Duhovni Trokut - Bog - Sotona - Čovjek

1
Nakladnik KREATIVA Zagreb e-mail: kreativa@kreativa.hr
BIBLIOTEK A SPASENJA www.spasenje.com.hr
Urednik Mr. Dragan Kalini Recenzent Mr. Ivan idara Lektura Ljerka Koren Korektura Branka Vukmani Tisak ISPIS, Zagreb
Mr. Dragan Kalini
DUHOVNI TROKUT
I NJEGOV SVRETA K
Drugo izdanje
KREATIVA Zagreb, 2009.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 705955 ISBN 978-953-55758-0-1
RIJE UNAPRIJED
Prije tridesetak godina putovao sam automobilom s trima osobama magistralom u blizini Slavonskog Broda. Padao je snijeg i temperatura je bila ispod nitice. Kretali smo se brzinom od 80 kilometara na sat. Pored ceste bio je drvored topola s razmakom od 11 metara izme u stabala. Iznenada je automobil naiao na zale eni dio kolnika, poeo se zanositi i mi smo bokom automobila iznenada krenuli ravno prema jednoj topoli. Pomislio sam da emo sigurno svi poginuti. Me utim, auto se prevrnuo preko krova i zaustavio se na kotaima u grabi pokraj ceste. Bio je oteen, ali nama nije nita nedostajalo i bili smo sretni zbog toga. to je tu udno? udno je to to auto nije udario u topolu jer je po svim zakonima fizike, kinematike i dinamike nemogue pri brzini od 80 kilometara na sat proi kroz drvored s razmakom stabala od 11 metara, a da auto ne udari barem u jedno stablo. Kada bismo to iznova pokuavali tisuu puta, sigurno se to vie ne bi niti jednom dogodilo. Tada sam bio nastavnik prometne tehnike u srednjoj koli za prometne tehniare i sudski vjetak za prometne nezgode. Dakle, imao sam i znanja i iskustva pri analizi prometnih nezgoda, ali ovaj sluaj nisam mogao objasniti. Naprotiv, bio sam siguran da je auto morao udariti u topolu, to vie jer smo se prema njoj kretali pravocrtno, i to bonim dijelom automobila. Prolo je vie od dvadeset godina, a da ja nikako nisam mogao objasniti taj doga aj. Neki prijatelji su mi govorili da me je neto sauvalo, ali to mi je bilo besmisleno jer nisam bio vjernik i nisam imao spoznaju o Bogu. Vjerovao sam samo u znanost. Dvadeset godina nakon tog doga aja postao sam vjernik na vrlo udan nain: Bog mi se osobno javio i uputio me na potrebu vjere. Pristupio sam ustrajnom prouavanju Boje ob-
DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK
jave u Bibliji i oduevljavao se novom spoznajom o jedinom i ivom Bogu koji je stvorio sve u svemiru i koji sve savreno odrava. Postao sam sljedbenik Isusa Krista i to sam potvrdio biblijskim krtenjem. Prolo je jo nekoliko godina dok nisam shvatio to se zapravo dogodilo kod Slavonskog Broda. Prouavajui Bibliju, shvatio sam da Bog sve vidi i sve zna, da svakom ovjeku vidi i prolost i budunost, i da Mu slui bezbroj an ela. Bog je sigurno vidio da u jednoga dana postati oduevljeni vjernik, da u drati predavanja iz Biblije, da u ak pisati knjige o Njemu i na kraju dobiti vjeni ivot. Pa kako bi Bog onda mogao dopustiti da prije toga poginem ne poznajui Njegovu objavu i budem izgubljen za vjenost? Pretpostavljam da je pozvao nekog an ela na Nebu i naredio mu: Prema Slavonskom Brodu se pribliava jedan uti auto koji e na ledu proklizati i udariti u topolu. Ti budi ondje, skreni putanju auta i provuci ga izme u topola, da nitko ne pogine.
UVOD U DUHOVNE TROKUTE
Svi znamo to je trokut. Postoje razliiti trokuti, ovisno o veliini kutova i stranicama. To su geometrijski likovi koji mogu biti nacrtani, a mogu se i napraviti od drveta ili plastike te tako dobivamo pomagalo za nastavu matematike. U naemu ivotu sve vrvi od trokuta: Boji trokut, koji se sastoji od Oca, Sina i Svetog Duha, a zajedno ine jedinstvenog ivoga Boga, Osobu; ljudski trokut, koji se sastoji od tijela, psihe i duha, a zajedno ine ivu duu; ljudski unutarnji trokut, koji je na relaciji jagrijeh Bog, bojno polje u nama samima, u uem, osobnom smislu; ljudski vanjski ili biblijski trokut, koji se sastoji od Boga, ovjeka i Sotone, a zajedno ine veliku borbu koja dolazi iz vanjskoga svijeta, borbu na ivot i smrt, odnosno trokut duhovne borbe irokih razmjera. Bog pri stvaranju nije zamislio da mi ljudi ivimo u trokutu s grijehom u sebi, ili u trokutu sa Sotonom i njegovim palim an elima demonima. Zamislio je da ivimo s Njim u raju u obliku geometrijskog kruga: samo On i mi. On u sreditu, a mi i an eli unutar kruga. Komunikacija bi bila obostrana i obje strane bi bile zadovoljne. On bi nam osigurao idealne uvjete za ivot, mi bismo Ga tovali, u svemu sluali i ivjeli u potpunom blagostanju, dakle bez ikakvih trokuta, i to vjeno. Ne bi bilo starenja tijela niti smrti, bolesti, trnja, komaraca, strljena, poara, poplava, tornada, cunamija, epidemija, terorizma, nasilja, potresa i rata. Svijet ne bi bio okrutan, a ivot neizvjestan. Ali pojavio se trei, Sotona, i pokvario rajski sklad. Iskoristivi njihovu sposobnost slobodnog izbora, zaveo je Evu i
Adama jer su pogreno izabrali. Sotona se time nametnuo veini ljudi kao gospodar, knez tame, te sve vie tlai ljude koji su samo bezvoljni promatrai jer nemaju snage sami se boriti. Budui da ne ivimo u raju, nae bie je ogrezlo u bezakonju. Zato imamo bezbroj problema u ivotu, esto stradavamo, patimo, doga aju se elementarne nepogode, na kraju umiremo, a nakon dvaju narataja nitko nas se vie ne sjea. Ako je tako, zar ivot ima smisla? Ako se na ivot zauvijek zavrava, onda smo ivjeli uzalud jer to e nam neto to se zavrava, to vie ne postoji i ne ponavlja se. To ne smijemo dopustiti: bilo bi beskonano glupo! Kako ipak ivjeti u tome trokutu i biti pobjednik, odnosno kako i nakon ovoga ovozemaljskog ivota opet ivjeti, i to vjeno? Odgovor je jednostavan: vratiti se Stvoritelju, ali potpuno, ne djelomice, pa e na kraju opet sve biti u redu, onako kako je na poetku zamislio Bog. Svi moramo umrijeti, ali vano je u kakvom duhovnom stanju emo umrijeti. Vano je umrijeti u Kristu, a onda e doi uskrsnue i opet e biti kao na poetku: samo mi kao an eli s ostalim an elima i Bog, sve kao na poetku, u ljubavi, i vie nema kraja, sve je idealno jer sve je po Bogu koji je savren i apsolutan.
Prvi dio: OVJEK
1. Materijalna stvarnost
Veina ljudi ivi iskljuivo u materijalnoj stvarnosti i postmodernom svijetu, bez strogih pravila ponaanja. Silnice kojima takva realnost privlai toliko su jake i privlane da ljudi upadaju u zaarani krug strasti, uivanja i materijalnog prestia ne bi li zadovoljili svoju tatinu. Po inerciji smo zaraeni, naueni od ljudi s kojima ivimo da su materijalne vrijednosti najvanije. Od malih nogu sudjelujemo u takvom nainu ivljenja i to nam je sasvim normalno. Razum su nadvladali osjeaji, moda i nametnute drutvene vrijednosti. Oko sebe vidimo posljedice poputanju osjetilnosti, strastima i komercijalnim utjecajima trgovakih korporacija. Ljudi su istodobno Boji i grjeni te vrlo esto pokazuju da su zvijeri koje ele drugima nanijeti neko zlo. Bog nam je dao potrebu za spolnou, a mi smo je zloporabili i izopaili. Dao nam je tk i hranu, a mi smo postali prodrljivi; dao nam je sposobnost govora, a mi laemo i psujemo; dao nam je gro e i ljive, a mi smo postali pijanice. Dao nam je da imamo kue, automobile i mobitele, a mi zbog svoje tatine elimo imati vie i bolje nego drugi pa zbog toga zapadamo u nepotene i nezakonite odnose. Zbog grijeha smo izopaili sve Boje darove i upali u zaarani krug uzroka i posljedica poputajui teku i strastima za materijalnim vrijednostima. Potenje postaje nepoeljno, ali Bog drukije misli: Lana je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. (Izreke 11,1) Ljudi su izgubljeni u brzom ritmu ivotnog tempa i elja koje ne mogu ispuniti pa postaju frustrirani. Okolina, odnosno drutvo, sve vie namee iskrivljene vrijednosti koje mi prihvaamo, uvjereni da se treba snalaziti u ivotu, i to na nemo-
10
ralan nain. Biti uspjean je imperativ, bez obzira na to to krimo zakon i pozitivne norme drutvenog ponaanja. Zbog svega toga smo me usobno otu eni i hladnog srca prema drugim ljudima. Postajemo sebini i zli, gledamo samo svoj interes istodobno zavidei uspjenijima od nas. Mnogi su frustrirani, depresivni, bezvoljni, emotivno prazni, apatini, zaokupljeni poslom i problemima u braku. U takvim okolnostima metea, interesa i zakona velikih brojki ne moemo nai sreu koju traimo samo za sebe te ivimo bez budunosti. Sve u prirodi ima nagon za hranom, piem i razmnoavanjem. ovjeku je Bog dao neto vie od nagona: dao mu je sposobnost uivanja. Tijekom povijesti ljudi su se toliko prepustili zadovoljenju nagona i strasti da su otklonili granice doputenog ponaanja koje je Bog propisao odmah nakon stvaranja. Time su generacijski uinili veliki otklon od onoga to je Bog dopustio, pa itav ivot provedu u grijehu. Materijalna stvarnost je tako silno ljepilo da ne elimo spoznaju o duhovnim vrijednostima, o normama Bojega zakona. Rezultat je katastrofalan. Pokraj nas prolaze ljudi izoblienog tijela i psihe. irom svijeta prisutan je dubok osjeaj nesigurnosti, strepnje i straha. Svijet propada u pornografsku kaljuu, pokvarenost i propast braka i obitelji. itelji velikih gradova boje se izlaziti nou da ne bi bili opljakani i ubijeni. Raste tjeskoba zbog nesigurne egzistencije i ivota uope. Odakle dolaze te grjene pobude? Odgovor nalazimo u Bibliji: ... jer iz nutrine, iz ljudskog srca, izlaze: zle misli, razne vrste bluda, kra e, umorstva, preljuba, lakomstva, opaine; lukavstvo, razuzdanost, zavist; psovka, oholost, bezumlje. Sva ta zla izlaze iznutra i oneiste ovjeka. (Marko 7,21-23) Milijuni ljudi su puni frustracija, nervoze, mrnje, ljubomore, srdbe, zavisti i neprijateljstva. Sve to uporno i stalno kuca na vrata naega srca i vodi u sukob s drugima i sa samim sobom. Vlastitom snagom nismo sposobni vladati svojim mentalnim otrovima i poremeenom naravi. Samo uz Isusovu pomo moemo stei mir i nadzor nad samim sobom. Samo Isusovom snagom moemo postati razumni i staviti svoje misli, rijei i djela pod vlast Boje volje. Ispravljaju se rune
PRVI DIO: OVJEK
11
navike i negativne karakterne crte pa osjeamo sreu zbog te promjene. Svojim oplemenjenim razumom izbjegavamo svaki grijeh i zato imamo manje problema, kunja i sukoba. Na temperament se smiruje, a srce biva ispunjeno mirom. Ljudi koji ive samo u materijalnoj stvarnosti podloni su grijehu. Ne ele nikakvu duhovnost, ne ele vladati svojim poudama i strastima i ne ele ugoditi Bogu. Savjest im je zamraena pa misle da je dobro ono to je zlo. U Rimljanima 8,7-8 pie: Zato je tenja tijela neprijateljstvo prema Bogu, jer se ne pokorava Bojem zakonu niti to moe. Oni koji su u tijelu ne mogu ugoditi Bogu. U grabeljivoj jurnjavi za tjelesnim uitcima i materijalnim blagom mnogi ive nemoralno i u velikom nemiru. O tome govori redak iz Izreka 15,16: Bolje je malo sa strahom Gospodinovim nego veliko blago i s njime nemir. U okruenju koje nam je svijet nametnuo, svi se zarazimo grijehom prilago ujui se sredini u kojoj ivimo te uivamo u kra i, preljubu, korupciji, bogatstvu, modi, karijeri, raskoi, vlasti, ugledu i drugim izokrenutim vrijednostima. Zbog svakidanjih problema ljudi se ne posveuju svojemu duhovnom razvoju i ne nalaze snage za duhovno i svako drugo izljeenje. Nita od onoga to je svjetovno (pouda, zavist, oholost zbog materijalnih vrijednosti) ne dolazi od Boga. Mi starimo, ivot nam prolazi. Bez ivota slinog Isusovom karakteru imamo psihikih problema koje bez Boga ne moemo izlijeiti, jer samo Bog moe doi do samog uzroka problema i iscijeliti nas. I kada ostvarimo materijalne vrijednosti (novi stan, automobil, novi mobitel, dobar posao), osjeamo da nam ipak neto nedostaje, neto to e obogatiti nae duhovno stanje. Kada nam je popravljeno duhovno stanje, popravlja se i tjelesno i psihiko stanje. Novac i materijalno bogatstvo moe dobiti prvorazrednu vanost i postati boanstvo, a auto i mobitel mogu postati idoli kojima emo se klanjati i ruiti norme kranskog ivota. Savjest postaje svladana, vjera blijedi i posustaje. Svakoga trenutka moramo pokoravati svoju volju Bojoj volji i traiti da On vlada naim grjenim eljama. U tome materijalnom krugu tre-
12
DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K
bamo voditi rauna o Bojim naelima danima u Bibliji. Apostol Pavao iznosi osnovno naelo koje treba upravljati naim cjelokupnim ivotom: Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo to drugo da inite, sve inite na slavu Boju! (1. Korinanima 10,31) To znai da se treba suzdravati od svakog nemorala, u svemu biti umjeren i ne povoditi se za svijetom koji je ogrezao u materijalizmu i bahatom stjecanju materijalnih vrijednosti. Naalost, danas ljudi vie potuju materijalne nego duhovne vrijednosti. Automobil sa svom opremom, dobar mobitel i raunalo postali su idoli na koje ovjek gubi vrijeme. U njemu se ra a ponos zbog ostvarenog, umjesto da se ponosi Gospodinom Isusom Kristom koji nas je stvorio i otkupio na kriu tako da zapravo vie nismo svoji. Jedemo opasne poslastice i pijemo gazirana pia koja nam upropatavaju tijela. Ili zar ne znate da je vae tijelo hram Duha Svetoga, koji stanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li da ne pripadate sami sebi jer ste kupljeni? Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom! (1. Korinanima 6,19.20) Prema tome, oprezno postupajmo prema svojemu tijelu, jer je Bog njegov gospodar. Neka nam duhovne vrijednosti budu glavne, a materijalne sporedne: ionako e sve proi i na Nebo neemo ponijeti nita osim svojega duhovnog stanja. Apostol Pavao nas ozbiljno upozorava: to tko sije, to e i eti; tko sije u svoje tijelo, iz tijela e eti propast, a tko sije u duh, iz duha e eti ivot vjeni. (Galaanima 6,8)
2. Duhovna stvarnost
Duhovna stvarnost je mnogo vanija od materijalne stvarnosti. Vanije je raditi na svojemu duhovnom stanju nego graditi materijalnu stvarnost oko sebe i stvarati vanjski dojam. Za duhovnu stvarnost najvanija je odluka o prioritetu duhovnosti u naemu ivotu i odluka da nas na tome putu vodi svemogua mo Stvoritelja svega na Zemlji i nebu, ivoga Boga. Na tome beskrajnom putu duhovnosti stvarnost egzistencije gledamo drukije i u nama se doga a duhovna evolucija. Mijenja
PRVI DIO: OVJEK
13
se percepcija: sebe i svijet oko sebe gledamo duhovnim oima, a o istini i tajnama ivota sluamo duhovnim uima. Dvije su vrste uiju i oiju: materijalne i duhovne. Materijalne ui i oi svima su poznate, razvidne i razumljive jer se nalaze na glavi, lijepo su oblikovane, u boji, ukraene vje ama i trepavicama. Materijalnim uima i oima ujemo i vidimo materijalnu stvarnost u svojemu okruenju i smatramo je realnou u trenutku percepcije. Iako smo ponajprije duhovna bia, gotovo svi ljudi na naemu planetu ive samo u materijalnoj stvarnosti. Rijetki pristupaju u duhovnu stvarnost i nalaze sreu. esto se poistovjeujemo sa svijetom smatrajui to normalnim jer gledamo svjetovnim oima. Ljudi koji na sve gledaju samo materijalnim oima duhovni su slijepci. Pokuamo li gledati biblijskim oima, vidjet emo strahotu grijeha koji vlada oko nas. Duhovno je superiorno nad materijalnim. Tako i na duh moe postati superioran nad tijelom pa onda percipiramo pogubnu stvarnost koja je prisutna u ovome materijalnom svijetu. A kakve su to duhovne ui i oi i kako ih imati? Nitko to ne moe objasniti, ali duhovne ui i oi postoje. Neki ljudi posjeduju duhovne ui i oi, ali ih nitko iz okoline ne vidi niti ih moe razumjeti. Duhovne ui i oi otvaraju se nakon dubokog duhovnog iskustva, kada Bog boravi u nama. Oni koji do u do toga, uju i vide Boju stvarnost, ali to ne mogu nikome objasniti, jer se ta stvarnost ne moe izraziti rijeima koje izlaze iz naih usta. Ti ljudi kao da promatraju svijet iz neke visine, iz ptije perspektive, i vide kakav zapravo jest spoznavajui zakon uzroka i posljedica i Boju nazonost u svemu to nas okruuje. Bog nam daje te duhovne ui i oi, ali samo kada smo zaista potpuno zagledani u Njega, kada imamo veliku vjeru i divna djela. ovjek je primorao elektrinu struju da mu svijetli, ali sm ne moe ostvariti svjetlo u dui i vidjeti duhovno svjetlo. Napreemo se, ali nam samo Bog otvara ui i oi kojima vidimo nebesku stvarnost. Kada nam ih Bog otvori, drukije gledamo i druge ljude, bolje ih razumijevamo. Drugi ljudi vide na nama promjene nabolje, ali mogu pomisliti i da nismo posve
14
normalni, ak i da smo ludi. Ali to je samo njihov problem, jer nas ne mogu razumjeti. Ljudi koji ive u grijehu ne mogu svojim umom shvatiti duhovnu istinu, zapravo niti ne ele nikakvo duhovno svjetlo. Mi, koji elimo istinu i duhovno svjetlo, moramo zaista i initi ono to od Boga ujemo da trebamo initi. U nas se useljava Boji Duh, postajemo duhovna osoba i vladamo svojim tijelom. Oni koji ive po tijelu tee za tjelesnim stvarima, dok oni koji ive po Duhu tee za onim to je duhovno. (Rimljanima 8,5) Vie ne ivimo onako kako ive drugi ljudi. U Poslanici Rimljanima 6,6 Pavao poziva vjernike da uz Boju pomo razapnu starog ovjeka da se uniti ovaj greni ovjek. Svaki ovjek se sastoji od tijela, psihe i duha. Sve tri cjeline Biblija naziva iva dua (Postanak 2,7). Tijelo i psihu dobijemo po roditeljima, a duh nam udahne Bog odmah po zaeu. Nita ne moe ivjeti bez Bojega Duha. Zadivljujue je kako je Bog tako savreno ukomponirao te tri dimenzije i uinio da smo svi razliiti. Sve to je Bog stvorio u svemiru posve je razliito i nema niega to je potpuno isto. To je zoran dokaz da Bog postoji i da samo vrhunska Inteligencija moe stvoriti sve razliito, sve unikate. Sve tri sastavnice trebaju biti skladne i me usobno se podravati. Ako jedna sastavnica oboli, i druge obolijevaju. Tijelo je fizike naravi, a psiha je naa psihika narav koja se sastoji od temperamenta, karaktera, emocija, savjesti, strahova, ljubavi i drugih psihikih sastavnica. ovjek posjeduje i duhovnu dimenziju koja je od Boga i inicijalna je iskra svega ivota u svemiru. Duhovna dimenzija u ovjeku jest boanska dimenzija. U trenutku zaea Bog udahnjuje svoj Duh kao besmrtnu dimenziju. Ta dimenzija je apsolutna i nepromjenjiva i ini stup egzistencije tijela i psihe. Nikada ne umire, osim ako je sm Bog ne usmrti. Kada ovjek umre, zapravo umre njegovo tijelo, a psiha nestane kao da je ishlapjela, ali kod Boga ostaje zapis o tijelu i psihi kao neki otisak. Duh koji je udahnut pri zaeu, nakon smrti ostaje kod Boga. Pri svojemu drugom dolasku Bog ga ponovno stavlja u fiziko tijelo i psihu koje smo imali prije smrti. Problem je u tome to to nije pravilo za
PRVI DIO: OVJEK
15
sve ljude. Cijela Biblija razotkriva tu odluujuu i temeljnu istinu. Isus je rekao da se spaavamo samo estokom borbom protiv grijeha: Samo najuporniji osvajaju kraljevstvo Boje. Svi oni koji ne prihvate kransku duhovnost i ne ive po Bojim zapovijedima, zauvijek e nestati i nikada ih vie nee biti. U doba postmodernizma i relativizma sve se moe kritizirati i nijekati. Sve istine i drutvene vrijednosti mogu se izokrenuti, a to stvara zbrku. U dananjem svijetu znanosti i raunalnih sustava mnogi nijeu postojanje Boga. Takve tvrdokorne nevjernike nazivamo ateistima. Za njih postoji samo materijalna stvarnost pa ne mogu razumjeti vjernike, ak ih omalovaavaju. Neki misle da je materijalna stvarnost primarna, a da duhovnost izvire iz materijalne stvarnosti. Oni malo meki rei e da postoji neka sila u svemiru, ali nisu sigurni da je to Bog. Kada ih upitamo to je Bog, odgovaraju da neega ima, ali ne znaju to je to i time su zadovoljni. Naalost, veina ljudi je ravnoduna prema vjenom ivotu. Vaniji im je ovaj zemaljski ivot u grijehu, koji traje osamdesetak godina, nego vjeni ivot bez grijeha, koji traje milijarde i milijarde godina i nikada mu nema kraja. To je najvei uas gluposti silnog mnotva ljudi i svjesno ili nesvjesno genocidno ponaanje prema samima sebi, jer ne ele sluati Boga. Ne ele priznati da imaju grjenu narav, ne ele ostaviti grjene navike i ive kao da nemaju razum koji bi to sve shvatio i odbacio, a prihvatio Isusa kao Gospodina i Spasitelja. Postoje razliite religije i sve imaju neki put koji vodi do nekog boga. U svemu tome najgore je to to oni koji vjeruju da postoji njihov Bog (ili da postoje njihovi bogovi), ive ravnoduni prema Bogu ne oslanjajui se na Njega i ne drei se Njegovih zakona i naela. Veina je uronila u more grijeha, zarobljena iluzijama, materijalizmom, nemoralom i iskrivljenim vrijednostima. Ljudi su ostali bez nade u neto bolje i u takvom stanju pribjegavaju mnogim materijalnim i duhovnim aktivnostima ne bi li barem malo popravili svoje stanje. U duhovnom podruju je kao u modi: netko voli crvenu boju, netko zelenu, netko crnu. Danas postoji mnotvo duhov-
16
nih i vjerskih aktivnosti i raznih nauka pa moemo neto izabrati kao da smo u hotelu gdje posluuju takozvani vedski stol s kojega moemo uzeti to hoemo i koliko hoemo, a moemo i ne uzeti nita. Doga a se da ne znamo to uzeti pa uzimamo od svega pomalo. Izaberemo neto od mentalnih aktivnosti (autogeni trening, regresoterapiju, jogu i meditaciju), neto od religijskog sadraja, a neto od ostalih nauka kao to su astrologija, psihoanaliza, evolucija, reinkarnacija. Takav vedski stol uporite je new agea, svjetskog pokreta iji sljedbenici ive religioznost na vlastiti subjektivan nain te iz samoposluivanja duhovnosti uzimaju samo ono to smatraju korisnim za ostvarenje osobnih materijalnih i prestinih ambicija u ovome ivotu. Mnogi ne uzmu nita od toga i misle da su u pravu jer ne mogu vjerovati u neto to ne vide te provedu ivot na isto fizikoj razini ivei po naelima poznate krilatice: u sebe, na sebe i pod sebe. Drugi uzmu neto i ostanu u tome popravivi malo svoje psihiko stanje, a samo vrlo rijetki idu dokraja u pronalaenju prave istine i ostaju u njoj. Najvei je problem u tome to su ljudi nezadovoljni, frustrirani, puni stresova, nervozni i tjeskobni pa traei neki lijek za svoje probleme, zavre u neemu to je djelomice dobro, ali je zapravo isprazno i ima poguban konani rezultat. Najgore je to to je ponuda na poetku dobra, ali kada vie ne sumnjamo, jer po inerciji mislimo da e i dalje biti tako dobra, opustimo se, a neastivi nam podmetne lani nauk da bi nas zaveo i odvratio od prave istine. To je kao da nam na poetku ponude au bistre vode. Kada je popijemo znajui da je pitka i bistra, do e Sotona. im postanemo neoprezni, ulije kap otrova. Pijui vodu, uvjereni da je i dalje dobra, otrujemo se. Sotonin najvaniji cilj je da nitko ne do e do prave istine, jer spasiti se moemo samo na jedan jedini nain: preko prave istine. Od svih strahova koji tlae nau duu, najvei je strah od smrti. Sva slava ovoga svijeta i sve bogatstvo koje posjedujemo postaju bezvrijedni kada umremo, jer u grob ne nosimo nita. Pitamo se zato uope ivimo i ima li ivot smisla i svrhu ako
PRVI DIO: OVJEK
17
nema nita dalje. vedski stol duhovnosti nudi mnoge odgovore. Mnogi nauci nude razliite odgovore da bi nas umirili u toj tjeskobi zbog straha od smrti. Prihvativi neki nauk, ljudi dobiju prihvatljiv odgovor da dua ne umire, i ive kao to su ivjeli: s manje tjeskobe, u grijehu, smatrajui da je to u redu. Ali nije tako! Ne moe biti vie istina, moe biti samo jedna istina. Istina mora sadrati Boga kao Stvoritelja, Otkupitelja i Spasitelja. I nije istina da moemo ivjeti kako hoemo, u grijehu, a imati pravo na vjeni ivot. Zbog te zablude milijuni ljudi e zavriti u vjenoj smrti.
3. Duhovna kua znanje, vjera i duhovnost

