IVOT I KOLA br.

19

Svetlana Filakovi

UDK 821.163.42.09 81.373.7 Struni lanak lanak primljen: 21. travnja 2008.

Svetlana Filakovi

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI-MAURANI

Saetak: U radu se istrauje frazeologija na poetku 20.stoljea, koju je Ivana BrliMaurani ugradila u svoja najpoznatija prozna djela. Frazeologija je prouavana, i kao lingvistika disciplina koja prouava frazeme, i kao tehnika izraavanja svojstvena navedenoj knjievnici. Prouen je strukturni i semantiki aspekt frazema te zakljueno kako je autoriina frazeologija razgovornoga stila. Kljune rijei: Ivana Brli-Maurani, frazeologija, frazem, razgovorni stil

UVOD Kada se o Ivani Brli Maurani pisalo u naoj literaturi, pozornost se posveivala, uglavnom, interpretativnom pristupu njezinim knjievnim djelima, dok je pristup jeziku same autorice ostajao, pomalo, marginaliziran.1 Upravo ta injenica potaknula me da autoriinim najrelevantnijim knjievnim djelima pristupim s jezinoga stajalita i u istima istraim i prouim frazeologiju s poetka 20. stoljea koju je autorica ugradila u svoj knjievni opus. U frazemsku su analizu ula knjievna djela namijenjena mla im itateljima,2 kojima je autorica stekla afirmaciju, kako u naoj, tako i u europskoj djejoj knjievnosti. Rad obuhvaa tri vee cjeline. Prvi dio donosi biobibliografiju autorice i drutvenopolitike prilike u kojima je stvarala, drugi dio teorijski je pristup frazeologiji s posebnim osvrtom na znaajke autoriine frazeologije, dok u zavrnom dijelu rada donosim mali frazeoloki rjenik, to jest popis frazema3 ilustriranih citatima iz prethodno navedenih knjievnih djela.

Svetlana Filakovi, prof. hrvatskog jezika i knjievnosti Doprinos na tom podruju dali su Stjapan Babi studijom Jezik Ivane Brli Maurani, za autentine tekstove hrvatskih pisaca, u: Jezik, br. 3, Zagreb, 1995 i Ljiljana Koleni u svojoj povijesti hrvatske frazeologije Rijei u svezama, Matica hrvatska, Osijek, 2006. 2 Frazeoloka analiza obuhvatila je njezine zbirke bajki Prie iz davnine i Basne i bajke, djeje romane Jaa Dalmatin, potkralj Guderata i udnovate zgode egrta Hlapia te zbirku pripovijedaka Male pripovijetke 3 Svi frazemi obra eni su abecednim redom pod prvom rijei, tj. mehanikim kriterijem. Vie o tome vidjeti u: Lana Hudaek, Milica Mihaljevi, Frazeologija u opem rjeniku, u: Filologija, br. 28, Zagreb, 1997.
1

37

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

U posljednje vrijeme velika se pozornost posveuje frazeolokoj problematici i prouavanju frazeologije naih najveih knjievnika.4 Ovaj je rad pokuaj da se osvijetli jo jedan aspekt stvaralatva Ivane Brli Maurani i na taj nain da skroman doprinos dijelu jezikoslovlja koji se bavi frazeolokom problematikom. FRAZEOLOGIJA I FRAZEM Frazeologija Termin frazeologija (gr. phrsis 'izraz', lgos 'rije, govor') ima dva znaenja. Prvo se odnosi na lingvistiku disciplinu, dio lingvistike, u kojoj se prouavaju i opisuju frazemi ili frazeologizmi, to jest ustaljeni vielani izrazi u jeziku koji se u govoru reproduciraju kao cjelina i kod kojih znaenje nije zbroj znaenja pojedinih sastavnica, dok drugo predstavlja nain i tehniku izraavanja, odnosno strukturiranja teksta koji su svojstveni nekom piscu.5 Zanimanje za predmet frazeologije javlja se jo u srednjem vijeku kada se 1500. pojavila prva zbirka o neralanjivim svezama rijei (poslovice, uzreice i veze rijei prenesenoga znaenja zapisane u tekstovima raznih pisaca ili primjenjivane u latinskome i grkome jeziku) Erazma Roterdamskoga. Njegov se primjer slijedi i u 16. stoljeu, u europskim se zemljama prikupljaju narodne uzreice. Uskoro se u okviru znanosti o folkloru razvila i posebna disciplina pod imenom paroimiologija, kojoj je zadatak bio da potie na prikupljanje i objanjavanje proverbija, narodnih poslovica i uzreica jezinih jedinica koje danas ubrajamo u frazeme.6 No frazeologija, kao jedna od najmla ih lingvistikih disciplina, poela se razvijati iz leksikologije tek sredinom prologa stoljea, nakon 1947., kada je V. V. Vinogradov objavio svoj pionirski rad Osnovni tipovi frazeolokih jedinica u ruskom jeziku. Njen je razvoj, dakle, zapoeo na prostoru Sovjetskoga Saveza, ali se ubrzo proirila i na ostale slavenske zemlje, me u njima i u Hrvatskoj, gdje se poela prouavati poetkom sedamdesetih godina 20. stoljea. Razvoj frazeologije na naem podruju potaknula je Antica Menac, koja je uspjeno primijenila rusku teoriju okupivi oko sebe grupu suradnika, uglavnom rusiste, koji su postali jezgra Zagrebake frazeoloke kole.7 U frazeologiji se posljednjih desetljea u svijetu i u nas postiu zanaajni rezultati: objavljuju se studije, lanci, knjige koje se bave frazeolokom problematikom, a tiskaju se i frazeoloki rjenici.
4 Potrebno je ukazati na radove Antice Menac, Frazeologija Hektorovieva Ribanja i ribarskog prigovaranja, Senjsko muzejsko drutvo Senj Gradski muzej Senj, 1991., Frazeologija Mauranieva Smrti Smail- age engia, u: Forum, br. 1 - 2, 1992., Antice Menac i Milana Mogua, Frazeologija Gundulieva Osmana, u: Forum, br. 7-8, 1989., Bernardine Petrovi, O frazeologiji Josipa Kozarca, u: Rije, br. 1-3, 1997., te iscrpno prouenu frazeologiju starih knjievnika u knjigama Ljiljane Koleni Rije o rijeima, Matica hrvatska, Osijek, 1998. i Rijei u svezama, Matica hrvatska, Osijek, 2006. 5 Hrvatska enciklopedija 4, Fr Ht, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2002., str. 43. 6 Vidjeti u: Josip Matei, O poredbenom frazemu u hrvatskom jeziku, u: Filologija, br. 8, Zagreb, 1978. 7 eljka Fink Arsovski, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF press, Zagreb, 2002., str. 5.

38

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Frazeologija je vie od ostalih jezinih podruja povezana s tradicijom, povijeu i kulturom nekog naroda8 jer njene jedinice frazemi, povezani su s drutvenim kontekstom tako to odraavaju stvari koje imenuju: prirodu, ovjeka, njegov ivot, obiaje, institucije, ovjekov osjeajni ivot, nain na koji koncipira svijet i svoje blinje itd.,9 to znai da frazeologija obuhvaa i podruje vanjskoga funkcioniranja jezika, a frazeologizmi su ono to na poseban nain oblikuje i odlikuje jezik.10 Frazem Pojedine se rijei povezuju s drugim rijeima stvarajui pritom sveze rijei, koje se prema znaenju dijele na slobodne i frazeoloke. U slobodnim svezama svaka sastavnica zadrava svoje znaenje pa znaenje cijele sveze predstavlja zbroj, odnosno kombinaciju tih pojednanih znaenja (npr. pue glas 'ostati bez glasa'), dok u frazeolokim svezama dolazi do promjene, odnosno gubitka znaenja svih ili nekih sastavnica (bar jedne od njih) pa znaenje cijele sveze ne proistjee iz znaenja pojedinih sastavnica,11 a one se rabe i reproduciraju u gotovu obliku (npr. pue glas 'pronijela se vijest'). Frazeoloke sveze u literaturi poznatije su kao frazeologizmi ili frazemi. U uporabi su oba naziva; frazeologizam se dobro uklapa u tvorbu: frazologija, frazeolog, frazeoloki, a frazem je nastao analogijom prema nazivima drugih lingvistikih jedinica poput: fonema, morfema, leksema, semema, i ee se rabi u znanstvenoj literaturi. Frazemi se definiraju kao ustaljene sveze rijei koje se upotrebljavaju u gotovu obliku, ne stvaraju se u tijeku govornoga procesa, i kod njih je bar jedna sastavnica promijenila znaenje, tako da znaenje frazema ne odgovara zbroju znaenja njegovih sastavnica12 ili kao jedinice jezika znaenjskoga karaktera koje se kao cjelina reproduciraju u govornome aktu, raspolaui pri tome najmanje dvjema punoznanim (autosemantikim) rijeima, od kojih barem jedna upuuje na semantiku pretvorbu, jedinice koje, zbog sposobnosti uklapanja u kontekst, poput svake druge rijei, mogu vriti sintaktiku funkciju u reenici.13 Iz navedenih definicija proistjee da su za frazem znaajni: - reproduciranje frazem se pojavljuje u gotovu obliku, kao vrsta sveza rijei ustaljena u jeziku dugom uporabom, - formalno ustrojstvo frazem je neralanjiv skup rijei, - uklapanje u kontekst frazem se u reenici pojavljuje kao njen sastavni dio,

