@_@a@bi

@i@ba@m@y@b@_@@na@y@b@@

@bnya@y

@_a@ai@@bnya@@@_@ba

ERIJATSKO-PRAVNI TRETMAN SLAVLJENJA I UESTOVANJA U PRAZNICIMA BOIA I NOVE GODINE?

BOI I NOVA GODINA

Priprema i obrada: Safet Sulji Fakultet erijatskih Nauka ISLAMSKI UNIVERZITET U RIYADU

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Hvala i zahvala Uzvienom Allahu, delle enuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mumine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu priredi. Neka su salavat i selam na Njegovog odabranog roba i Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji se dre Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana. Doista je Allah, azze ve delle, poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, sa knjigom i uputom kao dokazom i svjedokom protiv svih ljudi, a takoer i donosiocem radosnih vijesti, opominjaem i pozivaocem u Allahovu istu i svjetlu vjeru. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispuni svoj emanet, posavjetova ummet, na Allahovu putu se bori sve do preseljenja. Takoer, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upozori ummet na svaki vid zablude i opasnost slijeenja strasti ostavi ummet na jasnom putu ija je no poput svijetla dana i sa njega nee skrenuti osim NESRETNIK. Nakon Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ovim putem krenue ashabi, radijallahu anhum, te i oni upozorie muslimane na opasnost slijeenja strasti i novotarija, te ih podstakoe na vrsto dranje i slijeenje Sunneta Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ostavtinu i naslijee ashaba prihvatie oni poslije njih (tabini) te i oni kao uzorni prethodnici nastavie istim putem upozoravajui muslimane i ummet na ono na to su upozorili Allahov Poslanik, i Njegovi asni ashabi, radijjallahu anhum, a tim putem kroie i etiri ehlisunnetska imama: Ebu Hanife, afija, Malik i Ahmed, rahmetullahi alejhim, ostavljajui iza sebe sljedbenike na putu ija je no poput bijela dana.

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

KAKO JE NASTAO OBIAJ SLAVLJENJA NOVE GODINE?

Po definiciji Nova godina je dan kada po solarnim i slinim kalendarima poinje sljedei kalendarski, datumski, ciklus, odnosno to je prvi dan u sljedeoj godini. Jedan od najstarijih obiaja ovjeanstva je proslava Nove godine. Kako je to poelo? Sve kulture i narodi koji koriste kalendar slave i vesele se Novoj godini, izuzev muslimana koji po svom ispravnom ubjeenju ne slave Novu godinu, niti bilo koji praznik osim dva praznika odnosno dva Bajrama kako je ispravno dolo u Sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Neki kau da su Kinezi prvi slavili Novu godinu, drugi su bili stari Germani ili Rimljani. Znamo da su Kinezi jo davno poznavali svoju Novu godinu, koja dolazi poslije Nove godine koju slave veina ljudi na Zemlji. Sveanosti su tom prilikom trajale nekoliko dana. Stari Germani su poeli slaviti Novu godinu kao obiljeje promjene godinjih doba. Zima u njihovoj zemlji poinje otprilike sredinom studenoga, a to je bilo doba kad su stanovnici sakupljali etvu. Budui da su se tada svi okupljali, radosni zbog obavljene etve i odmora koji je nastupao, veselili su se, pa je tako i nastao njihov praznik, poetak Nove godine, premda je mjesec bio studeni. Kad su Rimljani osvojili Europu, promijenili su vrijeme slavljenja, pa se Nova godina poela slaviti prvog sijenja prema gregorijanskim kalendarom. Za njih je Nova godina predstavljala simbol poetka novoga ivota i novih nada za budunost. Ovaj obiaj i znaenje to se pridavalo Novoj godini ostali su sve do danas. Zbog toga mnogi ljudi danas doeku Novu godinu veseli i sretni, jer se nadaju da e im donijeti sve najljepe i da e biti puno bolja nego prola.
2

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Doek nove godine je na staru godinu, 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem zapadnog (Kafirskog) svijeta, dok u muslimanskom svijetu to nije predstavljao nita, no naalost primjetno je u zadnje vrijeme kako i mnogi muslimani slijede kafire i oponaaju u svemu ba kako je dolo u hadisu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selle, pa tako oponaaju i slave (doekuju) Novu (Gregorijansku) godinu.

