GOVOR PREDSJEDNIKA TUMANA

Tekst Izvjea predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana o stanju hrvatske drave i nacije u 1998. godini, podnesenog na zajednikoj sjednici obaju domova Hrvatskoga dravnog sabora. Potovani predsjedavajui Hrvatskoga dravnog sabora, potovana predsjednice upanijskoga doma, dame i gospodo, zastupnici obaju domova Hrvatskoga dravnog sabora, Potovani lanovi Vlade i svi predstavnici izvrne i sudbene vlasti, cijenjeni gosti, uzvanici i svi nazonici! Potovani hrvatski graani! I. UVOD U proloj 1998. godini ostvarili smo napokon punu suverenost nad itavim, meunarodno priznatim, dravnim teritorijem. Time je ostvaren najbitniji cilj dravne politike te podignut ugled i ojaan vanjskopolitiki poloaj Hrvatske. Djelatnom politikom mira i suradnje, a posebno potpisivanjem Sporazuma o posebnim odnosima izmeu Hrvatske i Federacije BiH, Hrvatska se dokazala kao najvaniji imbenik mira u ovom dijelu Europe. Sporazum o posebnim odnosima povijesni je dogaaj, koji je oznaio konanu potvrdu dalekovidnosti i realnosti hrvatske politike prema krizi u BiH. Tim sporazumom osigurana su prava i opstojnost hrvatskog naroda u BiH, kao i zatita strategijskih interesa hrvatske drave, s obzirom na granice june Hrvatske. Prolu godinu posebno je obiljeio drugi posjet Hrvatskoj Svetog Oca pape Ivana Pavla II. Beatifikacija muenika komunistikog reima kardinala Stepinca priznanje je Katolikoj crkvi, a poruka Svetog Oca znai i potporu itavom hrvatskom narodu i njegovoj demokratskoj dravi. Stoga je Papin posjet od dalekosenog povijesnog znaenja. Ujedno je i snaan poticaj demokratskom razvoju hrvatskoga drutva na naelima kranskih moralnih vrednota, ali i vidan znak vanosti i ugleda Hrvatske u dananjem svijetu. U sklopu ope ocjene prole godine, od najvee je vanosti injenica odranja drutvenopolitike i gospodarske stabilnosti. I to, unato tomu to smo jo optereeni svim posljedicama biveg sustava, agresije i okupacije, osobito golemim izdacima za obnovu i zbrinjavanje stradalnika Domovinskoga rata. A sve je to trebalo rjeavati u uvjetima izgradnje sveukupnog dravnog ustroja, zamrenih i golemih problema pretvorbe biveg socijalistikog sustava u sustav slobodnog trita, a i nesklonih meunarodnih okolnosti. I u protekloj godini postigli smo neprijeporne rezultate u ouvanju gospodarske i drutvene stabilnosti. Ti rezultati ogledaju se u nastavku gospodarskog porasta, porastu izvoza, postizanju uravnoteenog prorauna i snanom zamahu obnove u ratu stradalih podruja. Ali, istodobno, hrvatsko je gospodarstvo suoeno s nizom problema: nedovoljna proizvodnja i izvoz, deficit na tekuem raunu bilanca plaanja, previsoka razina nelikvidnosti, krizne pojave u financijsko-bankovnom sustavu, visoka razina registrirane nezaposlenosti. Istodobno, izbijanje svjetske gospodarske krize utjee negativno na rjeavanje naih problema. U proloj je godini dodue osiguran porast mirovina i plaa, to ostaje trajna zadaa dravne vlasti, ali i sveukupnog drutva, radi poveanja ivotnog standarda zaposlenih i umirovljenika, odnosno cijelog stanovnitva. II. VANJSKA POLITIKA I MEUNARODNI POLOAJ HRVATSKE

Kad je rije o meunarodnim prilikama, godina 1998. ostat e zabiljeena po odreenim naporima za osiguranje svjetskog mira, ali i po prisutnosti starih pa i novih pojava kriza i sukoba. U naem dijelu Europe, osim jo uvijek nerijeene krize u BiH, suoeni smo i s novim sukobom na Kosovu. Time je stvoreno novo arite nestabilnosti, na nama susjednom jugoistoku Europe, na kojem se ponovno javljaju meunarodni imbenici s njihovim suprotstavljenim interesima i pogledima. Odnos nekih meunarodnih imbenika prema Hrvatskoj i dalje je vieznaan. Uz naelno priznanje nae unutarnje stabilnosti, i nae konstruktivne meunarodne uloge, taj odnos oznaavali su i kojekakvi neosnovani, pa i neodmjereni, pritisci. Oitovali su se u pokuajima krojenja i nametanja izbornih rezultata u BiH, u obnavljanju manipuliranja zloinima iz NDH, u politikoj instrumentalizaciji Meunarodnoga kaznenog suda za bivu Jugoslaviju u Haagu, u bezrazlonom ponavljanju zahtjeva o demokratskim i medijskim slobodama ili inzistiranju na prioritetnoj vanosti Sporazuma o Ploama - sve do nedavnog stvaranja incidentnog stanja na dijelu granice prema BiH. U svezi s ovim, treba spomenuti i to, da u stanovitim, utjecajnim europskim i amerikim, krugovima ustraju na programu regionalne balkanske integracije. Da bi to zapravo znailo obnavljanje bive Jugoslavije bez Slovenije a s Albanijom, a trebalo bi postii pod svaku cijenu, primjenom svih moguih sredstava, osobito promjenom izbornih zakona i medija, o emu otvoreno piu i ak tiskaju luksuzne zemljovide u Atlasu za XXI. st. U takvim okolnostima, moemo biti zadovoljni postignutim - uvrstili smo poloaj stabilnog lana meunarodne zajednice. Samo sedam godina od proglaenja nezavisnosti i tri godine nakon svladavanja agresije, Hrvatska je postala imbenikom, koji djelatno pridonosi rjeavanju problema radi postizanja stabilnosti u svojem podruju. U proloj godini uspjeno je okonana nazonost mirovnih misija na tlu Hrvatske (15. sijenja mandata UNTAES-a, i 15. listopada Potporne skupine civilne policije UN-a). Time je nepovratno zavreno razdoblje upitnosti teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, koja je zahvaljujui vojnim pobjedama i diplomatskim uspjesima te opoj razboritoj politici, na zemljovidu svijeta ucrtana kao nezavisna, suverena i demokratska drava. Od presudnog je, pa i povijesnog, znaenja potpisivanje Sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom BiH, a od vanosti je i uspostavljanje Vijea za suradnju s BiH. Tim su sporazumima ureene politiko-pravne osnove odnosa s Federacijom i Bosnom i Hercegovinom. Njima je zadan okvir trajnog rjeavanja svih bitnih pitanja meusobnih odnosa, prije svega za opstojnost i jednakopravnost hrvatskog naroda u Federaciji, za zatitu nacionalnih interesa hrvatske drave, te za uspostavu trajne suradnje na osnovama Washingtonskih i Daytonskih sporazuma. Prologodinji drugi pastoralni i dravni posjet Svetog Oca Hrvatskoj te poruke koje je Papa tada uputio katolikoj javnosti, ali i hrvatskom narodu i vlasti, ohrabrenje su da ustrajemo na putu jaanja mira, pravde, pomirbe i demokracije. Papin povijesni posjet snaan je poticaj da u izgradnji Hrvatske ustrajemo na naelima i vrednotama katolianstva, koje je svojim ivotom i muenikom smru posvjedoio i hrvatski blaenik kardinal Stepinac. Sa zadovoljstvom istiemo da je Hrvatska sa Svetom Stolicom rijeila sva otvorena i naslijeena pitanja meusobnih odnosa, potpisivanjem i potvrdom etiriju ugovora, koja Sveta Stolica smatra uzorom i za odnose s drugim zemljama. U odnosima sa susjednim dravama biljeimo stalan napredak i plodotvoran razvitak gospodarske i druge suradnje, ali i zastoj u otklanjanju nekih problema. U odnosima sa Slovenijom jo ima nerijeenih pitanja: utvrivanje meudravne kopnene i morske granice, problem NE Krko, isplata tedia Ljubljanske banke. Rjeenja su, nadamo se, blizu, to e hrvatsko-slovenskim dobrosusjedskim odnosima dati dodatni poticaj.

