SVEUILITE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI NASTAVNIKI MODUL

ULOGA MASOVNIH MEDIJA U ODGOJU DJECE

Seminarski rad

IME I PREZIME STUDENATA: Beni Kristina imar Tihana Ivanovi Mate Koreni Jelena STUDIJ: Fizika i informatika, Politehnika i informatika NOSITELJ KOLEGIJA: dr.phil. Kornelija Mrnjaus, docent

Rijeka, 2010. godina

SADRAJ 1. Uvod.......................................................................................................................................2 2. Uloga masovnih medija u drutvu..........................................................................................3 3. Utjecaj masovnih medija na odgoj djece................................................................................4 3.1. Utjecaj televizije na odgoj djece..............................................................................4 3.2. Utjecaj Interneta na odgoj djece..............................................................................8 3.3. Utjecaj radija na odgoj djece.................................................................................10 3.4. Utjecaj tiska na odgoj djece...................................................................................11 4. Medijska pismenost...............................................................................................................13 5. Zakljuak...............................................................................................................................15 6.Saetak/Summary...................................................................................................................16 7. Literatura...............................................................................................................................17

1. UVOD Kako je tema naeg seminara uloga masovnih medija u odgoju, logino je na samom poetku navesti to je to odgoj. Kako ne postoji jedinstvena definicija odgoja zbog sloenosti samog procesa, navest emo sljedeu: Odgoj je svrsishodan proces u kome dolazi do izraaja jedinstvo odgojnog cilja i zadatka, naela i metoda, to u planski ostvarenom odgojnom djelovanju, uz aktivno i skladno sudjelovanje brojnih odgojnih initelja, tei prema izgraivanju potpune ljudske linosti. (Vukasovi, 1999., 39). Odgoj se temelji na potovanju drugog kao razliitog, svjesnog i slobodnog bia. U tom duhu odgajati znai razvijati drugoga kao osobu koja e biti prihvaena zbog razliitosti, osobu koja e biti samouvjerena, moralna, optimistina, otvorenog uma te spremna istraivati nove stvari. Navodimo i nekoliko pitanja o kojima bi svaka osoba trebala razmisliti prije itanja seminara. Koja je uloga medija na odgoj djece? Koliko su isti prisutni u svakodnevnici? Na koji nain mediji pristupaju najmlaoj populaciji? Danas su mediji prisutni u svim aspektima ljudskog drutva i kao takvi direktno utjeu na sve ljude, a samim time i na djecu. U nastavku emo pokuati objasniti ulogu masovnih medija (televizije, Interneta, radija i tiska) u odgoju djece. Seminarski rad sastoji se od nekoliko cjelina. Najprije emo pokuati objasniti ulogu i utjecaj masovnih medija u drutvu u kojem ivimo. Nakon toga, govorit emo o utjecaju etiri masovna medija (televizije, Interneta, radija, tiska) na odgoj djece. Na samom kraju seminara bit e par rijei o medijskoj pismenosti i o tome koliko je ona bitna za funkcionalan ivot.

2. ULOGA MASOVNIH MEDIJA U DRUTVU Danas sve informacije koje primamo dolaze, posredno ili neposredno, od strane medija. Veliki broj odraslih, koji su ve formirane osobe, podlono je manipulaciji i negativnim utjecajima medija, koji samim time postaju veoma mono oruje. Zamislimo sada koliki utjecaj masovni mediji imaju na najmlae lanove naeg drutva koji su jo uvijek u fazi formiranja linosti. Mediji imaju i ambivalentnu ulogu u suvremenoj odgojnoj paradigmi jer su, s jedne strane, obrazovno-informativnog sadraja, dok s druge strane, u odreenim sadrajima poprimaju najsofisticiraniji oblik manipuliranja i/ili indoktrinacije mlade generacije. (Milia, Zlokovi, 2008., 131.) Drutvene funkcije masovnih medija su: funkcije informiranja, stvaranje javnosti, artikulacije, posredovanja, kompenzacije, redukcija kompleksnosti, tematiziranja, kritike i kontrole, socijalizacije, obrazovanja i odgoja, integracije, zabave, poticaji gospodarstva reklamama. Masovni mediji uvijek poprimaju oblik i kolorit odreenih socijalnih i politikih struktura. Uloga medija moe biti informacijska, zabavna, estetska, edukacijska... Ako stavimo naglasak na edukacijsku ulogu medija, neupitan je njihov doprinos u irenju znanja i olakavanju uenja. Moramo napomenuti da je danas nemogue razmatrati bilo kakve aspekte ivota mladih, a da ne spomenemo utjecaj masovnih medija. Mediji zaista jesu sedma sila i njena se snaga oituje u svim segmentima drutvenog djelovanja. Mediji igraju veliku ulogu u odgoju i samim time formiraju drutvo. Kako? Ne kae se uzalud da na mladima svijet ostaje. Dakle, odgoj djece kljuan je faktor u formiranju drutva i drutvenih vrijednosti.

