijek ostati sa svojim egom. Radi se o prirodnom rastu, a onda postoji i drugi korak, kad se ego mora napustiti. I to je prirodno. Ali taj drugi korak se moe uiniti samo onda kad prvi dostigne svoj kreendo, svoj klimaks, kad prvi korak dostigne svoj najvii vrh. Zato vam ja savjetujem oboje: i egoizam i nesebinost. Najprije budite egoisti, savreni egoisti, kao da sve na svijetu postoji samo za vas i vi ste sredite svega. Sve se zvijezde okreu oko vas, sunce izlazi zbog vas. Sve postoji za vas, samo da vam pomogne da budete ovdje. Budite sredite i nemojte se bojati, jer budete li se bojali nikad neete sazrijeti. Prihvatite to, to je dio rasta. Uivajte u tome i dovedite egoizam do njegova vrhunca. Kad se to dogodi, postat ete iznenada svjesni da vi niste sredite. Da je sve bila zabluda, djetinjasto ponaanje. Ali vi ste bili dijete i zato nema pogreke u tome. Sada ste postali zreli i vidite da niste sredite. Zaista, kad to vidite opazit ete da u postojanju nema sredita, to jest da je sredite posvuda. Ili da sredita uope nema, a postojanje postoji kao potpunost, kao cjelovitost bez ikakva sredita, kao kontrolna toka, ili da je svaki pojedini atom sredite. Jacob Boehme je rekao da je cijeli svijet pun sredita, da je svaki atom sredite, da periferija uope ne postoji. Svuda su samo sredita, periferija ne postoji. To su razne mogunosti. Obje znae isto, samo su rijei razliite i kontradiktorne. Ali najprije postanite sredite. To izgleda ovako: Vi sanjate. Ako san doe do svoga vrhunca, on e se prekinuti. Uvijek se tako dogaa - kadgod san stigne do svoga vrhunca, on se prekida. A to je vrhunac sna? To je osjeaj da je san stvaran. Vi osjeate da je stvaran, da nije san i idete sve dalje i dalje prema sve viem vrhuncu. A san postaje gotovo stvaran. No on nikad ne postane doista stvaran, uvijek je gotovo stvaran. On je tako blizu stvarnosti da sada vie ne moete ii dalje jer, uinite li jo jedan korak, san e postati stvaran, a to ne moe biti, jer se ipak radi o snu. Kad se tako priblii stvarnosti, san se prekine, raspri se i vi se posve razbudite. Isto se dogaa sa svim vrstama zabluda. Ego je najvei san. U njemu ima ljepote, on ima svoju agoniju, svoju ekstazu. Ima svoj raj i pakao, oba postoje. Snovi su katkad lijepi, a katkad su mone more, ali sve su to snovi. Ja vam ne kaem da iziete iz svoga sna prije vremena. Ne, nikad nita ne inite prije vremena. Dopustite stvarima da rastu, dopustite im da imaju svoje vrijeme, da se sve dogaa prirodno. Ego e nestati, on moe nestati sam od sebe. Ako mu jednostavno dopustite da raste i pomognete mu da raste, nee biti potrebno da ga napustite. To je vrlo duboko. Ako vi napustite ego, on ostaje u vama. Tko e ga napustiti? Ako mislite da ete to vi uiniti, vi ste egoist - i zato, togod uinite nee biti stvarno. Stvarnost e biti ouvana, a vi ete odbaciti neto drugo.
114

Vi ne moete sebe pretvoriti u nesebinost. Tko e to uiniti? To se dogaa, to nije neto to se ini. Vi narastete i razvijete se u egoistu. I tada, u jednom trenutku sve postaje tako paklensko da se san prekida. Iznenada opazite: guska je vani, nikad nije ni bila u boci. Vi nikad niste ni bili egoist. Sve je bilo samo san. Rekao bih, potreban san, zato ga ne osuujem jer je to potreban dio rasta. U ivotu je sve potrebno. Nita nije nepotrebno, nita ne moe biti nepotrebno. togod se dogodilo, moralo se dogoditi. togod se dogaa, dogaa se zbog nekoga drugog razloga. To vam je potrebno i zato ostajete u zabludi. To je samo ahura koja vam pomae da preivite. Ali nije potrebno zauvijek biti u ahuri. Kad ste spremni, raskinite ahuru, iziite! Ego je ljuska jajeta, ona vas titi. Ali kad ste spremni, razbijte ljusku, iziite iz jajeta. Ego je ljuska. Ali ekajte, urba vam nee mnogo pomoi - moe vas samo zadrati. Dopustite vremenu da uini svoje i ne osuujte ga jer tko e ga osuivati? Poite takozvanim svetim ljudima - oni govore o skromnosti i poniznosti - pogledajte im u oi: takve profinjene egoiste neete nigdje pronai. Oni su svoj ego odjenuli religijom, jogom, svetou, ali ego je ostao. Oni moda ne skupljaju bogatstvo, ali skupljaju sljedbenike. Novi se promijenio i oni broje koliko sljedbenika imaju... Oni moda ne slijede stvari ovoga svijeta, moda slijede stvari onoga svijeta, ali i ovaj i onaj su samo svjetovi. A njihova pohlepa je ak vea jer kau da su te stvari prolazne, stvari ovoga svijeta tek su prolazna zadovoljstva - a oni ele vjena zadovoljstva. Njihova pohlepa je vrlo velika. Oni nisu zadovoljni prolaznim zadovoljstvima, ve ele vjena zadovoljstva. Ako neto nije vjeno, oni nisu zadovoljni. Njihova pohlepa je duboka, apsolutna, njihova pohlepa pripada egu. Pohlepa je glad ega. I zato se katkad dogaa da su sveci vie egoistini od grenika, da su vrlo daleko od Boga. I katkad grenici mogu dosei Boga lake od takozvanih svetaca, jer njima je egoizam zapreka. To je moje iskustvo - da grenici mogu napustiti svoj egoizam lake od svetaca, jer oni nisu nikad bili protiv njega. Oni su ga hranili, uivali u njemu, potpuno ivjeli u njemu. A sveci su se uvijek borili s egom, dakle nikad mu nisu dopustili da postane zreo. Evo moga stava: ego treba napustiti, ali moda e za to trebati jo vremena. Vi ga moete napustiti samo ako ste ga njegovali. To je problem cijeloga toga fenomena. Jer um kae: "Ako ga moramo napustiti, zato ga moramo njegovati?" Um dalje kae: "Zato ga moramo unititi, ako smo ga stvorili?" Sluate li um, bit ete u nevolji. Um je uvijek logian, a ivot je uvijek nelogian, oni se nikad ne susreu. To je jednostavna logika, obina matematika - ako ete poruiti ovu kuu, zato je gradite? Zato sva ta nevolja? Zato te muke i gubitak vremena i energije? Kue nema, zato je onda graditi i zatim sruiti? Nije zapravo stvar u kui, ve u vama. Gradei kuu, vi ete se mijenjati. A kad je sruite, potpuno ete se promijeniti, neete vie biti isti. Jer dok gradite kuu, cijeli taj proces dokazat e vam da rastete. Tada, kad je kua zavrena, vi ete je sruiti. Tek to e biti promjena!
115

Um je logian, ivot je dijalektian. Um se kree jednostavnim smjerom, a ivot uvijek skakue od jednog pola do drugog, od jedne stvari do njezine suprotnosti. ivot je dijalektian. Vi stvorite, a tada ivot kae: "Razorite!" Vi se rodite, a tada ivot kae: "Umrite!" Vi neto postignete, a ivot kae: "Izgubite!" Vi ste bogati, a ivot kae: "Postanite siromani." Budite vrhunac, Everest egoizma, a tada postanite provalija nesebinosti. Tako ete upoznati oboje -iluziju i stvarnost, zabludu i Boga. (49) Moj put, put bijelih oblaka, Poglavlje 8 Jednog dana ste rekli da je nastojanje opasno, ali naporan rad je potreban, to kae meditacija. Za moj njemaki um, nastojanje je isto to i teak rad. Ima li napornog rada bez nastojanja? To je delikatna stvar. Nastojanje je uvijek neto bezvoljno, ono je uvijek djelomino. Vi ga obavljate jer ne vidite drugi nain da ostvarite ono to elite ako se ne trudite. Kad bi postojao neki drugi nain, vi biste napustili nastojanje i skoili odmah do zakljuka. ovjek nikad nije potpuno u svom nastojanju. Ne moe ni biti jer ta ideja pripada budunosti, krajnjem rezultatu. Natjecanje je orijentirano na budunost, na rezultat. ovjek se njime bavi samo zbog nekoga budueg rezultata, zbog neke koristi, neke pohlepe, neke dobre nagrade. Zato uitelji zena kau da je potrebno nastojanje bez truda. to misle time: nastojanje bez truda? Oni kau da je potreban teak rad, ali on ne smije biti orijentiran na budunost. Trebate u njemu uivati. Ne zbog nekoga cilja - ako se nita ne postigne njime, ono je lijepo samo po sebi. A to je najtee postii ljudskim umom. Zato to zovem napornim radom. Najtee je raditi neto zbog same stvari, pjevati pjesmu zbog same pjesme, meditirati zbog meditacije, voljeti zbog ljubavi same. To je najtea stvar za ljudski um jer um je orijentiran na budunost. On kae: "Zbog sebe? Ali zato? to e se dogoditi poslije toga?" Ljudi dolaze k meni i pitaju: "Moemo meditirati. Ali to emo time postii? Moemo postati askete, ali to emo time dobiti?" Takav je um - uvijek je pohlepan. Ispriat u vam neto: Jednog dana promatrao je Mulla Nasrudhin ulicu kroz prozor, kad je ugledao svoga vjerovnika kako se pribliava njegovoj kui. Znajui to momak namjerava, Mulla je pozvao svoju enu i rekao joj da doeka posjetitelja. Zato je ena otvorila vrata i rekla: "Gospodine, mi vam jo ne moemo platiti. I premda Mulla nije trenutno kod kue, on dan i no razmilja kako nabaviti novac i platiti vam. ak me je molio da gledam na cestu i kadgod proe stado ovaca, ja moram izii i uzeti i najmanji komadi vune koji se moda mogao zadrati po grmlju. I tako, kad skupimo dovoljno vune, moemo je isplesti i napraviti nekoliko alova, prodati ih i platiti vam." Kad je ona to tako objasnila, ovjek se poeo smijati, na to je Mulla iziao iz svoga skrovita i rekao: "Ti lupeu, sada kad si namirisao novac, poinje se cerekati."
116

Um je takav lupe. Kad nasluti bilo kakvu aluziju na budunost, on se pone cerekati. Odmah poskoi, uhvati je, ali vi vie niste ondje. Meditacija postoji zbog sebe kao i ljubav. Pitajte ruu zato cvjeta. Ona jednostavno cvjeta. Tako je lijepo cvjetati. U tom nema nikakva motiva. Pitajte ptice zato pjevaju. One jednostavno pjevaju. One uivaju u tome, raduju se tome, one nemaju nikakva motiva. Napustite um i motivi nestaju. I zato, barem na nekoliko sati dnevno radite stvari zbog njih samih: pleite, pjevajte, svirajte gitaru, sjedite s prijateljima ili samo promatrajte nebo. Bar nekoliko sati dnevno posvetite svoje vrijeme pravim aktivnostima. Te aktivnosti su teak posao. Znam da je um vrlo lijen. On voli sanjariti, on ne voli raditi, zato neprestano misli na budunost. Ali on je vrlo lijen. On misli samo na budunost kako bi mogao izbjei sadanjost i izazove sadanjosti. uo sam ovu anegdotu... eui obalom malog zaljeva, ovjek naie na mladia koji je leao pod drvom s udicom u ruci. Mamac je snano trzao, pa je ovjek rekao mladiu: "Hej, zagrizla je!" "Da," lijeno je odgovorio ribi, "moe li je izvui?" eta je to uinio, a mladi koji je leao ree: "Izvadi ribu, oslobodi udicu i baci je opet u jezero." eta je i to uinio, a tada je veselo primijetio: "Budui da si tako lijen, trebao bi imati djecu da ti pomau." "Nije loa ideja," zijevnuo je ribi. "Ima li neku ideju gdje bih mogao pronai trudnu enu? " Takav je um. On ne eli nita raditi. On se samo nada, eli i odgaa. Budunost je trik da se odgodi sadanjost. Budunost je trik da se izbjegne sadanjost. Ne samo da biste neto uinili u budunosti, ne - jer opet e isti um biti ondje i govorit e: "Sutra, sutra!" Umrijet ete a neete nita uiniti u budunosti, samo ete razmiljati. A to razmiljanje vam pomae da odrite svoje miljenje o sebi - vi ne osjeate da ste lijeni jer razmiljate tako mnogo o tome da ete uiniti velike stvari, sanjate o velikim stvarima, a ne obavljate male stvari koje treba doista uiniti sada. Napokon, posao znai biti prisutan i raditi ono to vam sadanjost nudi kao izazov. Vi kaete: "Jednoga dana ste rekli da je nastojanje opasno, ali naporan posao je potreban, tako zahtijeva meditacija." Da, to je naporan posao - jer ete se morati okrenuti protiv uma. Tekoe se ne odnose na rad - rad je prekrasno jednostavan, rad je vrlo lak tekoa se javlja zbog injenice da ete se morati rijeiti uma jer vas on tako zbunjuje. Vi dalje kaete: "Za moj njemaki um, nastojanje je isto to i teak rad." To razumijem - ali svi su umovi slini njemakom umu. Zato su svi u takvoj nevolji, zato svi pronalaze vlastiti faizam, vlastiti nacizam, vlastitoga Adolfa Hitlera. To svi rade. Um je faista, um stalno trai vou, trai da ga netko vodi. Cijeli se svijet zaudio kad je Njemaka pala u klopku Adolfa Hitlera. Nitko to nije mogao vjerovati, bilo je to gotovo nelogino. Tako prekrasna rasa, s tako velikom
117

tradicijom u uenosti, s tako mnogo uenih ljudi, s velikim filozofima kao to su Kant, Hegel, Feuerbach, Marks. Takva velika kultura s tako profinjenim intelektom, kultura velikih znanstvenika, glazbenika, romanopisaca i pjesnika. Zemlja filozofa i profesora... Rije profesor nikad nije bila tako cijenjena nigdje kao u Njemakoj. to se dogodilo tako inteligentnoj rasi da je pala u ruke glupog, gotovo idiotskog ovjeka kakav je bio Adolf Hitler? Ali to treba razumjeti: sva uenost, ako je povrna, ako dolazi iz uma, nee pomoi. Uenost ostaje samo na povrini, duboko u sebi ovjek je djetinjast. Ti profesori, ak i ovjek poput Martina Heideggera - koji je bio velik filozof, moe se rei najvei kojega je dalo dvadeseto stoljee, i on je postao sljedbenik Adolfa Hitlera. to se dogodilo tim divovima da su slijedili ovjeka koji je bio gotovo lud? Treba to razumjeti - to se moe dogoditi, to se uvijek dogaalo. Ti veliki umovi veliki su samo na povrini, u dubini njihovo postojanje je djetinjasto. Narastao je samo njihov intelekt, oni nisu narasli. Um Martina Heideggera je vrlo odrastao, ali njegovo bie je vrlo djetinjasto. Ono eka da ga netko vodi. Osoba koja je doista zrela ne prebacuje svoju odgovornost ni na koga drugoga. Ona je odgovorna za sebe. A sada je cijela zemlja znanstvenika, filozofa, profesora, pjesnika, divovskih intelektualaca pala kao rtva vrlo obinoga, prosjenog ovjeka. I taj je ovjek vladao njima. To mora svima pomoi da shvate glupost intelekta. Intelekt je povran. ovjek treba odrasti u sebi, inae je -uvijek puzav, uvijek sklon da postane rtvom takvih ljudi. To se uvijek dogaa. Na ovjeka se utjee izvana, njime se moe vladati izvana. Morate odrasti tako da na vas ne utjee um, samo tada na vas nee moi utjecati nitko izvana. Samo takav ovjek je slobodan i neovisan. On nije ni Nijemac ni Indijac, ni Englez ni Amerikanac, on je jednostavno slobodan. Amerikanac, Indijac, Nijemac - to su samo imena vaih zatvora, to nije nebo vae slobode. To nije nebo kojim se leti, to je zatvor u kojem ivite. Slobodan ovjek pripada sebi i nikomu drugom. Slobodan ovjek je jednostavno energija bez imena, bez oblika, ona ne pripada nijednoj rasi, nijednoj naciji. Dani nacija i rasa su prolost, dolaze dani individualaca. U jednom boljem svijetu nee biti ni Nijemaca ni Indijaca, nee biti hinduista ni krana - bit e samo istih pojedinaca savreno slobodnih, koji e ivjeti na svoj nain, koji nee smetati drugima, niti e ikom dopustiti da ometa njihov ivot. Inae, um je djetinjast a ipak lukav. On moe pasti rtvom nekom Adolfu Hitleru, bilo kakvom ovinistu, bilo kakvom luaku koji je dovoljno hrabar... a ljudi su hrabri, oni nikad ne oklijevaju. To je bila privlanost Adolfa Hitlera. On je bio tako hrabar, tako apsolutno hrabar. On nikad nije oklijevao, bio je apsolutno siguran u sebe. A ljudi koji su nesigurni u sebe, odmah osjete privlanost takva ovjeka. To je ovjek koji je tako siguran u istinu da je sigurno stigao do istine. Oni se ponu svrstavati u redove s njim. Zbog vae nesigurnosti postajete rtvom nekoga tko je lud. Ali luaci su uvijek sigurni, oklijevaju samo vrlo, vrlo budni i svjesni ljudi. Njihovo oklijevanje pokazuje njihovu svijest i kompleksnost ivota. A um je vrlo lukav, on sve racionalizira. uo sam ovo...
118