Maja Turk, Naznake o podrijetlu frazema, u: Fluminensia, br. 1- 2, Rijeka, 1994., str. 38. Nada Vajs, Vesna Zeevi, Frazeologija u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika, u: Filologija, br. 22 23, 1994., str. 175. 10 Aleksandar Paunov, Frazeologizam, u: Jezik, br. 2 3, Zagreb, 1971./72., str. 92. 11 Antica Menac, Hrvatska frazeologija, Knjigva, Zagreb, 2007., str. 9. 12 A. Menac, . Fink Arsovski, R. Venturin, Hrvatski frazeoloki rjenik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., str. 6. 13 Josip Matei, Frazeoloki rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1982., str. VI.
9

39

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

- idiomatinost znaenje frazema ne priozlazi iz zbroja znaenja njegovih lanova jer su neki ili svi lanovi doivjeli semantiku preobrazbu.14 S obzirom na proveden stupanj semantike preobrazbe razlikujemo frazeme u uem smislu (izriaji) i frazeme u irem smislu (lokucije). Frazemi u uem smislu neslobodni su sklopovi rijei iji dijelovi esto pokazuju vei ili manji stupanj desemantizacije (desemantizacija moe biti: potpuna, ako sve sastavnice frazema doive semantiku preobliku ili djelomina, ako samo dio sastavnica izgubi svoje prvotno leksiko znaenje, op. S. F.), a frazemi u irem smislu sklopovi su rijei u kojih desemantizacija dijelova nije provedena u potpunosti (znaenje takvih ustaljenih sveza proizlazi iz uzajamne uvjetovanosti znaenja njezinih sastavnica i u konkretnom se jeziku upotrebljava ba takva sveza)15 pa obuhvaaju i izraze u procesu frazeologizacije i slobodne izraze,16 to su najee razliiti termini, krilatice i knjievni citati. Izraz pue glas ne znai da je netko ostao bez glasa, naime, obje njegove sastavnice doivjele su znaenjsku preobrazbu tako da taj izraz moemo smatrati frazemom u uem smislu sa znaenjem 'pronijela se vijest'. Manji stupanj preobrazbe znaenja doivio je izraz bijeli dan 'svijetao dan poslije zore' pa ga ubrajamo u frazeme u irem smislu, upravo zbog okamenjene strukture i uporabe ba u tom obliku. Pored ovih, neki frazeolozi navode jo neke znaajke frazema, poput: metaforinosti, neprobojnosti, emocionalnosti, nacionalnoga karaktera, nepredvidivosti i sl., no neke se od njih vezuju za pripadnost odre enim stilovima pa je u tome njihova specifina uloga.17 Stoga, iako su te znaajke u frazeologiji este, one ipak nisu obvezne. Strukturni aspekt frazema A) Klasifikacija frazema Govorei o opsegu frazema neki lingvisti spominju dva: skup rijei i reenicu, a neki tri tipa frazeolokih jedinica: fonetska rije, skup rijei i reenica. 1. fonetska rije predstavlja strukturu koju ini jedna samostalna rije na koju se naslanjaju enklitike i proklitike, a zajedno ine jednu akcenatsku cjelinu. Tip fonetske rijei sporan je za neke frazeologe,18 no eljka Fink smatra da su oni dio frazeologije jer imaju sve osobine frazema: imaju stalan i jedino mogu leksiki sastav, ne stvaraju se u govornom procesu i kao cjelina se ukljuuju u kontekst,
14 Isto, str. VI. Antica Menac, Frazeologija u razliitim tipovima jednojezinih hrvatskih rjenika, u: Filologija, br. 22- 23, Zagreb, 1994., str. 161. 15 Nada Vajs, Vesna Zeevi, Frazeologija u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnoga jezika, u: Filologija, br. 22 23, Zagreb, 1994., str. 176. 16 Bernardina Petrovi, O frazeologiji Josipa Kozarca, u: Rije, br. 1-3, Rijeka, 1997., str. 89. 17 Antica Menac, Frazeologija u razliitim tipovima jednojezinih hrvatskih rjenika, u: Filologija, br. 22- 23, Zagreb, 1994., str. 161. 18 Josip Matei ne biljei ih u svom frazeolokom Rjeniku, jer smatra da se frazem mora sastojati od najmanje dviju punoznanih rijei (frazemski tip fonetske rijei u svom sastavu ima samo jednu punoznanicu)

40

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

imaju vrstu strukturu () njihove su komponente ili djelomino ili potpuno desemantizirane, a sve ih to ini dijelom ue frazeologije.19 Takvi su sljedei primjeri: bez rijei, na mahove, preko volje, za as 2. skup rijei najei je oblik u kojem se frazemi javljuju, a predstavlja vezu dviju ili vie samostalnih rijei uz pomone rijei ili bez njih.20 Frazemi skupovi rijei nesamostalne su jedinice koje ne mogu prenositi potpunu obavijest, a u reenici se javljaju kao razliiti reenini lanovi. U literaturi ih nazivaju i frazemskim sintagmama.21 S obzirom na morfoloko sintaktiki kriterij, razlikuju se: imeniki, pridjevski, priloki i glagolski frazemi.22 2.1. a) b) c) d) imeniki frazemi sastoje se od imenice kao sredinje punoznanice kojoj su dodani pridjev ili imenica. pridjev + imenica bijeli dan, bijeli svijet, crne misli, daleki svijet, gola istina, neslana ala, ovaj svijet, pravi as, iroko more, iva istina, iva rije imenica + prijedloni imeniki atribut udo nad udesima, udo od ovjeka, junak na jeziku, krov nad glavom imenica + imenica an eo uvar imenica + veznik + imenica bijeda i nevolja

2.2.

pridjevski frazemi sastoje se od veze dvaju pridjeva, pridjeva i prijedlonoga padenoga izraza ili je rije o poredbenoj strukturi, a kao sredinja punoznanica dolazi pridjev, koji u reenici ima ulogu atributa. a) pridjev + veznik + pridjev jedan te isti b) pridjev + prijedlog + imenica krt na rijeima c) pridjev + kao + imenica crn kao gavran, crn kao krtica, lak kao ptica, ravan kao svijea, tvrd kao kamen, zdrav kao dren, ut kao limun

priloni frazemi u reenici imaju ulogu prilone oznake, a kao sredinja punoznanica u njihovoj strukturi najee je imenica, koja se uvijek pojavljuje u zadanom obliku. a) prijedlog + pridjevski atribut + imenica do posljednjeg daha, na prvi pogled, na sve strane, iz petnih ila, iz svih sila, po miloj volji, pod kapom nebeskom, pod stare dane, pod svaku cijenu, pod vedrim
19 20

2.3.

eljka Fink, Tipovi frazema fonetskih rijei, u: Rijeki filoloki dani, br. 3, Rijeka, 2000., str. 94.-95. Antica Menac, Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije, u: Filologija, br. 8, Zagreb, 1978., str. 221. 21 Ljiljana Koleni, Rije o rijeima, Matica hrvatska, Osijek, 1998.,str. 78. 22 Prema: Jasna Melvinger, Leksikologija, Pedagoki fakultet, Osijek, 1984., str. 90.