Svi imamo kuu i znamo da se ona sastoji od temelja, zidova i krova. Najosjetljiviji dio kue je krov. Oluja ga moe otetiti te ga nakon svake oluje treba pregledati i popraviti. Kada gradimo kuu, predstoji nam vrlo dug i naporan put dok ne do emo do krova koji e sprijeiti da nam nevrijeme upropatava zidove. Kada napokon pokrijemo kuu, slijedi ukraavanje izvana i iznutra te opremanje interijera. Ukraavanje kue lienjem, slikama, tepisima, cvijeem i pokustvom predoava nau duhovnu zrelost i duhovno iskustvo koje dobivamo nakon estoke borbe sa svim dijelovima svoje grjene naravi. Za sve te faze izgradnje nae duhovne kue potrebno je neko vrijeme, a izgradnja traje sve dok smo ivi. Tako je i s duhovnom kuom. Put do njezine izgradnje nije brz ni jednostavan. To je hod po uzanoj i krivudavoj stazi koja vodi uzbrdo, do duhovnog svjetla. Samo jedna staza vodi do pravoga duhovnog svjetla, a ono vodi ovjeka u spasenje od pogubnog zakona uzroka i posljedica, u vjeni ivot u kojemu vie nema smrti. Svi putovi koji ne idu prema Isusu Kristu, vode u vjenu smrt. Zbog toga prvo treba spoznati pravu istinu, jer samo jedna istina moe biti pravo znanje i istina, a zatim tu istinu od srca prihvatiti i vjerovati u nju te doivjeti promjenu i preobraaj od starog materijalnog u novog duhovnog ovjeka. Znanje o istini je prvi korak na tome putu i temelj je duhovne kue.
18
Drugi korak je iskrena vjera da je sve ono to pie u Bibliji prava istina koja ini zidove duhovne kue, a trei korak je nae stvarno ponaanje i praktian kranski ivot po uzoru na naega Gospodina Isusa Krista. Nekom ovjeku, koji je bio ateist i intenzivno se bavio transcendentalnom meditacijom, udesno se obratio Bog. esto je razmiljao o ivotu, o tome tko ga je stvorio, zbog ega se rodio i to e biti kada umre. Od sveg srca elio je spoznati istinu. Znao je da postoji samo jedna istina, ali koja je prava, to nije znao. Bog mu se osobno obratio jer je razumio njegovu tenju za pravom istinom. Jednoga dana, dok je nakon dugotrajne meditacije leao na krevetu, a mozak mu bio bistar kao kristal, poeo je razmiljati o tome da ipak postoji pravi Bog koji je sve stvorio i koji svime upravlja. Osjeao je i potrebu za ljubavlju, a ne samo bistrinu u glavi. Iznenada je u svojoj psihi uo snaan glas, poput grmljavine snanog baritona, kako mu govori: Uzmi kri i polako otkljuavaj bravu! Bio je silno uplaen od tih rijei koje su dole niotkud. Smisao rijei bio mu je potpuno nejasan te je ustao, uzeo olovku i papir i zapisao ono to je uo da ne bi zaboravio. Prva pomisao mu do e da bi trebao kupiti kri. Otiao je na Kamenita vrata i kupio povei metalni kri. Vratio se u stan i objesio ga na zid spavae sobe. Gledao je kri i spontano se prvi put u ivotu prekriio. Tijelo mu se streslo kao da je dodirnuo elektrini vod. I sm se udio da se kao okorjeli ateist prekriio. Nema sumnje, u tome trenutku je shvatio da postoji Bog koji je stvorio sve to je na nebu i na Zemlji i da teorije o nastanku svijeta evolucijom nisu prava istina. Sve je to doivio kao potres u svojemu biu. I tako se u njegovu ivotu zaela vjera. Poeo je svakodnevno prouavati Bibliju i sve vie je postajao obraenik prema pravom kranstvu. Prihvatio je biblijskog Boga za svojega Uitelja i Vo u. Svojim ivotom krenuo je u drugom duhovnom smjeru. Trenutak obraenja je veliki unutarnji duhovni doga aj, promjena uma u odnosu prema trajnim vrijednostima istine i pravde. Obraenje moe biti faza ili trenutak, ali to je samo poetak u vjerskom ivotu. To je
PRVI DIO: OVJEK
19
prvo pravo krtenje odrasle i svjesne osobe, poetak vjerskog i duhovnog razvoja, a dalje treba proi dugotrajan proces duhovnog sazrijevanja i proienja, koji traje dok ivimo. Mnogi se obrate kada imaju velikih ivotnih problema, kada im je teko, ali on se preobratio zbog tenje za istinom i duhovne gladi za ljubavi i dobrotom. im se upitao zato ivi i postoji li Bog, odmah je Bog naao nain da mu se obrati. Poslije je u Bibliji naao objanjenje o tome to se zapravo dogodilo. Trait ete me i nai me, jer ete me traiti svim srcem svojim. (Jeremija 29,13) Otkada je upoznao istinu, kao da je progledao i postao ivotno ispunjen. Bog je postao nain njegova ivljenja i opazio je da se karakterno mijenja. Isus mu je postao radost i punina. Najvanije mu je bilo to to je nadiao problem smrti jer je postojao Isus koji je u ljudskom obliju umro i zatim uskrsnuo, to je i nama obeao. Bio je sve uvjereniji da prouava pravu duhovnost i sve gladniji Boje nazonosti u sebi. to je vie itao i napredovao u biblijskom nauku, shvaao je da je sve to pie u Bibliji istina, a da gotovo sve to pie u drugim knjigama duhovne naravi proizlazi iz lanih nauavanja. Kao da mu je Bog govorio. Na kranstvo je poeo gledati sasvim drukije pa su svi drugi duhovni nauci pali u vodu. Umjesto da gleda u sebe, poeo je gledati u Isusa. Shvatio je da nema evolucije niti inkarnacije, nego da je Bog sve stvorio za est dana, da imamo samo jedan ivot i da ga trebamo iskoristiti za dragovoljno prihvaanje Bojih naela ivljenja te da onda slijedi ili nagrada ili kazna, vjeni ivot ili vjena smrt. Do potpunog razumijevanja poruke nije doao brzo. Trebalo mu je nekoliko godina prouavanja Biblije da bi stekao osnovna biblijska znanja i polako poeo shvaati znaenje Boje poruke: uzmi kri i polako otkljuavaj bravu. Uzmi kri znai: prihvati pravi nauk i Isusa kao Spasitelja i ivi po Njegovim zakonima i naelima opisanima u Bibliji. Polako otkljuavaj bravu znai da treba uveavati vjeru i duhovno rasti cijeloga ivota, karakterno napredovati i molitvom polako otkljuavati bravu. Brava je vjera koja mora postati snana i odnosi se na sve aspekte ivota. Brava spasenja je vjera da je Isus zbog nas
20
grjenika dragovoljno dao svoj ivot i ponovno ga uzeo uskrsnuo da bi nam pokazao kako e i nas uskrsnuti. Bez iskrene vjere u Isusovu rtvu i uskrsnue nema otkljuavanja vrata koja vode u vjeni ivot. Brava se otkljuava kljuem. Ako se ne otkljua, vrata ostaju zatvorena i ostajemo zarobljeni. Shvatio je da nema taj klju kojim e otvoriti bravu i da mu je potrebna pomo nekoga tko ima mnogo veu snagu. Klju za otkljuavanje brave jest Isus Krist koji ima veliku snagu da otkljua bravu nae vjere i uvede nas u drugu duhovnu stvarnost ivota. Kada Mu prepustimo da nas vodi i inimo sve to od nas trai, Isus nas vodi kroz ovozemaljski ivot i pomae nam jaati vjeru i duhovno napredovati. Samo s Isusom moemo izgraditi svoju duhovnu kuu. Kada nam otkljua bravu na ulaznim vratima nae duhovne kue, Isus nam zapravo otvara vrata vjenog ivota. Nagrada je beskonano velika, vea od svih materijalnih blaga na ovome svijetu: vjeni ivot u kojemu nema smrti, u kojemu vlada pravda i nema grijeha i neprijatelja, u kojemu je prisutna samo ljubav, a ivi se kreativno i razdragano. Bez Isusove pomoi ne moemo uskrsnuti.
a) Znanje
Znanje je vrlo vano: osloba a, ali ne spaava. Moemo izvrsno poznavati filozofiju ivota i sve glavne istine opisane u Bibliji, ali nema nam spasenja samo po znanju. Znanje moe biti bogatstvo, posjedovanje, moe imati neto u sebi. Ono je kao temelj kue: ako je temelj slab, i kua e biti nesigurna. Znanje o istinama koje se nalaze u Svetom pismu najvanije je znanje koje moemo stei u ivotu. Sveto pismo ili Biblija jedna je od najstarijih knjiga. Njezin sadraj je ostao nepromijenjen. Prevedena je na vie od 2500 jezika i svake godine se tiskaju novi milijuni primjeraka. To je knjiga nad knjigama, najvea literarna uspjenica. Biblija je knjiga u kojoj Bog otkriva sebe i daje nam zapovijedi i naela o tome kako trebamo ivjeti da bi bilo najbolje za nas. Biblija nam daje upute kako se trebamo ponaati u ljubavi, braku, prema bli-
PRVI DIO: OVJEK
21
njima, na poslu, prema psihikom i fizikom zdravlju. Mnogi koji su je itali, izjavit e da im je Biblija svojim savjetima promijenila ivot nabolje i, to je najvanije, uspostavila kvalitetan odnos s Bogom. itanje Biblije najvanija je duhovna disciplina za duhovni razvoj. Kranski Bog nije lik iz mate. On je stvarnost i aktivno je ukljuen u na ivot. On, osobni Bog ljubavi, objavio se ljudima na najbolji nain koji ljudi mogu podnijeti, a da ne izgore od tolike sile kao ovjek u liku Isusa Krista. To je uinio da bi ostvario prisnu zajednicu s nama, da On bude u nama i mi u Njemu. Biblija nas poziva da se klonimo zla i inimo dobro, ali ne sami, ve u zajednici s Bogom: On i ja. Veina ljudi, naalost, nikada nije proitala nita iz Biblije pa su ostali duhovno nepismeni. Mnogi koji su je i itali, rei e da je Biblija zbirka bajki te da vjeruju samo u ono to vide svojim oima i u ono to se znanstveno moe dokazati. Kakva je to tragedija ljudskoga roda! Ljudi bi eljeli imati nepogrjeiv materijalni dokaz da je Biblija istinita, ali suvremena znanost ne moe dokazati postojanje Boga niti moe stvoriti ivot. Ogranienost nae spoznaje ne moe dokazati i razumjeti beskonanost i apsolutnost, osnovne Boje osobine. Kada bismo imali neprijeporne znanstvene dokaze te jasno vidjeli Boga i dodirnuli Ga, ne bi nam trebala vjera. Bog nam ne eli dokazivati svoje postojanje kroz materijalnu stvarnost, nego nam unutarnjim duhovnim svjedoenjem preko Svetoga Duha govori to je istina. Potrebno je samo biti neutralan prema istini, ne sugerirati svojom voljom to jest, a to nije istina pa e Bog ui u nau duu preko nae savjesti, a mi emo spontano sve vie vjerovati da je istina sve ono to je napisano u Bibliji. Boje postojanje ni u emu ne smeta znanstvenom radu. Ako je prihvatimo kao istinu, Biblija postaje potpora mnogim znanstvenim disciplinama. Znanstvenici pak mogu potkrijepiti biblijske istine i mnogo toga dokazati na slavu Boju. Dokazana je gotovo sva povijest opisana u Bibliji. Tonost tih dokaza zapanjuje arheologe i povjesniare. Svatko tko istrai mnotvo biblijskih tvrdnji, mora ustvrditi da je Biblija istinita knjiga.
22
Skeptici e rei da su Bibliju pisali obini ljudi i pritom izmiljali. Problem je u tome to je oni sami ne itaju, jer kada bi je prouavali, vidjeli bi da ljudi ne bi mogli napisati toliko mudrosti. Ne ele prihvatiti injenicu da je to u cijelosti Boja knjiga i da nita u njoj nisu napisali ljudi po svojoj mudrosti. Ljudi su je napisali, ali potpuno nadahnuti Bogom koji je govorio preko njih. Od Boga nadahnuta knjiga znai da ju je preko ljudi pisao sm Bog. U 2. Petrovoj 1,20.21 jasno pie: Prije svega ovo znajte: nijedno proroanstvo sadrano u Pismu nije stvar samovoljnog tumaenja, jer nikad neko proroanstvo nije dolo od ljudskog htijenja, nego su ljudi govorili od Boga, potaknuti od Duha Svetoga. Bez obzira na to to svaki pisac ima svoj stil pisanja, me usobno nisu proturjeni, to je za dananje pojmove pravo udo. A udo i jest, jer je razumnom ovjeku jasno da je govorio samo jedan Bog. Svi ti pisci su ivjeli u razdoblju duem od 1600 godina, bili su pripadnici razliitih drutvenih slojeva i svi su govorili o istoj istini. itajui Bibliju, vidimo da je od poetka do kraja dosljedna u svojoj poruci. Govorei o Psalmima, Isus je rekao o nadahnuu: Ta David, potaknut od Duha Svetoga, veli... (Marko 12,36) Apostol Pavao tvrdi: Svako je pismo od Boga nadahnuto. (2. Timoteju 3,16) U Starom zavjetu Bog govori proroku Jeremiji: Evo, u usta tvoja stavljam rijei svoje. (Jeremija 1,9) Oko tri tisue puta u Bibliji nalazimo rijei: Gospodin ree. Najdojmljivije istine napisane u Bibliji su proroanstva, Boji peat kojim On potvr uje istinitost Biblije. ovjeku nije dano da moe predvidjeti budunost, a Biblija prorie dogaaje tisuama godina unaprijed. Ona je predvidjela sva velika svjetska carstva, njihov nastanak, rast, slavu, propast i uzroke propasti. To je najbolje objanjeno u Knjizi proroka Daniela i u Otkrivenju. Razuman ovjek koji eli znati pravu istinu moe nakon prouavanja Biblije zakljuiti da Bog zaista postoji. To dokazuje i biblijska povijest jer se prouava i u koli kroz predmet povijest, a nisu u me usobnoj proturjenosti. Dokazuju to i arheoloka iskapanja koja nepogrjeivo potvr uju sve ono to
PRVI DIO: OVJEK
23
pie u Bibliji. To dokazuju i sva proroanstva, jer samo je Bog mogao do pojedinosti predvidjeti budue doga aje. Kada promatramo sve biljne i ivotinjske vrste kako su razliite, kako niti dva lista nisu jednaka, a kamoli dva ovjeka moramo zakljuiti da je to sve stvorio beskonani um, Bog. Iz takve spoznaje lako se grade zidovi vjere: da je istina i ono to ne vidimo, a napisano je u Bibliji. U svojoj tisugodinjoj povijesti Biblija nije pretrpjela nikakve promjene osim samim prevo enjem na razliite jezike, to je normalno. Kada neto prevodimo, primjerice s engleskog jezika, neku reenicu ne moemo doslovno prevesti na hrvatski, ve je moramo prepriati da bi bila razumljiva. U Evan elju po Mateju 5,18 Isus kae: Jer, zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrica slova iz Zakona sigurno nee nestati, a da se sve ne ostvari. ... a Pismo se ne moe unititi. (Ivan 10,35) Biblija se sastoji od Starog i Novog zavjeta. Stari zavjet je temelj triju religija: kranstva, judaizma i islama. itajui Novi zavjet, vidimo da Isus u cijelosti prihvaa Stari zavjet. Preko svojih apostola koje je nadahnuo, Isus u Novom zavjetu govori sve ono to je govorio dok je boravio u ljudskom tijelu. Budui da je Isus bio Bog, Novi zavjet je pridodan Starom zavjetu i tako je nastala Biblija. Poznavanje onoga to pie u Bibliji daje mudrost ovjeku i, slikovito reeno, moe simbolizirati temelj kue. Poznavanje prave istine koja spaava i vodi u vjeni ivot temelj je napravljen na stijeni ili na vrstom tlu. Kua koja nema temelj napravljen na vrstom tlu, nagne se i propadne, jer nije stabilna. Ako duhovnu kuu gradimo na pogrenom nauku, gradimo je uzalud i ona se na kraju ivota raspline i nestane u nitavilu.
b) Vjera
Vjera je mnogo vie od znanja, ali ni ona ne vodi sigurno u spasenje. Na naoj duhovnoj kui vjera simbolizira zidove. Bez vjere nije mogue ugoditi Bogu (Hebrejima 11,6). Vjera moe biti mala, osrednja, velika i vrlo velika, kao to i zidovi
24
mogu biti stabilni i jaki, ali i tanki i nesigurni. Moemo imati znanje i vjeru u Boga, ali ako tu vjeru ne primjenjujemo u svakodnevnom ivotu, opet nita. Ako kua nema krova, ubrzo e propasti i uruiti se. Bez dobrih djela milosr a i ljubavi prema blinjima vjera je uzaludna jer nije dostatna za spasenje. U svijetu je mnogo nepismenih ljudi koji ne znaju ni pisati ni itati. To nije dobro, ali je mnogo opasnija vjerska nepismenost: nepoznavanje pravoga Boga i ivot u grijehu. ovjek koji nije stekao vjeru u Boga uzalud se i rodio i uzalud ivi, uzalud jede i pije i uiva jer e to sve proi i vie nee biti niega. Ono to zavrava nema nikakvu vrijednost jednostavno zato to vie ne postoji. Roditelji koji u svoju djecu ne usade vjeru, uzalud su ih imali jer e bez vjere sve nestati u nitavilu. Veina ljudi vjeruje samo u ono to vidi i opravdavaju se time da nisu vidjeli Boga. Isus ne misli tako: Blago onima koji e vjerovati, a da nisu vidjeli! (Ivan 20,29) Isusu je najvanije da vjerujemo u Njega da je Bog i u sve ono to je rekao. Tada vjera osloba a protok Boje snage i mudrosti i Bog nas uvodi u stvarnost koja nadilazi ljudska shvaanja o ivotu. Vjera mora biti bez ikakve sumnje. Moramo ivjeti u potpunoj poslunosti Bojim zakonima i naelima. Onda smo Boji miljenici ve u ovome prolaznom ivotu jer smo svoje postojanje stavili u Njegove ruke. Moramo znati da je vjera Boji dar i esto Ga moliti da nam je uveava. Kada prouavamo nekoliko knjiga na poetku Biblije (od Izlaska do Joue), zapazit emo da je Izraelcima od izlaska iz egipatskog ropstva do Obeane zemlje Kanaana trebalo etrdeset godina. Prva zapreka bio im je egipatski faraon koji se koristio cjelokupnom moi svoje drave da bi sprijeio odlazak Izraelaca iz Egipta. Nakon odlaska iz Egipta preko Crvenog mora mukotrpno su ivjeli u pustinji etrdeset godina jer nisu bili posluni Bogu. Nakon etrdeset godina lutanja po pustinji poumirali su svi oni koji su bili neposluni Bogu. Stasao je novi narataj koji je postao posluan Bogu i On im je dopustio da konano u u u Obeanu zemlju. Pod Jouinim vodstvom Bog je proveo sve Izraelce preko zaustavljene rijeke Jordan
PRVI DIO: OVJEK
25
tako da nitko nije niti obuu smoio. Zatim su morali ratovati s divovima, ruiti zidine utvr enih gradova, pobijediti trideset jednog kralja i tek nakon velikih muka zaposjesti Obeanu zemlju. Stalno su bili posluni Bogu i izvravali sve to je od njih traio. Ni mi ne moemo doi u kraljevstvo nebesko odmah, bez truda, odricanja, padova, poraza, malodunosti, borbe i, to je najvanije, bez obilne Boje pomoi. Kada vjerom prihvatimo Isusa za svojega Spasitelja, to je kao da smo tek krenuli iz ropstva grijeha, kao da smo tek na poetku. Treba nam puno vremena da se borimo s grijesima koji su se vrsto ukorijenili u mnogobrojnim crtama naega karaktera. Moramo se suoiti s duhovnom pustinjom u svojoj nutrini, prijei mnoge Jordane i svladati mnoge utvrde grijeha u svojoj naravi, usmrtiti divove grjenih pobuda i strasti. Ti Jordani, utvrde i divovi su u naemu tijelu i u naoj psihi: predrasude, mrnja, oholost, zavist, arogancija, srdba, nevjera, neopratanje, uvredljivost, ogovaranje i sve ono to Bogu nije drago. Sve je to u pustinji naega bia koje vapi za ispunjenjem Bojeg sadraja ljubavi, suuti, pratanja, mira i tjelesnog i psihikog zdravlja. Cijeloga ivota vjerom i molitvom otkljuavamo bravu na vratima svojega srca, a ona vode u spasenje, u vjeni ivot. U svojim osjeajima i ponaanjima cijeloga ivota otkrivamo duhovne zapreke koje trebamo svladavati sura ujui s Bogom, ak i vie puta iznova. Kada se najmanje nadamo, otkrijemo, primjerice, zavist i iznenadimo se da je tako silnog intenziteta. Znanac je kupio dobar auto ili jahtu, a mi shvatimo da smo mu silno zavidni. A vjernici smo mnogo godina. To znai da taj grijeh jo nismo s Isusom pribili na kri. Mnogima se ne d spoznati u sebi tu grjenu emociju pa kupuju jo bolji auto ili jahtu diui kredite koje ne mogu vratiti te sve dublje zapadaju u duhovnu bijedu. Time zakljuavaju bravu prema nebeskom Ocu i ostaju u duhovnoj pustinji. Trebali su biti zadovoljni onim to posjeduju, uivati u tome i moliti Boga da iz njih izbrie tu negativnu duhovnu utvrdu i zapreku. Moemo i ostarjeti kao vjernici, a u sebi otkriti da nekome ne moemo neto oprostiti. I to je veliki div u nama. Zajedno s Bogom trebamo ga svladati i oistiti svoje srce. To se odnosi
26
i na oholost, mrnju i srdbu. Ta, ali i mnoga druga negativna stanja nae psihe i tijela mogu se pojaviti kada se tome najmanje nadamo. Do pobjede nad samima sobom esto nam treba mnogo molitve i hrvanja s divovima runih osobina i navika u sebi. Molitve trebaju biti rezultat vjere da e nam Bog zaista pomoi i da e nas oistiti, ali potrebna je i naa strpljivost, jer kada bi Bog odmah ispunjavao sve elje, svi ljudi bi bili vjernici ali iz interesa. Prava je samo ona vjera koja izvire iz nae ljubavi prema Bogu i izlazi iz naega srca. Odluujua je i poslunost Bogu, onakva kakvu su pokazali Joua i Izraelci kada su osvajali Obeanu zemlju. Trebamo se do potankosti drati svega to nam Bog zapovjeda i tek tada e nam On ispuniti molbe za duhovnim iscjeljenjem. Za poslunost Bogu i vjeru u Njega trebamo se moliti: Gospodine Boe, elim Ti biti posluan. Boe, daj mi veliku vjeru. Te molitve moemo uputiti Bogu kada god poelimo i koliko god puta elimo. Kada imamo veliku vjeru u Boga, nita nam nije nemogue. Vjerom moemo lijeiti sebe i druge ljude i otklanjati sve zdravstvene tegobe. Kada bi nam vjera bila potpuna, mogli bismo hoditi po vodi. Vrlo je malo ljudi s tako velikom vjerom, bez imalo sumnje u srcu. to je naa vjera vea, to nam i Bog vie usliava nae molitve, pa makar to bila i uda. Bilo je takvih ljudi u povijesti. Neki od njih su proglaeni svecima jer su bili vatreni vjernici i inili su uda. Danas je manje tih uda vjere jer mediji, eljni senzacija, sve pokvare, a Bog to ne eli. Vjera mora biti profinjena, samozatajna i iskljuivo u funkciji spaavanja ljudi od grijeha i iskrene poslunosti Bogu iz ljubavi. Dubokom vjerom moemo poboljati sve mogue aspekte svakodnevnog ivljenja. Ako vjerujemo u ljubav, bit e nam ljubav; vjerujemo li da smo zdravi, bit emo zdravi; ako vjerujemo da emo dobiti posao, dobit emo ga; vjerujemo li da emo dobiti dobru suprugu, dobit emo je; ako vjerujemo da smo dobri u ljubavi, bit emo takvi. I sve tako, ali samo kada zaista i sigurno vjerujemo da e nam Bog to dati. Koliko vjerujemo da e nas Bog ozdraviti, toliko e nas i ozdraviti. Ako vjerujemo da e nas potpuno ozdraviti, potpuno e nas i
PRVI DIO: OVJEK
27
ozdraviti. Vjera sa sumnjom ili povrna vjera ne moe nita moe nas odvesti u razoaranje. Neki ljudi ne mogu biti vjernici zbog slabosti svoje elje za vjerom i jer ne ele promjenu u svojemu ivotu. Kada se prvi put susretnu sa ivotnim problemom, s prvom zaprekom, mnogi vie ne ele biti vjerni Bogu i ostaju u duhovnoj pustinji. elja za vjerom mora biti jaka, kao to je jaka elja za hranom kada smo gladni. Treba eljeti govoriti o Isusu, eljeti psihiko i tjelesno iscjeljenje, promjenu naravi, bolje odnose s okolinom. Prava vjera je kada eznemo za sve veim duhovnim darovima i traimo ih od Boga: eznite za veim darovima! (1. Korinanima 12,31) Isus nam tvrdi: Traite duhovne darove, a ostalo e vam se nadodati. Trebamo stalno traiti i eznuti za to vie darova, ne ostati tamo gdje jesmo, odano eljeti veliku vjeru: Vrue eznite za duhovnim darovima... (1. Korinanima 14,1) bez obzira na napor i probleme. Kada osjetimo da nas tlae neiste sile, moramo biti hrabri i traiti od Boga da u nama rui utvrde grijeha i divove loih crta nae naravi, da nas isti, i to sve do kraja ovozemaljskog ivota. Naa vjera se mora stalno obnavljati kao to se priroda obnavlja svakoga proljea. Svakodnevno trebamo obnavljati djetinju vjeru, moliti i nikada ne klonuti, odnosno stalno moramo otkljuavati bravu vjenoga ivota.
c) Duhovnost
Duhovnost je najvia instancija. Predoava vrlo jaku vjeru, vrst odnos s Bogom i dobra djela koja izviru iz vjere i ljubavi prema Bogu i ljudima, krov nae duhovne kue. Moemo rei da je duhovnost profinjena vjera, potpuna predanost Bogu, a predoava primjenu vjere u svakodnevnom ivljenju. Duhovnost je druenje s Bogom na svim naim putovima i u svim prilikama. Svi su oni koje vodi Boji Duh sinovi Boji. (Rimljanima 8,14) Ako smo duhovni, nae tijelo je mrtvo grijehu i ve se nalazimo u raju, jer raj nije samo mjesto, nego ponajprije stanje nae due ujedinjene s Bojom voljom. Naa dua ne moe biti ista ako nije sjedinjena s Bogom. Samo iz
28
Boga izvire prava ljubav i istoa i On nas je spreman duhovno istiti, ali samo uz uvjet da to sami traimo kroz molitvu. Moemo fiziki biti na najljepem mjestu na svijetu, uivati u ljepoti morskog i pjeanog ala na nekom otoku Tajlanda, Polinezije ili Indonezije, ali ako nam dua nije oiena Bojom silom, svojim grjenim ponaanjem pokvarit emo taj prirodni raj. Neemo biti sretni bez Boga i otii emo nezadovoljni. U zajednici s Bogom i u svojemu malom i skromnom stanu bit emo kao u raju, sretni i u skromnosti, jer sretni smo samo kada u dui osjeamo sreu. Obuzeti smo radou, blagou, skromnou i milosr em. ivimo sretni bez obzira na negativne okolnosti koje nas povremeno snalaze u ivotu. Duhovan ovjek potpuno otvara svoje srce Bogu i postaje slian svojemu Gospodinu Isusu Kristu. Naa stara narav je time pokopana u Isusu Kristu i postali smo novi ljudi koji neprestano trae koga bi usreili. Kao kod spojenih posuda: to vie usreujemo druge, to vie grijeha usmrujemo u sebi. Duhovan ovjek nikada ni o kome ne pria i ne razmilja negativno, nikoga ne ogovara, ve nalazi samo ono to je boansko u nekoj osobi. ovjek utemeljen u vjeri zna da ga Bog uva i da ga iscjeljuje od svih bolesti tijela i psihe. Nestaju svi iracionalni strahovi i ivimo spokojno u miru koji nadilazi sav razum. To je zato jer smo postali duhovna osoba i u cijelosti dopustili Svetom Duhu da gospodari naim tijelom i naom psihom. Bez snage Svetog Duha ne moemo biti duhovni i ivjeti odvojeno od grijeha. Duhovna osoba se ne boji smrti jer zna da je spaena i da e je Isus uskrisiti. Duhovan ovjek jasno vidi Isusa na kriu kako pati i umire u najgorim mukama. Vidi Ga i u Svetinji nad svetinjama kako u slavi Bojoj sudi ivima i mrtvima i sprema se ponovno doi na na planet i preuzeti one koji su se odazvali. Duhovan ovjek ne gleda u druge ljude niti se zagleda u sebe, ve duhovnim oima gleda samo u Isusa i ponaa se onako kako se Isus ponaao dok je boravio na Zemlji. Duhovan ovjek zna da moe stradati i on i njegovi blinji i ne posre u vjeri zbog gubitaka, jer je siguran da e Bog sve izvesti na dobro. Potpuno vjeruje da svemogui Bog ima snagu
PRVI DIO: OVJEK
29
za svaki njegov problem. Danomice blista i osjea se lagano kao da lebdi. Suprotstavlja se ovome svijetu i ne doputa da ga svijet svojim izokrenutim vrijednostima i gleditima zarobi u mreu grijeha. Bog nam je dao Deset zapovijedi kojih se moramo drati. To je temelj kranske duhovnosti. Za pravu duhovnost trebamo ostvariti i neka naela koja nam je Isus zorno predoio svojim ivotom dok je kao ovjek i Bog hodio po naoj Zemlji. Najvanija naela Isusovog ivota bila su: poniznost prema Bogu i ljudima te oprost, ali iz ljubavi prema blinjima i uz molitvu za njih. Kada Bog po naoj volji gospodari nama, najvaniji rezultat naega ponaanja, uz dranje svih Bojih zapovijedi, mora biti poniznost i pratanje. Tek iz potpune poniznosti prema Bogu izviru prave dubinske molitve. Ponizni trebamo biti i pred ljudima, kao da smo posljednji i posve nevani, a drugima davati prednost i ast. Svaka i najmanja oholost nas odvaja od Boga. Nijedan duhovni dar od Boga ne smije nas uzoholiti da se pravimo vani. Ne smijemo ni drugima dopustiti da nas uzdiu i hvale jer to nas moe duhovno iskvariti. Blinjima trebamo pomagati kao da smo njihove sluge i slukinje ne traei nita zauzvrat. Oprostiti blinjima moe biti teak proces jer nas vrlo jake emocije mogu potpuno duhovno blokirati i onemoati da ita poduzmemo. Svaka uvreda nam moe nanijeti rane na srcu koje nam mogu oduzeti psihiku i duhovnu snagu i blokirati nam odnos prema nekoj osobi, ali i prema Bogu. Od tih rana se ne moemo oporaviti ako nismo oprostili. Trebamo se pokuati izdignuti iznad toga duhovnog gliba i odozgo promotriti problem. S visine emo uoiti razloge zato nam je netko uinio nepravdu, razumjet emo tu osobu, aliti je i vidjeti razloge zato je takva. Moramo se ustrajno moliti Bogu da nam d ljubavi i otkloni iz nas tu negativnu emociju. Kada molimo Boga za ljubav, u svojoj nutrini moemo osjetiti borbu ljubavi s mrnjom. Ljubav e pobijediti jer je jaa i jer je od Boga. Duhovnost najbolje oitujemo u obitelji i na poslu. Ako moemo biti dobri krani u domu i na poslu, moemo i na bilo
30
kojemu drugom mjestu. Kada se ponizimo i svima pratamo, Sveti Duh kroz nas djeluje preobraavajuom silom i potpuno proima na ivot. Duh pratanja i poniznosti u nama glavna je osobina duhovnosti odozdo, koja ide ususret duhovnosti odozgo pa se onda kae da smo mi u Kristu i Krist je u nama; a onda sve to inimo na slavu Boju inimo. Duhovna smo osoba kada priznamo da smo slabi, ali da s Bogom moemo biti jaki: Jer kada god sam slab, onda sam jak. (2. Korinanima 12,10) Kada smo u svakodnevnim situacijama ponizni te svima od srca pratamo i molimo se za one koji nam nanose neko zlo, moemo rei da je naa duhovnost vrlo velika i da pozitivno duhovno djelujemo na druge ljude. Ako samo na trenutak nekome ne oprostimo zbog nepravde koju smo pretrpjeli, duhovno smo posrnuli i od Boga trebamo urno traiti ljubav jer ljubav zaboravlja i prata zlo. (1. Korinanima 13,5) Poniznost, ljubav i oprost trebaju biti stalno stanje naega bia i znak da smo duhovni divovi bez obzira na to to o nama mislili ljudi koji imaju izokrenute vrijednosti. To ne znai da trebamo dopustiti da ljudi pokvareno zlorabljuju te nae duhovne vrijednosti za svoju osobnu korist. Zato nam je Bog i dao razum da pravilno odluujemo o svojim postupcima. Nai najvei problemi su nevidljive naravi, to to smo iznutra neisti. Kako se osloboditi tjelesnih pouda i strasti, srdbe, bijesa, nervoze, psihoze, lai, negativnih misli i mrnje? To sami zaista ne moemo, ali ima Netko tko to moe. Bog je prije 2000 godina udesno, preko djevice Marije, siao na na planet u liku Isusa Krista i na kriu umro ljudskom smru u najveim mukama. Prihvaanjem te rtve otvaramo prostor Bogu da djeluje na nas i da nam pomogne. U Ivanu 7,63 Isus jednostavno objanjava kako se postie duhovnost: Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. Kada mislimo na Isusa, redovito prouavamo Bibliju i praktino ivimo po Isusovim rijeima, svi se ti problemi automatski smanjuju, a u nama prevladava mir, ljubav i duhovnost. Kada ivimo i radimo u zajednici s Gospodinom Isusom Kristom, ivi-
PRVI DIO: OVJEK
31
mo duhovno. To se najbolje oituje kroz djela milosr a i pomaganje blinjima. Na sve treba gledati duhovnim oima, onako kako Bog gleda. Bog nema negativnih emocija, osim to mrzi grijeh, a takvi budimo i mi. Otklonimo sve blokade duhovnog razvoja: nepotivanje Bojih zapovijedi, ogorenost, umiljenost, mlakost u vjeri, urovanje s lanim naucima i spiritistikim praksama. Najvanije je uspostaviti duhovni krug ljubavi. Oganj ljubavi izvire od Boga i prenosi se na nas, a mi tu ljubav irimo na svoje blinje. Ako je Isus bio ponizan, budimo i mi ponizni; ako je Isus potpuno otvorio srce Bogu Ocu, otvorimo i mi svoje srce Bogu; ako je Isus poznavao Boga Oca, upoznajmo i mi dobro Isusa po kojemu je sve stvoreno i koji nas je otkupio na kriu. Stalno hodimo s Isusom: i kada je sve u redu i kada imamo problema i kada smo razoarani. to vie, to bolje. Za duhovno proienje potrebno je dugotrajno prouavanje Biblije i svakodnevna molitva. Kada nam je srce isto, u nama prebiva Sveti Duh i onda smo duhovni, ali ne po sebi, ve po Svetom Duhu. Tako smo zauzdali oluju grijeha pa smo zatieni od grijeha kao patka koja je masnim perjem zatiena od vode. Onda po svijetu hodimo kao da smo zaljubljeni. Naa duhovnost oituje se kroz radost u zjenici oka zbog sjedinjenosti s Bogom. Ljudi oko nas lako je otkrivaju kao to lako otkrivaju da je netko zaljubljen. to je najtee u duhovnom ivotu? Najtee se ponaati i odnositi prema drugima onako kako elimo da se i drugi prema nama ponaaju i odnose. Duhovan ovjek omoguuje drugima ono to sami ele postii: mir, ljubav, napredak, ast, potovanje, osjeaj sigurnosti. Takvo duhovno stanje moemo postii tek nakon puno vjebi u zajednici sa svojim Uiteljem Isusom Kristom. to je najvanije u ivotu? Najvanije je prihvatiti Isusa Krista kao svojega Spasitelja. Duhovan ovjek je u potpunosti preputen utjecaju Svetoga Duha i niega se ne boji, jer zna da je Bog tu, da e ga uvati na svim putovima. Bog govori preko njegove savjesti. Takav ovjek propovjeda drugima, jer dopu-
32
ta Bogu da govori kroz njega. Izravno i jednostavno komunicira s Bogom o Bojim tajnama. Njegove molitve imaju velik utjecaj jer su sjedinjene s Bogom. Takav ovjek stalno ima blag osmijeh na licu jer neprestano osjea ljubav i sreu u Bojem okrilju. Svi ga udno gledaju. Njegov mozak je bistar kao kristal, a u srcu stalno osjea ljubav prema svima jer i njemu je Bog dao ljubav. Nema nikakvih predrasuda prema ljudima, ne izgovara rune rijei, blag je, ne kritizira, ve samo govori o pravdi i ispravnim putovima slavei Isusovo ime. Stalna je opasnost da iznenada puhne jak vjetar i s nae duhovne kue odnese par crjepova pa u nju padne kia, odnosno grijeh koji nam moe unititi zidove vjere. Moemo naglo duhovno pasti, ali se s Isusom brzo i podignuti, popraviti krov duhovne kue i opet biti duhovni.
4. Rodovi grijeha i duhovni rodovi

Bog je stvorio ovjeka da bude i materijalan i duhovan. Duhovan ovjek mrzi svaki grijeh koji kalja materijalno tijelo. Boja volja je da ivimo bez grijeha i On za to trai duhovne dragovoljce. Uzrok svih naih problema najee je duboko u nama jer su svi ljudi beziznimno podloni grijehu. Grijeh je uro en svakome od nas. Poevi od Adama i Eve, mnogostruko se umnoio do dananjih dana i poiva u svakome od nas. A ne radi li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu to na te vreba... (Postanak 4,7) Svakoga trenutka u nama se moe pojaviti kunja i pokrenuti nau bujnu matu i tjelesne strasti te nas navesti da zgrijeimo. Sve patnje u svijetu su posljedice grijeha. Kako moemo objasniti grijeh? Rije grijeh, kako je uporabljena u Novom zavjetu, potjee od grke rijei koja doslovno znai promaiti cilj, odnosno raditi neto nepravilno i tetno. Mnotvo grijeha inimo nesvjesno, ali neke i sasvim svjesno. Grijeh je kao divovska hobotnica koja nas obujmi svojim ljepljivim kracima. ivot u grijehu je poput boravka u dubokom tunelu i na obzorju vidimo samo jedan svijetli krug, a sve drugo nam je u mraku. Kada bismo izili iz tunela, vidokrug bi bio irok i sve
PRVI DIO: OVJEK
33
bismo drukije uoavali. Grijeh je i kada hotimice krimo Zakon (1. Ivanova 3,4). Dakle, to je namjerno i svjesno uinjen prekraj, odnosno promaeno je ono to je pozitivno, to nije po Bojoj volji. Tko je sve sagrijeio? ... Jer su svi sagrijeili i lieni su Boje slave... (Rimljanima 3,23) Znai, svi ljudi u itavoj povijesti poinjali su grijehe. Posljedica grijeha je duhovna smrt koja nastaje kada se odvojimo od Boga. Ako nita ne poduzmemo da bismo se duhovno spojili s Bogom i ne grijeili vie, nakon fizike smrti za nas sve nestaje jer samo duhovna veza s Bogom oivljava: ... jer je plaa grijeha smrt, a milosni dar Boji jest ivot vjeni u Kristu Isusu, Gospodinu naemu. (Rimljanima 6,23) Svi ljudi su zaraeni grijehom koji im zamrauje um i odvaja ih od Boga. Apostol Pavao zorno opisuje tu stvarnost: Ovo sada velim i zaklinjem u Gospodinu da vie ne provodite ivot kako ga provode i pogani, u ispraznosti svoga miljenja, zamraeni u svom razumu, otu eni od Bojeg ivota zbog neznanja koje u njima vlada i zbog okorjelosti njihova srca; oni su se, izgubivi svaki udoredni osjeaj, predali rasputenosti da sa svom pohlepom ine neistou svake vrste. (Efeanima 4,17-19) Isus je rekao da iz srca izlaze zle misli, kra e, umorstva, preljubi, lakomstva, lukavosti i sve drugo (Marko 7,21.22). ivimo na planetu na kojemu su se iskvarili i ljudi i priroda, to prate teke posljedice. To je zato to veina ljudi, poevi od Eve i Adama, stalno donosi sebine, tetne i pogrene odluke. Ljudska narav je postala vrlo zla i izaziva ratove, robovanje, izrabljivanje, terorizam, nasilje, hedonizam. Grijeh nas zavodi i ne doputa da do emo do istine. Posljedice nepotivanja Bojih zapovijedi i naela ponaanja i ivota oituju se ne samo u moralnoj sferi, ve i u poremeaju klime, okolia i stanju biljnog i ivotinjskog svijeta. Ljudi su bolesni fiziki i psihiki, a bolesna je i priroda. Samo jedemo, pijemo, ogovaramo, svaamo se, bludniimo, kockamo, vozimo prebrzo i sebino otimamo drugima prostor, varamo, laemo, mrzimo, gomilamo bogatstva na nepoten nain, zaduujemo se bez pokria... A kada nas sna e zlo, kada snosimo posljedice takvoga ponaa-
34
nja, onda optuujemo Boga da nije pravedan i pitamo se zato doputa da stradamo. Bog bi mogao sprijeiti nae ponaanje i posljedice, ali to ne ini jer bi time pogazio nau slobodnu volju i otklonio mogunost stvaranja vrhunske zajednice izmeu sebe i ljudi. Moemo se upitati zato je Bog dopustio grijeh ili zato nas nije programirao da ne inimo zlo. Bog je dopustio sve kunje, jer nije elio slijepu poslunost. On eli da Mu dragovoljno budemo vjerni. Sebini smo i htjeli bismo stei veliku slavu vjenog ivota bez napora. Borba je velika, jer grijeh hrani sm sebe, a posljedica je sve vee odvajanje od Boga. Zato je osobito vano ne initi nikakav grijeh. Ako smo samovoljni i kroz ivot idemo samo po svojemu naho enju, bit emo bez Boje pomoi, a rezultat e biti esto injenje grijeha: ... samovolja je kao zloin s idolima. (1. Samuelova 15,23) Grijeh je ponajprije ne vjerovati u Boga, odnosno u Isusa (Ivan 16,9). Evin i Adamov grijeh je prekinuo zajednicu s Bogom, a time se pokvarila i njihova narav. Ljudi se ra aju u grijehu, usmjereni su na sebe i ponaaju se kao da nema Boga. Robovi su grijeha i bez Boje pomoi ne mogu se osloboditi ropstva. Mehanizam grijeha razvidan je u redcima: Prema tome, kao to po jednom ovjeku u e grijeh u svijet a po grijehu smrt, tako smrt prije e na sve ljude... Dakle, kao to je prekrajem jednoga osu enje dolo na sve ljude, tako izvrenjem zapovijedi od jednoga dolazi na sve ljude opravdanje koje se sastoji u ivotu. (Rimljanima 5,12.18) Na svakih dvadesetak stranica Biblije nalazimo da se Bog gnua nad grijehom preljuba. itava Biblija odzvanja: Bjeite od bludnosti. (1. Korinanima 6,18) Grijeh je ak i pogledati enu s poudom (Matej 5,28). Svaki dananji mukarac moe biti zbunjen tom Isusovom porukom. Kako ne pogledati s poudom ene kada neprestano etaju ispred nas odjevene tako da se gotovo sve vidi, kao da su gole i poruuju: uzmi me. Pa to je onda initi mukarcima, kako ne gledati kada imamo oi za gledanje? U redu, moda gledanje nije grijeh ako se ne javi elja. Ali kako u biti siguran da se nije javila i elja? Neto
PRVI DIO: OVJEK
35
je sasvim sigurno: ako due gledamo u neku enu u oskudnoj odjei, elja e se svakako javiti! To se zorno vidi na Davidovu primjeru kada je ugledao obnaenu enu. Umjesto da skrene pogled, on je gledao i gledao. Pojavila se elja, a zatim i odluka da posjeduje tu enu. Rezultat toga grijeha bio je straan. Tako i mi, da ne bismo zgrijeili kao David, enu koja nam do e u vidno polje moemo pogledati samo vrlo kratko, dok traje naa percepcija. Znanstveno je dokazano da percepcija pri opasnosti u prometu od trenutka pojave nekog objekta, primjerice pjeaka na cesti, pa do trenutka kada ponemo koiti, iznosi jednu sekundu, a naziva se psihika sekunda. Neka to bude pravilo i u tim situacijama: enu moemo i moramo pogledati, ali neka to gledanje traje samo dok je percipiramo, oko jedne sekunde, a onda skrenimo pogled bez umiljaja da se u nama nee pojaviti elja. To to Biblija najee upozorava na grijeh preljuba govori da je to i najpogubniji grijeh. Mnogi kraljevi i generali su gubili poloaje zbog tenje tijela za bludnou, a danas je u svijetu to sasvim normalna, ak i poeljna pojava, jer vrijednosti ivljenja su posve izokrenute. Rezultati su katastrofalni: u razvijenim zemljama rastavi se gotovo svaki drugi brak, a i oni koji su u braku, teko se podnose. Sve je to zbog tenje tijela za uivanjem i psihe za samostalnim odluivanjem. Suprunici ne ele podnositi jedno drugo, stvara se sve vea nesnoljivost, nestaje ljubavi i brak se raspada. Bog zna da je seksualnost lijepa i da je za nas rizino ako joj se prepustimo bez nadzora. Zato nas tako uestalo i opominje preko svoje Knjige, Biblije, da volimo i elimo samo svoju enu i da izbjegavamo svaki povod koji bi nas mogao odvesti u grijeh. Oholost je tako er neoprostiv grijeh pred Bogom. Gotovo svi podsvjesno ili svjesno teimo za isticanjem i elimo biti bolji od drugih. Volimo biti priznati u drutvu, drago nam je da nas ljudi gledaju s divljenjem. Ohol ovjek je umiljen da je iznad drugih ljudi, prezire ih, a u konanici umisli da je i iznad Boga. Smatra da je svatko kriv za svoje probleme. Oholost je strana duhovna bolest i treba je dugotrajno i uporno lijeiti. Bogu se gadi oholost. Oholi ljudi teko mogu vjerovati
36
u Boga. Oni imaju smrtonosan problem i potrebno im je veliko preobraenje: itanje Biblije i molitva u svakoj prigodi, a razumom moraju stalno analizirati svoje reakcije prema drugim ljudima. Pristupe li tako toj velikoj borbi protiv samih sebe, rezultat nee izostati. Sila Svetog Duha moe posve preobraziti oholog ovjeka tako da on postane potpuno nova linost, nesebian, ljubazan i suosjeajan pa ga znanci teko mogu prepoznati. U ovim redcima nalazimo objanjenje o tome to se u nama zbiva: Naprotiv, svakoga napastuje njegova vlastita pouda. Ona ga izvlai i mami. Zatim pouda, poto zane, ra a grijeh, a grijeh, kad je gotov, ra a smrt. (Jakov 1,14.15) Smrt koja se spominje vjena je smrt, jer Bogu u Njegovu kraljevstvu ne trebaju osobe koje su sklone grijehu. Apostol Pavao je napisao: Ja, naime, znam da nikakvo dobro ne stanuje u meni, to jest u mom tijelu. Zaista, htjeti dobro jest u mojoj moi, ali nije initi ga. (Rimljanima 7,18). Evo odgovora na pitanje odakle dolaze grjene pobude: Ono to izlazi iz ovjeka, to oneisti ovjeka, jer iz nutrine, iz ljudskog srca, izlaze: zle misli, razne vrste bluda, kra e, umorstva, preljuba, lakomstva, opaine; lukavstvo, razuzdanost, zavist; psovka, oholost, bezumlje. Sva ta zla izlaze iznutra i oneiste ovjeka. (Marko 7,21-23) ivei u okruenju koje nam je svijet nametnuo, svi se oneiujemo grijehom i prilago ujemo sredini. Pouda tijela, pouda oiju, zavist, oholost i tatina zbog materijalnih vrijednosti ne dolaze od Boga. Starimo, ivot nam prolazi. Bez ivota slinog Isusovom karakteru u konanici zauvijek zavravamo ivot. Bog je Bog ljubavi, ali i Bog ljutnje, srdbe prema grijehu. Bog ima plan na kraju unititi grijeh, a time i ljude koji ostanu u grijehu. Kada gledamo ljude oko sebe i vidimo da gotovo svi imaju zle misli, ini se da se nitko nee spasiti. Na mnogim mjestima u Bibliji zaista se i govori o tome da e se spasiti samo manji broj ljudi koji ive neporono i pravedno. Kada je rije o grijehu, iz iskustva znamo da su najvanije tri stvari:
PRVI DIO: OVJEK
37
vrsta odluka da ne inimo nikakav grijeh, na samome poetku ne dati grijehu nikakva povoda; ako mu damo povoda, on zane i raste, u svakoj kunji odmah moliti Boga za pomo, jer jedini On nije rob grijeha, moe ga nadjaati i umanjiti nam patnju. O tome govore redci: Tko dakle moe dobro initi, a ne ini, poinja grijeh. (Jakov 4,17) Ako teimo konformizmu, ne elimo istinu, udovoljavamo tenji tijela, ako ne razmislimo o onome to emo rei, ako nam se ne ita Biblija i ne elimo initi dobro, grijeh je pred vratima. Zakljuak je vrlo kratak: Svaka je nepravednost grijeh... (1. Ivanova 5,17) Sve grijehe koje smo poinili moramo jasno priznati Bogu na koljenima, u osami svoje sobe, i zamoliti Ga za oprost (Matej 6,6). David je napisao: Tad grijeh svoj tebi priznah i krivnju svoju vie ne skrivah. Rekoh: Priznat u Jahvi prijestup svoj, i ti si mi krivnju grijeha oprostio. Bog oprata onome tko iskreno ali, tko se kaje i vie ne ini te grijehe jer su mu postali odurni. Na naemu planetu ivi vie od est milijarda stanovnika. Malo ljudi zna istinu da ivi u moru grijeha i da je izlaz u velikom trudu u molitvi i potivanju svega onoga to je napisano u Bibliji. Mnogi gomilaju grijeh na grijeh i svoju krivnju prebacuju na drugoga. U Otkrivenju 18,4 nalazimo da je jedina nada za nas odgovoriti na Boji poziv: Izi ite iz nje, moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala! To znai da moramo izii iz sustava lanih vrijednosti iji je glavni pokreta materijalni probitak i udovoljavanje tijelu, pri emu ivimo u grijehu: ... tko god ini grijeh, rob je grijeha... (Ivan 8,34) Prihvatimo li duhovne istine i budemo li ivjeli po njima, nagrada e biti izvanredno velika. Ako ivimo po kriterijima ljudi oko sebe, nagrada e biti vjena smrt. Kada govorimo o grijehu, moramo spomenuti jezik kao organ koji ini mnoge smutnje i probleme. Jezik je malen ud, a mnogo ini. Mala vatra, a kako veliku umu saee! Oneiuje cijelo tijelo gurajui ga u pakao (Jakov 3,5.6). Apostol Pavao
38
opisao je ljude koji e ivjeti na kraju ljudske povijesti: Ali ovo znaj: u posljednje e doba nastati teka vremena, jer e ljudi biti samoivi, lakomi, umiljeni, oholi, psovai, nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neotesani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, bahati, ljubitelji poude mjesto ljubitelji Boga. Oni e sauvati vanjski oblik pobonosti iako su se odrekli njezine sile. (2. Timoteju 3,1-5) Dakle, rodovi grijeha su: mrnja, prijezir, oholost, nevjera, tatina, ravnodunost, preljub, la, kra a, srebroljublje, osveta, zavist, gnjev, lijenost, zavodljivost, lakomost, ogovaranje. Duhovni rodovi su: ljubav, krotkost, vjera, nevezanost uz materijalno i uz ego, dobrota, poniznost, oprost, iskrenost,
PRVI DIO: OVJEK
39
smirenost, potenje, dareljivost, milosr e, strpljivost, umjerenost, veselost, umiljatost, uvaavanje, suut.
Tko e rijeiti problem grijeha i kada? Grijeh moe unititi samo Bog. Kada ga bude unitavao, Bog e morati unititi i sve one koji ive u grijehu. To se odnosi na demone i, naalost, na ljude koji tvrdoglavo odbijaju ivjeti u skladu s biblijskom objavom. Bog potuje slobodnu volju ljudi. Premda Mu je beskonano ao jer voli i grjene ljude, morat e unititi grijeh zajedno s njima. A kada e to biti, govore nam biblijski redci: Ali e doi dan Gospodnji kao lopov; u taj e dan nebesa ieznuti s velikom lomljavinom, ljudska djela e se u ognju rastopiti... Ali mi oekujemo, prema njegovu obeanju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost. (2. Petrova 3,10.13) I grijeha vie nikada nee biti. Dotad budimo ponizni kao na Gospodin Isus Krist dok je boravio u ljudskom tijelu na naemu planetu. Isus nas jednostavno poziva da budemo kao On: Uzmite jaram moj na se i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. (Matej 11,29.30) Isus nam tim savjetom eli rei da nije teko ivjeti pravedno i isto. Treba samo odluiti i biti posluan Isusu pa e nam svi problemi biti lagani. A nagrada je nevjerojatno velika: vjeni ivot s Isusom.
5. Potreba ienja psihe