3. UTJECAJ MASOVNIH MEDIJA NA ODGOJ DJECE Svijet u kojem ivimo teko je zamisliti bez masovnih medija. Oni su se implementirali u sve segmente drutva, a mi smo svjedoci irenja medijskih sadraja to u kvalitativnom, to u kvantitativnom obliku. Sve je krenulo od pojave tiska, preko radija, televizije sve do Interneta. Ne moemo, a da si ne postavimo pitanje kakav utjecaj mediji imaju na odgoj djece. Strunjaci godinama prouavaju utjecaj masovnih medija na djecu poto su ona najosjetljiviji i manipulaciji najskloniji dio populacije. Zanimljivo je to rezultati istraivanja nisu jednoznani to upuuje na to da je konaan utjecaj medija na odgoj djece jo uvijek nepoznat. Kako je ve navedeno, pod masovne medije spadaju televizija, Internet, radio i tisak. Shodno tome, glavni dio rada podijeljen je u etiri cjeline u kojima emo pokuati dati kratak osvrt o utjecaju masovnih medija na odgoj djece. 3.1. Utjecaj televizije na odgoj djece Televizija je danas, uz Internet, jedan od najutjecajnijih masovnih medija. Ona na izravan ili neizravan nain utjee na usvajanje vrijednosti i stavova, te na ponaanje djece i odraslih. Prema istraivanju iz 2001. godine (Iliin i sur. 2001), koje je provedeno u deset osnovnih kola u Republici Hrvatskoj, na 1000 ispitanika u dobi izmeu 11 i 15 godina, ustanovljeno je da oko petina djece relativno malo gleda televiziju (rijetko, do sat vremena na dan), ali s druge strane ak je treina onih koji gledaju televiziju vie od tri sata dnevno. Isto tako, pokazalo se da postoji korelacija izmeu vremena provedenog pred televizijom i slobodnog vremena. Djeca koja imaju vie slobodnog vremena, vie vremena provode pred televizijom i obrnuto. Prema istraivanju iz 2006. godine, iji su uzorak inila djeca uglavnom od 6 do 10 godina i koje je provedeno u Zagrebu u tri osnovne kole, meu ostalim analizirala se i koliina slobodnog vremena te aktivnosti koje se u tom vremenu provode. Rezultati pokazuju da djeca u svom slobodnom vremenu najvie gledaju televiziju, ak 67,5%, to je pomalo zabrinjavajui rezultat. U tih pet godina (od 2001. do 2006. godine) dolo je do smanjenja koliine vremena provedenog pred televizijom. Oko 37% ispitanika je 2006. godine relativno malo vremena provodilo pred televizijom, 23,13% je onih koji su proveli prosjeno do 2 sata na dan, 16,25% onih koji to inili do tri sata na dan i 22,5% onih koji su gladali televiziju u prosjeku vie od tri sata na dan. Iako se koliina vremena provedenog pred televizijom smanjila, postoci i dalje pokazuju da se pred televizijom provodi previe vremena. 4

U 2001. godini provodilo se istraivanje o utjecaju kolskog uspjeha na vrijeme provedeno pred televizijom. Rezultati pokazuju da vrlo dobri i odlini uenici vie vremena provode pred televizijom od onih koji prolaze sa dobar. Dobri uenici se razlikuju od ovih prvih po tome to gledaju televiziju preko tri sata na dan ili je uope ne gledaju. Istraivala se i uestalost gledanja razliitih vrsta programa. Pokazalo se da djeca najvie prate igrane filmove i serije (ak 77%), zatim slijede kvizovi i nagradne igre, zabavno-glazbeni programi, sportski programi, crtani filmovi itd., dok se na dnu nalaze informativno-politike emisije. Ni u tom segmentu rezultati se nisu bitno mijenjali u 2006. Godini te i dalje najveu gledanost imaju igrani filmovi i serije, dok se na dnu gledanosti nalaze informativno-politike emisije. Moramo si postaviti pitanje zbog kojih to razloga djeca toliko vremena provode pred televizijom. Na to pitanje postoji vie odgovora. Navika, bijeg od stvarnoga ivota, zabava, uenje, dosada, nemogunost provoenja slobodnog vremena na neki drugi, efikasniji nain... Sve ee postavlja se pitanje o posljedicama pretjeranog izlaganja utjecaju televizije, tj. kako vrijeme provedeno pred televizijom utjee na odgoj djece. Posljedice mogu biti pozitivne i negativne. Jedne i druge ovise o sadraju koji se prikazuje. Prema faktorskoj analizi iz 2001. godine postoje tri vrste sadraja koje prenose televizijski programi, a to su: edukativni sadraji, zabavni sadraji i uzbudljivi sadraji. Edukativni sadraji prikazuju emisije i filmove koji imaju, prije svega, obrazovnu narav. U te programe spadaju kulturno-umjetnike emisije, informativno-politike emisije, dokumentarni programi i obrazovni kolski programi. Ta vrsta sadraja najnepopularnija je meu djecom. Pokazano je da takvu vrstu programa vie preferiraju djeaci od djevojica, a takoer mlaa od starije djece. Isto tako, pokazalo se da djeca koja manje vremena provode uz televiziju vie preferiraju ovu vrstu sadraja od onih koji puno vremena provedu pred televizijom. U zabavne sadraje spadaju programi za djecu i mlade te zabavno-glazbeni programi. Oni su kod djece neto vie zastupljeni nego edukativni sadraji, meutim i kod ovih sadraja postoje znaajne razlike u osobnosti djece te naravno o dobi, spolu i dr., te prihvaenosti tih programa. Tako zabavne sadraje vie preferiraju mlaa djeca iz manjih gradova, djevojice, te djeca ija su oba roditelja nie obrazovana. Meu uzbudljive sadraje spadaju sportski programi, kvizovi i nagradne igre, crtani filmovi te igrani filmovi i serije. Takva vrsta sadraja spada u onu najpopularniju i najgledaniju meu djecom. Od filmskih anrova, najgledanije su komedije, zatim slijede akcijski i pustolovni filmovi, horori itd. Iz svih ovih rezultata vidljivo je da se najvee razlike u odabiru televizijskih programa, a i vremena provedenog pred televizijom, odnose na spolna obiljeja, dok manji utjecaj ima dob djeteta, kolski uspjeh, stupanj obrazovanja i zaposlenost roditelja.

