Ideje su energija. Nastaju u trenu i ire se brzinom misli. Ideje prelaze s ovjeka na ovjeka sve dok ne postanu snaga.

Adris grupa oduvijek je nastojala biti promicateljem dobrih ideja, mjestom na kojem se svakome malom svjetlu doputa da raste i jaa. Naih je svjetala vie od tri tisue. To su nai zaposlenici. Njihove ideje svijetle u mraku

godinje izvjee 2008.

Misija i vizija Pismo predsjednika Uprave dioniarima Adris grupa d.d. Rezultati poslovanja Adris grupe d.d. u 2008. godini Izvjee revizora

6 9 15 19 42

misija

Osigurati razvoj svih stratekih poslovnih jedinica vodei rauna o zadovoljstvu djelatnika i krajnjih potroaa na nain koji jami rast vrijednosti dionikog kapitala te koji je u skladu s interesima zajednice u okviru koje Adris grupa posluje.

vizija

Biti regionalni lider u svim aspektima poslovanja oslanjajui se na tradiciju, vlastite potencijale te na inovativan i dinamian pristup tritu.

pismo predsjednika uprave dioniarima

Potovani dioniari, pred vama je izvjee o poslovanju Adris grupe koje, sine ira et studio, dokumentira jo jednu uspjenu poslovnu godinu pojedinih naih tvrtki, stratekih poslovnih jedinica i sustava u cjelini. U 2008. godini navrilo se deset godina otkako je nae Drutvo (od 2003. godine Adris grupa) zapoelo razdoblje novoga razvojnog uzleta. To razdoblje obiljeava nekoliko vanih akvizicija, diverzifikacija poslovanja, konsolidacije i restrukturiranja tvrtki, nove investicije, novi kadar, nova trita i trini rast te druga unapreenja u poslovanju. Popis je podugaak, a o njemu sam vas izvjetavao tijekom proteklih godina. Istodobno, ukazivao sam i na brojne prepreke i prijetnje u poslovnom okruenju, izraavajui uvjerenje u snagu naega poslovnog sustava. Usporedno s velikim promjenama unutar nae tvrtke, bitno se mijenjalo i meunarodno i domae poslovno okruenje. Poznato je kako su se u svijetu unatrag godinu dana pojavili znakovi globalne financijske krize koja je, tako rei preko noi, kulminirala u rujnu 2008. godine u SAD-u, te je u kratkom vremenu postala svjetska financijska, gospodarska, pa i moralna kriza. Pritom se nipoto ne smiju zaboraviti ni njezine socijalne, pa ni politike posljedice. Hrvatsko gospodarstvo i drutvo u cjelini zacijelo su, zbog svoje globalne neznatnosti, malo ili gotovo nita pridonijeli uzrocima i nastanku spomenute krize, ali ona se u konanici prelijeva i u nae gospodarstvo, stapajui se i potiui krize domaeg podrijetla. Premda emo u iduem godinjem izvjeu vie i konkretnije raspravljati o utjecajima svjetske i domae financijske i ekonomske krize te poduzetim brojnim antirecesijskim mjerama unutar naih tvrtki, utjecaji globalne krize ve su se mogli osjetiti i na kraju turistike sezone u 2008. godini te na nekim izvoznim tritima duhanskih proizvoda. Osim svjetske recesije, jo je nekoliko vanih vanjskih dogaaja obiljeilo 2008. godinu, koji su osobito utjecali na poslovanje Adrisove duhanske divizije. Na meunarodnom planu dolo je do daljnje koncentracije multinacionalnih kompanija (JTI-jevo preuzimanje Gallahera i ITG-ijevo Altadisa).

Tako sada preostale etiri globalne duhanske kompanije kontroliraju sva vana svjetska trita, naravno, osim Kine. Udio tih kompanija na najvanijem europskom tritu, u Njemakoj primjerice, iznosi 95 posto ukupne potronje. No, valja primijetiti kako su spomenute akvizicije odobrile europske antimonopolistike agencije, iako ozbiljni kritiari dananje globalne gospodarske krize njezine uzroke vide, meu ostalim, u dosadanjim odobravanjima slinih koncentracija u mnogim industrijama. Takve, globalne oligopolne trine strukture zapravo su u suprotnosti s naelima trinog natjecanja i teorijama dobrog funkcioniranja kapitalistike ekonomije. To vie je onda licemjerno prozivati hrvatsku duhansku industriju za tobonji monopolistiki poloaj. Na nacionalnom, pak, planu doneseno je sasvim neprimjereno zakonodavstvo o zabranama puenja. Neprimjereno stoga jer ne uzima u obzir nae prilike i potrebe, kao ni mogunosti i praksu koegzistiranja puaa i nepuaa, kakva, primjerice, postoji u pojedinim europskim zemljama (Austriji, panjolskoj, pa i u samom Bruxellesu!). Neprimjereno i zato to se Zakonom o zabrani puenja, u Hrvatskoj kao turistikoj zemlji, ne potuju zahtjevi i potrebe gotovo milijun i pol domaih graana i turista, te se onemoguuje izbor i potroaima i ugostiteljima. Drugi gospodarski iznimno vaan dogaaj odnosi se na promjene u sustavnom gospodarskom zakonu Zakonu o posebnom porezu na duhanske proizvode. Promjene su zapoele u 2008. godini i ve nas obvezuju u vrijeme pisanja ovog izvjea. Ta sistemska porezna izmjena ima dva aspekta. Prvo, rije je o skokovitom rastu troarina na duhanske proizvode, u naem sluaju samo srednjih i niih cjenovnih skupina cigareta. Skokoviti rast troarina ubraja se u ee nerazumne poteze pojedinih drava. On izaziva nedopustivo raslojavanje trita i unosi cijeli sklop nelegalnih te gospodarski i moralno tetnih i neprihvatljivih ponaanja trinih aktera i potroaa. Rast troarina mora biti postupan jer su troarine porezi na potronju i stoga se nuno odraavaju na cijene proizvoda i standard potroaa. Drugo, naprasno i praktiki jednokratno i bez mogunosti prilagodbe, tim se zakonskim izmjenama ukida sustav razliitih visina troarina na razliite vrste duhanskih proizvoda, to je bila stoljetna praksa na ovim prostorima. Uinjeno je to, kau nam, pod pritiskom europskih birokrata i, jo kau, lobistikih pritisaka nekih, ve spomenutih multinacionalnih kompanija koje dominiraju na europskim tritima. Hrvatska je dosadanjim poreznim sustavom, navodno, na naem tritu diskriminirala njihove uvozne proizvode. Potovani dioniari, u ovom izvjetaju elim zabiljeiti kako dosadanji hrvatski zakon, propisi i praksa nisu porezno diskriminirali uvozne proizvode,

10

te da je takva optuba apsolutno pravno neutemeljena, to je hrvatska strana i pismeno i usmeno dokumentirala Europskoj komisiji. Hrvatska je takve tvrdnje i zahtijevane promjene zakona trebala odluno odbaciti, barem do trenutka punopravnog lanstva Hrvatske u Europskoj uniji ili barem do roka koji je Europska unija ponudila Hrvatskoj (poetak 2010. godine). Uostalom, s takvim poreznim sustavom Hrvatska je ula u Svjetsku trgovinsku organizaciju uz suglasnost svih dananjih lanica Unije. Moemo razumjeti da se Hrvatsku u pregovorima s Unijom blokira ili ucjenjuje zbog vitalnih gospodarskih ili politikih interesa pojedinih zemalja lanica. Neshvatljivo je, meutim, da se jedna suverena zemlja ucjenjuje zbog interesa jedne ili dviju multinacionalnih kompanija koje ak i nemaju sjedite u zemljama Europske unije. U prilog ovim tvrdnjama moemo navesti injenicu da su, istodobno s hrvatskim prihvaanjem zahtjeva za ukidanjem naega diskriminirajueg poreznog sustava, naa odgovarajua ministarstva registrirala uvozni brend jedne multinacionalne kompanije u taj isti diskriminirajui troarinski razred u kojem se nalaze istovrsne cigarete domae proizvodnje. Sigurni smo da je registracija uinjena zato to se taj uvoznik konano udostojio potovati svu postojeu legislativu i procedure, predviene podjednako za sve domae i uvozne proizvode. Dakle, navedeni sluaj pokazuje da se jedina diskriminacija uvoznika proizvoda u naem dosadanjem zakonu, propisima i praksi sastojala u tome da je uvoznik trebao potovati postojee hrvatske propise. Kakvog li drskog zahtjeva tako male zemlje?! U ovom izvjeu zamjetnu pozornost posveujem tom sustavnom gospodarskom zakonu jer se njegovim prihvaanjem pogoravaju trini uvjeti za cjenovno pristupanije vrste domaih cigareta, a znatno poboljavaju za tzv. globalne brendove. U vezi s tim, TDR je u vie navrata dokazao kako na pojedinim vanjskim tritima, u meunarodnoj konkurenciji, u razliitim i nepovoljnim poreznim sustavima zna kako se ulazi na trite, kako se postie konkurentnost kod potroaa i ostvaruje trini rast. Ovdje je, meutim, rije o vanom naelnom pitanju i jo nezabiljeenom sluaju naprasnog uvoenja novog poreznog sustava, ime se, uz ve spomenuti rast troarina, destabilizira trite i dezorijentiraju potroai u njihovom vrednovanju trine ponude. Novim se Zakonom, uz to, bezrazlono potie uvoz nestandardiziranih vrsta proizvoda, potie se uvoz globalnih brendova, uvodi se poveani porezni teret i pojaava porezna nepravednost prema potroaima niih platnih mogunosti. To je takoer tetno i za dravni proraun, za cjelokupno duhansko gospodarstvo, kao i s njim povezani dio domaega gospodarstva. Osim toga, uvedenom visinom troarina ve smo dosegnuli razinu koje zemlje iz zadnjeg kruga proirenja eu jo nisu dosegnule. A nisu dosegnule zato to

11

su izborile prijelazna razdoblja, titei tako svoje potroae i kompanije koje posluju u tim zemljama. Smatrali smo da je Adris grupa, kao i druge sline domae kompanije, s obzirom na narav njezinih poslovnih divizija, vaan partner odgovarajuim dravnim resorima. I to iskljuivo stoga to Adris znatno pridonosi dravnom proraunu, to sve zarade iz domaeg i inozemnih trita plasira u domai razvoj, generira veliku izravnu i neizravnu zaposlenost na selu, u trgovini, graevinarstvu, kod brojnih domaih dobavljaa i, napokon, zato to je hrvatska kompanija. Ne zalaemo se za neprimjerenu zatitu domaega gospodarstva, ve se protivimo promjenama koje izravno potiu uvoz i na takav nain tete domaim gospodarskim interesima. O tome smo brojnim dopisima, poreznim modelima i scenarijima, dokumentirano i argumentirano, obavjetavali sve resore i donositelje odluka, pa nitko od njih ne moe tvrditi kako je rije o nepoznavanju gospodarskih teta i drugih posljedica. Ostaje, meutim, otvoreno pitanje: koji i iji su to interesi u ovoj zemlji vaniji od interesa domaega gospodarstva, zaposlenosti, pa i samih domaih potroaa? Tko je, i na temelju ega utvrdio da je u hrvatskom interesu preko noi izruiti jednu tradicionalnu gospodarsku granu najstroim europskim uvjetima poslovanja, umjesto da se osigura postupno i viegodinje razdoblje prilagodbe kao to su to, uostalom, imale i stare i nove lanice EU-a? Uvjeren sam da i vi kao dioniari, odnosno suvlasnici naeg Drutva te istodobno i kao graani ove zemlje postavljate slina pitanja i traite na njih odgovor, to vie to dva navedena zakona potiu gospodarsku krizu u nas, dok istodobno druge zemlje poduzimaju razne protekcionistike mjere koje potiu rast i potronju. Treba li, primjerice, podsjetiti na ponaanje Francuske, Njemake, Maarske i odluke njihovih parlamenata?! Potkraj protekle godine svjedoili smo, manje-vie, linearnom padu vrijednosti inozemnih dionikih trita, pa u skladu s tim i domaeg trita, izazvanog svjetskom financijskom krizom. Nai poslovni rezultati pokazuju da takva kretanja nisu utemeljena na tzv. fundamentima poslovanja, a niti mogu biti utemeljena na poslovnim oekivanjima za sljedeu godinu. Dogaaji na dionikom tritu samo potvruju kako je bilo ispravno nae dosadanje odreenje kada smo Adrisovu strategiju fokusirali na dugoroni i odrivi razvoj, a ne na kratkoroni rast trine dionike vrijednosti. Takav stav potvrdile su i mnogobrojne nedavne rasprave o tom pitanju u uglednome meunarodnome poslovnom tisku (Bila je glupa ideja fokusirati se na kratkoroni rast profita i dionike vrijednosti kompanije; dionika vrijednost je rezultat, a ne strateki cilj, izjavio je Jack Welch, gost-predava naega Adris Business Foruma).

12

Unato velikim investicijama u izvjetajnom razdoblju, Adris grupa vodila je, kritiarima usprkos, odgovarajuu i konzervativnu politiku nespekulativnih i nerizinih ulaganja. Zbog takve politike Adris grupa lake moe prebroditi nastupajuu financijsku krizu, kreditne restrikcije i rast cijene kredita. tovie, i u takvim vremenima tvrtka je sposobna i voljna ulagati u domai financijski sektor, energetiku i prehrambenu industriju. Meutim, takve prilike aktualna gospodarska politika ne otvara niti potie, a smatramo da bi to mogla i trebala biti jedna od vanih protukriznih mjera. Nastavili smo i s planiranim investicijskim ciklusom u turizmu, u mjeri u kojoj su to urbanistiko-pravne pretpostavke omoguile. Dovren je novi hotel s pet zvjezdica Monte Mulini; vaan za daljnji razvoj Maistre, vaan za Rovinj i hrvatski turizam. Kupili smo i stavili u funkciju Maistrinih kapaciteta otok Sv. Katarina, simbol rovinjskog turizma i rovinjske vizure koji je kasnih 90-ih godina bio prodan stranom vlasniku. Dovrene su i planirane investicije u Vrsaru (Belvedere, Petalon, Blesika). Uz to, Adris je preuzeo i znatne hrvatske kapacitete u marikulturi. U duhanskoj diviziji nastavljeno je s brojnim manjim ulaganjima. Intenzivirana su poboljanja i racionalizacije u poslovanju, pri emu su ostvarene utede vee od 60 milijuna kuna. Posebno je vano istaknuti kako je duhanska poslovna jedinica u odnosu s trgovinom i potroaima, kao i u dijelu svojih tvrtki, kao to su Hrvatski duhani i Istragrafika, podignula konkurentnost i poveala prodornost cijele strateke poslovne jedinice. Tomu zasigurno pridonosi uvoenje i osposobljavanje vlastite distributivne tvrtke Adista te kupnja 25 posto vodeega srbijanskog distributera - Veletabaka. Valja spomenuti i injenicu da su ostvareni prvi izvozi na iransko, njemako i talijansko trite. Najposlije, poslovanje Adris grupe danas je profilirano prema potrebama krajnjih potroaa duhanskih proizvoda, potroaa hotelskih i turistikih usluga te potroaa ribljih proizvoda, kao i korisnika usluga nae trgovine. Adris grupa servisira vie od 2,5 milijuna krajnjih potroaa u zemlji i u inozemstvu. Ve zbog toga ona e se i dalje razvijati kao consumer first kompanija. Svi sudionici i dioniari Drutva trebaju to imati na umu i tomu pridonositi. Ne treba dvojiti kako emo i u promijenjenim uvjetima njegovati i razvijati skladan odnos sa zaposlenicima i poslovnim partnerima, zahtijevati etiko ponaanje menadmenta te socijalno odgovorno ponaanje Drutva i pojedinih kompanija prema lokalnoj i iroj zajednici. Uz to, osiguravat emo primjerenu nagradu dioniarima. Za sve to potrebno je voditi strategiju i poslovnu politiku koja osigurava dugoronu odrivost sustava i odgovarajuu snagu zarade na svakom pojedinanom profitnom mjestu.

13

S ostvarenim poslovnim rezultatima i uz tradicionalnu privrenost tvrtki naih zaposlenika te nova znanja i inovativnu korporativnu kulturu, uvjeren sam, potovani dioniari, da e Adris grupa bez bitnih stresova prebroditi ovo krizno i neizvjesno razdoblje.

mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave

adris grupa d.d.

tdr d.o.o. Istragrafika d.d. Hrvatski duhani d.d. Adista d.o.o. tdr d.o.o. Blauj Rovita d.o.o. Tuzla Rovita d.o.o., Ljubljana Rovita d.o.o. Beograd Rovita-Ronhill d.o.o.e.l. Skopje Rovita d.o.o. Pritina Rovita d.o.o., Podgorica Rovita Bugarska d.o.o., Sofija tdr Germany GmbH Adria Resorts d.o.o. Maistra d.d. Rovinjturist d.d. Tvornica duhana Zagreb d.d. iNovine d.d. Abilia d.o.o. Cenmar d.d., Zadar Marimirna d.d., Rovinj Bisage d.o.o., Zadar Marikultura Istra d.o.o., Marana

15

uprava adris grupe d.d.

mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave Plinio Cuccurin, lan Uprave Branko Zec, lan Uprave elimir Vukina, lan Uprave

16

nadzorni odbor adris grupe d.d.