U odnosima s Jugoslavijom osim napretka u normalizaciji, postoje nerijeeni problemi, osobito sukcesije i Prevlake. Problem Prevlake Beograd posve neosnovano istie kao teritorijalni, izbjegavajui stvarne pregovore. Slino je i s nespremnou Beograda da se hrvatskoj manjini prui ugovorna zatita kakvu uiva srpska manjina u naoj zemlji. Hrvatska je u proloj godini uspjeno predsjedavala Srednjoeuropskom inicijativom. U tome je hrvatska diplomacija pokazala politiku zrelost i organizacijske sposobnosti, a novim inicijativama potaknula je i suradnju SEI-a s Europskom unijom. Predstavnici nae zemlje ukljuuju se u misije OESS-a, prate izbore i bivaju birani na odgovorne dunosti u UN i Vijee Europe. Moji dravni, slubeni i radni posjeti i razgovori s dravnicima Italije, Turske, Portugala, Grke i Ruske Federacije, te brojni susreti predsjednika Vlade i pojedinih ministara, unaprijedili su odnose i proirili krug zemalja koje s Hrvatskom ele jaati suradnju. Posjeti biveg predsjednika Italije Francesca Cossige, bive predsjednice Vlade Ujedinjenog Kraljevstva barunice Thatcher, biveg njemakog ministra vanjskih poslova Genschera i austrijskog Mocka, i dr., kojima trajno ostajemo zahvalni na prijateljstvu i potpori u kritinim trenucima borbe za nezavisnost i meunarodno priznanje, potvrdili su privrenost mnogih uglednih svjetskih politiara Hrvatskoj. Unato navedenim postignuima, nismo ostvarili eljeni napredak u odnosima s Europskom unijom i NATO savezom, to ostaje stratekim odrednicama hrvatske vanjske politike. Uzroci su takvog stanja u neosnovanom zamjeranju toboe nedostatnog ispunjavanja preuzetih meunarodnih obveza. A rije je o raznorodnim meunarodnim pritiscima, kojima se eli izmijeniti politiko stanje u Hrvatskoj, ne bi li je prisilili na ponovno vraanje u, za nas neprihvatljive meudravne integracije, na Balkan u okvirima tzv. regionalnog pristupa. Hrvatska ostaje dosljedna u svojoj politici da kao demokratska zemlja bude konstruktivan imbenik u osiguranju mira i stabilnosti meunarodnog poretka. Od meunarodne zajednice Hrvatska oekuje da prihvati potrebu i obostranu svrhovitost naeg ukljuivanja u Partnerstvo za mir, i odmrzavanje potpisanog PHARE programa, te sklapanje Sporazuma o suradnji s EU-om i o primanju u Svjetsku trgovinsku organizaciju. U iduim mjesecima pridajemo veliku vanost radu hrvatsko- amerikih skupina za provedbu daytonskih sporazuma te za nae ukljuenje u Partnerstvo za mir. Nadamo se i jaanju dijaloga s EU-om, pod predsjedanjem Njemake, te jaem meunarodnom sudjelovanju u ostvarenju brojnih projekata obnove, predoenih na nedavno zavrenoj Konferenciji o obnovi i razvitku. Pred nama su i neodgodive zadae za provedbu Sporazuma o posebnim odnosima izmeu Hrvatske i Federacije BiH, to je od velikog politikog i gospodarskog znaenja. Vrijeme je da se pitanje Prevlake napokon skine s dnevnog reda u sklopu izmijenjenog mandata UNMOP-a te otvore granini prijelazi na Debelom brijegu i Konfinu, a time postigne daljnja normalizacija s Jugoslavijom (Srbijom i Crnom Gorom). Ukupni demokratski razvoj Hrvatske i stabilnost njezina poretka stvara pretpostavke da se ove godine okona misija OESS-a, ime bi se bez ikakvog rizika i posljedica po stabilnost ovog dijela Europe ukljuili u uobiajeni meunarodni sustav. Hrvatska u ovoj godini moe odlunije i u meunarodnim odnosima naznaiti svoje mirnodopsko razdoblje. S jasnim strategijskim ciljevima, svjesni visoke cijene koju smo platili za stvaranje dravne nezavisnosti, gradit emo svoj meunarodni poloaj kao srednjoeuropska i sredozemna zemlja, jaati sveze s euro- atlantskim integracijama, osobito s glavnim zemljama - SAD-om, Njemakom, Francuskom, Velikom Britanijom, Italijom, Austrijom, te s Ruskom Federacijom, Kinom, Izraelom.

Posebnu pozornost moramo posvetiti razvijanju odnosa s onim zemljama u kojima ivi brojna hrvatska zajednica te osobito rjeavanju otvorenih pitanja u odnosima sa susjednim zemljama. Oekujemo da e i bitni imbenici meunarodne zajednice s vie pozornosti prihvaati konstruktivna nastojanja Hrvatske u uvrivanju mira i meunarodnog poretka. III. UNUTARNJA POLITIKA, DEMOKRATSKI POREDAK I NACIONALNA SIGURNOST 1. Ostvarivanje demokratskog sustava dravne vlasti Tijekom protekle godine sva tijela hrvatske dravne vlasti djelovala su sukladno svojim ustavnim i zakonskim ovlastima. Osiguravajui, kao i proteklih godina, jednako djelotvorno hrvatsku slobodu i dravni suverenitet, hrvatska dravna vlast bila je i protekle godine suoena s mnogim izazovima. Kako sam to i zatraio u prologodinjem Izvjeu, jedna od temeljnih zadaa svih tijela hrvatske dravne vlasti bila je poticanje daljnjeg razvoja hrvatske demokracije i graanskog drutva socijalne pravde. Valjalo je u novim, potpuno mirnodopskim uvjetima unaprijediti vladavinu prava. Djelovati na ozbiljenju pravnog poretka, koji osigurava potivanje ljudskih prava, i unutar kojeg su svi jednako podvrgnuti istom naelu ustavnosti i zakonitosti. S obzirom na breme jugokomunistikog naslijea, na obrambeni rat za slobodu, opstojnost i nezavisnost hrvatskog naroda i drave te s obzirom na sve tekoe prijelaznog razdoblja, ne samo lani, nego i za vrijeme od 1990. pa do danas, primjetan je neprestan, postupan, ali i sve bri napredak u primjeni i zatiti Ustavom zajamenih ljudskih prava i hrvatske demokracije u cjelini. No, unato tomu, dananjim stanjem u nekim vanim podrujima ne moemo biti potpuno zadovoljni. Opravdano nezadovoljstvo hrvatskih graana izazivaju injenice da se negativne pojavnosti, na koje sam ve nekoliko puta javno upozoravao, ne uklanjaju dovoljno brzo i odluno. To se, prije svega, odnosi na birokratizam, samovolju i svakovrsne nezakonitosti i zloporabe obnaatelja vlasti, a i onih iz javnih djelatnosti. Prisutne su pojave, ne samo krenja pojedinih ljudskih prava graana, ve i pravnih interesa drave i to, kako izravnim kriminalnim radnjama, tako i prisvajanjem povlastica. Osobito su opasne razliite pojave korupcije i gospodarskog kriminala, koje se protekle godine nisu smanjile. Bre uklanjanje svih negativnih, protuzakonitih i nemoralnih pojavnosti i njihovih posljedica, o uzrocima kojih sam ve vie puta govorio, osobito spreava sporost i neuinkovitost u radu mnogih tijela dravne uprave i lokalne samouprave, i osobito sudbenih vlasti. Prolo je vrijeme upozoravanja na ove pojavnosti, jer su osobito opasne za normalan razvoj hrvatskoga graanskog drutva, pa i sigurnost hrvatske drave. Posljednji je trenutak, gospodo, da svim zloporabama kaemo dosta te da odluno i odmah uinimo za njihovo uklanjanje sve to od nas oekuju i zahtijevaju hrvatski graani i najvii nacionalno-dravni interesi. To je obveza i najvia dunost svih nas, hrvatskih dunosnika, u slubi hrvatskog naroda, ali i svih hrvatskih graana. Jo jednom moram podsjetiti sve, koji to na alost odve olako zaboravljaju, da je ovu demokratsku, nezavisnu i suverenu hrvatsku dravu stvorio i obranio hrvatski narod za sebe i za sve hrvatske graane. Hrvatska dravna vlast stoga mora, doista, biti u pravom smislu narodna, koja postoji zbog svojega naroda, i koja obavlja svoju dunosst na dobrobit cjeline naroda, i svih graana, a ne pojedinih skupina i pojedinaca. Budite sigurni da u osobno, kao hrvatski dravni poglavar, u sklopu svojih ustavnih ovlasti uiniti, uz pomo svih demokratskih snaga, sve to mogu, kako bi Hrvatska to prije, i u najviem obliku postala takvom dravom.

