Predgovor napisoo Jos Argelles

itanje ove knjige bilo je snano i stimulativno iskustvo. Na svakoj stranici nalaze se prodorni i snani uvidi koji rasvjetljuju najdublje misterije ljudske povijesti i evoluciju ljudske svijesti." dr. Michael E. Sal la, Centar za globalni mir

Callemanova knjiga o majanskom kalendaru moe svakog tko je proita podii na novu razinu razumijevanja." dr. Jos Argelles, autor knjige Time and Technosphere"

Proroanski majanski kalendar nije povezan s gibanjem planetarnih tijela. On funkcionira kao metafizika mapa evolucije svijesti i biljei tijek duhovnog vremena, pruajui tako uvid u novu znanost o vremenu. Kalendar je povezan s devet ciklusa stvaranja, od kojih svaki predstavlja devet razina svijesti ili devet podzemnih svjetova na majanskoj Kozmikoj piramidi. Carl Johan Calleman pomou empirijskog istraivanja pokazuje kako ta piramidalna struktura razvoja svijesti moe objasniti posve razliite pojmove kao to su zajedniko podrijetlo svjetskih religija i suvremene pritube da vrijeme prolazi sve bre. itatelji e saznati da se vrijeme ubrzava jer iz materijalistikog Planetarnog podzemnog svijeta prelazimo na novu i viu frekvenciju svijesti - Galaktiki podzemni svijet - kako bismo se pripremili za konanu Univerzalnu razinu svjesnog prosvjetljenja. Majanski kalendar i transformacija svijesti predstavlja nam majanski kalendar kao duhovno pomagalo koje nam pomae u boljem razumijevanju prirode svjesne evolucije u ljudskoj povijesti i daje nam konkretne korake pomou kojih se moemo uskladiti s tim rastom prema prosvjetljenju.

Carl Johan Calleman ima doktorat iz fizikalne biologije, radio je kao strunjak za karcinom pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Majanski kalendar poeo je istraivati 1979. godine, a sada' predaje diljem-svijeta. Takoer je napisao knjigu Solving the Greatest Mystery of Our Time: The Mayan Calendar" (Rjeavanje najveeg misterija naeg vremena: majanskog kalendara"). ivi u vedskoj.
EQ@2008

Kukulkan, Pernata zmija, srednjoameriko je boanstvo kojeg su Azteci zvali Quetzalcoatl. Simbolizira svjetlost i dualnost, nositelj je energije 9 Ik u Svetom kalendaru. Kukulkan je igrao vanu ulogu u pogledu na svijet drevnih meksikih civilizacija, a dolazio je u brojnim oblicima, primjerice, kao bog vjetra na ovoj slici. Ponekad je utjelovljen i u ljudskom obliju, a zbog njegove prirode svjetlosnog principa ponekad se govori da su njegove zemaljske inkarnacije manifestacije energije jednake Kristovoj.

Sadraj
Predgovor Josa Argellesa Uvod 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ostavtina Maja Trinaest neba Kozmologija Drveta svijeta Bog i povijesne religije Devet podzemnih svjetova Tzolkin Galaktiki podzemni svijet Povijest ljudskog uma Dovrenje kozmikog plana 5 9 15 30 45 69 89 116 131 151 169 188 200 215 218 223 239 242

D o d a t a k A: Ekonomski ciklusi D o d a t a k B: Praktina uporaba majanskog kalendara D o d a t a k C: Naite svoj datum roenja u majanskom kalendaru D o d a t a k D: Rat Zapada protiv Iraka Pojmovnik Bibliografija Internetske stranice

Predgovor
Od harmonine konvergencije 16. i 17 kolovoza 1987. godine i izlaska moje knjige The Mayan Factor:Path Beyond Techno logy ( Majanski faktor: Put izvan tehnologije), diljem planeta proirilo se zanimanje za Maje i njihov kalendar. Ne samo da su objavljene brojne knjige nego je i tradicionalno majansko poimanje vremena ponovno zaivjelo, naroito kroz djela Ale andra Oxlaja (Cerillo) iz Maja Quichea u Gvatemali i kroz rad Hunbatz Mena iz Maja Yucateca. Dublji razlog tom zanimanju lee u skorom dovrenju majanskog ciklusa od trinaest baktuna na zimski solsticij 2012. godine. Svijest o tom odreenom datumu djeluje kao signal u ljudskoj DNK i stvara takav interes i entuzijazam za majanski kalendar, to se vidi, primjerice, i u knjizi Johna Majora Jenkinsa Maya Cosmogenesis 2012 (Majanska kozmogeneza 2012.). Ova knjiga Carla Johana Callemana slijedi put njegove ranije knjige The Mayan Factor (Majanski faktor): radi se o dubokom filozofskom preispitivanju i tumaenju majanskog kalendara, koji se tako pretvara u vodia kroz konanu fazu ciklusa od trinaest baktuna. Calleman pokazuje da je majanski kalendar zapravo polivalentan sustav koji obuhvaa duboku filozofiju prirode i prirodnih ritmova, to se moe iskoristiti za analizu povijesnih dogaaja. Calleman je vrlo svjestan religijskih i te olokih implikacija svojih interpretacija. Jedna od njih potjee od zloglasnog spaljivanja majanskih tekstova, to su ga 1562. godine proveli krani. Kao to Calleman pie u etvrtom po glavlju, Via perspektiva koju daje majanski kalendar... ne moe se pre tvoriti u novu dogmu... Majanski kalendar daje mogui okvir za zajedniko istraivanje pojedinaca koji potuju doprinose i stajalita drugih. Pravilno protumaen, majanski kalendar nema veze s bilo kojom vrstom fundamentalizma, tj. vjerova-

nja da postoji samo jedna religija koja zna cijelu istinu. Zato su, na alost, katoliki sveenici spaljivali knjige Maja: one su bile prijetnja monopolu na istinu kojeg je katolianstvo tada nastojalo uspostaviti. Meutim, danas se sve vie ljudi odmie od organiziranih religija i sami trae istinu. To olakava ponovno buenje zanimanja za ma janski kalendar medu svima koji tee jedinstvu ovjeanstva. Takvo je stajalite posve ekumensko i univerzalno te govori o du hovnoj prirodi majanskog kalendara. Takoer govori o Callemanovom fascinantnom radu na stvaranju sinteze duhovne povijesti o vjeanstva - povijesti ljudskog uma - i na analiziranju sadanjosti i budunosti, utemeljnom na strogom potivanju Dugog odbrojavanja, ukljuujui i vrijednosti tuna od 360 dana. Jednako je fascinantna i Callemanova analiza i interpretacija trinaest baktuna kao izmjene dana i noi i tumaenje njihove povezanosti s kozmologijom Trinaest neba. Njemu je u tom smislu jasno da prolazimo kroz Galaktiki pod zemni svijet i 2011. godine ulazimo u Univerzalni podzemni svijet. No, najvanije je to Calleman vidi kako se ovjeanstvo, s priblia vanjem 2012. godine, duhovno budi. U devetom poglavlju pie: ,,S obzirom na nae poznavanje majanskog kalendara, nema sumnje da e s pribliavanjem datuma dovrenja kozmikog plana rasti i broj prosvijetljenih ljudi. Majanski nam kalendar dokazuje da povijest prua veliku nadu ovjeanstvu." U Callemanovom radu zanimljivo mi je i njegovo podravanje pre mise iz knjige The Mayan Factor, a to je zanemarivanje majanske civilizacije i kalendara u analizi povijesti ovjeanstva. Calleman je uspio iz svoje perspektive preispitati dubine majanskog kalendara i tako pokazati njegovu temeljnu duhovnu i mentalnu prirodu, to pridonosi tako potrebnom ujedinjenju. to je jo vanije, Calleman majanski kalendar promatra u odnosu na boanski ili kozmiki plan. U devetom poglavlju pie: Majanski je kalendar i dalje najvanije pomagalo za prouavanje kozmikog plana." Takoer je zanimljivo kako majanski kalendar u Callemanu budi cje lovito i globalno razumijevanje svih nas. Iako se moj rad u nekim stavkama razlikuje od Callemanovog - a vano je biti otvoren i neu-

straivo istraiti sva gledita - zajednika nam je metoda koritenja fraktalnih jedinica kalendara u analizi. Nama je jasno da je majanski kalendar pogodan za fraktalne holografske primjene, koje se temelje na kljunim brojevima - 9,13 i 7. itateljima e zacijelo takve Callemanove analize biti intelektualno stimulativne. Na kraju bih htio naglasiti Callemanovu percepciju dva kljuna pro laska Venere. Prvi se dogodio 8. lipnja 2004. godine, a drugi e se dogoditi 6. lipnja 2012. godine. Ti datumi Callemanu predstavljaju znak konane transformacije ljudskog uma u svjetlosni um". Prola sci Venere uvijek se dogaaju u parovima. Zadnja dva para dogodila su se 1874. i 1882., a prije toga 1761. i 1769. Naravno, najznaajni je su 2004. i 2012. godina. Godina 2004. predstavlja znak Promjene velikog kalendara (od 25. do 26. srpnja 2004.), dok drugi prolazak zapoinje zatvaranje ciklusa. Calleman je za 2004. godinu pozivao sve ljude na meditaciju. Ta meditacija znaila bi vanu pripremu za duhovni trijumf Promjene velikog kalendara. Dok je po Pravom odbrojavanju 8. lipnja 2004. 6 Ehecatl (vjetar), znak Quetzalcoatla, na Odbrojavanju Dreamspell taj dan je 3 Majmun, jedan od Trinaest jasnih znakova na grobu Pacal Votana. I dogodit e se samo tjedan dana prije 52. obljetnice otvaranja grobnice Pacal Votana. Razmiljajui o Callemanovoj knjizi, pretraimo naa srca i umove i potraimo vie duhovno ujedinjenje koje nam pruaju svi aspekti prouavanja majanskog kalendara. Pripremimo se za primjenu majanskog kalendara u prouavanju dogaaja iz kozmikog plana jer nismo li, na koncu, svi napravljeni od jedne due? Callemanov tekst o majanskom kalendaru moe itateljima samo donijeti nove spo znaje. Krenimo naprijed kao jedan prema Izvoru.
Jose Arguelles Valun Votan, Closer of the Cycle autor knjiga The Mayan Factor (Majanski faktor) i Time and Technosphere (Vrijeme i tehnosfera) Overtone Moon 28, Kin 186, Yellow Rhythmic Star Pravo odbrojavanje: Uaxac Etznab Gregorijanski kalendar: 12. prosinca 2002.

Callemanova matrica, tablica proroanstva koja pokazuje razdoblja vladavine trinaest boanstava (energija) u etiri najvia Podzemna svijeta. Ova se tablica moe rabiti za enciklopedijska prouavanja evolucije svih aspekata ljudske povijesti. To je, takoer, i osnovna matrica za proroanstvo.

Uvod
Majanski kalendar dijeli mnoge poruke s drugim duhovnim tradicijama, kao to su, Svi smo Jedno", ivot ima svrhu" i Bog je ljubav." Ipak, ne smijemo previdjeti da on nosi jedin stvenu poruku: Postoji rok za stvaranje prosvijetljenog Zlatnog doba na kraju vremena", i u tom procesu moramo sudjelovati svi. To je kljuna poruka majanskog kalendara koju danas treba usvojiti. Mnoga iskrivljenja i nesporazumi, kao i opi skeptici zam prema proroanstvima, do sada su mnogima bili prepreka u razumijevanju boanskog vremenskog plana. Tipini nesporazum je u tvrdnji da je majanski kalendar vaan samo onima koji se bave majanskom kulturom. Naravno, dre vne Maje bili su prvi narod koji je razvio i prouavao kalendar predstavljen u ovoj knjizi, i za to im treba odati poast. Meu tim, dananje zanimanje za antropologiju i drevne kulture nije dovoljan razlog za prouavanje majanskog kalendara - izvora proroanstava koja se tiu svakog lana nae vrste. Majanski kalendar nosi univerzalnu istinu, a nju je u dananje vrijeme vanije prouavati nego to je bilo u doba Maja. Ova je knjiga rezultat mojih napora u traenju te univerzalne istine u sustavu majanskog kalendara i predstavljanju iste na nain relevantan za suvremenog ovjeka. Nadam se da u pokazati kako ovaj kalendar rasvjetljuje brojne druge religije i filozofske tradicije koje su se pojavile na naem planetu. Majanski kalendar je tradicija proricanja. Proricanje ili sposo bnost predvianja budunosti vjetina je koja je izazivala ra zliite reakcije u raznim dijelovima svijeta. Astrologija, kabala, numerologija i tarot primjeri su pomagala za proricanje koja su koristili i obini ljudi i vladari, u prolosti i u sadanjosti. Djela Nostradamusa, Edgara Caycea, Otkrivenje, kriptogrami u Biblijskom kodu" i proroanstva plemena Hopi tumaeni su bezbroj puta, a svaka interpretacija, navodno, otkriva njiho vo pravo, skriveno znaenje. Za veinu tih izvora ne moemo

rei da su posve toni ili istiniti. Zbog nedostatka vremenskog okvira, nemogue je procijeniti jesu li to doista prava proroanstva ili se radi samo o tumaenjima onoga tko ih analizira. Vremenski okvir majanskog kalendara je, za razliku od njih, posve to an i jasan. Svatko s obinom enciklopedijom moe potvrditi njegovu tonost iz injenica bioloke i povijesne evolucije. Stoga bih htio, iako je sr ove knjige duhovne prirode, potaknuti itatelje na racionalnu analizu. Zajedniki kriteriji za vaeu znanstvenu teoriju su: ona treba biti empirijski potvrdiva i treba objasniti najvei mogui spektar feno mena na najjednostavniji mogui nain. Kada primijenimo majansku kronologiju na ljudsku povijest, moemo uoiti znaajni valni uzorak. Primjeri takvih uzoraka su vjetrovi povijesti" - pojava religija, razvoj pisane komunikacije i usponi i padovi svjetskog gospodarstva. Ti pri mjeri jasno pokazuju da ivimo u svjesnom univerzumu, ija uroena inteligencija slijedi toni raspored prema kojem se ljudi trebaju razvija ti. Mi smo u tom rasporedu doli gotovo do konca Podzemnog svijeta (osmog od devet osnovnih majanskih vremenskih ciklusa), to znai da se o sudbini ovjeanstva treba odluiti za manje od deset godina. Doista ivimo na kraju ciklusa stvaranja! Poklapanje injenica suvremene znanosti s majanskim kalendarom za panjujue je. Uvjeren sam da e mnogi itatelji zakljuiti da je ovo naj vaniji izvor znanja dostupan ovjeanstvu, to nas vodi do zakljuka da je irenje majanskog kalendara u njegovom pravom - tj. empirijski povrdivom obliku - vrlo vaan zadatak za sve nas. Knjige s duhovnom tematikom esto ponavljaju da postoje brojni putevi i da nema jednog pravog puta za sve. To je tono, ali samo u strogo individualistikom smislu. Jedini razlog za takvu brojnost puteva" je postojanje kozmi kog plana: on upravlja razvojem svijesti i potie nas na individualni razvoj koji vodi zajednikoj sudbini. Ako se nai individualni putevi ne vide u irem kontekstu tog plana, oni posve gube svoje znaenje. Danas je cijelo ovjeanstvo suoeno s izazovom uklapanja individu alnih puteva u vei plan kako bismo ispotovali njegov rok ostvarenja. Stoga se majanski kalendar tie sviju nas. Ova situacija stavlja sve duhovne istraivae pred izbor. Moemo na staviti koristiti astronomske kalendare te tako i dalje gledati na povijest

kao na zbroj kaotinih sluajnih dogaaja. S druge strane, moemo poeti koristiti majanski kalendar, nazrijeti obrise kozmikog plana i uskladiti se s njegovim razvojem svijesti. Vana posljedica te evolucije je to koncept fiksne ljudske prirode" nema svog stvarnog temelja. Razlike u svijesti meu ljudima, koji ive u razliitim Podzemnim svjetovima, stvarne su, a ljudska svijest nije jednaka onoj iz doba dre vnih Maja niti je jednaka onoj Univerzalnog ljudskog bia iz nadola zeeg Zlatnog doba. Za ovjeanstvo ima nade, ali ne zato to emo se svi iznenada odluiti promijeniti na bolje, nego zato to je ljudska svijest podvrgnuta kozmikom planu kojim se ne moe manipulirati. Majanski kalendar potaknut e to ostvarenje na individualnoj i kole ktivnoj razini. Nadalje, promjene polariteta yina i yanga u ovom planu objanjavaju zato se na svijet razliito gleda u razliitim razdobljima i u razliitim dijelovima svijeta. Dananje vrijeme dobar je primjer za ovu tvrdnju. Budui da su te rijei napisane u sedmom uinalu (ciklusu od dvadeset dana) petog tuna Galaktikog podzemlja, Zapad ponovno uspjeno ratuje protiv islamskog naroda na Bliskom istoku, tj. Iraku, gdje je zbaen reim Saddama Huseina (o tome u vie govoriti u dodatku D). Prirodno je traiti razlog za taj rat. Veina medija nudi povrne odgovore: SAD su se eljele rijeiti diktatorskog reima koji je, moda, imao oruja za masovno unitenje; ili, SAD se elio doepati irake nafte. No, takvi odgovori rezultat su vladajue svijesti i stoga vrlo kratkovidni. Recimo da dananja promjena u odnosima Novog i Starog svijeta (u zemljopisnom smislu) nema veze s razliitim stajalitima o ratu u Ira ku. Recimo da se takva promjena morala dogoditi zbog promjene svi jesti koja se, pak, trebala dogoditi na globalnoj razini. Tako je mogue da taj rat, koji se dogodio tijekom Treeg dana Galaktikog podzemlja, nee biti zapamen prvenstveno kao pokazivanje vojne snage jedine zapadne supersile. Moda je od vee vanosti svrgavanje sustava me unarodnih zakona. Zapadna koalicija zanemarila je Vijee sigurnosti, a posljedica toga je kolaps UN-a, pa ak i NATO-a. Teko je vjerovati da e Zapad, bez protivljenja, opet uspjeti dobiti potporu za svjetski poredak koji promie.

Bili smo svjedoci posve suprotne tendencije, ali jednake vanosti, u razdoblju prije irakog rata - radilo se o dotad nevienom global nom pokretu za mir. On odraava injenicu da veina ljudi sve vie ivi u sadanjosti i eli biti sretno u ovom trenutku. Je li to predvidivo? Rat izmeu Starog i Novog svijeta zvui poznato onima koji se razumiju u proroanstvo plemena Hopi. Osim toga, itatelja moje prethodne knjige The Mayan Calendar (Majanski ka lendar) ne bi iznenadio sve vei razdor izmeu Amerike i Velike Bri tanije te kontinentalne Europe. Kao to je objanjeno u gorespomenutoj knjizi, razdoblje izmeu 1992. i 1999. jedno je od najmirnijih u ljudskoj povijesti. Osim toga, predvidio sam da e razdoblje koje poinje poetkom 1999. sa sobom donijeti sve vie sukoba Istoka i Zapada. Zapravo, taj Podzemni svijet definirao sam kao apokalipsu iz kranske terminologije, u kojoj e ulogu Zvijeri imati oni koji drugima ele zlo. O daljnjem razvoju sadanjeg Podzemnog svijeta moe se jo puno nauiti iz proroanske znanosti o vremenu, a o tome se detaljno govori u sljedeim poglavljima ove knjige. Ovaj osmi i Galaktiki podzemni svijet je, primjerice, za razliku od razdoblja od 1992. do 1999., bio obiljeen stalnim ekonomskim padom: stoga postoje ra zlozi zbog kojih moemo oekivati da vie nikada neemo doivjeti razdoblje dugog ekonomskog rasta (vidi dodatak A). Klju shvaanja da je proroanstvo doista mogue lei u spoznaji da ljudsko razmiljanje" nije neto to se dogaa samo ,,u glavi", izolirano od ostatka kozmosa. Nae razmiljanje i naa djela velikim se dijelom razvijaju u skladu s evoluiranjem kozmike svijesti koju nam Zemlja prenosi, a te promjene opisuje majanski kalendar. Stoga smo svi mi kanali" i dosad smo odluivali o sebi samo na jedan vrlo ogranien nain. Nema nieg tajanstvenog u injenici to je openi ti razvoj ovog svijeta marioneta zapravo predvidiv. Proroanstvo je posve mogue i vano je za sve nas kako bismo razumjeli ponaanje kozmikog plana. Majanski kalendar daje nam znanje o energijama koje upravljaju evolucijom. On je pomagalo pomou kojeg se moemo uskladiti s tim gibanjima. Iako ga nismo bili svjesni, on nam je uvijek bio na

raspolaganju i bit e sve do dovrenja kozmikog plana na dan 13 Ahau, 28. listopada 2011. Pojedincima koji ele prestati biti marione te i postati svjesni stvaratelji ova e knjiga pomoi u uoavanju ener gija koje vode evoluciju, a to je znanje koje nam nije bilo dostupno jo od vremena drevnih Maja. Tradicionalni majanski kalendar opet pobuuje zanimanje i prido biva nove, suvremene sljedbenike. Iako se na poetku itatelju pred stavljaju osnovna znanja o strukturi i znaenju majanskog kalendara, drugi dio knjige napisan je kao vodi do cilja boanskog plana, a to je Zlatno doba.

Vladajue boanstvo Vremensko razdoblje Xiuhtecuhtli 3115.-2721.pr.Kr. Tlaltecuhtli 2721.-2326. pr.Kr. Chalchiuhtlicue 2326.-1932. pr.Kr.

Povijesni datumi

Kratki kronoloki pregled srednjoamerike kulture

3000. pr. Kr.

Prvi put se uzgaja kukuruz.

Tonatiuh 1932.-1538. pr.Kr. Tlaoceotl 1538.-1144. pr.Kr. Mictlantechutli 1144.-749. pr.Kr. Cinteotl 749. - 355 pr. Kr. Tlaloc 355. pr.Kr.-40. Quetzalcoatl 40. - 434. Tezcatlipoca 434. - 829. Zapoteci u Oaxaci, prvi Tzolkin u Monte Albanu. Pretklasine Maje, kultura u Izapi. Prvo dugo odbrojavanje. Poetak klasine majanske kulture, uspon grada Teotihuacana u sredinjem Meksiku. Osnutak dinastija u Copanu i Palenqueu. Propast Teotihuacana. Propast klasine majanske kulture. Najraniji datum u Chichen itzi, poetak postklasine majanske kulture. Zadnja uporaba datuma Dugog odbrojavanja. Propast postklasinih Maja u Chichen Itzi. Propast Tolteka u Tuli. Azteci se naseljavaju u Dolini Mexico. Kolumbo uoava majanski kanu kod obale Hondurasa. Cortes dolazi u Veracruz. Pad aztekog carstva. Pad zadnjeg neovisnog kraljevstva Maja u Taysalu.

1500. pr.Kr.

Olmeka civilizacija u Veracruzu.

550. pr. Kr.

250. pr. Kr. - 50. 32. pr. Kr.

100. 434. 700. 800.-830. 843.

Yohualticitl 829.-1223.

Tlahuizcalpantecuhtli 1223.-1617.

909. 1223. 1223. 1368. 1504. 1519. 1521. 1697.

Ometeotl 1617.-2011.

Slika 1.1 Kratki kronoloki pregled autohtonih kultura u Srednjoj Americi

Ostavtina Maja
PRETKOLUMBOVSKA AMERIKA
Kada se po prvi put upoznamo s mitovima, legendama i kozmolokim idejama drevne zapadne hemisfere, moda bismo se mo gli zauditi. Maje i Azteci opisivali su univerzum podijeljen na Trinaest neba i Devet podzemnih svjetova, s ime se suvremeni ovjek teko moe poistovjetiti. Mnogi to prvenstveno vide kao praznovjerje i filozofiju primitivnih i neukih naroda. Ipak, Maje nas ne prestaju fascinirati. Mnogi ljudi duboko u sebi imaju osje aj da je taj narod imao znanja koje naa suvremena civilizacija nema. Susretat emo se s njima sve dok od njih ne nauimo sve to moemo. Ipak, velika veina ljudi nije dovoljno spremna ra zumjeti taj drevni srednjoameriki pogled na svijet, stoga trae znanje na mjestima na kojima ga ne moe nai. Kako bismo se onda trebali pripremiti za usvajanje znanja pretkolumbovske Amerike? Odgovor je jednostavan: kroz prouavanje Svetog kalendara ili tzolkina. Sveti kalendar je glavni ulaz u zna nje naprednih civilizacija koje su postojale u zapadnom svijetu prije dolaska Europljana. Ako reaktiviramo to dugo potiskivano znanje, moemo doi do komadia kozmike slagalice koji nudi Srednja Amerika. Sveti kalendar je klju ujedinjenja raznolikih ivotnih stavova ovjeka suvremenog svijeta i pomae u usklai vanju nae intuicije s naom osobnom i kozmikom svrhom. U drevnim je vremenima cijela regija od Meksika do Hondura sa pripadala jednom kulturolokom kontekstu, kojeg arheolozi esto nazivaju *mezoamerikim (slika 1.2.). Iako su Maje, Zapoteci, Mixteci, Tolteci, Teotihuacanosi i kasnije Mexice (poznatije kao Azteci) uglavnom bili politiki odvojeni, umjetniki i drugi utjecaji bili su im zajedniki (na poetku knjige nalazi se kratki kronoloki pregled). Imali su snane trgovake veze i bili meu* Arheoloke pojmove Mezoamerika, mezoameriki zamijenili smo, radi jasnoe, nama bliskijim pojmovima Srednja Amerika, srednjoameriki (nap. redaktora)

sobno povezani. Znali su i za susjedne zemlje - Karibe, Junu i Sjevernu Ameriku (koju su tada nazivali Otok Kornjaa). to je ostavtina te drevne civilizacije? to su suvremeni ljudi naslijedili od nje? ini se nita, a mnogi bi rekli da su nam njihova znanja sada posve nevana. Iako znamo koliko su potovali prirodu, ne moemo osjetiti njihovo jedinstvo sa svim ivim biima. ini se da zapadna he misfera nema nikakvog utjecaja na globalnu kulturu dananjice. ak i u samom Meksiku, gdje danas ivi gotovo polovica Indijanaca cijelog svijeta, ta drevna kultura ostala je gotovo nepoznata. Koji je razlog tomu? Najjednostavnije je objanjenje u gotovo potpu nom istrebljenju amerikih Indijanaca i njihove kulture. Kada je pa njolski konkvistador Hernan Cortes doao na zapadnu obalu Meksika, na Veliki petak 1519. godine, u Srednjoj Americi ivjelo je 25 milijuna ljudi: samo stotinu godina kasnije, bilo ih je 1 milijun. ak i ako je taj pad bio veim dijelom izazvan europskim bolestima, a ne masakrima konkvistadora, ishod je bio jednak: unitenje jedne civilizacije.

Slika 1.2. Karta srednjoamerike regije koja prikazuje podruja drevnih kultura i dananje dravne granice

To je takoer znailo i kulturno unitenje. panjolski biskupi spalili su sve knjige kojih su se mogli doepati. Maje su, pak, bile jedini na rod na zapadnoj hemisferi s pisanim jezikom, izraavajui na njemu svoju naprednu kulturu. Danas postoje samo etiri njihove knjige. Nisu unitene jer su vrlo rano poslane u Europu; tek mnogo kasnije pojavile su se u tamonjim knjinicama. Radi se iskljuivo o kalen darima (slika 1.3).

Slika 1.3 Stranica Venerinih tablica iz Codexa Dresdensisa - najbolji primjer majanskog kalendara koji je izbjegao spaljivanje panjolskih redovnika

No, spaljivanje knjiga bio je samo najvidljiviji aspekt unitavanja te stare civilizacije. Konkvistadori i redovnici zabranili su sve oblike

tradicionalne religije i naina ivota. U mnogim dijelovima konti nenta, kao u Gvatemali, progon Maja jo uvijek traje, a tradicional no se znanje potiskuje. S obzirom na te okolnosti, ne iznenauje to se radi o slabo poznatoj materiji. Veina ljudi danas misli: Da su Maje doista posjedovale znanja vana za suvremeni svijet, mi bismo zacijelo bili informirani o tome. No, je li to istina? Bi li nam arheolozi i antropolozi rekli ono to je doista vano? Rekao bih ne. Dananji sveuilini znanstvenici dre kako je suvremena znanost standard prema kojemu treba vrednovati sve civilizacije. Ako e limo shvatiti pravu vrijednost srednjoamerikog znanja, moramo postupiti obrnuto i suvremeno znanje mjeriti u odnosu na drevni standard. Samo emo tako shvatiti da je ovjeanstvo izgubilo pri stup nunom dijelu svoje drevne ostavtine, dosad iskrivljavane i pogreno shvaene. Nedostatak znanja o pretkolumbovskoj Americi stvorio je globalnu neravnoteu. Pola svijeta je iskljueno. Dananju globalnu kulturu esto nazivamo zapadnjakom, ali u toj globalnoj kulturi nedostaje doprinos izvornih zapadnjakih civilizacija. Ta globalna neravno tea dovela je do neznanja o svrsi ivota i prirodi ovjekova posto janja. Samo nazivanje globalne kulture zapadnjakom" ve nas je otuilo od injenice da nedostaje jedan nuni dio slagalice. On nam je potreban kako bismo zatvorili okvir holistikog razumijevanja svijeta: u nedostatku istog, zavarani smo lanim svjetonazorom. Stoga, ne predstavljam znanja tih drevnih civilizacija kao stvar pro losti. Ova knjiga ne vidi to blago kao kuriozitet koji e raspirivati radoznalost i matu. Svrha joj je pokazati da su oni bili u pravu, a mi ne, barem kada se radi o openitom poimanju svijeta. U ovoj se knjizi tvrdi da je drevno znanje zapravo znanje za budunost, zna nje koje utvruje istinu koju dananji svijet mora upoznati.

MAJE U POVIJESTI
Vano je biti svjestan postojanja zajednikog okvira pretkolumbovskih civilizacija budui da se one esto opisuju kao mnotvo vie ili manje izoliranih plemena. Takoer je vano razumjeti sre-

dinje mjesto Srednje Amerike u tom okviru. ak je i u dananjem Meksiku broj Indijanaca oko deset puta vei nego u SAD-u. Ova knjiga uglavnom se bavi znanou i kalendarom Maja jer drim da oni najbolje izraavaju svjetonazor ije je vane aspekte dijelio cijeli kontinent. Prije nego ponem opisivati majanski kalendarski sustav, ukratko u opisati povijest naroda koji ga je razvio. Visoka kultura Maja cvjetala je tijekom prvog tisuljea poslije Krista, a njegovalo ju je 5 milijuna stanovnika brojnih gradova-drava na teritoriju koji sada pripada junom Meksiku, Gvatemali i Belizeu (slika 1.4). U toj se regiji nalazi poluotok Yucatan - vrlo ravno, nizinsko podruje te Chiapas i Gvatemala, planinska podruja prekrivena gustom dunglom. Najvaniji usjevi su kukuruz, grah, jalapeno papriice, gumijevac, kakao, vanilija i kava. Klasine Maje su, osim svojih piramida u Palenqueu, Tikalu, Copanu i Chichen Itzi, poznati i po znanju astronomije i matematike. Prvi su se sluili matematikim brojem 0, a bili su i najnapredniji astronomi i matematiari svoga doba. Godinama se puno nagaalo o podrijetlu Maja - prikazivali su ih kao izgubljeno izraelsko pleme i bive stanovnike Atlantide ili Kine. Takav nain razmiljanja potjee od panjolskih kolonizatora, koji nisu mogli ni zamisliti da su Maje, stanovnici dungle, izgradile pi ramide. U skoranje je vrijeme istraivanje Maja ulo u novu fazu. Sada je mogue proitati veinu znakova na kamenim ploama i stelama jer je postalo oito da je njihov jezik samo raniji oblik jezi ka koji se jo uvijek rabe na tom podruju. Kao to sam prije napomenuo, postoje samo etiri majanska kode ksa koji su preivjeli vlagu dungle i revnost misionara.

Slika 1.4 Karta Srednje Amerike i majanske regije s nekim od najvanijih drevnih lokaliteta

No, neke knjige napisane nakon dolaska panjolaca, kao to su Knji ge Chilam Balam (Knjige proroka-jaguara) i Popol Vuh, pruile su nam podatke o drevnoj mitologiji i kozmologiji Maja. Knjige Chi lam Balam proroke su knjige; Popol Vuh nazivala se majanskom biblijom - sadri priu o stvaranju, u kojoj blizanci heroji Hunahpu i Xbalanque nadmudre gospodare smrti. Iz tih izvora znamo da su Maje vjerovale u zagrobni ivot i ponovno roenje due. ivot su percipirale kao ciklus roenja, smrti i pono vnog roenja, a rtvovanje je bilo vaan dio stvaranja novog ivota. Maje su imale dualistiku religiju, fokusiranu na borbu dobra i zla, ukljuujui dobre i zle bogove. Bogovi kao to su Chac, bog kie, Yum Kax, bog kukuruza, i Kukulcan, Pernata zmija, primjeri su bogova koji su bili pokretai mnogih aspekata ljudskog postojanja. Maje su za sve pothvate konzultirali bogove. Tijekom takozvanog klasinog razdoblja (250. - 900.), u raznim su gradovima-dravama vladale dinastije ahauoba (kraljeva koji su vodili i amanistike rituale), koji su u oima svojih podanika bili utjelovljenje kozmosa. Njihova je dunost bila rtveno prinoenje vlastite krvi na vrhu razliitih piramida, to je izazivalo vizije i osje-

aj jedinstva s bogovima. O ivotu drevnih Maja moemo mnogo saznati sa stela i nadvratnika, na kojima su opisani rituali, ili se velia pobjednika u ratu ili u sukobu dinastija. Mnoge stele opisuju prijela ze iz jednog vremenskog ciklusa u drugi, jer su se na te dane odvijali vani vjerski rituali (slika 1.5.).

Slika 1.5 Kralj Ah-Cacaw slavi poetak (9.13.0.0.0 8 Ahau) novog katuna u Tikalu (692.). Majanski kraljevi-amani esto su na stelama prikazani kako slave poetke novih svetih vremenskih ciklusa na Ahau dane

U tehnolokom, pak, smislu, Maje nisu otile dalje od kamenog doba. Kota su, primjerice, rabili samo u igrakama. Ipak, ma janski centri, u arhitektonskom i umjetnikom smislu, pokazuju impresivnu raznolikost: Tikal je masivan, na svom vrhuncu na vodno se sastojao od oko dvadeset tisua zgrada, meu kojima su bile i piramide, ponekad obojene crvenom bojom. Centri Yucatec u Chichen Itzi, Uxmalu, Edzni i Mayapanu graeni su na otvore niji nain. Palenque, s palaom i brojnim malim hramovima koji podsjeaju na kineske graevine, prelijep je i aroban, smjeten na obronku dungle s pogledom na ravnice. Majanske piramide ponekad su graene u skladu s astronomskim fenomenima - primjerice, izlaskom Plejada ili proljetnim ekvinocijem - kao to je Piramida Kukulcan u Chichen Itzi. Brojne sre dinje piramide graene su na devet razina: Piramida Kukulcan,

Hram zapisa u Palenqueu, Velika piramida u Uxmalu i Piramida Jaguara u Tikalu - najvia amerika piramida (slika 1.6.), visine 44 m iznad zemlje. Te stepenaste graevine odraavaju kozmos od Devet podzemnih svjetova. U razdoblju od oko 800. do 830. godine Maje su napustile gotovo sve svoje gradove-drave u Gvatemali i Chiapasu. To se nije do godilo svugdje istovremeno: ljudi su tijekom tridesetogodinjeg razdoblja postupno naputali sve te gradove. Meutim, otprilike u isto vrijeme, nova se majanska kultura pojavila u Chichen Itzi na polutoku Yucatanu. Tu kulturu danas najee nazivamo postklasinom. Ta postklasina kultura umanjila je ulogu kraljeva-amana i na glasila kult Kukulcana, Pernate zmije (poznatiji je pod svojim aztekim imenom Quetzalcoatl). Ta se kultura takoer ugasila (zbog razloga koje tradicionalno istraivanje povijesti teko moe dokuiti), a do 1220. Chichen Itza je bila naputena. Potomci kla sinih i postklasinih Maja doli su u dodir s Europljanima nakon etvrtog Kolumbovog putovanja 1504. godine. Nakon panjolskog osvajanja aztekog carstva 1521. godine, doivjeli su brojne inva zije, zapoete ekspedicijom Hernana Cortesa u Honduras 1525. godine, a zavrene 1697. padom zadnjeg neovisnog kraljevstva. Suvremene Maje u mnogoemu su sauvale tradicije klasinog razdoblja iako se, tijekom vremena, mnogo toga promijenilo pod utjecajem kranstva i Europljana. Skupina Lacandon iz kine ume u Chiapasu jo i danas ivi tradicionalno, prinosei jo uvi jek i rtve drevnim bogovima u starim hramovima.

Slika 1.6 Deveterokatna Piramida Jaguara u Tikalu, najvia amerika piramida, visoka 44 m. Devet katova predstavlja devet razina svijesti. Majanski kraljevi-amani u ritualima su se penjali na vrh i tako simboliki dostizali kozmiku razinu svijesti.

Tijekom zadnjih nekoliko desetljea majanska je populacija u Gvate mali potlaena i ubijana od raznih vojnih reima koji su se na vlasti smjenjivali nakon svrgnua Jacoba Arbenza 1954. godine

POVRATAK SVETOG KALENDARA

Gotovo svatko tko je prouavao drevne srednjoamerike civilizaci je slae se u tome da se njihova kozmologija, tj. svjetonazor, moe razluiti kroz njihov kalendar. Jasno, Maje su razvile najnapredniji kalendarski sustav. Do unitenja Meksika, cijela je regija, koja se prostirala i na teritoriju dananjeg SAD-a, dijelila osnovu tog kal endarskog sustava, Svetog kalendara koji se sastojao od 260 dana. Cijelo je podruje prije dolaska panjolaca bilo duhovno usklaeno uporabljanjem istog kalendara. Moda se ini udnim to je kalendar toliko vaan. Veina ljudi misli kako je izbor kalendara proizvoljan i ne utjee na svjetonazor civili zacije. No, moda je zbog te prividne banalnosti naa svijest slijepa za njegovu ulogu. Gregorijanski kalendar, uveden 1582. godine, uzi mamo zdravo za gotovo i ini nam se da mu ne trebaju dopune ili zamjene. Meutim, to ako je taj kalendar pomagalo za lukavu indoktrinaciju ljudi i uspostavljanje lane kozmologije? Ova je knjiga djelomice na pisana i kako bi se naglasila ta indoktrinacija te ponudila alternativa u obliku Svetog kalendara. Majanski kalendar sada izranja iz pepela u ulozi zamjene za gregorijanski kalendar. Sveti kalendar kodifikacija je majanskog Univerzuma svetog vremena. to je jo gore, majanski su kalendar turistiki vodii i udbenici re dovito pogreno prikazivali. Standardne knjige obino naglaavaju vanost majanskih astronomskih i matematikih naprednih znanja. To je moda istina, ali je gotovo potpuno nevano i samo po sebi nije dovoljan razlog za ponovnu uporabu majanskog kalendara. Astro nomska mjerenja dananjih znanstvenika mnogo su tonija: ako je astronomija sve to Maje imaju ponuditi, ne bismo imali dovoljno povoda za vee zanimanje. Za dananji svijet nisu vani astronom ski aspekti majanskog kalendara, nego oni duhovni. Pravi doprinos

Maja suvremenom ovjeanstvu nalazi se u neastronomskim kalen darima s duhovnom osnovom - tunu (razdoblju od 360 dana) i tzolkinu (razdoblju od 260 dana). Rije tzolkin" znai "brojanje dana", a kod Maja iz Yucateca poznat je i pod nazivom Sveti kalendar". U Gvatemali, pripadnici majanskog naroda Quiche taj kalendar nisu mijenjali 2500 godina: mar ljivo su obraali pozornost na svaki dan - to je bila dunost po vjeravana samo odreenim ljudima. Kroz usporedbu s datumima na starim stelama, arheolozi su potvrdili da u tih 2500 godina nije izgubljen niti jedan dan. Majanski kalendar jo uvijek se koristi. U zadnja dva desetljea zani manje za njega pojavilo se diljem svijeta, a poeo je i rad na njegovoj rekonstrukciji i iitavanju budunosti ovjeanstva. To buenje se, jednim dijelom, dogaa meu istraivaima koji misle da je svjeto nazor Maja toniji od naeg suvremenog.Takoer se dogaa i meu samim Majama, od kojih mnogi ire stara znanja na mlae narataje. U sreditu uenja je Sveti kalendar.

BROJANJE DANA: TZOLKIN

U Svetom kalendaru dani se broje na drukiji nain od onoga u ka lendarima iz drugih dijelova svijeta. Brojevi od 1 do 13 (slika 1.7.) tvore trinaestodnevno brojanje - trinaest dana - ( u hrvatskom ne postoji rije za to, ali u panjolskom da - trecena).

Slika 1.7 Brojevi od 1 do 13 u majanskom pismu. Toka predstavlja broj 1, a crta predstavlja broj 5

Analogno tomu, svakom se danu pripisuje jedan od dvadeset razliitih znakova: oni se uvijek broje odreenim redom, to rezultira dvade-

setodnevnim ciklusom kojeg Maje nazivaju uinal. Dva odbrojavanja, trecena i uinal, teku zajedno, pa tako svakom danu pripada jedan broj i jedan znak. To se obino prikazuje pomou dva zupanika, od kojih jedan ima trinaest brojeva, a drugi dvadeset znakova - oba se svakog dana pomaknu za jedan korak i tako se dobiva nova kombi nacija (slika 1.8). Budui da je svaki dan obiljeen brojem i znakom, 13 x 20 = 260 razliitih kombinacija brojeva i znakova. Prvi dan je 1 Imix, drugi 2 Ik, zatim 3 Akbal, 4 Kan, 5 Chicchan, 6 Cimi, 7 Manik, 8 Lamat, 9 Muluc, 10 Oc, 11 Chuen, 12 Eb, 13 Ben, a zatim se opet vraamo na 1 Imix, budui da opet poinje novi ciklus 13 brojeva. Svaka kom binacija broja i znaka ponavlja se svakih 260 dana. Tablicu tih 260 kombinacija trinaestodnevnog odbrojavanja i dvadeset dnevnih znakova (slike 1.9 i 1.10)

Slika 1.8 Model rotirajuih zupanika pokazuje kako se stvaraju razne kombi nacije tzolkina (u ovom sluaju 1 Imix) od 20 dnevnih znakova i trinaest brojeva

Tablica tzolkina 1
Majanski dnevni znakovi
Imix Ik Akbal Kan Chicchan Cimi Manik Lamat Muluc Oc Chuen Eb Ben Ix Men Cib Caban Ktznab Cauac Ahau

Azteki dnevni znakovi

Cipactli Ehecatl Calli Cuetzpallin Coatl Miquiztli Mazatl Tochtli Atl Itzcuintli Ozomatli Malinalli Acatl Ocelotl Cuauhtli Cozcacuahtli Ollin Tecpatl Quiahuitl Xochitl

Slika 1.9 Tablica tzolkina pokazuje dvadeset majanskih dnevnih znakova na lijevoj i odgovarajue azteke znakove na desnoj strani. Takoer je prikazano trinaest brojeva s kojima se dnevni znakovi kombiniraju. Svaki dan ita se po redoslijedu svog dnevnog broja (ili kina) u lijevom donjem kutu svakog broja ili kao to je prikazano u Tablici tzolkina 2 (slika 1.10)

Tablica tzolkina 2
Majanski dnevni znakovi
Aligator Vjetar No Sjeme Zmija Smrt Jelen Zec Voda Pas Majmun Cesta Trska Jaguar Orao Strvinar/ Sova Zemlja Kremen Oluja Svjetlo/ Gospodar

Azteki dnevni znakovi

Aligator Vjetar Kua Guter Zmija Smrt Jelen Zec Voda Pas Majmun Trava Trska Ocelot Orao Strvinar Kretanje No Kia Cvijet

Slika l . l 0 Tablica tzolkina pokazuje dvadeset majanskih i aztekih dnevnih zna kova s njihovim znaenjima. Prikazano je i 260 brojeva kina, koji se mogu us porediti s Tablicom tzolkina 1 (slika 1.9)

su Mexice nazivali tonalpouhalli, a Maje Yucatec tzolkin. Maje ju i danas smatraju Svetim kalendarom koji odraava neprekinuti proces boanskog stvaranja. Iako su Maje i Mexice radili razliite dnevne znakove (slika 1.9) i drukije ih nazivali, njihovo je znaenje u osnovi jednako. Dan koji je u Yucatanu bio 4 manik, za Mexice bi bio 4 Mazati, ali u obje bi kulture to bio 4 Jelen. Vjerovali su da svakim danom vlada drugo boanstvo, a u cijeloj su regiji stavovi o tome bili vrlo slini. Znaenje tih Gospodara dana podrobnije se analizira u Dodatku B. Zato su drevne Mexice vrijeme raunale na taj nain? Zato su i Maje ustrajale u tome, unato pritiscima koji su ih tjerali na uporabu gregorijanskog kalendara? Zato se taj kalendar smatra svetim? Ova knjiga eli dati odgovore na ta pitanja. U naoj suvremenoj kulturi vrijeme i praenje vremena nalaze se u tzv. mrtvom kutu", tako da e ova knjiga iznenaditi mnoge. Na poetku e vjerojatno veina lju di misliti kako nije vano po kojem sustavu brojimo dane i mjesece. Ipak, nadam se da e itatelji kroz ovu knjigu uvidjeti kako se radi o ogromnom utjecaju na na svjetonazor. Zapravo, rije je o formira nju koncepta o naoj vlastitoj prirodi, tj. o tome to znai biti ljudsko bie. Gdje emo poeti? S brojem 13!

Trinaest neba
DUGO ODBROJAVANJE I NJEGOV POETAK
Kako bismo razumjeli Sveti kalendar i njegovo dublje znae nje, najlake je poeti s irim pregledom kalendarskog sustava Maja. Dugo odbrojavanje je naziv kronologije koju su Maje klasi nog doba koristile kako bi pratile dugoroni tijek vremena. Datumi na gotovo svim drevnim piramidama i stelama upi sani su u skladu s Dugim odbrojavanjem. Dugo odbrojavanje sastoji se od trinaest baktuna, od kojih se svaki sastoji od 400 tuna (1 tun = 360 dana). Tako jedan baktun iznosi 400 x 360 = 144 000 dana, tj. 394,3 Suneve godine. Danas se veina arhe ologa slae da je poetni datum trinaest baktuna 11. kolovoz 3114. pr. Kr. Ako tom datumu dodamo trinaest baktuna, do lazimo do 21. prosinca 2012. poslije Krista - kraja majanskog kalendara. Taj datum pobudio je zanimanje ljudi irom svijeta, jer se nalazi u bliskoj budunosti i puno se nagaa o tome to e nam taj dan donijeti.

Slika 2.1 Puni opis datuma (9.12.6.5.8 3 Lamat) iz Dugog odbrojavanja iz klasinog doba. Na vrhu je znak koji oznaava da se radi o datumu Du gog odbrojavanja, a ispod su razni brojevi baktuna, katuna, itd. Znak na dnu oznaava dan u poljoprivrednom mjesecu haabu, 6 Zac

l'iijc nego to majanski kalendar ponemo koristiti u proroanske svrhe, prvo moramo dokazati njegovu tonost u opisivanju prolosti. I )ugo odbrojavanje od trinaest baktuna paralelno je treceni - odbroDan br.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Vladajue azteko boanstvo Xiuhtecuhtli, bog vatre i vremena Tlaltecuhtli, bog zemlje Chalchiuhtlicue boica vode Tonatiuh, bog Sunca i ratnika Tlaoceotl, boica ljubavi i poroaja Mictlantechutli, bog smrti Cinteotl, bog kukuruza i hrane Tlaloc, bog kie i rata Quetzalcoatl, bog svjetla Tezcatlipoca, bog tame Yohualticitl, boica raanja Tlahuizcalpantecuhtli, bog prije zore Ometeotl/Omecinatl, dvojni bog-stvoritelj Pripadajua ptica plavi kolibri zeleni kolibri sokol prepelica jastreb sova leptir orao purica rogata sova grimizni makao ptica Quetzal papiga ostvarenje cvjetanje pupanje proliferacija klijanje nicanje Faza rasta sjetva

Slika 2.2 Boanstva i evolucijski simboli, povezani sa svakim od trinaest dana/ Neba u treceni, koji odreuju njihove duhovne karakteristike. Svaki dan u trinaestodnevnom odbrojavanju korak je u razvojnom procesu i simbol mu je ptica. Kako vrijeme prolazi, ptice postaju sve vee - od minijaturnog kolibria do im pozantne papige

javanju od trinaest dana u tzolkinu. Vani zajedniki faktor kod oba kalendara je broj trinaest, broj koji je igrao kljunu ulogu u mnogim drevnim civilizacijama. On nije bio svet samo u sredinjem Meksiku ve i u brojnim religijama diljem svijeta. U kranstvu, primjerice, broj trinaest je vaan jer su Isus i apostoli tvorili skupinu od trinaest lanova. Budui da su Maje poele rabiti Dugo odbrojavanje (u vrijeme kada je Quetzalcoatl, stvoritelj kalendara, poeo vladati nebom; slika 2.5) otprilike kada je Isus okupio svojih dvanaest apostola, mogue je da su ljudi u razliitim krajevima svijeta istovremeno shvatili koliko je broj trinaest poseban. U cijeloj Srednjoj Americi vladalo je milje nje da postoji trinaest Neba. Tek odnedavno smatra se da je trinaest nesretan broj. Bez obzira na tumaenje, broj trinaest je uvijek imao neko posebno znaenje.

Slika 2.3 Chalchiuhtlicue, azteka boica ljubavi i vladarica treeg dana trecene. Ovdje je prikazana kako raa djecu, to se moe vidjeti kao simbolika kvaliteta dana kojim vlada

odakle je dola ideja o trinaest Neba? Koja je njena osnova? Prvi trag je u tome to je trinaestodnevno odbrojavanje tzolkina u dre vnim vremenima percipirano kao odraz procesa stvaranja, razvoja od sjemena do zrelog ploda, koji se odvija u trinaest koraka (sli ka 2.2). Svaki korak popraen je odreenim boanstvom. Budui tla su nam majanska imena za te bogove nepoznata, koristit emo azteka. U drevnom srednjoamerikom Univerzumu svetog vremena sva kim bi danom vladao odreeni bog, simboliziran pticom s aro bnim karakteristikama. Energija, ili boanska mo svakog boga odgovarala je onom od Trinaest neba kojim dotini bog vlada. Srednjoameriki bogovi imaju brojne aspekte i sudjeluju u brojnim priama; stoga, nije lako dokuiti kojeg simboliziraju pod svojom maskom Gospodara vremena. Zainteresirani itatelj moe o aztekim bogovima i energijama koje vladaju u Trinaest neba saznati iz drugih izvora. Od najvee je vanosti razumjeti da Trinaest neba vlada procesom stvaranja na brojnim razinama - ne samo u tri naest dana trecene nego i u, primjerice, trinaest baktuna Dugog odbrojavanja. Opi dojam koji stjeemo iz slike 2.2 je da se bogovi koji vladaju neparnim Nebima ine blaima i vie proetim en skim principom, dok se bogovi iz parnih dana ine ratobornijima i "mukijima". Treba naglasiti da su bogovi prvog, sedmog i trina estog Neba smatrani jednim te istim boanstvom pod razliitim krinkama. Xiuhtecuhtli je manifestacija boga stvoritelja na Zemlji - pupak svijeta - dok je Ometeotl njegov aspekt u najvioj domeni. Cinteotl, vladajui bog Sedmog neba, isti je bog, ali u ulozi boga kukuruza. Ta tri jedna te ista boanstva dvojni su bogovi, sjedinjeni sa svojim enskim druicama. Jesu li ta boanstva" doista igrala ulogu u stvarnom ivotu? Suo eni smo s vanim pitanjem: Jesu li zapravo oni nametnuli svoje energije sustavu Trinaest neba ili se radilo o obinom praznovje rju? Kako bismo to saznali, zanemarimo svjetonazor koji nam je nametnut od strane kola, sveuilita, crkve i medija i istraimo stvarnost uz pomo srednjoamerikog kalendara.

POJAVA VIIH CIVILIZACIJA

Poet emo analizom manifestacija Trinaest neba u procesu stvaranja trinaest baktuna u Dugom odbrojavanju. U takvoj irokoj povijesnoj perspektivi, moda emo vidjeti karakteristike koje ne bismo primije tili u razdoblju od trinaest dana. Poetni datum Dugog odbrojavanja, 11. kolovoz 3114. pr. Kr., arheolozi smatraju mitskim" i bez pravog znaenja. Meutim, tijekom posljednjih nekoliko desetljea, neki istraivai zauzeli su drukiji stav. Ako majanski kalendar zamislimo kao kalendar za cijeli planet, a ne za izoliranu kulturu, otkrit emo nove i zanimljive stvari. Dobro je poznato da su se u vrijeme nastanka majanskog Dugog od brojavanja na Zemlji zbili vrlo vani dogaaji. Gornji i Donji Egipat ujedinili su se oko 3100. pr. Kr. To je uinio kralj Menes, osniva Prve dinastije i prvi nositelj faraonske dvostruke krune. Egipat, prva nacija u svijetu, nastao je otprilike u vrijeme kada poinje Dugo odbrojava nje. Otprilike u isto vrijeme, izgraene su prve vee monumentalne graevine na Zemlji. Djoserova piramida, najstarija u Egiptu, navodno je sagraena oko 2975. pr. Kr. Stonehenge u Engleskoj neto je stariji, kao i sumerske piramide i veliki kompleks Newgrange u Irskoj. Poela je uporaba metala, tj. bronce na Kreti i u Sumeru, to je oznailo izla zak iz kamenog doba.

Slika 2.4 oserova piramida u Egiptu, jedna od najstarijih monumentalnih gra evina svijeta (2975. pr. Kr.), u svom izvornom obliku imala je sedam katova

No, ima toga jo. Sumerani, koji su ivjeli na podruju dananjeg Ira ka i smatraju se prvim graditeljima vie civilizacije na svijetu, poeli su rabiti pismo nedugo prije pojave Dugog odbrojavanja, oko 3200. pr. Kr. Poetak povijesne ere - razdoblja tijekom kojeg ovjek rabi pi smo - podudara se s poetkom Dugog odbrojavanja. Kada je poelo Prvo nebo Dugog odbrojavanja, 11. kolovoza 3114. pr. Kr., poela je i ljudska povijest. Drevni Egipani smatrali su da je ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egi pta bio zapravo boanski in. Egipani su vrijeme raanja majanskog Dugog odbrojavanja vidjeli kao vrijeme kozmikog stvaranja za koje su odgovorni bogovi, a to su stajalite kasnije dijelile i Maje. Je li takvo slaganje egipatske i majanske kozmologije doista sluajno ili postoji neki kozmiki plan koji upravlja povijesnim procesima na Zemlji? Kako bismo to otkrili, prvo emo se pozabaviti boanstvom koje je vladalo na poetku Dugog odbrojavanja. Prema Hramu zapisa u Palenqueu, Prvo nebo u Dugom odbrojavanju utvrdio je Prvi otac, koji je potom digao Drvo svijeta i tako utvrdio etiri smjera. Prema Mexicama (slika 2.5), bog vatre i vremena Xiuhtecuhtli, koji je imao enski i muki aspekt, bio je vladar Prvog neba. Xiuhtecuhtli je, kao i Prvi otac kod Maja, bog prokreacije, postojao je od poetka vremena i donio svjetlo u tamu. Prve civilizacije pojavile su se prije pet tisua godina posve iznena dno, i to ve dugo zbunjuje povjesniare. No, ako smo voljni prihvati ti postojanje kozmikog plana, ova iznenadnost uope nije neobina. Pojavu ljudske civilizacije najbolje objanjavaju energije tog vremena prikazane u likovima boanstava majanskog kalendara. Dakle, izne nadnu pojavu prvih razvijenih civilizacija moemo shvatiti kao prvi korak u evolucijskom procesu, koji se nastavio tijekom trinaest baktuna Dugog odbrojavanja. Prvo od Trinaest neba samo je zasadilo sjeme ljudske civilizacije koja je, potom, nakon trinaest koraka uro dila plodom, tj. dola do ostvarenja. Maje su taj proces simbolizirale stepenicama sedmerokatnih piramida (slika 2.6), kao to je Piramida visokog sveenika u Chichen Itzi.