Koliina vremena provedena pred televizijom i sadraji koji su u veoj ili manjoj mjeri preferirani, utjeu na djecu. Poto je na poetku poglavlja ve navedeno da je postotak koritenja televizijskih programa velik, moe se zakljuiti da je i uloga tog medija u odgoju djece znaajna. No, pitanje je kako i u kojoj mjeri mediji utjeu na odgoj djece. U pozitivne utjecaje televizijskog sadraja spadaju usvajanje novih informacija, pojmova, proirivanje bogatstva rjenika, poveanje kreativnosti i mate, uenje stranih jezika. injenica je da je dananje vrijeme vrijeme multimedijskih tehnologija i da bi bez uporabe masovnih medija razvoj djece bio umanjen za pogodnosti koje dananja tehnologija prua. Svi navedeni pozitivni utjecaji televizijskog sadraja ogranieni su i ne dolaze toliko do izraaja upravo radi negativnih imbenika televizijskog programa. Ovim putem spominjemo utjecaj na zdravlje djece. Razliitim studijama dokazano je da djeca koja prekomjerno gledaju televiziju manje vremena provode bavei se tjelesnim aktivnostima, a samim time ee spadaju u skupinu pretile djece. Kao to svi znamo, pretilost nije karakteristika zdravog djeteta. Takva djeca esto su povuena i izolirana od drutva to moe dugorono utjecati na njihov drutveni ivot. S druge stane, sve se vie spominje nasilje na televiziji, utjecaj reality show emisija na djecu, manipulacija reklamama... Televizijski sadraj koji prikazuje razne vrste nasilja moe imati posljedice na psihiki razvoj djece i na njihovo ponaanje. Kao posljedica toga moe se javiti tolerancija na takav oblik ponaanja, imitiranje takvog ponaanja, poticanje agresivnosti, osjeaj straha te poticanje kriminala. Pokazalo se da na djecu, u veoj mjeri utjee nasilje na televiziji nego nasilje na kompjuterskim igrama jer je nasilje na televiziji realnije prikazano i samim time ga doivljavaju kao neku normalnu ivotnu situaciju. Takoer, agresivnost i nasilje u filmovima i serijama djeca mogu vidjeti kod pozitivnih i negativnih likova, pa nasilje ne doivljavaju kao neto iskljuivo negativno. Mnoge reality show emisije takoer imaju negativne posljedice na ponaanje djece, na usvajanje negativnih odgojnih vrijednosti te na iskrivljavanje morala. Sadraji tih emisija neprimjereni su i za odrasle, a samim time i za djecu. Reality show emisije koje smo imali prilike gledati u Hrvatskoj, spomenimo Big Brother, Fear Factor, Dvornikovi, Mijenjam enu i druge, samo su neke u nizu mnogih u kojima se vrijea dostojanstvo ovjeka, potie na konzumiranje alkohola i droga, nepotrebno obnaanje, javno prikazivanje seksualnih odnosa, poticanje voajerskog ulaenja u tuu intimu i privatni ivot, mjesta gdje se vode isprazni razgovori. Openito gledano, cjelokupni kontekst voajerskim pristupom tuim ivotima vrijea razum i dostojanstvo ovjeka pokuavajui

