CASTELLS Prostor tokova

Superstring teorija hyperprostor koji spaja 10 dimenzija ukljuujui i vrijeme Drutveno znaenje prostora i vremena; drutveno-tehnoloke strukture koje nadomjetaju nae sadanje povijesno iskustvo U umreenom drutvu prostor organizira vrijeme. Vrijeme i prostor podloni ljudskoj promjeni razvijene telekomunikacijske mogunosti su vani initelji koji usporavaju preseljenje poslovnih ureda Rad kod kue izvan punog radnog vremena pojavljuje se, izgleda, kao oblik profesionalne aktivnosti i razvija se zajedno s usponom umreenih poduzea i fleksibilnog radnog procesa, a ne kao izravna posljedica dostupne tehnologije. Prostor tokova prostor mjesta Prostor tokova dominantni prostorni izraz moi i funkcije u naim drutvima RAZVIJENE USLUGE, PROTOK INFORMACIJA I GLOBALNI GRAD Informatika/globalna ekonomija organizirana je oko upravljakih i kontrolnih sredita koja su u stanju koordinirati, unaprjeivati i upravljati isprepletenim aktovnostima mrea tvrtki. Razvijeni telekomunikacijski sustavi omoguili njihovo razmjetanje diljem svijeta No prostorni obrazac je drukiji istodobno rasprenje i koncentracija razvijenih usluga Prostorna koncentracija gornjeg ranga tih aktivnosti u urbanim sreditima i nekim glavnim metropolnim podrujima New York, London i Tokyo zajedniki dominiraju meunarodnim financijama te u veini savjetodavnih i poslovnih usluga na meunarodnoj razini. Osim njih vana i druga vea (Chicago, Singapur, Hong-Kong, Osaka, Frankfurt...) te manja, regionalna, sredita ine mreu meunarodnih poslovnih usluga. Kako se globalna ekonomija iri, organizira proizvodnju razvijenih usluga potrebnih za voenje novih jedinica i uvjete njihovih stalno mjenjajuih veza (pr. Madrid) Poveana meuovisnost i komplementarnost izmeu srednje velikih gradskih sredita u EU Relativna vanost odnosa grad-regija smanjuje se s obzirom na odnose razliitih regija. Pojava gradskih sredita je proces koji povezuje razvijene usluge, sredita proizvoaa i trita u jednu veliku globalnu mreu. Definira vanost svakog podruja u odnosu prema svjetskoj mrei. Izostavljena mjesta su marginalizirana i nemaju vane uloge u globalnom kontekstu bez obzira na svoju veliinu. Globalizacija potie regionalizaciju. Rastua internalizacija ekonomskih aktivnosti irom Europe je uinila regije ovisne o tim aktivnostima. -> regije su se restrukturirale i ustanovile mree suradnje izmeu regionalnih institucija i tvrtki. Poredak u mrei je nestalan, te podloan natjecanju meu gradovima i trgovakim pothvatima visokorizinih ulaganja u financije i nekretnine. irenje usluga na meunarodnom tritu u svjetski poredak donosi vei stupanj fleksibilnosti i natjecanja nego prije. Zbog toga su sva mjesta i gradovi podloni i osjetljivi na promjene svjetskih tokova. Vei gradovi sad djeluju kao:

- visoko koncentrirane komandne toke u organizaciji svjetskog gospodarstva - kljuna mjesta za financijske poslove te za tvrtke koje nude specijalizirane usluge - kao mjesta proizvodnje - kao trita proizvoda i inovacija. Ti gradovi ine fleksibilne mree proizvodnje i upravljanja koje ne trebaju usvojiti radnike i dobavljae, nego ih u svakom pojedinom sluaju mogu pribaviti, kada im odgovara, u potrebnim koliinama. fleksibilnost i prilagodljivost Razvijene te ostale usluge ipak se ire i decentraliziraju na predgraa metropolskih podruja, na manja metropolska podruja, slabije razvijene regije i neke manje razvijene zemlje. Globalni grad je proces u kojem su sredita proizvodnje i potronje razvijenih usluga i njihova pomona lokalna drutva povezana u svjetsku mreu, uz istodobno smanjivanje povezanosti sa svojom unutranjou, na temelju tokova informacija. NOVI INDUSTRIJSKI PROSTOR Visoka proizvodna tehnologija uvela je novu logiku u smjetanje industrije. Tehnoloka i organizacijska mogunost razdvajanja proizvodnog procesa na razliita mjesta, dok se povezivanje ostvaruje uz pomo telekomunikacije te preciznosti i fleksibilnosti proizvodnje mikroelektronikih komponenata. Dihotomija visokoobrazovane radne snage sa znanstvenom i tehnolokom osnovom masa