Berger, sakrivi se sa svojom enom pred nacistima u neko naputeno berlinsko potkrovlje, odlui udahnuti malo svjeeg zraka. Dok je tako etao ulicama, nabasao je na Adolfa Hitlera. Njemaki voa izvue revolver i uperi ga u gomilu konjske balege te povie: "Dakle, idove! Pojedi to ili u te ubiti!" Drhtei, Berger uini to mu je bilo nareeno. Hitler se pone tako smijati da ispusti oruje. Berger ga podigne i ree: "A sada ti jedi balegu ili ja pucam!" Fuhrer se spusti na ruke i koljena te pone jesti. Dok je bio time zaokupljen, Berger se odulja, otri alejom, popne se preko neke ograde te pojuri stubama u potkrovlje. Zalupi vratima, zakrauna ih i sigurno zakljua. Zatim povie svojoj eni: "Hilda! Hilda! Pogodi s kim sam danas objedovao!" ovjek i dalje racionalizira. ak ako pojede konjsku balegu, to mu moe biti objed. uvajte se zamki uma. I to budniji postajete, bit ete sposobniji da potpuno ivite u trenutku, u djelovanju. Tada nema motivacije - vi neto uinite jer u tom uivate. I zato to zovem najteim radom. Izii iz uma je najtei posao. Ali to nije nastojanje, to nije svijest. To nije nastojanje, ve intenzivna budnost. (50) Dang, dang, doko dang, Poglavlje 10

119

POGLAVLJE 13
PROSVIJETLJENOST
Je li prosvjetljenost neto to je iznad prirode? Prosvjetljenost je sama priroda stvari. Ali to se nikad nije tako govorilo. Naprotiv, ljudski um bio je korumpiran stvaranjem cilja koji je bio protiv prirode, dajui mu prekrasno ime: nadnaravan. I ovjek se uhvatio u tu zamku zbog vrlo jednostavna razloga: Priroda je ve ondje gdje ste vi. Ona nije uzbuenje, ona nije izazov, ona vas ne poziva da dokaete svoj ego. Ona nije udaljena zvijezda. Um treba kao svoju hranu neto to je vrlo teko, neto gotovo nemogue. Samo ako moete postii nemogue, moete osjetiti da ste neto posebno. Prosvjetljenost nije talent. Talent znai da se netko rodio kao slikar, pjesnik ili znanstvenik. Prosvjetljenost je jednostavno izvor ivota svakog ovjeka. Ne morate ni izii iz svoje kue i traiti je. Ako to uinite, proputate priliku da je susretnete i nitko ne zna kad ete se opet vratiti kui. Prosvjetljenost nije nita drugo nego injenica da ste ono to ste uvijek eljeli biti i nikad niste ni bili nita drugo, nikad neete ni biti nita drugo. Definicija prirode jest da se ne moete uzdignuti iznad nje. Moete se potruditi i stvoriti bijedu, zabrinutost, tjeskobu, ali ne moete se vinuti iznad prirode. To ste vi. Kako se moete vinuti iznad sebe? To je sam va izvor, samo vae postojanje. Kamogod poete, bit ete to isto. Zabiljeeni su izvjetaji ljudi iji je prvi doivljaj sebe bio samo duboki smijeh. Vidjevi apsurdnost onoga to su pokuavali uiniti...oni su pokuavali biti ono to jesu. To je jedino to je nemogue na svijetu jer vi to ve jeste - kako moete pokuavati to biti? Ali sveenici, takozvani religijski voe i svi oni koji su vas eljeli uiniti robovima, dali su vam ideale. Oni su vam rekli: "Ako se ne ponaate na odreeni nain, krivo inite." Ako ne radite ono to vam oni propisuju, niste dobri. Nitko nikad nije pitao te ljude: "Tko vam je dao pravo da odluujete za druge? Ako mislite da je neto dobro, uinite to. Ali nemate pravo rei bilo kome drugom da vas slijedi." Veliki potkupljivai, veliki trovatelji su ljudi koji su stvorili sljedbenike, jer sljedbenik jednostavno znai da ste stavljeni u apsurdnu situaciju protiv sebe. Rekli su vam da morate biti netko drugi, netko tko vi nikad ne moete biti. To je stvorilo cijelu gomilu strane nevolje. Ako ne vidimo korijene te nevolje, ona ne moe nestati. Mi moemo i dalje poveavati broj svojih "patenata," svoju tehnologiju, ali nevolja postoji i dalje. Nisu samo siromani
120

ljudi nesretni. Imam iskustvo da je siromaan ovjek manje nesretan od bogata ovjeka siromaan se ovjek barem nada. Bogat ovjek ivi beznadno. On zna da je uinio sve to je mogao, a njegov je ivot prazan kao i prije, ak je i prazniji. A smrt se pribliava. ivot svakog trenutka postaje sve krai, a on ga je potratio u gomilanju novca, snage, ugleda. On je potroio svoj ivot da izigrava sveca, molei se bogovima koje je stvorio ovjek. A sve je to uinjeno tako da nikad ne moete biti ono to jest. Ja vas uim samo jednostavnom moralu, to jest: nikad ne postupajte protiv svoje prirode. ak i da svi prosvijetljeni ljudi svih vremenskih razdoblja stanu ispred vas, ne obraajte pozornost na to. Oni nemaju nikakve veze s vama. Oni su uinili ono to su osjeali da je dobro za njih, a vi morate uiniti ono to osjeate da je dobro za vas. A to je ispravno? To ne mogu definirati nikakvi sveti tekstovi. To ne moe definirati nikakvo izvanjsko mjerilo. Treba razumjeti unutarnje mjerilo: Dobro je ono to vas ini sretnijim. Moralno je samo ono to vas ini blaenijim. Ono to vas ini nesretnim jedini je grijeh. Jedino to treba izbjegavati je ono to vas odvlai od sebe. Samo se radujte u sebi i bit ete prosvijetljeni. Uvijek ste takvi i bili, ne postoji nain da ne budete takvi. Pokuao sam to uiniti na mnogo naina, ali moram vam priznati da nisam uspio. Nisam uspio postati neprosvijetljen. Iznenadio sam se: u bilo kojem poloaju, bilo to radei, jesam li iao na sjever ili jug, ostao sam prosvijetljen. U Japanu imaju vrlo lijepu lutku... moda su Japanci ljudi koji izrauju najljepe lutke. A to nije obina lutka. U Japanu je zovu damma. To je iskrivljeno ime bodhidharma na japanski nain. Lutka je izraena prema predodbi Bodhidharme. Ima teke noge, a laku glavu. Zato je moete baciti bilo kamo, ona uvijek zauzme poloaj lotosa. Ne moete je promijeniti. Ljudi su moda zaboravili - ona je postala lutkom s kojom se djeca igraju. Ali predstavlja ono to vam ja kaem i to je Bodhidharma govorio - vi svakako morate biti prosvijetljeni. Tko vam je stavio u glavu tu ideju da morate postati prosvijetljeni? Gospoica Prim, stara usidjelica, dri uvodni govor u enskom koledu: "Dakle, djevojke, kadgod iziete iz koleda, imajte na umu da ne puite po ulicama, da se ne ponaate loe u javnosti, a kad vam mukarci budu dosaivali, upitajte se: 'Vrijedi li sat zadovoljstva sramote koja e trajati cijeli ivot?' Dakle, djevojke, ima li pitanja?" Jedan glas iz pozadine dvorane povie: "to uiniti da zadovoljstvo traje cijeli sat?" Ljudi u vaoj okolini izluuju vas. Inae je sve savreno onako kako bi trebalo biti. To je najsavreniji svijet, nita ne nedostaje. Ali neki smuenjaci ne mogu sjediti mirno ako ne djeluju na druge ljude pa oni tre za sjenama koje nikad ne mogu ostvariti. A to vie osjeaju da ih ne mogu ostvariti, to vie se javlja osjeaj beznaajnosti, beznadnosti, osjeaj krajnje praznine ... i tuga se sputa na ovjeka i postaje sve guom kako vrijeme prolazi. Nikad ne prihvatite nikakvo mjerilo koje vas ini nesretnim. Nikad ne prihvatite nikakav moral koji vas prisiljava da se osjeate krivim. Nikad ne prihvatite nita to vam pokuava nametnuti neto to je protiv vae jednostavne prirode. Budite samo ono to jeste i bit ete savreni.
121

Ako se odmaknete od sebe, nai ete se u velikoj nevolji. Moje vlastito iskustvo u kontaktu s tisuama ljudi je ovo - nikad nisam vidio ovjeka koji je doista nesretan. Naprotiv, vidio sam ljude koji uivaju u svojoj nesrei, pretjeruju u svojoj nesrei. ovjek osjeti golemu suosjeajnost jer se radi o zakrljalim ljudima koji su mogli procvjetati u prekrasne cvjetove. Oni su izgubili put do vlastita doma i svi im pokuavaju pomoi da odu na neko drugo mjesto. Kau im: "Postanite Buddha, postanite Isus, postanite Mojsije." Ali nitko vam nikad ne kae: "Budite ono to jeste." Kakva veza postoji izmeu vas i Mojsija? Kakve su veze izmeu vas i Isusa Krista? Ali ljudi ih oboavaju, mole se, nadaju se da e jednog dana postati ideali njihove imaginacije. Naravno, u tom nikad ne uspiju. Vi ste cvijet rue i bit ete cvijet rue. Neka vas cijeli svijet osuuje ili neka vas cijeni - nije vano. Kad ovjek jednom zauzme stajalite da e se afamirati - to nema veze s egoizmom, to jednostavno znai da e se zatititi protiv kriminalnog svijeta koji je ve tisuama godina korumpiran. Imate pravo zatititi se, da ne budete otrovani. U vama nee biti nikakve potrebe ni za kakvim bogom, religijom ili moralnim pravilima, ni za kakvom metodologijom, ni za kakvim nastojanjem da postanete prosvijetljeni. Budite samo prirodni, to je vie nego to ikad moete zamisliti. Prihvatite ovjeka, cijelo postojanje je prosvijetljeno. Nitko ne pokuava nita drugo, svi su mirni, svi su kod kue s univerzumom. Jedan od velikih znanstvenika, Julian Huxley, imao je neke hipoteze. Nema naina da se to dokae, ali ini se da je to vrlo vano. Nakon to je cijeli ivot istraivao, on je zakljuio da "se ini kako je neto polo krivim putem u samom mehanizmu ovjeka. Jer izgleda da nijedno drvo ne osjea tjeskobu, nijedna ivotinja u divljini ne ubija samu sebe, nijedna ivotinja u divljini ne postaje homoseksualnom." Ali u zoolokim vrtovima dogaa se neto udno. ivotinje na tim mjestima poinju dobivati neke kvalitete vae ovjenosti: postaju homoseksualne. ak se otkrilo da su u zoolokim vrtovima neke ivotinje poinile samoubojstvo. Postaju perverzne, poinju raditi stvari koje ni jedan od njihovih predaka nikad nije uinio ni u milijun godina. to se dogaa u zoolokim vrtovima? ivotinje postaju dio ljudskog drutva. Poinju oponaati ljude. Postaju izopaene i neprirodne. to se mene tie, cijelo je postojanje savreno zdravo, svi osim ovjeka su zdravi, savreno smireni. Ideja Juliana Huyleya ima neke korisne vrijednosti. Moda se nee moi dokazati to je to polo krivim putom, jer ovjek je vrlo sloeni mehanizam. Ali neto je sigurno polo ukrivo. Prema mom miljenju, krivim putem nije polo neto to je nasljedno. To je neto to se dogaa svakom djetetu uvijek iznova jer sva su djeca roena u nezdravom svijetu. I oni moraju nauiti ponaati se onako kako se ponaaju ti nezdravi ljudi. U vrijeme kad steknu neku inteligenciju, ve su otrovani. Ve je prekasno, postali su imitatori. Djeca su nevina. Ona dolaze na svijet bez ikakve ideje o tome to e se dogoditi. Naravno, kad se nau okruena ljudima, ponu ih imitirati. To je njihov nain uenja. Ali u samom tom procesu oponaanja i uenja, dogaa se velika pogreka za koju Julian Huxley misli da je nasljedna. No nije nasljedna, ve je posljedica kulture. Ona nastaje zbog odraslih. Dijete nema drugog naina, ono mora uiti od ljudi koji su bolesni. A ti bolesni ljudi nee tolerirati nikoga tko nije bolestan.
122