Istina je da je i protekle godine hrvatska dravna vlast nastojala razvijati pravni i politiki sustav - od zakona do zbilje - u smislu ostvarivanja onih ciljeva to proizlaze iz temeljnih hrvatskih drutvenih i nacionalno-dravnih interesa. A ti interesi trae vei sklad izmeu graana i nacije te hrvatske drave i meunarodne zajednice. Oni trae poticanje i unapreenje sklada izmeu posebnih interesa i slobode pojedinaca i pojedinih drutvenih skupina, s dravom. Rije je o razvijanju hrvatskoga graanskog drutva, na osnovama istinske demokracije, s nezamjenjivom ulogom drave, kao pomiritelja razliitih demokratski izraenih posebnih interesa, u postupku oblikovanja hrvatskih nacionalnih probitaka. Hrvatski nacionalni interes pretpostavlja suzbijanje svakog drutvenog i dravnog egoizma ili nametanja posebnih interesa, koji se najee ostvaruju na tetu slabijih. Hrvatski nacionalni interes trai interesno zajednitvo svih sastavnica itavoga hrvatskog naroda, jer samo tako sva razliitost hrvatskoga graanskog drutva moe nai zajedniki demokratski put prihvatljiv za odgovornu veinu. Pritom valja imati na umu da nema pune zatite osobnih i politikih prava, pa ni oivotvorenja pune demokracije, bez istodobnog ozbiljenja socijalnih i gospodarskih prava, odnosno socijalne pravde za sve hrvatske ljude. 2. Pravosue Hrvatski pravni sustav, koji se temelji kako na zapadnoeuropskim pravnim zasadama, tako i na hrvatskome povijesnom pravnom naslijeu (Vinodolski zakonik, poljiki, korulanski, istarski statut, itd.), ubrzano se od 1990. godine vraa svom izvornom uzoru, prihvaajui istodobno najvie europske i svjetske standarde. Na toj crti Hrvatski dravni sabor donio je niz novih, sadrajno bitnih zakona, koji ine osnovu vladavine prava u demokratskoj hrvatskoj dravi. Meutim, sami zakoni, da bi ostvarili svoju svrhu, moraju se dosljedno i na vrijeme primjenjivati. U tome posebnu ulogu ima hrvatsko sudstvo, koje ima objektivnih tekoa, ali u koje se dosta ulae. Podsjeam na obnovu mnogih starih i izgradnju novih sudova, na kompjutorizaciju i na bitno promijenjen status sudaca, na stalnost sudake dunosti i na ustavno jamstvo sudake neovisnosti. Unato svemu tomu, u sudstvu ima previe zaostataka. Broj nerijeenih predmeta vei je od milijun, a samo na zagrebakom Opinskom sudu ima 10.000 predmeta starijih od 10 godina. Zato ne zauuje to su graani sve nezadovoljniji takvim sudstvom. Takvo je stanje neodrivo, jer ugroava ne samo pravnu sigurnost graana i gospodarskih subjekata, ve i ukupno redovito djelovanje dravne vlasti. Potrebne su radikalne mjere, da se takvo stanje to prije promijeni. Valja oivotvoriti nedavno donesene zakljuke Hrvatskoga dravnog sabora o stanju u pravosuu i dovriti raspravu o ustroju sudskog sustava. No, osim toga, nuno je, odmah poduzeti i niz konkretnih mjera kako bi se na svakom sudu osigurala to vea djelotvornost i ve ove godine rijeili, barem najveim dijelom, preostali predmeti. Osobno sam traio bitno poveanje plaa sudaca i drugih dunosnika sudbene vlasti, pa je Vlada takav prijedlog i uputila Hrvatskomu dravnom saboru. No, isto tako, kao hrvatski dravni poglavar, moram traiti da se pootri odgovornost za obnaanje sudake i drugih pravosudnih dunosti, ukljuivi i dosljednu primjenu stegovnih mjera za nerad i za sve druge oblike nesavjesnog obavljanja dunosti. 3. Dravna uprava i lokalna samouprava U prologodinjem sam Izvjeu upozorio na nezadovoljstvo graana s dravnom upravom zbog birokratizma i neuinkovitosti. U protekloj godini dolo je do pomaka na bolje, glede

tehnike opremljenosti dravne uprave. Uvedeno je vie stotina raunala, a u tijeku je i umreavanje u raunalne sustave. Po opremljenosti informatikom opremom dravnih slubi, dostigli smo europske razine. Radi podizanja strune osposobljenosti dravnih slubenika odrani su brojni seminari i savjetovanja s vie od 5.000 polaznika. Kad je rije o nezadovoljstvu graana s radom dravne uprave, ne treba zaboraviti da dravnu upravu ine jo uglavnom naslijeeni kadrovi iz socijalistikog sustava. Zbog toga sam opetovano ustrajao na kadrovskom pomlaivanju, koje se ne provodi dovoljno sustavno, iako ima nekih pomaka. Tako su lani primljena 373 mlada vjebenika, uglavnom visoke strune spreme. Takva poboljanja dovode do djelotvornijeg rada dravne uprave, pa zato treba s njima ubrzano nastaviti. Istodobno sa zapoetim kadrovskim preustrojem, osjetno je poboljan i materijalni poloaj radnika u upravi i lokalnoj samoupravi. U proloj godini prvi je put, s poveanjem plaa isplaena i boinica za 212.000 dravnih slubenika i namjetenika te darovi za djecu i jubilarne nagrade. Radi poveanja uinkovitosti rada dravne uprave, potrebno je to prije provesti odgovarajue promjene na crti racionalizacije upravnog ustroja, na svim razinama od Vlade do upanija i opina. Istodobno ustrajem na zahtjevu za nastavak decentralizacije te za pojaan nadzor nad zakonitou rada i ispravnom odnosu prema graanima. Jo uvijek se graani nepotrebno maltretiraju zahtijevanjem raznih potvrda i uvjerenja o injenicama o kojima tijela dravne uprave ionako vode slubene oevidnike. To dovodi do gubitka vremena i opravdanog negodovanja graana, koje prerasta i u ire nezadovoljstvo prema dravi. Primjerice, od hrvatskih graana, koji imaju osobnu iskaznicu, katkad se trai jo i dostavljanje domovnice, iako dravnim slubenicima mora biti poznato, da nitko ne moe dobiti osobnu iskaznicu tko nije hrvatski dravljanin. Svako nepotrebno birokratiziranje mora ve jednom prestati. Dravna uprava mora, u svakom pogledu, postati stvarni, struni, servis graana i gospodarstva, a time i objektivan predstavnik i zatitnik dravne vlasti. to se tie lokalne samouprave, podsjeam da je Hrvatska i u tekim ratnim okolnostima pristupila ustrojstvu lokalne samouprave sukladno Ustavu, tradicijama, a i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Ustroj lokalne samouprave, kojeg ini 20 upanija, Grad Zagreb, 121 grad i 420 opina, pokazao se dobar, jer je na najbolji mogui nain pribliio graanima obavljanje javnih slubi. Neprijeporna je injenica da su nai gradovi i vraene povijesne opine, postali pokretai razvitka te vie napredovali u proteklih 6 godina nego desetljeima u prijanjem socijalistikom poretku. Treba priznati da neki od gradova i opina, poglavito na podruju od posebne dravne skrbi, nemaju dovoljno vlastitih prihoda za podmirenje zakonskih obveza, a kamoli za razvojne projekte. Drava mora osigurati i u tim, za Hrvatsku iznimno vanim podrujima, gospodarski i duhovni razvoj. Stoga treba pronai nain da se podmire razlike izmeu vlastitih prihoda i obveza. Mnoga, i europska, iskustva upuuju na neophodnu potrebu djelominog financiranja lokalne samouprave iz dravnog prorauna. Vlada mora predloiti takav nain financiranja koji e upanijama, gradovima i opinama osigurati prihode s kojima mogu utjecati na kulturni, prosvjetni, komunalni i gospodarski razvitak, koji e doprinositi kvaliteti ivota na njihovu podruju, a time i stvaranju uvjeta da mladi ljudi ostanu ivjeti na rodnoj grudi, u zaviaju, u blizini roditeljskog doma. Zato sam i u lanjskom Izvjeu preporuio decentralizaciju dravne uprave, kako bi se proirila nadlenost lokalne samouprave, osobito u poveanju nadlenosti velikih gradova i upanija (glede opremanja i odravanja kola, javnog zdravstva, kulturnih ustanova itd.). U tom smislu jaanje materijalnog poloaja i odgovornosti upanija, gradova i opina treba nastaviti.

