POVEZIVANJE SVIH SUDIONIKA NA RIJEKOM PROMETNOM PRAVCU Suvremene tehnologije transporta omoguuju brz, siguran i racionalan, odnosno efikasan

prijevoz robe na prijevoznom putu od proizvoaa do potroaa. Povezivanje i preklapanje prijevoznih tehnologija od izuzetnog je znaaja za sve pomorske zemlje iji je cilj ukljuenje u suvremene prometne tokove. Slaba prometna povezenost sa zaleem bio je osonovni nedostatak hrvatskih morskih luka. Zastarjelost cestovne infrastrukture, mala propusna mo i zastarjelost luke tehnologije utjecalo je na slabiji promet luka to je utjecalo i na slabiji gospodarski razvoj..Da bi se navedeno rijeilo potrebno je modernizirati i rekonstruirati glavne magistralne eljeznike i cestovne pravce koji povezuju hrv luke s veim gospodarskim sreditima srednje Europe. Potrebno je razviti i informacijski sustav koji bi omoguio praenje i usmjeravanje roba prema prijevoznim i prekrcajnim kapacitetima. Nositelji prometnog sustav trebaju utvrditi jedinstvenu tarifno-luku politiku radi vee konkurentnosti sa stranim lukama. Luke su vana vorita jer se tu susreu skoro sve grane prometa. Najznaajniji sudionici u prometnom pravcu su luke, brodari, eljezniki, cestovni i rijeni promet i pediter. Osim navedenih postoji jo djelatnosti koje osiguravaju funkcioniranje rijeke luke kao logistikog centra a to su djelatnosti carinskih skladita, djelatnosti slobodnih zona, djelatnosti logistikih centara, djelatnosti pomorskih agenata, dijelatnosti osiguravajuih drutava te djelatnosti tijela dravne uprave (carina i razni inspektorati sanitarni, fito itd.). Vano je da izmeu svih sudionika postoji koordinacija. To podrazumijeva stalne dogovore, analize i harmonizaciju svojih djelatnosti, posebice pojedinih slubi i koordinatora. UTJECAJ KANALA RAJNA-MAJNA-DUNAV Gravitacijsko podruje luke ima presudno znaenje za strategiju razvoja luke, a gr.podruje hrvatskih luka razvijalo se tijekom vremena pod utjecajem drutveno politikih kretanja i tehn-tehnolokih promjena u prometu na podruju Podunavlje-Jadran.Najnovija kretanja prometa i robnih tokova vezana su i za izgradnju kanala RMD i ukupni rijeni promet na pravcu od zapadne Europe i Sjevernog mora do Crnog mora te predstavljaju novu realnost u europskom prometu i veliku konkurenciju za hrvatske morske luke koje bi mogle ostati bez dijela tereta koji su gravitirali prema hrvatskim jadranskim lukama.Prednosti rijenog prijevoza tereta: vei transportni kapacitet za prijevoz masovne robe, nii trokovi prijevoza,manja potronja energije, visina ulaganja,dugi vijek trajanja prijevoznih sredstava i zatita okolia doprinose afirmaciji i razvoju rijenog prometa i redefiniranju osnovnog gravitacijskog podruja mnogih morskih luka. Prednost hrvatskih jadranskih luka mogle bi biti dovedene u pitanje nako potpunog stavljanja u funkciju vodene magistrale koja povezuje Sjeverno i Crno more.Povezivanje podunavskih zemalja putem rijenog prometa Rajna-Majna-Dunav,sa novom ulogom crnomorske luke Konstanca i sjevernomorskih luka,trae od hrv.luka bre i efikasnije povezivanje s gravitacijskim zaleem i uvoenje novih tehnologija kopnenog prometa koje trebaju zadrati i privui one terete za koje postoje komparativne prednosti(generalni teret,roro teret,kontejneri). Zbog vanosti rijenog prometa u kombiniranom transportu i pribliavanja podunavskog trita jadranskim lukama potrebna je modernizacija rijenog prometa u RH (osposobiti rijeku Savu za plovidbu,izgraditi kanal Sava-Dunav,obnoviti kapacitete rijenog brodarstva)zajedno sa izgradnjom brzih pruga i suvremenih autocesta iz podruja Podunavlja prema Jadranu. LOGISTIKE DJELATNOSTI To su: djelatnosti meunarodnog peditera, lukih slagaa, skladita i terminala, carinskih skladita, slobodnih zona, robnotransportnih centara, robnodistribucijskih centara, robnotrgovinskih centara, logistikih centara, pomorskih agenata, izvritelja ugovorne kontrole,osiguravajuih drutava,tijela dravne uprave i ostale log.djelatnosti.

