Sveuilite u Rijeci Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

ANALIZA TURISTIKOG SEKTORA KONGRESNOG TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Kolegij: Turistika geografija Nositelj kolegija:Prof.dr.sc. Rade Kneevi

Student: Tatjana Stojanovi 20635/09 Status: izvanredni, Opatija

Opatija, prosinac 2011.

SADRAJ

SADRAJ............................................................................................................................II UVOD...................................................................................................................................3 ZAKLJUAK......................................................................................................................9 LITERATURA...................................................................................................................10

II

III

UVOD Tema ovog seminarskog rada je analiza turistikog sektora kongresnog turizma Republike Hrvatske. Ovaj oblik turizam relativno novije prirode privukao je ogromnu panju u cijelom svijetu te se sa sigurnou smatra jednim od novih i vanih segmenata u velikoj obitelji turizma koji donosi dosta velike prihod. Upravo zbog te injenice ovaj je oblik turizma neophodan i za Hrvatsku, upravo na temelju brojnih koristi a ne samo financijskih koje njegov razvoj donosi U ovom seminarskom radu koritene su i neke znanstvene te istraivake metode kao to su metoda istraivanja, povijesna metoda, metoda korparacije i sl koje su dovele do brojnih zaljuaka.. Svrha ovoga djela je ukazati Hrvatska je svakim danom sve zanimljiviji domain brojnih poslovnih sastanaka na nivou visokog menadmenta vodeih regionalnih tvrtki, zatim seminara, kongresa, strunih skupova, kao i odredite incentive putovanja te mjesto odravanja team buildinga i ostalih sadraja.. Unato tome to su Zagreb, Dubrovnik i Opatija prepoznati kao glavni centri hrvatskog kongresnog turizma, namee se imperativ razvoja cijele pratee industrije koja e biti dio ove grane turizma i podravati ga shopping, gastronomija, sport, zabava itd. U prvom djelu seminarskog rada obrazloeno je openito o kongresnom turizmu i glavnim destinacijama kongresnog turizma u Hrvatskoj a to su Opatija, Zagreb i Dubrovnik dok je u drugom djelu bilo rijei o ekonomskim utjecajima kongresnog turizma na hrvatsku.

1. KONGRESNI TURIZAM 3

Poseban oblik turizma je kongresni turizam u kojem glavni motiv putovanja nije upoznavanje novih turistikih destinacija ni odmor, ve ovaj oblik turizma podrazumijeva sudjelovanje pojedinca ili grupe na skupovima koji mogu biti razliitog karaktera (znanstveni, struni, gospodarski i drugi sadraj.)Ova putovanja u okviru kongresnog turizma esto su obvezana i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom i sl., te spadaju u poslovna putovanja, ali turistiki receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajui prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma. Hrvatska ima razvijena iskustva u kongresnom turizmu obzirom da se organizacija seminara, simpozijuma, kongresa i znanstvenih i strunih skupova organizira tijekom itave godine, te je svakim danom sve zanimljiviji domain brojnih poslovnih sastanaka na nivou visokog menadmenta vodeih regionalnih tvrtki, kao i odredite incentive putovanja te mjesto odravanja team buildinga. Kao glavni centri hrvatskoj kongresnog turizma su gradovi Zagreb, Dubrovnik i Opatija, a prate ih i ostali gradovi kao to su Pore, Rovinj, Pula, Crikvenica, Brijuni,Plitvika jezera i drugi. U Hrvatskoj je 75 potpuno opremljenih kongresnih dvorana i to je jo uvjek nedovoljno da bi bili konkurentni na tritu.