Stalno moramo neto istiti. istimo pod u stanu, istimo cipele, auto, tipkovnicu raunala i tako dalje. elimo oistiti i
40
svoju psihu da bismo imali mir u dui i ljubili blinje i Boga. elimo se oistiti od grijeha u sebi pa zato itamo Bibliju, molimo se Bogu i odlazimo u crkvu. Nismo zadovoljni jer u sebi i u drugim ljudima vidimo loe postupke u ponaanju, skloni smo grijehu i nikako ga se ne moemo rijeiti. Osjeamo veliki nemir. Teko ga je oistiti, a do ostvarenja istoe svoje due moramo dosta plakati i voditi unutarnju borbu. Preko suza se uvodimo u istinu koja e nas spasiti vjenog umiranja. U ovome ivotu ne moemo dostii posve dobro psihotjelesno stanje, ali tenjom za poboljanjem i istinom i duhovnom aktivnou moemo ostvariti veliko poboljanje i izljeenje due. To je kao da imamo vrt s rajicom, lukom, mrkvom, paprikom i mahunama pa ga moramo vie puta plijeviti, okopavati i upati korov. Poupamo sav korov, ali nakon dva-tri tjedna korov opet poraste te ga opet moramo poupati jer ono to smo posijali inae nee donijeti roda. Korov je puno lake poupati dok je malen, dok mu je korijen malen i slabaan. Kada korov poraste, korijen mu ojaa. upajui takav korov, ne iupamo mu korijen te on ubrzo opet nikne jo silnije. Tako je i s grijehom: lake ga je otkloniti dok je manji, dok ne zane. U Bibliji se dosta govori o posebnoj vrsti korova koji ima gorak korijen i za nas je najopasniji. Kada smo se krstili u Isusa Krista, postali smo novi ljudi jer smo Ga prihvatili kao svojega Spasitelja. Tu poinje borba u nama samima jer naa uro ena i steena grjena narav ne eli ostati mrtva. Postoje vrlo loe psihike osobine koje mogu zatvoriti naa duhovna vrata prema Isusu Kristu. U naemu srcu uvijek postoje skriveni dijelovi koje jo nije proela vjera, koje jo nismo osvijestili i pribili na kri. Kada prihvatimo Isusa Krista za svojega Uitelja, svi dijelovi nae osobe ne reagiraju jednako i neki ostanu prikriveni. Gorak korijen je ljuta rana u naoj psihi, a moe prouzroiti pravu negativnu duhovnu oluju. Nastaje pravi cunami koji u nama napravi veliku mentalnu i duhovnu tetu pa nam nakon toga treba vrlo mnogo vremena da zacijelimo to duhovno razaranje. To su najgore vrste misli i emocija: mrnja, za-
PRVI DIO: OVJEK
41
vist, ovinizam, ogorenost, srdba, sebinost, ljubomora, predrasude, razoaranost u ljude i Boga. Zbog takvoga korova u svojoj psihi moemo ostati bez mogunosti spasenja i vjenog ivota. Svaki gorki korijen je usahnuo kada smo se krstili u Isusa Krista, ali nas Bog poziva da pazimo da ti gorki korijeni ponovno ne proklijaju i zaraze i nas i mnoge oko nas: Budno pazite da tko ne ostane bez milosti Boje, da ne proklija koji gorki korijen i da ne unese zabunu i ne zarazi cijelo mnotvo! (Hebrejima 12,15) To su tako opasni korijeni da njima moemo zaraziti i druge ljude i udaljiti ih od Boga. Ta duhovna oluja moe pogoditi i iskusne vjernike ako u zaetku klijanja gorkog korijena ne ponu zazivati Boga da ih oslobodi toga korova. Zato moramo danonono moliti Boga da iz nas poupa taj opasni korijen kako ne bi duhovno unitio nas i druge. Neka se ukloni od vas svaka vrsta gorine, gnjeva, srdbe, vike i psovke, sa svakom vrstom zloe! (Efeanima 4,31) Pali aneli demoni oslanjaju se na svaki na grijeh, na svaki korijen korova naih zlih navika i preko njih provode svoju volju nasuprot naoj volji. Demonima ne otvara vrata samo mrnja, nego i srdba koje se nismo oslobodili, po preporuci Biblije do zalaska sunca. Svaku i najmanju nau la demoni vjeto iskoriste da nam to vie zagore ivot. Kada smo s Isusom, sve korove mrnje, nesnoljivosti, predrasuda, strasti i pouda vjerom moramo pribiti na kri: Oni koji pripadaju Kristu Isusu razapeli su svoje tijelo s njegovim strastima i poudama. (Galaanima 5,24) Sve treba raditi Bogu na slavu, a ne po svojim naumima. Trebamo uvijek razmiljati pozitivno, svima pratati, nikoga ne osu ivati i sve prepustiti Bogu koji nam je odmah spreman pomoi. Apostol Pavao je napisao: Iz dana u dan mrem... (1. Korinanima 15,31) Duhovnu zrelost postiemo kada u srcu osjetimo mrnju prema svakom korovu grijeha koji smo u sebi otkrili. Moramo se osloba ati sveg gorkog korijenja isklijalog tijekom ivota i povjeriti svoje brige Isusu. Gorke korijene u srcu najlake s Isusom pribijamo na kri molitvom Bogu. Ljubav je najvei Boji dar, Boja stvarnost i
42
snaga koja moe neutralizirati i spaliti svaki korov mrnje, nesnoljivosti i predrasuda. Za tu vrstu problema najbolja bi bila molitva: Isuse, napuni mi srce ljubavlju! Nije dovoljno molitvu izrei jednom ili dvaput te odustati. Bog cijeni kada smo uporni i ne odustajemo. Treba biti uporan u ponavljanju molitve sve dok ne osjetimo da nas je obuzela ljubav i da volimo sve ljude na svijetu. Upornost je potrebna zbog toga to e mrnja pruati velik otpor, a ljubav e je polako unitavati i spaljivati. Svaki dobar vjernik i duhovan ovjek, kao to je Isus poruio, na ovome svijetu treba biti stranac i ne vezivati se uz nametnute vrijednosti koje nemaju nikakve veze s Biblijom. Valja se kloniti -izama jer svi jednostrano gledaju na drutvene probleme i u interesu su odre enih grupacija koje iz toga crpe mo, vlast i bogatstvo. To su i komunizam i faizam i nacionalizam i sve drugo to zavrava na -izam. Svi -izmi uvijek nas navode da druge osu ujemo i mrzimo, da preziremo strance i druge nacije, a sebe uzdiemo i osjeamo se uznosito. Ti vrlo gorki korijeni u dui nas duhovno razaraju i temeljito odvajaju od Boje ljubavi i milosti. Bogu trebaju samo osobe ista srca i samo e one batiniti kraljevstvo nebesko. Ako smo uz Boju pomo svega toga oslobo eni, moe se rei da smo duhovno zreli i uspjeni vjernici. Gorko korijenje zamijenimo ljubavlju prema Bogu i svim ljudima na svijetu. Ako imamo ljubav u sebi, zajedno s Bojom ljubavlju inimo nepobjedivi bedem ljubavi. Kada molimo Boga da poupa korov grijeha iz nas, Bog ga poupa. Ali se zbog nae ljudske naravi korov grijeha opet pojavljuje, i opet moramo moliti Boga da ga iz nas poupa. to ee molimo Boga da iz nas poupa korov, grijeh e imati sve slabiji korijen i mi emo biti oieniji. Ne treba oekivati da e se poude tijela ili nae tatine potpuno umiriti. U ovome grjenom ivotu to je nemogue jer e nas grijeh u nama i oko nas stalno tlaiti. Ali ako esto mislimo na Boga i prisjeamo Ga se, grijeh e gubiti snagu. Grijeh e biti pokoen kao to se pokosi okunica ili livada, a livadu moramo esto kositi da bi lijepo izgledala. Ne smijemo dopustiti da korov jako izraste,
PRVI DIO: OVJEK
43
da ojaa, jer je onda vrst i velik pa nam zakloni pogled na Boga i na sve ono to je dobro i humano. to ee kosimo okunicu, okruenje e nam biti ie i ljepe, a radost e sijati iz nas. Tako pokoene i oslabljene, grjene sklonosti postaju pobije ene. Tako Bog postaje Iscjelitelj nae psihe i naega tijela. Bog e potpuno unititi grijeh po drugom dolasku na na planet. I grijeh (korov) i dobra djela (penica) ostat e ivjeti sve do etve, a onda e Isus rei eteocima: Pokupite najprije ljulj te ga sveite u snopove da se spali, a penicu saspite u moju itnicu! (Matej 13,30) Korov, ili ljulj, je svojim korijenjem gusto isprepleten s penicom. Ne moe se iupati samo korijen korova, grijeha u sebi, a da se ne oteti korijenje penice, dobroga u sebi. Bogu je vano da aktivno izraavamo tenju da budemo bolji, a ono to svojim trudom ne uspijemo, On e nam nadoknaditi: postupno e otklanjati sve nedostatke naega karaktera sve dok smo ivi. Mnogi dijelovi nae stare naravi, korijeni grijeha, i dalje su prisutni i djeluju na svoj grjeni nain. Promatrajui crte svoje naravi, moemo uoiti korov grijeha koji raste u nama i prkosi naoj i Bojoj volji. Cijeloga ivota trebamo se truditi i moliti Boga da nas oisti od grjenih navika, da sve svoje nedostatke pobijedimo uz Njegovu pomo i da budemo sveti kao na Gospodin Isus Krist. Kada bude unitavao korijene grijeha, Bog e morati, naalost, unititi i sve ljude koji ive u grijehu. Bog potuje slobodnu volju ljudi i ne mijea se u na izbor grijeha i pravde. Iako Mu je beskonano ao, jer voli i grjene ljude, morat e unititi grijeh zajedno s njima. A kada i kako e to biti, govore nam redci: Ali e doi dan Gospodnji kao lopov; u taj e dan nebesa ieznuti s velikom lomljavinom, pola e se u ognju rastopiti... Ali mi oekujemo, prema njegovu obeanju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost. (2. Petrova 3,10.13) Grijeha vie nikada nee biti! Sve negativno, sve to nije po Bojoj volji, bit e konano usmreno po Isusovom drugom dolasku na na planet.
44
6. Problem volje
Bog je pri stvaranju ivota na Zemlji obdario ovjeka najveim darom od svih darova slobodom odluivanja. Sloboda odluivanja je velika slava za sve ljude stvorene na Boju sliku. Bog ne eli da ovjek bude bezumno stvorenje koje e kao robot ili dresirana ivotinja slijepo slijediti svojega gospodara. Volja je sposobnost odluivanja, odnosno biranja izme u dobra i zla. O svakom problemu moemo razmiljati, analizirati ga i odluiti to emo i kako neto ostvariti. Bog nam je dao slobodu da budemo potpuno izvan Njegova utjecaja. Nae odluke mogu biti dobre, ali i potpuno pogrene, to ovisi o mnotvu imbenika koji mogu biti jasni, djelomice jasni ili posve skriveni od nae percepcije. Ako na izbor nije pravilan, ako nije po Bojim zakonima i naelima, moramo se suoiti s Bojim zakonom uzroka i posljedica, odnosno sa stradanjem. Slobodnu volju imaju svi ljudi, ukljuujui poglavare zemalja i vo e stranaka koji mogu za sobom povui itave narode i grupacije da postupaju loe. Bog se ne mijea ni u iju slobodnu volju jer je takav Njegov Zakon. Temelj je Bojeg stvaranja to to nam je podario slobodnu volju, a sebe ograniio da na nju utjee samo ako to voljno elimo. Nama je to udno, jer na nau volju utjeu prvo roditelji, pa uitelji i nastavnici, onda zapovjednici u vojsci, poglavari drava i vo e stranaka, efovi u poduzeu, brani partner, poslije i djeca, susjedi, roaci, politiari, televizija, internet i jo mnogo toga. Zato i ima toliko zla jer ljudi sve rade po svojem razumu ne potujui Boju volju. Stoga ne stoji pitanje gdje je Bog dok ljudi stradaju, jer On doputa oitovanje slobodne volje pojedinaca i vo a i ne eli se mijeati u njihove odluke. Isus nas samo poziva: U ite na uska vrata, jer iroka vrata i prostran put vode u propast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u ivot, i malo ih je koji ga nalaze! (Matej 7,13.14) Dakle, Bog nam je dopustio da potpuno samostalno odluujemo hoemo li sada ivjeti kako hoemo i zaraditi vjenu
PRVI DIO: OVJEK
45
smrt, ili emo ivjeti po Bojim zakonima i naelima i primiti vjeni ivot: ... neka bude volja tvoja. (Matej 26,42) U mnotvu raznih utjecaja na nau slobodnu volju, Bog kao da stoji na udaljenosti jer potuje nau volju i eka da dragovoljno komuniciramo s Njim, da Ga molimo za pomo. On kuca na vrata naega srca i eka da Ga pozovemo, da Sveti Duh u e kroz vrata i ostane u nama i da nam tiho, preko nae savjesti, ape kako se trebamo ponaati. Ako Ga ne pozovemo, Bog nee ui jer je takva Njegova volja da komunicira s nama samo ako to dragovoljno hoemo. Kada Ga molimo, priznajemo vjeru da On postoji, a On eli da mi znamo da postoji. Nema vee snage u nama od snage vjere i kontakta s Bogom. On ne eli da Ga samo priznajemo, nego i da Mu se potpuno predamo, da voljno pristanemo na sve ono to On hoe za nas. Ono to Bog hoe za nas, zasigurno je za nas najbolje. Kada to shvatimo, vie ne idemo po stazama svoje volje, ve po stazama koje je Bog odredio, a rezultati su sklad i mir u dui i u konanici spasenje od prolaznosti ovoga ivota do vjenog ivota bez starenja i bolesti. Bez mene ne moete nita, kae Bog, ali nigdje ne kae da mi ne moramo ba nita i da e On sve uiniti. To bi bilo smijeno. Zato nas je onda stvorio na svoju sliku i dao nam slobodnu volju, a mi da samo leimo i ekamo da On sve obavi umjesto nas? Znai, sm ne mogu nita. Niti Bog ne moe nita sm jer potuje svoj zakon da ne utjee na nau slobodnu volju; ali On i ja zajedno moemo sve. Bog nam je dao mo uma kojom se trebamo maksimalno koristiti, ali ta mo je ogranienog dosega: nije dovoljna da popravimo svoju bolesnu i nestabilnu psihu. Bog kao da nam kae: ti uini to, a ja u ono; ti uini to to moe, a ja u ono to ti ne moe i tako emo se susresti. Naa mo mora biti udruena s Bojom moi i tek onda su mogua uda. On i ja moemo ostvariti velike rezultate. Neki ljudi misle da je nemogue biti spaen. To tvrde jer ne ele mijenjati svoje tetne navike, ne ele svjetlo u svojemu ivotu, ele i dalje ivjeti u grijehu. Istina je zapravo da je lako biti spaen samo treba eljeti odluiti. Mnotvo ljudi ne ele
46
odluiti i to e ih stajati vjenog ivota. Kada svoju volju predamo Isusu, On nas preobraava korak po korak. U tome procesu i dalje imamo problema, i dalje moemo poiniti grijehe zbog nae ljudske naravi. Neke grijehe odbacimo, ali onda uvidimo da imamo neke druge kojih se tek trebamo rijeiti. Najvea ovjekova snaga je upravo u tome to je svjestan svojih slabosti te trai Boju pomo. Molitvom Bogu u ovjeka se useljava silna nebeska snaga, razum i istoa. O tome govori apostol Pavao u Filipljanima 4,13: Sve mogu u onome koji mi daje snagu. Treba samo uiniti prvi korak i od Isusa traiti pomo. Umom trebamo oslukivati svoju psihu i tijelo, promatrati svoje reakcije i postupke i stalno ih nadzirati. Treba ih osjetiti i predvidjeti prije nego to emocija nastupi i odgoditi reakciju, zastati, razmisliti i pomoliti se Bogu. Odga anje negativne emocije, govora i postupka nadzire se umom. Problem treba osvijestiti koordinacijom uma i emocija ili tjelesnog nagona. Ne smijemo dopustiti da se ita doga a bez uvida uma u sve aktivnosti psihe i tijela. Iako to nije lako postii, potrebno je vjebati i biti uporan. Ako vidimo da nam to ne ide, u mislima zovemo Boga da nam pomogne iz jednostavnog razloga jer nam ne ide. Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. (2. Korinanima 5,17) Na temelju onoga to je reeno, moemo zakljuiti da postoje tri razine reakcija: PRVA R AZINA: reagiram ,odmah bez razmiljanja. DRUGA R AZINA: reagiram sa zadrkom, prvo razmislim pa onda reagiram. TREA R AZINA: reagiram sa zadrkom i nakon kratke molitve. Trea razina je svakako najbolja jer e nae reakcije biti pravilne, u skladu s karakterom naega Gospodina Isusa Krista: mir ostaje u nama jer nam ga Bog daje i mi ga irimo na
PRVI DIO: OVJEK
47
druge ljude kao miomiris. Bog preko nas djeluje u skladu sa svojom voljom koja je zasigurno najsvetija i najbolja za sve nas. Kada svoju volju pokorimo Bojoj volji, udruujemo se s nebeskom silom koja je sveobuhvatna i najvea. Bog posveuje nau volju svojom nazonou i vodi nas kroz ivot, a mi ivimo s osjeajem stalne Isusove nazonosti. Nae misli, rijei i djela postaju posveene. Ako odvajamo vrijeme za razmiljanje o Bogu, za molitvu i itanje Biblije, init emo ono to je ispravno. Zakon uzroka i posljedice kae: ako sijemo dobro, niknut e dobro. Isus je bio potpuno oslobo en svojega Ja i potpuno se prepustio Oevu vodstvu. Prihvatio je sve Boje planove odre ene za Njega. Tako se i mi moramo ponaati. Trebamo imate neke planove za svoje aktivnosti, ali nikada bez stavljanja tih planova pred Boga i ekanja da nas na neki nain upozori na njihovu ispravnost. Neki znak e nam svakako dati, ali samo nakon molitve. To e znaiti da smo svoju volju predali Njegovoj volji, da smo postali ponizni i prepustili se poznatoj Isusovoj izjavi: Budi volja Tvoja. Neka nae malo ja bude u okrilju Bojega velikog Ja. Onda preputamo Bogu sve posljedice onoga to inimo po Njegovoj volji. Ako to radimo po svojoj volji, Bog nas preputa zakonu uzroka i posljedica.
7. Na osobni duhovni trokut

Svaki ovjek se sastoji od triju cjelina: od tijela, psihe i duha. To je egzistencijalni trokut, na ivot, naa dua iva. Zadivljujue je kako je Bog savreno ukomponirao te tri dimenzije i uinio da smo svi razliiti. Sve to je Bog stvorio u svemiru posve je razliito i nema niega to je potpuno isto. Sve tri dimenzije trebaju biti u skladu i me usobno se podravati. Ako jedna oboli, i druge obolijevaju. Tijelo je fizike naravi, dua je naa psiha, odnosno psihika narav koja se sastoji od temperamenta, karaktera, emocija, savjesti, strahova, ljubavi i drugih psihikih sastavnica. ovjek posjeduje i duhovnu dimenziju. Duhovna dimenzija u ovjeku jest boanska dimenzija.
48
Naa dua je kao bojite. Tamo gdje je Bog posebice nazoan, pojavljuje se agresivni i bahati Sotona. Na tome bojitu smo Bog, mi i Sotona, a nae srce postaje bojno polje i mjesto gdje se odluuje izme u dobra i zla. Nas troje inimo trokut i svi sudjelujemo u toj opakoj borbi. Svi smo aktivni i svi traimo svoje ostvarenje i prioritete. U svakoj dui za pobjedu se bore tri sile. Prvo ratujemo unutar sebe sa samima sobom, jer na um, naa rasudna mo, ratuje protiv naih emocija, strasti i nagona. U tome sukobu um uglavnom gubi bitke i rat jer su emocije i strasti kao oganj koji saie nau pamet i liava nas Boje slave koju nam je Bog odredio pri stvaranju ljudske vrste. Ako smo okrenuti sebi i zaokupljeni sobom, na um je okrenut od Boga, ivot nam tee kao u komaru. ivimo bez korijena ivota, inimo mnogobrojne pogreke, padamo sve dublje i na kraju zavravamo u nitavilu. Sluamo li Boga koji nam preko svoje svete Knjige i preko nae savjesti ape i govori kako se trebamo ponaati i ivjeti, nae mogunosti za duhovni i svaki drugi razvoj su velike. Ako se i u molitvama svakodnevno druimo s Bogom u svim moguim aktivnostima, izii emo iz duhovnog trokuta i postati Boji miljenici. Bog e nas na kraju ljudske povijesti nagraditi najveom nagradom koja postoji u itavom svemiru, a to je vjeni ivot. Druei se s Bogom, kao da se nanovo ra amo, postajemo novi ljudi jer nema onoga treeg to nas odvlai od Boga. to se vie pribliimo Bogu, to emo vie uvi ati koliko smo psihiki loi, krhki i podloni kunji i svojega tijela i Sotone. Jedina uspjena sila u toj borbi bit e Boja sila: Jer bez mene ne moete nita uiniti, rekao je Isus u Ivanu 15,5. I apostol Pavao nas poziva: Ubudue budite jaki u Gospodinu i njegovoj monoj sili! (2. Efeanima 6,10) Prakticiranjem vjere svakodnevno, osloba amo se svojih pogubnih strasti, grjene naravi, pobuda i iluzija, a to znai da se osloba amo samih sebe u svojemu unutarnjem trokutu. Osloba amo se i djelovanja demona u vanjskom trokutu, jer kada spomenemo ime Boje, oni se razbjee i ostave nau duhovnu kuu istom. Oni koji se dovoljno utjeu Bogu, donosit e i plodove: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, do-
PRVI DIO: OVJEK
49
brotu, vjernost, krotkost, suzdrljivost (Galaanima 5,22.23), a to znai da e svoju volju podrediti Bojoj volji. Kada smo zagledani u Boga, zatvara se svaki prilaz neistim mislima, rijeima i djelima. U tome miru, bez naih strasti i vlastitog ega i bez djelovanja demona, Bog nam tiho ape to je istina i kako je najbolje ivjeti, isti nas i priprema za svoj slavni dolazak, kada e nam dati novo tijelo bez pogubnih strasti i mana, a smrti vie nee biti. To trebamo initi dok smo ivi, jer ako prekinemo, moemo ponititi sav duhovni napredak i vratiti se svojim poudama i utjecaju demona.
8. Duhovna vrata
Svaki ovjek ima problema sa samim sobom i u komunikaciji s drugim ljudima. Mnotvo je odgovora na pitanje zbog ega imamo problema. Neki e rei da problemi proizlaze iz ljudskih slabosti, ponajprije iz slabosti fizikog tijela, a i ogranienosti nae svijesti i slabosti psihe, odnosno naravi. Osim nezdrave hrane i vode te neistog zraka, najopasniji uzronici veine bolesti izviru iz ovjekova emotivnog ivota. Isus u Evan eljima kae da su to zle misli koje izlaze iz ovjekova srca. Manji broj ljudi, koji na problem gledaju uglavnom teoloki, rei e da nas to tlae pali an eli na elu sa Sotonom. Istina je i jedno i drugo: mi smo slabi i skloni grijehu, a demoni ine sve to je u njihovoj moi da nas skrenu s pravoga puta istine. Te dvije aktivnosti doga aju se usporedno. Ne znamo kada koja prevladava, ali je sigurno da djeluju istodobno. Po svojoj naravi ne moemo biti dovoljno dobri za sebe i prema drugima zbog grijeha s kojima smo ro eni i koji stalno djeluju u nama. Tijelo je jae od nae volje, to znamo iz svakodnevnog ivota. im se u nama pojavi negativna emocija ili zla misao, demoni to odmah vjeto iskoriste i ine sve da ta emocija ili misao bude to vie u funkciji grijeha. Svakodnevno prolazimo kroz neka vrata ili ih nekome otvaramo. Otvaramo materijalna vrata: ulazna vrata kue, vrata kupaonice, vrata auta. Kroz njih prolaze razliite osobe, lanovi obitelji i prijatelji. Moe doi i neprijatelj, a i lopov, i sve
50
nam pokrasti i unititi. U naoj duhovnoj kui tako er postoje vrata, ali ne materijalna, ve duhovna ili mentalna vrata, kojima sami upravljamo djelovanjem svoje volje. To su nevidljiva mentalna vrata koja se nalaze u naemu biu, u srcu, odnosno u naim mislima. I kroz ta vrata moe proi prijatelj, ali i neprijatelj. Kroz njih svakodnevno prolaze negativne crte naega karaktera i naravi pa esto uhvatimo da smo zli. Vidjet emo da kroz ta vrata moe proi i Isus, ali samo ako Ga pozovemo da u e. Kroz njih mogu ui i pali an eli demoni ako ih i ne zovemo. Isus kae: Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko uje moj glas i otvori vrata, ui u k njemu i veerati s njim, i on sa mnom. (Otkrivenje 3,19.20) To je Boji zakon: Bog potuje nau volju da odluujemo i pojavljuje se u nama samo ako Ga odluimo potraiti. Mi smo gospodari tih mentalnih, duhovnih vrata. to se doga a s ovjekom kada se odvoji od Isusa i ide po svojoj zamisli, moemo vidjeti u retku: ... odmah u e u ovoga Sotona. (Ivan 13,27) Sotona najvie vreba nae ranjene due kada smo frustrirani zbog mnogobrojnih problema, zbog izgubljenih nada, kada smo razoarani zbog prolaznosti ivota, starenja, bolesti i oekivanja smrti, kada ne traimo od Isusa da nam pomogne, kada se ne oslanjamo na Njega. Kada odluimo ne slijediti Isusa, demoni ulaze u nas i opsjedaju nas a da toga nismo niti svjesni. Kada Sotona sa svojim demonima provaljuje vrata i ulazi u na um? Sotona dolazi kada zaboravimo na Isusa i ivimo po svojemu, kada smo mi sami sebi gospodari. Grijeh u nama sm od sebe otvara vrata demonima. Naalost, to je bolna stvarnost. Najbolji teren za demone je kada ljudi ive bez vjere ili s povrnom vjerom, kada se oslanjaju na sebe i kada ive u materijalnoj i duhovnoj neistoi, pojednostavnjeno reeno: u grijehu. im se probudimo, najvanije je moliti Isusa da toga dana bude s nama i da nas titi od naih slabosti, od zlih ljudi i od napada palih an ela demona. Kada ujutro pomislimo na Isusa, to je kao da nas obasja sunce i podari nam svjetlo i
PRVI DIO: OVJEK
51
toplinu u dui. Osjetit emo sreu i raspoloenje, jer znamo da u nas ulazi Isus sa svojom beskonanom silom. Naveer prije spavanja trebamo se zahvaliti Bogu to nas je uvao i analizirati svoje ponaanje toga dana. Ako smo uinili neto loe, priznajmo to Bogu i molimo Ga da nam oprosti i pomogne da to vie ne inimo. Tijekom cijeloga dana moramo bdjeti nad svojim emocijama i postupcima kao straari. im primijetimo da imamo negativnih emocija i da nepravilno postupamo, moramo se odmah obratiti Isusu da nam pomogne. Ako ne budemo stalno na strai svojih mentalnih vrata, kroz njih e lako ui svakovrsni grijesi i neastivi demoni. Zato Isus daje vaan savjet: Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,36) Duhovna budnost bit e jamstvo nae ope sigurnosti, a molitva e odbijati napade svih vrsta. Ne dopustimo da nam dan zavri u srdbi i da drugima ne oprostimo sve grijehe, jer e se naa dua zatrovati i blokirati duhovni rast. Kada smo u dvojbi kako neto uiniti, dovoljno se u sebi zapitati: kako bi to na mojemu mjestu uinio Isus? im pomislimo na Isusa, otvaramo Mu svoja duhovna vrata. On nam preko nae savjesti govori kako neto trebamo rei ili uiniti. Ako svoju volju zaista predamo Bogu, Isus e izjednaiti nae elje sa svojim eljama, a mi emo ivjeti ivotom stalne poslunosti Bogu jer sve radimo po Njegovoj volji. To je dobro i zbog toga to Bog mnogo bolje od nas zna to je za nas najbolje. Molimo se nasamo, ali i pri svakodnevnom radu. Bog e uti i odgovoriti na molitvu svojih vjernih sljedbenika i time onemoguiti svaki pristup neistim mislima, eljama i demonima. U takvom stanju trebamo lijenika koji e nas oistiti od obilja grijeha. Lijenik Isus Krist eka da Mu samo dopustimo ui kroz naa mentalna vrata kako bi nas polako mijenjao, i to sve dok smo ivi. U naoj okolini i u nama samima vodi se bespotedna borba izme u dobra i zla. Bog nam osigurava pomo samo ako esto prouavamo Bibliju i molimo se, ako razmiljamo i
52
govorimo drugima o tome. Isus mijenja nae osjeaje i ponaanje. On zaista ivi u nama kad Mu irom otvorimo vrata, pa jo u ovome ivotu ivimo kao u raju.
53
Drugi dio: BOG I ANELI
1. Boji trokut
Na Nebu, odnosno u cijelom svemiru, postoji Boji trokut: Bog Otac, Bog Isus Krist i Bog Sveti Duh. To su tri Osobe, Sveto Trojstvo, sastavnice Jednoga jedinstvenoga Boga: apsolutnog, beskonanog i idealnog. Moemo rei da postoji samo jedan Bog, ali u trima razliitim oitovanjima. To je slino trokutu kao geometrijskom liku: jedan je trokut, ali se sastoji od triju stranica koje ine tri kuta. Slino je s vodom: voda kao tekuina, voda kao led, voda kao vodena para. Voda kao tekuina gotovo je nevidljiva, voda kao led je vidljiva, a voda kao vodena para je nevidljiva. Te dvije usporedbe su vrlo grube, ali nemamo drugog naina barem priblino doarati Boju stvarnost. Mi ljudi smo naviknuli percipirati samo ono to vidimo: led je vidljiv, odnosno Isus Krist kao dio Trojstva bio je vidljiv kada je prvi put boravio na naemu planetu, a bit e vidljiv i po drugom dolasku. Znai, Isus Krist je oitovani Bog, ali nemogue je to dobro objasniti, jer nijedno ivo bie u svemiru ne moe objasniti i spoznati to je to apsolutno, beskonano, idealno i stvarno. Sve tri Osobe jedinstvenog Boga se proimaju i ine nedjeljivu cjelinu. Nama ljudima to je teko shvatiti jer je nemogue spoznati Boje bie. Vidjet emo samo Isusa, a nikada Oca i Duha Svetoga. Za nas je najvanije to da je Isus Krist, na Spasitelj, olienje i Boga Oca i Svetog Duha: Tko je vidio mene, vidio je i Oca. ... Zar ne vjeruje da sam ja u Ocu i da je Otac u meni? Ja ne govorim sam od sebe rijei koje vam kaem: Otac koji boravi u meni ini svoja djela. Vjerujte mi: ja sam u Ocu i Otac je u meni! Ako ne inae, vjerujte zbog samih djela. (Ivan 14,9-11)
54
Bog je izvan vremena i prostora, ali oitovani Bog, Isus Krist kao Mesija, utjelovio se na naemu planetu u odre enom vremenu i na odre enom prostoru. Isus Krist je Bog koji je napravio iskorak prema nama ljudima da nam pokae kakav je Bog iznutra, kakav je po karakteru i kolika Mu je ljubav. Kada se ispunilo odre eno vrijeme, na svijet je doao ovjek koji je za sebe rekao: Ja sam put, istina i ivot. (Ivan 14,6) Te rijei su temelj vjere krana. U Djelima apostolskim 4,10-12 apostol Petar kae o Isusu: ... jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti. Isus je rekao: Ja sam uskrsnue i ivot (Ivan 11,25) i ono najradosnije: ... vratit u se da vas uzmem k sebi... (Ivan 14,3) Da je Sveti Duh u Trojstvu s Ocem i Sinom, razvidno je iz redaka: A Branitelj, Duh Sveti, kojega e Otac poslati zbog mene, nauit e vas sve i sjetiti vas svega to vam rekoh. (Ivan 14,26) Isusova smrt na kriu za nae grijehe bt je istine jer je najvanija za nas ljude. Sveti Duh nas uvodi u tu istinu jer boravi u nama, a kada On boravi u nama, u nama boravi itavo Boje Trojstvo jer su jedno. Bez Isusove smrti umjesto nae smrti nitko se ne bi mogao spasiti, a bez Svetog Duha koji nam stalno ape tu istinu, nitko to ne bi razumio. Da bismo doli do toga, potrebna je naa otvorenost za istinu, a ne da je sami zamiljamo. Bog postoji oduvijek, beskonano. Mi, koji uskrsnemo, tako er emo ivjeti beskonano jer vie nee biti smrti. Kada uskrsnemo, gledat emo Boga Sina Isusa Krista u materijalnom obliku sa slavnim tijelom. Bog se u Isusu pokazao u naemu fizikom obliju i govorio o sebi. Nitko u povijesti svijeta nije o samome sebi govorio kao Isus. Muhamed je priznao da je grijeio, Buda nije ni govorio o Bogu niti je traio da Ga se tuje. Isus za sebe kae da je od poetka i da su Bog Otac i On jedno, da je On zapravo Bog, Boji Sin koji je dragovoljno siao na Zemlju u liku Isusa, po majci Mariji, da bi postao kao ljudi, Sin ovjeji. Bog se spustio na nau razinu da se ljudi ne bi uplaili Boje sile, doao je kao ovjek i svima pokazao da ovjek moe ivjeti bez grijeha.
DRUGI DIO: BOG I ANELI
55
Nama ljudima je najvanije to to je Isus za nas umro i za nas uskrsnuo. Moramo uskliknuti od radosti to je Isus uskrsnuo i time dokazao da posjeduje boansku silu i slavu. Isus se nakon uskrsnua dvanaest puta ukazivao uenicima, enama na grobu i mnogim svjedocima, i konano, preobraen u slavi, i buduem apostolu Pavlu na putu u Damask. U najboljim godinama ivota, u punoj ivotnoj snazi, Isus je dragovoljno dopustio da Ga obini ljudi uhvate, mue, razapnu i da Mu fiziko tijelo umre. Stavili su Ga u grobnicu u kojoj je proveo tri dana, ali je svojim boanstvom opet oivio to tijelo i ustao. etrdeset dana se kretao me u ljudima, svjedocima buduim naratajima. Na dar nama Isus je na kriu dao svoj dragocjeni i pravedni ivot zbog nas koji Ga nismo dostojni. Isus je bio nevina rtva kao nevino janje. On zamjenjuje sve dotad rtvovane ivotinje koje su idovi klali i prinosili na rtvenik u zamjenu za oprost od svojih grijeha. ivotinje su morale biti bez mane. I Isus je bio bez mane, potpuno zdrav i bez ijednog grijeha u svojemu zemaljskom ivotu. Bio je savrena rtva, jednom prinesena za sve ljude. Smrt Bojega Sina jedino je sredstvo s pomou kojega mi grjenici moemo dobiti oprotenje grijeha i pravo na ivot, jer je Isus zauzeo nae mjesto i time premostio provaliju izme u ljudi i Boga. Zato moemo obnoviti zajednicu s Bogom. Apostol Pavao kae: Jedan je Bog, jedan je posrednik izme u Boga i ljudi: ovjek Isus Krist koji dade samog sebe kao otkup mjesto sviju. (1. Timoteju 2,5.6) Zbog svojih grijeha svi bismo bili osu eni na smrt i zauvijek bismo propali. Da bismo bili oslobo eni te osude na temelju Deset Bojih zapovijedi, Bojeg zakona, sm Stvoritelj i Sudac primio je krivnju na sebe i time ispunio rijei proroka Izaije: A on je nae bolesti ponio, nae je boli na se uzeo Za nae grijehe probodoe njega, za opaine nae njega satrijee. Na njega pade kazna radi naeg mira, njegove nas rane iscijelie. (Izaija 53,4.5) Isusa su prvo pretukli rimski vojnici, a zatim su Mu na glavu pritisnuli vijenac spleten od trnja. Trnje Mu je izranja-
56
valo glavu. Vojnici su Ga i dalje uasno bievali i rugali Mu se. Krv je tekla. Klinovima su Ga pribili na kri. Zatim su podignuli kri i nabili ga u pripremljenu rupu. Kada je kri udario o dno rupe, teina Tijela objesila se o klinove na rukama i nogama. Isus je visio na kriu, krv Mu je tekla iz izranjavanih sljepoonica. Znoj, pomijean s krvlju, curio je niz Tijelo. Muhe su puzale po otvorenim ranama. Iz Njegovih ruku i nogu kapala je krv po praini u podnoju kria. Rane nastale od klinova kojima su bile probodene Njegove ruke, irile su se pod teinom Tijela. Disanje je bilo sve tee jer je teina Tijela smanjivala obujam plua. Najtee Mu je bilo u dui jer je osjeao svu teinu grijeha cijeloga svijeta. Odvojen od Oca, preputen samome sebi, uzviknuo je: Boe moj, Boe moj! Zato si me ostavio? (Matej 27,46) U zajednici s Isusom moemo od Njega dobiti dar vjenoga ivota. U Ivanu 6,54-56 pie: Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima ivot vjeni. I ja u ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je moje pravo jelo i krv je moja pravo pie. Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ostaje u meni i ja u njemu. to ini Isusova krv za nas u svemirskom zakonu uzroka i posljedica? Odgovor daju redci: Ali ako u svjetlu ivimo, kao to je on u svjetlu, u zajednici smo jedan s drugim, i krv nas njegova Sina, Isusa, isti od svakoga grijeha. (1. Ivanova 1,7) Zbog grijeha koji je u nama i koji esto inimo, zasluili smo nestati iz svemira, ali nam Isusova prolivena krv brie i uzroke i posljedice grijeha pa dobivamo mogunost vjenog ivota. Isusova rtva na kriu, Njegova prolivena krv i uskrsnue, bt su istine kranskog nauka. Mnogi znaju to se dogodilo na kriu, ali ne razumiju to to znai za njihov ivot. Ako ne shvatimo da je Isus dragovoljno, zbog nas, strahovito patio i fiziki i psihiki te krvario da bi nama mogli biti oproteni grijesi i da bismo imali pravo na vjeni ivot, nismo doli do bti istine. Mnogi razumiju da je Isus to uinio zbog njihovih grijeha, ali ne ispunjavaju ono to od njih trai Bog. Ako u praksi ne ivimo po Bojim zakonima i naelima, vjera nam je uzaludna.
57
to dobivamo razumijevanjem Isusove rtve, prolijevanja Njegove krvi i uskrsnua? Vjeni ivot! To je Radosna vijest. Isus je uskrsnuo i time pokazao da ima mo i nas uskrisiti. Ta Radosna vijest vrijedi samo za one koji zbog te rtve dragovoljno ispunjavaju sve to od njih trai Otkupitelj. Bog nam daruje vjeni ivot kao Spasitelj. Zato amcem svojega ivota moramo veslati dvama veslima, veslom vjere i veslom djela koja su u skladu s Deset Bojih zapovijedi i s mnogim naelima ivota opisanima u Svetom pismu, osobito u Evan eljima. Ako prihvatimo Boji dar vjenog ivota, moemo dobiti besmrtnost. Taj dar je uvjetovan naom iskrenom spremnou da inimo sve ono to od nas trai Bog. Taj dar od Boga dobit emo kada se Isus drugi put pojavi pred oima cijelog svijeta i k sebi uzme vjerne. Ostali e propasti iz jednostavnog razloga to su izabrali takav kraj ne elei se pokoriti Bojem zakonu. Zato jo sada moramo slaviti Boga i svojim tijelom i svojom duom, jer ako kaljamo tijelo, kaljamo i duu, i obratno. Izabrani e u vjenosti stanovati na ovoj istoj Zemlji na kojoj sada ivimo. Na planet bit e oien od svih grijeha, a mi emo biti preobraenog tijela i uma. Kada prihvatimo vjeru u Isusa kao Spasitelja, ispunjavajui sve to nam je preporuio, mijenjamo se ve u ovome ivotu te postajemo bolji, blai, vjerniji, krotkiji, strpljiviji, suzdrljiviji i poteniji. U takvom duhovnom stanju imamo manje problema i mirno ivimo bez stresova. Kraljevstvo se Boje ne sastoji u jelu i piu, nego u pravednosti, miru i radosti po Duhu Svetom. (Rimljanima 14,16) Isus je govorio da e ponovno doi na ovaj svijet, ali ne u obinom ljudskom tijelu, ve u velikoj slavi, kao Sudac i Spasitelj vjernih: Kad Sin ovjeji do e sa svojim sjajem u pratnji svih an ela... Tada e se pred njim skupiti svi narodi, a on e ih razluiti jedne od drugih... (Matej 25,31) Vjernima i pravednima e rei: Do ite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34) O sebi je rekao: Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. (Matej 28,18) Prikazuje se kao Gospodar nad svim an elima, nad svim zakonima prirode
58
i Biblija Ga konano naziva Kralj kraljeva, Gospodar gospodar (1. Timoteju 6,15). Kada itajui Bibliju vidimo Isusa, zapravo vidimo i Boga Oca, jer Isus je materijalni odraz sveopeg Boga. Tko moe opratati grijehe osim Boga? Tko moe ljudima pokloniti vjeni ivot osim samoga Boga? Tko moe uskrisiti mrtve osim Boga? Za sebe kae: Iziao sam od Oca i doao na svijet. Sada ostavljam svijet i idem k Ocu. (Ivan 16,27.28) Budui da je iziao od Oca, Isus je jedno s Ocem i ima iste moi i prava: Jer Otac ne sudi nikomu, ve je sav sud dao Sinu, da svi potuju Sina kao to potuju Oca. Tko ne potuje Sina, ne potuje ni Oca koji ga posla. (Ivan 5,23) Biblija tvrdi da e se samo malobrojni spasiti i vjeno ivjeti. Bog udjeljuje milost vjenog ivota, a mi elimo biti me u spaenima, inae smo se uzalud rodili i ivjeli. U ite na uska vrata, jer iroka vrata i prostran put vode u propast, i mnogo je onih koji idu njim. Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u ivot, i malo ih je koji ga nalaze! uvajte se lanih proroka to vam dolaze u ovjem runu, a unutra su grabeljivi vuci! (Matej 7,13-15) Iz tih biblijskih redaka vidimo da moramo biti oprezni i odgovorni za svoj ivot, da ga ne proivimo bez utemeljenja vjere u Isusu Kristu. Koji je to tijesni put i to je to prava istina? Jer, Zakon bijae dan po Mojsiju, a po Isusu Kristu do e milost i istina. (Ivan 1,17) Dakle, put do istine vodi samo preko jedne Osobe, preko jednoga Boga, Isusa Krista. Kada konano znamo to je istina, mnogo je lake: ostaje nam samo krenuti u prouavanje Biblije i dobro upoznati svojega Boga, moliti Mu se i traiti da nas popravlja i priprema za vjeni ivot. Kad Isus opet do e u velikoj nebeskoj slavi, zapovjedit e an elima da obave etvu i uzmu k sebi samo one koji su Mu bili vjerni i koji su opravdani. Ponovno e okupiti nesretno razdvojene obitelji i svi emo s Njim biti radosni u vijeke vjekova, dakle svu beskrajnu vjenost.
59
2. Strahopotovanje prema Bogu

