Problematika svjetlosnog oneienja

prof. eljko Andrei

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilite u Zagrebu zandreic@rgn.hr http://rgn.hr/~zandreic/
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 1

Sadraj

1. uvod 2. pregled kolegija "Problematika svjetlosnog oneienja" 3. literatura

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

to je svjetlosno oneienje?

Svjetlosno oneienje je svako umjetno proizvedeno svjetlo koje odlazi u okoli.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Kako nastaje svjetlosno oneienje:

baeno - poveanje svjetline nonog neba

baeno tetni utjecaj na okoli korisno

baeno - tetni utjecaj na okoli

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Nebo uz malo svjetlosno oneienje

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Nebo uz umjereno svjetlosno oneienje

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Nou prirodnog mraka u hr vie nema...

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Koliko energije rasipamo?

20%
krijesnice ive samo ovdje!

30%

40% 10%

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Kukci su velike rtve umjetne rasvjete!

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Aerodrom Toronto, jedna no...

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

10

Morske kornjae i none ivotinje trpe...

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

11

A ljudi?

nesanica kod ena, kratkovidnost kod djece, i?

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

12

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

Satnica 2+1 Raspored vremena je fleksibilan i dijeli se na predavanja, vjebe i teren (obilazak grada naveer). Teite: razumijevanje problematike i mogunost razlikovanja dobre rasvjete od loe. Preduvjeti: nema. Pribor: kalkulator, biljenica.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

13

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

Uvjet za potpis: sudjelovanje u radu grupe. Ispit: seminarski rad, event. usmeni. Nakon seminara studenti mogu prihvatiti ponu enu ocjenu ili zatraiti usmeni ispit za bolju ocjenu.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

14

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

1. Uvod. Osnovni pojmovi radiometrije i fotometrije. Definicija svjetlosnog oneienja. Svjetlo u prirodi danju i nou. 2. tetno djelovanje svjetlosnog oneienja na okoli i ljude. Mjerenje svjetlosnog oneienja. Modeliranje svjetlosnog oneienja: ab-initio fizikalni model, prednosti i nedostaci. 3. Walker-ov zakon. Statistiki model na bazi Walker-ovog zakona. Postavljanje modela i interpretacija rezultata. 4. Izvori umjetnog svjetla. Osnovne karakteristike svjetiljki. "Dobre" i "loe" svjetiljke.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

15

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

5. Vrste svjetlosnog oneienja i preporuke za njegovo ograniavanje. 6. Vaea zakonska regulativa u Hrvatskoj i osvrt na EU regulativu. 7. Vjebe: praktini rad s modelima (raunalna uionica). 8. Teren: obilazak grada, uoavanje dobrih i loih primjera rasvjete.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

16

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

Literatura: 1. folije sa predavanja, interna skripta i ostali materijali se mogu nai na adresi: http://rgn.hr/~zandreic/studenti/lp/lp_index.html 2. K. Narisada nad D. Screuder, Light pollution handbook, Springer 2004 3. B. Mizon, Light pollution, Springer 2002 4. Self-study manual on optical radiation measurements, NBS/NIST 5. lanci o LP

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

17

Osnovni pojmovi radiometrije

Radiometrija: grana fizike koja se bavi elektromagnetskim zraenjem. Spektar elektromagnetskog zraenja (podjela EMvalova po valnoj duljini) je praktiki beskonaan:

vidljivo

kozmike zrake

gama-zrake x-zrake

ultraljubiasto

infracrveno

mikrovalovi

radiovalovi

niskofrekventne EM oscilacije (VLF, ELF, ULF...)

10-18

10-15

10-12

10-9

10-6

10-3

103

106

109

1012

valna duljina (m)

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 18

Radiometrijske veliine

Energija elektromagnetskog zraenja (eng. radiant energy) obino se oznaava sa Q i kao i svaka druga energija mjeri se u J. Tok elektromagnetskog zraenja (engl. radiant flux) definira se kao energija koju u jedinici vremena odnosi EM zraenje. obino se oznaava sa i mjeri se u W. Definira se kao: =Q/t

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

19

Radiometrijske veliine
Povrinska gustoa elektromagnetskog zraenja, esto samo gustoa zraenja, definira se kao tok zraenja po jedinici povrine: E=/A i mjeri se u W/m2. Struno se za gustou zraenja koriste dva razliita engleska naziva: 1. radiant exitance (Radiant emittance), ako je ploha u pitanju izvor EM zraenja. U tom sluaju za gustou se koristi simbol M umjesto E. 2. Irradiance, ako je ploha obasjana EM zraenjem nekog drugog izvora.
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 20

Radiometrijske veliine
Intezitet elektromagnetskog zraenja (engl. radiant intensity) definira se kao tok zraenja koje odlazi u jedinini prostorni kut (1 steradijan): I=/ i mjeri se u W/sr. Ako se intenzitet EM zraenja izraava po jedinici povrine, naziva se radijancija (eng. radiance). Definicija radijancije je: L=I/(A cos) tj. jedinina povrina uvijek je okomita na tok zraenja. Jedinica je Wsr-1m-2
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 21

Radiometrijske veliine
Sve ove funkcije odnose se na ukupno EM zraenje. Ako je potrebno uzeti u obzir i raspodjelu EM zraenja po valnim duljinama (spektar) koriste se spektralne funkcije, koje su definirane kao derivacije integralnih funkcija po valnoj duljini. Npr. spektralna gustoa zraenja definira se kao: E=E/ i mjeri se u Wm-2 m-1. Na isti nain definiraju se i ostale radiometrijske spektralne funkcije.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