4. Nacionalno-dravna i graanska sigurnost U same temelje ustroja hrvatske drave ugraene su sve sastavnice nacionalno-dravne i graanske sigurnosti od Ministarstva obrane, ministarstava unutarnjih i vanjskih poslova, do Ureda za nacionalnu sigurnost, sa svim potrebnim sastavnicama obavjetajne i protuobavjetajne slube. Svoje temeljne zadae u stvaranju hrvatske drave, osiguranju njene teritorijalne cjelovitosti i visoke razine graanske sigurnosti, obavili su iznimno uspjeno, usprkos poetnom neiskustvu i mnogim tekoama. Jednako tako svi spomenuti subjekti bili su uspjeni u obrani hrvatstva u BiH te u osiguranju stratekih interesa hrvatske drave. Radi osiguranja trajne opstojnosti demokratske hrvatske vlasti i stabilnosti drutvenog poretka, ope vladavine prava i zatite graanskih prava te fizike i imovinske zatite graana, potrebno je i nadalje pomno razvijati i usavravati sustav nacionalno- dravne sigurnosti. To je zadaa od strateke vanosti, osobito u dananjem globaliziranom svijetu, gdje se u sveopem nadmetanju vode bitke izmeu mnogih drava i velesila, za osiguranje svoje dominacije, odnosno svojih politikih i gospodarskih utjecajnih sfera. Od kakve je to vanosti za opstojnost nezavisne i demokratske Hrvatske svjedoe, i u proteklih godinu dana, brojni, ne sluajni, pokuaji diskreditacije i rastrojstva osobito svih kljunih sastavnica nacionalno-dravne sigurnosti. Suoeni s ovakvim stvarnim stanjem, lieni svih iluzija o pravednosti svjetskog poretka, smatram iznimno vanim da briga za nacionalno-dravnu sigurnost, uistinu, postane sastavnim dijelom nacionalne, politike i moralne svijesti, i savjesti, svih sastavnica hrvatskoga drutveno-politikog ivota, i svakog hrvatskog graanina. Pred Ministarstvom obrane zadaa je odgovorne provedbe mirnodopskog ustroja, ne smanjujui pri tome operativnu spremnost oruane sile. Glavni napori moraju biti usmjereni na jaanje sustava obrambene politike, modernizaciju postrojbi Oruanih snaga, razvitak informatikih i komunikacijskih sustava te na usavravanje izobrazbe i obuke. Na tim osnovama treba teiti suradnji i savezu sa sjeverno-atlantskim i europskim sigurnosnim sustavom, ali i sa svim prijateljskim zemljama. Brojano smanjenje vojske, radi smanjenja proraunskih izdataka, mora se nadomjestiti tehnikom modernizacijom, kako bismo i u budunosti, gradei na iskustvima iz Domovinskog rata, imali profesionalnu, uinkovitu i jaku oruanu silu. Pred Ministarstvom unutarnjih poslova zadaa je ouvanja ukupnog povoljnog stanja javnog reda i sigurnosti. Ralanjujui postignute rezultate, vidljivo je odravanje pozitivnih tendencija smanjenja ukupnog kriminaliteta iz prethodnih godina, istodobni porast razine djelotvornosti otkrivanja sve rairenijih kaznenih djela te dalje poboljanje stanja sigurnosti u cestovnom prometu. Treba uiniti dodatne napore radi postizanja jo boljih rezultata, kako u spreavanju i otkrivanju svih, a napose najteih kaznenih djela, tako i u osiguranju visokog stupnja osobne i imovinske sigurnosti graana, osobito u zatiti ljudskih prava. U ovoj godini potrebno je do kraja provesti racionalan i svrhovit mirnodopski ustroj Ministarstva, vodei rauna o nunosti smanjenja proraunskih izdataka. Veliki izazovi stoje pred hrvatskom sigurnosnom zajednicom. Kljuan je doprinos slubi jaanju unutarnje sigurnosti i stabilnosti u borbi protiv svih oblika organiziranog kriminala (napose trgovina drogom i orujem), preventivnom djelovanju i onemoguivanju terorizma te osobito uinkovitijem protuobavjetajnom radu, kao jedinom pravom odgovoru sve intenzivnijim aktivnostima stranih obavjetajnih i paraobavjetajnih slubi na brojnim podrujima drutvenog i dravnog ivota nae Domovine. IV. GOSPODARSTVO

1. Ocjena proteklog razdoblja Visoki dome! U proteklom razdoblju, od osamostaljivanja hrvatske drave, pa i u protekloj godini, ostvareni su znatni rezultati u obnovi i podizanju gospodarskog ivota. Zasnovani su temelji trino-socijalnog gospodarstva, koje smo uspjeli sauvati i u najteem ratnom vihoru. Pretvorba i privatizacija poduzea u drutvenom vlasnitvu uglavnom je privedena kraju. Posebno treba istai provedbu privatizacije naslijeenog stambenog fonda u drutvenom vlasnitvu. U privatizaciji drutvenih poduzea sudjelovalo je oko dva milijuna graana, preteito uposlenih i ratnih stradalnika, ali i iz svih drugih slojeva stanovnitva. Stanove s velikim popustom otkupilo je vie od 300.000 ljudi, za prosjeno manje od jedne petine njihove stvarne vrijednosti. Sve to upuuje na drutveno-socijalnu irinu provedbe pretvorbe i privatizacije u interesu najirih slojeva hrvatskih graana. A upravo ta se injenica esto eli po svaku cijenu negirati s neosnovanim tvrdnjama o tobonjoj privilegiranosti samo nekih, koji su se obogatili u provedbi pretvorbe. Uvoenjem nacionalne valute napokon je slomljena hiperinflacija te uspostavljena stabilnost cijena i teaja domae valute. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo i porasta brutto-domaeg proizvoda po stopi od 6% godinje, koja je bila najvea meu srednjoeuropskim zemljama u tranziciji. Ostvareni su znatni rezultati u preustrojstvu kriznog socijalistikog i u ratu naruenog gospodarstva. Sanirano je vie od stotinu poduzea, ime je spaeno na desetke tisua radnih mjesta. Postignuti su krupni rezultati u obnovi razorenih podruja te u rjeavanju prognanikoizbjeglike krize. U prilog tvrdnji o meunarodnom priznanju gospodarske stabilnosti govori i u zadnjem mjesecu odobreni kredit Svjetske banke za restrukturiranje Hrvatskih eljeznica u iznosu od 101 milijun amerikih dolara te austrijske Hypo Banke, s potporom austrijske dravne banke za kreditiranje izvoza u iznosu od 9,5 milijardi austrijskih ilinga (4,75 milijardi kuna) za kreditiranje obnove i razvitka Istone Slavonije i hrvatskog turizma. 2. Ostvareni rezultati u 1998. Gospodarska kretanja u 1998. obiljeava niz postignua. Prvi put, nakon 1994., u 1998. godini prevladana je stagnacija izvoza. To je utjecalo da je rekordni platnobilanni deficit iz 1997., od oko 12,5% brutto domaeg proizvoda, smanjen u protekloj godini na oko 7,5%, odnosno za oko milijardu amerikih dolara. Odgovarajuim mjerama gospodarske politike, treba uiniti sve da se deficit u dogledno vrijeme svede na oko 3% brutto domaeg proizvoda. Od posebnog je znaenja i ostvarenje vika sredinjeg prorauna u iznosu od 1,6 milijardi kuna, tj. oko 1% brutto domaeg proizvoda. Za taj je iznos smanjen i ukupni javni dug. To je postignuto unato poreznom rastereenju ukidanjem doprinosa za djeji doplatak i vodoprivredu. Vea usmjerenost na izvoz, kojoj je nuno prethodilo ograniavanje domae potronje, dovela je do stanovitog usporavanja privredne aktivnosti, tako da je stopa rasta brutto domaeg proizvoda u 1998. godini bila neto nia u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Gospodarski ivot u 1998. godini kretao se u uvjetima odravanja makroekonomske stabilnosti. Inflatorni uinak uvoenja PDV-a bio je manji od oekivanog. Pozitivni pomaci

