Professional Documents
Culture Documents
znaaj. U nizu radova obradio je konstrukciju i upotrebu razliitih instrumenata za merenje; dao komentar Euklidovih Elemenata i sopstvene Definicije (zasnovane na Euklidovim, a namenjene izvesnom Dionisijusu u cilju ''razumevanja ne samo Euklidove doktrine, ve i ostalih radova u domenu geometrije'' 2 ). Sauvano je i nekoliko dela o povrinama i zapreminama, od kojih je najpoznatija Metrika 3 . Pretpostavlja se da je ona bila namenjena studentima Tehnolokog instituta u Aleksandriji, gde je Heron predavao. Time se moe opravdati injenica da u Metrici postoje samo primeri, bez dokaza. Ipak, ostaje mogunost da je Heron svesno stavio akcenat na ''praktinu primenu, pre nego na teorijsku kompletnost'' 4 . U uvodu I knjige Metrike Heron je zabeleio da se ''geometrija rodila iz potrebe za merenjem i podelom zemlje (odakle i potie njen naziv), posle ega je proirenje na tri dimenzije postalo neophodno da bi se merila vrsta tela''.
Veliki znaaj pridaju mu mnogi kritiari, meu kojima i engleski autor i prevodilac Tomas Hit (Sir Thomas Heath, 1861-1940) i holandski matematiar Verden (Van der Waerden, 1903-1996) , obojica eksperti za istoriju matematike. 2 Iz posvete Dionisijusu, Definicije, Heron 3 Heronova studija Metrica sastoji se od tri knjige. U Prvoj, on se bavi povrinama pravilnih poligona iji je broj stranica od 3 do 12, cilindrima, prizmama, piramidama, sferama i td. Druga knjiga posveena je merenju zapremina razliitih trodimenzionalnih tela, a Trea podelom povrina i zapremina u datom odnosu. 4 A history of Greek Mathematics, T.Heath, str. 307
1
Formula za izraunavanje povrine nejednakostraninog trougla kojem su poznate duine sve tri stranice:
s ( s a )( s b)( s c )
poznata je pod imenom Heronova formula. U Metrici (knjiga I) Heron razmatra problem izraunavanja povrine trougla stranica poznatih duina i nudi dva metoda za reavanje problema: I metod: Ovaj metod je baziran na 12. i 13. stavu II knjige Elemenata : stav 12: U svakom tupouglom trouglu kvadrat na strani naspram tupog ugla je vei od zbira kvadrata na stranama koje obrazuju tup ugao za dvostruki pravougaonik obuhvaen jednom stranom tupog ugla(onom na ije produenje pada sputena normala) i rastojanjem te normale od temena tupog ugla. stav 13: U svakom otrouglom trouglu kvadrat na strani naspram otrog ugla je manji od zbira kvadrata na stranama koje obrazuju otar ugao za dvostruki pravougaonik obuhvaen jednom stranom otrog ugla(onom na koju je sputena normala) i rastojanjem te normale od temena otrog ugla. Vratimo se sada samom metodu: Neka su a,b i c stranice trougla ABC naspramne temenima A,B i C, respektivno. Za bilo koji ugao (uzmimo onaj kod temena C) vai : otar prav tup c 2 < a 2 +b 2
c2 = a2 + b2
c 2 > a 2 +b 2
Ugao kod C je
ako vai
Metod se zasniva na odreivanju, prvo segmenata na koje je bilo koja stranica podeljena normalom iz naspramnog temena, a zatim duinom normale. U sluaju trougla sa otrim uglom kod C (tupim uglom kod C, respektivno) vai:
c
b
c 2 = a 2 + b 2 2a CD CD = a + b
2
{(
) c } / 2a
2
ili
II metod : Neka je ABC dati trougao i neka je data svaka od stranica AB, BC, CA. U trougao upiimo krug sa centrom O i dodirne take sa stranicama AB, BC i CA obeleimo redom sa F, D i E. Konstruiimo dui AO, BO, CO, DO, EO i FO spajanjem odgovarajuih taaka.
5
Tada vai:
BCOD = 2BOC, CAOE = 2COA, ABOF = 2AOB gde oznaava povrinu trougla.
Slika 1
Sabiranjem sve tri jednakosti dobijamo : pOD= 2ABC , gde je p poluobim trougla.