Svakoga tko je zdrav, tko je zdrava duha treba mrziti, treba otrovati, na smrt kamenovati jer gomila mora odabrati izmeu dviju stvari: ili je netko u pravu - tada je cijela gomila i cijela povijest pogrena. Ili ako je cijela gomila i njezina duga povijest koja se zove "zlatna prolost" u pravu, tada taj ovjek treba biti uniten. Inae e postojati stalno pitanje. Sokrata nisu otrovali bez razloga. Sokrat je bio nepodnoljiv. I sama njegova prisutnost vrijeala vas je, jer je njegova veliina, njegova inteligencija, njegovo potenje, jer je sve to dokazivalo da ste vi licemjeri. Sigurno je da gomila nee prihvatiti standarde nekog ovjeka koji su protiv cijele povijesti ovjeanstva. Bolje je unititi takva ovjeka, osloboditi ga se. On je stalno zanovijetalo, on vam govori da ste nepoteni, da ivite u laima, da su vai bogovi lani, da vae nade nisu nita drugo nego utjeha da pokuate sakriti svoju golotinju. Vi savreno dobro znate da ste pod odjeom posve drukija osoba. Ovi ljudi vas podsjeaju, a bolno je kad vas netko podsjea da ste nepoteni prema sebi. Bolno je saznati da vaa ljubav nije ljubav nego ljubomora. To je oslabljeni oblik mrnje. Bolno je znati da su vai bogovi apsolutno izmiljeni, da ste ih vi stvorili. A vai sveti tekstovi profani su kao i knjige. ini se da je lake maknuti bilo kojeg ovjeka poput Sokrata i biti miran u vlastitoj bijedi i zatim poeti s nastojanjem da se postane prosvijetljen. To je vrlo udna situacija. Uvijek kad je netko prirodan i prosvijetljen, vi ga unitavate i tada pokuavate otkriti kako postati prosvijetljen. Moda vae traenje kako postati prosvijetljen nije nita drugo nego lukava strategija da se odgodi prosvjetljenje. Zapravo, ak nije ispravno rei odgaanje. Vi ste prosvijetljeni, a pokuavate da to ne budete. Sve vae nastojanje da budete katolik, protestant, hinduista, musliman - nije nita drugo nego lukavstvo da ne prepoznate svoju prosvjetljenost. Budite samo prirodni kako biste mogli ostati u skladu s postojanjem. Kako biste mogli plesati na kii i plesati na suncu s drveem, kako biste mogli komunicirati sa stijenama, s planinama, sa zvijezdama. Bez toga nema prosvjetljenja. Definirat u to ovako: prosvjetljenost znai biti u skladu s postojanjem. Biti u skladu s prirodom - s pravom prirodom - to je prosvjetljenje. Ako ste protiv prirode, to je bijedno. A tu bijedu ste sami stvorili. Nitko drugi nije odgovoran za nju. (51) Om mani padme hum, Poglavlje 11 Treba li prosvjetljenje posebno mjesto, posebno vrijeme da se dogodi? Svako mjesto je posebno, jer je preplavljeno Bogom. Nijedno mjesto nije obino. Prosvjetljenje se moe dogoditi u vaoj kupaonici. Ono se ne boji vae kupaonice i moe se dogoditi svuda. Ne morate ii na sveta mjesta, nema takvih mjesta. Cijelo postojanje je sveto. Ne morate odlaziti u Benares, Jeruzalem ili Kaabu - to je ludost. Sva su mjesta ispunjena Bogom. Svaka toka je neto posebno. A o kojem posebnom vremenu vi priate? Postoji li vremensko razdoblje ili neka naroita klima za prosvjetljenost? Prosvjetljenost se zapravo ne dogaa. Kad bi se
123

dogaala, tada bi moda bilo vie mogue da se dogodi na nekom posebnom tlu, u nekoj odreenoj klimi, na nekom mjestu ili nekoga posebnog dana. Ali prosvjetljenost nije dogaaj. Prosvjetljenost je jednostavno spoznaja - spoznaja da ste uvijek bili prosvijetljeni, da to nikad niste izgubili ni na as, samo ste zaspali. Zato se susreete s udnim satori iskustvima zen uitelja. Netko prolazi trgom i uje kako netko recitira dijamantne aforizme - Diamond Sutra. Kad uje jedan stih, postaje prosvijetljen. Kako je to mogue? Samo kad zauje jedan stih iz toga djela, kad uje da je ve prosvijetljen od samog poetka! Da, to se dogaa, jer prosvjetljenost je vaa priroda, vaa prava priroda. To nije neto izvanjsko. Cvijet ve cvate, samo to ga vi ne vidite. Jer vi gledate na neko drugo mjesto, ne gledate u sebe. To se moe dogoditi... katkad se dogaa da uitelj udari uenika i iznenada - uiteljev tap na njegovoj glavi i neto pukne - razmiljanje se zaustavi. Iznenada on to prepozna, dolazi do svijesti. Bilo to se dogodi... pria se da je uenik tiho sjedio meditirajui, meditirajui mjesecima, godinama. Tada je doao uitelj, doao je s ciglom u ruci i poeo je trljati tu ciglu pred uenikom koji je sjedio u pozi Buddhe. A uenik je postao vrlo vjet u sjedenju satima poput kipa, nije se uope micao. A sada ovaj uitelj strue s ciglom po kamenu i naravno, uenik mora da je osjetio veliki nemir. Mora da su mu zubi utrnuli netko brusi ciglu upravo ispred njega, i to nitko drugi nego njegov uitelj! On se pokua kontrolirati, kontrolirati, a tada mu najednom postaje previe pa ree: "Prestani! to radi?" A uitelj odgovara: "Pokuavam napraviti zrcalo iz ove cigle - turpijam, turpijam, turpijam - jednog dana cigla e postati zrcalo." A uenik se nasmije: "Mora da si poludio!" Uitelj upita: "A to je s tobom? Ti turpija i turpija ciglu svoga uma godinama. I zar misli da e se neto dogoditi?" Iznenada su se oblaci razili: "Da!" Uenik spoznaje, pada pred uiteljeva stopala. Ali uitelj mora ekati trenutak kad je sloj svijesti vrlo tanak. Prosvjetljenje se moe dogoditi bilo gdje, bilo kada. Morat ete dopustiti da se dogodi. Nije upitno vrijeme ni mjesto, ve doputate li da se ono dogodi. Evo jedne poredbe, moderne zen poredbe - neete je pronai u zen knjigama. Prosvjetljenje jednog traitelja Nekoga ozbiljnog mladia zbunjivali su sukobi koji su se dogaali u Americi sredinom dvadesetog stoljea. Odlazio je mnogim ljudima traei nain kako da rijei nesklad koji ga je zabrinjavao, ali i dalje je ostao usred problema. Jedne noi u kavani rekao mu je jedan zen slubenik koji se zaredio: "Poi u tronu kuu koju e nai na adresi to sam ti je zapisao. Ne razgovaraj s onima koji tamo ive. Mora utjeti dok se Mjesec ne digne sljedee noi. Poi u veliku sobu desno od glavnog
124

ulaza, sjedni u lotos poloaj na vrh sruenoga starog zida u sjevero-istonom kutu sobe, okreni se prema kutu i meditiraj." On je uinio kako mu je zen slubenik naredio. Njegovu meditaciju esto su prekidale brige. Brinuo se hoe li ostatak vodovodne instalacije pasti s drugog kata na cijevi i ostali kr na kojem je sjedio. Brinuo se kako e sljedee noi znati da je Mjesec iziao. Brinuo se to su o njemu govorili ljudi koji su prolazili kroz sobu. Njegove brige i meditaciju, kao da se testira njegova vjera, prekinulo je neugodno isparavanje s drugog kata. Upravo tada u sobu su ula dva ovjeka. Prvi je pitao drugoga tko je taj mladi koji sjedi u kutu. Drugi je odgovorio: "Neki kau da je svetac. Drugi kau da je prolupao." Kad je to uo, mladi se prosvijetlio. Trebate samo biti prisutni u svakoj situaciji. Kad je to uo - nisu to bili Dijamantni aforizmi - ali morao je to uti, morao je u tom asu biti apsolutno paljiv. Naravno, kad netko pria o vama i kad jedan kae da ste svetac, a drugi da ste prolupali - sve vae razmiljanje se zaustavi. Kad je to uo, taj se ovjek prosvijetlio. To vam se moe dogoditi kadgod, na bilo kojem mjestu. Prosvjetljenje je dostupno. Ono ne dolazi izvana. Kad misli nestanu, ono dolazi iz vae nutrine. Kad misli vie nisu bune i ne zahtijevaju vau pozornost, a vi postajete iznenada utljiv, paljiv, jednostavno budan, ono izroni iz najdublje sri vaeg bia i podigne se poput mirisa. I kad jednom osjetite da se to dogodilo, ono je vae zauvijek. (52) Mudrost pijeska, Svezak 2, Poglavlje 2 Kad vidim da svatko tako silno eli biti prosvijetljen, nije li takoer istina da se svi mi toga pomalo bojimo? Kakav je to strah koji nas prijei da se ne opustimo duboko u sebi? Ima mnogo strahova, ne samo jedan. Najprije, elite li biti prosvijetljeni, morate umrijeti psiholoki. Morate se ponovno roditi kao novo duhovno bie, a vi nita ne znate o duhovnosti. Sve to znate o sebi je va um koji je usredotoen na ego. Vrlo je udan fenomen da se poistovjeujete s neim to niste, da zaboravljate tko ste, tko ste uvijek bili i tko ete uvijek biti. Nema naina da budete neto drugo. Vae bie pripada egzistencijalnom. Ali postoje slojevi i slojevi utjecaja - roditelji, uitelji, sveenici, politiari. Izmeu vas, stvarnog vas i vas nestvarnog postoji dugaak niz ljudi. Naravno, vi ste voljeli svoje roditelje i oni su voljeli vas. togod su vam oni uinili bilo je podsvjesno, nije bilo namjerno. Oni nisu nikad eljeli da postanete licemjer, ali uinili su od vas licemjera. Ja nikad nisam sumnjao u njihove namjere. Oni su vas namjeravali uinili velikima, ali oni su bili neznalice kao i vi. Njihovi roditelji dali su im neznanje u nasljedstvo. I to se tako dogaa od Adama i Eve. Svaka generacija optereuje mladu generaciju sa svim vrstama smea, gluposti, predrasuda. Ali nemojte se ljutiti na njih. uli ste o "ljutitom mladom ovjeku". Ljutiti mladi ovjek je idiot. Ljutnja nita ne rjeava. Samo e sve uinili teim i zamrenijim. Vai roditelji, vai uitelji i susjedi ne zasluuju da se ljutite na njih. Oni zasluuju suosjeanje. Oni nisu mogli uiniti nita drugo. Sa svim svojim dobrim eljama oni su vas unitili, upravo onako kako su njih unitili njihovi roditelji.
125

A ako vi ne postanete prosvijetljeni, i vi ete unititi svoju djecu. Za njihovo dobro govorit ete im sve vrste besmislica. Rekli su vam da ste kranin, hinduist, musliman. No vi dolazite na svijet kao tabula rasa, nita nije zapisano na vama. Vai roditelji su vas gravirali i uinili vas kraninom, nametnuli vam ideje o kranstvu. Iskoristili su va strah, vau silnu elju da to usade u vas. Uinili su da se ponete bojati pakla, postali ste eljni neba. Naravno, oni nisu eljeli da padnete u ruke grijeha, ve da slijedite kraljevski put vrline. U njihovim namjerama nije bilo niega pogrenog. Njihove namjere nisu upitne. Ono to je upitno jest da oni nisu bili svjesni da u vas siju sjeme otrova. To sjeme nije promijenilo nikakve dobre elje ni dobre namjere. A kad se one jednom ukorijene u vama, postaje sve tee osloboditi ih se, jer vi se poistovjeujete sa samom sri otrova. Teko je kraninu odbaciti kranstvo. Osjeat e da je neto izdao. Kad odbaci kranstvo, osjeat e da izdaje Isusa Krista. No on ne izdaje nikoga. On jednostavno pokuava izii iz te gomile utjecaja koje su sve vrste ljudi ostavili u njemu. To je strah. Vi se bojite da ne propustite bilo kakav utjecaj jer taj utjecaj daje vam odreenu osobnost. Ali vi toga niste svjesni, i zato vas to ne zabrinjava. Vaa osobnost zauzela je mjesto vae individualnosti. A odbaciti osobnost - svu vau prolost, odbaciti sve, nije uope upitno - ne postavlja se pitanje da u njoj ima loih dijelova. Odbacite ih. Ako ima i dobrih stvari, sauvajte ih. Cijelu vau prolost nametnuli su vam drugi, dakle nije vano je li ona dobra ili loa. Vano je sjetiti se da se ne radi o tome da ste vi neto otkrili, ve da je sve to posueno. Ona je drugorazredna, treerazredna - moda je prola kroz milijun ruku. Zaista je prljava. Morate se posve rijeiti te vae prolosti. Nastat e provalija kad ete se osjeati potpuno izgubljeno. Vi ste prije poznavali sebe, znali ste tko ste. Ali nastat e provalija kad neete znati tko ste, ali to je prekrasno iskustvo jer vam se vraa vaa prostodunost. Vi se ponovno raate. Sad moete poeti otkrivati svijet. Sav teritorij je nov, vi tu jo nikad niste bili. Za kaznu su vas drali na periferiji vaeg postojanja. To je opasno, to je velik izazov. Javlja se strah. Javlja se strah jer ono to mislite da jeste, sigurno je u vaim rukama. A individualnost o kojoj govorim nemate u svojim rukama. Vi ne znate to ete otkriti, ne znate ima li se to otkriti ili ne. Na mnogim jezicima postoji poslovica... slina poslovica: "Bolje vrabac u ruci, nego golub na krovu." A ja kod vas upravo sada traim da ostavite toga vrapca zbog neega to je upravo sada tako daleko od vas. Strah je prirodan. Ne postoji nita zbog ega se treba brinuti. Treba to tek razumjeti. Mogu vam samo objasniti da nema potrebe bojati se. Moete ostaviti sve to vam je dodano nakon roenja, i dalje ete ivjeti - ne samo ivjeti, nego ivjeti u izobilju. Ne morate ekati na smrt. Vaa individualnost moe sada umrijeti, a vi se moete ponovno roditi. Upravo to je prosvjetljenje: osobnost umire, a individualnost koju je osobnost potiskivala, poinje rasti i cvjetati.
126

Ali vae pitanje potie jo jedno pitanje. Sluajui mene ili itajui o ideji prosvjetljenja, vi poinjete osjeati silnu elju za prosvjetljenjem. Upravo tu ste promaili od samog poetka. Kaete da elite biti prosvijetljeni. elja je prepreka prosvjetljenju. Tko je taj ja koji to eli? Taj ja je upravo va ego koji vas prijei da budete prosvijetljeni. I sada taj ja koji je pokuavao postati veliki voa ljudi, najbogatija osoba na svijetu, najmoniji predsjednik Amerike ili Rusije, taj isti ja dobiva novu ideju da postane ak vei od svih predsjednika, od svih bogatih ljudi - on eli prosvjetljenje. Ego kae: "Odlino! Ja elim biti prosvijetljen." Ego ne moe biti prosvijetljen, upravo kao to tama ne moe postati svjetlost. Ako sluate mene ili dobivate ideju s nekoga drugog izvora, zapamtite: vi ne moete eljeti da budete prosvijetljeni. Vi moete biti prosvijetljeni, ali ne moete to eljeti, ne moete to htjeti. Prosvjetljenje nije neka potrona roba koju moete kupiti. To nije zemlja koju moete osvojiti. To nije neto ondje vani - neto emu se moete pribliiti i to moete pronai. Prosvjetljenje je naziv za unutarnje iskustvo u koje je oboje ukljueno, i smrt osobnosti i roenje individualnosti. Ljudi u samostanima diljem svijeta ele biti prosvijetljeni, probueni, osloboeni. Tako je mnogo rijei za isto iskustvo. Ali oni su samo glupi. Zapravo, elei prosvjetljenje, oni ga pretvaraju u potronu robu na trgu. Prosvjetljenje nije neto to se moe eljeti. to onda treba initi? ovjek treba razumjeti svoju osobnost, sloj po sloj. Zaboravite sve o prosvjetljenju, ono nema nikakve veze s vama. Jedno je sigurno: vi ne moete biti prosvijetljeni. Ponite s onim to jest. Kao to ovjek guli luk, gulite i vi svoju osobnost, sloj po sloj. Odbacite sve slojeve. Nai ete uvijek nove slojeve, ali konano e doi trenutak kad luka nestaje, a u vaoj ruci ostaje samo praznina. To je trenutak prosvjetljenja. Vi ga ne moete eljeti jer elja dodaje drugi sloj vaem luku - i to opasniji sloj od svih drugih. Postati predsjednik nije tako velika stvar, svaki idiot to moe postati. Zapravo, idioti to i ine diljem svijeta. Tko drugi je zainteresiran da postane predsjednik ili premijer? Nikad nisam vidio nijednoga mudrog ovjeka da je postao predsjednik ili premijer. Jeste li primijetili udnu injenicu da je u prolosti bilo kraljeva koji su bili prosvijetljeni? Aoka u Indiji bio je prosvijetljen. On je bio jedan od najveih vladara svijeta. Indija nije nikad bila tako velika prostorno. Poslije njega mnogi su osvajali dijelove Indije pa su tako nastajale nove drave. Danas je Indija samo jedna treina nekadanjega Aokina kraljevstva. Bilo je i drugih vladara u Kini, Japanu, Grkoj koji su postali prosvijetljeni. Vladar ne eli postati vladar. Kao to je ovjek roen kao prosjak, tako je roen kao vladar. On to uzima kao neto prirodno, no to ne postaje slojem oko njegova luka. Ali nikad nismo uli da je neki predsjednik ili premijer postao prosvijetljen. Zvui udno, ali razlog je jasan. Predsjednici se ne raaju kao takvi, oni se moraju boriti za svoj poloaj, moraju lagati i obeavati, a znaju savreno dobro da ta obeanja ne mogu
127