ostvareni su u veini gospodarskih djelatnosti. Nastavljena je obnova u ratu nastradalih podruja, a u svezi s tim povean je i povratak prognanika i izbjeglica. Unato svim potekoama, s kojima smo bili suoeni od stjecanja nezavisnosti zemlje, ostvaren je i znatan porast standarda irokog sloja stanovnitva. Posebno treba istai da su mirovine u protekloj godini porasle izmeu 15-40%, odnosno u prosjeku za vie od 20%, pri emu su najvie poveane najnie mirovine. Dolo je do osjetnog jaanja srednjeg sloja. O tomu svjedoe i podaci da je samo tijekom 1998. godine uvezeno oko 85 tisua osobnih automobila, ija je vrijednost oko 4,5 milijarde kuna, a prethodne 1997. godine ak 119.747 automobila, u vrijednosti oko 5 milijardi kuna. Uzlaznu putanju uvoza vozila imamo u svih proteklih est godina. Broj registriranih osobnih vozila u privatnom vlasnitvu od 1992. godine do konca 1998. godine poveao se za 306 tisua, a 490.319 osobnih vozila registrirano je prvi put. Od ukupnog broja od 200.000 osobnih vozila registriranih u 1997. i 1998. godini prvi put, na srednja i luksuzna vozila otpada oko 162.000. O jaanju srednjega sloja svjedoe nam i podaci o desecima i desecima tisua hrvatskih graana koji sve vie odlaze na ljetovanje ili zimovanje u druge, ne samo susjedne zemlje. U proloj godini inozemni turistiki promet naih graana porastao je - u odnosu na prethodnu za 10%, a za ovozimsku sezonu dostigao je 140.000 izlazaka hrvatskih graana u druge zemlje! U prilog tvrdnje o jaanju srednjeg sloja rjeito svjedoi i podatak da je ukupna tednja stanovnitva, u kunama i u stranoj valuti u 1998., poveana s oko 30 na oko 36 milijardi kuna, to je poveanje ak za oko 20%. U proloj 1998. osigurana su, prvi put, znatnija namjenska sredstva za financiranje stambene izgradnje za mlade brane parove, a ustanovljene su i nove tednokreditne institucije za financiranje takve izgradnje. Osnivanje tih institucija, predstojea reforma mirovinskog osiguranja te poticanje drugih oblika dugorone tednje, bitne su pretpostavke za poveanje ukupne razine nacionalne tednje, kojom se osigurava postizanje oekivanih visokih stopa odrivog rasta. Zbog jo uvijek nedovoljne ukljuenosti u meunarodna financijska trita, ali i radi vlastite opreznosti u odnosu na kretanja meunarodnog pekulativnog kapitala, neposredni negativni uinci svjetske financijske krize na domaa kretanja nisu bili tako veliki. Meutim, negativne posljedice te krize nisu nas mimoile, posebno kad je rije o uvjetima zaduenja u inozemstvu te o poveanom oprezu stranih ulagaa glede prihvaanja veih privatizacijskih projekata. Unato svim pozitivnim rezultatima, ostvarenim u proteklom razdoblju, jo uvijek se susreemo i s nekim veoma ozbiljnim negativnim pojavnostima. Tu prije svega mislim: - na nedovoljno brz rast proizvodnje i zaposlenosti; - na rast registrirane nezaposlenosti; - na sve sloenije probleme velike nelikvidnosti; - na visoke kamatne stope; - na izbijanje krize u nekoliko srednjih i manjih banaka; - na visok stupanj razliitih oblika potronje; - na nesposobnost dijela poslovodstava da bude nositelj poduzetnikih i drugih poslovnih inicijativa; - i osobito na pojavnosti nemoralnog ponaanja, mita, korupcije te na neuinkovit rad sudstva. Rjeavanje svih tih spomenutih problema mora biti u samom aritu dravne, i posebno gospodarske, politike u novoj 1999. godini. 3. O gospodarskoj politici u 1999. elim rei: rjeavanju naprijed spomenutih problema, teite gospodarske politike u ovoj godini mora biti: - na uvrivanju i poticanju trinoga gospodarstva; - na poticaju stvaralakih napora i

strunog usavravanja gospodarskih poslovodstava; - na poticajima poduzetnikog duha i inovacija radi gospodarskog i tehnolokog napretka; - na ostvarivanju to veih stopa odrivog gospodarskog rasta; - na postizanju ravnomjernog razvitka svih hrvatskih krajeva; na porastu zapoljavanja; - na poticanju i poveanju izvoza i otvaranju prema svijetu; - na privlaenju izravnih stranih investicija; - na stimuliranju svih oblika tednje i investicija te na promjeni njihove strukture; - na opem jaanju poslovnog morala i financijske discipline, posebno u naplati doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje; - na poboljanju osposobljenosti i uinkovitosti svih subjekata gospodarske politike. U skladu s potrebom dosljedne provedbe politike usredotoenog napora te poticanjem kvalitetnijih initelja razvitka, u proraunu za 1999. godinu ogranien je rast ukupnih javnih rashoda, tako da rastu sporije od brutto domaeg proizvoda, s njihovom preraspodjelom u korist manjeg broja vanijih prioriteta. U ovoj godini jedna od najvanijih zadaa gospodarske politike mora biti svrhovita djelomina privatizacija javnih poduzea, i banaka, u veinskom dravnom vlasnitvu. Radi rjeavanja, veoma gorueg otrog i sloenog, problema nelikvidnosti, Vlada treba poduzeti cjelovit program mjera s kojima e se unaprijediti platni promet, osigurati urednija naplata za mirovinsko i invalidsko osiguranje, skratiti steajni postupak te ostvariti urednije poslovanje dravne uprave i financija. Ublaavanju problema nelikvidnosti pridonijet e i produljenje roka obrauna i naplate PDV-a s 15 na 30 dana. Hrvatska narodna banka, i u ovoj godini, treba provoditi umjereno restriktivnu monetarnu politiku, da bi se sprijeile nagle promjene nominalnog teaja kune, izbjegle pojave kreditnofinancijske krize i osigurao odriv rast plasmana privatnom sektoru. HNB mora ustrajati na poveanju deviznih priuva, koje su ve u 1998. u odnosu na prethodnu godinu porasle sa 2,54 na 2,82 milijarde amerikih dolara, to je poveanje od oko 11%. Dosljednom primjenom novog Zakona o bankama, Hrvatska narodna banka treba osigurati uinkovitiji nadzor nad radom poslovnih banaka, radi spreavanja pojava i irenja bankarske krize te ouvanja povjerenja u ukupni bankovni sustav zemlje. Sreivanje stanja u monetarnoj sferi trebalo bi pridonijeti i stabilizaciji kamatnih stopa na nioj razini. U ostvarivanju navedenih zadaa u ovoj godini, mora doi do izraaja puna politika, i profesionalna, odgovornost svih nositelja gospodarske politike. Odgovornost za ostvarivanje stratekih i bitnih zadaa gospodarske politike u 1999. godini moraju ponijeti svi oni koji su za to pozvani, i koji na to mogu utjecati: od Sabora, Vlade i Gospodarske komore, do drugih poslovnih udruga te sindikata i politikih stranaka. Svi spomenuti, Vladini i drutveni imbenici, moraju se uspjenije ukljuiti i u razbijanje antipoduzetnike klime. I to ne zato da bi se zatitile bilo ije privilegije, zatakale moebitne nezakonitosti ili udovoljilo kojekakvim neosocijalistikim pritiscima, ve da bi se stvorilo pozitivno ozraje za kreativan i uspjean poslovni rad, odnosno normalan gospodarski ivot. V. DRUTVENE DJELATNOSTI 1. Predkolska, osnovna i srednja naobrazba Hrvatska drava mora temeljiti svoju budunost na nacionalnoj samosvijesti, strunoj osposobljenosti, moralnoj vrstini i vjeri svojih graana, da e u domovinskom krilu moi razviti sve svoje osobne, stvaralake, znanstvene, umjetnike, strune ili portske sposobnosti, sve do najvie svjetske razine. Osnovnu ulogu u takvom razvitku ima hrvatski prosvjetni sustav. Srednje i osnovne kole te djeji vrtii, obuhvatili su 1998. godine vie od 750.000 djece, odnosno 17% stanovnitva Hrvatske. Takvom irinom hrvatsko je kolstvo u samom svjetskom vrhu.