nametnuti neke nove, poeljne i progresivne standarde ponaanja. (Milia i Zlokovi, 2008, 68). Reklame, kojima je cilj informiranje i populariziranje odreenih proizvoda i usluga, u brojnim medijima pojavljuju se u sve veoj koliini. Najvei broj reklama pojavljuje se na televiziji. One, iako se to na prvi pogled tako ne ini, alju djeci negtivne, vrijednosno i moralno neprimjerene poruke. Neke reklame, od kojih je veliki broj namjenjen upravo djeci, istiu rasne i nacionalne razlike, vrijeaju ljudsko dostojanstvo, ivotnu dob, potiu na konzumiranje alkohola reklamiranjem raznih alkoholnih pia, sadravaju neprimjerene izjave i komentare. Prema nekim istraivanjima dokazano je da reklamiranje alkoholnih pia zaista i utjee, u odreenoj mjeri, na njihovo konzumiranje, tj. da dovodi do poveanja broja mladih koji uivaju alkohol. Reklame sugeriraju nunost posjedovanja svega to se reklamira, ime djeci stvaraju krive predodbe o vrijednostima. U djeci se javlja osjeaj tuge i nezadovoljstva ako ne mogu dobiti to to ele. Iz svega ovoga vidljivo je da djeca mogu snositi loe posljedice gledanja neprimjerenih sadraja nekih televizijskih programa, stoga bi roditelji i odrasli trebali biti svjesni o onome to njihova djeca gledaju i koliko esto gledaju. Meutim, apsurdno je to to nekim roditeljima, koji bi zapravo trebali imati najvie utjecaja na vlastitu djecu, to djeca gledaju i u kojoj mjeri, televizija slui kao sredstvo koje e zabavljati djecu dok oni obavljaju svakodnevne dunosti. Mislimo da bi najprije trebalo osvijestiti roditelje o utjecajima televizijskog programa na djecu, koji bi potom mogli kontrolirati vrijeme koje djeca provode uz taj medij, te pokuat dovest do izraaja edukativnu stranu.

Aktivnosti u slobodnom vremenu ispitanika, (%), istraivanje iz 2006. Godine, preuzeto s: www.hfs.hr

3.2. Utjecaj Interneta na odgoj djece U zadnjem desetljeu dolo je do naglog porasta razliitih, ponajprije elektronikih medija, koji mogu doprijeti do svakog kutka Zemlje i to u bilo koje vrijeme. Ovdje emo govoriti o Internetu kao najnovijem mediju u svakodnevnom ivotu. Djeca se danas poinju koristiti Internetom sve ranije. Internet kao medij u dananje vrijeme formira miljenja i stavove ljudi u drutvu. Virtualni svijet kojeg nam Internet nudi postaje sve izazovniji i primamljiviji od svakodnevnice s kojom smo suoeni i time udaljava pojedninca od stvarnog svijeta. Za nau djecu, ali i za odrasle, Internet postaje strast koju je nekad i teko kontrolirati. Upravo radi toga moemo govoriti o novom obliku ovisnosti. Dostupnost, neiscrpnost brojnih sadraja, teme bez cenzura i preuivanja pustolovine su koje Internet prua svim svojim korisnicima. Djeca se raaju u svijetu masovne komunikacije. Upravo radi toga Internet direktno i indirektno utjee na djeija uvjerenja, njihove stavove, drutvene norme te razne kulturalne vrijednosti. Takoer, djeca i mladi veinu svog slobodnog vremena provode koristei Internet tako da nas ne smije iznenaditi utjecaj Interneta kao jednog od najvanijih imbenika njihovog funkcionalnog odgoja i obrazovanja. Radom na raunalu i koritenjem Interneta

djeca na zabavan i zanimljiv nain ue o tome kako koristiti suvremenu tehnologiju, to e im zasigurno koristiti pri kolskom uenju i slobodnim aktivnostima. Zato je Internet tako primamljiv? Nudi nam zanimljivosti, zadovoljava nae potrebe, oputa nas, nae svakodnevne situacije i probleme pokazuje iz drugaijeg motrita... Nama sve to odgovara jer, za razliku od televizije koja radi ono to ona eli, raunalo zajedno sa Internetom radi ono to mi sami elimo i to nas u tom trenutku zadovoljava, zanima i veseli. Kako nita nije savreno pozitivno, moramo si postaviti pitanje: Postoji li tamna strana Interneta? Kada dijete veinu ili pak cijelo svoje slobodno vrijeme pone provoditi za raunalom, sve manje i manje se kree, zapostavlja igru sa ostalim vrnjacima koja je glavni oblik uenja, a esto zaboravlja vlastite kolske obaveze. Postoje brojne predrasude i osude na raun Interneta kao medija. Internet, kao i televizija, potie nasilje u drutvu i veliki je kradljivac vremana, djeca se, koristei Internet, otuuju jedni od drugih i samim time manje sudjeluju u organiziranim aktivnostima izvan kue. Radi navedenih injenica, roditelji bi, za dobrobit vlastitog djeteta, trebali postaviti vremensku granicu uporabe raunala, provjeravati i upoznavati se sa sadrajem koje njihovo dijete istrauje te nikako ne bi smjeli dopustiti da raunalo postane zamjena za meuljudske odnose koji su djetetu potrebni u procesu odgoja. Postoje razliite svari koje vrebaju na Internetu: neprimjerene prie i teme, dezinformacije koje potiu mrnju i diskriminaciju, neprimjereni audio i video zapisi... Upravo radi toga postoji mogunost da e se dijete, koje nekontrolirano provodi vrijeme za raunalom, susresti sa takvim sadrajima. Internet je medij putem kojeg se moe mnogo toga nauiti, ali s druge strane moe se postati rtvom cyberkriminala. Internet je sveprisutan, necenzuriran, dostupan, anoniman, informativan, ali esto se zgraamo nad njegovim moima kada se djeca nau u ulogama rtva koje Internet stvara. Internet je postao popularno mjesto za virtualne susrete i djeca ele preko mree stjecati nove prijatelje. U tim situacijama treba biti oprezan. ak i nevina pitanja koja su postavljena sa druge strane nekad mogu upuivati na zle namjere. Kao to se djecu ui da ne razgovaraju sa strancima i da nikome ne daju privatne podatke, isto pravilo trebalo bi vrijediti i za Internet. Tim stvarima djecu treba poduavati kada se poinju koristiti Internetom. Jedna od najeih razonoda za djecu koje Internet nudi su kompjuterske igre. Postoje razni anrovi, od onih koje su pedagoki korisne, koje kod djeteta razvijaju motoriku, matu i memoriju, preko akcijskih te onih igri koje su prepune nasilja i agresivnosti. Te igre ne potiu djeiju inicijativnost, kreativnost i isprobavanje vlastitih ideja. Iako istraivanja govore da djeca jasno znaju razliku izmeu virtualnih dogaaja i pravila u stvarnom ivotu, na roditeljima je zadatak da pripaze na izbor igri koje je dijete izabralo. 9

