Boica Vui, Vendi Franc Sveuilite u Zagrebu Uiteljski fakultet Odsjek u Petrinji Trg Matice hrvatske 12, Petrinja

bvuic@vusp.hr vendifranc@gmail.com

BIBLIJSKI

FRAZEMI

NASTAVI

HRVATSKOGA MEU

JEZIKA

PREPOZNAVANJE

NJIHOVE

SEMANTIKE

STUDENTIMA

UITELJSKOG FAKULTETA ODSJEK U PETRINJI

U radu se govori o problemu prepoznavanja i tumaenja znaenja frazema, osobito onih biblijskog i judeo-kranskog podrijetla meu studentskom populacijom Uiteljskog i Studija predkolskog odgoja u Petrinji. Uvid u nastavne planove i programe od osnovne do sveuiline nastave, kao i istraivanje provedeno meu spomenutom studentskom populacijom, ukazuje na injenicu da je nedostatak sustavnog prouavanja frazeologije jedan od uzroka potekoa u razumijevanju frazema.
KLJUNE RIJEI: frazem, biblijski frazem, znaenje i razumijevanje frazema, nastavni plan i program, itanka

Uvod U neposrednom radu sa studentima/studenticama na kolegijima Jezino izraavanje, Hrvatski jezik i Metodika hrvatskog jezika uoeno je da studenti/studentice imaju potekoa u prepoznavanju i tumaenju znaenja odreenih frazema, iako ih rabe u osobnoj komunikaciji. Ovaj svojevrstan paradoks mogue je objasniti injenicom da su

mladim generacijama frazemi kao npr. drati se kao drvena Marija, ii od Poncija do Pilata zastarjeli. Naime, prema Fink-Menac-Venturin (2003) frazemi, kao i leksemi uope, zbog unutarjezinih ili izvanjezinih razloga nerijetko prelaze iz aktivnog u pasivni sloj. Razlog zbog kojeg je frazem u uporabi, iako se ne zna objasniti njegov semantiki sloj, moemo pronai i u injenici da se frazemska pozadinska slikasemantiki talog (prema Turk-Opai, 2008) zadrala kao dio mentalnog leksika govornika koji govornik u odreenim situacijama rabi bez osvijetenog znanja o znaenju pojedinog frazema. Sve navedeno bilo je povodom da se meu studentima Uiteljskog fakulteta u Petrinji ispitaju spoznaje o frazemima i njihovim znaenjima, osobito onima biblijskog podrijetla. Specifinost ove populacije ispitanika jest i u injenici da se oni tijekom studija na Metodikim vjebama iz hrvatskog jezika susreu s frazemima i interpretacijom njihova znaenja u komunikaciji s uenicima i knjievnoumjetnikim tekstom. Frazem - podjela i struktura Definicija koja se moe pronai u Hrvatskom frazeolokom rjeniku (Menac, FinkArsovski, Venturin, 2003:6) glasi; Frazemi su ustaljene sveze rijei koje se upotrebljavaju u gotovu obliku, a ne stvaraju se u tijeku govornog procesa, i kod kojih je barem jedna sastavnica promijenila znaenje, tako da znaenje frazema ne odgovara zbroju znaenja njegovih sastavnica. Poznato je, dakle, da frazem karakterizira cjelovitost i vrsta struktura zbog koje se njihove sastavnice obino i ne osjeaju kao rijei sa samostalnim znaenjem te znaenje cijelog frazema ne proistjee iz znaenja pojedinih sastavnica, nije jednako zbroju njihovih znaenja (Menac, 2010:11). Frazemi se reproduciraju u unaprijed odreenom obliku to znai da se ne formiraju spontanim slaganjem pojedinih rijei. Upravo zahvaljujui toj vrstoj strukturi frazema, znaenje frazema ne proizlazi iz znaenja pojedinih sastavnica niti je jednako zbroju njihovih znaenja. Brojne su podjele frazema, no za potrebe ovog rada izdvajamo podjelu frazema prema podrijetlu . S obzirom na tu podjelu razlikujemo: 1) biblizme, ije je izvor Biblija ili neki drugi crkveni tekst, 2) knjiki frazemi, frazemi iz razliitih knjievnih djela i mitologije,