ERIJATSKO-PRAVNI TRETMAN UESTOVANJA I SLAVLJENJA BOIA I NOVE GODINE?

Nije dozvoljeno niti jednom muslimanu da uestvuje sa sljedbenicima Knjige (Ehlu-l-Kitab) u slavljenju i doeku njihovi praznika kao to je Boi ili Nova godina, a takoer nije dozvoljeno da im estita nastupajue praznike (blagdane), jer su isti od njihove vjere i glavni oznaka po kojima se oni meusobno prepoznaju i uvaavaju. Dakle, ovi praznici su njihova "posebna" vjera, ili pak znak njihove pokvarene (iskrivljene) vjere, a mi sami smo upozoreni i nama je zabranjeno da ih podrajemo u njihovim praznicima (blagdanima) na to ukazuje: Kur'an, Sunnet, Idma' (Konsenzus) i pravilno (zdravo) rasuivanje. Dokaz iz Kur'ana: Rijei Uzvienog:
[:]

72).

"I oni koji ne svjedoe lano, i koji, prolazei pored onoga to ih se ne tie, prolaze dostojanstveno!" (Prijevod znaenja sura Al-Furqan, ajet broj Komentariui (tefsirei) prethodno spomenuti ajet rekao je Mudahid, rahimehumullahu: "Ovaj ajet se odnosni na nevjernike praznike, odnosno na murike praznike." Isto su kazali u komentaru prethodnog ajeta i Rebia Ibn Enes, Kadi Ebu Ja'la i Dahak.

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

I ono to se razumije iz ovoga ajeta, odnosno smisao navoenja (citiranja) ovoga ajeta jeste taj to je Allah pohvalio skupinu ili one ljude koji su ostavili uee (prisutstvo) njihovim praznicima bilo to samim tjelesnim prisutstvom ili pak vienjem ili sluanjem neega to biva prirpeeno na tim praznicima, pa kako i ta rei za onoga ko direktno bude organizator ili pomaga isti na bilo koji nain?! Dokazi iz Sunneta: Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: Kad je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doao u Medinu, njeni stanovnici su imali dva dana u kojima su se veselili i igrali. Kakvi su vam ovo dani?, pitao je u uenju Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ova dva dana smo praznikovali i u doba dahilijjeta, rekoe. Allah vam ih je zamijenio sa dva bolja: Kurbanskim i Ramazanskim bajramom, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ebu Davud, Nesai i Ahmed). Ono to se razumije iz navedenoga hadisa jeste da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije im odobrio slavlje i veselje u tim danima nego im je kazao: Allah vam ih je zamijenio sa dva bolja: Kurbanskim i Ramazanskim bajramom, a svima nam je poznato da bi bila potpuno sprovedena zamjena ona za sobom povlai da stvar koja se mijenja mora da bude potpuno ostavljena (zamjenjena) stvari koja ju mijenja. Dokaz iz Idma'a (Konsenzusa): Ono to je svima poznato iz historije jeste da su Krani i Jevreji za vrijeme Hilafeta i vladavine muslimana ivjeli meu muslimanima plaajui porez (ar. Dizju), dakle oni su bili od ljudi po muslimanskom zatitom (ar. Ehlu-l-Zime), te oni su tokom svoga boravka u islamskoj dravi imali svoje praznike, a nije poznato da su muslimani od ispravnih prethodnika (ar. Selefu-s-Saliha) uestovali s njima u tim obiajima a niti su im estitali iste. Ono to takoer ide ovome u prilog jeste i ugovor odnosno take
4

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

ugovora koje je sklopio Omer, radijjallahu anhu, sa Ehlu-l-Zime, a to su kasnije privatili svi ashabi i uenjaci fikha (pravne kole): "Da muslimaskmi tienici (Zimije) od Ehlu Kitabija nemaju pravo da javno ispoljavaju svoje praznike u muslimanskoj dravi." Dakle, ovaj ugovor je bio zabrana ispoljavanja nevjerniki praznika, pa kako onda da bude dozvoljeno da muslimani u njima uestvuju?! Da li je taj postupak muslimana, i njegovo uestovanje u tim praznicima manje od ispoljavanja istih od strane nevjernika?! Takoer, prenosi se od Omera, radijjallahu anhu, da je kazao: "Nikako ne koristite argon (jezik) stranaca (nemuslimana), i nipoto ne ulazite kod murika (nevjernika) u njihove crkve (bogomolje) na dan njihova praznika jer se tada na njih sputa Allahov bijes i gnjev." (Biljei Ebu ejh El-Asfehani i imam Bejheki sa sipravnim lancem
prenosilaca).