Vladajue azteko boanstvo Xiuhtecuhtli, bog vatre i vremena Tialtecuhtli, bog zemlje Chakhiuhtlicue, boica vode Tonatiuh, bog Sunca i ratnika Tlaoceotl, boica ljubavi i poroaja Mictlantechutli, bog smrti Cinteotl, bog kukuruza i hrane Tlaloc, bog kie i rata Quetzalcoatl, bog svjetla Tezcatlipoca, bog tame Yohualticitl, boica raanja Tlahuizcalpantecuhtli, bog prije zore Ometeotl/Omecinatl, dvojni bog-stvoritelj

Nebo br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Nebo poinje 3115. pr.Kr. 2721.pr.Kr. 2326. pr. Kr. 1932. pr.Kr. 1538. pr.Kr. 1144. pr.Kr. 749. pr. Kr. 355. pr. Kr. 40. 434. 829. 1223. 1617.

Nebo zavrava 2721. pr.Kr. 2326. pr. Kr. 1932. pr. Kr. 1538. pr.Kr. 1144. pr.Kr. 749. pr. Kr. 355. pr. Kr. 40. 434. 829. 1223. 1617. 2011.

Slika 2.5 Vladajua boanstva Trinaest neba Velikog ciklusa i njihovo (ispravlje no) trajanje po gregorijanskom kalendaru

Slika 2.6 Prolazak kroz Trinaest neba, simboliziran uspinjanjem i silaskom po sedmerokatnoj piramidi

Uzmemo li u obzir pojavu prve razvijene civilizacije, treba spome nuti da je taj razvoj imao i negativne aspekte, koji e biti osobito vani u opisivanju sadanjeg puta ovjeanstva prema prosvjetljenju. Izum pisma i gradnja piramida obino se smatraju napretkom, ali te pojave takoer pokazuju kako su ljudi nakon izuma Dugog odbrojavanja prestali ivjeti u sadanjosti. Pismo nastaje u drutvu koje napreduje tolikom brzinom da je potrebno sauvati informa cije. U Egiptu su piramide graene ne bi li se faraonima osigurala besmrtnost: takve brige ne mue besmrtnu kulturu. Moda su ljudi kamenog doba, za razliku od Egipana, doista ivjeli u sadanjosti. Osim toga, pojava boanskih vladara i klasnog sustava drutva go vori nam da su ljudi poeli razmiljati na hijerarhijski, procjenjivaki i prosuivaki nain. Sustav u kojem je jedna osoba vladala svim ostalima zamijenio je prijanja, vjerojatno matrijarhalna dru tva jednakopravnih pojedinaca. Uporaba metalnog oruja i prvi organizirani ratovi oznaili su pojavu mentaliteta kojim dominira sukob, a koji jo uvijek prevladava. Poetak majanskog Dugog od brojavanja znai da se doista dogodio ovjekov pad, spominjan u mnogim tradicijama. idovski kalendar poinje neto ranije, 3761.

pr. Kr., a oznaen je izgonom iz rajskog vrta. No to ako je rajski vrt zapravo predstavljao razinu jedinstvene svijesti, a drvo spoznaje dobra i zla Drvo svijeta iz majanske mitologije? No, o tome emo kasnije. Ako je gledite o utvrenoj poveznici kreativne energije Prvog neba s poetka Dugog odbrojavanja i pojave prve civilizacije to no, Maje su onda zacijelo, zbog svoje kronologije o tom procesu, znali vie od ostatka svijeta o vremenu i proroanstvu. U drevnoj Srednjoj Americi zanimanje za vrijeme veinom je bilo povezano s proricanjem budunosti, a Dugo odbrojavanje zapravo predsta vlja poetak kozmikog ciklusa stvaranja, iz ega se mogu naslutiti budui dogaaji. Ako ta kronologija sadri podatke o ljudskoj kre ativnosti u drugim dijelovima svijeta, svakako moemo rei kako se radi o globalnom kalendaru koji se tie sviju nas. Ba zato ljude diljem svijeta danas intuitivno privlai majanski kalendar. Taj nam kalendar moe neto rei o razvoju ivota na Zemlji, a to nam je znanje danas nuno.

POVIJEST PISANE KOMUNIKACIJE

Kako bismo bolje razumjeli duhovne energije majanskog kalendara, moramo istraiti njihove manifestacije u ljudskoj povijesti. Predvi anja majanskog kalendara postaju relevantna samo ako smo sigurni da on doista i opisuje veliki kozmiki plan, oblikuje nau svijest i upravlja naom kreativnou. Dosad smo potvrdili jedino aspekt vladavina sjetve nad Prvim ne bom Dugog odbrojavanja. Kakvi su rezultati sljedeih dvanaest Neba tog ciklusa? Kako bismo to otkrili, prvo moramo ispitati vremenska razdoblja - baktune od 394 godine - tijekom kojih su vladale pojedi ne energije u Dugom odbrojavanju. (Iz razloga djelomino objanje nih u sedmom poglavlju, majanski izvorni oblik je malo izmijenjen; ispravljeni ciklus emo od sada zvati Veliki ciklus). Savjetovao bih vam da ponovno pogledate sliku 2.5 i vremena trajanja pojedinih Neba, pokuavajui se sjetiti vanih dogaaja koji se priblino po dudaraju s poecima vladavine novih boanstava. Ako je majanski

Nebo/ f a z a rasta Nebo 1 sjetva Nebo 3 nicanje Nebo 5 klijanje Nebo 7 proliferacija Nebo 9 pupanje Nebo 11 cvjetanje Nebo 13 ostvarenje

Vladajue azteko boanstvo Xiuhtecuhtli, bog vatre i vremena Chalchiuhtlicue, boica vode Tlaoceotl, boica ljubavi i poroaja Cinteotl, bog kukuruza i hrane Quetzalcoatl, bog svjetla Yohualticitl, boica raanja Ometeotl/Omecinatl, dvojni bog-stvoritelj

Vremensko razdoblje 3115. - 2 7 2 1 . pr. Kr. 2326.-1932. pr. Kr. 1538.-1144. pr. Kr.

Razvoj Prvi sumerski logogrami na glinenim ploicama (3200. pr. Kr.); egipatski hijeroglifi (3100. pr. Kr.) Postupan razvoj mezopotamskog klinastog pisma Pisanje suglasnika u rijei alfabetom u Kanaanu (1600. pr. Kr.); kinesko pismo u dinastiji Shang (1538. pr. Kr.) Potpuno pisanje alfabetom u Grkoj i Etruriji (750. pr. Kr.) Papyrus codices u Rimu (70.); papir izumljen u Kini (105.); majansko pismo (250.) Prva knjiga, Dijamantna sutra", tiskana u Kini (868.) Prve dnevne novine u Nizozemskoj (1618.); prva nacionalna potanska sluba u Danskoj (1624.)

749. - 355. pr. Kr.

40. - 434.

829.-1223.

1617.-2011.

Slika 2.7 Koraci u razvoju pisane komunikacije neparnih Neba Velikog ciklusa

kalendar doista proroki, moemo na smjeni baktuna oekivati veli ke promjene u duhovnoj energiji. Naravno, trebamo otkriti postoje li veze izmeu pojedinih razdoblja i boanstava koja njima vladaju. to god da je itatelj zamijetio (a bilo bi dobro to zapisati), nasta vit emo s razvojem pisma tijekom Velikog ciklusa. Povijest pisma nije proizvoljan izbor. Maje su pismo smatrali darom bogova, pa je stoga pametno istraiti povezanost pojedinih boanstava i baktuna, tijekom kojih se pismo razvijalo. Pismo se uvijek smatra simbolom ljudske civilizacije; bez njega je teko zamisliti sloena, raznolika drutva. Takoer, vrijedi istaknuti da, budui da se radi o intelektu alnoj aktivnosti, pisanje najvie okupira lijevu polutku mozga. U prouavanju razvoja pisma ograniit emo se na neparna Neba, ija vladajua boanstva, sudei po njihovim imenima i osobinama, daju energije koje sjemenu pomau u rastu. Na slici 2.7 vrlo je jasno da su se najvaniji koraci u razvoju pisane komunikacije dogodili tijekom neparnih Neba. Koraci u evoluciji pisma primjer su novog (a zapravo drevnog!) po gleda na ljudsku povijest, u kojoj se samo na vrlo povrnoj razini

pojave izuma pisma shvaaju kao sluajna otkria pojedinih genija. Zapravo, mnoge inovacije u pismu odraz su duhovnih energija koje potiu kreativnost. Korak po korak, energije (ili boanstva) sedam neparnih neba podravale su kreativnost i razvoj ovjeka u odree nom smjeru. Globalni razvoj pisma, pokrenut neparnim Nebima, govori nam kako je Dugo odbrojavanje kalendar za cijeli planet, jer se promjene ener gije dogaaju na globalnoj razini. Napretci u pismu dogodili su se na razliitim mjestima - prvo u Egiptu i Sumeru, zatim u Kini i potom, u zavrnom razdoblju, u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi. Civilizacij sku evoluciju od sjemena do ploda, uz pomo Trinaest neba, moemo pratiti u globalnom kontekstu. Na slici 2.7. takoer moemo vidjeti kako je kozmiko stvaranje za pravo cikline prirode, tj. postoji ciklus ljudske kreativnosti. Oko po etaka nepranih Neba pojavili su se vani pronalasci u razvoju pisane komunikacije. Izgleda da su parna Neba razdoblja kada povijest sta gnira. Aktivnost i inovativnost tijekom neparnih Neba izmjenjuje se sa stankama na nain koji podsjea na oscilaciju. Ta je oscilacija zapravo ista tema smrti i ponovnog roenja, koja se tako esto pojavljuje u srednjoamerikim mitovima. Trinaest neba Velikog ciklusa predstavlja cikliko valno gibanje povijesti. Rije cikliko" ne treba shvatiti u uskom smislu. Valno gibanje povije sti nije cikliko u smislu konstantnog ponavljanja identinih krugova (kao kod astronomskih i fizikalnih ciklusa). Majanski kalendar opisuje razvojni, a ne strogo cikliki proces, stoga povijest nalikuje evolucij skoj spirali, na kojoj se nalaze povoljne okolnosti za odreena zbivanja u odreenim tokama ciklusa - primjerice, na poetku neparnih Neba rezultati tih ciklikih navala kreativnosti nikada nisu jednaki: pona vljanje identinih ciklusa ne rezultira evolucijom. Povijest je proces koji proizlazi iz postupnog povienja razine svijesti, a njima posebno pogoduju kozmike energije sedam neparnih Neba. Proroka znanost o vremenu pretkolumbovske Amerike i majanski kalendar razvijeni su kako bi opisali i razumjeli tu evoluciju svijesti.

DNEVNA REZONANCA S KOZMIKIM FREKVENCIJAMA

Uzmite odbrojavanje od trinaest dana, koje se u Svetom kalendaru od 260 dana ponavlja 20 puta, i pokuajte pojmiti kako je ono zapravo samo saeta verzija valnog gibanja koje stvara est parnih i sedam ne parnih Neba puno duljeg Velikog ciklusa. Tzolkin je, dakle, samo neka vrsta mikroskopskog odraza promjena energija koje vladaju dugoro nom spiralnom evolucijom ljudske povijesti. To, pak, objanjava zato svaki dan ima svoju duhovnu energiju i zato su neki dani pogodniji za kreativne aktivnosti. Kao to se moe vidjeti u Dodatku B, Maje su upravo tako shvaale Sveti kalendar. Ta analogija takoer vrijedi za glazbu. Razdoblje od trinaest dana (trecena) moe se shvatiti kao ton ija je frekvencija 144 000 puta via od osnovnog tona Velikog ciklusa (jer u cijelom Velikom ciklusu postoji 144 000 trinaestodnevnih ciklusa). Energetske promjene obinog trinaestodnevnog ciklusa onda su jednako stvarne, ali slabije od onih u Velikom ciklusu. One su mali valii na oceanu evolucijske promjene. Kao to postoje visokofrekventni zvukovi, koje ne moemo svi uti, postoje i vremenski ciklusi tako visokih frekvencija da ih veina ljudi ne primjeuje. Trinaestodnevni ciklus, integralni dio Svetog kalendara (20 x 13 dana), takav je visokofrekventni evolucijski ciklus: Maje su ga bile svjesne, a njime se koriste oni koji se ele reintegrirati u kozmike procese. No kako to moemo ponovno postii? Zbog ivota u drutvu koje ne potie percipiranje boanskog tijeka vremena, naa su osjetila veim dijelom otupjela. Tu otupjelost pojaava dominacija kalenda ra s fizikalnom, tj. astronomskom osnovom. Kako se onda moemo uskladiti s tijekom kozmikih energija koje su potpomagale ljudsku evoluciju? Logino je slijediti drevni ciklus tzolkina kao svakodnevni kalendar, a zatim ga uskladiti s kalendarom tuna kozmikih valnih gibanja. Na taj emo se nain uskladiti s boanskim stvaranjem i poeti sudjelovati u njegovom razvoju.

TUN: NOSITELJ PROROANSKOG VREMENA

Moda se nefizika priroda prorokih ciklusa ini neobinom. No, zar se naa raspoloenja ne mijenjaju s obzirom na godinja doba? Zar na nas ne utjee pun Mjesec? Za nas koji ivimo na veim nadmorskim visinama, gotovo je bioloka potreba proslaviti solsticije i ekvinocije. Ipak, godinja doba razliito utjeu na ljude u svijetu. Kada je na sjever noj polutki proljee, na junoj poinje jesen, a na ekvatoru ne moemo govoriti o postojanju godinjih doba. Bez obzira na raspodjelu, smjena godinjih doba nema sinkronizirani utjecaj na globalne mijene u bio sferi. Istina je da Mjeseev ciklus od 29.5 dana utjee na sve (vjerojatno jer je to trajanje enskog ciklusa u kulturama koje ive bez umjetnog svjetla i hormona). Vano je napomenuti da neprekidno ponavljanje jednakih astronomskih ciklusa ne moe objasniti evoluciju svijesti. U sljedeem emo poglavlju vidjeti kako je evolucija svijesti izravno po vezana s otkucajima srca Majke Zemlje, a i u tome e nam pomoi majanski kalendar. Ti otkucaji srca dolaze iz nutrine naega planeta, a ne iz nekog vanjskog izvora. Astronomski ciklusi mogu predstavljati samo neprekidno ponavljanje ciklusa ivota i smrti. Bez obzira na to, vidjet emo da oni nisu povezani s boanskim planom, koji pomae ovjeanstvu u evoluiranju na viu razinu svijesti. Neki drevni narodi, u razliitim dijelovima svijeta, imali su sline sta vove o prorokim razdobljima. I Egipani i Maje su, iz razliitih per spektiva, vrijeme s poetka Velikog ciklusa smatrali kljunim za ko zmiki plan stvaranja. Je li izmeu njihovih kalendara bilo slinosti? Jest, iako je jedan nastao oko tri tisue godina kasnije: drevni Egipani su slijedili kalendar od 360 dana, kojima je dodano pet dana kada su se rodili bogovi". Tijekom tih dana ljudi nisu smjeli pokazivati nikakve osjeaje. Slino tome, Maje i Mexice slijedili su poljoprivredni kalen dar po imenu haab, koji se sastojao od 360 dana i pet dodatnih dana, tijekom kojih su se bogovi odmarali". Ljudi su se pribojavali tih pet dana jer tada nisu mogli raunati na potporu bogova: izvoene su ce remonije kako bi se svi pripremili za njihov povratak. Tako se ini da su i Egipani i Srednjoamerikanci eljeli izraziti da je tun od 360 dana vie boanski od fizike, poljoprivredne godine od 365 dana.

Slika 2.8 Kralj-aman 18 Zec (s glavnog trga u Copanu u Hondu rasu) posveuje novi tun. Taj je kralj podigao nekoliko takvih ka menih skulptura kako bi oznaio poetak novih prorokih vremen skih razdoblja

Zapravo, kod kalendara koji su se rabili u duhovne i vjerske svrhe, razdoblje od 360 dana bilo je pravilo, a ne iznimka. Uporaba takve godine u duhovne svrhe bila je uobiajena i u drevnoj Indiji, Peruu, Skandinaviji, Izraelu i Rimu. Kinezi su rabili vjerski kalendar, koji se temeljio na razdoblju od 360 dana, usporedo s civilnim kalendarom od 365 dana. U toj razlici izmeu vjerske i svjetovne godine vidimo paralelu s Majama i Mexicama, koji su vjerovali da su tijekom pet dana u godini bogovi odsutni. Tako dolazimo do zakljuka da je godina od 365 dana fiziki ciklus Zemlje, a ciklus od 360 dana je duhovni ciklus Svetog vremena. Iako je duhovno znaenje tuna u suvremenom svijetu uvelike izgubljeno, o njemu moemo mnogo nauiti iz istraivanja odnosa majanskog kalendarskog sustava i ljudske povijesti. Vrlo je vano imati na umu da u proroanskom kontekstu majanskog Dugog odbrojavanja je dan tun uvijek slijedi drugi bez prijelaznog razdoblja od pet dana.

Za proroanstva trebamo slijediti kalendar koji se temelji samo na duhovnim ciklusima stvaranja i nije prilagoen fizikim karakteri stikama naeg planeta. Ako se proroanstvo temelji na duhovnoj re alnosti, ono mora biti povezano s kalendarom koji je i opisuje. Postoji jo puno dokaza da je razdoblje od 360 dana, tj. tun (to znai kamen", budui da se poetak novog tuna obiljeavao pomicanjem kamena ili dizanjem stele) Majama znaio razdoblje proroanstva. Znamo da su se u vrijeme panjolskih osvajanja majanski sveenici okupljali na poetku novog tuna, a ne nove godine od 365 dana, i tada su govorili o proroanstvima utemeljenim na prouavanju ka lendara. U nekolicini preivjelih prorokih knjiga Chilam Balama, majanska su se proroanstva beziznimno odnosila na tune ili katune (dvadeset tuna ili 19,7 godina). Budui da je zanimanje Maja za vrijeme uglavnom bilo fokusirano na razumijevanje mijena kozmikih energija i njihovog utjecaja na ovjeka i univerzum openito, koritenje vremenskih razdoblja te meljenih na tunu bilo je posve logino. Tun je postao osnovnom je dinicom majanskih proroanskih kalendara, a istu ulogu igra i u Du gom odbrojavanju. Ako danas elimo usvojiti svjetonazor u kojem je svijest vanija od materije, moramo biljeenje vremena temeljiti na duhovnoj i nevidljivoj realnosti. Razumijevanje razlike izmeu razdoblja od 360 i 365 dana prvi je korak u povratku drevne proro anske znanosti o vremenu.

Kozmologija Drveta svijeta

ETIRI GLAVNA SMJERA
Ako je povijest cikliko valno gibanje ljudske kreativnosti, kako se ti valovi stvaraju? Kako bismo to shvatili, trebamo prouavati kozmologiju Drveta svijeta, koja je dominirala Sre dnjom Amerikom prije dolaska Europljana. Kada su panjolci 1517. godine prvi put doli u zemlju Maja, susreli su se s veli kim obojenim krievima u majanskim hramovima. Na otoku

Slika 3.1 Drvo svijeta Maja u sreditu etiri smjera. Pretkolumbovske ci vilizacije obino stranama svijeta pripisuju razliite duhovne karakteristi ke. Kod Maja, etiri smjera simboliziraju pripadajua boanstva po imenu Bacab, kao to je prikazano na ovoj ilustraciji

Cozumel, na primjer, u dvoritu oko piramide nalazio se tri metra visok vapnenaki kri. panjolci su saznali da ti krievi predstavljaju Drvo svijeta i zato su bili obojeni u zeleno (kao to su danas i kran ski krievi u toj regiji). Prema Majama, Drvo svijeta (slika 3.1.) stva ra i odrava etiri smjera svijeta. Nakon dolaska panjolaca, Drvo svijeta spojeno je s katolikim kriem, ali u vjerovanjima Maja taj novi kranski kri jo uvijek nosi puno svog drevnog znaenja kao centar kozmosa. Vjerovanje da svijet ima etiri smjera i etiri kuta dijele sve pretkolumbovske civilizacije, a izraeno je, primjerice, u poznatoj in dijanskoj ceremoniji Medicine Wheel. etiri smjera povezana su s razliitim energijama i bojama koje im daju razliite karakteristike. etiri smjera povezana su sa sreditem svijeta, kojeg Maje nazivaju Yaxkin. Na prvi je pogled sve to vrlo slino standardnom europskom vjerovanju, ali znaenja pripisana tim smjerovima posve su razliita od dananjih. Indijanci vjeruju da etiri smjera utjelovljuju duhovne kvalitete, iji utjecaj na ljudski ivot ovisi o vladajuem vremensko ci klusu. Duhovni vjetrovi koje etiri smjera stvaraju i koji dominiraju razliitim vremenskim ciklusima sama su bit majanske kozmologije, dok su, po tipinom europskom stajalitu, ti vjetrovi samo pasivni koordinatni sustav koji se primjenjuje na Zemlju. Ipak, organizacija svijeta prema etiri smjera moe svima nama zvu ati posve prirodno. Veina nas uvida vane mentalne i duhovne razlike izmeu Istoka i Zapada. Istokom su dominirale kolektivne strukture i meditativne tendencije, dok je Zapad bio ekstrovertan, individualistiki i aktivan. Zato postoje te razlike? Gdje je crta koja razdvaja Istok od Zapada? Gdje se nalazi zemljopisni centar plane tarnog Medicine Wheela?. Preliminarna pretpostavka o podjeli Istoka i Zapada crtu razdvaja nja smjeta na 12 stupnjeva istono, kroza srednju Europu i srednju Afriku, od najzapadnijeg vrha Aljaske do najistonijeg dijela Sibira. No, budui da nas zanima duhovna geografija, postojanje takve hi potetske crte moramo potvrditi na drukiji nain. Posluit emo se majanskim kalendarom i prouiti smjerove u kojima su puhali vje trovi duhovnosti dok su se mijenjale energije Trinaest neba Velikog

ciklusa. Zatim moemo odrediti povijesne dogaaje iz vremena iz mjene baktuna i povezati ih s hipotetskom crtom koja prolazi kroz 12 istono.

VJETROVI POVIJESTI
Kao to smo prije spomenuli, prve patrijarhalne civilizacije s pi smom, vladarima, velikim graevinama i religijskim vjerovanjima u boga stvoritelja pojavile su se na poetku Velikog ciklusa. To se dogodilo u regiji Plodnog polumjeseca", koja se prostirala od Egi pta, preko Sirije i Izraela, do Mezopotamije. U prvoj polovici Velikog ciklusa to je podruje prednjailo u civilizacijskom razvoju. Tek na poetku Sedmog od Trinaest neba Velikog ciklusa (u 749. pr. Kr.) pojavila se nova civilizacija na 12 istono. Znak civilizacijskog buenja, potaknutog Sedmim nebom, etruanski je izum pisma u sjevernoj Italiji (vidi sliku 2.7.). Otprilike u isto vrijeme, uspostavlje ne su prve vrste naseobine na Palatinu, to se odraava u mitskoj godini osnivanja Rima, 753. pr. Kr. Meu Mexicama se ponekad tvrdi da Sedmim nebom vlada Tonacatecuhtli /Tonalaciuatl, muko/ ensko dvojno boanstvo koje ljudima daje namirnice za ivot, a po nekad se vladarom tog Neba naziva Cinteotl, bog kukuruza i hrane.

Slika 3.2 Europa tijekom poetnog katuna (749. - 729. pr. Kr.) Sedmog neba Velikog ci klusa ukljuuje pojavu Etrurije kao povijesne kulture i mitsko osnivanje Rima (753. pr. Kr.)

Nakon uspostavljanja povijesne kulture na toj crti, mogue je pra titi s njom povezane povijesne vjetrove na smjeni baktuna. Sljedee Nebo poelo je 355. pr. Kr. s pojavom perzijskog kralja Artakserksa III., koji je krenuo na zapad u osvajanje Egipta, Male Azije i Atene

(slika 3.3.). Gibanje s istoka prema crti oznailo je poetak Osmog neba. U vrijeme sljedee smjene, na poetku Devetog neba 40. godine (sli ka 3.4.), novim Rimskim Carstvom dominirala je imperijalistika politika koja je, tijekom sljedeeg razdoblja od dvadeset tuna, dovela do osvajanja Engleske, Walesa, Maroka, Alira i Bugarske. To se i renje dogodilo u vrijeme misionarskih putovanja sv. Pavla u Malu Aziju i Grku. Prema Mexicama, tim Nebom vladao je Quetzalcoatl, bog svjetla.

Slika 3.3 Europa tijekom poetnog katu na (355. - 335. pr. Kr.) Osmog neba Velikog ciklusa ukljuuje vojne pohode perzijskog kralja Artakserksa III., to predstavlja pomak prema 12 istono

Slika 3.4 Europa tijekom poetnog katuna (40. - 60.) ukljuuje irenje Rimskog Carstva i osvajanje Engleske, Walesa, Maroka, Alira i Bugarske. Gibanje se udaljava od 12 istono

Godine 434. poelo je Deseto nebo (slika 3.5.). Iste je godine Ati la postao voom Huna, nomadskog naroda iz srednje Azije. Meu suvremenicima nije mu bilo ravnog. Kada je zapoeo novi baktun, on je poeo s istoka napadati srednju Europu i potaknuo germanska plemena na ruenje Rima, to je, s poetkom novog Neba, dovelo do propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Moda ve sumnjamo u utjecaj energija Trinaest neba na uspone i padove velikih civilizacija. Razdo-

blje koje je u Europi uslijedilo nakon napada Huna poznato je kao mrano doba", budui da u sljedeih nekoliko stoljea nije postojala nikakva razvijenija civilizacija. Tim Nebom vladao je Tezcatlipoca, bog tame. Europa se iz mranog doba" probudila tek na poetku devetog sto ljea kada su se, nekoliko godina nakon poetka jedanaestog Neba, poeli stvarati zameci suvremenih nacija Francuske i Njemake. Vla davina tog Neba dovela je do selidbe civilizacijskog razvoja na sjever, to je rezultiralo oivljavanjem nekad pasivnog dijela svijeta - Skan dinavije. To je vano za praenje gibanja s obzirom na crtu koja dijeli Istok i Zapad. S tim su nebom poela i putovanja Vikinga (slika 3.6.). Nakon to su tisuama godina mirno ivjeli na svojoj zemlji, Skandinavci su krenuli na smjela putovanja koja su ih, na kraju, odvela do Grenlanda i Amerike. Preci dananjih Norveana i Danaca pljakali su britanske otoke, a danski je kralj Knud osvojio Englesku.

Slika 3.5 Europa je tijekom poetnog katuna (434. - 454.) Desetog neba Velikog ciklusa doivjela najezdu Huna pod Atilinim zapovje dnitvom i propast Zapadnog Rimskog Car stva. Gibanje se tijekom ovog parnog Neba odvija s istoka do crte na 12 istono

Slika 3.6 Europa tijekom poetnog katuna (829. - 849.) Jedanaestog neba Velikog ci klusa doivljava napade Vikinga, koji se ire prema istoku i zapadu. Gibanje se odmie od crte na 12 istono

U drugom su smjeru vedski Vikinzi prodrli u ruski sustav rijeka, a 839. godine doli do Bizanta. Tradicionalna povijest nikada nije mo-

gla objasniti razloge za iznenadne napade Vikinga. Majanska kronolo gija nudi novi pogled na taj fenomen, jer su napadi poeli s poetkom vladavine neparnog Neba. Tako su, na poetku Jedanaestog neba, vje trovi povijesti ljude otjerali s crte koja dijeli Istok i Zapad. Buenje na sjeveru dogodilo se istovremeno s propasti klasinih Maja u Chiapasu i Gvatemali, to je jo jedan primjer nestajanja civilizacije na smjeni baktuna. Taj slavni nestanak" Maja se, ba kao i pad Rim skog Carstva, dogodio na smjeni Neba. Klasina je majanska kultura nestala jer joj vjetrovi povijesti vie nisu ili u prilog. Na poetku no vog Neba, granica ljudske povijesti zamjetno se pomaknula na sjever, i u Europi i u Srednjoj Americi. U vremenskoj kozmologiji Mexica, Yohualticitl, boica roenja, vladala je jedanaestim Nebom, a u Euro pi je svakako dolo do preporaanja. I za Maje oko Chichen Itze, na sjevernom poluotoku Yucatan, i za Tolteke iz Tule to je bilo razdoblje preporaanja, to je bilo vidljivo iz dominantnog tovanja Quetzalcoatla, boga svjetlosti. Gibanje, koje je iz perspektive tradicionalne povijesti jo tee razumjeti od iznenadnih napada Vikinga i nestanka Maja, mongolska je domi nacija tijekom sljedeeg Neba. Na poetku Dvanaestog neba su Mon goli, donedavno malobrojni pastiri iz pustinje Gobi, doli do istone Europe, nakon to su pokorili cijelu Aziju i Kinu. Te su se horde na stavile iriti sve dok nisu dole do 12 istono (slika 3.7.). Tim parnim Nebom, koje je poelo s gibanjem od istoka prema sredini, vladao je Tlahuizcalpantecuhtli, bog koji vlada prije zore.

Slika 3.7 Europa tijekom poetnog katuna (1223. - 1243.) Dvanaestog neba Velikog ci klusa. Mongolska najezda dolazi iz sredinje Azije do Europe

Ovdje trebamo razmotriti nekoliko stvari. Prvo, u ovoj se analizi sluimo kronologijom Velikog ciklusa koja se

temelji na tunu - boanskoj godini od 360 dana. Na smjeni baktu na gibanja su u Europu dola s istoka. Iste je godine poelo Deseto nebo, a Atila je postao vladarom Huna; godine 1223., kada je poelo Dvanaesto nebo, Mongoli su doli do istog podruja istone Euro pe. Da smo koristili kalendar utemeljen na fizikoj godini, navedeni se dogaaji ne bi uklopili u obrazac. Vjetrovi povijesti koju stvaraju boanstva etiri smjera slijede kronologiju koja se temelji na baktunima. Osim toga, trebamo uzeti u obzir veliinu tih migracija. Carstvo Dingis-kana i njegovih nasljednika s poetka Dvanaestog neba osta vilo je stoljetni trag u Aziji i Rusiji. Godine 1995. New York Times proglasio je Dingis-kana ovjekom prolog tisuljea, vjerojatno ne zbog dobrog ponaanja, nego zbog traga kojeg je ostavio u povijesti. Mongoli su stvorili ujedinjeni euroazijski kontinent, to je omogui lo dolazak mnogoega iz Azije u Europu: baruta, kompasa, tiskarstva i - kuge. Ta gibanja, koja se podudaraju sa smjenama baktuna, nisu nevani dogaaji kojima se sluim kako bih dokazao teoriju. Mon goli su stvorili najvee carstvo u ljudskoj povijesti, a gibanja koja su se dogaala na poecima drugih baktuna imala su jednako velike uinke. I, na kraju, dolazimo do vladavine Trinaestog neba (slika 3.8). Tim Nebom vlada Ometeotl/Omecinatl, najvii stvoritelj dvojne prirode - i muke i enske, yin i yang; Mexice su ga takoer zvali bog i bo ica dvojnosti" (slika 3.9). U srednjoj Europi, po crti na 12 istono, poetak ovog Neba 1618. godine obiljeen je Tridesetogodinjim ratom katolika i protestanata, nakon kojeg je protestantizam prevladao u sjeverozapadnoj Europi. Na sjeveru je vedska privremeno postala vana europska sila, nakon to je 1617. godine osvojila rusku obalu Baltika i pripojila dananju Latviju i dijelove Pruske. Kolonije u Americi irile su se na zapad pa je tako Trinaesto nebo poelo s gibanjima koja su se udaljavala od 12 istono. Zbog intervencija vedske i Francuske u drugoj polovici Tridesetogodinjeg rata i borbe Nizozemaca za neovisnost od pa njolske, Sveto Njemako Rimsko Carstvo - koje je uveo papa i koje je vladalo Europom u prethodna dva baktuna - izgubilo je svoju mo.

Na razini svijesti, stvorio se prostor za izraavanje novog, suvreme nijeg mentaliteta.

Slika 3.8 Europa tijekom poetnog katuna (1617. - 1637.) Trinaestog neba Velikog ci klusa ukljuuje irenje vedske i intervenci ju nordijskih zemalja u Tridesetogodinjem ratu

Slika 3.9 Stvoriteljski par Ometeotl i Omecinatl, bog i boica dvojnosti, vladari Trinaestog neba.To dvojno boanstvo simbolizira polaritet yina i yanga, koji se u ovom Nebu utvruje.

Dosadanje predstavljanje bilo je fokusirano na Europu, pa bi se sto ga mogao stei pogrean dojam da se majanski kalendar ne odnosi i na druge dijelove svijeta. Postoji nekoliko razloga zbog kojih sam se ograniio na Europu. Prvi je prostor. Drugi je dokazivanje postojanja

crte koja planet dijeli na pola i koja je dio Drveta svijeta, zbog ega su promjene energija majanskog kalendara na tom podruju osobito ja sno vidljive. Tree, budui da se majanski kalendar na tim podruji ma nije rabio, svakako se ne radi o nekakvom obliku sugestije, nego o objektivnim rezultatima vjetrova koje stvara Drvo svijeta. Ako napravimo saetak svih gibanja na smjenama baktuna Velikog ciklusa, dolazimo do vrlo jasnog obrasca vjetrova povijesti, prikaza nog na slici 3.10. Moemo vidjeti kako neparna Neba favoriziraju gi banja koja se od 12 istono kreu prema istoku i zapadu, dok parna Neba favoriziraju gibanja prema toj zemljopisnoj duini. Tako smo potvrdili srednjoameriku predodbu o Nebima, ija bo anstva vladaju vjetrovima koji slijede etiri smjera. Iz snanih mi gracijskih tendencija sa slike 3.10 moemo zakljuiti kako se ini da razliite vrste energija dominiraju parnim i neparnim Nebima.
Nebo br. 7 8 9 10 11 12 13 Vremensko razdoblje 749. - 729. pr. Kr. 355.-335. pr.Kr. 40. - 60. 434. - 454. 829. - 849. 1223.-1243. 1617.-1637. vedska Vikinki pohodi Pohodi Mongola irenje Rimskoga Carstva Huni idu na zapad Gibanja od sredinje linije na 12 istono Naseljavanje Rima Perzijanci idu na zapad Gibanja s istoka

Slika 3.10 Snana migracijska gibanja od crte i prema crti na 12 istono na poetku svakog od kasnijih Neba Velikog ciklusa

Osim vjetrova, inilo se da se povijest sa svakim novim Nebom kre e prema sjeveru. Centar civilizacijskog razvoja je s junih lokacija, kao to su Egipat, Sumer i Kreta, migrirao na sjever - u Grku i Rim - tijekom Sedmog i Devetog neba, a zatim, tijekom Jedanaestog, u

Njemaku. Danska je postala vana sila tijekom Jedanaestog neba, dok se isto dogodilo vedskoj na poetku Trinaestog neba. To gi banje prema sjeveru svoje je paralele imalo diljem svijeta. U obje su se Amerike inovativne civilizacije, tijekom Devetog i Desetog neba, preselile iz Chiapasa i Gvatemale i naselile Yucatan tijekom Jedanae stog. Potom su otile u Meksiko, tijekom Dvanaestog neba, a na kraju u Sjevernu Ameriku tijekom Trinaestog. Te tendencije moemo objasniti pretpostavimo li da Zemlja stvara krianje nevidljivih polja svijesti im zapone vladavina neparnog Neba. Taj Nevidljivi kri izraz je Drveta svijeta. Prema Majama, Prvi otac digao je Drvo svijeta i tako je dolo do etiri smjera na poetku prvog neparnog Neba Velikog ciklusa. Budui da nevidljivo Drvo svijeta stvara snana migracijska gibanja u Velikom ciklusu, logino je to su Maje dizanje, tj. aktivaciju Drveta svijeta opisivale kao klju ni poetni dogaaj stvaranja. Drvo svijeta odrava polaritet yina i yanga, koji dovodi do kreativne napetosti na linijama po kojima oscilira, to uzorokuje gibanja u ra znim zemljopisnim smjerovima. Grane Drveta svijeta tako stvaraju vjetrove", to je posve u skladu sa srednjoamerikom mitologijom. Tijekom neparnih Neba, stvaraju se gibanja prema sjeveru i jugu te prema istoku i zapadu. Kada taj kri na poetku parnih Neba nesta ne, gibanja se kreu prema 12 istono. Iz tog istraivanja zakljuujemo da kraci kria prolaze kroz 12 isto no i ekvator. Crta koja planet dijeli na istonu i zapadnu hemisferu prolazi kroz Rim i Kopenhagen, dok crta koja planet dijeli na sjever nu i junu hemisferu prolazi kroz ekvator. Ako prihvatimo tu postav ku, moramo zakljuiti da se sredite Drveta svijeta nalazi u sredinjoj Africi, u dananjem Gabonu. Tako otkrivamo da je Ometeotl/Omecinatl bio poznat pod imenom dvojni bog", jer je za njegove vladavine svijet bio podijeljen na dvije polovice: zapad i istok, kojima su vladali yang (svjetlo) i yin (tama). Drevni srednjoameriki svjetonazor puno je jasniji od suvremenog zapadnjakog. Za nae razumijevanje prolosti vrlo je vano usvaja nje pojmova kao to su Drvo svijeta, etiri smjera i trinaest boan stava koja vladaju baktunima Velikog ciklusa.

Slika 3.11 Globalno polje stvaranja tijekom vladavine (A) neparnih Neba i (B) parnih Neba

Povijest ovjeanstva i njen razvoj kroz Trinaest neba Velikog ciklusa moemo opisati kao valni uzorak, a Drvo svijeta, ili Nevidljivi kri njegovim glavnim generatorom. Stoga ne iznenauje to su Drvo svijeta i brojevi 7 i 13 imali sredinje mjesto u mitologijama irom svijeta. Drvo svijeta stvara valne promjene unutar dualistikih i je dinstvenih Neba. Ta dva razliita polja stvaranja prikazana su na slici 3.11. Izmjenjivanje dvije vrste Neba stvara kozmiku napetost, koju realiziraju sile svjetla i tame, mukog i enskog, zapada i istoka, yina i yanga.. Meu Mexicama, boanstva neparnih Neba - prvog, sedmog i trinaestog, bila su dvojni, muko/enski bogovi stvoritelji. Polarizirano polje stvaranja Trinaestog Neba (slika 3.11a), pod vla davinom dvaju boanstava, znailo je da 1617. godine poinje razdo blje dominacije Zapada nad Istokom, koje e potrajati gotovo etiri stotine godina. Rast imperijalne Britanije poeo je s prvom trgova kom podrunicom u Indiji 1615. godine i dolaskom puritanaca u Massachusetts 1620. godine. S dominacijom Zapada povezano je niz pojavnosti, zaetih poetkom Trinaestog neba: protestantizam, kapitalizam i prirodne znanosti - sve manifestacije lijeve modane polutke. Ta dualnost, uvedena kada je Prvi otac digao Drvo svijeta

3115. pr. Kr., stvorila je patrijarhalan i prosuivaki um. Iako je svatko na svijetu u skladu s globalnim poljem stvaranja Trinaestog neba, ono je ipak ilo vie u prilog Zapadu, budui da je njegovo svjetlo sjalo nad tom hemisferom. Pobjede protestantske vojske u Tridesetogodinjem ratu bile su rezultat uspostavljanja tog novog polja stvaranja, to vri jedi i za revoluciju u prirodnim znanostima, koju su zapoeli Kepler u Pragu i Galileo u Firenci. Kasnije se crta pomicala prema zapadu - Descartes, Pascal i Fermat u Francuskoj i Newton u Engleskoj - a u drugoj polovici dvadesetog stoljea zavrila je u SAD-u. Na poetku Trinaestog neba francuski je znanstvenik i filozof Rene Descartes formulirao novu filozofiju, tzv. kartezijanski rez. Descartes je tvrdio da su materijalno i duhovno dvije posve razliite stvari. U po sljednje ga se vrijeme optuuje za odvajanje ovjeka od prirode i tijela od uma. No, Descartes nije stvorio taj rez - stvorilo ga je Drvo svijeta. Descartes je jednostavno sastavio najrjeitiju filozofiju koja opisuje rez u percepciji, no nametnut od strane Trinaestog neba. Negativne strane tog svjetonazora tek su nedavno postale oite irem sloju ljudi, a kasni je emo objasniti i zato. Nevidljivi kri i njegov polarizirajui uinak na polje svijesti plane ta stvara u suvremenom umu osjeaj nezadovoljstva i nepotpunosti. Prisjeanja na davno prole cjelovitosti i prie o ovjekovom padu zajednika su tema gotovo svih mitova. Taj je pad simboliziran diza njem Drveta svijeta. U skladu s tim, pojavila se i vjera u ljutitog Boga, s kojim su ljudi donekle u sukobu, to je oito u Starom zavjetu. Sve vee monoteistike religije, razvijene tijekom Velikog ciklusa, bile su pod utjecajem dualizma i stoga su na svijet gledale crno-bijelo". Zbog toga su te religije i beskompromisne te ponekad ulaze u nasilne meu sobne konflikte oko poimanja dobra i zla. Iz istog su razloga te religije meu svojim sljedbenicima stvorile hijerarhijske strukture, esto pro turjene njihovoj osnovnoj poruci. Suvremeni um moemo vidjeti kao zavrni stadij procesa koji je zapo eo s ovjekovim padom. Drevni mitovi o ovjekovom padu - izgon Adama i Eve iz raja, Popol Vuh, Set i Oziris u Egiptu, Ask i Embla u Skandinaviji (u veini tih mitova Drvo svijeta ima vanu ulogu) - za pravo su metafore za proces koji se dogodio na razini svijesti. Rezultat

tog pada je polovinost" ljudskog uma: on ne moe nai mir i uvijek pokuava postati neto drugo i drukije. Polovica ljudskog iskustva, tj. karakteristike koje prenosi istona hemisfera, zanemareno je i izdvo jeno u Velikom ciklusu. Priu u kojoj se nalaze muke i enske sile kozmosa, odvojene a opet jedinstvene, dijele mnoge drevne filozofije. Najpoznatiji je kineski yin i yang, ali i majanski blizanci heroji Hunahpu i Xbalanque, tolteki i azteki Quetzalcoatl i Tezcatlipoca: svi oni predstavljaju metaforu za istu vrstu dualnosti. Za strukturu polja svijesti Zemlje (Slika 3.11a) do odreene su razine znali svi drevni narodi. Vidimo je u sunevom kotau, babilonskom astrolokom simbolu za Zemlju (slika3.12), kelt skom kriu i Medicine Wheelu amerikih Indijanaca. Unato univerzalnom simbolizmu te polarnosti i brojnim paralelama meu mitologijama, treba imati na umu da majanska kronologija nudi neto jedinstveno, to cijeli svijet stavlja u novu perspektivu.

Slika 3.12 Vuotanov kri ili Sunev kota (Bronano doba - Kivik, vedska)

To je veza s pravim svijetom i pravom povijeu. Yin/yang kozmo logija vie nije apstraktni filozofski princip. Zbog tono odreenih vremenskih razdoblja, koja uvjetuju pulsirajuu dramu oko Drveta svijeta, postaje jasno da yin/yang kozmologija ima stvarne temelje. Te temelje stvaraju valni uzorci svjetla i dualnosti koji, kao to smo vidjeli u prethodnom poglavlju, potiu spiralnu evoluciju ljudske kreativnosti. To je vrlo korisno za razumijevanje ljudske povijesti i nae uloge u njoj. Sve to nam je potrebno za razumijevanje valnog procesa povijesti - i igre yina i yanga - jest prihvatiti postojanje Dr veta svijeta - sveobuhvatnog oscilatora koji funkcionira u skladu s ritmom majanskog Dugog odbrojavanja. Zato ne? Sva valna gibanja trebaju generator valova. Majanski kalendar opisuje poetke te traja nje otkucaja i vibracija Drveta svijeta koji odreuju evoluciju ljudske svijesti. Kada uvidimo taj valni uzorak povijesti, dolazimo do raskrija. Ako nastavimo koristiti astronomske kalendare, i dalje emo povijest vi djeti kao niz sluajnih dogaaja. Ako odluimo primijeniti majanski kalendar, postat emo svjesni uzoraka i obrisa kozmikog plana. Sada moemo vidjeti osnovu za proricanje pomou vjetrova koje stvara Drvo svijeta. Tako je i dolazak Europljana i kranstva u Sre dnju Ameriku bio dio proroanstva. Isto se odnosi i na europsku kolonizaciju veeg dijela svijeta. Tijek dogaaja i detalji moda se nisu mogli predvidjeti, ali glavna gibanja ve su bila zapisana u Ne bima, stoga su poznavatelji srednjoamerikih kalendara znali to e se dogoditi.

HERMETIKI PRINCIP I GLOBALNI MOZAK

Model o kojemu sam govorio i koji se temelji na etiri smjera - s podjelom na dvije hemisfere (istonu i zapadnu) - u skladu je s ta kozvanim hermetikim principom: Kako na nebu, tako i na zemlji. Osobine etiri smjera ukazuju na brojne paralele izmeu global nog mozga" planeta i ljudskog mozga. Nae modane polutke imaju razliite funkcije jer su odraz istone i zapadne hemisfere planeta (slika 3.13).

Globalni mozak Zapadna hemisfera Istona hemisfera Njemaka Italija Nordijske zemlje Sredinja Afrika Havajski otoci

Ljudski mozak Lijeva polutka (analiza i logika) Desna polutka (sinteza i intuicija) Hipotalamus (sredinja koordinacija) Hipofiza (sredinja koordinacija) Epifiza (praenje svjetla) Mali mozak (voljno kretanje i emocije) Oi (vid)

Slika 3.13 Paralele izmeu globalnog i ljudskog mozga

Racionalna, proaktivna zapadna hemisfera analogna je lijevoj, mu koj" modanoj polutki, u kojoj se nalaze centri za govor, analitiko razmiljanje, raunanje i logiku. Meditativna istona hemisfera ana logna je desnoj, enskoj" polutki, koja je centar naih umjetnikih sposobnosti i snalaenja u prostoru. To znai da je razliite mentali tete Istoka i Zapada uzrokovalo Drvo svijeta. U toj globalnoj modanoj strukturi, podijeljenoj deblom Drveta svi jeta, regije Njemake i Italije predstavljaju kompleks hipotalamusa i hipofize, tj regulacijski centar mozga sisavaca. U dananjem svijetu Italiji i Njemakoj ne pridajemo toliku vanost, ali to nije bio sluaj u vrijeme renesanse i reformacije. Ta je regija kroz Rimsko i Sveto Njemako Rimsko Carstvo dvije tisue godina dominirala povijeu Europe. Sjeverne zemlje, a osobito vedska, predstavljaju epifizu. Sredinja Afrika, mjesto podrijetla ovjeka, predstavlja mali mozak, najstariji dio mozga, kljuan za ravnoteu, motoriku i emocije. Na suprotnoj strani svijeta Havaji, s brojnim teleskopima oko vulkana

Slika 3.14 Poklopac sarkofaga s grobnice u Hramu zapisa u Palenqueu -jedan od najpoznatijih primjeraka majanske umjetnosti. Vidimo Velikog Pacala kako tone u korijenje Drveta svijeta kako bi se ponovno rodio u njegovim granama

Mauna Kea i ogromnim teleskopima na Mauiju, analogni su oima, kroz koje planetarni mozak gleda u svemir. Budui da ljudi obino koriste lijevu polutku za interakciju s okolinom, svijet je do sada oe kivao voenje od zapadne hemisfere, a osobito od SAD-a. Veina ljudi na istonoj hemisferi ivi u povijesnom kontekstu, dok Ame-

rikanci preteito ive u sadanjosti i imaju praktiniji stav prema i votu. U okviru globalnog mozga, razliiti bi mentaliteti u razliitim krajevima svijeta mogli biti rezultat procesa stvaranja koji proizvode razliita polja yina i yanga u planetarnom kontekstu. Ovisno o na em prebivalitu, nau individualnu svijest uvjetuju mentaliteti etiri smjera. Prema Majama, Drvo svijeta je izvor sveg ivota, ukljuujui i ljudska bia, a Zemlju je preobrazilo u ivi, pulsirajui svijet, iji su dijelovi isprepleteni i ovisni jedan o drugome (slika 3.14). Zato ne iznenauje znanstvena revolucija s poetka dualistikog Tri naestog neba. To novo Nebo znailo je da e svjetlost biti usmjerena ne samo na zapadnu hemisferu nego i, kroz holografsku rezonancu, na lijevu polutku ljudskog mozga. Stoga su funkcije lijeve polutke - analiza, matematiki prorauni, logiko razmiljanje - bile naglaene kada je poela vladavina Trina estog neba. Te su funkcije nune za razvoj znanstvenog uma i revo luciju u razmiljanju, do koje je i dolo. Keplerovi zakoni o gibanju planeta, predstavljeni u djelu ,,De harmonice mundi" 1619. godine, bili su revolucionarni. To su bili prvi matematiki zakoni prirode.

Vano je istaknuti da su u kozmologiji etiri smjera potrebni svi dijelovi globalnog mozga, od kojih svaki igra ulogu u integriranoj aktivnosti i ravnotei vee cjeline. Povui emo jo jednu paralelu s ljudskim mozgom: novo, kreativno razmiljanje pojavljuje se u inte rakciji dviju modanih polutki, u kojoj desna hemisfera stvara zami sli, a lijeva ih procjenjuje. Na alost, dvije hemisfere naeg planeta ne funkcioniraju na taj nain. Bez obzira na utjecaj zapadnjake tehno logije na Istok i istonjakih filozofija na Zapad, te dvije hemisfere jo uvijek nisu integrirane. Plodnu kreativnu interakciju ometa ne dostatak zajednikih kulturolokih okosnica, tj. spoznaja da potjeu iz istog izvora. Kozmologija Drveta svijeta i drevni srednjoameriki kalendar mogu pomoi. Svjetonazor suvremenog ovjeka je neura vnoteen jer je znanje drevnog Zapada zanemareno.

FIZIKALNA BIOLOGIJA HOLOGRAFSKE REZONANCE Kako se u globalnom mozgu generiraju polja yina i yanga i to su ona zapravo? Zato se stvarnost percipira drukije na Istoku i Za padu te zato se i kreativnost izraava na drukiji nain? Iako se ta polja ne nalaze u domeni tradicionalne fizike, fizikalnom biologi jom bismo mogli objasniti holografsku rezonancu i njen utjecaj na izraavanje globalnih polja stvaranja u nainu razmiljanja ljudskih bia. Zanimljiva injenica za holografsku rezonancu je podatak da mo zak u meditativnom stanju stvara alfa valove frekvencije od 7 do 13 Hz (ciklusa u sekundi), to je blisko Schumannovoj rezonanci od 7,8. Hz, koja obavija Zemlju. Schumannova rezonanca je stojni val elektriciteta, koji se stvara u ionosferskoj upljini izmeu Ze mlje i ionosfere, bogate elektrinim izbojima zbog gromova, itd. Schumannova rezonanca je konstanta naeg planeta i ne mijenja se tijekom vremena, osim manjih varijacija od 0,5 Hz (to je supro tno glasinama koje kolaju newageovskim zajednicama). Razlog te

Sfera Magnetopauza Vanjski Van Allenov pojas Unutarnji Van Allenov pojas Zemljina kora/plat Vanjska jezgra Unutarnja jezgra

Promjer od sredita Zemlje 60 000 km 25 000 km 12 000 km 6.370 / 6.360 km 3 500 km 1 200 km

Frekvencija 0.8 Hz 2 Hz 4 Hz 7.5 Hz 13.5 Hz 40 Hz

Slika 3.15 Promjeri sfera koje okruuju sredite Zemlje s odgovarajuim frekven cijama stojnih krunih elektromagnetskih valova

stabilnosti je u tome to ovisi o samo dvije jednostavne vrijednosti: brzini svjetlosti (300.000 km/s) i opsegu Zemlje (40 000 km). Ta vrijednost uglavnom iznosi 300 000/40 000 = 7,5 Hz. budui da opseg Zemlje izravno ovisi o njenom polumjeru (r = 40 000/2 = 6366,2 km), nii raspon alfa frekvencija u ljudi i drugih sisavaca ima istu frekvenciju kao elektrino polje stojnog vala koji cirkulira tim polumjerom. To znai da je ljudski mozak u stanju opu tenosti usklaen s poljem na povrini Zemlje. To vjerojatno nije slu ajnost i stoga bismo mogli meditaciju smatrati nainom povratka kui". Naravno, ako su polumjer sfere i frekvencija stojnog elektromagnet skog vala obrnuto proporcionalni jedno drugome (slika 3.15.), zani mljivo je istraiti druge sfere oko Zemljinog sredita (vidi sliku 3.16.). U tablici ispod navedeno je nekoliko sfera, iji elektrini potencijal stvara elektrinu struju; navedene su i frekvencije tih valova.

Slika 3.16 Udaljenost raznih sferinih polja od sredita Zemlje i odgovarajue frekvencije

Ovdje se radi o vie sfera, geoloke i atmosferske prirode, koje sa Zemljom dijele sredite. Te sfere su vjerojatno najznaajnije granice meu raznim koncentrinim segmentima koji tvore Zemlju. Mogli bismo ih nazvati i eterinim tijelima. Slike 3.17 i 3.18 usporeuju frekvencije valova na tim graninim povrinama s poznatim infor-

macijama o razliitim vrstama elektromagnetskih valova ljudskog mozga. Slaganje razliitih frekvencija ljudskog mozga i polumjera Zemljinih sfera je nevjerojatno. Te su informacije dostupne svima. Teko je ne zakljuiti kako razliita stanja mozga funkcioniraju u rezonanci s ra zliitim sferama oko sredita Zemlje.

Tip vala
delta theta alfa beta

Mentalno stanje
duboki san lagani san, pospanost oputanje, meditacija mentalna koncentracija

Frekvencija
1 - 4 Hz 4 - 7 Hz 7 - 13Hz 13 - 40 Hz

Slika 3.17 Glavni tipovi modanih valova i odgovarajua mentalna stanja i frekvencije.

Slika 3.18 Fiziki i nefiziki sferini segmenti koji odgovaraju razliitim stanjima mentalne osvijetenosti.

Frekvencije modanih valova iz ljudskog mozga dijele gotovo svi or ganizmi, pa ta injenica ne iznenauje. Ako ti modani valovi potjeu iskljuivo od organizma, ne bi bilo takve slinosti meu vrsta ma. Stoga dolazimo do zakljuka o povezanosti razliitih mentalnih slanja i Zemljinih sfera. Ta povezanost dokazuje da se ljudsko ra zmiljanje ne odvija unutar pojedinca, nego u interakciji s poljima svjesnosti Zemlje i kozmosa.

ZNANOST O SVIJESTI ILI GEOLOKA PSIHOLOGIJA

Stanje spavanja, bilo ono lako ili duboko, delta ili theta, znai uskla enost s atmosferskim mentalnim slojevima, dok budno stanje znai usklaenost s vrstom Zemljom. U stanju snivanja uspostavljaju se veze koje ne moemo uvijek razumjeti pomou logike. Razumno je pretpostaviti da oputeno alfa stanje odgovara biosferi. Moda je najzanimljiviji aspekt te veze slaganje beta valova s frekven cijom Zemljine unutarnje jezgre. Kako se to uklapa u perspektivu majanskog kalendara? Prvo, drevni ljudi nisu samo govorili o Drvetu svijeta, govorili su i o Planini svijeta. Drvo svijeta je polarna osovina koja prua okomite ravnine (grane) na Zemljinu povrinu, a korijeni su mu u Planini svijeta, u sreditu Zemlje. Podjela planeta na istok i zapad samo je najvanija grana Drveta svijeta koja stvara mijene yina i yanga, ija gibanja utjeu na evoluciju svijesti. Iako se meta fora Planine svijeta rjee rabi, navodno su piramide i umjetna brda graeni kako bi je simbolizirali. Iako su majanske piramide trebale simbolizirati Podzemne svjetove, moda postoji veza izmeu njih i Zemljine jezgre. to bi takva povezanost objasnila? Teko je mnogo govoriti o tome budui da o unutarnjoj jezgri Ze mlje - Planini svijeta - znamo malo. Nedavno se nagaalo da je vrua poput povrine Sunca. Ta nevjerojatno gusta eljezna jezgra pod tla kom je od otprilike milijun tona po etvornom metru. Znanstvenici s Harvarda otkrili su anizotropiju (nepravilnost) u njenom obliju, to znai da jezgra nije savrena kugla, ali ima barem jednu simetralu. Istraivai su zakljuili da joj je nevjerojatan tlak dao eljezu kristalnu strukturu.

