Prirucnik Za Vršnjačke Edukatore

PHARE program Europske unije za Hrvatsku
PREVENTION 4 LIFE
MOJ IZBOR JE PREVENCIJA
ZORA, za nenasilje i ljudska prava, 2009.
Uredila: Marina Kolar na izradi prirUniKa radili: Marina Kolar, Kristina Mlinari, Josip picar radionice provodile: Kristina Mlinari i Marina Kolar ilUstracije: Elizabet Sklepi, Rilind oaj (vrnjaki edukatori) FotograFije: udruga ZORA - radionice za vrnjake edukatore/ice u sklopu projekta Moj izbor je prevencija izdava: ZORA, A. Schulteissa 19, ured 68., 40000 akovec www.udrugazora.hr / edukacija.udrugazora.hr / zora@udrugazora.hr graFiKo obliKovanje: ACT Printlab d.o.o., akovec tisaK: ACT Printlab d.o.o., akovec naKlada: 500 kom Veliko hvala mr.sc. Vesni Haluga i dipl.inf. Darku Radanovi iz Odsjeka za Europske integracije Meimurske upanije na potpori na projektu kao i pomoi oko prevoenja te lektoriranja tekstova. Ova publikacija nastala je uz financijsku potporu Europske unije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Ova publikacija proizvedena je uz financijsku pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost udruge ZORA i ni pod kojim uvjetima ne odraava stav Europske unije.
SADRAJ
1. UVOD /05/ 2. zATO RADIONICA KAO NAIN RADA? /08/ 3. tEhNIKE RADA /14/ 4. rADIONICE /28/ -- radionica 1 - suradnja i timski rad, nenasilna komunikacija i aktivno sluanje -- radionica 2 spol/rod, prevencija nasilja u vezama i obitelji -- radionica 3 uvod u spolno i reproduktivno zdravlje -- radionica 4 HIV & vrnjaki pritisak -- radionica 5 kontracepcija, radioniarski tip rada i javni nastup (ToT) -- radionica 6 tehnike za trening trenera/ica (ToT) i akcijski plan 5. eVAlUACIJE /144/ 6. o TEmAmA... /149/ -- nenasilna komunikacija i aktivno sluanje -- spol/rod -- spolno i reproduktivno zdravlje -- spolno prenosive infekcije -- metode kontracepcije 7. rJENIK /178/ 8. lITERATURA /191/
1. UVOD
PREDgOVOR
Drago nam je to Vam moemo predstaviti prirunik za vrnjake edukatore/ice udruge Zora, koji je nastao kao rezultat intenzivnog rada u sklopu projekta Moj izbor je prevencija. Tijekom oujka, travnja i svibnja 2009. odrale smo ukupno 24 jednodnevnih radionica s 56 uenika i uenica iz svih 5 srednjih kola iz akovca. Na interaktivan nain obraivali smo slijedee teme: suradnja i timski rad, nenasilna komunikacija i aktivno sluanje, spol/rod, nasilje u obitelji/ vezama, spolno prenosive infekcije, HIV, kontracepcija, vrnjaki pritisak i tehnike za trening trenera/ca. Radionice je uspjeno zavrilo ukupno 46 buduih vrnjakih edukatora/ ica s kojima je napravljen akcijski plan njihovih aktivnosti. Izvoenje aktivnosti trenutno je u tijeku. U tu svrhu pripremljen je ovaj prirunik, koji e im posluiti kao edukacijski alat, ali i kao lijepa uspomena. Ponosne smo na prvu generaciju Zorinih edukatora i edukatorica, koje su se pokazali/le kao pravi/e pokretai/ce pozitivnih promjena u ovoj zajednici. Nadamo se da e vam biti korisno i zabavno koristiti ga koliko je bilo i nama. Zorin tim Marina, Kristina, Josip
PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE
O PROJEKTU
Moj izbor je prevencija zora, za nenasilje i ljudska prava partner: Meimurska upanija kole suradnice: Ekonomska i trgovaka kola; Gimnazija; Gospodarska kola; Tehnika, industrijska i obrtnika kola i Gospodarska kola akovec cilj projekta Moj izbor je prevencijaje prevencija nasilja u mladenakim vezama i unaprjeenje seksualno reproduktivnog zdravlja kroz sustavnu interaktivnu edukaciju uenika 1. i 2. razreda srednjih kola iz Meimurske upanije. Projekt je financijski podran od: europske unije - Phare programa 2006. (Enabling the Civil Society Sector for active contribution in the pre-accession process in the Area of Youth Participation), Meimurske upanije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Udruga zora je neprofitna i nevladina organizacija koja djeluje sa svrhom zatite ljudskih prava i razvojem ljudskih sloboda, odbacivanjem nasilja i razvijanjem nenasilnih metoda koja djeluje od 2003. godine. Edukacijski projekti koje Zora provodi izvode se uz visoku potporu i partnerstvo Odsjeka za Europske integracije Meimurske upanije.
2. zato radionica Kao nain rada?
zato radionice kao nain rada? cilj ovakve vrste edukacije je potaknuti mlade da stjeu znanje, ire vidike, razvijaju vjetine i stavove na interaktivan nain. elja nam je potaknuti mlade da ue jedni od drugih, informiraju se o injenicama i kreiraju svoje miljenje, da sudjeluju i reagiraju koristei svoje znanje, kako bi ukazali na nepravde i nejednakosti. elimo izazvati reakciju, potaknuti na razbijanje tabu tema, kako bi ljudi prestali misliti da se ne trebaju baviti stvarima s kojima nemaju doticaj (npr. HIV pozitivni ljudi). Vano je shvatiti da svi mi kreiramo svijet u kojem ivimo, i samim time smo odgovorni. Stoga se educirajte, ukljuite mozak, srce i ruke i potaknite promjene - prvo kod sebe, a onda i kod drugih.
postoje tri naina stjecanja znanja: formalno, neformalno i informalno uenje. Formalno obrazovanje se ostvaruje kroz obrazovne ustanove, a cilj je dobiti diplomu. neformalno obrazovanje oznaava organizirane procese uenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za razliite socijalne aktivnosti, te za osobni razvoj. Neformalno obrazovanje odvija se u velikoj mjeri kroz civilne organizacije i veinom je interaktivnog karaktera. informalno uenje je ono koje stjeemo usput tj. odnosi se na aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaa stajalita i pozitivne vrednote te vjetine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline.
NA KOJI NAIN UImO?
SUDJElOVANJE
Kroz sudjelovanje mladi razvijaju razne sposobnosti, ukljuujui sposobnost donoenja odluka, aktivnog sluanja, empatije i potovanja drugih, preuzimanja odgovornosti za vlastite odluke i djela. Uloga trenerice je da pomogne ili olaka mladima sudjelovanje u procesu uenja. iskustveno uenje 1. faza: Doivljavanje (aktivnost, djelovanje) 2. faza: Razmjena dojmova i zapaanja o onome to se dogodilo 3. faza: Promiljanje 4. faza: Uopavanje (raspravljanje o obrascima i o tome kako se ono to su ljudi nauili odnosi na stvarni svijet) 5. faza: Primjena (koritenje nauenog, mijenjanje starog ponaanja) primjena nauenog - koristimo samo - 20% od onog to samo sluamo ili ujemo i - 40% od onog to ujemo i vidimo i - 80% onog to sami otkrijemo za sebe i sami isprobamo.
10
POlJA UENJA
sigUrno polje- Ljudi se osjeaju ugodno, leerno, ne paze i ne ue pretjerano polje UzbUenja- poinje uenje, ljudi poinju pratiti, uju nove stvari, vode se diskusije, najvie se ui opasno polje izreene stvari ostavljaju dojam na nas, moe nam biti nelagodno, postajemo svjesni nekih stvari.. 9- Ovo nije samo logian rezultat procesa uenja, ve i bitno sredstvo utvrivanja novog znanja, vjetina i stavova to predstavlja osnovu za novi ciklus uenja.
SURADNIKO UENJE
Suradnja je zajedniki rad na postizanju zajednikih ciljeva. U suradnikom uenju sudionici/ce zajedno rade na rezultatima od kojih e imati koristi i oni sami i svi ostali lanovi skupine.
prednosti suradnikog uenja:
-- pomae razvijanju sposobnosti rjeavanja problema i sposobnosti zakljuivanja -- poboljava odnose meu lanovima skupine i podie vlastito samopotovanje.
11
Suradniko uenje promovira veu uinkovitost i bolje rezultate. Ono je u potpunoj suprotnosti s uenjem koje njeguje natjecateljski duh. Natjecateljsko uenje promovira vlastite interese, nepotivanje drugih i aroganciju pobjednika. Pobjednik radi protiv ostalih kako bi postigao cilj koji moe ostvariti jedna osoba ili samo njih nekoliko, dok ostatak tj. gubitnici, najee gube motivaciju i samopotovanje. Kod suradnikog uenja svi su pobjednici. Rad u grupama jedan je od oblika suradnikog uenja.
RAD U gRUPAmA
Tijekom rada u grupi sudionici/ce meusobno surauju, nadopunjuju se, kombiniraju svoje vjetine i sposobnosti kako bi zajedniki doli do cilja ili rjeenja. Rad u grupi potie odgovornost i razvija komunikacijske vjetine. U grupi se trebaju sluati i uvaavati tua miljenja, istiu se vlastita miljenja i ideje. Kada sudionici surauju, dolaze do ciljeva prije nego kad se natjeu. 9- U radu u grupi, jako je vano uvaavati svaije miljenje. Ako se netko osjea izostavljenim, moda se nee slagati s onime to je grupa donijela kao odluku.
TEhNIKE RADA U gRUPAmA
Grupa mora znati na koje pitanje treba dati odgovor ili koji je problem koji pokuavaju rijeiti.
POSTAVlJANJE OSNOVNIh PRAVIlA
Jako je vano da svi u skupini razumiju osnovna pravila za sudjelovanje u aktivnosti. Na primjer, svatko bi trebao preuzeti dio odgovornosti za aktivnost, svatko bi trebao dobiti mogunost da govori, da ga se saslua, te da sudjeluje. Nitko ne bi trebao biti prisiljen govoriti neto to ne eli. Razgovarajte o osnovnim pravilima, dogovorite se oko njih i zajedniki ih formulirajte na poetku rada s razredom ili skupinom. Pravila rada na radionici donose svi sudionici/e zajedno.
12 PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE
Pravila se donose na samom poetku rada, prije nego se pone s konkretnim vjebama. Provodi se brzo mozganje: sudionike/ce se pita koja pravila im trebaju da bi se osjeali ugodno i mogli pratiti radionicu. Pravila trenerica zapisuje na flipchart papiru, a zatim se zalijepe na vidljivom mjestu (zid, vrata). Ukoliko se netko ne pridrava pravila, grupa zajedniki donosi kaznu. Za manja krenja pravila dovoljno e biti ispriati se svima, zaplesati na pjesmu koju grupa odabere, a u sluaju zaista tekih krenja pravila, mogue je osobu iskljuiti iz radionice (npr. dolazak na radionicu u alkoholiziranom stanju i dr.). Pravila vrijede za sve sudionike/ce u grupi (ukljuujui trenerice) u svim situacijama i ne mijenjaju se tijekom trajanja treninga.
opa pravila su najee:
1. pravilo kruga svi sudionici/e, ukljuujui i trenere/ice, sjede u krugu, i na taj nain svako u grupi ima istu mogunost izraavanja, i svi vide i uju jedni druge. 2. pravilo sluanja dok jedan/na govori, ostali sluaju 3. pravilo povjerljivosti ono to sudionici/ce iznose tijekom radionice, treba i ostati na radionici (ovo se posebno odnosi na situacije u kojima se iznose osobna iskustva) 4. ne koristimo uvredljivi govor na radionici 5. tolerantnost prema miljenjima drugih (nema ismijavanja, izrugivanja) 6. pravilo sudjelovanja na radionici nema promatraa , svi podjednako sudjeluju 7. pravilo potivanja dogovorenog vremena vano je da se potuje dogovoreno vrijeme, to znai da treneri/ice i i sudionici trebaju doi u dogovoreno vreme, kao i da nema odlazaka tokom radionice, osim u sluaju kada se to najavi. Isto vrijedi i za vrijeme trajanja pauza, sudionici/e se moraju u dogovoreno vrijeme vratiti sa pauze. 8. pravo na dalje ukoliko netko od sudionika/ca ne eli sudjelovati ili se izraziti o nekoj temi ili aktivnosti, ima pravo da kae dalje. 9. tokom radionice mobilni telefoni su iskljueni/stiani 10. puenje je dozvoljeno samo u pauza
PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE 13
3. teHniKe rada
bRZO mOZgANJE (engl. brainstorming) je dobar nain da se
bez trenutnog vrednovanja uvede nova tema i da svi daju ukratko svoje miljenje o njoj. Brzo mozganje je proces u kojem se od sudionika trai da nude ideje i prijedloge povezane sa odreenom temom spontano i bez puno razmiljanja o tome kako e predstaviti ideje. Trenerica u poetku pomae i govori sudionicima da ne postoje pravila: prijedlozi mogu biti ozbiljni, smijeni, neobini ili kontroverzni, sve dokle god se dre zadane teme. Vano je rei da sudionici ne bi trebali komentirati da li je neiji doprinos toan ili pogrean, dobar ili lo.
brzo mozganje moe pomoi: -- kod stimuliranja kreativnosti i osjeaja doprinosa kod sudionika -- kod odreivanja podataka koje grupa sudionika moe analizirati -- kod postavljanja temelja za grupnu diskusiju -- jer sudionici meusobno ue o svojim idejama ( jedni od drugih) neke stvari koje je vano imati na umu kada provodimo brzo mozganje : - Prihvatite svaiji doprinos nemojte odbijati ili kritizirati prijedloge - Pokuajte brzo mozganje uiniti brzim tako da ljudi govore svoje prve reakcije - Moe pomoi ako jedan od trenera/ica ili volonter/ka zapisuje odgovore na flipchart dok drugi/a potie sudionike/ice da odgovaraju - Ponudite primjere, ako se vjeba odui... - Ako vi ili drugi sudionici ne razumijete neke rijei zamolite sudionike da ih objasne
ZIDNE NOVINE
Razlika izmeu zidnih novina i brzog mozganja je u tome to kod zidnih novina plakat s naslovom moete zalijepiti na zid, a sudionicama podijelite post-it papirie i date im nekoliko minuta za razmiljanje.
Nakon toga piu svaku misao na jedan papiri. Prezentirati se moe tako da svatko zalijepi na plakat i proita svoju misao, ili pak nakon to svi zalijepe, jedna osoba proita sve misli zajedno.
RAD U mANJIm SKUPINAmA
U ovoj tehnici rada, manje grupe sudionika/ca rade zajedniki na rjeavanju nekog zadatka. To potie timski rad i suradnju, te doprinos svakog pojedinca. Postoje razne vjebe kojima moete podijeliti veliku grupu na manje (pa ak i najobinijim brojanjem 1, 2, 3 jedinice zajedno, dvojke zajedno...). Na kraju grupa po grupa prezentira svoje rezultate i zakljuke. Vrijeme rada odreuje trener/ica, ovisno o temi na kojoj radite.
IgRA UlOgA
Igra uloga kratka je dramska igra u kojoj sudionici/ce glume pojedine uloge. Vana je u radu s mladima jer imitira stvarni ivot te im omoguuje da se stave u situaciju koja im je do sada bila nepoznata, na taj nain pribliava im se neki problem i poboljava razumijevanje situacije. Takoer joj je cilj i potaknuti suosjeanje prema ljudima koji se u takvim situacijama nalaze. Igra uloga esto je unaprijed napisana te je trenerica ita i vodi likove. Kroz priu trenerica nije glumica ve osoba koja vodi sve likove, a s kojima sudionici interagiraju (priaju, bore se ili to ve). Takoer, uloga voditeljice je da svojim opisivanjem i dogaajima koje namee likovima vodi neku priu koja je samo njoj i njemu poznata (tj. sudionici ne znaju unaprijed to e se dogoditi). Igru uloga koristite veoma oprezno. Kao prvo, bitno je na kraju dati sudionicima vremena da se iskljue iz uloge i vrate u stvarni ivot. Kao drugo, svatko treba potivati osjeaje pojedinaca i socijalnu strukturu skupine. Na primjer, kada uz pomo igre uloga elite analizirati probleme rtava nasilja, morate biti paljivi i uzeti u obzir da moda netko od sudionika/ica ima takvo iskustvo. Takoer, budite svjesni stereotipiziranja. Igra uloga otkriva to sudionici misle o drugim ljudima kroz nain na koji ih glume ili imitiraju. Gluma je ujedno ono to ove aktivnosti ini
i zabavnima! Korisno je osvrnuti se na provedenu aktivnost pitanjem: Mislite li da su ljudi koje ste glumili stvarno takvi? Uvijek je korisno podsjetiti sudionice/ke da je potrebno neprekidno, kritiki promotriti sve informacije. Moete ih, izmeu ostalog, pitati kako su doli do informacija na kojima su temeljili izgradnju karaktera lika kojeg su glumili.
JO NEKE TEhNIKE RADA:

--
izraavanje kroz slike (fotografije, stripovi i crtani filmovi, crtei, kolai), filmove, videosnimke, radijske drame, simulacije, pantomime...
ENERgIZERI (VJEbE ZA PODIZANJE ENERgIJE)

