Devdet Hadiselimovi

Klimatske promjene problem koji nas se (ne) tie*

Moja se ki rodila kao milenijska bebaNjenu e starost uvijek oznaavati protekle godine 21. stoljea. Koliko ete vi imati 2050.? Ona e imati 50 g. To je njeno stoljee. U njemu e se vezano za klimu (i mnoge druge ekoloke probleme) bitke dobiti ili izgubiti. To je na planet! Kako e izgledati? Kako smo do toga dospjeli? Hoe li na njemu jo biti irafa? To su njena pitanja. I moja. (1) Tim Jackson

Juer je poplavljena Genova. Za samo desetak sati izlilo se po kvadratnom metru toliko kie koliko obino padne tijekom nekoliko mjeseci. Ulicama su huali brzaci kao da su tuda oduvijek tekli. Danas, tamo gdje se voda ve povukla, blato i porazbijani automobili na gomilama, kao da se radi o velikom smetlitu. Nekoliko ivota je izgubljeno, dva od njih su djeji. Ljudi kritiziraju lokalnu vlast to nije zatvorila kole i djeje vrtie, ale za razbijenim autima, govore o trivijalnostima pa i odgoenoj nogometnoj utakmici. Po svemu sudei ne znaju to se stvarno dogodilo. Ili ipak nisam u pravu? Moda i znaju, ali se to ne usuuju izrei. Gledali smo ovih dana, pretpostavljam i neki ljudi iz Genove, televizijska izvjea o poplavama u Tajlandu. Monsunske kie bile su obilne, a voda je poplavila i dobar dio 12-milijunskog Bangkoka. Njegovi stanovnici naputaju domove, nose ili prevoze djecu u improviziranim plovilima, neki ljudi su uzeli i poneto od stvari. S vodom su u grad, kao dodatna opasnost, doli i krokodili. Velika je strka i napor na mjestima gdje se nastoji ojaati nasipe koji tite poslovno sredite grada. Premda poplave traju tek nekoliko dana, na globaliziranom tritu ve manjkaju raunalne komponente koje se u Bangkoku proizvode. Budui da su poplavljena i polja rie, a Tajland je njen znaajan proizvoa, oekuje se porast cijena rie. Prije nekoliko dana jake su bujice u talijanskim pokrajinama Ligurija i Toscana, slino kao juer u Genovi, ostavile iza sebe pusto. Sve je dolo tako iznenada, tolika voda, nikad se ovako neto nije dogodilo, opisuje nepogodu jedan zbunjeni svjedok i rtva. Ove jeseni poplavljeni su bili Rim i Manila, a ljetos smo mogli gledati poplave koje su pratile pustoenje uragana Irene uzdu istone obale SAD. Pouen brojnim propustima, kad je uragan Katrina 2005. godine odnio mnoge ljudske ivote, opustoio i poplavio New Orleans, gradonaelnik New Yorka Bloomberg naredio je, izmeu ostalog, i evakuaciju nekoliko stotina tisua graana. U Kini je zbog poplava u lipnju ove godine bilo evakuirano oko 5 milijuna ljudi! ___________ * Ovaj lanak nema znanstvenih pretenzija i nije pisan znanstvenim stilom, premda se u njemu pozivam na znanost i
znanstvena istraivanja. Cilj mu je da struku kojoj pripadam i koja je u nekoj vrsti autistine pozicije spram klimatskih promjena, kompleksnog fenomena ije se konture jo sasvim ne raspoznaju, ali se naziru neke njegove zastraujue dimenzije, ponukam da prihvati svoj dio odgovornosti za posljedice tih promjena, koje e se na razliite naine odraavati na ljudima te njihovom tjelesnom i/ili duevnom zdravlju i blagostanju. Nadam se da e i Hrvatsko psiholoko drutvo uiniti ono to su uinila neka druga psiholoka drutva u svijetu, a koja okupljaju i usmjeravaju svoje lanove da, kao pomaua profesija, uine ono to se od njih oekuje kad je u pitanju dobrobit ovjeka i drutva. Ako netko odreeni dio sadraja ovog lanka doivi kao uznemiravajui, mogu rei da sam samo glasnik, a ono to je prijetnja i treba nas uznemiriti. Uostalom, nije li racionalni strah na zatitnik?

Ovo su tek neke injenice o spomenutim dogaajima, a ne opis onog to su ljudi pri tome osjeali i/ili doivljavali. Nije ba lako, ali je mogue, zamisliti sve dvojbe, neizvjesnosti, strahove i druge psihike doivljaje takvih nepogoda ili evakuacija, jer su zasigurno postojali i ostavit e svojevrsne oiljke te vjerojatno rtvama i kasnije oteavati ivot. Poetkom ove godine saznali smo o kataklizmikim poplavama u Queenslandu. Poplavljen je i milijunski grad Brisbane, a voda je u nekim dijelovima grada dopirala do drugog kata stambenih zgrada. Dobar dio itelja Queenslanda bio je prisiljen na duu ili krau evakuaciju. I prije no to se voda povukla, nadoli su snani tajfuni uzrokujui ljudima dodatne nevolje i gubitke. Gotovo istovremeno na zapadu Australije, u podruju grada Pertha, vladale su sue i ljudi su se borili s poarima. Nekoliko mjeseci ranije, opet ljeti, slina zbunjujua situacija ovog puta je na sjevernoj hemisferi. Pakistan su zadesile do tada neviene poplave, a sjevernije u Rusiji bili su istovremeno poari, koji su zahvatili ogromna podruja, najee ume, ali su bila ugroena i mnoga naselja. Prisjeamo se prestraenih i zbunjenih graana Moskve s maskama na licu. Moskvu i druge gradove, tijekom vie dana prekrio je gusti dim, a ljudi koji su imali kamo otii naputali su grad. Broj umrlih osoba s 360 dnevno, zbog vala vruine, u to se vrijeme u Moskvi podvostruio na 700 osoba. Gubici, traumatizacija milijuna odraslih i djece, kao i materijalna teta u obje zemlje teko su mjerljivi. Grube procjene materijalne tete od poara u Rusiji, zbog unitenih uma, polja s itaricama, instalacija i naselja, ne uzimajui u potpunosti u obzir dalekosene tete zbog unitenja ekolokih sustava, iznosile su preko 300 milijardi dolara. Monsunske kie su, naalost, ponovo i ove godine u rujnu izazvale poplave u Pakistanu, odnijevi vie stotina ivota, a njima je bilo pogoeno preko 5 milijuna ljudi. Ljeto e dobiti drugaije znaenje nee to vie biti bezbrino nego vrijeme kad e se morati stisnuti zube i preivjeti (nije isto 50 ili 13 dana u godini iznad 35 stupnjeva C). Kako i ime se rashladiti? Kakvo e raspoloenje ljudi biti?(2) Bill Mc Kibben

