Kvantitativne metode 2.

kolokvij
o Metode mrenoga planiranja (MP) nastale su u svrhu lakeg i pouzdanijeg praenja odvijanja projekta, predvianja moguih izvora problema i koordiniranja aktivnosti u projektu kako bi se izbjeglo kanjenje. Sve aktivnosti nastoji se prikazati u preglednome grafikom obliku, pazei pritom da se usklade sve vremenske zavisnosti izmeu pojedinih aktivnosti.

Pod pojmom projekt podrazumijeva se sveukupnost ekonomskih, organizacijskih i tehnikih mjera usmjerenih na izradu novoga objekta, konstrukciju sustava ili ureaja, obradu znanstveno istraivake teme ili izvravanje nekih drugih zadataka. Primjeri projekta: Znanstveno istraivaka tema, Plan realizacije investicijskoga zahvata, Gradnja zgrade, prometnice, mosta, naftovoda, broda, Razvoj novoga proizvoda i njegovo uvoenje na trite, Provedba reorganizacije poduzea, Organizacija nastave, Snimanje filma itd. Glavni imbenici uspjenoga upravljanja projektom su: planiranje, terminiranje i koordinacija aktivnosti projekta o Aktivnost je dio projekta koji se moe promatrati kao zasebna cjelina s izvedbenoga i ekonomskoga stajalita. Tu se postavljaju pitanja: Kako planirati potrebno vrijeme za izvoenje projekta? Kojim redoslijedom obavljati aktivnosti projekta da bi se izvrile sve aktivnosti i projekt zavrio u planiranome vremenu? Rjeenje ovih pitanja daje mreno planiranje o o Osim stvarnih aktivnosti mogu se pojaviti i fiktivne (prividne) aktivnosti. Fiktivna aktivnost se prikazuje isprekidanom linijom i strelicom. Uvoenje fiktivnih aktivnosti potrebno je kada postoji vie aktivnosti koje imaju isti poetak i zavretak, kao i u nekim drugim sluajevima u kojima se bez njih ne moe korektno prikazati mreni dijagram

o Tri su faze u primjeni mrenoga planiranja: Analiza strukture (Utvrivanje redoslijeda i meusobnih zavisnosti aktivnosti projekta) Analiza vremena (Odreivanje minimalnoga vremena za izvrenje projekta) Analiza trokova (Utvrivanje minimalnih trokova) Popis aktivnosti, njihov redoslijed i meusobnu zavisnost prikazujemo u obliku strukturalne tablice. o Mreni dijagram je grafiki prikaz projekta u obliku mree u kojoj slijed grana pokazuje slijed aktivnosti. Grane u mrei predstavljaju pojedine aktivnosti. vorovi u mrei predstavljaju odreeni vremenski trenutak u kojemu poinje ili zavrava jedna ili vie aktivnosti.

Numeracija se moe jednoznano provesti primjenom Fulkersonovoga pravila: Najprije se poetni dogaaj (vor) numerira s 1, a sve aktivnosti (strelice) koje izlaze iz njega se precrtavaju. Potom se s narednim cijelim brojevima numeriraju dogaaji idui odozgo prema dolje i s lijeva na desno i to samo oni kojima prethode jedino precrtane aktivnosti o

 Dalje se postupak ponavlja na isti nain o Dvije su osnovne metode za izvavanje analize vremena: CPM metoda (Metoda kritinog puta) i Pert metoda CPM metoda je pogodna za planiranje projekata kod kojih se potrebno vrijeme za trajanje pojedinih aktivnosti moe precizno odrediti. PERT metoda je znaajna za planiranje istraivakih radova, gdje vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti nije poznato, zato to ova vremena imaju vie karakter sluajnih nego normiranih veliina. o Kritini put predstavlja vremenski najdulji put u mrenome planu od ulaza do izlaza (tj. od dogaaja 1 do dogaaja n). put sadri samo kritine aktivnosti koje nemaju vremenske rezerve. Maksimalno dozvoljeno vrijeme trajanja ostalih aktivnosti vee je od dozvoljenog vremena. Tu razliku nazivamo vremenskom rezervom aktivnosti (i j). Vremenska rezerva kritine aktivnosti jednaka je nuli.