Produimo stranicu CB do take H takve da vai jednakost BH=AF. Poto je: AE=AF, BF=BD i CE=CD, to je CH=p/2=s. Odatle sledi: CHOD= ABC Kvadriranjem poslednje jednakosti dobijamo CH 2 OD 2 (*) =(ABC) 2
Konstruiimo sada du OL takvu da vai COL=R i OL see BC u taki K i du BL takvu da CBL=R i OL i BL se seku u L. Konstruiimo i du CL. Poto su uglovi COL i CBL pravi, COBL je etvorougao upisan u krug (tetivni etvorougao), pa vai COB + CLB=2R. Ali vai i COB + AOF=2R (jer AO,BO i CO polove uglove oko O i uglovi COB, AOF su zajedno jednaki uglovima AOC, BOF, dok je zbir sva etiri ugla jednak 4R) Kao posledicu dobijamo: AOF= CLB Odatle sledi da su pravougli trouglovi AOF i CLB slini, pa vae sledei odnosi: BC:BL=AF:FO =BH:OD tj . BC:BH=BL:OD I trouglovi ODK i LBK su slini. Dakle: BL:OD=BK:KD tj . BC:BH=BK:KD Na osnovu prethodnog dobijamo: CH:HB=BD:DK Sledi da CH 2 : (CHHB)=(BDDC) : (CDDK) =(BDDC) : OD 2 , (*) jer je COK=R
i CHOD=CHHBBDDC ,
Pomou Heronove formule moe se dokazati Pitagorina teorema! W.Dunham 6 analizira originalni Heronov dokaz u svojoj knjizi Journey through Genius. Dokaz: Koristiemo standardne oznake: a,b,c za duine stranica p za poluobim trougla, i S za povrinu trougla . Heronova formula daje jednakost: S 2 =p(p-a)(p-b)(p-c) U pravouglom* trouglu sa hipotenuzom c, vai S=ab/2. Modifikujmo desnu stranu jednakosti koristei sledee:
p a = ( a + b + c) / 2 p b = ( a b + c) / 2 p c = ( a + b c) / 2
( a + b + c )( a + b + c )( a b + c )( a + b c ) = 2a 2 b 2 + 2a 2 c 2 + 2b 2 c 2 ( a 4 + b 4 + c 4 )
U pravouglom trouglu, ovaj izraz je ekvivalentan sledeem:
16 S 2 = 4a 2 b 2
Dakle, vai:
4a 2 b 2 = 2a 2 b 2 + 2a 2 c 2 + 2b 2 c 2 (a 4 + b 4 + c 4 )
Autor je poznat po isticanju neobine ravnotee izmeu istorije i tehnologije *posmatramo samo ovu vrstu trouglova jer dokazujemo Pitagorinu teoremu.
6
tj. Najzad:
(a
+ b 2 ) 2c 2 ( a 2 + b 2 ) + c 4 = 0
2
[( a
+ b2 c2
=0
Napomena: za etvorougao sa stranicama a, b, c, d upisan u krug, postoji generalizacija Heronove formule, koju je otkrio Brahmagupta 7 . U ovom sluaju, poluobim je definisan sa p=(a+b+c+d)/2 , pa vai formula
S 2 = ( p a )( p b )( p c )( p d )
Poto se svaki trougao moe upisati u krug, moemo zahtevati da jedna stranica etvorougla (recimo d) bude jednaka 0. Tada se prethodna formula svodi na Heronovu. Ipak, Heronova formula se danas dokazuje na mnogo jednostavniji nain. Moe se koristiti kosinusna teorema ili slinost trouglova, kao u dokazu koji sledi: Neka je dat trougao ABC sa stranicama: BC=a, CA=b i AB=c
Neka je h visina trougla sputena iz temena A na stranicu BC i A' podnoje te visine. Taka A' deli stranicu BC na dva dela. Deo BA' oznaimo sa x. Tada je A'C=a-x.