(Za)to se to dogaa? Zajedniki nazivnik ili, bolje reeno, uzronik spomenutih nepogoda globalno je zatopljenje i klimatske promjene koje ga prate. Nisu, meutim, samo sve uestaliji i razorniji uragani, oluje, poplave i poari jedini pratioci klimatskih promjena. Spomenut u jo neke od njih, o kojima klimatska znanost govori sa sve vie pouzdanosti: otapanje ledenjaka i planinskih gleera, stanjivanje morskog leda i otapanja permafrosta uz mogue oslobaanje staklenikog plina metana, smanjivanje i kasnije zamrzavanje jezera, dulja razdoblja sua i valova vruine, blae zime, raniji dolazak proljea i kasnije nastupanje jeseni, vea uestalost ekstremnih vremenskih pojava, ranije cvjetanje biljaka da bi im potom natetio iznenadni mraz, promjena razdoblja i podruja migracija ivotinja, irenje nekih bolesti na nova podruja, porast temperature i kiselosti oceana i mora, nestajanje koraljnih grebena, iezavanje nekih biljnih i ivotinjskih vrsta, porast razine mora, erozija i plavljenje kopna uz more, nestaica hrane i vode, ekonomske tete, klimatske migracije, izbjeglice, (ratni) sukobi, promjena ponaanja ljudi i ivotinja itd. Zanimljivo je da ni izvjestitelji ni rtve upravo opisanih nepogoda ne spominju fenomen klimatskih promjena kao objanjenje nevolja o kojima izvjetavaju, odnosno koje su ih pogodile, a pogotovo ne
2

spominju antropogenu komponentu njihove uzronosti, a to je energetski krajnje rastrona civilizacija, kojoj i sami pripadaju te bi trebali prihvatiti makar mali dio krivice i odgovornosti za situaciju u kojoj smo se svi zatekli. Na klimatske promjene se ne referiraju ni oni koji nam svakodnevno govore o vremenu, nai meteorolozi. Dakako da vremenska dogaanja u odreenom vremenu i na odreenom podruju i klima nisu isto. Klima je znatno kompleksniji fenomen, ali se manifestira u konkretnim vremenskim obrascima i dogaanjima. No ti se ljudi ponaaju kao da ta dva fenomena jedan s drugim nemaju veze, a mogli su nas, u skladu sa dosegnutim spoznajama, postupno uiti poneto o klimi, naim destruktivnim utjecajima na nju i nainima kako da izbjegnemo njene nepovoljne promjene. Meutim, ono to ih donekle opravdava je da nam se obraaju putem medija, a pravila igre za sve to se putem medija ini odreuje netko drugi. I ovaj primjer medijskog prezentiranja pokazuje da naa civilizacija jo nije spremna da se suoi s opasnou koja joj prijeti, pa ini sve da i dalje ivimo u strategijama samozavaravanja. U tom navoenju na zaborav, uz neizostavni teror reklama, zaudno je kakve su sve trivijalnosti na masmedijskom pladnju: o transferu nekog nogometaa pie se mjesecima, marketing je navukao djecu i mlade na brojne videoigre, sapunice, knjige i filmove o vampirima, zombijima i arobnjacima, minorni dogaaji proglaavaju se dogaajima desetljea pa i stoljea, novine i televizija podjednako su zagueni prilozima o dobroj hrani, politikim bizarnostima i aferama, putovanjima iz snova, modnim ekscesima, tehnolokim igrakama itd. Slinu funkciju ima i manija putovanja, premjetanje milijuna ljudi s kontinenta na kontinent, iz jedne zemlje u drugu, iz mjesta u mjesto. Voeni svojim itinererima putuju svi, pa i mala djeca i najstariji, avionima, automobilima, vlakovima, brodovima i jahtama, a sve to znai i nove milijune tona ugljikovog dioksida u atmosferi. U informacijskoj buci ni svi pametni telefoni ni tableti oboavanog S. Jobsa ne uspijevaju im dojaviti da to ba i nije dobro. I na manje zahtjeve da se ponaaju tedljivije i racionalnije, ti putnici u svim smjerovima i potroai svega i svaega, izlaze na ulice i protestiraju.

Nedorasli situaciji? Naveo sam tek neke ekstremne vremenske dogaaje, uglavnom vee poplave i poare, to su se zbili u proteklim mjesecima, a ija uestalost pokazuje da je dosegnuta razina klimatskih promjena u nekim podrujima naeg planeta ve razorna i zastraujua pa, ako ne bude uinkovite globalne akcije u njihovom obuzdavanju i ublaavanju, nepovoljni uinci klimatskih promjena postat e jo snaniji, ugroavajui mnoge tekovine i vrijednosti koje je ovjeanstvo strpljivo stvaralo. Meutim, stavljajui tako veliku opasnost iza svojevrsne zavjese nae utnje i/ili indiferentnosti inimo slino djetetu koje, naavi se pred opasnou, pokriva oi rukama vjerujui da je ona tako i nestala. Strategije i naini izbjegavanja suoavanja s neugodnom stvarnou klimatskih promjena brojni su, poevi od agresivnog negiranja, (obino ga financiraju proizvoai fosilnih goriva, automobila i aviona, glavni krivci za prekomjerno emitiranje ugljinog dioksida u atmosferu) pa sve do sofisticiranih naina kojima, manje ili vie svjesno, pribjegavaju obini smrtnici i sami uvueni u igru poveanja emisije staklenikih plinova. Kako u pogledati u oi svojim unucima i rei da sam znao to se dogaa naem svijetu, a nisam uinio nita?(3) David Attenborough

Veina znanstvenih spoznaja o klimi i klimatskim promjenama novijeg su datuma, pa ipak J. B. Fourier je ve 1824. teoretizirao o uinku staklenika, a vedski nobelovac S. Arrhenius je 1896. izraunao koliko e porasti globalna temperatura u sluaju da se koliina ugljikovog dioksida u atmosferi udvostrui. Ponovno javljanje interesa za uinak staklenika i klimatske promjene javlja se u osamdesetim godinama prolog stoljea, kad porast staklenikih plinova u atmosferi, zbog intenzivnog koritenje fosilnih goriva u industriji i prometu te zbog istovremene deforestacije, znaajno raste te biva uzrokom porasta globalne temperature. Pri OUN je 1988. osnovan Meuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u kojem sudjeluju stotine znanstvenika iz preko stotinu zemalja. Svoj prvi izvjetaj o stanju klime u svijetu IPCC je sainio ve 1990. godine. Potom je na Skupu o Zemlji 1992. u Rio de Janeiru usvojen je dokument Agenda 21 - Program za promjenu, u kojem se jedan dio odnosio na oneienje atmosfere i emisije Co2. U etvrtom izvjetaju IPCC (2007. godine), opsenom dokumentu, veina prognoza o klimatskim promjenama i udjelu ljudske aktivnosti u njima iskazana je s 90% vjerojatnou, pa ipak je ta relativno mala mjera neizvjesnosti bila osnovno uporite brojnih osporavanja utjecaja ljudske djelatnosti na globalno zatopljenje od tzv. klimatskih skeptika. U svezi s tim i drugim informacijama o klimatskim promjenama otpoeo je jedan od ratova u znanosti, dakako pokrenut sasvim drugim motivima, a ne traganjem za istinom. Prelio se u znanost iz sfere politike i utjecaja onih korporacija kojima nikako ne odgovara smanjenje emisije staklenikih plinova. Primjerice, za pristalice i lanove, pa i prvake, Republikanske stranke u SAD uobiajeno je da u paketu s neprihvaanjem abortusa, homoseksualnih brakova i kontrole posjedovanja oruja ide i neprihvaanje spoznaja o klimatskim promjenama. U spomenutom ratu su sudjelovali i sudjeluju brojni znanstvenici, uzajamno se optuujui da su korumpirani. Ratovanju nisu odoljeli ni neki knjievnici, primjerice M. Crichton sa svojim romanom Stanje straha, pridruio se tzv. klimatskim skepticima, mada je nastojao ostaviti dojam objektivnosti i neutralnosti. Roman je objavio 2004., prije no to je promijenjena klima uraganom Katrina pokazala svoju mo razaranja. Kako bi stvorio privid vlastite objektivnosti Crichton je romanu pridodao pozamaan popis znanstvene literature i dvije rasprave, kao da se radi o znanstvenom djelu.* Jedna od glavnih potekoa koja ometa sporazumijevanje na globalnoj razini u traenju odgovora na prijetnju klimatskih promjena je manjkavost suvremene demokracije. Nakon niza neuspjenih konferencija posveenih klimatskim promjenama nada se posebno polagala u konferenciju koja se odrala krajem 2009. u Copenhagenu. ak je i slogan kojim se oglaavala ta konferencija bio vrlo domiljat - Hopenhagen. Opet se dogodio neuspjeh s dodatnom tetom, jer su brojne delegacije doletjele avionima i u atmosferu poslale nove koliine ugljikovog dioksida. Analize takvih skupova pokazuju da velike korporacije stalno i uporno rade iza scene prije i tijekom klimatskih pregovora. Financirajui izborne kampanje politiara, snano utjeu na njih pa se kae da odluke ne donosi demokracija, ve karbokracija (kompanije manje ili vie povezane s koritenjem fosilnih goriva.) K tomu, veina politiara misli na krai rok, najee na sljedee izbore, a dugoroni ciljevi ouvanja klime su im daleki, iza horizonta njihovog stvarnog zanimanja. Birai navikli na ekscesivnu potronju, putovanja i zabavu, daju se manipulirati i pristaju na ono to im se nudi u sitnoj trgovini. _________________ * Ukljuio se M. Crichton u jo jedan davno izgubljeni rat u znanosti, onaj o tetnim posljedicama puenja. U amerikim je kolama govorio mladima kako pasivno puenje nema tetnih posljedica po ljudsko zdravlje (potraiti na Youtube). Ironija je da je nedugo nakon ovog angamana kao pua umro od raka grla.
4