Anton Pokrajac, predsjednik no Giovanni Martini, zamjenik predsjednika no dr. Tomislav Budin Draen Juri olto Teodora Hodak Ivan Lokmer Alida Kabbaj Rino Bubii Andrea Cerin

17

rezultati poslovanja adris grupe d.d. u 2008. godini

Poslovanje Adris grupe u 2008. godini obiljeeno je, s jedne strane, poetkom utjecaja najvee do sada zabiljeene gospodarske krize u svijetu i, s druge strane, provoenjem prije definirane poslovne politike. Unato usporavanju u drugom dijelu godine domaeg i veine glavnih izvoznih trita, Adris grupa je i ove godine zabiljeila dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje robe i usluga, ebitda i operativne dobiti. Valja oekivati da e nepovoljni makroekonomski uvjeti izazvani globalnom krizom znatno utjecati na poslovanje u predstojeem razdoblju. Prelijevanje globalne krize na veinu industrija zahtijeva prilagodbu tvrtki u sustavu Grupe kako bi se ublaile mogue neeljene posljedice. Provedeni projekti, kao i oni koji su u tijeku zasigurno e pridonijeti vitalnosti tvrtki unutar sustava i Grupe u cjelini. adris grupa vodei nacionalni investitor Izgradnjom dviju tvornica u Kanfanaru Adris je 2007. godine zavrio investicijski ciklus u duhanskom dijelu Grupe, vrijedan milijardu kuna, ime je stvorio pretpostavke tehnoloke i trokovne konkurentnosti Tdr-a. Investiranje je nastavljeno i u 2008. kreiranjem turistike ponude u viem cjenovnom segmentu, to je ujedno nain da se globalna kriza i kriza industrije ne pretvore u krizu poduzea. Investiranje je nunost radi stvaranja pretpostavki za odrivi rast i razvoj, kao i odraz socijalno odgovornog poduzetnitva. Ono je iznimno vano jer daje priliku ostati subjekt na gospodarskoj sceni. To znai kreirati budunost u skladu s vlastitim vizijama i vrijednostima. Adrisovo investiranje u svoju samostalnost daje, danas sve rjeu za hrvatske prilike, mogunost vlastitim zaposlenicima raditi na najsloenijim upravljakim poslovima i stjecati poeljna znanja i iskustva nuna za preivljavanje u globaliziranom gospodarstvu. Ovakav model gospodarskog domoljublja, osim financijskog, ima i znatan socijalni uinak.

19

U protekloj 2008. Adris je za hrvatske pojmove napravio neuobiajen poslovni potez, kupivi od stranih vlasnika tvrtke za uzgoj i preradu ribe Cenmar d.d. iz Zadra i Marimirnu d.d. iz Rovinja. Takoer, od inozemnih je vlasnika Adris kupio hotelski kompleks na otoku Sv. Katarina kraj Rovinja, ime su stvorene pretpostavke za daljnju preobrazbu Rovinja u grad s pet zvjezdica. Tri i pol tisue zaposlenih, dvije tisue kooperanata u Slavoniji i Podravini, prosjeno godinje gotovo 700 milijuna kuna investicija, 6,7 milijardi ostvarenog prometa u protekloj 2008. godini veliine su koje potvruju injenicu da je Adris danas iznimno vaan za okruenje u kojem djeluje. Mnogobrojna hrvatska poduzea stjeu prijeko potrebno iskustvo i referencije na projektima koje rade za tvrtke unutar Grupe. Adrisove investicije pretpostavka su stabilne budunosti Grupe i onih tvrtki koje surauju na razvojnim projektima, to potvruje kako je upravo Adris grupa vodei nacionalni investitor. temeljna obiljeja 2008. poslovne godine Poslovanje Adris grupe u 2008. godini obiljeilo je nekoliko procesa i dogaaja koji e u iduim godinama znatno utjecati na poslovanje. Strateka poslovna jedinica duhan je u zavrnoj fazi nune i brze prilagodbe zbog novoga troarinskog sustava na cigarete u Hrvatskoj. Potkraj 2008. usvojene su, naime, izmjene Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode kojima se naglo i znatno poveavaju porezna optereenja na jeftinije domae cigarete, a smanjuju na uvozne, to e znatno promijeniti cjelokupnu duhansku industriju u Hrvatskoj. Promjena zakonske regulative uzrokovat e poveanje maloprodajnih cijena cigareta, rast nelegalne trgovine i prekogranine kupnje te pad prihoda trgovine. Novi sustav u nepovoljan poloaj stavlja hrvatske uzgajivae duhana te poveava rizik u oekivanom punjenju dravnog prorauna. Tdr je i u 2008. pokazao poslovnu snagu izlaskom na dva nova, vrlo konkurentna trita. Jedno je talijansko, a drugo iransko trite, zanimljivo ponajprije zbog potencijala rasta Tdr-ovih brendova. Osim organskog rasta, Tdr je jaanje svoje pozicije u Srbiji ostvario akvizicijom najveega srbijanskog distributera cigareta Veletabak. Daljnji korak osnaivanja pozicije u regiji tijekom 2008. godine ostvaren je pripremom preuzimanja Oprese, vodeeg lanca kioska u susjednoj BiH. Za strateku poslovnu jedinicu turizam 2008. godina posebno je vana jer je Maistra zavrila prvi hotel s pet zvjezdica na destinaciji Rovinj Vrsar, Monte

20

Mulini. Takoer, u cijelosti su zaokrueni postojei proizvodi (Tn Belvedere, Tn Petalon, Tn Blesika) kako bi se, u skladu sa strategijom pozicioniranja ponude u vii cjenovni segment uz zadravanje kapaciteta na istoj razini, stvorila ponuda znatno vie kvalitete emu e zacijelo pridonijeti i, ve spomenuta, kupnja hotelskog kompleksa na otoku Sv. Katarina kraj Rovinja. Povratkom ovog otoia u hrvatsko vlasnitvo stvorene su pretpostavke za daljnju preobrazbu Rovinja u vrhunsko turistiko odredite. Dovren je i proces spajanja drutava Duhan d.d., Zagreb i Duhan d.d., Rijeka u tvrtku iNovine radi stvaranja jednog od vodeih specijaliziranih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. U 2008. godini tvrtka Abilia d.o.o., poduzee za upravljanje i razvoj poslovanja s nekretninama, uspjeno je zavrila projekt za vanjsko trite stambeno naselje Sv. Vid u Rovinju. Adris grupa je poetkom 2008. godine od stranih vlasnika kupila tvrtke za uzgoj i preradu ribe Cenmar d.d. i Marimirnu d.d. Tvrtke godinje proizvode oko 1.300 tona orade i brancina te oko 15 milijuna komada mlai, to predstavlja polovinu ukupne proizvodnje ribe iz uzgoja u Hrvatskoj. Vie od 50 posto proizvedene ribe izvozi se u zemlje Europske unije. Takoer, sredinom godine obavljeno je preuzimanje tvrtke Marikultura Istra d.o.o., kao i tvrtke Bisage d.o.o. u Salima na otoku Ugljanu. Planovi u segmentu zdrave hrane su znatno poveanje proizvodnje, razvoj autohtone robne marke te pokretanje bio-proizvodnje uz veu brigu o okoliu. Adris grupa je u 2008. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 3,40 milijardi kuna, to je na razini prologodinjih. Poslovni prihodi iznosili su 3,18 milijardi kuna, a prihodi od prodaje robe i usluga 3,11 milijardi kuna, to predstavlja rast od 13 posto. Prihodi od prodaje robe i usluga na domaem tritu iznosili su dvije milijarde kuna, a na inozemnim tritima 1,12 milijardi kuna. U istom izvjetajnom razdoblju ostvarena je dobit prije amortizacije, kamata i poreza u iznosu od 981 milijun kuna, to je 11 posto vie od prologodinje. Dobit prije kamata i poreza iznosi 774 milijuna kuna, to predstavlja rast od 12,9 posto. Dobit prije oporezivanja iznosi 674 milijuna kuna, a neto dobit 504 milijuna kuna.

21

konsolidirani raun dobiti i gubitka (u tisuama kuna) 2006. UKUPNI POSLOVNI PRIHODI Dobit iz poslovnih aktivnosti dobit prije oporezivanja Porez na dobit Neto dobit za godinu manjinski udjeli neto dobit 2,686,286 558,508 770,848 169,087 601,761 -9,820 611,581

2007. 3,177,044 685,437 873,624 203,838 669,786 2,065 667,721

2008. 3,176,941 773,879 674,316 170,578 503,738 4,637 499,100

odrednice vane za usporedivost podataka U 2008. godini bilo je nekoliko procesa koji su jednokratno utjecali na rast trokova. Ponajprije, rije je o potpunom zavretku procesa restrukturiranja duhanskog dijela Adris grupe te optimizacije organizacije u turistikom dijelu poslovanja. Nadalje, kupnja maloprodajnog lanca kioska Duhan d.d. Zagreb i proces spajanja s drutvom Duhan d.d., Rijeka uzrokovali su rast jednokratnih trokova. Ukupni trokovi restrukturiranja, ukljuujui rezerviranja i jednokratne stavke, gotovo su upola manji od prologodinjih. strateke poslovne jedinice (spj) Poslovanje Adris grupe podijeljeno je na dvije strateke poslovne jedinice (spj): spj duhan i spj turizam. Strateke poslovne jedinice posluju samostalno, koristei se istodobno uincima zajednikog djelovanja Adris grupe kao cjeline. spj duhan i nadalje vie od pola prodaje u izvozu Unutar Spj duhan posluje trinaest drutava: tdr d.o.o., Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Adista d.o.o., tdr d.o.o. Blauj, Rovita d.o.o. Tuzla, Rovita d.o.o., Ljubljana, Rovita d.o.o. Beograd, Rovita-Ronhill d.o.o.e.l. Skopje, Rovita d.o.o. Pritina, Rovita d.o.o., Podgorica, Rovita Bugarska d.o.o., Sofija i tdr Germany GmbH. Spj duhan ini skup vertikalno povezanih poduzea iji je nositelj poslovanja drutvo matica Tdr d.o.o. Poslovanje strateke poslovne jedinice duhan obuhva-

22

a aktivnosti primarne proizvodnje i prerade duhana, proizvodnje kartonske ambalae, proizvodnje i distribucije cigareta te podrku maloprodaji. Jednostavnije reeno, duhanski dio poslovanja Grupe upravlja procesom od sjemena do dima. Vertikalna integracija cijelog lanca vrijednosti duhanskog dijela Grupe omoguava stabilnost poslovanja i brzu reakciju na potrebe suvremenog potroaa. U protekloj 2008. godini obavljen je redizajn i kompletiranje brenda Walter Wolf u regiji. To je zasigurno utjecalo i na ostvareni rast prodaje ovog brenda koji je, uz Ronhill, jedan od dva kljuna Tdr-ova brenda i pozicioniran je u srednjem cjenovnom segmentu. F160 u V/m (eng. Value for Money) i York u niem (low) cjenovnom segmentu pokazali su svoju snagu u sueljavanju sa snanom konkurencijom meunarodnih brendova, ponajprije rastom prodaje i lojalnou potroaa. Kako bi ojaao komunikaciju s potroaem, Tdr je poetkom 2008. godine u Hrvatskoj uspostavio vlastitu distribuciju. Dodatni uinci su standardizacija cijelog distributivnog procesa i ostvarivanje financijske utede. Preuzimanjem 25 posto vlasnikog udjela u Veletabaku, vodeem distributeru cigareta u Srbiji, dugorono je osigurana vea i kvalitetnija dostupnost Tdr-ovih proizvoda. U Makedoniji je preuzet proces uvoza vlastitih proizvoda. U drugom dijelu godine obavljene su pripreme za preuzimanje Oprese, vodeeg lanca specijalizirane maloprodaje u BiH. Kao posljedica ulaska Srbije u Cefta-u, poetkom 2008. godine dogodile su se pozitivne promjene na tom, za Tdr iznimno vanom tritu. Naime, izjednaen je porezni tretman naih proizvoda s proizvodima multinacionalnih kompanija s proizvodnjom u Srbiji. Prestanak porezne diskriminacije omoguit e daljnje jaanje trine pozicije u sljedeem razdoblju. Rezultat ulaganja u brendove i trite jest injenica da Tdr ima stabilne trine udjele na tritima Hrvatske i BiH. Kontinuirani trend rasta udjela tvrtka biljei i na tritima Srbije i Makedonije. Tdr je u protekloj 2008. godini izaao na talijansko i iransko trite. Kako bi pojaao prisutnost i kvalitetnije pokrio poslovanje u regiji srednje Azije, u pripremi je otvaranje ureda i osnivanje tvrtke keri u Dubaiju. Zapoela je proizvodnja privatne robne marke (private label) za Njemaku, to je dugoroni posao u funkciji optimiranja proizvodnih kapaciteta nove tvornice u Kanfanaru. Istragrafika je pak ostvarila rast prihoda od prodaje robe i usluga za 4,9 posto, zadravi poziciju vodeeg proizvoaa komercijalne kartonske ambalae u nas. Istragrafika je vana karika u duhanskom dijelu Grupe, a osigurava fleksibilnost i brzinu djelovanja Tdr-a, kao i stabilnost jednog od najvanijih trita nabave. I Hrvatski duhani su, nakon viegodinjeg procesa restrukturiranja, 2008. godinu zavrili s dobiti.

23

spj duhan rezultati poslovanja Tdr je u 2008. godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 2,34 milijarde kuna, to je za 5,9 posto vie nego u 2007. Ostvareni poslovni prihodi iznose 2,30 milijardi kuna i vei su od prologodinjih za 5,7 posto. Dobit prije amortizacije, kamata i poreza iznosila je 883 milijuna kuna te je, u usporedbi s proteklom godinom, vea za 14,5 posto. Operativna dobit vea je za 16,1 posto od prologodinje i iznosila je 775 milijuna kuna. Ukupna prodaja u 2008. godini iznosila je 13,59 milijardi cigareta, od ega je 50 posto ostvareno na izvoznim tritima. raun dobiti i gubitka spj duhan (u tisuama kuna) 2006. UKUPNI POSLOVNI PRIHODI Dobit iz poslovnih aktivnosti DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit Neto dobit za godinu MANJINSKI UDJELI NETO DOBIT 1,989,643 631,857 633,671 129,798 503,873 583 503,290

2007. 2,173,185 667,897 669,469 143,555 525,914 2,247 523,667

2008. 2,297,909 775,074 760,778 143,535 617,243 2,744 614,499

spj turizam dosljednost poslovne politike U Stratekoj poslovnoj jedinici turizam djeluju tri drutva: Adria Resorts d.o.o., Maistra d.d. i Rovinjturist d.d. Turistiki dio Grupe djeluje u dinaminoj industriji koja je tijekom posljednjih nekoliko godina doivjela velike promjene kao posljedicu interesa suvremenog potroaa za turizmom doivljaja. Tehnoloke promjene i suvremeni nain ivota utjecali su na nove naine komunikacije i prodaje te oblikovanje poslovnih modela turistikih tvrtki. Globalna kriza takoer oblikuje ponaanje potroaa, pri emu istraivanja pokazuju kako e se prosjean europski graanin vrlo teko odrei godinjeg odmora. Ljetovanje ostaje najvanije godinje putovanje, a porast e broj putovanja automobilima. Obilje i dostupnost informacija odgodit e odluku o bookingu, a najzanimljivija je injenica da najstabilniji segmenti ostaju dobro pozicionirani proizvodi visoke kategorije.

24

Razumijevanje potreba suvremenog potroaa s jedne strane i uspostava odrivog poslovnog modela s druge strane ciljevi su poslovne politike turistikog dijela Grupe. Stvara se prepoznatljivost i prisutnost u visokom (high) segmentu ponude koji ima stabilnu potranju i uvijek se pokazuje najotpornijim na krize i recesije. Ova zakonitost vrijedi u gotovo svim industrijama. Zavretak hotela Monte Mulini, prvog hotela u Istri s pet zvjezdica, daje novu dimenziju rovinjskom turizmu. S hotelom Monte Mulini Rovinj e ui na svjetsku kartu hotela ulaskom u prestinu skupinu The Leading Hotels of the World. Investicijski ciklus nastavlja se gradnjom hotela Lone, takoer u visokom segmentu ponude. Kljuno je, usprkos postojeoj globalnoj krizi, zadrati ustrajnost u dostizanju dugoronih ciljeva, a to su stvaranje kritine mase ponude u viem cjenovnom segmentu, to je i jedan od preduvjeta za promjenu imida cijele destinacije. Dinamika promjene ponude na destinaciji Rovinj Vrsar oituje se u injenici da je u 2004. godini u vrstim objektima Maistra imala samo osam posto kapaciteta s etiri zvjezdice, dok je 2008. godine zavrila s vie od 50 posto. U hotelima je danas taj iznos vei od 60 posto. Cilj je dosegnuti vie od tri etvrtine ponude na razini etiri i pet zvjezdica. Ulaganje u objekte jest ulaganje u hardware destinacije. Marketinki obrazac 4P product, price, promotion, place Maistra tumai na nain people, people, people, people! Upravo zaposlenici ine vrhunski hardware upotrebljivim i primjenjivim. Kombinacijom ulaganja u znanje i vjetine svojih zaposlenika i privlaenje najboljih iz drugih sredina nastoji se ojaati kljuni imbenik odrivoga poslovnog uspjeha ljudski potencijal. Hrvatska je i nadalje jedna od najpoeljnijih svjetskih destinacija. Stoga je Maistrin imperativ stvoriti sve uvjete da njezina ponuda bude razliita od konkurencije, a istodobno dugorono privlana i odriva. Ulaganjem u razvoj destinacije eli se oblikovati ponuda koja e zadovoljiti motive, zahtjeve i potrebe suvremenog potroaa. Turizam doivljaja putem zabave, gastronomije, sporta i wellnessa te kongresnih aktivnosti treba ojaati prisutnost tvrtke u veem broju trinih segmenata. Temelj odrivog rasta jest prepoznati potrebe suvremenog potroaa i stvoriti ponudu koja e danas i u budunosti pratiti te oblikovati potranju. Takav poslovni model gostu daje osjeaj da dobiva pravu vrijednost za uloeno, a tvrtki mogunost stvaranja i zadravanja konkurentske prednosti. Turistiki dio Adris grupe prihvaa ove izazove i predvia svoju poslovnu budunost tako to je sam izgrauje.

