Professional Documents
Culture Documents
Na tehniko stanje motornog vozila utiu slijedei inioci : klimatski i putni uslovi optereenost i brzina kretanja kvalitet goriva i maziva kvalitet odravanja i remonta kvalitet konstrukcije i izrade vozila nain rukovanja
Dobar dio uticaja ne zavisi od toga da li vozilom upravlja profesionalni voza ili amater. Vozila u autotransportnim i slinim preduzeima imaju vei intenzitet eksploatacije pa radi toga i krai vijek trajanja, vie kvarova i opravki to nije sluaj kad vozilom rukuje samojedno lice. Motorna vozila su, veoma raprostranjena radna sredstva i po broju preenih kilometara i po asovima rada. Sama injenica da se danas u eksploataciji nalazi oko 500 miliona raznih tipova vozila, a od toga najvie putnikih ukazuje na to da se ovoj privrednoj grani posveuje velika panja i da je prisutna u mnogim oblastima rada. Paralelno sa proizvodnjom motornih vozila, preciznije reeno automobila, morala se razvijati i servisna sluba za njihovo odravanje .
Slika br.1Sezonski karakter eksploatacije nekih kategorija vozila Putniki automobili prelaze godinje u prosjeku 12.000 - 18.000 km, a teretna vozila i autobusi 50.000 - 80.000 km, to zavisi od vrste prevoza koji obavljaju. Vozila koja imaju bolje eksploatacione osobine imaju i vei radni uinak. Prema veliini trokova i vremenu utroenom na odravanje ocjenjujemo rentabilnost vozila. Proizvoai motornih vozila nastoje razviti takve konstrukcije koje ne zahtijevaju veliko odravanje, to odgovara korisnicima. Usavravajnjem konstrukcionih rjeenja pojedinih sklopova poveavaju njihovu pouzdanost.
1
3.OBD SUSTAV
Automobilistiki inenjeri primijenili su zrakoplovnu logiku. U vozilo se postavljaju sustavi/programi koji cijelo vrijeme rada motora nadziru sklopove bitne za optimalno izgaranje goriva i to manju koncentraciju tetnih ispunih plinova. Ovakav sustav, analogno zrakoplovnom, u automobilizmu se popularno naziva zelena kutija ili slubeno OBD sustav (On-Board Diagnostic). Greke uoene za vrijeme svakodnevnog rada motora (one se vozau eventualno dojavljuju na ploi s instrumentima vozila u vidu upozoravajue lampice) mogue je iitati odgovarajuim standardnim ureajima. Zadatak OBD sustava je prvenstveno ekoloki , za vrijeme rada motora raunalo ugraeno u vozilo prikuplja podatke s raznih senzora po motoru s ureaja za recirkulaciju ispunih plinova, s ureaja za naknadno upuhivanje sekundarnog zraka, s lambda senzora itd , pristigle informacije usporeuje s unaprijed pohranjenim uobiajenim vrijednostima s ovih senzora i na osnovi dobivene razlike zakljuuje se da li odgovarajui sklopovi jo uvijek ispravno funkcioniraju. U krajnjem sluaju raunalo samo poduzima odreene aktivnosti oko regulacije rada motora, a vozaa, paljenjem signalne lampice na ploi s instrumentima vozila, upozorava da neto nije u redu s motorom i ispunim plinovima. Paljenjem kontrolne lampice voza vozila biva natjeran na to hitniji popravak uoene neispravnosti na vozilu. Na taj nain uva se okoli jer je motor vozila radio u nepovoljnim uvjetima relativno kratko vremensko razdoblje (od trenutka paljenja upozoravajue lampice do odlaska na popravak). Na ovajnain se i vlasniku vozila tedi novac jer bi dugotrajnom vonjom s loim ispunim plinovima moglo doi do nepopravljivog oteenja skupih dijelova na vozilu (npr. katalizatora) ija bi se potroenost primijetila tek pri nekoj periodinoj kontroli ispunih plinova (EKO test).