Takoer prenosi Bejheki, od Omera Ibn Hattaba, radijjallahu anhum, da je kazao: "Klonite se Allahovi neprijatelja tokom njihovi praznika." Rekao je ejhu-l-Islam Ibn Tejmijje, rahmetullahi alejhi: "Ovim rijeima Omer zabranjuje uenje njihovi jezika (argona), te zabranjuje ulazak (obini ulazak) u njihove crkve tokom njihovi praznika, pa kako onda da neki ine i rade same postupke nevjernika tokom tih dana?! Ili pak kako neko moe da radi neto to je od dijelova njihove vjere (vjerovanja)?! Ili zar nije njihovo oponaanje tokom neki obiaja (praznika) vee i opasnije od samog uenja njihova jezika?! Ili, zar nije sam postupak i slavljenje sa nevjernicima njihovi praznika vee i opasnije od samog ulaska u crkve na dan njihova praznika?! I poto se na njih (nejvernike) sputa Allahova srdba i gnjev na dan njihova praznikovanja zbog njihovi dijela i postupaka, onda to biva ustvari jasan dokaz da onaj ko bude davao svoj doprinos ili pak uee u njihovim praznicima biva izloen i stavlja sebe u direktnu opasnost o Allahove srdbe i kazne ?! I na kraju rijei
5

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Omera, radijjallahu anhu: "Klonite se Allahovi neprijatelja tokom njihovi praznika.", zar to nije zabrana susretanja i sjedenja sa nevjernicima tokom tih praznika?! Pa ta rei tek za sama dijela od njihova praznika...?! (ejhu-l-Islam u dijelu Iktida Siratu-l-Mustekim). Dokazi sa zdravo-razumske osnove: Reeno je da su obredi i praznici dio od dijelova vjera, pravaci i obredi za koje je Allah u svojoj Plemenitoj knjizi kazao:
[:]

"Zato sudi meu njima onim ta je objavio Allah i ne slijedi strasti njihove umjesto onog ta ti je dolo od Istine. Svakom od vas smo nainili zakon i put." (Prijevod znaenja sura Al-Maaida, ajet broj 48). Rekao je Ibn Tejmijje, rahmetullahi alejhi: "I nema razlike ukoliko se potpomau ili pak samo uestovanje u njihovim praznicima ili neemu drugom od njihova puta (uvjerenja), i potpuno oponaanje (slijeenje) njihovi praznika je ustvari oponaanje i slijeenje njih u kufru (nevjerstvu), dok s druge strane analogno reenom oponaanje nevjernika u neemu od ovih praznika biva usklaeno slijeenje ili oponaanje njih u tome dijelu kufra kojeg ine (oponaaju), naprotiv praznici su od specifini i najui obiljeja jedne vjere, te onaj koji ispolji neto od ovih specifinih obreda, praznika ili obiljeja on ustvari je ispolji neto od specifini dijelova kufra date vjere (ubjeenja) i nema sumnje da oponaanje ili skladno slijeenje ovakvih stvari na koncu zavri kao kufr (nevjerstvo) sa odreenim erijatskim pravilima (ar. urut). (Ibn Tejmijje, Iktidau Siratu-l-Mustekim). Takoer od ejhu-l-Islama se prenosi da je kazao: "Njihovi praznici su ustvari dio ili obiljeje naroda i vjere koji su prokleti od strane Allaha, azze ve delle (na koje se Allah rasrdio i prokletim uinio). Tako da oponaanje i slijeenje nevjernika u ovim stvarima ima rezultata Allahovu srdbu i gnjev..." (Ibn Tejmijje,
Iktidau Siratu-l-Mustekim).