3) frazemi nastali od naziva iz raznih podruja ljudske djelatnosti kao to su znanost, glazba, kazalite i sl. i 4) povijesni frazemi.(Forko, 2009: 94) Biblijski su frazemi jezini izrazi ustaljene strukture preuzeti iz prijevoda Biblije ili motivirani biblijskim prispodobama, parabolama, dogaajima ili simbolima ( Ribarova, Vidovi- Bolt, 2005 : 644). Brojni su primjeri biblijskih frazema bliskih prvobitnoj biblijskoj semantici, no ima i onih koji se od nje udaljavaju. Primjeri navedenog su svakako frazemi - drati se kao drvena Marija i kotati kao svetoga Petra kajgana. Jezikoslovci smatraju da su frazemi biblijskog podrijetla ujedno i internacionalizmi, odnosno europeizmi.

Frazeologija i frazemi u nastavnim planovima i programima i udbenicima Uvidom u Nastavni plan i program za osnovne kole (2006) uoljivo je da nema sustavnog pristupa problematici frazema u niim razredima osnovne kole (1.-4. razreda) to je svakako opravdano doivljajnim i spoznajnim mogunostima uenika tog uzrasta. Dolaskom u prvi razred uenici donose svoju imanentnu gramatiku kao i leksiki korpus obiteljskoga i zaviajnoga okruja unutar kojeg su raspoznatljivi i frazemi (kolokacije, sveze rijei i sl.) i koji se vie ili manje podudara s hrvatskim standardnim jezikom. Fonoloka obiljeja govora ue i ire zaviajne sredine, gramatike strukture i leksemi aktivnog i pasivnog rjenika dio su djetetova mentalnog leksika koji je usvojen prije polaska u kolu. Da bismo provjerili susreu li se uenici razredne nastave (2. - 4. razreda) s frazemima, osobito onim biblijskog i judeo-kranskog podrijetla u komunikaciji s knjievnoumjetnikim tekstovima koji se nalaze u njihovim itankama , istraili smo tekstove u onim itankama kojima su se koristili uenici i uitelji petrinjskih kola vjebaonica tijekom k. god. 2009./2010. i 2010./2011. To su sljedee itanke: 2. RAZRED - Tamara Turza-Bogdan, Slavica Pospi: Radost igre, Alfa Zagreb, 2007.; Dubravka Teak, Sanja Polak, Darko Cindri: Cvrkut rijei, itanka i jezini udbenik ,Alfa, Zagreb, 2008.; Ankica pani, Jadranka Juri: ITANKA 2, kolska knjiga, Zagreb, 2010.; Terezija Zoki, Jadranka Brali: Tajna slova 2, kolska knjiga, Zagreb, 2008.;