41

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

b) c) d) e) f) g) h) i)

nebom, u jedan glas, u jedan tren, u dva koraka, u dobar as, u p glasa, u sav glas, u tili as, u isti mah pridjev + imenica udo boje, mirne due, sav svijet, sto puta, sva sila, uzdignute glave veznik + prijedlog + pridjev + imenica i po stoti put, ni za ivu glavu imenica + prijedlog + imenica dan na dan, dan za danom, licem u lice, rame uz rame, rije po rije, s noge na nogu prijedlog + imenica + prijedlog + imenica iz dana u dan, od asa do asa, od glave do pete, od zore do mraka imenica + veznik + imenica dan i no prilog + prilog amo tamo, bre bolje, danas sutra, malo pomalo, ovamo onamo, ovdje ondje [veznik] + prilog + veznik + prilog jasno i glasno, lijevo i desno, tu i tamo, uzdu i poprijeko, veliko i malo; i staro i mlado, ni pet ni est, ni iv ni mrtav kao + imenica + prijedlog + pridjev + imenica kao grom iz vedra neba glagolski frazemi najei je strukturni oblik frazema koji u reenici ima ulogu predikata. Raznovrsne su strukture, a glagolska sredinja punoznanica moe dolaziti s imenikim, pridjevskim i adverbijalnim proirkom, ali dodatak joj moe biti i drugi glagol.

2.4.

2.4.1. imenika osnovna komponenta: a) sama imenica udom se uditi, dii glas, dozvati se pameti, dopasti ijih ruku, gutati koga oima, izgubiti glavu, igrati se glavom, igra komu srce, izdaje koga snaga, izgubiti pamet, ispustiti duu, kratiti komu vrijeme, krojiti pravdu, liiti koga glave, nauiti koga pameti, nuditi komu ruku, oinutu koga pogledom, oboriti glavu, pui se komu glava, pue glas, polomiti komu kosti, proigrati sreu, prevariti zoru, stee se komu srce, stisnuti zube, sijevati oima, enuti pameu, zaboli koga srce b) imenica proirena pridjevom biti tvrde glave, biti dobra srca, biti tvrda srca, dati tvrdu vjeru c) imenica proirena prijedlonim padenim izrazom biti na visini, biti komu na ruci, biti kao stvoren za koga/to, biti komu na srcu, briznuti u pla, biti na kocki, dozvati koga k pameti, drati koga u zaptu, dati se na put, gledati smrti u oi, hvatati se za glavu, izbrisati to iz pameti, krstiti se od uda, kazivati u pero, mutiti se komu pred oima, maknuti koga sa svijeta, ne biti od juer, ne putati koga s oka, ne vjerovati svojim oima/uima, oprostiti se sa ivotom, osoviti se na noge, pokisnuti do kostiju, pasti komu na pamet, pasti komu u naruje, polaziti
42

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

za rukom, pogledati koga u udu, prozepsti do kostiju, primiti za alu, poi u svijet, pogledati to na svoje oi, pucati od smijeha, rei po dui, raditi komu o glavi, sastaviti koga s crnom zemljom, svisnuti od jada, smijati se ispod brka, smijati se od srca, sii s uma, ui emu u trag, uhvatiti se u kotac, utuviti sebi u glavu, ujesti koga za srce, ugristi se za jezik, vidjeti na svoje oi, zapeti komu za oko d) imeniki parovi rijei ivjeti u slasti i lasti, braniti se rukama i nogama e) glagol + kao + imenica lagati kao pseto, padati kao kia, penjati se kao maka, poletjeti kao strijela 2.4.2. pridjevska osnovna komponenta: glagol + kao + pridjev + [imenica] plakati kao ljuta godina, planuti kao iva vatra, stajati kao ukopan, stajati kao okamenjen 2.4.3. prilona osnovna komponenta: par priloga s veznikom dijeliti s kim dobro i zlo 2.4.4. druga glagolska komponenta: kombinacija s modalnim glagolom glava je komu u torbi, nije ala 3. reenica predstavlja takvu strukturu u kojoj frazem po obliku odgovara cijeloj reenici, koja moe biti prosta ili proirena. Frazemi reenice slue za samostalno prenoenje potpune obavijesti.23 Takvi su: bilo kako bilo, Bog te pita gdje/kuda, ekati koga/to kao ozebao sunce, kako je koga Bog stvorio, preporuiti svoju duu Bogu, to bi dlanom o dlan udario, to bi okom trepnuo, to Bog dade S obzirom na sintaksnu vezu dijele se na frazeme: a) zavisnog tipa pri emu se frazemi vezuju kongruencijom: bijeli svijet, gola istina, iz petnih ila, pod kapom nebeskom i sl., ili glagolskom rekcijom: briznuti u pla, izgubiti glavu, gledati smrti u oi, prevariti zoru, proigrati sreu i sl. b) nezavisnog tipa u kojima sastavnice nisu u zavisnom odnosu, poput: dan i no, jasno i glasno, lijevo i desno, tu i tamo, uzdu i poprijeko, veliko i malo i sl.

23

Bernardina Petrovi, O frazeologiji Josipa Kozarca, u: Rije, br. 1 3,Rijeka, 1997., str. 90.

43

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

B) Frazemske inaice Iako je struktura frazema u pravilu veoma vrsta,24 valja upozoriti da postoje varijante (inaice) istog frazema, a to znai da se ponekad jedna rije u frazemu moe zamijeniti drugom,25 pri emu rijei moraju biti iste vrste. Frazemske inaice mogu biti: a) morfoloke: Odavna se irili glasovi o sili i moi sultana guderatskog (Jaa Dalmatin, str. 48.) Ba kad su ene dole do atora da kupuju koare, dogodi se neta takva, da su svi, koji su tamo stajali htjeli popucati od smijeha. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 78.) U prvom primjeru dolazi do razlike u gramatikom broju, umjesto jednine iri se glas 'pria se', frazemska inaica ima oblik gramatike mnoine; dok u drugom primjeru dolazi do razlike u glagolskom vidu, umjesto nesvrenoga oblika pucati od smijeha 'grohotom se smijati', frazemska inaica dolazi u svrenome obliku. b) tvorbene: Legoe oni, napie se mlijeka do mile voljice, pa onda veseli rekoe (Prie is davnine, str. 146.) Jaa je od najmanjih nogu ljubio brodove (Jaa Dalmatin, str. 8.) Frazem do mile volje 'koliko tko eli' u prvom primjeru dolazi u inaici u kojoj je jedna sastavnica frazema zamijenjena umanjenicom; a u drugom primjeru frazem od malih nogu 'od djetinjstva' pridjevska je sastavnica stupnjevana. c) leksike: Leksike su inaice najbrojnije, a uglavnom se zamjenjuju sininimne ili znaenjski bliske rijei. Vidi se po njima, konac joj je blizu. (Basne i bajke, str. 72.) Odmah zagrize u gorku jabuku, te upita Selima poto bi mu prodao djeaka Dalmatina. (Jaa Dalmatin, str. 50.) samo prave radosti nema jer mlada i carevi glave ovjesili, pa sve nekud sumorno izlaze. (Basne i bajke, str. 46.) U navedenim primjerima javljaju se leksike inaice sljedeih frazema: blizu je kome kraj 'biti na samrti', zagristi u kiselu jabuku 'prihvatiti se neugodna posla' i oboriti glavu 'snuditi se'. 2.1.1. Semantiki aspekt frazema
24 25

Antica Menac, Jezik, br.1, Zagreb, 1970./71., str.1. Ljiljana Koleni, Rije o rijeima, Matica hrvatska, Osijek, 1998., str. 81.