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Takoer, od stvari koji se nameu logikom razumskom osnovom jeste da kada se dozvoli jedna stvar maloj skupini da je ini i prakticira od novotarija i harama nema sumnje da e to vremenom prerasti u stvar koju praktikuju ope (velike) mase naroda, i kada ta stvar postane poznata onda obini narod istu prihvati kao da je od obiaja (ar. Adet) da bi na kraju postalo i prihvatilo se kao praznik jednog naroda. Te nakon odreenog vremena ovo ima za posljedicu da potire i derogira islamske ispravne obiaje i ibadete pa ak u nekim sluajevim vodi ka smrti islama a oivljavanju i ivotu kufra (nevjerstva). Nakon svih ovih reeni i citiranih dokaza, nije dozvoljeno ovjeku da prakticira ili pak oponaa nevjernike (Ehlu-l-Kitab) u njihovim praznicima na osnovu dokaza koje smo izloili iz Kur'ana, Sunneta, Idma'a i ispravne razumske osnove. Takoer, nije dozvoljeno da se bilo ta od njihovi praznika (obiljeja) estita nevjernicima jer to ustvari biva priznavanje ili pak obiljeje njihove (ne)vjere kao to je to kazao Ibn Kajjim, rahmetullahi alejhi: "estitanje nevjernicima praznika koji su svojstveni njima je haram i na tome su sloni islamski uenjaci, kao da recimo estita im neto od njihovi praznika ili pak njihov post rijeima: estitam vam praznik ili neka su vam ugodni blagdani... pa i ako bi govornik (onaj koji je estitao nevjernicima njihove praznike) bio poteen (sauvan) od Kufra (nevjerstva), onda je to dijelo od stvari koje su haram (strogo zabranjeno), a sama ta gesta (estitanje) je na stepenu kao da nekom estitia seddu koju je uinio nekom kipu, pa ak njegov postupak ili upuena estitika je kod Allaha i vea, i biva gora od pijenja alkohola, nepravednog ubistva, bluda i sl. A naalost mnogo je onih koji nemaju jaku vjeru, oni koji zapadnu u ovakve stvari i ne shvaa ogavnost dijela koje je poinio. Pa svaki onaj koji nekom ovjeku estitia grijeh ili novotariju ili pak Kufr (nevjerstvo)... ta on je sebe izloio Allahovoj srdbi i prokletstvu!"

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

DA LI EMO ODGOVORITI (UZVRATITI) NEVJERNICIMA NA ESTITKU PRIGODOM NASTUPANJA BOIA ILI NOVE GODINE?
Nije dozvoljeno da se nevjernicima (Kafirima) estitia neto od njihovi praznika kao to je Boi ili pak Nova godina, a takoer nije dozvoljeno muslimanima da uzvrate (odgovore) na eventualno upueno estitke od strane nevjernika jer spomenuti praznici (blagdani) nisu od naih praznika (obiljeja), a eventualno uzvraanje (odgovor) na njihovu upuenu estitku nama bi bilo ustvari potvrda i priznanje propisanosti (validnosti) tih spomenutih praznika, i na muslimanu je da bude ponosan na sebe, svoju vjeru, svoje praznike i druga obiljeja kojima se razlikuje od nevjernika, te da svojim postupkom i govorom poziva nevjernike da prihvate i upoznaju Allahovu vjeru. Upitan je ejh Usjemin, rahmetullahi alejhi, o sljedeim pitanjima: Kakav je propis estitanja nevjernicima njihovi praznika? Kako odgovoriti nevjernicima u sluaju da nam oni estitaju neto od njihovi praznika? Da li je dozvoljeno da se odlazi na mjesta gdje oni prave prigodne sveanosti (manifestacije) tokom ovih dana? Da li je grean insan kada uradi neto od spomenuti obiaja nevjernika bez da to cilja (namjerava), nego naprotiv on to ini iz ljubaznosti, stida prema njima, ili pak biva to neki drugi razlog? Da li je dozvoljeno da se oni oponaaju u neemu od njihovi praznika? Pa je odgovorio, rahmetullahi alejhi (Allah mu se smilovao): "estitanje nevjernicima njihovi praznika kao to je Boi ili pak Nova godina je HARAM (strogo zabranjeno) i to shodno slonosti islamski uenjaka (ar. Itifak) kao to to prenosi i biljei imam Ibn Kajjim, rahmetullahi alejhi, u svome dijelu "Propisi islamski tienika" (ar. Ahkamu Ehlu-l-Zime), kada je rekao: "estitanje nevjernicima praznika koji su svojstveni njima je haram i na tome
8