Energizeri su razliite igre/vjebe koje se koriste na radionicama. Moemo ih koristiti ujutro kako bi se sudionici razbudili ili tijekom radionice izmeu vjebi, a slue za podizanje razine energije ili poboljanje raspoloenja nakon zahtjevnih i emocionalno iscrpnih aktivnosti.
VJEbE ZA RAZbIJANJE lEDA
Ovakve aktivnosti su prikladne kao razbijai leda, koriste se da se sudionici predstave jedni drugima i da se bolje upoznaju. Neke aktivnosti mogu se prilagoditi za koritenje kao energizeri izmeu tema na radionicama, kako bi sudionicima osigurali odmor.
DISKUSIJE
Rasprave su dobra prilika za vjebanje sluanja i govorenja, kao i drugih vjetina skupnog rada koje su vane za potivanje tuih prava. Vano je da skupina ne bude prevelika kako bi svi mogli sudjelovati. Ako je prevelika, tj. ako u njoj ima vie od petnaest, dvadeset osoba, bolje ju je razdijeliti u manje skupine za raspravu. Kako biste potaknuli interakciju i sudjelovanje, posjednite sudionike u krug ili polukrug tako da se mogu meusobno vidjeti. Raspravite i zajedniki se dogovorite s cijelom skupinom o ovim opim smjernicama:
- Dvije osobe ne smiju istovremeno priati. - Zabranjeno je davanje zlobnih komentara ili bilo kakvo izrugivanje. - Neka svatko govori o temi sa svog stajalita i iskustva, bez poopavanja; tj. treba koristi izjave ja tipa. Imajte na umu da e vjerojatno biti vie od jednog pravog odgovora. Dogovorite se da e, kad govorite o osjetljivim temama, sve ostati strogo povjerljivo. Svatko ima pravo utjeti i ne sudjelovati u raspravi o odreenoj temi, ako tako eli.
TImSKI RAD
Tim se moe definirati kao manja grupa ljudi s komplementarnim znanjima i vjetinama, koji rade zajedno kako bi ostvarili cilj za koji se smatraju zajedniki odgovornima. tiMsKe Uloge: - Koordinator - Pokreta - Izvritelj - Kreativac - Istraiva mogunosti - Promatra-procjenjiva - Timski radnik - Finalizator
18
SUOAVANJE S PROblEmImA NA RADIONICI
Aktivnosti rijetko kad proteknu tono onako kako ste planirali ili onako kako su opisane u priruniku! To je ujedno i nagrada i izazov rada u aktivnostima koje zahtijevaju aktivno sudjelovanje. Morate reagirati na sve to se dogaa i stalno biti na oprezu.
problem 1
Sudionici/ce radionica ometaju rad (na primjer: aptanje, bacanje stvari, lutanje po sobi). Mogue rjeenje - Zadajte im neku ulogu, zadau: pisanje ideja ili odgovora na flipchart, pomaganje u mjerenju vremena - Izbjegavajte kontakt oima s njima, ali krenite i stanite pokraj ili iza njih - Zamolite ih da stanu - Jedana od trenerica neka ih odvede van na time-out - Ustanovite sistem za upozorenje: nakon tri upozorenja, sudionik/ca mora napustiti radionicu
problem 2
Sudionici/ce radionica ulaze prekasno, kasne. Mogue rjeenje - Ponite na vrijeme, ak i kada nisu svi prisutni - Odredite nekoliko sudionica/ka da budu odgovorni za one koji kasne
problem 3
Jedan sudionik/ca je dominantan/na u raspravi. Mogue rjeenje - Zamolite njega/nju da pomogne u pisanju biljeki sa rasprave ili da napie vane toke na flipchart - Zamolite nju/njega da bude odgovoran/na za osiguravanje da svi sudjeluju (na primjer, ohrabrivanje srameljivih ljudi) - Istaknite i kaite kada se osoba ponavlja ili zamolite sudionike da doprinose raspravi samo kada ele rei neke nove stvari - Podijelite svakom od sudionika/ca odreeni broj kamenia ili
zrna graha: svaki puta kada osoba sudjeluje, stavlja kameni u zdjelu. Kada vie nema kamenia, nema vie priliku za replike u ovoj vjebi/radionici
problem 4
to ako sudionici aktivnosti postave pitanje na koje ne znam odgovoriti? Mogue rjeenje Nitko ne oekuje da jedna osoba zna odgovore na sva pitanja. U redu je rei da neto ne znate i ukljuiti sudionike u zajedniko traenje odgovora. Moete problem predstaviti cijeloj skupini postavljajui pitanje: to vi mislite o ovome? Takoer je vano sjetiti se da su odgovori na pitanja o ljudskim pravima esto sloeni. Ne moemo na sloena moralna pitanja odgovoriti samo s da ili ne. S obrazovnog stajalita znati postaviti pitanje jednako je vano kao i odgovoriti na njega. Obraujui sloenu problematiku pruate priliku mladima da o njoj razmisle. Opskrbljujete ih znanjem, vjetinama i stavovima koji e im dobroi kad se susretnu s takvim problemima u budunosti.
problem 5
Problemi s vremenom premalo ili previe vremena Mogue rjeenje Paljivo planirajte i ne pretrpavajte satnicu. Ako aktivnost traje due nego to ste predvidjeli, pokuajte je skratiti, ali ipak ostaviti dovoljno vremena za raspravu. Ako pak imate previe vremena, nemojte pokuavati rastegnuti raspravu napravite stanku ili organizirajte kratku aktivnost kojom ete podii raspoloenje u skupini. Glavna tema pokrivena na radionicama esto pokree veliki interes, te moda nee biti dovoljno vremena da bi se posvetilo svim problemima i pitanjima sudionika. Jedan nain kako se treba nositi s ovim jest postavljanje mjera koje e osigurati da e sudionici dobiti informacije ili odgovore nakon radionica.
20
Kultura primanja/davanja povratne informacije
Povratna informacija (eng. feedback) je reakcija na neto to je netko rekao ili uinio. Moe biti pozitivna ili negativna. Va je zadatak pomoi sudionicima da se naue vjetini davanja i primanja povratne informacije. Preesto ljudi shvaaju povratnu informaciju kao destruktivnu kritiku, iako to moda i nije bila namjera onoga koji ju je uputio. Dvije su kljune rijei vane pri upuivanju povratne informacije, a to su potovanje i argumenti. Kada dajete povratnu informaciju - kritiki komentirate, bitno je potovati drugu osobu, usredotoiti se na ono to je on/ona rekla i obrazloiti svoje gledite. Bolje je rei: Nikako se ne slaem s onim to si upravo rekao/rekla zato to, nego: Kako moe biti tako glup, ne vidi li da? Mnogi ljudi olako daju negativne komentare, to moe povrijediti osobu kojoj je komentar upuen.
vaa je uloga, kao trenerice, osigurati da sudionici daju povratne informacije koje ohrabruju. Na primjer:
- zahtijevanjem da svaka povratna informacija zapone pozitivnom izjavom; - potivanjem druge osobe, a ne davanjem zlobnih komentara; - usmjeravanjem panje na ponaanje, a ne na osobu; - obrazlaganjem onoga to se govori; - preuzimanjem odgovornosti za ono to se govori uporabom ja izjava
Primiti povratnu informaciju je teko, posebice ako se s njom ne slaete. Vaa je uloga pomoi sudionicima da ue iz vlastitih iskustava, da osjete da imaju potporu i da ih se ne omalovaava. Potaknite sudionike da paljivo odsluaju cijeli kritiki komentar, a ne da odmah ponu braniti sebe ili svoja stajalita. Jako je bitno i da shvate to tono eli rei osoba koja daje povratnu informaciju, te da uzmu vremena za procjenu i vrednovanje onoga to je reeno prije negoli to prihvate ili odbace.
21
EVAlUACIJA
Cilj evaluacije je sakupljanje informacija od sudionika/ca o zadovoljstvu / nezadovoljstvu onime to se tijekom radionice dogodilo te zatvaranje treninga, oprotaj.
Evaluacija treninga je posljednji korak u krunom toku treninga. Cilj evaluacije treninga je usmjeren na unapreenje provedbe treninga, na predodbu konanog efekta treninga na sudionike. Evaluacija se obino dogaa na kraju treninga, no mogue je raditi brze procjene na kraju svake vjebe. Takoer, poeljno je napraviti evaluaciju nakon odreenog vremena, kako bismo procijenili efekte usvojenih znanja i vjetina u svakodnevnom radu. Evaluacijom naglaavamo ono to su sudionici/ce nauili, a istovremeno kao trenerice dobivamo povratnu informaciju koja nam je potrebna za daljnji rad. evaluacija treba biti usmjerena na: -- sadraj treninga i dizajn; -- kompetentnost trenera; -- znanje i vjetine sudionika/ica; -- prostoriju i opremu za trening; -- rezultate treninga priMjeri energizera
pisanje vlastitih imena ili brojeva od 1- 10
Cilj: Poticanje sudionika/ica na kretanje i zabavu Tijek vjebe: Zamolite sudionike da ustanu i osigurajte da nisu preblizu jedni drugima. Recite im neka se pretvaraju da su im lijeva ili desna ruka olovke ili kemijske i neka napiu svoja imena ili brojeve od 1 do 10 u zraku koristei ruke. Zatim im recite da zamijene ruku i sa drugom opet napiu ime ili brojeve u zraku. Recite sudionicima da sada koriste jedno od svojih stopala za pisanje imena ili brojeva u zraku.
Nakon toga neka koriste svoje glave za pisanje imena ili brojeva u zraku. Na kraju, recite sudionicima da koriste svoje trbuh da napiu imena ili brojeve u zraku.
ovo nije ue!
Cilj: Sudionici se kreu i zabavljaju Materijali: Ue ili vezica duine oko 1 metar Tijek vjebe: Zamolite sudionike da stanu u krug i stave ue u sredinu kruga. Objasnite da e svaka osoba pretvoriti ue u neto drugo i dajte slijedee upute: Jedan sudionik/ca dolazi u sredinu kruga, uzima ue i kae: Ovo nije ue, ovo je... Kada imenuje to je, treba demonstrirati njegovu upotrebu. Pokaite sudionicima na to mislite, na primjer moete rei: Ovo nije ue, ovo je zmija i tada se spustite na zemlju i skliete ue uokolo. Kada je prva osoba gotova sa demonstracijom, opet postavi ue na tlo i vraa se na mjesto. Druga osoba tada podie ue i kae: Ovo nije ue, ovo je... i demonstrira to. Na primjer, Ovo nije ue, ovo je udica . Ako dvoje ljudi istovremeno krenu prema uetu i jedno od njih je ve imalo prilike da bude u sredini kruga, osoba koja jo nije bila je prva na redu. Nastavite s igrom dok svi sudionici koji ele sudjelovati to i uine ili sve dok vam vrijeme ne istekne.
napravimo ovo!
Cilj: Sudionici se kreu i zabavljaju Tijek vjebe: Zamolite sudionike da ponu hodati po dvorani. Nakon nekoliko minuta, objasnite im da ete glasno, sa entuzijastinim glasom izvoditi fiziku aktivnost. Na primjer Idemo se skejtati! Nakon to ste najavili aktivnost, svi u sobi bi odmah trebali glasno i
23
entuzijastinim glasom vikati DA!, dok izvode tu zadanu aktivnost. Zatim recite sudionicima da se jedan po jedan mijenjaju te nude i izgovaraju aktivnosti. Svaki puta grupa na izgovaranje aktivnosti odgovori i vie Da!, i provodi novu aktivnost. Svaki sudionik moe predloiti neto novo u bilo koje vrijeme. Nastavite tako dugo dok vie ne bude prijedloga ili dok vrijeme ne istekne.
prelazak na drugu stranu
Cilj: Sudionici se kreu i zabavljaju Tijek vjebe: Zamolite sudionike da se smjeste na jednu stranu sobe, jedan pokraj drugoga. Recite im da e se u ovoj vjebi jedan po jedan kretati na drugu stranu sobe uz jedinstvene pokrete. Objasnite im da nitko ne bi smio ponavljati pokret ili nain kretanja koji je netko prije njih koristio kako bi doao na drugu stranu sobe. Ponudite im primjer: Ja bi mogao hodati do druge strane sobe sa rukama na glavi. Slijedea osoba bi mogla skakati na jednoj nozi do druge strane. Budite kreativni i smiljajte inovativne naine kako doi do druge strane sobe. Nastavite tako dugo dok svi sudionici ne prou na drugu stranu sobe
pleite uz glazbu!
Cilj: Sudionici se kreu i zabavljaju Materijali: Glazba, razliite udaraljke poput zveki, inela i bubnjeva Tijek vjebe: Zamolite sudionike da se stanu u krug. Recite im da e se kretati po sobi uz glazbu. Ako e sudionici koristiti udaraljke, zamolite jednu osobu da zapone ritam, a ostale osobe neka joj se pridrue. Ako koristite snimljenu glazbu, pustite kazetu ili CD da svira.
24
Zamolite jednog sudionika/cu da ue u sredinu kruga i napravi jedan plesni pokret. (Vi moete poeti ovu aktivnost tako da demonstrirate pokret). Zamolite druge sudionike da kopiraju pokret. Recite slijedeem sudioniku da ue u krug i da demonstrira drugi plesni pokret. Drugi sudionici neka kopiraju njegov pokret i neka ponavljaju i prvi plesni pokret. Recite treem sudioniku da ue u krug, demonstrira jo jedan plesni pokret, a ostali neka kopiraju njegov/njezin pokret i ponavljaju prva dva plesna pokreta. Nastavite sa igrom tako dugo dok su sudionici zainteresirani.
PRImJERI EVAlUACIJE
evaluacija 1
Zamolite sudionike/ce slijedee: Molimo vas dovrite slijedee reenice sa rijeima ili frazama koje najbolje opisuju vau reakciju na radionicu Danas na radionici... Osjeam da sam najvie elio/la sudjelovati kada: Kljuna lekcija koju sam nauio/la bila je... Trenerice su bile... Atmosfera se moe opisati kao... Slijed, tijek aktivnosti je bio... Da ja vodim radionicu, ovo bih uinio/la drugaije: Dananju radionicu ocijenio/la bi kao (zaokruite odgovor): Jako loa Loa Prosjena Dobra Jako dobra Hvala vam za va doprinos!
25
evaluacija 2
Molimo vas zaokruite odgovor koji najbolje odraava va osjeaj za svako pitanje: 1. Aktivno sam sluao/la to su teneri/ice govorili/le. Ne Ponekad Da 2. Aktivno sam sluao/la to su drugi sudionici/ce govorili/le Ne Ponekad Da 3. Razmatrao/la sam ideje drugih paljivo ak i kada su one bile drugaije od mojih. Ne Ponekad Da 4. Radio/la sam kao lan/ica tima. Ne Ponekad Da 5. Aktivno sam sudjelovao/la u vjebama. Ne Ponekad Da 6. Osjeam da sam doprinjeo/la uenju ostalih sudionika/ca. Ne Ponekad Da 8. Uspio/la sam rei stvari za koje sam osjeao/la da su vani za trenere/ice i ostale sudionike/ce. Ne Ponekad Da
evaluacija 3
1. U kojoj mjeri je radionica ispunila vaa oekivanja? 2. to smo uinili danas da vam je bilo korisno? 3. to smo uinili danas da vam nije bilo korisno? 4. Kako smo se nosili s problemima koji su se pojavili tijekom dananje radionice (ako se jesu)? 5. Kako bi ocijenili rad trenerica? Postoji li neto to bi trebalo unaprijediti? 6. Postoji li neto o emu bi eljeli vie saznati na slijedeim radionicama?
evaluacija 4
1. Koji dio dananje radionice vam se ini najvie zanimljivim? 2. Koji dio dananje radionice vam se ini najmanje zanimljivim? 3. Kad bi trebali/le rei trenericama jednu korisnu informaciji ili vjetinu koju ste nauili na dananjoj radionici, to bi to bilo? 4. Kako biste opisali/le atmosferu na radionici? 5. Kad bi vi vodili radionicu, to bi uinili drugaije?
26
evaluacija 5
Ovaj tip evaluacije moe se napraviti tijekom zatvaranja radionice: 1. Poaljite uokolo dvije razliite boje papira, na primjer crvene i plave. 2. Recite svakom sudioniku/ici da uzmu po jedan papir od svake boje. Objasnite im da e pisati neto na svaki papir, ali ne trebaju pisati svoja imena. 3. Zamolite sudionike/ce da napiu jednu stvar koja im se jako svidjela ili koju su jako cijenili na radionici na (crveni) papir. 4. Zatim recite sudionicima/cama da napiu jednu stvar za koju bi eljeli da je bila drugaija na radionici na (plavi) papir. 5. Kada svi sudionici/ce zavre sa pisanjem, sakupite papire. 6. Zahvalite sudionicima/cama za njihov doprinos i zajamite im da ete paljivo razmatrati njihove povratne informacije/feedback.
evaluacija 6
1. Sveukupno, ovu radionicu bih ocijenio/la kao (zaokruite odgovor koji najbolje izraava vae miljenje): Jako loa Loa Prosjena Dobra Jako dobra 2.Kako bi ocijenili/le pristupanost trenera/ica prema sudionicima (Zaokruite svoj odgovor): Jako loa Loa Prosjena Dobra Jako dobra 3.Kako biste ocijenili/le znanje trenera/ica o zadanoj temi? (Zaokruite svoj odgovor): Jako loe Loe Prosjeno Dobro Jako dobro
evaluacija 7
1. to vam se najvie svialo na radionici? 2. to vam se najmanje svialo na radionici? 3. Kakvu korist ste imali od sudjelovanja na ovoj radionici? 4. to bi se trebalo poboljati u slijedeim radionicama? 5. elite li jo to komentirati u vezi radionica? (Koristite poleinu papira za komentare)
27
4. radionice
sUradnja i tiMsKi rad, nenasilna KoMUniKacija i aKtivno slUanje Uvod u radionicu: - predstavljamo teme koje emo danas obraivati te metodologiju rada - radimo krug predstavljanja, kako ulazimo u dan i kako se osjeamo - to se desilo na proloj radionici? - ponavljamo dogovorena pravila rada - koja su nam oekivanja od ove radionice? 9- Vano je ujutro podijeliti s grupom kako ulazimo u dan mogu postojati razliiti razlozi za neiju neaktivnost KaKo se zove? Materijali: krep (pik) traka, markeri Tijek vjebe: Sudionici sjede u krugu i poevi od jedne osobe, svi u krug se predstavljaju i kau kako su dobili svoje ime te to ono znai U krug se poalje krep (pik) traka i markeri i sudionici piu svoje ime i zalijepe ga na majicu tako da ga ostali vide dogovor o zajedniKoM radU, pravila rada Pravila rada na radionici donose svi sudionici/e zajedno. Pravila se donose na samom poetku rada, prije nego se pone s konkretnim vjebama. Provodi se brainstorming: sudionike/ce se pita koja pravila im trebaju da bi se osjeali ugodno i mogli pratiti radionicu. Pravila trenerica zapisuje na flipchart papiru, a zatim se zalijepe na vidljivom mjestu (zid, vrata). Ukoliko se netko ne pridrava pravila, grupa zajedniki donosi kaznu. Za manja krenja pravila dovoljno e biti ispriati se svima,
RADIONICA 1
29
zaplesati na pjesmu koju grupa odabere, a u sluaju zaista tekih krenja pravila mogue je osobu iskljuiti iz radionice (npr. dolazak na radionicu u alkoholiziranom stanju i dr.) Pravila vrijede za sve sudionike/ce u grupi (ukljuujui trenerice) u svim situacijama i ne mijenjaju se tijekom trajanja treninga. donoenje pravila rada Materijali: Flipchart papir s naslovom Pravila rada Tijek vjebe: Pitajte sudionike/ce to bi ostali sudionici i vi trebali uiniti kako bi osigurali uspjean zajedniki rad tijekom radionice, te to im je potrebno kako bi to ostvarili. Zapiite odgovore na flipchart i zalijepite na vidljivom mjestu. Neka se svi sudionici markerima potpiu na pravila rada (oko teksta).
predstavljanje U paroviMa Tijek vjebe: Sudionike podijelimo u parove pomou brojki 1-6 i 1-6 (ovisno o broju sudionika).
Recite im da imaju 4 minute da razgovaraju sa svojim parom te da saznaju i zapamte to vie stvari o njemu/njoj. Moraju saznati ime, hobije, interese i sl. 2 minute govori jedna, a nakon toga 2 minute druga osoba. Nakon toga u krug svi prezentiraju ono to su zapamtili o svom paru. oeKivanja Materijali: post it papiri u 2 razliite boje, 2 flipchart papira s naslovima to oekujem od radionice i to oekujem od ciklusa radionice? Cilj: Cilj ove vjebe je izraavanje strahova i nada sudionika pred cijelom grupom, to je istovremeno pomo drugima da izgovorena oekivanja uzmu u obzir. Tijek vjebe : Sudionici/ce dobiju post-it papire u 2 razliite boje. Na jednom trebaju napisati svoje odgovore na pitanje to oekujem od radionice?, a na drugom odgovore na pitanje to oekujem od ciklusa radionice s ime bi bio sretan/sretna da dobijem nakon ciklusa radionica? Za pisanje im dajte 3 minute. Zatim jedan po jedan ustaju i lijepe svoje post it-e na flipchart, itajui ih naglas. 9- Ispisivanje oekivanja na papir je korisno i radi koritenja u krajnjoj evaluaciji treninga, putem usporeivanja dobivenih rezultata sa planiranima, ali i kao podsjetnik trenerskom timu i samim sudionicima tijekom treninga. to oeKUjeM od radionice? -- oekujem dobru i poticajnu atmosferu -- stei nove prijatelje -- dobro upoznavanje i povezivanje -- voljela bih da se bolje upoznamo, da svatko potuje tua miljenja -- danas oekujem lijepo druenje, upoznavanje novih ljudi i zabavu! -- oekujem dobru komunikaciju sa svima -- razmjenu novih iskustava -- timski rad
-- da bude korisna za sudionike/sudionice -- dobru i poticajnu atmosferu -- upoznavanje novih ljudi i komunikacija s onima koji imaju razliita miljenja -- da razumijem ostale sudionike te da se svi bolje upoznamo i sprijateljimo -- izgradnju dobrih temelja za daljnji rad -- dobru komunikaciju meu grupom -- da saznam to vie o temama: nasilje u vezama, obitelji i kako da na neki nain sprijeimo to nasilje -- da se dobro upoznamo i opustimo i dobro zabavimo i ve u poetku neto novo nauimo -- upoznavanje i probijanje leda -- da svi aktivno sudjeluju u radionici i iznose svoje miljenja -- upoznavanje s lanovima radionice te o temama koje e se nastaviti u 6 tjedana -- lake smirivanje situacije prilikom bilo kakve vrste nasilja -- svladati zadani sadraj -- dobre diskusije i ugodan rad -- znati koristiti naueno to oeKUjeM od ciKlUsa radionica? -- meusobno pomaganje i uzajamnu pomo -- zanimljive teme -- nauiti neto pametno i korisno -- mlade, osvijetene ljude spremne na reagiranje -- zabranjeno ruganje i ismijavanje -- nauiti bolje komunicirati s drugima -- oekujem da dam svoj maximum; prezentiram sebe u najboljem svijetlu -- novo iskustvo; obogaivanje vlastite osobnosti -- da razvijem nove mogunosti i poglede na razliitosti karaktera -- dobre diskusije -- dobru zabavu -- promjene kod sudionika/ca
-- oekujem da na ovoj radionici sebi i drugima pribliim situaciju u kojoj se danas nalazimo, te sve probleme vezane uz nasilje i zlostavljanje -- za 2 mjeseca oekujem da u neto novo nauiti i saznati. Nadam se da bude super! -- da sudionici implementiraju aktivnosti, da aktivno djeluju! -- bolja suradnja s drugima, da mogu nekome prenijeti znanje i iskustvo -- osnaivanje i obogaivanje da bude poticaj sudionicima za pokretanje promjena -- dobiti odgovore na neke dileme -- nove ideje i motivaciju za dalje -- da u nauiti vie cijeniti tue miljenje -- znanje i iskustvo u voenju radionica, bolje komuniciranje i poznavanje problematike mladih -- nove informacije i suradnju -- laki pristup ljudima kojima treba pomo -- preuzimanje inicijative -- promjene i napredak kod sudionika/ica -- akciju -- poveanje znanja -- timski rad -- suradnju -- da emo se kroz razgovor i igru bolje upoznati, izmjenom iskustva pronai zajednika miljenja i stajalita i da na kraju stvorimo jedan pravi timski nain rada i djelovanja -- dobiti dovoljno korisnog znanja koje mogu primijeniti -- da postanemo dobri edukatori/ce -- puno novih informacija i zanimljiv program -- razumijevanje prema drugima -- jaku motivaciju za dalje -- povezivanje -- kvalitetniji odnos s vrnjacima -- rjeavanje nekih problema i da ne kraju doemo do zakljuaka -- da do kraja ciklusa u radionicu unesem neki svoj tih -- prihvatiti druge iako su razliiti od nas -- nauiti nove tehnike za voenje radionica
-----
da mi koristi u buduem zanimanju da ostanem s drutvom u kontaktu promjene i edukaciju sudionika/ca da sudionici/ce dobivena znanja primjenjuju u svakodnevnom ivotu i situacijama -- da nauimo kako se obraniti od nasilja te jo vie o prevenciji nasilja te da nam na svim radionicama bude ugodno i zabavno -- edukaciju o nasilju i temama koje mladi vole -- da postignemo dobre rezultate i da ono to ovdje nauimo moemo prenijeti drugima u ivotu
bacanje loptice + pridjevi Materijali: Tri papirnate ili jako lagane loptice za svaku grupu od priblino 8 do 12 osoba Cilj: Pomae sudionicama da lake zapamte imena jedne drugima i vjebaju komunikacijske vjetine
Tijek vjebe: Pripremite loptice za upotrebu u bilo koje vrijeme tijekom vjebe. Neka grupa ( od 8 do 12 sudionika ) stane u krug. Recite sudionicima da ete u ovoj igri pokuati jedne drugima zapamtiti imena. Zaponite tako da svi u krugu, jedna po jedna osoba izgovara svoje ime . Ponovite postupak jo jedanput ili dva puta i napomenite sudionicima da polako i jasno izgovaraju svoja imena, kako bi mogli zapamtiti bar neka imena. Objasnite da e na poetku osoba koja dri lopticu izgovoriti ime jedne osobe iz grupe i nakon toga dodati lopticu toj istoj osobi. Pokaite kako se to radi. Nastavite s objanjavanjem: osoba koja primi lopticu mora ostvariti kontakt oima s drugom osobom iz grupe, izgovoriti njeno ime i dodati lopticu. Ako zaboravite neije ime, zamolite osobu kojoj elite dodati lopticu da vam ga ponovi. Pazite da lopticu uvije dodajete istoj osobi te da svi dobe lopticu kod bacanja. zaponite igru. Nakon nekoliko minuta, kada sudionice zapamte imena, dodajte drugu lopticu i recite grupi neka nastavi igru s dvije loptice. Nakon par minuta, dodajte treu lopticu. Sudionice trebaju ciljati svako dodavanje loptice i izgovoriti ime osobe kojoj dodavaju. 10 do 15 puta, bez da ispuste loptice iz ruku. Ako loptica padne na pod, moraju poeti iz poetka. U igri se moraju koristiti sve tri loptice. Nakon nekog vremena polako uzmite treu, pa drugu, pa prvu lopticu iz igre (moe u dep, tako da grupa ne primijeti). Diskusija Kada zavrite s igrom dodavanja loptice, pitajte sudionike/ice kako su se osjeale tijekom igre. Pitajte ih na to ih igra asocira. Zatim nastavite s idejom kako se dodavanje loptice moe smatrati metaforom za to kako komuniciramo u ulozi vrnjakih edukatora. Pitajte sudionice/ke to je bilo potrebno kako bi vjeba bila uspjena. To moe ukljuivati ostvarivanje kontakta oima, dozivanje nekoga po imenu, uzimanje u obzir da osoba mora biti spremna za primanje loptice (ili poruke), direktno bacanje loptice, bacanje u trenutku kada ne dolazi druga loptica itd...
9- Istaknite kako je jedna od najvanijih vjetina u vrnjakoj edukaciji dobra komunikacija. Predloite vrnjakim edukatoricama da zapamte ovu igru kao vodi za vlastito preispitivanje komunikacijskih vjetina u radu s mladima. Komentari... -- kad je bila jedna loptica svi smo pretpostavljali i znali kad bude dola do nas jer smo ekali da vele nae ime. Kad ih je bilo vie, vie nitko nije znao kaj treba raditi i poele su padati. Nastao je kaos. zato je vana koncentracija i to da svi znaju kaj moraju raditi i kad to moraju raditi. -- kad je jedna loptica pala, poremetio se niz, cijeli proces -- za timski rad komunikacija treba biti uspjena, svi moraju znati kaj moraju raditi -- moramo biti spremni i na neoekivane stvari. To se esto deava i u komunikaciji. KrUgovi KoMUniKacije Tijek vjebe: Podijelite sudionike u parove. Polovica sudionika neka formira unutarnji, a druga polovica vanjski krug. Parovi sjede na stolicama i gledaju jedan prema drugome. Sudionici u unutarnjem krug su osobe A, a u vanjskom krugu osobe B. Recite im da e meusobno komunicirati na razliite naine. prvi zadatak: osoba A pria o neemu to nije privatno (o koli, glazbi, kunim ljubimcima i sl.), a osoba B je slua, ne daje nikakvu povratnu informaciju ili znakove da je doivljava (Npr. samo gleda ravno kroz nju). Dajte sudionicima 2-3 minute za ovaj zadatak. Nakon prvog zadatka, sudionici u vanjskom krugu pomiu se za jedno mjesto u lijevo i formiraju se novi parovi. drugi zadatak: osoba B dobije zadatak da pria bez prestanka, ali je osoba A ne smije sluati (ne gleda je, radi neto drugo, pria na mobitel, gleda uokolo i sl.) Dajte sudionicima 2-3 minute za ovaj zadatak. Nakon drugog zadatka sudionici u vanjskom krugu opet se pomiu za jedno mjesto u lijevo i formiraju se novi parovi.
trei zadatak: osoba A i B normalno priaju, razgovaraju o nekoj temi. Dajte sudionicima 2-3 minute za ovaj zadatak Pozovite sve sudionike/ice da se vrate u krug. Pitajte ih u krug kako su se osjeali dok ih se slualo, a kako dok ih se nije slualo? Koja uloga im je bila bolja? Zato? Nastavite s diskusijom na slijedea pitanja: -- Koliko se uope trude sluati u stvarnom ivotu? -- Ako nema feedbacka, kako znamo da nas osoba uope slua?
Komentari... -- dok nas netko ne slua osjeamo se: loe, glupo, neugodno, bez veze, nesigurno, blesavo, usamljeno, kao Pale sam na svijetu, muno, nije bilo ugodno, nisam znala na emu sam, osjeala sam se kao da me ne doivljava, osjeao sam se odbaeno -- bez feedbacka nisam mogla ne davati feedback, nikakve signale, to je nekako automatski
-- bilo se teko suzdrati i ne sluati emocije, misli i sl. dok su to radili -- osjeao sam se kaj da sugovornika nema. Ba bezobrazno od njega -- ma ja sam se osjeao neugodno jer nisam sluao -- ako nam osoba ne daje feedback, kako znamo da nas slua? -- ja bi da me osoba uje, a ne samo slua! -- imala sam potrebu komentirati, ali nisam smjela... pet saMoljepljiviH traKa Materijali: samolijepljive trake Tijek vjebe : Podijelite svim sudionicima po 5 komada samoljepljive trake (krep/pik traka). Na dani znak, zadatak im je da ih sve im prije zalijepe na nekog drugog. Takoer se brzo moraju rjeavati i traka koje im drugi zalijepe. Sudionici koji se rijee svih traka, premjeste se na drugu stranu prostorije Igra je gotova kad se svi sudionici rijee svojih traka ili kada ih vie nikome ne mogu nalijepiti. 9- Na poetku ove igre, zamolite sudionike da ne lijepe trake jedni drugima u kosu ili pak nabavite tapetarsku pik traku koja nema jako lijepilo. Ova igra je idealna za podizanje energije u grupi. aKtivno slUanje Materijali: potrebno 2 flipchart papira na kojima su napisane komponente i karakteristike Aktivnog sluanja Tijek vjebe: prezentirajte aktivno sluanje kroz komponente i karakteristike 1. postavljanje otvoreniH pitanja 2. govoriti U ja ForMi 3. paraFraziranje 4. provjera razUMijevanja 5. traenje zajedniKog rjeenje
Karakteristike aktivnog sluanja: - Ne prekidati sugovornika/cu sa npr.: A zato si, Mogao/la si, Trebao/la si ili spominjati svoje doivljaje npr.: I ja takoer - Gledati sugovornika/cu u oi - Ne otimati rijei iznenada i iz zasjede - Sluati zainteresirano i strpljivo - Ostavljati tiinu i pauze sugovorniku/ci za razmiljanje - Reflektirati ono to se uje - Pokuati razumjeti sugovornikov/in poloaj i suosjeati sa njim/njom - Ne nametati svoje savjete - Ohrabrivati sugovornika/cu gestom i mimikom - Davati podrku svojim prisustvom u smislu uo/la sam te to voliM/ ne voliM U KoMUniKaciji s drUgiMa Materijali: 2 flipchart papira s naslovima - to volim i to mi treba u komunikaciji s drugima? - to me smeta u komunikaciji s drugima? Tijek vjebe: Podijelite sudionike u dvije grupe. Svakoj grupi dajte jedan flipchart; jednoj grupi s naslovom to volim i to mi treba u komunikaciji?, a drugoj s naslovom to me smeta u komunikaciji s drugima? Svaka grupa zajedniki raspravljao o temi koju su dobili, te zapisuju svoje odgovore na flipchart Nakon toga grupe prezentiraju napravljeno. 9- Ponekad, kad pustite da sudionici sami odaberu tko e iz grupe prezentirati, obino to stalno rade jedni te isti ljudi. Potaknite i ostale tako da im kaete neka prezentira netko tko jo nije, ili pak neka svi dou i prezentiraju svatko po reenicu-dvije iz napravljene prezentacije.
39
to me smeta u komunikaciji s drugima? -- dok me neko ne doivljava -- ruganje -- vrijeanje -- pljuvanje tijekom razgovora (doslovno) -- neugodna tiina -- okretanje na drugu temu -- upadanje u rije -- ismijavanje -- obraanje s visoka -- tijekom razgovora osoba se okree i razgovara s drugom osobom -- govorenje u isti glas -- upadanje tree osobe s novom temom to volim i to mi treba u komunikaciji s drugima? -- feedback -- razumijevanje -- doivljavanje -- razgovijetno govorenje -- koritenje razumljivih rijei -- iskrenost -- podrka -- korisni savjet -- slino miljenje -- ravnopravnost dovoljno prostora -- sloboda govora i iznoenje svojeg miljenja -- neverbalna komunikacija -- da osoba istakne svoje miljenje iako je suprotno od mojeg igra Koncentracije podijelite sudionke/ice u parove. recite im neka se podijele u osobu a i b. Tijek igre: zadatak 1: krenuvi od osobe A, poinjemo odbrojavati : 1 (A) 2 (B) 3 (A) 1 (B) 2 (A) ...
zadatak 2: svaki par mora smisliti jedan zvuk. Taj zvuk mijenja s brojem 2. Odbrojava se 1 (A) zvUK (B) 3 (A) - 1 (B) zvUK (A) 3 (B)... zadatak 3: svaki par mora smisliti jedan pokret. Taj pokret mijenja s brojem 3. Dakle, odbrojava se 1 (A) zvUK (B) poKret (A) - 1 (B) zvUK (A) poKret (B)... zadatak 4: Sada e svaki par zamijeniti broj 1 sa njihovim pokretom i zvukom zajedno. Dakle, odbrojava se ZvUK + poKret (A) zvUK (B) poKret (A) - ZvUK + poKret (B) zvUK (A) poKret (B) ... 9- Izmeu zadataka, dajte nekoliko minuta sudionicama da se igraju. Ova vjeba uvijek izaziva puno smijeha i veselja. Kad se vratite u krug moete ih pitati kakva im je bila ova vjeba. Sudionici/ce esto komentiraju kako su mislili da im neto tako naizgled jednostavno nee biti tako teko. crtaKa bitKa Materijali: papiri i flomasteri za sudionike Tijek igre: Sudionici se podijele u parove, te se dogovore tko e biti osoba A i B. Osobe A se pozovu van i da im se zadatak: kad se vrate u dvoranu doi e do svog para koji imaju papir i flomaster. Njihov zadatak je da nacrtaju grad u sumrak, drei jedan flomaster zajedno s svojim parom. Samo ne smiju verbalno komunicirati s svojim parom od trenutka kako uu u dvoranu. Osobe B koje ostanu unutra dobiju slijedei zadatak: kad se njihovi parovi vrate u dvoranu doi e do njih, a oni e imati papir i flomaster. Njihov zadatak je da nacrtaju morski krajolik u podne, drei jedan flomaster zajedno s svojim parom. Samo ne smiju komunicirati s svojim parom od trenutka kako uu u dvoranu. Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedan flomaster, uz uputu da drei olovku zajedno trebaju nacrtati sliku na zajednikom papiru, bez verbalne komunikacije. Kada svi nacrtaju svoje crtee, zaustavite ih. Neka par po par pokae svoje crtee. Slijedi diskusija i evaluacija vjebe uz pitanja: - Kako vam je bilo raditi ovu vjebu? - Da li ste zadovoljni nacrtanim?
- Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju? - Da li ste drugu osobu shvatili kao protivnika/cu? - Koja ponaanja prepoznajete kod sebe u svakodnevnom ivotu?
9- neki e se dogovoriti i nacrtati zajednike crtee, drugi pak e se boriti jedno s drugim, otimati papir i flomaster. napomenite im kako je zadatak bio napraviti crte zajedno. pa zato ga onda nisu radili zajedno? ne dobije li se puno bolji rezultati ako neto radimo suradniki? stan aKtivno slUanje i sUradnja Materijali: potrebni radni listii Tijek vjebe: Dajte svakom sudioniku po jedan radni listi. Proitajte sudionicima slijedei ulomak:
ivite u lijepoj kui na dva kata. Meutim, vaa obitelj si vie ne moe priutiti odravanje cijele kue te stoga odluite iznajmiti jedan dio kue. Uloite sredstva u ureenje i na kraju imate tri manja stana za iznajmljivanje. Stavite oglas u novine i javi vam se velik broj ljudi. Objasnite im da trebaju : Svako za sebe izabrati tri pojedinca/obitelji s popisa kojima bi iznajmili stan. Svako za sebe izabrati tri pojedinca/obitelji s popisa kojima ne bi iznajmili stan. Dajte im nekoliko minuta da se odlue. Nakon toga podijelite sudionike/ce u parove, te im recite da jedan drugome predstave ono za to su se odluili, a tada zajedniki odaberu tri pojedinca/obitelji kojima bi iznajmili stan i tri kojima ne bi iznajmili stan. Zatim ih podijelite u grupe od 4 sudionika. Parovi u grupama prvo predstave svoje odluke, a nakon toga svi zajedno moraju odabrati tri pojedinca/obitelji kojima bi iznajmili stan, i tri kojima ne bi. Zatim spajajte po 2 grupe dok se ne spoje u jednu veliku. Sve grupe imaju isti zadatak - zajedniki odabrati tri pojedinca/obitelji kojima bi iznajmili stan, i tri kojima ne bi. Neka sudionici izaberu predstavnika/cu koji e prezentirati ono to je grupa zajedniki odluila. 1. Samohrana majka s dvogodinjim sinom. 2. Izbjeglika obitelj iz Bosne s petero djece u dobi od 1 12 godina. Otac je eljezniar, a majka se prijavila za mjesto kuepaziteljice. Inae ima zavrenu osnovnu kolu. 3. Obitelj s usvojenim 17-godinjim sinom. On je lan mjesnih Bad Blue Boysa i barem jednom tjedno izazove tunjavu. Otac radi u banci a majka je uiteljica. 4. Umirovljena udovica s malom mirovinom. 5. Srpska povratnika obitelj s troje djece, od kojih su svi dobri uenici. Otac radi u mehaniarskoj radnji, a majka isti haustore. Ne mogu vratiti stan koji im pripada jer u njemu ivi hrvatska obitelj iz Bosne. 6. Pet mladih aktivista za ljudska prava ili okoli. 7. Velika romska obitelj s puno roaka koji im esto dolaze u posjet. Otac je trgovac, a majka kuanica.
8. Tri strana, ekonomski situirana studenta koji su vrlo aktivni politiki. U Hrvatskoj trae politiki azil. 9. Brani par bez djece. Suprug radi u stranoj ambasadi, a ena se bavi humanitarnim radom. Takoer imaju tri mala psa. 10. Homoseksualni par u ranim 30-ima. Jedan je modni dizajner, a drugi je ugledni estetski kirurg. 11. Studentica Akademije glazbenih umjetnosti. Poduava klavir i pjevanje. 12. Strani brani par, oboje visoko obrazovani. Upravo trae dozvolu za rad. 13. Muslimanska/katolika/idovska obitelj koja je vrlo religiozna. 9- Prilikom ove vjebe, trenerice prate nain na koji sudionici diskutiraju i donose odluke, te da li potuju pravila koja su donijeta na poetku radionice. pitanja za diskusiju: - Koliko je realna ova situacija? - to je utjecalo na vae odluke, pojedinano i u grupi? - Ako se grupe nisu mogle sloiti, to je razlog tome? - to vas je sprijeilo da se usuglasiti? Koliko ste bili spremni suraivati ili se odrei svojih prvih izbora? - Kako dobivamo odreenu sliku o pojedinim ljudima? - Kako ste odabrali predstavnika/cu? Kako ste rijeili sukobe i neslaganja u dogovaranju? - Zbog ega imamo negativne slike o odreenim pojedincima ili skupinama ljudi? Da li moemo tu sliku promijeniti i kako? 9- Kada sudionici/ce na kraju u krug govore kako se osjeaju nakon ove vjebe, pitajte ih da li su u potpunosti zadovoljni s rezultatom. Zapisujte koliko je ljudi zaista zadovoljno rezultatom. esto se dogodi da manje od polovice bude zadovoljno, a zajedniku odluku su svi odabrali i odobrili. to se dogodilo da je tako i zato je tako?
44
tiMsKi rad - gradnja tornja Materijali: novina i koluta selotejpa koliko je grupa Tijek vjebe: Podijelimo sudionike/ce u 3 grupe. Svaka grupa dobiva istu hrpu papira i selotejpa na raspolaganje. Dajte im upute : imate 2 minute za dogovor i 2 minute za rad. Cilj je napraviti to vei toranj. evaluacija vjebe: Kako vam je bilo? Koliko ste se zapravo dogovarali? - Jeste li se dogovarali dvije minute i dvije radili ili ste odmah poeli raditi? Kakva je bila podjela odgovornosti, da li je bilo voe? Da li vam je to odgovaralo? Koliko vam je bilo vano to se dogaa u drugim grupama i zato? Koliko ste zadovoljni s svojim tornjem? to mislite zato se sruio? Ili zato stoji? 9- Moete napomenuti sudionicima kako su u stvarnom ivotu, ba kao i u ovoj vjebi dobri temelji pola obavljenog posla. Stara poslovica kae Slona braa kuu grade. izjave: -- ako nije prethodio dogovor, toranj moe uspjeti, ali moe i propasti -- nisam postigla cilj koji sam htjela -- neki su radili previe, neki nisu nita -- nisu sluali druge mogunosti -- ako je neko glasniji ne znai da je u pravu -- makar nam se toranj sruio, ja sam zadovoljna, to je na zajedniki rezultat
45
zidne novine- zato Mi je vaan tiMsKi rad? Materijali: flipchart papir s naslovom Zato mi je vaan timski rad? Tijek vjebe: Podijelite sudionike/ce u 3 grupe i svakoj grupi dajte flipchart papir na koje moraju napisati svoja odgovore na slijedea pitanja : Koje potekoe nalazim u radu u grupi Kako vidim brigu za drugog u timu? Nakon to grupe napiu svoje odgovore na flipchart papire, prezentiraju ih ostalima. Nakon toga napravite kratku evaluaciju vjebe sa slijedeim pitanjima: Kad pogledate ono to ste napisali na flipchartima i usporedite sa prolom vjebom (gradnja tornja), da li se stvari poklapaju ? Da li ste na taj nain brinuli o drugima u timu i sl.? Koje potekoe nalazimo u radu u grupi? -- neorganiziranost -- nepotivanje miljenja
------------
nametanje pojedinca nepotivanje dogovora neizraavanje miljenja osjeaj neshvaenosti problem temelja komunikacija ne dogovaramo se urimo se razliita miljenja brzopletost ne slaemo se
Kako vidite brigu za druge u timu? -- postavljanje pitanje -- omoguavanje prostora za sudjelovanje tiih lanova -- poticanje drugih -- ohrabrenje drugih -- sluanje -- najprije treba razmisliti -- kompromis -- potivanje tueg miljenja -- uvaavanje -- tim titi pojedinca -- meusobna podrka gordijev vor Cilj: Sudionici rade na graenju povjerenja, timskog rada i rjeavanju problema. Ue se potovanju ljudskog tijela kroz vjebanje samokontrole, dok istovremeno pokuavaju napraviti zadau grupe, bez da povrijede ikoga od njih. Tijek vjebe: Ispraznite prostor u kojem ete formirati krug. Objasnite da je za ovu igru jako vano pratiti upute i sluati jedne druge, kako se nitko ne bi povrijedio na bilo koji nain. Objasnite im da e svi stajati u krugu, pruiti e prema sredini kruga obje ruke i zatim zatvorenih oiju paljivo krenuti prema sredini kako bi se primili za ruke
jo s dvije osobe (svakom rukom za drugu osobu po mogunosti). Neka otvore oi. Njihov zadatak je da bez putanja ruku razveu nastali vor i ponovno formiraju krug. Neka se polako i paljivo pokuaju raspetljati sve dok ne formiraju krug, ali ne smiju pustiti ruke jedne drugima. Ako grupa jako dobro napravi ovu vjebu, moete napraviti varijacije: bez prianja, ili samo aptanje itd. 9- Ukratko moete porazgovarati s grupom o tome kako su se osjeali tijekom igre. inicijalni ispit Sudionici ispunjavaju ispit opeg znanja o spolno - reproduktivnom zdravlju. Na kraju ciklusa, sudionici/ce e ponovno rjeavati isti ispit te e se mjeriti statistiko poveanje znanja steenog na radionicama. igra za Kraj - odbrojavanje tijek vjebe: Neka sudionici sjednu u krug. Svako sebi zauzme ugodan poloaj i zatvori oi. Cilj je brojati od jedan do broja koliko ljudi ima u grupi, ali tako da samo jedna osoba izgovori taj broj. Ukoliko dvije ili vie osoba istodobno izgovori broj koji je na redu, kree se od poetka Igra traje tako dugo dok se ne odbroji do zadnjega broja. zavrni FeedbacK U krugu svi zajedno, jedan po jedan ukljuujui i trenerice, dajte svoj feedback kakva vam je bila dananja radionica, da li su vam se ispunila oekivanja, kako se osjeate, kako izlazite iz dana/radionice?
48
evalUacija evaluacija treba biti usmjerena na: -- sadraj treninga i dizajn; -- kompetentnost trenera; -- znanje i vjetine uesnika; -- prostoriju i opremu za trening; -- rezultate treninga. pitanja za evaluaciju: 1.- Koliko si zadovoljan/na radionicom? 2.- to ti je bilo najkorisnije? 3.- to ti je bilo najmanje korisno, to bi promijenio/la? 4.- Koliko si zadovoljan/na radom trenerica?
49
spol/rod, prevencija nasilja U vezaMa i obitelji radionicu poinjemo kao i svaku: - predstavljamo teme koje emo danas obraivati te metodologiju rada - radimo krug predstavljanja, kako ulazimo u dan i kako se osjeamo - to se dogodilo na proloj radionici? - ponavljamo dogovorena pravila rada - koja su nam oekivanja od ove radionice? 9- Vano je ujutro podijeliti s grupom kako ulazimo u dan mogue je da netko nije aktivan zbog toga to se ne osjea dobro... oeKivanja Potrebno: flipchart papir, markeri, post-it papiri Na flipchart papir napiite naslov to oekujem od sebe na radionici? Podijelite sudionicima post-it papire i recite im da napiu na njih svoja oekivanja. Dajte im za to 2-3 minute. Zatim jedan po jedan odlaze do flipcharta, zalijepe post-it na papir i proitaju svoje oekivanje. to oekujem od sebe na radionici? -- oekujem dobru komunikaciju i suradnju s ostalima u grupi -- nauiti nenasilno komunicirati -- oekujem da u bolje upoznati ljude... -- suradnju i timski rad -- uzorno ponaanje -- da u biti aktivnija nego proli put, i da zapamtim to vie novih informacija -- reagirati na nasilje -- nekom pomoi -- koncentraciju -- dobro zalaganje
RADIONICA 2
50
KaKo se zove? Materijali: deka Tijek vjebe: Podijelite sudionike/ce u 2 jednake grupe. Podignite izmeu njih deku da se meusobno ne vide. Iz svake grupe deki se mora pribliiti jedna osoba. Grupa se dogovara tko e to biti. Kada trenerice bace deku na pod, te dvije osobe moraju glasno im prije rei ime osobe koja im je nasuprot. Osoba koja je izgubila (nije izgovorila ime osobe ili ga je izgovorila poslije) prelazi u grupu pobjednike. Igra prestaje kada u jednoj od grupa vie nema sudionica.
rod, ne spol Cilj: Sudionice/ci razumiju razliku izmeu spola i roda i ue kako prepoznati rodne stereotipe Materijali: flipchart papir, markeri Tijek vjebe: Nacrtajte tri stupca na veliki list papira. Oznaite prvi stupac sa
ena, a ostala dva ostavite prazna. Recite sudionicama neka imenuju znaajke osobnosti, sposobnosti, uloge (svojstva) i fizike karakteristike koje se esto povezuju sa enama; to moe ukljuivati stereotipe koji prevladavaju u zajednici u kojoj ive ili njihove vlastite ideje. Upiite njihove prijedloge u stupac ena. Nakon toga, oznaite trei stupac sa mukarac i recite sudionicama neka ponovo naprave listu znaajka osobnosti, sposobnosti, uloge i fizike karakteristike koje se esto povezuju sa mukarcima. Zapiite njihove prijedloge u stupac mukarac. Ako sudionice ne kau nikakve negativne ili pozitivne znaajke, sposobnosti ili uloge za nijedan spol, dodajte ih nekoliko kako biste osigurali da oba stupca ukljuuju pozitivne i negativne rijei. Dodajte i bioloke karakteristike (kao to su grudi, penis, vagina, menopauza), ako ih ne predloe sudionici sami. Sada zamijenite naslove prvog i treeg stupca tako da na prvi stupac upiete mukarac, a na trei ena. Kada prolazite listu, pitajte sudionice da li mukarci mogu imati karakteristike i ponaanja koja su pripisana enama, a ene one koje su pripisane mukarcima. Ona svojstva koja se obino ne mogu zamijeniti smjestite u sredinji stupac i nazovite ga spol. Kako biste utedjeli na vremenu, ne trebate o svakoj temi posebno raspravljati. No, neka se o svakoj rijei u stupcu spol raspravi. Oekujte da e sudionice/ci raspravljati o znaenjima nekih rijei. Jedan od ciljeva ove vjebe je pokazati kako ljudi pripisuju razliita znaenja veini rodno osnovanih karakteristika. Budite pripremljeni nositi se s raspravama o razliitim vrstama seksualnosti. Bilo bi korisno da odvojite seksualnu orijentaciju od roda. Ako je potrebno, napravite kratke definicije povezane sa seksualnom orijentacijom, koristei se flipchart papirima. Istaknite da bez obzira na to kakva je seksualna orijentacija pojedinaca, na njih utjeu drutvena oekivanja u vezi ponaanja i uloga u skladu s njihovim biolokim spolom. Objasnite da spol ima veze s biologijom i genetikom, a da se rod odnosi na drutveno/kulturalne ideje i oekivane uloge za mukarce i ene u zajednici. Zbog toga ono to se smatra rodom moe varirati i biti razliito ovisno o kulturi i drutvu. Istaknite da iako se sve rijei u stupcu ena i mukarac odnose na rod,
mnogo ljudi zamjenjuju spol s rodom ili obrnuto, pa tako nabrajaju iste rijei pod spol i rod. Rije rod se esto neprikladno koristi umjesto rijei spol (na primjer, kad ljude pitaju za njihov rod umjesto za spol pri ispunjavanju formulara). 9- Istaknite da stereotipne ideje o karakteristikama ena i mukaraca mogu biti tetne jer ograniavaju potencijal da razvijemo cijeli spektar ljudskih kapaciteta.Kada prihvaamo ovakve stereotipe, ograniavamo vlastite akcije: ne moemo odrediti vlastito ponaanje, interese ili vjetine, pa se na primjer mukarci ne ohrabruju da sudjeluju u enskim poslovima (kao to je briga za djecu), dok se ene ne ohrabruje da biraju uloge koje su tradicionalno muke (kao to je strojarstvo). Istaknite da to ne znai da ne moemo uivati u ostvarivanju znaajki koje se obino povezuju uz na spol, nego da je vano za sve nas da sami odluimo o tome to elimo raditi. zakljuak: mukarci su motivirani na sudjelovanje u javnom ivotu: politiki i ekonomski ivot zemlje. Zbog toga ti sustavi vie prezentiraju muku stvarnost i potrebe, dok se ene potie na usmjerenost na obitelj i brigu. To rezultira neproporcionalnom zastupljenou u donoenju odluka. Financijska ovisnost je norma za ene, te ozbiljno ograniava opcije, izbore i slobodu uope. 9- spol se odnosi na fizike karakteristike, odlike koji identificiraju osobu kao muko ili ensko: vrsta genitalnih organa (penis, testisi, grudi, maternica); vrsta dominantnih hormona koji cirkuliraju tijelom (estrogen, testosteron), sposobnost proizvodnje sperme ili jajaaca, sposobnost raanja i dojenja 9- Rod se odnosi na iroko rasprostranjene ideje i oekivanja (norme) od mukaraca i ena. On ukljuuje ideje o tipino enskim ili mukim karakteristikama i sposobnostima, te uobiajena oekivanja o tome kako bi se mukarci i ene trebali ponaati u razliitim situacijama. Te ideje i oekivanja ue se od obitelji, prijatelja, u religijskim i kulturnim institucijama, kolama, na radnom mjestu, iz medija i reklama. Ona se reflektiraju i utjeu na razliite uloge, socijalni status, ekonomsku i politiku mo mukaraca i ena u drutvu.
ena:
osjeajna brbljava sisata stil dobar voza menstruacija partijanerica plodna komplicirana zahtjevna majinski instikt razumna nezaustavljiva strpljiva puna energije traljiva tolerantna majka snalaljiva letea svestrana zabavna nerazumna voljeti i biti voljena zanimljiva zgodna okrugla brina predana potena pametna manekenka ambiciozna iskrena lijepa njena agresivna mirna njegovana luda zvrkasta otkaena kreativna dobra rjeita izbirljiva enstvena luda
spol:
grudi i mlijene lijezde menstruacija estrogen maternica enski reproduktivni organi vagina penis testisi testosteron muki reproduktivni organi/ sustav
mukarac:
snaan borbeno nastrojen visok i plav dobro graen bez dlaka stil svinja sporta grub odluan snalaljiv njegovan plodan bezosjeajan enskar crna kosa velika kita nepoten osjeajan romantian komunikativan jednostavan kompliciran poseban zgodan vrst karakter razuman taktian lud terminator aktivan zbunjen treba znati opratati humoristian hiperaktivan marljiv vjeran dareljiv brian nesebian glup
54
primjeri diskriminacije mukaraca u drutvu -- ne smiju pokazivati osjeaje/slabosti -- ismijavanje zbog toga -- diskriminacija kod izbora zanimanja/hobija/aktivnosti -- pritisak da budu hetero -- skrbnitvo se dodijeljuje majci -- pritisak da bude glava obitelji/uzdravatelj -- pritisak da bude seksualno aktivan -- pritisak da bude inicijator -- diskriminacija kod izbora zanimanja -- diskriminacija kod izbora sportova/aktivnosti primjeri diskriminacije ena u drutvu -- manje plaene od mukaraca za isti posao -- manje su zastupljene u politici -- omalovaavane -- ne mogu u katolikoj vjeri biti sveenice -- pritisak da bude majka -- obavlja kune poslove -- diskriminativna pitanja kod zapoljavanja -- mobbing -- dijeljenje poslova/zanimanja na muke i enske -- manje plaena tipina enska zanimanja -- drugaiji tretman na sudu -- diplome i zanimanja u mukom rodu Hladan vjetar pUe Cilj: Podizanje energije za sudionike Materijali: Stolice posloene u krug, jedna manje od broja sudionika/ca Tijek vjebe: Iz sigurnosnih razloga, osigurajte da stolice nemaju otre rubove, u sluaju da zbog uzbuenja u igri netko naleti na stolicu. Takoer, osigurajte da su stolice dovoljno vrste za ovu aktivnost u kojoj sudionice/i skau na njih. Neka jedan od sudionika stane u sredinu kruga i objasni da je cilj ove igre da sudionici sjednu na stolicu. Osoba koja je u sredini poinje igru reenicom: Hladan vjetar pue za sve koji... i zavrava istinitom injenicom o toj
osobi. Na primjer, ako osoba u sredini ima crne cipele, moe rei: Hladan vjetar pue za sve one koje nose crne cipele. Zatim sve za koje je ta injenica istinita (koje nose crne cipele) - moraju brzo ustati, potrati i pronai praznu stolicu na koju mogu sjesti. Sudionici ne smiju sjesti na stolicu pokraj njih, osim ako jo samo jedna osoba mijenja stolicu. Osoba u sredini isto uri pronai mjesto na koje moe sjesti tako da ostaje samo jedna osoba bez stolice. Osoba koja ostane u sredini, bez stolice, ponavlja proces i igra se nastavlja. Objasnite da izbori za kraj reenice ne trebaju biti ogranieni na fizike stvari. Na primjer, sudionice mogu ukljuiti osobne stavove ili iskustva u reenicu. Ako netko vjeruje u pomo i potporu osobama koje biraju apstinenciju, mogu rei: Hladan vjetar pue za sve one koji vjeruju da osobama koje biraju apstinenciju treba pruiti potporu. Ili mogu rei: Hladan vjetar pue za sve one koji vjeruju da u srednjim kolama kondomi trebaju biti dostupni. Igra zavrava kada facilitator/ica ili grupa odlui. 9- Pitajte sudionike dali su uivali u igri i kako su se osjeali tijekom igranja. Ova vjeba je bila najomiljenija na radionicama. Idealna je za jutro, kada se trebate razbuditi i podignuti energiju u grupi. gdje stoji? Materijal: papiri za svaku sudionicu s natpisima spol i rod (svi sudionici moraju imati po 2 papira) -- Pitajte sudionice/ke to misle koja je razlika izmeu pojmova rod i spol. -- Svi zajedno raspravite o razliitim miljenjima -- Podijelite s grupom definiciju roda i spola spol: bioloke i anatomske znaajke koje identificiraju osobu kao ensko ili muko (kromosomi, hormoni, spolni organi). rod: drutveno, kulturalno i povijesno uvjetovane i nauene razlike izmeu mukaraca i ena (izgled, odjea, uloge, ponaanje).
56
-- Proitajte prvu tvrdnju i dajte im znak da podignu papir spol ili rod . -- Neka neke objasne zato su digli ba taj papir -- Proitajte drugu tvrdnju ili pitanje spol ili rod? -- ene raaju djecu, mukarci ne. (S) -- Djevojice su njenije i plaljivije, a djeaci snaniji i vole pustolovine. (R) -- U mnogom zemljama ene zarauju 70% od iznosa koji zarauju mukarci (R) -- ene mogu dojiti djecu, mukarcima je potrebna boica (S) -- ene su zaduene za odgoj djeteta (R) -- Mladii imaju jai seksualan nagon od djevojaka (R) -- ene su nasljeivale vlasnitvo, mukarci ne (R) -- Djeaci mutiraju u pubertetu, ene ne. (S) -- U veini zemalja policajci su uglavnom mukarci (R) -- Puno je manje ena na mjestima predsjednica drave, zastupnica u parlamentu i na elu poduzea nego mukaraca (R)
57
diskusija: -- Da li su vas neke od ovih izjava iznenadile? -- Kako ste se osjeali kada ste ule neke izjave? Da li vas neke izjave ljute? Da li bi voljeli da su vas uili drugaije? -- Da li je bilo nekih izjava oko kojih se niste mogli odluiti? -- Sugeriraju li izjave da je rod uroen ili nauen? -- Doivljavaju li ene u svakoj zemlji razliito mo i pritisak? Moete li navesti neke primjere? Komentari... djevojice su njenije i plaljivije, a djeaci snaniji i vole pustolovine. (r) -- problem je to odmalena ivimo u tome, kad sluamo bajke i mislimo da sve princeze ive na dvoru i dojahal bude princ na bijelom konju... -- meni je koma to kad dijete padne i razbije koljeno, da ako je curica onda ju se mazi i govori joj se nek se isplae, a ako je deko onda mu vele da je on ve veliki i da nije to nita. Strano. Dijete je dijete i koljeno je koljeno. Isto boli kad ga razbije curica ili deko. ene su zaduene za odgoj djeteta (r) -- pa da, bolje su vezane uz kuu i za to su bile odgajane od svojih majki -- ja se uope ne slaem, nisu sve ene dobre majke niti ele biti majke. Na primjer, na sudu je majka uvijek u prednosti da dobije djecu, a moda bi ih mu bolje odgojio i brinuo se za njih -- to se samo tak u drutvu smatra, a ne mora biti istina. Oba roditelja moraju dati podrku odgoja svome djetetu. Mladii imaju jai seksualan nagon od djevojaka (r) -- to je predrasuda, nije istina. To nije spolno uvjetovano -- neki mukarci jesu, neki nisu, isto kao i ene -- hm, da. Neki to stjeu kod razvoja, a neki se raaju s time. -- ja se ne slaem s tvrdnjom da mukarac inicira, to nije nuno tako -- deki su jai fiziki, ali ne vjerujem da se raaju s jakim seksualnim nagonom. To nas okolina uvjerava u to.
-- ma to su dvostruka mjerila, deke se potie da budu dominantni, a cure bi se trebale suzdravati i ekati da ih se osvoji sKriveni/a dirigent/ica Cilj: ovo je igra koja podie raspoloenje i dobra je za izvoenje izmeu intelektualnog napora/vjebi Tijek vjebi: Zamolite jednu osobu da bude dobrovoljac/ka. Ukoliko su dvije trenerice, jedna neka izae s njom iz prostorije. S grupom ostaje druga trenerica. zadatak za dobrovoljca/ku: na dati znak, ui e natrag u dvoranu. Svi e stajati u krug i pokazivati neki znak, pokret i sl. On/na e stati u krug i morati pogoditi tko je skrivena dirigentica. zadatak za grupu: Grupa mora izabrati jednu osobu koja e biti skrivena dirigentica. Ta osoba e zapoeti neki znak i svi ostali e ponavljati identini pokret/znak. Kada dobrovoljac/ka ue, dirigentica e neprimjetno morati taj znak mijenjati svako toliko. Ostatak grupe
59
oponaa, s tim da moraju paziti da dobrovoljac/ka ne otkrije tko poinje znak. Kada dobrovoljac/ka ue u krug, mora pogaati tko je skriveni/a dirigent/ica. Kada pogodi, otkriveni/na dirigent/ica izlazi van i postaje dobrovoljka. princ na bijeloM KonjU Cilj: Ovom vjebom sudionici se upoznaju s ranim znakovima upozorenja potencijalnog zlostavljaa/ice, kao i s potekoama u prepoznavanju zlostavljanja, razvija se diskusija o granicama sigurne i demokratine veze, diskusija o ulozi edukacije u prevenciji nasilja u intimnim vezama. Tijek vjebe: Odaberite jednog/u sudionika/icu za koju/jeg mislite da e dobro podnijeti vjebu, kleknite ispred nje/ga. Ako mislite da nitko od vaih sudionika/ca nije prikladan, neka to bude co-trenerica. Zamolite co-trenericu ili nekoga od sudionika da bude narator/ica. Glumite iz srca i nemojte itati. Sjednite natrag na svoje mjesto poslije prie; napravite pauzu od nekoliko sekundi da svima impresije sjednu. Ukoliko bude potrebno, u ruci imajte priu za podsjetnik. Prvo pitajte sudionika/icu kojem/kojoj ste itali za kratak emocionalni osvrt, a zatim zaponite s prvom rundom impresija grupe. neka pitanja za diskusiju: - to mislite o ovoj vezi? - Da li ima neke slinosti s nekom vezom u tvojem okruenju? - Gdje je bila granica kada je djevojka trebala shvatiti da se radi o opasnoj vezi? - Gdje dobivamo saznanja kakve bi veze trebale izgledati? to misli o tonosti tih izvora? - to je bilo teko/problematino? - to ete ubudue initi drugaije?
60
princ na bijelom konju