Opisana vrsta politiara oekivano pokazuje nerazumijevanje odreene mjere neizvjesnosti u prognozama klime. Neizvjesnost u klimatskim prognozama oni tumae kao neistinitost. U takvim okolnostima intelektualne korupcije i kvazidemokracije bitne odluke o ouvanju klime teko mogu proi. Prognoze IPCC-ja utvrene su sa 90 postotnom sigurnou, a ja ne bih sjeo u zrakoplov ak kada bih znao da je vjerojatnost da e se sruiti dva posto(4). R. K. Pachauri Prognoze klimatskih znanstvenika zasnivaju se na visokom postotku vjerojatnosti, a ne vjeruje im se, zapravo ne eli im se vjerovati. Meutim, kad su pitanju tako kompleksni fenomeni kao to su klima i klimatske promjene, gdje je u pitanju interakcija velikog broja varijabli, ni jedna prognoza ne moe biti 100% izvjesna. Neizvjesnost je neizbjena, ali je opasnost izvjesna rezimirao je taj problem Barrie Pittock u naslovu jednog od poglavlja svoje knjige o klimatskim promjenama(5) Uzgred, nisu samo u drutvenim znanostima, npr. u psihologiji, mjerenja optereena standardnom pogrekom mjerenja, vrijedi to i za mjerenja u fizici, a uz prognoze se, ovisno o kompleksnosti pojave, u pravilu vezuje odreeni stupanj neizvjesnosti. Po svemu sudei, oni kojima je preputeno donoenje vrlo znaajnih odluka dvostruko su upitni: ili su znanstveno i klimatski nepismeni ili su, kao to smo vidjeli, korumpirani. Imajui u vidu spomenute i druge nedostatke u donoenje odluka i brzo protjecanje dragocjenog vremena koje je ostalo za globalnu akciju ouvanja klime, James Lovelock misli da bi se u ovakvim sluajevima odluke trebale donositi kao u ratu, stavljajui demokraciju na ekanje, budui da je stanje klimatskih promjena slino stanju rata.

Nae postupanje - htjeti ili morati? U sluaju da se u bliskoj budunosti dogodi najbolji scenarij, a to je postizanje globalnog dogovora pa potom i zajednikog odgovora na opasnost klimatskih promjena, to bi doista bila dobra vijest, no ako se to i ne dogodi te nastavi ve opisani scenarij igre sebinih interesa, odgovor na opasnost klimatskih promjena ukljuuje tri vrste postupaka i ponaanja. Na prvom mjestu su postupci usmjereni na usporavanje, smanjenje i ublaavanje klimatskih promjena, odnosno ouvanje klime to blie stanju u kojem je sada. Broj takvih postupaka zapravo je neogranien, a bit im je promjena dosadanjeg energetski rastronog stila i naina ivljenja, a time i reduciranje brzine i veliine globalnih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom djelatnou. Drugi niz postupaka odnosi se na adaptaciju ljudi, zatitu naselja, organizacijske mjere, informiranje i pripremanje, a sve to da se, u sluaju ekstremnih vremenskih pojava koliko je mogue zatiti ljude, njihovo zdravlje, imovina i osjeaj sigurnosti. I konano, ako kao odgovor na opasnosti klimatskih promjena izostanu postupci prve i druge grupe, neizbjeno e se dogaati patnja i stradanja. Postupci e se u tom sluaju usmjeriti na pomo stradalima, ublaavanje simptoma i potekoa traumatizacije, njihov oporavak itd. Vjerojatnost da e se netko u tri opisane situacije ponaati konstruktivno i racionalno, ovisi u dobroj mjeri o klimatskoj pismenosti nekog pojedinca, grupe ili drutva. Stoga je u svezi s klimatskim promjenama vrlo dobro da se, kao jedan od znaajnih ciljeva, istakne i klimatski pismeno drutvo.
5