o to treba napraviti kod mrenoga planiranja Prepoznati aktivnosti Odrediti redoslijed aktivnosti Nacrtati mreni dijagram Procijeniti potrebno vrijeme za svaku aktivnost Prepoznati kritini put (najdui put u mrenome dijagramu) Aurirati mreni dijagram, kako projekat napreduje. U analizi vremena pomou CPM metode, ovisno o odnosu prethodnih i narednih aktivnosti postoje vremenske rezerve, i to: Ukupna (opa), Slobodna i Nezavisna Ukupna vremenska rezerva pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti pojedina aktivnost od njezina najranijega poetka, a da pritom krajnji rok cijelog projekta ne bude ugroen. Slobodna vremenska rezerva dobije se ako aktivnosti koje slijede i one koje prethode ponu to je prije mogue. Pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti rok najranijeg poetka aktivnosti (i j), a da se time ne ugroze poeci svih aktivnosti koje neposredno slijede. Nezavisna vremenska rezerva dobije se ako sve aktivnosti koje neposredno slijede ponu to je prije mogue, a aktivnosti koje prethode zavre toliko kasno koliko je upravo doputeno. Pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti rok najranijega poetka aktivnosti. U praksi su vane samo pozitivne nezavisne rezerve. Ukoliko je nezavisna rezerva negativna, umjesto njezine stvarne vrijednosti, unosi se podatak kao da je jednaka nuli. Ona, za razliku od drugih rezervi, moe biti i negativna. o Dok je kod CPM metode poznato samo jedno vrijeme trajanja aktivnosti tij, kod Pert metode dane su tri procjene: aij - optimistino vrijeme (najkrae mogue vrijeme u kojemu se moe izvriti aktivnost) mij - najvjerojatnije vrijeme (vrijeme u kojem bi se najvjerojatnije izvrila aktivnost) o

bij - pesimistino vrijeme (najdue vrijeme koje bi bilo potrebno za izvrenje aktivnosti) o Vremenska rezerva odreenoga dogaaja predstavlja vremensku razliku izmeu najkasnijega zavretka svih aktivnosti koje mu neposredno prethode i najranijega poetka narednih aktivnosti koje neposredno slijede. o Analiza trokova - da bi se mogla izvriti analiza trokova potrebno je prikupiti informacije o mogunostima skraivanja vremena trajanja pojedinih aktivnosti i o odgovarajuim dodatnim trokovima. Za svaku se aktivnost moe odrediti njezino normalno i skraeno vrijeme trajanja, te odgorarajui trokovi. Osnovu za optimalno projektiranje vremena s obzirom na trokove ini pretpostavka da je poveanje trokova aktivnosti proporcionalno sa skraenjem vremena trajanja aktivnosti.

o Osnovni principi metode PERT/Trokovi Skratiti aktivnosti koje lee na kritinom putu, sve dok se ne doe do prenoenja kritinosti, tj. dok se ne pojavi jo neki kritini put. Ako je mogue skratiti vrijeme trajanja nekoliko aktivnosti, onda u prvome redu treba skratiti vrijeme onih aktivnosti iji su trokovi skraivanja najmanji. Kod mrenih dijagrama koji imaju vie kritinih puteva vri se skraivanje svakoga kritinog puta za isti broj vremenskih jedinica, pri emu se kod skraivanja najprije skrauju aktivnosti kod kojih je to skraivanje najefikasnije. Postupak se nastavlja sve dok se ne postigne eljeni rok zavretka procesa ili se bar na jednome kritinom putu iskoriste sva mogua skraenja vremena trajanja aktivnosti.