I nadalje se teko uklanjaju naslijeene posljedice komunistike devastacije kolstva, a prisutne su i posljedice nedavne agresije i ratnih razaranja. Ipak, sveukupna djelatnost na preoblikovanju nastavnih programa, dobavi suvremene kolske opreme te na poboljanju izvedbe nastave i ocjenjivanja znanja - dobivaju u 1998. godini novi zamah. Izgraeno je i rekonstruirano 440 kolskih zgrada, uz cijenu od oko 250 milijuna kuna. Po socijalnim su kriterijima nabavljeni udbenici za oko 250.000 uenika osnovnih i srednjih kola. Samo osnovne plae desetaka tisua uitelja i nastavnika te ostalih zaposlenih u prosvjetnom sustavu, poviene su u proloj godini u prosjeku za 21%, u skladu s odlunom dravnom politikom da se u mirnodopskim uvjetima zaposlenima u kolstvu maksimalno poboljaju struni, statusni i materijalni uvjeti ivota. Provodei takvu politiku, drava je u 1998. godini sama pokrila veliku veinu trokova kolskog sustava, to je iznosilo znatnih 3,6 milijardi kuna, odnosno 7,7% dravnog prorauna za 1998. godinu. 2. Visoko kolstvo, znanost i tehnologija Visoko kolstvo nosi golemu odgovornost za izobrazbu onih mladih ljudi o ijoj strunosti, stvaralakim sposobnostima, mudrosti i domoljublju, najvie ovisi osposobljenost Hrvatske da bude ravnopravno ukljuena u zajednicu zemalja razvijenog svijeta. To je jedan od razloga to dravna vlast ini sve da visokom kolstvu omogui kvalitetno obavljanje te svoje zadae. S 1998. godinom uglavnom je zavren etverogodinji program, tijekom kojeg je sainjeno, i zatim od najboljih strunjaka ocijenjeno vie stotina novih nastavnih programa dodiplomskih i poslijediplomskih sveuilinih studija. irinom i brojnou tih programa, osobito u podruju drutvenih i humanistikih znanosti, uklanjaju se posljedice nedavne, usko ideologizirane prolosti. Ujedno je, uvaavajui najuspjenija svjetska iskustva, dan poticaj i zamah, odvajanju strunih od sveuilinih studija. Tako je u proloj godini utemeljeno 5 novih veleuilita, 3 samostalne visoke kole i 7 visokih uiteljskih kola. Visokokolskom nastavom obuhvaeno je 85.000 studenata, a samo 1998. godine upisano je novih 27.000 studenata. Uvjetima ivota i rada studenata posveuje se iznimna pozornost, napose irenjem sustava stipendiranja, kojim se potie njihova izvrsnost, njihov interes za podruja posebne dravne skrbi i za otoke te interes za nove, moderne, strune i sveuiline studije. U tom su sklopu posebno vani sveuilini poslijediplomski studiji, kojih je visoka znanstvena kakvoa jedan od nezaobilaznih uvjeta odranja Hrvatske u svijetu razvijenih. Stoga je preteni dio hrvatskoga znanstvenog napora u proloj godini bio usmjeren prema znanstveno-nastavnim institucijama. Znanost, kojoj je osnovni cilj spoznavanje novog, mora biti izvorite i poticaj novih visokih tehnologija, to nastaju i razvijaju se na jakom spoju prirodoslovnih s tehnikim, biotehnikim i medicinskim istraivanjima. Upravo je taj spoj prekinut u bivem socijalistikom sustavu, to je neminovno imalo za posljedice tehnoloko zaostajanje Hrvatske te odljev znanja i talenata u zemlje razvijenog svijeta. Nacionalni znanstvenoistraivaki program za 1996.-1998. godinu predvidio je sklop mjera za prevladavanje takvog stanja. Ponajprije, uveden je nov sustav znanstvenih programa i projekata, koji, prema kakvoi i nacionalnom interesu, selektivno financira pojedine istraivake djelatnosti. Poboljanjem radnih i ivotnih uvjeta, razvijen je sustav potpore mladim znanstvenicimanovacima, zaposlenima na odabranim projektima i programima. Tako se npr. za njih u Zagrebu i Osijeku zavrava 120 stanova i pedesetak kua. Uz brojne druge objekte, zavrena je i zgrada Temeljnih medicinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, opremljena najmodernijom znanstvenom opremom.

Potiui tehnoloki razvoj, Ministarstvo znanosti i tehnologije izgrauje mreu tehnolokih sredita, koja okupljaju poduzea zainteresirana za prihvaanje novih tehnologija. Svi su ti napori ogranieni razmjerno malim sredstvima od oko 3,4% dravnog prorauna za 1998. godinu koja su se mogla izdvojiti za znanstvenoistraivaku i razvojnu djelatnost te razmjerno malim potrebama za novim znanjima koje zasad pokazuje gospodarski sustav. Takvo stanje ve je znatno poboljano u odnosu na proteklo razdoblje, a u neposrednoj budunosti mora se i dalje odluno mijenjati. 3. Kultura Kultura, kao ono pojedinano i kolektivno dobro, na steevinama koje se u prolosti utemeljuju i uvaju nacionalni identitet, a na stvaralakim izvorima u sadanjosti grade mostovi prema budunosti, u protekloj godini biljei kljuni iskorak. Hrvatska jasno odreuje kulturnu politiku na razini opih nacionalnih vrednota, ali i kao skup posve konkretnih pojava, smjernica i mehanizama kojima hrvatske kulturne steevine treba ouvati i unapreivati. Na kulturnom je podruju osobito osjetljivo kako usklaivati raznorodne pojavnosti i interese: one iz nacionalne posebnosti i one iz sve nametljivije globalizacije; tradicionalne i inovativne, veinske i manjinske, centralne i decentralizirajue, one to se zauzimaju za nacionalnodravnu samosvojnost i one naciji suprotstavljene, koje toboe jedino afirmiraju civilno, univerzalno drutvo. Drugim rijeima: kako istodobno promicati i rjeavati suprotstavljenost razliitih ciljeva i idejnih usmjerenja nacionalno-dravne politike i pojedinih sastavnica drutva? Primjerice, gospodarsku probitanost i kulturne potrebe, politiku demokraciju i iskljuivi individualizam, drutvenu suprotnost i solidarnost te kulturu drutvenog i ljudskog ponaanja? Odgovori na ta bitna pitanja suvremenoga drutva, u naim oteanim okolnostima obnove i prijelaznog razdoblja, izneseni su u Nacionalnom izvjeu o hrvatskoj kulturnoj politici, to je verificirano s najviim ocjenama na europskoj razini, i stoga moe posluiti kao putokaz kulturnog razvitka u ovoj godini. Kulturni napredak zajamuje postupno poboljanje materijalne osnovice. U dravnom proraunu sredstva namijenjena kulturnim djelatnostima u ovoj godini, u usporedbi s proteklom, poveana su za 6,75% i ine oko 1% prorauna. Tomu treba dodati znatna lokalna sredstva. Ukupnim izdvajanjima za kulturu Hrvatska se pribliila visokim europskim standardima. Najvanije kulturne djelatnosti u ovoj godini, u prvom bi redu trebale obuhvatiti dalju obnovu spomenike batine stradale u Domovinskom ratu; pregovore s Vladom SR Jugoslavije o povratu otuenoga hrvatskog umjetnikog blaga te predaju dokumentacije za uvrtenje povijesne jezgre Varadina, Velikog Tabora, osjeke Tvre, episkopalnog kompleksa u Zadru i ibenske katedrale na UNESCO-vu listu svjetske kulturne batine. Nakon otvorenja novog stalnog postava Moderne galerije u Zagrebu te Galerije Metrovi u Splitu u protekloj, u ovoj godini namjera je poloiti kamen temeljac novom zdanju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Vrijedno je spomenuti znatan pomak u proloj godini u filmskoj proizvodnji na 7 igranih filmova, naroito u usporedbi s godinama prije uspostave hrvatske nezavisnosti, kada su se u Hrvatskoj u prosjeku godinje proizvodila 2 do 3 filma. Ministarstvo kulture, u suradnji s HRT-om, i u ovoj e godini sufinancirati najmanje sedam igranih filmova, a i proizvodnju dokumentarnog i animiranog filma. Za otkup knjiga i poticanje izdavatva izdvojeno je 7 puta vie sredstava no prethodnih godina: 54 milijuna kuna za tiskanje i otkup knjiga te obnovu knjinog fonda u knjinicama, i

