Poklon moru (Edin Tule)

Analiza pri e "The Star Thrower" od Loren Eiseley Bio jednom jedan stari ovjek koji je svakog jutra etao morskom pla om. Jednog dana je ugledao dje aka koji je pa ljivo podigao ne to i bacio u more. Zovnuo ga je i rekao: 'Dobro jutro, dje a e, ta radi tu?' Dje ak se uspravio i odgovorio: 'Bacam zvijezde nazad u more. Oseka je, a i sunce pr i. Ako to ne uradim umrijet e.' 'Ali, mladi u, da li je tebi jasno da se pla a kilometrima i kilometrima prote e. I posvuda le e morske zvijezde. Nemogu e je da ih sve spasi i to to radi nema nikakvog smisla.' Dje ak je u tivo saslu ao ovjeka, sagnuo se, podigao jednu zvijezdu i bacio je u more smije e i se: 'Ali za ovu zvijezdu ima smisla.' Pri a o baca u zvijezde je krcata metaforama ivota i ivotnih pristupa. U pri i postoje tri lika koji predstavljaju razli ite ivotne filozofije. Starac simbolizira ogromno ljudsko iskustvo koje se mo e porediti sa snagom ogromnog mora. Nije slu ajno da starac voli etati obalom i bacati pogled ka prividno mirnom moru koje jedino mo e da parira star evoj snazi, iskustvu, ali i unutarnjem nemiru skrivenom ispod prividno mirnog i dostojanstvenog lica. Starac iz ove pri e je sasvim sigurno jako disciplinovana osoba po to ustaje rano svakog jutra i eta obalom o igledno u potrazi za svje im zrakom i nekim odgovorima. U pri i se ne navodi profesija starca, ali mo emo pretpostaviti da se bavio nekim vidom intelektualnog rada te da je bio suo en s trenuta nom kognitivnom blokadom. Njegova intelektualna gipkost i radoznalost dolazi do izra aja kada pristupa dje aku kojeg sre e na obali pitaju i ga za svrhu njegove predane aktivnosti - bacanje morskih zvijezda u more. Ve ina intelektualaca gleda s visine na mla e nara taje i rijetko e se udostojiti da poka u iskreno zanimanje za aktivnosti mladih ljudi. Na starac pokazuje otvorenost za nova iskustva i spremnost da u i i od najmla ih, znaju i da znanje nije nu no uvijek smje teno u godinama nego u glavi.

Malo je ljudi koji, uprkos enormnom znanju i iskustvu koje su stekli, dozvoljavaju ivotu da ih iznova iznenadi i nau i ne emu novom. Najbolji na in uprirodnjavanja savremenog izvje ta enog ovjeka je ulazak u dje iji um i srce i upoznavanje sa njegovim uglom posmatranja stvari. Drugi lik u pri i je dje ak koji je, poput starca, do ao rano na obalu sa jednim jedinim ciljem da spasi to vi e morskih zvijezda koje su neumoljivi valovi izbacili na suhu obalu i predali egzekucionim sun evim zrakama. Za razliku od starca, dje ak nije imao nikakvih dilema. Njegove misli su bile potpuno sre ene, a to i ne udi uzimaju i u obzir njegovu mladost i jo uvijek rastu i ivotni ar. Starac je odlu io prodrijeti u motive uposlenog dje ka jednim u tivim pitanjem: "Dobro jutro dje a e, ta radi tu?" Dje ak se okre e prema znati eljnom starcu obja njavaju i jednostavnim rije ima svoju misiju: "Bacam zvijezde nazad u more. Oseka je, a i sunce pr i. Ako to ne uradim umrijet e." Dje ak je jasno istakao jednu ugro enu kategoriju kojoj se posvetio (morske zvijezde), naveo izvor opasnosti za tu ugro enu kategoriju (sunce), obrazlo io opasne okolnosti u kojima su se na le zvijezde (oseka) i naveo vlastitu ulogu koju je samoinicijativno (!) sebi dodijelio (vra anje zvijezda natrag u more). Na ovom mjestu u pri i imamo koncepcijski sukob dvije generacije. Starca, koji je prototip skeptika hendikepiranog hladnim pragmatizmom, i dje aka, koji, u o ima starca, predstavlja posljednjeg giganta istinske vjere u bezuslovnu ljubav. Starac je pro ivo svoj ivot kre u i se unutar "daj-uzmi" okvira i svako u injeno djelo iz kojeg ne mo e iznuditi barem prakti nu povratnu informaciju smatra besmislenim. Dje ak je idealista i zagovara "najekstremnijeg" volonterizma putem kojeg mijenja op e prihva ene paradigme postaju i, potpuno svjesno, onaj koji daje, pa makar s druge strane bilo nepregledno i neprocjenjivo bogato more. Prosje an ovjek je nau io da vadi/uzima od mora, koristi ga za prekomorska putovanja, poslu uje se njegovim blagom, jede njegove stanovnike i uni tava njegova stani ta. More je u svijesti ovjeka najve a robna ku a iz koje sve uzima na "veresiju" i gotovo da nikad i ne pomisli da mu ne to vrati. tavi e! Ljudi se slikaju sa ulovom iz mora svjedo e i na taj na in da sposobnost uzimanja smatraju plemenitom vrlinom koju ele da ovjekovje e i tako budu upam eni. Uzimaju i u obzir da more u pri i simbolizira ivot sa svim svojim slojevima, pitanje koje se name e ovdje je: ta smo mi bezuslovno darovali ivotu/moru?