1.1. Opatija destinacija kongresnog turizma Opatija, elegantna stara dama hrvatskog turizma i pionirka u razvoju kongresnog turizma u Hrvatskoj smjetena je na istonoj obali istarskog poluotoka. Dovoljno je blizu Zagreba, a opet o krugu od 500 km od vanih europskih znanstvenih i poslovnih sredita poput Milana, Bea i Mnchena s kojima je dobro prometno povezana. Kako je kongresni turizam turistika grana kojoj je osnovna odrednica organizacija razliitih skupova koji mogu biti poslovnog, znanstvenog ili sajminog karaktera, turistike destinacije koje se opredijele za ovaj vid bavljenja turizmom moraju udovoljavati specifinim uvjetima. Osim standardnih zahtjeva smjetajni kapaciteti moraju imati polivalentnu kongresnu dvoranu opremljenu tehnikim pomagalima i obaveznim pristupom internetu te moraju biti potpuno operativni tokom cijele godine.

Opatija nudi puno vie od onog to zahtjeva kongresni turizam kao npr. visoku razinu gastronomske ponude i ostale turistike sadraje namijenjene oputanju i zabavi poput wellnessa, barova i kockarnica. Opatijski hoteli zadovaljavaju sve spomenute uvjete. Opatija osvaja brojem i kvalitetom kulturnih dogaanja umjetnike izlobe i glazbeni koncerti i zabavne manifestacija kao to su Festival okolade, Dani Bea i Balinjerada, utrka smijenih vozila koja se odrava u okviru Dana Karnevala u Opatiji. Od atraktivnih sakralnih zdanja valjalo bi spomenuti Crkvu Svetog Jakova.Crkva Svetog Jakova smjetena je u parku Ville Angioline, koju je davne 1844. godine kao skromnu kuicu kupio bogati rijeki trgovac i pretvorio u raskono zdanje austrougarske arhitekture. Villa Angiolina predstavlja sam zaetak turizma jer su u vili odsjedali uvaeni gosti. Sam park je zasigurno jedan od najljepih parkova u Hrvatskoj, protee se na 3,64 ha a u njemu je zasaeno preko 150 biljnih vrsta. Simbol grada Opatije je kip Djevojka s galebom smjeten na hridi s prekrasnim pogledom na Opatiju. Turistika atrakcija Opatije je i Hrvatska ulica slavnih, smjetena u opatijskoj Slatini, gdje se mramornim zvijezdama na ploniku odaje poast osobama koje su svojim znanstvenim, umjetnikim ili sportskim radom pridonijele promociji Hrvatske u svijetu. 1.2. Zagreb- destinacija kongresnog turizma Zagreb je administrativno, gospodarsko, diplomatsko, kulturno i turistiko sredite zemlje. On je i sveuilini centar sa etrdesetak visokih i viih kola i preko 40.000 studenata te dugom tradicijom.

FOTO: Patrik Macek, IZVOR: zagreb-touristinfo.hr Zagreb je stari srednjoeuropski grad. Stoljeima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snano trgovako i gospodarsko sredite. Nalazi se na sjecitu vanih prometnica izmeu jadranske obale i srednje Europe.

Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario dravnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, politikim i upravnim sreditem Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno sredite, sveuilini centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Jako je sredite kongresnog turizma i gospodarsko-poslovnih manifestacija i sajmova, ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. Kao znacajno europsko prometno cvorite povezan je cestovnim, zrakoplovnim, eljeznickim i autobusnim linijama s europskim metropolama, i sa svim vecim gradovima i turistickim mjestima u Hrvatskoj. Iz Zagreba potjeu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportai. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugoaj Gornjega grada, slikovite trnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtnikih proizvoda, ukusnu domau kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i etalita, s brojnim izletitima u prekrasnoj okolici.Grad gotovo tisucgodinje tradicije 1994. proslavio je svoj 900. rodendan. Gradsku jezgru cine srednjovjekovni Gradec (Gric) i Kaptol. Izgradnjom nasipa eljeznicke pruge (1860.) stara podgrada, koja dotad nisu jedinstvena urbana cjelina, postupno se spajaju u blokovski pravilan Donji grad.