25

spj turizam rezultati poslovanja Turistiki dio Adris grupe ostvario je prihod od prodaje u iznosu od 473 milijuna kuna, to predstavlja rast od 14 posto. Ostvareno je 2,75 milijuna noenja gostiju, ili za 4,6 posto vie nego prethodne godine. Ostvaren je rast prosjenih cijena od 10 posto, to je izravna posljedica znatnih ulaganja u kvalitetu proizvoda i turistike ponude u cjelini. Djelomian utjecaj na rast cijena ima promjena strukture kanala prodaje, pad udjela alotmana u korist pojedinanih i poslovnih gostiju (mice Meetings, Incentive, Congress, Event i B2B Business To Business kanali). Takoer, ostvaren je rast prosjene dnevne la carte potronje po gostu za 13 posto, kao posljedica proirenja i poveanja razine kvalitete usluge. Operativna dobit iz redovnog poslovanja iznosi 37 milijuna kuna. Nakon viegodinjih nepovoljnih financijskih rezultata, uglavnom zbog visokih trokova restrukturiranja, u 2008. godini turistiki dio Grupe ostvario je pozitivan rezultat. raun dobiti i gubitka spj turizam (u tisuama kuna) 2006. UKUPNI POSLOVNI PRIHODI Dobit iz poslovnih aktivnosti DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit Neto dobit za godinu MANJINSKI UDJELI NETO DOBIT 443,791 -55,975 -70,196 -2,597 -67,599 -10,726 -56,873 2007. 556,204 -8,163 -32,580 392 -32,972 -5,244 -27,728 2008. 525,351 49,942 13,066 226 12,841 2,898 9,943

financijski pokazatelji adris grupe Novani tok iz poslovnih aktivnosti u 2008. godini iznosio je 467 milijuna kuna, a novac generiran poslovanjem iznosio je 694 milijuna kuna. Novani tok iz ulagakih aktivnosti u 2008. godini iznosio je 118 milijuna kuna. Na strani priljeva su prodaja materijalne imovine, koja nema razvojni potencijal, primici od dividende te pozitivni uinci ulaganja u depozite i dunike vrijednosne papire. Odljev je posljedica stjecanja novih drutava u 2008. te ulaganja u materijalnu imovinu. Ulaganje u materijalnu imovinu najveim je dijelom posljedica kontinuiranog ulaganja u turistiki dio Grupe radi izgradnje ponude u viem

26

cjenovnom segmentu. I u 2008. godini razvojni projekti Abilije, poduzea za razvoj i upravljanje nekretninama, dio su ukupnih ulaganja i imovine Grupe. U protekloj 2008. uspjeno je zavren prvi veliki projekt za trite, stambeno naselje Sv. Vid u Rovinju. Dio slobodnih sredstava investiran je u razliite financijske proizvode, pri emu se vodilo rauna o optimalnom omjeru prinosa i likvidnosti. Novani tok iz financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 584 milijuna kuna i odreen je isplatom dividende u visini od 112 milijuna kuna te otplatom okvirnog kredita od 457 milijuna kuna koritenog za potrebe upravljanja radnim kapitalom. Dobra likvidnost i niska zaduenost i nadalje su karakteristika poslovanja Adris grupe. Koeficijent likvidnosti definiran odnosom tekue imovine i tekuih obveza i dalje je visok i u 2008. godini iznosio je 3,4. Koeficijent zaduenosti od 0,16 ukazuje i nadalje na mogunost veeg koritenja financijske poluge, odnosno mogunost koritenja vanjskih izvora za financiranje buduih poslovnih aktivnosti. Adris grupa ima samo 42,3 milijuna kuna dugoronih kreditnih obveza, dok u strukturi kratkoronih obveza 5 posto, odnosno 54 milijuna kuna, ine kratkoroni krediti. Smanjenje kratkoronih kreditnih obveza posljedica je povrata dijela okvirnog kredita koji je posljedica optimiranja prinosa na postojee dugorone plasmane i druge financijske proizvode s jedne, te optimalnog upravljanja radnim kapitalom s druge strane. Kapital Adris grupe u 2008. godini porastao je na 5,94 milijarde kuna ili za 7,6 posto. Zarada po dionici iznosila je 30,8 kuna, uz cjelogodinje vrlo intenzivno trgovanje na hrvatskom tritu kapitala. mr. sc. Hrvoje Patajac

27

666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666

28

promet / 000 kn

2006/6,076,868 2007/6,774,129 2008/6,671,781

29

11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

30

Poslovni prihodi / 000 kn

2006/2,686,286 2007/3,177,044 2008/3,176,941

31

222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222

32

Imovina / 000 kn

2006/6,751,874 2007/6,928,365 2008/7,255,284

33

99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999

34

Kapital / 000 kn

2006/4,944,993 2007/5,520,362 2008/5,940,508

35

8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888

36

Prodaja na domaem tritu / komada cigareta

2006/7,010,334,465 2007/7,152,849,525 2008/6,848,167,355

37

77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777

38

Prodaja na inozemnom tritu / komada cigareta

2006/7,279,361,760 2007/7,399,409,420 2008/6,751,296,512

39

55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555

40

Ukupna prodaja / komada cigareta

2006/14,289,696,225 2007/14,552,258,945 2008/13,599,463,867

41

adris grupa d.d. izvjee revizora i konsolidirani financijski izvjetaji, 31. prosinca 2008.

izvjee neovisnog revizora

Dioniarima drutva ADRIS GRUPA d.d. Obavili smo reviziju priloenih konsolidiranih financijskih izvjetaja drutva adris grupa d.d. i njegovih podrunica (Grupa). Konsolidirani financijski izvjetaji sastoje se od konsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2008. godine, konsolidiranog rauna dobiti i gubitka, konsolidiranog izvjetaja o promjenama kapitala i konsolidiranog izvjetaja o novanom toku za 2008. godinu te saetka znaajnih raunovodstvenih politika i biljeki uz financijske izvjetaje. Odgovornost Uprave za financijske izvjetaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja. Odgovornost Uprave ukljuuje: utvrivanje, voenje i primjenu te odravanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvjetaja bez materijalno znaajnih greaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreke; odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika; i definiranje raunovodstvenih procjena primjerenih postojeim okolnostima. Odgovornost revizora Naa je odgovornost izraziti miljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvjetajima na osnovu nae revizije. Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima koji nalau pridravanje etikih pravila, te planiranje i provoenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvjetaji bez materijalno znaajnih greaka. Revizija ukljuuje provoenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvjetajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, ukljuujui i procjenu rizika materijalno znaajnih greaka u financijskim izvjetajima koje mogu nastati

43

kao posljedica prijevare ili pogreke. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvjetaja koje sastavlja Drutvo u svrhu provoenja revizijskih procedura u skladu s postojeim okolnostima, a ne u svrhu izraavanja miljenja o uinkovitosti internih kontrola Drutva. Revizija isto tako ukljuuje ocjenu primijenjenih raunovodstvenih politika, primjerenost raunovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvjetaja. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i ine odgovarajuu osnovu u svrhu izraavanja naeg miljenja. Miljenje Prema naem miljenju, priloeni konsolidirani financijski izvjetaji prikazuju realno i objektivno, u svim znaajnim aspektima financijski poloaj Grupe na dan 31. prosinca 2008. godine, rezultate njenog poslovanja i novane tokove za 2008. godinu sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb, 24. travnja 2009.

Tatjana Rukavina predsjednica Uprave

Ranka Buni ovlateni revizor

44

konsolidirani raun dobiti i gubitka za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. (u tisuama kuna) Biljeka 2008. 2007. Poslovni prihodi Ostali prihodi Poslovni rashodi Trokovi materijala i usluga Trokovi zaposlenih Amortizacija Umanjenje vrijednosti materijalne imovine Ostali poslovni rashodi Ostali (gubici)/dobici neto Dobit iz poslovanja Financijski rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Neto dobit za godinu Neto dobit za: Dioniare Drutva Manjinski interes Osnovna/razrijeena zarada po dionici koja se odnosi na dioniare Drutva (u kunama) 5 6 3.153.616 147.943 3.301.559 2.774.066 115.905 2.889.971 (1.381.569) (424.161) (196.792) (97.074) (173.270) (2.272.866) 280.120 897.225 (23.601) 873.624 (203.838) 669.786 667.721 2.065 669.786 41,21

7 (1.514.873) 8 (491.562) 15, 16 (207.516) 15, 16 9 10 11 12 (3.500) (172.194) (2.389.645) (212.815) 699.099 (24.783) 674.316 (170.578) 503.738 499.100 4.638 503.738 13 30,81

Ove konsolidirane financijske izvjetaje na stranicama od 45 do 129 odobrila je Uprava Drutva 24. travnja 2009. godine.

mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave

45

konsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2008. (u tisuama kuna) Biljeka 2008. imovina Dugotrajna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Ulaganja u pridruena drutva Financijska imovina raspoloiva za prodaju Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja Odgoena porezna imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja Depoziti Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Novac i novani ekvivalenti

2007.

15 16 17 19 20 21 22 20 24 25

3.314.600 178.790 152.378 7.929 40.092 32.263 3.726.052 768.300 1.194.350 1.030.640 467.711 38.301 3.499.302 29.930 3.529.232 7.255.284 164.000 16.922 (41.046) 12.448 5.278.017 510.167 5.940.508 227.253 6.167.761

2.911.513 121.967 101.414 7.929 11.085 19.807 3.173.715 464.250 674.259 1.717.171 827.609 37.614 3.720.903 33.747 3.754.650 6.928.365 164.000 16.922 (39.566) 12.448 4.566.769 799.789 5.520.362 217.841 5.738.203

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 23 Ukupno imovina kapital i obveze Kapital i rezerve Temeljni kapital Kapitalna dobit Vlastite dionice Zakonske priuve Priuve Zadrana dobit Manjinski udjeli Ukupno kapital

26

46

obveze Dugorone obveze Krediti Rezerviranja Odgoena porezna obveza Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Obveze za porez na dobit Krediti Rezerviranja Ukupno obveze Ukupno kapital i obveze

27 29 21 28 27 29

42.282 37.054 79.336 14.312 839.173 34.608 53.589 66.505 993.875 1.087.523 7.255.284

21.719 39.684 61.403 502.272 69.838 517.494 39.155 1.128.759 1.190.162 6.928.365

47

konsolidirani izvjetaj u promjenama dionike glavnice za godinu koja je zavrila na dan 31. prosinca 2008. glavnica koja se moe temeljni kapitalna (u tisuama kuna) biljeke kapital dobit Stanje 31. prosinca 2006. Otkup od manjinskih dioniara Teajne razlike Neto prihodi/ (trokovi) direktno priznati u kapitalu Dobit za 2007. godinu Ukupno priznati prihodi za 2007. Raspodjela zadrane dobiti Objavljena dividenda Stanje 31. prosinca 2007. Otkup od manjinskih dioniara Manjinski udjeli iz stjecanja podrunica Teajne razlike Neto prihodi/ (trokovi) direktno priznati u kapitalu Dobit za 2008. godinu Ukupno priznati prihodi za 2008. Raspodjela zadrane dobiti Rezerve iz stjecanja podrunica Objavljena dividenda Stanje 31. prosinca 2008. 164.000 164.000 164.000 16.922 16.922 16.922

30/iii/ 30/ii/

30/i/

48

pripisati dioniarima drutva vlastite zakonske dionice priuve priuve (38.570) (996) (39.566) (1.480) (41.046) 12.448 12.448 12.448 4.046.544 (773) (383) (1.156) (1.156) 521.381 4.566.769 (1.288) (1.288) (1.288) 673.922 36.150 2.464 5.278.017

zadrana manjinski dobit udjeli 743.649 667.721 667.721 (521.381) (90.200) 799.789 499.100 499.100 (673.922) (114.800) 510.167 218.361 (2.585) (2.585) 2.065 (520) 217.841 (10.069) 14.843 4.774 4.638 9.412 227.253

ukupno 5.163.354 (3.358) (383) (3.741) 669.786 666.045 (91.196) 5.738.203 (10.069) 14.843 (1.288) 3.486 503.738 507.224 (1.480) 36.150 (112.336) 6.167.761

49

konsolidirani izvjetaj o novanom toku za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. (u tisuama kuna) Biljeka 2008. 2007. Novani tok iz poslovnih aktivnosti: Novac generiran poslovanjem Plaeni porez Plaena kamata Novani tok iz poslovnih aktivnosti 31 693.697 (210.100) (17.058) 466.539 (64.455) (160.322) (10.069) 853.530 (18.717) (457.588) (39.457) 7.866 7.317 118.105 (112.336) (1.480) (12.975) (457.166) (583.957) 687 37.614 38.301 611.437 (193.142) (26.190) 392.105 (106.184) 56.945 (4.746) 230.066 (72.146) (383.888) 4.644 170.286 4.610 (100.413) (89.074) (996) (4.446) (250.583) (345.099) (53.407) 91.021 37.614

Novani tok koriten za ulagake aktivnosti: Kupnja udjela u pridruenom drutvu 17 Novani odliv za stjecanje podrunica 30 Novani priljev od prodaje podrunica 30 Otkup dionica od manjinskih dioniara Naplata/ulaganja u depozite i obveznice Ulaganja u vrijednosne papire i udjele Nabava materijalne i nematerijalne imovine 15,16 Promjena na danim kreditima Primici od prodaje materijalne imovine Primici od dividendi 10 Novani tok koriten za ulagake aktivnosti Novani tok koriten za financijske aktivnosti: Isplata dividendi Otkup vlastitih dionica 26/ii/ Otplata dugoronih kredita (Otplata)/primici od kratkoronih kredita Novani tok koriten za financijske aktivnosti Neto poveanje/(smanjenje) novca i novanih ekvivalenata Novac i novani ekvivalenti na poetku godine Novac i novani ekvivalenti na kraju godine

50

biljeka 1 opi podaci

Adris grupa Rovinj (Grupa) sastoji se od Matice Adris grupa d.d., Rovinj (Drutvo) i podrunica navedenih u nastavku. Matica je registrirana u Rovinju, Obala Vladimira Nazora 1, Hrvatska, za proizvodnju i preradu duhana i trgovinu duhanskim proizvodima. Grupa se preko nekoliko podrunica bavi i turizmom, te trgovinom. Na dan 31. prosinca 2008. godine dionice Drutva kotiraju na tritu javnih dionikih drutava na Zagrebakoj burzi. Adris grupa d.d. vlasnik je nekoliko drutava koja ine Adris grupu (Grupu).

51

naziv podrunice tdr d.o.o., Rovinj, Hrvatska Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska Hrvatski duhani d.d. Virovitica, Hrvatska Inovine d.d., Rijeka, Hrvatska Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska Dugraf d.o.o., Rovinj, Hrvatska Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska Rovita Ljubljana, Slovenija Rovita Tuzla, Bosna i Hercegovina tdr, Ilida, Bosna i Hercegovina Rovita Beograd, Srbija Rovita Skopje, Makedonija Rovita Ronhill Pritina, Kosovo tdr Podgorica, Crna Gora Rovita Sofija, Bugarska Rovita tdr Germany, Hamburg, Njemaka Ronhill d.o.o., Kanfanar, Hrvatska Adista d.o.o., Rovinj, Hrvatska Adria Resorts d.o.o. , Rovinj, Hrvatska Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska Rovinjturist d.d., Rovinj, Hrvatska Cenmar d.d. Zadar, Hrvatska Marimirna d.d. Rovinj, Hrvatska Bisage d.o.o. Zadar, Hrvatska Marikultura Istra d.o.o. Krnica, Hrvatska Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska Otok Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska Cenmar Koara d.o.o. Zadar, Hrvatska

vlasnitvo adris grupe d.d. rovinj % 100 97,536 88,802 100 100 100

100 100

52

tdr %

posredno uee u vlasnitvu povezanih drutava adria slobodna maistra resorts % katarina cenmar

85,971 96,323

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 83,921 85,582 89,564 62,780 100 100 100 100 100 100

100

53

biljeka 2 saetak znaajnih raunovodstvenih politika

Slijedi prikaz znaajnih raunovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja. Ove raunovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja ukljuena u ove izvjetaje, osim tamo gdje je drugaije navedeno. 2.1 osnove sastavljanja Konsolidirani financijski izvjetaji Grupe sastavljeni su sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (msfi) primjenom metode povijesnog troka, koji su promijenjeni obavljenom revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Sastavljanje financijskih izvjetaja sukladno msfi zahtijeva upotrebu odreenih kljunih raunovodstvenih procjena. Takoer se od Uprave zahtijeva da se slui prosudbama u procesu primjene raunovodstvenih politika Grupe. Podruja koja ukljuuju vii stupanj prosudbe ili sloenosti, odnosno podruja gdje su pretpostavke i procjene znaajne za financijske izvjetaje prikazana su u biljeci 4. a tumaenja na snazi od 2008. godine ifric 14, mrs 19 Ogranienja na imovinu od definiranih primanja, Minimalni zahtjevi financiranja i njihova interakcija (na snazi od 1. sijenja 2008. godine). ifric 14 nije relevantan budui da Grupa nema planova definiranih primanja. ifric 11, msfi 2 - Transakcije s dionicama drutava u Grupi i s vlastitim dionicama, daje smjernice o tome da li se transakcije isplate s temelja vlastitih dionica ili dionica drutava unutar grupe (na primjer, opcije za dionice matinog drutva) priznaju kao transakcije podmirene glavnikim instrumentima ili u novcu u zasebnim financijskim izvjetajima matinog drutva i drutava unutar Grupe. Ovo tumaenje nema utjecaja na financijske izvjetaje Grupe.