Wow susie! prelijepa si! ba si posebna, individuato je ono to mi se najvie svia kod tebe! I Susie je vrlo sretna. Ovaj deko je vrlo privlai .. nikad se nisam osjeao tako blizak nekome. ti si mi jedina. ti si jedina osoba kojoj vjerujem, jedina s kojom mogu podijeliti sve svoje probleme..jedina koja me razumije. tako mi je lijepo s tobom...toliko te volim! Susie osjea da mu je jako bitna u ivotu. Uz njega se osjea sigurno. osjeam kao da sam pronaao svoju srodnu duu, drugu polovicu! stvoreni smo jedno za drugo. ne trebamo nikog drugog osim nas, zar ne? I Susie se zaista osjea da su izvan cijelog svijeta, I da svaka sekunda koju ne provede s njim smanjuje njihovu ljubav. tako si prelijepa, tako lijepaali ne misli li da je ova suknja mrvicu preizazovna? pa razumije me, samo sam zabrinut za tebe. Mislim da bi trebala obui neto drugo. osjeao bih se bolje. Mi pripadamo jedno drugome, zar ne? ti si moja. A kako ga Suzie voli, I ne eli se svaati radi tako jedne beznaajne stvari, ode se preobui u neto to mu se vie svia provodi previe vremena s svojim prijateljicama. toliko nam je super dok smo skupa, pa zar ti ja nisam dovoljan? Mislim da im ne bi trebala vjerovati. loe utjeu na tebe. ne svia mi se kako pria o njima i nain na koji razgovara sa mnom kada se vrati kui. I kako Susie eli biti dobra s njim , polagano naputa sve svoje prijateljice. sviaju mi se tvoji roditelji, no moramo li ii k njima svake nedjelje? elio bih provoditi vie vremena samo s tobom, a oni me ionako previe ne vole. Uvijek me samo kritiziraju. jedva ekaju da nas razdvoje. volio bih da ne eli da toliko vremena provodimo s njima. Susie je zabrinuta radi svoje veze, I provodi sve manje vremena sa svojom obitelji. Sada je mir ili?
61
Komentari... -- sve je bilo smiljeno i napadno s razlogom -- nije mi bilo ugodno sluati -- vole se, ali ne bi bilo fer da joj brani -- to nije prava ljubav. Da je, prihvatio bi ju kakva god je, ne bi ju pokuavao izolirati od svih. To su prevane stvari i ja to ne bi tolerirala, taman da ga i volim... -- ma kakav mir, to nije kompromis, tako ne bi trebalo biti... Ako je TO veza, onda stvarno.... -- to poputanje niem ne vodi jer bude on sve vie traio i postao bude nasilan -- radi ljubavi bude sve prihvaala, ali to vodi nasilju. Nikad nee biti mir. Prvo je jedan zahtjev, pa bude sve vie i vie, a ako nebu popustila onda mogue da doe do nasilja -- to su sve lane rijei i umiljavanje -- odbojno mi je jer osjetim da nema dobre namjere -- mislim da prvo trebamo prihvatiti sami sebe i postati cjelovite linosti, a tek onda uputati se u vezu -- to je najlaki nain da bi se dolo do cilja -- trebala ga je odmah nakon to je traio da se preobue otkantati -- on trai da se ona izolira od obitelji i prijatelja, to nije dobro -- on proba da vidi do kud moe -- manipulirao je njome -- na poetku je sladunjavo, izgleda unaprijed pripremljeno, on je znao ve otprije to hoe -- preoito je da neto nije u redu -- vidio je da je prihvatila, pa je krenuo dalje -- prema kraju je razgovor bio lo, inio je sve da je makne od svih -- zvualo mi je kaj da bude ju zaprosio, to sam u prvom trenutku pomislila -- mislim, ne moe ljudska bia nazivati svojim vlasnitvom... -- ako nema osude javnosti, doprinosimo nasilju jer ga preutno podravamo
62
nasilje i Mitovi o nasiljU Pripremite flipchart papir s naslovom NASILJE Brainstorming tehnikom, pitajte ih koje sve vrste nasilja znaju te ih zapisujte. Ukoliko ne vele sve vrste, dodajte ih vi. vrste nasilja: fiziko, seksualno, verbalno, psihiko, socio-ekonomsko (zabrana zaposlenja, a istovremeno uskraivanja novca), emocionalno, strukturalno nasilje - siromatvo, izrabljivanje, drutvena nepravda, drugaiji tretman na sudu, nedostupnost lijekova, nedemokracija itd.... U krugu raspravite o mitovima - silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama. Vrlo esto su silovatelji partneri, prijatelji, roaci, poznanici ili susjedi. Silovanje je esto planirano i esto se dogaa i u kui. - ponekad je rtva sama kriva za seksualno nasilje. Nasilje nikad nije krivnja rtve, bez obzira na nain odjevanja, none izlaske ili ponaanje. Nitko ne eli biti silovan. Odgovornost i krivnja je uvijek na poinitelju. - rtve silovanja su najee mlade i privlane djevojke. Svaka ena moe biti silovana bez obzira na izgled, godine, nain ponaanja ili oblaenja. Seksualno nasilje je in moi i potrebe za kontrolom i nema veze sa seksualnom privlanou, a silovatelji biraju rtve nad kojima imaju mo. - alkohol i zloupotreba droga su stvarni uzroci nasilja. To nisu uzroci nasilja jer se nasilje javlja i kada ne postoje ovi faktori. Nasilne osobe su nasilne bez obzira da li su pijani ili drogirani, ali je drutveno prihvatljivije okriviti alkohol i drogu za nasilno ponaanje. - ene su jednako nasilne kao i mukarci. Mukarci su znaajno ee poinitelji nasilja. Naime, i mukarci i ene su agresivni, no ene su manje nasilnije nego mukarci. Mukarci e ee pokazivati tjelesnu agresiju i znatno ee biti poinitelji tekih tjelesnih napada. - Mukarci koji su nasilni ne mogu si pomoi. Nasilni mukarci mogu uspostaviti kontrolu nad svojim ponaanjem, ali im je za to potrebna struna pomo. Nasilno ponaanje je neodgovarajui nain noenja sa stresom, bijesom, strahom i frustracijama.
- nasilje i ljubav ne idu zajedno. esto je vjerojatnije da su ljubav i nasilje toliko razliiti da ne mogu biti dio istog odnosa. No, stvarnost je drugaija. Ve nas u ranom djetinjstvu ue tko se tue taj se voli. - ako rtva napusti zlostavljaa nasilje e prestati. Nasilje ne prestaje odlaskom od partnera. Ovaj mit u osnovi sadri uvjerenje da ena ima kontrolu nad nasiljem koje trpi te ukoliko eli da ono prestane, moe jednostavno napustiti zlostavljaa to predpostavlja njenu odgovornost u itavoj situaciji. ene nemaju dovoljno podrke u drutvu kada taj odnos ele okonati. to mislite zato? - Kad dvoje izae na spoj ne moe se govoriti da se dogodilo silovanje. Silovanje je silovanje, bez obzira na odnos rtve i poinitelja. Veina poinitelja su poznate osobe. U razdoblju adolescencije poinitelji su u 70% sluajeva partneri ili bivi partneri. - Mukarci ne mogu biti rtve seksualnog nasilja. Mogu. Prema novijim podacima 1 od 9 mukaraca u ivotu doivi neko neeljeno ili prisilno seksualno iskustvo. U tim sluajevima poinitelji su takoer veinom mukarci.
64
Komentari... 1. silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama To mogu biti i poznate osobe, uope nema veze s manijacima. Mogu i ne moraju biti. Mogu bit i lanovi obitelji. Moda netko s kime smo si dobri. Nije istina. Nema konkretni profil silovatelja, moe biti bilo kojeg spola, rase. Silovatelj moe biti i mu. 2. rtve silovanja su najee mlade i privlane djevojke rtve mogu biti i starije ene. rtva moe biti bilo tko. Silovatelji ne biraju koga e silovati- nije im bitno to. U dobrom postotku to mogu biti mlade ene. 3. alkohol i zloupotreba droga su stvarni uzroci nasilja. Ne, to ne mora znaiti. Nasilnici/e su bolesne osobe koje to rade iz zadovoljstva. To je istina u nekim sluajevima, ali u veini nije. Ako je neka osoba po prirodi ve nasilna, alkohol bude samo pripomogao da bude jo vie nasilna. Uzroci nasilja nalaze se u obitelji, okolini. Medijima. Mogu biti potencijalni uzroci nasilja. Mislim da je to sve psiha, da nema veze sa alkoholom i drogom. Bijes se godinama nakuplja u osobi. Postoje deki koji su mirni i povueni, onda se napiju i biju cure. 4. ako rtva napusti zlostavljaa nasilje e prestati. Ne, nasilje se moe samo jo poveati. Moe se nastaviti od drugih osoba. 5. Kada dvoje izae na spoj, ne moe se govoriti da se dogodilo silovanje. Glupost. Silovanje je silovanje, ako obje strane ne pristanu na seks. Silovanje se moe dogoditi i u braku.
65
6. ponekad je rtva sama kriva za seksualno nasilje. Moe biti, a i ne mora. Netko moda moe uivati u nasilju. Nikad nije kriva; moda izaziva poglede, panju, ali nikad ne zove nikoga: Daj me siluj. Nije kriva, moe potaknuti, ali nije kriva za samo silovanje. Silovatelji su krivi, a ne rtve. Moe se desiti da su i same krive izazovno oblaenje. Ako se rtva izazovno obue i izaziva, moda je malo kriva. Ja bi na pedofilima i silovateljima testirala sve ono kaj se testira na ivotinjama. Cure zavode deke, naginju na sebe. Ustvari to ne ele...mukarci krivo shvate...one alju krive signale. Nema krivih signala, cura je traila panju, a ne silovanje. Pa kaj pak si je minicu oblekla ? Pa koliko cura si oblai minicu. Pa na plai hodaju u bikinijima, to znai da sve izazivaju? I ele biti silovane ? Nitko ne trai silovanje. 7. ene su jednako nasilne kao i mukarci. To je istina. Da, dok se ne osjeaju dobro. ene obino trae slabije rtve, a mukarcima nije bitno. ene su vie psihiki nasilne, a mukarci fiziki. Cure bijeju druge cure zbog deki. Cure samo ekaju prvu greku, pa napadaju. diskusija: Kako se moe sprijeiti nasilje u vezama i obitelji? to treba/mora uiniti: Lokalna zajednica Osobe koje su neposredno ukljuene Prijatelji i susjedi to ja mogu uiniti da to promijenim?
66
poWerpoint prezentacija nasilje u vezama vs. nasilje u obitelji

http://edukacija.udrugazora.hr/?page_id=100
evalUacija Zavravamo radionicu tako da se vratimo u krug, te jedan po jedan (ukljuujui trenerice) priaju kako izlaze iz dana, koja su im se oekivanja ostvarila, a koja nisu. Sudionici/ce piu i pismenu evaluaciju.
67
Uvod U spolno i reprodUKtivno zdravlje radionicu poinjemo kao i svaku: - predstavljamo teme koje emo danas obraivati te metodologiju rada - radimo krug predstavljanja, kako ulazimo u dan i kako se osjeamo - to se desilo na proloj radionici? - ponavljamo dogovorena pravila rada - koja su nam oekivanja od ove radionice? 9- Vano je ujutro podijeliti s grupom kako ulazimo u dan mogue je da netko nije aktivan zbog toga to se ne osjea dobro... Kako ulazimo u dan, koja su nam oekivanja od dananje radionice? -- danas elim da se dobro zabavimo -- danas elim da neto nauim i da to mogu prenijeti na druge osobe! -- da nauimo neto novo, da svi kaemo svoje miljenje -- dobru i poticajnu atmosferu, dobre rasprave, da se svi osjeaju dobro -- da radionica bude korisna -- uvaavanje tuih razmiljanja tijekom rasprave -- nova saznanja, nova prijateljstva -- izvuena pouka stablo oeKivanja elim - da mi bude zabavno, ali i da od dananje radionice steknem puno znanja koje u upotrijebiti u svom ivotu - dobre rasprave - da svi budemo aktivniji i otvoreniji, da svakako izrazimo svoje miljenje i da jedni druge sluamo - da radionica bude poticaj na razmiljanje, promjenu - nauiti kako sprijeiti neke bolesti, infekcije
RADIONICA 3
68
- da iz nje izvuem neke korisne savjete te dobru raspravu - da se shvati vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito ponaanje - korisne savjete - da se svi budemo slagali - da prestane kia ne elim - ne elim da budemo neozbiljni i neposluni - da se ne ukljuuju svi u raspravu - svae kod rasprava i neugodne situacije - ne elim da neki od nas budu aktivni dok drugi ekaju da im to prije proe vrijeme - da se jako posvaamo i da se neko osjea neugodno ili napadnuto - da se dogode neke nezgode i da ne zaspimo tijekom radionice - ne potivanje tueg miljenja - da tema ima predelikatna pitanja Moja MaMa Kae Cilj: Sudionici bolje upoznaju jedni druge i vide kako kultura moe utjecati na vjerovanja o zdravlju Tijek vjebe: Objasnite da tijekom ivota primamo puno savjeta i narodnih mudrosti o tome kako ostati zdravima i to uiniti ako se razbolimo. Zamolite sudionike da se pokuaju sjetiti neke poruke vezane uz zdravlje koju su uli kao djeca od roditelja, baka, djedova, teta, strieva, uitelja/ca... Recite im neka se predstave jedni drugima i podijele djeli mudrosti prenesenog od jednog od strunjaka iz njihovog djetinjstva. Na primjer, netko moe rei, bok, ja sam Marija i moja majka mi je uvijek govorila da e mi gljive izrasti iz uiju ako ih ne budem prala. Meni su rekli... ...da bude mi narastao rep ako budem pila kavu ...da ako budem zloesta da budu me cigani ukrali ...da ako se budem igrala ibicama, da budem se u noi upiala ...da ako budem jela juhu da budem imala lijepe noge
...da ako budem spavala s ugaenim svijetlima da bude dola baba-roga ...da ako budem jeo mrkvu da budem imao dobar vid ...da ako budem puila da bude mi se zapalila slama u glavi ...da ako bum plakala da budem bar manje piala ...da ako budem ila na polje, da bude me tamo uhvatio bauka ...da budu mi se abe napravile ako budem gutala vake ...da u se pomokriti u krevet ako u se igrati s vatrom i ibicama ...da e konji biti epavi ako u se njihati na stolici KoliKo se brineMo za svoje zdravlje ? Cilj: Ova vjeba potie sudionike da razmisle o tome kako se mnogo ljudi ponaa na nain koji nije najbolji za njihovo zdravlje. eli podii razumijevanje ljudskog ponaanja: nepovezanost izmeu onoga to znamo i kako se ponaamo Materijali: Stolice za sve sudionike/ce Tijek vjebe: Neka svi sudionici stanu ispred stolica. Predstavite vjebu sudionicima: Kako bismo poeli ovu vjebu, svi trebate stajati ispred svoje stolice. Ja u itati neke izjave. Ako je va odgovor na izjavu ne, morate sjesti na stolicu. Tako dugo dok su vai odgovori na izjave da ostajate stajati. Jednom kada sjednete, ostanite sjediti, bez obzira da li su vai kasniji odgovori da. Na primjer: ako prva izjava glasi: Redovno odlazim na lijenike preglede, a va odgovor je ne, trebate sjesti i tako ostati. objasnite dva dodatna pravila: Ponekad netko mora odmah sjesti, nakon prve ili druge izjave. Kad bi redoslijed izjava bio drugaiji, moda bi jo uvijek stajali. Ako pitaju da li mogu ustati, recite im da ne mogu jednom kada ve sjednu. Ovo se moe initi nepotenim, ali takva su pravila igre. Netko bi mogao rei: Naravno, redovito idem na lijenike preglede, zadnji mi je bio 1992.! Zajedno morate odluiti to je redovito u ovoj vjebi, ali da bude razumno: redovno nije svakih 10 godina! Recite sudionicima neka ustanu. Zatim itajte sljedee izjave, jasno i glasno: - Redovito idem zubaru - Ne puim cigarete
Redovito vjebam Kada sam spolno aktivan/na redovito koristim kondom Drim se zdrave prehrane (ne brze hrane) Nikada ne pretjerujem u pijenju alkohola
Kada svi sjednu, pitajte sudionike to je zajedniko ovim izjavama. Ako nitko ne odgovori, istaknite da su to sve ponaanja povezana sa zdravljem. Objasnite da svi mi moda znamo ono osnovno to je dobro za nae zdravlje, ali ne se ne ponaamo tako. Na primjer, iako znamo da ne bismo trebali jesti puno slatkia, esto poputamo i nismo dovoljno odluni. Druga porcija sladoleda ili kolaa nas prejako poziva iz friidera! 9- Istaknite da se u svojem radu susreemo sa ljudima koji su oboljeli zbog brojnih faktora. Ne trebamo puno razmiljati kako bismo vidjeli da smo svi mi stavljali sebe jednom u ne ba zdrave situacije. Obino imamo sree, ali to ne vrijedi za sve. priajMo o seKsU Cilj: Sudionici/ce prepoznaju naine na koje uimo o seksu i razumiju vanost pouzdanih izvora informaciju Materijali: Handouti s tablicama izvora informacija, listovi papira, olovke ili penkale Tijek vjebe: Zamolite grupu da raspravlja o tome to su nauili o seksu iz svakog od navedenog izvora informacija: roditelji, ostali lanovi obitelji, prijatelji, religija, kole i uitelji/ice, glazba, TV i radio, reklame, knjige, osobno iskustvo, ostali izvori (gledanje ivotinja, internet) Recite im da razmisle o specifinim temama koje su nauili/e, na primjer, pubertet, oralni seks, analni seks, masturbacija, vjerovanja kao to su da je loe imati spolne odnose izvan braka, da ete oslijepiti ako se samozadovoljavate. Podijelite im prazne tablice. Prvo neka svatko za sebe razmisli i ispuni svoju tablicu, a zatim ih podijelite u nekoliko grupa. Zamolite da diskutiraju u grupi, te da ispune tablicu kao grupa.
Nakon to to naprave, recite im neka odlue koji bi najbolji izvor/izvori informacija za uenje seksualnosti bili za mlade ene i mukarce. Neka objasne razloge za svoje odluke. Kako bi trebalo izgledati idealno savjetovalite za mlade i kakve osobe bi u njemu trebale raditi ? -- Mislim da bi u savjetovalitima za mlade trebale raditi mlade, pristupane i otvorene osobe, koje moe bilo to pitati. -- Osoba mora biti oputena, ne nas gledati s visoka, osoba od povjerenja (da ne govori drugima o naim problemima i privatnim stvarima). -- Osobe ne bi smjela osuivati ako joj doemo s problemom, ve nam pomoi. -- Podaci trebaju biti pouzdaniji, opirniji, detaljniji, s mogunou odabira bez osuivanja. -- Treba ti netko tko e te sasluati i ne osuivati te, jer e ti onda biti jo gore. -- Trebale bi nam osobe koje nam mogu pruiti psiholoku pomo ne toliko lijenike savjete, ve podrku i potporu. -- U savrenom savjetovalitu za mlade zidovi ne bi smjeli biti bijele boje, to je previe sterilno. -- To bi trebalo biti mirno mjesto, oputajue i relaksirajue. -- U njemu bi trebala raditi osoba koja mi moe dati korisne savjete. -- U njemu bi trebale raditi mlae osobe osobe koje su blie nama, s kojima se moemo poistovjetiti -- Osoba bi mi trebala dati savjet i pomoi svojim iskustvom. -- To bi trebala biti enska osoba, vedra i pristupana.
72
to saM naUio/naUila o seKsU

