Sveu ili te u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti

Seminarski rad iz Umjetnosti gotike Katedrala sv. Jakova, ibenik

Iva Jurlina

18. sije anj 2012.

Sadr aj: y y y y y y Uvod Pul i eva katedrala - prvo razdoblje gradnje 1431.-1441. Jurjeva katedrala - drugo razdoblje gradnje 1441.-1473. Nikolina katedrala tre e razdoblje gradnje 1477.-1536. Zaklju ak Popis literature

Pul i eva katedrala - prvo razdoblje gradnje 1431.-1441. Jurjeva katedrala - drugo razdoblje gradnje 1441.-1473. Druga faza gradnje katedrale zapo inje s dolaskom Jurja Matejeva Dalmatinca u ibenik 1441. godine. U ibenik dolazi iz Venecije odakle sa sobom povla i i neke svoje suradnike poput A. Busata, L. Pincina te I. Pribisavljevi a s kojim sura uje dugi niz godina. Ve sredinom 1441. godine potpisuje ugovor kojim postaje protomajstorom katedrale sv. Jakova te na njoj radi sve do svoje smrti 1473. godine. Upravo taj ugovor, na kojem se potpisuje kao Georgius Mathei Dalmaticus, prvi je pouzdani izvor o njegovom radu. U ibeniku zati e trobrodnu baziliku sa podignutim bo nim zidovima, glavnim te bo nim portalom, ali nedovr enim prednjim dijelom. U skladu s potrebama biskupske crkve za reprezentativnim sveti tem, pove ava isto ni dio te rije ava problem premo ivanja ulice podizanjem sakristije na kosinu brijega. Godine 1443. ispod ju ne apside gradi krstionicu s vanjskim prilazom sa ulice ispod sakristije, ali tako er i unutra njim kroz ju ni bo ni brod. ibenska krstionica primjer je mije anja goti ko-renesansnog stila, sa jasnim utjecanjem cvjetne gotike ije uzore Dalmatinac prihva a dugogodi njim boravkom u Veneciji. Dok su kasnogoti ki uzori Venecije vidljivi u svodnim dijelovima, na

zidovima upotrebljava motive koljke koji se mogu povezati sa mleta kim goti kim kiparstvom, ali tako er i firentinskim oblikovanjem u razdoblju renesanse. U samom sredi tu prostorije nalazi se krsni zdenac koji se tako er pripisuje renesansnom oblikovanju. Sam stup zdenca okru uju tri putta prikazana u visokom reljefu, kao simboli dje je nevinosti i isto e. Osim apsida na za elju, sakristije i krstionice, stepenasto je uzdignuo sveti te. Predvidio je gradnju popre nog broda te kupole na kri i tu tako da su ve u njegovo vrijeme na planiranom kri i tu podignuta etiri velika stupa sa lisnatim kapitelima. Osim arhitektonskih pothvata, Dalmatinac se isti e i svojom kiparskom djelatno u na katedrali. Na apsidama za elja izra uje friz od 71 ljudske glave koje prikazuju obi ne ljude i djecu, a koje se odlikuju izrazitim umje em realizacije ljudskog lika. Tako er imaju veliku ikonografsku va nost zbog uvo enja svjetovnog sadr aja na sakralnoj gra evini. Na sjeveroisto nom uglu crkve 1443. postavlja natpis Hoc opus cuvarum fecit sa svojim potpisom Magister Georgius Matthei Dalmticus, kojeg kao razvijeni svitak pridr avaju dva putta. Smatraju se najranijim renesansim puttima u Dalmaciji koji su vjerovatno nastali po uzoru na putte koji se oblikuju u to vrijeme i u Veneciji. Smatra se kako je ibenska renesansna gradnja gotovo istodobna sa kori tenjem sli nih ukrasnih motiva u Dubrovniku te Trogirskoj krstionici koju je klesao Nikola Firentinac, a koji se ve e uz zadnju fazu gradnje katedrale sv. Jakova. Nikolina katedrala tre e razdoblje gradnje 1477.-1536.