54

 Dodatak mrs-u 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje Dodatak standardima, objavljen u listopadu 2008. godine, doputa drutvu pod odreenim uvjetima reklasifikaciju nederivativne financijske imovine (osim one odreene po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka nakon poetnog priznavanja) iz kategorije po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Dodatak takoer doputa drutvu prebacivanje financijske imovine koja zadovoljava definiciju kredita i potraivanja (ukoliko nije odreena kao raspoloiva za prodaju) iz kategorije raspoloivo za prodaju u kategoriju krediti i potraivanja ukoliko drutvo ima namjeru i mogunost drati tu financijsku imovinu u predvidivoj budunosti. Grupa je dopunila raunovodstvene politike sukladno navedenom iako nije koristilo mogunost reklasifikacije. b prijevremeno usvojeni standardi i dodaci od strane grupe Grupa nije prijevremeno usvojila nijedan standard ili dodatak. c tumaenja koja su na snazi od 2008. godine, ali nisu relevantna ifric 12, Sporazumi o koncesiji usluga (na snazi od 1. sijenja 2008. godine). ifric 12 nije relevantan budui da Grupa ne prua usluge u javnom sektoru. ifric 13, Programi posebnih pogodnosti za kupce (na snazi od 1. srpnja 2008. godine). ifric 13 pojanjava da se prodaja roba i usluga uz neke posebne pogodnosti kupcima (na primjer, bodovi za vjernost ili besplatni proizvodi), sastoji od vie komponenata, a naknada koju kupac plaa rasporeuje se na te komponente koristei fer vrijednost. ifric 13 nije relevantan budui da Grupa nema programe posebnih pogodnosti za kupce. d standardi, dodaci i tumaenja postojeih standarda koji jo nisu na snazi i grupa ih nije prijevremeno usvojila Sljedei standardi i dodaci postojeim standardima obvezni su za raunovodstvena razdoblja Grupe koja poinju na dan 1. sijenja 2009. godine ili kasnije, ali ih Grupa nije ranije usvojila: mrs 1 (preraen), Prezentiranje financijskih izvjetaja (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Preraeni standard e zabraniti prezentiranje stavki prihoda i trokova (to jest, nevlasnike promjene u glavnici) u Izvjetaju o promjeni glavnice, te zahtijeva prezentiranje nevlasnikih promjena u glavnici odvojeno od vlasnikih promjena u glavnici. Sve nevlasnike promjene u glavnici trebat e se prikazati u okviru bilance uspjeha. Drutva mogu izabrati hoe li prikazati jednu bilancu uspjeha tj. izvjee o ukupno ostvarenoj dobiti ili gubitku ili dvije bilance uspjeha tj. raun dobiti i gubitka i izvjee o ukupno

55

ostvarenoj dobiti ili gubitku. Kada drutva preprave ili reklasificiraju usporedne podatke dodatno e trebati prezentirati prepravljenu bilancu na poetku usporednog razdoblja. Grupa e primijeniti mrs 1 (preraen) od 1. sijenja 2009. godine. Vjerojatno je da e Grupa prezentirati jednu bilancu uspjeha. msfi 3 (preraen), Poslovne kombinacije (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Preraeni standard nastavlja primjenjivati metodu kupnje na poslovne kombinacije, uz neke znaajne promjene. Na primjer, sva plaanja kod kupnje drutva trebaju se iskazati po fer vrijednosti na dan stjecanja s potencijalnim plaanjima klasificiranima kao dug, kasnije ponovno mjerenima kroz raun dobiti i gubitka. Manjinski udjeli se mogu mjeriti ili po fer vrijednosti ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini steenog drutva. Svi trokovi povezani sa stjecanjem trebaju se iskazati u raunu dobiti i gubitka. Grupa e primijeniti msfi 3 (Preraen) na sve poslovne kombinacije od 1. sijenja 2010. godine. msfi 8, Poslovni segmenti (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). msfi 8 zamjenjuje mrs 14 Izvjetavanje o poslovnim segmentima. Novi standard zahtijeva menadment pristup, prema kojem se informacije o segmentima prikazuju na istoj osnovi kao i za potrebe internog izvjetavanja. Nadalje, o segmentima se izvjetava na nain koji je konzistentniji s internim izvjetavanjem izvrnom donositelju odluka. Grupa e primijeniti msfi 8 na izvjetavanje o poslovnim segmentima od 1. sijenja 2009. godine msfi 5 (Dodatak), Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja (i dodatak msfi-u 1, Prva primjena) (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Dodatak pojanjava da se sva imovina i obveze podrunice klasificiraju kao namijenjene prodaji ukoliko plan djelomine prodaje rezultira gubitkom kontrole. Za tu podrunicu treba izvriti relevantno objavljivanje ako je zadovoljena definicija prestanka poslovanja. Grupa e primijeniti msfi 5 (Dodatak) na sve djelomine prodaje podrunica od 1. sijenja 2010. godine. mrs 27 (preraen), Konsolidirani i zasebni financijski izvjetaji (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Preraeni standard zahtijeva iskazivanje uinaka svih transakcija s manjinskim vlasnicima u glavnici, ukoliko nema promjene u kontroli, pa ove transakcije vie nee rezultirati goodwillom ili dobicima i gubicima. Standard takoer utvruje nain raunovodstvenog iskazivanja kod gubitka kontrole. Svaki preostali udio u drutvu ponovno e se mjeriti do fer vrijednosti, a dobit ili gubitak priznat e se u raunu dobiti i gubitka. Grupa e primijeniti mrs 27 (Preraen) na transakcije s manjinskim vlasnicima od 1. sijenja 2010. godine. mrs 27 (Dodatak), Konsolidirani i zasebni financijski izvjetaji (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se ulaganje u podrunicu koje se iskazuje prema mrs-u 39, Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje klasificira kao

56

namijenjeno prodaji prema msfi-u 5, Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, nastavlja se primjenjivati mrs 39. Grupa e primijeniti mrs 27 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine. mrs 28 (Dodatak), Ulaganja u povezana drutva (i dodaci mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi-u 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Ulaganje u povezano drutvo tretira se kao jedna stavka imovine u svrhu testiranja umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti ne alocira se na pojedine stavke imovine ukljuene u ulaganje, na primjer, goodwill. Ukidanje umanjenja vrijednosti iskazuje se kao usklaenje ulaganja do iznosa do kojeg se nadoknadivi iznos ulaganja u povezanog drutvo poveao. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe budui da Grupa nema udjela u povezanim drutvima. mrs 28 (Dodatak) Ulaganja u povezana drutva (i konsekventni dodaci mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi-u 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se ulaganje u povezano drutvo obraunava u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, treba udovoljiti samo pojedinim, a ne svim zahtjevima za objavljivanje prema mrs-u 28, uz objavljivanja koja zahtijevaju mrs 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja. Grupa e primijeniti mrs 28 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine. mrs 23 (Dodatak), Trokovi posudbe (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak standardu zahtijeva kapitalizaciju trokova posudbe koji se odnose na nabavu, izgradnju ili proizvodnju kvalificirane imovine. Grupa e primijeniti mrs 23 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine i uprava razmatra uinak ovog standarda na financijske izvjetaje. mrs 23 (Dodatak), Trokovi posudbe (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Definicija trokova posudbe promijenjena je na nain da se troak kamata izraunava koritenjem metode efektivne kamatne stope, kao to je definirano u mrs-u 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Grupa e primijeniti mrs 23 (Dodatak) na kapitalizaciju trokova posudbe kvalificirane imovine od 1. sijenja 2009. godine. mrs 36 (Dodatak), Umanjenje vrijednosti imovine (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se fer vrijednost umanjena za trokove prodaje izraunava na temelju diskontiranih novanih tokova, potrebno je izvriti objavljivanja jednaka onima za izraun vrijednosti u uporabi. Grupa e primjenjivati mrs 36 (Dodatak) i osigurati potrebno objavljivanje gdje je primjenjivo za testiranja umanjenja vrijednosti od 1. sijenja 2009. godine. mrs 38 (Dodatak) Nematerijalna imovina (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Predujam se moe priznati jedino kada je to plaanje izvreno prije dobivanja

57

prava pristupa robi ili primanja usluga. Uprava oekuje da nee imati znaajan utjecaj na financijske izvjetaje. mrs 38 (Dodatak) Nematerijalna imovina (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak brie tekst koji navodi da rijetko, ako ikada ima potpore za koritenje metode koja rezultira niim stopama amortizacije od pravocrtne metode. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da se sva nematerijalna imovina amortizira koritenjem pravocrtne metode. Postoji vie manjih dodataka msfi-u 7: Financijski instrumenti: Objavljivanja, mrs-u 8: Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke, mrs-u 10: Dogaaji nakon datuma bilance, mrs-u 18; Prihodi te mrs-u 34: Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine, koji su dio projekta godinjih poboljanja Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde objavljenog u svibnju 2008. godine. Nije vjerojatno da e ovi dodaci imati utjecaja na izvjetaje Grupe te stoga nisu detaljno analizirani. e standardi, dodaci i tumaenja postojeih standarda koji jo nisu na snazi i nisu relevantni za poslovanje grupe Sljedea tumaenja i dodaci postojeim standardima obvezni su za raunovodstvena razdoblja Grupe koja poinju na dan 1. sijenja 2009. godine ili kasnije, ali ih nisu relevantni za poslovanje Grupe: msfi 1 (Dodatak) Prva primjena Meunarodnih raunovodstvenih standarda i mrs 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji (na snazi od 1. sijenja 2009). Dodatak Standardu nije relevantan, jer je Grupa primjenjivala mrs i u ranijim razdobljima. msfi 2 (Dodatak), Plaanja temeljena na dionicama (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak standardu pojanjava raunovodstveni tretman uvjeta za stjecanje prava i otkazivanja isplata s temelja dionica. Dodatak nije relevantan budui da Grupa nema transakcije plaanja temeljene na dionicama. mrs 1 (Dodatak), Prezentiranje financijskih izvjetaja (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak pojanjava da su samo neke stavke financijske imovine i obveza koje su klasificirane kao namijenjene prodaji u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje primjeri kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza. Grupa e primijeniti mrs 1 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine. Ne oekuje se utjecaj na financijske izvjetaje Grupe. mrs 16 (Dodatak) Nekretnine, postrojenja i oprema (i konsekventni dodatak mrs-u 7 Izvjetaj o novanom toku) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Subjekti ije se uobiajene poslovne aktivnosti sastoje od iznajmljivanja i naknadne prodaje imovine, a primici od prodaje te imovine predstavljaju prihod, knjigovodstveni iznos takve imovine iskazuju kao zalihe kada imovina

58

postane namijenjena prodaji. Konsekventni dodatak mrs-u 7 navodi da se novani tokovi koji proizlaze iz kupnje, iznajmljivanja i prodaje takve imovine klasificiraju kao novani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, jer uobiajene aktivnosti nijednog od drutava unutar grupe ne ukljuuju iznajmljivanje i naknadnu prodaju imovine. mrs 19 (Dodatak) Primanja zaposlenih (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak razjanjava uinke odreenih promjena planova definiranih primanja, dopunjuje definiciju povrata od imovine plana, razjanjava razliku izmeu kratkoronih i dugoronih primanja zaposlenih i zahtijeva objavu potencijalnih obveza, ne njihovo priznavanje, u skladu s mrs-om 19. Dodatak nije relevantan za poslovanje Grupe. mrs 20 (Dodatak) Raunovodstvo za dravne potpore i objavljivanje dravne pomoi (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dobitak od dravnog zajma odobrenog uz kamatu niu od trine ini razlika izmeu knjigovodstvenog iznosa u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i primitaka obraunatih u skladu s mrs-om 20. Dodatak nije relevantan za poslovanje Grupe. Postoji vie manjih dodataka mrs-u 20, Raunovodstvo za dravne potpore i objavljivanje dravne pomoi te mrs-u 29 Financijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima, mrs-u 40 Ulaganja u nekretnine te mrs-u 41 Poljoprivreda, koji su dio projekta godinjih poboljanja Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde objavljenog u svibnju 2008. godine. Utjecaj ovih Dodataka opisan je u odlomku gore. mrs 29 (Dodatak) Financijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Smjernice su izmijenjene tako da odraavaju injenicu da se odreeni dio imovine i obveza mjeri po fer vrijednosti, a ne po povijesnom troku. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da matica i niti jedna od podrunica ne posluje u hiperinflacijskom gospodarstvu. mrs 31 (Dodatak) Udjeli u zajednikim pothvatima (i konsekventni dodaci mrs-u 32 i msfi-u 7) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se ulaganje u zajedniki pothvat obraunava u skladu s mrs-om 39, treba udovoljiti samo pojedinim, a ne svim zahtjevima za objavljivanje prema mrs-u 31, uz objavljivanja koja zahtijevaju mrs 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe budui da Grupa nema udjela u zajednikim pothvatima. Dodatak mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i mrs 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja Financijski instrumenti koji se mogu prodati i obveze koje proizlaze iz likvidacije (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak nije

59

relevantan jer Grupa nema financijskih instrumenata koji se mogu prodati niti obveza koje proizlaze iz likvidacije. mrs 39 (Dodatak) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Ovaj dodatak pojanjava da je mogue prelaenje u i iz kategorije fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka kad se derivativ pone ili prestane kvalificirati kao instrument zatite novanog toka ili zatite neto ulaganja. Definicija financijske imovine ili financijske obveze po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka koja se odnosi na imovinu koja je namijenjena prodaji, takoer se mijenja. Pojanjava se da se financijska imovina ili obveza koja je dio portfelja financijskih instrumenata kojima se zajedniki upravlja, a postoji dokaz o nedavnom stvarnom kratkoronom ostvarenju prihoda, ukljuuje u takav portfelj kod poetnog priznavanja. Dodatak nije relevantan budui da Grupa ne koristi instrumente zatite. mrs 41 (Dodatak), Poljoprivreda (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Zahtijeva upotrebu trine diskontne stope kad se izrauni fer vrijednosti temelje na diskontiranim novanim tokovima i ukida zabranu koritenja biolokih transformacija kod izrauna fer vrijednosti. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da drutva u Grupi ne koriste diskontirane novane tokove za izraun fer vrijednosti bioloke imovine. mrs 40 (Dodatak) Ulaganja u nekretnine (i konsekventni dodaci mrs-u 16) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Nekretnine koje su u izgradnji ili razvoju, a koristit e se u budunosti kao ulaganja u nekretnine, u opsegu su mrs-a 40. Kad se primjenjuje model fer vrijednosti, takve nekretnine se mjere po fer vrijednosti. Meutim, kad se fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji ne moe pouzdano mjeriti, nekretnine se mjere po troku nastalom do dana zavretka izgradnje ili dana kad fer vrijednost postane pouzdano mjerljiva, ovisno to je prije. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da Grupa nema ulaganja u nekretnine u izgradnji ili razvoju. ifric 15, Ugovori o izgradnji nekretnina (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Ovo tumaenje razjanjava treba li na pojedine transakcije primijeniti mrs 18 Prihodi ili mrs 11 Ugovori o izgradnji. Vjerojatno e rezultat biti primjena mrs-a 18 na iri raspon transakcija. ifric 15 nije znaajan za poslovanje Grupe budui da se sve transakcije s prihodom vode prema mrs-u 18, a ne mrs-u 11. ifric 16, Zatite neto ulaganja u inozemno poslovanje (na snazi od 1. listopada 2008. godine). ifric 16 razjanjava raunovodstveni tretman u pogledu zatite neto ulaganja. Ovo ukljuuje injenicu da se zatita neto ulaganja odnosi na razlike u funkcionalnoj valuti, ne izvjetajnoj valuti, a instrumenti zatite

60

mogu se drati bilo gdje u grupi. Zahtjevi mrs-a 21, Uinci promjena teaja stranih valuta, primjenjuju se na zatienu stavku. Grupa e primijeniti ifric 16 od 1. sijenja 2009. godine. Ne oekuje se da e imati materijalni uinak na financijske izvjetaje Grupe. ifric 17, Raspodjela nenovane imovine vlasnicima (na snazi za godinja razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Tumaenje razjanjava kada i kako se treba priznati raspodjela nenovane imovine vlasnicima u obliku dividendi. Grupa treba mjeriti obvezu za raspodjelu nenovane imovine vlasnicima u obliku dividende po fer vrijednosti imovine koja e se raspodijeliti. Dobit ili gubitak od raspodjele nenovane imovine priznat e se u raunu dobiti i gubitka kada grupa podmiri obvezu za dividende. ifric 17 nije relevantan za poslovanje Grupe budui da Grupa ne vri raspodjelu nenovane imovine vlasnicima. ifric 18, Prijenosi imovine od kupaca (na snazi za godinja razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Tumaenje razjanjava raunovodstveni tretman prijenosa imovine od kupaca tj.okolnosti u kojima je zadovoljena definicija imovine; priznavanje imovine i mjerenje njezinog troka pri poetnom priznavanju; utvrivanje usluga koje se mogu pojedinano prepoznati (jedna ili vie njih u zamjenu za prenesenu imovinu); priznavanje prihoda i raunovodstveni tretman prijenosa novca od kupaca. Ne oekuje se da e ifric 18 imati uinak na financijske izvjetaje Grupe. 2.2 konsolidacija a ovisna drutva Ovisna drutva su sva drutva nad kojima Grupa ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, to u pravilu ukljuuje vie od pola glasakih prava. Postojanje i uinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene da li Grupa ima kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Ovisna drutva su u potpunosti konsolidirana od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu, te iskljuena iz konsolidacije od dana prodaje. Metoda kupnje koristi se za iskazivanje stjecanja ovisnih drutava od strane Grupe. Troak kupnje mjeri se kao fer vrijednost steene imovine, izdanih glavninih instrumenata te nastalih ili preuzetih obveza na dan kupnje, uvean za trokove neposredno povezane s kupnjom. Steena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom spajanju inicijalno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja, neovisno o manjinskom udjelu.