U prethodnom poglavlju razmatrali smo glavne Boje osobine. Kada razmiljamo o Bogu, to bismo drugo nego osjetili strahopotovanje? U odnosu na nas Bog je kao ocean prema kapi vode koja se zbog vjetra odvaja od oceana i onda se u njega vraa. Ta to je kap prema oceanu? Po veliini neznatna, ali Bog ocean, voli svaku svoju kap i eli je zadrati da ne ispari u nitavilu bezna a. Bt nae duhovnosti je to vie shvatiti i osjetiti svu Boju silinu. Nikada Ga ne moemo potpuno shvatiti. Ne mogu to ni an eli. Bog je beskonaan, apsolutan i savren. Bog je svemogu, Bog je silna ljubav, Bog je sve stvorio. Bog nam omoguuje da ivimo, Bog je milosrdan i dobar... i mnogo toga nemogue je sve izrei. Bog je svugdje nazoan, sve vidi i zna. Promatra sva naa djela i misli, dobre i zle, i prati sva podruja naega ivota. Boja nazonost ne ovisi o ovjekovoj volji. On je uvijek tu. Duhovno najvie napredujemo kada mislima, rijeima i djelima slavimo Boga. Tada smo duhovno kao ocean. Bog se useljava u nas jer to mi traimo. Postajemo kao mladice loze na duhovnom trsu. Isus je trs, a Sveti Duh je hranjivi sok koji nama mladicama daje ivu vodu. Bog nam s nebesa baca duhovne ljestve po kojima se moemo penjati prema Njemu. Vana je naa nakana, a duhovni razvoj dolazi od Boga. Ja sam Alfa i Omega, veli Gospodin Bog, koji jest, koji bijae i koji e doi, Svemogui. (Otkrivenje 1,8) Alfa je prvo, a omega posljednje slovo grkog alfabeta. Znai, Bog je sve, od poetka do kraja, sva slova, sva sila. Mi ljudi smo samo jedno slovo, mala sila, premda smo esto umiljeni da smo velika sila te postajemo bezrazlono oholi, to je grijeh pred Bogom. To je kao kada do emo u podnoje Velebita te gledamo tu divlju i lijepu planinu pa osjetimo strahopotovanje prema toj veliini, jer shvatimo koliko smo maleni i jadni prema njoj. Tako i pred Bogom shvatimo koliko smo siuni, jadni, grjeni, a Bog je tako velik, pravedan, silan, sveobuhvatan. Nema kutka na Zemlji i u svemiru, a da u njemu Bog nije
60
nazoan. Sve vidi, sve zna, a mi kao da smo u gustoj magli: vidimo sve pomalo pa se ini da nita i ne znamo. Mi smo kao plamen svijee, a Bog je kao sunce. Sunce silno i vjeno sja dajui toplinu, a mi smo tek plamen svijee koji ugasne kada svijea dogori, ako ga prije toga ne ugasi vjetar. Sredinje mjesto u naim molitvama mora biti slavljenje Boga. Kvalitetna molitva je kada emotivno doivimo Boju veliinu i dobrotu. Da bismo emotivno doivjeli Boga, moramo Ga zazivati i razmiljati o Njemu, a najbolje Ga je slaviti molitvom. Molitvom slavimo i razmiljamo openito o Bogu kao o Trojstvu, posebice o Isusu kao o Bogu Sinu koji je stradao u ljudskom tijelu. Osoba Isusa Krista nam je mnogo blia jer je potanko opisana u Novom zavjetu kao ovjek i kao Boanstvo. U molitvi moemo izraziti strahopotovanje, razmiljanje i slavljenje Boga; bol, ali i veliku radost: Gospodine Boe, koji si na nebesima, Sveti se ime Tvoje, budi volja Tvoja, Koji si svugdje prisutan, Koji sve vidi i zna, Koji si Alfa i Omega, Koji si svemogu, Koji si sve stvorio i na nebu i na Zemlji, Koji si stvorio beskonaan broj biljnih i ivotinjskih vrsta, Koji si sve stvorio razliito, i niega nema istoga, sve je unikat, Koji si stvorio bezbroj lijepih cvjetova to ukraavaju Zemlju, Koji si oganj ljubavi i spor na gnjevu, Koji si iva dobrota. Boe, koji si siao s Neba i rodio se kao ovjek zbog nas, Isuse, koji si nam dao primjer kako ivjeti bez grijeha, Isuse, koji si kritizirao farizeje i pismoznance da i mi ne budemo hladni kao oni, Isuse, koji si ozdravljao sve koji su u Tebe vjerovali,
61
Koji si ponizno sluio drugima i uenicima prao noge, Isuse, koji si izbrazdan otrim bievima, Isuse, okrunjen vijencem od trnja i osu en na najstraniju smrt, Koji si padao pod teinom kria noenim za sve nas, Koji si avlima pribijen na kri i uzdignut izme u dvojice razbojnika, Isuse, koji si sve to mogao izbjei, a nisi, Isuse, koji si se ponizio i za nas stradao na kriu, Koji si kao umiljato janje odveden na rtvu. Isuse, koji si patio i rtvovao se za sve nas, Koji si na kriu za sve nas preminuo, Koji si nakon tri dana uskrsnuo, Koji si opet uziao na Nebo u slavu, Isuse, koji si pobijedio smrt, Isuse, koji e nam opet doi u velikoj slavi, Koji e nas preobraziti i dati nam ivot vjeni, S kojim emo vjeno ivjeti, razgovarati i druiti se, Gledati ono to oko jo nije vidjelo i sluati to uho jo nije ulo. Nakon ovakvog prisjeanja i slavljenja Boga, molitva kojom neto traimo postaje iskrenija, emotivnija i s veom vjerom da e nas Bog usliati i ispuniti ono to traimo od Njega. U drugom dijelu molitve traimo od Njega duhovne darove: ljubav, mir, vjeru, Svetog Duha i ostalo da nas prati i vodi na svim naim putovima toga dana. Na kraju molimo pomo za svoje svakodnevne konkretne zdravstvene i druge potrebe. Psalmist David u Psalmu 9,2.3 izraava strahopotovanje i ovako slavi Boga: Slavim te, Jahve, svim srcem svojim, ispovijedam sva udesna djela tvoja. Radujem se i kliem tebi, pjevam imenu tvome, Svevinji!
3. Isus Krist kao na Gospodar

Sve to je stvorio, Bog je stvorio razliito. Na svijetu ne postoje dva ista ovjeka ni po tjelesnim ni po psihikim
62
osobinama. Svi smo Boji unikati. Stvorio je bezbroj fizikih zakona koji djeluju u svemiru i na naemu planetu. Neki zakoni su nam jasni, primjerice sila gravitacije, ali mnoge stvari su nam nejasne. Neki vjernik je esto razmiljao o tome kako to Bog sve vidi i sve zna, ak vidi i zna to mislimo, kako to da je ba svugdje nazoan, u svakom ovjeku, na svakom mjestu u svemiru. Razmiljao je o tome kako Bog moe vidjeti ako on neto ukrade ili misli negativno o nekoj osobi, ako misli na neki grijeh koji ga privlai. Leao je u krevetu razmiljajui o tome kako Bog sve vidi i zna. U sebi je uo glas, kao da je netko s njim u sobi: Ja vidim oima svih ljudi na svijetu, ujem uima svih ljudi na svijetu, mislim mozgovima svih ljudi na svijetu Bio je silno iznena en tom nadnaravnom pojavom i tvrdnjom. Onda je poeo razmiljati o raunalima u banci. Mnogo ih je i sva su umreena, imaju server, zajedniko jae raunalo u kojemu se pohranjuju svi podatci i koje se nikada ne iskljuuje. Poeo je razmiljati o funkcioniranju interneta na umreenim raunalima itavoga svijeta, o tome kako se svi na svijetu mogu spojiti s bankom svih podataka te sve vidjeti i uti. Analogno tome, svi smo umreeni i povezani na nekom Bojem internetu koji je neusporedivo savreniji od naega zemaljskog interneta. Ta spoznaja ga je uplaila, ali i obradovala. Shvatio je da ubudue mora voditi vie rauna o svojemu ponaanju, o rijeima koje izgovara, ak i o mislima kojih je imao mnotvo po cijeli dan. U Bibliji pronalazimo rijei koje to potvr uju: O, znam dobro kakve vae su namjere, kakve zlosti protiv mene vi snujete (Job 21,27) i Ja dobro poznajem njihova djela i namjere njihove. (Izaija 66,18) Bog je svemogu, sveprisutan i sve zna; i On eli utjecati na na ivot. Moemo li napraviti granicu prema Bogu? Moemo li Ga onemoguiti da djeluje u naemu ivotu, moemo li napraviti pregradu ili se skriti pod stakleno zvono da Bog ne moe djelovati na nas? Moemo li iskljuiti svoje raunalo da vie ne bismo imali vezu sa sredinjim raunalom, s Bogom? Ako ne otvaramo vrata svojega uma Bogu, ako Ga ne elimo,
63
On stoji ispred naih duhovnih vrata i kuca, ali ne ulazi ako Mu ne otvorimo. Zbog ega je tako? Zato to je to Boja volja, odnosno Boji zakon. Stvorio nas je na svoju sliku, dao nam razum, slobodnu volju i eka. eka da Mu se dragovoljno i samoinicijativno obratimo, da Ga zazovemo i traimo pomo. im pomislimo na Boga, to je kao da na raunalu kliknemo tipku i uspostavimo kontakt sa sredinjim raunalom. Ta tipka je duhovne naravi. Treba samo pomisliti na Stvoritelja i Spasitelja i veza je uspostavljena. Onda nam On kao sredinje raunalo, kao server, alje svoje informacije, svoj razum i svoju ljubav, upravlja naim mislima, obavjetava nas kako djeluju pravda i milosr e. Popravlja nas u svakom pogledu i preobraava nam um. Ako uronimo u tu Boju stvaralaku silu u mislima na Boga i na sve ono to pie u Bibliji, ako svakodnevno itamo Bibliju i drugima govorimo o Bogu, ako se molimo i, to je najvanije, ako inimo djela milosr a, postajemo sudionici Bojega sustava i boanske zajednice. to Ga vie traimo, vie Ga volimo, a time vie volimo i blinje. Bog nas sve vie preobraava na svoju slavu obnovom naega uma, ali samo kada to elimo i traimo. Ako elimo da Isus bude Gospodar naega ivota, moramo Mu to dopustiti i moliti da nam On to bude. To je osnovni nain otvaranja vrata naega srca, pozivanje Isusa da u e u nas i bude nam Gospodar mijenjajui nau posrnulu narav i nae negativne osobine te poveavajui nau vjeru. Isus eli da Ga pozovemo, jer On stoji pred vratima naega srca, kuca i eka. eka da Ga pozovemo molitvom: Isuse Kriste, otvaram Ti vrata svojega srca, Isuse Kriste, u i u mene i budi stalno u meni! Kada mladi voli svoju zarunicu, ili djevojka zarunika, svakodnevno s ljubavlju govori o njemu ili o njoj. To je zbog ljubavne zanesenosti. Biblija na mnogim mjestima govori o tome da je Isus na duhovni Zarunik. Ako volimo Boga, svakodnevno emo nekome govoriti o Njemu i slaviti Ga. Razmiljajui o Njegovoj slavi, ostvarujemo najbolji duhovni napredak. Nije dobro gledati u sebe, u svoju narav, osobine i probleme koje svi imamo, jer se moemo razoarati onim to vidimo
64
u sebi i izgubiti nadu da moemo biti bolji. Neki ljudi misle da sve znaju, da su dobri i bolji od drugih te se uzohole i time zaprijee svoj duhovni razvoj. Na oba naina, gledajui u sebe, veemo se uz same sebe i zaboravimo na Boju silu. Tako se ogradimo od Boga, raskinemo duhovnu vezu i vie duhovno ne napredujemo, odnosno ostajemo na poetku duhovnog razvoja. Najbolji duhovni razvoj ne postie se gledanjem u sebe, nego gledanjem u Isusa. esto imamo problema jer previe promatramo svoju psihu, kao da pipamo osinje gnijezdo, i imamo jo vie problema. Kada razmiljamo o Bogu koji je beskonano velika sila i mo, spajamo se s tom silom i duhovno rastemo. Duhovna osoba postajemo samo kada dopustimo Bogu da gospodari naim tijelom i naom psihom, kada razmiljamo o Isusu, o Njegovom poslanju, o Njegovoj muci i rtvi, o tome kako je uskrsnuo, kako je sada na Nebu i kako se sprema ponovno nas pohoditi. to vie razmiljamo o Bogu, sve smo Mu blie i reagiramo bolje nego prije, dok o Njemu nismo razmiljali, dok se nismo molili i itali Bibliju. To pravilo vrijedi za svaki dan: svaki dan se iznova ra amo u Bogu. Ako u me uvremenu zanemarimo Boga, opet se u nama budi onaj stari ovjek, ona naa runa narav, i opet imamo probleme koje smo prije imali. U duhovnom trokutu vodi se opet bespotedna borba izme u nae naravi, tjelesnih elja i djelovanja demona koji jedva ekaju da se otklonimo od Boga da ponovno zagospodare naim umovima. Ako uspostavimo vrstu liniju u smjeru Boga, nae tijelo odustaje od grjenih elja, narav se popravlja, psiha se isti, a demoni odlaze od nas. Taj silno veliki Bog iscjeljuje nas od svih bolesti, ispravlja nau narav, ulijeva ljubav u naa srca, puni nas snagom, isti nam um i titi nas od svih neprijatelja. Bog treba biti gospodar naih misli i nae mate; ali On je to samo onda kada Ga zazivamo. Zato se usred vreve ivota i svijeta moramo sjetiti gospodara misli, Isusa Krista. Dovoljno je samo pomisliti na Isusa ili uputiti kratku molitvu: Isuse, pomozi! pa da se nae grjene misli rasplinu kao mjehur od sapunice. Ali treba se sjetiti. Ako se ne sjetimo, naa duhovna
65
vrata prema Bogu su zatvorena pa funkcioniramo po svojim navikama, strastima, obiajima i vanjskim utjecajima. im se sjetimo Boga, dobijemo silno duhovno oruje i lako se borimo protiv nesvetih i runih misli i sila tame. Ako to stalno inimo, srce nam se isti i obnavlja se razum pa sve lake uspostavljamo duhovnu vezu s Bogom.
4. An eli
Bog je negdje u beskonanom svemiru ustrojio Boje kraljevstvo. Biblija na mnogim mjestima opisuje to kraljevstvo s mnotvom an ela. U Psalmu 33,6 pie: Jahvinom su rijeju nebesa sazdana i dahom usta njegovih sva vojska njihova. Realno je zakljuiti da u svemiru postoji mnogo planeta na kojima ivi mnotvo ivih bia, neka nama vidljiva, a neka nevidljiva. Boja kreacija je tako silno velika da je mogue sve to pomislimo. U Nehemiji 9,6 sa strahopotovanjem se govori o Bojoj kreaciji: Ti si, Jahve, jedini! Ti si stvorio nebo, i nebesa nad nebesima, i vojsku njihovu, zemlju i sve to je na njoj, mora i to je u njima. Ti sve oivljava i vojske se nebeske tebi klanjaju. Nebeski an eli se u Bibliji razliito nazivaju: kerubini, serafini, prijestolja, gospodstva, an eli, vrhovnitva, vlasti, arkan eli... Svi imaju imena kao i mi ljudi: Gabriel, Rafael, Mihael itd. Kao rukovoditelj i zapovjednik Bog je savren u svemu. Sve to radi, Bog radi savreno dobro. ini ono to drugi ne mogu uiniti i trai od svih stvorenja da se koriste svojim umnim i tjelesnim potencijalom, ali po Njegovim zakonima i naelima. Od svih razumnih stvorenja zahtijeva da rade za Njegove potrebe, a najvea Njegova potreba je pomagati svim stvorenjima. Mnotvo an ela ima zadatak pomagati nama ljudima, uvati nas i spaavati na svim naim putovima, ali prije svega na putovima vjere i Boje istoe. An eli pomau onima koji su dragovoljno odluili ivjeti po Bojim zahtjevima. Aneli rade i kao uvari Isusove Crkve da ostane ista u nauku. Na kraju ljudske povijesti, kada nas Isus ponovno pohodi u
66
velikoj slavi, an eli e biti Boji eteoci najprije penice, odnosno ljudi koji su posluni Bogu, a onda i kukolja, odnosno ljudi koji su ivjeli u grijehu i bili neposluni Bogu (Matej 13,30). O nama ovisi hoemo li biti penica i hoe li nas an eli odnijeti u Boje kraljevstvo, ili emo biti kukolj koji e biti spaljen u ognju i nestati u nitavilu pakla. Rije an eo znai vjesnik ili glasonoa. U Bibliji se najvie spominju an eli glasnici radosnih vijesti. An eli su duhovna bia, drukije su naravi od nae. Nije nam dano da ih moemo percipirati tjelesnim oima i shvatiti njihovu stvarnost: kao da je Bog stavio zavjesu da ih ne moemo vidjeti, kao to ne moemo vidjeti ultraljubiasto i infracrveno svjetlo. An eli su nam nevidljivi, ali to ne znai da u odre enim okolnostima ne mogu postati vidljivi. I elektromagnetni valovi su nevidljivi, ali na televizijskim ekranima mogu postati pokretne slike. An eli nam se mogu na slian nain otkriti ako je to potrebno, ali samo u skladu s Bojom voljom. Kada budemo u raju, u Bojem kraljevstvu, sigurno emo ih vidjeti i s njima se druiti. Tek tada emo shvatiti njihovu narav. Mnoge biblijske osobe su vidjele an ele koji su doli kao Boji vjesnici da im pomognu i savjetuju ih. Bog je nakratko otvorio oi sluzi proroka Elizeja u 2. Kraljevima 6,17: I Jahve otvori oi momku, i on vidje: gora oko Elizeja sva pokrivena ognjenim konjima i kolima! I prorok Daniel je vidio an ela: Podigoh oi da vidim, i gle: ovjek odjeven u lanene haljine, oko pasa mu pojas od zlata ofirskoga, tijelo mu poput krizolita, lice kao munja, oi kao baklje ognjene, ruke i noge poput mjedi ugla ene, zvuk rijei njegovih kao amor mnotva. (Daniel 10,5.6) An eo se obratio i Zahariji, ocu Ivana Krstitelja. Premda njegova pojava nije bila tako zastraujua kao kod Daniela, i Zaharija, iskusni sveenik, uznemirio se i obuzeo ga je strah (Luka 1,12-13). An eo se javio i djevici Mariji, ali u obliku svjetla, blago, da ne bi izazvao strah i odbojnost kod neiskusne djevojke. Zato joj je rekao: Ne boj se, Marijo, jer si nala milost kod Boga... (Luka 1,26-30) Pri Isusovu ro enju an eli su se javili pastirima, a nad otvorenim grobom uskrslog Isusa
67
prisutnim enama. Morali su im rei da se ne boje, jer su se uplaili neega nepoznatoga, to bi se i nama danas dogodilo. O an elima se najvie govori u posljednjoj biblijskoj knjizi koja je napisana za posljednje narataje, da znaju da se pribliilo Boje kraljevstvo. Apostol Ivan vidio je oko Bojega prijestolja mnotvo razliitih an ela s razliitim dunostima. Svi su slavili Boga. Kada su se pokazivali ljudima, an eli su ih upozoravali da se ne treba klanjati njima, nego da treba tovati Boga i klanjati se samo Njemu. Adam i Eva su od Boga dobili veliku ast, vlast i mo, ali su padom u grijeh to izgubili. Ti ga uini malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih, njemu pod noge sve podloi. (Psalam 8,6-7) Nakon pada u grijeh Adam i Eva su izgubili slavu i ast da budu gospodari svega na Zemlji. Pali su na mnogo niu razinu od an ela. I mi danas, ivei u svijetu grijeha, znatno smo nia bia od an ela; ali po dolasku naega Gospodina Isusa Krista, kada nas u trenutku preobrazi, imat emo njihovu slavu. ovjek preobraen Kristom opet e biti slian an elu, odjeven u Kristovu slavu, neraspadljiv i s velikim sposobnostima kojima e sluiti Bogu po Njegovoj volji. I an eli, kao i ljudi, posjeduju slobodnu volju i sposobnost da rade. Sveti i bezgrjeni, stoje nam na raspolaganju kao to lijenici stoje na raspolaganju svojim pacijentima pri lijeenju i ouvanju zdravlja. Ali ne svakome, samo onima koji su vjerni Bogu: Zar nisu svi (an eli) slubujui duhovi to se obiavaju slati da slue onima koji imaju batiniti spasenje? (Hebrejima 1,14) An eli na Nebu slave Boga, a na Zemlji izvravaju Boje zapovijedi pomaui ljudima. Pred Abrahamom su se pojavila tri an ela i prorekli su mu da e dobiti sina. To se zaista dogodilo: Abraham je dobio sina i nazvao ga Izak, koji je postao praotac Hebreja (Postanak 18,1-7). Kada je Abraham na Boji zahtjev poao rtvovati sina Izaka kao janje na rtveniku, pojavio se nebeski an eo koji je Abrahamu rekao: Ne sputaj ruku na djeaka ree niti mu to ini! Sad, evo, znam da se Boga boji, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga. (Postanak 22,12)
68
Bog je poslao dva an ela da iz grada Sodome, u kojemu je vladao potpuni nemoral, izvedu Lota i njegovu obitelj kako ne bi izgorjeli u ognju s ostalim bezbonim stanovnicima grada. An eo je spasio od sigurne smrti tri mladia u usijanoj pei (Daniel 3,28). Drugom zgodom spasio je Daniela iz lavske jame u koju je bio baen zbog toga jer se nije htio odrei vjere u pravoga Boga. An eli su uinili da lavovi budu umiljati kao janjci. Zau enom kralju Dariju Daniel je rekao: Moj je Bog poslao svog An ela; zatvorio je ralje lavovima, te mi ne naudie, jer sam neduan pred njim. Pa i pred tobom, o kralju, ja sam bez krivice. (Daniel 6,23) An eli koji rade po Bojim zamislima imaju velike moi: ine uda, tite nas od sile koju osloba a vatra, lavovima zaustavljaju nagon za jelom. An eli e i nama uiniti razna uda da bi nas spasili, ali samo kada smo isti i nevini pred Bogom. I mi ljudi moemo biti slini an elima. Kada inimo djela milosr a, kada posjetimo bolesnu osobu, kada pomognemo siromahu, to je kao da je Bog poslao an ela i pomogao toj osobi. Kada svojim savjetom nekoga oslobodimo briga i olakamo mu duu, to je kao da je Bog pohodio tu osobu kako bi joj oistio duu. Kada nekome propovijedamo o vjeri i uskrsnuu, to je kao da je tu osobu pohodio sm Isus.
69
Trei dio: SOTONA I DEMONI
1. Sotona i demoni
Zatim se pokaza drugi znak na nebu: velik Zmaj plamene boje sa sedam glava i deset rogova. Na glavama mu sedam kruna. Njegov rep pomete treinu nebeskih zvijezda i surva ih na zemlju. (Otkrivenje 12,3.4) Lucifer se uzoholio i uzdignuo iznad Boga, svojega Stvoritelja. Prevario je i poveo za sobom treinu Bojih an ela koje nazivamo pali an eli, neiste sile ili demoni. Lucifer, to jest Sotona, i ti aneli, to jest demoni, potpuno su promijenili svoju narav. I oni su stvoreni na Boju sliku, ali su postali neisti, zli, grubi, zavodljivi, prijevarni, mrzitelji Boga i ljudi. Jer naa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mranog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. (Efeanima 6,12) Iz tih rijei moe se jasno vidjeti da su demoni tu, na naemu planetu, da posjeduju veliku prijevarnu silu i da ratuju protiv nas ljudi i protiv Boga od kojega su se odmetnuli i kojega su omrznuli. Organizirani su po hijerarhiji, po vladajuoj piramidi, po raznim podrujima, te organizirano djeluju protiv ljudi ne bi li u potpunost pokvarili Boji plan da i mi ljudi jednoga dana ivimo poput bezgrjenih an ela koji su ostali na Nebu i vjerni su Bogu. Sotona i pali an eli demoni ne mogu se izravno osvetiti Bogu to su zbaeni s Neba. Ne mogu se osvetiti ni nebeskim an elima. Ostali su im samo ljudi koje je Bog stvorio s osobitom ljubavi. I ba zbog te prevelike Boje ljubavi prema ovjeku Sotona je sa svojim zlim an elima postao ovjekomrzac te se osveuje Bogu udarom na ovjeka koji je nemoan da bi se zatitio od njihova djelovanja. Osnovna sredstva djelovanja
70
su mu lukavstvo, varanje, mrnja i la. Glavni ciljevi napada su mu vjera u Isusa Krista kao Boanstvo, unitenje ljubavi u svim ljudima, razaranja braka i obitelji kao Bojih ustanova, izazivanje mlakosti kod vjernika, izazivanje mrnje me u narodima... Dakle: lukavstvom, laima i mrnjom protiv istine i ljubavi. Rezultat je katastrofalan, jer svi koji ne vjeruju u Boga, koji gaje mrnju u srcu i mlaki su vjernici, nee vidjeti nebesko kraljevstvo. U dananjem svijetu prevladavaju mrnja, lukavstvo i lai, a ljubav i istina su potisnute. Oholost, mrnja i lai su poput zaraze: ljudi se lako zaraze, a ljubavi su krhke i nestaju kao jutarnje magle. Ostvaruje se sukob izme u ljubavi i mrnje. Bog Stvoritelj moe u svakom trenutku unititi sve pale an ele i mrnju, ali smo Mu potrebni mi ljudi kao svjedoci pred cijelim svemirom da potvrdimo svu negativnost, okrutnost i ruilaku narav tih mranih sila. Bog eli dokazati cijelom svemiru da je pravedan, a da je Sotona zao i varalica. Dokazat e to, uz ostalo, i s pomou nas kao svjedoka. Dok se ne dogodi taj strani sud, bit emo ukljueni u taj sukob u duhovnom trokutu svemirskih razmjera. Vjernici, posebice mladi ljudi, sve ee osjeaju odbojnost prema tradicionalnoj Crkvi. Ne znaju to pie u Bibliji, ee se povode za drugim ljudima, svjetovnim obiajima i ljudskim tradicijama. Demoni lako svladaju ljude povrne osobne vjere jer su odlian medij da ih pokolebaju, prevare, zavedu i zavladaju njima. Ljudi su prevareni od prijevarnih duhova, sotonskih nauka i podmuklih laaca. Sotona je tijekom cijele ljudske povijesti varao ljude i sijao lani nauk pa su se ljudi kvarili i smiljali zlo i grijeh. Sotona nadahne neke ljude da napiu lani nauk, a oni tim lanim naukom zaraze druge ljude. Pravilo je da prvo ponude istinu, zatim mjeavinu istine i lai, a na kraju potpunu la. Demoni potiu strah u tim ljudima da ne bi napustili lani nauk i pripadajuu udrugu i sugeriraju im da moraju ostati u tome jer e ih inae snai velika nesrea. Sotona je iskusan lovac ljudi, ali ne kao Isusovi apostoli koji su bili ribari ljudi zbog njihova spasenja, nego radi njihove propasti. Manji broj ljudi zavri u sljedbama koje prak-
TREI DIO: SOTONA I DEMONI
71
ticiraju crne mise tovanja Sotone, poglavara svih demona. Sotona je zaveo nae praroditelje Evu i Adama i time im oduzeo zakonito vlasnitvo nad naim planetom. Zato se i kae da je Sotona knez tame ovoga planeta; ali postoji i Knez svjetla i istine, Isus Krist, koji ima potpun boanski autoritet. Biblija je puna izvjetaja o tome da su demoni opsjedali ljude. I danas je tako. Nitko nije pote en. Va protivnik, avao, obilazi kao riui lav, kae apostol Petar (1. Petrova 5,8), i uvijek se nalazi u naoj blizini i u nama samima. Ne moemo vidjeti demone jer nam to nije dano. Oni ive u drugoj stvarnosti, ali nam se ini da nam sjede na ramenu ili su u naoj glavi i stalno nas nagovaraju na grijeh. Njihovo stanite u nama je naa nevjera, sumnja, ljubomora, mrnja, bijes, oholost, umiljenost, tatina, osveta, elja za bogatstvom, sve ono to nije po Bojim naelima. Sve nae slabosti i grijesi znatno se poveavaju zbog njihova djelovanja pa se u ovjeku moe javiti mrnja prema drugim osobama ili narodnostima, a mnogi si na njihov nagovor oduzimaju ivot. Mi ljudi imamo mnogo manje znanja i iskustva nego Sotona i demoni. Oni ive tisuama godina i stalno stjeu prijevarna znanja i iskustva, dok mi ljudi uimo i stjeemo iskustva samo sedamdeset do osamdeset godina. Zbog toga ne smijemo nikada pomisliti da se protiv njih moemo boriti sami, svojom mudrou. Demoni najvie djeluju na na um elei nam nadzirati misli, emocije i odluke. Nastoje nam nametnuti lane nauke u kojima nema Isusa. Odluujui cilj im je skriti Isusa kao Bojeg Sina, a ako to ve ne mogu, svakako nijeu Isusovo boanstvo i uskrsnue, to je temelj kranske vjere: Duh izriito veli da e u posljednja vremena neki otpasti od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke, podmukle lace (1. Timoteju 4,1.2) Protiv takvih prevaranata moemo se boriti samo dranjem i navo enjem onoga to pie u Bibliji i neprestanom molitvom. Danas demoni najvie djeluju na itavu svjetsku populaciju preko javnih medija, posebice kroz agresivne, nemoralne i bizarne televizijske sadraje koji nas inficiraju kunjama i odvlae daleko od Boga i Bojeg zakona. Gotovo svi, pa i naj-
72
siromaniji ljudi na svijetu, imaju mogunost gledati televiziju i zaraziti se svim zlima to zatrpavaju i blokiraju utjecaj stvoriteljske sile na na duh koji je od Boga. Svi na svijetu gledaju kako se ozakonjuju istospolni brakovi, i sve vie ljudi misli da je to normalno, sve vie ljudi prihvaa sve nemoralno kao normalno. Sve se vie govori o tome da Isus nije Boji Sin, ve da je samo jedan od proroka i da nije uskrsnuo. Rezultat takvog postmodernistikog drutva je da se sve vrijednosti drutva izokreu i stvaraju suprotne vrijednosti. Bog potuje slobodan izbor ljudi i preputa ih njihovoj mati: Zato ih je Bog predao sramotnim strastima (Rimljanima 1,24-27) Neki misle da sve negativno u naemu karakteru dolazi od demona. To nije tono. Nema nita izvan ovjeka to bi ga moglo oneistiti kad u e u njega; nego ono to izlazi iz ovjeka, to oneisti ovjeka. (Marko 7,15) Nai uro eni i steeni grijesi, slabosti tijela i psihe su hrana i stanite demonima. Mrnja, strah, zavist, sebinost, lai, blud, pakost, sva e, srdba, pohlepa, oholost, predrasude, frustracija, nervoza i sve negativno u nama plod je naih neistih srdaca (Galaanima 5,19.20), a demoni to vjeto zlorabe te se prilijepe na te negativne osobine kao na utvrde i njima se hrane. U mislima moemo napraviti negativnu misaonu utvrdu koja nema veze sa stvarnom istinom, a demoni se prikvae za nju jer imaju duhovnu hranu koja ih potie da budu to negativniji. Te utvrde grijeha u nama koriste im za napade koji jo vie potiu negativne vatre to zamagljuju i dimom zavijaju nau duhovnost. Oni nalaze svoj dom samo u odajama naih grjenih misli i navika koje jo nismo zajedno s Isusom pribili na kri. Sotona alje velike formacije demona, itave legije, na Isusove Crkve diljem svijeta ne bi li ih ohladio u vjeri i iskvario zdrav Boji nauk. Koriste se lukavstvom i vjeto se prilijepe na nezadovoljstvo, ogorenost, sumnje, kritike i osobne ambicije vjernika koji rade u crkvi. Cilj im je da svi vjernici postanu nezadovoljni i da im vjera postane mlaka jer znaju da Bog prizna samo vruu vjeru, a da Mu se mlaka vjera gadi: Poznam djela tvoja: niti si studen niti vru! Oh kad bi bio studen ili vru! Ali, jer si mlak ni vru ni studen izbacit
73
u te iz svojih usta. (Otkrivenje 3,15.16) Sotona eli u svakoj Crkvi oformiti takozvanu sivu eminenciju koja njome prikriveno upravlja, ak i takozvanu crnu eminenciju od vjernika koji i nisu vjernici, a u crkvu dolaze samo formalno, radi njezina podrivanja. Sotona alje velike i silne formacije demona, organizirane po vrhovnitvima i poglavarstvima, na pojedine nacije i regije koje su zaraene mrnjom i potiu ih da ine velika zlodjela i genocide uime neke fikcije ili bolesne ambicije vo e ili stranke. U povijesti nalazimo bezbroj takvih sluaja. Svaki narataj doivi barem dvije-tri takve traume. Te silne formacije opsjedaju vie nacija odjednom, po naelu: to gore, to bolje. Ne moemo se oteti dojmu da Sotona stalno seli iz jednog kraja u drugi. Najvie eli to vie ljudi trajno zaraziti mrnjom koja kao epidemija duhovno ubija mnotvo ljudi jer u takvom stanju ne mogu pred Boga budui da ih On i ne poznaje. Bog poznaje samo ljude ista srca i samo takvi vjernici e batiniti kraljevstvo nebesko. Moemo posve sigurno zakljuiti da je Sotona na planu duhovnog usmrivanja ljudi ostvario velike rezultate i da je duhovni genocid vei od svih tjelesnih genocida u cijeloj povijesti. Na mnogim mjestima u Bibliji pie: Tko ima ui, neka uje. Ne dajmo se pokoriti ni prohtjevima tijela ni ljudskim predajama, mitovima, iluzijama i znanju! Pokorimo se samo Bogu jer nas je samo On stvorio, otkupio na kriu i posvetio. Za ljude ista srca On priprema stanove u svojemu kraljevstvu. Zato trebamo biti stranci na ovoj Zemlji na kojoj ivimo privremeno. Ljude slabe u vjeri demoni mogu potpuno opsjesti, a kod ljudi jake vjere trae podruja ivota i grjene naravi koje uz Boju pomo jo nisu uklonili iz svojega ivota. To je kao kada imamo upalu plua, a ostalo tijelo je zdravo. Bolje reeno, kao kada smo vjerni Bogu, a ipak elimo bogatstvo, puno novca. Onda se demoni pojavljuju i navode nas na odre ene aktivnosti, ak nam pomau da se nepoteno obogatimo, a cilj im je zapravo osramotiti nas pred Bogom i duhovno unititi. Oni djeluju na loe crte nae naravi kojih se u hodu prema Isusu jo nismo oslobodili. Demoni nam ele poveati negativne
74
osobine i zaustaviti nas u daljnjem duhovnom napredovanju. Ohole ljude demoni stalno napadaju da bi im poveali oholost. Dobro znaju da oholi ljudi ne mogu biti spaeni jer oholost je veliki grijeh pred Bogom. Na oholosti i srdbi ustoliujemo tiranina demona. Bit emo pod njegovom vlau, a sve to uinimo, bit e pogreno. I kod najboljih vjernika neisti duh moe biti nakratko nazoan kada se pojave negativne emocije, jer demoni vrebaju bilo koju priliku da bi nam napakostili. Prilijepe se na sve ono u naoj naravi to jo nije isto, to jo nismo pribili na kri, zaposjedaju to, time se hrane i raspiruju da bude jo loije i izvan dosega nae volje. Bitka protiv njihova djelovanja moe poeti samo kada molitvama voljno dopustimo Bogu da nas oisti. Molitva je disanje due, a znamo da bez disanja moemo ivjeti samo nekoliko minuta. Bog nas moe potpuno oistiti od demonskih utjecaja, ali ako se opustimo u vjeri, oni se mogu vratiti u jo veem broju i s veom silom ne bi li nas opet stavili pod svoj utjecaj: Kad neisti duh izi e iz ovjeka, luta pustim mjestima traei pokoja. Ali ga ne nalazi! Tada veli: Povratit u se u svoju kuu iz koje sam iziao. Kad stigne, na e kuu praznu, pometenu i ure enu. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova, gorih od sebe, te u e i tu se nastani. Tim bude posljednje stanje onoga ovjeka gore od prvoga. (Matej 12,43-45) Dok smo ivi na ovome zarobljenom planetu, svakodnevno moramo duhovno ivjeti uzdajui se u Gospodina Isusa Krista. Demonske sile vrlo su opasne, a obino su nazone kada se netko bavi duhovnou koja nije u skladu s Biblijom. Najvie ih susreemo u crnoj magiji, spiritizmu, vraanju i parapsihologiji. Najei oblik crne magije nalazimo u urocima, vjetijim zapisima i pripravcima. Najproirenija magija oituje se kroz gatanje tarot kartama. Tako ljudi najlake ulaze u svijet demona jer osoba koja gata, predvi a budunost uz pomo demona koji su je opsjeli ili stanuju u njoj. Mnogi mataju o nadnaravnim moima i snazi pa zavravaju razne teajeve o davanju energije drugima za ozdravljenje. Sve je popularnije educiranje o zloporabi negativne energije pri utjecaju na tu u
75
psihu, posebice pri prodaji roba i usluga i zavo enja osoba suprotnog ili istog spola. Okultizam je posebice prisutan me u mladima. Ako se bavimo okultnim aktivnostima, automatski smo zali u demonsko podruje i demoni se s pravom useljavaju u nas. Kada hotimice traimo kontakt s okultnim silama, vrlo brzo otkrivamo da je postojanje demona stvarno. Na seansama prizivanja duhova umrlih razgovor se zapravo vodi s demonima koji oponaaju glas pokojnika. Nema ivota nakon smrti. Kada umremo, Bog istoga trenutka uzima na duh k sebi i pohranjuje ga poput podataka s diskete, a nae tijelo se raspada. Ta disketa naega duha eka ope uskrsnue koje e se dogoditi po dolasku naega Gospodina Isusa Krista. Nema ni ponovnog raanja. Samo smo jednom dobili mogunost prihvatiti pravoga Boga. Danas e i mnogi vjernici rei da postoji reinkarnacija i da mrtvi ive i nakon smrti, ali na drugoj razini. To zlorabljuju demoni zavodei mnotvo ljudi i odvodei ih u propast. Potrebna je samo naa elja da razgovaramo s duama umrlih, to jest s demonima, i to e nam svakako uspjeti. Sve je na naelu slobodne volje: ako elimo biti s demonima, bit emo s njima. elimo li biti samo uz Boga, bit emo uz Boga i On e biti uz nas. Naelo je jednostavno, ali mnotvo ljudi je naivno i zavedeno, kao to je i Eva bila naivna i zavedena. O tome govore redci: Duh izriito veli da e u posljednja vremena neki otpasti od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke... (1. Timoteju 4,1) Demoni nas uasno mrze zbog toga jer nas Bog silno voli. to nas Bog vie voli jer Ga tujemo i sluamo Njegove zapovijedi, to nas demoni vie mrze i ee nasru na nas da bi nas pokolebali u vjeri, zaveli i unitili. Svi demoni imaju zajedniki cilj: upropastiti to vie ljudi radi osvete Isusu koji ih je zbacio s Neba jer su se pobunili protiv Bojeg autoriteta. Isus eli da se spasi to vie ljudi i da ive s Njim u Bojem kraljevstvu. Demoni ele da tih spaenih bude to manje. Oteli su i sve vie otimaju narod od Boga. Zato se taj sukob naziva velika borba svemirskih dimenzija. Zbiva se na naemu planetu jer su svi demoni na elu sa Sotonom zbaeni upravo na na planet.
76
Borba traje ve est tisua godina i pri samom je kraju. Isus e po svojemu drugom dolasku u velikoj sili i slavi zauvijek unititi sve pale an ele, sve ljude koji se vjerom nisu oistili od duhovnog smea. Unitit e i grijeh i u svemiru ga vie nikada nee biti. Biblija zorno govori o karakteru demona. U Efeanima 6,12 pie: Jer naa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mranog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. Demoni najuinkovitije djeluju na nae spontane misli i osjeaje te u njih ucjepljuju svoje ideje, kao to imela raste na jabuci, ili zarobe nae misli poput slaka koji puzei zarobi drugu biljku. Prije nego to ovjek djeluje, misao bude oneiena i onemoguena, a djelovanje negativno i pogreno. Demoni siju negativne i prljave misli u naoj psihi, jer to je njihovo podruje djelovanja. To je kao da neprijatelj na nau njivu zasijanu penicom posije korov koji zagui nau penicu, odnosno nae pozitivne misli. Demonsko djelovanje oituje se tako da ljudi misle, govore i djeluju, ali ne od sebe, ve demoni misle i govore preko njih jer su nasilno zagospodarili ovjekom. Oni zamaraju ovjeka, zavode ga i iscrpljuju, potiu mu bolesnu matu i zaposjedaju duu. Najlake opsjedaju psihiki labilne osobe i osobe koje nisu utemeljene u vjeri. Demoni nas najlake mogu opsjesti nakon posjeta gatarama, vraaricama i osobama koje izra uju horoskope te pri prakticiranju spiritizma. Ljudi su nervozni i tjeskobni zbog gubitka posla i novca. Neki se odluuju posjetiti gataru ili astrologa. Gatare, vraarice, vidovnjaci i astrolozi sve su popularniji duobrinici. Sve te osobe zasigurno ne rade u pravoj vjeri, jer nikada nas nee navesti da vjerujemo u Isusa Krista, nego samo da se oslanjamo na njihove savjete i da se uzdamo u sve, samo ne u pravoga Boga. Demoni i gatare zajedno na neki udan nain ponude ovjeku uspjeh, vlast i bogatstvo, sreu i uitke u grjenim navikama. Kada ovjek nepoteno utone u mreu svega obeanog, demoni mu napadaju duu i unitavaju sve to su mu posredno dali. Mnogima je tada jedini lijek alkoholizam ili samoubojstvo.
77
Mnogi ljudi sebe nazivaju sotonisti, vjeruju u demone, tajno se okupljaju i obavljaju obrede. Svi spominju boga, ali nitko ne spominje Isusa Krista jer su Njegovim uskrsnuem demoni pobije eni. Ostalo im je jo malo vremena do konanog unitenja, pa idu kao riui lavovi da bi unitili to vie ljudi. Sotonisti vjeruju u demone, prizivaju ih, u njih se uzdaju i od njih oekuju veliku potporu. Preko demona crpe veliku snagu i inteligenciju, a neki i vidovitost. to im se vie vjeruje, to veu snagu daju, jer bez vjere je nemogue dobiti naklonost njihova gospodara Sotone. I oni, kao i Bog, trae poniznost i privrenost i tek onda imamo velike koristi od njih. Njihova ponuda je fantastina, ali nakratko. Odnosi se samo na ovaj na kratki ivot. ele da ih oboavamo. To je opasna granica nakon koje moda nema povratka. Kupuju nam duu i postajemo njihovi robovi jer u cijelosti preuzimaju nadzor nad naim umom. Okrutnost postaje izvor njihove radosti, a sve bogatstvo i slavu to nam na udne naine priskrbe, na kraju oduzimaju i daju novom sljedbeniku. Demoni mogu djelovati protiv nas i preko drugih ljudi koji nam donose rune misli, rat, terorizam, zablude, sumnje i lane nauke da bi ljude odvukli to dalje od Boga. Najradije se koriste osobama iz nae najue okoline, koje e nas osu ivati zbog naih vjerskih uvjerenja, aktivnosti i navika pokuavajui u nama izazvati negativne psihotjelesne reakcije. Najradije se koriste branim partnerom elei unititi prvu i najvaniju Boju ustanovu, brak. Utjeu i na djecu da bi ih otrgnuli iz kranskog odgoja, zaveli lanim naukom i nagovorili na roditeljski i kranski neposluh.
2. Zatita od demona
Ne vidimo demone, jer nam Bog nije dao tu sposobnost. Sastoje se od neke druge stvarnosti koja nije kompatibilna naoj. Oni nisu tijelo i krv kao mi (Efeanima 6,12), ve neto sasvim drugo, to mi ne moemo shvatiti ni vidjeti. I an ele i demone zovemo duhovi iz jednostavnog razloga to ih ne vidimo. Svojom silom se ne moemo boriti protiv njih jer su
78
nam nevidljivi, a time i superiorni u odnosu na ljude. Demoni su bezobzirni, okrutni i jaki neprijatelji. Sami nemamo nikakvih izgleda u borbi protiv njih, ali sila s Neba kuca na naa duhovna vrata i eka da je pozovemo. Jer bez mene ne moete uiniti nita, rekao je Isus (Ivan 15,5). Svu borbu protiv demona moramo prepustiti Stvoritelju i Njegovoj silnoj moi. U Zahariji 4,6 Bog jasno kae: Ne silom niti snagom, ve duhom mojim! Dakle, moemo biti jaki samo ako je Isus s nama i radi za nae oslobo enje od demonskih sila. Ako sami neto pokuavamo na bilo koji drugi nain, bit emo zasigurno pobije eni. Demoni su imperatori u naemu ivotu. Nemamo sredstva kojima se oni slue da bismo im se suprotstavili. Ali ako u sebi ili naglas poviemo: Isuse Kriste, pomozi mi!, sve demonske ideje koje su vjeto ubaene u na razum otpadaju iz naih misli i one postaju iste. Tada spoznajemo to je pozitivno i djelujemo na slavu Boju. Bog oisti imelu i slak iz nae psihe i potjera demone iz nas. U takvim situacijama moemo se moliti Bogu da nas spasi od ispada nae rune naravi preko koje nas i napadaju demoni. To moemo samo ako smo u vrstom odnosu s Bogom, ako smo se zaista odluili za Njega i nastojimo ne initi nikakve grijehe. Najbolja zatita od demona je vjera u Isusa Krista kao Boga. Sotonu i sve demone je pobijedio Isus na kriu. Stoga molitva Isusu ima osloba ajui utjecaj. Demonima se opiremo molitvom i od njih se branimo poznavanjem Biblije i izgovaranjem biblijskih reenica: Pisano je... Ako u sebi molimo Isusa, to demoni ne uju, ali ako Ga naglas molimo za oslobo enje od demona, oni to uju, drhte od straha i moraju otii. Jedini nain da demoni ne budu u nama jest da u nama bude Isus. Ako Isus nije u nama, demoni mogu slobodno ulaziti i izlaziti. Protiv sila zla se ne moemo boriti bez Isusa. Najvea brana demonskom utjecaju je ljubav i vjera u Isusa Krista kao Boga. Bog je uvijek ljubav. Ako je nae srce puno ljubavi prema Bogu i svim ljudima na svijetu, to je silan bedem ljubavi koji saie demone. Oni su mrnja. Bjee od nas na samotna mjesta, ekaju i vrebaju da se nae duhovno stanje
79
pogora i da ostanemo bez ljubavi. Onda se vraaju, opet nas opsjedaju i nastoje nas duhovno dokrajiti. Uporni su i esto napadaju. Zato se tijekom svakoga dana moramo bezbroj puta sjetiti gospodara Neba i Zemlje, Isusa Krista, i traiti ljubav i pomo. Trebamo se moliti: Isuse Kriste, oslobodi me od neistih sila. Isuse, operi me svojom krvlju. Isuse Kriste, u i u mene i ostani u meni. Gospodine Isuse, molim Te, pomozi mi. Boe, uvaj me od demona i otjeraj ih iz mene i od mene. Uime Isusa Krista, odlazi od mene, Sotono! Isuse Kriste, uime Tvoje prolivene krvi, istjeraj demona iz mene. Isuse, daj mi svoju zatitu, mir i ljubav i budi sa mnom na svim mojim putovima. Isuse, Ti si moj Gospodar! Te molitve nikako ne smiju biti formalne i mehaniki izgovorene. Sve to izgovorimo i uinimo treba izvirati iz srca i mora biti proeto ljubavlju prema Isusu. Ljubav nikako ne odgovara demonima te ubrzano bjee od te sile, za njih nepobjedive, jer ih ona zasjenjuje i izgara mrnju koja je njihov oslonac. Mrnja je sila koja ih hrani pa oni jo vie rasplamsavaju vatru mrnje. Mrnja je njihova tvr ava u kojoj stanuju i koju brane kao svoje stanite. Pri spomenu imena Isusovog i zbog Njegove i nae ljubavi oni bjee. Odlaze jer ne mogu izdrati takvu silu i smiljaju kako e se vratiti. Ako opet nai u na ljubav, odustaju jer je ne mogu podnijeti. Pokoravaju se samo ljubavi. Ljubav je sila koja ih spaljuje, a mrnja nadima i razjaruje da budu jo gori i razorniji. Moliti Boga za ljubav u srcu najsilnija je molitva s najveim duhovnim uinkom i proienjem. Ljubav u srcu stvara oko nas pravi oklop koji nas titi od djelovanja demona. Nikada se ne trebamo bojati demona jer je Isus neusporedivo jai od njih, a Boja ljubav je silnija od demonske mrnje. U nekim sluajevima su se demoni uselili u ljude. Za takve ljude kaemo da su opsjednuti demonima. Ponaaju se vrlo
80
udno. Vano je razluiti je li rije o psihikoj bolesti ili je osoba zaista opsjednuta demonima. To se najlake utvr uje spominjanjem imena Isus u njihovoj nazonosti, jer se na spomen Boga gre, mrte, naglo mijenjaju raspoloenje, hitro odlaze. Takve osobe imaju mo predvi anja, sanjaju to e se dogoditi i slino. Samo manji broj ljudi je opsjednut demonima. Veina ima samo psihike probleme. Demoni se mogu nastaniti u svakom ovjeku, ak i u vjerniku. Oslobo enje je mogue molitvama i postom nas samih i naih blinjih za nas (Matej 17,21). Post, odnosno gladovanje, nije rtva, ali je dobra priprema due za poniznost i usmjeravanje misli samo na Isusa, to rezultira boljim i silnijim molitvama. Najbolje je barem jedan dan biti na osami, nita ne jesti ni piti, nita ne raditi i stalno se moliti Isusu za oienje due i tijela. Moe se postiti tri dana, a jesti samo voe i salatu. Nekada treba postiti i moliti sve dok molitva ne bude usliana. Molitve moraju biti u Duhu, bez prestanka, nekoliko desetaka puta dnevno, jer ustrajnost u molitvi je jedan od uvjeta da bi nas Bog usliao. Potrebne su duboke molitve i jaka vjera. Demoni mogu biti uporni, ali stalnim spominjanjem Isusovog imena sve vie drhte inei buku. Zbog neodoljive Isusove sile na kraju skreni naputaju tlaenu osobu, jer je Boja sila jaa od svega toga. O tim sluajevima moemo itati u Evan eljima. Svim oslobo enim osobama Isus je odgovarao: Vjera te tvoja spasila. Demoni ne mogu nita vjerniku koji se potpuno uzda u Boga. Ta velika borba traje do kraja naega ivota, jer demoni nas nikada nee ostaviti na miru. Bez bitke nema pobjede. Treba izdrati, jer Bog je obeao da nas nee ostaviti. Uz molitve je osobito vano svakodnevno iz Biblije proitati barem nekoliko redaka i razmiljati o njihovu znaenju. Tako sluamo to nam Bog govori za taj dan i svakodnevno duhovno napredujemo. Vjerujemo Isusu Kristu da e nas tititi na svim naim putovima. Stalnim druenjem s Isusom imamo najbolju bojnu opremu u borbi sa silama tame i tlaiteljima svih vrsta, ali samo ako i ivimo po Njemu, onako kako On to
81
trai od nas. Isus nam nudi bojnu opremu: Zato uzmite i na se stavite bojnu opremu Boju da se mognete oduprijeti u zli dan, i kad sve nadvladate, odrati se!... Opaite svoje bokove istinom, obucite oklop pravednost, obujte noge spremnou za Radosnu vijest mir! U svemu uzmite veliki tit vjeru; njime ete moi ugasiti sve gorue strijele Zloga! Prihvatite kacigu ono im se spaava i ma Duha, to jest rije Boju, sa svakovrsnom pronjom i molitvom. (Efeanima 6,13-18) Te rijei su tako silne da o njima trebamo stalno razmiljati i moraju nam biti stalni kodeks duhovnog ponaanja. Kada smo po cijeli dan u mislima s Isusom, prakticirajui time najbolju duhovnost pod nebeskom kapom, moemo biti sigurni da nam je pobjeda osigurana. Ako smo Mu vjerni, Bog e nas zatititi od sila tame i ne trebamo se niega bojati: Jer On e te osloboditi od zamke ptiarske, od kuge pogubne. Svojim e te krilima zatititi i pod njegova krila e se skloniti Jer an elima svojim zapovjedi da te uvaju na svim putima tvojim. (Psalam 91,34.11)
3. Magija u Bibliji i u svakodnevnom ivotu