Iako ne znamo tonu prirodu te kristalne strukture, vana je injeni ca to ona postoji. Budui da su drevni narodi gradili piramide kao simbole Planine svijeta (i moda kako bi uspostavili bolju rezonancu s njom), moemo nagaati kako ona ima oktaedarsku strukturu. Ta kva struktura bi sa svojim pravim kutevima mogla stvoriti planetar nu simetralu i odgovarajua polja yina i yanga u globalnom mozgu, o kome se puno govori u ovoj knjizi. Meutim, drim kako je vjero jatnije da se radi o pseudooktaedarskoj strukturi - neemu izmeu piramide i stupe (koja je takoer simbol Planine svijeta s Osovinom svijeta na svom vrhu), to rezultira povrinom s brojnim facetama. Moda su zato Maje cikluse stvaranja nazivali Podzemnim svjetovi ma. Ti podzemni svjetovi, kao to impliciraju terasasti piramidalni modeli Planine svijeta, moda potjeu od kristalne strukture Zemljine jezgre, gdje se aktiviraju razliiti slojevi prema predodreenom uzorku iz majanskog kalendara. Moda Devet podzemnih svjetova odgovaraju devetorima slojevima kristala eljeza u unutranjosti Zemljine jezgre. Stoga bi polarnosti yina i yanga u stvaranju mogle potjecati s razli itih strana te oktaedarske kristalne strukture. Njihova bi zraenja utjecala na ljude na povrini. Kroz sinkroni poredak etera, kristalna bi jezgra primala informacije o promjenama polarnosti iz galaktike jezgre, koja pak dobiva informacije od hipotetskog Sredinjeg sunca, koje se nalazi izvan horizonta vremena naeg vidljivog univerzuma. Iako bi se promjene polja yina i yanga usklaeno dogaale u cijelom svemiru, Zemljina unutarnja jezgra bi ih uzemljivala" i zraila. Ovo je samo slobodno nagaanje. Sve to doista znamo jest da je Ze mljina jezgra kristalne strukture i da ima jednu simetralu. No zato samo jednu? Kristalno stanje ih obino ima vie. Pod takvim tlakom i temperaturom tvar zacijelo ima osobine koje su nam potpuno ne poznate. Takoer je zanimljivo da je, prema raljarima, Zemlja prekrivena mreom ravnih crta - Curryevim i Hratmannovim linijama - koje nisu povezane s fizikalnim poljima elektromagnetizma i gravitacije. Budui da se ravne crte u prirodi pojavljuju samo kod kristala, razu mno je pretpostaviti da se radi o projekciji Zemljine jezgre. Osobe

upoznate s energijama tih mrea i njihovih sjecita mogu potvrditi njihov snaan utjecaj na svijest. Ako prihvatimo da je ljudski mozak mala preslika globalnog, logino je da je prekriven mikroskopskom mreom. Ta bi mrea tvorila nau svijest, a nju dugujemo Zemlji i kozmosu. U budnom beta stanju na bi mozak bio u rezonanci s unutarnjom jezgrom Zemlje. Strunjaci tvrde da su beta valovi od 40 Hz tijesno povezani s percepcijom i svijeu. Svakako da nije sluajno to su najkompleksnije aktivnosti ljudskog uma u rezonanci sa Zemljinom unutarnjom kristalnom je zgrom, koja je Zemljin najkompleksniji dio. Razmiljanje na beta ra zini najloginije je i najkompleksnije. (Ponekad ak govorimo kako je neto kristalno jasno kada objanjavamo logine argumente!) Zami sao o kanaliziranju podataka iz Zemlje vie nije tako mistina. Kako bi uope to i bilo nemogue? Svi to radimo. Kreativnost takoer ovisi o sposobnosti uspostavljanja rezonance s razliitim Zemljinim sfera ma u prikladno vrijeme. O posljedicama tih zamisli mogla bi se napisati zasebna knjiga. Ovdje u samo dodati kako bi mrea svijesti mogla objasniti razliite mentalitete Istoka i Zapada. Richard Nisbett je u svojoj knjizi The Geography of Thought pokazao kako se razlike izmeu istonjaka i zapadnjaka ne temelje samo na filozofskim tradicijama ve i na psi hologiji i percepciji svijeta. Gdje zapadnjak vidi pojedine predmete s osobinama (drvee), istonjak vidi ire kontekste i poveznice (ume). Je li mogue da je zapadnjaki svjetonazor, ija je dominacija poe la s Trinaestim nebom 1617. godine, funkcija mree svijesti koju je aktivirala svjetlost na zapadnoj hemisferi? Jesu li izum sloene mate matike i tonija razdioba vremena pomou sata s njihalom povezani s tom mreom? Zar ne bi bilo lake stvari jasno poredati u vremenu i primijeniti sekvencijalnu logiku kada bi va mozak imao ugraenu precizniju mreu za vrijeme? Zar ne bi izum fonetskog pisma, koje zvukove linearno smjeta u vrijeme, bio funkcija snanije unutarnje mree, koja je jaa tijekom neparnih Neba? Je li sluajno to su slike iz europskog baroka s poetka Trinaestog neba tako superrealistine ili se tu radi o povezanosti s preciznou unutarnje mree koja upravlja ljudskom percepcijom? Ako kristalna jezgra Zemlje stvara rezonan-

tnu mreu svijesti, lake bismo objasnili razlike izmeu modanih i Zemljinih hemisfera. Ako koncentrirana mentalna aktivnost proi zlazi iz rezonance sa Zemljinom unutarnjom jezgrom, bilo bi lake objasniti ljudsku osjetljivost na elektricitet u prolom desetljeu. S rastom nae civilizacije i rairenom uporabom izmjenine struje (50 Hz u Europi i 60 Hz u SAD-u) moda dolazi do ometanja nae prirodne rezonance sa Zemljinom jezgrom, tj. Planinom svijeta. (Ta koer postoje i gama valovi u mozgu, frekvencije od 30 do 90 Hz, na koje to utjee jo nepovoljnije.) U dananjem buenju izmjenine su struje u sukobu s evolucijom svijesti, to moe dovesti do mentalnih i fizikih problema. Povezanost frekvencija mozga i segmenata Zemlje o kojoj smo govo rili vjerojatno ima posljedice i na meditaciju jer prosvjetljenje ovisi o dizanju frekvencija u ljudskom umu. Dramatini porast zanima nja za kristale u zadnja dva desetljea vjerojatno je povezan s tim. U dananjem procesu pribliavanja Univerzalnom podzemnom svijetu (vie o tome u devetom poglavlju) dizanje frekvencija i usklaivanje sa Zemljinom jezgrom jednako je putu prema prosvjetljenju. Poja avanje frekvencija znai vei sklad s Majkom Zemljom, tj. s nje nom jezgrom. Ako je evolucija svijesti zapravo ulazak u rezonancu s njenom jezgrom, postaje jasno da astronomski kalendari nemaju proroku vrijednost.

Bog i povijesne religije

NAJVEA ZAGONETKA
Postoji li Bog, tj. Univerzalna Inteligencija? To je jedno od najeih egzistencijalistikih pitanja, a odgovor ima znaajne posljedice na na pogled na ivot. Moe li nam majanski ka lendar pomoi u traganju za odgovorima na to pitanje? Ako prihvatimo miljenje arheologa o tome kako je majanska re ligija politeistika, onda vjerojatno ne. Ja, pak, mislim da su boanstva iz majanskog kalendara zapravo manifestacije je dne Inteligencije. Iako drevne Maje nisu tu i ne moemo ih pitati, moramo pretpostaviti da su barem neki od njih imali slino miljenje. Mnogi razgovori o Bogu odvijaju se pod utjecajem prikaziva nja Boga u religijama i svetim zapisima. U zapadnom se svi jetu Bog veinom percipira kroz kranski filtar i povezuje s pripadajuim oblicima tovanja. Bog se, osobito s poetkom Trinaestog neba, smatra vrlo apstraktnim biem, a tovanje ivog kozmosa i njegovih duhovnih sila osuivalo se kao politeizam. Iz naeg znanja o majanskom kalendaru moemo zakljuiti da se mijenja i mrea svijesti kroz koju percipiramo Boga. Bog" drukije izgleda u eri koja favorizira lijevu modanu polutku, nego u eri koja favorizira desnu. Drvo svijeta najsnanije je utjecalo na evoluciju religija ili je barem odgovorno za impuls koji je pokrenuo njihov rast. Svaka religija nam daje samo je dan svjetonazor koji je rezultat stanja svijesti tijekom odree nog Neba. Stoga je vano istraiti prirodu Boga iz univerzalnije perspektive majanskog kalendara, koji naglaava vanost filtera u ljudskoj percepciji boanskog.

Kroz izuavanje valnog gibanja ljudske svijesti i njegovog utjecaja na religioznost, moda saznamo neto o najveoj zagonetki: Bogu. Moramo shvatiti da je mjesto stanovanja ljudi u odnosu na Nevidljivi kri vrlo vaan imbenik u doivljavanju boanskog. Tako postoje jasne razlike u istonjakim i zapadnjakim religijama.

KALDEJSKO-IDOVSKO-KRANSKA TRADICIJA
Nae istraivanje utjecaja Trinaest neba na religije poinje s tradici jom koja je privukla najvei broj pristalica. To je takozvana kaldejsko-idovsko-kranska tradicija (Kaldeja je biblijsko ime za Sumer), koja je tijekom vremena dominirala ne samo zapadnim svijetom ve i drugim zemljama. Ovu tradiciju pokretala je serija impulsa, od ko jih je svaki razvio vlastiti nain izraavanja. U praenju povijesnog razvoja te tradicije, koja je paralelna razvoju pisma, ponovno se kon centriramo na neparna Neba, budui da na njih zamjetno utjee kre ativna polarnost yina i yanga. Na slici 4.1. ta je tradicija fokusirana na sredite oko simetrale koja dijeli istonu i zapadnu hemisferu iako potjee iz istonijih krajeva. Teko je sa sigurnou govoriti o ljud skim religijama prije Velikog ciklusa jer ne postoje povijesni zapisi iz tog vremena. Znamo da se ideja o Bogu Stvoritelju pojavila u Prvom nebu Velikog ciklusa. Ve tada su Sumerani tovali svemonog Boga po imenu An. U drevnom Sumeru, on je dijelio svoje mjesto s brojnim etvenim, kunim i ostalim bogovima. Od biblijskih patrijaraha, koji su tijekom Treeg neba donijeli vje ru u jednog Boga iz Kaldeje u Kanaan, saznajemo kako je proireni sumerski panteon izgubio veinu svoje prvobitne uloge. Tek s Mojsi jem (u rezonanci s Petim nebom) i Deset zapovijedi pojavila se konzistentna monoteistika religija. Prva zapovijed je: ,,Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene." Iako ona izraava isti mo noteistiki princip, ograniena je jer se odnosi samo na idove. Bog je bio Bog idova, a njih nije zanimalo vjeruju li drugi u Njega. Ta se zapovijed odnosi na idove, izabrani narod.

Slika 4.1 Evolucija povijesnih religija, osobito tijekom neparnih Neba Velikog ci klusa (vidi i sliku 4.6.)

Taj koncept nije se promijenio do Sedmog neba i dolaska proroka Izaije, Amosa i Hoee; poslanje proroka Izaije poelo je u prvoj go dini tog baktuna (748. pr. Kr.). Izaija je u idovskoj (a i kranskoj) tradiciji po vanosti odmah iza Mojsija i govorio je da Bog idove kanjava tako to na njih alje Egipane i Asirce. To je znailo da Bog idova vlada i drugim narodima i odluuje o tijeku povijesti.

U drugom dijelu Izaijinih proroanstava (vjeruje se da ih je napisao drugi prorok - obino se naziva Deutero-Izaija, tj. drugi Izaija) ta promjena u svjetonazoru postaje posve razvijena. Deutero-Izaija je ivio oko 550. pr. Kr., na samoj sredini Sedmog neba. On je govorio da su idovi odabrani narod, ali da je Bog ipak Bog svih ljudi. Ta spoznaja o Bogu svih ljudi najvanija je za cijeli Veliki ciklus. Iako se kaldejsko-idovsko-kranska tradicija mijenjala tijekom vreme na, temeljna konstatacija ostala je ista. Treba napomenuti da se misao o Bogu, izraena u sredini Sedmog neba, takoer nalazi i na sredini samog majanskog Velikog ciklusa. Prisjetimo se (slika 2.2) da Sedmo nebo simbolizira leptir, a ne ptica. Taj simbol preobrazbe i transformacije osobito je prikladan za taj stadij na vrhu sedmerokatne piramide. U Sedmom nebu je doista zapoela dominacija nove svijesti, a vjerovanje u brojne duhove ko zmosa zamijenjeno je vjerom u jednog Boga. U prethodnom smo poglavlju takoer vidjeli kako se kreativna napetost Drveta svijeta manifestirala u obliku vjetrova koji su irili vjerovanja po cijelom planetu. Prilino je jasno to se dogodilo u razvoju kaldejsko-idovsko-kranske tradicije na poetku Devetog neba. Kranstvo se odvojilo od judaizma (dvojnost koju stvara Drvo svijeta esto uzrokuje raz dvajanje). Vjeruje se da je Isus pouavao od 30. do 33. godine, kada je raspet. Sveti Pavao, koji je po mnogome utemeljitelj i organizator kranstva, obratio se 37. godine poslije Krista. Na svoja misijska putovanja krenuo je oko 40. godine. Raskid veze izmeu kranstva i judaizma dogodio se na apostolskom sastanku 49. godine, nekoliko godina nakon poetka Devetog neba. Tada su apostoli odluili da ljudi koji nisu pripadali idovskom narodu i nisu se do kraja pridr avali Mojsijevih zakona mogu pristupiti kranskoj crkvi. Tako je dolo do raskida s judaizmom i kranstvo se poelo iriti kao zase bna religija. Razlike izmeu dviju vjera takoer se mogu pripisati tom raskidu. Krani su, u skladu s pojavom novog Neba, propagirali oprost, dok su judaizam i okolne religije podravali princip oko za oko, zub za zub". Isus Krist je takoer zagovarao prestanak svih vrsta rtvovanja.

Nadalje, kranstvo govori da na kraju vremena dolazi Kraljevstvo Boje, u koje ide svaka dua i u kojem se nalazi vjeni ivot. Koncept koji govori da ivot na Zemlji ima neku svrhu i cilj nije bio jasno izraen u Bibliji prije Novog zavjeta. Osim toga, kaldejsko-idovsko-kranska tradicija postala je univerzalistika ne samo u teoriji ve i u praksi, i to zbog snanih vje trova Devetog neba. Isus je elio da se njegovo uenje iri po cijelom svijetu. Tako je na planetarnoj simetrali u Rimu osnovana upa ve u etvrtom desetljeu poslije Krista, a tamo se kasnije pojavila i in stitucija papinstva. Tijekom novog Neba rastao je broj krana i mo kranske crkve. Na kraju tog Neba, kranstvo je postalo dravnom religijom Rima i, na neki nain, Deveto nebo moemo shvatiti kao otvaranje prema novom svjetlu. Tijekom Desetog neba, mranog doba" pod vladavinom Tezcatlipoce, papinstvo je bilo izazivano od strane irske i bizantske crkve, a najvie od islama. Na kraju tog Neba vanost papinstva vrsto je uspostavljena kroz njegovu ulogu u Svetom Rimskom Carstvu. Ti jekom Jedanaestog neba (829. - 1223.), pokrteni su mnogi ljudi iz istone i sjeverne Europe. Na poetku Trinaestog neba je Tridesetogodinji rat doveo do uspo stavljanja protestantizma (zbog Westfalskog mira 1648. godine, ko jim je odreeno da je svaka nacija suverena i moe odluivati o svojoj religiji). Tada su puritanci protestantizam irili i po Sjevernoj Ameri ci. U Trinaestom nebu zavreno je pokrtavanje Amerika, a kran stvo se putem kolonijalizma i misionara irilo po ostatku svijeta.

KRANSTVO U KONTEKSTU
Kranstvo se osobito irilo tijekom neparnih Neba, onih kojima dominira Drvo svijeta, Nevidljivi kri Neba (vidi sliku 3.11a). Ne iznenauje da su tijekom kasnijih Neba Velikog ciklusa pape, Cal vin i Luther (svi ispod simetrale) formulirali najutjecajnije doktrine u kranstvu. Zbog kreativnih tendencija pod utjecajem Nevidlji vog kria te su se doktrine prvi put pojavile na njegovim krakovima i irile se dalje. Kranska crkva zapravo nije irila kri - Nevidljivi

kri je irio kranstvo. Zapravo, moda bi bilo bolje rei da je kr anstvo plovilo na valovima Drveta svijeta. Ta evolucija kaldejsko-idovsko-kranske tradicija jasno pokazuje najmanje tri tendencije. Prvo, razvoj od politeizma prema monoteizmu. U drevnom Sumeru je bog stvoritelj dijelio mjesto s brojnim bogovima, a kasnije se taj broj smanjivao sa svakim neparnim Nebom. Drugo, Veliki ciklus je razvio vjeru u univerzalnog Boga - Boga svih ljudskih bia. Kada je ciklus poeo, svi su imali svoje zasebne bogove i religije, no postupno su se religije irile kako bi ukljuile to vie naroda. Tree, pojaavaju se tendencije za tovanjem transcedentnog Boga. Na poetku su ljudi tovali bogove koji su utjelovljivali sve priro dne fenomene, dok se kasnije vjerovalo u Boga koji je iznad svega toga. Razlike izmeu katolianstva i protestantizma najizraenije su kada se radi o tjelesnosti. Protestantizam ne dri toliko do relikvija i drugih fizikih manifestacija stvaranja. On naglaava povezanost Boga i pojedinca. Sumirajmo taj proces: Trinaesto nebo je stvorilo porast u univerzalistikom, monoteistikom i transcedentalnom nainu razmiljanja o Bogu. U kaldejsko-idovsko-kranskoj tradiciji, kao i u razvoju pisma, neparna Neba Velikog ciklusa su, impuls po impuls, stvarala sve jae manifestacije poetnog sjemena. Tih sedam impulsa bili su potpora vjerovanju u jednog, monotei stikog Boga. Na neki nain, protestantizam je manifestacija dovr enja procesa koji je odvojio ovjeanstvo od Boga i ivog kozmo sa. Nestala je osjetljivost na duhovne energije, a na razini svijesti, Trinaesto je nebo privelo kraju ovjekov pad i izgon iz Rajskog vrta. To je bila cijena svijesti o jednom Bogu, a koja proizlazi iz lijeve modane polutke: iskustvo odvojenosti od boanskog. U idovsko-kranskoj tradiciji to postupno odvajanje ovjeka od ivog kozmosa tijekom Velikog ciklusa stvorilo je sukob izmeu ljudi i stranog Boga koji je esto kanjavao. Budui da su se lju di u vladajuem polju stvaranja (vidi sliku 3.11a) percipirali kao

parcijalna bia, lako ih se moglo uvjeriti da s njima neto nije u redu. Iz toga je proizaao pojam istonog grijeha - pojam je uveo sv. Augustin oko 420., u vrijeme poetka vladavine Tezcatlipoce, gospodara tame. Na poetku ciklusa ljudi su prinosili rtve Bogu ne bi li mu se tako smilili. Kasnije se kranstvo dosjetilo novom putu i reklo da je Bog rtvovao svog Sina kako bi otkupio grijehe ovjeanstva. Ako uzmemo u obzir da je Isusovo raspelo napravljeno od drveta ivo ta iz Rajskog vrta (Drveta svijeta), postaje mogue razumjeti taj temeljni koncept kranstva. Kranstvo svoju privlanost moe zahvaliti zakljuku koji moemo iz njega izvui: Bogu je ao to je odvojen od ljudi zbog djelovanja Drveta svijeta. Ako budemo vjerovali u njega i htjeli postati kao njegov jedini sin, nai emo put u vjeni ivot. U toj interpretaciji ima smisla to je Isus, kao to se implicira u Novom zavjetu, i trebao biti raspet, to znai da je podijelio ljudsku muku koju je stvorilo Drvo svijeta i istovremeno premostio njegovu dualnu prirodu. Kroz uskrsnue je otkriven put u vjeni ivot preko beskrajne kozmike svijesti. Mitovi o ovjekovom padu su sveprisutni jer je cijelo ovjeanstvo bilo pod utjecajem dualnosti Velikog ciklusa. Tu podijeljenost ljudi su eljeli objasniti priom o ovjekovom grijehu koji se davno do godio. Tako su se razvile i religije - zbog potrebe za premoenjem polarnosti koju je stvaralo Drvo svijeta. Sve religije bile su pod utje cajem tog rascjepa. U Srednjoj Americi, primjerice, ta potreba za udobrovoljavanjem bogova dovela je do rtvovanja ljudi. Treba naglasiti da se i sama potreba za religijom (rije religija" dolazi iz latinskih rijei re" i ligare", to znai ponovno poveza ti) pojavljuje samo u civilizacijama koje su ve djelomino izgubile izravnu povezanost s boanskim. Religije razvijaju rituale koji lju dima pomau da se ponovno poveu s boanskim izvorom. Takvi rituali su, meutim, u najboljem sluaju polovini. Tijekom ra zdoblja u kojima je globalno polje svijesti ljudima prijeilo izravni kontakt, religije uglavnom gube svoje izvorno znaenje.

BOJA JEDNADBA STVARANJA

U prethodnom smo poglavlju vidjeli kako je evolucija povijesti i ljudske svijesti zapravo valno gibanje koje proizlazi iz Drveta svijeta. Takoer smo vidjeli kako su proroci ponukani na poja vljivanje (osobito tijekom neparnih Neba) i predstavljanje novih uenja o prirodi Boga i svrsi stvaranja. Ta usklaenost proroka i neparnih Neba posebno je oita u pojavi Mojsija, Izaije te Isusa i Pavla na poecima Petog, Sedmog i Devetog neba. Zato je do najvanijih dogaaja u kaldejsko-idovsko-kranskoj tradiciji dolo na poecima neparnih Neba? Dio objanjenja daje majanska pria o stvaranju, koja govori da, nakon dizanja Drveta svijeta, dolazi svjetlo. Kod svih neparnih Neba postoji aspekt yanga (slika 3.11a). Tijekom sedam Neba svjetlo doputa prorocima i njihovim sljedbenicima da sagledaju boansku stvarnost na novi nain, a izmeu njih je est razdoblja tame (slika 3.11b), tijekom kojih se svjetlost ne vidi. Stoga dolazimo do sljedeeg zakljuka: sedam neparnih i est par nih Neba zapravo su sedam dana i est noi tijekom kojih Bog stvara svijet. To se spominje i u biblijskom Postanku, a simboli no je prikazano na idovskoj menori - sedmokrakom svijenja ku (slika 4.2.).

Slika 4.2 idovska menora poznati je simbol Bojeg stvaranja, koje je trajalo sedam dana i est noi

Valni uzorak Velikog ciklusa stoga se moe formulirati kao jednosta vna valna jednadba:

sedam Dana + est Noi = Trinaest neba. Ta jednadba je rjeenje" majanskog kalendara, to omoguuje nje govu demistifikaciju i razumijevanje njegovog matematikog jezika. To rjeenje nas ne bi trebalo iznenaditi. Ako je cijeli svijet Boje dje lo, onda moraju postojati slinosti u tumaenju samog procesa stva ranja, budui da je on svima zajedniki. Gorespomenuta jednadba primjer je toga. Ona je kljuna poveznica izmeu srednjoamerikog kalendara s Trinaest neba i biblijske tradicije, na koju se oslanjaju i dovi, krani i muslimani, i koja tvrdi kako je svijet stvoren za sedam dana i est noi. Pomalo je ironino to majanske knjige, koje su katoliki fratri spa ljivali kao vraje djelo", zapravo predstavljaju temporalnu mapu ra zvoja boanskog stvaranja. Majansko znanje nije proturjeilo idovsko-kranskom svjetonazoru iz Postanka i Otkrivenja. Ba naprotiv - majanski kalendar je zapravo detaljni znanstveni prikaz stvaranja u odnosu na povijesne dogaaje. Jo je vie ironino to majanski

Slika 4.3 U vrijeme proljetnih i jesenskih ekvinocija, na stepenicama Piramide Kukulcana u Chichen Itzi stvara se sedam trokuta svjetla

kalendar dokazuje postojanje upravo onog Boga kojeg je panjolski kler elio nametnuti Majama. No, postoji li u majanskoj kulturi izravan dokaz njihovog vjerovanja u tu jednadbu? S obzirom na njihov interes za takva pitanja, bilo bi neobino da su je bili posve nesvjesni. Postoji jedna takva naznaka, koja govori da su Maje, barem one iz vremena Jedanaestog neba iz Chichen Itzea, izjednaavale Trinaest neba sa est Noi i sedam Dana stvaranja. Taj znak je silazak Pernate zmije niza stepenice Piramide Kukulcana, to je vidljivo samo tijekom proljetnih i jesenskih ekvinocija (slika 4.3). Tamo je ritam procesa stvaranja na najspektakularniji mogui nain za Maje vidljiv u obliku sedam svjetlosnih trokuta na leima zmi je. Zajedno sa est trokutastih sjena koje stvaraju terase, tih sedam trokuta svjetla tvore valni uzorak koji se sastoji od trinaest razliitih trokuta - Trinaest neba. U inae nijemom" gradu Chichen Itzi - u kojem uglavnom nema pisanih tragova - silazak Quetzalcoatla niz Piramidu Kukulcana najedukativniji je nain prenoenja da je est krljuti zmije tamno, a sedam svijetlo. Doista je zapanjujue da su majanski astroarhitekti uspjeli projektirati piramidu tako da je valno gibanje Neba vidljivo samo tijekom ekvinocija. Govori nam da je ta kav svjetlosni uzorak smatran najdubljom spoznajom. Ep o stvaranju sada postaje potpun. Trokuti na Piramidi Kukulcana objedinjuju stari i novi svijet. Silazak Pernate zmije otkriva nam da su Maje iz Chichen Itze povijest vidjeli kao valni proces, izazvan od sedam impulsa svjetla koji se izmjenjuju sa est impulsa tame. Jednadba o kojoj smo govorili na prethodnim stranicama je jedno stavna, ali ipak gradi most prema empirijskoj znanosti budui da postojanje Trinaest neba, koji vladaju nad Trinaest baktuna, moe biti empirijski potvreno. Ve smo vidjeli nekoliko primjera. Tako, moda po prvi put, imamo dokaz o postojanju Boga koji se ne teme lji na apstraktnom filozofskom zakljuivanju, ve na usporedbi majanskog kalendara s injeninom osnovom suvremenog povijesnog istraivanja. Svatko tko ima enciklopediju i pristup majanskom ka lendaru moe prouavati realizaciju boanskog stvaranja (vidi sliku 4.4) i kakav su utjecaj imala Neba na ljudsku svijest. Postojanje Boga

znanstveno je dokazano, a sada moemo poeti prouavati funkcio niranje kozmikog plana. U kozmologiji Maja, stoga, nije jedinstvena zamisao da ivimo u bo anskom stvaranju niti da boanski proces stvaranja tee naizmjence kroz razdoblja tame i svjetla. Sve velike monoteistike religije, barem na podsvjesnoj razini, svjesne su toga. Tu su svijest u drevna vreme na dijelili narodi koji su broj 7, broj impulsa boanskog svjetla meu Trinaest neba, smatrali svetim. Maje su svoj obol dale u preciznom odreivanju trajanja sedam Dana i est Noi u boanskom procesu stvaranja. Spoznaja da ivimo u procesu stvaranja, koji napreduje i razvija se u odnosu na odreeni ritam, ima znaajne posljedice na na svjetona zor. Glavni zakljuak je da mi doista ivimo u kontekstu boanskog stvaranja, koje ima cilj i svrhu. Znaaj naih ivota ovisi o njihovoj usklaenosti s viom svrhom tog stvaranja. Kasnije emo govoriti o tome kako to postii.

Slika 4.4 Dani i Noi Velikog ciklusa u odnosu na godine u gregorijanskom kalendaru. Godine predstavljaju znaajne promjene (Dane/Noi) u duhovnoj energiji ciklusa. Svaki od 13 koraka predstavlja baktun (otprilike 394 godine)

ZAPADNJAKE RELIGIJE
Religijska vjerovanja zapadne hemisfere takoer pokazuju promjene u razvoju tijekom Velikog ciklusa. Najstarija poznata srednjoamerika kultura - kultura Olmeka iz Meksikog zaljeva - poela je cvasti na poetku Petog neba. Sam tzolkin je poznat iz sredinje toke Se dmog neba. Tzolkin se zatim pojavio u obliku eksplozije religijskih promiljanja (slika 4.5), koju povjesniari nazivaju aksijalno doba. Najstariji primjer koritenja Svetog kalendara potjee iz 600. godine pr. Kr. sa zapotekog lokaliteta u meksikom gradu Oaxaci. idovi su

Tablica tzolklna 3
Majanski dnevni znakovi
Imix Ik Akbal Kan Chicchan Cimi Manik Lamat Muluc Oc Chuen Eb Ben Ix Men Cib Caban Etznab Cauac Ahau

Azteki dnevni znakoni

Cipactli Ehecatl Calli Cuetzpallin Coatl Miquiztli Mazatl Tochtli Atl Itzcuintli Ozomatli Malinalli Acatl Ocelotl Cuauhtli Cozcacuahtli Ollin Tecpatl Quiahuitl Xochitl

Slika 4.5 Osnovni uzorak sedam Dana i est Noi sastavni je dio boanskih ener gija tzolkina.Taj se uzorak moe primijeniti i na nekoliko drugih ciklusa stvaranja, kao to je trinaest baktuna (260 katuna, izraenih kao gregorijanske godine) Veli kog ciklusa, prikazanih na ovoj slici

doli do spoznaje da postoji samo jedan Bog koji vlada svime u isto vrijeme kada su Srednjoamerikanci poeli biljeiti prolazak vreme na. Ta zemljopisna podjela znanja povezana je s injenicom da kroz holografsku rezonancu lijeva modana hemisfera prepoznaje linear no vrijeme i uzrono-posljedini slijed. Kasnije se razvio kult Pernate zmije (kod Maja Kukulcan, a kod Mexica Quetzalcoatl), i to preteito tijekom dana Devetog i Jedanaestog neba. tovanje tog boanastva postalo je dominantno u ogromnom gradu Teotihuacanu, izvan dananjeg Mexico Cityja, gdje je posebni hram bio posveen Pernatoj zmiji. Devetim nebom, tijekom kojeg se i u Starom svijetu pojavilo kranstvo, vladao je Quetzalcoatl. Nakon propasti Teotihuacana i klasine majanske kulture, kult Quetzakoatla postao je vrlo izraen tijekom Jedanaestog neba, kada je bio i zvanina religija u Chichen Itzi i toltekom gradu Tuli. Ne iznenauje to se kult Quetzalcoatla razvio tijekom neparnih Neba, budui da je to boanstvo predstavljalo svjetlosni aspekt u du alnosti yina i yanga tih Neba. Pernata zmija simbol je dvojnosti koja odrava podjelu izmeu svjetla i tame: na neki nain, ta je dvojnost svorila svjetlo.Veina mitova o Drvetu svijeta, ukljuujui nordijske i idovske, govore o zmiji koja se penje i sputa niz Drvo svijeta, a u brojnim kulturama zmija je simbol dualnosti. Pretpostavljam da je za Maje Pernata zmija bila slian simbol ener gije koja se uvija oko debla Drveta svijeta (koje se nalazi na simetrali od 12 istono) tijekom neparnih Neba, dok svjetlo pada na zapadnu hemisferu (otuda korijene vue i srednjoameriko proroanstvo, koje govori da e se Quetzalcoatl vratiti s istoka). Budui da je kult Quetzalcoatla najvie napredovao tijekom neparnih Neba i prvi se put jasno pojavio na poetku Devetog neba, esto se izjednaavao s Isusom, tj. nagaalo se da se radi o utjelovljenjima svjetlosnog prin cipa koji se pojavio tijekom tog razdoblja. Iz nae sadanje perspekti ve, to stajalite ima smisla. Za razliku od toga, Azteci, koji su doli u Meksiko sa sjevera, tijekom noi Dvanaestog neba, mislili su kako ive u vremenu kojim vlada tama. U njihovoj eri nije bilo mogue boansku realnost sagledati s jasnoom kakvu su imali njihovi prethodnici - Maje. Ipak, Azteci su

znali za est Noi i sedam Dana stvaranja. S obzirom na nae znanje o neparnim Nebima kao o razdobljima pojaane kreativnosti, oso bine aztekih bogova, koji tim Nebima vladaju, ne iznenauju (vidi sliku 2.2). Na zapadu, u Amerikama, stvaranje se smatralo timskim radom bo gova, koji su esto imali ljudske osobine. Majanska pria o stvara nju, budui da potjee sa zapadne hemisfere, ima vie matematiki i analitiki karakter od slinih pria iz drugih dijelova svijeta. No, majansko stajalite nije odvajalo ovjeka od prirode i stvaranja. To je bila znanost o vremenu, koja je ovjeka vidjela kao sastavni dio mre e prirode i obeavala mu vraanje uloge sustvaratelja u kozmikom procesu.

ISTONJAKE RELIGIJE
Na istonoj je hemisferi sredina Velikog ciklusa dala mnoga inovati vna religijska promiljanja (slika 4.1). Otprilike u to vrijeme, zaete su filozofije budizma, konfucijanizma, zoroastrizma, dainizma, taoizma i hinduski koncept reinkarnacije. Datumi roenja Konfucija i Buddhe tono su na sredini Velikog ciklusa - 551. i 552. godine pr. Kr. ak i ako su ti datumi mitski, ipak pokazuju barem podsvjesnu spoznaju njihovih sljedbenika da se radi o vanoj toki u vremenu (slika 4.6). Openito govorei, budizam i druge vane istonjake religije razvi jale su se tijekom Velikog ciklusa. U ulozi koju igra jedan bog stvo ritelj, postoje primjetne razlike izmeu istonjakih religija i onih s podruja Zemljine simetrale na 12 istono. U istonjakim religija ma manje je izraena uloga najveeg boga stvoritelja, a vjera u samo jednog Boga nikada nije bila doista rairena. ak i ako se Brahmu smatra stvoriteljem, on nije jedini niti najvaniji bog u hinduskom panteonu. I najvii Brahman, koji ne stvara, preapstraktan je da bi bio osoban. U budistikoj tradiciji ne govori se o Bogu Stvoritelju. U drevnoj Kini vjerovalo se kako je kozmos stvorio samoga sebe. Islam, ini se, igra posredniku ulogu izmeu sredinje i istonjake svijesti. On je posve monoteistika religija. No, njegovi simboli su

polumjesec i zvijezda - simboli noi. Ta je religija osnovana s do vrenjem Kurana 632. godine, tono na sredini Noi Desetog neba. Tako je njegova uloga mogla biti donoenje svjetla u tamu. Budui da je formuliran tijekom trajanja Noi, najvie se tada i irio, jer je Nevidljivi kri tada bio manje prisutan.
Lao-tzu, Deutero-lzaija, Mahavira, Konfucije, Buddha, Zaratustra, Pitagora, tzolkin, reinkarnacija 550. pr. Kr.

Slika 4.6 Piramidalna evolucija kaldejsko-idovsko-kranske tradicije tijekom Dana Velikog ciklusa. Obratite pozornost na porast vjerskih uenja na vrhu sedmerokatne piramide, to odgovara sredini (Dan 4) Velikog ciklusa (550. pr. Kr.). Noi ciklusa imaju razliite karakteristike: Noi 2 i 5 tamnije su boje i destruktivnije od drugih, dok se druge mogu objasniti kao razdoblja povijesnog mirovanja

Poruka islama neto je drukija od kranske budui da je islam ra zvijen istonije i tijekom Noi. Islam odraava istonjaki mentalitet kroz kolektivne izraze tovanja, kao to su molitva i hodoaa, dok zapadno kranstvo teite stavlja na izraaj pojedinca. Budui da je kranstvo nastalo tijekom Dana, koji veinom podrava ljudsku

kreativnost, naglasak je na pojedincu koji sam oblikuje svoju sudbinu, dok je kod islama naglasak na podvrgavanju Bojoj volji. Ako uvidimo da se tijekom Velikog ciklusa ljudska svijest razvijala kao rezonancijski fenomen s vibracijama Drveta svijeta, povijesna evoluci ja religija postaje razumljiva. Svijest ljudi iz Europe i s Mediterana bila je pod jaim utjecajem impulsa kria od istonijih naroda. U tim se zemljama razvila vjera u Boga Stvoritelja, koji je izvor impulsa Drveta svijeta. Na Istoku se kozmos nije percipirao na taj nain. Tomu je tako djelomino i zbog toga to su, tijekom Velikog ciklusa, pripadnici tih religija i njihovi proroci ivjeli na tamnoj strani planeta, a djemomino i zato to su bili udaljeni od okomitog kraka kria. ini se da uspore dno s udaljavanjem od okomitog kraka kria pada vjera u Boga Stvori telja. U kineskoj filozofiji yin i yang smatraju se stvaralakim snagama prirode, a ne aspektima boanskog. Tako se i u Indiji odrala vjera u ivi, boanski kozmos, a ne u dalekog Boga Oca. Svakako, ako Veliki ciklus smatramo dijelom kozmikog plana za prosvjetljenje ovjean stva, njegova sredinja toka zasluuje daljnje istraivanje. U samoj sredinjoj toki Buddha i njegov manje poznati suvremenik Mahavira postigli su prosvijetljeno stanje. ak i ako prosvjetljenje Buddhe nije bilo jednako onome kojem ljudi danas tee, njegova povezanost s razvojem Velikog ciklusa oito je vrijedna naeg istraivanja jer je to prosvjetljenje rezultiralo tradicijom koja je imala ogroman utjecaj na istone zemlje, a odnedavno i na zapadne. U prouavanju religija otkrili smo kako je majanski kalendar global ne prirode i opisuje uspone i padove povijesnog procesa i evolucije svjetskih religija. Razliite religije i duhovne tradicije stoga su rezultat jednog boanskog procesa stvaranja i prirodno je da se odnose na istu duhovnu realnost. Velika mo majanskog kalendara nalazi se u njego vom potencijalu za ujedinjenje razliitih religijskih perspektiva kroz spoznaju da sve one predstavljaju jednu realnost. To nam omoguuje pogled iz vie perspektive i prerastanje razlika meu pojedinim reli gijama. Via perspektiva majanskog kalendara ne moe se pretvoriti u novu dogmu ili novu organiziranu religiju koja trai sljedbenike. Majanski kalendar daje okvir za individualno istraivanje duhovnosti. Majan-

ski kalendar je proturjean svim oblicima fundamentalizma i svim tvrdnjama da jedna religija ima cijelu istinu. Na alost, zato su kato liki sveenici spaljivali knjige Maja: one su ugroavale monopol na istinu koji je katolicizam tada elio uspostaviti. Meutim, danas se sve vie ljudi odmie od organiziranih religija i samo kree u potragu za istinom. To omoguava ponovno oivljavanje majanskog kalendara u cijelom svijetu meu pojedincima koji streme jedinstvu ovjeanstva.

(1+12) NIJE JEDNAKO 13

Sada je moda jasno da odreeni brojevi igraju tako vanu ulogu u srednjoamerikom konceptu stvaranja, a vani su i za sve ostale. Mo emo puno nauiti iz stavova pojedinih religija prema brojevima koje smatraju svetima. Razmotrit emo razliku izmeu brojeva 12 i 13 i njihov znaaj u razliitim kulturama. U Meksiku se broj 13, i kod Maja i kod Mexica, najee smatrao svetim brojem. U Srednjoj Americi tvorio je dio trinaestodnevnog odbrojavanja i Trinaest neba stvaranja. Nadalje, kraljevi bi obino posebno sveano obiljeavali trinaeste go dinjice tuna. U ostatku svijeta, vanost broja 13 gotovo je sakrivana, a u posljednjih nekoliko stoljea on je smatran nesretnim (petak, trinaesti). ak je, ranije, broj 12 zasjenjivao broj 13, a u europskoj tradiciji broju od 12 apostola moramo dodati 1 (Isusa) kako bismo doli do broja 13 u babilonsko-grkom astrolokom sustavu. Tako se i astrolokom sustavu od dvanaest znakova dodaje jedan (mi) kako bismo doli do broja 13. U kineskom astrolokom ciklusu od dvanaest godina upitno je postoji li pojedinac u sreditu koji se zbraja s 12. Tako se teite jo vie pre bacuje na broj 12. Dok se broj trinaest tovao u Srednjoj Americi, u ostatku svijeta na glasak je bio na 1 + 12. To skrivanje broja 13 u Starom svijetu takoer je oito kada razmotrimo biblijski Postanak. Tamo pie da se Bog se dmog dana odmarao, to implicira razliku izmeu dvanaest razdoblja aktivnog boanskog stvaranja i trinaestog. Iako se razlika izmeu 12 + l i l 3 n a prvi pogled ini beznaajnom, ona naglaava ogromne razlike izmeu filozofskih pogleda na ulogu i

prirodu ljudskog bia. Ako 1 + 12 upotrijebimo kao matematiki or ganizacijski princip naeg religijsko-kozmolokog pogleda na svijet, to znai da se pojedinac (1) smatra odvojenim od stvaranja (12). Stoga se pojedinac i smatra sreditem stvaranja. Sredinja postavka kranstva je u tome da njegovi sljedbenici trebaju slijediti ideal Isusa Krista u dje lima i mislima. To znai postati odabranik koji se istie medu drugim aspektima stvaranja (dvanaest). Naravno, veina ljudi e rei kako je l + 12=13, ali u Srednjoj Americi brojevi nisu koliine, nego karakteristike. Tako, ako je jedan zaseban od dvanaest, ta dva broja se zapravo ne mogu zbrojiti. Iako 1 + 12 ma tematiki jest jednako 13, vrhunskom broju stvaranja, kozmologija 1 + 12 odvela nas je na stranputice. Astroloki sustavi sredita i istoka, temeljeni na sustavu 1 + 12, nikad nisu pokazali jasne poveznice s evo lucijom svijesti. Za razliku od toga, majanska astrologija, utemeljena na broju 13, jedini je sustav s dokazanom vezom s promjenjivim ener gijama u ljudskoj povijesti. No, paradoksalno je da je istovremeno i najmanje poznat (slika 4.7). Od otprilike desetog stoljea poslije Krista, Katolika je crkva asimili rala babilonsku astrologiju (koju dananji svijet poznaje jednostavno pod imenom astrologija"). Stoga ne iznenauje to je taj tip astrolo gije nametnut Majama zajedno s kranstvom, budui da se oba su-

Zapad
Analiza Individualnost Brojni bogovi stvoritelji 13 Trinaest neba

Centar

Istok Sinteza Kolektivnost

Jedan Bog 1 + 12 Pojedini + dvanaest zodijakih znakova Isus + dvanaest apostola

Nema boga stvoritelja 1? + 12 Dvanaest godina

Slika 4.7 Osobine kozmologija istoka, centra i zapada

stava temelje na filozofiji 1 + 12. S tim je povezana ideja o Zemlji koja prolazi kroz razliite znakove, Vodenjaka, Riba, i tako dalje, zbog svog precesijskog gibanja. Taj stav temelji se na geocentrinom pogledu na kozmos, u kojem Zemlja (1) stoji odvojena, posebna od ostatka ko zmosa (12). Kranstvo je, unato svojoj poruci o ljubavi i suosjeanju, religija sa simetrale i s filozofijom 1 + 12, to samo po sebi tei odjeljivanju pojedinca od mree stvaranja. To je uzrok religijskoj netoleranciji Europljana, koji su smatrali kako je njihova religija jedina prava (1) i mora biti nametnuta drugima (12). Ako kozmoloki sustav, kao u Maja, temeljimo na trinaest brojeva, ovjeka moemo smatrati sa stavnim dijelom stvaranja. U kozmolokom sustavu 1 + 12 ovjek je odvojen od prirode. Moda je nesretna reputacija broja 13 dijelom uzrokovana injenicom da broj 13 ne nudi ljudima posebno mjesto u stvaranju (ta je negativnost kasnije prenesena u SAD, gdje hoteli nemaju uvijek 13. kat ili sobe broj 13).

IN LAK'ECH: JA SAM ISTO TO I TI

Sukobi izmeu europskih katolika i izvornih zapadnjaka - ameri kih Indijanaca - nisu bili samo sukobi rasa nego i mentaliteta i kalendara. Europljane su s planetarne simetrale gonile polarnosti yina i yanga, koje su tamo nastale. To je stvorilo ekspanzivnu kreati vnu napetost, to je i razlogom uspostavljanja Europe kao globalnog kolonijalistikog sredita. S druge strane, Europa je zbliila svijet. Konkvistadori su ivjeli u stvarnosti temeljenoj na 1 + 12, koja ih je navela na odlazak iz mree stvaranja i podinjavanje drugih svojoj dominaciji. Broj 1 + 12 simbolizira odvajanje od pravog izvora krea tivnosti i naglaava zasebnost svih bia. Sada moemo shvatiti kako kalendarski sustav Maja moe biti vaan za budunost ovjeanstva. Kalendarski i astroloki sustavi temelje ni na broju dvanaest mogu nas navesti na poricanje sloene mree stvaranja, iji smo neodvojivi dio. Koritenje kalendarskog sustava temeljenog na broju 13 vodi do rezonance s prirodom i kozmikim procesima. Postoji velika razlika u svjetonazorima izmeu sustava

u kojem smo svi odvojeni i sustava u kojem smo svi jedno. Stoga, povratak Svetog kalendara znai pojaavanje procesa u kojem su svi ljudi jednaki u mrei stvaranja. Ljubav znai povezanost, isprepletenost, sudjelovanje, jednakost i osjeaj zajednitva. Ljubav je 13. Maje su dugo kao pozdrav koristile izraz In Lak'ech, to znai ,Ja sam isto to i ti." Cijela filozofija razvila se oko tih divnih rijei, koje se ne odnose samo na ljude ve i na i votinje, kamenje, duhove. One znae da nismo odvojeni: svi smo dio iste mree, pa ako je jedan dio mree oteen, ostatak e patiti zbog toga. Koritenje tzolkina i trinaestodnevnog odbrojavanja dio je te filozofije. Uporaba Svetog kalendara znak je potovanja prema mrei prirode i stvaranju.

Devet p o d z e m n i h s v j e t o v a
IRENJE RAZINA SVIJESTI
Detaljno smo razmatrali Veliki ciklus i vidjeli kako Trinaest neba koje stvara Drvo svijeta potiu ljudsku kreativnost i razumijevanje boanskog. U srednjoamerikoj mitologiji ne postoji samo Trinaest neba nego i Devet podzemnih svjetova. Sada emo prouiti i njih. Iako nije mogue detaljno razumjeti podrijetlo Devet podze mnih svjetova, moemo pretpostaviti da se radi o devet okvi ra svijesti koje prenosi Zemljina unutarnja jezgra. Danas znamo da svijet nije nastao prije pet tisua godina s pojavom prvog pisma, prvim piramidama i prvim dravama kojima su vladali faraoni. Suvremena je znanost pokazala da je univerzum nastao puno prije poetka Velikog ciklusa. Na stao je prije 15 milijardi godina Velikim praskom i stvaranjem prvotne materije od svjetla. Tako je nastala naa galaktika, Sunev sustav i na planet sa svim organizmima. Stoga, Veliki ciklus nije zapoeo iz nitavila, iza sebe je imao dugotrajnu evoluciju. Kako se majanski kalendar uklapa u to veliko doba univer zuma? Maje su znale da je svijet puno stariji od 5.125 godina. Na stelama, otrivenima u Cobi na poluotoku Yucatanu (slika 5.1.), datum stvaranja Dugog odbrojavanja stavljen je u kon tekst hijerarhije ciklusa stvaranja od 13 x 20n (13 puta 20 na n-tu potenciju) tuna. Tako imamo brojne cikluse stvaranja, sline Velikom ciklusu (koji je 13 x 202 tuna). Stvaranje se moda smatralo skupom nekoliko stvaranja, od kojih se svaki nastavlja na onaj prijanji, te tako dolazimo do piramidalne strukture (slika 5.2). U toj je cjelini Veliki ciklus samo jedan od mnogih.

13 alautuns 13 kalabtuns 13 baktuns 0 tun 0 kin

13 hablatuns 13 kinchiltuns 13 pictuns 0 katun 0 uinal

Slika 5.1 Stela iz Cobe s datumima poetaka nekoliko stvaranja (Pod zemnih svjetova), lako stela uklju uje ak i dua razdoblja (milijun milijardi puta vea od poznate sta rosti svemira), periodi kojima su Maje dale ime pokrivaju poznatu evoluciju univerzuma (16,4 mili jarde godina)

Slika 5.2 Deveterokatna kozmika piramida, simbol Devet podzemnih svjetova stvaranja. Svaki od njih razvi ja odreenu razinu svijesti i svi zavr avaju na dan 13 Ahau, 28. listopada 2011. godine

Koncept nekoliko razliitih stvaranja danas moemo vidjeti u majanskim ceremonijama u kojima se, primjerice, glume majmuni iz pre thodnih stvaranja". Svaki od devet podzemnih svjetova srednjoamerike mitologije razliito je stvaranje", koje stvara ciklus dvadeset puta krai od prethodnog. Zato su sve najvanije majanske piramide graene kao hijerarhijske strukture s devet razina. Iako su se ti Podzemni svjetovi (slika 5.2) nekada prevodili kao pakao", uvjeren sam da to nije ispra vno. Nije logino misliti da su Maje gradile deveterokatne piramide u ast paklu. Podzemni svjetovi povezani su sa sekvencijalno aktivira nim kristalnim strukturama u Zemljinoj unutarnjoj jezgri. (Kranski pakao potjee od skandinavske Majke Hel, koja je vladala Podzemljem i bila prikazivana kao strana sila u patrijarhalnom Velikom ciklusu.) Poetni datumi ciklusa stvaranja, koji generiraju tih Devet podzemnih svjetova, i popratni dogaaji (sjeme) - koji se, u skladu sa suvremenim znanstvenim datiranjem, dogaaju na poecima Podzemnog svijeta - saeti su na slici 5.3.
Podzemni svijet Univerzalan Galaktiki Planetaran Nacionalan Regionalan Plemenski Familijalan Sisavaca Stanian Duhovno kozmiko vrijeme 13 x 20 kina 13 x20 0 tuna 13 x 201 tuna 13 x 20 2 tuna 13 x 20 3 tuna 13 x 204 tuna 13 x 20 5 tuna 13 x 205 tuna 13 x 20 7 tuna Fiziko Zemljino vrijeme 260 dana 4 680 dana (12,8 godina) 256 godina 5125 godina 102 000 godina 2 milijuna godina 41 milijun godina 820 milijuna godina 16,4 milijardi godina Poetna pojava
?

Znanstveno datiranje poetne pojave

Industrijalizam Pisani jezik Govorni jezik Prvi ljudi Prvi primati Prve ivotinje Tvar, Veliki prasak

1769.g. 3100.pr.Kr. 100.000 pr. Kr. 2 milijuna godina 40 milijuna godina 850 milijuna godina 15 - 1 6 milijardi godina

Slika 5.3 Trajanje Devet podzemnih svjetova u duhovnom i fizikom vremenu i neke od pripadajuih poetnih pojava

Veliki ciklus, koji je stvorio esti podzemni svijet i koji stvara na cionalni okvir svijesti, samo je jedan od stvaranja, tj. Podzemnih svjetova. Taj podzemni svijet izgraen je na pet svojih prethodnika, koji su stvarali ogranienije okvire svijesti. Deveterokatne majanske piramide stoga nam govore da se svijest stvara na hijerarhijski nain i da je svaki Podzemni svijet temelj drugome. Prije nego to nastavimo, treba saeti razna vremenska razdoblja koja su dio kalendarskog sustava Maja temeljenog na tunu (slika 5.4). Svaki od devet velikih ciklusa stvaranja temelji se na razdoblju koji je umnoak tuna. Tun se mnoi sa dvadeset, i to na takav nain da se stvara hijerarhijski broj sustava. (Imajte na umu iznimku da postoji osamnaest, a ne dvadeset uinala u tunu.)

Majansko ime razdoblja Kin Uinal Tun Katun Baktun Piktun Kalabtun Kinchiltun Alautun Hablatun

Duhovno kozmiko vrijeme 1 kin 20 kina 1 tun 20 tuna 20 2 tuna 20 3 tuna 20 4 tuna 20 5 tuna 20 6 tuna 20 7 tuna

Fiziko Zemljino vrijeme 1 dan 20 dana 360 dana 7.200 dana ili 19,7 godina 144.000 dana ili 394 godina 2.880.000 dana ili 7 900 godina 158.000 godina 3,15 milijuna godina 63,1 milijuna godina 1,26 milijardi godina

Slika 5.4 Saetak vremenskih ciklusa povezanih s tunima (godinama od 360 dana) i njihova trajanja po fizikom vremenu

Svaki od devet Podzemnih svjetova razvija se kroz slijed Trinaest neba sa Sedam dana i est noi, koji poinju u trinaest hablatuna Staninog podzemnog svijeta, i nastavljaju se kroz alautun, kinchiltun, itd. Tako se na svakoj razini Trinaest neba razvija nova razina svijesti. Svaki Podzemni svijet povezan je s odreenim stanjem svijesti: staninim, sisavaca, itd. Svaki Podzemni svijet takoer je povezan s odreenom frekvencijom stvaranja i njenim utjecajem na promjene energije. Izmjene energije uzrokovane su smjenama Dana i Noi. Primjerice, esta razina (Veliki ciklus, Nacionalni podzemni svijet) ima razdoblje baktuna energetskih promjena koje slue razvoju nacionalnog naina poimanja svije ta. Na slici 5.5, energetske promjene Regionalnih, Nacionalnih i Planetarnih podzemnih svjetova prikazane su na komparativnoj ljestvici. Vidimo kako je Nacionalni podzemni svijet poeo na kon uspostavljanja sedmog dana Regionalnog podzemnog svijeta i kako Planetarni podzemni svijet poinje nakon sedmog dana Nacionalnog podzemnog svijeta. Najdui ciklus stvaranja bio je prvi, to dokazuje fenomen ubrzavanja evolucije. U vrijeme pisanja ove knjige (2003. godina), dolazimo do Treeg dana stvaranja Osmog podzemnog svijeta (Galaktikog: vidi sliku 7.1), koji stoji na Planetarnom podzemnom svijetu. Ostaju jo samo dva Podzemna svijeta: Galaktiki (12,8 godina) i Univer zalni (260 dana), a onda dolazimo do najvie razine stvaranja. U toj se hijerarhijskoj strukturi svjetonazori ne izmjenjuju, ve se nadograuju i tako dolaze do vrha kozmike piramide na dan 28. listopada 2011. godine po gregorijanskom kalendaru. Svaki pod zemni svijet povezan je s pripadajuom polarnosti yina i yanga.

Planetarni podzemni svijet

1755. 2011.

Nacionalni podzemni svijet

Dan 3115.pr Kr. 2326. 1538. 749. 40. 829. 1617. 2011.

Regionalni podzemni svijet

5869 pr. Kr.

(100,000 pr.Kr.- 2011.)

2011.