izvor informacija Roditelji najnegativnija informacija najtonija informacija najkorisnija informacija bez informacija nisu s nama nikada o tome razgovarali, s njima se o tome ne razgovara bez informacija najtonija informacija ako ima prave prijatelje...
Ostali lanovi obitelji Prijatelji najnegativnija (hvale se, napuhavaju stvari)
73
Religija
- plae nas, ograniavaju, nema seksa prije braka, iao/la bude u pakao ako se seksa prije braka, kondom je ubojstvo - papa je rekao da kondomi nee sprijeiti irenje HIV-a. - religija je osobna stvar. dali su nam malo informacija teoriju, ali ona je tona potie se na seks bez obaveza, pijanstvo, nasilna glazba, spotovi s golim djevojkama - najnegativnija, (ene se prikazuju kao seksualni objekti), reklame danas sve prodaju uz pomo seksa pateta ima bokove, grudi, dobar auto prodaje se uz zgodnu manekenku -najkorisnija
- ona ti daje izbor: moe biti vjernik i pridravati se nekih stvari, a i ne mora biti...sve ovisi o tebi. - meni je religija dala najpozitivniju informaciju daju nam injenice, ne govori se puno o tome, nema rasprave, samo teorija bez informacija
kola & uitelji/ce
Glazba
TV i radio
ima sve vie dobrih emisija koje nam daje korisne i tone informacije
74
Reklame
najnegativnija informacija nisu tu da nam pomognu, ve da nam prodaju proizvod, seks sve prodaje, bez reklama mislim da je problem u velikoj dostupnosti informacija, a mi sami ne znamo prosuditi koje su dobre za nas, a koje nisu nikad ne moe znati to je tono, a to nije, sam moe provjeriti
ali ima i dobrih emisija
najtonija informacija, ali ovisi o knjigama koje itamo Vlastito iskunajkorisnija najtonija instvo informacija, formacija ono to proba na vlastitoj koi, najvie ti ostaje Ostalo internet, deko: ali na internena internetu ima tu moe binajvie nepotrebrati to trai, nih stvari- svatko razliite forumoe staviti to me i stranice god eli, bez nakoje ti mogu knadne kontrole koristiti
Knjige
75
Saetak Istaknite da individualno iskustvo varira tako da ljudi razliito vrednuju izvore informacija. Objasnite da svi izvori informacija mogu imati negativan i pozitivan aspekt ovisno o o ciljevima i motivaciji izvora informacija (na primjer, roditelji koji ele zatititi svoju djecu i oglaivai koji ele prodati svoje proizvode). Vano je shvatiti da ono to i kako nauimo utjee na nae ponaanje. Na primjer, vrijednosti koje nauimo u ranoj dobi esto oboje nae poglede i seksualnost i njene posljedice (trudnoa u braku se jako cijeni, trudnoa izvan braka je loa) Mogue je da mladi (ak i odrasli!) znaju tone injenice i istovremeno vjeruju mitovima (znaju da spolni odnos moe dovesti do trudnoe, ali vjeruju da je nemogue da djevojka zatrudni kod prvog spolnog odnosa). Vano je provjeriti naa vjerovanja s osobama koje imaju ispravno znanje o seksualnosti. Istaknite da djeaci i djevojice esto primaju zbunjujue informacije, na primjer, djevojke su loe ako imaju spolne odnose izvan braka, dok bi djeaci trebali skupiti to vie seksualnog iskustva prije braka. Takve razliitosti doprinose nejednakosti izmeu ene i mukaraca u odnosu na to kako su vrednovani (u donoenju odluka). opiite kvalitete dobrih izvora informacija kako bi ih adolescenti/ce mogli/le prepoznati: (napiite na flipchart papir ili veliki plakat, te proitajte sudionicima) - Informacija je razumljiva - Informacija je potpuna - Informacija je dana na ne osuujui nain (eli se postii da se osoba koja zahtijeva informaciju ne osjea glupo, neugodno ili posramljeno) - Postoji prilika da se postavljaju pitanja i na sva pitanja se odgovara Komentari... -- najnegativnije informacije od religije i TV-a, jer se prikazuju pornii u kojima se ene prikazuje gore od ivotinja -- u koli se poelo priati o tome, i u knjigama se moe dosta proitati ako se bojimo pitati roditelje
proslijedi MasKU Cilj: Razbijanje leda, podizanje energije grupe i koraci prema izgradnji timskog rada. Sudionici/ce su oputeni/e jedni/e uz druge jer se mogu ponaati smijeno, blesavo. Tijek vjebe: Zamolite sve sudionike/ce da stanu u krug i gledaju iznutra jedni prema drugima. Objasnite im da e svaka osoba primiti i nakon toga napravit facijalnu masku koju e prenijeti sljedeoj osobi u grupi, a ona e napraviti novu masku i prenijeti je sljedeoj osobi itd. Recite im sljedee: Napravit u facu ili masku i uspostaviti kontakt oima sa osobom koja mi je s lijeve strane. Ta osoba mora pokuati kopirati moju masku kao da gleda u ogledalo. (Pokaite) Nakon toga okrenut e se lijevo i promijeniti prvu masku u novu koju e proslijediti sljedeoj osobi. Prosljeivati emo maske u krug. Idemo probati i zapamtite da morate uspostaviti kontakt oima i dati osobi dovoljno vremena da napravi jako dobru kopiju vae maske sa svojim licem. Nemojte se uriti, dajte dovoljno vremena svima za tono kopiranje maske. 9- Moete napraviti kratku raspravu o tome kako su se sudionici/e osjeali/e tijekom igre. slaeM se / ne slaeM se Cilj: istraivanje vlastitih vrijednosti i stavova povezanih sa razliitim podrujima, kao to je seksualnost, HIV/AIDS, upotreba droga i sl. Materijali: dva lista papira, na jednome pie Slaem se, a na drugome Ne slaem se Tijek vjebe: Stavite dva lista papira na suprotne krajeve zamiljene linije na podu ili na suprotne zidove u prostoriji. Zamolite sudionike da stanu zajedno u sredini sobe. Objasnite im da ete itati neke kontroverzne izjave i da trebaju zauzeti svoju poziciju na zamiljenoj liniji negdje izmeu Slaem se i Ne slaem se, ovisno o njihovom odgovoru na odreenu izjavu. Nakon to proitate prvu izjavu, sudionici idu prema mjestu koje najbolje opisuje njihov odgovor. Kada svi zauzmu svoje mjesto negdje na liniji, zamolite da netko objasni zato stoji ba na tome mjestu. Neka tri osobe objasne svoje odgovore, a nakon toga neka drugi sudionici reagiraju na
njihova miljenja. Nastavite sa sljedeom izjavom. Nakon to proitate i proete kroz sve izjave, moete zamoliti sudionike da vam kau kako su se osjeali kada su iznosili svoja miljenja i vrijednosti drugima u grupi, posebno ako su bili u manjini. Nakon to ste uli miljenja nekih sudionika, moete drugima dati ansu da promijene svoju poziciju na onu koja sada bolje izraava njihove osjeaje. Pitajte ih da li je bilo lako promijeniti poziciju.
tinejderi trebaju znati kako se koriste kondomi i trebaju imati slobodan pristup da ih nabave. SLAEM SE -- moraju jer su znatieljni -- vremena se mijenjaju, nismo vie zaostali i staromodni, mladi sve prije stupaju u spolne odnose, alkohol, cigarete i droge treba znati u to se uputa, treba se prije informirati, pa i maloljetni, mora biti ponuena kao opcija svakome -- svi imaju svoj stav, ali trebaju im prije saznati, a ne eksperimentirati
-- slaem se, ali neu ih koristi naravno dok budem htio imati djecu -- ako smo u vezi na poetku onda da, ali dok smo u dugoj vezi onda bi trebali oboje ii na testiranje, sad postoje razni amponi i to... -- ja sam ula da ako si s Coca-Colom opere spolne organe da ne moe dobiti SPI -- ja jo nisam stupila u spolne odnose, ekam pravoga, pa ekam i povjerenje i slino, ne toliko ljubavi koliko poklapanje i razumijevanje -- ako smo jedno drugom bili prvi, onda moda i ne treba kondom, trebali bi se testirati -- ali ako je netko nevini pa ima HIV? -- u dosta sluajeva cure ne koriste kondome jer im to deko ne eli, a one ga ne ele uvrijediti, pa mu ipak popuste. Ali kondomi tite i od neeljene trudnoe... -- meni je bitno da onaj s kojim spavam da zna kako se koristi, ali trebali bi svi znati kako se koriste -- vano je da se pravilno primjenjuju i ako je netko spolno aktivan da ih koristi -- vano je da su dostupni, a na svakom pojedincu je odluka da li e ih koristiti -- potpuno se slaem, potrebno je i neophodno -- svakome treba biti dostupno, tu ne smije biti srama i svi o tome moraju znati 100% -- ako bi kondomi bili tabu onda bi im vjerojatno bili zanimljiviji i vie bi ih koristili prihvatio/la bih prijatelja/icu koji/a je homoseksualan/na. NE SLAEM SE -- meni je to totalno neprihvatljivo, takav u mojoj kui nema mjesta -- ne bi ga prihvatio, moda ako mi je dobar prijatelj onda bi razmislio -- ako se s njim ve druim onda bi, ali novoga ne znam da li bi prihvatio SREDINA -- ja ne znam da li bi, nemam nita protiv njih, ali ne znam kako bi reagirala u konkretnoj situaciji
-- ja sam u sredini, i bi i nebi, nebi ju htio povrijediti, to je normalna osoba kao i svaki drugi ovjek, to je njegova stvar -- sredina jer nije mi svejedno, ovisi o tome kako se ponaa u mojem drutvu, o njegovim nagonima -- ne znam kaj bi -- ma to su iste osobe kao i mi, i pozitivne i negativne, ako mi nisu dobri kao osobe onda ih ne bi, bili oni homoseksualni ili heteroseksualni, zato sam na sredini -- ja isto odvajam to kakva je osoba i nema mi veze s spolnom orijentacijom SLAEM SE -- ja ga bi prihvatio -- ja zaista ne znam kako bi reagirala, ne znam da li bi ga sredina dobro prihvatila -- Ciganovia moda ne bi, ali nekoga normalnoga bi -- slaem se, ako ti je prijatelj, onda zna da to nije netko sam tako, ne bi trebalo uope imati veze koje je on orijentacije -- ja imam gay prijateljicu i normalno se ponaa, drutvo je ne odbija -- ja sam se sad zamislil, to je njegova stvar, ja bi to prihvatil, moemo i dakle biti prijateljicu -- ja bi rado imala frenda gay-a da s njim mogu komentirati druge deke -- bi prihvatila, jer sad imam deka, ali prije sam bila biseksualna vie -- zakaj da se okomimo na druge jer su drugaiji? To bi bilo kao da napadnemo nekoga zato jer drugaije jede -- mislim da bi mukarce tee prihvatio, ali s enama nemam problem ako su homoseksualne -- ja imam i muke i enske prijatelje homoseksualne orijentacije i to su sve ljudi i to je njihova osobna stvar, inae su normalni -- zato bi nam smetalo sada, a prije su nam bili prijatelji i bili su nam skroz ok? Pravi prijatelji nisu samo od djetinjstva...
80
osobe koje su inficirane Hiv-om za to mogu kriviti samo sebe. NE SLAEM SE -- nije, pa mogu biti i roeni s HIV-om, tu su razni faktori -- da je ta osoba znala mislim da ne bi spavala s njim -- moda nije imala informacije ili su joj bile nedostupne -- ne, jer za to su potrebne dvije osobe, pa su i dvije odgovorne, moda jedna nije ni znala da je HIV pozitivna -- mislim da nikad nije samo jedna osoba kriva i odgovorna -- ako je dobila HIV preko seksa onda si je kriva, trebala je koristiti kondom. Ali vie je naina prijenosa i one definitivno nisu krive -- ali moe npr. biti svjesna i dalje to namjerno initi -- nije to samo tvoja odgovornost jer moe da je namjerno bila rtva i zaraena -- nije samo jedna osoba u tome, oboje su krivi za to, pa da zna da nje taj neko inficiran pa ne bi se valjda bez zatite s njim... SREDINA -- nije htjela biti inficirana, ali injenica je da je spavala sa zaraenim... -- slaem se kriva je jer ne koristi kondom, ali je kriva i okolina jer je nije educirala, moda ne zna kaj radi i posljedice -- zbog koritenja kondoma, ako namjerno ne koristi kondom -- ako su se svi pikali s jednom iglom svijesno onda si je osoba kriva -- jest i nije, jer treba znati s kim stupa u spolni odnos SLAEM SE -- ja nikad ne bi ulazila u spolne odnose s nekim nepoznatim, ne bez kondoma -- pa nebre se pikati s tuim iglama, mora paziti na sebe i ne smije biti neodgovoran prema sebi -- ako neto ne zna onda to ne radi dok ne zna sve -- mislim da oko ovog pitanja ima vie stvari na koje moemo utjecati od onih na koje ne moemo -- ja znam za primjer dok su si sami krivi npr na Zru kad se napiju i seksaju se na plaama pred svima
81
sterilne igle trebale bi biti dostupne korisnicima droga na njihov zahtjev. NE SLAEM SE -- ne, to bi im bio dodatni poticaj, kao da im dajemo potvrdu -- nema teorije, ne bi im dao -- ne znam zato, ali ne bi im dao -- ne, jer droge treba zabraniti, ne bi im smjeli davati igle jer ih onda potiemo na drogiranje -- tko se drogira, odmah bi trebao ii na lijeenje, to mi je neprihvatljivo i ja mu ne elim pomagati -- protiv sam droge, ope ne bi trebala biti dostupna, ni igle ni droga, odmah trebaju na lijeenje, pa neka ih tamo onda rjeavaju -- gle, narkoman je napravio krivi korak, ali se teko odviknuti SREDINA -- nije dobro da se drogira ali treba dobiti sterilne igle radi HIV-a -- droge su ilegalne pa sam neutralna -- danas je droga popularna, ali ih ve ima na svakom koraku. Ako se ve drogiraju trebale bi im biti dostupne sterilne igle, ali najbolje bi bilo da se uope ne drogiraju SLAEM SE -- slaem oni budu si svejedno nabavili igle, bolje da onda budu sterilne nego milijun puta koritene -- da, jer time smanjujemo vjerojatnost da e se neko zaraziti HIV-om, a ne elimo da se zarazi -- on sam se ne bude rijeio ovisnosti, teko, ali ako se bude, zato da onda ima i HIV? -- svi smo mi generali nakon bitke -- ja ne bi htjela nikoga imati na dui jer mu nisam dala istu iglu -- ako se ve drogiraju to je njihova odluka, ali im treba dati isto da zatitimo sebe i druge -- ako mu damo sterilne ili ne, on bude se svejedno drogirao, ali ako ih nema onda moe zaraziti druge -- da, jer ako im ne damo onda samo sebi pribliavamo tu zarazu, jer to su ljudi u naoj okolini -- svatko zna kaj radi, ti moe nekome neto savjetovati, ali oni budu pak napravili po svome, on mora sam odluiti
-- makar udno zvui, ali ovisnike je potrebno razumjeti da zavre svoju ovisnost, oni su psihiki bolesni i treba ih na pozitivan nain potaknuti na lijeenje -- ja sam se sad predomislila i prela na slaem se, zbog toga jer sam uvidjela svoju predrasudu, nikad nisam o tome na taj nain razmiljala Kada bih bio seksualno aktivan/na, svaki put bi koristio/la kondom. SLAEM SE -- DA -- s osobom s kojom prvi put spava mora, jer joj ne moe vjerovati na rije, ali ako je duga veza onda moda radi trudnoe -- neko vrijeme obavezno treba koristiti kondome -- to bi tako trebalo biti -- to mi je prvi preduvjet na popisu bez kojeg ne bi ni stupila u spolni odnos SREDINA -- ako je prvi put s novom osobom i za jednu no onda da, ali ako nekoga dobro poznaje onda ne treba -- meni ovisi o raspoloenju i osobi, ako budem se osjeala sigurna onda ne prostitutka koja boluje od aids-a je to zasluila. NE SLAEM SE -- ne jer je htjela preivjeti -- uputala se u seks s svakim, ali nije si zasluila -- kako god bilo i ime god da se bavi, nije si zasluila -- nije jer si svaki ovjek na svoj nain neto radi i kako zna. Moda se zarazila sasvim sluajno, a moda ju je netko i namjerno zarazio -- ne jer ne znamo okolnosti zbog kojih je prostitutka -- ako nije svojom krivnjom onda ne , ali ako nije pazila onda da -- ako nema to drugo raditi za ivot, nije si sama kriva -- pa nije svatko svojom voljom prostitutka -- nitko ne zasluuje dobiti HIV pa to god da je u ivotu radio
83
SLAEM SE -- nije si zasluila, ali si je sama kriva, ali primati novac za seks bez zatite, to je njezin izbor -- one znaju u kaj se uputaju i ovisi kakva je situacija -- uvijek postoje pristojni poslovi koji ne utjeu na zdravlje -- ako je ve izabrala biti prostitutka onda unaprijed mora i misliti i zatititi se -- ako uzme 50 eura vie od muterije da obavi to bez kondoma to je ispod svake razine, vee dostojanstvo je kopati u polju svaki dan -- svako si bira svoje zanimanje, ako se u to uputa onda je svjesna posljedica -- ja sam se premjestila jer neki nisu to svojevoljno, neki su i bijelo roblje i djeca prisljena na prostituciju, oni definitivno ne zasluuju HIV i smrt SREDINA -- u nekim sluajevima si je kriva, ali u nekima si nije -- ja sam promijenila miljenje. Mislila sam da si je zasluila, ali sad sam razmislila to joj je vjerojatno bilo najjednostavnije testiranje na Hiv je dobra ideja. nastavite s: ja sam se testirala na Hiv. SREDINA -- dobra ideja, ali se nisam testirala -- svatko bi trebao znati na emu je, da ne velimo poslije nismo znali -- dobra je ideja, prije ili poslije svatko to mora napraviti -- u nekim dravama se prije braka testiraju, super mi je to 9- Budite osjetljivi prema potrebama vaih sudionika, prije, tijekom i nakon ove vjebe. Neki od njih mogli bi se osjeati ranjivima, a da ne pokazuju to. Osigurajte uvjete kako bi se osjeali ugodno razmjenjivati ili ne razmjenjivati informacije. Ovo je jedna od vjebi koju su sudionici/ce ocijenili kao najkorisniju.
84
Komentari... -- dobro mi je bilo uti miljenje drugih -- ako ima svoj stav onda ti se lako odluiti na skali -- nisam se mogla odluiti pa sam u dosta sluajeva bila u sredini -- ja sam izraavala svoje miljenje -- u svakom sluaju ima iznimaka... -- sve ovisi o situaciji, pomoglo mi je da vidim da nema crno bijelih situacija nego da postoje i sive -- meni je grozno da se prostitucija naziva poslom, strano mi je to -- bile su blic reakcije na blic reenice -- ja sam se predomiljala, treba gledati na razne okolnosti -- ja sam se predomiljala , ali ne radi drugih nego jer sam si sama razmislila da bi moda moglo i drugaije -- bile su dobre teme, treba si razmisliti -- meni nije vano da sam uvijek u veini -- kod nekih mi je bilo stvarno teko se odluiti -- svaka osoba ima drugaija uvjerenja, prema onome kako smo odgojeni -- shvatila sam da svijet nije crno-bijeli, nego da je jako areni -- meni je bilo jako teko odluiti se jer gledam iz svoje perspektive -- u nekim stvarima nemam osobnog iskustva pa mi je ovo sad pomoglo -- ja sam se osjeao tijekom vjebe dobro, svatko se mogao dovoljno izraziti -- bilo je jako zanimljivo, ali i teko, shvatila sam da pojma nemam -- super mi je bilo uti druge jer sam u nekoliko navrata zbog toga i promijenila miljenje -- svidjela mi se ova vjeba jer je postojala skala i znai da nije bilo samo crno i bijelo nego je moglo biti i sivo. A ako u svijetu SPI-a postoji toliko sivog, onda nije ni udno da ih toliko ima -- imali smo razliita miljenja i bilo je dobro diskutirati, ako mislimo drugaije to ne znai da je tue miljenje krivo. Treba i druge uti, to nam obogauje raspravu
85
tetni eFeKti Mitova Cilj: Sudionici prepoznaju kako mitovi vezani uz seksualnost doprinose problemima seksualno reproduktivnog zdravlja Tijek vjebe: Podijelite sudionike/ce u nekoliko grupa. Svakoj grupi dajte jedan flipchart papir s napisanim izjavama u tablici. Objasnite im da moraju proitati i diskutirati da li je napisana izjava tona ili netona, te da moraju upisati u kuicu plus (tono) ili minus (netona). Ako prepoznaju bilo koju od ovih izjava kao tonu, objasnite im zato to nije tono. Recite im neka kau zato vjerovanje u takve izjave moe dovesti do zdravstveno-seksualnih problema za ene i za mukarce. izjave: ako masturbirate, dobit ete bradavice na rukama. Masturbacija moe dovesti do homoseksualnosti. ene ne masturbiraju. Kada imate mokre snove , znai da ste bolesni. ne moete zatrudnjeti tijekom prvog spolnog odnosa. ne moete zatrudnjeti ako mukarac izvue svoj penis iz vagine prije nego ejakulira. ako ena opere svoje genitalije odmah nakon spolnog odnosa, smanjuje mogunost zaraze spi sperma kod tinejdera jo nije zrela, pa djevojka ne moe sa njim ostati trudna. pravi mukarac je uvijek sposoban za spolni odnos. seks nije pravi seks ako ne ukljuuje penetraciju. ne moete se zaraziti Hiv-om ako imate spolne odnose s djevicom. pitajte sudionike/ce da li znaju neke druge primjere uobiajenog znanja o seksualnosti. Primjeri i izjave mitova koje su uli sudionici: -- ako nalijemo Coca Colu u vaginu nakon seksa ne moemo zatrudnjeti -- ako se kupam u vodi nakon tate, da li je to incest? -- ako ima spolni odnos kada si pijan i zatrudni, beba se rodi pijana
-- roda donosi malu djecu -- to je u izlogu to je i u duanu (veliki nos ili palac veliki spolni organ)
Samite tetne efekte mitova i istaknite da oni: - nepotrebno plae ljude - spreavaju ljude od traenja ili prihvaanja injenica vezanih uz seksualnost i dovode do trajnog ignoriranja - mogu sprijeiti adolescente da prakticiraju sigurne i zatiene spolne odnose - se mogu koristiti kao sredstvo za uvjeravanje nesigurnog seksualnog partnera/ice da pristane ne seksualni odnos
87
proslijedi ritaM Cilj : Upoznavanje sudionica i podizanje energije grupe, vjeba suradnje Tijek vjebe: Neka sudionice formiraju krug. U predstavljanju vjebe recite: Sada u se okrenuti prema osobi s moje lijeve strane i ostvariti s njom kontakt oima. Nakon toga probati emo pljesnuti jedna drugoj o dlan u isto vrijeme (pokaite). Zatim e se ta osoba okrenuti prema drugoj osobi s njene lijeve strane i pokuati e pljesnuti u dlan u isto vrijeme. Prosljeivati emo ritam u krug. Probajmo sada ponoviti vjebu i ne zaboraviti da trebamo ostvariti kontakt oima i pokuati pljesnuti u isto vrijeme. Kako se sudionice uhodavaju, trenerica moe ubrzati ili usporiti ritam igre. Jednom kada proslijeivanje proe cijeli krug, moete rei: Sada emo pokuati ubrzati ritam sve vie i vie. Uvijek budite spremni, jer postoji mogunost dodavanja novih krugova pljeskanja. Ritam se prosljeuje u krug od jedne osobe prema drugima. Podsjetite sudionike da nastave sa igrom i kada se ona na trenutak zaustavi kada netko promai ritam. Kada je prvi krug pljeskanja dobro uhodan, ponite sa drugim. Istovremeno najvie moete prosljeivati dva ili tri ritma. To e esto rezultirati ugodnim kaosom, podizanjem energije i puno smijeha u grupi. 9- Kratko pitajte sudionice jesu li su uivale u igri. Zamolite grupu da vam opie, bez da nekoga izdvajaju, to se dogaa u grupi u kojoj su sudionice zavisne jedne o drugima kada netko pogrijei. Podsjetite ih da ako ele postii najbolje rezultate, moraju djelovati kao grupa u kojoj su svi zavisni jedni od drugih. izjave: --------88
zabavno je, djeluje kao da neto prenosimo prenosimo pozitivnu energiju na druge sve ovisi o pojedincu, ako jedan promai ritam gotovo je to je igra koncentracije, mene podsjea na podrku koju si dajemo kad damo gol na nogometu ja sam se konano razbudila podsjea me na prijenos HIV-a na povezanost me podsjea pljeskava je bila igra
---------
kao pokvareni telefon teko je kad je vie pljeskova bilo je zabavno i trebalo je misliti... ovo mi je za danas bilo najbolje treba imati dobre reflekse podsjea me na prijenos neega zabavno i jednostavno, laka mi je bilo nego bacanje loptica dobra je bila, ali me je ritam muio sve je stalo, treba netko biti pokretna snaga za uspostavljanje ritma
trnica Materijali: Pripremite papire u boji s po 6 injenica o odreenoj SPI, ukljuujui i naziv. Neka jedna boja bude naziv, druga simptomi, trea nain prijenosa... Obradite sve poznate SPI HIV, HPV, sifilis, gonoreja, trihomonas, kandidijaza, klamidija, hepatitis. Tijek vjebe: Podijelite sudionike/ce u grupe (najvie 8). Recite im neka izaberu predstavnika/cu koji e biti trgovac. Postavite papire po uionici po podu, naopake okrenute da se ne vidi to na njima pie. Zatim im recite da e na va znak KRENI, osobe iz svih grupa koje su trgovci pokuati skupiti im vie papira. Kada pokupe sve papire neka pokuaju sloiti SPI koje znaju. Mogu i trgovati ukoliko neka druga grupa ima neto to njima treba. Kada su gotovi, pogledajte i maknite one koji nisu toni. Grupi koja ima najvei broj tonih odgovora su pobjednici. Pokuajte im osigurati neku nagradu, barem simbolinu. Sada zajedno prema vaoj tablici sloite tono. Neka se vrate u krug i jedan po jedan neka vele kako im se inila vjeba, jesu li neto nauili, koliko su znali itd. Napomenite da se SPI prenose i oralnim putem i da je moda nama to udno, ali potrebno je koristite kondome i za oralni seks. Recite im da su kondomi za sada jedino kontracepcijsko sredstvo koje titi od SPI, a jeftini su i primjereni za koritenje mladim ljudima.
89
Komentari... - udno mi je kako te stvari ne znam, mislim da bi ih trebala znati, mislim da bi ih svi mladi trebali znati. - Prestraila me ova vjeba, nisam znala da postoji toliko SPI-a i da su toliko rairene. - Za neke sam ula, a za neke uope nisam, nemam pojma da to postoji. - Strano mi je koliko toga postoji oko nas, ako ih ima tako puno za koje znamo, sigurno postoji. mnogo njih za koje ni ne znamo. - ovjek izgubi volju za seksom dok uje za te sve bolesti. - Jako puno toga nisam znala, osim za HIV i Hepatitis, a niti za njih nisam znala ba sve. - Sigurno budem si nakon ove vjebe jako puno toga zapamtila. Najstranije mi je to to puno spolno prenosivih infekcija ni nema simptome. - Za pola njih uope nisam znao da postoje. - Strane su mi statistike, jako sam se uplaio.
projeKcija edUKativnog FilMa o spolno prenosiviM inFeKcijaMa jutro poslije (moete ga skinuti i na www.jutroposlije.com) evalUacija Zavravamo radionicu tako da se vratimo u krug, te jedan po jedan (ukljuujui trenerice) priaju kako izlaze iz dana, koja su im se oekivanja ostvarila, a koja nisu. Piemo i pismenu evaluaciju.
91
Hiv & vrnjaKi pritisaK radionicu poinjemo kao i svaku: - predstavljamo teme koje emo danas obraivati te metodologiju rada - radimo krug predstavljanja, kako ulazimo u dan i kako se osjeamo - to se dogodilo na proloj radionici? - ponavljamo dogovorena pravila rada - koja su nam oekivanja od ove radionice? KaKo UlaziM U dan? Svi sudionici/ce sjede u krugu. Svi po redu govore kako se osjeaju, kako ulaze u dan i radionicu. S grupom podijelimo i kakva su nam oekivanja od ove radionice. oeKivanja Materijali: Dva flipchart papira na kojima su napisani natpisi Danas elim...., a na drugi Danas ne elim..., post-it papirii u dvije razliite boje Opis vjebe: Svi prisutni dobiju nekoliko post-it papiria sa dvije razliite boje. Na te papirie mogu napisati: to bih volio/voljela da se danas dogodi? to ne bih volio/voljela da se dogodi? Svatko malo razmisli o pitanjima i onda napie na papir jedne boje odgovor na jedno, a na papir druge boje svoj odgovor na drugo pitanje. Dajte im za to nekoliko minuta. Nakon to su svi zavrili, jedan po jedan se diu, odlaze do pripremljenih flipchart papira. Svi sudionici/ce zalijepe svoje papirie te na glas proitaju svoja oekivanja.
RADIONICA 4
92
elim... -- danas elim da se dobro zabavimo -- danas elim da neto nauim i da to mogu prenijeti na druge osobe! -- da dobro raspravljamo i druimo se -- imati inspiraciju i zabavu -- dobru i poticajnu atmosferu, dobre rasprave, da se svi osjeaju dobro -- uvaavanje tuih razmiljanja tijekom rasprave -- izvuena pouka -- danas elim da se dobro najedemo! :) :) -- elim da prestane kiiti... ne elim... -- lo dan -- dosadnu radionicu -- nepotivanje pravila veine -- neodgovornost prema trenericama -- ne elim slikanje! -- ne elim svau, vrijeanje; ne elim da doe do izdvajanja pojedinaca -- negativnu atmosferu, nezainteresiranost, pospanost sastavi reenicU Cilj: Ova smijena igrica pomae sudionicama da se opuste i osjeaju ugodnije u biranju pojmova vezanih uz spolno- reproduktivno zdravlje. Moe se odigrati u par minuta, kada imate dodatnog vremena ili elite da se grupa opusti. Materijali: Pripremljeni flipchart s priom koja umjesto potrebnih rijei ima prazne crte na koje e sudionice upisivati rijei koje nedostaju (broj jednak broju grupa + jedan za zavrno ispunjavanje). Kad jednom vide kako se izvodi ova igra, sudionici mogu sami izmisliti svoju priu. Tijek vjebe: Trenerica podijeli sudionice u 4 manje grupe. Daje im zadatak da zajedno, kao grupa, napiu rijei, prema odreenoj vrsti.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
osjeaj ensko ime glagol+ju radnja fiziki problem/bolest dio tijela fiziki osjeaj/simptom pridjev lan/ica obitelji
Kada grupa zajedno napie zadane rijei, dajte im plakat na kojem je napisana pria s praznim crtana na mjestima gdje e upisati svoje dogovorene rijei. primjer: Ivan osjea puno (osjeaj) prema svojoj djevojci (ime djevojke), ali u zadnje vrijeme oni se puno (glagol+ju), zbog toga jer ona eli (radnja) s njim. Ivan to ne eli jer je zabrinut zbog (fiziki problem). On ima
prijatelja koji je obolio od toga , a to je uzrokovalo da ga njegov (dio tijela) (fiziki osjeaj). Ivan isto tako ne eli da njegova djevojka na kraju zavri (pridjev). Naposljetku, on jo nije spreman da postane (lan obitelji). Mogui rezultat: Ivan osjea puno (glavobolje) prema svojoj djevojci (Marija), ali u zadnje vrijeme oni se puno (plivaju), zbog toga jer ona eli (zalijevati) s njim, a on to ne eli jer je zabrinut zbog (opadanja kose). On ima prijatelja koji je obolio od toga, a to je uzrokovalo da ga njegov (nos) (kaklja). Ivan isto tako ne eli da njegova djevojka na kraju zavri (lijepa). Naposljetku, on jo nije spreman da postane (neak). Nakon to su sve grupe popunile svoju priu, pozovite ih da prezentiraju svoje prie. To e uglavnom izazvati puno smijeha u grupama. Nakon toga svi zajedno pravilno popunite jedan flipchart s priom. grUpiranje U parove Materijal: CD player ili radio Tijek vjebe: Objasnite prisutnima da ete se malo igrati. Neka svi deki stanu u vanjski krug, a djevojke u unutarnji krug. Stavite neku glazbu i zamolite unutarnji krug da hoda udesno, a vanjski krug ulijevo. Neka hodaju u ritmu muzike. Moete im nekoliko puta dok svira muzika viknuti PROMJENA!. Tada moraju promijeniti smjer kretanja. Zaustavite glazbu i recite unutarnjem krugu neka se sretne/suoi sa vanjskim krugom. Zatim recite sudionicima/cama da se sloe u parove s osobom suprotnom od njih.
95
ne znai ne vrnjaki pritisak nije cool!
Materijali: stolice Tijek vjebe: Recite sudionicima da se spoje u parove po dvije osobe, na nain kako su podijeljeni u proloj vjebi. Neka sjednu na stolice u parove, jedni nasuprot drugom. Parovi se mogu rasporediti po prostoriji da ne smetaju jedni drugima. Svaki par treba odrediti osobu A i osobu B. Kada se odrede, objasnite im upute: Osoba A i osoba B hodaju. zadatak: osoba A eli seks i zadatak joj je da u slijedeih nekoliko minuta nagovarati osobu B da stupi s njom u seksualni odnos. Pri tome moe koristiti izjave koje joj padnu na pamet, koje je ula u svom drutvu, okolini ili iz vlastitog iskustva. zadatak: osoba B ne eli seks, odbija ga, na nain da daje razloge zbog ega to ne eli. Nagovaranje i odbijanje bi trebalo biti argumentirano.
9- Vano je napomenuti da prilikom izvoenja vjebe sudionici obrate panju ne samo na argumente koje daju, ve i na to kako se osjeaju u svojim ulogama. Nakon nekoliko minuta zamjenjuju uloge, uz iste upute. Ako ima vie grupa, moete nekima od njih dati upute da nagovaraju na seksualne odnose, nekima na marihuanu, cigarete, alkohol... - Vratite se u veliku grupu i pitajte ih par po par kako su se osjeali u pojedinim ulogama te koja od zadanih im je bila tea i zato. - Da li postoje oblici pozitivnih vrnjakih pritisaka i na to? to trebamo napraviti kada nas netko nagovara na neto to ne elimo? nagovaram te na seks... -- ali ja sam strejt i volim te -- ve 2 dana nisam seksal... -- pa kaj je s tobom u stvari? -- ne moe, poela je korizma -- ma nebre ostati trudna... -- elim te sad i odmah -- kak misli ne eli? Pa nemam nikakvu spolnu bolest -- koristili budemo kondome... -- ne, u celibatu sam -- ja tebe volim ali ti ne vjerujem -- seks otputa hormone sree i odmah bude te glava prestala boljeti -- ne, premladi smo i ne znamo dosta o tome nagovaram te na marihuanu... -- nema brige kad si spui...sve ti je super. -- ne moe ti biti na druge naine tako dobro... -- ne, a kaj ako se navuem, di budem si onda nabavila travu?
97
Komentari... -- kad sam ja nagovarao koristio sam argumente o spolnim bolestima, rekao sam da elim vidjeti papire tj nalaze ili nita od seksa. Ali onda je i ona koristila takve argumente dok me nagovarala pa smo na kraju odluili da nita od seksa. -- ja sam se osjeala glupo, mislim da osoba koja me voli me ne bi trebala nagovarati -- sa mnom valjda neto nije u redu ja sam se super osjeala u nagovaranju. Mono. -- tu me nisu nagovorili. Ali kada su emocije u pitanju onda je drugaije, onda se esto i uspije nagovoriti -- mene nisu uspjeli na nita nagovoriti, jer sam ja sve poela raditi sama (cigarete, alkohol :) -- mislim da ako pristaje na neto to zapravo ne eli, da se gubi u masi i gubi svoj identitet zbog potrebe za pripadanjem, previsoka je to cijena -- udan osjeaj je nagovarati. Imala sam osjeaj kao da uope ne slua ono kaj govorim. -- glupo mi je bilo ga nagovarati ako nee, nee, pa ne budem ga ubila. -- argumenti koje sam koristila za nagovaranje na marihuanu : pa i marincima je daju da budu spremni za rat. -- ugodnije sam se osjeala dok sam odbijala. -- ako sam ja protiv neega, nitko me ne moe razuvjeriti; neugodno sam se osjeala dok je to pokuavao. -- NE je NE, bilo to na turskom, francuskom itd... -- neugodno sam se osjeala u oba sluaja. Oboje smo bili uporni, ali nije bilo rezultata. -- argumenti koje sam koristio za nagovaranje: Dok pije alkohol, moe sve kaj hoe, jaki si i moe plesati cijelu no. -- argumenti koje sam koristila za odbijanje: Imam epilepsiju, probleme sa srcem, pa ne smijem piti . -- koristila sam emocionalne ucjene, npr: Ako me voli, onda bude i sl. Pa svi ve jesu, a mi jo nismo.
98
pozitivni primjer vrnjakog pritiska -- Moj deko meni govori :Pak pije, pak bude se napila? -- Moji prijatelji skoro svi pue, ali meni ne daju da puim jer vele da mi ne stoji dobro... -- Ja sam prestala gristi nokte zbog pritiska od mojih prijatelja. 9- to se tie nagovaranja na bilo to to ne elite, vano je naglasiti da svi imaju pravo podvui granicu na bilo kojem stupnju. Posebice ako se radi o seksualnim odnosima, jer se radi o njihovom tijelu koje nitko nema pravo kontrolirati. Onaj koji prijee tu granicu naruava prava osobe. Potrebno je osnaiti mlade ljude kako bi odluno odbili sve to im ne odgovara, jer prisiljavanje na seks je oblik zlostavljanja, odnosno silovanje. jedan dan U MoM ivotU cilj: Stvaranje i razumijevanje konteksta ranjivosti u zajednici. Podizanje svjesnosti stigmatizacije i diskriminacije prema posebno ranjivim ljudima.
99
tri scenarija : 1. tanja, 16.god., 3 mjeseca trudna 2. darko, 19 god., intravenozni ovisnik, Hiv pozitivan 3. ivanka, 23.godine, bijelo roblje Materijali: Isprintana tri scenarija Tijek vjebe: Odaberite tri osobe iz grupe, jednog deka i dvije djevojke. U pauzi im dajte scenarije i nekoliko minuta za pripremu da se uive u ulogu. Objasnite im da e pred ostalim sudionicima glumiti svoj scenarij u prvom licu. Na primjer, osoba koja igra ulogu Tanje, 16-godinjakinje koja je 3 mjeseca trudna, govori sudionicama u grupi o tome to joj se dogaa u ivotu. Ostale sudionice su pozvane da nakon toga svakom glumcu/ici postavljaju dodatna pitanja o njihovom ivotu, na koja glumci/ice odgovaraju kao da su likovi iz scenarija. Nakon vjebe, pustite da minutu-dvije bude tiina. Zatim u krug pitajte sve to su upravo vidjeli. Moete ih pitati da li imaju to za rei tj. poruiti glumcima. Nakon toga, glumci/ice mogu rei to im u ovom trenutku treba, te jesu li iz grupe dobili bilo to to bi im pomoglo u rjeavanju njihovog problema ili osjeaju li se bolje. Koje bi bilo rjeenje njihove situacije, koje opcije uope imaju? Nakon toga, mogu opisati kako im je bilo izvoditi njihove uloge. 9- Kod poruka, sudionici esto znaju rei glumcima da su trebali biti pametniji. 9- Pokuajte im objasniti da ono to ljudi u ovim situacijama trebaju je potpora, a ne osuda drutva, i da jako puno ovakvih situacija ne zavri sretnim zavretkom upravo zbog osude. Potpora je ono najmanje to moemo pruiti tim osobama, nita nas ne kota, a najmanje je dajemo. Zbog ega? NAPOMENA: Ova vjeba esto izaziva osjeaj bespomonosti u sudionika i potrebno je razraditi nastale emocije. Poanta je da gotovo sve situacije imaju rjeenje, da uvijek imamo neki izbor.
Nakon toga sudionike/ce grupirate u 3 grupe i dajte im velike flipchart papire. Nacrtajte na njima liniju s poetnom tokom i strelicom za zavretak. Ova linija predstavljati e liniju ivota. Svaka od grupa zajedniki izrauje ivotne linije od jedne osobe iz scenarija. Moraju napraviti sretan zavretak ovih pria, zapisavi kao toke na liniji ivota izbore koje su glavni akteri izabrali kako bi razrijeili situaciju. Pa tako Tanjin izbor moe biti traenje pomoi u savjetovalitu, razgovor s roditeljima, zavravanje veernje kole... scenariji: tanja, 16.god., u treem mjesecu trudnoe Tanja je bila u vezi 9 mjeseci sa svojim dekom Mariom. Upoznali su se na jednom roendanu zajednike prijateljice. Tjedan dana poslije zapoeli su vezu. Spolne odnose imali su od prvog mjeseca njihove veze. Veza je bila jako romantina i bili su jako zaljubljeni. Koristili su kondome. Jednu veer kondom im je puknuo. Tanji je izostala mjesenica. Preplaila se. Odluila je posjetiti ginekologa i saznala je da je trudna. Danas ju je Mario ostavio, rekao joj je da nije jo spreman postati otac. Tanja je ostala sama. darko, 18.god., intravenozni ovisnik, Hiv pozitivan Darko je u osnovnoj koli bio dobar uenik. Otac je bio dugo godina na terenu, kao graevinski radnik. Oduvijek je volio popiti, ali poto ga esto nije bilo kod kue, to se nije primjeivalo. Kada je bio doma, zlostavljao je njega i njegovu majku, govorio im da nita ne valjaju i da su beskorisni. Sve dok jednom zbog svojih problema sa alkoholom nije dobio otkaz. Od tada je stalno bio u kui, pio i bio nasilan prema njemu i njegovoj majci. Govorio je Darku da se to prije mora zaposliti i donositi kruh u kuu, inae e ga izbaciti na ulicu. Darko to vie nije mogao podnijeti. Odluio je pobjei od kue, upao je u loe drutvo. Poeo se drogirati. Mislio je da moe prestati kada eli, samo da malo zaboravi na probleme, da se samo malo osjea dobro. Ali nije mogao prestati.
ivio je na ulici i radio svata kako bi nabavio drogu i preivio. Sve dok to nije odluio promijeniti i prijaviti se na odvikavanje. Danas je saznao da je zaraen HIV-om. ivanka, 23.god., rtva trgovanja ljudima Ivanka je studentica 4. godine medicine. Dolazi iz poznate i ugledne lijenike obitelji. Cijeli ivot njeni roditelji i nju pripremaju za tu ulogu. Govore joj da mora nastaviti njihovu profesiju. Ivanka zapravo nikad nije htjela studirati medicinu, eljela je upisati likovnu akademiju, ali njezinim roditeljima to nije dolazilo u obzir. Smatrali su da bi za nju bilo bolje da postane lijenica. Mislila je da e moi svoju elju zadovoljiti tako da povremeno slika i posjeuje izlobe, ali roditelji su vrili pritisak na nju da to prije zavri studij i neka se samo tome posveti. Vie nije mogla i odluila je roditeljima rei da e napustiti studij medicine, da eli neto drugo. Odluila se osamostaliti. Nala je zanimljivi oglas u novinama, istovremeno bi radila i kolovala se. Nala se sa gospodinom Ivanom i njegovom enom koji su napisali oglas. Otila je u inozemstvo. Sve je bilo super, ali im su doli u inozemstvo oduzeli su joj dokumente i stvari i strpali je u jednu sobu. Gospodin Ivan ju je pretukao i rekao joj neka se navikne jer pobjei ne moe. Poelo je svakodnevno zlostavljanje i drogiranje. Ivanka nije shvaala to se dogaa. Odjednom je Ivan poeo dovoditi mukarce u kuu. Ivanka je morala imati spolne odnose sa njima. Ako nije pristajala, bila je prebijena. Svako njeno odbijanje ili prkos rezultirao bi prebijanjem. Drogirali su je svakodnevno. Vie ne moe...to da napravi? Koje sU Mi opcije? (priaju glumci...) ivanka: Roditelji mi sigurno ne bi dopustili da odem u inozemstvo, pa im zato nisam ni rekla. Ne vidim izlaz iz ove situacije. Ja sam u inozemstvu, a moji su doma. Moda mogu pokuati pobjei od njih. Pogrijeila sam. Nisam se raspitala prije nego to sam otila. Mogla bih probati zbliiti se s nekom muterijom, pa mi moda pomogne, smiluje mi se i pozove policiju.
tanja: Osjeam se uplaeno, sama sam i zbunjena...Ne znam da li da pobacim ili rodim dijete. Ako me roditelji jo odbace, stvarno ne znam kaj budem napravila. Ne znam kaj bi napravila da mi se to desi u stvarnom ivotu, ne vidim ba izlaz iz te situacije. Treba mi neki izlaz, podrka. Mislila sam da pitam svoje prijateljice za savjet, ali one nemaju ba iskustva, pa ne znam koliko budu mi mogle pomoi. Mislim rei roditeljima, nadam se da me ne budu osuivali. Mogla sam se jo vie zatititi. To se svakome moe dogoditi. Ne pomae mi da me okolna osuuje. Mislim da bi trebala im prije razgovarati s roditeljima. Ne treba mi osuivanje. Dovoljno mi je loe i grizem se i bez toga. Treba mi podrka i savjet. Bojim se kako u sada sa kolom. Tko e se brinuti za bebu?
103
darko: Mislim da me obitelj nee prihvatiti natrag. elio bih ii na lijeenje. Htio bih se vratiti obitelji, moda bi se ak i tata prijavio na lijeenje. Mamu sam ostavio samu s njim... Mislim da je jako teko da prijatelji pomognu dok je teka situacija, mogu pomoi samo kod podizanja samopouzdanja. Pria mi je katastrofa, mislim da je u okolini to jako prisutno, da se osobe ponu drogirati i jako promijene. Ne mogu si zamisliti da se neto tako meni dogodi. Osjeao sam se bespomono, mislio sam da se budem mogao izvui, ali nisam mogao. Okolina me je samo osudila, govorili su mi to sam trebao napraviti. Nisam vie mogao podnijeti pritisak. Mislio sam da u moi prestati. Krivo sam procijenio. Ne pomae mi to sad kaj ujem da sam krivo postupio, treba mi pomo, a ne osuda. Treba mi podrka okoline. Komentari... to je grupa vidjela? -- Mogu se poistovjetiti s takvim situacijama. Loe sam se osjeala dok sam sluala ove prie, ne vidim izlaza za njih. -- Vidim da nitko od njih nije imao podrku obitelji, obitelji nisu ba bile funkcionalne, pa su traili utjehu i podrku negdje drugdje. -- Grozan osjeaj je sluati ovakve prie. Teko mi je bilo. Darkova pria me jako potresla zbog situacije u njegovoj obitelji. -- Najvie me potresla Tanjina pria jer je na kraju ostala sama, bez pomoi deka. -- Sve 3 prie su me uasnule. Mislim da je strano kaj nisu imali podrku od okoline, obitelji. -- Ivankin izlaz iz ovog problema vidim da pokua pobjei. Mislim da ima izlaza u sve tri situacije. -- Ivanka moda nije trebala tako naglo reagirati, nego si prije promisliti neke stvari. -- Mislim da slabo razmiljamo o pozadini prie, a osobe
-------------------
dvostruko osuujemo. Lako je biti general poslije bitke. U poetku mi je bilo udno, suosjeala sam s likovima u prii, kad smo razradili ivotne linije kamen mi je pao sa srca. Mislila sam na poetku da nema rjeenja, ali na kraju smo vidjeli da ima (ali bolje je sprijeiti nego lijeiti). Mislim da se ove situacije opisane u priama preesto dogaaju, a ne rjeavaju se. Mislim da smo izradom ivotne linije nekako spasili likove iz prie. Mislim da u stvarnosti esto bjeimo od takvih ljudi bojimo se da nas okolina ne osudi da smo im saveznici. Ja im ne bi nametala rjeenja mislim da je nekima dovoljno da se bude jednostavno pokraj njih, da imaju podrku i da znaju da je netko tu za njih. Osobe u prii se nisu znale izboriti za svoja prava, vidim neozbiljnost kod Tanje nije vodila rauna o zatiti. Drogom ne rjeavamo probleme, nego ih zaobilazimo. Moda je Darko vidio jedini izlaz u drogi. Mislim da su u nekim stvarima djelovali nepromiljeno, nisu planirali. okantni sluajevi, svaki od njih ima problemsku pozadinu, svi su napravili neki krivi korak u ivotu. Vjeba potie na razmiljanje i jako bih eljela pomoi drugima. Sad bi najradije pomogla svima koji su u takvim situacijama. Neka razmiljanja bih promijenila, vidim da sad uvijek postoje dvije strane, a ne samo jedna. Shvatili smo da postoji mnogo naina na koje prijateljima u slinoj situaciji moemo pomoi- da im treba pomo i podrka. Ovo su situacije u kojima u stvarnom ivotu esto dolazi do suicida, negativnog zavretka. Pogotovo dok osobe nemaju podrku okoline. 3 osobe koje ivot ba i nije mazio i koje se nisu imale kome obratiti za pomo. Jako puno ivota tako izgleda.
-- Mislim da su njihovi ivoti trajno upropateni, ne mogu se vratiti na staro i grozno se osjeam zbog toga. -- Svi su se opekli, nadam se da budu neto nauili iz svojih pogreaka. -- Mislim da ima takvih sluajeva u naoj okolini, ali mi ne razmiljamo o tome. -- Osjeam se grozno, razmiljam koja bi bila naa uloga i kako im moemo pomoi; pruiti im potporu bez osuivanja. -- Sve 3 osobe su u tekoj situaciji, tuan sam, pogotovo zbog Darka; mislim da e provesti pola ivota na lijeenju. to je zajedniko ovim priama ? -- Nisu bili prisiljeni da odaberu ovakve odluke. Svi su oni odabrali svoj ivotni put. -- Samo im mi moemo pomoi. -- Trebamo im probati pomoi, ali na njima je da li e prihvatiti nae savjete ili ne. -- Ivanki su mogli pomoi prijatelji prije nego se ta situacija pojavila. -- Drutvo najee ne prihvaa takve ljude. -- Drutvo na vrijeme ne reagira, nego kad problem ve nastane podrka prijatelja je neophodna. jesu li sami krivi za ove probleme koji su nastali? -- Mislim da ne, ali da su bili dosta naivni. -- Nisu dosta razmiljali prije nego to su se upustili u probleme. -- Doveli su se u neke nepredvidive situacije, ali mislim da si nisu sami krivi. zabava za saMce Cilj: Poveanje motivacije sudionika da se zatite od izlaganja HIV-u, podizanje svijesti o tome kako lako prijenos HIV-a moe postati za nekoga stvarnost kao rezultat izbora ponaanja Materijali: Olovka ili penkala za sve sudionike, 2 mala papiria za svakog sudionika. To e predstavljati kljueve od hotela. Dva komada papira na kojima je malim slovima napisano HIV ili na kojima su tokice, cd s glazbom
Tijek igre: Neka svaki sudionik uzme 2 komada papira iz vreice ili kuverte. Prvo izaberite jednog sudionika koji e na zabavi dobiti 2 kljueva od hotela na kojima e biti oznaena tokica. Ova tokica predstavlja inficiranost HIV virusom. Objasnite sudionicima da e se u ovoj igri pretvarati da su pozvani na poseban odmor od tri dana na popularno odredite. Petak je naveer i naa je grupa stigla upravo na vrijeme da izae u klub na veliku zabavu za samce. Svi se mogu pomijeati i upoznati jedni druge. Ono to dri u ruci su tvoja 2 kljua od soba. Ako eli moe ih zamijeniti sa drugim osobama koje smatra privlanima. Pravilo je da kad da svoj klju nekoj osobi, i ti mora dobiti klju od te osobe, tako da uvijek ima etiri kljua. ini mi se da ujem glazbu. Idemo na zabavu! Ponite s putanjem glazbe. Poslije prve runde izmjene kljueva (za tri ili etiri minute), zaustavite muziku, recite sudionicima da budu tihi i da paljivo sluaju upute. Objasnite im da u ovom trenutku sudionici nee odati rezultate koje e sada saznati. Neka brzo i u tiini svi pogledaju kljueve koje imaju da provjere imaju li na kojem od papiria tokicu, ali bez da ih netko drugi vidi. Podsjetite ih da se ne smije vidjeti nikakva reakcija. Objasnite im da se odmaknu jedni od drugih, izvade olovke koje e imati u depovima i pretvaraju se da piu neto na papiri. Oni koji su dobili papiri s tokicom, na sve ostale papirie isto moraju nacrtati tokicu. Ostali se moraju pretvarati da je piu. Objavite da nakon napornog dana na plivanju i sunanju, poinje jo jedna veernja zabava. Sudionici se koriste kljuevima koje dre u ruci i na drugoj zabavi. Ponite s glazbom. Objasnite da su pravila ista kao i kod prve zabave. Podsjetite sudionike: Ako vidite osobu koja vam se svia i elite sa njom razmijeniti kljueve, moete to napraviti. Zavrite zabavu i recite sudionicima da oznae svoje kljueve kao i prije. Objavite im da su pozvani na jo jednu veer zabave. Ponovite postupak kao i kod prijanjih. Jednom kada sudionici/e zavre s oznaavanjem kljueva, pozovite ih da opet sjednu u krug. Neka dignu ruke svi koji imaju barem jedan papiri
s tokicom ili su tijekom igre imali papiri s tokicom. Recite im da su upravo doli u kontakt s HIV virusom. Pitajte ostale ima li netko tko je imao papirie s tokicom, ali ih je zamijenio pa su mu sada svi prazni? Objasnite im da su i oni bili u kontaktom s HIV virusom ali se nisu inficirali. To samo znai da su ovaj put imali sree. Zatim pitajte tko ima etiri prazna papiria i kako su uspjeli/e izbjei virus. Pitajte ih kako im je bilo, da li moda nisu mijenjali papirie, ili su ih mijenjali samo s nekim osobama? Ostavite malo vremena da o svom iskustvu govore sudionici/e koje su inficirale druge osobe. Pitajte sudionike/ce da li su iznenaeni/e svojim emocijama ili reakcijama. Da li mogu povezati paralelu sa situacijama iz stvarnog ivota? Je li netko razmijenio kljueve samo sa jednom osobom? (simbol monogamije)? Jesu li sudionici/e mislile da je igranje na sreu dobra strategija? Pitajte ih kako bi im se ivoti promijenili da stvarno saznaju da su HIV pozitivni. Podsjetite sudionike/ce da se u stvarnosti HIV ne mora prenijeti sa svakim izlaganjem.