ispuniti. Zato moraju biti diplomati, ne mogu rei to ele. Oni obilaze zemlju i govore razne stvari, a nikad ih nee uiniti. Politiar mora biti vrlo lukav. Nije poznato da je ikad neki politiar postao prosvijetljen, zbog jednostavnog razloga jer u demokratskom svijetu u kojem je nestalo monarhije, najvea je elja ega postati poglavarom drave. elja za prosvjetljenjem je zadnja elja. Ne moete eljeti nita vie od toga. Traili ste krajnje blaenstvo, traili ste krajnju egzistencijalnu mudrost. Nemojte prosvjetljenje pretvoriti u elju, inae ete ga propustiti. Savjetujem vam da zaboravite na prosvjetljenje. Ono nema nikakve veze s vama, vi ga nikad neete vidjeti. Ono se dogaa kad vas nema. Kad posve ogulite luk, kad va ego ispari, javlja se prosvjetljenje. Ali ne moete rei: "Ja sam postao prosvijetljen." Ja vie ne postoji, postoji samo prosvjetljenje. Strah je prirodan jer morate napustiti cijelu vau osobnost, a to je sve to imate upravo sada. Vi ne znate da postoji neto izvan toga. elite dobiti vie, a ja vam kaem da trebate izgubiti sve od ega ste sastavljeni. Sada se javlja strah. Ako sluate strah, za vas nema nade. Ali to zapravo imate? Brigu, tjeskobu, dosadu, oaj, neuspjeh - tisuu zamrenosti. To je sve vae bogatstvo. Samo ga pogledajte! Zato se bojite napustiti taj imetak, osloboditi se svojih briga, odbaciti svoju dosadu? Stvari su doista komplicirane. No zato se brinete? Zato se toga ne moete osloboditi? U tome mora postojati neki odreeni interes. Dosauje vam vaa ena ili mu. Svaka ena i svaki mu dolazi do toke kad su zasieni jedan s drugim, kad su dosadni jedno drugome. Ali javlja se komplikacija. Svojoj eni ne moete samo tako rei zbogom. Imate djecu, oboje ih volite i ne elite ih napustiti. Bit e borbe na sudu zbog toga kome e djeca pripasti. Oboje ih ne moete imati. U drutvu imate odreeni ugled. Ljudi misle da ste jedan od idealnih branih parova jer vide kako uvijek iskazujete uzajamnu ljubav. Kad odlazite u ured, poljubite svoju enu. Kad dolazite iz ureda, uinite to isto. To je ve postao obred. No vi ne osjeate nita pritom, a ni ona nita ne osjea. I vi to oboje znate. Dok ljubite svoju enu, vi u sebi govorite: "Do vraga sa svim tim!" Ali ljudi ne uju to vi govorite u sebi. Oni vide samo ono to radite. "Trideset godina braka, a oni se jo tako vole, kao da na njihovu automobilu jo uvijek visi ploa na kojoj pie: 'Upravo vjenani!' ini se da se njihov medeni mjesec produljio - oni imaju trideset godina medenog mjeseca." Tomu nema kraja. Kad odlazite u drutvo, pretvarate se. Morate u ljudima podrati ideju da ste najbolji brani par. U to ste uloili mnogo truda. Moda ste bogati jer ste se oenili bogatom enom. Ako je ostavite, bit ete ponovno prosjak. A vi to ne elite. Moda imate dobro zaposlenje jer vaa ena dobro izgleda svijet je tako udan! Ili vaa ena ima utjecajne roake. Vi moete izgubiti posao ako napustite svoju enu. Kako se onda rijeiti dosade? Dosada je povezana s tako mnogo ulaganja. Potrebna je hrabrost, velika hrabrost. A elio bih vam rei da je bolje biti prosjak, nego da vam je dosadno. To je mnogo bolje, nego biti vladar koji se dosauje. Jer dosada je duhovno prosjaenje. I ona nikad ne dolazi sama. Ako vam je dosadno, bit ete oajni,
128

zabrinuti, um e vam biti stalno napet. Sto da se radi? Morate i dalje ivjeti s muem ili enom koju biste eljeli ubiti - a vi je morate poljubiti. Odbaciti dosadu znai uiniti revolucionarni korak, pod bilo koju cijenu. Vi se ne elite vui kroz ivot kao ovjek koji se dosauje, jer kakve svrhe ima onda ivot? -A vidite da se svuda na svijetu svi dosauju. Nekom je dosadan njegov posao. On nikad nije elio biti lijenik, ali njegovi su ga roditelji prisilili da to postane jer to je ugledno zvanje koje donosi koristi. Vi imate koristi od njega, postajete ugledni i jo vas zovu velikim javnim slugom jer sluite ovjeanstvu. To je zaista velika stvar! Vai su vas roditelji prisilili da postanete lijenik. Vi to mrzite, nikad to niste eljeli postati - vi ste eljeli postati slikar. Ali nitko vas nije sluao. Govorili su vam: "Ti si lud! eli li postati slikar, umrijet e kao prosjak na ulici. Zaboravi tu glupost. Kad je ovjek mlad, na um mu padaju sve vrste romantinih ideja. Smiri se, deko! I mi smo bili mladi, i mi smo sanjali o velikim stvarima, ali sada znamo da su sve one romantine ideje bile samo prolazna faza. Ako ti dopustimo da postane slikar, nikad nam to nee oprostiti. Ne moemo ti dopustiti da postane slikar." Vi elite postati glazbenik, plesa, kipar ali nitko vas ne podrava u tomu. eljeli ste postati plesa, a postali ste poslovan ovjek. Zato vam je dosadno. elite se jednog dana doista objesiti o drvo i zavriti sa svim tim stvarima. Ali nita ne moete uiniti jer imate tako mnogo posla - morate ispuniti svoje formulare za vraanje poreza, a ured za porez vas proganja - nemate se vremena ni objesiti. Oko vas ima tako mnogo nedovrenih stvari. Najprije morate sve dovriti, a tek tada se moete objesiti. Ali uvijek e biti nedovrenih stvari. A ideja o tome da se objesite omoguuje vam da se malo opustite, prua vam neko zadovoljstvo da uvijek postoji izlaz iz svake situacije. Uvijek se moete objesiti. Zato se uriti? I tko zna? Sutra se stvari mogu izmijeniti, moda naete pravu enu. Ali nema prave ene ni pravog mukarca, nitko takve jo nije pronaao. A svi fantaziraju da e pronai pravog mukarca, pravu enu... Svaki brani par kad se zaljubi misli da su stvoreni jedan za drugoga. To je ena o kojoj ste uvijek sanjali. O tomu ste uvijek razmiljali, uvijek ste to eljeli. Ali nakon nekog vremena medeni mjesec zavri i vi saznajete da ste uhvaeni u zamku krive osobe. Vi ipak niste stvoreni jedno za drugo. Ali i dalje fantazirate: "Moda ima neka druga ena?" Jer svijet je tako pun ena, tako je pun mukaraca. Ovaj puta ste propustili priliku, ali sljedei put... Jedan od mojih prijatelja enio se tri puta. U Indiji je teko dobiti razvod braka. Gotovo cijeli njegov ivot bio je promaen zbog toga. Uvijek je imao nevolja sa enama. Indijski zakoni nisu laki, ali on je nekako uspio razvesti se jer u Indiji moete sve nekako srediti. Sve to je potrebno je novac, a on ga je imao. Svakoga moete podmititi. To je tradicija, to nije nita novo, ve je to neto vrlo drevno. Indijci su potkupili Boga, zato bi se onda trebali zabrinjavati kako da potkupe slubenike ili svece? Kad Indijac doe u hram on ree svom Bogu: "Ako dobijem na toj lutriji, darovat u ti slatkia koji vrijede pet rupija." Ili: "Priredit u sveanost za jedanaest sveenika." Sto je to? Na lutriji e dobiti milijun rupija. S pet rupija pokuava dobiti milijun! Stoljeima su Indijci potkupljivali Boga. To je njihova tradicija. Nitko se zbog toga ne osjea loe.
129

Moete potkupiti bilo koga, niti ete se vi osjeati loe zbog toga, niti e se ta osoba osjeati loe jer on je zasluan to vi neto radite. To je gotovo plaa za obavljeni posao. A on radi posao koji je dragocjeniji od mita koje mu vi dajete. Vi upravljate svime. Moete i ubiti nekoga, bit ete s mnogo potovanja osloboeni na sudu. Sve to trebate je novac. I tako ovjek i dalje misli da sutra moe biti drukije. Moj je prijatelj tri puta mijenjao ene i uvijek mi je priao: "Ovaj put se neu zaljubiti u enu kakva je ova koje u se osloboditi. Ona je prava drolja." A ja sam mu rekao: "Ti e se uvijek zaljubiti u pravu drolju." On je odgovorio: "Pravo je udo, ti i dalje to uporno tvrdi. A udo je da uvijek ima pravo. Druga ena se pokazala jednaka drolja kao i prva, a trea je bila kao i prve dvije. Kako to uspijeva prorei?" Rekao sam mu: "ja ne proriem, ja nisam astrolog. Ja te samo poznam. Znam koja vrsta ena e ti se svidjeti. Zato si se zaljubio u prvu enu? jesi li mislio, analizirao, koje su te osobine te ene privukle? Tko e ti pronai drugu enu? Ti e to opet uiniti. I opet e te privui iste stvari. Ti se nisi promijenio, stvari koje te privlae nisu se promijenile. Nikad nisi ni pomislio da si ti odgovoran to si odabrao takvu enu. Zbog toga si tri puta dobio istu potronu robu. Uvijek isto ponavlja. Nije upitan razvod braka, nije u pitanju promjena ene, ti treba promijeniti svoj um." Ali ljudi uvijek pokuavaju prebaciti krivicu na druge. Vi ste zabrinuti jer vam djeca postaju hipici. Vaa ki se drogira, va sin radi sve pogreno - ima dugu kosu, puta bradu, uzima droge, istjeran je sa sveuilita. Vi se brinete to e se sada dogoditi. Prebacujete svoju zabrinutost na ker, na sina, na enu - na bilo koga. Mislite li da kad bi va sin bio savren, kad vaa ki ne bi ostala trudna prije vjenanja, kad se oni ne bi drogirali, mislite li da vi ne biste imali briga? Znam mnoge ljude ije ih keri sluaju, iji sinovi su upravo onakvi kakvima ih roditelji ele - no oni ipak imaju briga zbog drugih stvari. Oni e pronai neto drugo zbog ega e se brinuti. Ako imate djecu, brinete se zbog njih. Ako ih nemate, brinete se zato vam Bog nije dao djecu. ini se da je ovaj na svijet pravi zooloki vrt sa svim vrstama ivotinja. Ako uspijete odbaciti slojeve ega, znai da ste spremni poiniti psiholoko samoubojstvo. Zovem to asketizam samo zato da upotrijebim dobro ime. Jer kad bih rekao samoubojstvo vi biste se jo vie prestraili. Doli ste ovamo da se prosvijetlite, a ne da se ubijete. Ali zapravo, ako se ne ubijete, neete se ni prosvijetliti. Ljudi ele prosvjetljenje, ali ne ele nita odbaciti, nita izgubiti. Vi elite prosvjetljenje onakvi kakvi jeste. No, to je nemogue. Morat ete isjei mnoge stvari koje su postale gotovo istovjetne s vama. A to je upravo ono to ja radim neprestano - lupam vas, udaram, okiram vas. I uinit u sve to je mogue da vas okiram, povrijedim, da vas ranim jer elim da postanete svjesni da je va ego ranjen, da je va ego povrijeen. Nemojte slijediti svoj instinkt straha jer ete postati kukavica to e degradirati vau ljudskost. Vi poniavate sami sebe. Kadgod ugledate neki strah, borite se protiv njega. Evo jednostavnog kriterija: uvijek kad primijetite strah, idite protiv njega pa ete se
130

neprestano kretati, rasti, iriti se i pribliavati sve vie trenutku kad ego jednostavno otpada - jer on funkcionira kroz strah. A odsutnost ega je prosvjetljenje. Ono nije neto nadodano. Prosvjetljenje nije neto to vam je dodano. Ono ste vi, posve sami. To je negativni fenomen. Vi vie niste ondje, ono se ne dogaa vama, ono se dogaa onda kad ga vi vie ne sprjeavate da postoji, kad vas vie nema. Zbog toga prosvjetljenje nazivam psiholokim samoubojstvom. (53) Od lai do istine, Poglavlje 26

131

POGLAVLJE 14
UOBIAJENOSTI
Biti probuen, biti buddha, prosvijetljen, najobiniji je fenomen. Kad kaem obian mislim da tako mora biti. Ako to izgleda vrlo neobino, to je zbog vas jer vi stvarate tako mnogo zapreka - vi volite zapreke. Vi najprije stvorite zapreku, a onda je nastojite preskoiti I pri tom ste vrlo oduevljeni. Na poetku nema zapreke. Ali va ego nee se osjeati dobro - morate stvoriti dugi put kako biste doli do toke koja vam je najblia, najbliskija. A vi to nikad ne proputate. Zato nemojte traiti nikakve tajanstvenosti. Budite samo jednostavni i prostoduni. I tada se cijelo postojanje otvara pred vama. Neete poludjeti, samo ete se smijati apsurdnosti cijele te stvari koja je bila tako blizu, a vi je niste mogli dohvatiti. A nije bilo nikakve zapreke. U stanovitom smislu, stvarnost je uvijek bila u vama. udno je kako ste je mogli promaiti. Ako je praznina stvarna, tada e vam biti otkrivena potpuno sva njezina stvarnost, sve to postoji. Ona nije sada zatvorena pred vama, ve se dogaa posve suprotno. Vi ste zatvoreni, va um je zauzet drugim stvarima. Kad va um bude prazan i niim zaokupljen, vi ete biti otvoreni, doi e do susreta. I tada je sve prekrasno u svojoj potpunoj obinosti. Zato se kae da onaj tko je spoznao, postaje posve obinim, on je jedno sa stvarnou. Teiti za neim posebnim znak je ega. A ego ima sve mogunosti da stvori provalije i udaljenosti izmeu vas i stvarnosti. Budite prazni i sve e vam se dogaati. Ali ne oekujte neto posebno. Nirvana nije nita posebno. to se dogaa u vaem umu kad vam to kaem? Kad kaem da nirvana nije nita posebno, to osjeate? Kako se osjeate? Osjeate se pomalo razoarano. U umu e se pojaviti pitanje -zato borba? Zato se truditi? Zato meditirati? Zbog ega sve te tehnike? Pogledajte taj um, on je problem. Um eli neto posebno. I zbog te elje um stvara i dalje posebne stvari. A zapravo, nema nita posebnoga. Ili je cijela stvarnost posebna, ili nita nije posebno. Zbog te elje um je stvorio nebo i raj. I budui da nije bio zadovoljan s jednim rajem, on stvara mnoge rajeve, mnoga nebesa. Krani imaju samo jedno nebo, hinduisti ih imaju sedam - jer ima tako mnogo dobrih ljudi pa mora postojati hijerarhija. Kamo da idu oni najbolji? Nema kraja tim pitanjima. U Buddhino vrijeme postojala je sekta koja je vjerovala u sedam stotina nebesa. Morate nekamo smjestiti ego. Najvii ego mora poi u najvie nebo. To svi mi radimo. Mi imamo koncept neega posebnog na kraju i zbog toga posebnog, mi se i dalje kreemo. Ali zapamtite, zbog toga posebnog vi se uope nikamo ne kreete, vi se kreete samo u eljama. A takvo kretanje nije napredovanje, ve kretanje u krugu.
132