1.3. Dubrovnik- destinacija kongresnog turzma Dugogodinji razvoj turizma u Dubrovniku je ve od svog poetka bio praen i postepenim razvojem kongresnog turizma, jer su se u vrijeme Dubrovake Republike domaini brinuli za ugodan boravak diplomata, gostiju i inozemnih posjetitelja. Poetkom razvoja organiziranog turizma smatra se otvaranje hotela Imperial 1887. godine, kad se u arhivskim dokumentima biljei i podatak o prvom meunarodnom skupu . U proljetnom i jesenskom dijelu turistike godine Dubrovnik ugouje sudionike meunarodnih skupova i kongresa, te grupe s posebnim programima putem kojih se i u ovim razdobljima ostvaruju izvrsni turistiki rezultati.

Istraivanja posljednjih godina pokazuju da je ekonomski uinak od ovog turistikog segmenta u porastu, kao i da je Dubrovnik grad s najvie organiziranih kongresa, seminara i incentiva u Hrvatskoj. Pokazatelji govore da su sudionici kongresa, te organizatori uglavnom iz europskih zemalja. Na globalni rast trendova kongresnog turizma Dubrovnik reagira promptno i prilagoava se zahtjevima ove klijentele.

U hotelima kao to su Dubrovnik Palace, Excelsior, Bellevue, Grand Villa Argentina, Grand hotel Park, Importanne Resort, Dubrovnik President , Valamar Lacroma Resort , te Radisson Blu Resort & Spa odrava se niz kongresa, seminara i godinjih sastanaka. Od poetnih osamdesetak sudionika danas govorimo o dvostrukom poveanju broja delegata po kongresu i seminaru. Poznato je da se Dubrovnik afirmirao kao vrhunski centar za kongrese od 150 do 700 sudionika to ga svrstava u red najpoznatijih kongresnih gradova Europe. Atrakcija za sudionike skupova i kongresa zasigurno je mogunost organizacije poslovnih susreta u inspirativnim povijesnim prostorima, renesansnim palaama itd..

2. Ekonomski utjecaji kongresnog turzima na Hrvatsku Ekonomski utjecaj kongresnog turizma ogleda se kroz povoljan utjecaj na gradove domaine to u biti u drutvenom i ekonomskom smislu znai koritenje niza razliitih usluga od prijevoz, tehnike usluge, smjetaj, hrana i pie, rent-a-car, telekomunikacije i ostalog. Bitna je injenica da je potronja sudionika kongresnog turizma je 3-4 puta vea od one koju troi prosjean turist. Sudionicu u kongresnom turizmu su redom zaposleni, visokoobrazovani, prosjeno vie platene sposobnosti, usluno zahtjevni gosti, a veinu sudionika financiraju njihove tvrtke i institucije. Nema izraenog utjecaja sezonalnosti te trite konstantno cirkulira (mjesto odravanja skupa moe biti bilo gdje u svijetu). Sudionici poslovnih skupova najee dolaze zrakoplovima u Hrvatskoj i to oko 70%. Dva znaajna dogaaja bila su Univerzijada u Zagrebu i Mediteranske igre u Splitu koja su potaknule investicije tj. izgradnju kongresnih centara, novih visoko kvalitetnih hotela, ureenje dvorana i ostalih kapaciteta, potaknula se izgradnja i poboljanje komunalne infrastrukture Razvoj ovog segmenta turistike ponude donosi visoke direktne i indirektne prihode a zbog nedostatka kapaciteta Hrvatska privlai manje skupove. Hrvatskoj nedostaju veliki kongresni centri iako ih ima u razvijenim destinacijama kongresnog turizma (Zagreb, Opatija, Dubrovnik) potranja za ovom vrstom usluga konstantno raste broj odranih skupova je u stalnom porastu s obzirom na rastui trend i sve veu potranju, kongresni turizam je okosnica budueg razvoja turizma u Hrvatskoj mogunosti razvoja kongresnog turizma su povoljne zbog blizine, pristupanosti i atraktivnosti destinacijehrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautikog turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnost otonoga prostora Hrvatska se istie obiljejima reljefa. Naa obala je visoka, strma i stjenovita to prostoru daje posebnu ar. Odmah iza obale uzdiu se planinski lanci Uke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.