Rije magija znai neto arobno, neto to vrlo uspjeno djeluje na ljude da na iluzijama, odnosno na nestvarnom stanju imaju pogrenu predodbu, nestvarnu sliku svijeta. Najljepe arobne, magine rijei su: volim te, draga ili dragi, draga brao i sestre, radujem se to te vidim, oprosti i tako dalje. Postiu obostrani uinak ljubavi, uvaavanja i ostvarivanja pozitivnih me uljudskih odnosa. Sve lijepe rijei koje su u skladu s Bojim naelima i slue unaprje enju pozitivnih ivotnih vrijednosti i odnosa, obine su magine, odnosno vane lijepe rijei i reenice. Biblija nam nudi pozitivne vrijednosti: ljubav, oprost, poslunost Bogu i roditeljima, poniznost, mir, pravu vjeru, umjerenost i vezanost uz Spasitelja i Otkupitelja Isusa Krista. Nasuprot tomu, Sotona i svijetovni ljudi nude nam negativne, izokrenute vrijednosti: mrnju, oholost, neposlunost Bogu i ro-
82
diteljima, oholost i aroganciju, srdbu, rat, prodrljivost, samodovoljnost ivot po svojoj volji, volji psihe i tijela i po samospasenju. Kunje i primamljivosti tijela esto su prisutne, a veina ljudi su robovi prijevare koja se bjesomuno nudi. Magija je najprisutnija u televizijskim emisijama, posebice u reklamama i glazbenim spotovima u kojima je izraena erotika, perverzija, agresija i hipnoza. U obliku optike iluzije gledamo stvarnost ili destruktivniju nego to jest, ili uljepanu i erotiziranu. Osobe izgledaju prekrasno, a u stvarnosti uope nisu takve pa stjeemo iluziju o nestvarnoj slici svijeta i prieljkujemo je za sebe. Takve emisije i kriminalistiki filmovi nas programiraju, odnosno okuuju grijehom i iskrivljenim drutvenim vrijednostima. Poistovjeujemo se s njima i postajemo onakvi kakvima nas ele demoni na elu sa Sotonom. Sve to vidimo ili ujemo ostavlja tragove u naemu umu pa se udaljujemo od Boga. Vrlo uspjeno se izokreu vrijednosti spolnosti. Promie se istospolni brak kao normalan osobni izbor. Istospolni brakovi se sve vie legaliziraju, a televizija prenosi obrede takvih (crkvenih!) vjenanja poznatih medijskih linosti. Mnotvo mladih smatra da je to normalno i sve su skloniji homoseksualnosti i lezbijstvu. Homoseksualni odnosi su jedna od Sotoninih zamki da uniti mnotvo ljudi, posebice mladih, koji su usto upali u zamku materijalizma. Crna magija je ponajprije izvrtanje Bojega zakona i nijekanje Boje stvarnosti. To je povjerenje u nadnaravne sile i u mogunost ostvarenja ciljeva koji su suprotni Bojoj volji. Crna magija uvijek ima negativan predznak. To je vjera u nadnaravno i mistino, ali i prakticiranje raznih tehnika nanoenja zla odre enim osobama, to se nerijetko susree, osobito u primitivnijim sredinama. Provodi se za osobni probitak, za zdravlje, u poslu, protiv osobnih neprijatelja i za prenoenja svojih problema na druge osobe. Crna magija ima vie aspekata: od aranja do uvjeravanja ljudi da ine neto to ne smiju. Provodi se s pomou raznih bajalica, obreda, prizivanjem mrtvih, gatanjem i izgovaranjem reenica pogubog znaenja, koje nas odvode daleko od Boga. Crna magija je ilegalna, no to se tie crne magije u obliku pisanja ili izgovaranja
83
reenica, ona je vrlo prisutna u svakodnevnom ivotu. Njome nas bombardiraju i preko javnih glasila. Postoji i bijela magija kojom se eliminira djelovanje crne magije. Obje se izvode pod djelovanjem demonskih sila. Razlika je samo prividna jer obje otvaraju vrata demonima da zagospodare ljudskom duom. Objasnit emo samo crnu magiju koja se provodi izgovaranjem odre enih reenica. Definirajmo jo jednom crnu magiju: svaka reenica koja utjee na ljudski razum da protivno Bojoj volji inimo neto za to znamo da ne smijemo i ne trebamo initi, jest crna magija. to se zapravo doga a? Ako netko u naoj blizini izgovori rije limun, nesvjesno reagiramo tako da osjetimo kiselost u ustima. Izgovori li rije okolada, osjetimo slatkou i poelimo je jesti. Bakterije i virusi su materijalne naravi. Izazivaju bolesti i rue nam zdravlje. Postoje i kompjutorski virusi koji rue postojee korisne programe. Duhovne pak bakterije i virusi mogu prouzroiti duhovne bolesti, sruiti nam pravu i spasiteljsku vjeru koja jedino vodi u spasenje od okova ovoga svijeta. Bakterije i virusi crne magije imaju zadatak pobuniti nas protiv ivoga i jedinoga Boga, da Mu ne budemo posluni i da Ga ne tujemo kao Boga ljubavi, nego kao Boga straha koji nas stalno kanjava. Svrha je reenica crne magije izazvati sumnju, otpor i pobunu. To su mone reenice iji sadraj mijenja nae miljenje, ak i javno mnijenje itave skupine, pa i itave nacije. Iz povijesti znamo da su se mnogi vladari sluili takvim maginim reenicama, a cijela nacija je postala posluna inei najgore stvari kojih se morala stidjeti kada se opametila. Ima sluajeva kada se reenicama crne magije izaziva euforija ljubavi ako je to potrebno za neki cilj. Moe izazvati i osjeaj ponosa i nacionalne uzvienosti, ak i multinacionalne uzvienosti, ali i osjeaj osobne ili nacionalne bespomonosti, podinjenosti i bezna a. U razliitim sluajevima se razliito nadzire um pojedinca, skupine i ire. Najtraginije je kada se itava nacija dovede do toga da mrzi drugu naciju ili rasu. To moe dovesti do kolektivne duhovne propasti cijele nacije, jer Bog nee uzeti nikoga tko nema isto srce. Mrnja je najvei duhovni otrov, a u Mateju
84
5,8 Isus jasno kae: Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati! Zakljuak je jasan: u Boje kraljevstvo ne moe ui nitko tko u srcu gaji mrnju. Reenice crne magije imaju udnu mo da nam promijene miljenje i volju pa inimo ono to drugi hoe. Zato i jesu magine i zato imaju magian uinak. Biblija na mnogim mjestima govori kako Sotona, demoni, ali i ljudi djeluju na ljude da ive u suprotnosti s Bojim zakonima i da na kraju potpuno odbace vjeru u Boje postojanje. Sotona i njegovi demoni imaju cilj: da svi postanemo neposluni Bogu. Nastoje nas stalno varati, zbunjivati i opsjedati. Najvanije im je da posumnjamo u bt istine kranstva, a to je da je Isus Krist Bog koji je prinio sebe kao rtvu na kriu za nae grijehe i da je zatim uskrsnuo. Svaka reenica koja iskljuuje Isusa iz Boje Osobe jest crna magija jer Biblija jasno govori da se spaavamo samo kroz Isusa. Na samom poetku Biblije nalazimo silne sugestivne reenice kada Sotona opsjeda zmiju i preko nje lukavo progovara Evi: Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu? U toj reenici jo nema elemenata crne magije i naelno sadri istinu. Me utim, ta reenica je vjeta priprema za crnu magiju: uspostavlja se verbalni kontakt izme u zmije i Eve. Sotonin glavni cilj je uvui Evu u obian razgovor na elementima istine i postupno je zavesti. Eva se otvara i eli razgovarati. Objanjava zmiji zato im je Bog zabranio jesti plod sa stabla nasred vrta. Voe joj je primamljivo, ali ne vidi da se iza toga krije veliko lukavstvo, jer ne sumnja. Tek u drugoj reenici nastupa crna magija na elementima lai, kada zmija kae Evi: Neete vi umrijeti! To je silna reenica koja ga a u psihu: Eva, neiskusna zbog naravi stvari poetka ivota, bila je zateena i u njoj se u samo jednom trenutku rodila sumnja u Boje zahtjeve. Zmija se vjeto koristi Evinom zbunjenosti i zadaje joj duhovni smrtonosni udarac kazavi: otvorit e vam se oi, i vi ete biti kao bogovi, koji razluuju dobro i zlo. (Postanak 3,5) U toj reenici su dvije magije, odnosno dvije sudbonosne lai koje do dananjih dana vladaju svijetom. Privlano je biti moan kao Bog, biti
85
Mu jednak. Tu se javlja uznositost i ushit zbog mogunosti nadnaravnih moi. I konaan smrtonosni udarac koji je Evu potpuno hipnotizirao: ... koji razluuju dobro i zlo. Privlanost te posljednje magije je potpuna: spoznat emo i ono to Bog eli i ono to ne eli, spoznat emo i dobro i zlo, i pravdu i grijeh. to je to grijeh, to se sve moe doivjeti, koja su uzbu enja, koji uitci, koje opasnosti, koje posljedice? Sve je to fatalno privlano i sve treba doivjeti. Tu je Eva potpuno slomljena te se odluuje na neposlunost Bogu. Nakon spoznaje zla, koje je barem naizgled privlano i elimo ga kuati, vie nismo duhovno isti i Bog nas takve ne eli u raju, odnosno u nebeskom kraljevstvu. Kada je Eva dala zabranjeno voe Adamu, on je istoga trenutka kuao. Eva i Adam su progledali i osjetili stid to su goli te su nainili pregae da zatite svoju golotinju, premda u raju nije bilo nikoga osim njih. Isprva su imali slobodan pristup Bogu, ali kada su ga izgubili, skrili su se me u stabla u edenskom vrtu, jer su izgubili silu da bez grinje savjesti otvoreno gledaju u lice Boje. Oito je da su se spoznajom dobra i zla transformirali u neke druge linosti nego to je to bila Boja zamisao. To je i bio Sotonin cilj! Dakle, kao da nam netko instalira viruse u raunalo i tako ga upropasti. Ne moemo se koristiti njime dok ne uporabimo softver za ienje virusa. To moemo usporediti i s otrovom: ako nam u au bistre vode netko ulije kap otrova, otrovat emo se unato tome to je voda prije toga bila ista. Sada je sva voda postala otrovna. Tako Sotona neprestano izmilja nove prijevare i planove da bi zaokupio pozornost ljudi. Moramo priznati da postie velike rezultate. Sada dolazimo do kljunih pitanja: Zato je Bog dopustio zlo? Zato je u edenskom vrtu postavio stablo spoznaje dobra i zla? Zar ne bi bilo bolje da ga tamo nije niti bilo? Eva i Adam ne bi zgrijeili, a mi bismo bili u raju i ne bismo imali problema koje danas imamo: ponajprije ne bismo morali ostarjeti i umrijeti. Zbog ega i emu to? Znamo da je Bog savren, da ne ini pogreke i da je ljubav. Pa zato je onda dopustio da tijekom ljudske povijesti tako silno stradamo? Je li to neki test
86
ili kviz? Moramo li ipak osvojiti glavnu nagradu i za to se silno potruditi, ili bi bilo bolje da smo odmah dobili glavni zgoditak, a da se ne moramo potruditi? Odgovor na ta neugodna pitanja nalazimo na prvoj stranici Biblije u 26. retku: I ree Bog: Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina... Znai, Bog je odluio stvoriti visokosposobna bia koja e imati sjajan razum, sposobnosti i mogunost stvaranja. Zamislimo kakvu ast nam je Bog namijenio, koliku slavu, kakvo blaenstvo! U tome i jest kljuni problem i rizik za Boga i nas. Ako smo tako napredni i moemo odluivati, moda emo eljeti istraivati i kuati i ono to nam je zabranjeno, odnosno ono to nije dobro za nas. I Bog je odluio: ako sam vam dao toliku slavu, a vi me ne elite sluati, onda u vam je oduzeti. Eva i Adam su izabrali neposlunost Bogu. I ljudi u povijesti su izabrali neposlunost Bogu, i mi danas odluujemo hoemo li Mu biti neposluni. Bog nas je stvorio, a mi Ga ne sluamo. Kao da Ga nema, zanemarujemo Stvoritelja koji je stvorio sav svemir. Htjeli bismo initi sva zla i grijehe, uivati u njima i optuiti Boga to starimo i moramo umrijeti. Jasno je da ne moemo imati veliku slavu, a biti prljavi i izopaeni, i to bez truda. Bog je traio, a i danas od nas trai da Mu budemo posluni i da se trudimo ne spoznati zlo jer zlo nije dobro za nas i vodi nas u propast. Takav je Boji zakon. Kome se to ne svi a, sudjeluje u pobuni protiv Boga, a kazna za to je smrt. Tko ne sudjeluje u pobuni protiv Bojeg zakona, slijedi mu vjeni ivot. Na nama je da odluimo dragovoljno i s ljubavlju sluati Boga, a ne zato to smo tako programirani ili dresirani. Odluujemo hoemo li dragovoljno biti Boja djeca i ivjeti po Njegovu Zakonu, ili emo biti buntovnici i ivjeti po svojim zakonima zanemarujui Onoga koji nam je sve dao i koji nas je stvorio. Izbor je na! U Bibliji nalazimo zoran primjer rizika ljudskog odluivanja. To je iskustvo idovskog kralja aula sa zazivaicom duhova (1. Samuelova 28,7-25). Iz toga primjera vidimo to se doga a ovjeku koji nedovoljno slua Boje savjete pa ide svojim putovima i na kraju se pokloni pred pobunjenim an elom.
87
U oaju su mnogi skloni potraiti pomo od duhova tame. Time konano prekidaju vezu s Bogom, jer Mu se gade svi oni koji trae pomo od pobunjenih ljudi i pobunjenih an ela. Moda do takvog pada ljudskog roda ne bi dolo da se nije umijeao trei imbenik duhovnog trokuta: Lucifer, razarajui element, Boji protivnik. On eli proiriti pobunu po itavom svemiru. Ne moemo nai odgovore na sva pitanja. Sve to govorimo, a ne pie u Bibliji, moe biti pekulacija i neistina. Mnoga naa pitanja nemaju smisla jer su rezultat nae pale naravi i ogranienosti koja je nastala izbacivanjem iz raja, jer otada vie nismo na Boju sliku, umanjene su nam sve sposobnosti i svijest nam je suena. Mudri smo samo kada navodimo ono to pie u Bibliji; u suprotnom riskiramo da izraavamo nedovoljnu ili pogrenu istinu. Mnogo toga vidimo kao kroz maglu. Kada budemo u kraljevstvu nebeskom, razjasnit e nam se mnoge Boje tajne. Sada vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. (1. Korinanima 13,12) Kako se danas crna magija oituje u naemu ivotu? Sve vrvi od razliitih aspekata lanih nauka i crne magije. Laan je svaki duhovni nauk koji ne govori o Isusu kao o Otkupitelju i Spasitelju, a crna magija je svaka reenica koja ciljano skree ljude od dranja Bojeg zakona, sve ono to nas navodi da se ne uzdamo u ivog Boga i ne ispunjavamo Njegovu volju. Crna magija je i svaka izgovorena la radi zavo enja dua da idu kroz ivot po svojim naumima. Lake je rei to nije crna magija. Sve to nam govori Bog preko svojih proroka i apostola nije crna magija. Svima nama su najvanije poruke koje nam je uputio Isus kada je boravio na naem planetu, a zapisane su u etirima Evan eljima. Najgora mogua crna magija je uvjeravanje ljudi da Isus nije boanstvo i da nije uskrsnuo. Prozirna i bizarna knjievna uspjenica Da Vincijev kod, koji je zbog silne reklame postigao fantastinu pozornost mnotva ljudi, posebice onih koji nisu temeljiti vjernici, ve povrni tovatelji Boga i istoimeni film povukli su za sobom mnoge kolebljivce koje vie privla-
88
i tama nego svjetlo. Time su dobili izliku da i dalje mogu ivjeti u grijehu, jer navodno Isus nije uskrsnuo, niti je bio Bog, niti je Biblija od Boga. itava medijska praina koja se silovito uskovitlala oko romana i filma, svjedoi da crnomagijska la lako na e uporite kod svih onih koje privlai grijeh. To se najvie odnosi na mlade ljude koji su eljni proivjeti i kuati sve, pa i ono to je zabranjeno. Postoji mogunost da i izabrana Boja djeca budu zavedena, dakle ak i oni koji tuju Boga i dre Boje zapovijedi, jer i u njihovim se srcima moe roditi sumnja koju demoni mogu uveavati dok ih duhovno ne slome. Takve osobe ne samo da vie ne otvaraju svoja duhovna vrata prema Bogu, ve se moe dogoditi da ih zakljuaju tako da Sveti Duh vie ne moe djelovati. Bit e sve vie takvih pokuaja zbog prijevare da, kad Isus ponovno do e u slavi, ako je mogue ne zatekne nijednog vjernika koji Ga eka. Sile crne magije bit e toliko uspjene da e Bog iznenada prekinuti ljudsku povijest kako ne bi propali vjerni tovatelji Boga. Oito je da e se to dogoditi uskoro. Evo nekoliko suvremenih reenica koje su u svojoj bti crna magija: Religija je opijum za narode. Osnova svega je materijalizam, a duhovnost izvire iz materijalizma. Grijeh je privlaan, sladak i uzbudljiv. Sluati Boga je dosadno jer nema adrenalina. Samo uzbudljiv ivot u grijehu je mrak. Meni nitko ne treba. Treba biti kao svi ostali i prilagoditi se okolini. Boga treba ostaviti na miru. Ne budi vjerski fanatik. Ne budi konzervativan. Ne elim nita uti o Bogu. Prokuni Boga. Moj Bog je novac. Biblija je staromodna. Ne shvaaj Bibliju doslovno.
89
Isus je bio samo Boji prorok. Isus nije uskrsnuo, oenio se Marijom Magdalenom. Nema Boga ja sam bog i gospodar svoje sudbine. Daj ti meni sada da uivam, a ba me briga to e biti poslije. Predbrani odnosi su vrlo vani. Sloboda u braku je nuna. Istospolni brakovi su odraz demokracije i prava na izbor. Sve te reenice imaju negativan i sugestivan uinak na osobu koja ih izgovara i na osobu koja ih slua. One su crna magija zato to nas mogu sprijeiti u duhovnom razvoju i svu nau pozornost skrenuti s Boga na podruja vlastitog interesa. Duh ovoga svijeta silnim nas reklamama svakodnevno sve vie zarobljuje i navodi da inimo ono to je suprotno Bojoj volji, a po volji je palih an ela i ljudi koji mrze i ljude i Boga. Jedino Duh Boji spaava i vodi pravim putovima, ali samo kada Mu se pokorimo.
4. Zatita od crne magije