Bonjak, I., Badanjak, D.:Odrzavanje M.vozila. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005
Slika br.3katalizator
Postoji 6 naina za ispitivanje ispunih plinova a to su sljedei naini : -Provjerava se prosjena emisija ispunih plinova iz ispunog sustava nakon pokretanja hladnog motora. Ispitivanje se provodi na ispitnim valjcima po tono utvrenoj krivulji vonje vozila. -Provjerava se emisija ugljikovog monoksida iz ispunog sustava dok motor radi na brzini vrtnje praznog hoda, nakonpostignutih stacionarnih radnih uvjeta. -Provjerava se emisija isparenih plinova iz kuita motora. Ispitivanje se povodi na mjernim valjcima tako da se vozilo pogonskom osovinom smjesti u valjke (ispitivanje se vri u tri mjerne take: pri brzini vrtnje motora u praznom hodu i dva puta pri brzini vonje vozila od 50 km/h u treem stupnju prijenosa) Mjeri se koliina isparenih uljnih para na odzranim cijevima iz kuita motora. -Provjerava se emisija ugljikovodikovih para iz vozila. Ispitivanje se obavlja u posebnim klimatiziranim komorama s valjcima. -Utvrivanje izdrljivosti sustava za proiivanje ispunih plinova nakon vonje od 80.000 km. Ispitivanje se moe obaviti na probnoj stazi ili na valjcima. -Utvrivanje koliine neizgorenih ugljikovodika i ugljikova monoksida nakon hladnog starta pri niskoj temperaturi koline (-7C). Ispitivanje se obavlja na ispitnim valjcima gdje se provodi osmerostruki osnovni gradski ciklus utvren u ispitivanju.
6.EURO STANDARDI
Euro standardi, kod nas esto poznati i kao Eko standardi, predstavljaju zakonskuregulativu EU u vezi sa izduvnim gasovima. Euro 3 je standard koji standard koji sve zemlje Evropske unije nameu proizvodjaima kako bi smanjili zagadjenje okolia. Ti standardi odredjuju koliko koliko izduvni gasova mogu da sadre stetne estice u razliitim uslovima koritenja kao i koliko predjeni kilometara motor mora da izdri a da pri tome emisije stetni estima mogu da odstupe samo u odreenom procentu. Sva vozila koja su proizvedena i prodata na tristu Evropske Unije od 01.012001 godine zadovoljavaju Euro 3 standard jer je to bilo u skladu sa propisima Evropske Unije . Sada dolazimo do vozila koja su najinteresantnija za kupce po cijeni ali i najdelikatnija po pitanju zadovoljavanja Euro 3 standarda . Kao sto je vec svima poznato znaajni proizvodjai su poceli sa proizvodnjom automobila sa Euro 3 standardima jo od 1998 godine. Meutim problem je sto su se istovremeno proizvodili identicni djelovi motora sa Euro 2 i Euro 3 standardima za razliita trita. Proizvoai su sigurno koristili odgovarajue oznake na motorima kako bi ih razlikovali ali tu nije postojao jedinstven standard u obiljeavanju . Ovi standardi reguliu koliinu ugljenmonoksida(CO), hidro-karbonata (HC), azotoksida (NOx) i estica (PM), dok e budue Euroregulative regulisati i koliinu emitovanog ugljendioksida (CO2). Poetkom 2011. godine u Bosni i Hercegovini stupila je na snagu homologacijavozila. Homologaciji e podlijegati i nova i polovna vozila iz uvoza, kao i vozila, dijelovi,ureaji i oprema koji su proizvedeni u BiH prije stavljanja na trite ili njihove prveregistracije u BiH. Mnoge rasprave su voene o tome gdje da se povue granica kada su u pitanju vozila izuvoza. Tako je nakon dugih konsultacija i prijedloga odlueno da ta granica za poetak bude euro 3 standard.
U ovoj fazi ivotnog ciklusa motornog vozila nema bitnih direktnih ekolokih uticaja, ali se upravo u ovoj fazi odluuje o tome kakav e biti ekoloki uticaj u ostalim fazama ivotnog ciklusa. Dobrim projektovanjem svakog postupka i procesa, kao i konstrukcijom svake komponente ili sistema, mogu se postii znaajna smanjenja kasnijih ekolokih uticaja, kako u fazi proizvodnje, tako i u fazi eksploatacije. U ovoj fazi se moe ii i daleko izvan postavljenih granica sistema proizvoda. Na primjer, moe se voditi rauna i o ekolokim uticajima u ekstraktivnoj metalurgiji, to znai znatno prije same proizvodnje motornog vozila, i o ekolokom uticaju pri odlaganju na otpad, odnosno znatno poslije proizvodnje i eksploatacije
9.1.Odlaganje na otpad
Kada se radi o odlaganju na otpad, mora se analizirati motorno vozilo u cjelini, kao i njegove komponente. Moe se rei da ekoloki uticaj odlaganja na otpad ne bi bio znaajan kada bi se iskoristila mogunost recikliranja skoro svih njegovih komponenata. Kako je ovo gotovo nemogue to se ovoj problematici pristupa izuzetno studiozno. Veoma se spornim pokazalo odlaganje otpadnog maziva, razliitih vrsta filtera, akumulatora i niza drugih metalnih i nemetalnih komponenti koje se u toku eksploatacionog vijeka vozila po pravilu mijenjaju.