Starac je prepoznao u gesti dje aka klju za izlazak iz vi eslojne svjetske krize. Nau io je da jedna dje ija ruka mo e da prenerazi i zadu i cio morski ivot. Ovaj plemeniti starac u predve erju svoga ivota, dotaknut sna nom toplinom neiskvarenog dje ijeg svjetonazora, do ivljava duhovno-intelektulanu katarzu i vra a se, nakon provedene no i u grozni avoj samokritici i preispitivanju svojih motiva, da sa dje akom zajedno baca morske zvijezde natrag u more. U nekoj drugoj, ne to realisti nijoj verziji zavr nice pri e, vidjeli bismo starca kako se, nakon susreta sa naivnim i ekonomski neinteligentnim dje akom, vra a sa vre om u koju kupi morske zvijezde i odnosi na prodaju. Tj. na eg idealistu bi poku ao marginalizovati i udaljiti od o iju javnosti stavljaju i njegov rad u negativni kontekst, da bi nakon njegove smrti unov io njegov idealizam kroz kori tenje njegovog imena za imenovanje ulica, kola, institucija, itd. Me utim, da nema mno tva ovakvih sabotera istinske dobrote - istinska dobrota ne bila tako veli anstvena i tako tra ena. Bezuslovna ljubav pokre e nezaustavljive krugove pozitivne energije i vra a nam se neo ekivano u oblicima iju ljepotu ne mo emo ni zamisliti. Nasukana morska zvijezda koja je zahvaljuju i dje aku dobila drugu ansu nakon sigurne smrti morala je ispri ati svoju pri u nekom. Kasnije je stari jastog pri ao svojim unucima pri u o dje aku koji je svojom krhkom rukom obogatio svjetska mora. Tu pri u je prenio vilin konjic do jata riba, jato riba je prenijelo istu pri u jatima svojih brojnih ro aka od kojih su i vragolasti delfini saznali za malog vlasnika velike du e koji je jutrom etao pla om. Na zasjednju kitova ubica u blizini olupine jednog od velikih brodova na morskom dnu odlu eno je da kitovi stanu u obezbje enje morskog sobra aja ljudi iz zahvalnosti prema senzibilitetu jednog dje aka. Nekolicina pirana je nepovratno konvertirala u vegetarijanstvo. Krvolo ne ajkule su, tako er, jednoglasno odlu ile da jedan period plivaju dalje od luka i pla a, a ribe su molile Gospodara da dje aku otvori puteve mudrosti i znanja. Znanimljivo je da je starac sreo dje aka na samoj liniji spajanja dvaju svjetova - obale i mora. Morska pjena ozna ava krajnju granicu najve eg entiteta na planeti Zemlji, dok suhi pjesak predstavlja novi entitet koji apsorbuje i rasta e krajnju granicu morskog pli aka. Tako da nasukana morska zvijezda li i dana njem muslimanu/prestra enom ovjeku koji se boji dubine vlastitog svijeta i biraju i pli ak za mjesto vlastitog bitka odvojeno umire na tu em tlu. Morsko prostranstvo - poput svijeta islama - iako bogatije od otkrivenog kopna tj. Zapadnog svijeta - jo je uvijek zatvoreno/neotkriveno u svoj svojoj dubini i prostranstvu. Segmenti tog svijeta s kojim se upoznao Zapad su neodva na i stra iva bi a koja biraju plivati u "sigurnom" pli aku te se olahko nasukavaju na povr ne/ ulne izazove otkrivenog svijeta (obalu).

Morska zvijezda se mo e posmatrati kao rtva vlasititog kukavi luka tj. jake elje da pliva u sigurnoj zoni konfora koji ju je umrtvio i u inio nemo nom da od sebe odagna neku tetu ili pribavi neku korist. Kao takva je upala u zamku iluzorne sigurnosti i uprkos (ili zahvaljuju i!) oprezu gotovo skon ala bijedno. Morska zvijezda u pri i simbolizira konformisti ki um ili kulturni model koji predstavlja retardiran na in razmi ljnja naru en od starih-novih robovlasnika. Morska zvijezda se mo e posmatrati i kao jedan od znakova na putu koji zahtijeva pravilno i itavanje i potreban senzibilitet za prepoznavanje ritma ivota u svemu oko nas. Ljudi esto zagledani u zvijezde na nebu gaze zvijezde na zemlji poru uju i svojoj okolini da se sami ne znaju orjentisati u vremenu i prostoru i da kao takvi trebaju a urirane vodi e i putokaze koji e ih podu iti de ifrovanju dubokih poruka u svakodnevnim doga ajima. Kad bismo mogli uti govor pomenute morske zvijezde koja je, sre om, dobila svoju novu ansu - ona bi nam rekla samo jedno: Oni koji se odreknu slobode u ime sigurnosti izgubit e i slobodu i sigurnost! Ukoliko se povu ete iz srca vlastitog dru tva iz straha od unutarnje diktature i tiranije suo it ete se sa ve om bespomo no u u obliku prijetnji izvana - i mo da ne dobijete drugu ansu za hrabro proaktivno djelovanje! U ite na mom primjeru. elim vam duboko more i uzbudljivu plovidbu!