44

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

A) Ekspresivno - stilistika obiljeja frazema Frazemi, kao jezine jedinice, mogu imati denotativno, osnovno znaenje i konotativno, ekspresivno znaenje. Denotativno je znaenje neutralno i obavijesno, neovisno o odnosu govornika prema predmetu i pojavama iz izvanjezine zbilje i uvjetima u kojima se govorni in ostvaruje, dok se konotativnim znaenjem ostvaruje emocionalna (i ekspresivna) jezina funkcija, jer pri oznaavanju predmeta i pojava izraavaju se razliite emocije govornika, kao to su odobravanje, neslaganje, ublaavanje, preuveliavanje, ironija, nepovjerenje, humor i dr.26 Kada govorimo o frazemima i njihovim ekspresivno stilistikim obiljejima, potebno je uoiti da su frazemi i znaenjske jedinice ija je uporaba vie ili manje odre ena okvirima pojedinog jezinog stila.27 Imajui to na umu, frazemi se mogu podijeliti na tri velike skupine: stilistiki neutralne, knjike i razgovorne frazeme. 1. Stilistiki neutralni frazemi su frazemi s nultom stilistikom karakteristikom koji imenuju pojave i odnose bez unoenja posebne stilistike boje, a upotrebljeni u standardnom jeziku nee se osobito zamijetiti njihovo postojanje i najee e ostati kao dio neutralnog koda.28 Stilistiki su neutralni frazemi: bijeli dan, biti na visini, daleki svijet, danas sutra, dati se na put, dii glas, gola istina, i staro i mlado, izdaje koga snaga, izgubiti glavu, krov nad glavom, licem u lice, na prvi pogled, pod stare dane, pod vedrim nebom, pravi as, proigrati sreu, u jedan tren, ui emu u trag 2. Knjiki frazemi pojavljuju se iskljuivo u pisanim govornim oblicima, ton im je svean, patetian i poetian, a karakterizira ih i poviena ekspresivnost, koja se dodaje osnovnom znaenju da bi se dodao element subjektivnosti i pojaao doivljaj.29 Znaenju ublaavanja moemo pridruiti sljedee frazeme: ispustiti duu (umrijeti), izgubiti pamet (poludjeti), liiti koga glave (ubiti koga) maknutu koga sa svijeta (ubiti koga), oprostiti se sa ivotom (umrijeti) Veliku bol / radost znaenjski donose frazemi: briznuti u pla (gorko zaplakati), igra komu srce (osjeati veliku radost), smijati se od srca (iskreno se smijati), stee se komu srce (osjetiti veliku duevnu bol), zaboli koga srce (teko je komu) Iznena enost ilustriraju frazemi poput: udo boje, udo nad udesima (veliko udo; neobino), krstiti se od uda (jako se uditi), stajati kao okamenjen (biti zaprepaten) Ljutnja je iskazana frazemima: planuti kao iva vatra, svisnuti od jada (jako se ljutiti)
Bernardina Petrovi, O frazeologiji Josipa Kozarca, u: Rije, br. 1-3, Rijeka, 1997., str. 91. eljka Brloba, Marijana Horvat, Frazemi u prozi u trapericama, u: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku: Jezina norma i varijeteti, Zagreb Rijeka, 1998., str. 79. 28 Isto, str. 80. 29 Antica Menac, Pitanja stilistike klasifikacije u opim i frazeolokim rjenicima, u: Filologija, br. 30 31, Zagreb, 1998., str. 263.
27 26

45

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

Ironija je iskazana frazemom smijati se ispod brka (podmuklo se smijati) 3. Razgovorni frazemi imaju posebnu ekspresivnu vrijednost, vrlo su slikoviti, u govor unose nijansu neobveznosti, jednostavnosti i spontanosti,30 a s obzirom na to da dolaze iz razgovornoga jezika, smatra se da pripadaju niskom stilu. Takvi su frazemi: biti komu na ruci, crn kao gavran, iz dana u dan, junak na jeziku, kratiti komu vrijeme, lagati kao pseto, malo pomalo, ne biti od juer, neslana ala, od glave do pete, oinuti koga pogledom, pasti komu na pamet, po miloj volji, poi u svijet, prozepsti do kostiju, preko volje, pue glas, pui se komu glava, rije po rije, sav svijet, stisnuti zube, enuti pameu, u isti mah, utuviti sebi u glavu, uzdu i poprijeko, zdrav kao dren Razgovorni frazemi najbrojniji su u djelima Ivane Brli Maurani, a objasniti to moemo injenicom da su njezina djela namijenjena djeci pa je autorica pri njihovu izboru morala voditi rauna o tome da budu poznati i razumljivi itateljima. B) Frazemska sinonimija i antonimija Govorei o znaenjskim odnosima me u frazemima, moemo govoriti o frazemskoj sinonimiji i frazemskoj antonimiji. 1. Frazemska sinonimija Pod frazemskom sinonimijom podrazumijeva se podudaranje bitnih semantikih obiljeja dvaju ili vie frazema razliitoga leksikoag sastava (), a u jeziku nastaju iz potrebe da se konstrukcija s oslabljenom, izbijedelom ekspresivnou zamijeni novom, ija e ekspresivnost biti svjeija, jae izraena.31 Sljedei primjeri sinonimni su frazemi sa znaenjem: ' ubiti koga': liiti koga glave, maknuti koga sa svijeta, sastaviti koga s crnom zemljom; 'poludjeti': izgubiti pamet, sii s uma, enutu pameu; 'vrlo brzo': u jedan tren, u dva koraka, u tili as; 'neprekidno': dan na dan, dan za danom, iz dana u dan, dan i no 2. Frazemska antonimija Znaenja dvaju frazema mogu se odnositi na suprotna svojstava, osobine ili pojave. Takav znaenjski odnos izme u frazema naziva se frazemska antonimija.32 Frazemski antonimi sljedei su primjeri: biti dobra srca 'velikoduan' i biti tvrda srca 'bezosjeajan' briznuti u pla ' jako zaplakati' i smijati se od srca 'grohotom se smijati' zaboli koga srce 'osjeati veliku duevnu bol' i igra komu srce 'osjeati veliku radost' plakati kao ljuta godina 'jako plakati' i pucati od smijeha 'jako se smijati'

30 31

Isto, str. 81. Jasna Melvinger, Leksikologija, Pedagoki fakultet, Osijek, 1984., str. 107. 32 Marko Samardija, Hrvatski jezik IV, kolska knjiga, Zagreb, 1998., str. 96.

46

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

ZNAAJKE FRAZEOLOGIJE IVANE-BRLI MAURANI Do sada je bilo rijei o frazeologiji kao jezinoj disciplini koja prouava frazeme, no treba predstaviti i drugo znaenje tog termina koji se odnosi na nain izraavanja svojstven nekom piscu,u ovom sluaju o Ivani Brli-Maurani. U svezi s tim upozorit u na znaajke autoriina jezika i stila. O jeziku Ivane Brli-Maurani puno se pisalo i govorilo, a njezin je jezik uvijek doivljavao samo pohvale. Tako je i A. G. Mato ustvrdio da sav ar njenog prianja dolazi otud to ona savrenim naivnim stilom pria33, a Stijepko Teak nazvao ju je virtuozom nae rijei.34 Kritiari su o autoriinu jeziku isticali njegovu jednostavnost, leksiko bogatstvo, slikovitost, sentencioznost, skladan ritam postignut razliitim stilskim sredstvima: ponavljanjem, poredbama, izborom i poretkom rijei. Uporabom frazema autorica unosi ivost u svoje pripovijedanje35 tako da se s razlogom moe potvrditi da je njezin jezik pisan za sva vremena36 te da e uvijek sjati velikim sjajem. Istaknuto je ve kako je autoriina frazeologija razgovornoga stila, kojemu je svojstvena esta uporaba sljedeih frazemskih struktura: Poredbena frazeologija Iz stilskih figura metafore i usporedbe razvili su se mnogi frazemi. Izraz je prestao biti metaforom kad ga je kao vrstu svezu rijei poela upotrebljavati ira jezina zajednica, a poredbom kada je gubljenjem jednoga ili obaju lanova usporedbe (comparatium, komponenta koja se uspore uje i tertium comparationis, komponenta s kojom se uspore uje) nestala mogunost uspore ivanja, to jest logina poredbena relacija. Znaenjski poredbeni frazemi izraavaju intenzitet u tertium comparationis sadrajnog svojstva, stanja ili radnje.37 Razlikujemo nekoliko tipova poredbenih frazema u djelima Ivane Brli Maurani: - glagolski tip: lagati kao pseto, padati kao kia, penjati se kao maka, plakati kao ljuta godina, planuti kao iva vatra, poletjeti kao strijela, stajati kao ukopan, stajati kao okamenjen - pridjevski tip: crn kao gavran, crn kao krtica, lak kao ptica, ravan kao svijea, tvrd kao kamen, zdrav kao dren, ut kao limun - nulti tip:38 kao grom iz vedra neba
33 Stijepan Babi, jezik Ivane Brli-Maurani, za autentine tekstove hrvatskih pisaca,u: Jezik , br.3, Zagreb, 1995, str. 69. 34 Isto, str. 70. 35 Vie vidjeti u: Ljiljana Koleni, Rijei u svezama, povijest hrvatske frazeologije, Matica hrvatska, Osijek, 2006. 36 Stijepan Babi, jezik Ivane Brli-Maurani, za autentine tekstove hrvatskih pisaca,u: Jezik , br.3, Zagreb, 1995, str. 71. 37 Josip Matei, O poredbenom frazemu u hrvatskom jeziku, u: Filologija, br. 8, Zagreb, 1978, str. 212. 38 U strukturi poredbenog frazema ovog tipa izostaje komponenta koja se uspore uje