Ako jo moete meditirati - znajui dobro da se nee dogoditi nita posebno, da ete se samo stii pomiriti s obinom stvarnou, da ete biti u skladu s obinom stvarnou, ako meditirate s takvim umom, tada je prosvjetljenje mogue ovog asa. Ali s takvim umom neete imati volje meditirati, ve ete rei: "Ostavi sve to ako se nita posebno nee dogoditi." Ljudi dolaze k meni i kau: "Meditirao sam tri mjeseca i jo se nita nije dogodilo." Imali ste elju i ta vam je elja bila zapreka. Prosvjetljenje se moe dogoditi istog asa kad ne bi bilo elja. Zato ne elite tajanstvenost. Zaista, nemojte nita eljeti. Samo budite mirni, prihvatite stvarnost kakva jest. Budite obini. Biti obian - to je prekrasno. Jer tada nema napetosti nema tjeskobe. Biti obian je neto vrlo tajanstveno upravo zato jer je tako jednostavno. Za mene je meditacija gluma, igra. Ona nije nikakav posao. Ali vama izgleda kao posao. jer vi mislite pomou posla. Bilo bi dobro da shvatite razliku izmeu rada i igre. Rad je orijentiran na neki cilj, on nije dovoljan sam sebi. On mora nekamo voditi, nekoj srei, nekom cilju. On je moda most, sredstvo. Sam po sebi on je beznaajan. Njegovo znaenje skriveno je u cilju. Igra je posve razliita. Ona nema nikakav cilj. Ona je sama sebi cilj. Srea nije iznad, izvan sebe. Biti sretan znai biti u njoj. Neete biti sretni izvan sree. Iznad nje nema nikakva smisla - sve to postoji je unutarnje, duhovno. Vi se ne igrate zbog nekog razloga, nego zato jer upravo sada uivate u igri. U tom nema nikakve namjere. Zato se samo djeca doista znaju igrati. to vie rastete, postajete sve manje sposobni za igru. Imate sve vie namjera, zato se sve vie pitate zato se morate igrati. Sve vie ste orijentirati na cilj pa mislite da se neto mora postii igrom, ona vam sama po sebi nita ne znai. Unutarnja vrijednost igre gubi znaenje za vas. Samo djeca se mogu igrati jer ona ne misle na budunost. Ona neprestano mogu biti na mjestu igre. Rad je vrijeme, igra je vjenost. Meditacija mora biti poput igre, ne smije biti orijentirana na cilj. Ne smijete meditirati zato da neto postignete jer tada je sve izgubljeno. Neete moi uope meditirati ako to inite zbog nekog razloga. Meditirati moete samo onda ako se igrate s meditacijom, ako uivate u njoj, ako nita ne dobivate, ako je ona lijepa sama po sebi. Meditacija zbog meditacije... tada ona postaje vjena. I tada se ego ne moe javiti. Ako nemate elja, vi se ne moete prenijeti mislima u budunost, ako nemate elja, vi ne moete poeti oekivati neto, ako nemate elja, nikad neete biti razoarani. Kad ste bez elja, vrijeme doista nestaje. Vi se kreete od jednog trenutka vjenosti do drugog trenutka vjenosti. Nema postupnog slijeda... i tada neete nikad pitati zato se ne dogaa nita posebnog. to se mene tie, ja jo nisam spoznao tajnu. I sama igra je tajna, biti vjean, bez elja, to je tajna. A biti obian je cilj, ako mi dopustite da upotrijebim tu rije. Cilj je biti obian. Ako moete biti obini, vi ste osloboeni. Tada za vas nema sasare, nema svijeta. Cijeli ovaj svijet je borba za posebnost. Neki to pokuavaju postii u politici, neki u ekonomiji, neki i u religiji. Ali enja ostaje ista. (54) Knjiga tajni, Svezak 2, Poglavlje 26
133

to je prostodunost? Zahtijeva li prostodunost da se ivi jednostavnim ivotom? Prostodunost je stanje svijesti bez misli. To je drugo ime za stanje uma bez misli. To je sama sr prosvjetljenosti. Vi se usklaujete s krajnjim zakonom stvari, prestajete se boriti, poinjete ploviti sa stvarima. Lukavi um se bori jer ego raste borbom, a lukavi um moe postojati samo oko ega. Oni mogu biti samo zajedno, oni su nerazdvojni. Ako ego nestane, nestane i lukavog uma, a ono to ostane je prostodunost. Ako se borite sa ivotom, ako idete protiv struje, ako niste prirodni i spontani, ako ivite u prolosti, a ne u sadanjosti, vi niste prostoduni. ivjeti prema prolosti znai ivjeti neodgovorno. To je ivot reakcije. Vi ne vidite situaciju, vi jednostavno i dalje ponavljate vaa stara objanjenja - a problemi su novi svakog dana, svakog asa. ivot se mijenja, ali um ostaje statian. U tome je cijeli problem - da um ostaje statiki mehanizam, dok je ivot neprestano strujanje. Zato ne moe biti nikakva zajednitva izmeu ivota i uma. Ako se i dalje poistovjeujete s umom, ostat ete gotovo mrtvi. Neete imati nikakva udjela u radosti koja proima postojanje. Neete sudjelovati u slavlju koje se neprestano dogaa: u pjevu ptica, u plesu drvea, protjecanju rijeka. I vi morate biti dio te cjeline. Vi elite biti odvojeni, elite dokazati da ste vii od drugih, superiorniji od drugih, tada postajete lukavi. Samo lukavou moete dokazati svoju superiornost, ona je san i la jer u stvarnosti nitko nije superioran i nitko nije inferioran. Vlat trave i velika zvijezda apsolutno su jednake. Stvarnost je u svojoj biti komunistike prirode. U njoj nema hijerarhije. Ali ovjek eli biti vii od drugih, on eli pokoriti prirodu, zato se treba stalno boriti. Sva kompliciranost nastaje upravo iz te borbe. Prostoduna osoba je ona koja se odrekla borbe, koju ne zanima da bude via od drugih, koju vie ne zanima gluma niti dokazivanje da je neto posebno. Koja je postala slina cvijetu rue ili kapljici rose na lotosovu listu. Prostoduna osoba je ona koja je postala dio ove neizmjernosti, koja se stopila i postala jedno s oceanom i samo je val, koji nema ideju o ja. Kad ja nestane, javlja se prostodunost. Stoga prostodunost ne moe traiti od vas da ivite jednostavnim ivotom, ona ne moe traiti nita od vas. Sva traenja su samo znak lukavosti. Sva traenja znae samo u svojoj biti borbu, trae da postanete netko. Prostodunost jednostavno ivi bez ideje o tome kako ivjeti. Ako predloite nain kako ivjeti, postajete zamreni. Prostodunost je jednostavno odgovorna sadanjost. Ideje su akumulirana prolost. ivite onako kako je Buddha ivio pa ete postati budist. Ako ivite onako kako je Isus ivio, postat ete kranin. Ali tada ete sebi neto nametnuti. Bog nikad ne stvara dvije iste osobe. Svaki pojedinac je jedinstven. Zato, ako nameete sebi Isusa, bit ete lani. Svi krani su lani, kao i svi hinduisti, jainisti ili budisti - jer pokuavaju biti netko tko ne mogu biti. Vi ne moete biti Gautama Buddha. Moete biti buddha - probuen, to pravo ste dobili roenjem, ali Gautama je pojedinac. Vi moete biti Krist, ali ne Isus Krist. Jer Isus je pojedinac, a Krist je drugo ime za probuenost. To je krajnje stanje svijesti. Da, mogue
134

je, vi imate te potencijale, moete cvjetati i procvjetati u Kristovoj svijesti, ali nikad ne moete biti Isus. To je nemogue. I dobro je to je tako. Ali tako su ivjeli takozvani religiozni ljudi - pokuavali su slijediti nekoga drugog, imitirati ga. Dakle, imitator ne moe biti jednostavan, on mora stalno prilagoavati ivot svojim idejama. Doista prostoduna osoba ivi ivot, ona jednostavno plovi sa ivotom i nema nikakva cilja. Ako imate cilj, ne moete biti prostoduni. Morat ete biti pametni i mudri, morat ete dopustiti da upravljaju s vama, morat ete planirati i slijediti neke planove. Kako onda moete biti prostoduni? Nosit ete tako mnogo tueg smea, bit ete samo kopija Isusa, Buddhe ili Mahavire. Neete biti originalni. Bodhidharma stalno ponavlja: "Naite svoje originalno lice." Jedini nain da se to uini jest napustiti sve imitacije. Tko e odluiti to je za to potrebno? Nitko to ne moe odluiti i svaka odluka moe biti pogrena jer ivot moda nee poi putem koji oekujete. On zaista nikad ne kree oekivanim putem. ivot je neprestano iznenaenje, vi se ne moete unaprijed pripremiti na njega. ivotu nisu potrebna ponavljanja. Morate biti spontani, to je prostodunost. No ako ste spontani, ne moete biti kranin, ne moete biti hinduist ni budist. Morate biti jednostavno ljudsko bie. Jednostavnost nije potreba, nego proizvod prostodunosti. Ona se javlja kao vaa sjena. Vi ne pokuavate biti jednostavni. Ako to pokuate biti, ve i samo nastojanje unitava jednostavnost. Jednostavnost ne moete njegovati. Njegovana jednostavnost je povrna. Jednostavnost vas mora slijediti poput sjene. Nije potrebno da se brinete zbog toga, ne morate se neprestano osvrtati unatrag kako biste vidjeli slijedi li vas sjena ili ne. Ona vas mora slijediti. Postignete li prostodunost, jednostavnost e se javiti kao dar od Boga. A prostodunost znai imati um bez misli, bez ega, znai napustiti sve ideje o cilju, dostignuima i ambicijama te ivjeti onako kako to zahtijeva trenutak. Zato vam ne nareujem da ivite u celibatu. To se jednog dana moe dogoditi, ali to nee biti neto to ete vidjeti da se dogaa. Zapamtite zauvijek: ne morate ispuniti nikakav zahtjev da biste postali probueni. No ako jednostavno i dalje postajete sve svjesniji svoga uma, ako osjeate kako se on udaljava od vas, kako se sve manje poistovjeujete s umom i uviate da ste odvojeni od njega, da vi niste um, vidjet ete da se mnoge stvari dogaaju s nestajanjem uma. Poet ete ivjeti od trenutka do trenutka jer um je onaj koji skuplja prolost, vi ne moete ovisiti o njemu. Vae e oi biti bistre, a ne pokrivene prainom prolosti. Oslobodit ete se mrtve prolosti. A onaj tko se toga oslobodio, slobodan je da ivi - da ivi autentino, iskreno, strastveno, intenzivno. ovjeka moe zapaliti ivot i njegove proslave. Ali um mu stalno smeta, neprestano se uplie, neprestano vam govori da uinite ovo ili ono. On je poput uitelja. Onaj tko meditira, oslobaa se uma. A kad jednom prolost vie ne vlada vama, budunost jednostavno nestaje. Jer budunost nije nita drugo nego projekcija prolosti. U prolosti ste doivjeli neka zadovoljstva i voljeli biste da se ona stalno ponavljaju. To je vaa projekcija za budunost. U prolosti ste proli kroz mnoge muke. Sada planirate da u budunosti ne elite vie iste muke. Vaa budunost nije nita drugo nego
135

modificirani oblik prolosti. Kad jednom nestane prolosti, nestat e i budunosti. Sto onda ostaje? Ostaje ovaj trenutak - sada! ivjeti sada i ovdje, to je prostodunost. Ne moete slijediti religiozne upute elite li zaista biti prostoduni. ovjek koji mora stalno misliti to mora uiniti, ovjek koji se stalno brine o onom to je pravo a to krivo, ne moe ivjeti prostoduno. ak ni onda ako ini dobro prema svojim uvjetima, to nije ispravno. On jednostavno slijedi druge, kako to moe biti ispravno? To moe biti ispravno za njih, ali ono to je bilo ispravno za nekoga tko je ivio prije dvije tisue godina, ne moe biti ispravno za vas danas. Tako je mnogo vode proteklo Gangom. ivot nikad nije isti ak ni dvije uzastopne sekunde. Heraklit ima pravo: "Ne moete zagaziti dva puta u istu rijeku." A ja vam kaem da ne moete zakoraiti ak ni jedanput u rijeku jer ona tako brzo protjee! Prostoduna osoba ne ivi prema zahtjevima drutva, crkve, drave, roditelja i njihova odgoja. Prostoduna osoba ivi po svom vlastitom biu, odgovorno. Ona odgovara na situaciju s kojom se susree, prihvaa izazov i postupa onako kako to u tom asu zahtijeva njezino bie, a ne neki principi. Prostoduan ovjek nema principa ni ideologije, on je posve besprincipijelan, nema karaktera, apsolutno je beskarakteran. Jer imati karakter, znai imati prolost. Imati karakter znai da je um jo uvijek diktator, a vi samo rob. Biti bez karaktera i bez principa, ivjeti za trenutak - kao to zrcalo odraava sve to se pojavi pred njim, vaa svijest je odraz i vi djelujete po tom odrazu. To je svijest, to je meditativnost, to je samadhi, to je neposrednost, boanskost, probuenost. Dakle, nema nikakvih zahtjeva za neposrednou, nema zahtjeva da se jednostavno ivi. Vi moete ivjeti jednostavno, moete na takav ivot prisiljavati sebe, ali to nee biti jednostavno. Moete ivjeti u palai sa svom raskoi, ali ivite li za trenutak, ivjet ete jednostavno. Moete ivjeti kao prosjak, ali to nee biti jednostavno ako je vae nastojanje da budete prosjak neto na to ste prisilili sami sebe. Ako je to postao va karakter, vi niste jednostavni. Da, jednom se dogodilo da je i neki kralj ivio jednostavno. Jednostavno ne u smislu da nije imao palau i imetak - sve je on to imao, ali nije bio posesivan. Treba razumjeti ovo: moda nemate nikakva imetka, a ipak ste posesivni. Posesivnost moe postojati i bez neega to posjedujete. Ako je to tako, tada je istinita i ova suprotnost: ne-posesivnost moe postojati i onda ako posjedujete mnoge stvari. ovjek moe ivjeti u palai, a biti posve slobodan od onoga to ga okruuje. Evo jedne zen prie: Neki kralj je bio vrlo impresioniran jednostavnim i prostodunim ivotom jednog monaha. Polako ga je poeo smatrati svojim uiteljem. Promatrao ga je - bio je vrlo podozriv - ispitivao je njegov karakter. "Postoji li neka tajna u njegovu ivotu?" Kad se posve uvjerio - njegovi su ga detektivi obavijestili da taj ovjek nema nikakvih crnih toaka u ivotu, da je apsolutno ist i jednostavan. Rekli su da je on zaista veliki svetac, probueni. Tada je kralj poao k tom ovjeku, dodirnuo mu stopala i rekao: "Gospodine, pozivam vas da doete na moj dvor i ivite ondje. Zato da ivite ovdje?" Premda ga je pozivao, kralj je duboko u sebi oekivao da ga svetac odbije i da kae: "Ne, ja sam jednostavan ovjek. Kako mogu ivjeti u palai?" Oekivao je da to svetac
136