Dan 7 Regionalnog podzemnog svijeta

Slika 5.5 Veze izmeu Regionalnih, Nacionalnih i Planetarnih podzemnih svjetova u odnosu na vremenska razdoblja. Oit je porast frekvencije promjene. Svi ciklusi sadre sedam Dana i est Noi te prolaze kroz iste faze.Na toj bi ljestvici prvi Podzemni svijet imao duljinu od 40 km

Tako stvaranje prolazi kroz devet Podzemnih svjetova, u kojima se evolucija svijesti manifestira na fiziki nain, pa sve do eterikih, duhovnijih manifestacija viih Podzemnih svjetova. S obzi rom na uspon kozmike piramide, moemo odrediti slijed stanja svijesti, od kojih je svaki povezan s pojedinim Podzemnim svije tom. Stoga se ini da je proirenje svijesti svrha stvaranja, to na kraju omoguuje uspon Univerzalnog ovjeka.

VELIKI PRASAK Prvi od Devet podzemnih svjetova poeo je prije l6,4 milijardi go dina, to je veoma blizu vremenu u kojem se, navodno, dogodio Veliki prasak. Tako je prvi Podzemni svijet dao materijalnu osnovu za ostatak stvaranja: tvar, galaktike, suneve sustave i stanice. Taj podzemni svijet nazivamo Staninim (slika 5.3) jer vie stanice, s poetka tog sedmog Dana, predstavljaju najviu razinu svijesti u tom razdoblju. Po istoj su logici i drugi Podzemni svjetovi dobili ime.

Poetak Prvog podzemnog svijeta s Velikim praskom ima daleko sene posljedice koje je nuno prokomentirati. Prvo, to je dokaz da se majanski kalendarski sustav ne temelji na astronomskim gibanjima ili biolokim ciklusima. Tim kalendarskim sustavom mogli su se opisivati procesi stvaranja u vremenu u kojem nije bilo sunevih sustava, pa ak ni galaktika. Kalendarski sustav te meljen na tunu opisuje boanske procese stvaranja, a oni pret hode svim materijalnim manifestacijama. Ti procesi poeli su na poetku Bojeg stvaranja ili, kako Maje kau, kada je Prvi otac podigao vibrirajue Univerzalno drvo svijeta. (Drvo svijeta, o ko jem sam pisao u treem poglavlju, samo je lokalni predstavnik Univerzalnog drveta svijeta.) Naravno, nije vjerojatno da su Maje imale isto znanje kao i su vremeni fiziari, koji mogu detaljno opisati te dogaaje pomou kvantne mehanike. No, taj tip znanja ne bi ni bio zanimljiv majanskim mudracima jer ne uzima u obzir injenicu da ivimo u svrhovitom boanskom stvaranju. Maje su znale da se stvaranje odvija u skladu s odreenim ritmom i da postoji devet velikih ciklusa stvaranja, od kojih svaki stvara odreeni Podzemni svijet svijesti. Osim toga, budui da Prvi podzemni svijet pokriva sve vrijeme od Velikog praska, sve to postoji rezultat je stvaratelj skih procesa tih Devet podzemnih svjetova, od koji se svaki razvija kroz Tri naest neba. Na slici 5.6 prikazano je kako svaki Podzemni svijet stvara svoju vrstu pojavnosti.

Podzemni svijet Univerzalan (Deveti) Galaktiki (Osmi)

Trajanje

13 uinala

13 tuna

Planetaran (Sedmi)

13 katuna

Nacionalan (esti)

13 baktuna

Razina svijesti Fenomeni ivotni okvir Evolucija kozmike svijesti Nema sputavajuih misli, bezvremenost Nema organizacijskih granica Evolucija galaktike svijesti Prevladavanje materijalnih okvira ivota Telepatija, ivljenje od svjetla, genetika tehnologija Organiziran po galaktikama Evolucija globalne svijesti Materijalizam, industrijalizam Amerikanizam, demokracija, republike, elektrotehnologija Organiziran po planetima Evolucija civilizacijske svijesti Pisani jezik, zahtjevnija arhitektura Povijesne religije, znanost, umjetnost Organiziran po nacijama Evolucija ljudske svijesti Homo sapiens, ima sposobnost izrade sloenog orua Govorni jezik, umjetnost, rana religija Organiziran po regionalnim kulturama Evolucija hominidne svijesti Ljudska bia (homo) koja izrauju sloena orua i slue se osnovnom verbalnom komunikacijom Organiziran po plemenima Evolucija antropoidne svijesti Lemuri, majmuni, australopiteci koji hodaju uspravno i rabe orua Organizirani po obiteljima Evolucija sisavake svijesti Evolucija viestaninih organizama, podjela na spolove, kontinentalna struktura i biljno kraljevstvo koje podrava vie oblike ivota Vii sisavci Evolucija stanine svijesti Postupna evolucija fizikog univerzuma: galaktike, zvijezde i planeti; razvoj kemijskih elemenata Sloene stanice

Regionalan (Peti)

13 pictuna

Plemenski (etvrti)

13 kalabtuna

Familijalan (Trei)

13 kinchiltuna

Sisavaca (Drugi)

13 alautuna

Stanian (Prvi)

13 hablatuna

Slika 5.6:Trajanja i glavne pojavnosti tijekom pojedinih Podzemnih svje tova. Doli smo do sedmog Dana u sedam niih podzemnih svjetova, a u Deveti i zadnji podzemni svijet ui emo u veljai 2011. godine

LJUDSKO BIE
Prouavajui nie Podzemne svjetove, dolazimo do zakljuka da ivi organizmi nisu nastali sluajno. Bioloka evolucija rezultat je boanskih ciklusa stvaranja koje opisuje majanski kalendar. Nakon bioloke evolucije, koja je rezultat triju niih podzemnih svjetova, uslijedio je Plemenski podzemni svijet, u kojem su se pojavila prva ljudska bia. Prema antropolokim istraivanjima, ljudi su se prvi put pojavili u sredinjoj Africi prije 2 milijuna godina. Istono od sredine Drveta svijeta naeni su najstariji ostaci pravih ljudi, tj Homo habilisa, a njihovi preci pronaeni su blie Drvetu svijeta - u sada njoj afrikoj dravi ad. Te nam injenice pomau razumijevanju drevnog majanskog mita, prema kojem je prvo ljudsko bie nastalo iz Drveta svijeta. (Ista se pria ponavlja u nordijskim mitovima, u kojima se govori o prvom ovjeku po imenu Ask, a koji je nastao iz drveta svijeta - Yggdrasila.)

Slika 5.7 ovjek koji se po novno raa iz Drveta svijeta

U Podzemnim svjetovima nakon etvrtog, ljudi su mogli kreativno transformirati tvari nastale u niim Podzemnim svjetovima, a za tim su se, s vremenom, razvijali u su-stvaratelje boanskog Stvo ritelja. U tom je pogledu Peti (Regionalni) podzemni svijet najvea

prekretnica. Tada se ovjek poinje sluiti razliitim jezicima i stvara razna orua i umjetnika djela. Oito je da su Veliki prasak (raanje svemira) i raanje ljudskih bia vani dogaaji u kozmikoj evoluciji. Ako uzmemo u obzir da pojava prvih ljudskih civilizacija poinje istovremeno s Velikim ciklusima, postaje jasno da svaki podzemni svijet pomae u stvaranju znaajne, nove razine svijesti (slika 5.6). Iz tih primjera shvaamo da pomou majanskog kalendara moemo graditi mostove razumijevanja ne samo izmeu razliitih religija ve i izmeu duhovnosti i znanosti. Tomu je tako jer se znanstvenim inje nicama mogu potvrditi boanski ciklusi stvaranja. Ne postoje protu rjeja izmeu evolucije i stvaranja - to su samo dva razliita pogleda na isti proces. Ljudsko je bie tako rezultat kozmikog stvaranja koje tzolkin odraa va na brojne naine. Tako, primjerice, postoji trinaest najvanijih zglo bova u ljudskom tijelu - sedam iznad i est ispod struka, a sveukupno imamo dvadeset prstiju. Nae bjelanevine tvori dvadeset aminokiselina, a postoji 260 vrsta stanica u ljudskom tijelu. Neki od tih brojeva odnose se iskljuivo na ljude. Niti jedna ivotinja nema trinaest ovulacija godinje, ili 260 vrsta stanica, a mnoge nemaju

Slika 5.8 Povezanosti izmeu razliitih dije lova tijela i dvadeset dnevnih znakova

trinaest najvanijih zglobova ili dvadeset prstiju. To je vjerojatno zato to ljudsko bie najbolje utjelovljuje tzolkin. Stoga se ovjek najbolje moe uskladiti sa Svetim kalendarom i kozmikim ciklusima stvara nja. Ta se rezonanca nalazi u pozadini drevnog srednjoamerikog ra zmiljanja o povezanosti energija dnevnih znakova i ljudskih dijelova tijela, to je bilo od kljune vanosti za njihovu medicinu (slika 5.8). Takoer, trebamo razmotriti vanu paralelu izmeu ljudskog bia i majanskog kalendara. Faze kroz koje ljudi prolaze u svom individu alnom razvoju odraavaju stvaranje devet razina svijesti kozmosa. Orgazam roditelja i zaee koje slijedi paralelni su Velikom prasku, koji je doveo do pojave prvih stanica u Staninom podzemnom svi jetu. Faze razvoja ljudskog fetusa paralelne su razvoju tijekom Pod zemnog svijeta sisavaca i dalje, sve do roenja i ranog djetinjstva, kada ljudska svijest odgovara onoj iz kamenog doba i Regionalnog podzemnog svijeta. Od tree do sedme godine, kada dijete ui pisati i razlikovati dobro i zlo, samo e iskusiti Pad. To odgovara usvajanju dualistike svijesti Nacionalnog podzemnog svijeta. O toj emo temi vie govoriti u osmom poglavlju.

OVJEKOVE I BOJE MISLI

Einstein je jednom rekao da ga znanost zanima jer eli razumjeti Bo je misli. Kako nam majanski kalendar u tome moe pomoi? Slika 5.9 model je holografskog prijenosa podataka od kozmosa do nas. Budui da je spiralna galaktika podijeljena u dvije hemisfere, kao i na mozak, mogue je, kroz holografsku rezonancu, primati Boje misli, kozmike informacije koje stvara Univerzalno drvo svijeta i koje se prenose putem Zemlje i galaktike. Dio objanjenja polarnosti svemira - polarnost spolova, mozga, svijesti - u njihovoj je nuno sti za prijenos podataka s boanskog izvora. Polarnost je nuna za rezonancu, stoga su nai mozgovi, zbog svoje podijeljenosti na dvije polutke, idealni prijemnici. Takoer, posve je mogue da je Sunce prijenosnik kreativnih kozmi kih informacija na Zemlju. Zbog brzine vrtnje Sunca oko vlastite osi, suneva je pjega prema Zemlji okrenuta otprilike trinaest dana.

To je razdoblje moda odraz nevidljivog Sunevog Drveta svijeta, to znai da je Zemlja, tijekom tih trinaest dana, izloena promje njivim energijama. Te energije moda djelomino prenose interakci je sunevog vjetra s raznim koncentrinim slojevima Zemlje (tree poglavlje). Moda nije sluajnost to je temperatura Zemljine jezgre jednaka temperaturi Sunca (6000 C). Ljudski mozak slui kao suelje za prijenos podataka nefizikih Neba u podruje fizikog. Ljudski mozak kanalizira te podatke i nain nji hovog procesuiranja. Razdoblja koja podravaju takav prijenos opi sana su u majanskom kalendaru. To najlake pokazuje injenica to postoje brojne prednosti polutki, koje djeluju paralelno i na pojedin ce i na cijeli svijet. Primjeri su jezik i pismo, kojima u 90 posto ljudi upravlja lijeva polutka mozga. To je paralelno pisanoj komunikaciji cijelog ovjeanstva, koja je rezultat serije globalnih duhovnih im pulsa (Dana Velikog ciklusa) kada je svjetlo sjalo na zapadnu hemi sferu planeta (kombinirajte sliku 2.7, 3.11 i 5.9).

Mljena staza (u uspravnom poloaju)

Zemlja (Havajsko otoje u sredini)

ovjek

Slika 5.9 Holografska rezonanca izmeu galaktike i ovjeka; Zemlja slui kao pri jenosnik

Matematika (o kojoj ne govorimo u ovoj knjizi) slijedi isti plan evo lucije, budui da se radi o apstraktnom nainu razmiljanja koji se prenosi preko lijeve modane polutke. Stoga nije udno to je kapi talizam, sustav apstraktnog vrednovanja, u posljednjih etiri stotine godina dominirao zapadnim i europskim zemljama. Takoer, ne udi to ekonomski usponi i padovi tono odraavaju energije majanskog kalendara. Stoga su ekonomski ciklusi odraz ciklusa svijesti koji do laze od Drveta svijeta (vie o tome u Dodatku A). Pisanje i apstraktni prorauni dva su primjera prednosti hemisferskih informacija koje na mozak prenosi iz nefizike domene. Postoje i mnogi drugi. Misli o Bogu duhovni su arhetipovi koje nai mozgovi prenose u skladu s tonim rasporedom Trinaest neba i Devet podzemnih svjetova. Mo emo ih vizualizirati kao kozmike projekcije Bojeg svjetla. Majanski kalendar zapravo je raspored evolucije svijesti, lose Argelles je u svojoj knjizi The Mayan Factor prvi predstavio tu zamisao. Argelles je prvi koji je u dananjim vremenima ozbiljno shvatio simbolizam tzolkina i rekao kako Gospodari dana imaju arhetipski utjecaj na duhovnu prirodu tijeka ljudske povijesti. Do pojave njego vih djela, mnogi su se istraivai usredotoili samo na krajnji datum Velikog ciklusa, to je rezultiralo vrlo ogranienim pogledom na taj kalendarski sustav. Mislim da su nagaanja o krajnjem datumu omalovaila iznimno prosvjetljujuu snagu majanskog kalendara. To je znailo da je cijela svrha puta k prosvjetljenju izgubljena. Unato holistikim trendovima u zapadnim zemljama, veina ljudi jo uvijek oekuje objanjenja fizike prirode. Ne priznaje se primat svijesti koja je postojala prije svega i iji razvoj upravlja fizikim, nego se trae fizikalna objanjenja kao to su fotonski pojas, precesija Zemlje (u majanskim izvorima nigdje se ne spominje ciklus od 26 000 godina), hipotetski planeti kao to su Nibiru ili Maldek, promje na magnetskih polova, itd. Kada shvatimo da evolucija svijesti traje 16 milijardi godina, shvatit emo da je Sveprisutna Inteligencija izvor sveg razvoja i napretka. Fizikalni razlozi u zajednicama koje vjeruju u New age uvijek su razliiti od onih u etabliranim znanstvenim zajednicama (inae bi izgubile svoju mistinu ar). Meutim, obje dijele izvrnutu shemu

uzrok-posljedica", u kojoj fizika tvar nastaje prva. Taj uzorak zahti jeva da znanstvene teorije budu objanjive na fiziki nain. U sada njem Galaktikom podzemnom svijetu daje se prednost shvaanju da je sve to postoji rezultat evolucije svijesti. Tu evoluciju stvara ne vidljivo Drvo svijeta koje je, po majanskim mitovima, postojalo prije svega. Za one koji ele prigrliti taj svjetonazor, svijet e postati puno razumljivije mjesto. Naravno, ista postavka vrijedi i za majanski kalendar. Kako bismo razumjeli kozmiki plan, moramo razlikovati duhovne i fizike vre menske cikluse: svi pokuaji podvrgavanja evolucije svijesti astro nomskim ciklusima nee nam pruiti potrebno razumijevanje. Sezanje majanskog kalendara u vrijeme prije postojanja materijalnog, pokazuje nam kako je svijest prethodila svim materijalnim manife stacijama stvaranja. Prijenos kozmikih informacija kroz eter nije ogranieno brzinom svjetlosti, stoga moramo pretpostaviti da se promjene polarnosti yina i yanga dogaaju istovremeno u svim strukturama univerzuma: galaktikama, solarnim sustavima, planetima, organizmima, stanica ma, atomima i nukleonima. Podaci koji oblikuju svijest ire se kroz holografsku rezonancu, to moemo nazvati i fraktalnom ekspanzi jom. Sve mijene svijesti dolaze od Drveta svijeta, ono organizira sve svemirske galaktike u strukturu koju mi jo ne razumijemo. (To je zato to zbog konstantne brzine svjetlosti ne moemo vidjeti cijeli univerzum. Na alost, znanstvenici svoje postavke esto temelje na svemiru koji se iri jer misle da je svemir samo ono to vidimo.) U sreditu Univerzalnog drveta svijeta moda postoji ono to se u ezoterikoj tradiciji naziva Sredinjim suncem. Za istraivaa duhovno sti, razumijevanje materijalne prirode eterinih polja yina i yanga nije toliko vano. Meutim, vano je nauiti dovoljno o majanskom kalendaru kako bismo razumjeli da on opisuje razvoj svega i prua proroanstva o buduim dogaajima. Univerzalno drvo svijeta je, stoga, identino majanskom pojmu Hunab-Ku, koji se nekad naziva Jednim davateljem mjere i gibanja, to se bolje prevodi kao Jedan izvor ogranienja i energije (slika 5.10). Ogranienja su ta koja stvaraju polarnosti izmeu yina i yanga (na

naem se planetu to manifestira kao planetarna simetrala). Rije energija" odnosi se na kreativnu energiju koja dolazi od Sredinjeg sunca. Univerzalni Hunab-Ku izvan dometa je nae percepcije, ali u njemu se nalaze i galaktiki i zemaljski mikrokozmosi; svaki je o vjek manifestacija Hunab-Kua.

Slika 5.10 Hunab-Ku (doslovnu HunAhau, jedan Bog"), majanski simbol yina i yanga za Sredinje sunce Unizalnog drveta svijeta, Jednog izvora ogranienja i energije

Nae poimanje novih Neba, novih misli o Bogu, potie nas na gra dnju Podzemnih svjetova. Mi smo slini marionetama u tom pro cesu stvaranja. irenje svijesti o funkcioniranju stvaranja i traenje puta k prosvjetljenju mogu nas izbaviti iz te nezahvalne uloge i pro iriti nae ivotne izbore. Zapravo, ako se elimo popeti na sljedeu razinu piramide, moramo asimilirati tu osvijetenost. Ako je naa svrha to to smo Boja slika, onda ne moemo ostati marionete. To znai da i sami postajemo stvaratelji i razumijevanje stvaranja veliki je korak navie na kozmikoj piramidi. Ako preuzmemo odgovor nost sustvaratelja, znai da barem malo razumijemo kako stvaranje funkcionira. Ovdje predstavljen holografski model univerzuma omoguuje nam razumijevanje sinkroniciteta, termina koji je uveo vicarski psiholog Carl Gustav Jung kako bi opisao nevjerojatne sluajne" dogaaje, a koje doivljavamo kao znaajne. Budui da na nas Neba, Boje misli,

djeluju istovremeno, razliiti ljudi e, neovisno jedan o drugome, imati jednake zamisli u vrijeme kada se dogaa smjena Neba. S obzirom na djelovanje kozmikog projektora, takva dogaanja nimalo ne iznena uju. Postoje i mnoge druge vrste sinkroniciteta. Jedan od primjera je kada naletite na nekoga na koga ste upravo mislili. Takav dogaaj moe se razumjeti samo ako su te dvije osobe u rezonanci s istim Nebom. Slu ajni susreti dogaaju se zbog tijeka boanske svjetlosti, koja se iri u drugim smjerovima tijekom smjene Neba. Takva su dogaanja rezul tat Bojih misli i ljudi ih tako i shvaaju. Budui da se sada ubrzava frekvencija boanskog stvaranja, takvi statistiki nemogui dogaaji postali su uobiajeni. No, mnogi o sinkronicitetima znaju samo da su neobini i zanimlji vi. To je logina posljedica materijalistikog svjetonazora kojim smo okrueni, a on ukljuuje i poricanje postojanja boanskog plana evo lucije svijesti. Na svjetonazor je kao voda ribi, esto zanemarujemo promjene koje su rezultat razvoja boanskog plana. Taj plan upravlja svim aspektima naeg postojanja, ukljuujui i nevidljive promjene svijesti koje stva raju nevjerojatne sluajnosti. Usprkos tome, jo smo robovi iluzije o stvarnosti materijalnog svijeta. Stoga nam se i sinkroniciteti ine u dnima i neobjanjivima. Razvijanje intuicije znai usklaivanje s Bo jim mislima i gledanje iza koprene materijalizma.

PROIRIVANJE RASPONA LJUDSKOG IVOTA: SLUAJ TELEKOMUNIKACIJA

Nakon ovih kratkih komentara o niim Podzemnim svjetovima, nasta vit emo s usponom po Kozmikoj piramidi. Podzemni svijet, stvoren na Nacionalnom podzemnom svijetu dugom 13 x 400 = 5.200 tuna, Planetarni je podzemni svijet. Stvaranje svakog novog Podzemnog svijeta dvadeset je puta bre od prethodnog, stvaranje Planetarnog podzemnog svijeta je 13 x 20 = 260 tuna ili 256,4 fizikih Zemljinih godina. Njegova je vladavina poela 24. srpnja 1755., a njegovi Dani i Noi su razdoblja katuna od 20 tuna, tj. 19,7 godina (slika 5.11).

Poetak ovog Planetarnog podzemnog svijeta, sredina osamnaestog stoljea, vrijeme je kada su se dogodile mnoge vane promjene. Po elo je novo doba industrijalizacije. Poelo je doba prosvijeenosti i prvih kozmopolita. Tada je poela i Amerika revolucija. Meutim, najvanija je industrijska revolucija, a njen je poetak izum parnog stroja Jamesa Watta 1769. godine.

Slika 5.11 Trinaest neba Planetarnog podzemnog svijeta s vladajuim boan stvima. Bogovi svjetla su iznad, a bogovi tame ispod, s razdobljima trajanja odgo varajuih katuna

Planetarni podzemni svijet izrodio je mnoge izume koji do ne davno nisu smatrani dijelom kozmikog plana. Ova knjiga daje samo nekoliko primjera opisa evolucijskih gibanja svijesti, nave denih u majanskom kalendaru: pismo, religije, ekonomija (opi sano u dodatku A) i telekomunikacije. Ta saetost nije uzrokova na nedostatkom primjera, nego potrebom da se u knjizi naglase osnovne zamisli kalendara. Sve to se razvija, pod snanim je utjecajem sedam Dana i est Noi. itatelji koji dublje ele zai u tu tematiku, mogu proitati moju knjigu Solving the Greatest Mystery of Our Time: The Mayan Calendar. Jasan nain gledanja na razvoj tehnologije i planetarnog stanja svijesti u Planetarnom podzemnom svijetu je praenje razvoja te lekomunikacija. Kada smo govorili o Nacionalnom podzemnom svijetu, istaknuo sam vanu ulogu pisma u njegovom razvoju. Sve dok su ljudi ivjeli u nacionalnom kontekstu, pisana komunikaci ja bila je dovoljno brza. Nacije su bile toliko male da su ih dosta-

vljai za nekoliko dana mogli cijele prijei, a rijetko je bilo potre bno komunicirati veom brzinom. U Planetarnom podzemnom svijetu dostava papira jednostavno nije bila dovoljno brz nain komuniciranja budui da se brzina stvaranja ubrzala dvadeset puta. Rezultat planetarnog svjetonazora i pojaane frekvencije stvaranja je planetarna komunikacijska mrea. U tom je procesu elektrina struja, gotovo nepoznata u Nacionalnom podzemnom svijetu, odigrala odluujuu ulogu. Slika 5.12 pokazuje kako je telekomunikacija najvie napredova la tijekom poetaka Dana, tj. neparnih Neba Planetarnog pod zemnog svijeta. Treba napomenuti kako se usporedo pojaavao potencijal za globalne kontakte. Korak po korak, zamisao o te legrafu razvila se u internet. Kada pogledamo tu tablicu, zapitat emo se tko je u pravu: suvremeni ovjek, koji misli da se tu radi samo o nizu pukih sluajnosti ili Maje? ini se da su injenice na strani Maja! Na slici 5.12 potvruje se evolucijski proces paralelan onom sa slike 2.7. Pisanje je razvilo nain komunikacije pogodan za nacije - od prvih znakova na glinenim ploicama do dnevnih novina. Telekomunikacije su se razvile od telegrafa do interneta. To je rezultiralo ogromnim poveanjem brzine komunikacija na glo balnoj razini. Tako jasno vidimo kako dva Podzemna svijeta, Na cionalan i Planetarni, odgovaraju dvama razliitim konceptima svijesti. Ipak, oba slijede osnovni slijed razvoja, od sjemena do ploda, koji se odvija tijekom sedam Dana stvaranja.

Faza rasta Broj Dana i Neba Vladajue boanstvo Sjetva Dan 1 je Nebo 1 bog vatre i vremena Nicanje Dan 2 je Nebo 3 boica vode Klijanje Dan 3 je Nebo 5 boica ljubavi i raanja Proliferacija Dan 4 je Nebo 7 bog kukuruza i hrane Pupanje Dan 5 je Nebo 9 bog svjetla Cvjetanje Dan 6 je Nebo 11 boica raanja

Vremensko razdoblje

Izum ili razvoj Teorija telegrafa Anonimni (1753.) Bozolus(1767.) Optiki telegraf Chappe, Paris-Lille (1794.) vedska (1794.) Elektrini telegraf Morse (1835.) Linija Washington - Baltimore (1843.) Telefon Primjena Bellovog patenta (1876.) Prva telefonska postaja (SAD, 1878.) Radio Prvo redovito emitiranje (u SAD-u 1910, u Njemakoj 1913.) Televizija Prvo javno emitiranje (u V. Britaniji 1936. godine) Prvo emitiranje televizije u boji (u SAD-u, 1954.) Raunalne mree Internet (1992.) Globalni TV programi Mobilni telefoni

1755. - 1775.

1794. - 1814.

1834. - 1854.

1873. - 1893.

1913. - 1932.

1952. - 1972.

Ostvarenje Dan 7 je Nebo 13 dvojni bog-stvoritelj

1992. - 2011.

Slika 5.12 Razvoj telekomunikacija od teorije telegrafa (sjeme) do mobitela i interneta (plodovi) u Danima Planetarnog podzemnog svijeta

Na slici 5.11 prikazano je kako trinaest boanstava, koje je vlada lo nad trinaest katuna Planetarnog podzemnog svijeta, vlada i nad trinaest baktuna Nacionalnog podzemnog svijeta (slika 2.5). To je karakteristika svih Podzemnih svjetova i temelj majanskih proroan stava. Zbog ponavljanja istog slijeda boanstava i energija u razli itim Podzemnim svjetovima, mogue je predvidjeti budunost, o emu emo vie govoriti kasnije.

POVEAVANJE FREKVENCIJE I UBRZAVANJE VREMENA

Drvo svijeta osnovni je generator mijena Dana i Noi. Tako uvi amo da se frekvencija tih mijena ubrzava dvadeset puta sa sva kim novim Podzemnim svijetom. Na doivljaj vremena stoga je povezan s odreenom frekvencijom svijesti na svakoj razini Kozmike piramide. Brzine razliitih naina komunikacije (vidi slike 2.7 i 5.12) samo su manifestacije takvih frekvencija. Tako svakim Podzemnim svijetom dominira frekvencija evolucije svi jesti, koja se ubrzava od najnieg 1/hablatuna do najvieg 1/uinala po razinama Kozmike piramide. To poveanje osnovnih tonova stvaranja od 25 milijardi puta utjee na tip fenomena kojima se odlikuje pojedini Podzemni svijet. Tako Nevidljivi kri moemo shvatiti kao instrument programiran za stvaranje kozmike sim fonije, gdje sve vii tonovi imaju ulogu u sadanjem uzorku. Ta piramidalna struktura frekvencija stvaranja je iza sadanjeg dojma da vrijeme prolazi sve bre, a ponekad se ak ini i da ne postoji. Svaka razina piramide odgovara odreenoj razini svijesti, ali i frekvenciji promjene (vidi sliku 5.5). Sa svakom viom ra zinom kozmikog stvaranja, duhovno vrijeme ubrza se dvadeset puta. to se Dani i Noi ee izmjenjuju, ljudima sve bre prolazi vrijeme. Tako, primjerice, u Galaktikom se podzemnom svije tu tijekom tuna (360 dana) mora dogoditi jednaki broj promjena kao tijekom katuna (19,7 godina) Planetarnog podzemnog svijeta ili baktuna (394 godine) Nacionalnog podzemnog svijeta. Danas trebamo biti svjesni podrijetla tog ubrzavanja vremena. Ta kozvani fenomen burnout je u porastu u zemljama gdje ljude uni tava stres zbog prebrzog tijeka njihovog poslovnog ivota. No, to je rezultat sukoba mentaliteta koji stvaraju Planetarni podzemni svijet i novi, duhovniji Galaktiki, stoga i takve pojave postaju sve uestalijima i ozbiljnijima. Jedini pravi lijek je usklaivanje naeg ivota s kozmikom evolucijom koja ide k prosvjetljenju. U kozmikom planu nema vraanja u prolost. Vrijednosti Plane tarnog podzemnog svijeta moraju se zamijeniti Galaktikima. Fenomen stresa potjee od konflikta pojedinca s kozmikim, bo anskim vremenom i fizikim vremenom. Mnogi su otkrili kako

ih obian runi sat prijei u usklaivanju s vremenom: bez te na prave sinkroniciteti se lake dogaaju. Boansko je vrijeme tijek Galaktikog podzemnog svijeta koji vodi k prosvjetljenju - tako tvrdi majanski kalendar, a fiziko vrijeme podvrgava se fizikal nim procesima. Sat je mehaniko pomagalo za mjerenje vremena i podinjava nas itavom nizu pravila tipinih za industrijalizi rani svijet Planetarnog podzemnog svijeta. Kad se pojedinac eli uskladiti s tijekom boanskog vremena, a sat mu oitava fiziko, dolazi do stresnog sukoba. Meutim, taj je sukob jednak onome izmeu kalendarske, sun eve godine, i majanskog kalendara. Mehanika gibanja sata po vezana su s gibanjima nebeskih tijela, koja ljude takoer podvr gavaju fizikoj stvarnosti i ne podupiru usklaivanje s tijekom boanskog vremena. Osloboenje ljudskih bia od negativnih efekata poveanja frekvencije lei u usklaivanju s boanskim ti jekom vremena, koje vodi prosvjetljenju. U dananje su vrijeme ljudi vie nego ikad svjesni stresnih efekata podinjavanja ivota fizikom vremenu. Kalendari koji se temelje na fizikom vremenu, kao to su grego rijanski, muslimanski ili idovski, ne mogu objasniti ubrzavanje vremena i poveani stres. Trajanje suneve godine nije se puno promijenilo u zadnjih milijun godina. Samo majanski kalendar, koji se temelji na oscilacijama Drveta svijeta, a ne na gibanjima nebeskih tijela, moe objasniti te pojave. Tako ubrzani tijek vre mena postaje logina posljedica. To poveanje frekvencije uzrok je ponovnog zanimanja za tzolkin i majanski kalendar. Tek kada se Dani i Noi izmjenjuju velikom brzinom, ljudi postaju svjesni kozmikih sila koje se nalaze iza tih pojava. Sve te promjene dogaaju se tako brzo (svakih 360 dana) da se ini kako ih sve vie ljudi zamjeuje, pa makar i nesvjesno. To e postati sve oitije s duljim trajanjem Galaktikog podze mnog svijeta, pa ak jo i vie s Univerzalnim. No, vie o tome kasnije.

PLANETARNI TIJEK SVJETLA I USPON PO KOZMIKOJ PIRAMIDI

Do sada smo predstavili devet razliitih Podzemnih svjetova koji tvore Kozmiku piramidu svijesti. Nita nismo govorili o tome kako ta piramida moe dovesti ljude do prosvjetljenja. Postoji jo jedan vaan princip kalendarskog sustava Maja: Planetarni tijek svjetla. Taj princip kae kako svakim od Devet podzemnih svjetova vlada odreena polarnost yina i yanga i kako se te polarnosti izmjenjuju prema odreenom uzorku. Kozmiki plan mora imati takav uzorak kako bi mogao ovjeanstvo voditi k prosvjetljenju. Razlog za te mi jene polarnosti lei u ravnotei - kada bi stalno postojala prevaga samo jedne hemisfere, svijet bi bio vrlo neuravnoteen. Tako Pla netarni tijek svjetla uravnoteuje efekte odreenih Podzemnih svje tova. Stoga uvijek postoji mogunost za ljepu budunost, kao to i obeavaju mnoge religije. Prethodni pokuaji tumaenja majanskog kalendara nisu uspjeli jer nisu shvatili kako on opisuje evoluciju svijesti kroz devet razliitih Podzemnih svjetova. Kroz usporedbu energija Trinaest neba, moe mo nauiti neto o njima: ipak, samo Devet podzemnih svjetova u svom totalitetu tvore proroanski vodi na putu k prosvjetljenju. Majanski kalendar obuhvaa sve stvaranje kojeg tvori Devet podzemnih svjetova. Najznaajnije piramide u majanskom podruju jo uvijek svjedoe o vanosti tih Podzemnih svjetova. Kako bismo shvatili nji hovu osnovnu poruku, trebamo prvo uvidjeti najoitije: one imaju devet razina. Polarnosti yina i yanga Planetarnog tijeka svjetla prikazane su na slici 5.13, gdje je Zemlja prikazana sa stranje strane" (tj. sa strane nasu prot Pacifika, koja je u rezonanci s oima i licem ) i iznad Sjevernog pola. Kako se penjemo uza deveterokatnu piramidu, polarnost yina i yanga okree se za 90, u smjeru kazaljke na satu, sa svakom novom razinom svijesti. Kako Drvo svijeta odailje svoje impulse, ono stva ra eterina polja stvaranja s izmjeninim polarnostima yina i yanga. Kao to smo i prije govorili, model koji je ovdje predstavljen u skladu je s postavkom da Zemljina unutarnja jezgra obuhvaa osmerokutnu strukturu.

Univerzalni podzemni svijet (260 dana, zapoinje 2011.)

Galaktiki podzemni svijet (12,8 godina, zapoeo u sijenju 1999.)

Planetarni podzemni svijet (256 godina, zapoeo 1755.)

Nacionalni podzemni svijet Veliki ciklus ili Dugo odbrojavanje (5.125 godina, zapoeo 3115 pr.Kr.)

Regionalni podzemni svijet

Plemenski podzemni svijet

Familijalni podzemni svijet

Podzemni svijet sisavaca

Stanini podzemni svijet

Slika 5.13 Polarnosti yina i yanga razliitih podzemnih svjetova u Planetarnom tijeku svjetla.Sa svakom viom razinom Kozmike piramide, polarnosti se okreu za 90, kao to se vidi s polarne osovine. Na lijevo je Zemlja prikazana sa stranje strane", a na desno je prikazana odozgora, tj. sa Sjevernog pola

Slika 5.14 Quetzalcoatl koji se penje uz peterokatnu piramidu moe simbolizi rati uspon i silazak kroz Devet podzemnih svjetova. Na istoku svete graevine imaju pet katova. Majanski kraljevi-amani uspinjali bi se uz deveterokatne pi ramide kako bi izvodili svoje obrede. Tako su, na simboliki nain, eljeli dosei univerzalno stanje svijesti i sjediniti se sa kozmosom

Tako se sa svakim Podzemnim svijetom dodaje nova yin yang polarnost kada se simetrala, koju stvara Drvo svijeta, pomie za 90. Budui da je ljudski mozak u holografskoj rezonanci sa Zemljom, uspon uz Kozmiku piramidu odreivat e vladajue polarnosti yina i yanga. Neke od tih polarnosti stvaraju odvojenosti izmeu funkcioniranja ljudskih modanih polutki i tako stvaraju dualistiki mozak (stvar nost se percipira kroz dualistiki filtar), dok druge polarnosti stva raju jedinstven um. Dualistiki Podzemni svjetovi mogu izdvojiti aspekte stvarnosti koje percipira zapadna hemisfera (lijeva polutka mozga) ili istona (desna polutka mozga). Kada se radi o ujedinje nim Podzemnim svjetovima, neki od njih zasljepljuju ljude, dok ih drugi prosvjetljuju. Meutim, u ovoj knjizi nema dovoljno prostora za predstavljanje empirijskih dokaza za ovaj Tijek svjetla, tako da i tatelj mora sam intuitivno izvui zakljuak.

Kratki pregled Planetarnog tijeka svjetla poet emo s jedinstvenom svijesti Regionalnog podzemnog svijeta (zamislite kako vam globus okruuje glavu - oi su vam Pacifiki ocean). Kako se polarnost yina i yanga mijenjaju, stvarnost e se percipirati kroz drukije filtere. Re gionalni podzemni svijet odgovara prvim ljudskim kulturama, koje su tijekom ledenog doba ostavile svoje tragove u piljama i sluile se je dnostavnim oruem. U njima su ljudi, navodno, imali otprilike jednak status u zajednici koja je, po strukturi vlasti, bila matrijarhat. Bili su prosvijeeni i sebe su vidjeli kao jedno s boanskim kozmosom. Nije bilo podjele na mukarce i ene ili ljude i prirodu. Ta razina svijesti metaforiki se opisuje kao Rajski vrt. U njemu su ljudi ivjeli u sada njosti i nisu razmiljali o prolosti ili budunosti. Nije bilo kraljeva ni robova, ali niti komfora koji civilizacija prua. To je bilo prosvijetlje no stanje u vrlo ogranienom rasponu svijesti. No, providnost je, kroz Planetarni tijek svjetla, imala vee planove za ovjeanstvo. Poetak Nacionalnog podzemnog svijeta oznaio je ovjekov pad i pojavu dualistike svijesti, to je, pak, utrlo put suvremenom svjeto nazoru. Ljudi su sami na sebe i na svijet oko sebe poeli primjenjivati hijerarhijske ljestvice vrijednosti. Ipak, ljudi su jo uvijek bili poluprosvijetljeni" i jo su vjerovali u duhovnu realnost. ivi kontakt s boanskim postupno se izgubio, a duhovnost se pretvorila u religiju. Lijeva (zapadna) hemisfera mozga bila je sve dominantnija, a tako i njeni izriaji: znanost, protestantizam i kapitalizam. Na sljedeoj razini, Planetarnom podzemnom svijetu, ljudi su stekli svijest koja je istovremeno teila i sjedinjenju i razdvajanju. Poele su snane agnostike tendencije. Ljudsko postojanje svelo se samo na svoju materijalnu stranu. Unutar te svijesti, ljudima su bili vidljivi samo materijalni aspekti stvarnosti, a religija se svela na puki ritual. S druge strane, ekstremne granice meu ljudima poele su se smanjivati. (Osnovna hijerarhijska struktura jo je postojala, ali pojavila se i odre ena mjera jednakosti.) Tako su se, sredinom osamnaestog stoljea, ene nametnule kao politiki utjecajne, a priznate su i posebne potrebe djece. Pojavila se demokracija, ropstvo je zabranjeno u Europi, a nasli jeeno bogatstvo poelo je nestajati. Po prvi put u ljudskoj povijesti mir se nametnuo kao ideal.

S nedavnim poetkom Galaktikog podzemnog svijeta, ovjeanstvo usvaja novu svijest, onu koja favorizira istonu (desnu) polutku mo zga. Stoga moemo oekivati uravnoteenost Istoka i Zapada, i lijeve i desne modane polutke. Zavrit e etiristogodinja dominacija Za pada. No, budui da taj Podzemni svijet nosi dualistiku svijest, ne iznenauju nedavni sukobi Istoka i Zapada. To je takoer poluprosvijetljeno" stanje svijesti, to znai da e duhovni aspekti stvarnosti biti ponovno priznati, a to e se odraziti na sve aspekte ivota. ene, ije modane polutke bolje surauju, na mnogo e naina biti inici jatori integracije tih novih navika u stvarnost. S Univerzalnim podzemnim svijetom ovjeanstvo e konano po stii jedinstvenu, prosvijetljenu svijest zbog ravnotee prijanjih Podzemnih svjetova (sve njihove zasebne polarnosti meusobno e se ponititi). Univerzalni podzemni svijet znai dodavanje prosvi jetljene polarnosti na skup prethodnih, meusobno neutraliziranih. To e znaiti trajni mir na svim razinama ivota. To je raj na kraju vremena, raj koji su mnoge religije obeavale. Budui da Drvo svijeta nee vie dijeliti Zemlju na hemisfere, povijest i nae doivljavanje vremena e zavriti. Priroda postojanja ovjeka kroz Podzemne se svjetove mijenja budu i da na nju utjeu kozmike energije i polarnosti yina i yanga. Te po larnosti odreuju filtere kroz koje vidimo realnost. Ljudska priroda nije fiksna. Ljudski razvoj ne moe se objasniti povrnim promjena ma naina razmiljanja. Razlike izmeu ljudi koji su ivjeli u razlii tim Podzemnim svjetovima su stvarne, i zato ne bismo trebali suditi povijesti. Nekada su ljudi mogli vidjeti ono to je nama nevidljivo zbog mijena polarnosti yina i yanga, te zbog toga i trebamo prou avati majanski kalendar. (Postoje i stvari koje dananji ljudi vide, a drevni narodi ih nisu vidjeli, stoga se i trebamo uvati brzopletog zakljuivanja.) Uspinjanjem u novi Podzemni svijet, mijenja se i naa svijest. Put prema prosvjetljenju je uspon ka najvioj svijesti Univerzalnog pod zemnog svijeta. Majanski kalendarski sustav omoguuje nam pri davanja preciznog znaenja prosvjetljenju, a ono je bezvremena ko zmika svijest, u kojoj doivljajem stvarnosti ne upravlja polarnost

yina i yanga. Svrha Univerzalnog podzemnog svijeta i sveg stvaranja je razvijanje prosvijetljene svijesti. Majanski kalendar je vrlo vana karta duhovnih predjela i naeg uspona do najvie razine svijesti. Oni kojima je prosvjetljenje cilj, znat e prepoznati vrijednost takvog vodia. U sjevernoamerikim je legendama polarnost yina i yanga esto simbolizirana braom ili blizancima. Kod Maja su to bili Hunahpu i Xbalanque, a kod Azteka Quetzalcoatl i Tezcatlipoca. Proroanstvo plemena Hopi govori da e se Stariji brat svjetla, Pravi bijeli brat, vratiti na istok kako bi svom mlaem bratu pomogao proistiti za pad. To zvui kao polarnost yina i yanga, koja se pojavila s ovim Galaktikim podzemnim svijetom. To novo svjetlo s istoka ljude e odvesti iz stanja Koyaanisqatsi (neravnotee) do jedne nacije pod je dnim Bogom Stvoriteljem. Kako bi oznaio tu promjenu, kachina e skinuti svoju masku, to simbolizira uklanjanje tame s lica Zemlje - simbolizira ono to e se dogoditi kada se pojavi prosvijetljeno sta nje Univerzalnog podzemnog svijeta.

Tzolkin
KAKO U DUGIM CIKLUSIMA, TAKO I U KRATKIM
Nakon kratkog pregleda dugih valova stvaranja i uspona do prosvjetljenja, vratit emo se prouavanju tzolkina. Taj Sveti kalendar je glavni kalendar koji ujedinjuje sve stva ranje i sredite je majanskog kalendarskog sustava. Oni koji ele razumjeti sadanje i budue dogaaje, trebali bi se poblie upoznati s tim osnovnim obrascem. Iako se tzolkin do sada spominjao u nekoliko navrata, radi se o strukturi koja proima proroanski sadraj majanskog kalendarskog sustava. Slika 4.5, na kojoj su Dani i Noi primijenjeni na sustav tzolkina od 13 x 20, pokazala je kako su dulji ciklusi stva ranja povezani s tzolkinom. Hermetiki princip vremena: Kako u dugim ciklusima, tako i u kratkim" klju je za ra zumijevanje tzolkina. Taj princip znai da osnovni energet ski uzorak sedam Dana i est Noi, koji se moe empirijski potvrditi u Devet podzemnih svjetova, takoer ima svoj odraz u dnevnom tzolkinu. Vidjet emo da je uzorak est Noi i sedam Dana sa slike 6.1 osnovni aspekt tzolkina. On generira valno gibanje evolucije svijesti u trinaest koraka, kao to je prikazano na slici 6.2. Taj obrazac moe se primijeniti na sve evolucijske procese, bez obzira na Podzemni svijet kojemu pripadaju. Tako mikrokozmos odraava makrokozmos i u dimenziji vremena. Uobiajeni tijek tzolkina od 260 dana temporalni je mikrokozmos duljih ciklusa stvaranja, u kojima se odraava uzo rak energetskih promjena tzolkina. Svetlosni uzorak tzolkina, koji se moe primijeniti na razliite sljedove 260-dnevnih vre-

Tablica tzolkina 4
Majanski dnevni znakovi
Imix Ik Akbal Kan Chicchan Cimi Manik Lamat Muluc Oc Chuen Eb Ben Ix Men Cib Caban Etznab Cauac Ahau

Azteki dnevni znakovi

Cipactli Ehecatl Calli Cuetzpallin Coatl Miquiztli Mazati Tochtli Atl Itzcuintli Ozomatli Malinalli Acatl Ocelotl Cuauhtli Cozcacuahtli Ollin Tecpatl Quiahuitl Xochitl

Slika 6.1 Tablica tzolkina sa sedam uinala svjetla i est uinala tame. To je uzorak koji se primjenjuje na Nacionalni podzemni svijet na slici 4.5

menskih razdoblja u sustavu temeljenom na tunu, odreuje proces stvaranja u svim Podzemnim svjetovima. Uzorak tzolkina je, stoga, vrsto povezan sa stvaranjem nove svijesti i svaka energija tzolkina predstavlja fazu njenog razvoja. Tzolkin je zapravo filtracijski uzorak boanskog svjetla. Taj uzorak postoji izvan vremena, mogli bismo rei u Bojem umu. Sam tzolkin je uzorak razvoja kreativne energije, a ne samo kalendar. Kao to smo prije govorili, tzolkin moemo zamisliti kao dva pove zana zupanika (vidi sliku 1.8). I na stvaranje moemo gledati kao na niz povezanih zupanika u interakciji.(slika 6.3). Meutim, oni se uklapaju jedni u druge samo po odreenim pravilima. Svaki od osamnaest uinala tuna mora biti uparen sa svakim od trinaest uinala koji tvore krug tzolkina. Budui da svaki zupanik u sustavu teme ljenom na tunu (tuni, katuni, baktuni, itd.) ima dvadeset nazubljenja vie od svoje unutarnje komponente, unutarnja komponenta se okrene dvadeset puta u vremenu koje je potrebno da se vanjski zu panik okrene jedanput. Tako nam postaje jasno da svaki vremenski ciklus ima svoju frekvenciju, a ona varira kod razliitih Podzemnih svjetova. Svi ciklusi duhovnog vremena u univerzumu meusobno su povezani. Nita nije odvojeno od velikog kozmikog plana i sve se podvrgava istim vremenskim ciklusima. Postaje jasno da se majanski kalendar sastoji od ciklusa unutar ci klusa unutar ciklusa, gdje je svakodnevni tijek vremena uvjetovan energijama kraih ciklusa. Sve je povezano u boanskom stvaranju, a kalendarski ciklusi koji opisuju razvoj tog stvaranja povezani su na jasno definirane naine To takoer znai da su kraa razdoblja, kao to su dvadesetodnevni uinali i trecene tzolkina, visokofrekventni nadtonovi tonova koje stvara Veliki ciklus i drugi Podzemni svjetovi duljeg trajanja. Budui da iz ljudske povijesti znamo da su valna gibanja koja razvijaju te du lje cikluse stvarna, mikrokozmiki odrazi tih ciklusa takoer mora ju biti stvarni. Isti visokofrekventni energetski uzorak tzolkina, koji dominira duljim ciklusima, pojavljuje se u dvjestoezdesetdnevnim razdobljima. Stoga majanska astrologija i proricanje imaju temelje u stvarnosti, o emu emo vie govoriti u Dodatku B.

Nebo i vladajue azteko boanstvo Prvo nebo Xiuhtecuhtli, bog vatre i vremena Drugo nebo Tlaltecuhtli, bog zemlje Tree nebo Chakhiuhtlicue boica vode etvrto nebo Tonatiuh, bog Sunca i ratnika Peto nebo Tlaoceotl, boica ljubavi i poroaja esto nebo Mictlantechutli, bog smrti Sedmo nebo Cinteotl, bog kukuruza i hrane Osmo nebo Tlaloc, bog kie i rata Deveto nebo QuetzakoatI, bog svjetla Deseto nebo Tezcatlipoca, bog tame Jedananesto nebo Yohualticitl, boica raanja Dvanaesto nebo Tlahuizcalpantecuhtli, bog prije zore Trinaesto nebo Ometeotl/Omecinatl, dvojni bog-stvoritelj

Dan/No

Faza rasta svijesti ili pojave Sjetva Prvi izrazi nove svijesti

Dan 1

No 1

Unutarnja asimilacija nove svijesti

Dan 2

Nicanje irenje nove svijesti

No 2

Otpor prema novoj svijesti

Dan 3

Klijanje Uspostavljanje nove svijesti

No 3

Asimilacija nove svijesti Proliferacija Nova svijest uravnoteuje staru Najsnaniji izriaj nove svijesti irenje nove svijesti

Dan 4

No 4

Dan 5

Pupanje Pojava najrevolucionarnijeg izraaja

No 5

Unitenje Cvjetanje Renesansa, protoforma najvieg izraaja nove svijesti Mirovanje i ugaanje protoforme najvieg oblika nove svijesti Ostvarenje Manifestacija najvieg izraaja nove svijesti

Dan 6

No 6

Dan 7

Slika 6.2 Faze evolucije fenomena koji prolazi kroz energije Trinaest neba. Taj evolucijski razvoj primjenjiv je na sve Podzemne svjetove

Slika 6.3 Model zupanika koji povezuju trinaest brojeva i dvadeset dnevnih znakova sa zupanikom tuna

Priroda tzolkina takoer se jasno odraava u injenici to su Maje i Mexice svoje bogove esto simbolizirali kao kombinacije tzolkina. Primjerice, Quetzalcoatl je bio 9 Vjetar (Bolon Ik). Iako se tzolkin isprva opisivao kao brojanje 13 x 20 obinih dana, radi se o vrlo ogranienom stajalitu. U drevnim knjigama Chilam Balam, 260 kombinacija tzolkina ponekad je povezano s katunima, iji napre dak opisuje razinu stvaranja u svemiru. Model razvijan u ovoj knjizi posve je u skladu s tim. Izgleda da je Stvoritelj zakljuio kako je tzol kin optimalni uzorak stvaranja, uzorak iza evolucije svega. Shvaanje Maja i Mexica da je tzolkin filtracijski uzorak svjetla koje proima univerzum i izraava se na mnogim razinama, jedan je od njihovih najveih doprinosa ljudskoj duhovnosti. Tzolkin je ifrirani sustav koji opisuje predodreeni boanski pro gram oscilacija Drveta svijeta, program koji je zaet prije prostora i vremena. Tzolkin je vei i dublji od bilo kojeg lunarnog ciklusa, bioritma ili solarne faze. Tzolkin je na dubljoj razini bezvremen. Ako

mijene njegovih energija stvaraju na doivljaj vremena, takoer bi nam trebalo biti jasno da je vrijeme iluzija i ne postoji izvan boan skog stvaranja. Tzolkin je uzorak izvan svih ritmova i struktura ener gija.

PRAVO ODBROJAVANJE TZOLKINA

Model zupanika (slika 6.3) ima jednu vanu posljedicu: u kozmo su moe postojati samo jedan pravi tzolkin. U slijedu od trinaest dana, samo jedan moe biti u rezonanci s Osmim nebom, od svih razliitih Podzemnih svjetova (koji su pod vladavinom Tlaloca). To je dan kojemu je dodijeljen broj 8 od trinaest. Odreenim danom tako dominira samo jedna kombinacija tzolkina. Nadtonovi mora ju biti u skladu s tonovima. Ako tun, baktun ili katun ne zavre na isti dan kao uinal tzolkina, tzolkin ne bi bio vjeran mikrokozmiki odraz energija duljih ciklusa. Osim toga, tzolkin i sustav tuna uvi jek moraju biti u fazi. Klasino odbrojavanje, koje Maje rabe 2.500 godina, u skladu je s veim ciklusima. (Prvi dani 1 Imix, kin 1 krugova tzolkina ovog odbrojavanja mogu se vidjeti u srednjem redu slike 7.1.) No, tije kom vremena, manje su skupine Maja, iz raznih razloga, izgubile klasino odbrojavanje i zamijenili ga novim. (Odbrojavanje tzolki na koje Maje jo upotrebljavaju zove se brojanje 584 283). Pomutnju takoer stvaraju izmiljeni tzolkini, primjerice Dreamspell, koji su rasprostranjeni na internetu. Dreamspell je izmiljen prije deset godina i Maje ga nikada nisu koristile. Njegova kljuna karakteristika je prestupni dan, 29. veljae iz gregorijanskog kalen dara, koji nema energiju tzolkina. Dan kojim ne vlada dnevni znak (kao da je stvaranje zastalo) bio bi nezamisliv Majama. Budui da Dreamspell preskae dane i nema stabilnu vezu sa sustavom De vet podzemnih svjetova i Trinaest neba Velikog ciklusa, nije vjeran odraz evolucije svijesti koju opisujemo u ovoj knjizi. Tzolkin se obino opisuje kao sredite stvaranja. Moda je zato Ma jama bio toliko vaan. Njegovo mijenjanje izazvalo bi pomutnju i dovelo do materijalistikog poimanja vremena. U najmanju ruku,

uporaba netonog tzolkina sprijeila bi odreivanje prave energije tzolkina na dan vaeg roenja i usklaivanje s tijekom stvaranja.

PODJELA TZOLKINA: SLOJEVI FILTRACIJSKIH UZORAKA BOANSKOG SVJETLA

O znaenju ciklusa trinaest brojeva ve smo govorili, davi ne koliko primjera kako ti brojevi odgovaraju fazama rasta biljke. Sedam uinala svjetla i est uinala tame najednostavnija su podjela kreativne energije (slika 6.1). Tzolkin moemo podijeliti na nekoliko drugih vanih poduzoraka i njegovih 260 jedinica moemo podijeliti na sljedee naine: 2 x 130, 4 x 65, 5 x 52, 10 x 26, 13 x 20, 20 x 13, 26 x 10, 52 x 5, 65 x 4 i 130 x 2. Svako mnoenje stvara svoj poduzorak boanskog svje tla, tako da potpuna energetska matrica boanskog svjetla nastaje kada se kombiniraju svi ti poduzorci. Preivjele majanske knjige, a osobito Codex Dresdensis, opirno govore o stvaranju uzoraka tzolkina. Tek kada se sve te kombinacije poslau jedna na drugu, dobiva se potpuni uzorak tzolkina. Na slici 6.4 vidimo kako osnovni filtracijski uzorak sedam uinala svjetla i est uinala tame ulazi u kombinaciju s daljnjim dijelje njem na dvadeset trecena. Vjeruje se da energijom svake trecene vlada njen prvi dnevni znak, pa tako i one ulaze u uzorak tzolki na. Uzorak tzolkina na slici 6.5 jo je napredniji i detaljniji. Tu su energije koje se mijenjaju od Dana i Noi takoer uvedene, tako da je ovaj prikaz blii istini od slika 6.1 i 6.4. Sljedei dio opisuje dva uzorka koji se preklapaju - uzorke etiri i pet svjetova. Trebalo bi biti oito da se tzolkin i boansko stvaranje mogu pro uavati na bilo kojoj razini sloenosti. Mnogi fenomeni kozmike povijesti zahtijevaju uzorak sloeniji od sedam Dana i est Noi. Matematikim putem moe se pokazati da, ako se sve podjele na razliite faktore primijene na tzolkin, svaka od 260 jedinica imat e svoju jedinstvenu energiju.

