INFLACIJA I NEZAPOSLENOST

POJAM INFLACIJE


Starija monetaristi ka shva anja defini u inflaciju kao stanje u kome zbog pove anja koli ine novca u opticaju dolazi do pada vrijednosti nacionalne valute to se posljedi no manifestuje op im pove anjem cijena. Ona je posljedica pove anja koli ine novca u opticaju, bez odgovaraju ih promjena na strani ponude (proizvodnje) Novija shva anja su tinu inflacije obja njavaju poreme ajima robno nov anih odnosa, kao stanje u kojem efektivna nov ana tra nja vidljivo nadma uje ponudu robe i usluga, bez obzira na to da li se takvo stanje, i koliko odra ava na pove anje op eg nivoa cijena

Stopa inflacije je stopa promjene op eg nivoa cijena i mjeri se na sljede i na in:

Inflaciona stopa = nivo cijena ( godina t ) nivo cijena ( godina t-1 ) tnivo cijena (godina t-1 ) t-

Za mjerenje inflacije jo se koristi i Indeks potro a kih cijena (CPI) koji mjeri tro kove tr i ne ko are dobara i usluga potrebnih za svakodnevni ivot. Osim toga koristi se i GDP deflator i rje e indeks proizvo a kih cijena.

Dva pojma idu uz inflaciju, a to su:



deflacija- predstavlja suprotnu pojavu od inflacije. Odra ava se kao op i pad nivoa cijena. Deflacije su retke pojave povezane s krizama, kao to je to bio slu aj 1930-tih i 1989. godine. Dr ava djeluje aktivnom stabilizacionom politikom i uklanja duboke krize u ve ini industrijskih razvijenih zemalja i dezinflacija-je smanjivanje stope inflacije. U Srbiji, posljednje razdoblje dezinflacije bilo je po etkom 1993. godine, kada je visoka stopa inflacije, koja je bilje ila vi e-cifreni nivo, smanjena uz pomo restriktivne monetarne politike i ostalih instrumenata ekonomske politike.

Stope inflacije u svijetu

DEFLACIJA
Inflacija je vi ak nov ane tra nje nad ponudom, dok je deflacija vi ak ponude nad nov anom tra njom. Ona ima tendenciju op eg pada cijena, smanjenja plata i nadnica, smanjenja proizvodnje, zaposlenosti i nacionalnog dohotka, porasta nov ane kupovne snage.

VRSTE INFLACIJA
Prema uzroku inflacije Paul Einzig razlikuje dvanaest njezinih tipova: nov ana, kreditna, kupovne mo i, bud etska, cjenovna (posljedica oporezivanja), pretjeranog investiranja kao posljedica pada proizvodnje, izazvana devalvacijom ili deprecijacijom u odnosu na stranu valutu, uvozna inflacija, kao posljedica nesta ica, inflacija osiguranja i drugih izdataka socijalne skrbi i pune zaposlenosti, inflacija cijena izazvana restrikcijama u vanjskoj trgovini.

Inflacija razara privredu, a da bi se inflacija sanirala, potrebno je prethodno izvr iti klasifikaciju u tri kategorije:  umjerena inflacija;  galopiraju a inflacija;  hiperinflacija.

Umjerena inflacija
Umjerena inflacija podrazumijeva lagan rast cijena. To su jedno-cifrene godi nje stope inflacije. Kad su cijene relativno stabilne, ljudi imaju povjerenje u novac. Ljudi rezonuju: novac je jednako vrijedan danas i gotovo isto vrijedan za godinu dana, pa se isplati dr ati ga. Poslovni ljudi i obi an (potro a ) svijet sklapaju dugoro ne ugovore u domicilnoj valuti, zato to vjeruju da cijene ne e zna ajnije oti i izvan postoje ih okvira za robu koju kupuju ili prodaju. Ljudi jednostavno vjeruju da e njihova nov ana sredstva zadr ati svoju vrijednost.

Galopiraju a inflacija
U galopiraju oj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadr avaju minimalne koli ine novca potrebne za transakcije. Cijene se izra avaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu. Ovo je dvocifrena ili trocifrena inflacija, u rasponu od 20, 100 ili 200% na godinu dana. Tako su na primjer Argentina, Brazil i druge latinoameri ke zemlje, imale stope inflacije od 50-700% na godinu dana 1970-ih i 1980-ih godina. Kada se galopiraju a inflacija jednom ukoreni u privredno tijelo, nastane ozbiljni ekonomski poreme aji.

Hiperinflacija inflacija
Mnoge privrede pre ive galopiraju u inflaciju, ali veoma te ko hiperinflaciju. Te ko je povjerovati da se hiperinflacija od milion ili ak milijardu posto na godinu dana mo e izdr ati. Kod hiperinflacije ponuda novca daleko prema uje njegovu potra nju. Stanovni tvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadu uje, a dodatna emisija novca od strane centralne banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do te kih dru tvenih i socijalnih poreme aja, a privreda uop e ne funkcioni e.

Inflacija iskrivljuje relativne cijene i smanjuje ekonomsku efikasnost. Te ina inflacije mjeri se i time da li je bila o ekivana ili nije. U tom smislu razlikujemo:  uravnote enu inflaciju;  neuravnote enu inflaciju;  neo ekivanu (nepredvi enu) inflaciju i  inercijsku inflaciju.