kae premda ga je pozivao. Pogledajte sloenost ljudskog uma: kralj ga je pozivao i svetac je oekivao da e on biti vrlo radostan ako njegov poziv bude prihvaen. A ipak se u kralju pojavila misao da e ga svetac odbiti ako je pravi svetac, oekivao je da e on rei: "Ne, ja sam jednostavan ovjek. ivjet u i dalje pod drvetom - to je moj jednostavan ivot. Napustio sam cijeli svijet, odrekao sam se svijeta, ne mogu se vratiti natrag." Ali svetac je bio zaista pravi svetac - mora da je bio probueni. Zato je rekao: "Dobro, gdje je vozilo? Poalji svoju koiju i ja u doi u palau." Nastavio je: "Naravno, kad ovjek dolazi u kraljevu palau treba doi sa stilom. Dovedi koiju!" Kralj se zaprepastio. "ini se da je ovaj ovjek varalica, prevarant. Izgleda da se pretvarao sa svom svojom jednostavnou samo da me uhvati u zamku." Ali sada je bilo prekasno. Pozvao ga je i nije mogao povui svoju rije. Budui da je bio ovjek od rijei - samuraj, ratnik, veliki kralj, on je pomislio: "Dobro, uhvaen sam. Ovaj ovjek ne vrijedi nita. Nije me ak ni jednom odbio. A trebao je to uiniti." Morao je dovesti koiju, ali nije vie bio sretan! Ali svetac je bio sretan. Sjedio je u koiji poput kralja. Dok je kralj sjedio tuno i izgledao vrlo glupo. Ljudi na ulicama su se pitali: "to se to dogaa? Goli fakir..." A on je doista sjedio poput vladara, a kralj je izgledao jadno u usporedbi s njim, koji je bio veseo, ak je poskakivao u zanesenosti. I to ga je vie zanos obuzimao, to je kralj postajao tuniji. "Kako da se oslobodim ovog ovjeka? Sm sam se uhvatio u njegovu mreu. Svi oni moji detektivi i uhode bili su budale - nisu vidjeli da taj ovjek ima svoj plan." Kao da je sjedio pod drvetom godinama samo da bi mogao impresionirati kralja. Sve su te ideje sada dole kralju u glavu. Kralj mu je spremio najbolju sobu, kao da e svetac doista i doi. Ali nije vjerovao da e on to ikad uiniti. Vidite li kako je ljudski um podvojen: radite jednu stvar, ali oekujete neto posve drugo. Da je ovjek bio lukav, on bi jednostavno odbio kralja. Trebao je rei: "Ne!" A kralj mu je pripremio najbolju sobu. Svetac je stigao. Godinama je sjedio pod drvetom, a sada je govorio kralju: "Donesi ovo, donesi ono! Ako moram ivjeti u palai, moram ivjeti kao kralj!" Kralj je postajao sve zbunjeniji. Naravno, on ga je pozvao i zato mu je donosio sve to je on zatraio. Ali bilo mu je teko pri srcu, bilo mu je sve tee svakog dana, jer svetac je poeo ivjeti kao kralj - zapravo i bolje od kralja. Jer kralj je imao svojih briga, a svetac nije imao ni jednu brigu. Spavao bi danju i nou. Uivao je u vrtu i bazenu i samo se odmarao. A kralj je mislio: "Ovaj ovjek je parazit!" Jednog dana postalo je to nepodnoljivo. Svetac je otiao u vrt na svoju jutarnju etnju. Doao je i kralj i rekao mu: "elim ti neto rei." Svetac je rekao: "Da, znam. elio si mi neto rei i prije nego to sam napustio svoje drvo. elio si mi to rei dok sam ja oekivao tvoj poziv. Zato si ekao tako dugo? Nepotrebno si trpio. Vidim da si postao tuan. Prihvatio sam tvoj poziv. No ti vie ne dolazi k meni. Ne postavlja mi velika metafizika, religijska pitanja koja si mi nekad postavljao dok sam ivio pod drvetom. Sve znam - ali zato si uzalud potroio est mjeseci? To ne shvaam. Trebao si odmah pitati i stvari bi se sredile tada i ondje. Ja znam to eli pitati, ali pitaj!"
137

Kralj je odgovorio: "elim pitati samo jednu stvar. Kakva je razlika sada izmeu tebe i mene? Ti ivi raskonije od mene. A ja moram raditi i brinuti se, moram snositi sve vrste odgovornosti, a ti nema nikakva posla, ni brige ni odgovornosti. Ljubomoran sam na tebe! Sigurno sam prestao dolaziti k tebi jer ne vidim da postoji ikakva razlika izmeu tebe i mene. Ja ivim u izobilju, ali ti ivi raskonije od mene. Svaki dan nareuje: "Dovezi zlatnu koiju! elim se proetati po zemlji. Donesi mi ovo, donesi mi ono!" Ti jede same specijalitete. A sad vie nisi ni gol, odijeva se u najbolju odjeu. Kakva je onda razlika izmeu tebe i mene!" Svetac se nasmijao: "Pitanje je takvo da na njega mogu odgovoriti samo ako poe sa mnom. Iziimo iz prijestolnice." Kralj ga je slijedio. Preli su rijeku i hodali sve dalje i dalje. A kralj je stalno zapitkivao: " Kakva smisla ima ii dalje? Zato mi ne odgovori sada?" Svetac je rekao: "Poekaj malo. Traim pravo mjesto na kojem u ti odgovoriti." Tako su stigli do granice kraljevstva i kralj je rekao: "Sada je vrijeme. Ovdje je granica." Svetac ree: "To je ono to sam traio. Sada se vie ne vraam. A ti, ide li sa mnom, ili se vraa?" Kralj odgovori: "Kako mogu poi s tobom? Ja imam svoje kraljevstvo, svoj imetak, imam ene i djecu - kako mogu poi s tobom?" Svetac na to ree: "Vidi li sada razliku? Ali ja odlazim i neu se ni jednom osvrnuti za sobom. Bio sam u palai, ivio sam u izobilju, ali nisam postao posesivan. Ti si posesivan. To je razlika izmeu tebe i mene. Ja odlazim." Zatim se svukao, bio je opet gol, dao je odjeu kralju i rekao: "Zadri svoju odjei i budi ponovno sretan." Sada je kralj shvatio da je bio glup. Ovaj ovjek je bio pravi rijedak dragulj. Pao je pred njegova stopala, pozvavi ga: "Ne odlazi! Vrati se natrag. Nisam te razumio. Danas sam shvatio razliku. Da, ti si pravi svetac!" Sveti ovjek je rekao: "Mogu se vratiti. Ali zapamti, ti e opet biti tuan. Za mene nema razlike, idem li ovim ili onim putom, ali ti e biti opet tuan. Dopusti mi da te usreim. Neu se vratiti s tobom, odlazim!" to je svetac vie ustrajao u svojoj odluci, to je kralj postajao sve uporniji u svojoj elji da ga vrati. Ali svetac je rekao: "jednom je bilo dosta. Uvidio sam da si glup. Ja mogu doi s tobom, no u trenutku kad pristanem na to, vidjet u u tvojim oima da ti se vraaju stare ideje: 'Moda me opet vara? Moda je to bila tek prazna gesta kad mi je vratio odjeu i rekao da odlazi kako bi me opet impresionirao.' Ako poem s tobom, bit e opet jadan, a ja ne elim da ti postane jadan." Zapamtite razliku: razlika nije u imetku, ve u posesivnosti. Jednostavan ovjek nije onaj koji nita nema, nego onaj koji nije posesivan, koji se nikad ne osvre za sobom. Ta se jednostavnost ne moe izvjebati, ona se javlja samo kao posljedica prostodunosti. Ako potiskujete sebe - a to je ono to ini obrazovanost - tada e to izbiti u nekom drugom obliku, s neke druge strane. Postat ete tako jo zamreniji, postat ete lukaviji, proraunati, discipliniraniji, postat ete karakter koji ljudi cijene i potuju.
138

elite li uivati u svom egu, najbolji je nain da postanete sveti ovjek. Ali elite li zaista uivati u postojanju, najbolji je nain da budete apsolutno obian, posve obian ovjek, da ivite obinim ivotom, bez ikakvih tenji. ivite od danas do sutra, to je prostodunost, a ona je dovoljna. Ne pokuavajte postati jednostavan. Milijuni ljudi su to pokuavali, ali nisu u tom uope uspjeli. Naprotiv, postali su vrlo, vrlo zamreni, uhvaeni u vlastitu prainu, u vlastite ideje. Iziite iz uma. To znai prostodunost. Budite bez misli. To je prostodunost. Sve drugo doi e samo od sebe. A kad se to dogodi, to ima svoju vlastitu ljepotu Kad je neto njegovano, ono je plastino, sintetiko, nije prirodno. Kad se javi ono nekultivirano, tada je to milost i blagoslov. (55) Bijeli lotos, Poglavlje 6 Koje su osobine zrela ovjeka? Te osobine su vrlo udne. Prije svega, zreo ovjek nije osoba, on nije vie on, prisutan je, ali nije osoba. Drugo, on slii vie djetetu, jednostavan je i prostoduan. Zato kaem da su osobine zrela ovjeka vrlo udne. Jer zrelost daje ovjeku smisao i on izgleda kao da je iskusan, kao da je star. Fiziki moe biti star, ali duhovno on je prostoduno dijete. Njegova zrelost nije tek iskustvo steeno ivotom. Tada on ne bi bio dijete, ne bi bio prisutnost. Bio bi iskusan ovjek, obrazovan ali ne zreo. Zrelost nema nikakve veze s vaim ivotnim iskustvom. Ona ima veze s vaim unutarnjim putovanjem, s duhovnim iskustvima. to ovjek vie uranja u sebe, postaje zreliji. Kad stigne do samog sredita svoga bia, on je savreno zreo. Ali u tom asu osobnosti nestaje, ostaje samo prisutnost. Ja nestaje, ostaje samo tiina. Znanje nestaje, ostaje samo prostodunost. Za mene, zrelost je drugo ime za ostvarenje: doli ste do ispunjenja svojih mogunosti, one su postale aktualne. Sjemenka je bila na dugom putovanju, a sada je procvjetala. Zrelost ima svoj naroit miris. Ona prua silnu ljepotu ovjeku. Daje mu inteligenciju, najotriju moguu inteligenciju. ini se da ovjek postaje sama ljubav. Njegova aktivnost je ljubav, njegova neaktivnost je ljubav, njegov ivot je ljubav, njegova smrt je ljubav. Zrelost je cvijet ljubavi. Na Zapadu postoji definicija za zrelost koja je vrlo djetinjasta. Zapad misli da kad ste zreli, niste vie prostoduni, da ste sazreli kroz ivotna iskustva, da vas nitko ne moe tako lako prevariti. Da se ne date iskoritavati, da u sebi imate neto poput solidne stijene - neku zatitu, sigurnost. Ova definicija je vrlo uobiajena, vrlo svjetovna. Da, u svijetu ete nai zrele ljude ove vrste. Ali nain na koji ja vidim zrelost je posve drukiji, dijametralno je suprotan ovoj definiciji. Zrelost nee od vas uiniti stijenu, ona e vas uiniti tako ranjivim, tako mekim, tako jednostavnim. (56) Iznad psihologije, Poglavlje 37

139

POGLAVLJE 15
SLOBODA
ovjek je jedino bie na Zemlji koje ima slobodu. Pas je roeni pas, on nema slobode. Rua e ostati ruom, ona nema nikakve mogunosti za transformaciju - rua ne moe postati lotos. Tu nema nikakva izbora, tu nema nikakve slobode. Po tom pitanju ovjek je posve razliit. On ima dostojanstvo, posebnost postojanja, jedinstvenost. Zato kaem da Charles Darwin nije imao pravo. On je poeo svrstavati ovjeka u isti red sa ivotinjama. Ima medu njima jedna temeljna razlika koju on nije uzeo u obzir: sve ivotinje roene su s programom, samo je ovjek roen bez programa. On je roen kao tabula rasa, kao ista ploa, nita na njoj nije zapisano. Na njoj morate napisati sve to elite. Ona e postati vaa tvorevina. ovjek nije slobodan - rekao bih radije da je on sama sloboda. To je njegova glavna sr, to je njegova dua. Onog asa kad ovjeku poreknete slobodu, zanijekali ste mu njegovo najdragocjenije blago, njegovo kraljevstvo. Tada on postaje prosjak, u teoj je situaciji od bilo koje ivotinje. Jer ivotinja barem ima svoj program. Tada je ovjek jednostavno izgubljen. Kad shvatite da je ovjek roen slobodan, tada se otvaraju sve dimenzije. Tada ovisi o vama to ete postati, a to ne. Va je ivot vaa vlastita tvorevina, on postaje pustolovina - ne razotkrivanje, nego pustolovina, istraivanje, otkrie. Istina vam nije dana, vi je morate stvoriti. Na neki nain, vi svakog trenutka stvarate sami sebe. Ako prihvatite teoriju o sudbini, i to je in odluivanja o vlastitu ivotu. Ako prihvatite fatalizam, izabrali ste ivot roba. No izbor je va. Vi ste odabrali ii u zatvor, izabrali ste sami da budete okovani, to je va izbor. No iz toga zatvora moete izii. To je osobina askete - samnyasin: prihvaanje vlastite slobode. Naravno, ljudi se boje biti slobodni. Jer sloboda je riskantna, ovjek nikad ne zna to da radi, kamo da ide, to e biti krajnji rezultat svega toga. Ako niste konfekcijski napravljeni, tada je sva odgovornost na vama. Ne morate prebacivati odgovornost na tua lea. Napokon ete stajati pred postojanjem posve odgovorni za sebe, bez obzira tko ste i to ste. Ne moete to izbjei, ne moete pobjei od toga. Zbog straha ljudi su izabrali sve vrste deterministikog ponaanja. udna je jedna stvar: i oni koji su religiozni i oni koji to nisu, sloni su samo u jednom - da nema slobode. U svim drugim stvarima oni se ne slau, ali u toj jednoj toki njihovo slaganje je vrlo udno. Komunisti kau da su ateisti, da su bezvjerci, ali kau da je ovjek odreen drutvenom, ekonomskom, politikom situacijom. On nije slobodan, njegova je svijest odreena vanjskim silama. To je ista logika. Ekonomsku strukturu moete nazvati vanjskom moi. No sjetite se da ju je Hegel nazvao Povijest, s velikim slovom P. A
140

religiozni ljudi je zovu Bog. I ta rije pie se velikim slovom. Bog, povijest, ekonomija, politika, drutvo - sve su to vanjske moi. Ali svi se slau u jednom - da ovjek nije slobodan. No doista autentian religiozni ovjek misli drukije. Ja vam kaem da ste apsolutno, bezuvjetno slobodni. Ne izbjegavajte odgovornost. To vam nee pomoi. to prije to prihvatite, to bolje. Jer odmah moete poeti stvarati sebe. A onog asa kad to uinite, javlja se velika radost i kad dovrite stvaranje onako kako vi to elite, osjetit ete silno zadovoljstvo - kao kad slikar dovri svoju sliku i u srcu osjeti neizmjerno zadovoljstvo. Dobro obavljen posao donosi duboki mir. ovjek osjea da je sudjelovao u stvaranju sa samim Bogom. Jedino to se morate moliti jest da budete kreativni, jer samo kreativnou sudjelujete u radu s Bogom. Nema drugog naina da to uinite. O Bogu se ne treba razmiljati, morate samo na neki nain sudjelovati s Njim u radu. Ne moete biti promatra, moete biti samo sudionik. Jedino tada moete okusiti misteriju stvaranja. Naslikati sliku nije nita, ispjevati pjesmu nije nita, stvoriti glazbu nije nita ako se usporedi sa stvaranjem vae svijesti, sa stvaranjem vaeg bia, sebe. Ali ljudi su se bojali, a imali su razloga za strah. Prvi je ovaj: stvaranje je riskantno jer samo vi ste odgovorni za njega. Drugi razlog je ovaj: sloboda se moe zlouporabiti jer moete odabrati da postanete neto pogreno. Sloboda znai da moete odabrati ispravno ili pogreno. Ako ste slobodni da odaberete samo ispravno, to onda nije sloboda. Slina je bila situacija kad je Ford napravio svoje prve automobile - svi su bili crni. On bi poveo svoje kupce u izlobeni salon i rekao im: "Moete izabrati bilo koju boju, pod uvjetom da je crna!" Ali kakva je to sloboda? Pod uvjetom da je neto ispravno, pod uvjetom da slijedi deset Bojih zapovijedi, pod uvjetom da se dri Gite, ili Kur'ana, pod uvjetom da odgovara Buddhi, Mahaviri, Zaratustri. To nije nikakva sloboda. Sloboda u osnovi znai da ste istinski sposobni za oboje: ili da odaberete ispravno, ili pogreno. A opasnost je u tomu - i zato se javlja strah - da je uvijek lake uiniti neto pogreno. Pogreno je zadaa koja vodi nizbrdo, ispravno je zadaa koja vodi uzbrdo. Teko je i muno penjati se. Lake je ii nizbrdo. Tada ne morate nita raditi, gravitacija sve radi za vas. Moete se samo kotrljati poput kamena s vrha breuljka: kamen e stii na samo dno. Nita ne trebate raditi. Ali elite li uzdignuti svoju svijest, elite li se uzdignuti u svijet ljepote, istine i blaenstva, tada eznete za najviim moguim vrhuncima, a to je sigurno teko. Drugo, to se vie uzdignete, vea je opasnost da ete pasti jer put se suava, a vi ste sa svih strana okrueni mranim alejama. Samo jedan pogrean korak i vi ete se jednostavno strmoglaviti u ponor, nestat ete. Udobnije je i prikladnije hodati po ravnom tlu, a ne brinuti se za visine.