Ljudi danas obilaze vraare, bijele magiare, sveenike razliitih religija koji im prave neke zapise, hamajlije i napitke ne bi li ih oslobodili utjecaja crne magije. Vjera u Isusa i molitva Isusu da nas sauva i oisti najsilnija su sredstva za zatitu od svih oblika crne magije. Molitvu moemo sroiti po svojemu naho enju, moemo itati psalme, pjevati crkvene pjesme, itati Bibliju. Tko je slab u vjeri, mora potraiti posrednika koji e se moliti za njega, najbolje sveenika kranske Crkve. Onaj tko je jai u vjeri, tko ima prisan odnos sa Spasiteljem Isusom Kristom, moe na osami kleknuti, pogledati prema nebu ili zatvorenih oiju vie puta uputiti Bogu kratke molitve: Boe, sauvaj me od zla u meni i daj mi ljubavi. Isuse Kriste, oisti me od duhovnog smea u meni. Isuse, poniti magiju u meni.
90
Isuse Kriste, operi mi psihu i tijelo svojom krvlju. Moramo jasno definirati problem i znati to elimo da nam Bog uini i u emu da nam pomogne. I, to je najvanije: molimo se samo Bogu i nikome vie! Rituali nisu potrebni. Nikakve predstave, samo jednostavan i prisan odnos s Isusom. Molitva nas isti od svega negativnog. Vano je moliti u vjeri da e nas Isus osloboditi. Molitve moraju biti silne, iz dubine due i dugotrajne. Osloba anje moe trajati i danima, ali ne treba klonuti i obeshrabriti se. Isus eli vidjeti da smo odluni, uporni i iskreni. Ako i dalje ivimo u grijehu, taj proces e teko ii. Moramo priznati Bogu sve grijehe, ostaviti ih i obeati da ih vie neemo initi. Ako nam molitva ne ide lagano, sami moemo napisati prikladnu molitvu Isusu na papiriu i staviti ga u novanik. Kada god ga otvorimo, proitajmo tu svoju molitvu, a to je kao da smo se zaista molili. Krunski zakljuak ove teme bio bi: crna magija djeluje na ovjeka samo ako on vjeruje u nju. Ako ne vjerujemo u nju, ne moe nam nita. Ako smo vrsto utemeljeni u vjeri u Isusa Krista, nikakve sile nam ne mogu nita jer nas titi vrhovna nebeska sila. Sve ostale sile su nita prema ljubavi i stvarajuoj sili naega Boga Isusa Krista. Zar to nije divno?
91
etvrti dio: USMJERENOST PREMA BOGU
1. Prakticiranje kranske duhovnosti ili bogotovlje

Isus Krist je Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. (Otkrivenje 19,16). Ponovno e doi na na planet, ali ne skromno kao prvi put, ve u nebeskoj slavi koju ne moemo zamisliti. To je velika nada onih koji su Isusa prihvatili za svojega Gospodara i ive po Njegovom zakonu i naelima. Oni koji to nisu prihvatili i ugradili u svoj svakodnevni ivot, nee biti spaeni. Da bismo dobili milost od naega Gospodina i toga dana bili spaeni, moramo prije toga svakodnevno, u zajednici s Njim, usmrivati i pokopavati svojega starog i grjenog ovjeka. To znai da trebamo vjebati duhovnost, ali ne iz navike, ve iz ljubavi i potrebe da se to vie druimo s Isusom i zbog elje da na karakter bude to sliniji Njegovu karakteru. Zato nas u Luki 21,36 Isus upozorava i savjetuje rijeima: Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. U nekom selu na kru bile su 24 kue. Kada bi netko umro, lanovima obitelji je trebalo i po nekoliko dana da u stijeni iskleu grob za pokojnika. Dotle bi se pokojnikovo tijelo usmrdjelo. Da bi rijeili taj problem, mjetani su se dogovorili da svaka kua pravodobno isklee grob u kamenu pa da pokojnika mogu odmah pokopati. To su i uinili. Ti grobovi su imali izvanredno veliku vanost u njihovim ivotima. Kada god bi pogledali u prazni grob, sjetili su se da bi svatko od njih mogao biti sljedei pokojnik kojega e tu pokopati. Stalno im je bila na umu spoznaja o prolaznosti ivota, da e sve ionako proi i da nije svejedno hoe li umrijeti u vjeri kao pravednici ili kao grjenici. Na svim mjetanima se mogla uoiti znatna
92
promjena u karakteru. Svi su mnogo vie tovali Boga i redovito odlazili u seosku crkvu. Ti prazni grobovi u stijeni posluili su zapravo tome da u njih svakodnevno pokopavaju svoju staru runu narav, bezvjerje i nemoral. Biblija kae da smo svi ro eni sa sklonosti prema grijehu, da smo, dakle, pod prokletstvom im smo ro eni. Duhovno smo bolesni jer je nae tijelo jae od duha, jer ivimo po izokrenutim vrijednostima i u kraljevstvu neistih sila. Biblija kae da se moemo iskupiti u Isusu Kristu, ali na tome planu treba neto i raditi, treba uloiti trud da bismo u duhovni grob pokopavali svoje slabosti i grjene navike. Moramo se duhovno hraniti, a to moemo jedino duhovnom praksom. Prakticiranjem kranskih vrednota i druenjem sa svojim Otkupiteljem i Prijateljem Isusom Kristom, naim Gospodinom, uzimamo duhovnu hranu koja nas postupno preobraava. U iskopani duhovni grob time pokopavamo staru grjenu narav i izokrenute vrijednosti. Neki ljudi misle da su dobri vjernici i da su im djela dobra. To moe biti velika zamka, jer pitanje je to je to pred Bogom dovoljno dobro i koliko smo daleko od toga da budemo dovoljno dobri za Boga. Ni izdaleka ne smijemo biti zadovoljni svojim duhovnim stanjem. Mnogo je mudrije misliti da smo duhovno slabi i maksimalno se truditi da budemo mnogo duhovniji, mnogo bolji pred Bogom. Vanije je raditi na sebi i na svojemu duhovnom stanju, negoli graditi materijalno oko sebe. Poznavanje Biblije jako je dobro, ali samo znanje duhovnih istina nije dovoljno za spasenje. Znanje je intelektualno bogatstvo, a ako nema iskrenog i potenog srca, znanje ne vrijedi nita. I materijalno bogatstvo je dobro, ali ako se njime ne pomae blinjima i ne izgra uje Crkva, niti ono ne vrijedi nita jer bogatstvo ne vodi u spasenje. Za spasenje je bitno samo bogatstvo na Nebu koje u svakodnevnom ivotu skupljamo i odailjemo na Nebo. Svakodnevno moramo odvajati vrijeme za komunikaciju s Bogom. Odvajanje vremena za posebnu komunikaciju s Bogom jest bogotovlje. To je vrijeme kada barem na trenutak prestajemo s radom ili nekom drugom aktivnou i predajemo
ETVRTI DIO: USMJERENOST PREMA BOGU
93
se slavljenju i oboavanju Boga. Takvo prakticiranje duhovnosti je proces kojim se usmruju grjene tenje tijela i djelovanje neistih sila. U Efeanima 1,19 pie: ... koliko je u nama koji vjerujemo izvanredno velika njegova snaga koja odgovara djelotvornosti silne moi njegove. Ako je ta snaga stvorila vrelo Sunce i sve druge zvijezde, kolika je naa prednost ako dragovoljno otvorimo vrata svojega uma i srca toliko velikoj sili! Oslanjajui se na Boju snagu, u nama se doga aju uda te postajemo velikani vjere i istoe. To je proces i borba koja traje do konca naega ovozemaljskog ivota. Taj duhovni proces ne smije se prekidati, jer postoji opasnost da se vratimo na prijanje stanje duhovnosti. itavoga ivota trebamo duhovno pobje ivati. Duhovnost moemo prakticirati na osami, ali duhovni ivot moemo prakticirati i usred svakodnevnih aktivnosti te svakodnevno popravljati svoje duhovno i psihotjelesno stanje. Na osobni trokut tijelo, psiha i duh mora biti u skladu, moraju biti razvijene sve tri dimenzije. Bez duhovnog razvoja ostale dvije dimenzije nemaju smisla. Tijelo i psihu dobivamo po roditeljima. One nas ne vode u spasenje. Ako ga dovoljno razvijemo, u spasenje nas vodi samo duh koji je od Boga, jer znatno odstranjuje, ak i onemoguuje prevlast tijela i psihe. Kada Boga tujemo u mislima, pred drugima i svojim djelima milosr a, mi se mijenjamo, doivljavamo duhovnu preobrazbu i u sebi ruimo duhovne i psihike zidove i utvrde umiljenosti da smo pred ljudima i Bogom dovoljno dobri. Ruimo i zidove ravnodunosti prema svojemu duhovnom stanju i duhovnom stanju ljudi koji nas okruuju. Ruimo i opake etnike, kulturoloke i vjerske zidove predrasuda prema drugim ljudima koji, kao i mi, tragaju za Bojom milou. Tako priznajemo potpunu ovisnost o Isusu po kojemu se jedino moemo spasiti, postati aktivni i vatreni vjernici i biti zauvijek s Njim. Duhovnosti moemo prakticirati na vie naina, primjerice: 1. Mislima na Boga i na sve ono to je zapisano u Bibliji (na uzore Abrahama, Mojsija, Davida, Josipa, Daniela, Pavla, Isusa), bilo gdje i u bilo kojoj prilici, bezbroj puta na dan. U
94
prirodi, moemo razmiljati o tome kako je Bog sve lijepo i svrsishodno stvorio. Na groblju i pogrebu moemo razmiljati o tome da je ivot prolazan, da nita neemo ponijeti sa sobom na Nebo, da se ne trebamo previe brinuti zbog ovozemaljskih problema i odluiti da emo ivjeti u jo veoj vjeri. 2. Tijekom dana, kad imamo potrebu druiti se s Isusom, moemo bezbroj puta u sebi, onoliko koliko nam je milina, pomisliti na najsvetije biblijske rijei: Isuse; Isuse Kriste; Isuse Kriste, Gospodaru moj; Isus je ljubav; Boja ljubav ispunjava moju duu; Moj Prijatelj je Isus; U Isusu je sigurnost; Gospodine, moj premili Spasitelju i Boe.
To je kao kada zaljubljen ovjek kae: Volim te, a da pritom nita ne trai. Naprotiv, ima samo potrebu izraziti osjeaje rijeima. Tako i mi: mislimo na Isusa nita ne traei. To nije uzaludno spominjanje Bojeg imena, ve potreba srca. Jednostavno imamo potrebu misliti na Isusa, biti u prisnoj zajednici s Njim. im pomislimo na Isusa, to je kao kada sunce izi e iza tamnog oblaka, osvijetli nas i ugrije nam duu. Time Isusu otvaramo duhovna vrata svojega srca. On ulazi kroz njih i prebiva u nama. Naa duhovna vrata imaju sklonost da se sama zatvore pa moramo esto pomisliti na Isusa i iznova Mu ih otvarati. Isus je u nama samo kada su naa duhovna vrata otvorena. Uvijek, tijekom cijeloga dana trebamo misliti na Isusa. Vjebajui takvo stanje, ono nam s vremenom postaje normalno i onda se moe rei da smo stalno zagledani u Isusa, sa stalno otvorenim duhovnim vratima svojega srca. 3. Duhovnost moemo prakticirati i molitvama koje mogu trajati kratko, u sebi ili naglas, vie puta na dan, na svakom mjestu i u svim situacijama. Molitve mogu biti:
95
Boe, oprosti mi; Isuse, pomozi mi; Isuse Kriste, oisti mi srce; Isuse, budi sa mnom; Isuse, daj mi snage; Isuse Kriste, daj mi ljubavi; Isuse, daj mi da budem zdrav; Dragi Isuse, neka slava Tvoje milosti obasja moj ivot; Dragi Isuse, budi na svim mojim putovima.
4. Duhovnost moemo prakticirati duim molitvama nasamo, za sve probleme koje imamo, barem jednom ujutro i naveer. Trebamo traiti kraljevstvo Boje, a sve ostalo e nam se nadodati. (Matej 6,33) Pritom trebamo imati na umu da su najsilnije takozvane posrednike molitve, molitve za druge. Bog najvie voli kada se molimo za druge, a osobito voli kada se molimo za osobe koje nam nisu sklone. Trebamo moliti, ekati i dalje uporno moliti i biti sigurni da e nam Bog ispuniti molitvu kada On to odlui. 5. Duhovnost moemo prakticirati pratanjem. Pratanje je predvorje ljubavi, preduvjet ljubavi. Ako nekome ne oprostimo, ne moemo ga niti voljeti i time gradimo zapreku prema Bogu. Ne smijemo nikoga ne osu ivati, jer svi imamo odre enih problema i nedostataka, ve samo pratati. Osveta je Boja, a ne naa. Svaki dan trebamo vjebati sposobnost pratanja. Najbolji nain je traiti od Boga da nam podari ljubav, jer ljubav najlake sagorijeva mrnju. Vjebajui pratanje, postajemo ljubav kao to je i Bog ljubav. 6. Duhovnost moemo prakticirati itanjem Biblije po redu ili po nekom sustavu ili bez ikakvog sustava, tako to sluamo to nam Bog ima rei o naemu duhovnom ivotu. im vidimo da smo u loem duhovnom stanju, s negativnim mislima i emocijama, trebamo se duhovnou odozgo lijeiti itanjem Psalama i Evan elja. U Psalmima i Evan eljima nalazimo cijeli svoj ivot, sve radosti, razoaranja i utjehu. Razmiljamo o onome to smo proitali.
96
7. Duhovnost moemo prakticirati estim zahvaljivanjem Bogu za sve ono to nam je uinio (Hvala Ti, Boe!). Time priznajemo Boje vodstvo i duhovno mekamo. To inimo u molitvi, ali i u svim radnim i drugim aktivnostima, a cilj nam je ostvariti tijekom dana to vie duhovnih komunikacija s Bogom. 8. Dolaskom u crkvu na bogosluja prakticiramo duhovnost, jer u crkvi je nazoan Isus Krist koji blagoslivlja svakoga tko do e u Njegov hram i ispunjava srca ljubavlju i blagoslovima. Sokovi ivota po Svetom Duhu tada obilno teku i ispunjavaju nau duu. 9. Duhovnost prakticiramo davanjem darova crkvi, desetinom, izgradnjom i ure ivanjem crkvenih prostorija, jer time istjerujemo iz sebe grijeh krtosti i samoivosti. To sve mora biti iz srca, iskreno i bez aljenja, to je duhovna zrelost. 10. Aktivnou i radom u crkvi u raznim slubama i odborima, prema darovima koje nam je Bog dao, tako er prakticiramo duhovnost. To sve radimo za Boga da to bolje uspije Njegov plan spaavanja, ime zapravo i sami sebe spaavamo jer se takvim aktivnostima vrlo dugo i prisno druimo i sjedinjujemo s Bogom. 11. Duhovnost moemo prakticirati aktivnou u molitvenoj skupini u crkvi ili u skupini prema mjestu stanovanja ili po dobi. Nakon aktivnosti u molitvenoj skupini osjeamo duhovno preobraenje. Svoj problem moemo izloiti molitvenoj skupini, to e biti osnova za molitve cijele skupine. Molimo se i za druge, to je osobit blagoslov. Iz osobnog iskustva smatram da je najbolje ii na molitveni sastanak sredinom tjedna, usred tjednih poslovnih aktivnosti, tako da osvjeimo vjeru i svoje duhovno stanje. Nakon toga postajemo veseli jer se Sveti Duh obilno uselio u nas. 12. Duhovnost moemo prakticirati propovijedanjem Radosne vijesti ljudima u susretu na bilo kojemu mjestu, jer tada predstavljamo Isusa na ovoj Zemlji. Radimo kao Njegovi po-
97
magai u irenju Radosne vijesti, to rezultira naim velikim duhovnim napretkom. Prije propovijedanja uvijek se trebamo pomoliti Bogu da On kroz nas govori, i nikada ne smijemo traiti svoju slavu, ve samo slaviti Boga. 13. Duhovnost moemo prakticirati umjerenou u radu, jelu i drugim materijalnim aktivnostima, pri emu ulaemo trud da nae tijelo bude astan hram Duha Svetoga. Prejedanje i pomodarstvo okolnog svijeta moramo izbaciti iz svojega kranskog ivota. Isus je na ovoj Zemlji bio umjerena i skromna Osoba. Mi trebamo vjebati neuga anje tijelu u jelu, piu i ukraavanju. Svakoga dana trebamo prakticirati i tjelesne aktivnosti, tjelovjebe, lagano tranje ili rad u vrtu, ime se poboljava fiziologija tijela i umiruje psiha. Ako to svakodnevno prakticiramo, u naemu zdravom tijelu bit e i zdraviji duh. 14. Duhovnost moemo prakticirati poniznou i skromnou u svim prigodama, onako kako je ivio Isus. Ne smijemo se bahatiti i biti oholi i umiljeni, nikada ne smijemo misliti da smo dobri i pametni. Ako mislimo da smo dobri i pametni, bolji od drugih, zatvorili smo Isusu svoja duhovna vrata i ivimo u iluziji koja je pogubna za nae duhovno stanje. im uoimo da smo tati ili oholi, hitro se molimo Bogu da nas oslobodi toga negativnog duhovnog i psihikog stanja. 15. Duhovnost moemo prakticirati potenim ivotom, plaanjem rauna i vraanjem dugova, jer to je na slavu Boju. Moramo ispunjavati ono to smo drugim ljudima obeali i vrsto drati svoju rije. U suprotnom sramotimo Boga pred drugim ljudima koji znaju da smo vjernici. Ako svojim primjerom, svojim kranskim ivotom ne slavimo Boga, jo vie udaljujemo druge ljude od Boga. Zato e Isus, kada ponovno do e, mnogima rei da ih ne poznaje. 16. Duhovnost moemo prakticirati djelima milosr a, utjehom oaloenima, usamljenima, bolesnima i svima koji imaju neku potrebu. To je kao da sve to inimo Isusu. Budimo poput an ela koji stalno slave Boga i u Njegovoj su slubi. to vie dajemo, i materijalno i duhovno, svima kojima je to
98
potrebno, to vie duhovno dobivamo, jer time skupljamo blago na Nebu. 17. Duhovnost moemo prakticirati razvijanjem sklada u obiteljskom, radnom i susjedskom okruenju. To prakticiranje kranstva je najtee od svega, jer s najbliima provodimo najvie vremena, a to je najvei kamen spoticanja. Ako u domu i na radnom mjestu moemo biti dobri krani, moemo i na drugim mjestima. Blinjima treba pratati, poklanjati im osmijehe i lijepe rijei. Pratanje je preduvjet za skladne obiteljske odnose i treba ga svjesno esto primjenjivati. U svakoj obiteljskoj ili radnoj situaciji trebamo to urnije pomisliti na Boga i kratko se pomoliti Isusu za nazone da im podari mir, slogu i ljubav. Ljubav se oituje kroz davanje. Lijepo je pozdravljati se rukovanjem s blinjima u obitelji, u susjedstvu, na poslu i u crkvi i izgovarati elje za Bojim blagoslovom, jer se time hitro uspostavlja kvalitetna komunikacija izme u ljudi, sve na Boju slavu. 18. Kada imamo zdravstvenih problema ili su bolesni nai blinji, duhovnost moemo prakticirati molitvama Bogu da iscijeli sve nae bolesti. Kada Boga molimo za ozdravljenje, budimo uporni u molitvama sve dok nas Bog ne uslia. Pritom Bogu zahvaljujmo za svako dobro zdravlje. Trebamo vjerovati da nas Isus iscjeljuje, da nam zdravlje od Njega tee i da smo zbog Boje milosti zdravi. Trebamo izbjei svaku pomisao da neto inimo svojom snagom, jer samo nas vjera ozdravlja. Prakticiranjem duhovnosti, odnosno kranstva po uzoru na Isusa Krista kojega je vodio Sveti Duh, preputamo se vodstvu Svetog Duha koji nas duhovno hrani usmrujui nau grjenu narav (oholost, umiljenost, ravnodunost, psovke, srdbu, bijes, zavist, sva e, depresije i sve drugo). Isus je rekao da emo se poznati po plodovima. Ako se u obitelji, na poslu i u susjedstvu oituju plodovi Duha, to e biti i najbolje svjedoanstvo pred Bogom. Ljudi oko nas moraju zapaziti da smo poteni i bez grijeha, da volimo Boga i ljude. To e biti i znak da smo dragovoljno otvorili duhovna vrata svojega srca Isusu
99
i dopustili Svetom Duhu da nas preobraava, isti i priprema za veliko slavlje povratka u Boje kraljevstvo. Tako se druimo s Isusom kao s velikim Prijateljem, i to svakoga dana. to vie, to bolje. Prakticiranjem duhovnosti u Isusu Kristu naa duhovnost jaa i osposobljujemo se po Duhu Svetome da shvatimo koja je irina, duina, visina i dubina Kristove ljubavi. (Efeanima 3,18.19) Da je Isus danas na naemu mjestu, bio bi ljubazan, pratao bi, bio bi pun ljubavi prema svakome, pomagao bi, potivao propise, propovijedao, molio bi se: ukratko, po cijeli dan bi prakticirao kransku duhovnost. Ugledajmo se i mi na Njega i prihvatimo Njegove vrijednosti ivljenja. U Psalmu 105,4 pie: Traite Jahvu i njegovu snagu, traite svagda njegovo lice! Biti prijatelj s Isusom znai imati Suradnika koji preko Svetog Duha mono djeluje na na duhovni ivot i titi nas kao svoju djecu. Svi su oni koje vodi Duh Boji sinovi Boji. (Rimljanima 8,14)
2. Prakticiranje kranske meditacije

Neki ljudi ele provesti odre eno vrijeme meditirajui o Bogu jer imaju takvu duhovnu potrebu. Oko nas je velika urba, svi su manje ili vie nervozni, neki su bahati i agresivni. Mnogi ljudi su svjesni da su u stresovima i ivotnim problemima, a uli su da je meditacija uinkovita. U sveopem nemiru i meteu ele ivjeti u miru. Ne usu uju se otii na teaj prakticiranja neke istonjake ili neke druge meditacije, jer se boje da je to u suprotnosti s njihovim vjerskim uvjerenjem, s kranstvom. A zato bismo na nekom teaju nauili neku stranu rije koja nam nita ne znai kada u Bibliji imamo toliko lijepih rijei koje imaju veliku duhovnu vrijednost i mnogo nam znae u me uljudskim odnosima? Trebamo nai vremena, najmanje dvaput dnevno, jednom ujutro i jednom popodne ili naveer, i biti na osami, sjesti, zatvoriti oi, opustiti se i u mislima uploviti u boansku stvarnost i iscjeliteljsku silu. Zato u mislima ne bismo jednostavno zazivali Spasitelja, Isusa Krista, kada Ga ve poznajemo i imamo, ili u sebi ponav-
100
ljali svete rijei kojih u Bibliji ima u izobilju i to prakticirali kada god hoemo i koliko god hoemo? Kada nas obuzme depresija, oaj, strah, tuga, sumnja, umor, kada osjetimo nesigurnost ili nedostatak ivotne snage, trebamo se u sebi, u mislima, okrenuti i usmjeriti prema nebeskoj sili. Tada se nae misli i osjeaji okreu od negativnih zemaljskih aspekata prema pozitivnim duhovnim i Biblijskim aspektima ivota. Takvim posebnim nainom bogotovlja ubrzo moemo znatno popraviti svoje psihiko i duhovno stanje i dobiti ivotnu snagu. Tko god zazove Boje ime, spasit e se poruuje nam Bog. Pa zato Ga onda ne bismo zazivali i ponavljali Njegovo ime kada god imamo potrebu? Kada nekoga volimo, elimo esto ponavljati njegovo ime i na njega misliti dan i no. Usmjerenost prema nebeskim vrijednostima moe biti samo dobra, jer ovakvim specifinim nainom prakticiranja duhovnosti svi problemi, stresovi i negativnosti to su se nakupile u nama mogu ieznuti. Naa dua prirodno tei Stvoritelju i isti se u zajednici s Njim. To ne treba biti mehaniki i povrno, niti po tradiciji i obredu. Mora biti iz srca, dubinski, iz vjere i iskrenog odnosa s Bogom, iz potrebe za mentalnim druenjem s Njim i potpune vjere da nas Bog isti od sveg duhovnog smea u nama im pomislimo na Njega. Stalnim ponavljanjem Bojeg imena duboko u dui zapravo se molimo oivljavajui svoj duh. To pozitivno utjee i na nau podsvijest da se oisti od svih potisnutih emocija. Stvaraju se nove navike i popravljaju se nae misli i ponaanje. Bog eli da Mu se molimo u duhu. U Ivanu 4,23.24 pie: Ali dolazi as i ve je tu kad e se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i istini... To znai da ne moramo izgovarati rijei da nas drugi ljudi uju, nego od srca i iskreno u mislima zazivati, izgovarati svete rijei i molitve. Misli na nj na svim svojim putovima, i on e ispraviti tvoje staze. (Izreke 3,6) Moramo se esto sjetiti Boga da bi se pri svakoj neoekivanoj kunji nae misli usmjeravale k Njemu, kao to se magnetna igla spontano usmjerava prema sjeveru ili cvijet prema suncu. Kada pomislimo na Boga, doga aju se dvije dobre
101
stvari, dva duhovna procesa: pri pomisli na Boga ponizujemo se i otvaramo Mu duhovna vrata, a onda Isus ulazi kroz njih u nas i pomae nam, daje svoju silu za iscjeljenje. Najfinije i najsvetije rijei su Isuse ili Isuse Kriste. Poinjemo tihim aputanjem, sve tie te onda u mislima zazivamo Boga. U Mateju 6,7 pie: Kada se molite, ne izgovarajte isprazne rijei kao pogani, koji umiljaju da e biti usliani zbog svoga nabrajanja. To treba biti najtia molitva ili radosno zazivanje Boga da nam pomogne, da nas promijeni i prosvijetli, a ne formalno, mehaniko i puko ponavljanje svetoga imena ili reenica. Zazivanje Isusa treba izvirati iz naega srca, mora biti proeto naom ljubavi, vjerom i eljom da se mijenjamo na slavu Bogu. Nije to ritual, to je tiho druenje s Isusom, pozivanje da On uini ono to mi ne moemo. U duhu Mu apemo kao bliskom Prijatelju koji je tu, s nama. Kada u mislima izgovorimo ime Isusovo, to je kao kada malo dijete prua ruku roditelju da mu pomogne. Kada pomislimo na Isusa, to je kao da smo Ga dodirnuli. im uoimo da Isusovo ime ponavljamo bez radosti, potrebe i smisla, trebamo prestati. Kranska meditacija mora biti svojevrsna molitva. Te rijei su najkraa molitva i otvaranje naega srca Isusu. On oekuje na iskren odnos, molitvu iz srca, apat iz due, a ne samo formalno, s usana. Tek kroz takav iskren odnos moemo primiti nebesku silu Svetog Duha koja nas umiruje, proiava i mijenja. Isus ini ono to mi ne moemo. Ne oekivati nita, ne oekivati poboljanje psihikog stanja, nego znati i vjerovati da Isus istoga trena popravlja nae stanje, da kosi korov u nama. Kada uspostavimo kontakt s Isusom, postupno stupamo u podruje mira. U smirenu uzdanju snaga je vaa. (Izaija 30,15 Ako smo uznemireni, ne moemo ispravno odluivati. Zato nas apostol Pavao poziva: Bez prestanka molite! (1. Solunjanima 5,17) da bismo imali mir. U svakodnevnim aktivnostima imat emo nemir, ali ako mislimo na Isusa, u Njemu emo imati mir. Ako ne odmah, onda ubrzo, jer emo osjetiti borbu izme u dobra i zla, a onda e nastupiti duhovno stanje mira, kao jezero bez daka vjetra. Isus je s nama kada god
102
pomislimo na Njega, a to moemo bezbroj puta na dan. Bez prestanka molite! (1. Solunjanima 5,17) Kada u mislima ponavljamo: Isuse ili Isuse Kriste, ne trebamo gledati u sebe i obazirati se na tijelo. Neka tijelo ini to god hoe, neka trai, neka dosa uje, neka ima senzacije kakve god hoe. Trebamo ga ignorirati, ne pratiti nikakve procese u njemu, nego sve prepustiti Bogu i u mislima ponavljati: Isuse, Isuse, Isuse! Kada ignoriramo tijelo, grijeh i stresovi u njemu udaraju u prazno, pa kada vie ne mogu gospodariti tijelom i umom, smalaksaju. Ako nam dolaze uznemiravajue misli ili emocije, ne trebamo se baviti njima, nego samo strpljivo i uporno u mislima ponavljati: Isuse Kriste, Isuse Kriste, Isuse Kriste! Ne razmiljamo o sebi, ne analiziramo senzacije niti kome govorimo o tome. Odvraamo pogled od sebe, ne gledamo svoju mranu stvarnost, gledamo samo Isusa. Razmiljamo samo o Spasitelju, ne putamo Ga i tako postajemo slobodni u Njemu. Ako u mislima ponavljamo: Isuse Kriste, daj mi ljubavi!, moemo osjetiti reakciju jer e ljubav istjerivati mrnju i nesnoljivost koja se nakupila u nama te su mogue i fizike reakcije. estim druenjem s Isusom uvjebavamo se u nakani da Mu budemo to sliniji, jer se osloba amo svega to nije na slavu Boju. Vie se ne bavimo svojim nesavrenim mislima, ve u nama govori Sveti Duh. U toj tiini due moemo spoznati Njegovu volju i provoditi je u ivotu. Ostale svete rijei i svete reenice mogu biti: Boja ljubavi. Isuse, volim Te. Isuse Kriste, Gospodaru moj. Gospodin moj i Bog moj. Isuse, daj mi ljubavi. Isuse, oprosti mi. Isuse, daj mi istinu. Isuse, donesi nam slogu. Isuse, daj mi vjere. Isuse, oisti mi srce. Isuse, pomozi mojoj nevjeri.
103
Isuse, daj nam radosti. Boe, daj mi utjehu. Isuse Kriste, oisti me. Isuse, daj mi svoje snage. Isuse, ozdravi me. Gospodine Boe. Oe pravedni. Oe, gospodaru Neba i Zemlje. Isuse, daj mi svoj mir. Isuse Kriste, u i u mene. Budi volja Tvoja. Boja dobroto. Boe, budi mi milosrdan. Sauvaj me od zla u meni. Sauvaj me od zlih ljudi. Sauvaj me od zlih an ela. Boe, oprosti mi grijehe. Gospodine Isuse Kriste, smiluj se meni grjeniku. Boji mir. Gospodin je Pastir moj. Moj Prijatelj je Isus. Moj Bog je ljubav; volim Isusa. Boja ljubav ispunjava moju duu. Gospodine Boe, elim Ti biti posluan. Isuse, Isuse, budi to vie u meni. Odluio sam slijediti Krista.
Svatko moe izabrati svete rijei i molitve te ih mijenjati tijekom duhovnog oputanja. Vano je misliti, podsjeati se i u mislima zazivati Boga sa eljom da nam popravi psihotjelesno stanje. Nakon desetak minuta prakticiranja ujutro i popodne osjetit emo mir. Napetost e biti znatno smanjena jer smo bili s Isusom. Krvni tlak e se sniziti i poboljat e se itava fiziologija u organizmu. Postajemo srdaniji, ljubazniji, oslobo eni srdbe, gnjeva, zavisti, ljubomore i nezadovoljstva. Sve to je udo koje je uinio na Gospodin i Gospodar Isus Krist koji je svojim Duhom oko nas i u nama samima i samo
104
eka da Ga na bilo koji nain zazovemo. Ako nemamo dovoljno vremena, meditirajmo barem nekoliko trenutaka. Bog e nam dati svoj mir pa emo reagirati drukije nego to bismo reagirali da nismo pomislili na Isusa. Bogu je najvanije da pomislimo na Njega. Nije mu vano vrijeme, jer On zna to nam treba i prije nego to pomislimo na svoje probleme i zazovemo Ga. Bog zapravo trai da puno i svakodnevno mislimo na Njega i molimo Ga, a to pie u Luki 18,1: Iznese im zatim usporedbu o tome kako uvijek treba moliti i nikada ne klonuti. U svakodnevnim situacijama, to god radili, moemo u mislima barem jednom radosno uskliknuti: Isuse ili Isuse Kriste ili Isuse Kriste, pomozi mi! im to uinimo, kroz tu ivotnu situaciju prolazimo zajedno s Isusom i reagirat emo onako kako bi On reagirao. im pomislimo na Isusa, On nam daruje razum, mir, radost i zdravlje. Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje (Ivan 14,27) Ako izgubimo smisao zazivanja ili molitve, ako to inimo mehaniki i bez smisla ne uspijevajui misliti na Boga, najbolje je odustati od kranske meditacije. U mislima moemo ponavljati jednostavne rijei: mir, srea, ljubav, istina, razum, dobrota, pratanje, milosr e, pravednost, suosjeanje, isto srce, svemir, vjenost, blaenstvo. Nakon ponavljanja tako lijepih rijei osjetit emo poboljanje u dui. U nama moe prevladati ljubav i mir jednostavno zato to imamo pozitivne i svete misli. Te lijepe svete rijei moemo u mislima ponavljati svakih desetak sekunda ili onako kako nam odgovara.
3. Praktini primjeri molitve

Mnogi ljudi danas posjeuju ljeilita toplice, kupke s toplom ljekovitom vodom, a neki odlaze u planine, u takozvane zrane kupke ne bi li se okrijepili i popravili svoje psihiko i tjelesno zdravlje. Ali postoji i biblijsko ljeilite kojim moemo okrijepiti duu i nai ohrabrenje za budue dane koje moramo provesti dok smo jo u ovome duhovno izgubljenom
105
svijetu, u dolini suza u kojoj stalno imamo nekih problema. Znanost je dokazala mo molitve pri izljeenju mnogih bolesti. Kada se molimo Bogu, kada itamo Njegove svete rijei napisane u Bibliji i inimo djela milosr a, duhovno se lijeimo i popravljamo svoje duhovno stanje. Najvanije je to initi ujutro i naveer, po desetak minuta, svakoga dana i u svakodnevnim situacijama. Molitva je razgovor s Bogom. Kada molimo, govorimo Bogu. To je duhovnost prema gore. Kada itamo tekstove iz Biblije, Bog govori nama. To je duhovnost odozgo ili duhovna hrana od Boga. Molitva je disanje due. Kao to ovjek bez disanja umire, i duhovni ovjek bez molitve duhovno umire i postaje samo fizika osoba bez duhovnosti. Bez molitve smo duhovno mrtvi. I Isus je, dok je bio na naemu planetu, ivio ivotom molitve: Rano ujutro, dok je jo bio mrak, ustade, izi e te ode na samotno mjesto, i tu je molio. (Marko 1,35) Moemo moliti molitvu Oena, ali nam ona moe posluiti kao osnova za sve druge molitve, tako da naa molitva moe trajati i vrlo dugo. Bez molitve smo duhovni invalidi. Ako jedan dan provedemo bez molitve, taj dan emo biti ogranienih duhovnih sposobnosti. Molitva proiuje mozak, kao kada dimnjaar proisti dimnjak pa onda bolje vue. U mozgu se nakon molitve doga aju drukiji procesi nego prije molitve pa reagiramo pozitivno prema blinjima. Moemo dobro poznavati Bibliju, ali kada se na emo u teoj situaciji ili problemu, sve moemo zaboraviti i reagirati kao ovjek koji nije vjernik. To se posebice doga a kada smo nezadovoljni i frustrirani pa sami nastojimo rijeiti probleme. Tada uinimo razne grijehe i ne rijeimo probleme. Ali da smo se sjetili Boga i molili Ga da bude s nama i da nam pomogne, stvari bi se svakako drukije razvijale. U stresnim situacijama nastojimo sami rijeiti konf likt, umjesto da zamolimo Isusa da On intervenira. On eka da Ga pozovemo. Ako Ga ne pozovemo, On i dalje stoji, kuca na vrata naega srca i eka. Kada nemamo novca, kada nemamo ljubavi, kada smo usamljeni i zaboravljeni, nezadovoljni, bole-
106
sni, kada imamo problema u braku ili s djecom, kada dijete plae zovimo Isusa i molimo Ga da nam pomogne i oslobodi due svih nazonih osoba od tjeskobe. Isus je u Evan elju po Marku 11,24 rekao: to god molei pitate, vjerujte da ste to ve primili, i bit e vam. To je kratka, ali vrlo sadrajna izjava. Moemo neto traiti od Boga, ali moramo i vjerovati da smo to ve primili, a ne moliti neto i misliti da nam to Bog nee ispuniti jer nema vremena za nas i moda nas ne eli usliati. Bog uvijek ima za svakoga vremena i strpljenja jer Njegove su moi beskonane. Ne trebamo se oko toga brinuti. Molite i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! Jer svaki koji moli, prima; tko trai, nalazi, i tko kuca, otvara mu se. (Matej 7,7.8) Bog je na nebeski Otac i ima tisue naina da nam pomogne, ak i onda kada uope ne vidimo rjeenje. Bog ima melem za svaki na psihiki problem, za svako slomljeno srce. Bog nee ispuniti svaku molitvu ako zna da to za nas nije dobro. Katkad ne reagira odmah, jer kada bi uvijek odmah reagirao, svi bi iz interesa postajali vjernici. esto moramo vrlo dugo i ustrajno moliti da bi nas Bog usliao. Ali da bi nas Bog usliao i ispunio molitve, moramo Mu priznati grijehe i moliti Ga da nam ih oprosti. Jo je vanije ostaviti ih, za to nam je potrebna Boja pomo. To je klju za pristup Bogu da bi nas uope sasluao, oprostio nam grijehe i oistio nas od psihikog smea koje se ukorijenilo u nama. Kuajte i vidite kako dobar je Jahve: blago ovjeku koji se njemu utjee. (Psalam 34,9) Isus trai da molimo Boga u Njegovo ime, jer je On dao svoj ivot, prolio svoju krv za nas i time nas otkupio. Kada god molimo u Isusovo ime, Njegova nas krv isti od svake neistoe te postajemo sve bolji. Ma to me zamolili u moje ime, ja u to uiniti. (Ivan 14,14) Isus, Sin Boji, molio se katkad i cijelu no. Bio je u svim kunjama kroz koje i mi prolazimo. Zato nas razumije i spreman je stalno biti s nama i pomagati nam, ali samo kada Ga molimo za pomo. Teko je biti u takvom duhovnom stanju da se moemo odmah potpuno po-
107
svetiti dubinskoj molitvi. Moramo se prethodno pripremiti itanjem Biblije i razmiljanjem o onome to smo proitali. Za molitvu se moemo pripremiti i pjevanjem duhovnih pjesama.
a) Kada smo umorni i nervozni

Kada smo umorni, nervozni, frustrirani, nezadovoljni, puni stresova, sjednimo, zatvorimo oi i u mislima se vie puta kratko pomolimo: Isuse, daj mi svoj mir i svoju ljubav. Ili: Boe, nervozan sam. Uini me smirenim, uini me sebi na slavu. Ili: Zatiti me od stresora, a njemu daj svoj mir i svoju ljubav. Ubrzo emo osjetiti neto lijepo i umirujue, to nadilazi ljudski razum. Isus nas isti od stresova, nadahnjuje, lijei i beskrajno ljubi jer priznajemo da je On na Spasitelj. Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. (Ivan 16,33). Ako nismo u stanju mira, ne moemo imati ljubavi niti spoznati istinu. Nervozu ne moemo otkloniti sami. Pokuamo li to, uinak e biti negativan. Samo molitvom usmjerenom prema Bogu, dolazimo do mira u dui. Taj mir onda moemo prenositi na druge osobe s kojima provodimo vrijeme.
b) Kada smo bolesni