108
Napomenite da je virus na poetku imala samo jedna osoba, a sada ih ima nekoliko. to nam to govori o brzini irenja virusa? Podijelite svima koji su doli u kontakt s virusom koverte u kojima se nalaze nalazi. Na 80% papiria neka bude nalaz HIV pozitivan/na, a na 20% HIV negativan/na. Pitajte ih da li ih zanima to se nalazi u kovertama, te koji su rezultati njihovih nalaza. Neka jedan po jedan sudionik otvara kovertu i nakon to je proitao svoj nalaz, neka podijeli s ostalima kako se osjea. izjave kod otvaranja koverti: -- ja da saznam da sam HIV pozitivna ne bi nikome rekla, a onda bi se seksala okolo i uivala dok me ne strpaju u zatvor) pozitivna ----ja sam hiv pozitivna i osjeam se loe osjeam se bespomono ne vidim izlaz... da je ovaj nalaz stvaran, prvo bi se posavjetovala s lijenikom, a onda bi onog tko me zarazio strpala u zatvor -- ja ne bi trail rjeenje, nego bi traio cijanid da ne irim dalje tu sramotu -- ja sam HIV pozitivna i osjeam se negativno -- ubio bi se
negativna -- osjeam se super -- osjeam se olakano , ali sam razmislila i ne bi se vie dovodila u rizike jer sam i ja mogla biti pozitivna 9- Napravite evaluaciju ove vjebe, pitajte sudionike kako se osjeaju nakon nje, te to u ovom trenutku o misle o seksualnim odnosima bez koritenja kondoma i prijenosu HIV virusa.
109
grUdanje Podijelite prazne listove papira. Na njih neka sudionici/ce napiu pitanja o HIV/AIDS-u na koja ele dobiti odgovor. I vi pripremite pitanja napisana na papirima i izguvajte ih u grude i ubacite u kutiju ili vreicu. Pomijeate grude i neka ih sudionici izvlae dok ih sve ne podijelite. Nakon podjele, jedan po jedan otvaraju i itaju pitanja. Nije nuno da oni sami znaju odgovor na svoje pitanje. Ako oni ne znaju, pitajte grupu. Ako nitko ne zna, objasnite im vi. Ako ni vi ne znate, nemojte davati netone odgovore. Radije kaite da niste sigurni i da ete provjeriti ili ih potaknite da oni sami provjere na internetu. Mogua pitanja i odgovori: 1. osoba uvijek sama moe znati ako ima spi. Krivo. Ljudi esto imaju neku SPI bez da imaju bilo kakve simptome. To je pogotovo esto kod ena, budui da su njihovi reproduktivni organi unutarnji. No, mogue je da i mukarci inficirani nekom spolnom infekcijom nemaju nikakve simptome, npr. ako je rije o klamidiji. Ljudi inficirani HIV-om, virusom koju uzrokuje AIDS, mogu ne imati nikakve simptome godinama, te istovremeno izgledati zdravo. 2. s odgovarajuim medicinskim tretmanom, sve spolne infekcije (osim Hiv-a) mogue je izljeiti. Krivo. Herpes i HPV su SPI uzrokovane virusima, te su do danas jo uvijek neizljeive. 3. Koritenje lateks kondoma pomoi e u spreavanju irenja spi. Tono, ako se koriste pravilno i kontinuirano. Meutim, nisu 100% sigurni, jer ponekad pucaju ili mogu ispasti tijekom spolnog odnosa. Muki kondomi nee sprijeiti infekciju genitalnim bradavicama ili herpesom ukoliko je oboljelo mjesto na podruju genitalija koje nije pokriveno kondomom (npr. usmine). Femidom (enski kondom) pak prekriva i vanjske spolne organe. 4. organizmi koji uzrokuju spi mogu ui u tijelo samo kroz vaginu ili penis. Krivo. SPI, virusi i bakterije mogu ui u tijelo kroz sve membrane, ukljuujui vaginu, penis, anus, usta, a u nekim sluajevima i oi. HIV takoer moe ui u tijelo ako je unesen injekcijom u ile zaraenom iglom ili kada otvorene rane dou u kontakt s inficiranom krvlju.
5. ene koje redovit odlaze na papa test mogu saznati imaju li neku spi. Krivo. Papa test otkriva rak grlia maternice ili stanice raka u nastajanju. Ponekad moe otkriti infekciju herpesom, ali nee pokazati prisustvo drugih SPI. ene koje sumnjaju u mogunost zaraze SPI-ijama, moraju se obratiti svom lijeniku/ci kako bi obavile test na SPI. 6. nemogue je dobiti spi ako masturbira ili se dri za ruke, pria, plee ili ee s svojim partnerom/icom. Istina. SPI se prenose jedino kroz seksualne kontakte s inficiranim partnerom ili preko krvi. 7. spi mogu uzrokovati teke zdravstvene probleme, izmeu ostalih i stanja/bolesti koje uzrokuju smrt. Tono. Kad se razvije AIDS zavrava fatalno (smru). HPV moe biti uzrok raku grlia maternice, koji ako se ne lijei moe uzrokovati smrt. Genitalni herpesi mogu nakoditi djetetu kojeg je rodila inficirana majka. Neke SPI, kao to su gonoreja i klamidija, mogu uzrokovati upalu zdjelice, koja pak moe uzrokovati neplodnost. Ne lijeenje sifilisa moe rezultirati oteenjima mozga, bolestima srca kao i smru oboljelih osoba. Kada majka oboljela od sifilisa rodi dijete, sifilis moe uzrokovati razliite retardacije djeteta. 8. samo ljudi koji prakticiraju vaginalni, analni i oralni seks mogu biti inficirani spi. Krivo. Npr. i djeca mogu dobiti SPI preko majke, kao to su HIV, sifilis i herpes tijekom trudnoe ili za vrijeme poroda. Isto tako osobe se mogu inficirati putem krvi; npr. kod utrcavanja droge, kad se igle dijele i ne steriliziraju. 9. Kada posumnjate da ste inficirani nekom spi, moete ekati neko vrijeme prije nego se testirate i ponete lijeiti. Krivo. Jednom kada se inficirate to vam poinje oteivati zdravlje. Ako eka nekoliko tjedana prije testiranja i prikladnog medicinskog lijeenja, tvoje zdravlje ve moe biti ozbiljno narueno. Lijeenje u tom sluaju moda nee moi sanirati ve napravljenu tetu. Takoer, inficirane osobe i dalje nastavljaju iriti SPI svojim seksualnim partnerima ukoliko imaju nezatiene spolne odnose.
111
10. iako ena koristi oralnu kontracepciju, ona i njezin seksualni partner trebali bi koristiti kondome i/ili dentalne maramice kako bi sprijeili infekcije spi-ima, ukljuujui Hiv. Tono. Tablete ne tite protiv SPI i zato su barijerne lateksne metode poput kondoma i dentalne maramice potrebne za zatitu. 11. pranje genitalija odmah nakon seksualnog odnosa moe smanjiti rizik od infekcije spi-ima. Krivo. To nee i ne moe sprijeiti infekciju. 12. Mogue je dobiti spi preko poljupca. Tono. Mogue je u rijetkim sluajevima inficirati se sifilisom preko poljupca, ako inficirana osoba ima otvorene ranice u ustima ili oko njih. Herpes se takoer moe prenijeti poljupcima ako osoba trenutno ima herpes u ili na ustima. 13. oralni seks sigurna je seksualna aktivnost u kojoj je nemogue dobiti bilo kakvu infekciju. Krivo. Mogue je tijekom nezatienog oralnog seksa inficirati se HIVom, gonorejom, sifilisom i herpesom. Stoga jo jednom naglaavamo vanost koritenja kondoma i dentalnih maramica tijekom oralnog seksa. 14. najvanija stvar koju mora napraviti ako sumnja da si inficiran/a spi-om je da obavijesti svog seksualnog partnera/icu. Krivo. Najvanije je odmah se testirati i traiti odgovarajuu medicinsku pomo ako je rezultat testa pozitivan (to znai da imate neku SPI). Simptomi se ponekad nikad ne razviju ili nestanu tijekom kratkog roka, ali infekcija ostaje u tijelu. Moe imati trajne fizike posljedice i nastaviti inficirati ostale ako ne sazna i lijei se na vrijeme. Kada inficirana osoba sazna da ima SPI i pone s odgovarajuim lijeenjem, onda moe obavijestiti svog seksualnog/e partnera/e. U meuvremenu, jako je vano da se inficirana osoba suzdrava od bilo kakve seksualne aktivnosti. 15. na kondom (ili dentalnu maramicu) moemo dodati malo maslaca od kikirikija, rua za usne ili laga kako bi dodali/poboljali okus tijekom oralnog seksa. Krivo. Svi proizvodi koji sadravaju ulja oteuju kondom od lateksa te on vie ne prua dobru zatitu. Ako ve dodajete neto, bilo da je lubrikant, pie ili hrana, obavezno provjerite da ne sadri ulja.
112
16. istovremeno koritenje dva kondoma prua vie zatite od spi-a. Krivo. Dva kondoma istovremeno ne pruaju veu zatitu. Naprotiv, rizinije je koristiti 2 kondoma istovremeno zbog trenja koje se dogaa izmeu njih, to moe dovesti do pucanja. To vrijedi i za koritenje 2 muka kondoma kao i za koritenje mukog i enskog kondoma istovremeno. 17. ako si alergian na lateks, ne moe koristiti kondome. Netono. Postoje kondomi koju su napravljeni od plastike (polyurethane) koji se mogu koristiti. Svi enski kondomi napravljeni su od tog materijala. Kako ulja predstavljaju opasnost za kondome od lateksa, tako lubrikanti na bazi silikona predstavljaju istu opasnost za kondome od tog materijala. 18. infekcije mokranog mjehura mogu biti uzrokovane seksualnom aktivnosti. Istina. Razliite ljubavne poze, igrake, proizvodi, trajanje seksualne aktivnosti i sl. moe uzrokovati dovoenjem bakterije iz anusa ili vagine u mokranu cijev i izazvati probleme s mjehurom. 19. to je WindoW period? To je razdoblje koje moe trajati od 6 tjedana do 6 mjeseci nakon rizinog spolnog odnosa, u kojem tijelo razvija antitijela, ukoliko je dolo do infekcije HIV-om. 20. tijekom Window perioda, testovi mogu otkriti antitijela na Hiv. Ne mogu. Window period traje najmanje 3 mjeseci i u tom razdoblju test nije pouzdan. Treba proi 3 mjeseca od rizinog spolnog odnosa da bi test bio pouzdan. 21. virus Hiv se moe nai u spermi, vaginalnom sekretu, mlijeku inficirane majke i u krvi. Tono. 22. od Hiv-a se umire? Ne. Umire se jer tijelo vie nije sposobno braniti se od najobinijih infekcija i bolesti. Na taj nain ini ga podlonijim oportunistikim infekcijama (onima kojima bi se imuno-kompetentan organizam normalno mogao oduprijeti) pneumonijama, meningitisu i odreenim vrstama tumora.
113
23. Moe li se Hiv dobiti ako spava s partnerom koji je tebi prvi i ti njemu prva osoba s kojom je imao spolni odnos? Da. Moda je osoba intravenozno koristila droge, inficirana je preko majke... 24. to je to abc prevencija? A = Apstinencija (Suzdravanje od seksualnih odnosa); B = Budite vjerni; C = Pravilna, konstantna upotreba kvalitetnih kondoma (condoms). 25. U Hrvatskoj postoji besplatno i anonimno testiranje na Hiv. Da. (Vie na www.aids.hr) 26. to su to Kokteli? Postoje tretmani lijekovima koji mogu pomoi ljudima zaraenim HIVom da ostanu due zdravi i da odgode posljedice zaraze AIDS-om. Ovi lijekovi zovu se anti- retrovirals (ARV s) i iroko su dostupni samo u razvijenijim zemljama. Zovu se i kokteli. 27. ako se zarazimo Hiv-om, moemo li si pomoi da nestane zaraza? Ne. 28. Koji su simptomi Hiv-a? Ne postoje. Jedini pravi dokaz infekcije HIV-om je test. 29. ako si Hiv pozitivan/na, smije li spavati s drugim osobama? Smije, ako tvoj partner/ica to zna i samovoljno pristane na siguran seks (uz koritenje kondoma, dentalnih maramica itd). 30. Kako se Hiv ne moe prenijeti? Poljupcem, zajednikim kupanjem, grljenjem, koritenjem istog WC-a ili pribora za jelo, druenjem... 31. U Hrvatskoj ivi 609 osoba s Hiv-om. Da, mada je ta brojka sigurno puno iz razloga toga to se jo uvijek testira mali postotak seksualno aktivnih ljudi. 32. Hiv pozitivna osoba moe imati Hiv negativan test. Da, lano negativan test. To se moe dogoditi kada Window period jo nije zavren, te se jo nisu razvila antitijela. Zbog toga test treba napraviti najmanje 3 mjeseca od rizinog spolnog odnosa ili od dana kada sumnjamo u mogunost zaraze.
114
33. od trenutka zaraze Hiv-om do nastupa aids-a proe u prosjeku 10 godina. Da. Osoba zaraena HIV-om veina se ne osjea bolesnom i godinama nema simptome pa ne znajui moe iriti infekciju tijekom nezatienih spolnih aktivnosti. 34. Mogu li dobiti Hiv ako sam donor/ica krvi? Ne, uvijek se koriste sterilizirane igle za svaku osobu. 35. protiv Hiv-a se moe cijepiti. Ne. 36. svakih 8 sekundi jedna se osoba u svijetu zarazi Hiv-om. Da. 37. vea je mogunost od inficiranja Hiv-om kod analnog nego kod vaginalnog seksa. Da, jer su stijenke analnog otvora mnogo tanje od vaginalnih i lake pucaju. 38. crnci i Hispani imaju puno veu mogunost da se zaraze od bijelaca. Ne. HIV ne poznaje boju koe, vjeru i sl. Svi mogu biti inficirani. 39. protiv Hiv-a najsigurniji su kondomi. Ne. Apstinencija je najsigurnija. Kondomi su drugi po redu. Jedino potpuna seksualna apstinencija je 100% djelotvorna protiv seksualnog prijenosa HIV-a. 40.Hiv pozitivna majka moe roditi Hiv negativno dijete. Tono. Preporua se carski rez da se dijete ne bi zarazilo tijekom poroda. Ne preporua se da ta majka doji svoje dijete. 41. rutinski testovi za Hiv u krvi trae virus. Ne, trai antitijela na HIV koje tijelo pone proizvoditi nakon inficiranja HIV-om. 42. Moete se zaraziti Hiv-om ako ste pili iz iste ae koju je upravo koristila osoba sa Hiv-om/aids-om? Ne. 43. aids se moe izlijeiti ako dovoljno rano dobijete lijekove. Netono. AIDS je kronina neizljeiva bolest uzrokovana HIV-om. A HIV je neizljeiv, tako da je AIDS normalni slijed razvoja infekcije HIV- om.
44. Kad osobu jako dobro poznajete sigurno je imati spolne odnose bez kondoma. Netono. Nikada ne znate s kime je ta osoba imala nezatiene spolne aktivnosti, niti s kime su te osobe imale nezatiene spolne aktivnosti. SPI moe se preko nezatienih spolnih aktivnosti prenijeti od desete osobe na vas. Zapamtite, veina inficiranih osoba (i HIV-om i ostalim SPIima) izgleda potpuno zdravo, te na temelju toga ne moete procijeniti. Jedini nain da saznate je da se oboje testirate i da prakticirate siguran seks. 45. ljudi koji ive sa Hiv-om/aids-om uvijek su jako mravi i izgledaju jako bolesno. Netono. Veina inficiranih osoba (i HIV-om i ostalim SPI-ima) izgledaju potpuno zdravo, te na temelju toga ne moete procijeniti. Jedini nain da saznate je da se oboje testirate i da prakticirate siguran seks. 46. ako ste Hiv pozitivni, to znai da ete uskoro umrijeti. Netono. Ponekad proe i do 10-15 godina a da ne doe do napredovanja bolesti. 47. vei je rizik od zaraze Hiv-om/aids-om kod osoba koje ve imaju seksualno prenosive infekcije (spi) nego kod osoba koje ih nemaju. Tono. 48. Hiv = aids Netono. HIV je virus, a AIDS kronina neizljeiva bolest uzrokovana HIV-om. Dakle, nije mogue zaraziti se AIDS-om ili SIDA-om, mogue je samo inficirati se HIV-om. 49. aids oslabljuje vae tijelo tako da se ne moe boriti protiv ostalih bolesti kao to su tuberkuloza i meningitis. Tono. To se naziva oportunistikim infekcijama. 50. Komarci su nosioci Hiv-a/aids-a i mogu ga prenijeti na ljude. Netono. Nije zabiljeena nijedna infekcija uzrokovana ubodom komarca.
116
Komentari... -- puno toga sam utvrdila to sam znala polovino -- ja sam skuila da znam vie nego to mislim -- radionica je dobra taktika za zapamtiti neto vano -- puno vie sam si zapamtila nego u koli kad imamo predavanja -- shvatila sam da u inicijalnom testu nisam imala pojma -- u koli ta predavanja nitko ne slua, a tu vie nauimo jer radimo zabavne igre i pamtimo -- ja sam bila u oku jer sam shvatila da nita ne znam , a za svoje godine bi trebala puno vie znati. Rekla sam mami da je ona za to kriva :) -- sviala mi se igra, odgovorili smo na puno pitanja i nedoumica. igre KondoMiMa
117
demonstracija pravilnog stavljanja kondoma Ovisno od osjeaja ugode, ove igrice mogu se initi malo zastraujuima. Ali igrai irom svijeta, zabavljaju se uz njih. Materijali: kondomi, banana, sat opis igre: Ponite sa slijedeim uvodom: Koritenje kondoma pomae u spreavanju spolno prenosivih infekcija. To ukljuuje gonoreju, sifilis, HIV... Mnogi ne znaju koristiti kondom na pravilan nain. A mnogi se srame koristiti kondome. Ova aktivnost pomoi e vam da nauite kako koristiti kondome. Isto tako, pomoi e vam da se rijeite srama kada govorite o kondomima ili ih koristite. demonstracija: 1. Proslijedite kondome u krug. Ohrabrite sudionike da ih otvore, pogledaju i popipaju. 2. Koristite bananu kako biste grupi pokazali pravilnu upotrebu kondoma. 3. Neka sudionici vjebaju na banani pravilno stavljanje kondoma ukoliko ele. Nekima to moda nee biti ugodno i ne treba ih prisiljavati na to. Pomognite im ako im je pomo potrebna i ispravite ih ako rade pogreke. Promatrajte reakcije sudionika. Kako su sudionici reagirali? Raspravljajte o njihovim reakcijama. Da li im je bilo korisno? Tijek vjebe: Podijelite grupu u dvije skupine. Ako imate jednak broj mukih i enskih sudionika, napravite muko-enske skupine. Podijelite ih u parove. Neka sudionici ili co-treneri dre dva modela penisa ili banane. Recite skupinama da e svi sudionici kratko demonstrirati kako se koristi kondom. Sudionici trebaju samo otvoriti pakiranje kondoma, staviti kondom na bananu i ukloniti ga kada su na redu. Kada to napravi jedan lan para, na redu je drugi lan. Pobjednik je onaj par u kojoj su svi lanovi obavili zadatak. Puno navijanja i ohrabrivanja uinit e ovu igru jako zabavnom. Pitajte cijelu grupu da li su svi ispravno demonstrirali kako treba otvoriti pakiranje, staviti i ukloniti kondom.
118
Obradite pravilne korake upotrebe kondoma i zapiite ih na flipchart; - Provjerite rok trajanja otisnutog na pakiranju - Paljivo otvorite pakiranje da ne potrgate kondom. Nemojte odmotavati kondom prije nego to ga stavite. - Pritisnite vrh kondoma, tako da ostavite centimetar praznog prostora na vrhu za sjemenu tekuinu. - Dok jo drite vrh kondoma, odmotajte ga tako da pokrijete cijelu povrinu penisa u erekciji. - Nakon ejakulacije, izvadite penis van prije nego to izgubite erekciju, drite krajeve kondoma kako biste sprijeili prolijevanje. - Odloite upotrijebljeni kondom na sigurno mjesto.
Utrka kondoma Napravite natjecanje izmeu mukih i enski sudionika/ica. Vidite tko moe najbre pravilno na bananu staviti kondom. Ovo sudionicima pokazuje kako je kondome lako koristiti. Moete ih podijeliti u parove pa neka se natjeu.
baloni kondoma Napravite natjecanje kako biste vidjeli tko moe napuhati najvei balon od kondoma. Osoba koja napue najvei balon, bez da pukne, je pobjednik. Ovo sudionicima pokazuje kako su kondomi vrsti.
napunite kondome Neka sudionici napune kondome jabukama, naranama, limunima i ostalim lokalnim voem. Tko napuni kondom s najvie voa je pobjednik/ ica. Ovo sudionicima pokazuje kako su kondomi vrsti. rastezanje kondoma Rastegnite kondom tako da ga lagano, ali vrsto povuete za krajeve, kao to radite prije nego puete balon. Neka sudionici rasteu kondome preko razliitih dijelova tijela, npr. preko glave, ruku, stopala, noge... Tko rastegne kondom preko najvee povrine na tijelu, bez da pukne je pobjednik/ica. Ovo je sjajan nain da sudionici uvide da se kondomi mogu rastei kako bi pristajali i najveim penisima.
120
Kondom u erekciji Napunite au gaziranom vodom i rastegnite kondom preko ae. Plin iz vode e napuniti kondom i on e biti u erekciji. diskusija Da li vas je koja od ovih aktivnosti iznenadila? Jeste li znali za to su sve sposobni kondomi? Da li je ovo promijenilo neke vaa miljenja o kondomima i o njihovoj upotrebi? 9- Moete napraviti natjecanje u brzom puhanju kondoma, brzom pravilnom stavljanju kondoma i nagraditi najbolje.
121
vrba na vjetrU Cilj: Sudionici ue kako se gradi povjerenje Materijali: Prostor u kojem sudionici imaju dovoljno mjesta da se nesputano kreu i da naprave krugove od 8 osoba; prostor s tepihom (poeljno, nije neophodno) Tijek vjebe: Objasnite sudionicima da je cilj ove vjebe izgradnja povjerenja i da zahtijeva posebnu pozornost sluanja uputa. Vano je da svaki pojedinac/ ka u grupi potuje pravila i upute; u suprotnom, netko moe nastradati. Svaki sudionik/ica dobit e priliku da bude u sreditu, tj. da bude vrba, ali samo ako to eli. Vjetar e puhati na vrbu, ali e je i podravati. Recite sudionicima neka stanu u krug, ramenima jedan do drugoga i neka gledaju prema osobi koja stoji u sredini. Objasnite im da je osoba u sredini vrba. Recite svima koji stoje u krugu neka dignu ruke u zrak, s dlanovima prema osobi u sredini, malo ispod njezine visine prsa. Noge im trebaju biti razdvojene, jedna malo ispred druge, a koljena lagano savijena, kako ne bi izgubili ravnoteu ako se netko jako osloni na njih. Pokaite kako trebaju stajati. Paljivo pratite i nadgledajte krug to je vie mogue. Objasnite da osoba u sredini mora ostati nesavitljiva kao ploa cijelo vrijeme, s prekrienim rukama u visini prsa i rukama ispod pazuha. Kada je spremna poeti, neka kae: Padam. Sudionici u krugu kau: Padni. Kako vrba pada prema krugu, osigurajte da ostane vrsta i da se ne savine u struku. Sudionici trebaju podrati vrbu i lagano je micati u krug, naprijed, natrag. Neka sudionici izvode jako tihe zvukove puhanja laganog vjetra. Zakljuak: nakon to je vjetar nosio vrbu u krugu nekoliko minuta, neka sudionici u krugu pomognu osobi u sredini da stane uspravno tako da stave ruke na njeno rame i pokau da je gotovo. Raspravite sa sudionicima o tome kako su se osjeali tijekom igre. Napomena : Neke osobe moda e se bojati igrati ovu igru. Nikada ih ne smijete prisiljavati na to. Pravo na dalje uvijek se mora potivati.
122
evalUacija Zavravamo radionicu tako da se vratimo u krug, te jedan po jedan (ukljuujui trenerice) priaju kako izlaze iz dana, koja su im se oekivanja ostvarila, a koja nisu. Piemo i pismenu evaluaciju.
123
Kontracepcija, radioniarsKi nain rada, javni nastUp Uvod radionicu poinjemo kao i svaku: - predstavljamo teme koje emo danas obraivati te metodologiju rada - krug predstavljanja - kako ulazimo u dan i kako se osjeamo? - to se dogodilo tj. to smo radili na proloj radionici? - ponavljamo dogovorena pravila rada - koja su nam oekivanja od ove radionice? ova sliKa govori o Meni... Materijali: vei broj raznovrsnih razglednica ili isprintanih/izrezanih fotografija Tijek vjebe: U sredinu kruga stavite vei broj raznovrsnih sliica/razglednica. Dajte sudionicima nekoliko minuta da ih razgledaju i odlue se za jednu sliku/razglednicu koja im se svia i koja na neki nain govori o njima, ali da je ne uzimaju dok za to trenerica ne da znak Na va znak, jedan po jedan uzimaju sliku koju ele (ne smiju ih svi uzimati istovremeno). Kad svi imaju po jednu sliku, sjedei u krugu jedan po jedan objanjavaju zato su ba nju izabrali, odnosno to i kako ta slika govori o njemu/njoj. 9- Ova vjeba moe se koristiti na poetku, za upoznavanje sudionika/ca. ak i nakon nekoliko radionica, ova vjeba idealna je za bolje upoznavanje sudionika/ca. Stoga ju je dobro napraviti i kasnije dok se ljudi osjeaju ugodno iznijeti privatne stvari o sebi. Mi smo je koristile pri kraju ciklusa i ispala je kao dobra vjeba za jo bolje povezivanje sudionika/ca.
RADIONICA 5
124
Kontracepcija Cilj: Upoznavanje sudionika s osnovnim vrstama kontracepcije Materijali: 8 plakata s naslovima vrste kontracepcije, papirne trakice sa injenicama o vrstama kontracepcije, ljepilo Tijek vjebe: Podijelite sudionike/ce u 4 grupe, te neka svaka izabere 2 plakata s naslovom vrste kontracepcije (plakati su okrenuti tako da se ne vidi to pie na njima). Obradite sve najbitnije vrste kontracepcije: spirala, kondom, femidom, dijafragma, spermicidna sredstva, prirodnu metodu, oralnu kontracepciju, pilulu za dan poslije. Npr: SPERMICIDNO SREDSTVO Supstanca koja inaktivira ili ubija spermij Ponekad se koristi s kondomima i dijafragmom Kontraceptivna djelotvornost vrlo niska Poveava lubrikaciju, te poveava efektivnost u zatiti u kombinaciji s drugim sredstvima Neka sudionici 2-3 minute raspravljaju u grupama o vrstama kontracepcije koje su dobili (to znaju o njima). Posloite izrezane trake sa injenicama o kontracepciji na sredinu kruga, jednu ispod druge, tako da budu ispremijeane. Neka sudionici razgledaju trakice sa injenicama (1-2 min). Recite im neka svaka grupa odredi jednu osobu koja e odlaziti po trakice sa injenicama. Ona e kod jednog odlaska moi uzeti samo jednu traku. Na dani znak, grupe moraju poeti odlaziti po trake te slagati izjave koje odgovaraju vrsti kontracepcije koju su dobile, te ih zalijepiti patafiks gumom na plakat. Nakon to grupe sloe svoje plakate, trenerica pregledava tonost te uzima netone izjave s plakata . Zatim se prezentiraju plakati ili PP prezentacija s toim odgovorima i slikama kontraceptivnih metoda. Nakon toga, grupe neka posloe svoje plakate tako da budu u potpunosti toni, te ih zalijepite na vidljivo mjesto. Kada se vratite u krug, diskutirajte o tome to misle koje bi kontracepcijsko sredstvo bilo najprikladnije za mlade ljude.
9- Vano je napomenuti da je za sada kondom jedino kontracepcijsko sredstvo za mukarce, te da je kondom takoer jedino sredstvo koje istodobno titi od SPI i neeljene trudnoe.
penis, vagina, seKs Cilj: Ova igra pomoi e sudionicima/cama da prevladaju nelagodu pri baratanju pojmovima vezanih uz reproduktivno zdravlje i seksualnost. Tijek vjebe: Neka svi sudionici sjednu na svoje stolice u krug. Trenerica stoji u sredini i ona nema stolicu. Upute su: kada trenerica kae PENIS, svi sudionici/ce trebaju se brzo pomaknuti za jedno mjesto u lijevo. Kada trenerica kae VAGINA, svi se trebaju brzo pomaknuti za jedno mjesto u desno. Kada trenerica kae SEKS, svi se trebaju brzo ispremijeati, s time da ne mogu sjesti na mjesto na kojem su sjedili do sada, niti na stolicu pokraj. Osoba koja ostane bez stolca, ostaje u krugu i daje daljnje upute. Igra se ponavlja nekoliko puta.
9- Ova igra idealna je za razbuivanje ujutro i za podizanje energije u grupi. Samo pazite da se previe ne umorite :-) razliKe U UenjU Materijali: Flipchart papiri s naslovima Radioniarski tip rada/uenja, Predavaki tip rada/uenja Tijek vjebe: Podijelite sudionike u dvije grupe. Svakoj grupi dajte jedan flipchart papir. Na jednom neka pie Radioniarski tip rada/uenja, a na drugom Predavaki tip rada/uenja. Grupe moraju na svoj plakat napisati karakteristike dobivenog oblika rada/uenja, te prednosti i nedostatke koje su donijeli zajednikom diskusijom u grupi. Nakon to grupe na flipchart papire napiu svoje odgovore, prezentiraju ih ostalima. Diskusija se vodi oko toga koje su razlike, kakav tip uenja je bolji za koji nain rada. predavaki nain rada -- jedan ovjek pria, ostali sluaju -- provjereni podaci -- slabo iskazivanje vlastitog miljenja -- krae trajanje -- ne zna to ljudi misle o tome to pria -- ponekad zna biti dosadno -- osoba koja predaje bi trebala biti zanimljiva -- predavanje treba prilagoditi situaciji -- materijali bi trebali biti zanimljivi -- to vie vizualnih materijala -- laki pad koncentracije -- nakon predavanja potreban samostalni rad -- osjea se autoritet -- nema mogunosti albe radioniarski nain rada -- 1 osoba je facilitator, ali svi jednako sudjeluju -- dui tijek trajanja i predavanja
-----------
svi imaju priliku iznositi vlastito miljenje upoznajemo jedni druge i uimo uvaavati tua miljenja aktivno sudjelovanje svih lanova i bolja komunikacija zabavno je isticanje pojedinaca timski rad i zajedniko rjeavanje nekog problema pad koncentracije neki sudjeluju, a neki ne naueno na radionici (kroz vjebe) bolje koristimo, prije nauimo nema tabu tema i o svemu se otvoreno raspravlja
9- Trening je skup radionica na razliite teme koje se meusobno nadovezuju pratei dinamiku rada grupe i energiju u grupi kao i spremnost za rad na temama koje znaju biti vrlo osjetljive te izazvati jake emocije. Dok se u toku jedne radionice koncentracija sudionika moe kretati oko preispitivanja vlastitih stavova, emocija, predrasuda i vrijednosti, u nekoj drugoj to moe biti pitanje grupne interakcije (uloge pojedinaca u grupi, nain komunikacije itd.) ili relativno apstraktna tema (ljudska prava, nasilje u drutvu i sl.)
128
pjevajMo pjesMU U parU Tijek vjebe: Sudionike/ce podijelimo u parove. Zadatak je da se svi sjete jedne pjesme koja im se svia (bez da njihovi parovi znaju koju pjesmu su zamislili). Nakon toga jedna osoba iz para ode iza flipcharta ili pregrade te da pjeva pjesmu koju eli, a druga osoba ispred flipcharta imitira na playback i doarava nam tu pjesmu. Zatim zamijene mjesta, i svi parovi se izredaju pjevajui barem refren od neke pjesme. 9- Ova igra, osim to je jako zabavna, omoguuje nam da se rijeimo straha od nastupa pred javnosti te da ublaimo tremu.
129
KaraKteristiKe dobrog/e trenera/ice Materijali: flipchart papiri Tijek vjebe: Recite sudionicima da svaki za sebe razmisle koje bi bile karakteristike dobrog trenera/ice; tj. koje kvalitete, osobine i vjetine bi ta osoba trebala imati. Neka odgovore napiu na papire. Zatim neka se formiraju u 2-4 grupe (ovisno o broju sudionika) i neka na flipchart zajedno napiu karakteristike dobrog/e trenera/ice. Kada grupe zavre s izradom svog plakata, neka napravljeno prezentiraju. Slijedi diskusija na pitanja: - Je li bilo teko napisati karakteristike dobrog/e trenera/ice? - Koliko ste se slagali u grupi? - Prepoznajete li sebe u tome, mislite li da je to neto to moete nauiti? - Mislite li da se to ui ili se rodi s time? Karakteristike: -- mora imati razumijevanja -- irok spektar znanja -- objektivna i iskljuuje vlastite emocije -- samokritina i spremna napredovati -- snalaljiva i organizirana -- spremna dati i primiti savjet -- ne nametati svoje stavove nego usmjeravati sudionike da razvijaju svoje stavove i zakljuke... -- komunikativna -- razliite tehnike rada -- tolerantna i bez predrasuda -- kvalificirana -- daje svima priliku da izraze svoja miljenja, nikoga ne favorizira -- da zna podignuti atmosferu i motivirati za svaku temu -- zabavan, vedar -- informiran (+zanimljive detalje) -- poznavanje ope kulture
--------------
glasan, razgovijetan smiren, siguran u sebe usmjeravanje toka radionice objektivan, po potrebi subjektivan davati savjete kontroliranje sukoba i emocija stalo mu je do teme, polaznika, posla, a ne samo do novca pokuati se spustiti na nivo sudionika, bez obzira na godine spreman uvaavati i upijati tua miljenja tolerantan poticanje na sudjelovanje otvoren za sve teme znati prenijeti informacije (efikasnost)
9- Vano je napomenuti kako su komunikacijske vjetine neto to se vjeba i brusi tijekom godina, te unapreuje vjebom. Radom na svojim vjetinama mogue je otkloniti i tremu te usavriti javni nastup. Najvanije je dobro se pripremiti, tada postoji manja mogunost za blokiranje u javnom nastupu. Ako se to ipak dogodi, nje ni to kraj svijeta. To se moe dogoditi svakome. javni nastUp Tijek vjebe: Sudionici/ce piu svoj govor koji e prezentirati pred svima. Na taj nain vjebaju pisanje dopisa i prezentiranje u javnosti. Tema je ciklus radionica za vrnjake edukatore/ice u sklopu projekta Moj izbor je prevencija udruge Zora. Svaki dopis koji elimo poslati medijima, pretvoriti u lanak ili sastavljamo govor koji elimo negdje predstaviti, mora sadravati odgovor na sva ova pitanja: tKo?, to?, gdje?,Kada?, zato? i KaKo?. Takoer, treba se potivati jo nekoliko pravila kao i pratiti strukturu prezentacije.
131
3 r i 3v recite im to ete rei recite im recite im to ste im rekli vizualno verbalno vokalno dobra prezentacija Mora imati strukturu biti uvjerljiva biti prezentirana s osjeajima biti prirodna biti potkrijepljena argumentima strUKtUra prezentacije Uvod Predstavljanje Pecanje publike Raspored (agenda) GLAVNA TEMA INJENICE PRIA INJENICE PRIA INJENICE PRIA Situacija Implikacija negativna Cilj Solucija (prijedlog) Benefiti ZATVARANJE Sumiranje/sie Zakljuna reenica
132
primjer govora jedne od sudionica: ******************************************************* Potovana ravnateljice, obeajem da Vam neu oduzeti vie od 5 minuta. elim Vam objasniti vanost polaenja radionica udruge Zora. Jeste li upoznati s injenicom da 80% mladih koji su spolno aktivni nije educirano o spolnim bolestima i mogunostima zatite? Da 30% njih ima bizarne ideje, spoznaje te potpuno netone pretpostavke o spolnoj zatiti? Svjesna sam injenice da neke od tih tema obraujemo i u koli, ali to ini samo mali dio nastavnog programa, dok je to u naem ivotu prisutno 100%! Udruga Zora organizira radionice za edukaciju mladih u prostorijama iznad Starog Hrasta jedanput tjedno. Nas 56 podijeljeni smo u 4 skupine i polazimo radionice u periodu od ponedjeljka do etvrtka u trajanju od 8 do 14 sati. Vi imate ovlasti nama zabraniti polaenje radionice i davati nam neopravdane sate za te dane, ali tim inom bi pokazali da Vam nije nimalo stalo do nae informiranosti koja vodi do ouvanja naeg zdravlja, pa mogli bi rei ak i ivota. Ali moemo utjecati na njihovu informiranost. To je jednostavno nuno! Jer injenica je da se svake godine sve vie sputa dobna granica stupanja u spolne odnose. A velika veina njih nije upoznata s nainima zatite, ime ugroavaju svoje zdravlje. Dopustite li nama i sljedeim generacijama polaenje radionica dobit ete educirane mlade koji e svoje znanje prenositi i drugim uenicima nae kole. Na taj nain postajemo educirani i u mogunosti svjesnije kontrolirati svoje postupke. Mi elimo ostati zdravi, samo nam dopustite da nauimo kako! Zahvaljujem Vam na posveenoj panji i nadam se da ete razmisliti o tome i pomoi nama mladima i sljedeim generacijama da ouvamo svoj ivot, zdravlje i pokaete ostalim kolama u Meimurju koliko ste savjesni i svjesni stoljea i drutva u kojem ivimo! Hvala Vam i dovienja! *******************************************************
133
evalUacija Zavravamo radionicu tako da se vratimo u krug, te jedan po jedan (ukljuujui trenerice) priaju kako izlaze iz dana, koja su im se oekivanja ostvarila, a koja nisu. Sudionici/ce piu i pismenu evaluaciju.
134
teHniKe za trening trenera/ica, aKcijsKi plan radionicu poinjemo kao i svaku: - predstavljamo teme koje emo danas obraivati te metodologiju rada - radimo krug predstavljanja, kako ulazimo u dan i kako se osjeamo - to se dogodilo na proloj radionici? - ponavljamo dogovorena pravila rada - koja su nam oekivanja od ove radionice? slatKo predstavljanje Tijek vjebe: Pripremite u posudici ili koarici vei broj kockica okolade, bombona i sl. Objasnite sudionicima/ama da kad koarica doe do njih, mogu uzeti koliko komada ele, ali da ih ne smiju pojesti prije nego svi uzmu svoje okoladice. Poaljite koaricu u krug. Kada svi uzmu koliko ele, recite im da e se predstavljati: koliko komada okoladica su uzeli, toliko stvari o sebi moraju rei, ali stvari koje jo grupa ne zna o njima. Krenite od osobe s vae lijeve strane. Nakon to se svi predstave, mogu pojesti svoje okoladice.
RADIONICA 6
135
radionica Povedite diskusiju o tome to sudionici misle kako izgleda radionica? Kako tee, od kojih dijelova se sastoji? Objasnite im da se probaju sjetiti kako su izgledale radionice do sada, da li su imale neto zajednikog? Neka si svatko sam skicira za bilo koju temu, kako misle da bi radionica trebala izgledati, koje dijelove bi imala (ne nazive vjebi nego dijelove). Dajte im oko 5 minuta da si svatko napravi svoju skicu. Pozovite nekoliko osoba da proitaju svoje zabiljeke. dijelovi radionice: - otvaranje radionice (pozdrav, predstavljanje, oekivanja, pravila rada treba se drati standarda, obraati se sudionicama imenima) - energizer (poslije svakog intelektualnog napora, za dizanje energije) - prava radionica (mijeati stilove voenja i metodologiju rada jer to odrava dinamiku grupe, paziti da su svi ukljueni) - zatvaranje radionice (to smo danas radili, sumiranje, kako mislite da se to moe primjeniti?) - evaluacija i feedback
136
FeedbacK i KritiKa Napravite zidne novine s 2 naslova u tablici : feedback i kritika. Pitajte sudionike/ce to misle to bi bili feedback i kritika, pa zapisujte odgovore na zidne novine. Meutim, probajte samo iz priblino tonih odgovora uobliiti neku definiciju. feedback - povratna informacija, opisna - to je netko vidio da se dogodilo kritika - vrijednosni stav o neemu u odnosu na neto, slino iskustvo, na neto to je uspostavljeni standard to treneri/ce rade? Tijek vjebe: Na proloj radionici obradili smo kakva bi trenerica trebala biti i koje vjetine i znanja bi trebala imati. Sada govorimo o zadacima koje trenerice imaju prije, tijekom i poslije radionice. Svaki sudionik/ca neka si uzme papir i zapie zadatke koje on/ona misli da trenerice imaju. Nakon to su svi zavrili, zamolite nekoliko sudionika/ca da proitaju na glas svoje biljeke. Nakon toga prezentirajte zadatke trenerica s flipchart papira ili PP prezentacije. zadaci trenera/ica -- rad u timu -- temeljita priprema radionice / treninga -- moderiranje radionice, davanje preciznih uputa za vjebe, facilitacija diskusija, kontrola procesa -- praenje tematskog razvoja radionice/treninga -- praenje stanja energije i interesa u grupi -- praenje nivoa ukljuenosti pojedinanih lanova grupe -- voenje biljeki, protokola radionice, zapisivanje vanih pitanja koja se javljaju, a ostaju
137
-- promatranje naina komunikacija unutar grupe, unutar tima i meusobno -- poticanje svih da iskau svoje miljenje -- prilagoavanje programa trenutanom stanju procesa rada -- dnevna timska evaluacija, primanje i davanje kritike -- dnevni pregled pripremljenog materijala slijedeih radionica -- pojedinani razgovori s sudionicima, po potrebi -- vlastita zatita, racionalno ophoenje sa vlastitom energijom, prevencija izgaranja -- evaluacija cjelokupnog treninga -- izrada dokumentacije treninga 9- Trenerice imaju ulogu voditelja i usmjerivaa procesa uenja. One i same pritom ue, bivajui uvijek iznova suoene sa tekim situacijama, koje zahtijevaju kreativnost i konstruktivnost za njihovo nadilaenje i/ili prihvaanje. Komentari... -- Mislim da posao trenera/ice nije ba tako lagan, da treba puno priprema -- Vidim koliko se za to treba pripremiti, da nije tako jednostavno -- Dobila sam cjelokupnu sliku kako to sve izgleda -- Treba puno rada i strpljenja ; rad s ljudima je najtei postoje ljudi koji su komplicirani, prgavi, treba znati s njima -- Pjesma koja bi odgovarala za ovo : Misli svako da je meni lako... -- Mislim da nije tako puno rada dok se jednom dobro pripremi i ima iskustva -- Jako mi je zanimljiv rad trenera/ica, mislim da je teak,naporan, ali ako ga radi iz zadovoljstva onda je super, onda ti nije teko -- Priprema je najbitnija; za bilo to u ivotu, pa tako i za trenera/ icu -- Mislim da se sav taj rad i trud na kraju isplati i trenericama i sudionicima -- Sa dobrom pripremom obavite ve pola posla
-- Sad vidimo koliko je trenerski rad teak; pogotovo kada ponavljete jedne te iste stvari -- Nisam znao da se treba tako puno pripremati i jo na radionicama drati sve pod kontrolom -- Zanimljivo je vidjeti pozadinu trenerskog rada aKcijsKi plan vrnjaKi edUKatori U aKciji Vrstu aktivnosti koju izaberete za implementaciju kako biste postigli vae ciljeve, ovisit e o mnogim faktorima, na primjer: specifinim potrebama i karakteristikama ciljane skupine, dostupnim resursima, mjestu gdje e se aktivnost odrati. Jednom kada odaberete aktivnost koja e vam pomoi u ostvarivanju ciljeva, projektni tim trebati e odgovoriti na niz pitanja o kreiranju aktivnosti i planiranju detalja o njenoj implementaciji, ukljuujui: - Koje potrebe (prepoznate u procjeni potreba) e ova aktivnost pokrivati i koje ciljeve e podrati? - Tko je ciljana skupina? (ova skupina vjerojatno e biti podgrupa ciljane skupine u cijelom projektu) - Gdje e se aktivnost odrati? (u koli, na ulici i sl.) - Kada e se aktivnost odrati? (datum, dan u tjednu, vrijeme) - Koji resursi e vam biti potrebni (letci, flipchart papiri i sl.) - Koja je glavna poruka koju elite prenijeti? - Koliko vremena e biti potrebno posvetiti aktivnosti? - Tko e biti odgovoran/na za aktivnost? - Koliko vrnjakih edukatora e sudjelovati? Ako vie od jednog, da li e grupa biti mijeana ili e biti samo djevojke ili samo mladii? - Kako e se aktivnost evaluirati? 9- Neka sudionici koriste tablice za razraivanje aktivnosti kada odaberu aktivnost koju bi eljeli provesti. One e im pomoi da je razrade do detalja, te da ne zaborave na vane rokove i resurse.
139
napii Mi dopis Na proloj radionici vjebali smo javni nastup. Sada emo vjebati pisanje dopisa za medije, ravnatelje i sl. Dopis ima izgled koji treba potivati, a ne smijemo zaboraviti ni odgovoriti na 6 vanih pitanja: tKo? to? gdje? Kada? zato? KaKo? 9- Na ovoj radionici, osim to smo vjebali pisanje dopisa, on nam je posluio i kao dio evaluacije. Edukatori/ce su vjebali u dopisu feedback i kritiku odgovarajui i na ova pitanja: to sam dobio/la ovim treniningom, a to nisam, tj. to mi jo uvijek nedostaje? to mi se posebno svidjelo na treninzima, a to nije? Kako mislim da to mogu primijeniti u svakodnevnom ivotu?
140
primjer dopisa za medije jedne od sudionica: ******************************************************** Lana Rajf Istarsko naselje 2 40315 Mursko Sredie Sredstvima javnog priopavanja PREDMET: Izvjetaj s radionica udruge ZORA, Moj izbor je prevencija Potovani, posljednjih 6 tjedana pohaala sam radionice udruge ZORA, gdje smo na interaktivan nain obraivali teme aktivno sluanje, spol/rod, nasilje u obitelji, spolno prenosive infekcije i kontracepcija. Radionice su se odvijale u prostorijama Acta u Starom hrastu. Ovim radionicama dobila sam drugaiji pogled na ivot i ljude oko mene u pozitivnom smislu. Na radionicama mi se posebno sviala komunikacija u grupi i steena nova prijateljstva. Svoje steeno znanje primjenjivati u u ivotu i vezi, te u komunikaciji sa svojim blinjima. Srdaan pozdrav Lana Rajf U akovcu, 14.05.2009. ******************************************************** zavrni ispit Sudionici ispunjavaju isti ispit koji su rjeavali na poetku. On nam slui za uvid u steeno znanje tj. statistiko poveanje znanja polaznika/ca radionica. zavrni evalUacijsKi KrUg Kada se vratite u krug, neka svi (ukljuujui trenerice), govore kakva im je bila radionica te to im je bilo najkorisnije, a to najmanje korisno. Kako se osjeamo i kako izlazimo iz dana?
Komentari... -- malo mi je ao to je gotovo jer mi je bilo super -- joj da bar traje jo 6 tjedana... -- grupe su bile super, nauio sam stvarno dosta stvari -- bilo mi je super, uope nije bilo naporno jer mi je zanimljiva tema bila, ja bi jo i jedva ekam da ponovno doem -- sada u raditi na ostvarenju svojih akcija... -- meni je jako drago da sam se prijavila.. -- ja sam postala svjesna svojih predrasuda
142
evalUacijsKo stablo Tijek vjebe: Sudionicima podijelite post-it papirie u dvije boje. Neka razmisle o oekivanjima s kojima su doli na poetku tj na prvu radionicu, te odgovora koje su pisali na pitanje to oekujem od ciklusa radionica?. Neka razmisle koja oekivanja su im se ispunila, a koja nisu. Na jednu boju neka napiu ostvarena oekivanja, koja e kasnije zalijepiti na kronju stabla nacrtanog na flipchart papir, a neostvarena oekivanja neka napiu na drugu boju, te e ih kasnije zalijepiti na deblo stabla.
143
5. evalUacije
iz evaluacija sudionika/ca... -- Radionicom sam jako zadovoljna jer mi se svia nain rada i komunikacija izmeu svih -- Najkorisnije mi je bilo to to sam saznala neke informacije koje do sad nisam znala npr. nasilje u obitelji -- Najkorisnije mi je bilo saznati o problemima nasilja u obitelji i vezama i nasilju openito te kako se suprotstaviti takvom ponaanju -- Najkorisnije mi je bilo to da sam shvatila da kada vidim nasilje u vezi kod prijatelja/prijateljica, da poduzmem neto i da pomognem zaustaviti nasilje -- Nauio sam kako pomoi ljudima koji trpe nasilje -- Radionicom sam zadovoljna u potpunosti, jako mi se svidjelo... Bilo je puno korisnih informacija; i sve u svemu ne bi nita mijenjala; trenerice su super: pune energije, nasmijane, zabavne... -- Zadovoljna sam radionicom, rasprave su zanimljive i konstruktivne, nadam se da e se tako i nastaviti -- Najkorisnije mi je bilo gledanje prezentacije i rasprava o tim tabu temama... -- Osjeam da sam najvie eljela sudjelovati kada smo trebali davati svoja miljenja. Kljuna lekcija koju sam nauila bila je da se do spolnih bolesti dosta lako doe te da se trebamo uvati, zatititi -- Osjeam da sam najvie eljela sudjelovati smo kada trebali iznositi vlastita saznanja, iskustva -- Kljuna lekcija koju sam nauila bila je da je jako velika vanost odabira zatite, ali da zatite uvijek treba biti -- Danas na radionici je bilo jako super. Nauio sam jako puno o bolestima i o njihovim simptomima. Takoer sam saznao stvari koje su mi bile manje poznate -- Atmosfera je bila jako dobra i otvorena prema svakoj temi o kojoj smo razgovarali -- Atmosfera se moe opisati kao fantastina, kao to se vrijeme mijenjalo nabolje, tako i moje raspoloenje i atmosfera grupe -- Danas na radionici je bilo fenomenalno. Ovakve interaktivne radionice su super, jer daju puno prostora polaznicima
-- Konstantno sam eljela sudjelovati te tako podijeliti svoja iskustva, prezentirati neija druga loa iskustva -- Kljuna lekcija koju sam nauila je prevencija -- U razgovorima smo svi sudjelovali, svako je imao priliku iznijeti svoje miljenje -- Bilo je super, jedna od najboljih radionica -- Na radionici danas je bilo super, poeli smo neto konkretno raditi i nauila sam puno o spolno prenosivim bolestima -- Kljuna lekcija je bila odgovorno ponaanje i zdrav ivot -- Kljuna lekcija je bila ako kanim stupiti u spolne odnose, moram se zatititi -- Kljuna lekcija je bila da zapravo ne znamo ni mnoge osnovne stvari o spolnim odnosima i bolestima -- Ova radionica mi je puno pomogla, makar sam od prije dosta znala, utvrdila sam neke nove stvari -- Radionica mi je puno koristila. Znam puno vie nego to sam znala kad sam dola -- Sve radionice su korisne, prije sam znala o tim stvarima, ali ne tako detaljno. mnogo sam toga nauila, obnovila znanje -- Puno sam nauila, pogotovo o spolnim bolestima, prije sam znala o tome ali nisam ba previe obraala panju na to, ali sad mislim da bum jako pazila -- Da bar svi znaju toliko koliko ja sad... -- Radionica mi je jako pomogla da unaprijedim svoje znanje. Neke injenice su me jako zaudile i iznenadile -- Radionica mi je pomogla 100% u odnosu na prije! -- Meni je ao kaj radionice tako brzo zavravaju, fakat mi je super tu! -- Prijanje znanje na ljestvici od 1 10 mi je bilo 2, a sada je 10. -- Najkorisnija mi je bila vjeba s pitanjima o HIV-u posudi, jer smo izvlaei i postavljajui pitanja mogli mnogo nauiti iz odgovora i raznih detalja -- Najkorisnije mi je bilo kad smo radili tombolu sa pitanjima i tvrdnjama, odreivali to je tono i to objanjavali i kad smo se igrali sa kondomima jer je dobro to to nije tabu (tema) i ne bi trebalo biti -- Rad kroz igru je korisniji i bolji jer se informacije bre i dulje pamte
-- Najkorisnija vjeba bila mi je kako se pravilno stavlja kondom -- Danas na radionici bilo je super i zanimljivo. Interesira me obuka za trenera. Smatram da e nam ove metode izraavanja najvie koristiti -- Danas je na radionici bilo super, zanimljivo, malo smo se sramotili s pjevakim sposobnostima, ali sve u svemu odlino -- Danas je na radionici bilo super jer smo imali samostalnu prezentaciju -- Danas na radionici je bilo zanimljivo, dinamino, razliito, osloboenje nekih strahova. -- Bilo je srameljivosti, treme, straha od javnih nastupa, al bilo je oputeno i sve je bolje -- Danas na radionici bilo je pouno i zabavno, kao i uvijek, posebno zbog toga to smo vjebali i uili javni nastup Koja su vam se oekivanja ostvarila? -- novi svjetonazori -- ono to sam oekivao sve se ostvarilo :) -- educiral sam se -- nauio sam puno toga novog -- dobra zabava, nova prijateljstva -- nauila sam mnogo o SPI i HIV-u -- osmisliti pravila, zabaviti se kroz igru, upoznavanje, timski rad -- stekao sam nova prijateljstva -- nauila igre i energizere za poboljanje koncentracije -- znanje koje prije nisam imala -- metodu aktivnog sluanja, koju treba usavriti -- ostvarilo mi se druenje koje je bilo izvrsno. Ja sam mogla iznijeti svoja miljenja, to je bilo super. -- trenerica kao kompetentna osoba -- nova znanja, prijateljstvo, dobra zabava -- da bude zanimljivo -- zabava
147
Koja vam se oekivanja nisu ostvarila? -- nije mi se ostvarilo to da u mojem stanu ivi homoseksualni par :) -- nisam uspjela iskljuiti emocije u potpunosti -- nismo se uvijek aktivno sluali -- da se upoznajemo svi, nisu se svi jednako angairali -- nije bilo dosta timskog rada u nekim vjebama, nismo se svi isto trudili -- nema neostvarenog
KONANA EVAlUACIJA CIKlUSA RADIONICA