nisko-kvalificiranih radnika ukljuenih u rutinsko sklapanje i pomone operacije. Zbog toga poeljna geografska podjela proizvodnje. Automatizacija sve vie zamjenjuje nisko-kvalificirane radnike. Trita su se otvarala to je navelo europske tvrtke na restrukturaciju, a Japan (koji je do tad bio zatvoren poput tvrave) na decentralizaciju u njegove manje razvijene dijelove, a poslije i otvaranje ka svijetu. Inovacijska sredina poseban skup odnosa proizvodnje i upravljanja koji se temelji na drutvenoj organizaciji koja ima zajedniku radnu kulturu i instrumentalne ciljeve namijenjene stvaranju novog znanja, novih procesa i novih proizvoda. -Viestrukost svjetskih industrijskih mrea ija presijecanja i iskljuenja preobraavaju sam pojam industrijskog smjetanja, i to od mjesta na kojima se nalaze tvornice do prostornih tokova. SVAKODNEVNI IVOT U ELEKTRONIKOJ KOLIBI: KRAJ GRADOVA? Razvoj elektronike komunikacije i informacijskih sustava poveana disocijacija izmeu prostorne blizine i obavljanja svakodnevnih funkcija. Kraj gradova? rjeavanje njihove funkcionalne nunosti Pretpostavka porasta rada na daljinu. Njega je teko definirati. 3 kategorije radnika na daljinu (malo outdated..): a.) Zamjenjivai osobe koji poslom kod kue zamjenjuju onaj koji se obavlja u tradicionalnom okruenju b.) Samozaposleni djelatnici koji rade kod kue raunalom on-line c.) Osobe koje obavljaju dodatni posao donosei ga kui

Prva kategorija radnika striktno je zaposlena da rade kod kue, nije brojna i ne oekuje se da e se u predvidljivoj budunosti znaajno poveavati. Pojavljuje se i rad na daljinu iz telesredita umreenih raunalnih objekata razbacanih predgraima metropolitanskih sredita. To se negativno odraava na probleme prijevoza zbog koncentracije broja radnih mjesta u odreenim podrujima. Telebanking i teleprodaja vie nadopunjavaju klasine oblike prodaje nego to ih mijenjaju. Zdravstvene usluge su zanimljiv primjer centralizacije usluga vezanih za ljude- povezivanje na sredinja raunala, lijeenje na daljinu kirurzi video-vezama nadgledaju operacije. Sredita za zdravstvenu skrb podravaju informatiki sustavi koji im poboljavaju kvalitetu. Nastaju veliki medicinski kompleksi, obino vezani uz vee bolnice s vremenom tendiraju irenju u bliu okolicu. kole i sveuilita su institucije koje, paradoksalno, najmanje dotaknute logikom informatike tehnologije usprkos poveanom koritenju raunala. Trenutne kolske institucije se teko mogu zamijeniti uenjem na daljinu jer one imaju ulogu odgojno-obrazovne institucije. Dakle, njihov cilj je da i nadgledaju djecu. Na sveuilitima je kvaliteta obrazovanja vezana komunikacijom lice-u-lice. Predvia se da e se to promijeniti tek u daljoj budunosti. Interakcija izmeu nove informatike tehnologije i tekuih procesa drutvenih promjena znaajno utjee na gradove i prostor. tlocrt gradskog oblika znaajno se mijenja. Meutim ta transformacija ne slijedi neki univerzalan obrazac ve pokazuje znaajne varijacije ovisno o kontekstu. TRANSFORMACIJA URBANOG OBLIKA: INFORMATIKI GRAD Informatiki grad proces koji oznaava strukturalna dominacija prostora tokova Posljednja amerika granica u predgrau Los Angeles grad budunosti Rubni grad: odrednice: a) mjesto koje ima pet milijuna ili vie etvornih stopa uredskih prostora za iznajmljivanje radno mjesto za informatiko doba b) ima 600 000 ili vie etvornih stopa iznajmljivoga prodajnog prostora c) ima vie poslova nego spavaih soba d) stanovnitvo ga smatra jednim mjestom e) prije trideset godina nije nalikovalo gradu Radna podruja i usluna sredita oko kojih se javljaju gusto postavljene rezidencijalne jedinice za stanovanje jedne obitelji, organizirajui usredotoenost na dom privatnog ivota. -specifina urbana obiljeja: autoceste, krovne satelitske antene, oping centri .. geografja nigdine Rasprava tradicionalnijih i modernijih znanstvenika Funkcionalna meuovisnost razliitih jedinica u danom urbanom sustavu na velike udaljenosti; minimalizirana uloga teritorijalnih granica i maksimalizacija komunikacijskih mrea u svim njihovim dimenzijama.