6 milijuna kuna za asopisnu djelatnost, dakle ukupno 60 milijuna kuna. Unato tomu, ima potekoa izazvanih ne toliko uvoenjem poreza, ve zbog malog trita i niskih naklada. U ovoj godini bit e nuna rasprava o dugoronom rjeenju poloaja knjige, kao jedinstvenog kulturnog dobra. I na podruju glazbeno-scenske umjetnosti treba nastaviti s jo sustavnijim poticanjem nacionalnih, profesionalnih i amaterskih institucija te vrsnih umjetnika. Ustrajno treba snaiti nazonost hrvatske kulture u svijetu, isticati njezinu osobnost, sudjelovati u meunarodnim projektima s podruja kulture, medija i novih komunikacijskih tehnologija. Blistav uspjeh, moderne i samosvjesne Hrvatske, na Svjetskoj izlobi u Lisabonu drim zalogom uspjeha u projektima koji slijede, napose izlobe Kranstvo u Hrvata u Vatikanu. 4. Zdravstvo Zdravstveno stanje moemo, prema uobiajenim indikatorima Svjetske zdravstvene organizacije, ocijeniti i u protekloj godini povoljnim. tovie, boljim nego u veini zemalja u tranziciji, a posebno uzevi u obzir ukupna sredstva utroena u zdravstvenu zatitu. Valja podsjetiti da se, prema ukupnom izdvajanju za zdravstvo, nalazimo meu zemljama koje daju razmjerno visoku prednost zdravstvenoj potronji (otprilike izmeu 8 i 9% od BDP), iako su ta sredstva u konanim iznosima viestruko manja od onih u najrazvijenijim zemljama. Zbog toga, u tenji za poboljanjem, oekivanja treba svesti na stvarne mogunosti. U protekloj godini, u skladu s inicijativom to sam je dao i u prologodinjem Izvjeu, Ministarstvo zdravstva zapoelo je iroku aktivnost na reorganizaciji zdravstvenog sustava u suradnji sa Svjetskom bankom te uz pomo strunjaka i javnih djelatnika neovisno o politikim stranakim opredjeljenjima, s ciljem postizanja takvog preustroja koji e omoguiti stabilno financiranje i osiguravanje temeljne zdravstvene zatite svima. Pri tome, u skladu s poimanjem socijalne drave (koja daje za onoga tko nema, a tko ima sudjeluje u trokovima), a koristei i pozitivna iskustva drugih zemalja, treba poticati osobnu odgovornost i ulaganje korisnika u vlastito zdravlje. U preoblikovanju zdravstvenog sustava vano je razmotriti osiguravanje potrebnih sredstava. Valja omoguiti vie razina i oblika zdravstvenog osiguranja. Zajedno sa strunjacima i njihovim udrugama, valja odluiti o granicama potronje sukladno mogunostima, odnosno o najracionalnijoj raspodjeli sredstava, koja su na raspolaganju za osnovnu zdravstvenu zatitu. Promjene u sustavu zdravstvenog osiguranja treba provoditi odlunije i bre. U tom smislu obvezujem sve sudionike, jer je u protekloj godini, zbog znatnog porasta potronje u odnosu na prethodnu godinu, dolo do zabrinjavajue narasle nelikvidnosti uzrokovane nesrazmjerom izmeu potronje i prihoda. Hrvatska drava mora voditi brigu o zdravstvenom stanju nacije, brinuti za razvitak i unapreenje sustava te osigurati postupno poboljanje osnovne zdravstvene zatite. Zbog toga razvitak zdravstva mora biti i dalje jedna od prvotnih zadaa. 5. Socijalna politika Socijalna politika Vlade mora se temeljiti na ulaganju i na brizi za ljude, od roenja do najstarije dobi. Ona obuhvaa demografsku politiku, zdravstvenu zatitu, zapoljavanje, brigu o ugroenim skupinama stanovnitva (invalidi, rtve rata, nemoni, siromani, djeca), zdravstveno, mirovinsko i osiguranje za sluaj nezaposlenosti te suzbijanje razliitih neprimjerenih socijalnih oblika ponaanja. Hrvatska danas, s jasnim socijalnim opredjeljenjem, ali i s teretom tegobnog naslijea,

pristupa cjelovitoj i djelotvornoj socijalnoj politici sustavnim ustrojem socijalne infrastrukture. Jaanje hrvatskoga gospodarstva pretpostavka je za uinkovitu socijalnu politiku. Treba isticati da je Ustavna odgovornost za vlastito, osobno i drutveno blagostanje ne samo dravna, ve mora biti i pojedinana i zajednika svim drutvenim sastavnicama. Vaan dio socijalne politike jest u osiguranju socijalne pravde i drutvene brige, koja titi nemone i siromane, osigurava ravnopravno ukljuivanje u ivot sviju te spreava razne oblike izopaenog ponaanja, kao to su lako, brzo i nezakonito bogaenje. Socijalna nepravda oituje se i u razlikama u raspodjeli dohotka neprimjerenim ovom stupnju razvitka. U 1998. godini ostvareni su znatni pozitivni rezultati u svim podrujima socijalne politike i socijalne skrbi: prije svega u obnovi i povratku; objedinjavanju brige za branitelje i rtve rata u posebnom ministarstvu; u novom zakonodavstvu o mirovinskom osiguranju, obitelji i drugima te u programu nacionalne politike zapoljavanja. Treba istaknuti da se socijalni problemi ne uklanjaju brzim rjeenjima te i u ovoj godini valja nastaviti izgraivati takvu cjelovitu socijalnu politiku koja e Hrvatsku sve vie potvrivati kao socijalnu dravu. 6. Hrvatski port u 1998. godini Hrvatski je port tijekom 1998. godine nastavio s nizom uspjeha, zapoetih od dravnog osamostaljenja. Na svjetskim i europskim natjecanjima, u pojedinanoj i momadskoj konkurenciji svih kategorija, osvojene su 174 medalje, od ega 41 zlatna, 62 srebrne i 71 bronana. Bitno je istaknuti da su mlai portski uzrasti osvojili 53% medalja. To nam daje vjeru u velike mogunosti i uspjenost hrvatskoga porta i u iduim godinama. Posebno valja istaknuti sjajan uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, koja je na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, izmeu svjetskih nogometnih velesila, osvojila tree mjesto te tako podigla i proirila ugled Republike Hrvatske i u najudaljenijim dijelovima svijeta. U tom sklopu istiu se i pojedinani rezultati hrvatskih klubova (nogometnih Croatije, Hajduka i Varteksa, veslaa splitskoga Gusara, pa vaterpolskih, rukometnih i drugih klubova) te pojedinih natjecatelja: svjetski rekord i europsko zlato Miloa Miloevia u plivanju, prvo mjesto Davora ukera kao najboljeg strijelca na Svjetskom nogometnom prvenstvu, tenisko finale u Wimbledonu Gorana Ivanievia, sjajni uspjesi mlade skijaice Janice Kosteli, drugo mjesto Zorana Primorca u stolnom tenisu te uspjesi Branke Pereglin, Tamare Boro i drugih. Visoki rezultati hrvatskih portaa doli su kao rezultat probuene nacionalne samosvijesti, ponosa i zanosa te spremnosti na portvovnost za uspjeh svoje Domovine. A budunost je hrvatskoga porta u talentiranoj mladoj generaciji kojoj treba posvetiti punu pozornost te pruiti to veu potporu, imajui na umu da je briga o mladima, omoguivanjem bavljenja portom, ujedno i borba protiv svih negativnih pojavnosti suvremene civilizacije: razliitih kriminalnih i nemoralnih pojava, uporabe droge i drugih oblika ovisnosti. Vjerujem da e i u ovoj godini na portskim natjecanjima, u zemlji i u svijetu, hrvatski portai nastaviti sjajne uspjehe, te i na taj nain iriti ugled svoje hrvatske Domovine. tovani predsjedavajui i zastupnici oba Doma Hrvatskoga dravnog sabora, tovani dunosnici izvrne i sudbene vlasti, tovani uzvanici i svi hrvatski graani, VI. ZAKLJUNO Nakon ostvarenja potpunog suvereniteta i nad posljednjim dijelom dravnog teritorija, hrvatski narod s pravom oekuje da e sva tijela hrvatske vlasti usredotoiti sve svoje snage i napore na ostvarivanje blagostanja svih graana. A u mirnodopskim uvjetima - nedvojbeno -