Stalno se vrte ista pitanja i dvojbe vezane uz uporabu raunala i Interneta. Stvaraju li oni asocijalne osobe, izdvojene iz stvarnog svijeta ili su pak korisni u mentalnom razvoju djece. Istraivanje koje se provelo na amerikom University of Ohio, pokazalo je kako djeca, koja koriste raunalo u vlastitom domu, imaju bolje rezultate na testovima inteligencije i testovima za upis u osnovnu kolu od vrnajka koji nemaju pristup raunalu i Internetu. Nakon tih rezultata amerikim roditeljima sugeriralo se da djeci to vie omogue uporabu obrazovnih programa koje Internet nudi jer kroz njih djeca ostvaruju niz dobrobiti: razvijaju kognitivne vjetine, inteligenciju, vjetine rjeavanja problema, stjeu osjeaj kompetencije i samopouzdanja te uz to ue na jednostavan i njima zanimljiv nain. U svemu je bitna kontrola i umjerenost pa tako nije dobro da roditelj dopusti djetetu neogranieno vrijeme za koritenje Interneta ili pak da uope ne doputa djetetu da svoje slobodno vrijeme provodi na Internetu zbog straha sa ime bi se dijete moglo susresti. Roditelj je taj koji bi trebao znati odrediti pravu mjeru za svoje dijete. Internet je medij koji u informacijskom smjeru omoguuje svojevrsno digitalno emuliranje/simuliranje razliitih masovnih medija poput tiska, televizije i radija, ali i individualiziranih komunikacijskih medija poput pisma, telefaksa, telefona i sl. Sve vei broj razliitih ljudskih aktivnosti povezuje se sa Internetom (obrazovanje, znanost, kultura, trgovina i zabava), pa se podrazumijeva kako je Internet sve prisutniji i utjecajniji initelj u radu i ivotu mnogih pojedinaca, drutvenih grupa i zajednica. (G. Buba, 2000, 5-23). Internet je glavni masovni medij dananjice. Samim time njegova uloga u odgoju je znaajna no odgovor na pitanje na koji nain Internet utjee na odgoj nemogue je jednoznano dati. Kako smo osueni na ivot s Internetom, nema ga se smisla plaiti ve pokuati od istog iskoristiti pozitivne strane, a kloniti se negativnih. 3.3. Utjecaj radija na odgoj djece Radio, kao najstariji elektroniki medij, sveprisutan je u gotovo svim zatvorenim prostorima kao to su kuanstva, kafii, prodavaonice, uredi, a ugrauje se i u automobile, mobitele, mp3 ureaje itd. Vanu ulogu ima u prenoenju novosti, informacija, a u dananje vrijeme najvie se koristi kao kao izvor glazbe. Kao masovni medij ima znatno manji utjecaj od televizije i Interneta, pa je stoga i puno manje prouavan te nema puno istraivanja provedenih o utjecaju toga medija na odgoj djece. Prema prije navedenom istraivanju iz 2006. godine na sluanje radija kao aktivnosti kojom se pojedinac bavi u slobodnom vremenu, opredjelilo se samo 16,88% ispitane djece. Ta su istraivanja ispitivala prosjeno vrijeme 10