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

su sloni islamski uenjaci, kao da recimo estita im neto od njihovi praznika ili pak njihov post rijeima: estitam vam praznik ili neka su vam ugodni blagdani... pa i ako bi govornik (onaj koji je estitao nevjernicima njihove praznike) bio poteen (sauvan) od Kufra (nevjerstva), onda je to dijelo od stvari koje su haram (strogo zabranjeno), a sama ta gesta (estitanje) je na stepenu kao da nekom estitia seddu koju je uinio nekom kipu, pa ak i naprotiv njegov postupak ili upuena estitika je kod Allaha i vea, i biva gora od pijenja alkohola, nepravednog ubistva, bluda i sl. A naalost mnogo je onih koji nemaju jaku vjeru, oni koji zapadnu u ovakve stvari i ne shvaa ogavnost dijela koje je poinio. Pa svaki onaj koji nekom ovjeku estitia grijeh ili novotariju ili pak Kufr (nevjerstvo)... ta on je sebe izloio Allahovoj srdbi i prokletstvu!" (Skup Fetvi ejh Usjemina broj 3/44). Dakle, estitanje nevjernicima njihovi vjerski praznika je haram shodno svemu to smo spomenuli od govora Ibn Kajjima, rahmetullahi alejhi, pa i svih ostalih uenjaka nakon njega, jer upuena estitka za sobom povlai priznanje istih, zadovoljstvom istim, i ako on sam (musliman koji estita nevjerniku praznik) nije zadovoljan kufrom, odnosno da on bude kafir. No, muslimanima je zabranjeno da bude zadovoljan obiajima i praznicima (blagdanima) nevjernika, a takoer zabranjeno je da im estita iste jer Allah, azze ve delle, nije zadovoljan istima. Kae Uzvieni:

[:]
"Ako vi budete nezahvalni pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. A nijedan grjenik nee nositi grijehe drugoga! Poslije ete se Gospodaru svome vratiti, pa e
9

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

vas On o onom to ste radili obavijestiti, jer On dobro zna svaije misli." (Prijevod znaenja sura Az-Zumer, ajet broj 7). I kae Svevinji:
[:]

"Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera."
(Prijevod znaenja sura Al-Maide, ajet broj 3).

I ako se desi da nevjernici nama estitaju neki od praznika koji je svojstven njima mi neemo odgovoriti na to, jer to nisu nai praznici, i to su praznici sa kojim na Gospodar nije zadovoljan, a sami ti praznici gledajui sa strane propisanosti su ili od njihove vjere koja je derogirana islamom ili su pak izmiljeni ak i u njihovoj vjeri koja je u oba sluaja neispravna prvo to je derogirana a drugo to openito nema oslonca nikakvog. Rekao je Allah, azze ve delle:
[:]

"A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti primljena, i on e na onome svijetu nastradati." (Prijevod znaenja sura AliImran, ajet broj 85).

Od stvari koje su takoer haram za muslimana jeste da se odazove na ovakve manifestacije ili doeke, jer u osnovi odaziv na ovakve praznike je vei haram nego li samo estitanje, jer samim odzivom ovjek uestvuje u velianju same manifestacije i mjesta na koje Allah, azze ve delle, sputa svoju srdbu i bijes. Takoer, muslimanima je zabranjeno oponaanje nevjernika openito, pa tako i oponaanje nevjernika kroz organizovanje doeka, proslava ili obiljeavanja njihovi blagdana, ili razmjena poklona ili dijeljenje hrane pa ak nije dozvoljeno muslimanima da te dane proglaavaju neradnim danima shodno rijeima

10

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko oponaa jedan naord ta on je od njega (njih)." (Ebu Davud, Ahmed). Rekao je ejhu-l-Islam Ibn Tejmijje, rahmetullahi alejhi: "Oponaanje nejvernika u nekim od njihovi praznika proiziskuje radost srca o onome na emu su oni od neistine (pokvarenosti), a moda to biva i razlogom da se ovjek koji to ini ponizi i svoju nemo ispolji spram njih." Svako onaj ko bude radio ili na neki drugi nain uestovao u ovakvim praznicima i manifestacijama, on je grenik sve jedno da li to inio kako bi im se pridvorio ili pak iz stida i naklonosti ka njima, ili nekog drugog razloga jer to ustvari biva priznanje i opravdanost isti, a u duama Allahovi neprijatelja to biva ponos i zadovoljstvo svojom (ne)vjerom.