Iznimni dinamizam koji je na neki nain izgradio Ameriku, sada ugroava poziciju njenih gradova. -definiran odnosom izmeu brzog izvangradskog razvoja, propasti unutarnjih gradova i zastarjelosti suburbano izgraenog okolia. Izblijedjeli arm europskih gradova Europski gradovi zakoraili su u informatiko doba drukije se prostorno restrukturirajui u vezi s vlastitom povijesnom batinom, premda pronalaze i nove teme koje nisu uvijek razliite od onih koje se pojavljuju u amerikom kontekstu. Novu europsku dinamiku ini vie trendova Glavni pokreta je, kao i u Americi, gospodarski pokreta grada, umreenog u globalno gospodarstvo. Poslovno sredite infrastruktura informacija, komunikacija, razvijenih usluga i uredskog prostora. Ono ne postoji samo po sebi nego po svojoj vezanosti na druga ekvivalentna mjesta organizirana u mrei koja oblikuje stvarnu jedinicu upravljanja, inovacija i rada. Nova menadersko-tehnokratsko-politika elita stvara ekskluzivna mjesta koja su odvojena i izmaknuta od grada stvarajui ekskluzivna rezidencijalna podruja. posebno karakteristino za Veliku Britaniju. Dolazi do urbanizacije armantnih povijesnih sela u blizini velikih gradova. Dolazi do stanovite neoliberalne getoizacije razliiti dijelovi grada za razliite slojeve ljudi i klasa. Kritini imbenik novih gradskih prostora jest injenica da se taj prostor poveano diferencira u drutvenom smislu dok se funkcionalno meusobno povezuje i mimo fizikog dodira. Taj trend je u pozadini najvanijih promjena urbanih oblika irom svijeta, s osobitom snagom u novoindustrijaliziranim podrujima. Urbanizacija treeg tisuljea: megagradovi Megagradovi vrlo velike aglomeracije ljudskih bia, u '92 je svaki imao vie od 10 000 000 stanovnika. vorovi svjetskog gospodarstva; okupljaju vie upravljake, menaerske i poslovne funkcije diljem planeta; kontrolu medija; realnu politiku moi i simboliku sposobnost stvaranja i irenja poruka. Magneti svojih regija funkcija gravitacijske snage prema vanijim podrujima svijeta. -Artikuliraju svjetsko gospodarstvo, povezuju informatike mree i koncentriraju svjetsku mo. Izvana povezani sa svjetskim mreama i segmentima svojih vlastitih zemalja; iznutra razdvajaju lokalno stanovnitvo koje je ili drutveno nepotrebno ili izaziva drutveni razdor. Globalno povezani, lokalno iskopani. Pr, Hong-Kong 40-50 mil. stanovnika Sustav autocesta, zranih linija, optikih kablova, eljeznica... Za takav dramatini razvoj zaslune su 3 pojave:

1. Gospodarska transformacija Kine i njeno povezivanje sa svjetskim gospodarstvom. Hong Kong jedan od glavnih vorita povezanosti; Hong-Kong najvei ulaga u Kinu Kina najvei ulaga u Hong-Kong 2. Restrukturiranje gospodarske osnove Hong-Konga; iz tradicionalne proizvodne osnove ka razvijanju funkcija svjetskog poslovnog sredita 3. Modificiranje industrijske organizacije i prostornog smjetaja; planska industrijalizacija, gradnja dodatnih luka i posveenost produktivnom izvozu. Dovelo do neuvene urbane eksplozije. Metropolis june Kine- takoer ubrzani razvoj, rast i napredak. Megagradovi e openito, na svjetskoj razini, nastaviti rasti. To je zato jer su oni: a) sredita gospodarskog, tehnikog i drutvenog dinamizma i u svojim zemljama i na drutvenoj razini. Njihova zemlja ovisi o njihovim dostignuima. b) Oni su sredita kulturne i politike inovacije c) Oni su spojnice svjetske mree svih vrsta. Neki initelji e usporiti ritam njihova razvoja, no oni e nedvojbeno rasti u veliini i dominaciji jer se hrane stanovnitvom, bogatstvom, moi i inovatorima iz svog proirenog zalea. DRUTVENA TEORIJA PROSTORA I TEORIJA PROSTORA TOKOVA Prostor je izraz drutva. Prostorni oblici i procesi oblikuju se dinamikom cjelokupne drutvene