141

Sloboda vam daje priliku, ili da padnete ispod razine ivotinje, ili da se vinete iznad anela. Sloboda je ljestva - jedna strana ljestve sputa se u pakao, druga dodiruje nebo. Ljestve su iste, izbor je va, smjer morate izabrati sami. Po mom miljenju, ako niste slobodni, ne moete zlouporabiti svoju neslobodu. Zatvorenik ne moe krivo upotrijebiti svoju situaciju - on je okovan, on nema slobodu da ita uini. A to je sluaj sa svim drugim ivotinjama, osim s ovjekom. ivotinje nisu slobodne, one su roene da budu odreene vrste ivotinja - i one e to izvriti. Zapravo, za to se pobrine priroda. Od ivotinja se ne zahtijeva da ita uine. U njihovom ivotu nema izazova. Samo se ovjek mora suoiti s izazovom, s velikim izazovom. Malo je ljudi odabralo da riskiraju, da se vinu do visova, da otkriju svoje krajnje vrhunce. Samo neki od njih Buddha, Krist, mogu se nabrojiti na prste. Zato cijelo ovjeanstvo nije eljelo postii isti stupanj blaenstva jednoga Buddhe, isto stanje ljubavi kao Krist, isto stanje radosne slave kao Krina? Zato? Zbog jednostavna razloga - opasno je ak i eljeti te visove. Bolje je i ne misliti na njih. A najbolji nain da se ne misli na njih jest prihvatiti injenicu da nema slobode. Vi ste ve unaprijed odreeni - prije svoga roenja dobili ste odreeni scenarij i vi ga samo morate izvriti. Samo se sloboda moe zlouporabiti, a ne ropstvo. Zato danas svijetom vlada toliki kaos. Nikad ga prije nije bilo zbog jednostavna razloga - ovjek nije bio slobodan. U Americi ljudi uivaju najveu slobodu u kojoj se ikad uivalo bilo gdje na svijetu. Kadgod postoji sloboda, bukne kaos. Taj je kaos vrijedan jer samo su iz njega zvijezde roene. Ja od vas ne zahtijevam nikakvu disciplinu jer svaka je disciplina jedna vrsta ropstva. Ne dajem vam nikakve naredbe koje vam drugi daju izvana, oni e vas strpati u zatvor, uinit e robove od vas. Ne pouavam vas kako biti slobodan, a tada vas ostavljam da uinite to elite sa svojom slobodom. elite li pasti na razinu ispod ivotinje, to je vaa odluka i vi imate savrenu slobodu da to uinite. Jer to je vas ivot. Ako tako odluite, to je vaa povlastica. No ako razumijete slobodu i njezinu vrijednost, vi neete padati, ve ete se uzdignuti iznad ivotinje, poet ete se dizati iznad anela. ovjek nije bit, on je most - most izmeu dvije biti, izmeu ivotinje i Boga, izmeu podsvijesti i svijesti. Rastite u svijesti, rastite u slobodi, uinite svaki korak po vlastitom izboru, stvorite sebe. I preuzmite svu odgovornost za to. (57) Posljednja filozofija, Poglavlje 2 Obian um uvijek prebacuje odgovornost na drugoga. Uvijek je onaj drugi odgovoran da vi patite. Vaa ena vas prisiljava da patite, vi patite zbog svoga mua, vai su roditelji odgovorni za vau patnju kao i vaa djeca, ili je odgovoran financijski sistem drutva, kapitalizam, faizam, prevladavajua politika ideologija, socijalna struktura, ili je za to odgovorna sudbina, karma, Bog, samo ne vi. Ljudi imaju bezbroj naina kako da izbjegnu odgovornost. Ali onog trenutka kad kaete da je netko drugi odgovoran da patite, vi ne moete uiniti nita da to promijenite.
142

Sto moete uiniti? Kad se drutvo mijenja i kad se javlja komunizam, kad drutvo postane besklasno, svatko e biti sretan. Prije toga to nije mogue. Kako moete biti sretni u drutvu koje je siromano? Kako moete biti sretni u drutvu kojim vlada kapitalizam? Kako moete biti sretni u birokratskom drutvu? Kako moete biti sretni u drutvu koje vam ne doputa slobodu? Uvijek ponovno nailazite na isprike, samo da izbjegnete jednu jedinu otroumnu primjedbu: "Ja sam odgovoran za sebe. Nitko nije odgovoran za mene, to je apsolutno i potpuno moja odgovornost. togod jesam, ja sam stvorio." To je znaenje aforizma Atisha: "Baci svu odgovornost na jednoga." A taj jedan ste vi. Kad se to uvrsti u vama: "Ja sam odgovoran za svoj ivot, za svu svoju patnju i bol, za sve to mi se dogaa - ja sam to tako odabrao. To su sjemenke koje sam ja posijao i sada ubirem etvu. Ja sam odgovoran." Sve e drugo biti jednostavno kad to prirodno shvatite. Tada ivot pone tei novim smjerom, pone se kretati novom dimenzijom, a ta dimenzija je konverzija, revolucija, promjena - jer kad jednom saznam da sam odgovoran, ja takoer znam da neto mogu odbaciti svakog asa, kad god to zaelim. Nitko me u tome ne moe sprijeiti. Moe li vas itko sprijeiti da odbacite svoje nevolje, da ne transformirate svoju nevolju u blaenstvo. Ne, ak i ako ste u tamnici okovani, zarobljeni, nitko ne moe utamniiti vas. Vi morate uvijek ostati slobodni. Naravno, vaa je situacija vrlo ograniena, ali ak i u takvoj situaciji moete pjevati. Ili moete bespomono plakati, ili pjevati. ak i s lancima na nogama, moete plesati. Tada e i zvuk lanaca biti melodija vae pjesme. Sljedei aforizam. "Budite svakom zahvalni." Atisha aforizmi doista su vrlo znanstveni. Najprije se kae: "Uzmite svu odgovornost na sebe." Zatim se kae: "Budite zahvalni svakomu." Sada, kad nitko nije odgovoran za vau bijedu osim vas, ako ste svoju bijedu sami stvorili, to je ostalo? "Budite zahvalni svakomu." Jer svatko vam daje priliku da se transformirate - ak i oni koji vas spreavaju, ak i oni koje smatrate neprijateljima. Vai prijatelji i vai neprijatelji, dobri ljudi i zli ljudi, povoljne okolnosti i nepovoljne okolnosti - sve to zajedno stvara kontekst u kojem se moete transformirati i postati probueni - buddha. Budite zahvalni svima, onima koji su vam pomagali i onima koji su vas u bilo emu spreavali kao i onima koji su bili indiferentni. Budite zahvalni svima jer svi oni zajedno stvaraju kontekst u kojem se racta buddha, u kojem vi moete postati buddha, probueni. (58) Knjiga mudrosti, Poglavlje 5 to znai biti bez elja? Treba li biti potpuno bez elja, ili biti potpuno slobodan izabrati elje, ili ne izabrati ih? Biti posve slobodan od elja, to e vas usmrtiti - neete vie biti ivi. To vas pouavaju. Budite bez elja. Ali to vi moete uiniti? Moete odbaciti elje. No to ih vie odbacujete, va ivot postaje siromaniji. Kad unitite sve elje, uinili ste samoubojstvo, duhovno samoubojstvo.
143

Ne, elja je energija ivota, elja je ivot. to mislim kad kaem da se oslobodite elje? Mislim ovo: biti slobodan, potpuno slobodan da imate ili nemate elja. elja vam ne smije postati opsesija - to mislim. Morate biti sposobni...na primjer, vidite neiju prekrasnu, novo sagraenu kuu pa se u vama javi elja da i vi imate takvu kuu. Jeste li slobodni da gajite takvu elju ili ne? Ako ste slobodni, kazat u vam da ste bez elja. Ako kaete: "Nisam sposoban, ta elja postoji i dalje. I ako je elim odbaciti, ne mogu to uiniti. Ona me stalno progoni. Vidim tu kuu u snovima, stalno mislim na nju. Bojim se prolaziti onom cestom jer sam ljubomoran na tu kuu, ona me uznemiruje." Ako kaete: "Ne mogu ni imati ni nemati tu elju", tada niste zdravi, tada su elje vai gospodari, a vi ste njihova rtva. Trpjet ete mnogo jer mnogo se stvari dogaa, a ako vas tako mnogo elja obuzima, bit ete rastrgani. Sto se to dogaa: netko je postao premijer pa sada vi elite postati premijer. Netko se obogatio pa se i vi elite obogatiti. Netko je postao poznati pisac, sada i vi to elite postati. I netko je neto drugo... netko je neto drugo... A oko vas milijuni ljudi ine milijun raznih stvari. Iz svakog kuta i zakutka izviruje elja i skae na vas, a vi ne moete rei ni da ni ne - poludjet ete. Cijelo je ovjeanstvo ludo na taj nain. Sve te elje vuku vas na tako mnogo strana, postali ste nepotpuni jer su mnoge elje zauzele cijele dijelove vaeg bia. A elje su suprotne. I onda vi niste samo nepotpuni, ve postajete i kontradiktorni. Jedan dio vas se eli obogatiti, drugi dio vas eli postati pjesnik. Pjesnik ne moe biti okrutan poput bogataa. Bit e mu vrlo teko obogatiti se. Novac nije poezija, novac je krv, novac je izrabljivanje. Pjesnik koji je cijenjen ne moe izrabljivati. Pjesnik koji posjeduje i neke vrijednosti, imat e i viziju ljepote. On ne moe biti takav podlac da dokona tako mnogo ljudi samo zbog svoje elje da gomila novac. Vi elite postati politiar, a elite i meditirati. To nije mogue. Politiari ne mogu biti religiozni. Oni se mogu pretvarati da su religiozni. Religija znai biti bez ambicija, a politika nije nita drugo, nego ista ambicija. Religioznost znai: sretan sam ovakav kakav jesam. Politika znai: Bit u sretan samo kad budem na vrhu, nisam sretan ovakav kakav jesam. Moram trati i juriti da neto postignem, sve u unititi bude li potrebno. Ako to uinim na ispravan nain, dobro. Ako to neu moi tako uiniti, tada u to uiniti na pogrean nain. Ali ja moram biti na vrhu. Moram se dokazati. Naravno, politiar pati od kompleksa manje vrijednosti. Religiozan ovjek nema nikakvih kompleksa - inferiornost ili superiornost - njemu je svejedno. Politiari se pretvaraju da su religiozni jer to se dobro plaa u politici. Biti religiozan znai biti bez ambicije, bez ambicije da budete negdje drugdje, da budete netko drugi, bez ambicije da ste sada ovdje. Ako te dvije ideje stavite jednu uz drugu, to jest da elite meditirati i biti politiar, zadesit e vas nevolja - poludjet ete. Ako ste poteni, poludjet ete. Ako ste nepoteni, neete poludjeti, ve ete postati licemjerni. Takvi su vai politiari. A ne kaem da svi oni koji su religiozni, nisu i politiari. Od stotine njih, devedeset devetero su politiari. To je drukija vrsta politike, to je religiozna politika. I religiozni
144

ljudi imaju svoju hijerarhiju. Sveenik eli postati papa - i to je politika, to je kompleks manje vrijednosti. Kad se jednom ponete baviti svetim stvarima, religioznim stvarima, oko vas e se iriti ideja da je ego svetiji od vas. Tada ete vidjeti kako vas osuuju, svi e biti osueni, a samo vi spaeni. Gledat ete na druge sa aljenjem i mislit ete: "Ovi e ljudi u pakao." I to je politika. Pravi religiozan ovjek ne poznaje ego. On ak nije ni ponizan, zapamtite da je on tako nesebian, da nije ak ni ponizan. I poniznost je pretenzija ega. Prirodan ovjek pokuava biti ponizan, pokuava to dokazati, ili ima ak ideje koje su duboko u njegovu srcu da je on "najponizniji ovjek na svijetu." I to je egoizam. Mnoge e vas elje posjedovati, mnoge e biti kontradiktorne i vi ete biti razdirani, raspadat ete se na dijelove, gubit ete svoj integritet, neete vie biti pojedinac. Vi pitate: "to znai biti bez elja?" Dvije su stvari: vi poznajete stanje bez elja, tada morate svoj ivot posve prekrojiti, sve morate izrezati, postajete redovnik - jaina, postajete samo prazna ljuska, posve nezadovoljna sa svima, sa sobom, postajete nekreativni, neslavni, nikakvo vam cvijee ne cvate. Ili ste u stanju kad imate elja i tada vas elje razdiru. Oba ta stanja su runa. Ispravno bi bilo da ste posve slobodni od elje koju moete odabrati, da uvijek moete odabrati: imati neto ili nemati. Tada ste doista slobodni. I tada ete biti i kreativni i poznati, znat ete za radost elje te tiinu i mir i spokoj bez elje. (59) Hod bez nogu, let bez krila, razmiljanje bez uma, Poglavlje 3 Kako mogu razlikovati uzvienu ljubav prema sebi od egomanije? Ta je razlika vrlo suptilna, ali vrlo jasna, nije je teko shvatiti. Ako ste egoist, to e vam stvarati velike nevolje. Nevolja e ukazivati na to da ste bolesni. Egomanija je bolest, rak due. Egomanija e vas prisiljavati da budete sve napetiji, neete dopustiti sebi da se opustite i to e vas gurnuti u jedno nezdravo stanje. Prava ljubav prema sebi upravo je suprotna od egomanije. U takvoj ljubavi postoji samo ljubav, nema sebinosti, u egomaniji nema ljubavi, ve samo sebinost. U pravoj ljubavi prema sebi postajete sve oputeniji. ovjek koji voli sebe posve je oputen. Voljeti nekoga drugog moe stvoriti napetost, jer onaj drugi moda nije uvijek u skladu s vama, moda ima vlastitih ideja. Onaj drugi je drukiji svijet, postoji mogunost sukoba, proturjeja. Postoji velika mogunost oluje i grmljavine jer onaj drugi je drukiji svijet. Uvijek je mogua suptilna borba. Ali kad volite sebe, nema nikoga drugog. Nema sukoba, vlada potpuna tiina, silna radost. Vi ste sami i nitko vas ne uznemiruje. Drugi vam uope nije potreban. A prema mome miljenju, onaj tko moe osjetiti takvu duboku ljubav prema sebi postaje sposoban da voli i druge. Ako ne moete voljeti sebe, kako moete voljeti druge? Ljubav se mora najprije dogoditi u blizini, mora se najprije dogoditi u vama, da bi se mogla proiriti na druge.