61

Viak troka stjecanja iznad fer vrijednosti udjela Grupe u neto steenoj imovini ovisnog drutva, iskazuje se kao goodwill. Ako je troak stjecanja manji od fer vrijednosti neto steene imovine ovisnog drutva, razlika se priznaje izravno u raunu dobiti i gubitka. Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija unutar drutava Grupe eliminirani su pri konsolidaciji. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, osim ako postoje dokazi o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, raunovodstvene politike ovisnih drutava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa. b transakcije i manjinski udjeli Grupa primjenjuje politiku prema kojoj transakcije s manjinskim dioniarima tretira kao transakcije s veinskim vlasnicima Grupe. Kod otkupa dionica od manjinskih dioniara razlika izmeu plaenih iznosa i pripadajueg udjela u neto imovini podrunice iskazuju se u kapitalu. c ulaganja u pridruena drutva Pridruenim drutvima smatraju se drutva u kojima Grupa ima izmeu 20 i 50% glasakih prava, odnosno u kojima ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. U financijskim izvjetajima Grupe navedena ulaganja iskazana su primjenom metode troka. Ulaganja Grupe u pridruena drutva ukljuuje goodwill (umanjen za akumulirane gubitke od umanjenja) identificiran kod stjecanja. Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruenih drutava nakon stjecanja priznaje se u raunu dobiti i gubitka, a udio promjena u priuvama nakon stjecanja priznaje se u priuvama. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklauje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio Grupe u gubicima pridruenog drutva jednak, odnosno kada nadmauje vlasniki udio u pridruenom drutvu, ukljuujui sva neosigurana potraivanja koja ine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako su za Grupu nastale obveze ili ako su izvrena plaanja u ime pridruenog drutva. Nerealizirani dobici od transakcija izmeu Grupe i njegovih pridruenih drutava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruenim drutvima. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, ukoliko transakcija ne prua dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, raunovodstvene politike pridruenih drutava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.

62

2.3 izvjetavanje o poslovnim segmentima Poslovni segment je grupa poslovnih aktivnosti vezanih za proizvode ili usluge koje su podlone odreenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi drugih poslovnih segmenata uz koje je vezana odreena imovina. Zemljopisni segment odnosi se na aktivnosti vezane za proizvode ili usluge unutar odreenog zemljopisnog okruenja koje su podlone odreenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi segmenata koji posluju u drugim gospodarskim okruenjima. 2.4 strane valute a funkcionalna i izvjetajna valuta Stavke ukljuene u financijske izvjetaje svake pojedine lanice Grupe iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruenja u kojem lanica Grupe posluje (funkcionalna valuta). Konsolidirani financijski izvjetaji prikazani su u kunama, to predstavlja funkcionalnu i izvjetajnu valutu Grupe. b transakcije i stanja u stranoj valuti Transakcije u stranim sredstvima plaanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaanja preraunavaju po teaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od teajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i prerauna monetarne imovine i obveza izraenih u stranim valutama, priznaju se u raunu dobiti i gubitka. c lanice grupe Rezultati poslovanja i financijsko stanje svih lanica Grupe ija se funkcionalna valuta razlikuje od izvjetajne valute preraunavaju se u izvjetajnu valutu kako slijedi: i imovina i obveze za svaku bilancu preraunavaju se prema zakljunom teaju na datum te bilance; ii prihodi i rashodi za svaki raun dobiti i gubitka preraunavaju se prema prosjenim teajevima; i iii sve nastale teajne razlike priznaju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice. U konsolidaciji, teajne razlike nastale preraunom neto ulaganja u inozemna ovisna drutva evidentiraju se unutar dionikog kapitala. Prilikom prodaje

63

inozemnog ovisnog drutva, sve teajne razlike priznaju se u raunu dobiti i gubitka kao dio dobitka ili gubitka od prodaje. 2.5 nekretnine, postrojenja i oprema Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni troak ukljuuje troak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine. Naknadni izdaci ukljuuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina jedino ako e Grupa imati budue ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se troak imovine moe pouzdano mjeriti. Svi ostali trokovi investicijskog i tekueg odravanja terete raun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljite se ne amortizira. Amortizacija ostalih nekretnina, postrojenja i opreme obraunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troka te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka trajanja kako slijedi: Zgrade Automobili Proizvodna oprema Ostalo 8 50 godina 2 4 godine 4 20 godina 2,5 20 godina

Rezidualna vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje imovine umanjenog za procijenjeni troak prodaje u sluaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se oekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Rezidualna vrijednost imovine je nula ako Grupa oekuje da e ju koristiti do kraja njenog vijeka trajanja. Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklauju. U sluaju da je knjigovodstveni iznos imovine vei od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici nastali prodajom odreuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i ukljuuju se u ostale trokove u raunu dobiti i gubitka.

64

2.6 nematerijalna imovina a licence za softver Licence za softver kapitaliziraju se na temelju trokova stjecanja i trokova koji nastaju dovoenjem softvera u radno stanje. Ovi trokovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe u razdoblju od 5 godina. b zatitni znakovi i licence Zatitni znakovi i licence iskazani su po povijesnom troku. Zatitni znakovi i licence imaju ogranien vijek uporabe i iskazuju se po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Amortizacija se obraunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao troak zatitnih znakova i licenci tijekom njihovog procijenjenog vijeka uporabe od 5 godina. c goodwill Goodwill predstavlja razliku izmeu fer vrijednosti troka stjecanja i fer vrijednosti udjela Grupe u neto prepoznatljivoj imovini steene podrunice na dan stjecanja. Goodwill nastao stjecanjem podrunica iskazuje se u okviru nematerijalne imovine pri pripajanju. Zasebno iskazan goodwill godinje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti ili kad god postoje pretpostavke za umanjenje te se iskazuje po troku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne ukidaju. Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca za koje se oekuje da e imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao goodwill (Biljeka 2.7). 2.7 umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine Imovina koja se amortizira provjerava se radi mogueg postojanja umanjenja vrijednosti kad dogaaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost moda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za trokove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je vii. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniu razinu kako bi se pojedinano utvrdio novani tok (jedinice stvaranja

65

novca). Nefinancijska imovina, osim goodwilla, za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvjetavanja radi mogueg ukidanja umanjenja vrijednosti. 2.8 financijska imovina klasifikacija Grupa klasificira svoju financijsku imovinu u sljedee kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka te krediti i potraivanja. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina steena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod poetnog priznavanja. a financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka predstavlja financijsku imovinu namijenjenu trgovanju. Financijska imovina se klasificira u ovu kategoriju ako je steena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina. b krediti i potraivanja Krediti i potraivanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaanjem koja ne kotira na aktivnom tritu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijeem duim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna imovina. priznavanje i mjerenje Sva kupljena i prodana financijska imovina priznaje se na datum transakcije, tj. na datum na koji se Grupa obvezalo kupiti ili prodati sredstvo. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka poetno se priznaje po fer vrijednosti, a troak transakcije iskazuje se u raunu dobiti i gubitka. Krediti i potraivanja iskazani su po amortiziranom troku primjenom metode efektivne kamate. Ulaganja se prestaju priznavati kada isteknu ili su prenesena prava na primitak novanih tokova od ulaganja ili kada je Grupa prenijelo sve bitne rizike i koristi vlasnitva. Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekuim cijenama ponude. Ako trite za neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju), Grupa utvruje fer vrijednost pomou tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobiajenim trgovakim uvjetima, te usporedbu s drugim slinim instrumentima.

66

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u raunu dobiti i gubitka u okviru Ostalih dobitaka/gubitaka u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u raunu dobiti i gubitka u okviru Ostalih dobitaka/gubitaka kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende. Na svaki datum bilance Grupa procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Provjera umanjenja vrijednosti kredita i potraivanja opisana je u biljeci 2.11. 2.9 imovina u najmu Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasnitva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u raunu dobiti i gubitka prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma. Grupa nema financijskih najmova. 2.10 zalihe Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po troku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je nia. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne trokove prodaje. Troak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaa sirovine, troak izravnog rada, ostale izravne trokove i pripadajui dio opih trokova proizvodnje. Trgovaka roba iskazuje se po prodajnoj cijeni umanjenoj za poreze i mare. Sitni inventar i alati u potpunosti se otpisuju prilikom stavljanja u uporabu. 2.11 potraivanja po zajmovima i potraivanja od kupaca Potraivanja od kupaca poetno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom troku uporabom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravak vrijednosti. Ispravak vrijednosti potraivanja od kupaca provodi se kada postoje objektivni dokazi da Grupa nee moi naplatiti sva svoja potraivanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Znaajne financijske

67

potekoe dunika, vjerojatnost dunikovog steaja te neizvrenje ili propusti u plaanjima, smatraju se pokazateljima umanjenja vrijednosti potraivanja od kupaca. Iznos ispravka vrijednosti utvruje se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraivanja, a predstavlja sadanju vrijednost oekivanih novanih priljeva diskontiranih koritenjem efektivne kamatne stope. Iznosi ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca iskazuju se u raunu dobiti i gubitka u okviru ostalih trokova. 2.12 dugotrajna imovina koja se dri radi prodaje Dugotrajna imovina klasificira se u bilanci kao Dugotrajna imovina koja se dri radi prodaje ako e se njezina knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma bilance, a ne stalnim koritenjem. Imovina se reklasificira kada se ispune sljedei uvjeti: (a) imovina je raspoloiva za prodaju u svom trenutnom stanju; (b) Uprava Grupe je odobrila i pokrenula aktivni program za pronalaenje kupca; (c) imovinom se aktivno trguje kako bi se ostvarila prodaja po razumnoj cijeni; (d) prodaja se oekuje u roku od godine dana i (e) ne oekuju se znaajne promjene prodajnog plana ili povlaenje plana. Dugotrajna imovina koja se u bilanci tekueg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u bilanci u usporednom razdoblju. Nekretnine, postrojenja i oprema koja se dri radi prodaje mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje, ovisno o tome to je nie. Nekretnine, postrojenja i oprema koja se dri radi prodaje ne amortiziraju se. 2.13 depoziti Depoziti kod banaka ugovaraju se s fiksnim rokovima dospijea. Depoziti s originalnim rokom dospijea duim od 3 mjeseca iskazani su po amortiziranom troku, klasificirani u okviru kredita i potraivanja i iskazani posebno u bilanci kao depoziti.

68

2.14 novac i novani ekvivalenti Novac i novani ekvivalenti obuhvaaju gotovinu, depozite kod banaka po vienju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili krae. 2.15 dioniki kapital Dioniki kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajue trokove transakcije i porez na dobit. Plaena naknada za kupljene vlastite dionice, ukljuujui sve izravno pripadajue trokove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioniku glavnicu koja se moe pripisati dioniarima Drutva sve do povlaenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajue trokove transakcije kao i uinke poreza na dobit, ukljuena je u glavnicu koja se moe pripisati dioniarima Drutva. 2.16 posudbe Posudbe se poetno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za trokove transakcije. U buduim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom troku; sve razlike izmeu primitaka (umanjenih za trokove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u raunu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristei metodu efektivne kamatne stope. Posudbe se klasificiraju kao kratkorone obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance. 2.17 tekui i odgoeni porez na dobit Iznos poreza na dobit za tekuu godinu obraunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi u Republici Hrvatskoj na dan bilance za pojedina drutva u grupi. Uprava povremeno procjenjuje pojedine stavke u poreznim prijavama s obzirom na situacije u kojima su primjenjive porezne odredbe

69

podlone tumaenju te razmatra formiranje rezerviranja, gdje je to prikladno, na temelju oekivanog iznosa koji treba platiti Poreznoj upravi. Iznos odgoenog poreza obraunava se metodom bilanne obveze, na privremene razlike izmeu porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvjetajima. Meutim, odgoeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz poetnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utjee na raunovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odgoena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se oekuje da e se primjenjivati u razdoblju kada e imovina biti nadoknaena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomino primjenjuju na datum bilance. Odgoena porezna imovina priznaje se do visine budue oporezive dobiti za koju je vjerojatno da e biti raspoloiva za iskoritenje privremenih razlika. 2.18 primanja zaposlenih a obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaa Grupa u ime svojih zaposlenika koji su lanovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troka plaa kada se obraunaju. Grupa nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Grupa nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja. b otpremnine Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadanjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogunosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadanju vrijednost.

70

c dugorona primanja zaposlenih Grupa priznaje obvezu za dugorona primanja zaposlenih (otpremnine za odlazak u mirovinu) ravnomjerno tijekom razdoblja u kojem je nagrada ostvarena, na temelju stvarnog broja godina radnog staa. d kratkorona primanja zaposlenih Grupa priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prolosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Grupa priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsutnost s posla na temelju neiskoritenih dana godinjeg odmora na dan bilance. 2.19 rezerviranja Rezerviranja za trokove restrukturiranja i sudske sporove priznaju se ako Grupa ima sadanju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prolog dogaaja, ako je vjerojatno da e biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze moe pouzdano procijeniti. Rezerviranja se mjere po sadanjoj vrijednosti trokova za koje se oekuje da e biti potrebni za podmirenje obveze, koritenjem diskontne stope prije poreza, koja odraava tekue trine procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifini za navedenu obvezu. 2.20 priznavanje prihoda Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Grupe. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, troarine, procijenjene povrate, rabate i diskonte i nakon eliminacije prodaje unutar Grupe. Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda moe pouzdano mjeriti, kada e Grupa imati budue ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifini kriteriji za sve djelatnosti Grupe koje su opisane u nastavku. a prihodi od veleprodaje robe i materijala Prihodi od prodaje robe i materijala u veleprodaji priznaju se kada Grupa obavi isporuke kupcu, kada kupac ima slobodu odreivanja prodajne cijene i kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaanje

71

proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvrena kad se proizvodi otpreme na odreenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na kupca i kad je utvreno jedno od navedenog: kupac prihvaa proizvode u skladu s ugovorom ili Grupa ima objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaanja zadovoljeni. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenjene koliinske popuste i povrate. Procjene popusta i povrata utvruju se na temelju steenog iskustva. Prodaja ne sadrava elemente financiranja, jer je rok naplate potraivanja u rasponu od 15 do 60 dana, to je u skladu s trinom praksom. b prihodi od usluga Prihod od izvrenih usluga odreuje se temeljem sklopljenog ugovora s fiksnom cijenom uz ugovorene rokove do najdue 1 godine. Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom za usluge priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene prema pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja trajanja ugovora. c prihodi od maloprodaje robe Prihodi od maloprodaje robe priznaju u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Iskazani prihodi ukljuuju naknade za kreditne kartice koje se iskazuju u okviru ostalih trokova poslovanja. d prihodi od kamata Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristei metodu efektivne kamatne stope. Kada je vrijednost potraivanja umanjena, Grupa umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraivanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, to predstavlja procijenjenu vrijednost oekivanih novanih priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta. Ravnomjerno ukidanje diskonta u buduim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata. Prihodi od kamata od zajmova ija je naplata upitna, priznaju se koristei metodu originalne efektivne kamatne stope. e prihodi od dividendi Prihodi od dividendi priznaju se kada je dividenda primljena.

