utorak, rujan 4, 2007 KEER:Odrivi razvoj treba primjeniti na selu !

Jesu li ouvanje okolia i ivot visoke kakvoe dva suprotna cilja razvoja? Samo da ponovimo kljune stvati o odrivom razvoju kako politiari nebi koristili rije odrivi razvoj samo da ispadnu mudri. Najvei izazov gospodarskom razvoju je uskladiti naizgled suprotne ciljeve: ouvanje okolia i ostvarenje ivota visoke kakvoe, iji je preduvjet jaka industrija. Svjetska komisija za odrivi razvoj (World Commission on Environment and Development) 1987. godine u svome izvjeu "Naa zajednika budunost" govori: "Odrivi razvoj (Sustainable development) je proces promjena u kojemu su iskoritavanje prirodnih izvora ili dobara, smjer ulaganja, usmjerenje tehnikoga razvoja i institucionalne promjene, u meusobnom skladu i poveavaj u mogunost za zadovoljenje potreba i oekivanja sadanjih i buduih narataja. Odrivi razvoj je takav razvoj koji e zadovoljiti nae dananje potrebe na nain da se ne oduzme moguim buduim naratajima da zadovolje svoje". Uskoro e o opstanku poduzea odluivati mjera sudjelovanja u odrivom razvoju, jer rjeenje nisu samo nove tehnologije. Industrija se okree reproizvodnji. Reciklirajui ostatke vlastitih proizvoda, smanjuje potronju sirovina i energije, pa time ak ostvaruje dodatnu dobit! Ve danas najkonkurentnije tvrtke prednjae u eko efikasnosti. 1992. godine je u Rio de Janeiru odrana Konferencija UN o razvoju i okoliu. U sijenju 1995. godine utemeljen je Svjetski poslovni savjet za odrivi razvoj WBCSD (World Business Council for Sustainable Development) sa sjeditem u vicarskoj. Svjetski poslovni savjet za odrivi razvoj potie suradnju gospodarstvenika, vlada i organizacija koje djeluju na zatiti okolia i odrivom razvoju, promie primjenu poslovnoga upravljanja u skladu s okoliem. Osnivaka skuptina Hrvatskoga poslovnog savjeta za odrivi razvoj odrana je 7. svibnja, 1996. godine. Ekonomski sustav mjeri i prati najbitnije vrijednosti za prodavaa i kupca, ali esto gotovo potpuno zanemaruje okruenje koje se ne prodaje niti kupuje: svje zrak, istoa mora, rijeka i jezera, raznolikost ivotinjskih vrsta, ... Prirodna dobra se ne amortiziraju dok se troe, za razliku od strojeva, zgrada i opreme. Razni pesticidi omoguuju veliku kratkoronu dobit na itaricama, ali truju podzemne vode. Pri zbrajanju gubitaka i dobitaka uzgoja, amortizirati emo opremu, ali neemo uraunati gubitak tih izvora vode. Drave su glavni nositelji brige o razvoju drutva, ali jednako moraju biti i sve jedinice lokalne samouprave, pa moraju preuzeti odgovornost za koritenje raspoloivih potencijala na svojem podruju, te za sve utjecaje na okoli, na svojem i susjednim podrujima. Deklaracija o zatiti okolia RH iz 1992. godine odreuje osnovne smjernice za normativno ureenje zatite okolia u skladu s meunarodnim standardima. Donijeti su Zakon o zatiti prirode (NN 30/94.) i Zakon o zatiti okolia (NN 82/94.). Osnovna naela zatite okolia (l. 10. do 17. ) su: prevencija (mjere zatite, voenje rauna o racionalnom koritenju energije i prirodnih dobara, primjena najmanje tetnih tehnologija za okoli), ouvanje vrijednosti bioloke raznolikosti i prirodnih izvora, zamjena drugim zahvatom koji je manje rizian ili opasan za okoli, cjelovitost pri donoenju strategija, planova zahvata i propisa o zatiti okolia, potivanje prava ovjeka na zdrav i ist okoli (jami i Ustav RH), plaanje trokova oneiavanja, sudjelovanje javnosti u rjeavanju pitanja zaite okolia. Donijeti su i: Zakon o zatiti zraka (NN 48/95), Zakon o vodama (NN 107/95), te Zakon o otpadu (NN 34/95). Odredbe o zatiti dijelova okolia sadre i drugi propisi: Zakon o umama, Zakon o lovu, Zakon o prostornom planiranju, ... Potpisani su i brojni meunarodni ugovori, primjerice Konvencije o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica (NN 1/6/96). Uredba o procjeni utjecaja na okoli propisuje zahvate za koje je potrebna procjena utjecaja na okoli, sadraj, rok i nain izrade studije o utjecaju na okoli. Studija se dostavlja Komisiji koja na osnovi nje procjenjuje utjecaj investicijskoga projekta na okoli i njegovu prihvatljivost. Rjeenjem se utvruje da li je planirani projekt prihvatljiv. Popis zahvata za koji je potrebna procjena utjecaja na okoli (NN 37/97) ukljuuje: prometne graevine, energetike graevine (hidro i termoelektrane, ...), vodne graevine, proizvodne graevine, graevine za postupanje s otpadom, portske