sluanja radija te zastupljenost pojedinih vrsti glazbe. Rezultati prikazuju veliki postotak djece koji rijetko sluaju radio (68%), 23% onih koji sluaju radio do jedan sat na dan, te samo 9% onih koji sluaju radio do dva, tri ili vie sati na dan. to se tie glazbenih ukusa, vie od 50% ispitanika slua zabavnu glazbu, nakon ega slijede rock, dance, hip-hop, dok se na posljednjem mjestu nalazi klasina glazba. Odabir glazbe prvenstveno ovisi o spolu, a zatim o dobi te stupnju obrazovanja roditelja. Djeaci vie sluaju rock, hip-hop i elektronsku glazbu, dok se djevojicama vie svia zabavna i dance glazba. Takoer su vidljive velike razlike kod sluanja narodne glazbe. Djeca iji roditelji imaju nii stupanj obrazovanja u veoj mjeri sluaju narodnu glazbu od vrnjaka iji su roditelji visoko obrazovani. Iako sveprisutan, radio u puno manjoj mjeri utjee na odgoj djece, jer nije toliko zastupljen u njihovom slobodnom vremenu, a radijski je program najee prisutan uz neku drugu aktivnost te je stoga i njegov utjecaj uglavnom podsvjestan. 3.4. Utjecaj tiska na odgoj djece U tiskane medije ubrajaju se asopisi i novine. Sa medijima u tiskanom obliku djeca se susreu ve od najranije dobi svoga ivota, u vidu slikovnica i ilustriranih asopisa za djecu. Ve dugo vremena tisak kao medij ne prenosi samo odreen sadraj ve nam je taj medij uspio formirati vlastitu socijalnu sredinu. Svakim danom sve je vei broj novina i asopisa kojima je cilj zadovoljiti niz potreba svojih itatelja: potrebe za informiranjem, zabavom, edukacijom ili pak bijegom od stvarnosti. Postoje razliite strukture asopisa i novina koje zadovoljavaju razliite dobne skupine drutva. Tisak za djecu ima znaajnu ulogu u odrastanju, treba zadovoljiti potrebu djetata za informiranjem, potvrivanjem identiteta te matom. Naviku itanja kod djeteta treba razvijati i njegovati, tako da ga pripremamo za samostalno itanje, uenje, potiemo njegov razvoj govora, zapaanja i zakljuivanja. Kada dijete krene u kolu javljaju se novi tiskani mediji koje posjeduju kole, oni koji se na tritu nude kao tisak za zabavu te oni koji slue kao edukacijsko sredstvo u nastavi. Iz knjige Djeca i mediji autora Iliin, Bobinac i Radin uzeti su rezultati analize iz 2001. godine u kojoj se istraivalo koji se tiskani mediji itaju u kuanstvima, itaju li djeca novine i asopise te koje ih teme u tisku zanimaju. Prema istraivanju djevojice su te koje ee itaju djeiji tisak (Zvrk, Djeiji klub, Radost) a uestalost itanja djeijih novina opada s dobi. Istraivanje je pokazalo da se kod 50% kuanstva svaki dan itaju novine i to su najee kuanstva u kojima su oba roditelja zaposlena. Kada je u pitanju tema koja se najvie ita, ispitana djeca su navodila sport, viceve, modu i izgled, ekologija, horoskop i zabavnik. 11

Tu je istraivanje pokazalo da postoji razlika u temama koje preferiraju djeaci, a to su sport, stripovi, glazba, automobili i filmovi dok djevojice vie itaju horoskop, teme koje govore o modi i izgledu te teme o poznatim i slavnim osobama. Istraivanje je takoer pokazalo da su za tzv. tabu-teme kao to su seks i ovisnost vie zainteresirani djeaci koji su ujedno i odlini uenici i oni neto stariji (sedmi i osmi razred). Odmah je vidljivo da se po naslovima u tiskanim medijima javlja podjela na muke i enske teme. Tako da se moda, izgled, rubrike o poznatim i slavnim osobama smatraju enskim temama, a sport, akcijske avanture, teme o ovisnostima i seksu smatraju se mukim temama. Takav rezultat istraivanja moe upuivati na razliitost psihosocijalne osobine izmeu dva spola, ali povezuje se i sa razliitim odgojem i socijalizacijom djeaka i djevojica u obiteljima. Novije ankete iz 2010. godine pokazuju da povjerenje u medije, a time i tisak, opada, te da su ljudi postali svjesni da se temama prilazi povrno i nestruno. Posebno se takvo miljenje odnosi na sadraje koji govore o obitelji jer uglavnom prikazuju iskrivljenu sliku obiteljskih odnosa. Tiskani mediji su mono sredstvo i nezaobilazni su u ivotu djece zato ih kao takve treba upoznati i znati se njima koristiti. Mediji esto mogu potkopati i ruiti ono to roditelji grade jer prenose pozitivne, negativne i poticajne poruke. Oni su doslovno otvoren prozor u svijet. Kao to tehnologija utjee na nae svakodnevne potrebe, tj. na nau svakodnevnicu, tako utjee i na obrazovanje. Gotovo su sve obrazovne ustanove opskrbljene suvremenom tehnologijom, raunalima i slinim pomagalima, a mnoge u stopu prate najnovija uda tehnike. Suvremena je tehnologija u mnogoemu zamijenila tiskane medije. Ljudi sve vie koriste Internet kao gotovo jedini medij koji im pomae pri pronalasku informacija. Mnogi su tiskovni mediji na internetskim stranicama postavili paravan svojim tiskovinama te se tako na internetu moe ''proitati'' i Jutarnji list, Veernji list, Glas Istre te mnogi drugi, do sada samo pisani izvori. Tim se inom smanjio broj prodanih tiskanih medija. Bilo zbog poveanja svoje trine cijene, bilo zbog atraktivnosti i ostalih pogodnosti koju pruaju iste stranice na Internetu. Vijesti na Internetu bre se ire, dostupnije su, dugorono su povoljnije, a svojim su izgledom esto i atraktivnije od istih u tiskanim medijima. Na Internetu se vijesti neprestano mogu nadopunjavati te se zato ne treba ekati cijeli jedan dan kao to je to sluaj kod tiskanih medija. Ispod gotovo svake objavljene vijesti, mogue je ostaviti vlastiti komentar te potaknuti kakvu raspravu ili, jednostavno, izmijeniti korisne informacije s (nepoznatim) sugovornikom. U nastavku je priloena tablica koja govori o broju prodanih primjeraka Glasa Istre od 2007. do 2009. godine. Tablica pokazuje osjetan pad prodaje tiskanih medija prikazan u 12