Posmatrajmo prvo trougao ABA' ! To je pravougli trougao ( h x ), pa primenom Pitagorine teoreme dobijamo za dokaz vanu jednakost: (1) Primenom Pitagorine teoreme na trougao AA'C, dobijamo drugu vanu jednakost: h 2 = b 2 (a x) 2 (2)
h2 = c2 x2
i reimo po x:
x= a2 b2 + c2 2a
2ac a 2 + b 2 c 2 h2 = 2a h2 =
2ac +a 2 b 2 + c 2 2a
1 2 2 b 2 ( a c) ( a + c) b 2 4a 2
)(
h2 =
( a + b + c )( b a + c )( a b + c )( a + b c )
4a 2
tj .
h=
1 2a
( a + b + c )( b a + c )( a b + c )( a + b c )
Znajui obrazac za izraunavanje povrine trougla kojem je poznata stranica i njoj odgovarajua visina ( P = 2 ah ), dobijamo:
1 ( a + b + c )( b a + c )( a b + c )( a + b c ) 4 a +b + c b a + c a b + c a +b c = 2 2 2 2 = = p ( p a ) ( p b) ( p c)
1 1 3
veoma blizu 26
.
1 1 3
Zapravo,ako pomnoimo 26 2
tako da je razlika izmeu ove dve vrednosti samo Ali, ako elimo razliku manju od (ili pre da uzmemo 26 2
1 1 3
1 3 6
.
1
Drugim reima, ako imamo broj A koji nije potput kvadrat, a a 2 je najblii potpuni kvadrat tako da je A= a 2 b, onda imamo
= 1
A 1 a + a 2
A
Heron, izgleda, nije koristio ovu formulu sa negativnim znakom, osim za broj
63
sledei nain:
Gore navedeno predstavlja obino pravilo za nalaenje druge i daljih aproksimacija iracionalnog broja. Meutim, iako Heron ovde pokazuje kako izraunati drugu aproksimaciju(korienjem formule (2)), izgleda da on sam nigde ne primenjuje ovaj metod. Pitanje kako je onda dobio aproksimacije tanije od prve (a one su naene u njegovim spisima) i dalje ostaje otvoreno! 8
Pokuajmo da, iz ovog primera, izvedemo Heronovu formulu za izraunavane kubnog korena.
Ako je
a 3 < A < ( a + 1) 3 ,
pretpostavimo da je A-a
( a + 1)d
= d1
( a + 1) 3 A = d 2
1 Najbolju pretpostavku da je a + (a + 1)d + ad traena formula dao je 1 2 25 ili d 2 , a 100+180 u imeniocu Wertheim. Zaista, 536 moe biti razlomka moe biti polazni broj A, a ne 425 ili a d 2 . Meutim, Wertheimova pretpostavka je zadovoljavajua jer moe biti izvedena jednostavnim razmatranjem. Ovo je na sledei nain pokazao G.Enestrm: Koristei istu notaciju, Enestrm dalje pretpostavlja da je x tana vrednost 3 3 3 A i da je ( x a ) = 1 i (a + 1 x) = 2 . Odavde sledi:
1 = x 3 3x 2 a + 3xa 2 a 3 i
3ax ( x a ) = x 3 a 3 1 = d 1 1
Slino, iz 2 = (a + 1 x) 3 dobijamo:
3(a + 1) x( a + 1 x ) = ( a + 1) 3 x 3 2 = d 2 2
Dakle:
d 2 2 3(a + 1) x (a + 1 x) (a + 1){1 ( x a )} a +1 a +1 = = = d 1 1 3ax ( x a ) a( x a) a( x a) a
ili
3
A =a+
A =a+
(a + 1)d1 ( a + 1) d1 + ad 2
Znaajan je broj Heronovih radova iz oblasti matematike i mehanike koji su do danas sauvani. Meutim, njegovo najpoznatije delo, Metrika, otkrivena je tek krajem XIX veka. Iako je Heronu osporavano autorstvo za neka od njegovih najpoznatijih radova i mada su neki kritiari smatrali da je on
prepisivao sadraje svojih knjiga pritom ne razumevajui materiju koju izlae,jedan od najpoznatijih meu njima, Tomas Hit, je istakao: Praktini znaaj Heronovih dela je toliko veliki, da uopte ne udi to to su najpopularnija meu njima bila ponovo izdavana uz ispravke i dodatke mnogo godina kasnije. Ovo je bilo neizbeno sa knjigama koje su, kao Euklidovi Elementi, bile vekovima u redovnoj upotrebi u grkom, vizantijskom, rimskom i arapskom obrazovanju. 10
10
Koriena literatura