graevine, graevinske cjeline (trgovaka, turistika i ugostiteljska sredita, groblja), povrinsko i podzemno koritenje mineralnih sirovina, graevine na zatienim podrujima. I bez pritiska zakonskih propisa, dananji manageri su sve vie svjesni injenice da su zdrav okoli i zdravo gospodarstvo, utemeljeno na visokim ekolokim standardima, uz pravilno gospodarenje i nadzor okolia, jedni od glavnih uvjeta za pristup svjetskom tritu, te sveopoj globalizaciji. Prednost uspostave takvoga naela poslovanja mogu se oitovati u poveanju profita, zbog vie razloga. Uspostava sustava upravljanja okoliem pridonijet e dobrim odnosima s ekoloki osvijetenom potroakom javnou, veem ugledu na tritu, a time i boljoj prodaji roba i usluga. Dakle, pozitivni image meu kupcima poveava konkurentnost, a samim tim i profit. Dananji potroai sve su vie svjesni potrebe uvanja okolia, pa pri kupovanju trae proizvode koji, bilo ambalaom, bilo netetnim svojstvima podravaju tu ideju. Brojni kupci su spremni platiti i vie cijene za "zdrave proizvode" i jako su probirljivi u odabiru proizvoda. Kako bi poslovni subjekt zadovoljio takvu potranju mora potpuno prilagoditi proizvod i proizvodnju tako da se postojei ili mogui tetni utjecaji na okoli i zdravlje potroaa svedu na najmanju moguu mjeru. Slijedei razlozi poveanja profita uspostavom takvoga sustava proizvodnje su utede. Manje sirovina i energije pri proizvodnji, promjena dizajna i ambalae proizvoda smanjuju trokove, pa time raste dobit. Jednako tako se smanjuju trokovi udovoljavanja zakonskim odredbama. Primjerice, prema Pravilniku o postupanju s ambalanim otpadom (NN 53/96) za sve djelatnosti u svezi s postupanjem s ambalanim otpadom na naelima odrivoga gospodarskoga razvoja odgovoran je proizvoa. On je duan voditi evidenciju o koliini i vrsti ambalae, koju je stavio u promet, te koliini i vrsti ambalanoga otpada. Duan je osigurati odvojeno skupljanje i obradu ambalanoga otpada, te obavjetavati javnost

o nainu prikupljanja i obraivanja otpada. Pravilnikom su propisane i kazne za prekraje. Pitam se da li nam je jasno to je odrivi razvoj ? Odrivi razvoj ve due vrijeme nije istoznanica za samo jo vee trokove, prie o dalekoj budunosti, nekakvo idealiziranje... Odrivi je razvoj budunost, a toga su svjesne i velike, mone kompanije. Bez sustavne brige upravo o odrivosti i drutvenoj odgovornosti, teko da e moi trino i opstati. A to jest cilj. A kako put do tog cilja izgleda u razvijenoj zapadnoj praksi, pokuat emo pribliiti kroz, primjerice, praksu tvrtke Unilever, vjerojatno mnogima poznate po brojnim proizvodima za higjenu doma i iz vlastitog kuanstva. Vodei poslovni svjetski tjednici nerijetko podsjeaju kako se oko 40 posto prodaje te veine uzgoja nalaze u zemljama u razvoju. Tako je Unilever u San Paulu, u Brazilu, otvorio besplatnu praonicu rublja, pomae lokalnom stanovnitvu uzgajati povre na ekoloki nain, potie recikliranje to je rezultiralo brojkom od 17 tona recikliranoga otpada u tvornicama pasti za zube. Propisi vezani uz ekologiju sve vre stiu zakonski obru oko proizvoaa, pa se ulaganje u tehnologije prilagoene odrivim razvojem i na taj nain namee kao ulaganje... I tako su se, uz pritiske i neto svjesti o vanosti, oko odrivoga razvoja poele vrtiti velike sume. Primjerice, imovina investcijskih fondova koji svoj novac plasiraju u drutveno odgovorne tvrtke skoila je s 12 milijardi dolara u 1995. godini na ak 178 milijardi dolara u 2005. godini! Rezultat je to, meu ostalim, i vrlo otrih propisa kojima se tvrtke primoravaju na odgovornost u poslovanju i prema svojemu uem i irem okruenju. A inteligentni investitori na tu situaciju gledaju dugorono znajui kako i takva, naizgled neopipljiva i nevidljiva imovina, moe biti jako dobar pokazatelj budueg poslovanja i sposobnosti prilagodbe sve stroim uvjetima. Logino, na to reagiraju i burze. Neke su brokerske kue tako uposlile profesionalce sa zadatkom procijenjivanja kako na kompanije utjeu socijalni pritisci, zakoni, globale ekoloke pojave... Izdvajamo primjer ugledne istraivake kue Innovest. Oni, naime, uz ve dobro poznate faktore, pomno analiziraju i drugih stotinjak faktora kroz koje se moe oitati drutvena odgovornosti i odrivi razvoj. Kada neka od tvrtki proe kroz takvu analizu, dobit e i ocjenu. Najva je AAA, a najnia je CCC. Objavljujemo Innovestovu listu najboljih kompanija proizvode nekih od njih zasigurno i imate.