dvije godine. Razlog tome moe biti dostupnost istih informacija na Internetu ili sama cijena tiskanih medija. Porast prodanih tiskanih primjeraka novina vidljiv je ponajvie u ljetnim mjesecima to i ne udi s obzirom na turistiku sezonu (domae novine uglavnom itaju hrvatski emigranti nastanjeni u inozemstvu koji tijekom ljetnih mjeseci borave na podruju Hrvatske, u ovom sluaju Istre). Vjerodostojno i kvalitetno itanje ove tablice zahtjeva i odreenu razinu znanja i sjeanja na tadanje drutvene, politike i gospodarske prilike koje su moebitno utjecale na poveanje, odnosno, smanjenje prodanih primjeraka navedenog tiska. Kao to je navedeno, vidi se relativan pad prodanih primjeraka iako postoje fluktuacije kroz razne mjesece i godine.

Tablica 1.: Prodajni primjerci Glasa Istre po mjesecima i godinama (2007.-2009.)

4. MEDIJSKA PISMENOST Zbog sve veeg utjecaja masovnih medija i njihovu sve veu i znaajniju ulogu u naim ivotima, danas se sve vie govori o medijskom opismenjavanju kao nunom procesu u stvaranju medijske pismenosti. Medijska pismenost je, prema definiciji koja je donesena na konferenciji o medijskoj pismenosti 1992. godine, sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odailjanja poruka posredstvom medija. (P. Aufderheide, 1992) Prema toj definiciji medije bi se trebalo shvatiti i upotrebljavati kao izvore informacija, kulturne pismenosti, zabave itd. Medijska nam pismenost pomae u stjecanju odreenih znanja i vjetina koje su nune za koritenje medijima. Samim medijskim opismenjavanjem postajemo aktivni sudionici procesa koji su sposobni kritiki razmiljati. Medijski bi se djeca trebala opismenjavati ve u najranijoj dobi. Kako je ovdje rije o utjecaju masovnih medija u odgoju djece, valja navesti 17. lanak iz konvencije UN-a o 13

pravima djeteta iz 1989. godine koji glasi: Drave stranke priznaju vanost koju imaju sredstva javnog priopavanja te e djetetu osigurati pristup obavijestima i materijalima iz razliitih nacionalnih i meunarodnih izvora, osobito onih koji tee promicanju drutvene, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duevnoga zdravlja... (17. lanak iz Konvencije UN-a o pravima djeteta). Ovaj lanak govori o vanoj ulozi medija u ivotu djece te da, kao takvi, trebaju sadravati izvor korisnih informacija.