Bilo bi dragocjeno da se takav cilj prepozna i postavi na razini ire, ali i lokalne zajednice, kako bi se na postizanju klimatske pismenosti sustavno radilo. Budui da ni jednu pismenost nije lako postii, klimatsku pismenost, slino drugim pismenostima, treba shvatiti kao trajan i nedovren proces. Klimatski pismeno drutvo podrazumijeva i uspjenu komunikaciju te suradnju izmeu klimatskih znanstvenika i edukatora razliitog profila te razliitih vrsta publike. Klimatski pismena osoba razumije utjecaj klime na ovjeka i drutvo i obratno, kako ovjek i drutvo mijenjaju klimu; poznaje bitna naela o sustavu i promjenama klime na Zemlji; zna pronai znanstveno utemeljene spoznaje o klimi i promjenama klime te na osnovu tih informacija promiljeno i odgovorno donositi odluke o aktivnostima koje mogu utjecati na klimu i ivot ljudi u zajednici. Poznaje i kljune pojmove klimatske znanosti: vrijeme, klima, klimatske promjene, ublaavanje klimatskih promjena, adaptacija na klimatske promjene, ranjivost, klimatske migracije, cirkuliranje ugljika u prirodi, uinak staklenika i staklenike plinove, fosilna goriva, ugljikov otisak itd. Osim osnovnih pojmova poznaje i osnovna naela znanosti o klimi i njenim promjenama. Od brojnih naela ovdje istiem samo ona koja su usmjerena na aktivnosti ublaavanja klimatskih promjena. Tako polazei od temeljnog naela da ljudi mogu sudjelovati u aktivnostima ublaavanja klimatskih promjena, klimatski pismena osoba koristi svoje sposobnosti da klimatsku znanost aplicira i integrira u ivot zajednice, a koristei raspoloive informacije nastoji reducirati ranjivost i pojaati otpornost ljudi u zajednici. Svjesna je i injenice da klimatske promjene mogu umanjiti sigurnost, izazvati konflikte, pokrenuti ljude da, zbog nestanka hrane i problema s vodom za pie, podlegnu problematinim ponaanjima ili krenu u izbjeglitvo. Uz spremnost na nova uenja nauila je i kako posredovati znanja i motivirati druge na ouvanje klime te kako se adaptirati na rizine situacije koje prate klimatske promjene. Dakako, kao etiki dosljedna, klimatski pismena osoba ivi u skladu s naelima koja zastupa i posreduje drugima, ivi stilom dobrovoljne jednostavnosti i energetske tedljivosti. Dobrovoljnu su jednostavnost klimatske promjene samo aktualizirale, jer izvjestan dio ljudi irom svijeta ivi tako zbog ekolokih i drugih razloga ve dugo. Je li klimatska pismenost cilj za sve? Ako javnost treba vriti pritisak na politiku/politiare da se bre donesu kvalitetne zajednike odluke o ouvanju klime, odnosno ublaavanju klimatskih promjena, onda ta vrsta pismenosti jest poeljan, premda ne i lako ostvariv cilj za sve. To jeste poeljan cilj za sve, ne samo zbog zajednikih, ve i individualnih odluka i ponaanja.

Dimenzija vrijeme Jedna od bitnih nedoumica, uz koje se vezuje uobiajena neizvjesnost prognoziranja buduih dogaanja, odgovor je na pitanje koliko nam je vremena ostalo da konstruktivnim i uinkovitim akcijama smanjimo emisije staklenikih plinova pa tako i brzinu klimatskih promjena. Klimatski znanstvenici se poprilino razlikuju u vremenskom odreenju kritinog praga kad bi klimatski sustav mogao dosei onu veliinu promjena, nakon ega bismo izgubili mogunost njihove kontrole, bez obzira kakve mjere nakon toga poduzimali. O klimi u vremenu nakon izgubljene mogunosti kontrole njenih promjena pretpostavljaju se prilino negativni scenariji. Taj je imaginarni moment dobivao i razliite nazive (tipping point, critical threshold), a jedan od njih moda najbolje izraava njegov znaaj: point of no return. Drugim rijeima, toka ili moment nakon kojeg nema mogunosti
6

povratka na ranije stanje. Ovisno o mjeri optimizma ili pesimizma procjenjivanja to se retoriki moe izraziti pitanjem: kad se radi o mogunosti ouvanja klime, je li sada 5 minuta ili 5 sekunda do 12 sati? U ouvanju klime nastoji se izbjei dvostruku koliinu Co2 u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno porast globalne temperature vie od 2 stupnja C. Samo manji broj znanstvenika misli da nam je ostalo vrlo malo vremena da prijeemo kritinu toku, a ostali, ovisno o moguim naporima ljudi u ouvanju klime, dre da je do toke obrata ostalo jo 10 do 20 godina. to bre uslijede zajednike mjere ublaavanja klimatskih promjena vea je vjerojatnost da se izbjegnu vrlo nepovoljni klimatski scenariji. Dakako, zbog tete koju smo ve nainili ostaje nam da podnosimo onu razinu klimatskih promjena koja se ve dogodila ili e se dogoditi u bliskoj budunosti. Iako je prag klimatskih promjena moda fatalan, mogue je da neemo nita primijetiti to bi oznailo taj presudni korak kad ga jednom prijeemo, nita to bi nas upozorilo da nema povratka(6) James Lovelock

Je li psihologija karika koja nedostaje? Njene obveze i mogunosti Nakon prethodnog, moda i neto dueg, ali neophodnog uvoda treba razmotriti mjesto i ulogu psihologije u brojnim problemima vezanim za klimatske promjene. Budui da je velika veina ljudi nedovoljno informirana i klimatski nepismena ili spoznaje o klimatskim promjenama potiskuje pa ak ih i manje ili vie svjesno porie, u promjeni tog nepovoljnog stanja psihologiju se, ali i odgoj u irem smislu, vidi kao kariku koja nedostaje. S druge strane, sve do nedavno psiholoka se znanost naspram klimatskih promjena, osim poneto izuzetaka, drala po strani kao da se nje ta pojava ne tie. Za psihologiju u svijetu znaajno je, ma koliko nas to podsjealo na znanstveni ili kulturoloki imperijalizam, kako se u svezi s nekom pojavom ponaa Amerika psiholoka asocijacija (APA) najbrojnija psiholoka grupacija u svijetu. Vjerojatno se prijelomni trenutak u svezi klimatskih promjena u toj udruzi dogodio kada je Alan E. Kazdin u kolovozu 2008. odrao svoj predsjedniki govor: Doprinosi psihologije u promoviranju odrive sredine: irenje naeg vidokruga na veliki izazov drutva(7). U dijelu govora posveenog klimatskim promjenama i s njima vezanim izazovima istaknuo je, izmeu ostalog, sljedee: porast svjetskog stanovnitva, otapanje gleera, deforestacija, smanjenje ribolovnih podruja, dezertifikacija, oneienje vode i zraka, porast kiselosti oceana itd. U smislu te nove orijentacije, uz primijenjenu psihologiju, posebno je istaknuo znaenje ekoloke psihologije, ecopsihologije, konzervacijske psihologije i psihologije socijalne pravde. Sva su spomenuta podruja i te kako povezana s klimatskim promjenama. Dvije godine poslije radna grupa Amerike psiholoke asocijacije od osam psihologa, predvoena s Janet Swim, izradila je solidan dokument Psihologija i globalne klimatske promjene(8) u kojem se na preko 200 stranica predoava slojevita pojava klimatskih promjena te izazove koje ona stavlja pred psihologijsku znanost. Ovdje u sasvim saeto istaknuti neke naglaske iz izvjetaja te radne grupe. U uvodnom se dijelu istiu mogunosti psihologije i mobiliziranje njenih razliitih podruja u predoavanju i prouavanju fenomena, raspravlja neke temeljne spoznaje te psiholoke dimenzije klimatskih promjena. U prvom je dijelu rije o tome kako ljudi shvaaju i (ne)osjeaju opasnosti klimatskih promjena, ignoriraju budunost i udaljene dogaaje te o ulozi kulture u razumijevanju
7