47

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

Tautoloke frazeosheme Kada se sastavnica izriaja zamijeni drugom rijei iste vrste i oblika, dobivaju se nizovi iste strukture za koje su se u literaturi primjenjivali nazivi poput frazeologizirane konstrukcije, sintaktiki frazeologizmi, tipoloke frazeologizirane tvorbe i frazeosheme.39 U takvim izriajima nije dolo do desemantizacije, ali sama njihova struktura kao da se frazeologizirala takve sheme ustaljenoga su oblika i to je ono to ih pribliava i svrstava na granicu frazeologije.40 Prema rijei koja se ponavlja razlikujemo: imenike frazeosheme: dan na dan, dan za danom, iz dana u dan, licem u lice, od asa do asa, rame uz rame, rije po rije, s noge na nogu glagolske frazeosheme: bilo kako bilo prilone frazeosheme: malo pomalo

Frazeologija s numerikim lanom Frazemi u svojem sastavu mogu imati i numeriki lan, a njega moe predstavljati samo ogranieni dio glavnih i rednih brojeva. Najfrekventniji je broj jedan, koji se javlja i kao glavni i kao redni broj, u primjerima: jedan te isti, na prvi pogled, u jedan glas, u jedan tren. Slijedi broj sto, tako er prisutan i kao glavni i kao redni broj, s dva prona ena primjera: sto puta, i po stoti put. Brojevi dva i etiri javljaju se samo u jednom primjeru, i to samo u obliku glavnoga broja: u dva koraka, na sve etiri strane, a subordinirani i koordinirani tip numerike sveze javlja se u primjeru ni pet ni est. Oito je da brojevi i numeriki iskazi dobivaju u suvremenom ivotu, tj. u jeziku koji ga odraava sve veu proirenost.41 Crno bijela frazeologija Boje su vaan i nezaobilazan element ovjekove percepcije izvanjezine stvarnosti i ne udi injenica da igraju zapaanu ulogu u jeziku kao odrazu te stvarnosti,42 posebice u frazeologiji. Najbrojniji su frazemi koji u svojem sastavu imaju crnu i bijelu boju, a to su boje koje unose u jezik najvie simbolike kao dva suprotna pola vrijednosne ljestvice.43 Crnu boju povezujemo s pesimizmom, tugom, nesreom, tj. sa zlom. Ona je u Brlikinoj frazeologiji zastupljena sljedeim primjerima: crne misli, crn kao gavran, crn kao krtica, sastaviti koga s crnom zemljom

39 40 41

O frazeoshemama vie vidjeti u: Antica Menac, Hrvatska frazeologija, Knjigva, Zagreb, 2007. Antica Menac, Hrvatska frazeologija, Knjigva, Zagreb, 2007., str. 66. Radomir Venturin, Neka zapaanja o frazeologiji s numerikim lanom, u: Iz frazeoloke problematike, urednica: Antica Menac, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1980., str. 80. 42 Anita Hrnjak, Crno bijeli svijet frazeologije, u: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb Rijeka, 2002., str. 203. 43 Isto, str. 203.

48

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Bijela je boja, pak pozitivnoga predznaka, a povezujemo ju sa sreom, nadom. Takav simbolizam bijale boje proizlazi iz promatranja prirode u kojoj se bijela boja pojavljuje kao boja svitanja i dnevne svjetlosti, najava ro enja i poetka dana.44 Bijelu boju kao sastavnicu imaju frazemi: bijeli dan, bijeli svijet. Mjesto frazema u reenici Jedno od obiljeja frazema je njegovo uklapanje u kontekst, on je sastavni dio reenice. Ivana Brli Maurani frazemima je, uglavnom, mjesto u reenici davala: - na poetku: Rije po rije i Veljko odvede ciganad zajedno s njihovim kolicima do klijeti, do carstva njihova. (Male pripovijetke, str. 21.) Utuvio si dakle Palunko u glavu kako bi i on jednom takvo bogatstvo vidio i u njemu proivio. (Prie iz davnine, str. 39.) Ni ive due nije bilo na gradskim ulicama, a kamoli na pustoj cesti. (Male pripovijetke, str. 13.) - na kraju: A ferman je ovaj: taj i taj trgovac enuo je pameu. (Basne i bajke, str. 41.) Opazio dobro starac Vjest kuda sve to ide i da e se njemu doskora raditi o glavi. (Prie iz davnine, str. 30.) Irina privoli bez rijei. (Jaa Dalmatin, str. 122.) Bogati Guderat prvi e mu zapeti za oko. ( Jaa Dalmatin, str. 154.) ZAKLJUAK Frazeoloka problematika postaje u zadnje vrijeme predmetom zanimanja mnogih jezikoslavaca, a potvr uju to brojne studije, lanci, knjige i frazeoloki rjenici koji su izali iz tiska. Zanimanje raste i za prouavanje frazeologije poznatih naih knjievnika. Ovaj rad bavi se prouavanjem frazeologije u djelima Ivane Brli Maurani, jedne od najveih naih spisateljica za djecu. Na temelju prouavanja frazema u najrelevantnijim autoriinim knjievnim djelima, moe se zakljuiti kako je njezina frazeologija razgovornoga stila; jednostavna i opepoznata, a takva je i morala biti budui da su knjievna djela namijenjena djeci. elei istaknuti intenzitet poruke koju pojedina reenica nosi, autorica je bila sklona zapoinjati ili zavravati reenicu upravo frazemom. Iz korpusa izdvojenih frazema strukturom se izdvajaju brojni poredbeni frazemi, frazemi s numerikim lanom, tautoloke frazeosheme, a frazeoloki rjenik u dodatku ovoga rada pokazatelj je kako su njezina knjievna djela iznimno bogata frazemima.
44

Isto, str. 205.

49

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

Kako je rije o pukoj frazeologiji, u usporedbi s dananjim stanjem u jeziku, primjeujem kako se frazeologija nije promijenila u odnosu na vrijeme u kojem su nastajala djela Ivane Brli Maurani, izdvojeni frazemi poznati su i u uporabi u jeziku i danas.
LITERATURA
Ani, Vladimir (2007.), Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb:Novi Liber, Jutarnji list. Brli Maurani, Ivana (1993.), Basne i bajke. Zagreb:Konzor, Katarina Zrinska. Brli Maurani, Ivana (1982.), udnovate zgode egrta Hlapia. Zagreb: Mladost. Brli Maurani, Ivana (1989.), Jaa Dalmatin, potkralj Guderata. Zagreb: Mladost. Brli Maurani, Ivana (1993.), Male pripovijetke. Zagreb: Kranska sadanjost. Brli - Maurani, Ivana 1(968.), Prie iz davnine. u: PSHK, Zagreb: Matica hrvatska i Zora. Brloba, eljka; Horvat, Marijana, (1998.), Frazemi u prozi u trapericama. u: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb Rijeka. Fink Arsovski, eljka, (2002.), Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb:. FF press. Fink, eljka, (2000.), Tipovi frazema fonetskih rijei. u: Rijeki filoloki dani, br. 3, Rijeka. Fink, eljka (1992./ 93.), Tipovi adjektivnih frazeologizama. u: Filologija, br. 20-21, Zagreb, Hrnjak, Anita (2002.), Crno bijeli svijet frazeologije. u: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb Rijeka. Hrvatska enciklopedija 4, Fr Ht. (2002.), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea. Jernej, Josip (1992. / 93.), O klasifikaciji frazema. u: Filologija, br. 20 21, Zagreb. Koleni, Ljiljana (1998.), Rije o rijeima. Osijek: Matica hrvatska. Koleni, Ljiljana (2006.), Rijei u svezama. Osijek: Matica hrvatska. Matei, Josip (1982.), Frazeoloki rjenik hrvatskog i srpskog jezika. Zagreb: kolska knjiga. Matei, Josip (1978.), O poredbenom frazemu u hrvatskom jeziku. u: Filologija, br. 8, Zagreb. Melvinger, Jasna (1984.), Leksikologija. Osijek: Pedagoki fakultet. Menac, Antica (1992.), Frazeologija Mauranieve smrti Smail-age engia u: Forum,br.1-2, Zagreb. Menac, Antica (1994.), Frazologija u razliitim tipovima jednojezinih hrvatskih rjenika. u: Filologija, br. 22 23, Zagreb. Menac, Antica (2007.), Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigva. Menac, Antica (1979.), Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije u: Filologija, br. 8, Zagreb. Menac, Antica, (1970./ 71.), O strukturi frazeologizma. u: Jezik, br. 1, Zagreb. Menac, Antica, Mogu, Milan (1989.), Frazeologija Gundulieva Osmana u: Forum, br. 7-8, Zagreb. Menac, A., Fink Arsovski, ., Venturin, R.(2003.), Hrvatski frazeoloki rjenik Zagreb: Naklada Ljevak. Paunov, Aleksandar (1971./72.), Frazeologizam. u: Jezik, br. 2 3, Zagreb. Petrovi, Bernardina (1997.), O frazeologiji Josipa Kozarca. u: Rije, br. 1-3, Rijeka. Samardija, Marko (1998.), Hrvatski jezik 4. Zagreb: kolska knjiga. Skok, Joa (1995.), Klju za knjievno djelo: Ivana Brli Maurani i Daniel Defoe. Zagreb: kolska knjiga. icel, Miroslav (2007.), Povijest hrvatske knjievnosti XX. st., knjiga 4. Zagreb: Naklada Ljevak. Turk, Marija (1994.), Naznake o podrijtlu frazema. u: Fluminensia, br. 1 2, Rijeka. Vajs, Nada; Zeevi, Vesna (1994.), Frazeologija u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika. u: Filologija, br. 22 23, Zagreb. Venturin, Radomir (1980.), Neka zapaanja o frazeologiji s numerikim lanom. u: Iz frazeoloke problematike, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. Zbornik radova o Ivani Brli Maurani (1970.), uredio: Dubravko Jeli i dr., Zagreb: Mladost, Zima, Dubravka (2001.), Ivana Brli Maurani. Zagreb: Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