Koliko ste zadovoljni ciklusom radionica? Koliko mislite da vam je primjenjivo u svakodnevnom ivotu? Koliko ste zadovoljni radom trenerica? Koliko ste zadovoljni nainom prezentacije/obrade tema? Koliko ste zadovoljni komunikacijom izmeu radionica s trenericama? Koliko ste zadovoljni znanjem/kompetencijom trenerica o obraenim temama? 5 4,27 4,91 4,55 5 4,82
148
6. o teMaMa
nenasilna komunikacija je jednostavna, ali vrlo djelotvorna metodologija komuniciranja na nain koji zadovoljava potrebe obje strane. Utemeljena je na jeziku i komunikacijskim vjetinama koje jaaju nau sposobnost da ostanemo ljudska bia, ak i u tekim uvjetima. Vjetine aktivnog sluanja, JA- govora i davanja feedbacka samo su neke od vjetina koje nam omoguuju da komuniciramo na pravilan nain.
NENASIlNA KOmUNIKACIJA
ja govor je tehnika nenasilne komunikacije, koja daje mogunost iskazivanja potreba i elja. Konstruktivan je, konkretan i usredotoen na specifian problem. ja govor jasno govori o ponaanju i izazvanim osjeajima, bez vrednovanja linosti/osobe. ja govor ne vodi izbjegavanju konflikta, ve otvaranju komunikacije oko uzroka konflikta. On otvara komunikaciju, pokazuje nau spremnost za razgovor i za traenje obostrano prihvatljivog rjeenja. Njime se usredotoujemo na sebe, na to koje su nae stvarne potrebe, elje, prava. esto se u sukobima iscrpljujemo meusobnim optuivanjem, ljutnjom, vrijeanjem, durenjem, to lako vodi do udaljavanja od onoga to nas je stvarno pogodilo, to nas stvarno iritira, to nam je potrebno i to stvarno elimo. ja govor nas vraa na poetak konflikta, na ono to nam je stvarno potrebno, to elimo, ili to nam smeta, pri emu ne izazivamo obrambenu reakciju druge strane. ja govorom se kritizira ponaanje, a ne linost/osoba.
JA gOVOR
struktura ja govora
Kada vidim da
govorimo o postupku druge osobe opis koji nije vrednovanje ni ocjenjivanje