22

Radiometrijske konstante
E Radiometrijske konstante (ovise o materijalu!): absorpcija refleksivnost propusnost emisivnost =Eapsorbirano/Eupadno =Ereflektirano/Eupadno =Eproputeno/Eupadno =Euzorka/Ecrnog tijela (na istoj temperaturi) E E E

Dimezija svih ovih koeficijenata je 1. vrijedi ++=1

23

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Lambertova ploha

zrcalna refleksija

difuzna

Lambertova ploha je idealno difuzna ploha koja ima konstantnu radijanciju bez obzira na smjer upadnog zraenja. Radijancija takve plohe je jednostavno L=E/, gdje je E ukupni tok zraenja koje pada na tu plohu.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

24

Fotometrija
Za razliku od radiometrije, fotometrija se bavi samo vidljivim svjetlom i to uzimajui u obzir osjetljivost ljudskog oka na svjetlo. Fotometrijske funkcije govore nam dakle kakav e biti na osjet svjetla (svjetlina, boja). Vidljivo svjetlo je samo jedan mali dio EM spektra.
daleko ultraljubiasto ekstrenmo ultraljubiasto blisko ultraljubiasto srednje infracrveno daleko infracrveno

ljubiasto

pl.

zeleno

n crveno .

blisko infracrveno

10

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

104

valna duljina (nm)

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 25

Ljudsko oko

arenica oni ivac ronica slijepa pjega zjenica uta pjega lea mrenica arenica

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

26

Ljudsko oko

tapii svjetlo

unjii

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

27

Ljudsko oko
dan no

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

28

Ljudsko oko

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

29

Ljudsko oko
Vidno polje: Monokularno: 160 deg (h) x 175 deg (v) Binokularno: 200 deg (h) x 135 deg (v) Podruje binokularnog preklapanja: 120 deg (h) x 135 deg (v) dnevni vid (scotopic vision): iznad 0,035 cd/m2 prijelaz (mesopic vision): oko 0,035 cd/m2 noni vid (photopic vision): ispod 0,035 cd/m2

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

30

Osnovni pojmovi fotometrije

Koliina svjetlosti (Svjetlosna energija elektromagnetskog zraenja, eng. luminous energy) obino se oznaava sa Q i kao i mjeri se u lm s (talbot). Lumen (lm) se definira preko svijee. Tok svjetlosnog zraenja koje u jedan steradijan emitira izvor svjetla jakosti jedne svijee je jedan lumen. Svijea (kandela, engl. candela): jakost svjetlosti koju odaje 1/60 cm2 crnog tijela koje je na temperaturi taljenja platine (2045 K). Svijea proizvodi svjetlosni tok (fluks) od 1 lm/sr.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

31

Fotometrijske veliine

Svjetlosni tok ili fluks (engl. luminous flux) obino se oznaava sa i mjeri se u lumenima (lm). Definira se kao: =Q/t Pri tome je 1 lm = 1 cd/sr.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

32

Fotometrijske veliine
Osvjetljenost ili iluminancija je povrinska gustoa toka svjetlosti (esto samo gustoa svjetlosti) i definira se kao tok svjetlosti po jedinici povrine: E=/A a mjeri se u lm/m2 (lux). Za osvjetljenost se koriste dva razliita naziva: 1. svjetlina (engl. radiant exitance ili radiant emittance), ako je ploha u pitanju izvor svjetla. U tom sluaju za gustou se koristi simbol M umjesto E. 2. osvjetljenost (engl. irradiance), ako je ploha obasjana svjetlom nekog drugog izvora.
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 33

Fotometrijske veliine
Jakost (intenzitet) svjetla (engl. luminous intensity) definira se kao tok svjetla koji odlazi u jedinini prostorni kut (1 steradijan): I=/ i mjeri se u lm/sr = cd (candela). Ako se jakost svjetla izraava po jedinici povrine, naziva se svjetlina (eng. luminance ili brigthness). Definicija svjetline je: L=I/(A cos) tj. jedinina povrina uvijek je okomita na tok zraenja. Jedinica je nit (nt). 1 nt = cd/m2
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1 34

Fotometrijske veliine
Svjetlosna efikasnost (luminous efficacy) definira se kao tok svjetla koji proizvodi neki izvor po jednom watu uloene snage: K=v/e i mjeri se u lm/w. Kad se istovremeno koriste radiometrijske i fotometrijske veliine, radiometrijske veliine dobijaju indeks "e" a odgovarajue fotometrijske veliine indeks "v".

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

35

Fotometrijske veliine
Sve ove funkcije odnose se na ukupno EM zraenje. Ako je potrebno uzeti u obzir i raspodjelu EM zraenja po valnim duljinama (spektar) koriste se spektralne funkcije, koje su definirane kao derivacije integralnih funkcija po valnoj duljini. Npr. spektralna gustoa toka svjetlosti definira se kao: E=E/ i mjeri se u Wm-2 m-1.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

36

Fotometrijske konstante
E Fotometrijske konstante (ovise o materijalu!): absorpcija refleksivnost propusnost emisivnost =Eapsorbirano/Eupadno =Ereflektirano/Eupadno =Eproputeno/Eupadno =Euzorka/Ecrnog tijela (na istoj temperaturi) E E E

Dimezija svih ovih koeficijenata je 1. vrijedi ++=1

37

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Standardni izvori svjetla

Primarni standard: crno tijelo na temeraturi taljenja platine (2045 K). Prilino sloen laboratorijski ure aj, koristi se uglavnom za kalibraciju sekundarnih standarda. Svijea proizvodi svjetlosni tok od 1 lm/sr. Lumen (lm) se definira preko svijee. Tok svjetlosnog zraenja koje u jedan steradijan emitira izvor svjetla jakosti jedne svijee je jedan lumen.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

38