24 Pogledi

7. januar/sije~anj 2012.

Oslobo|enje je dobilo potvrdu da je istraga obustavljena po sli~nom modelu kako je David Schwendiman obustavio istragu u slu~ajevima Selima Be{lagi}a i ostalih za napad na tuzlansku kolonu

POD ISTRAGOM MU^ITELJI NEMA NAREDBODAVACA

K
ako Oslobo|enje saznaje od izvora upoznatih sa istragom Tu`ila{tva BiH, pripremljena je odluka o obustavljanju istrage za zapovjednu odgovornost u slu~aju Dobrovolja~ka, ali }e uslijediti krivi~ni progon za doga|aje, kao {to su mu~enje zarobljenika koji su se dogodili poslije napada na kolonu vozila JNA u Dobrovolja~koj ulici. Za sadanijepoznatokako}e tu`ilac opisati doga|aje u Dobrovolja~koj. Postoje dva mogu}a obja{njenja za obustavu istrage. U slobodnoj interpretaciji, to bi moglo zna~iti da tu`ioci i istra`itelji nisu prona{li dokaze da je napad na kolonu JNA, koja se 3. maja povla~ila iz komande sa Bistrika kroz Dobrovolja~ku ulicu, bio organizovan i nare|en. Druga je mogu}nost da tu`ioci okvalifikuju napad kao dozvoljen, a po~injena ubistva opi{u kao ubistva u borbi. U Tu`ila{tvu BiH i dalje tvrde da tu`ila~ka odluka nije jo{ donesena. Ali, svaka odluka, ma kako obrazlo`ena, izazva}e suprotstavljene reakcije.

Obustavljena istraga u slu~aju Dobrovolja~ka

Tu`ilac bez optu`nice

U osnovi, rije~ je o modelu koji je ranije primijenjen u slu~aju tuzlanske kolone, kada je, u decembru 2009. godine, ameri~ki tu`ilac i tada{nji {ef Odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH David Schwendiman odlu~io da odustane od krivi~nog progona tuzlanskog gradona~elnika Selima Be{lagi}a i drugih osumnji~enih osoba. MUP RS-a je podnio prigovor na 2.000 stranica na Schwendimanovu odluku. Potom je Tu`ila{tvo BiH, zbog doga|aja koji su uslijedili poslije napada na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine, podiglo optu`nicu protiv Izeta Smaji}a. Slu~aj je okakterisan kao jednostavan i proslije|en tuzlanskom sudu, koji je Smaji}a oslobodio nakon osam mjeseci su|enja. Tu`ila~ku odluku u slu~aju Dobrovolja~ka donosi me|unarodni tu`ilac Jude Romano. To }e biti nesumnjivo najzna~ajnija odluka koju }e donijeti ovaj tu`ilac sa Filipina poslije gotovo jedne decenije provedene na Kosovu i u BiH. Prema slu`benoj biografiji, filipinska vlada ga je uputila 2002. godine na

Kosovo, a me|unarodni tu`ilac u Tu`ila{tvu BiH postao je 9. februara 2006. godineodlukomtada{njegvisokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga. Potom je ponovo imenovan odlukom VSTV-a od 28. februara 2008. godine. Na Filipinima je bio va`na osoba, od du`nosnika u uredu predsjednika Filipina, {efa odbora u ministarstvu pravde, vi{eg dr`avnog tu`ioca do predsjednika dr`avnog udru`enja tu`ilaca. U BiH, me|utim, Jude Romano je samo jo{ jedan tu`ilac bez optu`nice. Nije poznato da je podigaobilokojuoptu`nicu u svom mandatu. Da jeste, valjda bi neko to ~uo, vidio ga u sudnici ili ne{to pro~itao o tome. Osim slu~aja Dobrovolja~ka, na njega se `ale i porodice `rtava iz Uzdola, jer ni u

ovom predmetu nikada nije donio bilo kakvu odluku. Kada bude kona~no saop{tena njegova odluka u slu~aju Dobrovolja~ka, to }e nesumnjivo imati politi~ke i pravne posljedice. Prethodni me|unarodni tu`ilac u slu~aju Doborovolja~ka Philip Alcock je tokom postupka o izru~enju u Londnusvjedo~io u korist odbrane Ejupa Gani}a.

Sukobi oko odluke

Podsjetimo, poslije odluke Davida Schwendimana da obustavi istragu u slu~ajevima tuzlanska kolona i Bradina, reagovala je Vlada RS-a. U nizu javnih dokumenata, Vlada RS-a je ove odluke opisala kao definitivan dokaz da neustavnepravosudneinstitucije na nivou dr`ave ne slu`e nametanju zakona

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 25

i pravde nego odre|ivanju karaktera rata krivi~nim progonom Srba i Hrvata Ovakva odluka }e, ustva. ri, radikalizovati i Srbe i Bo{njake. Na bo{nja~koj strani odluka o obustavi postupka protiv Gani}a i ostalih bit }e do`ivljena kao jo{ jedna va`na pobjeda nad Srbijom i Republikom Srpskom. U martu pro{le godine Rijaset Islamske zajednice u BiH je dodijelio Gani}u, kao svoje najve}e priznanje, Alem bosanskog gazije koji mu je sve~ano uru~en na sve~anosti u Domu Oru`anih snaga u Sarajevu. Na srpskojstrani ve}smo ~ulinajave da }e entitet suditi ako dr`ava ne}e: Tu`ila{tvo BiH ima dovoljno ~injenica da procesuira ratno politi~ko i vojno rukovodstvo tzv. Republike BiH za ratne zlo~ine,

ali ukoliko to ne bude u~injeno na nivou BiH, bi}e ura|eno pred institucijama entiteta izjavio je {ef , Klubasrpskihdelegata u Domunaroda Parlamentarne skup{tine BiH Sta{a Ko{arac. Politi~ki i pravni sukobi poslije Schewandimanove tu`ila~ke odluke vodili su do odluke Narodne skup{tine RS-a o referendumu o Sudu i Tu`ila{tvu BiH, koji je odgo|en nakon intervencije EU i po~etka dijaloga o restruktuiranju pravosu|a u BiH. Janko Velimirovi}, direktor Centra za istra`ivanje ratnih zlo~ina iz RS-a, ka`e da Tu`ila{tvo Srbije, ako Tu`ila{tvo BiH odustane, mo`e da podigne optu`nicu i uz pomo} me|unarodnih faktora privede, procesuira, pa makar u odsustvu, odgovorne Dva neuspje{napoku.

{aja privo|enja smo ve} vidjeli kroz slu~ajeve Jovana Divjaka u Be~u i Ejupa Gani}a u Londonu. Sada ve} imamo dvije grupe politi~ara i komandanata iz BiH koji ne smiju da napu{tajuzemlju u strahu od hap{enja ili zadr`avanja na nekom grani~nom prelazu. Poslije onemogu}avanjapotpisivanjaprotokola o saradnji Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije i Tu`ila{tva BiH, slu~aj Dobrovolja~ka mogao bi ponovoprodubitinepovjerenje i onemogu}iti saradnju Srbije i BiH. Ali, naravno, prvo treba sa~ekati da Tu`ila{tvo BiH saop{ti odluku koju }e potpisati me|unarodni tu`ilac Jude Romano, uz saglasnost {efa odjela za ratne zlo~ine Vesne Budimir.
Esad He}imovi}