Tablica tzolkina 4 s uinalima i t r e c e n a m a

Majanski dnevni znakovi
Imix Ik Akbal Kan Chicchan Cimi Manik Lamat Muluc Oc Chuen Eb Ben lx Men Cib Caban Etznab Cauac Ahau

Azteki dnevni znakovi

Cipactli Ehecatl Calli Cuetzpallin Coatl Miquiztli Mazati Tochtli Atl Itzcuintli Ozomatli Malinalli Acatl Ocelotl Cuauhtli Cozcacuahtli Ollin Tecpatl Quiahuitl Xochitl

Slika 6.4 Tablica tzolkina s dva uzorka: s uzorkom sedam uinala svjetla i est tame, i uzorkom dvadeset trecena, od kojih je svaka oznaena svojim poetnim znakom i odvojena debelom crtom

ETIRI I PET SVJETOVA

Meu moguim razdiobama tzolkina, one na 4 x 56 (slika 6.6) i 5 x 52 (slika 6.7) moda su najizraenije. One stvaraju etiri (ili Pet) razliita svijeta, koji su dio majanske proroanske tradi cije (iako su mnoga takva proroanstva izgubila izravnu vezu s tzolkinom). U kodeksima se ini da je tzolkin podijeljen na etiri segmenta (4 x 65 = 260), to daje etiri svijeta (slika 6.7), igrao vrlo vanu ulogu u drevnim vremenima. Zbog vanosti mijena energije izmeu etiri svijeta, njihovi vremenski rasponi navede ni su u etiri razliita Podzemna svijeta na slici 6.8. Na slici 6.8 imajte na umu da u Nacionalnom podzemnom svijetu trei od etiri svijeta poinje na njegovoj sredini, u 552. godini prije Krista. Kao to smo ve rekli, u to je vrijeme dolo do izni mnog porasta religijskih filozofija u cijelome svijetu (vidi sliku 4.6). Nasuprot tomu, u etvrtom od tih svjetova, koja poinje 730. godine poslije Krista, primijenjena je svijest s posve razliitim uinkom (vidi sliku 5.13). Ona je poela pripremati ljude za Pla netarni podzemni svijet i njegov materijalizam i industrijalizam, koji se doista pokazao tek 1755. godine.

AZTEKI KALENDARSKI KAMEN

Kozmologija Mexica bila je utemeljena na tzolkinu. To je jasno iz njegovog Kalendarskog kamena, izloenog u Antropolokom mu zeju u Mexico Cityju. Taj kamen jedan je od najpoznatijih simbo la Meksika, a znakovi na njemu pomno su istraivani. Turisti u Meksiku doslovce su bombardirani suvenirima s Kalendarskim kamenom kojeg se, ponekad, zamijeni s majanskim kalendarom.

Tablica tzolkina 5 s uinalima, t r e c e n a m a , Danima i Noima

Majanski dnevni znakovi
Aligator Vjetar No Sjeme Zmija Smrt Jelen Zec Voda Pas Majmun Cesta Trska Jaguar Orao Strvinar/ Sova Zemlja Kremen Oluja Svjetlo/Gospodar

Azteki dnevni znakovi

Aligator Vjetar Kua Guter Zmija Smrt Jelen Zec Voda Pas Majmun Trava Trska Ocelot Orao Strvinar Kretanje No Kia Cvijet

Slika 6.5 Tablica tzolkina s uzorcima, kao na slici 6.4, sa svakodnevnim mijenama svjetla i tame unutar trecena

Tablica tzolkina 6 sa etiri svijeta

Majanski dnevni znakovi Azteki dnevni znakovi

Slika 6.6: Tablica tzolkina s pregledom filtracijskog uzorka etiriju svjetova. etiri svijeta nazvana su po zavrnim dnevnim znakovima

Tablica tzolkina 7 sa Pet svjetova

Majanski dnevni znakovi
Aligator Vjetar No Sjeme Zmija Smrt Jelen Zec Voda Pas Majmun Cesta Trska Jaguar Orao Strvinar/ Sova Zemlja Kremen Oluja Svjetlo/ Gospodar

Azteki dnevni znakovi

Aligator Vjetar Kua Guter Zmija Smrt Jelen Zec Voda Pas Majmun Trava Trska Ocelot Orao Strvinar Kretanje No Kia Cvijet

Slika 6.7 Tablica tzolkina s pregledom filtracijskog uzorka Pet svjetova. Njima su vladale razne mitoloke teme: Prvim svijetom je vladalo stvaranje, Drugim voda, Treim gorua voda, etvrtim rat i Petim sjedinjenje suprotnosti

Nacionalni podzemni svijet Prvi svijet Drugi svijet Trei svijet. etvrti Svijet

Planetarni podzemni

svijet 1755. - 1819. 1819. - 1883. 1883. - 1947. 1947. - 2011.

Galaktiki podzemni svijet

Univerzalni podzemni svijet

3115. - 1834. pr. Kr. 1834. - 552. pr. Kr. 552. pr. Kr. - 730. 730. - 2011.

5. sijenja 1999.20. oujka 2002. 20. oujka 2002. 2. lipnja 2005. 2. lipnja 2005.15. kolovoza 2008. 15. kolovoza 2008. 28. listopada 2011.

11. veljae 2011. 16. travnja 2011. 16. travnja 2011. 20. lipnja 2011. 20. lipnja 2011. 24. kolovoza 2011. 24. kolovoza 2011. 28. listopada 2011.

Slika 6.8 Vremenska razdoblja etiriju svjetova u Nacionalnim, Planetarnim, Galaktikim i Univerzalnim podzemnim svjetovima

Kalendarski kamen (slika 6.9) opis je kozmologije Mexica, koje su imale mit o stvaranju temeljen na Svjetovima. Vjerovali su da su e tiri svijeta prethodila Petom, u kojem su oni ivjeli. Za njih je Tonatiuh i simbol tzolkina 4 Ollin (gibanje), koji je jednak 4 Cabanu (potres) Maja, vladao sadanjim svijetom u njegovom sreditu. Oko tog sredita nalaze se etiri razliita simbola: 4 Ocelotl (4 Jaguar/Ix), 4 Ehecatl (4 Vjetar/Ik), 4 Quiauitl (4 Kia/Cauac) i 4 Atl (4 Voda/ Muluc). Svaki od tih simbola tzolkina odgovara prethodnom Svije tu, unitenom nekom kataklizmom. Prvi je svijet poeo energijom 4 Jaguar, a zavrio je kada su jaguari pojeli njegove ogromne stano vnike. Drugi svijet, 4 Vjetar, unitio je vjetar, a njegovi su stanovnici pretvoreni u majmune. Trei svijet bio je pod vladavinom 4 Kie. Unitila ga je vatra, a njegovi su stanovnici pretvoreni u purice, dok je etvrtim svijetom vladala 4 Voda: uniten je poplavama, njegovi su stanovnici pretvoreni u ribe. Nakon toga, stvoren je Peti svijet, 4 Ollin, za koji proroanstva kau kako e ga unititi glad i potresi, kao to implicira i njegov znak tzolkina. to misliti o tome? Mexice su se tzolkinom sluile za proricanje, ali ne ba uspjeno, budui da su podaci na Kalendarskom kamenu dosta pomijeani. Mexice su donekle bile u istoj situaciji kao mi kada po kuavamo otkriti znaenje majanskog kalendara. Stoga su naslijedili veinu svog znanja o kalendarima od Tolteka, ije su knjige spalili.

Slika 6.9 Azteki Kalendarski kamen, s Tonatiuhom, bogom Sunca u sreditu. Oko njega su dnevni znakovi prethodna etiri svijeta

Na dubljoj razini, znanje Maja ne moemo uzeti zdravo za gotovo, jer se svijest o vremenu u svijetu promijenila 730. godine poslije Kri sta, s poetkom pravog etvrtog svijeta Velikog ciklusa, tj. njegovih zadnjih 65 katuna. ak ni Maje nisu mogle jasno vidjeti energije tog svijeta, tako da su kalendari podlegli materijalistikim iluzijama. Od tog je vremena poelo propadanje kalendara u Srednjoj Ame rici. etvrti svijet Velikog ciklusa oznaio je pojavu prvog impulsa prema zaslijepljenoj svijesti Planetarnog podzemnog svijeta (slika 5.13). Tako je zanemareno i Dugo odbrojavanje, a sustav temeljen na tunima zamijenjen je kalendarskim odbrojavanjem od 52 kruga. Tako se trebamo paziti mijeanja informacija, uzrokovanim etvr tim svijetom Velikog ciklusa. Iako su Mexice imale neka proroan-

ska vienja, ne moemo ih shvatiti kao pouzdane opise kozmikog plana. Tipini primjer mijeanja podataka s Kalendarskog kamena je neravnomjerna raspodjela kombinacija tzolkina. Kozmologija Ka lendarskog kamena odraava mjeavinu etiri svijeta od 65 jedinica i Pet svjetova od 52 jedinice. Jo jedan primjer mijeanja informacija Mexica vidljivo je u datira nju prolih Svjetova. Prvi svijet je navodno trajao od 955. - 279. pr. Kr. (po gregorijanskom kalendaru); Drugi je trajao od 279. pr. Kr. - 85., Trei od 85. - 397., a etvrti od 397. do 1073. kada je, na vodno, poeo sadanji svijet, 4 Ollin. To znai da su mislili kako je Prvi svijet trajao trinaest pedesetdvogodinjih ciklusa, Drugi sedam pedesetdvogodinjih ciklusa, Trei est pedesetdvogodinjih ciklusa, a etvrti trinaest pedesetdvogodinjih ciklusa. Podjele na Svjetove nisu bile ravnomjerne. Oito se ne radi o pravom proroanstvu jer se temelji na pedesetdvogodinjem ciklusu, koji je igrao vanu ulogu samo kod postklasinih Maja i Mexica. Taj pedesetdvogodinji ciklus djelomino je temeljen na tzolkinu, zapravo, na haab godini od 365 dana, te tako nema pro roanske vanosti. Oni su zadrali dio prorokog znanja o tzolkinu i energijama njihovih kalendarskih boanstava. No, poetak domi nacije fizikih ciklusa, koja je u dananjem svijetu gotovo potpuna, odvela ih je na krivi put te tako nisu mogli precizno opisati kozmiki plan. Meutim, iz aztekog scenarija moemo izvui jedan zanimljiv po datak: Drugi i Trei svijet temelje se na jednadbi 7 + 6 = 1 3 . Tako su nam Azteci prenosili koncept da se Trinaest neba mogu podijeliti na est Dana i sedam Noi. Znaajno je da je Drugim svijetom od sedam ciklusa vladao Quetzalcoatl, bog svjetla, a Treim predstavnik tame Tlaloc. To nam govori da su Mexice znale kako se Trinaest neba mogu podijeliti na sedam ciklusa svjetla i est tame. Njihova razdio ba gorespomenutih ciklusa moda nije bila tona, ali nam pokazuje da su, u globalu, bili intuitivno svjesni ritma boanskog stvaranja.

Galaktiki podzemni svijet

SADANJI GALAKTIKI PODZEMNI SVIJET
Ovaj ciklus od trinaest tuna poet e 1999. godine. Prije 13 x 202 tuna pisani jezik rabio je mali dio populacije, a danas ga rabi cijeli svijet, pa tako moemo prepostaviti da e se 1999. godine pokrenuti fenomen, koji nee biti zami jeen, a onda e se velikom brzinom proiriti planetom kako bi nas pripremio za kraj ciklusa 2011. godine. Carl-Johan Calleman, Mayo-Hypotesen ovjeanstvo je 5. sijenja 1999. godine ulo u Galaktiki podzemni svijet (slika 7.1). To je osmi od devet Podzemnih svjetova. U njemu svijest razvija slijed od trinaest tuna, tj. 4680 dana. Prije smo vidjeli da se radi o Podzemnom svije tu koji e, zbog polarnosti yina i vanga, ojaati Istok i razviti aspekte ljudske psihe koji su povezani s desnom modanom polutkom. Kakvi e se fenomeni razvijati u tom ciklusu? Budui da nita na svijetu nije posve novo i da veina fenomena svoje teme lje ima u ranijim ciklusima, dobro je krenuti od fenomena s poetka etvrtog svijeta Planetarnog podzemnog svijeta, 4. listopada 1947. godine (vidi sliku 6.8). etvrti svijet pripre mio je teren za Galaktiki podzemni svijet te moemo otkriti zametke fenomena koji dominiraju Galaktikim podzemnim svijetom. Jedan aspekt Galaktikog podzemnog svijeta lako je slijediti do poetka evrtog svijeta, a to je informacijska tehnologi ja. Prva su raunala izumljena u razdoblju od 1946. do 1948., no tek s poetkom Galaktikog podzemnog svijeta pojavila

etiri svijeta
Jan. 5 1999 Mar. 20 2002 2005

Druga harmonika konvergencija

2008

2011

The Advent
pre-Umversal Cycles

Tzolkinovi krugovi Sept. 22 Feb. 23 1999 2001 Jan. 5 1999 June 7 2000

Univerzalni podzemni svijet 2011

July 28 2002

Dec. 30 2003

June 2 2005

Nov. 4 2006

April 7 2008

Sept. 9 2009

Feb. 11

Nov. 10 2001

April 14 2003

Galaktiki podzemni svijet 0.0.1 1.0.1 2.0.1 3.0.1 4.0.1

Sept. 15 Feb. 17 July 22 2004 2006 2007 Venerin tranzit June 8, 2004 (5.9.2) 5.0.1 6.0.1 7.0.1 8.0.1 9.0.1

Dec. 23 2008

May 27 Oct. 28 2011 2010 Venerin tranzit June 6, 2012 11.0.1 12.0.1 13.0.0

10.0.1

Jan. 5 Dec. 31 Dec. 25 Dec. 20 Dec. 15 Dec. 10 Dec. 4 Nov. 29 Nov. 24 Nov. 19 Nov. 13 Nov. 8 Nov. 3 2001 1999 1999 2000 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 7.1 Galaktiki podzemni svijet i njegovi Dani i Noi (donji red), paralelno sa slijedom tzolkina (srednji red) i etiri svijeta (gornji red)

Oct. 28 2011

se "nova ekonomija" i novi tip civilizacije. Govori se da je ta infor matika revolucija jednaka industrijskoj. Iz perspektive majanskog kalendara, ta je usporedba veoma prikladna budui da je oba feno mena zasijao Xiuhtecuhtli na poecima prvih Dana tih Podzemnih svjetova. Informacijska tehnologija dio je kozmikog plana, kao i pi sani jezik ili telegraf. Informatika civilizacija jedan je od aspekata Galaktikog podze mnog svijeta koji je najvidljiviji na Zapadu. Oslanja se na tip zna nosti i tehnologije koje su najrazvijenije na toj Zemljinoj hemisferi. Karakteristike desne modane polutke, koje su tipine za Galaktiki podzemni svijet, oite su kod informatikih fenomena, koji u sebi sadre snani element magije. Ti su fenomeni razvijeni kroz kreati vni proces, intuitivniji od onog iz Nacionalnog podzemnog svijeta, stoga je privlanost informacijske tehnologije mladima svima oita. Impuls po impuls, vani izumi i usponi bit e primjenjivani tijekom trajanja Dana. U vrijeme pisanja ove knjige (2003. godina) jo uvijek se nalazimo u ranom stadiju razvoja ovog Podzemnog svijeta (koji odgovara, recimo, optikom telegrafu sa slike 5.12). Galaktiki podzemni svijet nosi sa sobom jo jednu tehnologiju - ge netiku - ije poetke moemo takoer smjestiti u etrdesete godine dvadesetog stoljea. Mapiranje ljudskog genoma rani je izraz sada njeg Podzemnog svijeta. Uporaba genetske manipulacije zacijelo e izazvati jo estokih diskusija. Mediji su uglavnom usredotoeni na tehnoloke i ekonomske aspe kte Galaktikog podzemnog svijeta. Meutim, bilo bi pogreno za kljuiti da su oni najvaniji. ak i ako neke tehnologije nastave na predovati tijekom Dana tog Podzemnog svijeta, njihova privlanost e se smanjivati. Galaktiki podzemni svijet vie je povezan s telepatijom i intuicijom nego s tehnologijom. Iako e se mnogi opirati promjeni, u buduno sti e se tehnoloke naprave sve manje cijeniti. Zbog zaslijepljene svi jesti, koja je vladala Planetarnim podzemnim svijetom, mislilo se da sva priroda postoji samo kako bi je ovjek ekonomski iskoristio. Iako intuicija desne modane polutke u Galaktikom podzemnom svijetu moe dovesti do vanih tehnolokih otkria, cilj ljudskih napora e

se promijeniti. Unato ogromnim tehnolokim naprecima, ljudska se srea nije poveala, i to e postati sve oitije. Glavna svrha sadanjeg Podzemnog svijeta je ispraviti tu neravnoteu, to stanje Koyaanisqatsi. Svijest koja se sada pojavljuje onemoguit e nam negiranje postojanja ivog kozmosa. Ako tako ne bude, zacijelo emo osjetiti negativne po sljedice. Zato je vano prenijeti poruku majanskog kalendara. Zbog prirode polarnosti yina i yanga ovog Podzemnog svijeta, njegovi Dani potaknut e intuitivne izraze ljudskog uma. Racionalni um ih nee moi predvidjeti, pa e se initi da se pojavljuju iznenada. Vidjet emo povratak zaaranom kozmosu, a kroz otvorenija osjetila postat emo svjesni njegove prave duhovne energije. Galaktiki podzemni svijet razliito e utjecati na razliite dijelove svijeta, s obzirom na njihovu udaljenost od Drveta svijeta. Tako moemo oekivati da e, na poetku, stanovnitvo zapadne hemisfere biti fascinirano novim tehnologijama i ekonomijom, dok e Istok biti vie usredotoen na duhovno prosvjetljenje. Nakon nekog vremena, mijene energija Dana i Noi sadanjeg Podzemnog svijeta postat e jo osjetnije. Dosadanje informacije o Galaktikom podzemnom svijetu temelje se na polarnosti yina i yanga, koja njime dominira (vidi sliku 5.13). Jo jedan od njegovih aspekata je proirivanje ljudskog polja svijesti. Nacije, kao politike i ekonomske jedinice, nestat e. Ljudska e svi jest napredovati, a ograniavajue strukture iz prethodnih Podzemnih svjetova e nestati. U svijetu bez granica pozivi na patriotizam postat e besmisleni. Taj se proces velikom brzinom dogaa u Europi. EU je u velikoj mjeri apsorbirala sve svoje nacije. Pripadnost naciji izraava se u sportu, specifinim blagdanima, i tako dalje, ali nema znaaja u svi jetu politike i ekonomije. Taj e fenomen, na globalnoj razini, dovesti do puno manje oruanih sukoba i terorizma. Stoga se sve dogaa na vioj razini. Nacije vie nisu najznaajniji igra i u globalnoj politici. Serija protesta, koji su poeli u Seattleu, nagla sila je injenicu da su WTO, MMF, G8, EU, SAD (koji nije nacija u strogom smislu te rijei), NATO i mnoge multinacionalne korporaci je zamijenile nacije kao najvaniji igrai u globalnoj politikoj areni. Iako se novi pokret esto naziva antiglobalistikim, zapravo se radi o pokretu protiv dominacije materijalizma.

Kako istona hemisfera bude jaala, to e znaiti i jaanje osobina desne modane polutke, pa e tako zavriti i dominacija Zapada. Ta e promjena utjecati na sve ljude na Zemlji. Svi smo jedno i dio istog boanskog procesa stvaranja, tako da ne udi nastojanje mnogih da uravnotee svoje modane polutke razvijanjem intuicije. Zbog sma njivanja dominacije lijeve modane polutke, smanjit e se i mentali teti koji njome dominiraju. Kada se modane polutke izjednae, isto e se dogoditi i ljudima: oni vie nee dominirati jedni nad drugima. U Galaktikom podzemnom svijetu dogodit e se nepovratna evolu cija prema cjelovitosti, a sve hijerarhije koje se temelje na dominaciji raspast e se. No, teko da e taj proces proi glatko. Zbog dualistike svijesti koja vlada Galaktikim podzemnim svije tom, on ima potencijal za nasilne konflikte i ratove, a mi smo mo da uli u negativnu spiralu terorizma i terorizma protiv terorizma. Galaktiki podzemni svijet razvijat e se kroz valno gibanje, iji e dani jaati desnu modanu polutku i istonu hemisferu, dok e se initi kako tijekom Noi jaaju lijeva polutka i zapadna hemisfera. Sadanja materijalistika civilizacija raspast e se, tako da dranje za stare principe nee pomoi. Oekuju se mnoge turbulencije jer e na prijelazu svakog tuna doi do mijena energija koje e, naizgled, vui svijet u razliitim smjerovima. Nadalje, Galaktiki podzemni svijet razvija se na visokoj frekvenciji tuna, to znai da e se hijerarhi je koje potjeu od niih Podzemnih svjetova brzo sruiti. To e se izjednaenje ljudi dogoditi jer e na kraju ovog Podzemnog svijeta svjetlo jednako obasjavati sve dijelove planeta.

POVIJESNE ANALOGIJE
Naravno, nove polarnosti yina i yanga Galaktikog podzemnog svi jeta nee se nuno manifestirati kao terorizam ili ratovi. No, moemo oekivati sukobe meu ljudima koji su u rezonanci s jednom od dvije hemisfere, bez obzira na njihovu lokaciju na planetu. To moemo gledati i kao sukob aspekata naeg postojanja koji se prenose kroz lijevu ili desnu hemisferu. Ne treba naglaavati da postoji mogunost apokaliptinog zavretka, a trei svjetski rat je moda ve poeo, iako

on ne izgleda kao oni prijanji. No, takoer postoji mogunost za ujedinjenje suprotnih polarnosti, i otuda dolazi nada za ljudski rod. Ne znamo kako i kada e ljudi postati svjesni boanskog stvaranja i njegovog vremenskog plana koji daje majanski kalendar. Ta bi svijest mogla imati veliki utjecaj na budui razvoj dogaaja. Majanski kalendar daje nam mogunost da predvidimo dogaaje na temelju povijesnih analogija. Ta su predvianja mogua jer su bo anstva koja vladaju nad Trinaest neba uvijek ista. To je princip na kojem se temelje majanske proroke knjige Chilam Balam. Moemo puno saznati o sadanjim i buduim dogaajima pomou paralela meu razdobljima koja su pod vladavinom trinaest boanstava u ni im Podzemnim svjetovima (slika 7.2). Uenje iz povijesnih analogija zahtijeva tono badarenje poetnih i zavrnih datuma svakog Podzemnog svijeta. U naem sadanjem Podzemnom svijetu, u kojem se Dani i Noi izmjenjuju sa svakim tunom, to je jo vanije nego kod, recimo, Nacionalnog podzemnog svijeta, gdje se energije smjenjuju s baktunima i toni datumi nema ju toliku teinu. Ipak, ako je zavrni datum Galaktikog podzemnog svijeta netoan, izgubila bi se mogunost predvianja promjena na temelji majanskog kalendara (isto se dogaa kada se rabi brojanje tzolkina, koje nije pravi odraz boanskog stvaranja). Razlika od go dine dana znai sve onima koji se ele uskladiti s valnim gibanjem kozmike evolucije. Meutim, osim mene, jedino su Solara i Ken Ca rey, koji su se tom tematikom bavili vie intuitivno nego znanstveno, odredili 2011. godinu kao godinu uspostavljanja jedinstva. Treba napomenuti da krajnji datum koji smo ovdje naveli - 28. listo pad 2011. - ne odgovara kraju majanskog Dugog odbrojavanja, koje zavrava 21. prosinca 2012. Najee ujemo ovaj potonji datum, toan kada se radi o arheologiji. Kako bismo razumjeli nesklad ta dva datuma, treba imati na umu da zavrni datum ovisi o poetnom datumu Dugog odbrojavanja, a koji su odredile Maje. Drevni majan ski zapisi ne govore to e se dogoditi na kraju Dugog odbrojavanja, nego to se dogodilo na njegovom poetku, kada je Prvi otac podi gao Drvo svijeta. To se dogodilo 11. kolovoza 3114. prije Krista. Taj se datum temelji na staroj tradiciji u Izapi, gdje je Dugo odbrojavanje

iznaeno. U skladu s tom tradicijom, vrijeme je poelo 11. kolovoza, kada je Sunce bilo u zenitu.
Trajanje Dana/Noi
Dan 1 5. sijenja 1999. 30. prosinca 1999. Noi 31. prosinca 1999. 24. prosinca 2000. Dan 2 25. prosinca 2000. 19. prosinca 2001. No 2 20. prosinca 2001. 14. prosinca 2002. Dan 3 15. prosinca 2002. 9. prosinca 2003. No 3 10. prosinca 2003.3. prosinca 2004. Dan 4 4. prosinca 2004. 28. studenog 2005. No 4 29. studenog 2005. 23. studenog 2006. Dan 5 24. studenog 2006. 18. studenog 2007. No 5 19. studenog 2007.12. studenog 2008. Dan 6 13. studenog 2008. 7. studenog 2009. No 6 8. studenog 2009. 2. studenog 2010. Dan 7 3. studenog 2010. 28. listopada 2011.

Vladajue azteko boanstvo - Faza rasta Fenomen ili proroanstvo

Xiuhtecuhtli - Sjetva informatika revolucija; ivot od svjetla; rat Zapada protiv Iraka i Srbije; prvi antigiobalistiki protesti u Seattleu Tlaltecuhtli Asimilacija informatike revolucije; razdoblje mirovanja nakon poetnog dana Galaktikog podzemnog svijeta Chalchiuhtlicue - Nicanje Nastavak antiglobalistikih protesta; teroristiki napadi na WTC i Pentagon; rat u Afganistanu Tonatiuh Ekonomska recesija; ponovno uspostavljanje zapadnjake dominacije; reakcija protiv viih frekvencija Galaktikog podzemnog svijeta; potraga za odgovorima u drevnim kulturama Tlaoceotl - Klijanje Rat Zapada u Iraku; jaanje antiglobalistikog pokreta; uspostavljanje novog izraza duhovnosti; raljarstvo, ivot utemeljen na intuiciji; i interes za majanski kalendar; duhovno iscjeljivanje Mictlantechutli Prvi Venerin tranzit (8. lipnja 2004.), kljuan za pripremu ujedinjujue sinteze Dana 4 Cinteotl - Proliferacija Formulacija sinteze Istoka i Zapada, duhovnosti i racionalnosti (vidi sliku 4.6) Tlaloc irenje sinteze Quetzalcoatl - Pupanje Pojava novog, revolucionarnog oblika ujedinjujue sinteze (manifestacije galaktike Kristove svijesti) Tezcatlipoca Duboka kriza globalne materijalistike kulture; destruktivna reakcija; "Armagedon", EU i Njemaka u sreditu drame Yohualticitl - Cvjetanje Renesansa napredne ujedinjujue sinteze; tijesan suivot Istoka i Zapada te nove duhovnosti i globalne materijalistike sile Tlahulzcalpantecuhtli Razdoblje mirovanja za postizanje ravnotee izmeu Istoka i Zapada, Druga harmonika konvergencija (27. svibnja 2010.), prvo iskustvo galaktikog impulsa kozmike svijesti Ometeotl/Omecinatl - Ostvarenje Postizanje ravnotee izmeu Istoka i Zapada; kraj vladavine jedne due nad drugom; poetak Univerzalnog podzemnog svijeta (11.veljae 2011.) i razvoj nedualistike kozmike svijesti

Slika 7.2 Proroki napredak kroz Galaktiki podzemni svijet

U kolijevci Dugog odbrojavanja taj je dan ve postao blagdan ("dan kada je vrijeme poelo") u koji se nije smjelo sumnjati. Ako se toan poetan datum Dugog odbrojavanja temelji na lokalnoj tradiciji iz Izape, on nema vanosti za cijeli planet. Kroz opsena istraivanja doao sam do zakljuka da je krajnji datum stvaranja 28. listopada 2011. godine, dan koji ima energiju 13 Ahau. Tada e svjetlo proi kroz sve podzemne svjetove, bez filtera tame koji blokira kontakt ovjeanstva i Boanskog. Na osnovi datuma zavretka, moemo neto nauiti o valnim gi banjima Galaktikog podzemnog svijeta kroz trinaest vladajuih boanstava. Evolucija nove svijesti u ovom Podzemnom svijetu e, kao i kod svih drugih, biti izazvana valnim gibanjem koje e se mijenjati od Dana (vanjske promjene, kreativnost) do Noi (unutarnje promje ne, mirovanje). Tijekom Dana ovog Podzemnog svijeta jaat e intuitivni naini razmiljanja i djelovanja, dok e se tijekom noi ponovno pojaviti nain razmiljanja lijeve modane polutke. To valno gibanje znai da evolucija nee biti linearna. Nikada nije mogue razumjeti tijek povijesti ako samo pratimo linearne tren dove prema budunosti. Svakim e Danom jaati nova Galaktika svijest, i to nautrb pla netarnih i nacionalnih okvira. Razvoj Galaktikog podzemnog svi jeta ukljuuje potencijal za sukob Istoka i Zapada, kao i fenomena koji potjeu od niih podzemnih svjetova i onih iz Galaktikog. Fenomeni koje razvija Galaktiki podzemni svijet napredovat e u skladu s impulsima Dana. Noi slue za integraciju prethodnih impulsa i kao priprema za one koji tek dolaze. Kako e napredo vati Galaktiki podzemni svijet, energetske smjene Dana i Noi postat e sve izraenijima. Ako razmotrimo turbulencije i nasilja koja su se pojavila u Pla netarnom podzemnom svijetu - Sedmogodinji rat, Amerika i Francuska revolucija, Napoleonski ratovi, oito je da poetak no vog Podzemnog svijeta nije lagan. to moemo oekivati od teku eg Podzemnog svijeta? U knjizi "Solving the Greatest Mystery of Our Time: The Mayan Calendar" objavljenoj 2001. godine, naveo

sam nekoliko predvianja utemeljenih na usporedbama podze mnih svjetova. Prvo sam rekao da e se, zbog poveane frekvencije promjene u ovom ciklusu stvaranja, initi da vrijeme ubrzava. Dogaaji e se odvijati bre nego ikad. Mnogi ljudi sloit e se s tom tvrdnjom. Zatim sam predvidio da e svijet, barem na sjevernoj hemisferi, biti podijeljen na tri glavna dijela: (1) Zapadnu hemisferu, uklju ujui Britaniju; (2) sredinju Europu, pod deblom Drveta svije ta, i (3) istonu hemisferu, ukljuujui Rusiju. Ta nova razdioba manifestirala se poetkom prvog Dana Galaktikog podzemnog svijeta kada su SAD i Velika Britanija zajedno napale Irak. Taj sa vez vidjeli smo i u ratu protiv Talibana. Pojam Zapada tako postaje odreeniji i jasnije povezan s Drvetom svijeta. Kako bi ta razlika bila jo oitija, Europa sve veim koracima grabi ka potpunom ujedinjenju, a zasada se ini kako se Velika Britanija nee uskoro odrei svoje valute i tako postati punom lanicom EU. Moje tree predvianje bilo je da e sadanji Podzemni svijet biti dualistike prirode, to e dovesti do sukoba Istoka i Zapada. To je suprotno razdoblju od 1992. do 1999., koje se pokazalo kao naj mirnije u povijesti ovjeanstva. U tom su se razdoblju dogaali samo graanski ratovi. Uzrok tom miru je ulazak u sedmi Dan Pla netarnog podzemnog svijeta 1992. godine, a dualistiki Galaktiki podzemni svijet jo nije poeo. Predvianje ratova Istoka i Zapada potvrdilo se 1999. godine u NATO-ovom ratu protiv Jugoslavije, u napadu islamskih terorista na WTC i Pentagon, napadom SAD-a na Afganistan i pojaavanjem izraelsko-palestinskog sukoba. Ti su se sukobi preteito manifestirali tijekom Dana. Rat Zapada protiv Iraka (vidi Dodatak D) u treem Danu to i potvruje. To je zato to Danima vlada nova polarnost yina i yanga, to stvara potenci jal za sukobe. Galaktiki je podzemni svijet tako poeo pojaanim sukobima Istoka i Zapada, kao i pripadajuih religija. No, to bi moglo dovesti do ujedinjenja tih drevnih tradicija. Vjerojatno je da e Europa od etvrtog Dana preuzeti posebnu ulogu u ujedinjenju tih polarnosti. Integrirani izrazi spajanja lijeve i desne modane polutke poja-

vit e se u Europi i iriti putem Drveta svijeta. Djelovanje Drveta svijeta, posve nevidljivo tijekom Planetarnog podzemnog svijeta, sada e postati vrlo zamjetno. Stoga svjetlost i dan ne mora nuno znaiti "dobro", a tama "loe". Stvari su puno kompleksnije od toga. U niim Podzemnim svjeto vima postoji obilje primjera izbijanja ratova tijekom Dana, razdo blja svjetlosti. Tijekom Nacionalnog podzemnog svijeta, najvei su se ratovi dogaali tijekom Dana. Tijekom Planetarnog pod zemnog svijeta, kada se napokon poeo pojavljivati idealistiki mir, Napoleonovi ratovi i Prvi svjetski rat izbili su tijekom drugog (1794. - 1814.) i petog (1913. - 1932.) Dana. Kako je to mogue? Dio odgovora lei u injenici da promjena energije, koja proizla zi iz smjene Neba, uvijek ima potencijal za remeenje raspodjele moi na planetu. Osim toga, povijesni dogaaji moraju se gledati u kontekstu svog Podzemnog svijeta. Boanski proces stvaranja djeluje kao hinduski bog iva, stvaratelj i unititelj, koji unitava kako bi stvarao viu svrhu, bez obzira na elje ljudi. Na kraju, tijek dogaaja je podreen konanom rezultatu kozmikog plana, koji e se pokazati 2011. godine. Dio svrhe Planetarnog podzemnog svijeta je, izmeu ostalog, ra zvoj demokracije - prvi korak prema jednakosti svih ljudi, a koja e biti postignuta tek na kraju Univerzalnog podzemnog svijeta. Jednakost je bila posve negirana u Nacionalnom podzemnom svi jetu, gdje je drutvo bilo sastavljeno od rigidno podijeljenih klasa. Uzrok tome je ovjekov pad, koji je dominirao ljudima sve od po etka Nacionalnog podzemnog svijeta. Iz perspektive Planetarnog podzemnog svijeta, lako je vidjeti da su Napoleonovi ratovi i Prvi svjetski rat, unato traginosti, napravili prostor za znaajne ko rake prema demokratskom sustavu upravljanja, a to je bio odmak od strogo klasnog drutva Nacionalnog podzemnog svijeta. Na poleonski su ratovi, ije je podrijetlo u Francuskoj revoluciji, u Drugom danu protresli poredak vladajuih kua Europe, tako da se on vie nije mogao uzimati zdravo za gotovo. Napoleona su gle dali kao terorista, a rojalistike su ga novine nazivale ljudoderom, vukodlakom i zvijeri.

Prvi svjetski rat, lijekom petog Dana, u kojem su deseci milijuna izgubili ivote, znaio je snaniji pad ustanovljenog poretka. Neko liko autokratskih carstava koja su vladala svijetom - rusko, kinesko, otomansko, austrijsko i njemako - dola su svome kraju, a nakon njih je u Europi krenuo val demokracije. Upitno je bi li se to dogo dilo da nije dolo do rata. To ne znai da su se Napoleon i generali iz Prvog svjetskog rata zalagali za demokraciju, ve da se kozmiki plan ponekad ostvaruje kroz ljude koji imaju drukije ciljeve. I tako, na temelju paralela izmeu vladajuih boanstava, promjene potaknute drugim i petim Danom mogle su stvarati nasilje u Galaktikom podzemnom svijetu. U sluaju drugog Dana (25. prosi nac 2000. - 19. prosinac 2001.) ve postoje takvi primjeri. Budui da tim razdobljem dominira isto boanstvo (Chalchiuhtlicue) iz Trinaest neba, kao i razdobljem od 1794. do 1814. u Planetarnom podzemnom svijetu, prirodno je povlaiti paralele izmeu Napoleona i Osame bin Ladena. Obojica imaju velike ambicije. Napoleonov je cilj bio da njegova vrsta Francuske revolucije osvoji svijet, a Bin Laden eli isto za islam. Milijuni su poginuli u Napoleonovim ratovima, a Bin Ladenovi napadi odnijeli su tisue ivota: obojicu ne zanima gubitak ljudskih ivota sve dok to slui njihovim cilje vima. Od navedenih je slinosti moda vanije to su se obojica pojavila na poecima drugog Dana svojih Podzemnih svjetova. Stoga su bili nositelji izoblienih izraaja fenomena koje su ti Podzemni svjetovi trebali razviti. Napoleon je bio dijete Francuske revolucije, a izdao je svoje ideale kada je postao carom. Drugim rijeima, nije imao veze s vrstom demokracije ijem je razvoju na kraju utro put. Tako je Bin Laden moda dio procesa koji e uvrstiti Istok i desnu mo danu polutku, a da ni on niti njegovi Talibani ne prihvaaju ideale globalnog jedinstva i jednakosti mukaraca i ena, koji su zapravo svrha razvoja Galaktikog podzemnog svijeta. Ba kao to je Napo leon doivio Waterloo (1815.) na poetku druge Noi Planetarnog podzemnog svijeta, tako je i Bin Laden nestao s politike scene na poetku druge Noi Galaktikog podzemnog svijeta 20. prosinca 2001.

U Planetarnom podzemnom svijetu druga je No (1814. - 1834.) bila povijesno razdoblje koje se naziva "Reakcija". Nakon pada Napoleona, europske sile sastale su se na konferenciji u Beu 1815. godine. Tada su na vlast vraene kraljevske obitelji koje su prije Napoleona vladale Europom. To je bila reakcija na sve promjene koje su donijele industrijska, Francuska i Amerika revolucija. To je razdoblje okarakterizirano pojavom romantizma, udnjom za povratkom u mitsku prolost, to je bila rekcija na inovacije Pla netarnog podzemnog svijeta. U drugoj Noi Galaktikog podzemnog svijeta pojavili su se slini fenomeni. Stari poredak ekonomske, vojne i medijske dominacije Zapada ponovno se ukorijenio i ljudi su sve vie alili za vreme nom prije informatike revolucije, terorizma, itd. To objanjava popularnost "Gospodara prstenova" i "Harryja Pottera", koji su izraz romantizma Galaktikog podzemnog svijeta ili, precizni je, romantizma Tonatiuha (vidi sliku 2.2). Rjeenja su se traila u drevnim kulturama, a ljudi su poinjali shvaati da je odrivi ekonomski rast stvar prolosti. Trei dan u svim Podzemnim svjetovima vrijeme je kada se no vonastali fenomeni vrsto ukorijene u realnosti. U Galaktikom podzemnom svijetu to je razdoblje trajalo od 15. prosinca 2002. do 10. prosinca 2003. Od prijanjih napredaka, koji su bili izraaji treeg Dana, spomenuli smo Mojsijev monoteizam, pisanje abece dom i elektrini telegraf. Trei Dan (energija Tlaoceotla) energija je tijekom koje se manifestiraju trajna i ponekad praktina rje enja. Zapravo, ti primjeri manifestacija treeg Dana prisutni su i danas, dok su izrazi ranijih dana, kao to su klinasto pismo ili optiki telegraf, postali zastarjeli. ini se vjerojatnim da e desna modana polutka imati ire izra aje, takoer i kod ljudi na zapadnoj hemisferi. Iako se moda ini da je u tom razdoblju Zapad dobio jo jedan rat, trajne posljedice mogu biti vei otpor prema tom ratu, ak i meu zemljama koje su se tradicionalno smatrale saveznicima Zapada. Iz majanskog kalendara znamo da e se mentalitet istone hemisfere nametnuti tijekom tog razdoblja, a dominacija Zapada postat e prolost.

Ljudi e shvatiti da ive u novom Podzemnom svijetu i novoj real nosti. Mnoge stare vrijednosti e se sruiti. Ili bismo predaleko kada bismo govorili o tome to moemo oe kivati od Trinaest neba Galaktikog podzemnog svijeta. itatelj ima osnovu za stvaranje paralela izmeu Podzemnih svjetova, koje e mu pomoi u prouavanju kalendara. Na slikama 7.3. - 7.5. povezani su Planetarni i Galaktiki podzemni svjetovi. Ja se slu im primjerima iz evolucije Planetarnog podzemnog svijeta, koji predstavljaju znaajne korake u razvoju demokracije. itatelj se moe posluiti paralelnim redom za Galaktiki podzemni svijet kako bi popunio korake u evoluciji kontakata s ekstrasolarnim ci vilizacijama, integraciji istonjakog uma ili neki drugi razvoj koji mu je zanimljiv. Meutim, spomenut u jo nekoliko primjera uporabe majanskog kalendara u religijskom proricanju. Koritenje povijesnih analo gija za praenje tijeka dogaaja u sadanjem Galaktikom pod zemnom svijetu moda ima znaaja za proroanstvo o povratku Krista. Ima li to proroanstvo temelja? Iz perspektive majanskog kalendara, Isusova uenja i kranstvo funkcija su svijesti koju je stvarao Peti dan Velikog ciklusa, Dan kojim je vladao Quetzalcoatl, bog svjetla. Promjena svijesti koju je taj Dan donio u ljudskim je umovima stvorila plodno tlo za kranstvo. Moglo se oekivati da e se za petog Dana Galaktikog podzemnog svijeta 2007. godine pojaviti slina svijest. To bismo mogli nazvati povratkom Krista, ali bolje je naglasiti energetske promjene, a ne dolazak pojedinca. U Galaktikom podzemnom svijetu peti e Dan nositi dualnost yina i yanga, a ona e biti suprotna Nacionalnom podzemnom svijetu. Galaktika kranska svijest ujedinit e uinke polarnosti yina i yanga i uiniti nas cjelovitima. Taj impuls e sigurno doi s Istoka.

28. Listopad 2011. 13.Pad SSSR-a (1992.) 12. Demokratski pokreti u cijelom svijetu (1989. - 1992.)

1992.

1972. 11. Osloboenje kolonija u Africi (u 1960-ima) 1952. 10. etvrti svijet poinje; osloboenje kolonija u Aziji (1947.-1949.) 9. Demokracija u zapadnoj i sjevernoj Europi (1921.) 8. Ruska revolucija (1917.) 7. Globalni pad autokratskih imperija (1913.- 1918.)

1932.

1913.

1893. 6. Osnivanje socijaldemokratskih stranaka (1874.)

1873.

1854. 5. Revolucije u Europi (1848.) 1834. 4. Francuska revolucija i Napoleonovi ratovi (1794.-1815.) 3.Francuska revolucija (1789.) 2. Deklaracija o neovisnosti (1776.)

1814.

1794.

1775.

1755.

1. Kongres u Albanyju - prvi pokuaj demokratskog ujedinjenja engl. kolonija u Americi (1754.)

Slika 7.3 Impulsni razvoj demokracije u Planetarnom podzemnom svijetu, lako su se mnogi dani tog razdoblja manifestirali kroz nepredvidive dogaaje, gibanja stalno vode ka zamjeni monarhija republikama i nacionalnoj suverenosti nekadanjih kolonija.

28 listopad 2011.

03. studeni 2010.

08. studeni 2009.

13. studeni 2008.

19. studeni 2007.

24. studeni 2006.

29. studeni 2005.

Slika 7.4 Kronoloki pregled Gataktikog podzemnog svijeta i njegovih datuma promjena Dana i Noi. Na slikama 7.1 i 7.3 dva su ciklusa prikazana po razliitim mjerilima, ali s odgovarajuim energijama koje su omoguile stvaranje analogija meu njima. to se dogodilo tijekom prvog i drugog Dana, a to e utjecati na budunost svijeta: Galaktiki e razviti vrlo razliite fenome ne, esto proturjene onima koje je razvijao Planetarni podzemni svijet, npr. nestajanje nacionalnih granica, boanski voena anarhi ja i ojaavanje Istoka. Bez obzira na sve, fenomeni e se razvijati kroz ista osnovna valna gibanja trinaest energija, prisutnih i u Pla netarnom podzemnom svijetu.

04. prosinac 2004.

10. prosinac 2003.

15. prosinac 2002.

20. prosinac 2001.

25. prosinac 2000.

31. prosinac 1999.

28. listopad 2011.

05. sijeanj 1999.

1999.

Slika 7.5 Galaktiki podzemni svijet u istom vremenskom omje ru kao i Planetarni podzemni svi jet na slici A3

Postoje zanimljivi sluajevi u kojima su pojedinci iz Planetarnog podzemnog svijeta bili osjetljivi na energije kozmikog plana te su, pomou intuicije, mogli doi do ispravnih politikih analogija. Jedan primjer su Jehovini svjedoci, koji su predvidjeli da e Isus doi na Zemlju 1914. godine. No, dogodio se Prvi svjetski rat i Ruska revo lucija, pa su Jehovini svjedoci izgubili brojne pristalice. Iz perspekti ve majanskog kalendara, Peti dan (dan kranske svijesti) poeo je 1913., pa je njihovo proroanstvo bilo u neku ruku tono, ali ljudi su u Planetarnom podzemnom svijetu bili slijepi, stoga se Quetzalcoatlova svijest manifestirala kao demokratske tendencije. Drugi primjer je Winston Churchill, koji je govorio o "Hitleru i nje govim Hunima" u svojim radijskim govorima tijekom Drugog svjet skog rata. Zanimljivo je da su tijekom pete Noi Nacionalnog pod zemnog svijeta Huni napali srednju Europi. Kada je poela peta No Planetarnog podzemnog svijeta, Hitler je postao vladarom iste regije. Iako su ti fenomeni bili drukije prirode, jasno je da je razdoblje od 1932. do 1952. bilo najmranije u ljudskoj povijesti. Tako moemo oekivati da e peta No, godina 2008. biti vrlo teka. Iako se ini da unitenje stvara mogunosti za procvat tijekom slje deeg Dana, vladavina Tezcatlipoce u Galaktikom podzemnom svi jetu je razdoblje za koje se valja pripremiti. ini se da e ekonomski padovi tijekom Noi biti sve dublji, dok e Dani biti neznatno bolji. Poetak pete Noi e, kao i u prethodnim podzemnim svjetovima, biti veliki pad. To e znaiti ne samo veliki pad u kapitalistikoj eko nomiji nego i potpuni kolaps meunarodnog monetarnog sustava i poetak kraja kvantitativne apstrakcije vrijednosti koje prenosi lijeva modana polutka (vidi dodatak A). Vladavina Tezcatlipoce (peta No) uvijek predstavlja zadnji destru ktivni pokuaj sila koje se ele vratiti na prethodni Podzemni svi jet. Tako je u Nacionalnom podzemnom svijetu to znailo povra tak plemenskom svijetu Huna i germanskih plemena, iskrivljavanje socijalnih struktura koje su vladale niim Regionalnim podzemnim svijetom. U Planetarnom podzemnom svijetu to je znailo povratak autokratskim vladarima, koji su svoju mo temeljili na "superiornoj krvi". Hitlerovi ideali nisu bili toliko razliiti od onih kraljevskih

dinastija, koji su svoju mo temeljili na "plavoj krvi". Tako moe mo oekivati da e za vrijeme trajanja pete Noi napasti sile koje e eljeti ponovno uspostaviti materijalistike vrijednosti Planetarnog podzemnog svijeta. Tako e vjerojatno za pete Noi sredinja Europa biti u centru zbivanja. Sluaj Jehovinih svjedoka potkrepljuje jo jednu tvrdnju: ak i ako je njima bilo mogue intuitivno pristupiti energiji Quetzacoatla, ta energija se drukije izraava u razliitim Podzemnim svjetovima. U Planetarnom podzemnom svijetu ona bi bila samo djelomino vi dljiva. U Galaktikom podzemnom svijetu ona e se manifestirati kroz integraciju novog impulsa svjetla to sja na istonu hemisferu s onim sa zapadne. Tako e se ta Kristova energija manifestirati drukije nego u pretho dnim Podzemnim svjetovima. Nakon poetka etvrtog svijeta Galaktikog podzemnog svijeta 15. kolovoza 2008., stvari e postati lake za one koji trae prosvjetljenje. Zametak Univerzalnog podzemnog svijeta poet e se manifestirati i moi emo vidjeti svjetlo na kraju tunela. Budui da e esta No biti dio etvrtog svijeta, nee biti destruktivna kao peta No.

GALAKTIKA DUHOVNOST
Utjecaj Galaktikog podzemnog svijeta djelovat e i na civilizacije izvan naeg planeta. Prvi pravi val izvjetaja o NLO-ima krenuo je 1947. godine, kada je poeo etvrti svijet Planetarnog podzemnog svijeta. Iako ne vjerujem da su te prie doista opisi posjeta s drugih planeta, one ipak odraavaju otvaranje mogunostima postojanja drugih civilizacija u naoj galaktici. Dani Galaktikog podzemnog svijeta dat e nam o tome daljnje informacije. U prvom Danu, u kolovozu 1999. godine, predstavljeni su prvi dokazi o postojanju ekstrasolarnih planeta. 2001. godine bilo je mogue identificirati kemijsku komponentu takvog planeta, a 2003. identificirati kisik, tj. ivot na drugom planetu. Proirena svijest Galaktikog podzemnog svijeta vodit e nas u pravom smjeru kako bismo uspostavili kontakt s ostatkom galaktike.

Kakvi ekstrasolarni planeti bi mogli imati iva bia? O tome bi majanski kalendar moda imao to rei. Ako pretpostavimo da su svi planeti sa ivim biima dio istog stvaranja, koje se protee u prolost sve do Velikog praska, mogli bismo oekivati da sva iva bia u univerzumu sada ulaze u Galaktiki podzemni svijet. Ako u svim galaktikim civilizacijama evoluciju svijesti stvara isti su stav, utemeljen na tunovima, onda bismo mogli oekivati da se svi planeti s humanoidnim stanovnicima okreu oko svojih sunaca 360 dana. Osim toga, zvijezde sline suncu imaju ciklus sunevih pjega od dvadeset do dvadeset dvije godine. U kontekstu izvanzemaljskog ivota, zato to su ljudi u Planetar nom podzemnom svijetu imali poluslijepu svijest, njihov pogled na duhovnost postao je pomalo udan. Taj Podzemni svijet stvorio je vjerovanje da stvari, ako su duhovne, moraju biti nevjerojatne, pa su se tako javile teorije urote s vampirskim reptilima, vanzemaljcima, Lemurijcima, itd. Razumljivo je to je svijest Planetar nog podzemnog svijeta stvorila takve zamisli. Budui da duhovna dimenzija tada nije bila jasno vidljiva, moralo se pretpostaviti da ona postoji negdje drugdje, u nekom skrivenom prostranstvu. Stoga je u Planetarnom podzemnom svijetu stvorena neka vrst mitologije. Za ezoteriku tradiciju bilo je tipino da ideje o ko zmikom planu nisu uzemljene u dogaaje u stvarnom svijetu. Galaktiki podzemni svijet promijenit e ta shvaanja, stoga emo moi vidjeti i duhovnu dimenziju stvarnosti. Tradicionalna mate rijalistika znanost i organizirana religija velikim e dijelom pro pasti. Takoer bih elio neto rei i o moguim promjenama na Zemlji tijekom Galaktikog podzemnog svijeta. ini se da majanski ka lendar ne govori puno o geofizikim procesima, no ako nae Sunce prenosi informacije iz sredita galaktike, mogli bismo pretposta viti da sada prenosi podatke o Galaktikom podzemnom svijetu, a oni utjeu na nas. Budui da ciklus sunevih pjega jasno utjee na nae vrijeme, mogao bi poeti i utjecaj slinog ciklusa s frekvenci jom tuna. Na kraju, ako je sve povezano eterom, bilo bi neobino da naa univerzalna promjena svijesti nema nikakvog uinka.

Dogodit e se, u najmanju ruku, sitne promjene, koje e biti rezultat promjene frekvencije kroz koju kozmos sada prolazi. Svi fiziki efekti bi se trebali smatrati samo nuspojavama promjene polja svijesti, a veinu klimatskih promjena uzrokovat e poveanje koncentracije ugljinog dioksida, a ne neki boanski plan za unitenje Zemlje. Mnogi razgovori o promjenama na Zemlji seu do poznatog ameri kog medija Edgara Caycea. Kada su ga upitali to e se dogoditi na Zemlji oko 2000.-2001. godine, on je odgovorio: "Promjena polova ili poetak novog ciklusa." Iz naih dosadanjih saznanja, moemo pretpostaviti da se ne radi o promjeni magnetskih polova, ve o pro mjeni polarnosti yina i yanga i poetku Galaktikog podzemnog svi jeta. Ezoterike tradicije moda su pune takvih tonih intuitivnih sazna nja, pogreno shvaenih zbog nedostataka svijesti u dobu iz kojeg su potekla. Primjerice, kada je Helena Blavatsky tvrdila da ovjeanstvo prolazi kroz sedam rasa u svojoj evoluciji, bila je na pravom tragu budui da se ovjeanstvo razvija kroz sedam impulsa svjetla. Dakle, na te tvrdnje i saznanja trebamo primijeniti empirijske dokaze ne bismo li razluili to je tono, a to ne. Openito govorei, treba izbjegavati "zamke fizikog" kada razgo varamo o budunosti ovjeanstva i univerzuma. Budue katastrofe nee biti materijalne, nego drutvene, duhovne i psiholoke poslje dice zavretka starih vrijednosti. Stalna prevaga fizikih imbenika potjee jo od Planetarnog podzemnog svijeta, u kojem je ideal svo enje svega na fiziko. U skoroj budunosti fizika e postati podree na ujedinjenom razumijevanju kozmosa, utemeljenom na evoluciji svijesti. Da bi do takvog ujedinjenja dolo, kljuno je pratiti oscilacije Drveta svijeta. Na kraju, Galaktiki podzemni svijet moemo pove zati s onim to se u kranstvu naziva Apokalipsom. Vjerojatno je to zbog estog spominjanja broja sedam u Otkrivenju: sedam anela, sedam trublji, itd. Ti sljedovi broja sedam opisuju se kao impulsni postupni koraci, koji su paralelni sa sedam Dana razliitih podze mnih svjetova koji zavravaju u isto vrijeme, 28. listopada 2011. Apo kalipsa nee biti kraj svijeta. Budui da evoluciju ovjekove svijesti odreuje kozmiki plan, Zvijer ne moe pobijediti, pa tako i Otkrive-

nje zavrava sa svijetom bez boli i patnje. Kroz razumijevanje Devet podzemnih svjetova, sredinja poruka Otkrivenja - da e Bog pobi jediti zlo - postaje logian ishod. Budui da zlo stvara promatra na temelju dualistike svijesti, ono e doi svom kraju kada se dualizam prevlada. Naravno, istina je da je ljudska povijest puna "zlih" dogaa ja s bolnim posljedicama po ljude, no vrlo je vano shvatiti da dobro i zlo ne postoje neovisno, negdje izvan nas. Zlodjela su rezultat nega tivnih spirala djelovanja koje stvaraju projekcije dualistikih okvira. Unato holivudskoj mitologiji, ne postoje sile dobra i zla, a oni koji ire takve stavove pridonose nastavljanju patnje na ovom planetu.

Povijest ljudskog u m a
SUVREMENI UM
Budui da ulazimo u novi Podzemni svijet i penjemo se na novu razinu Kozmike piramide, bilo bi prikladno razmotriti nae i votne ciljeve i strategije kojima se sluimo kako bismo ih posti gli. U brojnim sluajevima, ciljevi karakteristini za Planetarni podzemni svijet, kao to je napredovanje u karijeri, vie moda nee biti odgovarajui. Mnogi e htjeti nastaviti ivjeti na stari nain, ali to nee biti mogue, s obzirom na visoku frekvenciju promjene u Galaktikom podzemnom svijetu. Oni koji negiraju promjenu u svijesti koju boanski proces stvaranja nosi, kasnije e se nai u slijepoj ulici. Ako se trebamo popeti na vrh Kozmi ke piramide, jedini cilj je traiti kozmiku svijest Univerzalnog podzemnog svijeta. Svi ciljevi koji to ne uzimaju u obzir, uskoro e postati zastarjeli. Po mom miljenju, bit Galaktikog podzemnog svijeta je iscjelji vanje, stvaranje ravnotee na globalnoj i individualnoj razini. To je ujedinjenje Istoka i Zapada, intuicije i logike, duha i materije. To je takoer ujedinjenje uma i tijela i iscjeljivanje trauma koje nam prijee ivot u sadanjosti. Kako bi se to dogodilo, moramo odabrati puteve koji su u skladu s valnim razvojem ovog Pod zemnog svijeta. Imamo izbor hoemo li se opirati ili uskladiti s novim energijama. No, kao i kod svih vrsta iscjeljivanja, poetni efekt je pogoranje stanja pacijenta. To moemo oekivati i na poetku Galaktikog podzemnog svijeta. Takva stanja ponekad su pozivi da se probu dimo. Onima koji su pozvani vano je razumijevanje kozmikog plana kako bi ispravno odluivali. Ako toga nema, lako moe doi do negativnih reakcija, to moe zavriti potpunim oajem.