50

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

MALI FRAZEOLOKI RJENIK

A amo tamo (as u jednom, as u drugom smjeru) Trkarala dugo amo tamo po barunu, svojim noicama, a onda se umorila, legla na ono razastrta baruna, poloila glavicu na ostali zamot i zaspala. (Basne i bajke, str. 40.) an eo uvar (zatitnik; onaj koji bdije nad ivotima) Kad legne, sinko sklopi oice i ne mii se da ne poplai an ela uvara. (Prie iz davnine, str. 84.) B bez rijei (utke; nita ne govorei) Irina privoli bez rijei. (Jaa Dalmatin, str. 122.) bijeda i nevolja (velika bijeda) Za neko vrijeme podnosi Palunko ovu alost, al' onda mu sasvim dojadilo: gdje se bijae najbolje ponadao raskoi Kralja Morskoga, tu mu dola ova bijeda i nevolja. (Prie iz davnine, str. 41.) bijeli dan (svijetao dan poslije zore) Ve je bio bijeli dan, i nitko vie nije mislio na spavanje. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 55.) bijeli svijet (daleki i tu i krajevi) Pa tako i Hlapi na svom putu po bijelu svijetu doivio te noi mnoga uda i mnoge neobine i pogibeljne zgode. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 86.) bilo kako bilo (u svakom sluaju; po svaku cijenu) No bilo kako bilo, hajdemo praviti menaeriju! (Male pripovijetke, str. 37.) biti dobra srca ( biti dobrostiv) Oh siromah Hlapi, kako li je dobro srce u njega! (udnovate zgode egrta Hlapia, str.94.) biti kao stvoren za koga/to (potpuno pristajati komu/emu) Stasit, odluan i bistar bit e Jaa kao stvoren za tu slubu. (Jaa Dalmatin, str. 21.) biti na kocki (biti na riziku; biti u opasnosti) Koa jednoga, a novac i ugled drugoga bili su na kocki. (Jaa Dalmatin, str. 46.) biti komu na ruci (pomagati komu) saznao je sve putove, upoznao zemljake koji e mu biti na ruci. (Jaa Dalmatin, str. 78.) biti komu na srcu (biti predmet ije brige ili misli) Ali to je Hlapiu jo vie bilo na srcu, bilo je ovo (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 93.) biti na visini (zadovoljavati i najstroim zahtjevima koji se trae) Njegova je mo bila na visini, a temeljila se u mnogome ba na ovim tijesnim vezama s osvojenim krajevima. (Jaa Dalmatin, str.40.) biti tvrde glave (biti tvrdoglav, uporan) Jer Toporko znade da je djed tvrde glave, te e lake njegovu bradu, sto godina neeljanu, poeljati, negoli e njega obratiti kad o nekom posumnja. (Prie iz davnine, str. 120.) biti tvrda srca (biti neosjetljiv, nepopustljiv)
51

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

Majstoru Mrkonji dogodila se jedanput u ivotu velika alost i nesrea, pa je od onda bio vrlo tvrda srca. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 9.) Bog te pita gdje/kuda (tko zna; nepoznato je) Sto seanja uokrug, a Bog te pita gdje su joj temelji duboko u zemlji. (Male pripovijetke, str. 99.) Vranac ispod nje otri () bog te pita kuda. (Prie iz davnine, str. 54.) braniti se rukama i nogama (braniti se svom snagom) Uf! uf! vikao je koara i branio se rukama i nogama kao bijesna osa. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 79.) briznuti u pla (naglo i jako zaplakati) Drvodjelja onas dohvati bradvicu i pone izdjeljivati toporite, a baka sva tuna briznu u pla to joj nestalo onog prkonjice. (Prie iz davnine, str. 116.) bre-bolje (najveom brzinom) Tu ona bre-bolje prui ruku da sakrije kestenje i da poleti k majci. (Male pripovijetke, str. 44.) C crn kao gavran (posve crn) Jedan od konja bio je crn kao gavran, a sjajan kao sunce. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 69.) crn kao krtica (posve crn) Al iza e ispod kamena trei bijes, najmla i, najruniji, rogat u velike rogove, a crn kao krtica. (Prie iz davnine, str. 24.) crne misli (zle slutnje) Vidjelo se, da se svakojake crne misli gone u njegovoj crnoj glavi. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 65.) ekati koga/to kao ozebao sunce (ekati koga/to kao spas) eka ona zoru ko ozebo sunca jo bi zoru ekala, al to eka upavog Toporka. (Prie iz davnine, str. 125.) udo boje (neobino, veoma udno) Drava je udom bojim ra ala uvijek nove podanike (Basne i bajke, str. 52.) udo nad udesima ( vrlo veliko, ogromno udo) No udo nad udesima! (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 52.) udo od ovjeka (ovjek neobian zbog svojih sposobnosti / nastranosti) Vjere mi, udo od ovjeka. (Jaa Dalmatin, str. 50.) udom se uditi (jako se uditi) udom se ude upanii jer ih mudroznanci svemu nauaju, ali im dosada ni o kakvoj rudini ni besjede ne rekoe. (Prie iz davnine, str. 112) uvati koga/to kao oko u glavi (osobito briljivo uvati) uvala ih Dragua k oko u glavi. (Male pripovijetke, str. 17) D dati se na put ( otii; poi; zapoeti putovanje)

52

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Sada, u naponu svoje dobi, bijae on stvorio smionu odluku da e se sa svojim tovarom dati na put u Indiju. (Jaa Dalmatin, str. 48) dati tvrdu vjeru (vrsto obeati) Nego si braa tvrdu vjeru dala da e se na ovom oknacu sastajati. (Prie iz davnine, str. 113.) daleki svijet (daleke, strane zemlje i narodi) ostavi livade i odnese kao vihor Kosjenku u daleki svijet. (Prie iz davnine, str. 53.) dan i no (neprekidno; neprestano) Me utim roditelji, zdvojni, nisu imali mira dan i no traei sina svoga. (Male pripovijetke, str. 101.) dan na dan (neprekidno; neprestano) Ljuboje je dan na dan molio svoju majku da ga pusti da sam plovi na oevoj maloj barici s jedrima. (Male pripovijetke, str. 97.) dan za danom (naprekidno; neprestano) Tako oni poee ivjeti dan za danom na svetom jezeru. (Prie iz davnine, str. 92.) danas sutra (uskoro; u blioj ili daljoj budunosti) Danas, sutra Mehmed ili njegovi sinovi bit e gospodari mameleuke zemlje. (Jaa Dalmatin, str. 21.) derati se kao na ranju (jako se derati; jadikovati) Veljko je zato iupao iz stare etke dosta dlaka pa ih je lijepio macama na uesa, pri emu su se one derale kao na ranju. (Male pripovijetke, str. 39.) dii glas (odluno izrei svoje miljenje) tada bi dravnik Begr digao svoj glas: sudbina je drukije odredila. (Jaa Dalmatin, str. 156.) dijeliti s kim dobro i zlo (zajedniki sve podnositi; biti odan) Ona je samo mislila na svog konjia, s kojim je toliko godina dijelila u cirkusu i dobro i zlo (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 88.) do posljednjeg daha (do kraja ivota) Ona je tek zapoela oko Guderata svoje strano kolo koje vjerojatno do posljednjeg daha nee dopustiti vladaru da uvai svoje elje (Jaa Dalmatin, str. 156.) dopasti komu/ijih ruku (doi pod iju vlast) Da mu mogu upanii kako god ruku dopasti, on bi znao to bi uinio! (Prie iz davnine, str. 111.) dozvati koga k pameti (urazumiti; opametiti koga) Poe narodu propovijedati kako ga je Bog dozvao k pameti i kako nee mirovati dok ne okaje i ne popravi zlo koje je pomogao initi na narodu. (Basne i bajke, str. 55.) dozvati se pameti (opametiti se) Nisam nikoga pitao dok sam ludo radio, neu lje ni sad gdje sam se pameti dozvao. (Prie iz davnine, str. 50.) drati koga u zaptu (drati koga u strogoj disciplini) sve se to obredovalo u tili as i prekinulo je are, koji su drali u zaptu strastvenu ud Turina. (Jaa Dalmatin, str. 90.)