Marija Krmpoti, Sonja Ivi: Zlatna vrata, itanka i hrvatski jezik za 2. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2010. 3. RAZRED - Ankica pani, Jadranka Juri: ITANKA 3, kolska knjiga, Zagreb, 2008.; Marija Krmpoti, Sonja Ivi: Zlatna vrata, itanka i hrvatski jezik za 3. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2010.;Vesna Budinski, Katarina Franjec, Ivana Lukas, Saa Veronek - Germadnik, Marijana Zelenika imi: Od slova do snova 3, itanka, Profil, Zagreb, 2010.; 4. RAZRED - Ante Been, Vesna Budinski: Hrvatska itanka 4, udbenik knjievnosti za etvrti razred osnovne kole, Profil, Zagreb, 2003.; Diana Zalar, Dijana Dvornik, Frano Petrua: Kua putujua, itanka za etvrti razred,Alfa, Zagreb, 2010.; Marija Krmpoti, Sonja Ivi: Zlatna vrata 4, itanka i hrvatski jezik za 4. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2010. U tekstovima koje smo analizirali u navedenim itankama samo smo u itanci BeenBudinski pronali tekst David i Golijat u kojem su se uenici mogli upoznati s frazemom biblijskog podrijetla premda se u metodikom dijelu interpretacije teksta koji je ponuen u itanci ne objanjava naslov kao frazem, odnosno djejem shvaanju blie izreka. S pojmom frazema na razini znaenja i imenovanja uenici se prvi put susreu u 8. razredu osnovne kole. Uz istaknuti kljuni pojam : frazem u kurikulu se istiu i obrazovna sljedea postignua: prepoznati frazem, poznavati osnovna obiljeja frazema, tumaiti poznate frazeme, prikladno rabiti ee frazeme, osobito zaviajne ( Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006:46). Uvidom u izvedbene programe uitelja hrvatskoga jezika petrinjskih osnovnih kola vidljivo je da je za programske sadraje o frazemima i udbenike jedinice uitelji uglavnom planiraju jedan kolski sat to se sigurno nije dostatno. Gimnazijskim programom za 4. razred sustavno se prouava leksikologija i unutar toga podruja frazeologija i frazemi hrvatskoga jezika. Prema Glasniku Ministarstva prosvjete i porta uenici opih, jezinih i prirodoslovno matematikih gimnazija iz podruja frazeologije usvajaju sljedee sadraje: Frazeologija i frazem. Uvjeti postanka frazema. Frazemska vieznanost i jednoznanost. Frazemska sinonimija i antonimija. Jezini purizam i frazemi. Vrste frazema. Frazemi sintagme i frazemi reenice. Frazemi po sredinjoj punoznanici:imeniki, glagolski, pridjevni i priloni. Frazemske sraslice. Podrijetlo frazema: posueni i nacionalni frazemi. <www.dokumenti.ncvvo.hr>.

Usporedbom dvaju gimnazijskih udbenika1 moe se zakljuiti da udbenike jedinice u potpunosti slijede programske sadraje, a uvidom u izvedbene planove profesora hrvatskoga jezika Srednje kole Petrinja i Gimnazije Sisak zakljuuje se da za obradu udbenikih jedinica kolege planiraju 2-3 kolska sata. Na satima obrade govori se i o podrijetlu frazema ukljuujui i one biblijskog podrijetla interpretirajui semantike slojeve onih frazema koji su uenicima najpoznatiji. U nastavnom planu i programu za etverogodinje strukovne kole <www.dokumenti.ncvvo.hr> 27. 9. 2011. takoer se u 4. razredu prouavaju frazemi. Programski sadraji objavljeni na navedenoj internetskoj stranici utemeljeni su na programskim sadrajima za gimnazije samo u smanjenom opsegu. Pregledom sveuilinih programa, dostupnih na internetskim stranicama, zagrebakog, rijekog, osjekog i zadarskog Filozofskog fakulteta na Odsjeku za kroatistiku ( i slino nazivlje) u okviru kolegija Suvremeni hrvatski standardni jezik ( i slino) pojavljuje se kao jedna od tema Frazemi i frazeologija hrvatskoga jezika ili se Frazeologija pojavljuje kao zaseban ali izborni kolegij, kao primjerice na rijekom Filozofskom fakultetu. Na Uiteljskom fakultetu u Zagrebu u okviru kolegija Hrvatski jezik koji prate studenti 2. godine Uiteljskog studija kao jedna od tema na predavanju i jedna od seminarskih tema pojavljuje se frazeologija, odnosno frazemi u hrvatskome jeziku. Pretpostavka je da se u okviru ovih programa govori i o podrijetlu frazema , pa i onim biblijske provenijencije te da se interpretira i njihovo znaenje. Jedan sat predavanja i/ili jedna seminarska tema nisu dovoljne za shvaanje semantike i uporabne ( stilistike) vrijednosti frazema u hrvatskom jeziku to je pokazala neposredna nastavnika praksa.2
1 Usporeeni su ovi udbenici: Marko Samardija: Hrvatski jezik 4.Zagreb: kolska knjiga i Marina ubrid:Uimo hrvatski jezik 4:Udbenik za 4. razred gimnazije. Zagreb:kolska knjiga.