72

2.21 raspodjela dividendi Raspodjela dividendi dioniarima Drutva priznaje se kao obveza u financijskim izvjetajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skuptine Drutva. 2.22 porez na dodanu vrijednost Porezna uprava zahtijeva podmirenje pdv-a na neto osnovi. pdv koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U sluaju umanjenja potraivanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraivanja, ukljuujui pdv. 2.23 podmirenja kompenzacijama i ostalim nenovanim instrumentima Dio potraivanja i obveza podmiruju se kompenzacijama i ostalim nenovanim instrumentima koji ukljuuju dunike instrumente kao to su zadunice i mjenice. Kupovine i prodaje koje se podmiruju na taj nain, obavljaju se po fer vrijednosti. 2.24 obveze prema dobavljaima Obveze prema dobavljaima se poetno priznaju po fer vrijednosti, a u buduim razdobljima se iskazuju po amortiziranom troku koristei metodu efektivne kamatne stope.

73

biljeka 3 upravljanje financijskim rizikom

3.1 imbenici financijskog rizika Poslovne aktivnosti Grupe izloene su razliitima vrstama financijskih rizika koje ukljuuju: trini rizik (valutni rizik, fer vrijednosti kamatne stope, kamatni rizik novanog toka i cjenovni rizik), kreditni rizik i rizik likvidnosti. Cjelokupno upravljanje rizicima obavlja odjel riznice Matice. a trini rizik i valutni rizik Grupa je izloena valutnom riziku koji proizlazi iz kretanja teaja Eur, a nastaje preteno iz priznate imovine i obveza. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2008. godine, ako bi teaj Eur-o porastao/smanjio se za 0,7% u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 4.126 tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od teajnih razlika na preraunu iz Eur-a kod financijske imovine i deviznog rauna. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2007. godine, ako bi teaj Eur-o porastao/smanjio se za 0,5% u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 1.768 tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od teajnih razlika na preraunu iz Eur-a kod financijske imovine i deviznog rauna. ii cjenovni rizik Grupa je izloena cjenovnom riziku koji proizlazi iz ulaganja u glavnine instrumente koji su u bilanci klasificirani u financijsku imovinu po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Upravljanje cjenovnim rizikom koji proizlazi iz ulaganja u glavnike instrumente odvija se na nain da se ulaganja diverzificiraju u skladu s limitima odreenim od strane Uprave.

74

Ulaganja drutva u vlasnike instrumente kojima se javno trguje ukljuena su u crobex indeks. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2008. godine, ako bi vrijednost portfelja porasla/smanjila se za 25%, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit poslije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 61.552 tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od glavnikih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2007. godine, ako bi vrijednost portfelja ulaganja porasla/smanjila se za 10%, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit poslije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 17.561 tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od glavnikih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. iii kamatni rizik novanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope Grupa ima znaajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata te su prihodi i novani tok iz poslovnih aktivnosti u znaajnoj mjeri ovisni o promjenama trinih kamatnih stopa. Imovina koja ima ugovorene promjenjive kamate izlae Grupu riziku kamatne stope novanog toka. Imovina s fiksnim stopama izlae Grupu riziku fer vrijednosti kamatne stope. Grupa ne koristi derivativne instrumente za aktivnu zatitu od izloenosti kamatnog rizika novanog toka i rizika fer vrijednosti kamatne stope. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2008. godine da se efektivna kamatna stopa na depozite i primljene kredite poveala/smanjila za 1% na godinjoj razini, dobit poslije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za oko 1.951 tisua kuna manja/vea (2007.: 13.768 tisua kuna) b kreditni rizik Grupa dri gotovinu i depozite preteno u jednoj banci to izlae Grupu kreditnom riziku. Uprava smatra da se radi o stabilnoj banci s kreditnim rejtingom bbb prema ocjeni Standard & Poors te se kreditni rizik redovno analizira to umanjuje izloenost navedenom riziku. Grupa nema znaajnu koncentraciju ostalih kreditnih rizika. c rizik likvidnosti Razborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva odravanje dostatne koliine novca, osiguravanje raspoloivosti financijskih sredstava adekvatnim iznosom ugovorenih kreditnih linija i sposobnost podmirenja svih obveza.

75

Tablica u nastavku prikazuje financijske obveze Grupe na datum bilance prema ugovorenim dospijeima. Iznosi iskazani u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novane tokove. Obveze prema dobavljaima i ostale obveze ne ukljuuju poreze, obveze prema zaposlenima i predujmove. 31. prosinca 2008. Krediti Obveze prema dobavljaima i ostale obveze 31. prosinca 2007. Krediti Obveze prema dobavljaima i ostale obveze do 1 godine 59.936 191.945 do 1 godine 517.901 147.057 12 godine 25 godina 6.045 36.237

12 godine 25 godina 3.826 17.893

d upravljanje kapitalom Grupa nadzire kapital u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske koji zahtijevaju minimalni uplaeni kapital od 200 tisua kuna za dionika drutva. Vlasnici ne zahtijevaju nikakve posebne mjere u pogledu upravljanja kapitalom. Grupa nema obvezu pridravanja kapitalnih zahtjeva nametnutih izvana. Nadalje, nema kapitalnih ciljeva koji se interno prate. 3.2 procjena fer vrijednosti Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tritima temelji se na kotiranim trinim cijenama na dan bilance. Kotirana trina cijena koja se koristi za utvrivanje fer vrijednosti financijske imovine predstavlja tekuu cijenu ponude. Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tritu odreuje se uporabom tehnika procjena vrijednosti. Grupa koristi razne metode i utvruje pretpostavke koje se temelje na trinim uvjetima na dan bilance. Knjigovodstvena vrijednost potraivanja od kupaca umanjena za ispravak vrijednosti i obveza prema dobavljaima uglavnom odgovara njihovoj fer vrijednosti. Knjigovodstvena vrijednost dugoronih financijskih obveza priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

76

biljeka 4 kljune raunovodstvene procjene

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim imbenicima, ukljuujui oekivanja buduih dogaaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojeim okolnostima. Grupa izrauje procjene i stvara pretpostavke vezane za budunost. Proizale raunovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim sluajevima izjednaene sa stvarnim rezultatima. U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati znaajan rizik usklaivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedeoj financijskoj godini. fer vrijednost financijskih instrumenata Fer vrijednost financijskih instrumenata koji ostvaruju mali broj transakcija na aktivnom tritu, te fer vrijednost financijskih instrumenata ije se trgovanje na aktivnom tritu odnosi na mali postotak vlasnitva odreuje se pomou tehnika procjene vrijednosti. Grupa na temelju vlastitih prosudbi bira razne metode, te utvruje pretpostavke koje se uglavnom temelje na trinim uvjetima na dan bilance. sudske tube i postupci Rezerviranja za sudske tube i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s odvjetnikom. Na temelju postojeih saznanja u razumnoj mjeri je mogue da e se ishodi sudskih postupaka razlikovati od procijenjenih potencijalnih gubitaka. korisni vijek trajanja nekretnina i opreme Uprava pojedinih drutava utvruje i pregledava korisni vijek uporabe i pripadajui troak amortizacije za nekretnine, postrojenja i opremu. Ova procjena se temelji na procijenjenom preostalom korisnom vijeku uporabe imovine i mogla bi se znaajno promijeniti kao rezultat tehnikih inovacija i aktivnosti konkurencije. Uprava e poveati troak amortizacije procijenivi

77

da je korisni vijek uporabe imovine nii nego prije procjene ili e otpisati zastarjelu i odbaenu imovinu. trenutna nepostojanost na svjetskom i hrvatskom financijskom tritu. Trenutna globalna kriza likvidnosti koja je zapoela sredinom 2007. godine rezultirala je, meu ostalim, niom razinom financiranja trita kapitala, niim razinama likvidnosti u bankarskom sektoru, te, ponekad, viim meubankarskim kamatnim stopama te vrlo visokom nepostojanou na burzama. Nesigurnost na globalnim financijskim tritima dovela je takoer i do propadanja i spaavanja banaka u Sjedinjenim Amerikim Dravama, zapadnoj Europi, Rusiji i drugdje. Pokazuje se da je cjelokupan opseg uinka trenutne financijske krize nemogue predvidjeti ili se u potpunosti od njega zatititi. Uprava ne moe pouzdano procijeniti uinke na financijski poloaj Grupe bilo kakvog daljnjeg pogoranja likvidnosti financijskih trita te poveane nepostojanosti na tritima valuta i kapitala. Uprava smatra da poduzima sve potrebne mjere kako bi podrala odrivost i rast poslovanja Grupe u trenutnim okolnostima.

78

BILJEKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

primarni izvjetajni segment poslovni segmenti Grupa je organizirana u dva glavna poslovna segmenta: 1 Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda u veleprodaji i ostalo 2 Turizam (ukljuujui hotele, kampove i ugostiteljstvo) Rezultati poslovanja segmenta za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo 2.613.510 (15.444) 2.598.066 660.510

u tisuama kuna

turizam 561.874 (6.324) 555.550 38.589

grupa 3.175.384 (21.768) 3.153.616 699.099 (24.783) 674.316 (170.578) 503.738

Ukupni prihod segmenta Prihodi od prodaje izmeu segmenata Prihod segmenta Dobit iz poslovanja Financijski rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu

79

Rezultati poslovanja segmenta za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2007. su kako slijedi: proizvodnja i prodaja duhanskih u tisuama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa Ukupni prihod segmenta Prihodi od prodaje izmeu segmenata Prihod segmenta Dobit iz poslovanja Financijski rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu 2.305.258 (8.229) 2.297.029 923.233 482.145 (5.108) 477.037 (26.008) 2.787.403 (13.337) 2.774.066 897.225 (23.601) 873.624 (203.838) 669.786

Ostale stavke segmenata iskazane u raunu dobiti i gubitka za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. su kako slijedi: proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo

u tisuama kuna

turizam 90.288 2.460

grupa 197.917 9.599 25.500 3.500

Amortizacija materijalne imovine (biljeka 15) 107.629 Amortizacija nematerijalne imovine (biljeka 16) 7.139 Trokovi restrukturiranja (biljeka 29) 25.500 Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (biljeka 15, 16) 3.500

Ostale stavke segmenata iskazane u raunu dobiti i gubitka za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2007. su kako slijedi:

80

u tisuama kuna

proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo

turizam 84.039 579 36.243

grupa 189.723 7.069 16.000 97.074

Amortizacija materijalne imovine (biljeka 15) 105.684 Amortizacija nematerijalne imovine (biljeka 16) 6.490 Trokovi restrukturiranja (biljeka 29) 16.000 Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (biljeka 15, 16) 60.831

Imovina i obveze po segmentima na dan 31. prosinca 2008. godine su bile kako slijedi: proizvodnja i prodaja duhanskih u tisuama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa Imovina Ulaganja u pridruena drutva Ukupno obveze po segmentima Kupovina materijalne i nematerijalne imovine (biljeke 15 i 16) 5.064.992 152.378 5.217.370 918.337 137.087 2.023.602 2.023.602 154.874 319.168 7.088.594 152.378 7.240.972 1.073.211 456.255

Imovina i obveze po segmentima na dan 31. 12. 2007. g. su bile kako slijedi: proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo

u tisuama kuna

turizam 1.618.575 13.491 1.632.066 702.771 175.626

grupa 6.826.951 101.414 6.928.365 1.190.162 384.347

5.208.376 87.923 5.296.299 Ukupno obveze po segmentima 487.391 Kapitalni izdaci (biljeke 15 i 16) 208.721

Imovina Ulaganja u pridruena drutva

81

Imovina segmenta sastoji se prvenstveno od nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine, zaliha, potraivanja i novca. Obveze segmenta sastoje se od obveza iz poslovanja te kredita. Kapitalni izdaci predstavljaju nabavu nekretnina, postrojenja i opreme (biljeka 15) te nematerijalne imovine (biljeka 16) ukljuujui poveanja nastala iz poslovnih spajanja. sekundarni izvjetajni segment zemljopisni segment Poslovni segmenti Grupe posluju u tri zemljopisna podruja u zemlji, u zemljama Zapadne i Sjeverne Europe te Srednje i istone Europe i ostalih zemalja: Prodaja (u tisuama kuna) Hrvatska Zapadna i Sjeverna Europa Zemlje Srednje, istone Europe i ostalo 2008. 2.048.375 294.585 810.656 3.153.616 2007. 1.690.867 285.450 797.749 2.774.066

Prodaja je alocirana prema zemlji u kojoj se nalazi kupac. Ukupno imovina (u tisuama kuna) Hrvatska Zemlje Srednje, istone Europe i ostalo 2008. 6.927.256 328.028 7.255.284 2007. 6.800.292 128.073 6.928.365

Imovina je alocirana prema zemlji u kojoj se imovina nalazi. Nabava materijalne i nematerijalne imovine (u tisuama kuna) Hrvatska Zemlje Srednje, istone Europe i ostalo 2008. 455.759 496 456.255 2007. 381.983 2.364 384.347

82

Analiza prodaje po vrstama (u tisuama kuna) Prihodi od prodaje proizvoda i robe Prihodi od prodaje usluga

2008. 2.646.441 507.175 3.153.616

2007. 2.333.661 440.405 2.774.066

83

biljeka 6 ostali prihodi

(u tisuama kuna) Prihodi od kamata Prihodi od naknade teta

2008. 142.527 5.416 147.943

2007. 113.314 2.591 115.905

84

biljeka 7 trokovi materijala i usluga

(u tisuama kuna) Sirovine i materijal Sirovine i materijal Energija Nabavna vrijednost prodane robe Vanjske usluge Prijevoz, telefon, potarina Popravci i odravanje Zakupnine Trokovi marketinga, oglaavanja i distribucije Komunalne usluge Ostalo

2008. 553.107 54.187 264.353 871.647 19.367 66.613 20.020 460.449 14.336 62.441 643.226 1.514.873

2007. 609.126 43.895 190.723 843.744 15.971 53.702 7.756 394.889 10.553 54.954 537.825 1.381.569

85

biljeka 8 trokovi zaposlenih

(u tisuama kuna) Plae i ostali trokovi zaposlenih Porezi i doprinosi iz i na plau Rezerviranje otpremnina za restrukturiranje

2008. 293.260 191.482 6.820 491.562

2007. 246.926 163.488 13.747 424.161

Na dan 31. prosinca 2008. godine broj zaposlenih u Grupi bio je 3.466 (2007.: 3.118).

86

biljeka 9 ostali poslovni rashodi

(u tisuama kuna) Intelektualne usluge Doprinosi i porezi koji ne zavise od poslovnog rezultata Licence Putovanja i reprezentacija Osiguranje Bankovni trokovi Neto rezerviranje za potraivanja (biljeka 20) Rezerviranje za sudske sporove (biljeka 29) Promjena na ostalim rezerviranjima Donacije Ostalo

2008. 22.973 26.844 1.508 28.485 9.655 10.281 (128) 394 24.501 9.070 38.611 172.194

2007. 21.519 23.121 661 30.706 8.863 15.994 (2.161) 534 14.339 32.523 27.171 173.270

87

biljeka 10 ostali dobici/(gubici) neto

(u tisuama kuna)

2008.

2007.

Financijska imovina u raunu dobiti i gubitka (biljeka 25) (200.775) dobici/(gubici) od promjene fer vrijednosti prihodi od dividendi 7.317 dobici/(gubici) od prodaje financijske imovine (10.842) Dobit od prodaje materijalne imovine 4.049 Neto teajne razlike (12.564) (212.815)

90.214 4.610 20.773 151.813 12.710 280.120

88

biljeka 11 financijski rashodi

(u tisuama kuna) Troak kamata Neto teajne razlike po osnovu primljenih kredita od banaka

2008. (22.998) (1.785) (24.783)

2007. (23.370) (231) (23.601)

89

biljeka 12 porez na dobit

(u tisuama kuna) Tekui porez na dobit Odgoeni porezni troak

2008. 183.034 (12.456) 170.578

2007. 201.207 2.631 203.838

Porez na dobit Grupe prije oporezivanja razlikuje se od teoretskog iznosa koji bi se izraunao po poreznoj stopi od 20% kako slijedi: (u tisuama kuna) Dobit prije oporezivanja Porez na dobit po stopi od 20% Efekt iskoritenih poreznih gubitaka Efekt transakcija unutar Grupe i razliite profitabilnosti podrunica Efekt porezno nepriznatih trokova Efekti razliitih stopa oporezivanja u podrunicama Obraunati porez na dobit Efektivna porezna stopa 2008. 674.316 134.863 (11.189) 9.978 41.995 (5.069) 170.578 25,30% 2007. 873.624 174.725 (2.620) 19.435 12.298 203.838 23,3%

Matica i njene podrunice podlijeu plaanju poreza sukladno zakonima i propisima Republike Hrvatske, odnosno zemalja u kojima su registrirane. Porezna uprava Republike Hrvatske je do sada izvrila porezni nadzor prijave poreza na dobit za nekoliko drutava za razdoblje od 2003. do 2007 godine. U skladu s propisima Republike Hrvatske, porezna uprava moe u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije pojedinog drutva u Grupi u

90

razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te moe uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava pojedinih drutava i Drutva nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih znaajnih obveza u tom pogledu. Ukupni porezni gubici na razini Grupe iznosili su kako slijedi: (u tisuama kuna) 2009. 2010. 2011. i dalje 2008. 1.996 30.086 139.826 171.908 2007. 20.486 29.179 118.299 167.964

Grupa je u svojim financijskim izvjetajima iskazala odgoenu imovinu temeljem poreznih gubitaka u iznosu od 3.000 tisue kuna. Grupa nije iskazala odgoenu poreznu imovinu u iznosu od 31.381 tisua kuna (2007.: 33.593 tisua kuna) budui da nije izvjesno da e porezni gubici biti iskoriteni od strane drutava na koja se odnose u navedenim iznosima prije roka u kojem istjeu.