Kada smo bolesni, uvijek imamo Boga koji je spreman smanjiti ili potpuno ukloni bolove, ali samo ako Ga molitvom traimo. Molitva moe glasiti ovako: Dragi Boe, ukloni od mene ove bolove. Ozdravi me, molim Te. Moliti treba u vjeri i uporno sve dok nas Bog ne uslia. im pomislimo na Isusa, On nas puni Duhom Svetim i osjeamo se bolje i zdravije. Ne smijemo odustati. Moramo biti sigurni da e Bog ui kroz naa mentalna vrata i ozdraviti nas. to smo sigurniji u to, izraavat emo veu vjeru i Isus e nas prije izlijeiti. Trebamo biti zadovoljni i djelominim izljeenjem ili kratkotrajnim poboljanjem zdravlja. Bog e nam dati onoliko kolika je naa vjera i koliko je za nas najbolje. Treba vjerovati da smo ve izlijeeni, a ne sumnjati i gledati to e
108
biti. Bog ne eli da Ga kuamo. On trai da potpuno vjerujemo i bit e nam koliko vjerujemo.
c) Prije radnih zadataka

Stalno neto planiramo, ali i grijeimo, jer svoje planove nismo stavili pred Boga. A pred Njega ih moemo staviti samo molitvom. Prije nego to ponemo raditi, obino napravimo plan rada sa suradnicima. Zatim treba moliti Boga da sve blagoslovi. Pred Boga trebamo staviti sve planove, poslove i ljude koje emo susresti. To e nas rasteretiti psihikog pritiska pred potekoama i problemima. Treba se moliti ovako: Predajem Ti svoje planove, Boe, a Ti odlui onako kako je za mene najbolje. Uini neto da me upozori, apni mi u mislima to mi valja initi. Trebamo se moliti da i naim suradnicima Bog udijeli mir i ljubav prema poslu. Bog od nas trai da se trudimo, da budemo poteni i da radimo iz ljubavi prema poslu, a ne iz ljubavi prema zaradi i radi priznanja za uspjenost. Takvim radom moemo biti uinkovitiji nego da nepoteno trimo za priznanjima. Moramo vjerovati da e nam Bog dati onoliko koliko je najbolje za nas, a ne matati o bogatstvu. Nakon rada razmiljamo o svim aktivnostima koje smo tijekom dana poduzeli, sueljavamo se sa svojom savjesti, sa samima sobom. Boga molimo da nam oprosti ako neto nismo uinili primjereno i zahvaljujemo se za sve to nam je bilo uspjeno. Prihvatimo blagotvornu izmjenu molitve i rada kao put koji nam je Bog podario za stjecanje duhovne zrelosti. Mnogi kau da svoje malo ja treba predati Bogu, Bojem velikom Ja. Lako je to rei, ali kako i to trebam uiniti da bi Bog zaista zagospodario mojim biem? Odgovor je jednostavan samo molitvom i itanjem Biblije. Molitva bi trebala glasiti ovako: Dragi Boe, predajem Ti svoje malo ja, predajem Ti svoju volju i neka bude volja Tvoja. Takvom ili slinom molitvom otvaramo svoja duhovna vrata kroz koja u nas ulazi Bog i oplemenjuje sve aspekte naega ivota, pa tako i poslovne.
109
d) Pri konzumiranju tetnih tvari

Mnogi ljudi rabe duhan, alkohol i drogu jer njima ele rijeiti svoja nezadovoljstva, frustracije i ublaiti patnju due. tetne navike nisu naa prava narav. To je nametnuta narav. tetnih navika moramo se bojati vie nego neprijatelja. Mnogo je bolje zazivati Boga nego rabiti tetna sredstva, jer ona samo truju nau psihu i tijelo. Rezultati su sve gori i u obitelji i na poslu. Konzumirajui tetne tvari, u poetku osjetimo zadovoljstvo, ali poslije to prelazi u potrebu zbog tjelesne nelagode ako se prestane s uzimanjem. Ulazi se u zaarani krug u kojemu vie nema zadovoljstva i uitka. Postoji samo ovisnost. Ovisnik gubi zanimanje za okolinu, obitelj i posao, posebice narkoman. Sva tetna sredstva razaraju cjelokupan ivani sustav, a preko njega i sve tjelesne organe. Umjesto da smiruju, poveavaju razdraljivost, neurotinost i agresivnost. Kada postanemo svjesni tetnosti nametnutih nezdravih navika, teko ih se osloba amo. Ako se pokuavamo sami osloboditi navika, doga a se da nas te navike jo jae napadaju. U trenutku kada nas obuzme elja i potreba za konzumiranjem nikotina, alkohola, droge, lijekova i ostalog, valja odmah pokrenuti niz molitava za osloba anje od ovisnosti. Trebamo se u potpunosti predati Bogu i jedino od Njega oekivati osloba anje od lanaca tetnih navika. Bog je obeao da e nam pomoi, spasiti nas i osloboditi od grjenih navika i udnji. Potpunim predavanjem Bogu iskrenim srcem ispunjenim molitvama, ugroeni ovjek vapi Bogu poput utopljenika traei oslobo enje od poroka koji ubrzano vodi u samounitenje. Treba neprekidno ponavljati molitve: Isuse, pomozi, ne elim puiti. Ili: Isuse, pomozi! Ne elim piti. Ili: Isuse, pomozi! Ne elim se drogirati. Ili: Isuse, izlijei me. Ili: Isuse, pomozi mi da mogu vladati svojim poudama i strastima. Ili: Isuse, oslobodi me od robovanja ovome poroku. Naa je obveza zapoeti: barem jednom ne ispuniti tenju tijela za tetnom navikom, a onda, zajedno s Bogom, dotui toga podmuklog neprijatelja. U svakoj kunji kojoj smo izlo-
110
eni im ponemo misliti na alkohol, cigarete ili drogu misao o tome trebamo odmah zamijeniti milju na Isusa. Ne smijemo odustati, jer e se navika vratiti u jo veoj snazi. Isus zajedno s nama pobje uje tetnu naviku koja nas je zarobila. Ta bitka moe trajati dugo, ali moramo biti uporni sve do konane pobjede. Treba uporno ponavljati poziv Isusu sve dok ne nestane potreba za ovisnou. Treba moliti, a ne klonuti. Molitvu treba ponavljati u svim moguim situacijama i u svako doba jer borba je estoka. Isus vrlo rado pomae u takvim sluajevima, jer nas beskrajno voli i eli da smo isti od svih ovisnosti i grijeha. Bog nam na poetku pomae u onome to sami ne moemo, ali trai da sudjelujemo. Moe nas prepustiti samo naemu razumu jer nas je i stvorio na svoju sliku, to znai da mislimo, odluujemo i radimo. Moramo shvatiti da su problemi u naoj glavi i da sami moramo odluiti i zajedno s Bogom rjeavati ivotne probleme. U tome estokom okraju protiv tetnih navika mogui su usponi i padovi. Kada pomislimo da smo napredovali, shvatimo da smo opet na poetku, kao da se nita nije dogodilo. Ne treba se zbog toga brinuti. Valja biti uporan i u potpunosti se uzdati u Boju iscjeliteljsku snagu. Kada se najmanje nadamo, osjetit emo olakanje i radost zbog istoe nae mentalne i tjelesne kue. Ne oputajmo se, ve i dalje prakticirajmo druenje s Bogom i ostanimo s Njim do kraja ivota i sve u zahvalnosti. Sve to se odnosi i na razne druge grijehe: gordost, zavist, ogovaranje, oholost, preljub, laljivost, kradljivost, hedonizam, gnjev. Bog e vrlo rado preuzeti sve nae grijehe osloba ajui nas tereta grjenog ivota. ovjek je stvoren da bude gospodar prirode i besmrtan, ali je zgrijeio. Zbog neposlunosti Bogu prognan je iz Boje blizine i preputen djelovanju grijeha i demona. Svakome od nas potreban je preobraaj u osobu koja e ivjeti po Bojim naelima i o tome uiti druge ljude. Duhovni ivot je maraton i treba ga istrati dokraja. Bog eka da nam u tome pomogne i oslobodi svoju nadnaravnu snagu kroz na ivot.
111
e) U braku
Ako je u braku dolo do sukoba, moramo ga otkloniti. Konf likt je zlo, a protiv zla se ne moemo boriti bez Isusa. U mnogim brakovima povremeno ili trajno vladaju negativne emocije, nesnoljivost, nekada i mrnja. Koji je glavni duhovni mehanizam zatajio? Sotona je to vjeto iskoristio i rasplamsao mrnju. Glavni problem je u tome to suprunici nisu jedno drugome oprostili. Problem je u oprostu! Oprost je preduvjet ljubavi. U svakom odnosu barem jedna osoba mora opratati i time povui drugu osobu za sobom u podruje kompromisa i ljubavi. Ako suprunici ne mogu oprostiti, onda niti Bog ne moe pomoi jer su Mu zatvorena vrata srca obaju suprunika. Bog potuje svoj Zakon i ne ini nita protiv volje svojih stvorenja. Pratanje je kraljica svih vrlina. Ako barem jedna osoba otvori svoja duhovna vrata te oprosti ili eli oprostiti onome drugome zatraivi pomo od Boga, otvorila je svoja duhovna vrata Bogu. On ulazi kroz njih i usliava molitvu istei tu osobu od negativnih emocija. Bog usliava i nau molitvu za drugoga pa mijenja i onu drugu osobu. Molitva Bogu za popravak brane situacije moe biti ovakva: Boe, pomozi mi da mu (joj) oprostim i daj mi ljubavi u moje srce. Omekaj mu (joj) srce i daj mu (joj) ljubavi prema meni. Traiti ljubav od Boga je najvanija molitva. Ako nas Bog napuni ljubavlju, postajemo drukiji jer kroz ljubav Isus ulazi u nas i boravi u nama. Isusova ljubav zrcali se preko nas na druge ljude. Ljubav e sagorjeti svaku nesnoljivost i mrnju prema drugoj osobi, jer ljubav je najsilnija energija u Svemiru. Bog je ljubav. Nesnoljivost i mrnja su od Sotone, a on je mnogo slabiji od Boga. Ako u naemu srcu nastane ljubav, vie ne vidimo mane svojih blinjih. Ljubav je najvaniji i najvei dar koji nam Bog moe podariti. Od svih darova Bog nam najradije daruje ljubav, jer On je ljubav. Kada Bog ulazi u nae srce, eli da ono bude isto, ali ako Mu priznamo da nije isto i molimo Ga da ga oisti, On e ga i oistiti i napuniti pratanjem i ljubavlju. Osjetit emo blaenstvo u dui i sladak okus
112
u ustima, to je dokaz da nas Isus voli. To je najbolji nain obnove naih brakova i svih drugih me uljudskih odnosa.
f) Ispovijedanje
Ispovijedati se moemo na mnogim mjestima, ali najbolje je to uiniti na osami, u svojoj sobi, samo s Bogom. Nazoni smo samo Bog i ja. Pred Bogom u analizirati sve svoje propuste i pogreke. Zamolit u Ga oprost i nadahnue da te propuste vie ne inim. U svakodnevnim situacijama i na svakom mjestu moemo pomisliti: Boe, oprosti mi. Vano je priznati Bogu sve grijehe i moliti za oprost. Pogreno je prebacivati svoju krivnju na drugoga. Ispovijedanjem jaamo vjeru, svoju volju podinjavamo Bojoj volji i objavljujemo svoje slaganje s Bogom. Rezultat opratanja bit e radost i mir u dui. Osjetit emo Boju silu i proienje due. Kada molimo Boga da nam oprosti, vrlo je vano ne initi vie taj grijeh, jer Isus je rekao: Ni ja te ree Isus ne osu ujem. Idi i od sada ne grijei vie. (Ivan 8,12) U suprotnom e rei: Jao vama, licemjeri jedni, neete vidjeti kraljevstvo nebesko.
g) Silna vika u molitvi

Svi smo bili u situaciji da viemo na nekoga tko se ne ponaa po naoj volji i naim naelima. Obino smo to uinili energino i glasno unijevi u tu viku veliku koliinu emocija i tenju za neijim pravilnim ponaanjem i pravdom. esto iz pristojnosti ne viemo na nekoga, nego smo u sebi bijesni i ogoreni. To izraavamo negativnim emocijama. U sebi moemo osjeati silnu elju i potrebu za neim i nikome to ne kazati. I na sebe se moemo energino izvikati kada uoimo da inimo neki grijeh. U nekim delikatnim situacijama, kada nas netko nagovara na grijeh, drugome ili sami sebi moemo viknuti: Neu! Ne elim! U potrebitim i pravednim situacijama viknut emo sebi ili Bogu: Hou! elim to! I molitva moe biti vrlo energina i proeta glasnom vikom ili silnom eljom i silnom vjerom ili sve zajedno. Ako
113
neto molimo u silnoj elji i vjeri, to je kao da viemo Bogu da nam to prije pomogne i oslobodi nas grijeha, ivotnih, psihikih i zdravstvenih problema. Takav primjer je zorno prikazan u Luki 8,43-48: ena koja je dvanaest godina imala ivu ranu iz koje je stalno tekla krv. Nitko joj nije mogao pomoi. U silnoj vjeri i elji samo je dodirnula skut Isusova ogrtaa i bila odmah izlijeena. Isusu nije nita rekla, samo je u sebi gromoglasno, s velikom vikom u mislima i s vjerom zavapila: Ozdravi me, Isuse! I bila je ozdravljena isti as jer je svojom velikom vikom u vjeri izvukla iz Isusa nebesku silu koja ju je odmah iscijelila. Isus je rekao: Netko me se dotae... jer sam osjetio da je iz mene izila sila. Isus je toj eni rekao: Keri, tvoja te vjera ozdravila, hajde u miru! Kada imamo velikih ivotnih problema, Isus stoji pred vratima naega srca i eka da Mu u velikoj elji i silnoj vjeri naglas ili u mislima viknemo: Pomozi mi, Isuse! Iscijeli me, Isuse! Oslobodi me tjrskobe i razoaranja! Oslobodi me tekih sjeanja! Daj mi ljubavi, Isuse!
Kao po nekom mehanizmu, od Boga emo dobiti silu koja e nas napuniti i popraviti, sve na Boju slavu. Isus e nam rei: Tvoja te vjera spasila! U nama e zavladati mir zbog nebeske sile koju smo izazvali silnom vikom.
h) Rezultati molitve
Druei se s Isusom, mislei na Njega kroz kratke ili due molitve, ispovijedajui se Bogu, itajui Bibliju i razmiljajui o znaenju mudrih poruka, sve vie se prosvjetljujemo i postajemo sliniji Isusu koji je na naemu planetu ivio bez grijeha. U Hebrejima 5,7-9 govori se kako je Isus svojim iskustvom ivota bez grijeha postigao savrenstvo. Isus, Bog, nije rabio svoje boanske moi za sebe, ve samo za druge ljude. Na sebi i za sebe nije uinio nikakvo udo, a grijehe nije inio
114
zahvaljujui mnogobrojnim molitvama to ih je upuivao Bogu Ocu i dobivajui za sebe samo silu s Neba. Znai, za druge se koristio svojom boanskom silom, a nikada za sebe, jer je po planu spasenja morao ivjeti kao svaki drugi ovjek, sa slabim tijelom i emocijama. Stalno je gledao u Nebo i traio pomo od Oca. U Bibliji moemo proitati da se Isus molio Ocu i po nekoliko sati dnevno. To je i nama primjer da se molitvama, razmiljanjem i itanjem Biblije druimo s Bogom i da tako moemo ivjeti svetim ivotom. S vremenom emo se toliko nauiti misliti na Isusa da vie neemo morati ulagati napor da bismo to inili. Jednostavno, u svojoj svijesti bit emo s Njim ivei neporono kao i On. Pri svakoj molitvi moemo podignuti ruke i tako ostvariti prisniji odnos s Bogom. Kada imamo velikih problema, vrlo je djelotvorno kleknuti i u tome poniznom poloaju moliti Boga za pomo ili Mu se ispovijedati. Ako nam ti problemi unitavaju duu, moemo lei potrbuke, rairiti ruke i priznati Bogu svu svoju tugu i sav svoj oaj i moliti Ga da u svojoj velikoj sili ozdravi cijelu oja enu duu i udijeli nam jaku vjeru po kojoj se spaavamo. Takve molitve su vrlo potrebne, jer e nas u tekim situacijama ivotni problemi duhovno unititi ako se u potpunosti ne prepustimo Bogu. to sve moe uiniti naa iskrena molitva, razvidno je iz redaka: Onomu koji, prema snazi to silu svoju oituje u nama, moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti (Efeanima 3,20.21) Osnovna naela molitve su: traiti, vjerovati, primiti! Bog nam ne mora odgovoriti na sve molitve. Neki problemi se ne moraju rijeiti molitvom, nego ih treba strpljivo izdrati. Ne treba za to kriviti Boga. Moda Bog i hoe da katkad ostanemo sami sa sobom i iz toga neto nauimo da nam se vjera ne bi pokolebala. to se ee molimo i mislimo na Boga, to e nam dua biti ia, a mi emo biti stalno zagledani u Isusa Krista, svojega Prijatelja i Spasitelja. Molitvom otvaramo duhovna vrata svojega srca da Bog moe ui u nas te djelovati na nas i na druge za koje smo se molili, a nakon molitve svakako drukije reagiramo jer je u nama Isusova ljubav. im pomislimo na Boga, istimo se od
115
grjenih i nerazumnih nakana, a drugima darujemo ljubav. Mi smo kao vrt. Da bi plodovi dobro rodili, vrt treba obra ivati, zalijevati i plijeviti. Kada zazivamo Isusa, On s ljubavlju obrauje vrt nae osobnosti da bismo Mu bili slini.
4. Izljeenja tijela i psihe uime Isusa Krista

Najveu moguu vjeru izraavamo kada se Isusu molimo da nam popravi psihotjelesno stanje. To nije jednostavno, jer naa vjera gotovo uvijek nai e na kunju da to moda nije mogue jer Isus nije kraj nas. Mislimo: On je na Nebu, ba Njega briga za moje zdravlje, ima On vanijega posla... Uvijek krajikom uma sumnjamo da je to mogue. Ako i pokuamo, brzo posumnjamo i odustanemo. Katkad i pokuamo moliti za izljeenje, ali odmah nakon toga kao nevjerni Toma pokuavamo vidjeti rezultate pa posumnjamo u srcu umjesto da smo potpuno uvjereni da je to to smo traili ve ispunjeno. Ako vidimo da se nita nije dogodilo, odustajemo mislei da to nije mogue. Isus nam je dao veliko obeanje, a i predmet za zbunjivanje: Zaista, kaem vam, ako tko rekne ovoj gori: Digni se i baci u more i ne posumnja u srcu svome, nego uzvjeruje da e se dogoditi ono to veli, to e mu i biti. Zato vam kaem: to god molei pitate, vjerujte da ste to ve primili, i bit e vam. Kad stojite i molite, oprostite ako to imate protiv koga, da i vama Otac va nebeski oprosti vae grijehe. (Marko 11,23-25) U tim rijeima ima nekoliko silnih znaenja koja nadilaze na razum. Prvo, kako mogu vjerovati da samo rijeju mogu premjestiti neku goru? Zar je to uope mogue? Zato nemam toliko vjere? Otkuda sumnja u mojemu srcu? Zar sam podijeljena linost? Drugo, kako u vjerovati da sam to ve primio prije nego to se uvjerim svojim oima da se neto dogodilo? Tree, Isus kae da moram svima sve oprostiti. Znai, kada molim, moram imati isto srce. Je li moje srce isto? Ili, jo bolje, je li potpuno isto? U strahu se pitam jesam li moda slab vjernik koji dolazi u crkvu zbog lijepe navike i molim se Bogu samo zbog prakticiranja kranstva. U
116
Luki 4,18 Isus za sebe tvrdi: Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Da, znamo da je Isus pomazan, jer On je vidljivo oitovanje Boga kroz kojega je stvoreno sve to je u svemiru. No jesam li ja pomazan Duhom Svetim ili sam moda samo malo pomazan? Isus daje okantnu izjavu: Tko vjeruje u me, i on e initi djela koja ja inim. Konkretno: Ova e udesa pratiti one koji budu vjerovali: pomou mog imena izgonit e zle duhove; na bolesnike stavljat e ruke, i oni e ozdravljati! (Marko 16,17.18) Dok mislimo na Isusa, dok Ga molimo da nam popravi zdravlje, znamo da On to moe i vjerujemo da e to uiniti i da e u nas ui radost i zdravlje. Sumnjom sprjeavamo Boga da preko nas pokae svoju veliinu i mo. Najdramatinija je Isusova izjava o naoj vjeri: Zaista, kaem vam, ako imadnete vjere koliko goruiino zrno nita vam nee biti nemogue. (Matej 17,20) Te rijei nas mogu zbuniti: zar ja nemam vie vjere nego to je malo goruiino zrno? Kako onda mogu nekoga izlijeiti? Vjerojatno moram jo mnogo duhovno napredovati da bi mi vjera bila vea od goruiina zrna! Ali barem mi molitva moe biti iskrena i jaka: Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite! Mnogo moe molitva pravednika ako je arka. (Jakov 5,16) Bog nam eli dati dar iscjeljenja, a mi ga trebamo prihvatiti, ali moramo to eljeti: moramo eljeti pomagati blinjima, svima, da budu zdraviji. Tko god sumnja u ono to je Bog u Bibliji obeao, huli na Njega. Tko smo mi da sumnjamo u Boja obeanja da e preko nas initi uda? Neki vjernici kao da se stide moliti Boga za ozdravljenje jer su zavedeni da se pouzdaju samo u ljudska ostvarenja. Treba biti hrabar i moliti Boga za zdravlje, ne sumnjati, ve biti potpuno siguran u izljeenje, potpuno vjerovati Bogu da On to hoe i eli. Boga moemo moliti ovako: Isuse, budi u meni, u mojemu srcu i iscijeli me, molim Te! Kada se molimo Isusu da ozdravi nas ili druge, demonske sile nepozvane juriaju na nas i ele nas pokolebati i odvratiti od takvih molitava da bismo sumnjali u srcu i umorili se, da bi nam molitva dosadila i da od nje odustanemo.
117
Ako nas Isus uslia te preko Njegova imena ozdravimo nekoga, postoji opasnost da se uzoholimo i pomislimo da to mi osobno inimo. Kad nam gode pohvale drugih, ne smijemo se uzoholiti da smo neto postigli svojom silom. Isus nam moe dati da u Njegovo ime prebacimo goru na drugo mjesto, ali ako zna da bismo pomislili kako to inimo svojom snagom i hvalili se, nee se nita dogoditi jer Bog nas voli. Ako bismo zbog takvih aktivnosti bili izloeni duhovnoj propasti, Isus preko nas nee uiniti nita. On moe preko nas initi samo ono i onoliko to nas nee ugroziti da zbog svojega ja i zbog silnog djelovanja demona duhovno ili psihiki propadnemo. Moemo biti jaki samo kada smo potpuno svjesni koliko smo slabi: Jer kada god sam slab, onda sam jak. (2. Korinanima 12,10) Tek kada smo pomireni s time da sami ne moemo nikoga iscijeliti, naa nemo otvara Boju riznicu izljeenja. Isus Krist je oitovana Osoba Bojega Trojstva, koju su ljudi vidjeli pri Njegovu privremenom boravku na naemu planetu. Najvanije je to to je Bog Isus Krist, uzevi oblije ovjeka, na kriu dragovoljno dao svoj ljudski ivot umrijevi na najstraniji nain u itavoj ljudskoj povijesti. Imao je bezbroj rana, a Biblija govori o tome da je preko svojih rana preuzeo sve nae bolesti: Za nae grijehe probodoe njega, za opaine nae njega satrijee. Na njega pade kazna radi naeg mira, njegove nas rane iscijelie. (Izaija 53,5 ) Zato je najbolja molitva za ozdravljenje slina ovoj: Gospodine Boe, uime Isusove muke i Njegovih rana, ozdravi me! Ili: Gospodine Boe, uime prolivene krvi Isusa Krista, ozdravi me! Ili: Isuse, ukloni moju bolest, iscijeli me. Kada molimo za ozdravljenje, radi lake komunikacije s Bogom trebamo precizirati za koju bolest molimo i na kojemu mjestu u tijelu. Ako bolujemo od kriobolje, trebamo zauzeti takav poloaj da osjetimo kria, i moliti se ovako: Isuse, iscijeli mi kria. Isuse, iscijeli mi kria... Molitvu moemo ponavljati naglas sve dok ne osjetimo olakanje i nazonost iscjeliteljske Boje sile u nama. Molitvu upuujemo iz vie razloga: 1. Molivom iskazujemo poniznost i upornost jer Bog voli kada smo ponizni i uporni. U mnogim sluajevima bit emo
118
iscijeljeni tek nakon velike poniznosti i upornosti u vatrenim molitvama. Tek iz duboke poniznosti moe odjeknuti silna molitva koja rezultira Bojim iscjeljenjem. Bog nam pomae tek kada priznamo da smo nemoni i kada Mu dosa ujemo, poput udovice iz Isusove usporedbe (Luka 18,5). 2. Molivom nadjaavamo sumnju u srcu i poveavamo svoju vjeru. Bit emo iscijeljeni tek kada bez trunke sumnje povjerujemo da smo ve iscijeljeni, jer tako je Isus obeao: I to god zamolite u moje ime, uinit u... (Ivan 14,13) Duhovno posrtanje je normalno uro eno stanje nae due. Najbolja terapija za taj problem je dugotrajna i uporna molitva sve dok nas Boja milost ne uvjeri da smo ve iscijeljeni. Trebamo moliti i nikada ne klonuti (Luka 18,1). 3. Molitvom nadglasavamo uvjeravanja demona koji nam apu da je neto nemogue i nastoje sauvati svoje stanite u vrijeme bolesti. Da bismo se uzoholili i duhovno propali, mogu nas uvjeravati da svojom silom moemo lijeiti ljude i da trebamo biti ponosni zbog te moi. Zbog nae vjere i vatrenih molitava nadolazea Boja sila iscjeljenja odstranjuje demone iz nas. Radi lake percepcije bolnog mjesta i potrebe za molitvom, moemo staviti ruku na bolno mjesto, na oi, srce, trbuh, vrat. Kada molimo za drugoga, moemo staviti ruku na njegovo bolno mjesto tako da i mi koji molimo i osoba za koju molimo tono znamo za koje iscjeljenje molimo. Nae ruke Bogu ne znae nita, one nisu sredstvo iscjeljenja. Ruke su molitelju i bolesnome poput didaktikog pomagala koje nas usmjerava na problem, na odre eniju molitvu i na dublju usredotoenost na molitvu. Bogu ne treba nita osim nae poniznosti, pratanja i vrste vjere da e to On uiniti. Takva ista vjera je klju koji otkljuava Boju riznicu da izdano potee iscjeliteljska sila. Radi nas samih, radi izraavanja poniznosti, u takvim sluajevima ako moemo kleknimo. Bitno je potpuno vjerovati da Isus eli raditi i kroz nas i da kroz nae poloene ruke polae svoje ruke. To je kao da otvaramo svoja duhovna vrata da bi Bog pokazao svoju ljubav i slavu na nama. Samo se trebamo potpuno pouzdati u Boga: Uzdaj se u Jah-
119
vu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. ... To e biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima. (Izreke 3,5.8) Tijekom dana moemo misliti o izreenim molitvama, a to e onda biti kao da se i dalje molimo. Za molitve ozdravljenja potrebne su duhovne pripreme onoga tko se moli i onoga za koga se moli. Prije molitve treba itati Bibliju, najbolje neki psalam, pjevati duhovne pjesme ili sluati propovijed i time poveati vjeru. Vjera mora biti praena i dobrim djelima. Moramo biti sigurni da smo izlijeeni da bi i nama Isus mogao rei: Tvoja te vjera ozdravila! (Matej 9,22) Ako leimo bolesni u krevetu, nakon molitve za izljeenje trebamo odmah ustati potpuno uvjereni da smo zdravi. Bolje je moliti naglas, jer ujemo sami sebe te se lake usredotoimo na molitvu, a i demoni nas jasno uju te se razbjee kada uju Isusovo ime. Ako nismo u situaciji da molimo glasno, moemo moliti u sebi. I nama koji danas ivimo Bog je obeao dar iscjeljenja isto kao prvim apostolima. Ali moramo vatreno moliti, iz dna due, silno i glasno, a ne povrno. Dobro je svako jutro i popodne ili naveer nakon duhovne pripreme nekoliko minuta provesti u molitvi za iscjeljenje. Prije toga uvijek molimo Boga da nam prvo daruje ljubav prema onima koji su bolesni. Bog je ljubav i uinit e ono to traimo; ali kada, koliko i kako, ovisi o naemu duhovnom stanju i utemeljenosti u vjeri. Potrebna nam je vjera djeteta, bez sumnje u srcu da e nas nebeski Otac usliati, pa e i rezultati biti u skladu s tim. Bog e uiniti ono to mi ne moemo. Izlit e u nas veliku silu iscjeljenja, ali od nas trai da uinimo neto to sami moemo. Primjerice, On trai da se pravilno hranimo po naelu vage: koliko kalorija potroimo, toliko kalorija unesimo. Ako unesemo viak kalorija, poremetit e nam se zdravlje, odnosno krvna slika, a onda dolaze razliite bolesti. Najvanije je da na spavanje idemo s relativno praznim elucem, inae e se probava znatno usporiti i stvarat e se otrovi koji se krvlju prenose u sve organe. Bog nam je stvorio tijelo da bude aktivno, a ne da miruje. Zbog toga je vana tjelesna aktivnost jer se tada znatno pobolj-
120
avaju biokemijski procesi u organizmu, to rezultira boljim zdravljem. Najvanija je jutarnja tjelovjeba radi pokretanja svih ivotnih procesa koji su tijekom noi usporeni. Lagano tranje je kraljica svih tjelesnih aktivnosti, ali je korisniji rad u vrtu i slino. Nikada ne smijemo zaboraviti zahvaliti Bogu za ono to je uinio za nas ili to e po naoj vjeri uiniti za nas. Trebamo Mu zahvaliti i za djelomino i za privremeno izljeenje, a nakon toga i dalje moliti, nikada ne klonuti i dalje zahvaljivati. Bog nam moe darovati ozdravljenje ili popraviti zdravlje, ali ako se ne uvamo i ne ivimo zdravo, bolest se moe vratiti zbog djelovanja zakona uzroka i posljedica. Bogu treba zahvaljivati i kada smo zdravi.
5. to je to snana vjera?
Kao i sve drugo, vjera moe biti slabana odnosno hladna, mlaka; pa sve do vrue, odnosno intenzivne, snane vjere, kada neprestano osjeamo duhovnu glad za svojim Stvoriteljem i Spasiteljem. Vjera je slaba kod ljudi koji joj pristupaju iz tradicionalnih razloga, zato to su i njihovi roditelji i djedovi bili vjernici ili zato jer je vjera usko vezana uz nacionalne osjeaje. Rei e da su vjernici, a o Bogu ne ele uti niti drati Boje zapovijedi i uzdati se u Boga. Vjera je snana kada nam srce gori od uzbu enja pri svakoj pomisli na Boga, pri svakom susretu s Njim kroz itanje Biblije, pri molitvi i pri dolasku u Boji dom u crkvu. Snana vjera je kada se u sebi nasmijeimo ujutro im se probudimo i pomislimo na Isusa znajui da imamo Spasitelja koji e nas toga dana pratiti na svim naim putovima. Vjera je snana kada jedva eka da pone pjevati prvu pjesmu kojom e slaviti Boga. Rezultat snanne vjere je kada iz crkve do emo doma veseli, istih misli, puni ljubavi prema svojim blinjima, a to je sve znak da smo ispunjeni Duhom Bojim. Snanna vjera je kada se osjeamo strancem na ovoj Zemlji i ne veemo se uz vrijednosti koje nam namee ovaj svijet. Ne veemo se ni uz kakvu stranku, ni uz kakvu udrugu, ne
121
veemo se uz politiku i svoju naciju, ve se veemo samo uz ono to je gore, uz nebesko kraljevstvo. Rezultat takvog osjeaja je stalna radost jer znamo da je ovdje sve prolazno, da je sve tatina i da nas eka vjeni ivot jer imamo Isusa za Spasitelja. Isus nam je dar s Neba. O Njemu kao o svojemu Gospodaru rado govorimo pred drugima. Ako smo oduevljeni Njime, to je znak snane vjere. Intenzivna vjera je kada radimo u crkvi zato jer elimo raditi za Boga, a ne zbog poloaja, ugleda i prestia. Radimo kao Mojsije: bez obzira na slabosti naroda koji je nainio zlatno tele u zamjenu za pravoga Boga, on je uporno radio na spaavanju njihovih dua. Nije se pokolebao, nije odustao i napornim radom uz Boju pomo postigao je da su Izraelci, potomci egipatskih robova, uli u Obeanu zemlju. Tako i mi: nemojmo rei da je normalno da je situacija u crkvi i u drutvu sve gora i da nema smisla propovijedati i boriti se za due. U toj velikoj borbi za spaavanje dua budimo veliki borci bez obzira na to to nam se ini da nema rezultata. Snana vjera je kada smo svjesni da nas Bog stalno gleda i vidi sve nae misli i aktivnosti te stoga pazimo to mislimo, govorimo i radimo. Boga se bojimo kada inimo grijeh. Snana vjera je kada se svaki dan na razliite naine druimo s Bogom i u srcu osjeamo ljubav prema svim ljudima, kada nas blinji uvrijede te nam rane srce, a mi im ne vraamo istom mjerom, nego smo ljubazni, pratamo im i ak se molimo za njih. Snana vjera je kada do emo u crkvu slaviti Boga i sluati to nam eli poruiti o naemu duhovnom razvoju, a ne gledamo u druge ljude i ne razmiljamo negativno o njima. Ne smijemo nikoga osu ivati jer to je znak da nam srce nije isto. Onda e i nas Bog osuditi. Kada u svakodnevnim aktivnostima ne govorimo i ne mislimo samo o sebi, nego se hvalimo Bogom i o Njemu razmiljamo, kada svojim ponaanjem i djelima slavimo Boga, tada ivimo po Duhu i duhovno mislimo jer se u nas obilno useljava Boji Duh: Svi su oni koje vodi Boji Duh sinovi Boji. (Rimljanima 8,14) Svojim ivotom trebamo stalno svjedoiti drugima o svojoj snanoj vjeri. U svijetu u kojemu vla-
122
daju sekularizam, djelomina vjera i spiritizam, od Boga smo pozvani svjedoiti o cilju i svrsi Isusove smrti na kriu, o razlozima uskrsnua, o potrebi uzaaa i stvarnosti posredovanja za nas na Nebu pred Bogom Ocem, i o razlogu skrog Isusovog dolaska. Svima nam je drago kada nam netko blizak poalje pismo, telefonira nam ili poalje e-mail poruku. Snanu vjeru izraavamo ne samo propovijedanjem, nego i pisanjem. Ne moramo nigdje objaviti niti lanak niti knjigu, nego to treba shvatiti kao pisanje pisma Bogu. Pisanjem se intenzivno druimo s Bogom i znatno napredujemo u vjeri, jer to to piemo, obino piemo za svoje duhovne potrebe. Moemo po cijeli dan itati Bibliju i moliti se Bogu, ali ako uz to nemamo kranska djela, nismo postigli pravi uinak. Ako nismo obili bolesne, starije osobe, usamljene, ako nismo nikome nita darovali i nikoga razveselili, ako nikome nismo pomogli da dobije posao, ako nikoga nismo nahranili i nikome oprostili, kao da samom Isusu nismo nita dobro uinili. U Bibliji jasno pie: Tako je i svjerom: ako nema djel, mrtva je u samoj sebi. (Jakov 1,17) Bez akcije vjera je nepotpuna, jer akcija izvire iz nae vjere. Bez djela pomoi i suuti ne rastemo duhovno. Najvanije akcije, odnosno djela, trebamo provoditi u svojoj obitelji, na poslu i u susjedstvu. Postupamo li u svojemu najuem ivotnom krugu onako kako bi Isus postupao? Kakav televizijski program biramo, kakav tisak itamo, kakve filmove posu ujemo u videoteci, s kime se druimo? Kakve je snage vjera, najvidljivije je u me uljudskim odnosima u obitelji, na poslu i u susjedstvu. U crkvi se moemo doimati pobono i sveto, ali kakvi smo ljudi i krani, najbolje se vidi u svakodnevnim prilikama. Kranskim ivotom trebamo ivjeti pokraj onih koji su nam najblii, s kojima provodimo najvie vremena, a to je ponajprije odnos prema supruniku i djeci. Ako tu zakaemo, ako tu ne oponaamo Krista, moemo zakljuiti da nam vjera nije vrua, nije snana. Naravno, ako nismo uspostavili prisnu vezu s Isusom, niti veza s ljudima nee biti kvalitetna. Isus je nama oprostio te i mi
123
trebamo drugima opratati i ne osu ivati ih zbog njihovih slabosti. Bog eli da se trudimo, da teimo za savrenstvom i da svakodnevno imamo rezultate. Da bismo u tome uspjeli, trebamo initi ono to pie u Luki 18,1: ... uvijek treba moliti i nikada ne klonuti, jer bez este i silne molitve sami ne moemo to postii. U Mateju 26,41 Isus kae: Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je spreman, ali je tijelo slabo. U Otkrivenju 3,16 itamo: Ali, jer si mlak ni vru ni studen izbacit u te iz svojih usta. Samo vrui u vjeri batinit e nebesko kraljevstvo.
6. Potpuna predanost Bogu