Prije raspravljanja o iscjeljivanju neravnotea, slijedi kratki opis pri rode suvremenog uma. Podjela na um i vii oblik jastva od kljune je vanosti kod iscjeljivanja u istonjakim filozofijama. Jastvo se e sto smatra beskonanim i vjenim, dok je um ogranien vremenom i prostorom. Um je fiksni nain ustroja naih misli, on stvara stal nu buku, komentare, procjene i prosudbe. Te prosudbe i procjene stalno tjeraju na um da trai neto negativno u sebi, drugima ili u situacijama. Um ne moe ivjeti u sadanjosti - on stalno oscilira izmeu prolosti i budunosti i trai naine za mijenjanje stvari. On je uvijek usredotoen na neki budui cilj, zato ni ne moe nai mir i zadovoljstvo. Tako suvremeni um ne nalazi zadovoljstvo u osjetilnim iskustvima, nego ih eli iskoristiti u svoje svrhe. Taj mentalitet, uz iznimke nekoliko pojedinaca, dominira svim ljudima na svijetu. S obzirom na znanje koje smo dobili iz majanskog kalendara, jasno je da je suvremeni um proizvod svijesti Nacionalnog i Planetarnog podzemnog svijeta. Kroz nau rezonancu s poljima tih podzemnih svjetova (vidi sliku 3.11) dualistiki i neosobni um nametnut je svakom ovjeku. Tako ni sam um, organizator naih misli, zapravo nije osoban. Iako postoje razlike, svi smo u biti podvrgnuti jednom umu. Stoga je jasno da nae nezadovoljstvo potjee od nae polovinosti. Od poetka Nacionalnog podzemnog svijeta, polovica naeg isku stva je blokirana. Ipak, mnogi misle da je ta polovinost prirodno stanje. Budui da ovjek svoj um prihvaa kao normalan, njego va polovinost e ga natjerati da zakljui kako neto nije u redu ili s njim ili s ostatkom svijeta. ini se da neto uvijek nedostaje, ali nije jasno to. Zbog naeg konstantnog prosuivanja ne moemo se predstaviti kao potpuna ljudska bia. Pojedincu je um nevidljiv, ba kao to riba ne vidi vodu u kojoj pliva. Reakcija na polovinost je potreba za mijenjanjem sebe ili za mijenjanjem svijeta oko sebe, a ne nalaenje mira. Tom dualistikom temelju dodana je svijest Planetarnog podzemnog svijeta, koji nas je tjerao da kompenziramo polovinost materijalnim dobrima. Tako je tipina strategija tog Podzemnog svijeta bila obo gatiti se ili izgraditi karijeru. No, ta usredotoenost na "postajanje"

samo je proizvod uma koji je u rezonanci s odreenom kombina cijom Podzemnih svjetova. Takvi ciljevi donose samo trenutano zadovoljstvo jer nisu proizvod Jastva, ve polovinog uma koji se na taj nain nastoji upotpuniti. Osim toga, takav ustroj uma ne moe trajati jer ga stalno transformiraju kozmike energije. ak i kod onih koji su "uspjeli u ivotu" postoji stalni nesvjesni strah da e tu poziciju izgubiti. Srea nije isto to i prosvjetljenje. To jedino znai da se, barem privremeno, vidimo kao dio aspekta yanga polarnosti naeg uma. Polovinost suvremenog uma uzrok je mnogih problema s kojima se suvremeni ovjek suoava. Hijerarhije i veze koje se temelje na nejednakosti imaju korijene u elji da se polovini pojedinac sjedini s jo jednim polovinim pojedincem kako bi se oboje upotpunili. Taj osjeaj nedostatnosti u osnovi je svih dominacija i hijerahijskih sustava. U osobnoj sferi, on je u korijenu mnogih neuspjelih odnosa meu ljudima. Polovinost dualistike svijesti stvara trajni osjeaj nepotpunosti. To stvara navodnu potrebu za "rastom". To je uzrok populacij skog prirasta u siromanim zemljama, u kojima roditelji stvaraju djecu kako bi izbjegli osjeaj vlastite nedostatnosti. Takoer se pojavljuje i u bogatim zemljama u obliku neprestane potrebe za "ekonomskim rastom". Taj poriv za apstraktnim rastom ekono mije, bez obzira na stvarne ljudske potrebe, vrlo je opasan aspekt suvremenog uma. On prijeti unitenjem ekosustava i ovjekovog mjesta u njemu. Ako smo sve gledali kroz prizmu takvog uma, nije udno to svi jet izgleda tako kako izgleda. Budui da je sve to radimo odraz takvog uma, sva naa djela rezultat su takvog razmiljanja i svjeto nazora. Sva ljudska djela uvjetovana su ogranienjima uma osobe koja ih je stvorila. Zbog te je polovinosti nastalo i stalno ljudsko nezadovoljstvo, zapoeto s ovjekovim padom prije 5.200 tuna. No, ima nade. Ako je sve u umu, a sada se stvara novi, cjeloviti um, moda emo uspjeti iscijeliti svoje rane otvorimo li se novom svjetlu Galaktikog podzemnog svijeta. Svijet e se promijeniti nabolje ako nauimo surfati po tim novim valovima.

Tek nedavno su zapadnjaci uvidjeli da moda postoji put ka punijem ivljenju i da on lei u oslobaanju od dominacije suvremenog uma. Prvi takav utjecaj bila je zen meditacija, zatim transcendentalna me ditacija, Hare Krina, joga, itd. Uvedene su nove tehnike meditacije, a neke su postale zastarjele. Ovdje neu govoriti o primjenama tih metoda. Zajednika im je crta to to ele osloboditi ovjeka od do minacije suvremenog uma. ak i takav kratkotrajni doivljaj moe ovjeku omoguiti da iskusi svoje Jastvo. Te su metode razvile tehnike koje nas mogu pripremiti za cjelovitu i uravnoteenu svijest. Meutim, malo ljudi uvia da je taj zapadnjaki interes za meditaciju odraz smjene energija u boanskom planu. Ona potjee od poetka etvrtog svijeta Planetarnog podzemnog svijeta 1947. godine. e tvrti je svijet pripremio ovjeanstvo za temeljitu promjenu svijesti, koju sada razvija Galaktiki podzemni svijet, u kojem svjetlo polarnosti yina i yanga sja na desnu modanu polutku. Na Istoku su uinci etvrtog svijeta bili oiti u proglaavanju neovisnosti Indije (1947.), Indonezije (1948.) i NR Kine (1949.). Na poetku su te drave bile krhke i ekonomski slabe, no novi je Svijet doveo do njihovog osloba anja od zapadnjake kontrole i utro put njihovom utjecaju na osta tak svijeta. Na Zapadu je poetak etvrtog svijeta bio oit u brojnim inovacija ma, koje su brisale granice izmeu materijalnog i duhovnog i koje e poslije dovesti do cjelovitijeg svjetonazora. Takva su stajalita odraz tekoa u suvremenom nainu ivota. Hans Selye, jedan od zaetnika istraivanja stresa, prvi je uporabio termin stres 1946. godine. Da nas je moda oito da psiholoki imbenici utjeu na fiziko stanja, ali tada to nije bilo opeprihvaeno miljenje. Tako je poeo etvrti svijet - nestajanjem granica izmeu uma i tijela i pripadajueg svje tonazora, nametnutog ovjeanstvu kada je Ometeotl/Omecinatl poeo svoju vladavinu 1617. godine. Uvianje povezanosti uma i tijela u sferi stresa nije sluajnost. Na poetku etvrtog svijeta, na um su poele utjecati vie frekvenci je Galaktikog podzemnog svijeta. To je znailo dvadeset puta viu frekvenciju od one iz Planetarnog podzemnog svijeta. Tako je stres

poeo biti stalni pratilac suvremenog naina ivota. Od poetka etvrtog svijeta, vie se nije mogla ignorirati povezanost izmeu ivotne situacije osobe, frekvencije promjene i ovjekovog fizikog slanja, iako to tada nitko nije spominjao u kontekstu majanskog kalendara. to je zapravo stres? On nije samo proizvod suvremenog naina ivota. Ljudi u prolosti nisu ivjeli tako komforno kao mi, morali su puno dulje raditi, a o stresu nije bilo govora. Stres je proizvod suvremenog uma i odraava konfliktne utjecaje svjetonazora dvaju Podzemnih svjetova na pojedinca. Svijest Galaktikog podzemnog svijeta poela se osjeati oko 1947. godine, naravno, puno jae od 1999., kada su visokofrekventni svjetlosni impulsi krenuli u de snu modanu polutku. Kod ljudi, nesvjesnih tih mijena, nastao je konflikt s materijalistikim vrijednostima Planetarnog podzemnog svijeta, to je rezultiralo stresom s ponekom fizikom posljedicom. Danas je burnout postao poznato stanje i broj oboljelih raste. Sukob izmeu Galaktikog podzemnog svijeta i materijalistikog drutva oko nas moe dovesti do stanja paraliziranosti. Burnout je takoer znak da mnogi ljudi podsvjesno ele prerasti svijest Planetarnog podzemnog svijeta. Tijelo ovjeku pokuava rei da nije u skladu s boanskim planom i odbija dalje funkcionirati. Oni koji od toga obole nisu lijeni, nego suosjeajni pojedinci koji se ne mogu zatiti ti od efekata visokofrekventnih impulsa novog Podzemnog svijeta. Za mnoge je burnout poziv na buenje - poetno pogoranje koje je rezultat iscjeljujuih energija pomou kojih istrauju duhovne dimenzije realnosti. Stoga ne udi pojava meditacijskih tehnika na Zapadu. Dokazano je da aktivnost odreenog podruja lijevog frontalnog renja pada tijekom meditacije. Navodno se radi o dijelu mozga koji je odgo voran za doivljavanje sveg fizikog postojanja jer integrira ivane impulse iz brojnih dijelova tijela. To dovodi do poveanja intuicije i duhovnih aspekata postojanja. Ako je doivljaj fizikog smjeten u lijevi frontalni reanj, to znai da e se on uravnoteiti pojavom svjetla u desnoj modanoj polu tki. Jasno je da e to dovesti do burnouta i stresa.

No, nove energije etvrtog svijeta imale su sveobuhvatniji utjecaj na Zapad: pritom mislim na pobunu baby-boomera, hipije, i tako dalje, a svi su oni roeni oko 1947. godine. Ta pobuna nije gene racijski sukob, nego sukob izmeu Svjetova, u majanskom smislu te rijei. Kada su ljudi roeni oko 1947. godine sazreli, odbili su graditi karijeru, eksperimentirali su s halucinogenim drogama, itd. U cijelom su se svijetu 1968. godine javili antiautoritarni po kreti. Efekti majanskog kalendara istovremeno su postali vidljivi u cijelom svijetu. Moda danas hipijevski pokret vidimo naivnim ili nerealnim, no njegovi su ciljevi jasno izraavali nezadovoljstvo ogranienjima suvremenog uma i neispunjenu elju za prosvjetljenjem. Na Zapadu je utjecaj etvrtog svijeta openito ojaao intuitivnu modanu polutku. Donio je ideale mira, jedinstva, misticizma, itd. Takoer je potaknuo i pokret za enska prava, kao i ekoloki i New age pokret. To su bili poetni rezultati sjedinjenja modanih polu tki. Iako je taj pokret brzo uguen silama lijeve modane polutke i Planetarnog podzemnog svijeta, ipak je bio uvod u fenomene koji e se realizirati u Galaktikom podzemnom svijetu. Iz opisa kozmikog plana u majanskom kalendaru takoer dobi vamo odgovor na pitanje zato je pojava hipija jedan od znakova iz proroanstva Hopija. amani tog plemena bili su u rezonanci s frekvencijama kozmikog plana i mogli su vidjeti kako e se on ra zvijati. Mogli su predvidjeti dolazak "djece cvijea". Proroanstva su mogua samo zato to postoji kozmiki plan. Da on ne postoji, svi bi dogaaji bili posve nepredvidivi. Postojanje povijesti uma, koju definira majanski kalendar, mo da je najvee otkrie svih vremena i njegove implikacije treba razmotriti. Taj koncept ne treba zamijeniti s onim koji govori da ljudske misli imaju povijesni razvoj - to je oito gotovo svakome. On znai da se mentalna struktura koja organizira ljudske misli i ideje mijenja prema tono odreenom vremenskom rasporedu. Boanski proces stvaranja osmiljen je tako da ovjekov um vodi do unutarnjeg mira, i ta je spoznaja ono to nam daje nadu.

JEDINSTVO UMA I VANJSKOG MIRA

Podzemni svijet u kojem ljudi ive ima ogroman utjecaj na njihovu percepciju i odreuje koliko e se uputati u sukobe. To je ukratko objanjeno dok sam govorio o Planetarnom tijeku svjetla. Na rat i mir utjee stanje ljudskog uma, tj. vlada li njime jedinstvena ili duali stika svijest. Ako smo svjesni prirode svog uma, onda imamo barem nekakvu mogunost izbora. Ljudi su izgubili nadu u tisuljee mira jer vie nisu svjesni kozmikog plana prema kojem se mijenjaju nai umovi. Majanski kalendar nam kae da e krajem stvaranja vlada ti jedinstveni um. Tako put prema miru lei u transformaciji naih umova u jedinstvenu, prosvijetljenu svijest, to e nam omoguiti da shvatimo da smo jedno. Iz perspektive majanskog kalendara, postoji krajnji rok za taj mir, a to je 28. listopada 2011. godine. Ako se do tog datuma ne postigne mir, ljudska vrsta nee dosei potrebnu razinu svijesti, te e se zbog toga zacijelo unititi. Iz perspektive kozmikog plana ne postoji "ljudska priroda". Ponaa njem ljudi vlada Podzemni svijet u kojem ive. Ratovi su uglavnom rezultat sukoba izmeu skupina kojima dominiraju razliite energije i razine svijesti. Kada se energije smjenjuju, s njima se smjenjuju i drutvene hijerarhije i strukture. Takoer, tijekom tih mijena dolazi do sukoba. Zato jo uvijek nema mira u svijetu. Ogromnom veinom ovjean stva vlada dualistika svijest. to je jo gore, u sadanjem je Galaktikom podzemnom svijetu mijena dualnosti tako brza da ju je nuno nadii kako ne bismo pogorali situaciju. Ta mijena dualnosti je ono to uzrokuje konflikte i ratove. U povijesti za to postoje bezbrojni primjeri. Razmislite o nasilnim tendencijama o kojima smo govo rili u treem poglavlju. Ratovi se obino ne dogaaju zbog razloga koje navode sukobljene strane. Oni se dogaaju zbog smjena Neba ili Podzemnih svjetova. Oni koji surfaju na valovima novog Podze mnog svijeta obino pobjeuju. Ishod nema veze s tim tko je u pravu ili tko je u krivu, tj. tko je "dobar" a tko "zao". Pobjeuje onaj kojem vjetar stvaranja "pue u jedra". Tako su ljudi kroz povijest bili mario nete kozmikih sila - energija Tezcatlipoce, Quetzalcoatla, itd.

Obino se s usponom u novi Podzemni svijet pojavljuju i nove vri jednosti, koje stvaraju posve drukiju skupinu sukoba. U Regional nom podzemnom svijetu organizirani ratovi gotovo da nisu ni po stojali jer je, kao to kae i biblijski Postanak, percepcija dobra i zla dola tek nakon Pada. Tako se pojavio dualistiki nain gledanja na svijet, a samim tim i organizirani ratovi. im se ljudska percepcija zla projicira na vanjsku realnost, zlo se lako moe manifestirati u svakodnevnom ivotu. U Nacionalnom podzemnom svijetu ratovi su se, po miljenju ljudi, uglavnom vodili u slavu kraljeva i naroda ili zbog religija. Uzmimo moju domovinu vedsku kao primjer. vedska se vojska u Trideseto godinjem ratu borila za slavu kralja i preivljavanje protestantizma, a zapravo ih je vodila nova dualnost poetka Trinaestog neba Na cionalnog podzemnog svijeta. Oni su bili marionete energije Ometeotla/Omecinatla, stoga su im te energije ile u prilog. Dvojnost Ometeotla/Omecinatla dovela je i do etiristogodinje dominacije Zapada, koja se prvenstveno manifestirala kroz kapitalizam, zna nost, protestantizam i suvremeni dravni ustroj. Kako se vladajua boanstva mijenjaju, ljudi, voeni novom ener gijom, tu mijenu doivljavaju kao boansko nadahnue. veani su tako mislili kako je Bog uz njih i protiv katolianstva. Ometeotl/ Omecinatl takoer je pomogao puritancima s Mayflowera kada su pristali u Massachusetts, odakle e postupno pokoriti zapad. Pobje dnici u ratovima obino se pozivaju na politiku, religijsku ili ra snu superiornost kako bi objasnili svoju pobjedu do koje je, zapravo, dolo zbog vjetra jednog od Bacaba (vidi sliku 3.1.), tj. majanskih bogova smjera. Nove energije Planetarnog podzemnog svijeta dovele su SAD do do minacije svijetom, to se i potvrdilo nakon raspada SSSR-a. Njihova sadanja uloga u svijetu rezultat je dominacije tih energija. U jedno stranoj svijesti ovog Podzemnog svijeta, ratovi su se vodili uglavnom zbog fizikih resursa. Neki misle kako su takvi motivi jedini uzroci ratova, no oni su samo izrazi odreene svijesti koju stvara Podzemni svijet.

Do nedavno su ratovi uzrokovani religijom gotovo nestali. No, u Galaktikom podzemnom svijetu vidimo pojavu muslimanskih terori sta samoubojica (iako takva djela zapravo nisu u skladu s islamom). Takva djela ne ine se za slavu kraljeva ili za prirodne resurse. U Galaktikom podzemnom svijetu pojavljuje se nov motiv za nasilje: slabljenje Zapada i njegove materijalne dominacije. Na kraju krajeva, svi su sukobi rezultat izmijenjene percepcije stvarnosti. I tu se radi o poetnim izraajima svijesti koja favorizira Istok. Treba napomenuti da istonjaci koji se sukobljavaju sa Zapadom imaju vrlo izraenu dominaciju lijeve modane polutke: budui da su centri za itanje i pisanje smjeteni u lijevoj polutki mozga, kod osoba koje puno vjere polau u pisanu rije vrlo je izraena njena dominacija. Galaktiki podzemni svijet u svojoj je osnovi iscjeljivanje. To je oito ako uzmete u obzir injenicu da je svjetlo, koje je pet tisua godina sjalo na jednu modanu polutku, sada dobilo odgovarajue svjetlo koje sija i na drugu polutku. Galaktiki podzemni svijet ne donosi nam nove "stvari", nego novi nain percipiranja svijeta, koji e favo rizirati istonu hemisferu. Tako su mogui i sukobi Istoka i Zapada. Naravno, yin i yang stvaranja nisu otro odvojeni. U yangu ima malo yina, i obrnuto, tako da planetarna simetrala nije otra granica. Na pojedince i kolektive s Istoka i Zapada utjecat e impulsi svjetla koji favoriziraju desnu modanu polutku. O naem prihvaanju holisti ke desne modane polutke ovisi premoenje tog jaza. Tako e SAD, kao predstavnik energije Zapada, zacijelo izgubiti svoju ulogu voe. Iako e jo neko vrijeme zadrati svoju vojnu, tehnolo ku i medijsku nadmo, nee vie nadahnjivati svijet. U novom Pod zemnom svijetu materijalna superiornost vie nee znaiti vodstvo. Na Zemlji ne postoji sila koja e moi odoljeti vjetrovima kozmikog plana. U Galaktikom podzemnom svijetu duhovno e nadahnue dolaziti s Istoka jer je to sada jedini izvor ravnotee. Glavno duho vno vodstvo ispoetka e doi iz Indije, a kasnije e i Kina i Rusija postati vane. Japan se u posljednje vrijeme smatra zapadnjakom kulturom zbog svoje napredne tehnologije, ali to e se promijeniti i on e zauzeti svoje mjesto meu istonim zemljama. SAD e se sve vie udaljavati od Europe. Europa e, zbog djelovanja Drveta svijeta,

igrati ulogu koordinatora i odailjaa novih energija. To ne znai da e dominirati kao u vrijeme kolonijalizma: cijeli proces Galaktikog podzemnog svijeta znai kraj dominacije i neravnotee. Kada se on bude primicao kraju, nee biti globalnog voe i svijet e biti spreman za pravu jednakost i bratstvo. Za prosvijetljenu osobu, koja priznaje kozmos za svoju domovinu, patriotizam i na cionalizam nepoznati su i strani pojmovi. Ako se opiremo dugoronim vjetrovima duhovnosti, svakako ne emo uspjeti. Ako silno elimo probati neto to se protivi kozmi kom planu, sigurno e doi do povratne negativne reakcije, koja se moe initi potpuno nepovezana s negativnim procesima koji su je uzrokovali. Ako dolazi do katastrofa i ratova, trebamo se zapita ti: to smo uinili da nam se kozmiki plan tako osveuje? Budu i da danas ima puno ljudi koji su orijentirani na materijalistike vrijednosti i ne znaju da postoji kozmiki plan, nije udno to se takve stvari dogaaju. to se vie budemo uskladili s kozmikom planom, bit e manje takvih konflikata. To je osnovni princip, koji od nas zahtijeva rigorozno prouavanje majanskog kalendara i svrhe kozmikog plana. Osoba s jedinstvenim pogledom na svijet ("svi smo jedno") shvaa da odgovornost za svjetski mir lei na svakome od nas. Tako mu i mi sami moemo pridonijeti. Majanski kalendar nas ui da su sve vanjske manifestacije proizvodi uma i, ako se moemo mirno prilagoditi promjeni svijesti koju nosi ko zmiki plan, moi emo pridonijeti miru. Dualistiki svjetonazor stvara zamisao da postoji "dobro" i "zlo". Tako postaje logino da za mir treba iskorijeniti "zlo". Dualistiki pogled na svijet ne do nosi mir jer je on, zapravo, i stvorio nasilne sukobe. Nije sluajno to se na teritorijima drevnih civilizacija i danas vode ratovi. To je regija kojom je dualistiki i patrijarhalni svjetonazor najdulje vladao. Tako nas ne iznenauje snaga utjecaja nove svijesti Galaktikog podzemnog svijeta na ta podruja. ivimo u Podzemnom svijetu, ija je svrha postupno stvaranje je dinstvenog pogleda na ivot, pa tako trebamo dopustiti sukoblje nim polarnostima da se stope. Put ka miru je stvaranje mira u sebi, meu vlastitim modanim polutkama.

Mir e biti najoitiji u Jeruzalemu, svetom gradu triju abramitskih religija. Poetak etvrtog svijeta 1947. godine doveo je do neovi snosti azijskih naroda i zasijao sjeme konflikta Istoka sa Zapadom. Na Bliskom istoku ljudi su jo vrlo vezani uz religijske misli koje je generirala svijest Tlaoceotla (trei Dan, Mojsije), Quetzalcoatla (peti Dan, kranstvo) i Tezcatlipoce (peta No, islam) u Nacional nom podzemnom svijetu. idovi i krani su na istoj strani jer su njihove religije nastale tijekom Dana, dok je islam nastao tijekom Noi. To je sukob izmeu misli Dana i misli Noi i moe se shvatiti kao borba izmeu boanstava, u kojoj su ljudi samo pijuni. S obzirom na postojanje sukobljenih religija u Jeruzalemu, teko je vjerovati u Novi Jeruzalem, svijet mira koji se spominje u Ot krivenju. Meutim, tu se ne radi o mirovnom sporazumu, ve o dubokoj udnji za jedinstvom. Sada u Jeruzalemu nema mira zato to se tamo nalaze tri dualistike religije iz dualistikog Podze mnog svijeta. Ako u Jeruzalemu nema mira, nee ga biti ni u osta tku svijeta, jer su tamo dualnosti najdublje ukorijenjene. Tako e, ako ovjeanstvo prihvati novu svijest, doi do stvaranja biblijskog Novog Jeruzalema, koji je, zapravo, metafora za novi, prosvijetlje ni um. To nam donekle mijenja perspektivu. ak i ako stranci ne mogu intervenirati u izraelsko-palestinskom konfliktu, cijeli svijet moe pridonijeti uspostavljanju mira tako to e se usredotoiti na prosvjetljenje Univerzalnog podzemnog svijeta. Ako prihvatimo dostizanje kozmike svijesti mira kao neto to se moe dogoditi cijelom svijetu, doi e do promjene na bolje i u Jeruzalemu. Ta monja je situacija indikator stanja suvremenog uma. Kada dostignemo Novi Jeruzalem, dostii emo i Novi prosvijetljeni planet.

CJELOVITOST I LJUBAV: ISCJELJUJUI EFEKTI GALAKTIKOG PODZEMNOG SVIJETA

Glavni put Galaktikog podzemnog svijeta vodi ka cjelovitosti i ljubavi. Budui da svi ne ele poi tim putem, postoji mogunost konflikata. Na ljude novi Podzemni svijet utjee i u privatnom i-

votu. Kako bismo vidjeli nain na koji e nam on donijeti cjelovitost, trebamo se osvrnuti na generaciju koju je oblikovao etvrti svijet. Taj je svijet uzdrmao tradicionalnu obiteljsku strukturu. ak i ako su se buntovni ezdesetosmai vratili hijerarhijskim strukturama, novo svjetlo na desnoj modanoj polutki stvorilo je jednakopravniju obi teljsku strukturu. Dogodila se ogromna promjena u odnosima mu karaca i ena. Promijenio se i stav prema djeci. to nam naa sadanja perspektiva razliitih podzemnih svjetova moe rei o svemu tome? Iste dualnosti vladaju i cijelim svijetom, i obiteljima, i vezama. Od ovjekovog pada postoji gotovo nepromije njena obiteljska hijerarhijska struktura. Karakteristika Nacionalnog podzemnog svijeta je stvaranje hijerarhija i nejednakosti medu lju dima. Djeca i ena bili su u kategoriji yina, a mu u kategoriji yanga. No, nakon etvrtog svijeta Planetarnog podzemnog svijeta, ta se struktura poela ruiti. Danas je ona uglavnom samo sjeanje koje se, eventualno, pojavljuje u promidbenim programima. S etvrtim je svijetom izjednaavanje modanih polutki dovelo do izjednaavanja mukaraca i ena te odraslih i djece. Tako je dolo do puno razvoda jer se neki ljudi nisu mogli prilagoditi novoj svijesti, to pokazuje kako dotok isjeljujuih energija moe imati sloene po sljedice. Vjerojatno je da e Galaktiki podzemni svijet uiniti veze jo burnijima. Energije koje se brzo izmjenjuju izmeu Dana i Noi zacijelo e protresti sve veze i uzrokovati propast onih koje se temelje na dominaciji. Naravno, to e prvo djelovati na one koji su najosje tljiviji na dotok novog svjetla, kao i u sluaju burnouta. No, nae veze prolaze kroz faze i trebamo prouavati kako razvoj svijesti utjee na na individualni razvoj. Djeca na svijet dolaze u jedinstvu sa svime to postoji, a to na poetku uzima oblik maj ke. U razvoju pojedinca, to jedinstvo jednako je svijesti Regionalnog podzemnog svijeta, u kojem su ljudi takoer ivjeli u jedinstvu sa svim to postoji. To je vjerojatno uzelo oblik Majke Prirode ili Majke Zemlje. Potom, u dobi izmeu tri i sedam godina, djeca usvajaju svi jest koja odgovara Nacionalnom podzemnom svijetu. Odvajaju se od svoje majke, ue itati i pisati te razlikovati "dobro" i "zlo", tj. dobivaju dualistiki um. Izmeu petnaeste i osamnaeste godine ulaze u fazu

Planetarnog podzemnog svijeta - ue upravljati strojevima karakte ristinim za to razdoblje, kao to su automobili. Nakon toga, pojedi nac je spreman za aktivno sudjelovanje u drutvu koje se jo uvijek ponaa u skladu s tekovinama Planetarnog podzemnog svijeta. Takav tijek razvoja danas se mijenja. Mnoga djeca vrlo rano usvajaju informatiku tehnologiju Galaktikog podzemnog svijeta. Govori se i o pretpubertetskom razdoblju, indigo djeci, itd. Sve u svemu, ini se da djeca, koja danas odrastaju sve ranije, poinju svoj uspon uz Kozmiku piramidu i ne ele svoje vrijeme tratiti na nie Podzemne svjetove. Kada je iscjeljivanje u pitanju, veina trauma dogaa se u ranom dje tinjstvu, u vremenu kada nama poinje vladati dualistiki um. Tada iscjeljivanje djeluje u popravljanju tete koju je nanijela ta dualnost. Mnogim ljudima u odrasloj dobi nedostaje gubitak djeje nevinosti (prije ulaska u svijest dualistikog Nacionalnog podzemnog svijeta). Djeca u dobi od dvije do sedam godina, koja nisu bila zlostavljana, esto izmiljaju traume kako bi objasnila svoj osjeaj odvojenosti. No, u mnogim drugim sluajevima te su traume vrlo stvarne. Bu dui da je na razvoj paralelan usponu uz Kozmiku piramidu, mi smo tada izbaeni iz Rajskog vrta (nije udno to su mnogi vjerovali u "istoni grijeh" s kojim se svi raamo). Nametanje dualistikog uma stvara odvajanje koje je dio naeg puta prema prosvjetljenju i koje sada moramo iscijeliti. Traumatski doga aji iz naeg djetinjstva doista su nam bili bolni, ali na nas ta trauma utjee samo zato to je koristi um. Suvremeni um doputa prolosti da vlada nad sadanjosti. Prije promjene svijesti koju je donio etvrti svijet, automatska re akcija odrasle osobe pri prisjeanju na traume bila je preuzimanje uloge poinitelja: "Fizika kazna nije mi kodila." Kada vama u po tpunosti dominira dualistiki svjetonazor, rtva se identificira sa zlo stavljaem i smjeta ga u kategoriju svjetlosti (yanga) u umu, to zna i da su oboje bili u "pravu". Spolno zlostavljanje maloljetnika rijetko je objelodanjivano. Tek je u drugom dijelu etvrtog svijeta moglo proi kroz dualistike filtere. Prije 1947. godine, djelovanje psiholo kog iscjeljivanja bilo je upitno zato to se ono nije bavilo pitanjem

dualistikog uma. Psihoanalizom se rijetko moglo doprijeti dalje od razdoblja u kojemu je dijete moglo govoriti. Do cjelovitosti svi jesti prije ovjekovog pada - to omoguuje iscjeljivanje - nikada se nije moglo doprijeti. Oko 1947. godine razvijene su i druge terapije. Kasnih etrdese tih godina Fritz Perls pokrenuo je Gestalt terapiju, u ijoj su biti koncepti "ovdje i sada" i koja naglaava emocionalne procese. Sta nislas Grof je, nekoliko godina kasnije, u svom opitu s LSD-om otkrio kako vrlo rani dogaaji, ak i oni kod roenja, mogu imati traumatske posljedice: u svoju je terapiju takoer elio integrirati istonjake filozofije. Tako se otvorio prostor za druge metode, kao to je neurolingvistiko programiranje i mnoge druge, kod kojih je naglasak na emocionalnoj integraciji u sadanjosti. Jedna od dana njih najsnanijih terapija je "putovanje" Brandona Baysa (zapravo se radi o putovanju u Regionalni podzemni svijet). Ta terapija eli iscijeliti "unutarnje dijete", pa ak i prethodne inkarnacije kroz ra zine svijesti prije ovjekovog pada. Iz nae sadanje perspektive, taj novi val tehnika iscjeljivanja uzro kovan je svjetlom koje sja na desnu modanu polutku. Bit iscjeljiva nja je vraanje u vrijeme prije dominacije dualistikog uma. Kada je um zaokupljen prosudbama, stvara podjele na "dobro" i "loe" i teko oprata sebi i drugima. Opratati znai, makar na kratko, doprijeti do iscjeljujuih sila jedinstvenih Podzemnih svjetova. Osobine desne modane polutke na dva vana naina potiu opra tanje. Prvo, one vam omoguuju da vjerujete vlastitoj intuiciji, di jelu desne modane polutke. Vjerovanje intuiciji je vjerovanje sebi unato naoko loginim argumentima i neprestanoj buci vlastitog mozga. Drugo, one uravnoteuju dominaciju lijeve polutke, koja organizira dogaaje po shemi uzroka i posljedice. Stoga je iscjelje nje mogue ako nadiemo linearno vrijeme lijeve modane polu tke. Vano pitanje koje moramo postaviti, a vezano je za razliite metode iscjeljivanja, jest: Slui li ta metoda mom usponu po Ko zmikoj piramidi? Nee svi biti oduevljeni mogunostima iscjeljivanja koje nam do nosi ovaj Podzemni svijet. Neki e nesvjesno odabrati ostanak u

niim Podzemni svjetovima, dok e drugi odabrati izazovni uspon, bez obzira na mnoga ogranienja naeg suvremenog uma. Tako je odvie jednostavno rei kako je Galaktiki podzemni svijet "dobar". To ovisi o vaim ivotnim ciljevima. Ovaj Podzemni svijet ima svoju svrhu: premostiti rascjep uzrokovan ovjekovim padom i dokinuti dominaciju jednog ovjeka nad drugim. Danas je svatko tko dostigne prosvjetljenje od pomoi ostatku ovjeanstva. Dualistiki um ima i prosudbenu stranu koja blokira tijek ljubavi. Ako vas i sve oko vas stalno prosuuje neki um, kako moete sebi i drugima dopustiti ostvarivanje samih sebe? Kako moete potpuno prihvatiti i voljeti drugog s dualistikim umom, ija je svrha razdva janje i stvaranje podjela? Moe li polovina osoba potpuno voljeti sebe? Jedino cjelovitost donosi pravu ljubav. Samo osoba osloboena dominacije lijeve modane polutke moe postojati, a isto to dopustiti i drugima. Istina je da dualistiki um ne donosi ljubav. Ne elim omalovaavati neije veze, ali tekoe postoje i one nisu tako osobne kako se mislilo. One koji su voljni na uspon, dosad nepoznata cjelovitost eka na vrhu piramide. Dio uspona je razvoj vlastite intuicije i prepoznavanje jedinstvenosti svega. Danas za to postoje brojne metode i teajevi. Razvoj telepatije i intuicije pripre mit e nas za jedinstvo sa svime to postoji. Jedinstvo e dominirati Univerzalnim podzemnim svijetom. Jo jedan aspekt uspona na Kozmiku piramidu je stvaranje puta dje lovanja koje slui prosvjetljenju ovjeanstva. Svi moramo zajedniki raditi na ostvarenju tog cilja. Majanski kalendar znai da kozmiki plan ima svrhu, pa tako svi mi imamo misije i puteve u slubi ovje anstva. Mnogi projekti imaju kozmiki rok, no on nije oit zbog nedostatka perspektive koju nam kalendar daje. Vae djelovanje nije od kljune vanosti samo za va uspon uz Kozmiku piramidu nego i za ostale koji to ele uiniti.

SUDBINA I IZBOR
Zbog poluslijepe svijesti, koja dominira suvremenim svijetom, mno gi imaju iluziju osjeaja slobode. Ljudski ivot je zapravo uvjetovan

energijama boanskog plana. Budui da smo u suvremenom svijetu, a osobito na Zapadu, stalno suoeni s izborima, lako moemo pre vidjeti da su oni zapravo rezultat Planetarnog podzemnog svijeta. Zbog njegove materijalistike perspektive, sloboda se esto izjedna ava sa slobodom izbora kupnje proizvoda. To nije samo ogranie na definicija slobode nego je i posve nebitna kada razmotrimo nau pravu sudbinu: uspon uz Kozmiku piramidu. Postojanje kozmikog vremenskog plana takoer postavlja kljuna pitanja o ovjekovoj slobodnoj volji i njegovoj ulozi u stvaranju tog plana. Perspektiva ove knjige, koja govori da su ljudi marionete ener gija kozmikog plana, oito je proturjena popularnom konceptu o svemoi ljudske volje. U njemu nema mjesta boanskom vremen skom planu evolucije svijesti. Zamisao o bezgraninoj moi ljudske kreativnosti rezultat je svijesti Planetarnog podzemnog svijeta. Poricanje kozmikog plana potjee iz vremena Francuske revolucije i kasnije, darvinizma. To je pori canje ljudima dalo lani osjeaj svemoi. Ipak, ako je darvinistika teza o postanku tona, mi nemamo nikakve veze sa Stvoriteljem. On onda ne bi mogao manifestirati svoj kozmiki plan. Problem je to taj stav, razmotrimo li majanski kalendar, nije toan. Neke e moda iznenaditi shvaanje da smo mi stvorena bia koja ive ivot u skladu s ogranienjima evolucije svijesti. Pojavljuje se spoznaja o ljudskoj kreativnosti koju odreuju energi je majanskog kalendara. Te energije odreuju nain ivota u svim kombinacijama Neba i Podzemnih svjetova. No, bez obzira na ener gije koje trenutano vladaju kozmikim planom, sve je podreeno krajnjem cilju: prosvjetljenju. I to god mi vizualizirali, nee imati utjecaja na to. Kozmiki plan je izvan dosega ljudske manipulacije. Nadalje, prilino je tona tvrdnja koja govori da, ako ljudsko djelo vanje nije usklaeno s krajnjim ciljem, dolazi do negativne povratne reakcije. injenica to kozmiki plan odreuje ljudsku kreativnost ne znai da misli nisu kreativne i da misli i vizualizacije ne djeluju. ini se da komunikacija s boanskim, svejedno radi li se o molitvama ili vizualizacijama, pomae pojedincu ili kolektivu u ostvarenju elja. No,

postoje granice, a te granice definira kozmiki vremenski plan. No, one variraju s obzirom na razliite cikluse. Tako, primjerice, ako je egoizam bio sastavnim dijelom Nacionalnog podzemnog svijeta, a materijalizam Planetarnog, to e se sada obrnuti. Ti motivi nisu u skladu s Galaktikim i Univerzalnim podzemnim svijetom. U sada njoj dualnosti yina i yanga, egoisti e postati ugroena vrsta. To je rezultat kozmikog plana. No, ako smo samo marionete kozmikih energija, to e nam sa znanja o njima? Ako je sve predodreeno, emu uope razmiljati o tome? Na kraju, ljudi su marionete kozmikih energija ve tisuama godina, pa su svejedno preivjeli. Razumijevanjem kozmikog plana preuzimamo ulogu sustvaratelja boanskog. Ta uloga nije bila vana u niim Podzemnim svjetovima, ali ona je bit Galaktikog podzemnog svijeta. Usponom uz Kozmi ku piramidu stvaramo sebe i postajemo sustvaratelji boanskog, i zato trebamo postati svjesni ritmova boanskog procesa stvaranja. U sadanjem vremenu, tradicionalni majanski kalendar igra kljunu ulogu u irenju znanja o kozmikom planu, a njegovo je irenje od najvee vanosti za sudbinu ovjeanstva. Kada obrisi kozmikog plana postaju jasniji, ljudi imaju izbor: hoe li se popeti na Kozmiku piramidu ili nee. Svatko od nas mora to sam odluiti i mora biti svjestan kako e mu to izvrnuti neke od naj svetijih vrednota. Takvi izbori odredit e sudbinu ovjeanstva na ovom planetu. Ishod nije predodreen. Tu doista imamo slobodnu volju. To je izbor koji nije jednokratan - mi postupno biramo dok se ostvaruje kozmiki plan. Mnogo puta emo birati izmeu jedinstva i dualnosti, a majanski nam kalendar moe posluiti kao vrlo vrijedna mapa za plovidbu tim vodama. Na dubljoj razini, izgleda da emo konaan izbor morati odrediti tijekom etvrtog dana Galaktikog podzemnog svijeta. To je Dan u kojem e impulsi Drveta svijeta po stajati sve jasniji, te emo morati birati izmeu dualnosti i jedinstva. To je neizbjeno. U tom procesu biranja postoji interakcija kolektivnih i individualnih puteva. Postoje kljune toke u vremenu, definirane majanskim ka lendarom, kada se portali koji vode u iru svijest otvaraju pojedinim

ljudima. Koliko god mi nauili iz majanskog kalendara, neki aspekti naih puteva ostaju nam nevidljivi sve dok ih nove energije ne izvedu na vidjelo. To podsjea na Sudnji dan, ali se po nekim karakteristikama razli kuje od pria povijesnih religija, nastalih tijekom dualistikog Naci onalnog podzemnog svijeta. Ne ini se da e se razdvajati "dobri" i "zli". Radi se vie o praenju valova boanskog procesa stvaranja sve do krajnjeg rezultata, a to su jedinstvo, mir i Novi Jeruzalem. No, moemo ustvrditi da oni koji se uspinju do prosvjetljenja imaju u sebi vie ljubavi, dok su oni koji se odluuju za dualnost i domi naciju previe izolirani od kozmikih energija i ne mogu se uskladiti s njima. Oni koji se ele uspeti uz piramidu, iz ljubavi e vjerojatno htjeti ukljuiti i druge ljude. Krajnji rezultat, raj ili katastrofa, ovisit e o broju ljudi koji se odlue za taj uspon. Uloga slobodne volje je, stoga, i vea i manja nego to smo prije mislili. S jedne strane, nemamo utjecaja na postojanje kozmikih energija, stoga ne moemo stvarati kolektivnu sudbinu ovjeanstva - nju odreuje kozmiki plan. Iz toga slijedi da ne postoji "efekt sto tog majmuna". Ljudska bia ne stvaraju morfogenetska polja, nego to ine Drvo svijeta i Planina svijeta! S druge strane, biramo hoemo li pratiti valove stvaranja. Nita nam ne govori je li na izbor predodre en i postoje li "odabrani". Ni religija kojoj pripadamo nije vana. No, postoje razlike u brzini uspona uz piramidu. Neki e do vrha doi prije drugih. Budui da se cijeli kozmos mora prirediti u skladu s kozmikim planom, moemo oekivati uspone i padove sve dok se kolektivni proces ne zavri. Taj raspored ne moemo promijeniti i ovjeanstvo ve danas pretvoriti u raj na zemlji. Takoer, budui da je plan savren, svi stupnjevi se moraju proi i niti jedan ne moemo preskoiti. ak i ako odaberemo kozmiki plan i uemo u kozmiki tijek, to nije jamstvo prosvjetljenja. Kako bi se to dogodilo, moramo razviti individualne strategije za njegovo postizanje.

Dovrenje kozmikog plana

PROSVJETLJENJE
Prosvjetljenje se obino povezuje s istonjakim tradicijama, a osobito s budizmom, iji ga je utemeljitelj, Siddharta Gauta ma, postigao otprilike na sredini majanskog Velikog ciklusa. Njegova godina roenja varira u razliitim zapisima, stoga je oito da je njegova misija bila povezana sa svrhom tog ciklu sa, ijem se kraju bliimo. ak i ako su malobrojni Buddhini uenici postigli prosvjetljenje, njegova filozofija Srednjeg puta odigrala je vrlo vanu ulogu u istonjakoj filozofiji. Nakon to se proirila u Indiji i Kini, veinu utjecaja izgubila je tije kom prvog tisuljea poslije Krista.

Slika 9.1 Maitreya, budui Buddha, dostie prosvjetljenje nakon dovr enja 108 (9 x 12) transformacija ive, hinduskog boga stvaranja i uni tenja

Zasijano sjeme zamisli o prosvjetljenju kao svrsi ivota, inae brojno u istonjakim filozofijama, najvaniji je aspekt budizma za bu dunost ovjeanstva. Iz perspektive majanskog kalendara, jasno je zato se utjecaj budizma smanjio i zato je tako malo sljedbenika po stiglo prosvjetljenje. To se dogodilo zato to je Nacionalni podzemni svijet favorizirao dualistike religije i filozofije. Vjerojatno vrijeme nije bilo spremno za ideje koje propagira budizam. Danas elju za prosvjetljenjem dijele i ljudi koji nisu budisti. Pros vjetljenje znai kraj duhovnim potragama, a procesi kojima se ono postie razlikuju se. Prosvjetljenje stvara stabilno stanje radosti, iza kojeg ne postoji elja za daljnjim razvojem. Takvi ljudi su se oslobo dili dominacije prolosti i stoga ne reagiraju iz ega. Oni ne sjede na Himalajama i meditiraju, ve su zainteresirani za sreu i prosvjetlje nje ovjeanstva. Prirodno je to takvih pojedinaca ima vie na Istoku jer su ti ljudi usklaeniji sa svjetlom koje sija na istonu hemisferu. Indija, dom najstarijih neprekinutih duhovnih tradicija, u prosvjetljenju ovje anstva odigrat e kljunu ulogu. Budui da je Indija najudaljenija od debla Drveta svijeta, suvremeni um tamo ima najslabiji utjecaj. Prosvjetljenje je samo jedna od razina svijesti Kozmike piramide - deveta razina, i neki e je dostii prije drugih. U shvaanju da um ima povijest lei nevjerojatna mo. Tada postaje jasno zato su proli ljudski pokuaji za postizanjem mira propali. Mnoge zamisli nisu se ostvarile jer se nisu bavile umom . S obzirom na znanje iz majanskog kalendara, nema sumnje da e se broj prosvijetljenih poveavati. To je velika nada za ovjeanstvo. Kada su istonjake zamisli dole na Zapad, one su predstavljale sta tino stanje uma. Priroda uma uzimala se zdravo za gotovo. Sada po staje jasno da taj stav nije toan i da ljudska svijest prolazi evoluciju prema kozmikom planu, a to sada moramo imati na umu. Postoji nada, ne samo zbog ljudi koji ele postii prosvjetljenje ve i zbog toga to su problemi koji mue ovjeanstvo rezultat dualisti kog uma. Dolazak Zlatnog sunevog doba dokinuo bi takav um. Odvojenost ovjeka od boanskog nestat e. Kae se da je ta odvo jenost uzrok ljudske patnje. Boanski plan e od nas traiti potpuno

manifestiranje puta cjelovitosti koji Galaktiki podzemni svijet omo guuje. Nepotrebno je napomenuti da intelektualno razumijevanje tog procesa nije isto to i prosvjetljenje. No, ono ipak utire put prosvjetljenju. Postoje razliiti naini postizanja prosvjetljenja, ali nema ih bezbroj. Suvremeni um nee nestati lako i moe nas zavarati kako smo postigli prosvjetljenje, a da to nije tono. Oko Kalkija, avatara iz june Indije, pojavila su se proroanstva koja govore da e ovjeanstvo, eli li opstati, morati dostii prosvjetlje nje do 2012. godine. Tako se pojavila njegova misija, koja se iri i u druge zemlje, a trebamo je sagledati u kontekstu Gandijeve mirovne misije i neovisnosti Indije. Moda je Gandijeva misija bila priprema za Kalkijevu misiju u svijetu. Kalkijeva su uenja izravno usredotoena na prosvjetljenje. Za ra zliku od svih istonjakih uenja, njegovo se temelji na kozmikom vremenskom planu. Prosvjetljenje vie nije cilj pojedinaca, nego na in ispunjavanja boanskog plana za dobrobit itavog ovjeanstva. Ono je nunost, a ne hir. Iz perspektive majanskog kalendara, odreeni dogaaji na Istoku su nevjerojatni. Primjerice, Kalki je roen na dan 13 Ahau (7. oujka 1949.), to u majanskom kalendaru predstavlja energiju prosvjetlje nja. Kalkijeva uenja o roku za postizanje prosvjetljenja potvruju informacije iz majanskog kalendara. Najnaprednije duhovne tradici je Istoka i Zapada, majanska i vedska, ujedinjene su u svom prorica nju budunosti ovjeanstva. ak i u nedostatku empirijskih dokaza, spajanje tih dviju tradicija bilo bi iznimno vano. Tisuljetni rascjep izmeu dviju civilizacija poinje zacjeljivati. Nije sluajno to Zapad daje znanje o vremenu, a Istok drevnu mu drost. Izmeu njih postoji razlika u odnosu prema vremenu, to se odraava u funkciji modanih polutki. Kalendari na Istoku nikada nisu bili detaljno razvijani, a u Kini su bili povezani sa svjetovnim fe nomenima, kao to su carske dinastije. Desna modana polutka daje osjeaj "proivljenog" vremena koje nema jasan smjer. U Indiji su postojali dugoroni kalendari koji su odgovarali periodima Yuga, ali nisu bili jasni prikazi kozmikog plana. Na Istoku je najvanije bilo Jastvo i sabranost. Kada dominacija lijeve modane polutke zavri,

zavrit e i percepcija linearnog vremena. Bit e vaan samo sadanji trenutak, a u prosvijetljenom e stanju usred ivota postojati samo sabranost, mir. Majanski kalendar ostaje najvanije orue u prouavanju kozmikog plana. Po njega moramo otii duboko u prolost jer je zapadnjaka znanost proizvod poluslijepe svijesti Planetarnog podzemnog svije ta. ak i ako istonjake civilizacije nisu stvorile tako napredan nefiziki kalendarski sustav, dugo su bile svjesne injenice da je kozmos podreen planu. Izravna veza s majanskim kalendarom je broj 108, koji na Istoku simbolizira cjelovitost. U budistikoj tradiciji broja nice imaju 108 zrna. U kineskim borilakim vjetinama postoji 108 pokreta. U hinduizmu je stvaranje prolo kroz 108 transformacija ive. Izgleda da to znai da stvaranje prolazi kroz Devet podzemnih svjetova, od koji se svaki sastoji od 12 Neba, to ukupno iznosi 9 x 12 = 108. Tim su brojem istonjaci izraavali zamisao da je sve dio istog kozmikog plana, sastavljenog od 108 preobrazbi, iako nisu razvili kalendar koji bi ih opisivao. Svetost broja 108 znaajna je poveznica izmeu istonjakih tradicija i majanskog kalendarskog sustava. U zapadnjakoj, majanskoj perspektivi, prosvjetljenju je mogue dati precizno znaenje, koje odgovara stanju 13 Ahau svih kombi niranih Podzemnih svjetova. To je energija kod koje nema filtera koji blokiraju kozmiko svjetlo. Ako e se ona moi manifestirati, to e biti kao da smo svi doivjeli prosvjetljenje. Na naem putu prema tom stanju rast e ljudski potencijal za izraavanje boanske volje. Prolazak kroz Trinaest neba znai da e se, jedan po jedan, micati filteri koji prijee put boanskom svjetlu. Stanje prosvjetljenja nakon 108 transformacija bit e razliito od onoga kako nam se prije inilo. To je djelomice zato to e ga usko ro dijeliti svi i zato jer nee biti povratka nakon to se kozmiki proces stvaranja dovri. Nee biti unutarnjih konflikata koji se pro jiciraju na druge, to e rezultirati harmonijom i mirom. Prosvje tljenje e moi postii svi koji to ele, prosvjetljenje e biti put za koji se odluujemo.

U sadanjem su nam stanju razvoja ostala jo dva Podzemna svijeta: Galaktiki i Univerzalni. Sa svakom se razinom deveterokatne pira mide ponovno stvaramo na sliku Stvoritelja. Novo slaganje Istoka i Zapada donosi nam novu nadu.

OBNAVLJANJE IVOG UNIVERZUMA

S napretkom Galaktikog podzemnog svijeta ljudi e sve vie po stajati svjesni duhovnih energija koje su im dosada bile nevidljive. Otkria tih energija ve dovode do novih svjetonazora, u kojima se univerzum ne vidi kao skup mrtvih stvari. Duh e biti priznat kao primaran i neodvojiv od tvari. Univerzum e se percipirati kao mre a kreativnih, isprepletenih energija vremena i prostora na razliitim hijerarhijskim razinama. Suvremeni ljudi esto negativno reagiraju na drevne prie o drevnim boanstvima ili duhovnim biima koja igraju neke uloge u ljudskim ivotima. No, danas vidimo da se vraaju energije Quetzalcoatla, Tezcatlipoce i ostalih. Te energije doista utjeu na ljude, kao to je i opisano u drevnim legendama, i nisu uvijek milostive prema nama. Ako su ljudska bia marionete tih energija, moda ima istine u pri ama o drevnim ritualima koji su sluili za komuniciranje s boan stvima. U naem je istraivanju postalo jasno da u energijama vremena ima vie nego to se na prvi pogled ini. Moemo empirijski potvrditi razliite energije Podzemnih svjetova ako se posluimo majanskim kalendarom kao obrascem. Razlog sadanje osjetljivosti na energije majanskog kalendara je ulazak u Galaktiki podzemni svijet, u ko jem se ne moemo pretvarati da boanska sila ne postoji. Ako elimo doista surfati na valovima kozmike evolucije, morat emo gregori janski kalendar zamijeniti majanskim. Majanski kalendar pomae nam u lociranju Drveta svijeta, koje stva ra najvaniju energetsku mreu planeta. I kod duhovnih energija prostora postoje jednake hijerarhije kao i kod duhovnih energija vre mena. Postoje brojne energetske linije, kao to su Curryjeve i Hartmannove linije, koje su identificirali raljari ranih pedesetih godina

prolog stoljea. Zanimanje za te energije paralelno je zanimanju za majanski kalendar. ini se da su Hartmannove linije, koje idu od istoka ka zapadu i od juga ka sjeveru, mikrorezonance Drveta svijeta; Curryjeve linije, koje se na njih naslanjaju pod kutem od 45, moda su dio istog sustava. Kada je, sredinom osamnaestog stoljea, poeo Planetarni podzemni svijet, moemo po nainu gradnje vidjeti da su ljudi izgubili osjeaj za taj sustav linija. Curryjeve i Hartmannove linije moda su pove zane s majanskim Podzemnim svjetovima. Takoer, otkriveno je da su drevne vedske slikarije, tzv. Sunevi kotai ili Votanovi krievi, locirani na sjecitima Hartmannovih linija, to nas navodi na zaklju ak da su se ta sjecita smatrala mikrorezonancama Drveta svijeta. Promjene tih energetskih linija jo su jedno vano polje koje valja istraiti: oito je da ljudska osjetljivost raste. Ako Curryjeve i Hartmannove linije doista stvara Drvo svijeta, ne iznenauje injenica to ih se ne moe identificirati kao elektroma gnetske, budui da polja stvaranja prethode fizikim poljima. Tako er postaje razumljivo da nitko ne moe izbjei utjecaju polarnosti yina i yanga Drveta svijeta, budui da to polje prekriva cijeli svijet. Drvo svijeta, sredinji stvaralaki princip Maja, postoji na nekoliko razliitih razina kozmosa. U ovoj smo knjizi razgovarali samo o ra zini globalnog i ljudskog mozga. Te su razine mikrokozmosi univer zalnog, galaktikog i solarnog Drveta svijeta. Moda je i cijeli svemir sjedinjen mreom energetskih linija. Kroz postojanje tih linija dolazi do istovremenih promjena energija u cijelom kozmosu. Sve je pove zano i ne moemo vie razdvajati duh i materiju. Drvo svijeta takoer ima brojne holografske mikroprojekcije na ljudsko tijelo, gdje tvori osnovu sustava akri i razne meridijane istonjakih sustava medicine. Sedam akri moemo smatrati prizmatikim proirenjem projekcije Drveta svijeta na razinu ljudskog mozga, krunske akre. Kroz Drvo svijeta ta je energija ivota, koja se ponekad naziva qi ili prana, povezana sa stvarateljskim poljima itavog univerzuma. Kada nova polarnost yina i yanga Galaktikog podzemnog svijeta poinje dominirati naom svijeu, moemo vi djeti duhovne aspekte naeg postojanja. Utjecaj istonjakih sustava

iscjeljivanja i holistike medicine dramatino je porastao. Uskoro e ti sustavi postati neodvojivi od medicine. Kako Galaktiki podzemni svijet bude premoivao rascjep due i tijela, spojit e se i alternati vna i alopatska medicina.