91

biljeka 13 zarada po dionici

Osnovna zarada po dionici dobivena je dijeljenjem neto dobiti koja pripada dioniarima Matice s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica, iskljuujui prosjean broj redovnih dionica kupljenih od strane Drutva koje ih dri kao vlastite dionice. Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeenoj budui da nema razrijeenih dionica. 2008. Neto dobit (u tisuama kuna) Ponderirani prosjeni broj dionica Osnovna/razrijeena zarada po dionici (u kunama) 499.100 16.202.021 30,81 2007. 667.721 16.203.719 41,21

92

biljeka 14 dividenda po dionici

Isplaene dividende u 2008. i 2007. godini iznosile su 114.800 tisua kuna (7,00 kuna po dionici), odnosno 90.200 tisua kuna (5,50 kuna po dionici).

93

biljeka 15 nekretnine, postrojenja i oprema

(u tisuama kuna) Stanje na dan 31. prosinca 2006. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost

imovina zemljite postrojenja u pripremi i i zgrade i oprema predujmovi

ukupno

2.988.377 (1.047.878) 1.940.499

1.245.131 (445.758) 799.373

109.265 4.342.773 (1.493.636) 109.265 2.849.137

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2007. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine 1.940.499 799.373 Stjecanje podrunice (biljeka 30) 14.337 3.478 Poveanje 3.325 1.458 Prijenosi s imovine u pripremi 114.415 66.868 Prijenos na nematerijalnu imovinu Smanjenje (3.001) (14.261) Prodaja (830) (2.827) Umanjenje vrijednosti (60.546) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji (27.771) Smanjenje nastalo prodajom podrunice (bilj. 30/iii/) (8.671) (6.956)

109.265 542 370.673 (181.283) (459) (16.390)

2.849.137 18.357 375.456 (459) (33.652) (3.657) (60.546) (27.771) (15.627)

94

Amortizacija za godinu Teajne razlike Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine Stanje na dan 31. prosinca 2007. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost

(76.093) (2) 1.895.662 3.026.769 (1.131.107) 1.895.662

(113.630) 733.503 1.206.929 (473.426) 733.503

282.348

(189.723) (2) 2.911.513

282.348 4.516.046 (1.604.533) 282.348 2.911.513

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine 1.895.662 Stjecanje podrunica (biljeka 30 /i,ii/) 157.741 Poveanje Prijenosi s imovine u pripremi 172.639 Prodaja (6.534) Umanjenje vrijednosti (3.500) Amortizacija za godinu (79.961) Teajne razlike Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 2.136.047 Stanje na dan 31. prosinca 2008. Nabavna vrijednost 3.276.423 Ispravak vrijednosti (1.140.376) neto knjigovodstvena vrijednost 2.136.047

733.503 18.522 120.338 (4.062) (117.956) 750.345 1.350.066 (599.721) 750.345

282.348 438.837 (292.977) 428.208

2.911.513 176.263 438.837 (10.596) (3.500) (197.917) 3.314.600

428.208 5.054.697 (1.740.097) 428.208 3.314.600

Na dan 31. prosinca 2008. godine nabavna vrijednost potpuno otpisanih nekretnina i opreme u Grupi iznosila je 404.675 tisua kuna (2007.: 355.890 tisua kuna).

95

Za osiguranje plaanja po kreditima odobrenim od strane banaka i ostalih kreditora za nekoliko podrunica upisane su hipoteke na imovinu i to na zemljite i zgrade u vrijednosti od 81.348 tisua kuna (2007.: 36.463 tisua kuna).

96

biljeka 16 nematerijalna imovina

(u tisuama kuna)

ostala nematerijalna goodwill imovina 98.608 (34.679) 63.929

ukupno 98.608 (34.679) 63.929

Stanje na dan 31. prosinca 2006. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2007. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine Stjecanje podrunice (biljeka 30 /iii/) Poveanja Goodwill iz stjecanja podrunice (biljeka 30) 96.455 Amortizacija za godinu Umanjenje vrijednosti imovine Otuenja, otpisi Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 96.455 Stanje na dan 31. prosinca 2007. Nabavna vrijednost 96.455 Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost 96.455

63.929 261 8.891 (7.069) (36.528) (3.972) 25.512 104.278 (78.766) 25.512

63.929 261 8.891 96.455 (7.069) (36.528) (3.972) 121.967 200.733 (78.766) 121.967

97

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine 96.455 Stjecanje podrunice (biljeka 30 /i,ii/) Poveanja Goodwill iz stjecanja podrunica (biljeka 30) 46.951 Amortizacija za godinu Otuenja, otpisi Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 143.406 Stanje na dan 31. prosinca 2008. Nabavna vrijednosti 143.406 Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost 143.406

25.512 1.743 18.751 (9.599) (1.023) 35.384 125.726 (90.342) 35.384

121.967 1.743 18.751 46.951 (9.599) (1.023) 178.790 269.132 (90.342) 178.790

Ostala nematerijalna imovina odnosi se najveim dijelom na softver. Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca Grupe (CGU), utvrene prema poslovnim segmentima. Saetak alokacije goodwilla prema poslovnim segmentima nalazi se u nastavku. Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo 96.455 Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo 96.455 Turizam i marikultura 46.951 Turizam i marikultura

31. prosinac 2008. Goodwill

Ukupno 143.406

31. prosinac 2007. Goodwill

Ukupno 96.455

Testiranje goodwilla za umanjenje vrijednosti napravljeno je za goodwill u segmentu Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo, dok testiranje umanjenja goodwill-a u segmentu Turizam i marikultura nije bilo potrebno obaviti, jer je proizaao iz stjecanja podrunica u 2008. godini.

98

Nadoknadivi iznos jedinica stvaranja novca izraunat je temeljem vrijednosti u uporabi. Ovi izrauni koriste projekcije novanih tokova prije poreza na temelju financijskih planova koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju razdoblje od pet godina. Novani tokovi nakon tog petogodinjeg razdoblja ekstrapoliraju se koritenjem procijenjenog rasta prihoda navedenog u nastavku. Stopa rasta nije via od dugorone prosjene stope rasta za industriju kojoj CGU djeluju. Kljune pretpostavke koritene za izraun vrijednosti u uporabi su kako slijedi: Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo Bruto mara /i/ Rast prihoda /ii/ Diskontna stopa /iii/ 2,03% 2,00% 8,800%

i Planirana bruto mara ii Ponderirana prosjena stopa rasta koritena za ekstrapoliranje novanih tokova nakon planiranog razdoblja iii Diskontne stope prije poreza primijenjene na projekcije novanih tokova Ove pretpostavke koritene su za analizu svake pojedine jedinice stvaranja novca unutar poslovnog segmenta. Uprava je odredila planiranu bruto maru na temelju prolog iskustva i oekivanog trinog razvoja.

99

biljeka 17 ulaganja u pridruena drutva

Promjene na ulaganjima u pridruena drutva su kako slijedi: (u tisuama kuna) Stanje na dan 1. sijenja Stjecanje udjela u pridruenom drutvu /i/ Prijenos sa imovine namijenjene prodaji Prijenos na ulaganje u podrunice Stanje na dan 31. prosinca 2008. 101.414 64.455 (13.491) 152.378 2007. 87.923 13.491 101.414

Grupa je tijekom 2008. godine stekla 25% udjela u pridruenom drutvu u inozemstvu. U skladu s mrs, Grupa bi trebala objaviti informacije o imovini i prihodima pridruenih drutava, ali navedene financijske informacije nisu materijalno znaajne za financijske izvjetaje Grupe. U ranijem razdoblju drutvo u Grupi je uloilo 13.491 tisua kuna u drutvo Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj (ranije: Otok Katarina d.o.o.) to je predstavljalo 49,9% temeljnog kapitala. Tijekom 2008. godine Grupa je otkupila preostalih 50,1% udjela i postala 100%-tni vlasnik navedenog drutva (biljeka 30). Na dan 31. prosinca 2008. godine ulaganja u pridruena drutva ukljuuju goodwill u iznosu od 14.924 tisua kuna (2007.: 14.924 tisue kuna).

100

biljeka 18a financijski instrumenti po kategorijama

Raunovodstvene politike za financijske instrumente primijenjene su na sljedee stavke: imovina po fer krediti i vrijednosti (u tisuama kuna) potraivanja u rdg 31. prosinca 2008. Imovina Potraivanja od kupaca Potraivanja po danim kreditima Financijska imovina po fer vrijednosti u Raunu dobiti i gubitka Depoziti Novac i novani ekvivalenti 31. prosinca 2007. Imovina Potraivanja od kupaca Potraivanja po danim kreditima Financijska imovina po fer vrijednosti u Raunu dobiti i gubitka Depoziti Novac i novani ekvivalenti

470.706 132.902 1.030.640 38.301 1.672.549 454.282 96.880 1.717.171 37.614 2.305.947

467.711 467.711 827.609 827.609

101

(u tisuama kuna) 31. prosinca 2008. Obveze Posudbe Obveze iz poslovanja i ostale obveze 31. prosinca 2007. Obveze Posudbe Obveze iz poslovanja i ostale obveze

ostale financijske obveze

95.871 191.945 287.816 539.213 147.057 686.270

Obveze iz poslovanja i ostale obveze ne ukljuuju obveze za poreze, obveze prema zaposlenima, poreze i doprinose te obveze za predujmove.

102

biljeka 18b kreditna sposobnost financijske imovine

Kreditna sposobnost nedospjele financijske imovine procjenjuje se na temelju povijesnih podataka. (u tisuama kuna) Potraivanja od kupaca nedospjela i neispravljena Kljune skupine kupaca Ostala potraivanja od kupaca 2008. 66.170 248.719 314.889 2007. 121.816 175.278 297.094

Grupa uglavnom deponira novac kod banke koja prema ocjeni Standard & Poors ima kreditnu ocjenu na kraju 2008. godine bbb - - , dok je u 2007. godini imala kreditnu ocjenu bbb -. (u tisuama kuna) Novac u banci i depoziti 2008. 1.068.941 2007. 1.754.785

103

biljeka 19 financijska imovina raspoloiva za prodaju

(u tisuama kuna) Ulaganja u udjele namijenjene trgovanju

2008. 7.929 7.929

2007. 7.929 7.929

104

biljeka 20 potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja

(u tisuama kuna) Potraivanja od kupaca: Potraivanja od kupaca u zemlji Potraivanja od kupaca u inozemstvu Potraivanja od izvoznika Ispravak vrijednosti potraivanja od kupaca Potraivanja od kupaca neto Dani krediti: Krediti kooperantima Stambeni krediti Ostali krediti Ispravak vrijednosti danih kredita Krediti neto Potraivanja za poreze Potraivanja za kamate Ostala potraivanja Umanjeno za dugoroni dio Kratkoroni dio

2008. 308.984 161.684 38 470.706 (28.282) 442.424 22.799 165 109.938 132.902 (12.426) 120.476 629.328 8.846 33.368 671.542 1.234.442 (40.092) 1.194.350

2007. 306.364 146.525 1.393 454.282 (24.975) 429.307 6.960 188 89.732 96.880 (15.861) 81.019 123.528 8.950 42.540 175.018 685.344 (11.085) 674.259

105

Promjene na rezerviranjima za umanjenje vrijednosti potraivanja od kupaca i danih kredita: (u tisuama kuna) Stanje na poetku godine Ispravak vrijednosti tijekom godine (biljeka 9) Naplaena ranije otpisana potraivanja (biljeka 9) Otpis prethodno ispravljenih potraivanja Stanje 31. prosinca 2008. 40.836 6.343 (6.471) 40.708 2007. 50.311 4.153 (6.314) (7.314) 40.836

Sva dugorona potraivanja dospijevaju u razdoblju unutar 5 godina od datuma bilance. Knjigovodstvena vrijednost dugoronih potraivanja priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti budui da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od tekuih trinih stopa. Efektivne kamatne stope na kratkorona i dugorona potraivanja na dan bilance su kako slijedi: 2008. 2007. 4,50 6% (u tisuama kuna) Potraivanja od kupaca nedospjela Kljune skupine kupaca Ostala potraivanja od kupaca 2008. 66.170 248.719 314.889 4,50 6% 2007. 121.816 175.278 297.094

Na dan 31. prosinca 2008 godine, potraivanja od kupaca u iznosu od 127.535 tisua kuna (2007.: 132.213 tisua kuna) su dospjela, ali nisu ispravljena. (u tisuama kuna) Do jednog mjeseca Jedan do dva mjeseca Dva do tri mjeseca Vie od tri mjeseca 2008. 98.742 8.887 12.871 7.035 127.535 2007. 44.375 39.094 3.117 45.627 132.213

106

Knjigovodstvena vrijednost potraivanja od kupaca i ostalih potraivanja Grupe po valutama je kako slijedi: 2008. 2007. Euro Kuna 161.684 309.022 470.706 148.657 305.625 454.282

Knjigovodstvena vrijednost dugoronih potraivanja priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti budui da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od tekuih trinih stopa.

107

biljeka 21 odgoeni porezi

(u tisuama kuna) Odgoena porezna imovina koja e biti realizirana u razdoblju do 12 mjeseci Odgoena porezna imovina koje e biti realizirana u razdoblju duem od 12 mjeseci

2008. 32.263 32.263

2007. 19.807 19.807

Odgoena porezna imovina nastala je kao privremena razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i zakonom propisane porezne osnovice. Razlika je najveim dijelom nastala iz rezerviranja za restrukturiranje te umanjenja vrijednosti materijalne imovine. Promjene na odgoenoj poreznoj imovini tijekom godine bile su kako slijedi: gubici od umanjenja vrijednosti 9.929 9.929 1.257 11.186 porezni gubici ukupno 3.000 3.000 22.438 (2.631) 19.807 12.456 32.263

rezerviranja Na dan 1. sijenja 2007. Iskazano u raunu dobiti i gubitka Na dan 31. prosinca 2007. Iskazano u raunu dobiti i gubitka Na dan 31. prosinca 2008. 12.509 (2.631) 9.878 8.199 18.077

108

(u tisuama kuna) Odgoena porezna obveza Odgoena porezna obveza nadoknadiva u razdoblju duljem od 12 mjeseci

2008.

2007.

14.312

Odgoena porezna obveza u iznosu od 14.312 tisua kuna obraunata je na privremene razlike izmeu porezne osnovice materijalne imovine u podrunici i njene fer vrijednosti u konsolidiranim financijskim izvjetajima (Biljeka 30).

109

biljeka 22 zalihe

(u tisuama kuna) Sirovine i materijal Nedovrena proizvodnja Gotovi proizvodi Trgovaka roba Predujmovi za sirovine i materijal

2008. 419.373 127.961 75.407 140.306 5.253 768.300

2007. 380.264 36.325 10.626 36.333 702 464.250

110

biljeka 23 dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji u iznosu od 29.930 tisua kuna (2007.: 33.747 tisua kuna) odnosi se na turistike objekte te na zemljite i skladite. Oekuje se da e se prodaja navedene imovine obaviti do kraja 2009. godine. Grupa je iskazala imovinu namijenjenu prodaji po knjigovodstvenoj vrijednosti koja je nia od fer vrijednosti umanjena za trokove prodaje. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na imovinu segmenta Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo u iznosu od 3.961 tisua kuna (2007.: 4.473 tisua kuna) te na imovinu segmenta Turizam u iznosu od 25.969 tisue kuna (2007.: 29.274 tisua kuna)

111

biljeka 24 depoziti

(u tisuama kuna) Depoziti

2008. 1.030.640

2007. 1.717.171

Depoziti se ugovaraju s fiksnim rokovima dospijea i promjenjivim kamatnim stopama koje su priblino jednake trinim stopama. Svi depoziti dospijevaju u razdoblju od godine dana nakon datuma bilance. Tijekom godine efektivne kamatne stope za depozite bile su kako slijedi: (u tisuama kuna) Depoziti 2008. 6,00 10,5% 2007. 4,50 8,05%

112

biljeka 25 financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka

(u tisuama kuna) Ulaganja u obveznice Ulaganja u dionice Ulaganja u novane fondove Ulaganja u komercijalne zapise

2008. 251.910 207.457 715 7.629 467.711

2007. 248.490 408.070 171.049 827.609

Promjene na fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u raunu dobiti i gubitka u okviru Ostalih dobitaka/(gubitaka) neto (biljeka 10).