9.2.Procjena udjela uticaja na ivotnu sredinu svake komponente u svakoj fazi ivotnog ciklusa
Smanjenje ekolokog uticaja jedne komponente, u jednoj fazi ivotnog ciklusa esto moe dovesti do poveanja uticaja druge komponente u drugoj fazi ivotnog ciklusa. Kao primjer moemo navesti da smanjenje izduvne emisije primjenom katalizatora pouzrokuje poveanje potronje deficitarnih metala (platine, paladijuma i rodijuma); primjena kvalitetnijih goriva zahtijeva vei utroak sirove nafte i energije za njihovu proizvodnju, recikliranje metala dovodi do poveanja utroka energije itd. Da bi se utvrdili ciljevi zatite ivotne sredine mora se ocijeniti udio svih ekolokih uticaja . Za ovo se obino koriste sloene statistike metode. A konkretna procjena ekolokog uticaja svih komponenti motornog vozila, predstavlja izuzetno sloen problem.
Kostid, S.: Tehnike bezbijednosti i kontrole saobradaja, FTN Novi Sad, Novi Sad, 2002
11.ZAKLJUAK
Standard ISO 14040 predstavlja metodoloku pomo za analizu i ocjenu ivotnog ciklusa motornog vozila u pogledu procjene uticaja na ivotnu sredinu. Primjena ovog standarda omoguava sagledavanje svih ekolokih uticaja i samim tim, predstavlja korak u rjeavanju problema zatite ivotne sredine. Na taj nain proizvoai motornih vozila mogu da zadovolje zahtjeve za uvoenje sistema upravljanja zatitom ivotne sredine. Veliki napori proizvoaa u pogledu smanjenja negativnih uticaja proizvoda na ivotnu sredinu podrani su odgovarajuim ekonomskim subvencijama od strane matinih drava, ime je stimulisano ulaganje u vrlo skupe tehnologije koje nisu agresivne u odnosu na ivotnu sredinu. Pored toga, ove aktivnosti su praene i odgovarajuim marketingkim kampanjama, tako da se proizvoai motornih vozila utrkuju da potencijalnim kupcima dokau koliko je njihova tehnologija i poslovna filozofija odmakla u pogledu zatite ivotne sredine. Takoe, ine se i veliki napori u edukaciji stanovnitva u pogledu odnosa prema ivotnoj sredini. Naravno, sve ovo vai za ekonomski visoko razvijene zemlje. Meutim, i ostale zemlje koje imaju automobilsku industiju moraju pokuati da prate ove trendove, ako ni zbog ega drugog, onda da se ne bi nale u situaciji da njihovi proizvodi ne mogu da se plasiraju na trite EU.
11.LITERATURA
Bonjak, I., Badanjak, D.:Prometni tokovi. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005.
Milidrag, S., Popovi, Z, Mudeka, S: Drumska motorna vozila, FTN Novi Sad, Novi Sad, 2002. Draga, R; Vujano M, Bezbednost saobraaja II deo, Saobraajni fakultet u Beogradu, Beograd, 2002
Bilten o sigurnosti cestovnog prometa (od 1990. do 2006.). Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb.
Kostid, S.: Tehnike bezbijednosti i kontrole saobradaja, FTN Novi Sad, Novi Sad, 2002 Duboka, ., Arsenid, .: Savremene tehnike za poveanje homologacije vozila
Stevan Opanarev Odravanje motornih vozila VUJANI M. , DRAGA R. , eksplotacija i odravanje http://www.edukacija.hr/tecaj/odrzavanje-motornih-vozila/1672/