Slika 9.2 Prizmatiko irenje holografske projekcije Drveta svijeta u sustav akri koje generira galaktika, a prenosi Zemlja

Ako je krunska akra analogna naem Drvetu svijeta, logino je da e svjetlosne polarnosti, frekvencije i prizmatiko irenje sustava a kri varirati u odnosu na vremenske cikluse. Energije sustava akri

do jedne e se mjere razviti u skladu s majanskim kalendarom. Budui da sada ulazimo u Osmi podzemni svijet, neki smatraju da se pojavljuje osma akra - nae svjetlosno tijelo u Svetom uni verzumu vremena. Tako moemo razumjeti da energija tzolkina, na dan na koji smo se odluili utjeloviti, ostavlja na nama ener getski otisak koji oblikuje nae svjetlosno tijelo. Taj aspekt naeg svjetlosnog tijela stvara nae osobine, povezane s naim dnevnim znakovima (vidi dodatke B i C). Holografske povezanosti energetskih sustava govore nam da je ovjek odvie ograniena jedinka kada se prouavaju ta energet ska polja koja utjeu na ljudsko zdravlje. Ljudska bia su uvijek dio vee cjeline energija. Taj stav ve su iznijeli raljari, koji po vezuju tipove bolesti s tipovima Zemljinih energija. Drevni isto njaki sustavi, kao to su kineski feng shui i indijski Vastu, sve se vie koriste na Zapadu u svrhu usklaivanja nae okoline s naim duhovnim energetskim poljima. Ako veina tih polja spa da u mikrorezonance Drveta svijeta, a Drvo svijeta stvara razne polarnosti yina i yanga, ljudske bolesti i ozdravljenje mogli bi biti izravno povezani s mijenom energija vremena. Povezanost majanskog kalendara i bolesti vjerojatno e biti pomnije istraivana tijekom Galaktikog podzemnog svijeta, usporedo s rastom nae osjetljivosti na te teme. Tada e biti i vie ozdravljenja od bolesti jer e se micati filteri koji blokiraju svjetlost. Kada napokon do emo do energije 13 Ahau u svim Podzemnim svjetovima, boansko svjetlo e do nas dolaziti posve neometano, to e omoguiti puno dublje iscjeljenje. No, ono to je istinito za duhovnu prirodu ljudskog bia, istini to je i za na planet. Zemljom dominira energetsko polje - polje stvaranja ili svjetlosno tijelo, nastalo prije materije. To energetsko polje organizira globalni sustav akri. Mogue je da je taj sustav poredan uz deblo Drveta svijeta, u zemljopisnoj duini od 12 istono, ali ley linije, Curryjeve i Hartmannove linije, vrtlozi, vo rita, energetske zmije, i drugo, tvore meridijane istog duhovnog tijela. Naravno, to polje stvaranja samo je mirokozmiki odraz polja stvaranja cijelog univerzuma.

No, na prijem informacija iz galaktikog polja stvaranja ovisi o i stoi i ravnotei polova antena. Ravnotea naeg mozga, kao i Ze mlje, iznimno je vana za ispravan prijenos informacija. Mogue je da dananja tehnologija medija gui razvoj intuicije i telepatskih po lja. Najvea prijetnja je svjetonazor Planetarnog podzemnog svijeta, koji Zemlju dri mrtvom tvari koju treba eksploatirati zbog ekonom skih prorauna desne modane polutke. Budui da taj stav negira svrhu stvaranja Zemlje, moe nam se samo osvetiti. Veina medija potjee iz Planetarnog podzemnog svijeta i elektromagnetskim va lovima iri iskrivljenu, materijalistiku sliku svijeta, blokirajui tako prijem kozmikih energija. Glavni organizator planetarnog sustava akri, Drvo svijeta, pulsira u ritmu koji opisuje majanski kalendar. Kroz njega je povezan pla netarni sustav meridijana i ritmovi boanskog stvaranja. Doslovno reeno, unutarnja jezgra Majke Zemlje ima otkucaje srca koji odgo varaju frekvenciji mijena Neba.

Slika 9.3 Mogui sustav globalnih akri, poredanih uz deblo Drveta svijeta.Tako er je prikazan oblik dvostruke zmije, koji je predloio Robert Coon

To je puls nae evolucije, zabiljeen u majanskom kalendaru. Majka Zemlja nije neto ispod nas, o emu se mi iz milosra brinemo. Ona je neto vee od nas, neto s im moramo biti u rezonanci kako bi smo napredovali prema prosvjetljenju. Drevno proroanstvo, koje prenosi Alejandro Oxlaj, lan vijea Quiche-Maja, govori: "Vrijeme 12 baktuna i 13 Ahau blii se, oni e biti meu nama i braniti Majku Zemlju." Tako dolazimo do energije 13 Ahau, kada e naa rezonanca s Majkom Zemljom biti savreno ra zvijena, a na opstanak zajamen. Zato bi energija 13 Ahau mogla spasiti Zemlju? Zato to se tada mijenja percepcija Zemlje i nitko je vie nee vidjeti kao sirovinu za eksploataciju. Taj novi pogled na prirodu bit e nepovratno ustano vljen s energijom 13 Ahau. Promijenit e se i naa percepcija Venere, zbog dogaaja u naoj bliskoj budunosti.

SLAVLJENJE JEDINSTVA: VENERIN PRIJELAZ NA MAJANSKI KALENDAR

Pogled na Veneru na Suncu daleko je najplemenitiji u astronomiji. Edmund Haley, kraljevski astronom, 1691. Maje su uvijek tovale Sunce, kao i mnogi drevni narodi koji su osje ali duboku povezanost s izvorom svega ivota. Sunce je bilo simbol i izraz bezuvjetne boanske ljubavi u cijeloj povijesti ovjeanstva jer je uvijek davalo svjetlo i toplinu, a nita nije trailo zauzvrat. Izgleda da je Sunce prenosilo kozmike i galaktike informacije te utjeca lo na ivot u cijelom Sunevom sustavu. Budui da se pribliavamo dobu svjetla 13 Ahau, moemo se zapitati to e to znaiti za na odnos sa Suncem. Maje su takoer pomno prouavale Veneru i njene faze, znali su da je pet Venerinih sinodikih ciklusa od 584 dana jednako osam Zemljinih godina (manje dva dana). Venera je smatrana manifestacijom Quetzalcoatla, koji je rtvovao samog sebe tako to se bacio u vatru i postao taj planet. Maje su, na razne naine, pokuavale otkriti kako

je Venerino gibanje utjecalo na tzolkin. U Codexu Dresdensisu Ve nerine tablice igraju vanu ulogu. Maje su Venerine faze vidjeli kao simbol smrti i ponovnog raanja. Mislilo se da se, u osam dana Ve nerinog nestanka iz uloge veernje zvijezde i pojave u ulozi jutarnje zvijezde, Quetzalcoatl vraa u Podzemni svijet. Budui da se pribliavamo prosvijetljnoj svijesti Univerzalnog pod zemnog svijeta, naa se percepcija stvarnosti mijenja, pa tako i nain na koji gledamo na Sunce. To ne znai da e Sunce opet postati nae boanstvo. Ljudska e se svijest tako izmijeniti da e se sve materi jalno istovremeno smatrati i duhovnim. Na neki e nain to biti pri sjeanje na razdoblje prije Pada i povratak u Rajski vrt. Svi predmeti i fenomeni bit e izrazi ive boanske sile koja proima kozmos i iji smo sastavni dio. Na dubljoj razini, kozmos e se smatrati izrazom boanskog. Svi filteri koji su blokirali na vid nestat e kada stvara njem bude dominirala energija 13 Ahau. Tu konanu preobrazbu ljudskog uma u um svjetla obiljeit e astro nomski fenomen nazvan Venerin tranzit (slika 9.4), tj. Venerin pro laz ispred Sunca. Venerini tranziti obino se dogaaju u parovima, a zadnji su ih put astronomi vidjeli 1761. i 1769. godine, te 1874. i 1892. Jedan e se dogoditi 8. lipnja 2004., a drugi 6. lipnja 2012. Veina ovjeanstva znat e za njih zbog suvremenih naina komu nikacije. Venerin tranzit nee se morati promatrati s neke odreene

Slika 9.4 Prolazak Venere ispred Sunca. Skicu je 1769. godine nacrtao J. Ewing za Ameriko filozofsko drutvo.Takav prolazak diska ispred Sunca traje otprilike sedam sati

lokacije i bit e vidljiv sa svih strana svijeta (kroz jako zatamnjene naoale). Tijekom tog sedmerosatnog prolaska Venere ispred Sunca, Sunce e posluiti kao kozmiko ogledalo ovjeanstva. To je idealna pri lika za meditaciju, u kojoj emo teiti prosvjetljenju ovjeanstva i prelasku na majanski kalendar. To e biti slavljenje duhovnog je dinstva ovjeanstva - blagdan Slavljenja jedinstva. To e se dogoditi dva dana nakon sredine Tree noi Galaktikog podzemnog svijeta (4 Ahau, 6. lipnja 2004.) i najavljuje povratak nevidljivog Drveta svijeta, ije e prve manifestacije postati jasne tijekom etvrtog dana. Venerin tranzit prilika je da se svi ljudi ujedine u duhovno jedinstvo i uvide da smo svi na putu ka pros vjetljenju, tj. cilju kozmikog plana. Taj povratak Quetzalcoatla u Podzemni svijet (on se, inae, smatrao boanstvom koje je izmisli lo kalendar) znai povratak tradicionalnog majanskog kalendara. Ponovno e se uspostaviti dio naeg kolektivnog znanja, to e nas voditi ujedinjenju globalne kulture. Svi ljudi svijeta sudjelovat e u tom dogaaju. Povratak Quetzalcoatla takoer znai povratak cjelovitosti ovje anstva, jer e svjetlo koje sja na istonu hemisferu uravnoteiti ono na zapadnoj. Za one koji trae prosvjetljenje, namjera je ujedi niti ta dva aspekta naeg postojanja. Slavljenje jedinstva nije povezano s astrologijom. Ne znai da e se na Zemlji odmah dogoditi neto zbog Venere. Kozmos e nam ponuditi priliku, jedinstveno zrcalo u kojem se ovjeanstvo moe vidjeti dok kree prema prosvjetljenju. Venerin tranzit prilika je koja ne znai nita ako se ne iskoristi. Meditacija tijekom Venerinog tranzita treba imati oblik Geja me ditacije. To znai da svoju glavu zamislite unutar unutarnje jezgre Zemlje. Oi postavite na havajsko otoje, tako da se vaa lijeva mo dana polutka poklapa sa zapadnom hemisferom, a desna s isto nom. Tako ete biti u potpunosti usklaeni s globalnim poljem stvaranja koje organizira Drvo svijeta i s njegovom rezonancom. Takoer, moete svoju glavu zamisliti okruenu galaktikom sfe rom koju simetrala dijeli na vae dvije modane polutke.

Najmoniji nain odbacivanja kulturolokog transa materijalisti kog kalendara je obiljeavanje vanih smjena energija monim ce remonijama ili globalno sinkroniziranim meditacijama. Njihov bi ritam trebao biti isti kao onaj koji je nekad slijedio majanski ahaoub (vidi sliku 1.5). Trebale bi se obavljati na smjenama tuna i polu-tuna (slika 9.5) na dane Ahau u pravom kalendaru tzolkina. Ako se moe uspostaviti takav ritam, koji poinje na dan 4 Ahau, 6. lipnja 2004., i ponavlja se svakih 180 dana, to bi dalo izniman doprinos dostizanju
Datum 6. lipanj 2004. 3. prosinac 2004. 1. lipanj 2005. 28. studeni 2005. 27. svibanj 2006. 23. studeni 2006. 22. svibanj 2007. 18. studeni 2007. 16. svibanj 2008. 12. studeni 2008. 11. svibanj 2009. 7. studeni 2009. 6. svibanj 2010. 2. studeni 2010. 1. svibanj 2011. 28. listopad 2011. Vladajua energija 4 Ahau 2 Ahau 13 Ahau 11 Ahau 9 Ahau 7 Ahau 5 Ahau 3 Ahau 1 Ahau 12 Ahau 10 Ahau 8 Ahau 6 Ahau 4 Ahau 2 Ahau 13 Ahau Tun 5.9.0 6.0.0 6.9.0 7.0.0 7.9.0 8.0.0 8.9.0 9.0.0 9.9.0 10.0.0 10.9.0 11.0.0 11.9.0 12.0.0 12.9.0 13.0.0 Faza Sredina Tree noi Poetak etvrtog dana Sredina etvrtog dana Poetak etvrte noi Sredina etvrte noi Poetak Petog dana Sredina Petog dana Poetak Pete noi Sredina Pete noi Poetak estog dana Sredina estog dana Poetak este noi Sredina este noi Poetak Sedmog dana Sredina Sedmog dana Zavretak Sedmog dana

Slika 9.5 Venerini tranziti u majanskom kalendaru. Prikazani su gregorijanski datumi za dane Ahau, koji prethode polu-tunovima i tunovima Galaktikog pod zemnog svijeta. Ti su dani vrlo vane prilike za meditaciju koja vodi globalnoj sinkronizaciji s boanskim planom prosvjetljenja

prosvijetljenog stanja ovjeanstva. Sudjelovanje u meditaciji ne ovisi o religiji, filozofiji ili duhovnoj tradiciji. Kroz Venerine tranzite kozmos poziva svakoga na sudjelovanje u stvaranju kolektivnog uma jedinstva, koji e nas pripremiti za posti zanje bezvremene kozmike svijesti. Budui da je majanski kalendar izraaj duhovnog kozmikog tijeka, on je u rezonanci s boanskim vremenskim planom. Za one koji tra e cjelovitost, Venerini tranziti su prilika za intuitivni pristup ener getskim promjenama, koje su dio kozmikog vremenskog plana. Organiziranje i sudjelovanje u takvim meditacijama pridonijet e pojavi polja intuicije i telepatije meu ljudima. S poetkom na dan 4 Ahau (6. lipnja 2004.), mogu se organizirati globalne meditacije prema smjeni tuna. To e podrati shvaanje tijeka kozmikog vre menskog plana i uskladiti ljude s velikim energetskim promjenama Galaktikog podzemnog svijeta. Dani od 6. do 8. lipnja 2004. oznait e poetak Venerinog tranzi ta u majanski kalendar. Gregorijanski datum 6. lipnja oznaava vrlo vanu smjenu polu-tuna na dan 4 Ahau, energiju koja je nekada do nijela Isusova uenja (vidi sliku 4.6). To je takoer zadnja energija tradicionalnog Dugog odbrojavanja. Energija 4 Ahau e se ravno mjernije rairiti po svijetu na dan 6 Ik (6 Ehecatl, aspekt Quetzalcoatla), na dan Venerina tranzita. Aktivnosti na energijama 4 Ahau, 5 Imix i 6 Ik u svakom e od nas stvoriti svijest s integriranim enskim i mukim te istonim i zapadnim aspektima. Prelazak na majanski kalendar nee biti rezultat nekog zakona, kao prijelaz na gregorijanski kalendar 1582. godine. Mora doi do smjena energija. Vee skupine ljudi trebaju prepoznati energetske promjene koje mnogi ve podsvjesno doivljavaju kao dio kozmikog plana, a to nam moe pruiti Slavljenje jedinstva. Prelazak na majanski ka lendar nije projekt odvojen od naeg puta prema prosvjetljenju. On je jedna od najvanijih uputa koje ovjeanstvo ima. Glavni razlog za koritenje majanskog kalendara je to to nam on pokazuje put prema prosvjetljenju. Ne smijemo zaboraviti da prvi Venerin tranzit ukazuje na drugi, koji e se dogoditi 6. lipnja 2012. godine, nakon dovrenja kozmikog

plana. ak i ako taj datum nema znaenja u majanskom kalenda ru, drugi Venerin tranzit moe se smatrati znakom za prosvjetljenje ovjeanstva. Moda e posluiti za izraavanje zahvalnosti Suncu i boanskom planu te tako stabilizirati prosvijetljeno stanje. Moda emo tada kolektivno razumjeti znaenje kozmikog zrcala.

UNIVERZALNI PODZEMNI SVIJET

I vidjeh veliko bijelo prijestolje i Onoga to sjede na nj... Otkrivenje 20,11 A to zna ti to je Dan sudnji, Dan kad nee vladati dua za duu nimalo, a komanda e tog dana biti Allahova. Sura 82,17-19, Kur'an

Duhovna bia e ostati kako bi stvorila jedan svijet i jedan narod pod vlau Stvoritelja. Proroanstvo plemena Hopi Univerzalni podzemni svijet svrha je sveg stvaranja. Sve sukobljeno tada e se sjediniti u svjetlu, to e nam omoguiti da razumijemo sve oko sebe. Sve ograniavajue misli nestat e. Deveti podzemni svijet moe se smatrati Bojim darom, budui da ne stvara samo ra vnoteu nego i prosvjetljenje, koje je izraz boanske milosti. Tada emo shvatiti to je zapravo boanski plan i bit emo prepuni zahval nosti prema Stvoritelju. Istovremeno emo shvatiti svoju boansku prirodu i bit emo jedno sa Stvoriteljem. Ne iznenauje postojanje nekoliko mitova iz razliitih krajeva svijeta koji govore o Devet svjetova. U nordijskoj tradiciji postoji mit da se kozmos sastoji od Devet svjetova, a on se pojavljuje i u predanjima plemena Hopi. Znai, ne radi se samo o karakteristici majanskog ka lendara.

Pri kraju majanskog kalendara, s jedne strane osjeat emo kako vrijeme sve bre prolazi, a s druge, kako se uope ne mie. Prosvijetlje na svijest Univerzalnog podzemnog svijeta preplavit e ovjeanstvo u valnom gibanju Trinaest neba, koje e trajati 260 dana (ili 234, ako e trajati samo jednu dvadesetinu Galaktikog podzemnog svijeta). Radi se o frekvenciji promjena koja je via nego ikad. No, imamo razloga vjerovati da e "vrijeme" zavriti, budui da je ono koncept kojeg prenosi lijeva modana polutka. Kada se dvije modane polu tke uravnotee, doista emo iskusiti ivot u sadanjosti.

Slika 9.6 Svi smo jedno. Univerzum, naa galaktika, na planet i sve to ivi pod jednim je zakonom stvaranja i sinkronizirano s energetskim promjenama koje opisuje tzolkin. Neemo u potpunosti iskusiti nau sudbinu do Sedmog dana Univerzalnog podzemnog svijeta. Zadnji uinal stvaranja poinje 8. listopadaizavrava na dan tzolkina 13 Ahau, 28. listopada 2011. godine. Tada e se ispuniti svrha stvaranja

Taj paradoks teko je rjeiv za one kojima jo dominiraju dualnosti niih Podzemnih svjetova. Ego, koji je sluio dualistikom umu, je dnostavno ne moe preivjeti u Univerzalnom podzemnom svijetu jer nije u skladu s jedinstvenim poljem svjetla koje e tada vladati svijetom. Nekada je on bio vaan za opstanak, a sada ga moe ugro-

ziti. U Podzemnom svijetu, kojim dominiraju jedinstvo i prosvjetljenje, nee biti mogue misliti i djelovati u okviru dualistikih obrazaca. U frekvenciji koja e vladati Univerzalnim podzemnim svijetom, s mijenama Dana i Noi svakih 20 kina, um e se mo rati odvojiti kako ovjek ne bi kolabirao. Tako se konflikt izmeu dualistikog uma i Univerzalnog podzemnog svijeta moe rijeiti samo "ubojstvom" ega i stvaranjem prostora za prosvijetljeno bie. Kalki govori kako e nam pomoi u tome. Takva pomo e nekom biti dobrodola, dok e se neki samo htjeti predati boanskoj milo sti. Namjera i poniznost svakog od nas odredit e ishod. Tada emo moi i prolost promatrati iz druge perspektive i moi emo doista opratati. U Otkrivenju je to ovako opisano: "I obrisat e svaku suzu s oiju njihovih i smrti vie nee biti, ni tuge, ni jau ka, ni boli vie nee biti. Sve to je prije bilo, nestalo je." Iz perspe ktive Univerzalnog podzemnog svijeta, prolost e nestati. Do 2011. godine dualistiki e um slabjeti i svi sukobi ovjean stva s niih razina bit e rijeeni. Stari poredak nee vie biti stva ran. Napredne tehnologije, koje je stvorio dualistiki um, nai e svoje mjesto u slubi ovjeanstva i ivog kozmosa te vie nee biti orue dominacije. Svi oblici vladavine postat e prolost. Sve hijerarhije e se sruiti. Nestat e dominacija jedne due nad dru gom i nee biti potrebe za vladom koja je poput ega drave. Bit e prihvaeno da sva ljudska bia jednako vrijede i da su sva manife stacija Boanskog. Sve e ograniavajue misli nestati. Kada se to dogodi, moi emo iskusiti jedinstvo sa svime to po stoji, iz trenutka u trenutak. Takva vrsta doivljaja omoguit e potpuno uivanje u sadanjem trenutku. Ljudi se vie nee osjeati odvojenima od Boga. Nema smisla ekati da se neto dogodi 2012. godine. Nakon 28. listopada 2011. godine nee biti mogue ostati neprosvijetljen jer ovjek s dualistikim umom nee moi biti u rezonanci s boan skom stvarnou pod jednim gospodarom - Stvoriteljem. Mudro je pripremiti se tako to emo uroniti u kozmiki tijek vremena, nastojei prevladati utjecaj dualistikih Podzemnih svjetova. Uni verzalni podzemni svijet pogodovat e stanju ljubavi i radosti, a

nakon to se ono postigne, povratak na dualistiko stanje nee biti mogu. Prosvjetljenje koje nam taj ciklus donosi znai potpuno opratanje prolosti, koje e se proiriti i na Boga jer se i njega, zbog niih Podze mnih svjetova, ponekad smatralo neprijateljski raspoloenim. Kada se u svim Podzemnim svjetovima dostigne energija 13 Ahau, nee biti filtera koji blokiraju nae jedinstvo s Bogom. Svi emo ivjeti u Novom Jeruzalemu nakon postizanja prosvjetljenja i uspona kroz Devet podzemnih svjetova. Tada e ovjeanstvo biti spremno za vrh Kozmike piramide i ivjet e, s potpunim uivanjem, u sadanjosti. Zavrit e ciklusi stvaranja koji su gradili Kozmiku piramidu. Poet e ivot Univerzalnog ovjeanstva.

...I NAKON NJEGA

U povijesti ovjeanstva vidjeli smo kako novoj svijesti treba vreme na kako bi se manifestirala u popunosti. Realistino je oekivati isto i za novu univerzalnu svijest, koja e se uspostaviti kao Nebo na dan 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. Ahau (28. listopada 2011.). ak i ako status ovjeka kao marionete stvaranja nestane zbog utjecaja te kozmike energije, ne bismo trebali oekivati da e ona odmah pri jei u svoj stabilni oblik. Stoga e 2012. godina biti razdoblje tijekom kojeg e se mnogi ljudi navikavati na tu novu kozmiku svijest. Ako nita drugo, trebat emo se priviknuti da su svi oko nas prosvijetljeni i da nas eka tisuljee mira - Zlatno sunevo doba. To ne znai da poinje "novi ciklus". To je kraj svih ciklusa. Sa smru ega u Univerzalnom podzemnom svijetu, Neba e podra vati svijest u kojoj nema unutarnjih sukoba i koja ne stvara vanjske sukobe. U 2012. godini mnogi e se pojedinci trebati prilagoditi tom novom stanju. Za konano uspostavljanje nove svijesti bit e vane proslave Venerina tranzita 6. lipnja 2012. One e biti izrazi zahvalno sti boanskom kozmosu za put koji smo proli. I majanski i kranski izvori govore o nestanku smrti na kraju vre mena, a istonjake tradicije govore o prosvjetljenju kao o besmr tnosti. Drevne tradicije ukazuju u jednom smjeru: bezvremenom,

prosvijetljenom slanju kozmike svijesti. Moemo se s pravom za pitati: Kome e tada trebati kalendar? Majanski kalendar e zavriti, .1 njegova uporaba postati besmislenom. Kalendar je poput stubita koje je nuno da doemo do vrha, no kad doemo na vrh, tada ono gubi svoj znaaj. U godini 2011., kada svi Podzemni svjetovi dosegnu energiju 13 Ahau, zavrit e se boanski proces stvaranja. U prirodi ljudskog bia je da ivi potpuno slobodno, u skladu sa svojim izbo rima. Tada postaje nemogue predvidjeti budunost ovjeanstva. Bit emo potpuno slobodni stvarati svoju sudbinu. ovjeanstvo e ivjeti u pravoj slobodi, radosti i miru.

Ekonomski ciklusi
Ako majanski kalendar opisuje valno kretanje evolucije ljud ske svijesti, moe se pretpostaviti da ima i svoj komentar na stvaranje uspona i padova svjetske ekonomije. Iako dosad ni tko nije govorio o tome, to ne znai da majanski kalendar ne opisuje ekonomske promjene. Suvremeni u ekonomski sustav, u nedostatku bolje rijei, nazvati kapitalistikim, iako se radi o terminu s proturjenim implikacijama. Dananji ekonomski sustav, kako god ga mi nazvali, proao je znaajnu transformaciju zbog utjecaja kre ativnih impulsa Drveta svijeta. On nije statian. No, od 5. si jenja 1999. godine uli smo u novi Podzemni svijet, stoga je logino oekivati znaajne transformacije gorespomenutog sustava. Pravo je vrijeme da se zapitamo to e se dogoditi s tom apstraktnom kapitalistikom" svjetskom ekonomijom. Netko bi se mogao protiviti pridjevu apstraktan, budui da ekonomija, po njihovom miljenju, ima opipljivu fiziku prirodu: roba se transportira i prodaje po cijelom svijetu, a novac mijenja vlasnike. Ipak, sile koje pokreu suvremenu ekonomiju apstraktne su. Kako bismo uvidjeli tu neopiplji vu prirodu kapitalistike ekonomije, upustit emo se u jedan misaoni eksperiment. Pretpostavite da su, iz nekog razloga, svi podaci u svim raunalima na svijetu izbrisani - svi rau ni, dionice, i tako dalje, vie ne postoje. To bi za mnoge bilo katastrofalno, no bi li izgubili neto od stvarne vrijednosti? Oito ne! Svi prirodni resursi, zgrade, strojevi, roba i ljudsko znanje ostali bi nedirnuti. Nita od prave vrijednosti ne bi bilo izgubljeno, ivot bi se i dalje mogao neometano odvijati (ako ne uzmemo u obzir emocionalne reakcije na takav do gaaj).

Naravno, ako su izgubljene samo apstraktne vrijednosti, to nas na vodi na jedan logian zakljuak: sav papirnati i elektroniki novac koji trenutano krui tritem posve je bezvrijedan. Apstraktna eko nomija zapravo je poput igranja Monopolya, a jo uvijek je prisutna samo zato to su se svi sloili s njenim pravilima koja kau da pa pirnati i elektroniki novac (brojke na zaslonu u banci) imaju vrije dnost. Potvrda te vrijednosti samo je intelektualna. To ima posljedice. Budui da oscilacije Drveta svijeta, koje opisuje majanski kalendar, igraju kljunu ulogu u oblikovanju mentalne po vijesti ovjeanstva, to takoer znai da ekonomski ciklusi ovise o izmjenama kalendarskih baktuna i katuna koji odraavaju te oscila cije. Takoer, ekonomija utemeljena samo na mentalnom dogovoru mora biti vrlo osjetljiva na te oscilacije koje oblikuju nae umove u svim Podzemnim svjetovima. S poetkom novog Podzemnog svije ta, razumno je oekivati radikalne promjene u svjetskoj ekonomiji. Tu fazu moramo opisati pomou znanja o prolim promjenama u svjetskoj ekonomiji. Moemo poeti s procjenom utjecaja smjena baktuna u majanskom Dugom odbrojavanju. Tehnoloki razvoj bio je rezultat usklaenosti ljudske svijesti s valovima koje stvara Drvo svijeta. Ovdje neu detaljno opisivati taj proces. Dovoljno je rei da je, otprilike u vrijeme poetka Velikog ciklusa (3115. godine pr. Kr.), prvi put koritena bronca u Sumeru, Anatoliji i Kreti - to je znai lo da su ljudska bia napustila kameno doba. U duhovnom smislu, poetak tog novog Nacionalnog podzemnog svijeta (kojeg je razvilo 13 baktuna Velikog ciklusa) znai da Drvo svijeta (Drvo ivota koje oscilira na 12 istone zemljopisne duine) stvara globalno dvojno polje stvaranja, u biblijskom Postanku nazvano Pad ovjeka". Pozi tivna strana tog polja, koje favorizira zapadnu, analitiku hemisferu, tehnoloki su napreci koje ono nosi, ukljuujui i metalurgiju (ona je metaforiki predstavljana kao znanje dobiveno od konzumiranja voa s drveta spoznaje dobra i zla). Metalurgija je, za razliku od svih prijanjih zanata, bila tako specijalizirana aktivnost da je trgovina, ili barem trampa, postala nuna. Meutim, negativna strana takvog dualistikog razmiljanja bilo je organizirano ratovanje i klasne po djele u drutvu (Adam i Eva su, nakon konzumiranja jabuke, mogli

2011. dvojni bog-stvoritelj Papirnate novanice u vedskoj, 1661. 1617. bog prije zore 1223. boica raanja Prve papirnate novanice u Kini, 806. 829. bog tame 434. bog svjetla 40. bog kie i rata Prvi zlatni novii (kralj Knoisos, 540.-560. pr. Kr.) Prvi novii (zlatni i srebrni u Lidiji, oko 650. pr. Kr.) 355. pr. Kr. bog kukuruza i ivota

Rimski novii (prvi standardizirani sustav kovanog novca)

749. pr. Kr. bog smrti Kauri koljka koristi se u Kini kao valuta; mogui bronani novii (oko 1400. pr. Kr.) 1144.pr.Kr. boica ljubavi i raanja 1538.pr.Kr. bog Sunca i ratnika Prvi komadi plemenitih metala sa igovima (oko 2000. pr. Kr.) 1932.pr. Kr. boica vode 2326. pr. Kr. bog zemlje 2721.pr.Kr. bog vatre i vremena 3115.pr.Kr.

Izmjerene teine srebra

Slika A.l Nacionalni podzemni svijet i njegov razvoj platenih sredstava

raspoznavati dobro i zlo). Kreativnost i odvojenost projekcije su du alistikog uma koje je Drvo svijeta stvaralo od zaea Nacionalnog podzemnog svijeta. Svjetska ekonomija nije postala poput Monopolyja zbog trampe, ve zbog razvoja platenih sredstava. Slika A.l pokazuje kako su se ona razvijala tijekom sedam Dana, sedam baktuna kojima dominira dual nost. Svakim impulsom (svakog Dana), koji ide u korist lijevoj polu tki mozga, ovjeanstvo je uinilo korak naprijed u razvoju apstrak tnog, standardiziranog platenog sredstva. Taj razvoj tee od vaganih komada srebra u prvom Danu do papirnatih novanica u sedmom. Prvi zlatni novii pojavili su se tono na sredini cijelog Podzemnog svijeta. Tako moemo vidjeti kako su impulsi Drveta svijeta utjecali na stvaranje sve apstraktnijih naina razmjene dobara. Dani su razdoblja u kojima Drvo svijeta potie kreativnost. Na taj nain moemo razumjeti stvaranje apstraktne ekonomije. Zadnji ko rak bilo je dovrenje Trinaestog neba (kojim, prema Aztecima, vlada dvojni bog Ometeotl/Omecinatl), a zapoelo je u ranom sedamnae stom stoljeu. vedska je bila prva europska zemlja koja je 1661. godine uvela pa pirnate novanice. Kina je, naravno, nekoliko stoljea prije toga ko ristila papirnati novac, ali to je bilo drukije. vedska valuta nije bila raun za odreene sume napisan na ime primatelja, ve su to bile anonimne novanice s odreenom vrijednosti. Taj poetni ekspe riment bio je ispred svog vremena i nije uspio zbog brze inflacije (upravitelj Centralne banke je zbog toga morao u zatvor). Zamisao o papirnatim novanicama primijenila je i Engleska banka (Bank of England) 1694. godine, proirivi ih u 18. st. i na svoje amerike ko lonije. Openito govorei, vladavina Ometeotla/Omecinatla tim Nebom znai jake tendencije k apstraktnom razmiljanju, a primjeri za to su znanstvena revolucija, protestantizam i papirnati novac. To su men talne tvorevine tipine za lijevu polutku mozga, kroz koju se prenosi analitiko razmiljanje i matematiko raunanje. Vladavina Omete otla/Omecinatla takoer je oznaila poetak etiristogodinje vlada vine zapadnog svijeta; tada je poela izgradnja imperijalne Britanije.

Budui da je mentalno ustrojstvo, dominantno u ovom baktunu, ilo u prilog Zapadu i, kroz holografsku rezonancu, u prilog lijevoj mo danoj polutki, nije nikakvo udo to se papirnati novac iz vedske proirio poglavito na Zapad. Brojne europske zemlje nisu poele ko ristiti papirnati novac sve do poetka devetnaestog stoljea. Mentalni znaaj prelaska na papirnati novac vrlo je velik. ivotne su vrijednosti bile prevedene na apstraktne iznose zapisane na ko madima papira. Tada je jo postojala mogunost zamjene novanica za zlato. Bez obzira na to, uporaba papirnatog novca bila je jedna od znaajnih faza u procesu ovjekovog otuivanja od prirode (koje je jedan od aspekata Pada ovjeka, dovrenog s Trinaestim nebom) i poetak apstraktnog, distanciranog pogleda na Zemlju kao materi jal za eksploataciju, zasnovan na proraunima lijeve polutke mozga. Dok je uporaba papirnatog novca pripremila teren kapitalizmu, za daljnji je razvoj bio nuan jo jedan korak: industrijska revolucija. Industrijska revolucija poela je s Planetarnim podzemnim svijetom 1755. godine, a nagovijestili su je izumi poput spinning jenny (vretena na kojem je bilo mogue iz kudjelje ili pamuka odjednom namatati vie kalema konca ili vune) 1764. godine, te Wattovog parnog stroja 1769. godine. Daljnji industrijski razvoj, koji se dogodio na poetku Dana ovog Podzemnog svijeta, izvan je interesne sfere ovog teksta: bavimo se ekonomijom, a ne tehnologijom. Kako bismo prouavali ekonomske cikluse, prvo moramo uzeti u obzir znaajne ekonomske krize unutar Podzemnog svijeta, nazna ene na slici A.2. U taj kronoloki pregled uvrtene su samo meu narodne ekonomske krize - one koje su se dogodile u vie velikih ze malja istovremeno. Pogledajte kako sve Noi u podzemnom svijetu poinju recesijama ili ekonomskim krizama. To postaje posve oito kada pogledamo poetke kasnijih Noi - 1893., 1932. i 1975. - koje su i danas najpoznatije. Kriza iz 1893. godine imala je epitet velika" jer ljudi do tada nisu doivjeli nita slino. Meutim, burzovni slom 1929. godine i kriza koja je uslijedila bili su mnogo gori, pa je to razdoblje dobilo ime velika ekonomska kriza". Najgora godina za meunarodnu trgovinu bila je 1932., kada je po ela peta No. To to je najgora kriza u povijesti poela s vladavinom

2011. dvojni bog-stvoritelj 1992. bog prije zore

Poetak razdoblja brzog rasta (1991.) Poetak razdoblja sporijeg rasta (energetska kriza 1973.-1975.)

1972. boica raanja 1952. bog tame 1932. bog svjetla 1913. bog kie i rata 1893. bog kukuruza i ivota Ekonomska kriza u Njemakoj i SAD-u (1873.) 1873. bog smrti Ekonomska kriza u SAD-u, Engleskoj i kontinentalnoj Europi (1857.) 1854 boica ljubavi i raanja Ekonomska kriza u Engleskoj (1836.), SAD-u (1837.) i Francuskoj (1838.) Ekonomska kriza u Engleskoj i SAD-u (1819.) 1834. bog Sunca i ratnika 1814. boica vode 1794. bog zemlje Ekonomska kriza u Londonu i Amsterdamu (1772.) 1775. bog vatre i vremena

Poetak razdoblja pojaanog rasta (rane pedesete godine dvadesetog stoljea)

Velika ekonomska kriza (1929. u SAD-u, 1931 .-1933. u Europi)

Ekonomska kriza u Francuskoj (1907.)

1755.

Slika A.2 Planetarni podzemni svijet i njegove ekonomske recesije te razdoblja rasta s vladajuim boanstvima Dana i Noi

Tezcatlipoce, boga tame, nimalo ne iznenauje one koji su upoznati s razliitim energijama majanskog kalendara. Godina 1972. prva je godina sporijeg rasta nakon neprekinute ekonomske ekspanzije koja je uslijedila nakon Drugog svjetskog rata. Na prvi pogled, bio je to rezultat energetske krize, a zapravo se radilo o utjecaju nove Noi. Na slici A.2 su Dani razdoblja manje ili vie stalnog rasta. Razdo blja jakog rasta oiti su u estom i sedmom Danu. To ne iznenauje znamo li da tijekom Dana Drvo svijeta potie mentalnu kreativnost. Sedmi Dan poeo je s vrlo dugim razdobljem neprekinutog rasta u zapadnim zemljama, osobito u SAD-u. Devedesetih godina prolog stoljea ekonomska se politika inila vrlo uspjenom - brojne ino vacije u raunalnoj industriji i telekomunikacijama stvorile su men talno pouzdanje u neprekidni, stalni rast. Na slici A.2. vidimo da su neki Dani s poetka ovog Podzemnog svijeta poeli s ekonomskim krizama jer su novi proizvodi i ideje - rezultat novih impulsa kre ativnosti - stvorili manjak financijskih sredstava. Tako su ponekad i poeci Dana imali financijske krize, ali one nisu bile teke poput onih na poecima Noi ovog Podzemnog svijeta. Svjetska ekonomija se (zato to potjee od tih impulsa), barem od sredine devetnaestog stoljea, ekonomski razvijala prema ciklusu katuna (koji iznosi 20 tuna ili 19,7 godina). Harvardski ekonomist Simon Kuznets pokazao je da ovaj uzorak slijedi i dvadesetogodinji ciklus akumulacije kapitala u SAD-u. Nakon ulaska u dvadeseto sto ljee, kraa razdoblja rasta bila su dodana duim ciklusima, od kojih je veina imala razdoblja rasta od pet i deset godina. Moemo ih gle dati kao nijanse ciklusa katuna, a kako se Galaktiki podzemni svijet sve vie pribliavao, ti visokofrekventni ekonomski ciklusi, odrazi majanskih razdoblja holtuna (pet tuna) i lahuntuna (deset tuna), po stali su izraeniji. Donedavno je u svjetskoj ekonomiji bio dominan tan petogodinji ekonomski ciklus. Stari su narodi znali da vibracije Drveta svijeta stoje iza svega: u drevnoj se Skandinaviji govorilo da e grane Drveta svijeta drhtati bre kada e se svijet pribliavati svom zavretku - sada vidimo rezultate toga. Moramo imati na umu da je na pogled na ekonomske cikluse dru kiji od onoga u ekonomskih znanstvenika, koji nikada nisu mogli

objasniti postojanje ekonomskih ciklusa. Majanski vremenski ci klusi ne ponavljaju se unedogled - oni imaju svoj kraj - 28. listopad 2011. godine - kada e se svijet uravnoteiti i ekonomski ciklusi dovriti. (Ekonomija" e tada biti u slubi prosvijetljenih, stresni utjecaji promjenjive ekonomije nee vie postojati.) Sada, kad smo vidjeli kako su ciklike promjene u ekonomiji re zultat valnog gibanja koje opisuje majanski kalendar, moemo se vratiti problematici apstraktnih ekonomskih vrijednosti. Kljuni indikator te apstrakcije je jaina veze globalne igre Monopolya" i stvarnih vrijednosti - to jest, do koje se mjere papirnati novac moe zamijeniti zlatom (zlatnim standardom). Zanimljivo je pra titi glavne korake u Planetarnom podzemnom svijetu pomou pri mjera amerike ekonomije, koja je utjelovljenje zapadnjakog ka pitalizma (slika A.3). Vidljivo je da na poecima Dana veza izme u dolara i zlata jaa, a na poecima Noi slabi. Na poetku ovog Podzemnog svijeta, kada su dolari bili napravljeni od plementitih metala, nije bilo apstrahiranja prave vrijednosti. No, kada je na po ecima Noi ukinut zlatni standard, novac je izgubio izravnu vezu s pravim vrijednostima. Od 1972. godine svjetski monetarni sistem nije bio temeljen na zlatnom standardu, izgubivi tako uporite u pravim vrijednostima. Slika A.3 jedan je od najzornijih prikaza valnog gibanja boanskog plana. Moglo bi se rei da se sastanak u Bretton Woodsu, na kojem su utvrene smjernice ekonomije poslije Drugog svjetskog rata, do godio 1944. godine, to nije u skladu s majanskim kalendarom. No, taj je sastanak samo naveo nekoliko zamisli, ija je primjena poela puno kasnije. Nisu primjenjivane sve do 1950. godine. Nekoliko zapadnoeuropskih zemalja nije imalo konvertibilne valute sve do poetka pedesetih godina dvadesetog stoljea. Sustav Bretton Woodsa - prema kojem je amerika vlada jamila stranim vladama razmjenu njihovih dolara za zlato - stupio je na snagu oko 1952. godine, kada je poeo esti Dan ovog Podzemnog svijeta. Majanski kalendar obino ne opisuje kada su ideje zaete, nego kada se pro vode u djelo. Na kraju tog Dana, 1972. godine, u svjetskom finan cijskom sustavu ukinut je zlatni standard.

2011. dvojni bog stvoritelj

1992. bog prije zore

Ukinut Bretton Woods sustav (1972.)

1972. boica raanja

Primjenjuje se bretonvudski sustav (1950.-1954.), a amerika vlada obeava da e dolare drugih zemalja zamijeniti zlatom Federalne rezerve povlae sve zlatne dolare iz opticaja (1933.)

1952. bog tame

1932. bog svjetla 1913. bog kie i rata

Zakonski je utemeljen zlatni standard (1914.) Osnovane Federalne rezerve (1913.)

1893. bog kukuruza i ivota

Amerika vlada uspostavlja monopol na kovanje dolara (1873.) Inozemni zlatni novii zabranjeni kao plateno sredstvo (1857.)

1873. bog smrti

1854. boica ljubavi i raanja De facto zlatni standard (1834.) 1834. bog Sunca i ratnika 1814. boica vode

Prvi ameriki dolari iskovani od srebra i zlata (1794.) Kontinentalna valuta (vrsta papirnatog novca) uvedena u SAD (1776.)

1794. bog zemlje

1775. bog vatre i vremena 1755.

Slika A3 Planetarni podzemni svijet, promjenjivi odnos dolara i zlata i vladajuih boanstava Dana i Noi

Iz ovih je godina oito da impulsi Drveta svijeta odreuju ekonomski razvoj. Veza izmeu njih toliko je jaka da mnogi ekonomisti mogu samo sanjati o takvim podudarnostima koje bi podupirale njihove teorije. tovie, taj se stav temelji na vrlo jednostavnim injenicama - svatko s najosnovnijim ekonomskim znanjem moe ih provjeriti. Meutim, u uzorku imam oitu iznimku - poetak sedmog dana Planetarnog podzemlja 1992. godine, kada nikakva verzija zlatnog standarda nije uvedena. Postoji paralela izmeu Dana kojima vlada Ometeotl/Omecinatl u Nacionalnom i Planetarnom Podzemnom svijetu. Sedmog Dana Na cionalnog podzemnog svijeta papirnati je novac uao u uporabu u zapadnom svijetu, to je znailo apstrahiranje stvarnih vrijednosti. Kada je poeo sedmi Dan Planetarnog podzemnog svijeta, papirnati je novac izgubio sve veze sa stvarnim vrijednostima, u ovom sluaju sa zlatom. Svjetska ekonomija poela se temeljiti na monetarnom si stemu koji je, kako sam prije zakljuio, potpuno bezvrijedan. (Nisam ba posve ozbiljan, jer i ja koristim novac, ali openito gledano, to je istina.) to stoji iza tog obrasca? Poznato nam je da se na poecima eko nomskih kriza vrijednost novca i vrijednost zlata razdvajaju kako bi se tijek industrije odrao umjetnim sredstvima (tiskanjem novca). Manje je poznato da su te krize rezultat mentalnog utjecaja Noi u majanskom kaledaru. Kada se na poetku novih Dana zahuktava ljudska industrijska kreativnost, postoji rizik od ekonomskog pre grijavanja". Stoga se u takvim okolnostima uspostavlja zlatni stan dard kako bi sve ostalo pod kontrolom. No, posljedica dugoronog nepostojanja zlatnog standarda i brojnih mehanizama u bankarstvu, u koje sad neu ulaziti, dananji je monetarni sistem - mentalna tvorevina koja lebdi u zraku samo zato to ljudi u nju vjeruju. Godine 1992. EU je osmislila plan stvaranja eura, a ta je odluka pri mijenjena kada je zapoeo novi i vii Galaktiki podzemni svijet - u sijenju 1999. godine. To je, na neki nain, udaljavanje od veze sa zlatom; EU, za razliku od SAD-a, nema zajednike rezerve zlata: vri jednost eura temelji se na vjeri koju ljudi imaju u zajednika finan-

cijska sredstva zemalja lanica. Dananji sustav financija u svijetu posve je nepovezan sa stvarnim vrijednostima. To je oito u SAD-u, gdje papirnati novac ne moete zamijeniti za zlato, a jo je oitije kod eura, jer je nemogue odrediti koja nacionalna financijska sredstva podupiru njegovu vrijednost. To nas dovodi do pitanja razvoja ekonomije u ovom Galaktikom podzemnom svijetu. Budui da je euro uveden prvog Dana (4. sije nja 1999.), mogli bismo se zapitati ima li sve to vei znaaj nego to nam se isprva uinilo. Ako e Dani privesti kraju dominaciju Zapa da, posve je mogue da e nova valuta biti dijelom nove uloge Europe kao tampon-zone u sukobima Istoka i Zapada. ini se da e Dani ojaati euro na raun dolara i da e tijekom Noi dolar izgubiti svoju teinu. to se tie tehnolokog razvoja, prvi Dan Galaktikog podzemnog svijeta (1999. godina) bio je pun entuzijazma glede informacijske tehnologije i nove ekonomije", to ga stavlja rame uz rame s indu strijskom revolucijom. Kada povuemo paralelu s prvim Danom Planetarnog podzemnog svijeta, lako je shvatiti zato je taj impuls tako rairen. Ulagai su do te mjere bili nadahnuti da je vrijednost tvrtki koje su u imenima imale internet ili telecom na burzi strelovito porasla. Dani novog Podzemnog svijeta mogu donijeti ekonomske uspone, a Noi mogu donijeti padove - slino uzorku koji smo otkrili kod dva nia Podzemna svijeta - Nacionalnog i Planetarnog. Do sada se, openito govorei, taj uzorak pokazao tonim. Druga No, (zapra vo 2002. godina), kao to se moglo oekivati, pokazala je drastini pad svih dionica vezanih za telekomunikacije, a bilo je i nekoliko skandala u kojima se radilo o prevari raunovoa. Kod informatike industrije postoji uzorak koji je (bez obzira na viu frekvenciju Ga laktikog podzemnog svijeta, temeljenu na tunu) izravno paralelan niim Podzemnim svjetovima, u kojima su Dani poticali ekonomske inovacije, a Noi recesije. Meutim, moda nam nee servirati ekonomska predvianja na takvom ulatenom srebrnom pladnju. Ipak, svaki Podzemni svijet razvija drukiji oblik svijesti, sa specifinim karakteristikama, pa se

lako pojavljuju posve neoekivani fenomeni. Stoga u tumaenjima moramo biti oprezni. Na primjer, paralele s niim Podzemnim svjelovima komplicirane su zato to Galaktiki podzemni svijet ne ide u prilog lijevoj polutki mozga. ak i ako Dani podupiru informatiku industriju, moramo se zapitati to e biti s apstraktnim, bezvrije dnim" globalnim monetarnim sistemom, jer impulsi Dana potpo mau rad desne modane polutke. ak i ako Dani ostanu razdoblja tehnoloke kreativnosti, nastala kreativnost nee imati apstrahirajuu kvalitetu lijeve polutke mozga. I, naravno, ako e ojaati opipljiv i konkretan nain gledanja desne polutke mozga na stvarnost, moda e to znaiti kraj globalne igre Monopolya". To se moe dogoditi na puno naina, moda kroz djelatnosti hakera ili kroz otkazivanja ra unala. Bez obzira na oblik takvog kolapsa, ini se da e se on najvje rojatnije dogoditi oko poetka pete Noi, u studenom 2007. godine. Jedino to je posve jasno jest da e se ekonomski ciklusi nastaviti u skladu s majanskim kalendarom.

DODATAK B

Praktina uporaba majanskog kalendara

POVRATAK TZOLKINA
Tzolkin se moe koristiti na dvije razliite razine. Jedna je ko zmika, globalna razina, na kojoj se koristi za proricanje. O tome smo govorili u ovoj knjizi, primjerice, o proricanju pomou se dam Dana i est Noi (slika 6.1). Druga razina je individualna i slina gatanju. Na duhovnoj su razini te dvije uporabe izravno povezane. Bez proricanja nema gatanja, i obratno. No, tijekom posljednjih nekoliko stoljea ini se kako je proricanje pomou tzolkina zanemareno meu Majama. Danas tzolkin u svojoj po stojbini ima etiri glavne funkcije: jedna je odreivanje energije pojedinih dana; druga je koritenje tzolkina kao ciklusa religij skih festivala koji se odravaju na posebne dane tzolkina. Dok se godina u kranskim crkvama temelji na gregorijan skom kalendaru, duhovna godina" Maja je tzolkin. Jedan od svetih dana je, primjerice, 8 Batz (ili 8 Chuen) kada se Sveti kalendar slavi u Momostenangu. Osobe koje ele pratiti dane, moraju uiti o kalendarima s ciklusom od 260 dana. Tzolkin ta koer ukljuuje i druge blagdane, tijekom kojih se obiljeavaju druge stvari u majanskom drutvu. Trea funkcija tzolkina je u amanskom gatanju. Ono je, po svom principu, slino izvlaenju karata u tarotu, samo to se koriste simboli s tablice tzolkina. Tada dnevni znakovi imaju tono odreena znaenja koja su, jednim dijelom, tajna amana. etvrta funkcija je davanje informacija o roendanima, tj. o osobnim karakteristikama i sudbini. Budui da svaki dan tzol kina ima odreenu energiju, moemo saznati koja se inkarnirala u nama na dan naeg roenja.

Slika B.1 ena aman savjetuje dvije osobe koje se oko neega spore i gata po mou bacanja koljki

Uporaba tzolkina nain je povezivanja suvremenog ovjeka s kozmi kim procesom stvaranja. Tzolkin nas poduava o tim energetskim promjenama i omoguuje nam njihovu pomo.

DVADESET DNEVNIH ZNAKOVA

Ako je majanski kalendar u stvari kalendar kozmikog procesa stva ranja, to znai da bi nam mogao pomoi u usklaivanju s tim pro cesom i svrhom naih ivota. Ipak, sve to se dogaa, odreeno je kozmikim planom. O Trinaest neba i treceni ve smo opirno govorili. Tzolkin se sastoji od dvadesetodnevnih ciklusa - uinala, koje stvara prolazak kroz dva-

deset dnevnih znakova (slika B.2). U gatanju se naglasak stavlja na dan roenja, a ne toliko na njegov broj. Postoje opsene tradicionalne informacije o energijama svakog Dana i pripadajueg boanstva u dvadesetodnevnom ciklusu. Priroda te energije djelomino je opisana u znaku koji ga simbolizira. Iako su majanski, azteki i znakovi plemena Cherokee sinkronizirani, posto je razlike u simbolima koji se rabe za dnevne znakove, a djelomice su rezultat razliitih okolina u kojima su ti narodi ivjeli. (Jaguar kod Maja je Ocelot kod Azteka i Pantera kod plemena Cherokee). Arhetipski utjecaji su kod svih oito jednaki. Za one koji trae dublje znanje o tradicionalnim dnevnim znakovima, dobro bi bilo istraiti ih s toke gledita svih tradicija koje su ih stvorile. Knjiga Kennetha Johnsona Jaguar Wisdom opisuje neke od majanskih stajalita, knjiga Brucea Scofielda Day Signs bavi se aztekim, a knjiga Ravena Haila Cherokee Sacred Calendar govori o stajalitima plemena Cherokee. U tim su knjigama dnevni znakovi prikazani u svjetlu mitova tih na roda. Dvadeset znakova takoer je povezano s boanstvima (slika B.2.) koji pridonose energiji pojedinih dana. Tako o danima moe mo puno nauiti ako prouavamo energije pripadajuih boanstava. Na toj slici navedena su i imena odgovarajuih ivotinjskih totema Quiche-Maja. U suvremenom svijetu najee slavimo roendan, dan utemeljen na kalendarskoj godini. Netko, roen 12. svibnja 1951., svoj roendan slavi 12. svibnja svake gregorijanske godine. No, to ne treba uzeti zdravo za gotovo. Takvo slavljenje roendana odgovara vienju o vjeka kao komponente fizikog univerzuma, a ne kao duha koji se utjelovio u Univerzumu svetog vremena. Maje su slavile roendane s obzirom na duhovne energije dana ro enja, koje su se cikliki ponavljale svakih 260 ili 360 dana. Taj nain slavljenja roendana govori o posve drukijem pogledu na prirodu ljudskog bia. Slavljenje roendana u duhovnom vremenu govori o gledanju na ovjeka kao na duhovno bie.

Vladajue Azteko boanstvo

Tonecatecuhtli, bog razmnoavanja Ehecatl, bog vjetra, Quetzalcoatl je pod tom krinkom Tepeyollotl, srce planine Huehuecoyotl, bog plesa Chalchiuhtlicue, boica vode Tecciztecatl, boica mjeseca Tlaloc, bog kie i rata Mayahuel, boica pulquea Xiutecuhtli, bog vatre i vremena Mictlantecuhtli, bog smrti

Nagual (Totem)
riba ili aligator

lasica ili ris

srna

guter

zmija

sova

jelen

zec

morski pas

divlji pas

Slika B.2 Dvadeset Gospodara dana sa svojim boanstvima i nagualima (totemima)

Vladajue Azteko boanstvo Xochipilli, bog cvijea Patecatl, bog medicine Tezcatlipoca, bog tame Tlaoceotl, boica ljubavi i poroaja Tezcatlipoca, Xipe Totec, bog tame, oderani bog Itzpapalotl, leptir od vulkanskog stakla Xolotl, Nanahuatzin, udovite s pseom glavom, sunce Chalchiuhtotolin, bog purica i ptija varijanta Tezcatlipoce Tonatiuh, bog sunaca i ratnika Xochiquetzal, boica cvijea

Nagual (Totem) majmun

drozd

pela

jaguar

quetzal

strvinar

djetli vuk

lav

orao

Slika B.2 (nastavak) Zbog energija ciklusa svijesti, roendan u kontekstu duhovnih ciklu sa moda je od vee vanosti od astronomskih ciklusa koji se nepre stano ponavljaju.

ak i danas Maje esto daju djeci imena s obzirom na kombinaciju tzolkina na dan roenja. To je zato to je kombinacija tzolkina vana za sudbinu i osobnost.

Slika B.3 Azteko boanstvo Tonacatecuhtli s dnevnim znakom Cipacti (aligator), nad kojim vlada

Pomou metode iz dodatka C moete izraunati energiju tzolkina svog roendana. Takoer, mogue je downloadati kalkulatore s interneta (koristite korelaciju 584, 283 ako vas zanima odbrojavanje koje Maje jo uvijek rabe; neki arheolozi, na alost, jo rabe odbroja vanje 584, 285). Za te proraune postoje razliita miljenja o poetku dana. Prema mom osobnom iskustvu, a uglavnom sam ivio u ved skoj, gdje duina dana jako varira, dan poinje u zoru. Neke karakteristike osobnosti ljudi roenih pod odreenim dne vnim znakovima nalaze se na slici B.4. Kao to smo prije napome nuli, svaki dan ima svoju jedinstvenu energiju, to znai da je svaki roendan kombinacija polarnosti svijesti na razliitim razinama. Stoga se ini prirodnim da e te energije oblikovati na stav prema svijesti. ivotinje simboliziraju osobine koje dolaze od tih arhetip-

Tipine osobine
inicijator, instinktivno zatitniki

komunikativan, duhovan, pun brojnih aspekata snaan, organiziran, voli dom

aktivan, dinamian, seksualan, voa snaan, aroban, karizmatian

voli sigurnost, materijalist

duhovan, snaan

produktivan, sretan, voli vrtlarenje

emotivan, matovit, ponekad neuravnoteen kooperativan izdrljiv, odan

Slika B.4 Osobine povezane sa znakovima na dan roenja

skih utjecaja. Dnevni znakovi koji nisu izravno povezani s nekom ivotinjom, povezuju se sa ivotinjskim totemom ili nagualom, kao to je prikazano na slici B.2.