mora biti glavni cilj u izgradnji pravedne i socijalne narodne drave. Kao najvanije i bitne zadae u ovoj godini pred sve dravne i drutveno-gospodarske subjekte postavlja se: Prva zadaa ostaje ouvati gospodarsku i unutranju drutveno- politiku stabilnost. Ostvarivanje rasta brutto-domaeg proizvoda, temeljni je preduvjet za rjeavanje socijalnih pitanja i svih ciljeva socijalno pravedne drave. Sveukupnom gospodarskom politikom treba poticati proizvodnju i zapoljavanje, smanjenje nezaposlenosti, bri rast izvoza od rasta brutto domaeg proizvoda te dalje smanjenje deficita na tekuim raunima bilance plaanja. Ubrzanje privatizacije, ukljuujui privatizaciju turistikih objekata i velikih javnih poduzea i banaka, doputanjem sudjelovanja i inozemnih investitora, jedan je od kljunih zadataka gospodarske politike. Posebna zadaa od najvee vanosti jest stabiliziranje i konsolidacija bankovnog sustava, radi jaanja povjerenja u hrvatske banke temeljem novog Zakona o bankama. Vlada treba osigurati donoenje i provedbu stratekog razvitka na svim podrujima. Ne samo radi ekolokih, ve i drugih razloga treba odustati od planova za izgradnju nove termoelektrane na ugljen bilo gdje. Osobitu pozornost treba posveivati obnovi i razvitku poljoprivrede i turizma, povratku iseljenika te prognanika i izbjeglica na osloboena podruja. Iskustvo je pokazalo da su obnova i razvitak gospodarstva na osloboenim podrujima, odnosno podrujima od posebne skrbi, bitni preduvjeti povratka prognanika svojim domovima i doseljavanja hrvatskih izbjeglica u opustjele predjele. Vane zadae oekuju pravosue, od kojeg se trai odluno i brzo sankcioniranje svih oblika nezakonitosti i zloporaba. Djelotvornost pravosua bitna je za rjeavanje niza nagomilanih sluajeva u gospodarstvu, u fiskalnim prekrajima te zloporaba u bankovnom i svakom drugom poslovanju. Da bi itav pravosudni sustav na elu s Vrhovnim sudom, kao i Ustavni sud, bio uinkovitiji, oni moraju djelovati kao skladna cjelina, u ustroju hrvatske dravne vlasti. To valja imati na umu i u svezi s prestankom mandata sadanjim lanovima Ustavnog suda ove godine. U radu pravosudnih tijela od bitnog je znaenja kanjavanje pojedinanog protupravnog stjecanja osobne koristi, zbog nezasitne pohlepe, a na tetu zajednice i opeg dobra. Dravna uprava i lokalna samouprava moraju u slijedeoj godini dosljednije nastaviti izgradnju sustava osposobljene, strune i odgovorne uprave te odluno uklanjati sve oblike birokratizma i svakovrsnih zloporaba. Potrebno je pristupiti i smjetajnoj decentralizaciji pojedinih ustanova dravne uprave izvan Zagreba, radi mnogih, pa i demografskih razloga. S obzirom na ope prilike, smatram za uputno i svrhovito da provedemo stanovitu rekonstrukciju Vlade u smislu smanjenja prevelikog broja ministarstava objedinjavanjem srodnih poslova. Sadanji ustroj Vlade dijelom smo naslijedili, a dijelom je proiziao iz ratnih okolnosti. Vlada ima 22 ministarstva, dok je taj broj u dvadesetak demokratskih i tranzicijskih zemalja znatno nii. Drim da promjene u ustroju Vlade treba provesti, unato tomu to je ova Vlada, s premijerom Zlatkom Mateom, vrlo uspjeno obavljala svoje dunosti za sve vrijeme dosadanjega trogodinjeg mandata, pa i posebno u proloj godini. Promjene to ih imam na umu, a koje u predloiti Vladi i Saboru, trebale bi uslijediti radi breg i uinkovitijeg rjeavanja vanih i neodlonih pitanja, ali i radi poticanja smanjenja i vee uinkovitosti upravnog ustroja na svim razinama. Svrha potrebnog preustroja Vlade trebala bi omoguiti i veu, prepoznatljivu odgovornost i jedinstvenost dunosnika Vlade u donoenju cjelovitih i hitno potrebnih rjeenja, kako kratkoronih tako i dugoronih pitanja, radi izbjegavanja kanjenja usuglaavanjem izmeu

razliitih resora. Smatram da su potrebne neodgodive preinake i u ustroju i radu pravosua, odnosno sudstva, radi vee djelotvornosti i uinkovitosti, to je od velikog politikog i gospodarskog interesa sveukupne javnosti. U provedbi politike za oivotvorenje socijalno pravedne drave, kljuno je nastaviti sa to uspjenijim rjeavanjem umirovljenikih problema. Porast mirovina mora biti prvorazredni zadatak, ali na realnim izvorima, da se ne bi ugrozila unutarnja gospodarska stabilnost, pa prema tome i pogorao sam poloaj umirovljenika. U provedbi zadaa za osiguranje drutveno stabilnog drutva kljuno je osigurati kvalitetnu zdravstvenu zatitu puanstva. Ali, i rjeavanje problema zdravstva nije mogue bez preoblikovanja sustava i novih oblika financiranja, pri emu valja osigurati potivanje osnovnih naela zdravstvene struke. U ovoj godini treba omoguiti dosljednu provedbu Nacionalnog znanstvenoistraivakog programa, prije svega nastavak reforme visokog obrazovanja i kolskog sustava sa stanovita opih potreba drutveno-politikog, znanstvenog, kulturnog i gospodarskog razvitka. Razumnim pristupom u raspolaganju dravnim proraunom, treba omoguiti dalji kulturni razvitak, osobito u uvanju kulturne batine, jaanju kulturnog identiteta nacije i poticanju kulturnog stvaralatva. Sve te zahtjevne zadae valja uspjeno ostvarivati u sloenim meunarodnim okolnostima. Za strategijske interese hrvatske drave i za sigurnost hrvatskog naroda od bitne je vanosti dosljedno oivotvorenje Sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom BiH te osiguranje uinkovitog rada Zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske i BiH. Posebnu pozornost treba posvetiti okonanju rada Povjerenstva za granice sa Slovenijom, s BiH i Jugoslavijom.Bilateralnim sporazumom sa SR Jugoslavijom o Prevlaci valja nastaviti proces normalizacije odnosa, rijeiti otvorena gospodarskoprometna pitanja i odluno ustrajati na rjeavanju sukcesije. Kljune zadae u meunarodnoj politici, glede lanstva Hrvatske u meunarodnim asocijacijama, ostaju prikljuenje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i CEFTI, uklanjanje smetnji ulasku u europske integracije te jaanje prijateljskih i partnerskih odnosa sa SAD-om, zemljama Europske unije, susjednim dravama, ali i s Ruskom Federacijom, s Kinom, Izraelom i s drugim zemljama. U unutarnjem drutveno-politikom ivotu treba poticati to potpuniji razvitak istinske i odgovorne demokracije, osigurati punu djelotvornost pravnog poretka, radi jamstva ope vladavine prava i zatite prava svakog ovjeka te dosljedno nastaviti politiku pomirbe i jaanje sloge svih drutvenih slojeva. U tom smislu posebno veliku ulogu treba imati Hrvatski dravni sabor, koji se u svojoj djelatnosti mora vie posvetiti bitnim pitanjima unutarnjeg razvitka i meunarodnog poloaja Hrvatske. Jamano, moe se oekivati da e ostvarivanje spomenutih ciljeva za poveanje socijalne sigurnosti i ivotnog standarda graana, dovesti do dalje potvrde graanina kao pojedinca, kao temeljnog drutvenog oslonca hrvatske demokracije, a time i nacionalne nezavisnosti. Te zahtjevne ciljeve moemo ispuniti samo zajedniki, sa svim demokratskim i drutvenonacionalno odgovornim ljudima, od umirovljenika do hrvatske mladei. S vrstom vjerom da i u daljnjoj sveukupnoj izgradnji Domovine moemo raunati na jedinstvo velike veine hrvatskog naroda, uspjet emo prebroditi postojee tekoe i uspjeno rijeiti sve suvremene probleme. U dananjem, novom, mirnodopskom razdoblju, usprkos sloenosti gospodarskih i socijalnih prilika, tekoe su neznatne prema onom to smo sve proli u tekim danima agresije, Domovinskog rata, obrane i izgradnje te meunarodnog priznanja samostalne hrvatske drave.

Moja glavna poruka Hrvatskomu dravnom saboru i hrvatskoj javnosti jest da ostvarivanje blagostanja svih hrvatskih graana, u sklopu oivotvorenja pravedne i socijalne drave, postaju najvaniji i glavni ciljevi politike dravnog vodstva. Za oivotvorenje tih velikih i plemenitih ciljeva potrebni su zajedniki napori dravne i svekolike vlasti te svih drutvenih slojeva i subjekata i nacionalno odgovornih ljudi.