ja osjeam ili poelim da
govorimo o svojoj reakciji bez samooptuivanja i opravdavanja

elio/la bih da ili volio/la bih da
govorimo o eljenom ishodu bez naredbi i ucjena.

primjeri:
Kada mi kae da zautim, osjeam se povrijeeno i kao da ti uope nije stalo do mene i mog miljenja. Volio/la bih da moemo razgovarati i da mi kae to ti zapravo smeta. Kada se ovako umoran/a vratim sa posla i naem pun sudoper posua, osjeam se loe, a volio/la bih da podijelimo odgovornosti. ja porUKe problematiziranje ponaanja, a ne linosti sistem: ponaanje koje mi smeta to u meni izaziva osjeaj zato to volio/la bih da(moja elja je) primjer ti-govora: Trener se obraa ueniku koji apue dok on govori rijeima: dobro, Milane, hoe li ve jednom prestati govoriti, ti si stvarno bezobrazan! Primjer Mi-govora: Mi ovdje svi znamo da je Milan bezobrazan i da nikad ne slua dok drugi govore. Ovakvim govorom unaprijed se pretpostavlja da se svi slau sa iskazom, to oduzima prostor za drugaije miljenje i osim toga, tvrdi se da Milan uvijek ponaa isto. Mi-govor se posebno esto javlja u diskusijama koje se tiu politikih pitanja i gdje se pretpostavlja da svi imaju isto veinsko miljenje. To odraava nepotovanje prema onima koji drugaije misle i oduzima im se prostor da to drugo miljenje iznesu. Istovremeno, Mi govorom se depersonalizira pojedinano miljenje i tei oslobaanju od pojedinane odgovornosti za osobni stav i ponaanje. Uvrijeeni stav
da je svaki postupak kojeg podrava veina grupe opravdan zato to je demokratski, odraava stav da je demokracija diktatura veine u kojoj odgovornost za postupke treba snositi i obespravljena manjina. primjer ja-govora: Milane, meni smeta kad mi upada u rije, jer tada imam osjeaj da ti moje miljenje nije bitno, a volio bih da me saslua, jer mi je vano tvoje miljenje o ovome to govorim.
AKTIVNO SlUANJE
1. 2. 3. 4. 5.
POSTAVLJATI OTVORENA PITANJA JA GOVOR PARAFRAZIRANJE PROVJERA RAZUMIJEVANJA ZAJEDNIKO TRAENJE RJEENJA
Karakteristike aktivnog sluanja: -- Ne prekidati sugovornika/cu sa npr.:A zato si, Mogao/la si, Trebao/la si ili spominjati svoje doivljaje npr.: I ja takoer -- Gledati sugovornika/cu u oi -- Ne otimati rijei iznenada i iz zasjede -- Sluati zainteresirano i strpljivo -- Ostavljati tiinu i pauze sugovorniku/ci za razmiljanje -- Reflektirati ono to se uje -- Pokuati razumjeti sugovornikov/in poloaj i suosjeati sa njim/njom -- Ne nametati svoje savjete -- Ohrabrivati sugovornika/cu gestom i mimikom -- Davati podrku svojim prisustvom u smislu uo/la sam te
PARAFRAZIRANJE
Parafrazirati ili svojim rijeima ponoviti glavne injenice i osjeaje koje smo uli kod sugovornika/ce. To nam pomae da provjerimo da li su nam misli odlutale i da sugovorniku/ci damo priliku da bolje sagleda svoj problem. Parafraziranje najee poinjemo sa npr.: Ako sam te dobro shvatio/la ti si ili Kako ujem, ti si
OTVORENA PITANJA
Otvorenim pitanjima zovemo pitanja formulirana na takav nain da njihov odgovor ne podrazumijeva samo da ili ne, ve ona koja pruaju slobodu izraavanja izvan uskog konteksta fokusiranog pitanjem. Ukoliko postavljamo pitanja sa Da li? ili Jesi li?, ona u sebi sadre pretpostavku da postoje samo vrlo ograniene mogunosti da se na njih odgovori. Ukoliko pitanje formuliramo sa Kako? ili to je?, na njih se moe odgovoriti iz ugla iz kojeg osoba gleda na tu temu. primjeri zatvorenih pitanja: Je li ti bilo teko ili lako tijekom ove vjebe? Koliko ti se svidjela ova vjeba? Je li komunikacija u grupi bila dobra ili loa? primjeri otvorenih pitanja: Kako ti je bilo tijekom ove vjebe? to ti je bilo teko, a to lako i zato? to ti se svidjelo u ovoj vjebi, a to nije?
FEEDbACK
slijedea pravila i navedene metode omoguuju i potiu: -- Davanje feedbacka -- Primanje feedbacka -- Razvoj elje za davanjem i primanjem feedbacka davanje feedbacka: 1. Obrati panju na to to osoba po tvom miljenju radi, a ne na to to ti misli kakva je ona. Opii kako njeno ponaanje utjee na tebe. 2. Govori o tome to ti vidi i uje, a ne o tome to ti misli da je bilo uzrokom dogaaja. 3. Daj kritiku neposredno (to je vie mogue) nakon ponaanja o kojem je rije. Daj kritiku onda kada je tvoj sugovornik/ica moe primiti. 4. Daj feedback sa eljom da izrazi svoje osjeaje i ideje, a manje kako bi dao/la savjet.
5. Daj onoliko informacija koliko ih tvoj sugovornik/ica moe primiti. (Dati vie od toga ima za cilj prvenstveno zadovoljiti samoga sebe, a ne pomoi svojem sugovorniku/ici.) 6. Pozivaj se na jasne i nove (svjee) primjere. 7. Razmisli o tome kakvu vrijednost za tvojeg sugovornika/icu ima kritika koju daje , a ne o tome kakvo olakanje to tebi moe donijeti. 8. Feedback se moe prenijeti kroz govor i/ili geste, kontakt oima, govor tijela 9. Pazi na to da tvoje rijei ne budu prosudbe o drugima ili prijetnja, niti po tonu niti po rijeima. 10. U kritiku ukljui samo one stvari koje tvoj sugovornik/ca moe promijeniti. 11. Bolje je dati kritiku kada je druga osoba sama zatrai, nego da je sam/a namee. 12. Kad god je to prikladno, prui svaki feedback sa pravim osjeajem i toplinom. primanje feedbacka 1. Potrudi se da sa otvorenou saslua, da da poruku sluanja, a ne zabrane. Nemoj misliti da sve mora primiti. Prihvati i uini ono to ti se ini prikladnim u tom trenutku. 2. Misli na to da feedback predstavlja tek vienje osobe koja ga daje. Zatrai feedback i od drugih kako bi provjerio/la koliko se on poklapa sa onim prvobitno primljenim.
154
SPOl I ROD
spol je drutveno imenovanje bioloke karakteristike na osnovu genitalija
po roenju. Spol se odnosi na fizicke atribute koji identificiraju osobu kao muko ili ensko: -- Vrsta genitalnih organa (penis, testisi, vagina, maternica, grudi) -- Tip dominantnih hormona koji cirkuliraju tijelom (estrogen, testosteron) -- Sposobnost proizvodnje sperme ili jajaca -- Sposobnost raanja djece i dojenja Moe biti muki, enski ili rjee nedefiniran. Osnova je diskriminacije i neravnopravnosti spolni identitet Spolni identitet podrazumijeva vlastito spolno samoodreenje i ne mora nuno ovisiti o spolu koji je pripisan roenjem. Spolni identitet nije iskljuivo muki ili enski.
rod je drutveno i kulturno oblikovanje biolokog spola , a ovisi o shvaanju zadataka i uloga pripisanih enama i mukarcima u javnom i privatnom ivotu. To su kulturoloki specifine definicije enskosti i mukosti, promjenjive u vremenu i prostoru. rodni identitet podrazumijeva vlastito rodno samoodreenje i ne ovisi nuno o spolu koji je pripisan roenjem. razlika izmeu spola i roda Rod se razlikuje od spola po tome to nije bioloki determiniran. ene se ne raaju iskljuivo njene i plahe, niti pak postoje iskljuivo macho mukarci. Rod se mijenja od kulture do kulture i s ekonomskim, drutvenim i politikim kontekstom. U nekim dravama ene imaju pravo glasa; a u drugima nemaju, u nekim kulturama i dravama ene se oblae kako ele, u drugima je svako pokazivanje enskog tijela neprihvatljivo, te ene nose burke (pokrivala za tijelo koja imaju samo rupiasti otvor za oi). U nekim kulturama mukarci se minkaju, nose suknje i rade u zabavljakoj industriji (npr. tajlandske umjetnice, plesaice, u velikom broju su mukarci), u drugima je to striktno zabranjeno i neprihvatljivo. Dakle, oekivanja okoline kako bi se mi trebali ponaati i to je prihvatljivo, a to ne ovisi u kojoj okolini/drutvu/dravi se nalazimo. Mi uimo rodne uloge, iz toga proizlazi da se mogu mijenjati. Ljudi koji djeluju izvan svoje rodne uloge mogu doivjeti i esto doivljavaju neodobravanje i diskriminaciju. brzi nain da se zapamti razlika izmeu spola i roda je da je spol bioloki, a rod socijalno uvjetovan. to znai da se termin spol odnosi na uroene karakteristike, dok se rodne uloge postupno ue i mogu se mijenjati. 1. Tehnologija moe utjecati na nae vienje roda. Na primjer, u prolosti su samo ene mogle dojiti novoroenad, danas djeaci i djevojice mogu pomoi u hranjenju boicom. Strojevi su omoguili da oba spola mogu obavljati teke fizike poslove, medicinska tehnologija je omoguila da se spolne karakteristike mijenjaju. Sadraj roda se s vremenom moe mijenjati za grupe ena i mukaraca, djevojica i djeaka.
2. Rod se ne odnosi samo na osobe koje su heteroseksualne, ve i ljude koji su heteroseksualni, biseksualni, homoseksualni ili gay i ljude koji su odluili apstinirati od seksa. 3. Mukarci i ene mogu manipulirati rodno-baziranim idejama i ponaanjima prema svojoj koristi - pretpostavljaju da ne tete drugima, ali u isto vrijeme osnauju stereotipe (npr. ena plae ili zavodi da bi neto postigla). 4. Teko je biti 100% rodno-osjetljiv/a, skoro svi smo na neki nain pod utjecajem roda u naim idejama i ponaanjima. 5. Rodna osjetljivost ne znai da vie ne prepoznajemo razlike izmeu mukaraca i ena. Neke razlike ostaju zbog biologije; moemo birati da podupremo druge ak i u ravnopravnim odnosima (na primjer, mukarci otvaraju enama vrata da bi bili uljudni) 6. Da bi ugradili rodno-osjetljive perspektive u vlastite ivote, ne trebamo govoriti o rodu, nego se moemo posvetiti mukim i enskim ulogama ili poslovima.
RODNE UlOgE
Rodne uloge su zbroj svih karakteristika, naina ponaanja, obaveza i oekivanja koja se pripisuju pojedinom rodu. Rodne uloge usko su povezane i sa stereotipima koji su esto u funkciji reproduktivnih uloga mukarca i ene. rodne uloge i rodno izraavanje danas U ne tako dalekoj prolosti, bilo je nezamislivo da ene nose hlae ili se bave bilo kojom aktivnou koja je prepisana mukoj rodnoj ulozi. Fiksno odreenje rodnih uloga i kodeks nalagali su da mukarci nose hlae, a ene suknje, a krenje tih normi moe se sagledati kroz kontekst transrodnosti - jer osobe koje prelaze granice konvencionalnih definicija ene i mukarca jesu transrodne. Dakle, ena koja je u prolom stoljeu nosila hlae (ili mukarac koji danas nosi suknju) i krila taj kodeks rodnih uloga, ponaanja i izraavanja, bila je transrodna. Razlika od tradicionalne rodne slike i ove dananje je u tome to je rodna granica i rodna podijeljenost manje kruta za ene, a sve to pokazuje da
rodne uloge nisu fiksne. Sa samom transformacijom roda, mijenja se i koncept transrodnosti, pa tako danas ene koje nose hlae ne smatramo transrodnima, jer takvo rodno izraavanje danas ulazi u prihvatljive norme enskog rodnog identiteta i ponaanja. Sva ponaanja, identiteti, izraavanja i prisvajanje rodnih uloga koje prelaze, ili negiraju dananju sliku rodno prihvatljivog ponaanja i rodno prihvatljivih uloga mogu se smatrati transrodnima. stereotipi rodnih uloga Odnose se na vjerovanja koja su ugraena u nau svijest, pa mnogi od nas misle da su rodne uloge prirodne, i ne sumnjaju u njih. Stereotipi su pripisani razliitim aktivnostima koje mukarci i ene obino izvode kao rezultat drutvenih normi za koje su ih odgajali da vjeruju u njih. Neke od zadaa se esto nazivaju enskim poslom, a neke mukim poslom. Na primjer, ene se esto prikazuju i viene su u medijima kao medicinske sestre, domaice, tajnice, odgojiteljice, pralje, dok se mukarce prikazuje kao doktore, glave kue, menadere, korisnike medija (itaju novine). Ovakvo prikazivanje mukaraca i ena se mijenja, stereotipi se isto mijenjaju. Rodni stereotipi se odnose na rodno-bazirane predrasude, koje su, pretpostavke ili vjerovanja izraena bez razloga ili pravde i koje su openito nenaklone i mogu dovesti do fizikih i psihikih oteenja kod mukaraca i ena. Rodni stereotipi esto pogaaju ene i mogu se reflektirati u izjavama ljudi na vlasti. rodna osjetljivost Odnosi se na sposobnost prepoznavanja utjecaja i utisaka rodnih uloga, rodnih stereotipa i rodno baziranih nejednakosti u svakodnevnom ivotu ljudi, seksualnom i reproduktivnom zdravlju i programima i projektima kojima je cilj poboljati ivot ena, mukaraca, djeaka i djevojica.
158
Termin kojim oznaavamo pojavu kada rodni identitet i/ili rodna prezentacija osobe nije u skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama. Koristi se kao sveobuhvatni termin za razliite naine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukiji od tradicionalno uvjetovanih uloga. M2F - modifikacija iz mukarca u enu, esto se odnosi na transseksualnu, ali ponekad na transrodnu osobu ili cross-dressera. F2M - modifikacija iz ene u mukarca transvestit - osoba koja uiva u noenju odjee drugog roda. (heteroseksualno i homoseksualno orijentirani). androgina osoba izgledom i vlastitom identifikacijom ne priklanja se ni enskom ni mukom rodu, te se rodno izraava mijeano ili neutralno. virdina - ena mijenja spol i preuzima ulogu mukarca oblai se kao mukarac, oiana je kao mukarac, ima muki oblik krsnog imena, ponaa se poput mukarca, nosi oruje, po potrebi ide u rat, sudjeluje u mukim skupovima i ima gotovo sva javna prava mukarca u inae strogo patrijarhalnom drutvu. Postoji niz naziva za ovu pojavu koja ocrtavaju kljuno obiljeje zavjet (turski tbe tobelija) na istou, virginitet (virdina). Jo uvijek postoje virdine u Albaniji, Crnoj Gori
TRANSRODNOST
drag (dressed as a girl) - odijevanje koje je drutveno definirano kao odijevanje drugog spola ili roda. Takoer se odnosi na stilizirano prenaglaeno izvoenje drugog roda ili spola drag queen je mukarac koji se odijeva u ensku odjeu radi uitka ili performansa. Nisu nuno homoseksualno orijentirani. drag king je ena koja se odijeva u muku odjeu u svrhu performansa, zabave ili osobnog ispunjenja predstavljajui vlastitu definiciju mukosti. Takvo izraavanje moe biti personifikacija mukaraca, kulturoloko izraavanje, proirivanje identiteta ili oblik parodije. butch je ena s naglaenim drutveno normiranim oznakama mukog roda. (ne nuno homoseksualne orijentacije) Femme je ena s naglaenim drutveno normiranim oznakama enskog roda.
TRANSRODNI IDENTITETI
159
Interseksualnost je bioloka nedefiniranost spola kao iskljuivo mukog ili enskog. Istraivanja pokazuju da je interseksualnost prisutna ne samo kod ljudi, ve i kod ivotinja U prosjeku jedna od 2000 beba rodi se sa interseksualnom karakteristikom. interseksualne karakteristike Odnose se na spolno razlikovanje (unutar i izmeu kromosoma, hormona i spolnih organa) koje odstupaju od uvrijeenog drutvenog spolnog razlikovanja koje dijeli osobe na samo dvije kategorije: mukog i enskog spola. interseksualna osoba - osoba koja se raa s nedefiniranim (izriito enskim ili mukim setom) spolnih organima. U prolosti se interseksualna osoba nazivala hermafroditom, a pojava hermafroditizam. Danas, interseksualnost je jedan od seksualnih, spolnih, ali i politikih identiteta. U kreranju ili prihvaanju seksualnih identiteta osoba se poziva na pravo na samodefiniranje - pravo osobe da sama definira svoj identitet (svoje identitete) i sebe kao osobu, te pravo na samoidentifikaciju - pravo osobe da sama identificira svoj identitet (svoje identitete), te da se ne identificira. primjeri: -- osoba moe biti roena i izgledati kao ensko (proglaeni spol), ali unutarnji spolni organi su uglavnom muki. -- osoba je roena s spolnim organima koji su izmeu uobiajene tipologije muko-ensko, kao to je djevojica sa znatno poveanim klitorisom, bez vaginalnog otvora, ili djeak sa znaajno manjim penisom (npr - Klinefelterov sindrom (XXY) i turnerov sindrom (Xo)). Normalizacija spolnih organa uglavnom nije medicinski neophodna, ve se vie tie uklanjanja drutvene stigme i nekomotnosti, koristei heteroseksualni obrazac seksualnosti i drutveno prihvaenih normi samo dva spola. Interseksualni pokret zalae se da se roditeljima interseksualne djece dozvoli da sami utjeu na odluku oko kirurke normalizacije, odnosno i da roditelji sami nikada ne stavljaju drutvene norme ispred onoga to je najbolje za dijete i njegovu tjelesnu, zdravstvenu i psiholoku dobrobit.
INTERSEKSUAlNOST
160
SPOlNO I REPRODUKTIVNO ZDRAVlJE
Pravo na reproduktivno zdravlje dio je opih ljudskih prava i donosi velike prednosti pojedincima, obiteljima i zajednici u cjelini. Stoga svako suvremeno drutvo organizira reproduktivnu zdravstvenu zatitu kojom se provodi prevencija, dijagnostika, lijeenje, zdravstveni odgoj i savjetovanje. Reproduktivno zdravlje pretpostavka je ljudske spolnosti, bez obzira vodi li reprodukciji ili ne. obrazovanjem do zdravlja i sigurnosti Treina srednjokolaca odrava spolne odnose, ali samo pola ih koristi kondom, i to ne redovito. O spolnim bolestima, koje su sve rairenije, tinejderi znaju vrlo malo, a broj neeljenih trudnoa adolescentica ve godinama se ne smanjuje. Prema podacima Slube za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti Zagreb, intimne odnose odrava otprilike treina mladih izmeu 15 i 19 godina - 26 posto djevojaka i 42 posto mladia. Porazno je ipak to se broj trudnica-adolescentica ne smanjuje - od ukupnog broja trudnoa godinama ve vrijedi da je 5 posto tinejderskih, kao i broj pobaaja, iako se pretpostavlja da su znanja o spolnosti i kontracepciji sve dostupnija. Neeljene tinejderske trudnoe suzbijaju se vrlo jednostavno - obrazovanjem, dokazano istraivanjima u zemljama koje se sustavno bore s tim problemom. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ponovno irenje SPI najvie ugroava mlade u dobi od 20 do 24 godine, koji nemaju stalne spolne partnere. Godinje se u svijetu 333 milijuna ljudi zarazi nekom SPI, ne raunajui AIDS. Dokazano je takoer da mladii i djevojke koji vie znaju o spolnom ponaanju i intimnom ivotu, imaju manji broj seksualnih partnera.
161
APSTINENCIJA
to je apstinencija? Apstinencija ima razliito znaenje razliitim ljudima. Za neke, apstinencija je izbjegavanje vaginalnog, analnog ili oralnog seksa, za druge pak to znai izbjegavanje bilo kakve vrste seksualnog ili intimnog kontakta, ukljuujui i grljenje i ljubljenje. Ovdje to podrazumijevamo kao suzdravanje od spolnih odnosa. Koje su prednosti apstinencije? -- besplatna je i dostupna svima -- nema nikakve kontraindikacije -- u potpunosti je sigurna metoda istovremeno prevencije neeljene trudnoe, kao i spolno prenosivih bolesti. To je jedina 100% efektivna metoda prevencije SPI-a i trudnoe. -- moete je poeti prakticirati u bilo koje doba ivota -- apstinencija moe ohrabriti ljude da grade svoje veze na drugi nain -- moe biti nain ponaanja zbog kojeg se osjeate dobro Koje su nedostaci apstinencije? -- Apstinencija moe biti dobro rjeenje za tebe ako ne eli seksualnu aktivnost bilo koje vrste. Stoga, ako rauna na apstinenciju, a predomisli se u aru strasti, vjerojatno neete imati sa sobom u tom trenutku nikakvu kontracepciju. Neki ljudi vole biti spremni i imaju dostupne kondome i/ ili spermicid za sluaj da promijene miljenje. Drugi pak smatraju kako bi ih njima dostupna kontracepcija samo izazivala na seksualnu aktivnost. -- Neke ljude frustrira suzdravanje od seksa. Kako poeti s apstinencijom? Jednostavnom odlukom: od sad! Ako si u vezi, razgovaraj s svojim partnerom/icom o svojoj odluci, te zato ti je vana. ak i ako si bio/bila ve seksualno aktivan/na, to ne znai da ne moe poeti prakticirati apstinenciju u bilo kojem trenutku ti to poeli.
162
gdje moe nauiti vie? Tvoja seksualna aktivnost i seksualno ponaanje je vrlo vana odluka. Stoga prije svega paljivo promisli. Moda e eljeti o tome raspravljati s nekim drugim u koga ima povjerenja ili s partnerom/icom. Provjeri u lokalnom obiteljskom centru, savjetovalitu, Crkvi ili lokalnoj organizaciji ima li nekog s kime bi mogao/elio porazgovarati.
SPOlNO PRENOSIVE INFEKCIJE
SPI uzrokuju uzronici SPI koji su: bakterije, virusi ili paraziti koji se prenose s jedne na drugu osobu uglavnom razmjenom tjelesnih tekuina (sjemenom, vaginalnom tekuinom i krvlju). Spolne se infekcije prenose sa zaraene na zdravu osobu spolnim odnosom (vaginalnim, oralnim ili analnim), kontaktom sa zaraenom krvlju i sekretima, zajednikim koritenjem pribora za intimnu higijenu, igala i prica u intravenskih ovisnika, sa zaraene trudnice na dijete tijekom trudnoe i poroda. Neke od spolnih infekcija prenose se i poljupcem poput herpesa, humanog papiloma virusa (HPV), a ni pravilno koritenje kondoma tijekom vaginalnog ili analnog odnosa ne smanjuje opasnost od tih bolesti. I kod oralnog seksa takoer postoji mogunost prijenosa spolnih infekcija. U osobitom riziku od zaraze su osobe koje prerano uu u spolni ivot, esto mijenjaju partnere, ne koriste kondome redovito ili ih ne koriste uope. Mladi koji imaju i druge oblike rizinog ponaanja (uzimaju droge i alkohol) skloniji su sluajnim seksualnim kontaktima s nepoznatima, a bez koritenja zatite. Ponekad ljudi misle da nemaju SPI jer se osjeaju zdravo. Meutim, mnoge ene koje imaju SPI nemaju nikakve simptome, a ponekad ih nemaju i mukarci. Simptomi se ne moraju pojaviti odmah, nego ak nakon nekoliko tjedna, mjeseci ili pak godina. SPI se prenose s jedne na drugu/e osobe preko intimnim seksualnim kontaktima. Vano je podsjetiti mlade kako seksualni kontakt ne ukljuuje samo spolni odnos, negi i oralno-genitalni kontakt, poljupci, analni seks te zajedniko koritenje seksualnih igraaka poput vibratora. SPI takoer
moe proi preko majke na dijete, tijekom trudnoe, poroda ili dojenja. SPI moe ui u tvoje tijelo na razliite naine - preko vagine, penisa, anusa, usta, a u nekim sluajevima ak i oiju. Neke SPI takoer se prenose preko konog kontakta. To ukljuuje diranje inficirane osobe po genitalijama ili ostalim dijelovima tijela, a da nakon toga dirate sebe, ili pak da se goli trljate o golo tijelo inficirane osobe. I mukarci i ene lako mogu dobiti ili prenositi SPI, ali ene su u veem riziku od inficiranja SPI. To je zbog toga jer je vagina vea povrinom i osjetljivija je na infekcije od penisa. Kako spi utjeu na: OI - bolno naticanje USTA - ranice ili mjehurii u i oko ustiju VAGINA, VANJSKE GENITALIJE, PENIS, TESTISI- bradavice, ranice, bolan seks, krvarenja, osip, svrab, osip, bolno mokrenje, neugodan i smrdljiv iscjedak, naticanje ANUS - svrab, osip, ranice, iscjedak neki od socijalnih efekata spi mogu biti isto tako teki: -- strah -- diskriminacija -- troenje novca na lijeenje -- sram -- nisko samopotovanje -- osjeaj krivnje bakterijske spi - Klamidija - Gonoreja - Sifilis - Meki ankir - Kankroid virusne spi - Hepatitis B - Humani papiloma viris (HPV) - HIV - Genitalni herpes (tip HSV 1 i tip HSV 2)
164
paraziti gljivice -
Stidne ui Svrab Trihomonas Kandidijaza
Uzronik: bakterija. Bakterija Chlamydia trachomatis, prenosi se vaginalnim, oralnim ili analnim seksualnim kontaktom i najei je uzronik bakterijskih spolno prenosivih infekcija. simptomi: veinom ih nema. Klamidiju lijenici nazivaju tihim neprijateljem. Dvije od tri zaraene ene, te dva od etiri mukarca nemaju nikakvih simptoma. Zato se bolest rijetko rano dijagnosticira i lijei. U rjeim sluajevima, u uznapredovaloj fazi klamidijska infekcija moe uzrokovati nenormalan iscjedak iz vagine, te blago peckanje kod mokrenja. Kod mukaraca moe uzrokovati upalu mokrane cijevi, te infekciju sjemenovoda i sjemenika (testisa). Ne dijagnosticira li se i ne lijei na vrijeme, kod treine zaraenih dolazi do neplodnosti. Klamidija moe izazvati i upalu rektuma, konjunktivitis, a moe se nastaniti i u grlu kao posljedica oralnog seksa. lijeenje: antibiotici. Dijagnosticira se laboratorijskim testom, a lijei antibioticima (azitromicin, doksiciklin, eritromicin, ofloksacin). Treba popiti cijelu dozu prepisanih antibiotika i moraju se lijeiti oba partnera.
KlAmIDIJA
Uzronik: bakterija Neisseria gonorrhoeae esto gonoreja nema simptoma, pa zaraeni ne primjeuju nikakve probleme. Ako postoje, najei su simptomi iscjedak iz rodnice i bolna upala sluznice poroajnog kanala. Mukarci ponekad mogu primijetiti uti, sluzavi iscjedak iz penisa, krv u urinu ili bockanje pri mokrenju. Ako se ne lijei, gonoreja moe izazvati neplodnost, neto rjee sepsu ili oteenja drugih organa (srca i mozga). Zaraene ene mogu bolest prenijeti na fetus. Kod mukaraca
gONOREJA
se neizlijeena gonoreja moe proiriti na prostatu, sjemenike i pasjemenike, te takoer utjecati na plodnost. lijeenje: antibiotici. Mora se primijeniti nekoliko vrsta antibiotika. U posljednjih deset godina sve je vie vrsta Neisserie otpornih na antibiotike, pa je lijeenje tee.
Uzronik: bakterija. Treponema pallidium prenosi se ejakulatom, vaginalnim izluevinama, slinom i krvlju. Kod zaraene trudnice, bakterija e kroz posteljicu prodrijeti do ploda. simptomi: poslije deset dana do tri mjeseca, na mjestu zaraze pojavljuje se ir. Bezbolan je, ali bakterija je u tijelu i s vremenom oteuje sve vie organa. Prve dvije faze traju dvije godine i za to vrijeme zaraena osoba je prenositelj. U kasnijim fazama sifilis nije zarazan, ali moe uzrokovati bolesti srca, mentalne poremeaje, sljepilo, neuroloke probleme i smrt. Broj oboljelih od sifilisa, koji je padao od Drugog svjetskog rata, danas opet raste. lijeenje: Najee se primjenjuje penicilin, a u sluaju alergije i drugi antibiotici. Nuno je redovito testiranje kako bi se provjerilo je li bolest potpuno uklonjena.
SIFIlIS
Uzronik: uzronik bolesti je gram negativna tapiasta bakterija Haemophylus ducrey. Bolest se uglavnom vee uz prostituciju u lukim gradovima. simptomi: nakon inkubacije koja iznosi 2-4 dana, na mjestu ulaska uzronika u sluznicu nastaje papula. Papula prelazi brzo u pustulu, a nakon nekoliko dana pustula otpada, ime postaje vidljiv defekt koji se iri u dubinu i irinu. Promjena koja je nastala ima karakteristian izgled: ulkus iji su rubovi podrovani, dok je dno ulkusa neravno, prekriveno gnojem. Oko promjene vidi se upaljeno, crveno podruje. Ulkusi mogu biti pojedinani ili u skupinama. Kod mukaraca promjena se najee nalazi na glaviu penisa, ali se moe nai i na monjama ili
mEKI ANKIR (KANKROID)
ak na unutarnjoj strani bedara. Kod ena promjena se najee nalazi na stidnim usnama. Limfni vorovi su poveani, meusobno slijepljeni, bolni, srasli uz podlogu i kou. Kad se vorovi zagnoje, dolazi do pojave fluktuacije, perforacije i pranjenja gnojnog sadraja, nakon ega zaostaju oiljci. lijeenje: antibiotska terapija.
Hepatitis b Uzronik: virus Hepathitis B virus iz porodice Hepadnaviridae virusa. Virus hepatitisa B nalazi se u krvi i izluevinama rana. U manjoj koncentraciji dokazan je u sjemenoj tekuini, vaginalnom sekretu, slini, znoju, majinom mlijeku, suzama i mokrai. Virus je izuzetno otporan na vanjske uvjete. Na sobnoj temperaturi, u sasuenoj krvi moe preivjeti do tjedan dana. Najei put prijenosa je nakon uboda ili posjekotine na zaraenu iglu ili drugi otar predmet te spolni put. Transfuzije krvi i krvnih pripravaka nakon uvoenja uinkovitih testova detekcije danas predstavljaju izuzetno rijedak put prijenosa. Prijenos nesterilnim medicinskim instrumentima u razvijenim zemljama izuzetno je rijedak. Bliski obiteljski kontakt s oboljelom osobom mogu je put prijenosa. simptomi: veina zaraenih nema nikakvih simptoma to ne znai da bolest ne postoji. Simptomi akutne infekcije obino se javljuju 1 do 3 mjeseca nakon zaraze i nespecifini su (poviena temperatura, zglobobolja, utilo koe i sluznica, umor, gubitak apetita, bolovi ispod desnog rebrenog luka). Jaina simptoma varira a uobiajeno se tei oblici bolesti javljaju u starijih pojedinaca. Vrlo rijetko tijek bolesti je toliko agresivan da uzrokuje akutno zatajenje jetre. Simptomi prestaju nakon eliminacije virusa to se kod veine zaraenih dogaa kroz tri mjeseca. U oko 5% odraslih virus zaostaje u organizmu dok je postotak puno vei (90%) ukoliko je do zaraze dolo prilikom poroda od majki s hepatitisom B. Ukoliko infekcija virusom hepatitisom B traje dulje od 6 mjeseci govorimo o kroninom hepatitisu B.
hEPATITIS b I C
Simptomi su takoer nespecifini (umor i nelagoda pod desnim rebrenim lukom) te bolest esto postoji godinama prije negoli se sluajno otkrije. lijeenje: ne postoji specifina a time niti 100% uinkovita terapija. Kod 95% zaraenih imunoloki sustav sam kontrolira infekciju i eliminira virus te zaostaju samo antitijela kao odraz preboljele infekcije. Lijeenje prepoznate akutne infekcije podrazumijeva samo lijeenje simptoma nespecifinim lijekovima, a zbog adekvatne kontrole razvoja bolesti uobiajeno je u bolnikim uvjetima. Cilj lijeenja kronine infekcije je samo kontrola razmnoavanja virusa ime se pokuava kontrolirati stupanj oteenja. Svaki od lijekova ima brojne nuspojave te su tijekom lijeenja potrebne redovite kontrole.
Uzronik: Hepatitis C virus (HCV) je RNA virus iz porodice flaviviridae. Kad cirkulira krvlju,vee se za receptore u jetrenom tkivu. simptomi: bolest nastaje nakon akutnog kontakta s virusom, no bolest je u toj fazi kod veine bez simptoma te ostaje neprepoznata. Spontana eliminacija virusa a time i izljeenje dogaa se u samo 15% sluajeva. U sluaju aktivne zaraze dulje od 6 mjeseci razvija se kronina infekcija. Tek s vremenom, kod manje grupe bolesnika mogu se pojaviti nespecifini simptomi. Najuestalije spominjani je kronian umor. Trajna prisutnost virusa uvjetuje kontinuiranu upalnu aktivnost u jetri no stupanj oteenja izrazito je varijabilan. Danas su prepoznati mnogi imbenici koji utjeu na bri razvoj bolesti: zaraza u starijoj ivotnoj dobi (iznad 40 godina), konzumacija alkohola, pridruena infekcija drugim virusom, debljina pa ak i puenje. Progresija oteenja mogua je u svih kronino zaraenih bolesnika no krajnji stadij, ciroza jetre javlja se u samo 20% oboljelih 20 godina nakon prvog kontakta s virusom. lijeenje: cilj lijeenja je eliminacija virusa ime se spreava napredak bolesti. Antivirusni lijekovi koji se primljenjuju u lijeenju jesu interferonalfa i ribavirin. Kod zaraze genotipom 2 i 3 lijeenje traje 24 tjedna, a izljeenje se postie u vie od 80% bolesnika. U sluaju zaraze genotipom 1 i 4 lijeenje traje 48 tjedna, a izljeenje se postie u 45% lijeenih. Konanost izljeenja procjenjuje se tek 6 mjeseci nakon u potpunosti
hEPATITIS C
provedenog lijeenja, jer je mogunost ponovne pojave bolesti u navedenom periodu i do 30%.
Uzronik: virus HPV. Vie je od 70 tipova humanog papilloma virusa (HPV). Neki izazivaju bezopasne bradavice, ali neki se prenose spolnim kontaktom i izrazito su zarazni. Dokazano je da su neki tipovi povezani s rakom vrata maternice, osobito tipovi 16 i 18, a mogu izazvati i probleme u trudnoi. simptomi: genitalne bradavice (HPV niskog rizika), kod HPV-a visokog rizika nema promjena vidljivih golim okom... HPV uzrokuje genitalne bradavice, kondilome, u unutranjosti ili na vanjskom dijelu vagine, glaviu penisa, te oko anusa. Rjee, mogu nastati i u ustima i grlu nakon oralnog seksa. esto spontano nestanu, no mogu se i razviti u mesnate izrasline. lijeenje: jaanje imuniteta. Bradavice se mogu ukloniti kirurki, laserom ili kauterizacijom, ali protiv virusa nema lijeka. Za jaanje lokalnog imuniteta i zaustavljanje djelovanja virusa, koriste se vaginalete interferona, koji ne lijei infekciju, ve potie tijelo da se bori protiv nje.
hPV
Uzronik: virus HIV oteuje i unitava stanice imunolokog sustava i tako onemoguuje organizmu da se bori protiv bakterijskih, virusnih i gljivinih infekcija te ga na taj nain ini podlonijim oportunistikim infekcijama (onima kojima bi se imunokompetentan organizam normalno mogao oduprijeti). AIDS uzrokuje virus koji unitava tjelesni imunitet. Bolest se moe razviti godinama nakon zaraze (ak i do 10 godina). Oboljele u smrtnu opasnost dovode i inae izljeive bolesti, a osjetljiviji su i na neke oblike raka. lijeenje: nema lijeka. AIDS je danas, usprkos svim naporima medicinske znanosti, neizljeiva bolest. Postoji skup lijekova, tzv. Kokteli koje koriste HIV pozitivne osobe, a oni pomau da osoba due i kvalitetnije ivi. Lijekovi samo pomau u kontroli simptoma, ali ne ubijaju virus i ne uklanjaju ga iz tijela. Hiv se prenosi: nezatienim seksualnim kontaktom (oralni, analni, vaginalni), koritenjem zajednikog pribora intravenozno unoenje
AIDS
droga, koritenjem zajednikog pribora za tetoviranje, piercing, brijanje, primanjem inficirane krvi pri transfuziji krvi, pri porodu ili dojenju sa majke na dijete ako je majka HIV+, sluajnim kontaktom s otvorenim ranicama HIV pozitivnih osoba (npr. U sluaju zdravstvenog osoblja) Hiv se ne prenosi: poljupcem, kupanjem u istom bazenu, rukovanjem, uporabom javnih zahoda, grljenjem, mrcanjem, kuhanjem, kaljanjem, koritenjem istog pribora za jelo, preko domaih ivotinja, ubodom komaraca kao ni njegom HIV pozitivne osobe. Svakih 8 sekundi jedna se osoba u svijetu zarazi HIV-om, svakih 12 sekundi jedna osoba umire zbog posljedica AIDS-a. Sumnjate li na zarazu HIV-om, moete se javiti u Referalni centar za AIDS pri Klinici za infektivne bolesti dr. Frana Mihaljevia, Mirogojska 8, Zagreb, dok na telefonskom broju 01/46-78-243 moete svakog radnog dana od 12 do 15 sati dobiti sve informacije o toj bolesti.
Uzronik: virus HSV. Dva su tipa herpes simplex virusa (HSV) i oba mogu uzrokovati neizljeivi genitalni herpes. HSV tip 1 najee uzrokuje groznicu na usni, ali moe uzrokovati i genitalni herpes. Osobe koje imaju HSV na podruju usta, oralnim seksom mogu prenijeti virus na podruje genitalija partnera. HSV tip 2 ee uzrokuje genitalni herpes, ali moe izbiti i na usnama. simptomi: pritii i ranice. Bolest stvara bolne pritie i otvorene ranice u podruju genitalija, te oko mara i na bedrima, ponekad i na drugim dijelovima tijela, gdje je oteena koa dola u dodir s virusom. Zaraena osoba moe primijetiti povienu temperaturu, bolove u miiima, neugodu pri mokrenju, a u podruju prepona mogu otei lijezde. Pritii nestanu za dva do tri tjedna, ali virus ostaje u tijelu i promjene se, rjee ili ee, ponavljaju cijeli ivot. Zaraeni je stalni nositelj virusa i izvor zaraze za sve budue partnere. lijeenje: protuvirusni lijekovi. Danas poznati protuvirusni lijekovi samo pomau u kontroli simptoma, ali ne ubijaju virus i ne uklanjaju ga iz tijela. Zaraene ene mogu prenijeti genitalni herpes neroenom djetetu, a to poveava rizik od preranog poroda ili neurolokih oteenja eda. Dijete roeno s herpesom moe patiti od encefalitisa, ozbiljnih osipa i problema s oima djeteta.
gENITAlNI hERPES
Uzronik: Paraziti ili insekti koje ive u stidnim dlakama u podruju genitalija. Stidne ui su maleni svijetlo smei plosnati insekti koji se prihvate za korijen dlake i piju krv da bi se prehranile te privruju svoja jajaca (gnjide) za stidne dlake. simptomi: Na mjestima gdje se u napila krvi mogu ostati malene crvene ili plavkaste rane koje svrbe. Stidne ui se gotovo uvijek ire bliskim fizikim kontaktom, zadravaju se preteno na podrujima obraslim stidnim dlakama i ne naputaju tijelo dobrovoljno. Jak svrbe je obino prvi znak, a grebanjem ranica dolazi do dodatne zaraze i crvenila. Pomnim promatranjem genitalija mogu se golim okom vidjeti stidne ui jer su veliine od 1 do 2 milimetra. Ponekad se mogu nai i na prsima, pod pazuhom, a vrlo rijetko i u obrvama te na trepavicama ili u bradi. Uobiajeni nain prenoenja je tokom spolnog odnosa, bliskog tjelesnog kontakta ili upotrebom neoprane posteljine ili odjee koje je koristila zaraena osoba, budui da ui odvojene od tijela mogu preivjeti i do nekoliko sati. Simptomi se mogu pojaviti unutar razliitih vremenskih razdoblja, ponekad tek nakon nekoliko tjedana. lijeenje: Stidne ui lijee se specijalnim amponom protiv ui.
STIDNE UI
Uzronik: Svrab je zaraza koe uzrokovana grinjom poznatom pod nazivom svrabac (Sarcoptes scabei). enka se ukopava pod povrinu koe i lijee jajaca. Vrlo maleni, jedva vidljivi valoviti tragovi oznaavaju mjesta prolaska insekta i polaganja jajaaca. Svrab se iri izravnim produenim dodirom koom uz kou sa ve zaraenom osobom (nee se zaraziti kratkim rukovanjem), spolnim odnosom ili koritenjem odjee, posteljine i runika zaraene osobe. Svrab se moe prenijeti ili grinjom ili jajacem. Treba brzo reagirati kako bi se zaraena osoba to prije oslobodila nametnika. simptomi: ako osoba nikad prije nije bila zaraena svrabom, simptomi se mogu pojaviti tek nakon 4-6 tjedana. Osoba koja je i prije bila zaraena razviti e simptome unutar nekoliko dana. Simptomi su obino jak svrbe, pogotovo nou, i pojavljivanje crvenog osipa na mjestima koja se grebu. Najea mjesta na kojima nalazimo
SVRAb
svrab su prsti, koa izmeu prstiju, stranja strana ruku, pete, laktovi, pazune jame, bradavice na dojkama, prepone, podruje oko struka, spolni organi i regija oko anusa. Ako se bolest ne lijei, enke e nastaviti s lijeganjem jajaaca jo oko 5 tjedana. Nove grinje se izlegu za 3 tjedna i tako zapoinje novi ciklus. Same grinje su premalene da bi ih se vidjelo golim okom. lijeenje: postoji nekoliko losiona za lijeenje svraba. Uvijek se paljivo dri uputa koje si dobio/la od svoga lijenika. Svu odjeu, posteljinu i runike operi u vruoj vodi i osui na vruem zraku. Ako je potrebno, nakon 7-10 dana ponovi postupak. Veina sluajeva svraba moe se izlijeiti bez dugoronih posljedica.
Uzronik: bia, jednostanina praivotinja Trichomonas vaginalis najei je uzronik upala urogenitalnog trakta. simptomi: iscjedak i svrbe Infekcija trihomonasom kod mukarca uglavnom prolazi bez simptoma. Kod ena se simptomi pojavljuju etiri do 20 dana nakon izlaganja uzroniku - uto-zeleni vaginalni iscjedak, neugoda pri spolnom odnosu, neugodan miris (na trulu ribu), bolno mokrenje, iritacija i svrab u genitalnom podruju te, rjee, bol u donjem dijelu trbuha. Kod mukaraca, ako se pojave simptomi, najee je to bjelkasti iscjedak i problemi pri mokrenju. Bolest je povezana s poveanim rizikom od zaraze HIV-om, te rizikom od preranog poroaja ili roenja djeteta niske poroajne teine. lijeenje: antibioticima. Moraju se lijeiti oba partnera, posebice zato to mukarci rijetko imaju simptome trihomonijaze, a metronidazol je lijek koji se najee koristi.
TRIhOmONAS
Uzronik: gljivica. Oko 75 posto ena barem jednom u ivotu ima probleme zbog gljivice Candide albicans, uzronika kandidijaze. Gljivice su uvijek prisutne u rodnici (vagini), ali problem nastaje kad ih je previe, a jedan od uzroka moe biti i spolni odnos. simptomi: samo kod ena. Svrbe, peenje i iritacija rodnice, te bolno i isprekidano mokrenje, a ponekad i gust, sirast iscjedak pojavljuju
KANDIDIJAZA
se samo kod ena. Mukarci rijetko imaju simptome, najee samo peckanje u penisu. lijeenje: protugljivini preparati. Kreme i vaginalete protiv gljivica mogu se nabaviti u ljekarnama i bez recepta. Nuno je ipak posavjetovati se s lijenikom.
mETODE KONTRACEPCIJE
Kontracepcijske metode (nekad zvane i kontrola raanja) su metode koje se koriste kako bi se sprijeila trudnoa. Postoji mnogo tradicionalnih i modernih metoda. Tradicionalne metode poput povlaenje penisa prije ejakulacije se koriste, meutim nisu pouzdane, posebice za mlade. Moderne metode, poput pilule ili kondoma puno su pouzdanije, meutim mladi esto nemaju dovoljno informacija o njima. injenica koja e vam pomoi u suavanju izbora kod odluke je ta da su odreene metode manje pogodne za mlade negoli za odrasle. Bez obzira koju metodu odaberete - samo apstinencija od spolnih odnosa, muki kondom i enski kondom (femidom) moe vas zatititi istovremeno i od trudnoe i od spolno prenosivih bolesti (SPB). Stoga je vrlo vano da su mladi koji su spolno aktivni upoznati s dvostrukom uinkovitosti kondoma. No, zapamtite, tite vas efektivno protiv SPB i trudnoe samo ako se koriste SVAKI put pri spolnom odnosu. Muki kondom Kondom je mekana cijev napravljena od lateksa koja se stavlja na penisu u erekciji prije spolnog odnosa. Za sada je jedino kontracepcijsko sredstvo za mukarce. Kada mukarac koristi kondom i ejakulira, sjeme je zatvoreno u vrhu kondoma. Stoga sjeme ne ulazi u enu, a vaginalne tekuine ne dotiu penis. Osim od trudnoe, titi i od spolno prenosivih infekcija. Jeftini su i ne ugroavaju zdravlje. Koritenje kondoma uope nije komplicirano. Kako pravilno koristiti kondom? -- Provjerite rok trajanja otisnutog na pakiranju -- Paljivo otvorite pakiranje da ne potrgate kondom. Nemojte odmotavati kondom prije nego to ga stavite
-- Pritisnite vrh kondoma, tako da ostavite centimetar praznog prostora na vrhu za sjemenu tekuinu -- Dok jo drite vrh kondoma, odmotajte ga tako da pokrijete cijelu povrinu penisa u erekciji -- Nakon ejakulacije, izvadite penis van prije nego to izgubite erekciju, drite krajeve kondoma kako biste sprijeili prolijevanje -- Odloite upotrijebljeni kondom na sigurno mjesto enski kondom - femidom enski kondom, koji se jo naziva femidom, je tanki, mekani, vreasti poliuretanski plastini uloak koji se stavlja tako da oblae vaginu. Ima dva savitljiva prstena: unutarnji prsten sa zatvorenim krajem koji se koristi za umetanje sredstva u vaginu i da ga dri na mjestu te vanjski prsten koji ostaje izvan vagine i prekriva vanjske spolne organe. Ovo kontracepcijsko sredstvo je izraeno od poliuretana pa se moe koristiti s bilo kojim tipom lubrikanta (sredstva za podmazivanje, odnosno vlaenje) bez da se ugrozi kontracepcijska sigurnost. prednosti enskog kondoma -- ena kontrolira kontracepcijsko sredstvo -- udobniji je za mukarce nego obini kondom te manje smanjuje uitak nego muki kondom -- prua veu zatitu jer zatiuje i unutarnje i vanjske spolne organe, prekriva usmine, te time titi od HPV-a i virusnih bradavica koje se mogu prenijeti kontaktom koe na kou i dodirivanjem -- prikladniji je jer se moe umetnuti prije poetka spolnog odnosa -- vri je - poliuretan je 40% vri nego latex. Neki ljudi opiru se koritenju kondoma u uvjerenju da kondomi smanjuju uitak. Drugi pak misle da kondomi lako pucaju. Trei pak sumnjaju u efektivnost kondoma. Dobra vijest je da se veina lako privikne na koritenje kondoma i ne osjea nikakvu razliku u uitku. Ako su kondomi bili pravilno uskladiteni prije isteka datuma trajanja, malo je vjerojatno da e puknuti sami od sebe.
Kondomi su do 95% efektivni protiv trudnoe u stvarnim situacijama. Taj postotak moe se bitno poveati ako ga koristite pravilno i redovno pri svakom spolnom odnosu. Toplina unitava kondome, stoga ih nemojte drati u blizini radijatora, u stranjim depovima, novanicima ili na suncu. Drite ih podalje od direktne topline. Rok trajanja nalazi se na paketiu, provjerite ga i nemojte ih koristiti ukoliko je rok trajanja proao. Nikad nemojte koristiti dva kondoma odjednom. To nee pruiti vie zatite, ali moe rezultirati trenjem izmeu kondoma i poveati mogunost da puknu. Uvijek koristite lubrikante na bazi vode poput spermicidnih sredstava ukoliko su vam potrebni. NIKAD nemojte koristiti ulja poput kreme za ruke, losione za tijelo, vazelin, maslac, ru za usne i slino! Ako vam kondomi runo miriu, koristite one s vonim okusima, jer i miriu po vou. Mnogi mladi ljudi trebaju pomo oko pregovora o koritenju kondoma. -- kaite NE seksu bez kondoma jasno i direktno -- jasno kaite svoj stav, a to je da su va ivot i zdravlje vaniji od bilo koje seksualne veze -- pobrinite se da va partner/ica ima kondome i da ih je voljan/ na koristiti prije negoli bilo kakva seksualna aktivnost pone -- i stavljanje kondoma moe biti dio seksualne igre -- objasnite mu/joj kako kondom moe uiniti seks jo uzbudljivijim - oba partnera e se osjeati sigurnije i oputenije, a istovremeno, koritenje kondoma produiti e spolni odnos i produiti vrijeme do ejakulacije -- koritenje kondoma raznih mirisa, okusa i boja, kao i raznih vrsta (rebrasti, extra tanki i sl.) moe biti dio seksualne igre -- objasnite partneru/ici kako ste, uz brigu za svoje vlastito zdravlje, zabrinuti i za njegovu/njenu sigurnost i zdravlje, a samim time i ivot -- UVIJEK imajte kondome uz sebe ili se pobrinite da vam budu dostupni, to je briga i ena i mukaraca
175
DIJAFRAgmA
To je vaginalna barijerno sredstvo, odnosno tanka gumena kapica s pojaanim elastinim rubom. Stavlja se u rodnicu zajedno sa spermicidnim sredstvom prije spolnog odnosa i pokriva vrat maternice. Djeluje tako da spreava ulaz spermija u maternicu, a spermicidno sredstvo inaktivira spermije. Dijafragma titi grli maternice od spermija, spreavajui njihov ulazak u ostatak reproduktivnog sustava. Djelomino titi od nekih spolno prenosivih infekcija. prednosti: -- oko 80% efektivno protiv trudnoe (ako se koristi s spermicidom) -- moe se koristiti samo kada se treba, tj. za vrijeme seksualnog odnosa nedostaci: -- mora se stavljati u vaginu svaki put prije seksa i ne smije biti unutra vie od 6 sati -- ne titi potpuno od SPI -- manje efektivna nego ostale metode 1. prekinuti snoaj je metoda kada mukarac povue penis iz vagine prije ejakulacije kako bi sprijeio ulazak sperme u vaginu. To je jako rizina metoda zato to mladii esto ne mogu znati kada e se trenutak ejakulacije tono desiti. Takoer, postoji mogunost da pre-ejakulacijska tekuina sadri neto spermija koji mogu uzrokovati trudnou. Ne titi od SPI. 2. sterilizacija je kirurki zahvat kojem je cilj trajno blokirati jajovode, onemoguavati da sperma sretne jajace. Vazektomija je kirurki zahvat kod mukaraca koji trajno blokira kanale koji prenose spermu. Budui da se ljudi mogu predomisliti oko zasnivanja obitelji, mladi se u pravilu odgovaraju od sterilizacije jer jo nisu imali djece ili e moda htjeti imati jo jedno dijete u budunosti. Ne titi od SPI. 3. spirala je kontracepcijska metoda; mala plastina ili metalna naprava ugrauje se u maternicu. Spreava prolazak sperme i uzrokuju
176
sporije pokretanje jajaaca du jajovoda, te ih spreava da se smjeste u maternici. Pogodna je za ene koje su ve raale. ene koje imaju neku spolno prenosivu bolest u vrijeme umetanja spirale mogu dobiti upalu zdjelice, to moe dovesti do neplodnosti. Ne titi od SPI. Menstruacije mogu postati bolnije i obilnije. 4. spermicidna sredstva su supstance koja ubijaju spermije, te se veinom koristi s kondomima i dijafragmom kako bi poveala lubrikaciju ili efektivnost. Meutim, sam spermicid nije efektivna kontracepcijska metoda. 5. raunanje plodnih dana je metoda u kojoj ene raunaju kalendar svojih menstrualnih ciklusa te uoavaju odreene fizike znakove koji im pomau da predvide dane koji su im plodni. Ova metoda moe biti efektivna za ene koje ve imaju pravilne menstrualne cikluse. Mnoge mlade ene imaju neregularne menstrualne cikluse, zbog ega je nemogue pouzdati se u ovu metodu. Takoer, potrebno je imati motivacije i biti dosljedna u praenju iz mjeseca u mjesec, jer ponekad je potrebno i do godine dane prije negoli ena sa sigurnou moe koristiti ovu metodu. 6. pilula za dan poslije. Hitna kontracepcija podrazumijeva primjenu lijekova za sprjeavanje neeljene trudnoe nakon nezatienog spolnog odnosa koji je mogao rezultirati trudnoom ili kod zatajenja drugih metoda kontracepcije (npr. pucanje kondoma). Koristi se unutar 72 sata od nezatienog spolnog odnosa. Ukoliko ste imali nezatieni spolni odnos i sumnjate da bi moglo doi do oplodnje, u hitnim situacijama (i samo njima!) moete koristiti ovu metodu. No, to nije regularna kontraceptivna metoda. Tu pilulu moete dobiti kod svog lijenika, i ne moe se kupiti bez recepta u ljekarnama, te se ne preporuuje esto koritenje (maksimalno 1-2 puta na godinu samo u HITNIM sluajevima.) 7. implantati. Kontracepcijski implantat je mala, fleksibilna cjevica (veliine manje iane ukosnice) koja se mora umetnuti u kou na predjelu nadlaktice. Ona polako oslobaa hormon progestagen i uinkovita je zatita od neeljene trudnoe kroz tri godine. Implantat uvijek mora umetnuti lijenik ili medicinska sestra i to pod lokalnom anestezijom. Ovisno o vrsti, implantati mogu pruiti zatitu od 3 do 5 godina.
7. rjeniK
amfetamin Vrsta droge, veinom sintetika, s blizu povezanim kemijskim strukturama koje imaju stimulirajui uinak na sredinji ivani sustav (SS). analni seks Seksualna aktivnost koju karakterizira analna stimulacija ili penetracija penisom, prstima, predmetima, usnama, ustima ili jezikom. anemija Stanje uzrokovano niskom razinom crvenih krvnih stanica u krvi. Uzrokuje simptome kao to su bljedilo lica ili usnica, brzo kucanje srca, hladne ekstremitete i iscrpljenost. antiretroviralni lijekovi Ovi lijekovi mogu smanjiti mnoenje HIV virusa bez da ga eliminiraju. Obino ljudi uzimaju tri vrste antiretroviralnih lijekova koji se esto nazivaju trostrukom terapijom ili koktelima. antitijela Sustav obrane tijela (imuni sustav) razvija borce protiv bacila koji se zovu antitijela, kako bi se organizam obranio od razliitih virusa i bacila koji navale na njega. apstinencija Suzdravanje od spolnih odnosa. Neke osobe suzdravaju se i od oralnog i analnog seksa, te svih oblika seksualnih kontakata. barijerna kontracepcija Metoda kontracepcije u kojoj se koristi fizika barijera kao to su kondomi ili dijafragma, kako bi se sprijeilo da sjemena tekuina doe do jajaca. biseksualnost Seksualna privlanost prema osobama oba spola - mukarcima i enama. carski rez Carski rez je nain poroda novoroeneta putem kirurkog zarezivanja u podruju abdomena i prednje strane maternice. dentalna maramica etverokutni komad lateksa koji se koristi za pokrivanje enskog spolnog organa kod oralnog seksa kako bi se sprijeio doticaj sa tjelesnim tekuinama PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE 179
i prijenos SPI-a. Moe se napraviti tako da razreete muki kondom i napravite maramicu od njega. dijafragma Mala, zatitna gumica u obliku kupole koja prekriva grli maternice i ostatak pubine kosti. Dijafragma sprjeava trudnou tako da ne doputa ulazak sjemene tekuine u grli maternice, maternicu i jajovode. droga Kemijska supstanca koja utjee na sredinji ivani sustav, uzrokuje promjene u ponaanju i moguu ovisnost. ecstasy Ulino ime za psihoaktivnu supstancu MDMA i cijelu grupu povezanih supstanci, posebno ako je distribuirana u formi tabletice. ejakulacija Istjecanje sjemene tekuine iz penisa. embrio Naziv za oploeno jajace od drugog do 8 tjedna razvitka. epididimis Izduena struktura koja je privrena na svaki testis. To je mjesto gdje sperma sazrijeva prije ejakulacije. erekcija Ukruenje penisa. estrogen enski spolni hormoni koje proizvode jajnici. Fetus Ljudski zametak nakon 8 tjedana razvitka. Folikula Okrugla struktura u jajnicima, napravljena od nezrelog jajaca i okolnog sloja stanice. genitalne bradavice Bradavice uzrokovane HPV infekcijom (humani papiloma virus). 180 PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE
genitalni irevi Kraterske ranice na koi ili sluznici genitalnog podruja. Obino ih uzrokuju SPI kao to su herpes, sifilis i kankroid. genitalni herpes Neizljeiva spolno prenosiva infekcija koja pogaa mukarce i ene i moe uzrokovati bolne genitalne ireve. Genitalnim putem prenose se dvije vrste herpesa: Herpes simplex virus 1 i herpes simplex virus 2. glavi Vrh penisa. gonoreja Izljeiva spolno prenosiva infekcija koja pogaa mukarce i ene i moe dovesti do ozbiljnih komplikacija, ukljuujui neplodnost. grli maternice Donji dio maternice koji se prua u vaginalni kanal i doputa istjecanje menstrualne krvi iz maternice i prolaz sjemene tekuine u maternicu. Halucinogeni Kemijska tvar koja uzrokuje iluzije, halucinacije, obmane, paranoju i druge promjene raspoloenja i razmiljanja koja su zapaena u spontano pojavljujuim psihotinim stanjima. Hepatitis b Virusna infekcija koja se moe prenositi seksualnim putem, ali i izlaganjem inficiranoj krvi ili tjelesnim tekuinama. Moe dovesti do ozbiljnih bolesti jetre i njenog zatajenja. Hepatitis c Virusna infekcija koja se moe prenositi seksualnim putem, ali i izlaganjem inficiranoj krvi ili tjelesnim tekuinama. Moe dovesti do ozbiljnih bolesti jetre i njenog zatajenja. Heteroseksualna osoba Osoba koju primarno seksualno privlae osobe suprotnog spola. Himen Tanak nabor ili fleksibilna membrana koja djelomino prekriva otvor vagine kod nekih ena. PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE 181
Hitna kontracepcija Metoda koja se koristi za spreavanje trudnoe nakon nezatienog spolnog odnosa (kada kontracepcija zakae ili kada se dogodi spolni odnos bez zatite). Pilule za jutro poslije su najea metoda koritenja hitne kontracepcije. Sigurne su ako se slijede odgovarajue upute. Hiv (virus humane imunodeficijencije) Vrsta spolno prenosivog retrovirusa koji se moe prenositi i izlaganjem inficiranoj krvi ili tjelesnim tekuinama. Infekcija HIV-om uzrokuje sindrom steene imunodeficijencije (SIDA). Homoseksualna osoba Osoba koju primarno seksualno privlae osobe istog spola. Hormoni Specijalne kemikalije koje izluuju endokrine lijezde koje su odgovorne za odreene funkcije u tijelu. Hpv (humani papiloma virus) Virusna spolno prenosiva infekcija. Neke vrste HPV-a uzrokuju genitalne bradavice. Druge vrste HPV-a mogu dovesti do raka grlia maternice. implatanti Vrsta kontracepcije u kojoj se eni male, mekane plastine cjevice ugrauju ispod povrine koe. Polako isputaju hormone koji sprjeavaju da ena ostane trudna. imunitet Imuni sustav organizma, prua zatitu od bacila koji uzrokuju bolesti. incest Seksualni kontakt izmeu lanova obitelji ili blisko povezanih pojedinaca koji ugroava socio-kulturne ili vjerske norme ili zakone. intimnost Intimnost je sposobnost postizanja emocionalne bliskosti sa drugom osobom i prihvaanja bliskosti od druge osobe. Ukljuuje: dijeljenje, brigu, ljubav ili naklonost prema drugoj osobi, preuzimanje emocionalnog rizika, ranjivost. izluivanje Proces u kojem lijezde isputaju tvari u krv. 182 PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE
jajace enska spolna stanica. jajnici enske reproduktivne lijezde. U njima se razvijaju jajaca i proizvodi estrogen i progesteron. jajovodi Cijevi koje transportiraju ensko jajace iz jajnika u maternicu. Jajnici su mjesto gdje se dogaa oplodnja. Klamidija Izljeiva bakterijska spolno prenosiva infekcija koja pogaa mukarce i ene. esto nema nikakvih simptoma, posebno kod ena. Infekcija klamidijom moe dovesti do ozbiljnih komplikacija, ukljuujui neplodnost. Klitoris Maleni organ na gornjem djelu usmina koji je osjetljiv na stimulaciju. Kondom Fleksibilan omota (obino napravljen od tankog lateksa ili polyuretana) dizajniran za pokrivanje podruja penisa (muki kondom) ili vagine/vulve (enski kondom) tijekom spolnog odnosa kao mjera kontracepcije ili sredstvo za prevenciju SPI-a. Koica, prepucij Mekana koica koja prekriva glavi penisa. lubrikant Gel ili tekuina koja pomae da neto postane glatko i klizee. Maternica Udubljen, miini organ kod ena koji je mjesto menstruacije, implatancije i razvoja fetusa ako doe do oplodnje. Menopauza Razdoblje kada menstruacija prestane u zreloj dobi ene. Menstruacija Mjeseno isputanje krvi i sloja maternice. PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE 183
Menstrualni ciklus Period od prvog dana menstruacije, preko brojnih promjena koje se dogaaju u jajnicima i maternici, do prvog dana slijedee menstruacije. MsM Mukarci koji imaju spolne odnose s drugim mukarcima, ali koji sebe ne identificiraju kao homoseksualne. Mokrana cijev Kanal koji provodi mokrau od mjehura do mokranog otvora. Kod mukaraca, mokrana cijev je prolaz i za sjemenu tekuinu. Mokri snovi Izbacivanje sjemena iz mokrane cijevi tijekom spavanja. Monogamnost Kada imamo samo jednog/u seksualnog/u partnera/icu. Muki kondom Vrsta kontracepcije obino napravljena od tankog lateksa, dizajniran da prekrije penis tijekom analanog, vaginalnog ili oralnog seksa kao sredstvo za kontracepciju i za zatitu od HIV/AIDS-a. neplodnost Nesposobnost pojedinca da postigne trudnou nakon jedne godine nezatienih spolnih odnosa ili nesposobnost da se odri trudnoa do kraja. oplodnja Spajanje jajaca (enske spolne stanice) i spermija (muke spolne stanice). oportunistike infekcije Termin koji opisuje infekcije koje se vjerojatno ne bi pojavile kada osoba ne bi bila inficirana HIV-om (ili bolovala od bilo kojeg drugog stanja koje moe uzrokovati smanjenu otpornost prema bolestima). oralna kontracepcija (pilule) Uzimaju se svaki dan, sadre hormone koji sprjeavaju ovulaciju. oralno-analni seks Oralna stimulacija anusa ili rektuma. 184 PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE
oralno-genitalni seks Oralna stimulacija genitalija. Kunilingus je stimulacija vulve jezikom; felacio je stimulacija penisa ustima. orgazam Intenzivan osjeaj i vrhunac seksualnog doivljaja. Kod mukaraca je popraen kontrakcijama miia, koje obino rezultiraju ejakulacijom i uitkom. Kod ena je popraen nakupljanjem seksualnog uitka i rezultira nekontroliranim i ugodnim kontrakcijama miia vagine i/ili maternice. ovulacija Proces kada se zrelo jajace isputa iz jajnika i putuje prema jajovodima. penis Muki reproduktivni i spolni organ koji se sastoji od spuvastog tkiva. Tijekom seksualnog uzbuenja puni se krvlju, proces poznat kao erekcija. Kroz penis prolazi sjemena tekuina i mokraa. plodnost Sposobnost razmnoavanja, proizvodnje potomaka . pneumonija Infekcija plua. Mogu je uzrokovati razliiti bacili kako to su bakterije, virusi gljivice i praivotinje. Moe biti opasna po ivot ljudi koji su inficirani HIV-om. Oni koji nisu inficirani uglavnom se mogu boriti protiv bolesti. predigra Sve seksualne aktivnosti koje ljudi rade kako bi jedni druge seksualno uzbudili prije ili umjesto spolnog odnosa. pred menstrualni sindrom (pMs) Simptomi kao to su napetost, potitenost, naticanje i bol u grudima mogu se pojaviti nekoliko dana prije menstruacije i povui se kada menstruacija pone. prijenos Majka-na-dijete Prijenos HIV-a od majke na dijete tijekom trudnoe, poroda ili dojenja. progesteron Hormon koji je ukljuen u menstrualni ciklus i trudnou.
185
putenost Svjesnost vlastitog tijela i osjeaja prema njemu i prema tijelima drugih ljudi, posebno prema tijelu seksualnog partnera. Omoguava nam da se osjeamo dobro s izgledom i funkcijom svojeg tijela. Omoguava nam da uivamo u uitku koje nam tijelo moe pruiti. rak grlia maternice Uzrokuje ga infekcija odreenim vrstama HPV-a (humani papiloma virus). Ako se pretkancerogene promjene dijagnoziraju dovoljno rano, mogue ga je sprijeiti ili lijeiti. reprodukcija, razmnoavanje Sposobnost za razmoavanje. rod Drutveno odreene uloge i karakteristike mukaraca i ena koje su drutveno odreene. rodna jednakost Jednak status, prava i odgovornosti za mukarce i ene. rodna osjetljivost Postojanje svijesti o razlikama izmeu potreba, uloga, odgovornosti i ogranienja kod mukaraca i ena. rodne predrasude Donoenje odluka i poduzimanje radnji temeljenih na fiksnim idejama o rodu. rodne uloge Drutveno, kulturalno i tradicijski odreene ideje o tome kako bi se mukarci i ene trebali ponaati. Rodne uloge razlikuju se od kulture do kulture i mijenjaju kako se i drutvo mijenja. Zbog toga ih je mogue mijenjati. rodni identitet Shvaanje da li je netko mukarac ili ena. Veina djece odrede svoj rodni identitet do druge godine. Ponekad kod nekih osoba bioloki spol i rodni identitet nisu jednaki to se zove transrodnost. samozadovoljavanje Stimulacija vlastitih genitalija kako bi se postigao uitak. 186 PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE
sedativi Bilo koja tvar koja potiskuje, koi ili smanjuje neke aspekte aktivnosti sredinjeg ivanog sustava. seksualno napastovanje Bilo koja vrsta pridavanja neeljene seksualne panje, kao to su neeljeni/ neugodni seksualni komentari, fizike geste ili dodiri. seksualna orijentacija Erotina ili romantina privlanost za dijeljenjem seksualnog izraavanja sa pripadnicima suprotnog (heteroseksualnost), istog spola (homoseksualnost) ili oba spola (biseksualnost). seksualnost Cjelina koja ukljuuje : rodni identitet, doivljavanje vlastitog tijela, seksualna orijentacija, seksualno ponaanje, veze, intimnost, seksualno zdravlje i reprodukcija. Seksualnost je dio svaijeg ivota. Poinje roenjem i zavrava smru. sida (sindrom steene imunodeficijencije) Napredan stadij infekcije HIV-om (humano imunodeficijentni virus) u kojem je imunitet oslabljen. Osoba postaje podlona razliitim infekcijama (oprtunistike infekcije) i drugim stanjima kao to je rak. Dijagnoza se postavlja na temelju klinikih kriterija i /ili rezultata testiranja krvi. skrotum Kona vreica iza penisa koja pridrava testise. sifilis Izlijeiva spolno prenosiva infekcija koja pogaa mukarce i ene. Na poetku uzrokuje (ponekad viestruke) bolne ranice na podruju vagine, penisa, anusa, usmina. Te rane e same zacijeliti, ali nelijeenjem sifilisa moe doi do naprednog stanja koje moe otetiti srce i ivani sustav, te dovesti do smrti. silovanje Seksualna penetracija (vaginalna, analna, oralna) ili drugi prisiljeni seksualni kontakt jedne osobe prema drugoj upotrebom fizike sile, prijetnje ili prisile. sindrom Kombinacija znakova i simptoma koji pokazuju na odreenu bolest ili stanje. PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE 187
sjeme Gusta tekuina koja sadri mjeavinu izluevina iz lijezda i stanica sperme. Isputa se iz penisa tijekom ejakulacije. sluznica Vrsta tkiva koja prekriva povrine u utrobi, genitalnom traktu, oima itd. spermicidi Podmazivaka tvar koja moe unititi spermije. Ponekad se koristi zajedno s kondomima i dijafragmom kako bi se povealo podmazivanje ili efektivnost (za dijafragmu). spermiji Muke spolne stanice. spol Bioloko razlikovanje izmeu mukaraca i ena (spolni organi...). spolni identitet Razumijevanje i shvaanje vlastite seksualnosti, ukljuujui osjeaj da li smo muko ili ensko. Sastoji se od tri stvari koje zajedno utjeu na to kako osoba vidi samu sebe. To su rodni identitet, rodne uloge i seksualna orijentacija. spolni odnos, snoaj Jedno od najuobiajenih ponaanja meu ljudima. Spolni odnos je ponaanje koje moe proizvesti seksualni uitak koji esto akumulira orgazmom kod ena i mukaraca. Moe rezultirati trudnoom ili SPI-om. U programima za mlade, rasprava o spolnim odnosima esto je ograniena na spominjanje mukoenskih (vaginalnih) spolnih odnosa. Mladima su potrebne tone informacije o svim vrstama spolnih odnosa - vaginalnim, oralnim, analnim. spolno prenosive infekcije (spi) Infekcije koje se prenose od osobe do osobe spolnim putem, mada se neke vrste mogu prenijeti drugim nainima (preko igli za utrcavanje droge ili neki drugim nainima izlaganja krvi). Nazivaju se i spolno prenosive bolesti (SPB) spolno zdravlje Ponaanja i stavovi koji seksualne veze i odnose ine zdravima i ugodnima.
188
sredinji ivani sustav Sustav koji obuhvaa mozak i lenu modinu, zajedno sa ivanim zavrecima, a odgovoran je za promjenu raspoloenja i ponaanja koje je obino pod kontrolom volje. stidne ui Paraziti ili bube koje ive u stidnim dlakama u podruju genitalija. stigma Stigma vezana uz AIDS (ili jednostavnije AIDS stigma). Odnosi se na predrasude i direktnu diskriminaciju osoba za koje se smatra da imaju HIV/AIDS, te pojedinaca, grupa ili zajednica koje se s njima povezuju. svrab Zarazna kona bolest uzrokovana sitnim parazitom. testisi Reproduktivne lijezde; proizvode spermije i hormon testosteron (postoje dva testisa). testosteron Muki spolni hormon kojeg proizvode testisi. tolerancija Smanjenje reagiranja na upotrebu droge koje se pojavljuje zbog kontinuirane upotrebe tj. potrebne su poveane koliine doze kako bi se postigao uinak koji je prvotno bio postignut uzimanjem manje doze. transrodna osoba Termin kojim oznaavamo pojavu kada rodni identitet i/ili rodna prezentacija osobe nije u skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama. Koristi se kao sveobuhvatni termin za razliite naine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukiji od tradicionalno uvjetovanih uloga. transseksualna osoba Osoba koja je promjenila svoje fizike karakteristika kako bi potpuno bila slina spolu kojem osjea da pripada (uzimanje hormona i podvrgavanje operaciji promjene spola - uklanjanja ili rekonstrukcija penisa i sl.) transvestit Osoba koja se oblai i ponaa kao osoba suprotnog spola. PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE 189
trihomonas Ovaj parazit uzrokuje neobian i povean vaginalni iscjedak (mjehurii, blijedo zelene ili sive boje) neugodnog mirisa. Mukarci esto imaju iscjedak iz mokrane cijevi. Upala zdjelice Infekcija gornjeg genitalnog trakta. Moe pogoditi maternicu, jajovode, jajnike ili druge povezane strukture. Nelijeenje moe dovesti do neplodnosti, izvanmaternine trudnoe, kroninih bolova u zdjelici i drugih ozbiljnih komplikacija. Uzajamna masturbacija Kada partneri diraju svoje genitalije kada su zajedno ili kada u isto vrijeme jedan drugome diraju genitalije. vagina Kanal koji formira prolaz od maternice do izlaza iz enskog tijela. vaginalni iscjedak Mala koliina tekuine koja izlazi iz vagine. venerine bolesti Termin koji je opisivao SPI (posebno sifilis) sve do 1970. g. Izveden je iz imena rimske boice ljubavi, Venere i latinske rijei za udnju. vulva Vanjski dio enskih genitalija, ukljuujui usmine, klitoris i vaginalni otvor. Window period Period izmeu vremena kada se osoba inficira HIV-om i kada se rutinskim testiranjem mogu otkriti antitijela kao odgovor na infekciju. enski kondom Raspoloiv prekriva dizajniran da zatiti enu od trudnoe i SPI-a tako da prekriva grli maternice i vaginu.
190
8. literatUra
bolje sprijeiti nego lijeiti, Prevencija nasilja u adolescentskim vezama; CESI, 2004. games for adolescent reproductive Health; Path, 2002. gender or sex: Who cares? Skills-Building Resource Pack on Gender and Reproductive Health for Adolescents and Youth Workers; Maria de Bruyn, Nadine France, 2001. icebreakers; Youth Peer Education Electronic Resource Kompas, prirunik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava; Europski dom Slavonski Brod, 2004. nenasilje, prirunik za treninge iz nenasilne razrade konflikata za rad s odraslima; Centar za nenasilnu akciju Sarajevo, 2000. osnaivanje mladih i prevencija sukoba (Youth empowerment and conflict prevention); Stanislava Vidovi i Marija Radovanovi peer to peer: creating successful peer education programs; PPF/WHR Tools 03, International Planned Parenthood Federation September 2004. radionice o obiteljskom nasilju i enskim pravima; Udruga Zora, 2006. training of trainers manual; Youth Peer Education Toolkit www.aids.hr www.covermagazine.com www.cybermed.hr www.edusex.org www.medicina.hr www.pliva-zdravlje.ba
192