DJELATNOST MEUNARODNE PEDICIJE ima znaajnu ulogu u prom logistici jer je pediter organizator otpreme,dopreme,uvoza,izvoza i provoza robe. Osnovni poslovi meunarodne pedicije: sudjelovanje kod sklapanja kupoprodajnih ugovora, instradacija, doziv robe, zakljuivanje ugovora o prijevozu robe, prihvat robe radi otpreme, otprema i doprema robe u uem smislu, ukrcaj,prekrcaj i iskrcaj robe, ispostavljanje ili nabavljanje prijevoznih isprava, sklapanje ugovora o transportnom osiguranju, uskladiteje robe, radnje u svezi carinjenja robe, kontrola i reklamacija vozarine,carine i dr, obavjetavanje komitenata. Specijalni poslovi meunarodne pedicije: zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova, zakljuivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova, izdavanje jamevnih pisama, izdavanje pediterskih potvrda i drugih FIATA isprava, uzorkovanje robe, zastupanje nalogodavca u sluaju havarije, ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u meun.prometu, hranjenje i pojenje ivih ivotinja, doleivanje robe, sajamski poslovi,leasing poslovi, konsignacijski poslovi, meunarodni pomorski prometno agencijski poslovi, kreditiranje nalogodavca, zbirni promet, drugi propisani ili uobiajeni poslovi. ROBNOTRANSPORTNI CENTRI su posebni kompleksi specijaliziranih i univerzalnih transportnih terminala koji su locirani u blizini velikih industrijskih centara, prometnih vorita, luka, elj. kolodvora. Izgraeni su na frekventnim prom.koridorima, najee uz meunarodne cestovne i elj.prometnice.
Primarna uloga RTC-a je da bude mjesto koncentracije i distribucije roba proizvodne, trgovinske i prometne djelatnosti cjelokupnog podruja koje gravitira dotinom RTC-u, te da odigra ulogu transmisije u transportu robe na prijevoznom putu od proizvoaa do potroaa.

ROBNODISTRIBUCIJSKI CENTRI su suvremeni objekti u kojima se prihvaa, uva, dorauje i priprema roba za daljnju distribuciju do kupca. To su suvremeni kompleksi specijaliziranih i univerzalnih skladita i dr.objekata u kojima se obavljaju mnogobrojne manipulacijske, skladine, trgovinske, distribucijske i transportne funkcije. ROBNOTRGOVINSKI CENTRI imaju neka obiljeja robnodistribucijskih c. ali i odreene specifinosti jer su to trgovinski kompleksi u kojima su koncentrirani kompleksi maloprodajnih objekata (robne kue, supermarketi i sl.) DJELATNOSTI LOGISTIKIH CENTARA Logistiki centri su sloeni sustavi specijaliziranih univerzalnih skladita,terminala,carinskih zona, robnotransportnih,robnodistribucijskih i robnotrgovinskih centara. DJELATNOSTI POMORSKIH AGENATA Pomorski agenti obavljaju osnovne poslove koji se mogu podijeliti na 3 skupine: zastupanje, posredovanje i pomaganje u ime,po nalogu i za raun nalogodavatelja(brodara). Svoje specijalne (sporedne) poslove (upravljanje brodovima menadment,turistikoagencijski poslovi)obavljaju u svoje ime a za tui raun. DJELATNOSTI OSIGURAVAJUIH DRUTAVA Osiguravajua drutva su pravne osobe koje se profesionalno bave imovinskim i ivotnim osiguranjem i/ili reosiguranjem. Za sudionike u prometnim i transportnim sustavima vano je transportnokasko i kargo osiguranje koje moe biti nacionalno i meunarodno. Najrazvijenije je pomorsko kasko i robno osiguranje i reosiguranje te osiguranje odgovornosti brodara. DJELATNOSTI IZVRITELJA UGOVORNE KONTROLE Izvritelji ugovorne kontrole su pravne ili fizike osobe,gospodarstvenici,koje obavljaju u ime, po nalogu i za rau svojeg nalogodavatelja (prodavatelja -izvoznika,kupca-uvoznika) ugovornu kontrolu robe te odreene pravne radnje. Njihovi osnovni poslovi su:kontrola kvalitete robe, kontrola kvantitete robe i kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe. Obavljaju i mnogobrojne specijalne poslove kontrola pakiranja robe,kontrola otpreme robe, kontrola i nadzor utkrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijevoza i slaganja robe u prijevozno sredstvo, kontrola skladinog prostora i naina skladitenja robe, kontrola prijevoznih sredstava, laboratorijsko ispitivanje, uzorkovanje robe, strune ekspertize.