2.1. Kongresni turizam u brojkama Samo je u Dubrovniku prole godine odrano 299 skupova koji su ostvarili promet od gotovo 57 milijuna kuna, to je 11 posto vie u odnosu na 2009. godinu Prosjene potronje kongresnih gostiju je 370 eura, jasno je da je kongresni turizam neiskoriten zlatni rudnik hrvatskog turizma.

Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, promet od poslovnih skupova iznosio je 28,6 milijuna kuna. Rezultati za 2011. pokazuju porast broja odranih skupova u Zagrebu. Prema podacima DZS-a u prvih est mjeseci odrano je 1374 razliitih skupova, to je za 141 vie nego u 2010. Jednako tako potrebno je napomenuti da je prema rezultatima ICCA-e, jedne od najrelevantijih strukovnih udruga Zagreb rangiran na 79. mjestu u svijetu

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication-mjeseni izvjetaj o poslovnom skupu

ZAKLJUAK 9

Kongresna djelatnost ili industrija sastanaka, kako je ve neki nazivaju jer generira goleme prihode, vana je ne samo zbog poveanja turistike potronje ve i zbog produljenja turistike sezone jer se kongresi uglavnom odvijaju izvan glavne sezone, to rezultira uspjenim financijskim poslovanjem, ali i obogaivanjem imida odredita. Hrvatska je sigurna destinacija za sudionike, izvrsno je prometno povezana sa svijetom, a posebno je vaan njezin povoljan geografski smjetaje.Uz brojke koje pokazuju porast kongresnog turizma Hrvatskoj nedostaju takozvani "pametni kongresni centri". Gradnjom takvih centara zaokruila bi se ponuda pojedinih odredita ime bi se omoguilo primanje skupova s veim brojem sudionika. Takvi centri predstavljali bi mogunost daljnjeg razvoja kongresnog turizma i privlaili svjetske hotelske lance i na nae prostore te bi se time poboljala i upotpunila ponuda postojea ponuda. Teko je doi do podatka koliki su stvarni prihodi od kongresnog turizma i koliko on utjee na ukupno gospodarstvo zemlje. Statistike se bave brojem odranih skupova i brojem sudionika, ali ne mogu obuhvatiti prihode restorana, barova, "wellnessa" i drugih popratnih sadraja koji svoj prihod ostvaruju na temelju kongresnog turizma. Danas se za pojam kongresni turizam koristi skraenica MICE (Meetings, Incentives, Congresses and Exbitions). Zahtjevi poslovnog svijeta su uvijek isti, a svode u biti na kraju na besprijekornu organizaciju kongresni servis, kadrovi i tehnika podrka, profesionalnost domaina i sadrajnost ukupnog aranmana a na nama je samo da se ispunimo te zahtjeve koji e nam omoguiti gospodarsku dobit i poboljanje na cjelokupnom gospodarskom planu. Uz izgradnju novih kongresnih centara opremljenih prema europskim standardima i s kapacitetima sjedeih mjesta od nekoliko tisua po objektu, jedino se na taj "zaokrueni" nain mogu stvoriti idealni okviri za ulazak u konkurenciju s jakim kongresnim gradovima, kao to je primjerice panjolska Barcelona

LITERATURA

10

1. Teliman-Kouta, N. Meunarodno trite sastanaka i kongresa : ukljuivanje hotelskih poduzea u kongresnu ponudu Hrvatske. // Turizam, 39 (1991), 5 ;. 2. Vidi, K. Gosti s visokom potronjom. // Cro turizam, 8 (2002), 3.http://hr.wikipedia.org/wiki/ 4. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication-mjeseni izvjetaj o poslovnom skupu

11