Prirucnik Za Vršnjačke Edukatore

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Vršnjačke Edukatore

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PHARE program Europske unije za Hrvatsku

MOJ IZBOR JE PREVENCIJA

ZORA, za nenasilje i ljudska prava, 2009.

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

2. zato radionica Kao nain rada?

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

NA KOJI NAIN UImO?

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

prednosti suradnikog uenja:

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

TEhNIKE RADA U gRUPAmA

POSTAVlJANJE OSNOVNIh PRAVIlA

opa pravila su najee:

bRZO mOZgANJE (engl. brainstorming) je dobar nain da se

RAD U mANJIm SKUPINAmA

JO NEKE TEhNIKE RADA:

ENERgIZERI (VJEbE ZA PODIZANJE ENERgIJE)

VJEbE ZA RAZbIJANJE lEDA

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

SUOAVANJE S PROblEmImA NA RADIONICI

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

Kultura primanja/davanja povratne informacije

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

pisanje vlastitih imena ili brojeva od 1- 10

ovo nije ue!

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

prelazak na drugu stranu

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

princ na bijelom konju

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

poWerpoint prezentacija nasilje u vezama vs. nasilje u obitelji

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

to saM naUio/naUila o seKsU

Ostali lanovi obitelji Prijatelji najnegativnija (hvale se, napuhavaju stvari)

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

kola & uitelji/ce

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

ali ima i dobrih emisija

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE

PRIRUNIK ZA VRNJAKE EDUKATORE/ICE