53

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

G glava je komu u torbi (biti u ivotnoj, smrtnoj opasnosti) I ne zna da mu je glava bila u torbi! (Prie iz davnine, str. 87.) gledati komu ravno u oi (biti suoen s kim, ne bojati se) A Hlapi, premda malen, stajao je ravan kao svijea i gledao je crnom ovjeku ravno u oi i mislio (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 65.) gledati smrti u oi (biti izloen neposrednoj opasnosti po ivot) Bi li majka u taj as mogla naslutiti kako neustraivo je ovaj mladi djeak prije dva dana gledao smrti u oi? (Jaa Dalmatin, str. 183.) gola istina (neosporna, nepobitna istina) Mahmud Begr, dravnik i osvaja, bijae ovdje poao u teku potjeru za sitnom, golom istinom. (Jaa Dalmatin, str. 89.) gutati koga oima (gledati koga eljno/uporno) Oima je guta, a uima guta Andrijine junake prie. (Male pripovijtke, str. 29.) H hvatati se za glavu (oajavati) Zvjezdani sine!-trabunjao je tako i ovo i ono od teke brige stari krtac, skakutao kao vrabac, ovamo i onamo i hvatao se rukama za glavu. (Jaa Dalmatin, str. 11.) I i kamen bi proplakao (velika je nevolja, bijeda, alost) I sam bi kamen proplakao, gdje mala Rutvica spominje svoju majku u ovoj maloj pustoj kolibici. (Prie iz davnine, str. 103.) i nikom nita (nije vano; bilo pa prolo) postala bi djevojka opet gujom i utekla bi u panj i nikom nita. (Prie iz davnine, str. 70.) i po stoti put (opet; vrlo esto) pa bi i po stoti put priao djeci o onoj djevojici koja na tom barunu bijae spavala. (Basne i bajke, str. 42.) i stari i mladi (svi bez obzira na starost) Djeaci su osjeali blagodat razmjerne sigurnosti nakon vjeitih strepnja i trzavica, koje su i stari i mladi () podnosili. (Jaa Dalmatin, str. 120.) igrati se glavom (izlagati se velikoj, ivotnoj opasnosti) Znao je mladi da se igra glavom. (Jaa Dalmatin, str. 47.) igra komu srce (osjeati veliku radost, zadovoljstvo) Zato u njegovu duaniu bijae najljepa roba- sve ti srce igra, a oko se ne moe nagledati. (Basne i bajke, str. 39.) imati pune ruke posla (biti vrlo zauzet) Zato je imao Zlatko pune ruke posla. (Male pripovijetke, str. 39.) ispustiti duu (umrijeti) Gdje bi radnik iscrpljen ispustio duu, tu je odmah na mjestu bio zazidan u svoj zid. (Jaa Dalmatin, str. 74.) iz dana u dan (neprekidno) A ena Targanova s Halkom iz dana u dan eka i ne zna to ovo biti moe. (Basne i bajke, str. 78.) iz petnih ila (svom snagom)
54

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Kad je Zlatko iz petnih ila zatrubio, uplae se oba jazavara (Male pripovijetke, str. 40.) iz svih sila (po svaku cijenu) Plivao je iz svih sila daui izdizao umorenu glavu iz valova. (Jaa Dalmatin, str. 83.) izbrisati to iz pameti (biti zaboravljen) Kopaj samo brzo, pa emo izbrisati iz pameti to je bilo s izmicama. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 66.) izdaje koga snaga (iznemoati) etvrti dan sama smreka i borovnica, vode ni kapi, kr sve goliji i sve strmiji, a buicu snaga izdaje. (Prie iz davnine, str. 145.) izgubiti glavu (ne umjeti se snai; izgubiti pribranost) Branko nikad nije izgubio glave. (Male pripovijetke, str. 68.) izgubiti pamet (ludjeti; smesti se) Al' sve ovo jo ne zabrinu gospodu, jer bijahu izgubili pamet od vina i pirovanja. (Prie iz davnine, str. 105.) J jasno i glasno (posve jasno; razumljivo) Danas im je sluaj donio da po prvi puta () uju jasno i glasno zvuk svoga jezika uz samo prijestolje sultanovo. (Jaa Dalmatin, str. 104.) jedan te isti (posve isti; jednak) Jedan te isti krug radosti sklopi se oko Mahmuda Begra i melek Aza (Jaa Dalmatin, str. 166.) junak na jeziku (hvalisavac) No ovaj pokazujui na Franju ve je sada junak, ali ne na jeziku, ve na inu. (Male pripovijetke, str. 32.) K kako je koga Bog stvorio (onakav kakav je netko po svojoj prirodi) A lisica je morala ostatikakvom ju je Bog stvorio. (Male pripovijetke, str. 39.) kao grom iz vedra neba (potpuno neoekivano; iznenada) I tu buknu me u sunjem i gospodarom, kao grom iz vedra neba, neto neuveno: sva a. (Jaa Dalmatin, str. 90.) kazivati u pero (diktirati) Po polju Milodrau, pod vedrim nebom, a pred samim fra An elkom i pred svojim doglavnicima, kaziva sultan Mehmed u pero svome ati Ahdnavnu. (Jaa Dalmatin, str. 37.) kratiti komu vrijeme ( zabavljati koga im kako bi se ispinilo vrijeme) Kad prola veera, sjela ena uz Palunka da mu krati vrijeme, da mu pria prie. (Prie iz davnine, str. 40.) krojiti pravdu ( suduti; prosu ivati) Kad bi pakost svijetu pravdu krojila, gurava bi pravda nastanula! (Prie iz davnine, str. 137.) krov nad glavom ( stan; skrovite; vlastita kua) Probudi se starac Vjest, otvori oi i vidi da mu krov nad glavom gori. (Prie iz davnine, str. 31.) krstiti se od uda (jako, mnogo se uditi)
55

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

a oni su se krstili od uda da ima u svijetu stvari kojih oni nisu doivjeli. (Male pripovijetke, str. 9.) L lagati kao pseto (mnogo lagati; govoriti oitu neistinu) T!t!t!- mljaskao kao u udu Jusuf, a u sebi pomisli: lae kao pseto, ugursuze! (Jaa Dalmatin, str.51.) lak kao ptica (brz; lagan) Rutvice!sestrice!- kliknu Jaglenac i poleti lagan kao nona ptica preko aa, preko lopoa, preko trave vodene na otoi. (Prie iz davnine, str. 91.-92.) licem u lice (neposredno; nasuprot) Ili je, nasuprot, kapetan Az oit, valjan, po znaenju i po umu posve vanredan ovjek kako se to Mahmudu Begru svaki put ini kad licem u lice s njime razgovara? (Jaa Dalmatin, str. 156.) lijevo i desno ( na sve strane) A sve to zato to nije htjela da pituje ravno kuda bijahu nakanili, nego se sustavljala i svraala desno i lijevo da uhodi tajne boje. (Prie iz davnine, str. 58.) liiti koga glave (pogubiti koga) I da ga glave lii ako hoe da ti se sinovi vrate. (Prie iz davnine, str. 123.) M maknuti koga sa svijeta (usmrtiti koga) Vidio bijes u Marunovoj torbi da e on prvi maknuti Vjesta sa ovoga svijeta i tako stei veliku hvalu pred Bjesomarom. (Prie iz davnine, str. 31.) malo pomalo (polako; postupno) I sad se malo pomalo prikuila i motrila kako osa sui svoja krilca, kako ih noicama gladi, kako ih prua. (Male pripovijetke, str. 61.) mirne due (bez grinje savijesti; spokojno) Jesi li ti mislio da e ovdje mirne due prebacivati iz dlana u dlan biserje i alem? (Jaa Dalmatin, str. 75.) mutiti se komu pred oima (osjeati vrtoglavicu) Ali se, jao! stalo Jaglencu mutiti pred oima, glava ga ljuto zaboljela, a zemlja kao da mu se pod nogama ljulja. (Prie iz davnine, str. 88.) N na kraj svijeta (vrlo daleko) Dognao bi nas da smo nakraj svijeta! (Prie iz davnine, str. 121.) na mahove (povremeno) Dim i praina na mahove pokrivali sliku. (Jaa Dalmatin, str. 22.) na prvi pogled (odmah; im se ugleda) pa je cijeli lik njegov uslijed ovih suprotnosti inio dojam koji ga je na prvi pogled isticao kudgod bi doao. (Jaa Dalmatin, str. 47.) na sve etiri strane svijeta (posvuda) te otkuda se vjetrovi razilaze i raspore uju na sve etiri strane svijeta. (Jaa Dalmatin, str. 82.) na sve strane (u svim smjerovima; posvuda)
56