Tipine osobine
umjetniki, egocentrian, s brojnim interesima zabrinut za budue generacije, samozatajan autoritativan, pun znanja, sposoban tajnovit, osjetljiv, inteligentan, vidovit neovisan, ambiciozan, eskapist ozbiljan, dubok, mudar

mentalan, praktian

praktian, sve vidi crno-bijelo, koordiniran mladenaki, radoznao, prijateljski, zainteresiran za filozofiju i religiju umjetniki, sanjar, romantiar

Slika B.4 (nastavak)

Takoer, postoje osobna odbrojavanja tzolkina, koja poinju na dan roenja. Tako, primjerice, ako ste roenu na dan 8 Cauac (koji je kin 99 u kozmikom odbrojavanju tzolkina), to bi bio kin u vaem od-

brojavanju tzolkina. Stoga je dan 3 Eb (kin 172) kin 172 - 99, 8 Ben u vaem osobnom odbrojavanju tzolkina. Stoga kozmiki i osobni valovi tzolkina teku paralelno iako meu njima postoji stalna razlika u fazi. Kozmika energija dobiva posebno znaenje, ovisno o vaem danu ro enja. Postoje odreeni dani u odbrojavanju tzolkina kada se u vaem ivo tu mogu dogoditi iznimno vane stvari, a koje vam mogu pomoi u odreivanje svrhe vaeg ivota. Primjerice, svi dani kojima vlada va broj tzolkina i znak mogu biti takvi. Ako ste se odluili inkarnirati u Univerzumu svetog vremena, na primjer, na dan 7 Ik, onda e svi dani s energijom 7 Ik reaktivirati sjeanje na va izbor da se inkarnirate i podsjetiti vas na svrhu vaeg ivota. No, takvi doivljaji nisu uvijek ugodni, a ponekad mogu imati oblik lekcija. Vaa narav i sudbina ne ovise samo o danu na koji ste roeni. Vaan je i dan na koji ste odluili ui u struju Svetog vremena. Primjerice, ako ste roeni na dan 9 Ik, to nuno znai da je drugi dan vaeg ivota bio 10 Akbal, trei 11 Kan, itd. Kroz energiju tzolkina na va roendan, ulazite u kozmiki tijek vremena koji e ostati neprekinut cijelog vaeg ivota. Sebe u navesti kao primjer: roen sam na dan 5 Ix, 5 Jaguar. To znai da sam za sedam dana doivio prvu smjenu uinala, a za devet prvu trecenu, dvije vane smjene energija u svom ivotu. I, eto me sad, puno kasnije, piem knjigu o vanoj ulozi brojeva sedam i devet u stvara nju. Naravno, zbog kozmikog plana, ije svjetlo stvara usmjereni tijek aktivnosti, ljudska bia imaju svoje sudbine. Neke su se stvari morale dogoditi, a neke nisu, ovisno o tome jesu li u skladu s kreativnim svje tlom koje stvara tzolkin. Na individualni tijek stvara na tzolkin, koji poinje na dan roenja. Interakcija naih i kozmikih ciklusa ima veli ki utjecaj na nau sudbinu. To se ne odnosi samo na ljude nego i na dr ave, biljke, ivotinje, itd. Unato svoj raznolikosti, postoji samo jedno kozmiko odbrojavanje, ono vlada svime to postoji. Energija koja se stvara u skupinama, primjerice obitelji, rezultat je energija dana roe nja svih lanova. Moete se posluiti tablicom tzolkina, kao to je ona na slici 1.10 ili 6.4., kako biste utvrdili energije unutar neke skupine.

KONTEKST TZOLKINA I VAEG DANA ROENJA

U veem kontekstu, izolirana kombinacija tzolkina prenosi samo ograniene informacije o energijama pojedinih dana. Iz naih pro uavanja povijesti trebalo bi biti jasno da svime ne upravlja samo energija naeg dana roenja. Primjerice, netko roen na dan 4 Eb, 1. lipnja 1. godine poslije Krista, roen je u potpuno drukiju svijest, Nebo i Podzemni svijet od nekog tko je roen na dan 4 Eb, 20. tra vnja 2000. poslije Krista. Najvaniji su veliki valovi u struji stvaranja. Baktun, katun i tun na koji ste roeni od ogromnog su znaaja, to postaje jasno kada prou avate drevne majanske stele. Osim toga, ako prouavate samo dane roenja, ostat ete u svjetonazoru ciklusa koji se stalno ponavljaju. Stvaranje nije ni cikliko niti linearno. Kalendar koji opisuje evolu ciju mora biti i razvojan i spiralan te mora ukljuiti nekoliko razina evolucije. Samo u takvom kontekstu energija dana roenja dobiva svoje pravo znaenje. Osim toga, kontekst tzolkina vrlo je vaan za znaaj broja dana na koji ste roeni. Broj vaih kombinacija tzolkina znai da njime vlada odreeno boanstvo. Brojem 2 u 2 Chuen vlada Tlaltecuhtli (vidi sli ku 2.2), ali broj dva u ovoj kombinaciji znai da ste roeni u treceni, kojom vlada Oc, u drugom danu. To znai da ste vi Chuen (Majmun) u Ocu (Psu) i da imate osobine Psa iako je Majmun va dnevni znak. Budui da ste roeni u drugom danu, va Pas nee biti tako jak kao to bi bio da ste roeni na 12 ili 13 dan te trecene. Broj ispred dne vnog znaka odreuje u kojoj ste treceni i uinalu roeni, to utjee na vau osobnost i sudbinu. Energija vaeg dana roenja nije samo broj i znak. Ona se moe razumjeti samo u odnosu na cijelu strukturu od 260 dana. Iskusni majanski brojai dana kau da je za otkrivanje znaaja vaeg dana roenja potrebno promatrati ga u kontekstu svih 260 kombinacija. Takoer je vano u kojem ste ciklusu roeni - etverodnevnom, pe todnevnom (quintana), trinaestodnevnom (trecena), dvadesetodnevnom (uinal), pedesetdvodnevnom i ezdesetpetodnevnom.

GODINJICA TUNA
Osim tzolkina vaeg dana roenja, takoer imate roendan svakih 360 dana: moemo ga nazvati godinjica tuna. To je proslava vaeg roendana u duhovnoj godini od 360 dana, a ne u fizikoj od 365. Nekad su kraljevi Maja dizali stele kako bi proslavili godinjice tuna ili katuna svog dana roenja. Kraljevi amani slavili su svoje godinjice tuna i aktuna, a ne dane roenja u tzolkinu. Godinjice katuna bile su najzanimljivije jer je katun od veeg prorokog znaenja. Vjerujem da je godinjica tuna podcijenjena u dananjem prouavanju majanskog kalendara. Slavljenje godinjice tuna je ukljuivanje u valni proces boanskog stvaranja. Ono se odvija prema ciklusima koji se temelje na tunu. Po stoji jasna razlika izmeu dana roenja u tzolkinu i godinjice tuna. Godinjica tuna je kljuni dan u vaem energetskom ciklusu, a tijesno je povezan sa sinkronizacijom vaeg duhovnog razvoja i duhovnog razvoja ostalih. Svakih 260 dana ponavlja se energija tzolkina vaeg roenja, ali svakih 360 dana nakon vaeg dana roenja pojavljuje se vorite u vaem osobnom ciklusu tuna. Ta dva dana uvijek imaju isti dnevni znak, ali njihov broj moe varirati. Moete istraivati kako je va evolucijski duhovni ciklus povezan s onim koji pripada ljudima koji vas okruuju tako to ete nacrtati krug od 360 stupnjeva i staviti broj kina vae godinjice tuna u tu krunicu, kao i iste podatke ljudi koji vas zanimaju (B.5). Kutevi e vam rei ne to o usklaenosti vaih i njihovih duhovnih valnih gibanja.
0
Vaa godinjica tuna Kin 41

270

90
Godinjica tuna druge osobe Kin 100

180 Slika B.5 Posluite se krugom od 360 kako biste istraili kompatibilnost vae energije i energija drugih te stupanj sinkroniziranosti vaih puteva evolucije

Tako s tzolkinom dana roenja moete istraivati svoju kompa tibilnost s drugima, dok kroz godinjicu tuna moete istraivati koliko ste usklaeni s njima. Kutevi bliski 0 ili 180 mogu znaiti usklaeni duhovni razvoj, dok oni od 90 ili 270 mogu znaiti posve suprotno. Svakog trinaestog tuna dva se ciklusa, va osobni ciklus tuna i tzolkin, usklauju, to svaku trinaestu godinjicu ini osobito monim danom. Na 4 x 13 = 52 tun nakon vaeg roenja, ta snaga je jo naglaenija. Ne samo da su vai 260-dnevni i 360dnevni ciklusi usklaeni nego i harmoniziraju vrlo slino danu na koji ste zaeti. Tako 52. godinjica tuna moe biti ponovno roenje ili ponovno zaee i poetak nove duhovne faze u vaem ivotu. Zanimljivo je da za jednu od dvije osobe dan roenja u tzolkinu odgovara njenom gregorijanskom roendanu svake 42 suneve godine, to znai da se fizike i duhovne energije tada spajaju.

KAKO POVEATI SVOJU OSJETLJIVOST NA KALENDAR Postoji vie naina za poveanje osjetljivosti na Sveti kalendar. Ako nabavite klasini majanski kalendar, trebate poeti pratiti dane i zamjeivati kako na vas utjeu tzolkini, smjene tuna, itd. Moete uiti o kozmikim energijama dana i brojeva ako mediti rate o znaku i broju svakog dana. Takoer, moete poveati svoju osjetljivost na kalendar tako to ete stvoriti navike ili rituale (kao to je moljenje Gospodarima dana) kako biste ih postali svjesni ji. Moete meditirati svakog dana trecene uz kazetu koja puta ton iz C-dura koji odgovara odreenom danu. Na isti nain na koji je tai chi povezan s brojem 108 (o tome smo govorili u devetom po glavlju), mogue je temeljiti jogu ili druge duhovne vjebe na majanskom kalendaru. Postoje esencije s mirisom dnevnih znakova koje e vam pomoi da ih bolje iskusite. U drevnom su Meksiku ljudi slijedili cikliku dvadesetodnevnu prehranu (slika B.6), sto ga i to moe biti nain sinkronizacije. Otkrijte koja su vam osjeti la najvanija - miris, vid, okus, sluh, dodir, i stvorite uzorke koji odgovaraju vaem tzolkinu ili kozmikom ciklusu.

Dan dobar za... Kupovanje kue

Prijedlog prehrane Riba

Zatitu domaih ivotinja Udvaranje

Povre Puree meso

Molitvu duhovima planine Molitvu za brak Molitvu za zdravlje Lov

Voe

Jaja

Variva Jelen

Sadnju kukuruza

Zec

Ispravljanje greaka

Riba i post

Seks

Pas

Slika B.6 U majanskoj tradiciji odreeni dani su ili dobri ili loi za odreene aktivnosti. Ovdje je navedeno nekoliko primjera iz knjige The Mayan Calendar Marcusa i Marca de Paza. U majanskoj su tradiciji odreeni dani tzolkina dobri ili loi za odre ene djelatnosti. Nekoliko primjera imate u knjizi The Mayan Ca lendar Marca i Marcusa de Paza. Svoj ivot nikada nisam tako or-

Dan dobar za... Novac

Prijedlog prehrane Voe

Molitvu za blagostanje Djecu

Juha od povra Riba

Molitvu za kiu

Puree meso

Ekonomsko blagostanje

Meso i grah

Obraanje dui Molitvu za blinje

Crveno meso Povre

Oslobaanje ljudi od obaveza Poslovna putovanja

Sokovi Post Voe

Oslobaanje od zlih utjecaja

Slika B.6 (nastavak)

Puree meso

ganizirao, ali princip tih tvrdnji ima smisla. Razmislite o tome kako ljudska svijest oscilira izmeu jedinstvenih i polariziranih ciklusa. Tako se ponaanje mozga mijenja sa smjenama tzolkina. Neki dani

pogoduju kreativnosti, a neki odmoru. Ipak, mislim da su tvrdnje sa slike B.6 odvie detaljne i trebaju se prilagoditi suvremenom svijetu kako bi bile znaajne. Uvjeren sam da se odreene vrste dogaaja zbivaju na odreene dane tzolkina, osobito u odnosu na uinale, njihove poetne i zavrne znakove. Ja tzolkin koristim kako bih odredio dobar poetak za svoje projekte. Tako osvjeujem energiju tzolkina. Postoje brojne mogunosti. Nitko nema toan odgovor o pravilnom praenju tzolkina, ali njegove su energije svakako stvarne.

DODATAK C

Naite svoj datum roenja u majanskom kalendaru

Primjer godinjice tuna: Recimo da ste roeni na gregorijan ski datum 3. listopada 1960. Pogledajte sliku C.l u tablici 1 kako biste nali broj dana koji odgovara 1960. godini, a to je 21, 195. Tome trebate dodati broj za listopad iz stupca za tun u tablici 2, koji je 470, a kojem se dodaje broj tri (jer se radi o treem danu u mjesecu), to daje 21,915 + 470 + 3 = 22, 388. Kada taj broj podijelimo sa 360, dobivamo 62,1888. Sada osta vite samo znamenke iza decimalnog zareza i pomnoite ih sa 360: 0,1888 x 360 = 68. To znai da e vaa godinjica tuna uvijek biti na 68. dan tuna. Kako biste saznali datum svog du hovnog roendana, ponite od prvog dana novog tuna (donji red na slici 7.1 - primjerice, 10. prosinca 2003.) i brojite dok ne doete do 68. dana, to e vas dovesti do 15. veljae 2004. Naravno, datum u gregorijanskom kalendaru mijenjat e se iz godine u godinu. Primjer dana tzolkina: Recimo da ste roeni 19. sijenja 1960 i elite znati kojem danu tzolkina to odgovara. Dodajte 21, 915 + 236 (1960. je bila prijestupna godina) + 19 = 22, 170, sa slike C.l. Podijelite taj broj sa 260: 22,170/260 = 85, 2692. Dio iza decimalnog zareza pomnoite sa 260: 0,2692 x 260 = 70. Va broj kina stoga je 70 u tzolkinu. Na slikama 1,9 i 1,10 nai ete da to odgovara 5 Ocu. Teko je tono odrediti poetak dana. Po mom iskustvu, naj bolje je da osobe koje su roene prije svitanja svoj datum ro enja svrstaju u prethodni dan. Na mojoj internetskoj stranici www.calleman.com postoji kalkulator za izraunavanje dana tzolkina i godinjice tuna, pa tako moete izbjei sve raunanje.

Tablica 1

Slika C.1 Tablica 1 pokazuje brojeve dana za razliite gre gorijanske godine roenja. Siva boja tu je samo zbog i tkosti i nema veze s Danima i Noima. Tablica 2 pokazuje brojeve dana koji odgovaraju razlii tim mjesecima koji slue ra unanju godinjice tuna

Tablica 2

IZRAUNAVANJE GODINJICE TUNA 1. Broj dana za godinu (sa slike C.1, tablica 1): 2. Broj dana za mjesec (sa slike C.1, tablica 2): 3. Dan u mjesecu: 4. Zbroj toaka 1,2 i 3 je: 5. Taj broj podijeljen sa 360 je: 6. Dio iza decimalnog zareza tog broja pomnoen sa 360 je: 7. Kako biste odredili svoju godinjicu tuna u odree noj godini, od brojite toliko dana od poetka tuna u za dnjem redu na slici 7.1.

DODATAK D

Rat Zapada protiv Iraka

Na dan 1 Men (1 Orao) u majanskom odbrojavanju tzolkina, u petom uinalu petog tuna (kojim vlada zmija dualnosti) Galaktikog podzemnog svijeta, zapadne sile, SAD i Velika Britanija, napale su Irak i dvije trecene kasnije porazile reim Saddama Huseina. Ta je invazija imala goleme posljedice i ve je jasno da je ono to slijedi posve drukije od onog to se zbilo nakon Zaljevskog rata. To je zato to se napad dogodio u posve razliitom univerzumu vremena. Taj rat dogodio se tijekom Treeg dana Galaktikog podzemnog svijeta. Godine 1991. sedmi dan Planetarnog podzemnog svijeta brzo se pribliavao (poeo je 11. veljae 1992.). Tako je rat iz 1991. bio vorite novog planetarnog konsenzusa, u kojem su se de mokratski sustavi vladavine pojavljivali posvuda, a nekada nja podjela svijeta na istoni i zapadni blok je nestala. Kada je sedmi dan tog Podzemnog svijeta nastao 1992., nastao je i internet i inilo se da nema granica komunikaciji na globalnoj razini. Godinu dana ranije globalna je zajednica, pod vod stvom SAD-a, zapoela uspjenu vojnu ofenzivu protiv Iraka kako bi ga sprijeila da pripoji Kuvajt. Taj rat naoko je ujedi nio cijeli svijet. Tako je SAD postala svjetska supersila. Rat protiv Iraka iz 2003. dogodio se u kontekstu posve dru kijih energija. Sada smo sve vie pod vladavinom dualistike svijesti Galaktikog podzemnog svijeta, koji je poeo 5. sije nja 1999. Nedavna ofenziva zapadne koalicije stoga se dogo dila u posve drukijoj svijesti - u kontekstu koji lake dijeli zemlju na Istok i Zapad nego to ih spaja. Svjetlo sada pada na istonu hemisferu i desnu modanu polutku, pa je u pripre mnoj fazi za taj rat postalo jasno da su se vremena promijenila od 1991. Veina vie ne pozdravlja ratove Zapada. To je zato

to Galaktiki podzemni svijet donosi drukije stanje svijesti i nove vrijednosti. Mnogi napad iz 2003. vide kao proizvod odreene amerike vlade, na elu s odreenim predsjednikom, ili kao reakciju na teroristike napade 11. rujna 2001. No, razlozi drugog zaljevskog rata zapravo su mnogo dublji. Kako biste ih razumjeli, preporuam vam svoju knjigu The Mayan Calendar, koja opisuje boanski vremenski plan. Jedini nain za procjenjivanje proroanstva je provjeriti kako se odnosi na prole dogaaje. Moram priznati da sam u nekim detaljima pogrije io, ali osnovna podjela svijeta bila je posve tona. Ponovit u svoja predvianja o Galaktikom podzemnom svijetu. Jedno od njih je podjela svijeta na Istok, Zapad i kontinentalnu Eu ropu. Rat protiv Iraka je rat Zapada. Tu podjelu na trodijelni svijet podrava i injenica to su Njemaka, Francuska, Belgija i vedska govorile protiv tog rata. Na svijest tih naroda snano utjee plane tarna simetrala, stoga one u najuem smislu rijei nisu zapadnjake zemlje. U Galaktikom podzemnom svijetu Zapad je izjednaen s anglo-saksonskim narodima. Njemaka se estoko suprotstavljala, a ona se nalazi odmah ispod Drveta svijeta. Takoer su se protivile istone drave: Rusija i Kina. Sada dolazi do rascjepa Istoka i Za pada, i to takvog kakav se nije mogao ni zamisliti u Planetarnom podzemnom svijetu. Sadanji rat dogodio se tijekom Treeg dana Galaktikog podzemnog svijeta. Predvidio sam da e u tom razdo blju doi do pojaanja konflikta Istoka i Zapada, nakon relativnog zatija u razdoblju od 1992. do 1999. To se danas moda ini oitim, ali nije bilo u devedesetima kada je hladni rat prestao, a s njim i vei dio napetosti na Bliskom istoku. Predvianje, koje je govorilo da e se ratovi i sukobi izmeu Istoka i Zapada najvie dogaati tijekom Dana, pokazalo se tonim. Kad takva razdoblja ponu, lako dolazi do neravnotee zbog smjene sila i tako dolazi do napetosti koja moe zavriti ratom. U SAD-u je tradicija da veina podrava predsjednika kada on odlu i krenuti u rat. Mnogi koji nemaju izravnu ekonomsku korist po dupiru takve ratne pohode. Mnogi ljudi koji su pod utjecajem du alistikog razmiljanja pokuavat e ostati na svjetlu (slika 3.11a) i

podrat e samozvano "pravo" predsjednika (koji je 'dobar') da napadne zemlje koje su izvan njegove kontrole ('zle'). Zapad e se zadnji odrei dualistikog naina razmiljanja budui da je od njega toliko profitirao. Ako Galaktiki podzemni svijet doista ide u prilog Istoku, zato onda Zapad pobjeuje Istok u ratu u Iraku? Prvo, nije se moglo oekivati da e se Irak moi suprotstaviti Zapadu zbog njegove voj ne i tehnoloke nadmoi. Drugo, jasno je da brutalni Saddamov reim nije imao potporu u narodu. To znai da e doi kraj svim diktaturama, a ne samo onim zapa dnjakim. To je proces koji je rezultat promjene svijesti. Domina cija je mentalni stav koji je stvoren od Nacionalnog podzemnog svijeta. U petoj Noi, kojom vlada Tezcatlipoca (gregorijanska go dina 2008.), vidjet emo zadnje pokuaje zadravanja moi domi nantnih sila. Razmislite o promjeni naina razmiljanja Europljana, koji su odu vijek podravali Zapad. U razdoblju prije Zaljevskog rata vladao je nezapamen mir. Iako su mnoge istone nacije (kao to su Rusija i Kina) bile protiv rata, elja za mirom vjerojatno je bila najjaa u srednjoj Europi, a ona je rezultat Galaktikog podzemnog svijeta. U svijesti Galaktikog podzemnog svijeta postoji samo mir u sada njosti ili ga uope nema. Iako je Zapad poluio vojne uspjehe, njegov kredibilitet se smanjio, a osobito zbog zapoinjanja rata kojemu se protivio cijeli svijet i Vi jee sigurnosti UN-a. Njime je ta institucija izgubila puno od svog znaaja. Zapad je sam sebi iskopao rupu: ini se da bi u sluaju jo jednog rata otpor ljudi bio jo vei. Razlog takve promjene stava u svijetu su duhovni vjetrovi kozmikog plana, koji sada puu u dru gom smjeru. Tim vjetrovima ljudi ne mogu manipulirati. Borba izmeu dvije sukobljene strane - one koja eli zadrati do minaciju Zapada i one koja tei ujedinjenju Istoka i Zapada - ve je imala znaajnog utjecaja na svjetsku politiku. Paradoksalno je da predsjednik, kojeg je izabralo 50 milijuna ljudi, ima pravo zapoeti rat bilo gdje u svijetu u kojem ivi 6 milijardi ljudi. To je slino "demokraciji" u devetnaestom stoljeu, koja je postojala u nekim

28. listopad 2011. dvojni bog-stvoritelj 3. studeni 2010. bog prije zore 8. studeni 2009. boica raanja 13. studeni 2008. bog tame 19. studeni 2007. bog svjetla 24. studeni 2006. bog kie i rata 29. studeni 2005. bog kukuruza i ivota 5. prosinac 2004. bog smrti 10. prosinac 2003. boica ljubavi i raanja
Drugi zaljevski rat

15. prosinac 2002. bog Sunca i ratnika 20. prosinac 2001. boica vode 25. prosinac 2000. bog zemlje 31. prosinac 1999. bog vatre i vremena 5. sijeanj 1999.

Rat u Afganistanu Napadi na Pentagon i WTC

Rat na Kosovu Manji napadi Zapada na Irak

Slika D.1 Galaktiki podzemni svijet, njegovi Dani i Noi s vladajuim boanstvima i kronologijom ratova Zapada i Istoka. Prvi Zaljevski rat poeo je na kraju este noi Planetarnog podzemnog svijeta, kada je svako od 13 Neba iznosilo 19,7 godina. U Galaktikom podzemnom svijetu svako Nebo iznosi 360 dana. Obratite pozornost na to da se sve dogaa tijekom Dana

zemljama, a po kojoj ste morali imati odreeni imetak kako biste mogli glasovati. Koliko e trajati rat u Iraku? To ovisi to za vas znai rat. Od poe tka Galaktikog podzemnog svijeta u 1999. godini, ivimo u Treem svjetskom ratu koji e se, najvjerojatnije u raznim oblicima, nastaviti do poetka 2009. godine. Trei svjetski rat je drukijeg karaktera od Prvog i Drugog, pa ga zbog toga nismo jo kao takvog prepoznali. Pitanje je kada e zavriti okupacija Iraka. Svaki marionetski reim kojeg je zapadna koalicija tamo postavila past e im okupacija pre stane. SAD se ne moe povui tako lako i vjerojatno je da e se suko bi jo vie iriti i obuhvatiti cijelu regiju. Ne smijemo previdjeti simboliki znaaj mjesta i naroda u tom kon fliktu. Galaktiki podzemni svijet je Apokalipsa u kojoj je Zvijer dominacije baena s nebesa. U Otkrivenju se puno puta spominju Jeruzalem i Babilon, to se svakako odnosi i na aktualni rat u Iraku. Nije sluajno da kraj Dugog odbrojavanja dolazi s mjesta odakle po tjeu njegove najranije manifestacije. Orao dominacije vraa se kako bi zdrobio jaje iz kojeg je nastao, ali hoe li to unititi i njega? Zmija dualnosti eli prodrijeti svoj rep, jer misli da je to neprijatelj, ali ako to uini, hoe li se moi micati? Sadanji sukobi na Bliskom istoku donose alfu omegi, gdje se suvremeni svijet izraava u zrcalu prolo sti. Ljudska je civilizacija stigla do kraja puta. Vrijeme je da priznamo kako smo svi Jedno.

Pojmovnik
21. prosinac 2012., zadnji datum Dugog odbrojavanja 28. listopad 2011., zadnji dan boanskih ciklusa stvara nja 7, sveti broj u Srednjoj Americi, broj svjetlosnih impul sa u svakom Podzemnom svijetu 9, sveti broj u Srednjoj Americi, broj Podzemnih svje tova 13, sveti broj u Srednjoj Americi, broj Neba 108, sveti broj u hindiuzmu i budizmu; indijski mudra ci obino ga uzimaju kao dio svog imena 18-Zec, majanski kralj iz Copana Ahau, dvadeseti znak uinala, znai svjetlo/gospodin Ahauob, majanski vladari Ah-Cacaw, vladar u Tikalu (7. st.) akupunktura, tradicionalna kineska medicina u kojoj se igle stavljaju u odreene toke na tijelu Alautun, razdoblje od 63,1 milijuna godina alfa valovi, modani valovi frekvencije 8-13 Hz aminokiseline, komponente bjelanevina An, sumerski bog neba antropologija, znanost o ovjeku, istrauje razvoj ljud skih bia Apokalipsa, gr. otkrivenje", rije se obino odnosi na biblijsku Knjigu Otkrivenja Arbenz, Jacobo, gvatemalski predsjednik, zalagao se za reforme i bio svrgnut od CIA-e 1953. godine Artakserkso III., perzijski kralj, vladao krajem etvrtog stoljea prije Krista Ask, prvo ljudsko bie u nordijskoj mitologiji astroarhitekti, arhitekti koji svoju gradnju temelje na usklaenosti s nebeskim tijelima

astrologija, babilonska, zodijaki astroloki sustav utemeljen na poloajima nebeskih tijela, razvio se u drevnom Babilonu astrologija, majanska, sustav proricanja utemeljen na duho vnim energijama vremena Atl, azteko ime za deveti dnevni znak uinala, znai "voda" Atlantida, drevni mitoloki kontinent avatar, indijski termin za inkarnaciju prosvijetljene due Azteci, ime koje se obino koristi za Mexice zbog Aztlana - njihovog mjesta podrijetla Bacabi, majanski bogovi smjera baktun, razdoblje od 394 godine Ben, trinaestodnevni znak uinala, znai "trska" beta valovi, modani valovi frekvencije od 13 do 40 Hz Big Bang (Veliki prasak), poetak stvaranja svemira; ogromna eksplozija u kojoj je prije 15 milijardi godina tvar stvorena iz svjetla biosfera, dio Zemljine kore na kojoj ive organizmi blizanci heroji: Hunahpu i Xbalanque, glavni mitoloki likovi majanske biblije Popol Vuh bog est neba, boanstvo koje vlada estim Podzemnim svije tom boansko svjetlo, energija svijesti koja projicira arhetipske in formacije u stvaranje boanski plan, razvijanje duhovnih energija u evoluciji svije sti Brahma, bog stvaranja u vedskoj religiji Bretton Woods sustav, financijski sustav ustanovljen za ra zdoblje poslije Drugog svjetskog rata, osmiljen u SAD-u, u Bretton Woodsu, 1944. godine brojai dana, osobe koje su u Maja pratile prolazak dana Celularni ciklus stvaranja/Celularni podzemni svijet, prva ra zina stvaranja trinaest hablatuna, poeo prije 16,4 milijarde godina centar svijeta, Yaxkin, majanski centar etiri smjera Chac, majanski bog kie

Chalchiuhtlicue, azteka boica vode, valadarica treeg dana trecene Cherokee, indijansko pleme koje je nekad ivjelo na teri toriju dananje Georgie, a kasnije je preseljeno u Oklahomu Chicchan, peti dnevni znak uinala, znai zmija" Chichen Itza, vani majanski lokalitet na poluotoku Yucatanu Chikin, majansko ime za zapadni smjer Chuen, jedanaesti dan uinala, znai majmun" Cib, esnaesti dnevni znak uinala, znai strvinar/sova" Ciklus stvaranja sisavaca/ Podzemni svijet sisavaca, dru ga razina stvaranja, razvijena od trinaest alautuna prije 820 milijuna godina Cimi, esti dnevni znak uinala, znai smrt" Cinteotl, srednjomeksiki bog kukuruza i hrane, vladar sedmog dana trecene Cipactli, azteko ime za prvi dnevni znak uinala, znai aligator" Coatl, azteko ime za peti dnevni znak, znai zmija" codex, drevna srednjoamerika knjiga, obino napravlje na od kore drveta Codex Borgia, kasni postklasini azteki kodeks Codex Dresdensis, postklasini majanski kodeks, rabio ga je njemaki knjiniar Forstemann kako bi razjasnio majanski kalendarski sustav Cortes, Hernan, panjolski osvaja Meksika Cuauhtli, azteko ime za petnaesti dnevni znak, znai orao" Cuetzpallin, azteko ime za etvrti dnevni znak, znai guter" Curryjeve i Hartmannove linije, linije u Zemljinoj ener getskoj mrei, locirali su ih raljari akra, krunska, akra na vrhu glave akra-meditacije, meditacije koje iste akre

etiri svijeta, proroki koncept uvrijeen u pretkolumbovskim civilizacijama, govori o podjeli tzolkina na pet jednakih segme nata vorite, toka u kojoj sinusoida prolazi kroz osovinu Dani plamenika, nekoliko dana koji se posebno slave, a doga aju se svakih 65 dana tzolkina delta valovi, modani valovi frekvencije od 1 do 4 Hz Deutero-Izaija, autor novijih dijelova Knjige proroka Izaije, po drava tvrdnju da je Bog univerzalan dnevni bog, jo jedno ime za dnevni znak dnevni znakovi, imena boanstava koja vladaju danima uinala Dreamspell, kalendar nadahnut Majama, izmislio ga je Jose Arguelles 1990. godine Drvo svijeta, okomita organizacijska struktura za stvaranje ko zmosa Dugo odbrojavanje, ciklus stvaranja koji je zapoeo 11. kolovo za 3114. pr. Kr., a zavrava 21. prosinca 2012. duhovna energija, ivotna sila - prana ili qi duhovno tijelo, eteriki, nefiziki aspekt tijela Dingis-kan, mongolski vladar iz ranog trinaestog stoljea, utemeljio Mongolsko Carstvo EEG, elektroencefalogram, instrument koji mjeri modane va love Ehecatl, azteko ime za drugi dnevni znak uinala, znai vje tar" eklezijastiki, fenomen koji pripada domeni crkve ekstrasolarni planeti, planeti oko drugih zvijezda ekvinocij, jedan od dva dana u godini kada dan i no jednako traju epifiza, lijezda koja prati svjetlo i povezana je s treim okom" eterian, nematerijalan ezoteriko, znanje o unutarnjoj duhovnoj stvarnosti Etznab, osamnaesti dnevni znak uinala, znai kremen" ili opsidijan"

Familijalni ciklus stvaranja, trea razina stvaranja, razvilo ju je 13 kinchultuna prije 41 milijun godina faraon Djoser, jedan od prvih egipatskih faraona, prva vea egipatska piramida posveena je njemu Federalna rezerva, amerika dravna riznica, uspostavljena 1913. godine fiziko vrijeme, koncept o utemeljenost vremena na gibanju fizikih tijela fizikalna biologija, disciplina nastala interakcijom fizike i bi ologije Geja meditacija, meditacija koja potpomae usklaivanju rezonancije sa Zemljinom Galaktiki ciklus stvaranja/Galaktiki podzemni svijet, osma razina stvaranja, razvija je trinaest tuna, zapoeli 5. sijenja 1999. godine galaktika, zvjezdani sustav, ponekad spiralan, sa stotinama milijardi zvijezda gama valovi, modani valovi frekvencije od 30 do 90 Hz globalni mozak, organizacija planeta prema funkcijama ljudskog mozga globalni sustav akri, planetarni meridijani eterinih energi ja organizirani u odnosu na Drvo svijeta godinjica tuna, duhovni roendan, dolazi svakih 360 dana gregorijanski kalendar, kalendar fizikog vremena, uveo ga papa Grgur XIII. 1582. godine, trenutano se rabi u cijelom svijetu haab, majanski ciklus od 365 dana hablatun, razdoblje od 1,26 milijardi godina Harmonika konvergencija, duhovno slavlje 16. - 17. kolo voza 1987. godine na tradicionalni dan Izolkina I Imix i 2 Ik hemisfera, polulopta hermetiki princip, princip koji se pripisuje tzv. hermetikoj tradiciji - drevnoj egipatskoj ezoterikoj koli hijerarhijski, organiziran po razliitim razinama

hijeroglif, osnovni znak drevnog egipatskog pisma hinduski, koji pripada dominantnoj indijskoj religiji i nagla ava Dharmu holocaust, unitenje, velika katastrofa holografska rezonanca, sustav prijenosa sinkoroniziranih informacija iz mikrokozmosa u makrokozmos Homo habilis, prva vrsta ovjeka koja je prije 2 milijuna go dina ivjela u istonoj Africi Hoea, jedan od velikih idovskih proroka Huehuecoyotl, azteki bog plesa, vladar etvrtog dana uinala Hunahpu, jedan od blizanaca heroja (jedan Ahau) iz Popol Vuha Huni, azijski nomadski narod iz srednjeg vijeka hipofiza, sredinja organizacijska lijezda endokrinog susta va u mozgu sisavaca hipotalamus, sredina organizacijska lijezda endokrinog sustava u mozgu sisavaca, tijesno povezana s hipofizom Hz (hertz), mjerna jedinica za frekvenciju (ciklusa u sekundi) Ik, drugi dnevni znak uinala, znai vjetar" Imix, prvi dnevni znak uinala, znai aligator" In Lak'ech, majanski pozdrav, znai Ja sam isto to i ti" Itzcuintli, azteki deseti dnevni znak uinala, znai pas" Ix, etrnaesti dnevni znak uinala, znai jaguar" Izaija, idovski prorok iz sredine estog stoljea prije Krista Jonosfera, ionizirani dio atmosfere koji reflektira radiovalove jutarnja zvijezda, Venera koja se ujutro pojavljuje na nebu kalabtun, razdoblje od 160 000 godina Kaldeja, biblijsko ime za Sumer Kalendarski kamen, azteki, kalendarski kamen Azteka, uva se u Antropolokom muzeju u Mexico Cityju, jedan od najuvrijeenijih simbola Meksika Kalki, indijski avatar koji je elio prosvijetliti ovjeanstvo

kameno doba, doba ljudskog razvoja prije otkria metala Kan, etvrti dnevni znak uinala, znai guter", sjeme" ili mrea" Kanaliziranje, primanje informacije iz vieg duhovnog izvora Kapitalizam, ekonomski sustav ija je pokretaka snaga aku mulacija zarade karma yoga, hinduska fraza, znai nain djelovanja' ili initi dobro" katun, razdoblje od 19,7 godina (7200 dana) kin, sunce, razdoblje jednog dana kinchiltun, razdoblje od 3,2 milijuna godina klasine Maje, Maje koje su ivjele u klasina vremena, oko 200. - 850. klasino odbrojavanje, odbrojavanja tzolkina, rabilo se u vri jeme klasinih Maja, jo je u uporabi kod Quiche Maja klinasto pismo, pismo koje se rabilo u Mezopotamiji Konfucije, drevni kineski filozof (oko 550. godine pr. Kr.) Konkvistadori, panjolski vojnici koji su osvojili Srednju i Ju nu Ameriku kora, povrinski sloj Zemlje kozmika svijest, svijest koja sve obuhvaa kozmiki projector, univerzalni okvir za projiciranje arhetipskih informacija koje dominiraju majanskim vremenskim ci klusima kozmiko zrcalo, prilika za kozmiki odraz ovjeanstva kozmopolitski, onaj koji ne pripada odreenom narodu kri, Nebeski, Drvo svijeta, postoji u obliku holografskih pro jekcija na razini galaktike, Zemlje i pojedinca kri, Nevidljivi jo jedan naziv za Nebeski kri Kukulcan, majansko ime za Pernatu zmiju, u jeziku Nahuatl zove se Quetzalcoatl Kuran, sveto pismo islama, posvetio ga je prorok Muhamed 632. godine Lacandon, majanska skupina koja ivi u praumi uz rijeku Usumacinta

Lakin, majansko boanstvo koje vlada istokom Lamat, osmi dnevni znak uinala, znai zec" Lao-tzu, kineski filozof, ivio sredinom estog stoljea prije Krista ley-linije, linije za koje raljari tvrde da su os Zemljinog eterikog tijela; povezane su s ljudskim duhovnim tradici jama makrokozmos, velika manifestacija kozmosa Mahavira, osniva dainizma Malinalli, azteko ime za dvanaesti dnevni znak trecene, znai trava" Manik, sedmi dnevni znak uinala, znai jelen" Mauna Kea, vulkan na Velikom otoku na Havajima, vaan centar za astronomsko promatranje Mayahuel, azteka boica pulquea (meksiko alkoholno pie), vladarica osmog dana uinala Mayapan, postklasini majanski ceremonijalni centar u Yucatanu Mazati, azteko ime za sedmi dnevni znak uinala, znai jelen" Medicine Wheel, krug koji ukljuuje etiri smjera; sjevernoameriki Indijanci rabe ga u ceremonijalne svrhe Men, petnaesti dnevni znak uinala, znai orao" menora, sedmerokraki svijenjak iz idovske tradicije, simbolizira stvaranje metafora: skraena poredba, verbalna slika koja opisuje ap straktni fenomen Mezoamerika, arheoloki izraz za kulturoloko podruje koje se protee od sjevernog Meksika do Hondurasa Mexice, takoer poznati i kao Azteci, narod koji je naselio srednji Meksiko u etrnaestom stoljeu Mixteci, mezoameriki narod, u vrijeme panjolskih osva janja nastavao regiju Oaxaca mongolska invazija, napad mongolskih nomada na euroazijski kontinent tijekom ranog trinaestog stoljea

Mount Kailas, najsvetija tibetanska planina, smatra se sre ditem svemira mozak sisavaca, mozak podijeljen na dvije polutke - lateralizirani mozak mrano doba, rano srednjovjekovno razdoblje nakon pada Rimskog Carstva Muluc, deveti dnevni znak uinala, znai voda" Nacionalni ciklus stvaranja/ Nacionalni podzemni svijet, e sta razina stvaranja, razvijena od trinaest baktuna, ukupno traje 5125 godina Nadvratnik, majanska kamena rezbarija sa zapisom nagual, ponekad totem, a ponekad manifestacija Drugog svijeta Napoleonski ratovi, ratovi koje su Francuzi vodili tijekom Napoleonovog uspona i pada, od 1794. - 1814. godine Nebeski, povezan s nebom New Age, suvremeni pokret, govori o dolasku Novog doba Nirvana, stanje prosvjetljenja u budizmu Njemako, Sveto Rimsko Carstvo, carstvo koje je 962. go dine osnovao Oton Veliki u Njemakoj; papa ga je posvetio kao nastavak Rimskog Carstva; nestalo je 1806. godine nositelj godine, dnevni znak koji vlada prvim danom nove godine nova ekonomija, ekonomija nastala zbog revolucije infor macijske tehnologije Novi Jeruzalem (Otkrivenje), novi svijet, pojavit e se na kraju vremena Nula, matematiki pojam koji su razvile Maje Oaxaca, regija u junom Meksiku Oc, deseti dnevni znak uinala, znai pas" Oceanija, zajedniko ime za zemlje na Pacifiku Ocelotl, azteko ime za etrnaesti dnevni znak, znai jagu ar" odbrojavanje dana, jo jedan naziv za tzolkin Odinov kri, drevno nordijsko Ime za Sunev kota

Ollin, azteko ime za sedamnaesti dnevni znak, znai kre tanje" Olmeci, drevni srednjoameriki narod, pojavili se oko 1500., nastavali su Meksiki zaljev Omecinatl, enski aspekt aztekog vrhovnog boga stvaranja Ometeotl, muki aspekt aztekog vrhovnog boga stvaranja opsidijan, vulkansko staklo optimalan, najbolji s obzirom na okolnosti oscilacija, valno gibanje osmerokutan: u obliku osmerokuta, jednog od platonskih tijela koje se sastoji od osam jednakih trokuta osmerostruka staza, budistiko uenje o dostizanju prosvjetljenja Otkrivenje, Apokalipsa, kraj stvaranja u Bibliji Otok Kornjaa, pretkolumbovsko ime za Sjevernu Ameri ku Oxlaj, Alejandro, voa Maja iz plemena Quiche Ozomatli, azteko ime za jedanaesti dnevni znak, znai majmun" Pacal, kralj Palenquea, ivio u sedmom stoljeu papinstvo, institucija pape Patecatl, azteki bog medicine, vladao je dvanaestim dne vnim znakom uinala patrijarhalan, vezan za dominaciju mukaraca Pavao, apostol, imao je vanu ulogu u poetku irenja kr anstva Pernata zmija, glavno mezoameriko boanstvo, simbol svjetla i stvaranja kulture i civilizacije, takoer se naziva i Kukulcan Pet svjetova, proroki koncept uvrijeen u pretkolumbovskih civilizacija, govori o podjeli tzolkina na etiri jednaka segmenta pictun, razdoblje od 7900 godina Pitagora, grki mislilac iz Sirakuze na Siciliji, ivio u estom stoljeu prije Krista, bavio se harmonijama brojeva

Planetarni ciklus stvaranja/Planetarni podzemni svijet, se dma razina stvaranja, razvijena od trinaest katuna, poetak mu je 1755. godine planetarna simetrala, okomiti krak Drveta svijeta, nalazi se na zempljopisnoj duini 12 istono Planina svijeta, sredite Zemlje u mnogih drevnih tradicija Plat, dio izmeu Zemljine kore i jezgre Plejade, skupina zvijezda u zvijeu Bika, dio Gouldovog pojasa Plemenski ciklus stvaranja/Plemenski podzemni svijet, e tvrta razina stvaranja od trinaest kalabtuna, poela prije 41 milijun godina podsvjesno znanje, znanje koje nije poznato svjesnome polarnost, dvojnost koja stvara napetost politeistiki, odnosi se na religije koje tuju vie bogova polje stvaranja, energetsko polje koje upravlja boanskim procesom stvaranja Popol Vuh, Knjiga savjeta", drevni tekst koji govori o majanskim mitovima o stvaranju, ponekad je nazivamo majanskom biblijom postklasine Maje, Maje koje su ivjele u razdoblju od 850. do 1250. godine prana, sanskrtska rije za ivotnu energiju Pravi kri: Drvo svijeta i njegove projekcije na galaktikoj i planetarnoj razini Pravo odbrojavanje, brojanje tzolkina, Maje ga koriste ve 2500 godina praznovjerje, vjerovanje u neosnovane tvrdnje recesija, kruno gibanje Zemljine osi prestupni dan, dan u veljai, dodaje se svake prestupne godi ne prolazak, gibanje planeta preko Sunevog diska proljetni i jesenji ekvinociji, dani tijekom jeseni i proljee kada dan i no jednako dugo traju

proroanstvo, predvianje budunosti koje se temelji na re zonanci s duhovnim domenama prosvjetljenje, osloboenje od jarma niih aspekata sebe, sje dinjenje s viim Ja" protestantizam, kranski pokret, javio se u esnaestom sto ljeu radi elje za odreenim promjenama u Katolikoj crkvi Prvi otac, majanski bog koji je digao Drvo svijeta, takoer bog kukuruza qi, ivotna snaga u kineskoj filozofiji quetzal, nacionalna ptica Gvatemala s dugim, sjajnim pe rjem Quetzalcoatl, azteko ime za Pernatu zmiju Quiche, pleme Maja koje ivi u dananjoj Gvatemali Quintana, petodnevno razdoblje raljar, osoba koja moe osjetiti zraenje Zemlje reformacija, pokret koji je elio reformu Katolike crkve; osnovali su ga Luther, Calvin i drugi Regionalni ciklusi stvaranja/Regionalni podzemni svijet, peta razina stvaranja od trinaest pictuna, poela prije 102 000 godina reinkarnacija, koncept ponovnog raanja due u drugom ti jelu renesansa, europski kulturni pokret u 16. stoljeu, zagovarao umjetniku slobodu pojedinca romantizam, europski kulturni pokret iz prve polovice deve tnaestog stoljea rotacijska frekvencija, broj okretaja u sekundi Schumannova rezonanca, elektromagnetski impulsi u uplji ni izmeu jonosfere i Zemljine kore sinkronicitet, statistiki nevjerojatan dogaaj koji se doima predodreenim i znaajnim slobodna volja, filozofska zamisao koja govori da ljudi sami ine izbore koji nisu predodreeni spinning jenny, stroj za automatsko predenje, izumljen 1794. godine

stela, kamen ija je namjena slavljenje vladara Stonehenge, kameni megaliti u jugozapadnoj Engleskoj, bli zu Batha Sumer, najranija via civilizacija drevne Mezopotamije, da nanji Irak Sunev krug, simbol koji prikazuje kri u krugu suneva godina, razdoblje koji odgovara jednom okretanju Zemlje oko Sunca sunev vjetar, vjetar koji se sastoji od nabijenih estica i kre e se od Sunca prema Zemlji sveti dani Venere, dnevni znakovi tijekom kojih se Venera pojavljuje kao jutarnja zvijezda sv. Franjo Asiki, talijanski svetac iz ranog trinaestog stolje a, osniva franjevakog reda Sveti kalendar, ime 260-dnevnog tzolkina svijest, nevidljiva granica koja odvaja vanjsku i unutarnju stvarnost aman, osoba koja moe komunicirati s onostranim iva, hinduski bog stvaranja i unitenja sutra, stih ili skup stihova iz budistikih ili vedskih spisa taoizam, kineska filozofija koju je sredinom estog stoljea prije Krista razvio Lao-tzu Tecciztecatl, azteka boica Mjeseca, vladarica estog dana uinala Tecpatl, azteko ime za osamnaesti dnevni znak uinala, zna i opsidijanski no" Teotihuacan, vaan ceremonijalni kompleks piramida i tr govako sredite izvan dananjeg Mexico Cityja; vrhunac je doivio u razdoblju od roenja Krista do ranog osmog sto ljea Teotihuacanosi, drevni narod koji je ivio na podruju Teotihuacana Tepeyollotl, azteko boanstvo, srce planine, vladar treeg dnevnog znaka uinala teta valovi, modani valovi frekvencije od 4 - 7 Hz

Tezcatlipoca, azteki bog tame, vladar desetog dana trecene i trinaestog i petnaestog dana uinala; neprijatelj Quetzacoatla Tikal, vaan majanski lokalitet u dananjoj Gvatemali Tlacolteotl, azteka boica ljubavi koja konzumira prljavtinu mukaraca; vladarica petog dana trecene Tlahuizcalpantecuhtli, azteko boanstvo, povezano s jutar njom zvijezdom i vladanjem prije zore, vladar dvanaestog dana trecene Tlaloc, azteki bog kie i rata, vladar osmog dana trecene Tlaltecuhtli, azteki bog zemlje, vladar drugog dana trecene Tochtli, azteko ime za osmi dnevni znak, znai zec" Tolteci, srednjoameriki narod iji je glavni grad bio Tula u dravi Hidalgo Tonacatecuhtli, azteki bog razmnoavanja, vladar prvog dana uinala i (ponekad) sedmog dana trecene Tonalciuatl, enski aspekt Tonacatecuhtlia tonalpouhalli, azteko ime za tablicu tzolkina Tonatiuh, azteki bog Sunca i ratnika, vladar etvrtog dana trecene i devetnaestog dana uinala trecena, trinaestodnevni period tzolkina; tonovi od 1-13 Tridesetogodinji rat, rat izmeu katolika i protestanata u Europi izmeu 1618. i 1648. tun, razdoblje od 360 dana tzolkin, razdoblje od 260 dana, takoer se zove Sveti kalen dar uaxaclahunkins, majansko ime za osamnaestodnevni ciklus uinal, dvadesetodnevno razdoblje, dvadeset Gospodara dana Univerzalni ciklus stvaranja/Univerzalni podzemni svijet, deveta razina stvaranja od 260 dana, poinje 11. veljae 2011. univerzalno ljudsko bie, neogranieno ljudsko bie s ko zmikom svijesti koju razvija Univerzalni podzemni svijet unutarnja jezgra, dio Zemljine jezgre

uznesenje, teoloki termin koji znai uzdizanje" vanjska jezgra, dio izmeu Zemljine unutarnje jezgre i nje nog plata veernja zvijezda, Venera koja se pojavljuje na nonom nebu Veliki ciklus, ciklus stvaranja, poeo 17. srpnja 3115. prije Krista, a zavrava 28. listopada 2011. godine Veliki petak, dan koji se tuje kao raspee Krista i dan na koji je Cortes doao u Meksiko Venerin ciklus, prolazak kroz faze Venere, traje 584 dana i moe se vidjeti sa Zemlje Venerine tablice, astronomske tablice u Codexu Dresdensisu u kojem se opisuju faze Venere Venerin tranzit, pomraenje" Sunca zbog prolaska Venere virtualni novac, novac koji postoji samo u elektronikom obliku, kao kod bankarskih raunala vrtlozi, spiralne strukture duhovne energije Xaman, majansko ime za boanstvo koje vlada sjevernim smjerom Xbalanque, jedan od blizanaca heroja iz Popol Vuha, znai jaguar" Xiuhtecuhtli, azteki bog vatre i vremena, vladar devetog dnevnog znaka uinala i prvog dana trecene Xochipilli, azteki bog cvijea, vladar jedanaestog dnevnog znaka Xochiquetzal, azteka boica cvijea, vladarica dvadesetog dnevnog znaka Xochitl, azteko ime za dvadeseti dnevni znak, znai ,,cvijet Xolotl, azteko boanstvo koje vlada sedamnaestim danom uinala, znai udovite s pseom glavom", bral blizanac Quetzalcoatla Yaxkin, majansko ime za sredite etiri smjera Yggdrasil, nordijsko ime za Drvo svijeta, zamiljeno kao ogromni jasen

yin/yang, kineska imena za tamu/svjetlost, tj. muke/enske polarnosti u kozmosu yin yang (polja), projekcije dvojnosti yina i yanga na Zemljinu povrinu Yohualticitl, azteka boica raanja, vladarica jedanaestog dana trecene Yum Kax, majansko ime za boga kukuruza Zapoteci, drevni srednjoameriki narod koji je otkrio tzolkin, ivjeli su u dravi Oaxaca i izgradili ceremonijalno sre dite Monte Alban zenit, vrhunac kod kojeg se Sunce nalazi odmah iznad neke lokacije Zaratustra, perzijski religijski voda, uveo dualistiku mono teistiki religiju Zvijer, glavna zla sila opisana u Otkrivenju

Bibliografija
Arguelles, Jose, The Mayan Factor: Path Beyond Technology, Santa Fe, Bear and Co., 1987. Argiielles, Jose, Time and the Technosphere: The Law of Time in Human Affairs, Rochester, Vt., Bear and Co., 2002. Balin, Peter, The Flight of Feathered Serpent, Wilmot, Wisc., Arcana Publishing, 1978. Bays, Brandon, The Journey: A Road Map to the Soul, New York, Pocket Books, 2001. Brotherston, Gordon, Book of the Fourth World: Reading the Native Americas Through Their Literature, New York, Cambridge University Press, 1992. Calleman, Carl Johan, Maya-hypotesen, Svenskarnas roll for Gaias fodelse ar 2012, vlastito izdanje, vedska, 1994. Calleman, Carl Johan, The Theory of Everything: The Unification of Science Based on the Evolution of Consciousness, neobjavljeni rukopis, 1997. Calleman, Carl Johan, Solving the Greatest Mystery of Our Time: The Mayan Calendar, London and Coral Springs, Fla. Garev, 2001. Coe, Michael D., Breaking the Maya Code, London, Thames and Hudson, 1992. Coe, Michael D The Maya, London and New York, Thames and Hudson, 1993.

De Landa, Diego, Yucatan Before and After the Conqest, New York, Dover, 1978. De Paz, Marco and Marcus, Calendario Maya: el camino infinite del tiempo, Gvatemala, Ediciones Gran Jaguar, 1991. Freidel D., Scheie L. i Parker J., Maya Cosmos: Three Thousand Years on the Shaman's Path, New York, Morrow, 1993. Hail, Raven, The Cherokee Sacred Calendar: A Handbook of the Ancient Native American Tradition, Rochester, Vt, Destiny Books, 2000. Jenkins, John Major, Tzolkin: Visionary Perspectives and Calendar Studies, Garberville, California, Borderline Sciences, 1994. Jenkins, John Major, Maya Cosmogenesis 2012., Santa Fe, Bear and Co., 1998. Johnson, Kenneth, Jaguar Wisdom: Mayan Calendar Magic, St Paul, Minn., Llewellyn, 1997. Maor, Eli, June 8, 2004: Venus in Transit, Princeton, New York, Princeton University Press, 2000. Miller, Alice, For Your Own Good: Hidden Cruelty in Child-Rearing and the Roots of Violence, New York, Noonday Press, 1990. Morton, Ch. i Ceri L. Th., The Mystery of the Crystal Skulls, London, Thorsons, 1997. Nisbett, Richard E., The Geography of Thought, New York, Free Press, 2003. Popol Vuh, The Mayan Book of the Dawn of Life, preveo Dennis Tedlock, New York, Simon and Schuster, 1985.

Roys, Ralph, The Book of Chilam Balam of Chumayel, Norman Oklahoma, University of Oklahoma Press, 1967. Scheie, L. i Freidel D., A Forest of Kings: The Untold Story of the Ancient Maya, New York, William Morrow, 1990. Scheie, L. i Miller M. E., The Blood of Kings: Dynasty and Ritual in Maya Art, New York, George Braziller, 1986. Scofield, Bruce, Day Signs: Native American Astrology from Ancient Mexico, Amherst, Mass., One Reed Publications, 1991. Scofield, Bruce, Signs of Time: An Introduction to Mesoamerican Astrology, Amherst, Mass., One Reed Publications, 1994. Shearer, Tony, Beneath the Moon and Under the Sun, Santa Fe, Sun Books, 1987. Thompson, J. Eric S., A Commentary on the Dresden Codex, Philadelphia, American Philosophical Society, 1972. Waters, Frank, Mexico Mystique: the Coming Sixth World of Consciousness, Chicago, Swallow Press, 1975.

Internetske stranice
Internetska stranica Carla Johanna Callemana je www.calleman.com (na engleskom i vedskom jeziku), s nje moete downloadati kalkulator za izraunavanje dana tzolkina i go dinjica tuna. Internetska debatna skupina, koju za itatelje ove knjige vodi Sharon Jorgenson, nalazi se na adresi groups.yahoo.com/group/enlightened_future Podaci o proslavi jedinstva nalaze se na www.OnenessCelebration.com. Internetska stranica Kalkija je www.livingjoy.com.