DJELATNOSTI TIJELA DRAVNE UPRAVE: 1.Carinska sluba-tijelo dravne uprave koje obavlja carinjene robe pri prijelazu robe preko dravne granice. Carinska sluba titi interese drave u nadzoru nad prometom roba u uvozu, izvozu ili tranzitu u skladu sa carinskim zakonima, propisima i drugim aktima.Roba koja se uvozi obavezno podlijee carinskom nadzoru i po prelasku carinske crte ostaje pod carinskim nadzorom dok se ne provede postupak carinjenja. Postupak carinjenja robe sastoji se od podnoenja deklaracije, prijema deklaracije, pregleda i svrstavanja robe po carinskoj tarifi, utvrivanja carinske osnovice, naplate utvrenih iznosa, naknadnog obrauna,naplate i povrata carine i drugih pristojbi. Prekrcavanje tereta s broda na brod mogue je samo uz prethodno odobrene carine i pod njenim nadzorom. Carinski postupak u vezi broda iz inozemstva obavlja se odmah nakon sanitarne, fitosanitarne i veterinarske kontrole.Carinski pregled broda sastoji se od pregleda manifesta i stanja tereta, stvari koje pripadaju posadi, putnike prtljage, namirnice, pogonskog i potronog materijala te pregleda svih brodskih prostorija. 2.Veterinarski inspektorat obavlja veterinarsko zdravstvene preglede i kontrolu. Pregled i kontrola primjenjuju se na ivotinje i proizvode ivotinjskog podrijetla radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja te se obavljaju kontrole objekata,robe i prijevoznih sredstava koji mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti ivotinja. 3.Sanitarni inspektorat obuhvaa nadzor nad osobama i djelatnostima, graevinama, prostorijama, prostorima i ureajima koji na bilokoji nain mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi. Granina sanitarna inspekcija obavlja sanitarni nadzor nad osobama, njihovim stvarima i prijevoznim sredstvima u prometu preko dravne granice, sa svrhom zatite stanovnitva od zaraze, zdravstvenom ispravnosti namirnica, sirovina, uvoz otrova i radioaktivnih tvaru te prijenosom umrlih osoba iz inozemstva. 4.Fitosanitarni inspektorat ima zadatak sprjeavanje unoenja i irenja biljnih bolesti i tetoina. Obavlja zdravstvenu kontrolu bilja u prometu preko granice i izdaje svjedodbe o zdravstvenom stanju poiljaka bilja kada to trai zemlja uvoznica ili zemlja preko koje se poiljka prevozi, provjerava da li je za sredstvo za zatitu bilja koje se uvozi izdana dozvola ili rjeenje kojim se doputa uvoz i sl.pediter je duan o prispjeu poiljke bilja obavijestiti graninu inspekciju. 5.Trini inspektorat ureuje naine i uvjete obavljanja gospodarskih djelatnosti na domaem tritu, vanjskotrgovinsko poslovanje,obavljanje obrta, zatite potroaa,cijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, pretplate i dr. sline naknade koje se zaraunavaju po propisu, kakvou proizvoda i njen nadzor pri uvozu i izvozu. Ovlate je pregledavati poslovne prostorije, ureaje i opremu, poslovne knjige, isprave i dokumentaciju. OSTALE LOGISTIKE DJELATNOSTI djelatnosti lukih kapetanija (brinu o sigurnosti plovidbe, sigurnosti ljudi na moru), granine policije (obavlja kontrolu prometa i putnika na graninim prijelazima na kopnu i moru), financijskih institucija.