klimatskih promjena i reagiranju na njih. Drugi dio izvjetaja posveen je doprinosima ljudskog ponaanja klimatskim promjenama te psiholokim i kontekstualnim pokretaima tih doprinosa. Meu tim doprinosima posebno su analizirani potronja, tipovi potroakog ponaanja, individualni i kontekstualni pokretai potronje te pokreti protiv potronje. Najopirniji je trei dio o uincima klimatskih promjena, gdje su posebno obraeni psihosocijalni i mentalno-higijenski uinci, problemi mentalnog zdravlja, stres i emocionalni ishodi povezani s nepogodama. Posebno su predoene pouke i istraivanja nakon uragana Katrina. Potom se raspravlja o patolokoj i normalnoj zabrinutosti, emocijama, neizvjesnosti, beznau, otupjelosti i sl. Diskutira se socijalne uinke klimatskih promjena na zajednicu, odnos vruine i nasilja, nasilje meu razliitim grupama, raseljavanje i premjetanje stanovnitva, problem socijalnih i ekonomskih razlika i s tim u svezi implikacije na socijalnu pravednost tijekom nepogoda izazvanih klimatskim promjenama. U ovom se dijelu govori i o moderatorima uinaka klimatskih promjena kao to su ranjivost, otpornost, socijalne norme i sl. U etvrtom dijelu dokumenta rije je o tome kako se ljudi adaptiraju i sueljavaju s opasnou i nastupajuim uincima klimatskih promjena. Posebno se predoavaju stresori i njihov odnos s reakcijom sueljavanja, tipovi reakcija sueljavanja te moderatori procesa sueljavanja. Psiholoke barijere koje ograniavaju akcije ublaavanja klimatskih promjena sadraj su petog dijela. U opem slijedu tih barijera spominju se neznanje, neizvjesnost, nepovjerenje, poricanje, konflikt ciljeva i aspiracija, vjerovanje u rjeenja izvan ljudske kontrole itd. U estom se dijelu pokuava odgovoriti na pitanje kako psiholozi mogu pomoi u ograniavanju klimatskih promjena. Tako psiholozi mogu predlagati bolje modele ponaanja utemeljene na empirijskoj analizi, bolje razumijevanje pojedinaca i obitelji, metode evaluacije, razvijati i testirati intervencije usmjerene na ublaavanje klimatskih promjena, raditi s drugima itd. Meutim, ini mi se da su u saetku i raspravi ovog dokumenta i najvaniji njegovi naglasci. Posebno se predlau mogua istraivanja kojima psiholozi mogu doprinijeti boljem razumijevanju globalnih klimatskih promjena i reagiranju na njih. Pojedinano nabraja da psiholozi mogu pomoi u: Razjanjavanju kako ljudi formiraju svoje razumijevanje opasnosti od klimatskih promjena i kako to razumijevanje utjee na zabrinutost i reakcije pojedinca; Pojanjavanju i identificiranju povezanosti individualnih (npr. vjerovanja, umijea, potreba) i i kontekstualnih (npr. strukturalnih, socijalnih, kulturalnih) prediktora rasta populacije i ekonomske potronje te potronje direktno usmjerene na okoli; Opisivanju na ponaanju zasnovanih veza izmeu rasta populacije, potronje i klimatskih promjena; Identificiranju psihosocijalnih uinaka klimatskih promjena: emocionalnih, kognitivnih i reakcija ponaanja na anticipirane opasnosti i doivljene uinke; uinke na mentalno zdravlje te socijalne uinke u zajednici; Objanjavanju kako stres i reakcije sueljavanja moderiraju i posreduju psihosocijalne uinke klimatskih promjena i sposobnosti pojedinaca i grupa da reagiraju adaptacijom;

 Identificiranju strukturalnih, kulturalnih, institucionalnih, kognitivnih i emocionalnih barijera koje ometaju promjene u ponaanju i predlaganju metoda kako da ih se nadie; Osiguravanju empirijski zasnovanih modela ponaanja koji pokreu klimatske promjene i pomaganju oblikovanja uinkovitih i kulturalno relevantnih programa promjene ponaanja; Razumijevanju javnog i organizacijskog ponaanja koje pridonosi uinkovitom drutvenom odgovoru na klimatske promjene; Pomaganju oblikovanja uinkovitih tehnologija i informatikih sustava odgovaranja na klimatske promjene aplikacijom znanja o kogniciji, komunikaciji te inenjerstvu ljudskog faktora. Osim ovih prilino iscrpno navedenih prijedloga za istraivanje i rad na problematici klimatskih promjena, u zakljunom dijelu dokumenta navedeno je i nekoliko korisnih smjernica o tome kako da se maksimaliziraju doprinosi psihologije klimatskoj znanosti, rjenik osnovnih pojmova te relativno opsean popis literature. Zanimljivo je da u njemu nema nekih prilino poznatih radova i istraivanja, primjerice radova Kari M. Norgaard, Amerikanke norvekog porijekla, koja je dala vrlo znaajan prilog istraivanju poricanja klimatskih promjena u viekulturalnom kontekstu. Zavrit u prikaz ovog korisnog uratka amerikih kolega njihovim etikim promiljanjem o psihologiji i klimatskim promjenama. Premda se inoviranje etikog kodeksa Amerike psiholoke asocijacije dogodilo pred otprilike deset godina, u njemu se nigdje eksplicitno ne spominje ni priroda ni utjecaj ekolokih i varijabli biolokih sustava na ljudsko zdravlje. Budui da klimatske promjene imaju nesumnjive psihosocijalne uinke te da je ljudsko ponaanje jedan od uzroka klimatskih promjena, namee se imperativ etikog normiranja novog podruja primijenjene psihologije. Dok se to ne dogodi autori su u postojeim etikim naelima nali uporita i obveze za ukljuenje psihologa u problematiku klimatskih promjena. Posebno istiu sljedee: Budui da su klimatske promjene i neposredna i kasnija prijetnja zdravlju drutva i pojedinca, ukljuivi dakako i mentalno zdravlje, preporuuje da se u psihologijskim ispitivanjima i intervencijama ima na umu osnovna etika vrijednost, naime briga za dobrobit drugog, uz istovremeno nastojanje da mu se ne uini teta; Pri razmatranju socijalnih i psiholokih implikacija klimatskih promjena naelo tonosti i odgovornosti naglaava profesionalne i znanstvene odgovornosti psihologa prema drutvu i posebnim zajednicama u kojima rade; Svojstveno je uincima klimatskih promjena da u nejednakoj mjeri pogaaju pojedince ili grupe, a to moe izazivati konflikte. Psihologija stoga u pristupu i doprinosima uvaava naelo potenja i pravednosti. Ovo naelo naglaava da e psiholozi razumno prosuivati i granice svojih kompetencija, to je bitno pri radu u novim i sloenim problemima klimatskih promjena. Naelo uvaavanja prava i dostojanstva ljudi vrijedi posebno u zatiti onih osoba i zajednica koje su ranjivije, a to treba uvaavati i kad se radi o uincima klimatskih promjena. Ovo