2 Javni sat iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika uputio je na problem studentiina nerazumijevanja frazema. Spomenuti javni sat odran je 8. prosinca 2010. u O Dragutina Tadijanovida u Petrinji u 4.razredu a odjela. Na javnom satu studentica je interpretirala tekst Jagode Truhelke: Boid (Been-Budinski:Hrvatska itanka:112). Bududi da se u tekstu spominje frazem i mirna Bosna koji u rubrici koju su autori itanke nazvali Obogati svoj rjenik, nije

Istraivanje Problem shvaanja semantike frazema uoen u radu sa studentima Uiteljskog i Studija predkolskog odgoja na kolegijima Metodika hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik bio je povodom da pokuamo taj problem istraiti. Budui da znaenje frazema nije mehaniki zbroj znaenja njegovih sastavnica nego bar jedna punoznanica mora proi znaenjsku preobrazbu, znai da shvaanje frazema i njegova uporaba u osobnom govoru zahtijeva kompleksnu kontekstualnu utemeljenost uvjetovanu djelomice i podrijetlom frazema. Polazei od pretpostavke da su frazemi biblijskog odnosno judeo-kranskog podrijetla frekventni htjeli smo provjeriti njihovu uporabu u osobnoj komunikaciji i razumijevanje njihove semantike meu studentskom populacijom Uiteljskog fakulteta Odsjek u Petrinji. 1.1.Cilj i metode istraivanja Cilj je bio istraiti koliko budui uitelji/uiteljice i odgojitelji/odgojiteljice shvaaju pojam frazema i njihov semantiki sloj, a osobito biblijskih frazema i judeo-kranskih frazema te koliko se njima koriste u svojoj usmenoj i pisanoj komunikaciji. Nadalje, htjeli smo istraiti koliko studenti/studentice i odgojitelji/odgojiteljice prepoznaju biblijske frazeme u komunikaciji s knjievnoumjetnikim tekstom i u tom kontekstu ponuditi objanjenje semantikog sloja frazema. Metodom anketiranja koristei se anketnim strukturiranim upitnikom ispitani su studenti/studentice 4. i 5. godine Uiteljskog studija i 3. godina Studija predkolskog odgoja, ukupno 120 studenata/studentica Uiteljskog fakulteta Odsjek u Petrinji. U obradi podataka dobivenih istraivanjem primijenjena je metoda analize i sinteze.

objanjen, uenik je traio objanjenje od studentice. Na postavljeno pitanje studentica 5. godine Uiteljskog studija odgovara :To znai da de Bosna uvijek ivjeti u miru. Analizirajudi izvedbu ovog javnog sata i dotiudi se spomenutog objanjenja frazema zanimljivo da je samo jedna kolegica (od njih 17 u skupini) zamijetila krivo tumaenje i ponudila ispravno znaenje- i gotovo, stvar je zavrena.

Rezultati istraivanja i interpretacija Anketnim upitnikom koji se sastoji od 11 pitanja ispitale su se spoznaje o frazemima i frazeologiji, a osobito semantika biblijskih frazema. U analizi odgovora osobitu pozornost posveujemo odgovorima studenata/studentica 3. godine Studija predkolskog odgoja (odgojitelji/odgojiteljice) te 4. i 5. godine studenata Uiteljskog studija (uitelji/uiteljice). Prvim pitanjem eljelo se provjeriti prepoznaju li studenti/studentice definiciju frazema. Pitanje glasi: Vielane jedinice koje se u govornom aktu uvijek reproduciraju kao cjelina nazivamo:a)frazemi b)fraze c)perifraze d)idiomi e)neto drugo. Analiza odgovora pokazuje sljedee: odgojitelji/odgojiteljice a) 29% b) 53% c) 6% d) 6% i e) 36%; uitelji/uiteljice 4. godina a) 38% b) 35% c) 3% d) 0% e) 24%; uitelji/uiteljice 5. godina a) 76% b) 19% c) 0% d) 0% i e) 5%.