strukture. Drutveni procesi utjeu na prostor djelujui na izgraeni okoli naslijeen od prethodnih drutveno-prostornih struktura. Prostor je kristalizirano vrijeme. Prostor je materijalna podrka drutvenih praksi koje dijele zajedniko vrijeme. Tokovi (tokovi kapitala, informacija, tehnologije, slika, zvukova, simbola) -izraz procesa koji dominiraju naim gospodarskim, politikim i simbolikim ivotom. Prostor tokova je materijalna organizacija drutvenih praksi koje se zbivaju istodobno i djeluju kroz tokove. On je kombinacija triju slojeva materijalnih podrki koje zajedno ine prostor tokova. 1. Krugovi elektronikih impulsa mikroelektronika, telekomunikacije, raunalna obrada. Sustavi emitiranja i vrlo brzi prijevoz). Oni zajedno oblikuju materijalnu osnovu procesa koji su od stratekog znaaja u mrei drutva. Oni oblikuju materijalnu osnovu procesa znaajnih za razvoj drutva, i samim tim su prostorni oblik. Temeljna prostorna konfiguracija je mrea informacija, a tehnoloka struktura koja ju gradi definira novi prostor. 2. vorovi i sredita Upravljaki vorovi, proizvodna mjesta i komunikacijska sredita. To su mjesta s vrlo jasno odreenim drutvenim, kulturnim, fizikim i funkcionalnim znaajkama. Smjetaj u voru povezuje to mjesto s cijelom mreom, no vorovi i mjesta u mrei su hijerarhijski organizirana po svojoj relativnoj vanosti. Neka mjesta mogu

biti i iskljuena iz mree to znai njihovo brzo propadanje (globalni gradovi i gospodarstva, bankarske mree, narko-karteli). Svaka mrea organizira svoja mjesta prema njihovoj ukupnoj i hijerarhijskoj vanosti. 3. Prostorna organizacija dominantnih, menaderskih elita one obavljaju upravljake funkcije oko kojih se oblikuje takav prostor. Prostor drutvenih aktera. Tehnokratskofinancijsko-menaderske elite koje zauzimaju vodea mjesta u naim drutvima i imaju posebne prostorne zahtjeve ovisne o materijalno/prostornoj podrci njihovih interesa i praksi. to je drutvo demokratskije, to se elite moraju jasnije razlikovati od puanstva, i na taj nain izbjegavati pretjeranu penetraciju politikih predstavnika u unutranji svijet stratekog odluivanja. Prostorno ograniena subkultura meusobno umreenih osoba sa zajednikim karakteristikama elite. ARHITEKTURA KRAJA POVIJESTI Arhitektura kao promaeno djelo drutva potpuna budua restrukturacija u kontekstu prostora tokova. Jaka veza izmeu drutva, njegovog stanja svijesti te proizlazee arhitekture. Nastanak prostora tokova pomuuje smisaoni odnos izmeu arhitekture i drutva. Ahistorijska, akulturalna arhitektura. Postmodernizam kao arhitektura prostora tokova. Pojam arhitekture kao refleksije stvarnosti, bez imitiranja ljepote kaou transhistorijskom kontekstu. Arhitektura golotinje istih neutralnih oblika, refleksija usamljenosti prostora tokova. Primjer- zrana luka Barcelone koja suoava putnike s hladnim licem realnosti i usamljenosti u ogromnom prostoru tokova, umjesto da taj dojam pokua prikriti ili uljepati. Madridska AVE stanica. PROSTOR TOKOVA I PROSTOR MJESTA Mjesto je prostor iji su oblik, funkcija i znaenje u njemu sadrani, unutar granica fizikog kontigviteta. Primjer Belleville Ljudi jo uvijek ive u mjestima. No kako su funkcije i moi u naim drutvima organizirane u prostoru tokova, strukturalna dominacija njihove logike znaajno mijenja znaenje i dinamiku mjesta. Smisao biva sve vie odvojen od znanja. Strukturalna shizofrenija izmeu dvije prostorne logike znaajno mijenja znaenje i dinamiku mjesta. Vladajua tendencija ide prema horizontu umreenoga, bespovijesnog prostora tokova, nastojei nametnuti svoju logiku naspram ratrkanih , segmentiranih mjesta, sve vie meusobno nepovezanih i sve manje sposobnih za diobu zajednikih kulturalnih kodova.