113

biljeka 26 kapital i rezerve

i Na dan 5. prosinca 2006. godine Skuptina Drutva donijela je odluku o podjeli dionica pomou omjera 1:10. Postojei broj od 1.640.000 dionica nominalne vrijednosti od 100,00 kuna po dionici zamijenjene su s 16.400.000 dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna. Na dan 31. prosinca 2008. i 2007. godine dioniki kapital Drutva u iznosu od 164.000 tisua kuna podijeljen je na 9.615.900 redovnih dionica i 6.784.100 povlatenih dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna po dionici. Povlatene dionice ostvaruju sva prava kao i redovne dionice osim to ne nose pravo glasa na Glavnoj skuptini. ii Tijekom 2008. godine Drutvo je otkupilo 4.250 vlastitih dionica (2007.: 1.800) ukupne nominalne vrijednosti 425 tisua kuna (2007.: 180 tisua kuna), a kupljene su za iznos od 1.480 tisua kuna, (2007.: 996 tisua kuna). iii Sukladno hrvatskim propisima Drutvo je u ranijim razdobljima formiralo zakonske priuve u iznosu od 12.448 tisua kuna. Ova priuva nije raspodjeljiva. Odlukom Skuptine od 20. svibnja 2008. godine (25. svibnja 2007. godine) iznos od 673.922 tisue kuna (2007.: 521.381 tisua kuna) rasporeen je u ostale priuve. iv Odlukom Skuptine od 20. svibnja 2008. godine (25. svibnja 2007. godine), odobrena je dividenda iz dobiti u iznosu od 114.800 tisue kuna ili 7,00 kuna dionici (2007.: dividenda u iznosu od 90.200 tisua kuna ili 5,50 kuna po dionici). Struktura kapitala Drutva na dan 31. prosinca 2008. je kako slijedi: nominalna vrijednost Mali dioniari Vlastite dionice 10 10 broj dionica 16.198.500 201.500 16.400.000 % 98,77 1,23 100

114

Promjene na otkupljenim vlastitim dionicama bile su kako slijedi: 31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007. broj (u tisuama broj (u tisuama dionica kuna) dionica kuna) Na poetku godine Kupljeno od dioniara Na kraju godine 197.250 4.250 201.500 39.566 1.480 41.046 195.450 1.800 197.250 38.570 996 39.566

Rezerve mogu biti analizirane kako slijedi: (u tisuama kuna) Rezerve iz prerauna Na poetku godine Teajne razlike tijekom godine Na kraju godine Zakonske rezerve Na poetku godine Na kraju godine Ostale rezerve Na poetku godine Prijenos zadrane dobiti Revalorizacijske rezerve Na kraju godine 2008. (10.152) (1.288) (11.440) 12.448 12.448 4.576.921 676.386 36.150 5.289.457 5.290.465 2007. (9.769) (383) (10.152) 12.448 12.448 4.056.313 520.608 4.576.921 4.579.217

115

biljeka 27 krediti

(u tisuama kuna) Dugoroni zajmovi Tekua dospijea dugoronih zajmova Dugorona dospijea Kratkoroni zajmovi od banaka Tekue dospijee dugoronih zajmova Kratkoroni zajmovi ukupno

2008. 66.206 (23.924) 42.282 29.665 23.924 53.589

2007. 25.545 (3.826) 21.719 513.668 3.826 517.494

Dugoroni zajmovi odnose se na podrunice. Zajmovi su osigurani mjenicama, zadunicama i hipotekama na imovinu. Efektivne kamatne stope na datum bilance iznosile su: 2008. Na kredite odobrene u protuvrijednosti eur Kratkoroni zajmovi od banaka 4,0% 5,5% 4,0% 5,5% 2007. 5,0% 8,0% 3,50% 4,10%

Izloenost Grupe promjenama kamatnih stopa: (u tisuama kuna) Zajmovi po fiksnim kamatnim stopama Zajmovi po promjenjivim kamatnim stopama 2008. 21.637 74.234 95.871 2007. 15.101 524.112 539.213

Knjigovodstvena vrijednost posudbi Grupe priblino je jednaka njihovoj

116

fer vrijednosti budui da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od kamatne stope po kojoj se Grupa trenutno moe zaduiti. Dospijee dugoronih posudbi: (u tisuama kuna) Izmeu 1 i 2 godine Izmeu 2 i 5 godina Preko 5 godina 2008. 6.045 20.152 16.085 42.282 2007. 3.826 8.160 9.733 21.719

117

biljeka 28 obveze prema dobavljaima i ostale obveze

(u tisuama kuna) Dobavljai u zemlji Dobavljai u inozemstvu Troarine Obveze za porez na dodanu vrijednost Porezi i doprinosi iz i na plau Obveze prema zaposlenicima Obraunate obveze za kamate Obveze za dividende Obveze za predujmove kupaca Ostale obraunate i druge obveze

2008. 132.445 59.500 461.882 46.832 29.083 45.938 6.347 8.644 14.465 34.037 839.173

2007. 112.225 34.832 146.168 55.839 32.962 52.829 407 9.811 14.887 42.312 502.272

118

biljeka 29 rezerviranja

(u tisuama kuna)

ii 37.232 588 (766) 37.054

iii

iv

v 11.718 394 12.112

vi 78.839 40.107 (6.994) (8.393) 103.559

Stanje 1. sijenja 2008. 13.889 Poveanje 13.625 Isplata rezerviranja Ukidanje rezerviranja (6.627) Stanje 31. prosinca 2008 20.887 i ii iii iv v vi otpremnine dugorona primanja zaposlenih podzbroj ostali trokovi restrukturiranja sudski sporovi ukupno

51.121 16.000 14.213 25.500 (6.994) (7.393) (1.000) 57.941 33.506

Tijekom 2007. godine okonan je sudski spor i iskoritena su rezerviranja iz ranijih razdoblja u iznosu od 93.006 tisua kuna. Analiza ukupnih rezerviranja: (u tisuama kuna) Dugoroni dio (dugorona primanja zaposlenih) Kratkoroni dio 2008. 37.054 66.505 103.559 2007. 39.684 39.155 78.839

119

rezerviranje za restrukturiranje Rezerviranje za restrukturiranje odnosi se preteno na procijenjene trokove otpremnina za prijevremeni raskid ugovora o radu. rezerviranje za sudske sporove Rezerviranje za sudske sporove odnosi se na nekoliko sporova koji se vode protiv drutva u turistikom segmentu. Prema izjavi Uprave, nakon savjetovanja s pravnim savjetnikom, ishod spora nee uzrokovati dodatne trokove za Grupu. rezerviranja za dugorona primanja zaposlenih Rezerviranja se odnose na otpremnine koje prilikom odlaska u mirovinu imaju pravo ostvariti zaposleni u drutvima u Grupi.

120

biljeka 30 poslovna spajanja

stjecanje podrunica Grupa je tijekom 2008. godine stekla podrunice u turistikom segmentu i podrunice za uzgoj ribe. Plaena naknada kao i goodwill proizaao iz stjecanja su kako slijedi: (u tisuama kuna) Plaena naknada za stjecanje podrunica Neto vrijednost steene imovine Goodwill proizaao iz stjecanja (Biljeka 16) Steeni novac u podrunicama Neto izdaci za stjecanje 160.605 (113.654) 46.951 (453) 160.152

Goodwill u iznosu od 46.951 tisua kuna utvren je kao razlika izmeu troka stjecanja i fer vrijednosti neto steene imovine. Predvia se da se goodwill primarno odnosi na sinergiju kao rezultat poboljanih uvjeta prodaje i uteda trokova. i stjecanje slobodna katarina U ranijim razdobljima Grupa je osnovala drutvo Slobodna Katarina s udjelom od 49,9% udjela u temeljnom kapitalu. Vrijednost imovine unesene u navedeno drutvo iznosila je 13.491 tisua kuna. Na dan 1. travnja 2008. Grupa je stekla dodatnih 50,1% u navedenom drutvu i na opisani nain postala vlasnik 100% udjela. Preko steenog drutva steeno je 100% udjela u drutvu Otok Katarina d.o.o., Rovinj. Steena drutva se bave turistikom djelatnou. Od datuma stjecanja, steena drutva su imovinu koja se sastoji od hotelskog kompleksa iznajmila Matici te su ostvarila prihode iskljuivo s Maticom u iznosu od 1.775 tisua kuna i gubitak za Grupu u iznosu od 383 tisue kuna.

121

U sluaju da se akvizicija dogodila 1. sijenja 2008. godine, prihodi za Grupu iznosili bi 2.454 tisue kuna, a gubitak 1.506 tisua kuna. Stjecanje u fazama: (u tisuama kuna) Steeni udjel u ranijim razdobljima Vrijednost udjela od 49,9% po troku Fer vrijednost ranije steenih udjela Revalorizacijska rezerva proizala iz preraunavanja ranije steenog udjela na fer vrijednost Imovina i obveze proizale iz stjecanja su kako slijedi: Fer vrijednost 410 94.741 9.282 174 (5.126) (14.312) 85.169 (49.641) 35.528 Knjigovodstvene vrijednosti steenih drutava 410 23.181 9.282 174 (5.126) 27.921 13.491 49.641 36.150

(u tisuama kuna) Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema Potraivanja Novac Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Odgoena porezna obveza Neto steena imovina Umanjeno za ranije steeni udio Fer vrijednost steenih 50,1% udjela

ii stjecanje podrunica za uzgoj ribe Grupa je u lipnju 2008. godine stekla udjele u drutvima Cenmar d.d., Zadar, Bisage d.o.o., Zadar, Marimirna d.d., Rovinj i Marikultura Istra d.o.o., Marana. Navedena drutva bave se uzgojem ribe u ribogojilitima u moru. Preko Cenmar d.d. steeno je 100% udjela u Cenmar Export Import d.o.o., Cenmar Tkon d.o.o. i Cenmar Koara d.o.o. Steeni udjeli su bili kako slijedi: Cenmar d.d. Zadar, Hrvatska Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska steeni udjeli u % 88,79 100,00

122

Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska Cenmar Koara d.o.o. Zadar, Hrvatska Marimirna d.d. Rovinj, Hrvatska Bisage Nit d.o.o. Zadar, Hrvatska Marikultura Istra d.o.o. Krnica, Hrvatska

100,00 100,00 62,780 100,00 100,00

Steene podrunice su od datuma stjecanja ostvarile prihod za Grupu u iznosu od 59.304 tisue kuna i gubitak od 10.370 tisua kuna. U sluaju da su podrunice steene 1 sijenja 2008. godine prihodi za Grupu iznosili bi 73.831 tisuu kuna i gubitak od 5.497 tisua kuna. Imovina i obveze proizale iz stjecanja su kako slijedi: (u tisuama kuna) Knjigovodstvene vrijednosti steenih drutava Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema Potraivanja Zalihe Novac Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Neto imovina Manjinski udjeli Vrijednost neto steene imovine 1.333 81.522 28.996 80.615 279 (99.776) 92.969 (14.843) 78.126

otkup dionica od manjinskog interesa Grupa je tijekom 2008. godine otkupila dodatne dionice Tvornice duhana Zagreb d.d. od manjinskih dioniara za iznos od 10.069 tisua kuna. iii stjecanje podrunica u 2007. godini Na dan 31. kolovoza 2007. godine, Grupa je stekla 88,59% dionica domaeg drutva koji se bavi maloprodajom. Steena podrunica je od datuma stjecanja do 31. prosinca 2007. godine ostvarila prihode u iznosu od 85.120 tisua kuna i neto dobit za Grupu u iznosu od 1.996 tisua kuna. U sluaju da se akvizicija dogodila 1. sijenja 2007. godine, prihodi za Grupu iznosili bi 272.023 tisue kuna, a gubitak 9.499 tisue kuna. Imovina i obveze proizale iz stjecanja su kako slijedi:

123

(u tisuama kuna) Knjigovodstvene vrijednosti steenih drutava Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema Financijska imovina Zalihe Potraivanja Novac Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Neto imovina Manjinski udjeli Neto vrijednost steene imovine 201 18.357 9.341 14.772 3.103 1.658 (34.578) 12.854 (1.467) 11.387

Goodwill u iznosu od 96.455 tisua kuna utvren je kao razlika izmeu neto troka stjecanja i knjigovodstvene neto vrijednosti steene imovine. Goodwill primarno odnosi na sinergiju kao rezultat poboljanih uvjeta prodaje. iv prodaja podrunica u 2007. godini U lipnju 2007. godine, Grupa je prodala podrunicu Jadran trgovina d.o.o., Rovinj u 100%-tnom vlasnitvu. Do dana prodaje, prihodi Jadran trgovina d.o.o. ukljueni u konsolidirane financijske izvjetaje iznosili su 45.201 tisua kuna, a neto gubitak prije poreza iznosio je 4.196 tisua kuna. Grupa je takoer tijekom 2007. godine prodala podrunice Servisi hortikultura d.o.o., Servisi elektro d.o.o. i Servisi odravanje d.o.o. koje su bile osnovane tijekom 2007. godine s namjerom da se prodaju. Neto dobici od prodaje podrunica iznosili su kako slijedi: (u tisuama kuna) Ukupna prodajna naknada Umanjena za: novac u bilanci Prodana imovina i obveze: neto materijalna i nematerijalna imovna (biljeka 13 i 14) kratkotrajna imovina (iskljuujui novac) kratkorone obveze Neto vrijednost imovine Dobitak od prodaje podrunica 57.336 (391) 56.945 16.101 21.711 (12.337) 25.475 31.470

124

biljeka 31 novac generiran poslovanjem

(u tisuama kuna) Dobit prije oporezivanja Amortizacija (biljeka 15, 16) Dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme Otpis nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (Gubici)/dobici od svoenja financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka na fer vrijednost (ukljuujui dobitke od prodaje) Dobici od dividendi Dobici od prodaje podrunica (biljeka 30) Promjene u obrtnom kapitalu: rezerviranja potraivanja od kupaca ostala kratkotrajna imovina zalihe obveze prema dobavljaima i ostale obveze ostalo Novac generiran poslovanjem

2008. 674.316 207.516 (4.049) 15.119

2007. 873.624 196.792 (120.343) 138.355

211.617 (7.317) 24.895 26.052 (496.522) (223.430) 265.225 275 693.697

(94.823) (31.470) (116.304) (195.909) (32.733) 28.647 (34.863) 464 611.437

125

biljeka 32 potencijalne obveze i neizvjesni dogaaji

pravni sporovi i Tijekom 2003. godine, Grupa je pokrenula sudski spor protiv drutva suulagaa u drutvo Slobodna Katarina d.o.o., Rovinj (ranije: Otok Katarina d.o.o.) zbog raskida ugovora o ulaganju. U travnju 2008. godine navedeni spor je okonan i Grupa je otkupila preostale udjele i postala 100%-tni vlasnik navedene podrunice. ii Tijekom procesa privatizacije drutava iz turistikog sektora, prema Zakonu o privatizaciji, priznato je vlasnitvo nad izgraenim zemljitem i nad manjim dijelom neizgraenog zemljita. Kako su se prije procesa privatizacije drutva koristila znaajno veim povrinama zemljita, u razdoblju od 1995. do 2001. godine drutva su pokrenula sudske sporove s dravom radi priznavanja vlasnitva nad cjelokupnim zemljitem koje se koristi za obavljanje djelatnosti. Do datuma bilance sporovi nisu okonani iako je prvostupanjska presuda donesena u korist drutava. revizija pretvorbe i privatizacije U razdoblju od 2002. do 2004. godine provedena je revizija pretvorbe i privatizacije u nekoliko drutava u Grupi. Za sva drutva postupak pretvorbe obavljen je u skladu sa Zakonom o pretvorbi, osim za drutva iz turistikog sektora. Prema izvjeu o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije drutvenog poduzea Anita, Vrsar (sada: Maistra d.d.) konstatirano je da postupak pretvorbe i privatizacije nije obavljen u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama i to u razdoblju prije stjecanja od strane Grupe. Revizija nije dala miljenje o vlasnitvu nad nekretninama drutava iz turistikog sektora. Drutva su dala oitovanje na izvjea, ali do datuma bilance nikakve

126

pravne radnje nisu poduzete. Nakon pravnog savjetovanja Uprava smatra da okonanje ovog postupka nee imati znaajan utjecaj na poslovanje drutava u turistikom segmentu.

127

biljeka 33 preuzete obveze

Na datum bilance, ugovorena je nabava dugotrajne materijalne imovine u iznosu od 11.420 tisua kuna (2007.: 6.798 tisue kuna), koja jo nije realizirana te nije iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine, odnosno 2007. godine. Ugovoreno plaanje obveza po operativnom najmu za koritenje poslovnih prostora je kako slijedi: (u tisuama kuna) Do jedne godine Od 1 do 5 godina Preko 5 godina 2008. 404 1.616 2.020 4.040 2007. 477 477

128

biljeka 34 transakcije s povezanim strankama

Grupa je kontrolirana od strane privatnih osoba od kojih niti jedna nema kontrolu. Sljedee transakcije su ostvarene s povezanim strankama: i prodaja proizvoda (u tisuama kuna) Pridruena drutva 2008. 578.933 2007. 269.348

Prodaja proizvoda pridruenom drutvu obavlja se po cjeniku koji je na snazi za nepovezana drutva. ii primanja menadmenta (u tisuama kuna) Plae i ostala kratkorona primanja 2008. 98.924 2007. 98.836

Menadment se sastoji od 108 zaposlenika Adris grupe (u 2007. godini: 107 zaposlenika). Potraivanja i obveze na datum bilance (u tisuama kuna) Potraivanja od pridruenih drutava Obveze prema pridruenim drutvima 2008. 101.832 3.004 2007. 44.806 2.101

129

nakladnik /Adris grupa d.d. Obala Vladimira Nazora 1, hr 52210 Rovinj t +385 52 801 122, f +385 52 813 587, adris@adris.hr urednik/Predrag D. Grubi izvrni urednik/Kristina Damijani tekst/Hrvoje Patajac oblikovanje /Bruketa&ini o.m. www.bruketa-zinic.com printed by / Cerovski Print-Boutique

130