80 70 60 50 40 30 20 10 0 frazemi fraze perifraze izreke neto drugo 3.god. 4.god. 5.god.

Grafikon 1. Prepoznavanje odreenja pojma frazem Na drugo pitanje Navedite dva znaenja frazeologije studenti/studentice odgovorili su sljedee: odgojitelji/odgojiteljice: 0% ( nitko nije odgovorio na ovo pitanje); uitelji/uiteljice 4. godina 2,94% tonih odgovora, 97,06% ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje; uitelji/uiteljice 5. godina 23,53% ispitanika tono je odgovorilo, a 76,47% ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje.

U treem pitanju Ispiti su sve tei mlinski kamen oko vrata onima koji nisu poeli uiti na vrijeme studenti su trebali izdvojiti frazem. 88,23%odgojitelja/odgojiteljica tono je odgovorilo na ovo pitanje, a 11,77% nije odgovorilo odnosno nije tono odgovorilo na ovo pitanje; uitelji/uiteljice 4. godina 100% tonih odgovora; uitelji/uiteljice 5. godina 92,65% tonih odgovora, 7,35% nije odgovorilo odnosno nije tono odgovorilo na ovo pitanje. U etvrtom pitanju koje glasi Od etiri uvjeta koje neka veza rijei mora ispuniti da bi bila frazem napiite barem jedan raspodjela odgovora je sljedea: odgojitelji/odgojiteljice - 5,88% dalo je toan odgovor, ostali nisu ponudili odgovor ili nisu odgovorili tono; uitelji/uiteljice 4. godina 32,35% ponudilo je toan odgovor, a ostali nisu odgovorili odnosno nisu ponudili toan odgovor; uitelji/uiteljice 5. godina 39,71% odgovorilo je tono na ovo pitanje. Na peto pitanje Koje podrijetlo mogu imati frazemi u hrvatskome jeziku 47,05% odgojitelja/odgojiteljica odgovara tono ; uitelji/uiteljice 4. godina 29% tono odgovara; uitelji/uiteljice 5. godina 54,41% daje toan odgovor na ovo pitanje. 6. pitanje glasi: Proitajte sljedei dio pjesme, pronaite bar jedan frazem i objasnite njegovo znaenje: I znaj da Sin tvoj putuje Dolinom svijeta turobnom Po trnju i po kamenju, jadikovka) Na ovo pitanje raspodjela odgovora je sljedea: odgojitelji/odgojiteljice a) bez odgovora 23,52%, b) 17,64% ponudilo je odgovor i objanjenje, c) 58,84% izdvojilo je frazem bez objanjenja; uitelji/uiteljice 4. godina a) bez odgovora 29,41%, b) 29,41% dalo je potpuni odgovor ( izdvojili su frazem i napisali njegovo znaenje), c) 41,18% samo je izdvojilo frazem a da nisu napisali njegovo znaenje; uitelji/uiteljice 5. godina a) bez odgovora 10,29%, b) 26,47% izdvojilo je frazem i napisali njegovo znaenje,c) 63,24% samo je izdvojilo frazem a da nisu napisali njegovo znaenje. Sedmim pitanjem ispitalo se koliko studenti/studentice koriste biblijske frazeme u osobnoj govornoj i pisanoj komunikaciji ( Koliko biblijske frazeme koristite u osobnoj govornoj i pisanoj komunikaciji: ne, nikada b) vrlo rijetko c) povremeno d) esto e) da, Od nemila do nedraga I noge su mu krvave, I srce mu je ranjeno. (T. Ujevi: Svakidanja

uvijek). Na ovo pitanje odgovori su sljedei: odgojitelji/odgojiteljice a) 6% b) 47% c) 35% d) 6% e) 6%; uitelji/uiteljice 4. godina a) 24% b)38% c) 35% d) 3% e) 0%; uitelji/uiteljice 5. godina a) 3% b) 49% c) 34% d) 12% e) 2%. Raspodjela odgovora izmeu vrlo rijetko i povremeno upuuje da pretpostavka o veoj uporabi biblijskih frazema meu ispitanicima nije potvrena.
60 50 40 30 20 10 0
ne,nikada vrlo rijetko povremeno