Svaki ovjek u svojoj nutrini ima spontanu potrebu prepustiti se nekome ili neemu i u tome ostati. Kako ostvariti potpunu predanost Bogu, a istodobno umrijeti sebi? To je vrlo teko pitanje, a jo tee je doi do toga. Neki ljudi lakonski odgovaraju da svoje ja treba zamijeniti Isusovim Ja, a drugi kau da svoje brige treba prebaciti na Isusa. Lako je to rei, ali to treba praktino doivjeti i stvarno se osjeati tako kao da ja nisam bitan, nego je bitan samo Boji plan mojega spasenja i spasenja ljudi u mojoj okolini. to sve initi da nam najprea u ovome ivotu bude priprema za budui ivot u vjenosti? To ne moemo ostvariti bez revnog i svakodnevnog prakticiranja kranske duhovnosti, objanjenog u osamnaest toaka u poglavlju Prakticiranje kranske duhovnosti ili bogotovlje (stranice 9199), jer su sile otpora rasta duhovnosti velike. itanje Biblije s razumijevanjem, ustrajne i iskrene molitve te vrlo este misli o Isusu najvanije su duhovne discipline za duhovni razvoj. Kranski Bog nije bie iz mate, On je stvarnost i aktivno je ukljuen u na ivot. Predanost Bogu ostvarujemo samo kada mislimo na Isusa. To je proces koji traje sve do kraja naega ovozemaljskog ivota. Ne treba se moliti nikakvim drugim posrednicima, nikakvim svecima. Svi su oni mrtvi i ekaju uskrsnue. Treba se moliti samo sreditu svega, samo Isusu. Kada smo obeshrabreni, u Njegove ruke
124
trebamo predati i zdravlje, odnose u obitelji, neprilike na poslu i sve probleme. Neka Isus misli o svemu tome i neka uini onako kako je za nas najbolje. Neka bude Njegova volja. Predanost Bogu znai skrenuti svoj um od svih briga i problema u nama samima i oko nas i biti zagledan u Isusa. Isus e nas usliati i dati nam puno, ali samo ako su nae molitve zaista iskrene i proete dubokom vjerom, kada Mu potpuno vjerujemo. Kada traimo posao, prvo moramo odraditi pripravniki sta. ivot koji sada ivimo u duhovnom smislu je pripravniki sta. Ako na emo milost kod nebeskog Oca, tek tada poinje pravi ivot, ivot u vjenosti, na neodre eno vrijeme. Ostanemo li Mu vjerni, Bog e nas odjenuti haljinom spasenja (Izaija 61,10) jo u ovozemaljskom ivotu, i Bojom milou dobit emo vjeni ivot. Ovoga loeg ivota neemo se niti sjeati, jer e Bog ... otrti svaku suzu. (Otkrivenje 21,4) Pratanje i ljubav su temelj predanosti Bogu. Ako toga nema, onda nismo u Bogu, niti je Bog u nama. Apostol Pavao jasno govori kakvi trebamo biti prema blinjima: ... budite jedan prema drugom prijazni, puni milosr a! Opratajte jedan drugome, kao to je i Bog vama oprostio u Kristu. (Efeanima 4,32) Podnosite jedan drugoga i dobrostivo opratajte me usobno ako tko protiv koga ima neto to je za ukor. Kao to je Gospodin vama dobrostivo oprostio, tako inite i vi! (Koloanima 3,13) Oprost i ljubav koje nam Bog daje ako ih stalno traimo temelj su naega spasenja u Isusu Kristu. Za nebesko kraljevstvo moramo se estoko boriti. Kako? Duhovno! Duhovna bitka je odluujua. Isusove rijei silne su kao i Njegov iscjeljujui dodir. S Bogom se moramo svakodnevno druiti i postati duhovno jaki. Kad slavimo Boga u svojim mislima, govorimo o Njemu i prakticiramo vjeru u svakodnevnim aktivnostima, to nas vodi sve blie Bogu. To je potrebno initi svakodnevno, jer ako prekinemo, opet se vraa naa stara narav i moemo duhovno pasti. Otklonimo sve predrasude i oponaajmo Isusov bezgrjeni ivot kakav je oitovao dok je bio u ljudskom tijelu. Bog e u naemu ivotu
125
uiniti ono to Mu mi dopustimo da uini. On stalno kuca na vrata naega srca. Trebamo Ga samo pozvati u molitvi i On je tu da nas spasi od svih problema i da nas duhovno proisti. Prouavajui Bibliju i molei se Bogu za pomo, doivljavamo duhovni rast: postajemo sve pravedniji i sve se vie predajemo Bogu. Postajemo ponosni samo na Gospodina, a ne na sebe: A ja sam daleko od toga da se iim ponosim, osim kriem Gospodina naega Isusa Krista... (Galaanima 6,14)
7. Duhovni pad
Duhovni pad mogu je kod svakog vjernika te moemo doivjeti preobrazbu od vatrenog vjernika u duhovnu olupinu, a da to uope i ne primijetimo. Kada upoznamo istinu, dobijemo velik polet te stalno prouavamo Bibliju, molimo se, ljubazni smo, radimo u svojoj crkvi, propovijedamo i oekujemo Spasiteljev dolazak u slavi. Dobro krenemo, upoznamo vane istine i onda zastanemo. Bibliju ne otvaramo mislei da sve znamo, ne molimo se jer nam dosadi, u crkvi zanemarimo svoj rad i doprinos u raznim slubama, vie ne propovijedamo mislei da nema smisla zamarati ljude oko sebe. Oni opaaju kako smo postali umiljeni da sve znamo. to je najgore, ne prihvaamo nikakve savjete i kritike. Pokuavajui opravdati svoja gledita, mislimo da smo u pravu, a u drugima pokuavamo pronai slabosti i nedostatke te kritiziramo sve to kau ili uine. Svoje loe duhovno stanje prikrivamo platem pobonosti. Zastraujue je to to ne samo da slabo duhovno stanje prikrivamo pred drugima, nego to inimo i pred sobom jer nam srce otvrdne, a u umu napravimo ogranienje. To se u psihologiji naziva platoizacija. Mislimo da smo dovoljno dobri, posebice u odnosu na druge, te vie nemamo potrebu duhovno napredovati. Problem je u tome to neki osjete Boju preobraavajuu silu te upadnu u opasnu zamku mislei da su dosegnuli visok stupanj duhovnosti i da su izvan domaaja grijeha. Duhovni razvoj nema granica: uvijek moemo postii vee savrenstvo u ovom naemu grjenom ivotu. Znamo da se slivnik sudo-
126
pera moe povremeno zaepiti, pa voda ne moe prolaziti. Tako se i mi moemo duhovno zakoiti da nas Sveti Duh ne moe popravljati. Svoj duh zaepimo brigama ovoga svijeta, pomodarstvom, brzim tempom ivljenja te u takvom stanju ne moemo i nemamo vremena primati silu s Neba. Moramo nai vremena i prakticirati duhovnost da bismo Bogu otvarali svoja duhovna vrata i da bi nas On proistio. Neki vjernici se zadovolje formom te postaju opsjednuti propisima u svezi s naelima zdravog ivljenja i obveze dolaska u crkvu. To ine iz navike i odgoja, postaju oholi i umiljeni da su pred Bogom jako dobri. Preziru druge ljude koji se ne dre svega toga, smatraju ih prljavima i izbjegavaju se druiti s takvima, a kamoli im propovijedati Radosnu vijest. To je suprotno Kristovom nauku, jer se Isus svakodnevno druio sa svim slojevima ljudi, ukljuujui opsjednute, bolesne, kriminalce, lopove, bludnice, gubavce. Zastraujue je to to se mnogi ljudi prekrivaju platem pobonosti, a zapravo varaju i druge i sebe da su dobri vjernici, no srca su im hladna. Isus otvoreno osu uje takve vjernike. Naziva ih farizejima i prijeti im da zbog svojega tvrdog srca i umiljenosti nee vidjeti kraljevstvo nebesko. I danas, kada bi stao pred nas, Isus bi opet progovorio: Jao vama, knjievnici i farizeji, licemjeri jedni, koji ste slini okreenim grobovima to se izvana priinjaju lijepi, a unutra su puni mrtvakih kostiju i svakog trulea! Tako se i vi izvana inite ljudima pravedni, a unutra ste puni licemjerja i nepravednosti. (Matej 23,28-29) Zato se uvajmo i uvijek budimo oprezni. Najopasnija je mogunost zaraze mrnjom kao najopakijim osjeajem koja je od Sotone te nanositi patnju sebi i drugima i duhovno ih kvariti. Zbog mrnje istinu izvrnemo u la, a zlo u dobro pa se na emo na putu u sigurnu propast. Pritom izgubimo viziju o Isusovom dolasku, kao da do toga ima jo vremena. Takvom vjerskom posustalou vjeto se koristi Sotona nameui vjernicima tenju za materijalnim blagom, za uzvienosti, oholosti, nesnoljivosti i mrnju prema drugima. Svakomu tko uje rije o Kraljevstvu a ne razumije, dolazi Zli te mu otima to mu je u srcu posijano. ... ali svjetska
127
tjeskobna briga i varavo bogatstvo zague rije, te ostane bez roda. (Matej 13,19.22) Mogunost zaraze grijehom stalno je prisutna. Grijeh je mnogima privlaan, mami ih i odvlai od Boga. Svakog ovjeka privlai neki grijeh. Najuspjenije Sotonino lukavstvo jest navo enje ljudi na takozvane male grijehe, kao na neto to nije ba vano. Kada se jednom krene nizbrdo, dno provalije vrlo je blizu. Bog od nas trai da svojom voljom pobje ujemo grijeh. Ako se protiv grijeha borimo sami, imat emo mnogo problema. Moramo se boriti kroz molitvu Bogu da nas duhovno obnovi i izbavi od grijeha i tjelesne poude. Svi se lako moemo inficirati smrtonosnom duhovnom boleu, a to je oholost. Oholost zbog imetka je vrlo rasprostranjena pojava. Novac i materijalno bogatstvo mogu u naemu ivotu dobiti prvorazrednu vanost. Novac nam moe postati bog, a auto i mobitel idoli kojima emo se ponositi i ruiti norme kranskog ivljenja. Savjest nam bude svladana, vjera blijedi i posustaje. Samohvala i uzdizanje pred sobom i pred drugim ljudima zbog ostvarenog imetka strana je duhovna bolest. To sve moe prerasti u aroganciju, bahatost i omalovaavanje drugih ljudi koji nisu tako uspjeni. Hvalimo se kako smo sposobni i superiorni u odnosu na druge ljude. Nae srce je prevareno kao srce Luciferovo te upadamo u istu zamku kao i on i udaljujemo se od Boga. Onda nas snalaze nevolje. Oholost se javlja i zbog znanja iz Biblije, zbog zavrenog fakulteta, zbog duine crkvenog i vjerskog staa. Najgore je to to takve osobe ne prepoznaju svoju oholost jer imaju neisto i prevareno srce te misle da su u pravu. Takvo srce nije spremno za dolazak Isusa Krista: Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati! (Matej 5,8) U svojemu kraljevstvu Isus eli samo ponizno i krotko srce, bez predrasuda, bez imalo mrnje prema bilo kome.
128
Rezultat slabe vjere i duhovnog pada moemo vidjeti i u situacijama: kada mislimo da smo dobri u vjeri jer se drimo svih propisa; kada mislimo da smo bolji od drugih te postanemo oholi; kada smo uvjereni da dovoljno znamo o svemu to pie u Bibliji i ne teimo za proirenjem znanja; kada ogovaramo; kada se rastavimo od suprunika to je Sotonin glavni cilj; kada dravi ne plaamo poreze, a Isus je rekao da Bogu treba dati Boje, a caru carevo; kada posudimo novac ili dignemo kredit, a ne vraamo ga; kada zakidamo svoje radnike i kada smo nepravedni prema njima; kada smo srditi i bijesni, kada nam emocije pobje uju razum. Duhovno se moemo zaraziti na svakom koraku i u svakoj situaciji. A kada iznenada do e, Isus e uzeti samo dobre i pravedne vjernike. Druge nee poznati. Blago slugama koje gospodar, kada do e, na e gdje bdiju! ... Zato i vi budite pripravni, jer e Sin ovjeji doi u as kad se ne nadate! (Luka 12,37.40) Zaista, kaem vam, tko ne primi kraljevstvo Boje kao malo dijete, taj sigurno nee ui u nj. (Luka 18,17) To je strano, pa se zapitajmo jesmo li posluni i isti prema Bojim zapovijedima i naelima kao mala djeca prema svojim roditeljima. Jesmo li i mi moda farizeji ili mlaki Laodicejci? Hoe li Isus po svojemu drugom dolasku u slavi nai u nama snanu vjeru? Jesmo li mi izabrani zbog kojih e Isus zaustaviti povijest svijeta da ne bismo propali zbog riueg lava Sotone koji hoe duhovno prodrijeti sve vjernike?
129
Peti dio: SVRETAK DUHOVNOG TROKUTA
1. Spirala
Duhovni trokut se formirao nakon stvaranja ivota na Zemlji, poevi od Adama i Eve. Boja zamisao je bila da ljudi ive vjenim ivotom u savrenstvu i beskrajnoj srei. Ali Eva i Adam su podlegli sotonskoj kunji, postali su neposluni Stvoritelju i izgubili su raj. Otada su ljudi poprimili pokvarenu i grjenu narav. Sotona se postavio kao knez i upravitelj ljudima koji u svemu nisu posluni Bogu. Cijela ljudska povijest proeta je uasom smrti i stradanja. Taj duhovni trokut traje oko est tisua godina. Bog je imao plan da ljudi ive u raju i vjeno. Ali grijeh se uvukao u njihova srca i postali su neposluni Bogu. On ih je izbacio iz raja. Nali su se u novom okruenju gdje ima trnja, korova, kukaca, divljih ivotinja, bolesti, nesrea i smrti. Ljudima je uz Sotoninu pomo zavladala grjena narav, puna nedostataka, strahova, okrutnosti i neposluha. Od grijeha Eve i Adama sva stvorenja zajedno uzdiu i sva skupa se nalaze u poro ajnim mukama (Rimljanima 8,22). Kada e se zavriti duhovni trokut i kada e Isus postati jedini i zakoniti vladar nad ljudima? Uskoro! A to znai uskoro? To precizno nitko ne zna osim Boga Oca. Isus eka i spreman je krenuti u akciju eliminiranja duhovnog trokuta. eka samo znak Boga Oca i onda e rei: Svri se! Doga aj e svakako biti iznenadan: Pazite! Dolazim kao lopov. Blago onomu koji bdije i uva svoje haljine da ne bi iao go i da se ne bi vidjela njegova sramota! (Otkrivenje 16,15). Svi e biti iznena eni, i oni koji Ga ekaju i oni koji Ga ne ekaju, jedni ugodno, a drugi vrlo neugodno. Zbog toga nas Isus upozorava: Pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuz-
130
danosti, pijanstva i tjeskobnih briga za ivot, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka, jer e doi na sve stanovnike cijele zemlje. Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,34-36) Ljudska povijest, gledano matematiki, kree se po spirali. Ta spirala se od Adama i Eve nadalje kree skoro pravocrtno sve do devetnaestog stoljea. U devetnaestom, a posebice u dvadesetom stoljeu, znanje se sve bre umnaa (Daniel 12,4). Izumljen je parni stroj, a poslije elektrina struja i sve ostalo, sve do dananjih dana. Ta se linija razvoja sve vie zakrivljuje i oblikuje spiralu koja se ubrzava urei k sreditu gdje se zavrava i uvire. Grijeh se umnoava, posebice posljednjih stotinjak godina. Spolne slobode su sve vee. Prvo su propagirana predbrana iskustva, zatim sloboda u braku te je sve rezultiralo odobravanjem istospolnih brakova. To je kao da gledamo vodu u kadi kako oblikuje spiralu prema izlazu u slivnik. Zamjeujemo kako se estice u vodi sve bre vrte oko otvora u slivnik i u posljednjoj vrtnji silovito brzo uviru u otvor. Tako se danas ljudska povijest ve silovito brzo vrti oko otvora koji oznauje kraj ljudske povijesti. Promjene su sve bre, a znanje se udvostruuje svakih pet godina. Najvie se udimo svakodnevnim promjenama u podruju primjene raunalstva u svim gospodarskim i drutvenim aktivnostima. Nesree i prirodne katastrofe sve su ee i vee, terorizam je sve okrutniji pa nam izgleda kao da sanjamo, teko percipiramo, ali se svemu tome i nekako prilago ujemo. Borba u duhovnom trokutu se poveava to vie to se spirala vie zakrivljuje i na samom kraju poprima dramatine razmjere. Materijalizam poprima sve veu vanost. Sotona sve uspjenije vara i obmanjuje ovjeanstvo i privlai ga k sebi, a tovatelje Boga Isusa Krista nemilosrdno proganja s tenjom da ih duhovno prodere poput podivljalog lava. O konanim doga ajima Isus najvie govori u Mateju u 24. poglavlju. Moramo biti uporni i izdrati, jer po svretku spirale povijesti ulazimo u novu stvarnost ivota u duhovnom krugu. Duhovnog trokuta vie nikada nee biti.
PETI DIO: SVRETA K DUHOVNOG TROKUTA
131
U posljednjem krugu spirale, koji e strelovito prohujati, dolazi do velike globalne tjeskobe i sveope krize, kako ekonomske, tako i moralne, ekoloke, zdravstvene i svake druge. Evo mogueg scenarija: Bezakonje e se umnoiti, a vlasti e drastino smanjiti ljudske slobode radi zatite sustava. Dravne i crkvene vlasti potpuno e se povezati i zajedniki nadzirati svaku osobu. Stranci e morati bjeati u svoju zemlju jer e se uvesti novi identifikacijskni dokumenti u obliku ipa u kojemu e biti pohranjeni svi mogui podatci. Svi koji ne budu posluni vjerskom i dravnom aparatu, bit e izopeni i proganjani. ipomanija e biti prisutna u svim segmentima ivljenja. Svi osobni podatci bit e transparentni u centraliziranom i kompjutorski umreenom dravnom sustavu. Na poticaje iz crkvenih krugova dravna e vlast odrediti da svi gra ani moraju potivati nedjelju kao dan bogosluja i odmora i nitko toga dana nee smjeti raditi. Oni koji ne budu potivali nedjelju kao dan odmora, a to e biti zapisano u ipu u osobnim dokumentima, bit e proganjani. To se najvie odnosi na vjernike vjerskih zajednica koje priznaju svih Deset zapovijedi prema biblijskom izvorniku (Izlazak 20,1-17). Nastat e prava zbrka na duhovnom planu, a ljudski ivot nee nita vrijediti zbog vrlo uznapredovalog kriminala i nasilja. Svi izopeni morat e bjeati iz gradova na pusta mjesta, jer e im zbog tjeskobe, uz dravne strukture, neprijatelji biti i jalni susjedi i ro aci. Problem je u tome to ne znamo odre eno gdje trenutano ivimo na toj spirali, pri samom svretku spirale ili se spirala treba jo zakriviti. Vrlo je mudro vjerovati da smo na samom kraju spirale i biti spremni za sveopu tjeskobu, a odmah zatim i za slavni dolazak naega Spasitelja Isusa Krista.
2. Svretak povijesti
Zbog ega ivimo i kamo idemo? to e biti s nama kada umremo? To su najea pitanja koja ljudi postavljaju jedni drugima i sami sebi. to se s nama doga a nakon smrti, moemo vidjeti u mnogobrojnim tekstovima Starog i Novog za-
132
vjeta. U biblijskoj Knjizi o Jobu 19,26 nalazimo vrlo kratak i odre en odgovor: A kad se probudim, k sebi e me dii: iz svoje u puti tad vidjeti Boga. to se s nama doga a odmah po umiranju, pie u Propovjedniku 12,7: ... i vrati se prah u zemlju kao to je iz nje i doao, a duh se vrati Bogu, koji ga je dao. ivot koji sada ivimo samo je etapa, mali dio koji vrlo brzo pro e. Iako je kratak, od velike je vanosti, jer slui da bismo vjerom prihvatili Stvoriteljevo postojanje i Isusovo uskrsnue i time se krstili u Isusu Kristu, a to je preduvjet vjenoga ivota koji nikada ne zavrava, traje i nikada mu nema kraja. Ako ustima svojim priznaje Isusa Gospodina i srcem svojim vjeruje da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit e spaen. (Rimljanima 10,9) Mi ljudi moemo ivjeti najvie dvaput: samo jednom roeni od majke i oca. Taj ivot moe trajati osamdesetak godina. Ali ako nas oivi i preobrazi Boja sila, taj ivot traje vjeno u Bojem kraljevstvu. U prvoj fazi ivimo samo jednom, samo jednom imamo prigodu duhovno uzrasti i nikada vie. Psalmist David opisuje kako se na zemaljski ivot odigrava po Bojem planu i sili: ... ako dah im oduzme, ugibaju, i opet se u prah vraaju. Poalje li dah svoj, opet nastaju, i tako obnavlja lice zemlje. (Psalam 104,29.30) Kada umremo, nikamo ne idemo: tijelo trune, a duh koji nam je udahnuo pri naemu zaeu, Bog uzima natrag kao kasetu iz kasetofona ili CD iz raunala i dri je pohranjenu sve do onoga dana kada e ponovno doi na na planet u velikoj slavi. Do toga doga aja za nas ne prolazi vrijeme, nego taj CD spava, miruje. U Hebrejima 9,27.28 nalazimo objanjenje: I kao to je ljudima odre eno samo jedanput umrijeti potom dolazi sud jednako e se i Krist, poto je prinesen samo jedanput da uzme grijehe sviju, drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu onima koji ga iekuju da im dadne potpuno spasenje. ... Vratit u se da vas uzmem k sebi... rekao je Isus (Ivan 14,3), i to ne kao prvi put, u skromnosti, ve u velianstvu, u svoj svojoj Bojoj slavi. O tome velianstvenom i najljepem doga aju u povijesti ovjeanstva u 1. Solunjanima 4,16.17 pie: ... jer e sam Gospo-
133
din sa zapovjednikim zovom, s glasom arkan ela i sa zvukom trube Boje sii s neba, i najprije e uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim emo mi ivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima u susret Gospodinu. I tako emo zauvijek biti s Gospodinom. Dakle, po svojem drugom dolasku na na planet Isus e opet staviti na duh (CD) u raunalo nae tijelo koje e u trenutku ponovno stvoriti od praha zemaljskog, ali preobraeno, bez ikakve mane, u mlado neraspadljivo tijelo. I uskrsli i ivi preobraeni zajedno e ui u kraljevstvo nebesko i opet e zajedno biti roditelji i djeca, braa i sestre, prijatelji i svi oni koje je pogubna smrt rastavila. Kako e to Bog uiniti? to to nas briga, to su Njegovi posli koje ne razumiju niti an eli na Nebu. Za nas je vano samo to da nam je to obeao i da to elimo. Kada Isus s mnotvom an ela do e na Zemlju, uzet e vjerne i pravedne, ljude ista srca, a ostale e unititi vatrom. Pri svojemu dolasku na na planet izazvat e velike prirodne kataklizme potresima, pomicanjem kontinenata i nestankom otoka. S an elima e zatititi vjerne pravednike: Svojim e te krilima zatiti i pod njegova krila e se skloniti. Pa nek padaju tisue kraj tebe, deseci tisua s desne tvoje, tebi se nee primai! Jer an elima svojim zapovjedi da te uvaju na svim putovima tvojim. (Psalam 91,4-11) A kako e to otprilike izgledati kada nam ponovno do e na Gospodin Bog Isus Krist? Mogui scenarij: Duboko u svemiru ukazat e se malo svjetlo. Astronomi e uperiti teleskope ne bi li utvrdili to je to, ali nee moi nita utvrditi. Svjetlo e biti sve vee, ali astronomi i dalje nee moi vidjeti to je to. Mnogi e umirati od straha od onoga to ide na Zemlju. Evo dolazi u pratnji oblaka! I vidjet e ga svako oko (Otkrivenje 1,7) Jer e dolazak Sina ovjejega biti slian munji to sijevne na istoku i rasvijetli sve do zapada... i vidjet e Sina ovjejega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moi i slavom. (Matej 24,27-30) Jer e sam Gospodin sa zapovjednikim zovom, s glasom arkan ela i sa zvukom trube Boje sii s neba (1. Solunjanima 4,16)
134
Glazba e biti fantastina: sa svih strana ut emo fanfare, trube, ksilofone, violine, zvonca i druga glazbala, a glazbala uope nee biti. init e nam se da su oko nas stotine zvunika, a zvunika nee biti. Glazba e dopirati as s lijeve, as s desne strane i vibrirati oko nas, tako lijepa, kakvu nijedno uho jo nije ulo. Raznobojna svjetla e treperiti na nebu u svim duginim bojama koje ljudsko oko jo nije vidjelo, a arulja nee biti, jer sve e to urediti Bog. Ugledat emo mnotvo an ela koji lete prema nama. Svi e biti obueni u sjajne odore koje e svjetlucati kao bezbroj svjetleih zvjezdica presijavajui se u srebrnim bojama. A tek Isus! Sjat e jae nego Sunce. Mi pravedni i izabrani lako emo i ozarenih lica zadivljeno gledati u svojega Spasitelja. Svjetlo nam nee smetati. Oni koji nisu u Bojoj Knjizi spaenih, skrivat e se po rupama i piljama i zapomagati u strahu od slave nebeske. Osjetit emo kako nas an eli primaju i podiu prema oblacima. U trenu oka emo vidjeti kako se preobraavamo, kako vie nismo stari, nemamo bora, mladi smo i zdravi, bez sijedih vlasi. Ali emo se svi preobraziti, u jedan hip, u tren oka, na glas posljednje trube; zatrubit e truba i mrtvi e uskrsnuti neraspadljivi, a mi emo se preobraziti, jer treba da se ovo raspadljivo tijelo obue neraspadljivou i da se ovo smrtno tijelo obue besmrtnou. (1. Korinanima 15,51.53) U cijelom svemiru ut e se pljesak ruku svih an ela koji e taj prizor gledati kao na videozidu i svi e zaoriti: Aleluja, slava naemu Gospodinu! Ta pria ima mnogo biblijskih elemenata, ali ima i mate. Priekajmo pa emo vidjeti kako e to doista izgledati. Jeremija opisuje zemlju nakon Isusova odlaska sa spaenim vjernicima kao mranu, opustoenu, bez ljudi, pustih njiva i gradova u ruevinama (Jeremija 4,23-26). Mnogo naroda, naalost, zauvijek e propasti. to se tie kukavica, otpadnika, odurnih stvorenja, ubojica, bludnika, vraara, idolopoklonika i svih laaca, njihova je sudbina u jezeru koje gori ognjem i sumporom. To je druga smrt! (Otkrivenje 21,8) Paradoksalno je to to danas veina ljudi ne eli vjeni ivot
135
zbog toga to tamo nee biti grijeha. Privlai ih grijeh ovoga svijeta i ele proivjeti sve u ovome kratkom zemaljskom ivotu. Bog je ljubav, kae Biblija. Njegova bt je ljubav i On ne moe nita drugo nego ljubiti. Ako prihvatimo tu ljubav, kako moemo shvatiti da e Bog unititi veinu stanovnika naega planeta? Kanjava li to Bog, ili mi ljudi sami sebe kanjavamo? Bog ne odbacuje grjenika, ve se grjenik sm odvaja od Boga i ini grijehe. Grjenik ne eli sluati Boga, a Bog potuje ovjekovu slobodnu volju. Zbog plana unitenja grijeha Bog mora unititi grjenika za sva vremena. Prema tome, Boji sud nije nita drugo nego grjenikova vlastita ostvarena odluka da ne eli vjeni ivot u raju bez grijeha. Uskrsnut e mnogi pravednici ista srca iz svih narataja i naroda. Mnotvo naroda bit e spaeno. Otkrivenje 19,1 govori o velikom mnotvu naroda svih narataja u povijesti: Poslije toga uh neto kao glasno pjevanje golemog mnotva gdje u nebu vie: Alleluja! Spasenje, slava i mo pripadaju naem Bogu... Dok je boravio na Zemlji, Isus je obeao: Tko god ivi i vjeruje u me, sigurno nee nigda umrijeti. (Ivan 11,26) A kako e nam biti u Bojem kraljevstvu? Nee biti vie nita prokleto. Nee vie biti noi; i nee trebati ni svjetla od svjetiljke, ni svjetla od sunca, jer e nad njima svijetliti Gospodin, Bog, i oni e kraljevati u vijeke vjekova. (Otkrivenje 22,2.5) Nakon dolaska naega Gospodina, kada naa smrtna tijela pretvori u besmrtna, vie nee biti smrti, nee biti ni tuge ni alosti ni jauka ni boli ni suza ni bolesti ni preljuba ni kra e ni lai ni terorizma ni oholosti ni zavisti, jer stari svijet pro e (Otkrivenje 21,4). ivjet emo vjeno i bavit emo se poslovima koje volimo i za koje imamo sklonosti. Maksimalno emo se koristiti svojim umom, pronalazit emo nove stvari, ostvariti najuzvienije tenje, ispunjavati nove ciljeve, pronalaziti nove teme. itav svemir e nam stajati na raspolaganju za istraivanje. Nikada nam nee biti dosadno, jer je ivot u raju kreativan, a ideje su neiscrpne. Gradit emo kue po svojoj
136
elji i na mjestu koje nam se svi a, stanovat emo u njima, sadit emo vinograde i uivati njihov rod (Izaija 65,21). Na novoj Zemlji nee biti bolnica jer neemo biti bolesni. Uvijek emo biti mladi, jer nee biti starenja. Duhovni trokut nestaje i stvara se duhovni krug. U sreditu kruga bit e Isus, a oko sredita emo biti svi mi spaeni ljudi i svi nebeski an eli. Kada se napuni punina vremena, Isus e pod istu kapu staviti sve an ele na nebesima i pravedne i vjerne ljude sa Zemlje (Efeanima 1,9-10). Da emo mi spaeni biti slini anelima, dokazuju Isusove rijei: Jer kad ljudi uskrsnu od mrtvih, niti e se eniti niti udavati, nego e biti kao an eli nebeski. (Marko 12,25) U Luki 20,36 pie: jer e biti slini an elima. Oni su sinovi Boji, jer su sinovi uskrsnua. Svi skupa bit emo u Isusu i Isus e biti u nama, sve u savrenom skladu, bez ikakvog grijeha i posljedica grijeha. Isuse, do i nam to prije! Amen! Svi emo biti jedinstveni i imat emo ista prava. Nee biti rasa ni nacija ni nadre enih ni podre enih. Svi emo biti prijatelji i svi kao jedan u Isusu Kristu (Galaanima 3,28). Priroda e biti fantastina i neusporedivo ljepa nego sada, na grijehom okovanoj Zemlji: Ono to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube. (1. Korinanima 2,9) A svi grjenici bit e osu eni i zauvijek e nestati u nitavilu, kao da ih nikada nije ni bilo, jer grijeha vie nee biti i sve e biti savreno i apsolutno. Teorija o relativnosti vie nee postojati. Najljepe od svega: Isus e biti s nama: Evo stana Bojeg me u ljudima! On e stanovati s njima: oni e biti njegov narod, i on sam, Bog bit e s njima. (Otkrivenje 21,3) Oekuje nas velika slava: ... i oni e kraljevati u vijeke vjekova. (Otkrivenje 22,5) Blago onima koje e Isus, kada do e, nai gdje Ga ekaju (Hebrejima 10,37). elite li i vi biti me u onima koji e od Isusa primiti besmrtnost i s Njim biti u duhovnom krugu? Isus vas u ovome trenutku poziva da Mu se predate i da radite za Njega, a plaa e biti velika. On e vas u sadanjem duhovnom trokutu istiti od grijeha, obnovit e va
137
ivot i ugraditi u vae srce svoj sveti Zakon. Potrebno je samo da Mu to dopustite najobinijim rijeima: Isuse, Ti me vodi. elim biti s Tobom, jer Ti si moj Bog. Radite za Njega i budite s Njim u mislima, rijeima i djelima.
138
139
ZA KLJUAK
Druei se s Bogom svakoga dana, upoznavat emo sve vie svojega Spasitelja, Njegovu veliinu i snagu. Dobit emo uvid u nebesku tajnu koja je skrivena od mnotva ljudi. itajui Bibliju, shvatit emo to je oitovani Bog Isus Krist koji je siao s Neba da bi u ljudskom tijelu umro i uskrsnuo za nas kako bismo i mi imali pravo na ivot, i to ne na bilo kakav, nego na vjeni ivot, u kojemu nee biti nikakvog grijeha ni smrti. Shvatit emo da samo Isusu pripada sva slava. Znamo li tonu mjeru ili optimalnu granicu koju trebamo ostvariti da bismo bili spaeni? Ta optimalna granica kao uvjet za spasenje razliita je za sve ljude. Tko je odre uje? Mi ljudi je svakako ne znamo. Bog je odre uje po svojoj milosti. On nas je stvorio, On zna srce svakog pojedinca i odluuje kome e dati vjeni ivot. Treba samo biti odluan u predanosti Bogu, prepustiti Mu se i ne gledati na ljude i na materijalna bogatstva. Bog kae: Bit u milostiv kome hou da milostiv budem; smilovat u se kome hou da se smilujem. (Izlazak 33,19) to ipak trebamo initi da bismo omiljeli Bogu kako bi nam se smilovao i uzeo nas u svoje kraljevstvo? Puno toga, ali ono osnovno i nije tako teko: Ne uini preljuba! Ne ubij! Ne ukradi! Ne poeli! ... Ali kako emo, ovako jadni, svladati ono: Ljubi blinjeg svoga kao samoga sebe (Rimljanima 13,9) i Ne dopusti da te svlada zlo, ve zlo svladaj dobrom (Rimljanima 12,21)? Ako je to uvjet za spasenje, kako emo ga postii kada smo krhki, slabi, promjenjivog raspoloenja, nekada srditi, nervozni, apatini, frustrirani, da ne nabrajamo dalje. Jasno nam je da je nemogue ako bismo to morali sami ostvariti. Ali ipak neto moramo initi jer elimo ivjeti u nebeskom kraljevstvu. Bog nam je dao razum i moramo znati i
140
moi neto poduzimati. Isus je u Getsemaniju rekao: Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je spreman, ali je tijelo slabo. (Matej 26,41) to znai: bdijte? To znai da se trebamo ponaati kao da smo na strai, stalno promatrati okolinu i sami sebe. im opazimo neku opasnost za svoje duhovno stanje, moramo postupiti razumski i pozvati zapovjednika strae, Isusa, da nam priskoi u pomo, a to je ono: molite se. To znai svakodnevno prakticirati kranstvo. Zakljuimo: ... tko ne primi kraljevstvo Boje kao malo dijete, taj sigurno nee ui u nj. (Luka 18,17) Vjera nam treba biti kao u djeteta, moramo initi pravicu, ljubiti milosr e (Mihej 6,8), razumom se uklanjati od sveg zla (Izreke 6,8), moliti Boga i nikada ne klonuti (Luka 18,1). Kada nekoga volimo, o njemu rado priamo. Ako volimo Isusa, o Njemu emo priati u svakoj prigodi kada razgovaramo s osobama koje ele duhovno napredovati. Vie ne vidimo svoje ja, nego vidimo Boje Ti i sve po Tebi. Bog osloba a svoju nadnaravnu snagu i njome proima na ivot. To znai da smo se nanovo rodili, drukiji nego to smo bili prije, jer smo ro eni odozgo, krteni i pomazani istinom od naega Spasitelja Isusa Krista (Ivan 3,3-8). Tada vjeru aktivno izraavamo rijeima i djelima i lake prihvaamo rjeenje svih ivotnih problema. Bog nas tjei i obeava: Ne brinite se tjeskobno ni za to, ve u svemu iznesite svoje potrebe Bogu pronjom i molitvom, sve u zahvalnosti! I mir e Boji, koji nadilazi svaki razum, uvati srca vaa i misli vae u Kristu Isusu. (Filipljanima 4,6.7) Radou silnom u Jahvi se radujem, dua moja klie Bogu mojemu, jer me odjenu haljinom spasenja... (Izaija 61,10) Ostanite u meni i ja u ostati u vama! Kao to mladica ne moe sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditi roda, tako ni vi, ako ne ostanete u meni. (Ivan 15,4) Kanal komuniciranja s Isusom mora biti stalno otvoren da bismo neprestano crpili boansku snagu. Isus eli da svi postanemo Njegovi uenici, novi ljudi. Nita osim boanske sile ne moe popraviti ljudsku narav, nae psihiko i tjelesno zdravlje. Spremnik nebeske moi je otvoren i besplatan. On puni naa srca, ali samo
ZA KLJUAK
141
kada su ponizna. Bez poniznosti srca i bez pokajanja nema obraenja, a time niti spasenja. Srce mora doivjeti preobrazbu. Kada pomaemo blinjima, radimo za Isusa. Isus nam je svojim ivotom i svojom slubom zorno pokazao kako se trebamo ponaati i ivjeti. Isus je bio rtva, a mi Ga moramo slijediti, moramo sebe davati Bogu i svojim blinjima. Neka nam Isusova stalna povezanost s nebeskim Ocem bude primjer da i mi neprestano budemo u tijesnoj zajednici s Bogom. Neka nam Isusova glad za povezanou s Bogom Ocem bude primjer da i mi u mislima i djelima budemo stalno eljni Boga, i to po itav dan. Kada smo bliski s Bogom, On nam kao svojemu prijatelju stalno ape kako se trebamo ponaati i ivjeti. apat je mogu samo kada su dvije osobe vrlo bliske. Radimo s Isusovom silom, budimo duhovno stalno aktivni i bdijmo da ne bismo zaspali. Zato i vi budite pripravni, jer e Sin ovjeji doi u as kad se ne nadate. (Matej 24,44) Kada imamo ljubav, imamo sve. Kada nemamo ljubavi, ako sve drugo imamo, kao da nita nemamo! Sve do e i pro e. Ono to je kratko, brzo pro e. I ono to je dugo, jednom pro e. I radni vijek pro e i ovaj ivot pro e, a samo nas ljubav vodi u vjenost koja nikada nee proi! Prava ljubav nije prolazna i potrona. Zato budimo stalno u svemoguoj moi Boje nazonosti i ugledat emo slavu!
142
143
SADRAJ
RIJE UNAPRIJED .................................................................. 5 UVOD U DUHOVNE TROKUTE .......................................... 7 PRVI DIO: OVJEK .............................................................. 9 1. Materijalna stvarnost .......................................................... 9 2. Duhovna stvarnost ........................................................... 12 3. Duhovna kua znanje, vjera i duhovnost ................... 17 4. Rodovi grijeha i duhovni rodovi ..................................... 33 5. Potreba ienja psihe ..................................................... 39 6. Problem volje ................................................................... 44 7. Na osobni duhovni trokut.............................................. 47 8. Duhovna vrata .................................................................. 49 DRUGI DIO: BOG I ANELI ............................................. 53 1. Boji trokut ...................................................................... 53 2. Strahopotovanje prema Bogu ......................................... 59 3. Isus Krist kao na Gospodar ........................................... 61 4. An eli ............................................................................... 65 TREI DIO: SOTONA I DEMONI ...................................... 69 1. Sotona i demoni ............................................................... 69 2. Zatita od demona ........................................................... 77
144
3. Magija u Bibliji i u svakodnevnom ivotu ...................... 81 4. Zatita od crne magije ..................................................... 89 ETVRTI DIO: USMJERENOST PREMA BOGU ............... 91 1. Prakticiranje kranske duhovnosti ili bogotovlje ........ 91 2. Prakticiranje kranske meditacije .................................. 99 3. Praktini primjeri molitve ............................................. 104 4. Izljeenja tijela i psihe uime Isusa Krista ..................... 115 5. to je to snana vjera? ................................................... 120 6. Potpuna predanost Bogu ............................................... 123 7. Duhovni pad .................................................................. 125 PETI DIO: SVRETAK DUHOVNOG TROKUTA ........... 129 1. Spirala ............................................................................. 129 2. Svretak povijesti ........................................................... 131 ZAKLJUA K ....................................................................... 139
145

Duhovni Trokut - Bog - Sotona - Čovjek

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Duhovni Trokut - Bog - Sotona - Čovjek

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Nakladnik KREATIVA Zagreb e-mail: kreativa@kreativa.hr

BIBLIOTEK A SPASENJA www.spasenje.com.hr

Mr. Dragan Kalini

KREATIVA Zagreb, 2009.

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

UVOD U DUHOVNE TROKUTE

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

Prvi dio: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

3. Duhovna kua znanje, vjera i duhovnost

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

4. Rodovi grijeha i duhovni rodovi

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

5. Potreba ienja psihe

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

PRVI DIO: OVJEK

7. Na osobni duhovni trokut

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETA K

PRVI DIO: OVJEK

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

Drugi dio: BOG I ANELI

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

DRUGI DIO: BOG I ANELI

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

DRUGI DIO: BOG I ANELI

DUHOVNI TROKUT I NJEGOV SVRETAK

DRUGI DIO: BOG I ANELI