145

Ljudi pokuavaju voljeti druge, a nisu svjesni da uope ne vole sebe. Kako tada moete voljeti druge? Ono to nemate, ne moete podijeliti s drugima. Drugima moete dati samo ono to ve imate. I zato je prvi i najvaniji korak prema ljubavi, voljeti sebe. Ali u toj ljubavi ne postoji sebinost. Objasnit u vam to. Ja se javlja samo u odnosu na ti. Ja i ti postoje zajedno. Ja moe postojati u dvije dimenzije. Jedna dimenzija je ja - stvar, ja - moja kua, ti tvoj automobil, ti - tvoj novac, ja - stvar. Kad postoji ovaj ja, ja koji pripada pojmu ja - stvar, taj ja se poistovjeuje sa stvari. Svijest je usredotoena samo na stvar. Vi ste samo slini stvari, vi ste stvar meu stvarima, vi ste dio vae kue, dio vaeg namjetaja, dio vaeg novca. Jeste li to promatrali? ovjek koji je previe pohlepan u odnosu na novac, malo po malo poinje dobivati osobine novca. On postaje samo novac, gubi duhovnost, on vie nije duh, ve je reduciran na stvar. Ako volite novac, postajete slini novcu. Ako volite svoju kuu, malo po malo postat ete materijalist. to god volite, to postajete. Ljubav djeluje kao alkemija. Nikad nemojte voljeti pogrenu stvar jer e vas ona transformirati. Nita ne transformira tako kao ljubav. Volite neto to e vas uzdignuti na vie razine. Volite neto to je iznad vas. U tomu je cijelo nastojanje religije: da vam prui odjek ljubavi Boga kako ne bi postojao nain da padnete. Morate se uzdii. Jedna vrsta ja postoji dakle kao ja - stvar, a druga vrsta postoji kao ja - ti. Kad nekoga volite, u vama se javlja druga vrsta ja, to je odnos ja - ti. Vi volite neku osobu i postajete ta osoba. Ali to je s ljubavlju koju osjeate prema sebi? U njoj ne postoji odnos ja - stvar i ja druga osoba - ti. Ja nestaje jer ja postoji samo u dva konteksta: u odnosu ja - stvar i u odnosu ja - ti. Ja je osoba, a stvar i ti odnose se na izvanjsko. Kad izvanjskog nestane, nestane i ja. Kad ste ostavljeni sami vi postojite, ali nemate ja, ne osjeate nikakav ja. Vi ste samo duboko postojanje. Obino kaemo ja sam. U tom stanju kad duboko volite sebe, ja nestaje. Ostaje samo postojanje, isto postojanje. Ono e vas ispuniti silnim blaenstvom. Ono e vas prisiliti da slavite, da se veselite. Neete moi odvojiti jedno od drugoga. No ako postajete sve jadniji, na putu ste da postanete simbol egomanije. Ako postajete sve mirniji, sretniji, ako osjeate zajednitvo, tada ste na drugom putu, na putu prema ljubavi za sebe. Ako ste na putu prema egu, postat ete destruktivni prema drugima, jer ego nastoji razoriti ti. Ako ste na putu ljubavi za sebe, ego e nestati. A kad ego nestane, vi doputate drugom da bude on (ona), dajete mu potpunu slobodu. Ako nemate ego, ne moete stvoriti zatvor za drugoga koga volite, ne moete mu stvoriti kavez. Doputate drugom da bude orao visoko na nebu. Doputate drugom da bude on ili ona, dajete im potpunu slobodu. Ego je ropstvo, ropstvo za vas i vau rtvu. Ali ego se moe vrlo poigrati s vama. On je vrlo lukav, suptilni su njegovi putovi. On se moe pretvarati da je prava ljubav prema sebi. Ispriat u vam jednu anegdotu.
146

Mulla Nasruddinovo lice zasjalo je od radosti kad je prepoznao ovjeka koji se sputao ispred njega pominim stubama podzemne eljeznice. Udario je ovjeka tako srdano po leima, da se ovjek gotovo onesvijestio te je povikao: "Goldberg, jedva sam te prepoznao! Vrlo si se udebljao otkad sam te zadnji put vidio! I oblik nosa si promijenio. Mogao bih se zakleti da si vii nego prije." ovjek ga je ljutito pogledao: "Oprostite", rekao je ledenim tonom, "ali ja sluajno nisam Goldberg," "Aha", doekao je Mulla Nasruddin, "promijenio si i ime!" Ego je vrlo lukav, on opravdava sam sebe. Ako niste dovoljno budni, on e se poeti skrivati iza prave ljubavi prema sebi. I sama rije sebe postat e mu zaklon. Ego moe rei: "Ja sam ti." On moe promijeniti svoju veliinu, teinu pa ak i ime. A budui da se radi samo o ideji, nema problema. On moe postati malen ili velik. On je ionako samo vaa fantazija. Budite vrlo oprezni. Ako doista elite njegovati ljubav, bit e potrebno mnogo paljivosti. Svaki korak morat ete uiniti vrlo budni, kako ego ne bi pronaao nikakvu rupu u kojoj e se moi sakriti. Vae pravo sebe niste ni ja ni ti, ni vi ni itko drugi. Vae pravo sebe je transcendentno. Ono to zovete ja nije vae pravo sebe. Ja je nametnuto stvarnosti. Kad nekog zovete ti, ne obraate se pravom sebstvu onoga drugoga. Vi ste mu stavili naljepnicu. Kad se maknu sve naljepnice, ostaje stvarno sebstvo - a ono pripada vama kao i svima drugima. Pravo sebstvo je jedno. To je razlog zbog kojega kaemo da sudjelujemo uzajamno u postojanjima drugih, da smo dijelovi jedan drugoga. Naa prava stvarnost je Bog. Mi moemo biti poput ledenih bregova koji plutaju oceanom - oni izgledaju odvojeno - ali kad se jednom otopimo, nita ne ostaje od nas. Definicija e nestati, ogranienost e nestati, nee biti ni ledenog brijega. On e postati dio oceana. Ego je ledeni brijeg, otopite ga. Otopite ga u dubokoj ljubavi, tako da nestane, a vi postanete dio oceana. uo sam ovu priu: Sudac je izgledao vrlo strogo. Rekao je: "Mulla, tvoja ena kae da si je udario po glavi tapom za bejzbol i da si je gurnuo niza stube. to ima rei u svoju obranu?" Mulla Nasruddin je protrljao jednu stranu svoga nosa i razmiljao. Konano je rekao: "Potovani sue, mislim da postoje tri strane ovog sluaja. Pria moje ene, moja pria i istina." Da, to je savreno tono. "uo si dvije strane istine, ali postoje tri strane." I on ima potpuno pravo. Postoji vaa pria, moja pria i istina - ja, vi i istina. Istina nije ni vi ni ja. Ja i vi je zahvala beskrajnoj istini. Ja je pogrean, vi je pogrean, oni su utilitaristiki, korisni su u svijetu. Bit e lako upravljati svijetom bez ja i vi. Dobro koristite te pojmove, ali oni su samo pomona sredstva svijeta, ne postoji ni ja ni vi. Neto, netko, neka energija postoji koja nema granica, koja je beskrajna. Iz nje dolazimo, u njoj ponovno nestajemo. (60) Ljubljeni, Svezak 2, Poglavlje 10

147

Predgovor: Od istine do besmrtnosti, Poglavlje 6 1. Poglavlje 1 Od ropstva do slobode, Poglavlje 33 2. Od neistine do istine, Poglavlje 18 3. Knjiga mudrosti, Poglavlje 16 4. Knjiga mudrosti, Poglavlje 16 5. Upravo ovo tijelo, Buddha, Poglavlje 6 6. Poglavlje 2. Ekstaza: zaboravljeni jezik, Poglavlje 4 7. Transmisija svjetiljke, Poglavlje 26 8. Aforizam srca, Poglavlje 6 9. Guska je vani, Poglavlje 5 10. Revolucija, Poglavlje 2 11. Poglavlje 3. Sunce izlazi naveer, Poglavlje 10 12. Riba u moru nije edna, Poglavlje 3 13. Dhammapada, Buddhe, Svezak 1, Poglavlje 4 14. Govorim vam, Svezak 2, Poglavlje 4 15. Poglavlje 4. Bodhidharma, najvei zen uitelj, Poglavlje 2 16. Iznad psihologije, Poglavlje 25 17. Nakon dvadeset pet stoljea Sokrat je ponovno otrovan, Poglavlje 28 18. Otrica britve, Poglavlje 25 19. Iznad psihologije, Poglavlje 39 20. Poglavlje 5. To si ti, Poglavlje 3 21. Iznad psihologije, Poglavlje 19 22. Iznad psihologije, Poglavlje 19 23. Poglavlje 6. Om mani padme hum, Poglavlje 24 24. Otrica noa, Poglavlje 29 25. Otrica noa, Poglavlje 6 26. Vjena filozofija, Svezak 2, Poglavlje 4 27. Poglavlje 7. Put mistika, Poglavlje 42 28. Od misterije do prosvjetljenja, Poglavlje 7 29. Od misterije do prosvjetljenja, Poglavlje 7 30. Iznad psihologije, Poglavlje 26 31. Posljednji testament, Svezak 1, Poglavlje 3 32. Poglavlje 8. Poziv, Poglavlje 10 33. Riba u moru nije edna, Poglavlje 13 34. Poglavlje 9. 35. Divlje guske i voda, Poglavlje 4 36. Joga, znanost due, Svezak 9, Poglavlje 6 37. Tajna nad tajnama, Svezak 1,Poglavlje 12 38. Tajna, Poglavlje 20 39. Poglavlje 10.Vrhovna doktrina, Poglavlje 13 40. Savreni put, Poglavlje 8 41. Poziv, Poglavlje 7 42. Om mani padme hum, Poglavlje 2 43. Dhammapada: Buddhin put; Svezak 2, Poglavlje 8
148

44. Duhovno vodstvo, Poglavlje 2 45. Poglavlje 11. Doi i slijedi me, Svezak 4, Poglavlje 6 46. Tajna, Poglavlje 2 47. Tajna, Poglavlje 18 48. Poglavlje 12.Dhammapada: Buddhin put, Svezak 12, Poglavlje 10 49. Moj put, put bijelih oblaka, Poglavlje 8 50. Dang, dang, doko dang, Poglavlje 10 51. Poglavlje 13. Om mani padme hum, Poglavlje 11 52. Mudrost pijeska, Svezak 2, Poglavlje 2 53. Od neistine do istine, Poglavlje 26 54. Poglavlje 14, Knjiga tajni, Svezak 2, Poglavlje 26 55. Bijeli lotos, Poglavlje 6 56. Iznad psihologije, Poglavlje 37 57. Poglavlje 15.Posljednja filozofija, Poglavlje 2 58. Knjiga mudrosti, Poglavlje 5 59. Hod bez nogu, let bez krila i razmiljanje bez uma, Poglavlje 3 60. Voljeni, Svezak 2, Poglavlje 10

149

Za detaljne informacije posjetite stranicu: www.osho.com To je opsena viejezina web-stranica koja ukljuuje asopise, Oshove knjige, Oshove audio zapise, Oshove video zapise i Oshovu biblioteku tekstova na engleskom i hindu jeziku, kao i detaljne informacije o Oshovim meditacijama. Tu ete nai i raspored programa na Oshovom multi-sveuilitu i informacije o Oshovom meunarodnom meditacijskom utoitu. Da biste kontaktirali Osho International Foundation, posjetite web-stranicu: www.osho.com/oshointernational

150

O autoru Oshovo uenje prkosi kategorizaciji, pokrivajui sve, od osobne potrage za smislom do goruih socijalnih i politikih tema s kojima se drutvo danas suoava. Njegove knjige nisu napisane, nego su transkripcije audio i video zapisa njegovih nepripremljenih govora koje je drao meunarodnoj publici u razdoblju od 35 godina. U londonskom Sunday Timesu Osho je opisan kao "jedan od 1000 tvoraca 20. stoljea", a ameriki pisac Tom Robbins ga je opisao kao "najopasnijeg ovjeka nakon Isusa Krista". Govorei o svom radu Osho je rekao da on pomae stvoriti uvjete za raanje nove vrste ljudskog bia. esto je opisivao to novo ljudsko bie kao "Zorba Buddha" sposobnog da uiva i u zemaljskim zadovoljstvima poput Grka Zorbe i u tihom spokojstvu Gautama Buddhe. Vizija koja se poput niti provlai kroz sve aspekte Oshovog rada je obuhvatiti bezvremenu mudrost istoka zajedno s najviim potencijalima zapadne znanosti i tehnologije. Osho je takoer poznat po svom revolucionarnom doprinosu znanosti o unutarnjoj transformaciji, s pristupom meditaciji koji priznaje i pospjeuje mir suvremenog ivota. Njegove jedinstvene "aktivne meditacije" oblikovane su tako da prvo otpuste nagomilani stres tijela i uma, tako da je lake doivjeti bez-misaono i oputeno stanje meditacije. Na engleskom jeziku su dostupna dva autorova autobiografska djela: "AUTOBIOGRAPHY OF A SPIRITUALLY INCORRECT MYSTIC" "GLIMPSES OF A GOLDEN CHILDHOOD"

151

Oshovo meunarodno meditacijsko utoite Oshovo meunarodno meditacijsko utoite je sjajno mjesto za odmor i mjesto gdje ljudi mogu dobiti izravni osobni uvid u novi nain ivljenja, s vie pozornosti, oputenosti i zabave. Smjeteno oko 130 kilometara jugoistono od Mumbaija, u Puni, Indija, ovo utoite nudi raznovrsne programe tisuama ljudi koji ga svake godine posjeuju iz vie od 100 zemalja diljem svijeta. Izvorno utemeljena kao ljetovalite za maharade i bogate britanske koloniste, Puna je danas napredan moderan grad koji udomljuje brojne fakultete i razvijene industrije visoke tehnologije. Meditacijsko utoite se prostire na vie od 40 jutara zemlje u umovitom predgrau zvanom Koregaon park. Unutar utoita postoji smjetaj za ogranieni broj gostiju u novoj "gostinskoj kui", ali ima mnogo oblinjih hotela i privatnih apartmana u kojima se moe odsjesti nekoliko dana, pa i nekoliko mjeseci. Svi programi utoita temelje se na Oshovoj viziji kvalitativno razliitog ljudskog bia koje je sposobno kreativno uestvovati u svakodnevnom ivotu, kao i oputati se u tiini i meditaciji. Veina programa odvija se u modernim klimatiziranim prostorima i ukljuuje raznovrsne individualne sastanke, teajeve i radionice koje pokrivaju sve, od umjetnosti do holistikog iscjeljivanja, osobne transformacije i terapije, ezoterijskih znanosti, zenpristupa sportu i rekreaciji, problema odnosa i vanih prijelaznih faza u ivotu mukaraca i ena. Individualni sastanci i grupne radionice su vam na raspolaganju tijekom cijele godine, zajedno s cjelodnevnim rasporedom meditacija. Kavane i restorani na podruju utoita nude tradicionalnu indijsku hranu i veliki izbor internacionalnih jela, a sva su pripremljena od organski uzgojenog povra s poljoprivrednog gospodarstva koje pripada utoitu. Podruje utoita snabdijeva se vlastitom vodom koje je zdrava i filtrirana. Sve informacije, kao i kontakt, moete pronai na: www.osho.com/resort

152

Do sada izalo u Biblioteci OSHO: JUTARNJE KONTEMPLACIJE VEERNJE KONTEMPLACIJE HODAJUI U ZENU, SJEDEI U ZENU BIJELI LOTOS TANTRA - VRHOVNO SAZNANJE MUDROST PIJESKA NI VODE NI MJESECA PUT DO SRCA OD LIJEENJA DO MEDITACIJE SVAKI DAN OSHO - 365 MEDITACIJA PROSVJETLJENJE - JEDINA REVOLUCIJA I SADA I OVDJE KNJIGA O ENI

153