3.god. 4.god. 5.god.

esto

da, uvijek

Grafikon 2. Uporaba biblijskih frazema u osobnoj komunikaciji U 8. pitanju otvorenog tipa studenti/studentice trebali su napisati bar tri biblijske frazemske inaice za znaenje glagola umrijeti. Na ovo pitanje odgojitelji/odgojiteljice odgovorili su ovako: a) bez odgovora 41,17%, b) jedan odgovor 47,07%, c) dva odgovora 0%, d) 3 odgovora 11,76%; uitelji/uiteljice 4. godina a) bez odgovora 52,94%, b) jedan odgovor 26,47% c) dva odgovora 11,76%, d) 3 odgovora 8,83%; uitelji/uiteljice 5. godina a) bez odgovora 63,24%, b) jedan odgovor 19,12% c) dva odgovora 10,29% d) tri odgovora 7,35%. Najei odgovori na ovo pitanje su: predao duh (svoj), otiao Bogu na istinu, otiao na vjeni poinak, otiao u Raj (apelativ je uvijek pisan velikim slovom) i stao pred lice Boga. 9. pitanje glasi Od ponuenih biblijskih frazema zaokruite one koje rabite i u vlastitu izriaju i odredite im znaenje: a) alfa i omega b) stii na amen c) ako Boga zna d) Boe

sauvaj! e) Judin poljubac f) drati se kao drvena Marija g) kotati kao svetog Petra kajgana h) ii od Poncija do Pilata i) oprati ruke kao Poncije Pilat j) nevjerni Toma3

120 100 80 60 40 20 0 a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) 3.god. 4.god 5.god

Grafikon 3. Biblijski frazemi koje studenti najee koriste u osobnoj komunikaciji bez obzira na razumijevanje njihova znaen

3 Analizirajudi strukturu ovog pitanja potrebno je napomenuti sljedede: meu ponuenim frazemima moda je onih koji su blii znaenju pojma kolokacija premda referentna teorijska promiljanja ovog problema ukazuju na injenicu da nije uvijek mogude jasno i nedvojbeno razgraniiti frazem i kolokaciju (Stojid, Murica 2010.). Sigurno da je odabrani primjer Boe sauvaj dvojben i u smislu njegove pripadnosti frazemima i u smislu njegove biblijske motiviranosti. Prema Stojid Murica samo situacijski i jezini kontekst moe otkriti je li rije o kolokaciji ili frazemu ( str. 115) miljenja samo da je i u ovom sluaju tako kao i u primjeru ako Boga zna. to se tie biblijske motiviranosti frazema /kolokacije Boe sauvaj potvrdu pronalazimo u Poslanici sv. Pavla apostola Galadanima (6:14) :A ja, Boe sauvaj da bih se ponosio iim osim kriem Gospodina naega Isusa Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu.(Biblija,2004: 560). Nadalje, meu ponuenim primjerima ima i onih koji nisu samo biblijskog nego i judeokrdanskog podrijetla (Pranjkovid,2006) i onih koji su liturgijski motivirani ili su se pak od svoje biblijske motiviranosti udaljili uporabom u narodnim govorima kao u primjerima drati se kao drvena Marija i kotati kao svetog Petra kajgana.

80 70 60 50 40 30 20 10 0 a) b) c) d) e) f) g) h) i) j)