naelo valja uvaavati i kad se radi o kulturalnim i individualnim razlikama s obzirom na odnos ovjek-priroda i ponaanje ovjeka prema prirodnoj sredini. I neka druga psiholoka drutva u svijetu nastojala su uspostaviti vezu s klimatskim promjenama kao novim fenomenom koji se odnedavno nametnuo svojom dramatinou, kompleksnou i aktualnou. To se dogodilo i u Australiji, kao klimatski vrlo osjetljivom podruju. Slijedei jednu krau verziju iz 2007. godine, koja se odnosila na ekoloke probleme openito pa tako i klimatske promjene, radna grupa njihovog psiholokog drutva (na elu s tri psihologice: Susie Burke, Margot Prior i Karen Spehr) 2010. izrauje stajalita i orijentacije svome lanstvu pod nazivom Psihologija i klimatske promjene (9). Dokument je saet (desetak stranica), vrlo operativan i koristan. Osim uvoda i definiranja osnovnih pojmova, u njemu se govori o klimatskoj znanosti kao osnovi predoenih stajalita, klimatskim promjenama kao ozbiljnoj globalnoj prijetnji, posebnom znaaju doprinosa psihologije u borbi s klimatskim promjenama, nainu kako ljudi procjenjuju i razumiju opasnost od klimatskih promjena, prilog psihologije promjeni ponaanja ljudi, adaptacija i sueljavanje s uincima i prijetnjom klimatskih promjena te preporuke i posebna stajalita za lanove australskog drutva. Zbog vrlo konkretne usmjerenosti na odgovornost za ekoloku tetu, koju i lanovi drutva ine, navodim kao ilustraciju dva od tih stajalita: Socijalni je i moralni imperativ psihologije igranje aktivne i vodee uloge u ublaavanju klimatskih promjena i adaptiranju na njih, a tome moe pridonijeti svojim ekspertnim prilozima u bitnim lokalnim i dravnim, nacionalnim i internacionalnim raspravama. Australsko psiholoko drutvo prihvaa odgovornost za svoj ekoloki otisak*, ukljuivi tu i emisije staklenikih plinova, koritenje resursa i produkciju otpada, poduzima akcije u skladu s procjenom emisija, uzima za cilj redukciju emisija staklenikih plinova, usvaja mjere odrivosti te javnim i transparentnim izvjetavanjem o aktivnostima, napreduje u svojim naporima. Dodamo li ovome da se na mrenim stranicama Australskog psiholokog drutva nalaze mnoge korisne obavijesti i upute o postupanju u sluajevima poplava, tajfuna, umskih poara, tednji vode i energije, traenju strune pomoi i sl., onda je jasno da su se neka psiholoka drutva u svijetu usmjerila na to da se to bolje snau i prilagode zahtjevima i izazovima koje klimatske promjene postavljaju. Ako ne sredimo klimatske promjene, neemo srediti nita. Moemo zaboraviti sve druge planove, zaboraviti sve druge ideje s kojima bi svijet uinili boljim mjestom, uinili nae ivote i ivote nae djece boljim ivotima. Moemo zaboraviti sve(10) George Monbiot ____________________
*Ekoloki otisak (enviromental footprint) manje se koristi od pojma ugljikov otisak (carbon footprint) ili istoznanice Co2 otisak (Co2 footprint). iri je jer ukljuuje niz ekolokih pokazatelja, a ne samo emisije ugljikovog dioksida. Co2 otisak znai prosjenu godinju emisiju Co2 izraenu u tonama po stanovniku. Energetski su najrastroniji stanovnici Ujedinjenih arapskih emirata (prije svega ekscesni grad Dubai) s 37t. iteljima brojne Sjedinjene Amerike Drave s 20t po stanovniku bile su donedavno na prvom mjestu po ukupno emitiranom Co2. Sada je to mjesto preuzela Kina u snanom ekonomskom razvoju. Co2 otisak stanovnika Hrvatske je oko 3t.

10

Rezultati istraivanja jedna ilustracija Razmotrimo sada ukratko istraivanja koja manje ili vie neposredno upuuju na povezanost klimatskih promjena i mentalnog zdravlja. Asocijacija Psiholozi za socijalnu odgovornost rezimirala je niz istraivanja na tu temu, uz navoenje originalnih radova u kojima su istraivanja objavljena(11) Posljedice na mentalno zdravlje grupirane su prema pojedinim uincima klimatskih promjena. Radi se o potekoama koje mogu pogaati milijune ljudi. S vruinom su povezani: ei napadi, silovanja, provale, krae, pljake, ubojstva (u zatvorenim prostorima), porast upotrebe alkohola i droga, manji radni uinak, ee traenje psihijatrijska pomoi; Sa suom i oskudicom vode povezani su: stres, alost, bespomonost, anksioznost, strah meu farmerima, problemi u obitelji, rizik od suicida; S nedostatkom hrane povezani su: kanjenje u razvoju djece (i nii IQ), smetnje u razvoju i ponaanju, porast psiholokih tekoa i problema, vie nasilja nad enama, pogoranje stanja tamo gdje i tako postoji tzv. socijalno-ekonomski deficit itd.; Oneieni zrak: s globalnim zatopljenjem ide i zagaenje zraka pri emu se ljudi ne osjeaju dobro, raste broj sluajeva astme, javlja se dvostruko vie simptoma straha, depresije i ope psihike nelagode, prizemni ozon kao zagaiva povezan je s veim stopama nasilja u obitelji, ljudi koji percipiraju zrak kao neist vie su depresivni, zrak oneien prometom povezan je s veom uestalou i pogoranjem stanja shizofrenije itd.; Kataklizmiki dogaaji, uestaliji s klimatskim promjenama, izazivaju vie sukoba meu ljudima, (jer se tisue i milijuni njih evakuiraju ili bore za preostale resurse), osim kratkoronih reakcija (strah, bijes, alost, depresija i sl.) posttraumatski stres je redoviti pratilac takvih dogaaja, to su posebno pokazala istraivanja nakon uragana Katrina. Nakon tog uragana bilo je dvaput vie mentalnih bolesti, a godinu dana kasnije djeca, koja su ga doivjela, bila su etiri puta ee depresivna i anksiozna, a dva puta sklonija poremeajima u ponaanju. Sline ekstremne nepogode pogoravaju obiteljsku disfunkciju, potekoe na poslu, maltretiranje djece, gubitak identiteta i sl. U podrujima gdje se ee dogaaju promjenom klime uzrokovani poari, sue, poplave i sl. nesumnjivo je pogoeno psiholoko blagostanje ljudi. S klimatskim promjenama ide i odreena nepredvidljivost i iznenadnost nepogoda to oteava suoavanje s pojavom kad se dogodi. Napokon, sve navedeno vie pogaa pojedince i zajednice koje su u nekom pogledu i prije nepogode bile hendikepirane. Klimatskim promjenama svojstvene su ee infektivne bolesti, koje se pomjeraju i u neka nova podruja (npr. malarija). Djeca znaju iskazivati odloenu anksioznost kao odgovor na pojavu zaraznih bolesti, a neke infektivne bolesti mogu uzrokovati psiholoke tekoe koje ometaju djeje miljenje, pamenje, uinkovitost, panju i jezine vjetine. I povrnije promiljanje o ovdje rezimiranim rezultatima istraivanja vodi nas zakljuku da e koncepcije i neposredni rad na zatiti mentalnog zdravlja, posebice ako se klimatske promjene ne uspiju usporiti, morati uvaavati znatno nepovoljniju i kompleksniju situaciju.