Uravnote ena, anticipirana inflacija podrazumijeva godi nji rast od, na primjer 10%. Promjena cijena nikog ne iznena uje. Sve se pove ava ne 10% (hrana, odje a, obu a, plate, kamate i dr.). U ovoj situaciji gotovo niko ne bi bio zabrinut. Efikasnost upotrebe resursa veli ine BDP-a ostale bi nepromijenjene veli ine. Jednostavno re eno, tro kovi rastu 10%, ali i dohodak 10% br e. Nema ni zarade ni gubitka. Neuravnote ena inflacija poga a relativne cijene, tro kove i poreska optere enja. Npr. imamo neefikasnost kao posljedicu neuravnote ene inflacije kad se cijene ne prilago avaju inflacionim trendovima, kao to je slu aj s novcem i porezom. Ako stopa inflacije poraste 10% na godinu dana, tada realna kamata na novac pada od 0 na -10% na godinu dana. Vlada ne mo e ispraviti ovaj poreme aj.

Nepredvi ena - neo ekivana inflacija podrazumijeva velika iznena enja. Ona zna ajno djeluje na raspodjelu dohotka i bogatstva. Neo ekivani skok cijena neke e osiroma iti, a druge obogatiti, a malo uticati na efikasnost upravljanja u fabrikama. Efekti nepredvi ene inflacije izaziva socijalne probleme. Inercijska inflacija je kratkoro na ravnote a koja traje dok je neki ok u privredi ne pokrene na vi e ili ni e. Kada cijene i plate rastu i kada se o ekuje takvo kretanje u budu nosti, poslodavci i radnici nastoje ugraditi taj rast u svoje odluke o cijenama i nadnicama.

IZVORI INFLACIJE teorija tra nje, tro kovne teorije i strukturne teorije
Inflacija tra nje nastaje kada agregatna tra nja raste br e od proizvodnog potencijala ekonomije, pomjeraju i cijene navi e da bi se izjedna ile ponuda i tra nja. U stvari, tra nja se takmi i sa ograni enom koli inom dobara i usluga, licitiraju i cijene. Tada nezaposlenost opada, plate rastu, a inflatorni talas se ubrzava, budu i da kompanije mogu da proizvedu dodatni output da odgovore dodatnoj tra nji, pa pove avaju cijene.

Potencijalni output
P Q'
AS

Nivo cijena
E' P' P E

Realni output

Slika ilustruje proces inflacije tra nje. Po etna ravnote a u to ki E pokazuje dostignuti nivo cijena P. Pretpostavite da se tra nja pove ava tako da se kriva AD pomjera udesno i navi e ( AD' ). Ravnote a se pomjera iz ta ke E u to ku E'. Vidljiv je porast cijena od P na P'. Uo ljiva je inflacija tra nje, uz neznatan rast outputa.

Inflacija tro kova

Inflaciju koja poti e od porasta tro kova u razdobljima relativno visoke nezaposlenosti i nedovoljne iskori tenosti kapaciteta, nazivamo inflacijom tro kova ili inflacijom oka ponude.Tro kovni okovi su se esto javljali od 1970-ih, izazvani velikim promjenama cijene sirove nafte i hrane, kao i 1970kretanjem deviznih kursova. Tro kovne teorije ine nekoliko varijanti koje polaze sa aspekta tro kova:  Spirala li ni dohodci cijene,  Vanprivredna potro nja,  Uvozni tro kovi i  Sektorska inflacija.

UZROCI INFLACIJE
Uzroci inflacije mogu biti vi estruki. Kod inflacije potra nje, previ e potro nje je preusmjereno na premalo robe. Uzroci su porast nov ane ponude, dr avnih rashoda te porast izvoza ime se smanjuje doma a ponuda. S druge strane, porast nominalnih najamnina, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih te ajeva dovode do inflacije tro kova. Visoke stope inflacije naj e e su prouzro ene politi kom odlukom u situacijama u kojima dr ava ne mo e namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlu uje na "tiskanje novca".

KRAJ INFLACIJE I POSLJEDICE

Posljedice su brojne! Pove ana nesigurnost obeshrabruje investicije i tednju. Dolazi do prepreraspodele prihoda i bogatstva.  Kao prvo, prihodi e biti preraspore eni od u esnika u ekonomiji koji zavise od fiksnih prihoda (npr. korisnici penzija, socijalnih davanja, dje jih dodataka itd.), ka onima koji zavise od operativnih prihoda ili plata, koji mogu dr ati korak sa inflacijom.  Drugo, na sli an na in, ako povjerioci iz raznih razloga nisu u stanju da se prilagode inflaciji, bogatstvo e biti preraspore eno od povjerilaca fiksiranih obligacija ka du nicima. Tipi an primjer, kada je Vlada neto du nik, kao to je obi no slu aj, na ovaj na in se ovaj dug smanjuje preraspodjelom realnog novca ka Vladi. Ovo je poznato kao inflatorni porez i uzrok je mnogih opalih ekonomija u hiperinflacijama zbog neodgovornih Vlada.

NEZAPOSLENOST I INFLACIJA
Za razumijevanje odnosa nezaposlenosti i inflacije potrebno je taj odnos promotriti kroz dva razdoblja odnosno kroz kratki i dugi rok. Shodno tome postoje dugoro na i kratkoro na veza izme u inflacije i nezaposlenosti koje se naj e e prezentiraju pomo u takozvane kratkoro ne i dugoro ne Phillipsove krivulje.
p AS
kratkoro na Phillipsova krivulja stopa inflacije

AD1 AD

Y (a)
stopa nezaposlenosti

(b)

KRATKORO NA PHILIPSOVA KRIVULJA

to se ti e Phillipsove krivulje u dugom roku odnosno utjecaj kratkoro nih ekonomskih politika na dugoro na gibanja ciljanih ekonomskih varijabli, ne postoji. Drugim rije ima, veza izme u stopa inflacije i nezaposlenost ne egzistira u dugom roku te je grafi ka prezentacija te veze odnosno Phillipsova krivulja okomita.

HVALA NA PA NJI !