Grafikon 4. Odgovori svih ispitanika koji se odnose na objanjenje znaenja ponuenih biblijskih frazema U ovom pitanju ponueno je 10 frazema/kolokacija biblijske i judeo-kranske provenijencije od kojih su studenti/studentice trebali najprije izdvojiti one koje rabe u svome govoru , a zatim napisati njihovo znaenje. Najvei broj ispitanih studenata/studentica koristi se frazemima drati se kao drvena Marija i kotati kao svetoga Petra kajgana te frazemima/kolokacijama Boe sauvaj i ako Boga zna. Analiza razumijevanja semantike ponuenih biblijskih frazema /kolokacija pokazuje da 71,66% ispitanika razumije znaenje frazema drati se kao drvena Marija, najmanji broj ispitanika 4, 16% zna znaenje frazema ii od Poncija do Pilata ; zanimljivo je da se studenti koriste frazemima /kolokacijama ako Boga zna i Boe sauvaj premda samo 26,66% odnosno 18,33% razumije njihovo znaenje. Deseto i jedanaesto pitanje anketnog upitnika odnosilo se samo na studente/studentice 4. i 5. god. Uiteljskog studija koji su izveli svoje individualne i javne sate iz kolegija Metodika hrvatskog jezika. Deseto pitanje je glasilo: Jeste li u svojoj dosadanjoj nastavnikoj praksi (primjerice individualni ili javni sat) tumaili znaenje nekog frazema? DA/NE Na ovo pitanje samo je 3% studenata/studentica etvrte godine potvrdno odgovorilo i 21% studenata/studentica pete god.

Jedanaesto pitanje je glasilo: Ako jeste, molimo Vas, ukratko upiite tu situaciju (koji frazem, naslov teksta, razred) Na ovo pitanje 13,24% studenata pete godine opisalo je situaciju u kojoj su tumaili znaenje nekog frazema. Kao primjere navode: David i Golijat, baka je otila s ovog svijeta, mirna Bosna, biti dobar kao kruh, zubato sunce; 7, 76% ne moe se sjetiti situacije u kojoj su objanjavali znaenje frazema. 79% studenata/studentica nije dalo odgovor. Zakljuak Sve brojnija istraivanja frazeologije hrvatskoga jezika, izmeu ostaloga, istiu da je potrebno jasnije i preciznije odgovoriti na pitanja terminolokog razgranienja pojma frazem, kolokacija, idiom, sveza rijei. Miljenja smo da bi sustavnije upoznavanje frazeologije, a pri tome mislimo na ukljuivanje frazeologije u kurikul od razredne do sveuiline nastave s primjerenijim brojem sati, pridonijelo kvalitetnijem razumijevanju znaenja frazema hrvatskoga jezika. Rezultati istraivanja prikazanih u ovom radu pokazuju da se studenti/studentice Uiteljskog fakulteta Odsjek u Petrinji, najee s primjerice biblijskim frazemima upoznaju u okruju roditeljskog doma te da spoznaje o njihovu znaenju ostaju na razini imanentnosti. Studenti/studentice koriste se nekim biblijskom frazemima u osobnoj komunikaciji, a da im ne znaju znaenje. Zbog specifinosti zanimanja, buduim uiteljima/uiteljicama trebalo bi tijekom studiranja poticati sustavnije prouavanje frazema hrvatskoga jezika. Literatura Biblija:Novi zavjet (2004). Zagreb:Kranska sadanjost Fink-Arsovski (2002): Poredbena frazeologija:pogled izvana i iznutra. Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta.Zagreb Forko, Josipa (2009): Prevoenje frazema-Sizifov posao. Hrvatistika 3.3:93-98 Menac, Antica (2007): Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigra Menac, Antica; Fink-Arsovski, eljka; Venturin, Radomir (2003): Hrvatski frazeoloki rjenik. Zagreb: Naklada Ljevak

Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006) Zagreb: Republika Hrvatska Ministarstvo prosvjete i porta Pranjkovi, Ivo (2006) Hrvatski jezik i biblijski stil. Raslojavanje jezika i knjievnosti: Zbornik radova 34. seminara Zagrebake slavistike kole: 23-32 Ribarova, Slavomira (2001): Frazemi s biblijskim osobnim imenima u ekom i hrvatskom jeziku. Rije 7:71-76 Stoji, Aneta; Murica, Sanela (2010) Kolokacije teorijska razmatranja i primjena u praksi na primjerima iz hrvatskoga i njemakoga jezika. Fluminensia 22.2:111-125 Sui, Lena (2005): Znaaj frazeologije u suvremenoj nastavi njemakoga jezika.Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike:713-720 Turk, Marija (1994) Naznake o podrijetlu frazema. Fluminensia 6.1-2:37-47 Turk, Marija; Opai, Maja (2008) Supostavna ralamba frazema. Fluminensia 20.1:19-31
www.dokumenti.ncvvo.hr www.ffri.uniri.hr www.ffzg.unizg.hr www.unnizd.hr