11

Klimatske promjene i psihologija u nas Sada u 21. stoljeu brze klimatske promjene su ivotna injenica.(12) Craig Anderson

Jednostavna tvrdnja Craiga Andersona, uvaenog psihologa i istraivaa nasilja, kao da uope ne dvoji oko njene istinitosti. K tome, on tim promjenama pripisuje i obiljeje brzine. A kako o njima misle i promiljaju psiholozi u Hrvatskoj? Po tragovima koje su ostavili u istraivanju, pisanju ili posredovanju spoznaja o klimatskim promjenama, izgleda da ih ta pojava zapravo ne zanima. Moda nisam dobro informiran, bilo bi mi drago da me netko ugodno iznenadi i dokae da stvari stoje mnogo bolje, ali jedva da se ita moe nai zabiljeeno na Internetu. Zadnje dvije konferencije HPD-a biljee svaka po jedan rad koji se pribliavaju tematici klimatskih promjena, ali ih u saecima ne spominju(13). Napokon nalazim jedan diplomski rad na Hrvatskim studijima, upisan nedavno u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju, koji eksplicitno u naslovu spominje klimatske promjene(14). K tome, na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu nalazimo izborni predmet Tehnologija i odrivi razvoj, gdje se meu 15 tema nalazi i tema Uzroci i posljedice klimatskih promjena. Naalost, vrlo malo i nedovoljno. Ve u srodnoj struci sociologiji imamo neke pozitivne prie, da spomenem samo vrlo korisnu knjiicu Kap preko ruba ae, koju su priredili autori V. Lay, K. Kufrin i J. Puak(15) i zanimljiv i informativan lanak mlade sociologice Jelene Puak: Klimatske promjene i drutvene uloge znanosti i politike(16). I jedno poglavlje u knjizi D. imlee Ekoloki otisak - Kako je razvoj zgazio odrivost posveeno je klimatskim promjenama(17). Njima su se bavili u svojim radovima i istraivanjima i lijenici, epidemiolozi, geofiziari, strunjaci koji rade u vodoprivredi, umarstvu itd. Jedan je teolog pisao o odnosu Crkve prema klimatskim promjenama, izvjetavajui da su neke biskupske konferencije u svijetu donijele dokumente u svezi s time, a izrazio je i stav da bi i Papa Benedict XVI klimatskim promjenama trebao posvetiti jednu od svojih enciklika(18). Napokon, ako uskoro ne doe do konstruktivnog globalnog odgovora na problem klimatskih promjena i one nastave svoj brzi hod, nita vie nee biti kao to je bilo ni kao to je sada: ni svakodnevni ivot, ni meuljudski odnosi, ni obiteljski ivot, ni tjelesno i duevno zdravlje pa ni psihologija kao pomaua profesija. Budui da je odnos nae psihologije prema klimatskim promjenama takav kakav jeste, vrijedilo bi za poetak razmotriti i ove mogunosti: Hrvatsko bi psiholoko drutvo, slino nekim psiholokim drutvima u svijetu, trebalo odrediti i napisati svoja stajalita prema klimatskim promjenama te s njima upoznati svoje lanstvo; Jedna od konferencija HPD-a mogla bi za svoju glavnu temu imati psihologiju klimatskih promjena. I naredna konferencija u Dubrovniku mogla bi u najavljenoj temi ostvariti moda i iznenaujue uvide ukoliko je povee s klimatskim promjenama. Zapoeti istraivanja razliitih problema povezanih s klimatskim promjenama te uznastojati da se programi edukacije (odsjeci za psihologiju, regionalna drutva psihologa) inoviraju usvajanjem klimatske pismenosti i psihologije klimatskih promjena; Nakladnici psihologijske literature mogli bi u svoje planove unijeti i izdavanje knjiga iz domene psihologije klimatskih promjena; Mrene bi stranice HPD-a mogle imati razliite informacije, broure, naputke i sline publikacije koje bi sluile kako motiviranju itatelja na ublaavanje klimatskih promjena tako i adaptiranju na njih i druge nepogode.

12

Podsjea li moderna klimatska znanost sa svojim prognozama moguih klimatskih scenarija na mitsku Kasandru?* Zdrav skepticizam uobiajen je u znanosti, ali onaj u slubi profita uinio je da se izgubilo mnogo dragocjenog vremena potrebnog za ublaavanje klimatskih promjena. Tzv. klimatski skeptici, postupno gubei bitku, razvili su brojne metode otpora onom to poruuje moderna Kasandra klimatske znanosti. U tome su im sustavno pomagali masmediji, dajui im u pravilu vie medijskog prostora i prilika uz istovremenu sklonost publike da njihovim umirujuim porukama vie vjeruje. Neki od njih odustaju, shvaajui da je vrijeme bitna varijabla te da je racionalni izlaz u informiranju, klimatskoj pismenosti, donoenju odluka na globalnoj, regionalnoj i individualnoj razini i njima primjerenom ponaanju. Ostavimo za drugu priliku da raspravimo jo neke bitne spoznaje o ovom izuzetno znaajnom fenomenu (prikaz nekih istraivanja o nainima informiranja o klimatskim promjenama, o razliitim vrstama publike, strategijama i psihologiji poricanja, klimatskim izbjeglicama, mogunostima tehnologije i geoinenjeringa, pedagogiji klimatskih promjena, reagiranju glavnih religija na klimatske promjene, klimatskim promjenama u umjetnosti, suradnji znanosti, politike, religije i umjetnosti u ouvanju klime, strategijama greenwasha ili bojanja korporacija u zeleno, potrebi redefiniranja pojma odrivog razvoja, ekonomskoj cijeni klimatskih promjena itd.) odnosno da ispriamo neke pozitivne prie o sueljavanju s klimatskim promjenama (J. Genovese i njen Global Warming Mindmaper Guide, J. Rifkin i Empatika civilizacija, Keep cool online raunalna igra o klimatskim promjenama, knjiga 100 stories for Queensland, S. Focardi, A. Rosi i hladna nuklearna fuzija, V. Lay, K. Kufrin, J. Puak i knjiga Kap preko ruba ae, F. Armstrong i film The age of stupid, K. M. Norgaard i knjiga Living in denail) pa zakljuimo ovaj lanak podsjeanjem na skoranji globalni skup o klimatskim promjenama. Krajem ovog mjeseca, 28. studenog, u Durbanu poinje Konferencija Ujedinjenih naroda posveena klimatskim promjenama**. Hoe li se na kontinentu ugroenom suama, vruinama i glau donijeti znaajne odluke za ouvanje to povoljnije klime na planetu? Iekujui ishod tog skupa zanimljivo je prisjetiti se jednog ranijeg globalnog skupa i citirati kraj govora koji je 12-godinja djevojica Severn Suzuki iz Kanade izgovorila na plenarnom zasjedanju Skupa o Zemlji 1992. u Rio de Janeiru. Nazvali su je djevojicom zbog koje su UN utihnuli na 5 minuta. Sluali su je, ali kao da nisu uli njene poruke. Nemojte zaboraviti zato ste zapravo nazoni na ovoj konferenciji, za koga to inite jer mi smo vaa djeca. Vi odluujete kakav e biti svijet u koji mi odrastamo. Roditelji bi trebali biti u stanju umiriti svoju djecu govorei im: Sve e biti u redu, inimo najbolje to moemo i To nije kraj svijeta! No, ja mislim da vi to nama vie ne moete rei. A jesmo li mi uope na vaoj listi prioriteta? Moj otac uvijek kae: Ti si ono to ini, a ne ono to kae. I tako, ono to vi inite tjera me da plaem nou. Vi odrasli kaete da nas volite. Ja vas izazivam, molim uinite da vaa djela odraavaju vae rijei. Hvala da ste me sluali.(19)
_______________________ *Kasandra, sestra Parisa i Hektora, bila je darovita proroica i ljepotica u drevnoj Troji. Kad nije odgovorila na Apolonovu ljubav, on je Kasandru kaznio tako da e se sva njena proricanja obistiniti, ali im nitko nee vjerovati pa ni onom o Trojanskom konju. **Kao to je iz teksta razvidno ovaj lanak sam poslao urednitvu Psihologa nekoliko dana prije poetka Konferencije o klimatskim promjenama u Durbanu. Budui da se drugi dio lanka pojavljuje nekoliko mjeseci nakon spomenutog skupa, iz urednitva Psihologasu predloili da komentiram ishod Konferencije OUN u Durbanu. O dogaanjima na toj konferenciji moglo bi se napisati poseban lanak ili vie njih, a ovdje samo kratki komentar. Slino kao prije Konferencije u Kopenhagenu, uz ishod skupa u Durbanu vezivala su se velika oekivanja. ak su nekoliko mjeseci prije skupa, tzv. Jeruzalemskom deklaracijom, tri velike monoteistike religije (kranstvo, islam i idovstvo) podrale skup zalaui se na taj nain za globalni dogovor o ouvanju klime. Naalost, ishod skupa bio je vie nego razoaravajui. Sudionici skupa sporazumjeli su se o nainu pregovaranja o novom globalnom dogovoru kojeg bi trebalo postii do 2015., a isti bi trebao stupiti na snagu tek 2020.godine. Rjeavanje urgentnog problema, gdje su bitni i mjeseci pa i dani, a ne samo godine, odgoeno je i premjeteno daleko u neizvjesnost. K tome, jedini