STAV VIJEA STALNE KOMISIJE ZA FETVE IZ SAUDIJSKE ARABIJE PO PITANJU UESTOVANJA U NEJVERNIKIM PRAZNICIMA I ESTITANJE ISTIH NEVJERNICIMA
Upitano je vijee stalne komisije za Fetve iz Saudiske Arabije na elu sa uvaenim ejhom Abdulazizom Ibn Bazom, rahmetullahi alejhi, o propisu uestovanja muslimana u organizovanju i doeku nevjernikih praznika, te o tome kakav je propis samog estitanja tih nevjernikih praznika nevjernicima?! Pa su odgovorili sljedee: Nije dozvoljeno bilo kakavo uee muslimana u organizovanju ili pak doeku nekih nevjernikih praznika pa makar to inili neki od muslimana koji se pripisuju erijtaskom znanju, sam taj postupak tj. uee muslimana u takvim manifestacijama poveaje broj uesnika u grijehu, te takoer nije dozvoljeno

11

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

estitanje nevjernikih praznika jer to upuuje na saradnju u grijehu a koja je opet muslimanima strogo zabranjena, rekao je Allah Uzvieni:
[:]

"I pomaite se u dobroinstvu i bogobojaznosti, a ne pomaite se u grijehu i neprijateljstvu. I bojte se Allaha. Uistinu! Allah je estok kaznom." (Prijevod znaenja sura Al-Maaida, ajet broj 2). Takoer, estitanje nejvernikih praznika biva znakom naklonosti ka njima, izraz ljubavi i prijateljstva, te to je znak zadovoljstva njima samim i njihovom (ne)vjerom a sve spomenuto je zabranjeno (haram) muslimanima, naprotiv stroga obaveza (vadib) je na muslimanima da ne prijateljuju sa nejvernicima nego da budu njihovi neprijatelji (ba kao to su oni Allahovi neprijatelji) i da ih preziru jer su oni kao to smo kazali ti koji prkose Allahu, azze ve delle, ine Mu irk (idopoklonstvo) pridruujui Mu drugu i sina a Allah je daleko iznad onoga to mu oni pripisuju. Rekao je Allah, Milostivi, Samilosni:

[:]
"Nee nai ljude koji vjeruju u Allaha i Dan posljednji, a da vole onog ko se suprotstavlja Allahu i Poslaniku Njegovom, makar bili oevi njihovi ili sinovi njihovi ili braa njihova ili rod njihov. Takvima je upisao u srca njihova iman i ojaao ih Duhom od Sebe, a uvee ih u bae ispod kojih teku rijeke, vjeno e biti u njima. Zadovoljan je Allah njima i zadovoljni Njime. Takvi su

12

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

stranka Allahova! Besumnje! Uistinu! stranka Allahova - oni su oni koji e uspjeti!" (Prijevod znaenja sura Al-Mudadela, ajet broj 22). I rekao je Uzvieni:

[:]
"Doista je za vas lijep uzor u Ibrahimu i onima s njim, kad su rekli narodu svom: "Uistinu, mi smo isti od vas i onog ta oboavate mimo Allaha: nemamo nita s vama i nastalo je izmeu nas i vas neprijateljstvo i mrnja vjena, dok ne budete vjerovali u Allaha, Njega Jedinog..." (Prijevod znaenja sura Al-Mumtahine, ajet broj 4). A od Allaha je uputa i upustvo, neka je salavat i selam na Allahova poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, prijatelje i sve do sudnjega dana. (Fetva Vijea
Stalne Komisije za Fetve iz Saudiske Arabije broj 3/435).

I na kraju molim Allaha, azze ve delle, da nas uini ponosni svojom ispravnom vjerom, da one ljude od muslimana koji su skrenuli sa Njegova puta vrati ispravnoj vjeri na najljepi nain, te da ovo to napisah bude dokazom za nas a ne protiv nas na Sudnjem danu. AMIN

13