CESTOVNI PROMET Usklaivanjem zakonskih propisa s EU hrvatska je potpisala vei broj konvencija i sporazuma koji ureuju cestovni promet. Neke od njih su: carinska konvencija (TIR), konvencija o me. prijevozu robe cestom (CMR), konvencija o prijevozu opasnih tvari (ADR) itd. osim ovih konvencija prihvaene su odreene smjernice i pravila o osnivanju poduzea, utvruju se porezi i pristojbe za koritenje infrastrukturnih objekata, naknade za ceste i td. Zakonom se odreuju dozvoljene dimenzije i teine vozila, kao i licenciranje vozaa, utvruju se procedure za tehnike i sigurnosne preglede vozila itd. Na usklaivanju prometnog sustava RH sa EU radi vie institucija kao to su MMTPiR, MUP, HAK, CVH, Hrvatska gospodarska i obrtnika komora, HAC itd.

ELJEZNIKI PROMET Unaprjeenje eljeznikog prometa temelji se na strategiji prom razvitka RH i strategiji modernizacije HZ-a iz 2000. Godine. I na preporukama iz bijele knjige (EU komisija). Na podruju Rh pravni okvir za podruje eljeznikog prometa ureen je zakonskim i podzakonskim aktima kao to su: zakon o HZ, zakon o sigurnosti P, Zakon o eljeznici itd. Ukljuivanje H-a u mreu eljeznica EU mogue je ostvarit na dva podruja i to stvaranjem zakonskih i normativnih uvjeta za ukljuenje RH u EU, te tehnikim unaprijeenjem (infrastruktura, prijevozna sredstva i organizacija prometa). Prioritet je modernizacija eljeznicke infrastrukture, razdvajanje upravljanja eljeznikom infrastrukturom i prijevoznih usluga, jamstvo slobodnog pristupa eljeznikoj infrastrukturi svim zainteresiranim na jednakoj osnovi uz potivanje uvjeta predvieni zakonom. ZRANI PROMET U zranom prometu donesen je veliki broj zakonskih i podzakonskih propisa kojima je regulirano podruje zranog prometa. Potpisano je 38 dvostranih sporazuma. Najznaajniji zakoni koji reguliraju zrani promet jesu: zakon o zranim lukama, zakon o zranom prometu, zakon o osnutku hrvatske kontrole leta POMORSKI PROMET U RH sigurnost plovidbe na moru odreena je: Pomorskim zakonikom, Zakonom o morskim lukama, Zakonom o lukim kapetanijama, Zakonom o plovnom putu. Odredbama ovih zakona ureena su sljedea podruja: sigurnost i nadzor plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH, morski i podmorski prostori RH, reim pomorskog dobra, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, izvrenja i osiguranja na brodovima itd. Hrvatska e potpisnica i Parikog memoranduma, a osim toga prihvatila je i veliki broj meunarodnih ugovora kojima je definiran pomorski promet. Prioritet je pratiti i dalje propise EU i implementirati ih prilikom donoenja naih propisa za pomorski promet. Strategijom razvoja brodarstva nastoji se modernizirati luke, razvit prometnu politiku i razvoj pomorstva te odreivanje mjera za jaanje pomorskog prometa na unutarnjim i meunarodnom gospodarskom planu. UNUTARNJA PLOVIDBA U RH podruje unutarnje plovidbe regulirano je velikim brojem zakonskih propisa. RH je potpisala i ratificirala Europski sporazum kojim se plovni putovi Save, Drave i Dunava uvrtavaju u mreu europskih plovnih putova. Time se RH obvezala izgraditi te plovne puteve u skladu s propisima i standardima prema kategorijama plovnosti IV. Do V b kategorije. RH je potpisala i sporazum o prijevozu opasnih terta plovnim putovima