13

Citirana literatura: 1. Jackson, T. (2010): Keeping out giraffes, u: Long Horizons An Exploration of Art and Climate Change, www.britishcouncil.org/longhorizons ,str. 18. 2. Mc Kibben, B.(2006) Smrt prirode: ovjeanstvo, klimatske promjene i priroda, Planetopija, Zagreb, str. 130. 3. David Attenborough - from Sunday Times, www.climatechangechallenge.org/.../ Quotations 4. Jari Dauenhauer, N.(2011): Nobelovac u Zagrebu: vrijeme e izolirati i ignorirati klimatske skeptike, www.tportal.hr/.../Vrijeme-ce-izolirati-i-ignorirati-klimatske-skeptike 5. Pittock, B. A.(2009), Climate Change, Science, Impacts and Solutions, CSIRO, Collingwood, Australia, str. 59. 6. Lovelock, J.(2006): Osveta Geje: Zato planet Zemlja uzvraa udarac i moe li se ovjeanstvo jo spasiti?, Izvori, Zagreb, str. 73. 7. Kazdin, A. E.(2008): Psychologys Contributions to Promoting a Sustainable Environment: Extending our Reach to a Grand Challenge of Society, www.apa.org/monitor/jan07/kazdin.aspx 8. Swim, J. i dr.(2010): Psychology and global climate change: Addressing multi-faceted phenomenon and set of challenges, www.apa.org/science/about/publications/climatachange.aspx 9. Burke, S. i dr.(2010): Psychology and Climate Change, APS Position Statement, www.psychology.org.au
________________________________________ dogovoreni sporazum o ogranienjima emisija CO2, zbog izigravanja i nedostatnih mehanizama kontrole, razvodnjen do te mjere da se tvrdi da je i on umro u Durbanu. Svojim snanim utjecajima na politiku, a to je ve opisano u ovom lanku, opet je pobijedila tzv. karbokracija. Neformalnu demokraciju demonstrirali su brojni predstavnici civilnog drutva protestirajui i iskazujui svoje veliko nezadovoljstvo ishodima skupa. Najsnanije je to moda iskazao pjesnik, aktivisti i lice s naslovnice Timesa Nnimmo Bassey, predsjednik Friends of the Earth International, pisac knjige, objavljene nakon skupa u Durbanu, simptomatinog naslova To Cook a Continent. On je za britanski list Guardian izjavio:Odgaanje stvarne akcije do 2020. godine je zloin globalnih proporcija. Ovo znai da je svijet na putu prema porastu temperature od 4 stupnja Celzijeva, to je smrtna kazna za Afriku, male otone drave te siromane ranjive skupine diljem svijeta. Najbogatijih jedan posto odluilo je da je prihvatljivo rtvovati 99 posto(20). Nevolja je u tome da rtvovanih 99%, (zbog neznanja, ignoriranja, poricanja, inercije, navike, bijega u iracionalnu skepsu, neodgovornosti i sl.) ne ine nita ili ine vrlo malo da izmijene svoj poloaj. Ne ine to u nas ni institucije, a ni profesije (na nacionalnoj, regionalnoj ni lokalnoj razini) koje bi to po nazivu i namjeni svakako trebale initi. Nakon odlaganja globalne akcije na skupu u Durbanu, raniji cilj o zadravanju porasta globalne temperature ispod 2oC u ovom stoljeu postao je nerealan pa se sve vie govori da e taj porast biti 4oC ili ak vie. to bi to trebalo praktino znaiti, premda je i sadanja globalno poveanje temperature od tek 0,8oC imalo, kao to smo pokazali, znaajne, katkad i razorne uinke klimatskih promjena, moe se vidjeti u scenarijima koje je nakon skupa u Durbanu priredila grupa znanstvenika, navodei posebno nepovoljnu prognozu za Junu Europu, dio svijeta u kojem ivimo.(21)

14

10. Monbiot, G. (2005): A crisis of collective denial? Coinet.org.uk/content/download//monbiot.pdf 11. Climate Change and Mental Health: Evidence for Action (2002.) www.psysr.org/.../climate/PSYSR_Climate_Change_and_Mental_HealthReferences_for_Action.pdf 12. Anderson, C.A., (2010) Climate change and Violence, www.psychology.iastate.edu/faculty /.../10A 13. Meugorac, V.(2009): Psihologija i odrivi razvoj, Knjiga saetaka 17. godinje konferencije hrvatskih psihologa; imi, Z. i Franji-Na, B.(2011): Prikaz aktivnosti u okviru projekta Training for Trainers: Guided training of Psychologists in Disaster, Trauma Psychology Eastern European Countries, Knjiga saetaka 19. godinje konferencije hrvatskih psihologa. 14. uek, R., (2011) Proekoloka namjera u kontekstu klimatskih promjena: utjecaj nove ekoloke paradigme i uvjeravajuih poruka / zavrni rad - diplomski/integralni studij , Zagreb : Hrvatski studiji. 15. Lay, V., Kufrin, K., Puak, J.(2007): Kap preko ruba ae, Hrvatski centar Znanje za okoli, Zagreb. 16. Puak, J. (2008): Klimatske promjene i drutvene uloge znanosti i politike, Drutvena istraivanja, br 1-2. 17. imlea, D.(2010): Ekoloki otisak Kako je razvoj zgazio odrivost, Tim press, Zagreb 18. Vukovi, A.(2007): Klimatske promjene i Crkva, Crkva u svijetu, br.1, vol. 42. 19. The girl who silenced the UN for 5 minutes, http://www.sustastainablestyle.org/sass/heirbrains/03suzuki.html 20. Tomac, L.(2011): Zavretak klimatskih pregovora u Junoj Africi: Protokol iz Kyota je umro u Durbanu www.h-alter.org/vijesti/ekologija/pregovori.../print/true 21. Niklas Hoehne i sur.(2011): After Durban: Risk of delay in raising ambition lowers chances for 2oC, while heading for 3,5oC. www.climate.analytics.org/.../after-durban-risk-of-delay...

15

16