14

5. ZAKLJUAK Na temelju istraivanja koje su 2001. godine proveli Iliin i sur. utvreno je da djeca najvei dio svojeg slobodnog vremena provode uz masovne medije. Najvie slobodnog vremena provode uz raunalo i Internet, zatim slijede televizija, radio i tisak. Ovaj dio odnosi se na djecu od 12+ godina. Kod neto mlae djece, televizija je medij uz koji provode najvie vremena i to gledajui filmove, serije, kvizove i nagradne igre. alosno je to to je odgojnoobrazovni program najmanje zastupljen. Moda bi ga djeca vie gledala da je kvalitetno strukturiran i da su teme kojima se bavi zabavne i poune, no svi znamo kakav je program na televiziji. to se raunala tie, ono slui najvie za igranje igri razliitih tipova (RTS, RPG, FPS, MMO...), a vrlo malo za obrazovne svrhe. Upravo zbog navedenog dolazimo do zakljuka da mediji u svakodnevnom ivotu djece imaju prvenstveno zabavnu funkciju. Pitanje koje se postavlja jest kakvu ulogu imaju roditelji ija se djeca koriste masovnim medijima. Roditelji nemaju ni selektivan ni restriktivan pristup u pogledu kako e njihova djeca koristiti medije. (Iliin i sur., 2001, 152). Upuenost roditelja, a samim time i selektivnost i restrikcija odreenih, posebno Internetskih i televizijskih sadraja, je neto to je nuno i potrebno. Kako bi roditelji znali koji su sadraji primjereni za njihovo dijete, treba ih se medijski opismeniti. Ipak, ne smijemo zaboraviti da roditelji nisu odrasli uz Internet i da ponekad ne shvaaju koliko veliku ulogu Internet ima u odgoju njihove djece. Cilj ovog seminara, koji je naveden u samom uvodu, ostvaren je. Ukratko smo, uz pomo istraivanja koja smo pronali, uspjeli dati kratak osvrt na vanost masovnih medija u odgoju djece. Na samom kraju jo treba napomenuti da je medijska pismenost bila pojam koji se ispreplitao kroz sve segmente koritene literature. To je valjda dovoljan znak za vanost nekog pojma. Dakle, medijska nam pismenost pomae u stjecanju odreenih znanja i vjetina koje su nune, ne samo za koritenje masovnih medija koji nas okruuju, ve i za kritiko razmiljanje i aktivno sudjelovanje u drutvu.

15

6. SAETAK Seminarski rad je prvenstveno informativnog karaktera i cilj mu je dati kratak uvid o tome to su masovni mediji, kakva je njihova uloga u drutvu, te na samom kraju kakvu ulogu masovni mediji imaju u odgoju djece. Posebnu pozornost posvetili smo utjecaju televizije, Interneta, radija i tiska na odgoj. Kako su mediji esto sredstvo manipulacije, upravo je najjednostavnije manipulirati djecom poto se njihovi stavovi i miljenja tek razvijaju. Kako djeca najee ue imitiranjem, esto padaju pod utjecaj raznih reklama, nasilja u filmovima, tisku i kompjuterskim igrama. No, da se ne bi dolo do krivog zakljuka, uloga masovnih medija nije iskljuivo negativna. Oni su sredstvo obrazovanja bez kojeg ivot u dananje vrijeme ne bi bio zamisliv. SUMMARY This seminar is primarily written for informational purpose and it's goal is to give a short insight of what mass media is, what is their role in society, and in the end, role of mass media in the children's education. Special attention was paid to the influence of television, Internet, radio and newspapers. As the media is often an instrument of manipulation, it's the easiest to manipulate with children because their views and opinions are still developing. Since the children often learn by imitation, they are falling under the effect of advertising, violence in movies, newspapers and computer games. I don't want to make a wrong impression, but the influence of mass media is not exclusively negative. They're an instrument of education which without today, life would be unimaginable.

16

7. LITERATURA 1. Aufderheide P. (1992). Media Literacy: From a Report of the National Leadership Conference on Media Literacy, New Jersey: Transaction Publishers, New Brunswick 2. Buba G. (2000). Paradoksi interneta kao komunikacijskog medija. 6(2), 5-23. 3. Erjevac K., Zgrablji N. (2000). Odgoj za medije u kolama u svijetu Hravtski model medijskog odgoja. 6(1), 89-107. 4. Iliin V., Marinovi-Bobinac A., Radin F., (2001). Djeca i mediji. Zagreb: Idiz 5. Iliin V. (2003). Mediji u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadrajima. 9(2), 9-34. 6. Kink S. (2008). Medijsko opismenjavanje odraslih. 42(3), 222-227. 7. Koir M., Zgrablji N., Ranlf R., (1999). ivot s medijima-prirunik o odgoju za medije. Zagreb: Doron 8. Milia Z., Zlokovi J., (2008). Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima. Zadar-Rijeka: MarkoM usluge d.o.o. 9. Vukasovi, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katoliki zbor MI 10. Zgrablji Rotar N. (ur). (2005). Medijska pismenost i civilno drutvo, 1-15, Sarajevo: Media centar 11. http://www.zzjzpgz.hr , pristupljeno: 11. svibnja 2010. 12. http://personal.unizd.hr/~nrotar/Opatija.pdf , pristupljeno: 11.svibnja 2010.s 13. Konvencija o pravima djeteta: http://www.mobms.hr/media/9517/konvencija%20o%20pravima%20djeteta.pdf, pristupljeno: 11. svibnja 2010. 14. http://www.skole.hr, pristupljeno: 11.svibnja 2010. 15. http://www.roda.hr, pristupljeno: 11.svibnja 2010. 16. http://netakademija.tvz.hr, pristupljeno: 11.svibnja 2010. 17. http://www.glas-koncila.hr, pristupljeno: 11.svibnja 2010. 18. Varadinske vijesti: http://varazdinske-vijesti.hr/pdf/3401/07-09-03.pdf 19. http://www.hfs.hr, pristupljeno: 11.svibnja 2010.

17