Saetak

BIBLIJSKI

FRAZEMI

NASTAVI

HRVATSKOGA MEU

JEZIKA

PREPOZNAVANJE

NJIHOVE

SEMANTIKE

STUDENTIMA

UITELJSKOG FAKULTETA ODSJEK U PETRINJI

U radu se govori o frazemima i frazeologiji u nastavi hrvatskoga jezika od niih razreda osnovne kole do sveuiline nastave. Jedan od etiriju uvjeta koje neka veza leksema mora ispuniti da bi bila frazem jest i semantiki uvjet. Budui da znaenje frazema nije mehaniki zbroj znaenja njegovih sastavnica nego bar jedna punoznanica mora proi znaenjsku preobrazbu, znai da shvaanje frazema i njegova uporaba u osobnom govoru zahtijeva kompleksnu kontekstualnu utemeljenost uvjetovanu djelomice i podrijetlom frazema. Problem semantike frazema uoen je u radu sa studentima Uiteljskog fakulteta Odsjek u Petrinji kroz nastavne sadraje kolegija Hrvatski jezik i Metodika hrvatskoga jezika. Strukturiranim upitnikom kojim su obuhvaeni studenti uiteljskog studija od 3. do 5. godine provjerilo se koliko budui uitelji shvaaju znaenje ponajprije biblijskih frazema kako bi svoje znanje mogli prenositi. Analiza rezultata pokazuje da veina ispitanih studenata ne razumije znaenje biblijskih frazema osobito onih koji su se udaljili od svoje prvobitne biblijske semantike (npr. drati se kao drvena Marija ili ii od Poncija do Pilata), a onaj dio ispitanika koji razumije znaenje tim se frazemima ne koristi u svom aktivnom rjeniku. Analizom nastavnog plana i programa i udbenika za podruje hrvatskog jezika uoeno je da se frazeologiji i frazemima hrvatskoga jezika ne posveuje dovoljno pozornosti u emu se prepoznaje i uzrok nerazumijevanja znaenja biblijskih frazema. KLJUNE RIJEI: frazem, biblijski frazem, znaenje i razumijevanje frazema, nastavni plan i program, itanka

Summary

BIBLICAL

IDIOMS

IN

CROATIAN

LANGUAGE

TEACHING

AND

RECOGNITION OF THEIR SEMANTICS BY THE STUDENTS OF THE FACULTY OF TEACHER EDUCATION, LOCAL BRANCH IN PETRINJA
The paper discusses idioms and phraseology in Croatian language teaching from primary school to higher education level. One of the four conditions that a group of lexemes has to fulfil to become an idiom is the semantic condition. Since the meaning of idioms cannot be defined as the sum of the meanings of its constituent elements, the understanding of idioms and their use in everyday speech needs to have contextual foundations and is usually only partially based on their origin. The problem of the semantics of idioms has been observed while working with students at the Faculty of Teacher Education, local branch in Petrinja during Croatian language course and Croatian Language Teaching Methodology course. A structured questionnaire, used with third, fourth and fifth-year students (future class teachers), was designed to evaluate students' understanding of the meaning of primarily biblical idioms which they will need to transfer to their students. The analysis of the results shows that the majority of students lack the understanding of biblical idioms, especially those whose meaning has departed from its original biblical semantics (for instance drati se kao drvena Marija or ii od Poncija do Pilata), while the respondents who do understand the meaning of these idioms do not actively use them. A further analysis of the Croatian language curriculum and textbooks showed that inadequate attention has been given to Croatian language idioms, which may be identified as the cause of the lack of understanding of the meaning of biblical idioms. KEY WORDS: idioms, biblical idioms, meaning of idioms and their understanding, curriculum, Croatian language textbook