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Oni su traili, propitkivali ribare, slali amce i barice na sve strane. (Male pripovijetke, str. 101.) nauiti koga pameti (urazumiti koga kaznom) Mla i i prkosniji dogovarali se kako e ga noas nauiti pameti. (Jaa Dalmatin, str. 94.) ne biti od juer (ne biti neiskusan) Ti zna da ja nisam od juer, ali se meni, vjere mi, zamutio mozak kad su se stali iskrcavati. (Jaa Dalmatin, str. 49.) nema druge (nema izbora) Vide oni: nema druge, valja pretrpjeti. (Prie iz davnine, str. 120.) ne putati koga s oka (stalno paziti na koga) a pogotovo da uva sigurnost onih najvrednijih tovara koje Ahmed za cijeloga puta nije ni naas putao s oka. (Jaa Dalmatin, str. 55.) neslana ala (neumjerena ala) U taj se as svidjelo jednom od onih nakaznih boanstava kojima se klanja Indijac, da uini neslanu alu. (Jaa Dalmatin, str. 132.) ne vjerovati svojim oima/uima (biti iznena en) Ne vjeruje Zatonica svojim oima, gleda za Jaglencem, a on ide i nita mu nije od onolikog otrova. (Prie iz davnine, str. 89.) Sultan nije vjerovao svojim uima, al' onda pomisli, e je Hafid jo bolestan i ne zna to govori. (Basne i bajke, str. 54.) ni pet ni est (odmah; smjesta) a mi ni pet ni est nego se zaletimo na konjima pa se penjemo na tu strminu kao make. (Male pripovijetke, str. 29.) ni za ivu glavu (nikako; ni po koju cijenu) A sad ni za ivu glavu pod ator uljezao ne bi, pa jo pod takve atore: svilene, vzene! (Prie iz davnine, str. 109.) ni ive due (nigdje nikoga) Ni ive due nije bilo u gradskim ulicama, a kamoli na pustoj cesti. (Male pripovijetke, str. 13.) ni iv ni mrtav (izvan sebe od straha) Targan, ni iv ni mrtav, samo to o svakom trenu jednu misao prebacuje. (Basne i bajke, str. 78.) nije ala (ozbiljna je stvar) To nije ala, nego se ti ne sva aj s mojim bratom. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 60.) nuditi komu ruku (prositi koga) Do dvora djevojina kraljevi dojahao, te djevojci nudi ruku i kraljevstvo. (Basne i bajke, str. 105.) O oboriti glavu (pokunjiti se) Ide dakle Potjeh u goru, a oborio glavu; kad on do prvog kamena, a pred njega bane onaj bijes. (Prie iz davnine, str. 26.) od asa do asa (povremeno) Hlapi se digne, pa onda on, Bunda i Gita po u izme u atora prema onoj strani gdje se od asa do asa ulo ono rzanje. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 87.)
57

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

od glave do pete (sav; potpuno) Pavao, mali junak od glave do pete, skine sa zida oevu puku i stane pred malog uricu, koji je sad legao na pod te u sav glas naricao. (Male pripovijetke, str. 87.) od zore do mraka (cijeloga dana) Od rane zore do poznoga mraka konja jae gorom i planinom kako bi mu srce odlanulo. (Prie iz davnine, str. 122.) oprostiti se sa ivotom (umrijeti) Sad sam ti se jadan sa ivotom oprostio sam sebi Palunko govorae. (Prie iz davnine, str. 50.) osoviti se na noge (osamostaliti se) A Toporko kad se na noge osovio, stao lutati umom i dubravom, stao tragati za kunom i lisicom. (Prie iz davnine, str. 111.) oinuti koga pogledom (strogo koga pogledati) Oinu nemilim pogledom utvicu te onda odrijei, to bre mogae, svoj zapreg i prebaci ga preko jamice. (Basne i bajke, str. 81.) ovaj svijet (ovozemaljski ivot) Ustade stari Vjest, podie ruke i oi k nebu i tako ekae da plamen odnese sa ovoga svijeta i njega starca i staru kolibu njegovu. (Prie iz davnine, str. 32.) ovamo i onamo (na sve strane) A Branko je udarao motikom i vukao dasku ovamo i onamo. (Male pripovijetke, str. 68.) ovdje ondje (gdjegdje) Priprosti krovci u visini obinog stola, a prekriveni rogoinom, stoje ovdje ondje na malom prostoru uz rub ulice. (Jaa Dalmatin, str. 75.)

P padati kao kia (nastajati u velikom broju) Iznenada naime poele su padati kao kia koare, koje su visile nad onim koaraem u atoru. (udnovate zgode egrta Hlapia, str.78.) pasti komu na pamet/um (sjetiti se ega) Sad e vidjeti, palo mi je neto na pamet! (Male pripovijetke, str. 67.) Sad istom pade na um Relji po to je iao u Kite-planinu. (Prie iz davnine, str. 103.) pasti komu u naruje (zagrliti koga) A kako se toporite prebacilo, tako u naruaj baki pao iv i zdrav Toporko! (Prie iz davnine, str.129.) penjati se kao maka (vjeto se penjati) Popela se hitro kao maka na ue, i poela je hodati na onom tankom uetu visoko na uzduhu. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 43.) plakati kao ljuta godina (gorko plakati) Ciknu Zatonica, pade na zemlju, zavije se u svoja crna krila i plae kao ljuta godina. (Prie iz davnine, str. 75.) planuti kao iva vatra (jako se razljutiti) Ali se sada jo vie zaprepastila djevojica jer na ove njene rijei planu kum iznenada kao iva vatra i povika (Basne i bajke, str. 95.) po miloj volji (kako tko hoe)
58

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Uz njega je po miloj volji lakrdijao, niti mu je tko zanovijetao, niti mu tko zapovijedao. (Prie iz davnine, str. 33.) poi u svijet (otii od kue da bi se ostvario bolji ivot) Da po emo, Jasenko, u svijet kud nas oi vode, ne bismo li gdjegdje doznale zato smo se rodile. (Basne i bajke, str. 72.) pod kapom nebeskom (na ovom svijetu) Svata si Ti dao pod kapom nebeskom! (Jaa Dalmatin, str. 63.) pod stare dane (u starosti) Relja dakle postade knezom, te kneginja, koja tada bijae ostarjela, doivi tako pod stare dane veliku radost. (Prie iz davnine, str. 105.) pod svaku cijenu (u svakom sluaju) Ovo panajpae govorae Marun, jer mu se htjelo pod svaku cijenu stare kolibe da na onom mjestu podigne pelinjak. (Prie iz davnine, str. 30.) pod vedrim nebom (bez krova nad glavom; vani) Grad je bio velik imao je sto ulica, a u svakoj ulici stotinu kua, a ipak su Hlapi i Gita stajali pod vedrim nebom i znali su, da ne mogu nigdje pokucati i da noas nemaju noita. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 84.) pogledati to na svoje oi (biti svjedok ega) Iskoi bijes iza kamena, skoi na rub zdenca i pogleda na svoje oi vidi je li istina to mu se uinilo. (Prie iz davnine, str. 33.) pogledati koga u udu (snebivajui se gledati koga) Pogledae upanii u udu jedan drugoga. (Prie iz davnine, str. 112.) pokisnuti do kostiju (posve pokisnuti) Treba jo mrakom krenuti, pa malo ae prozebe ili pokisne do kostiju! (Male pripovijetke, str. 11.) polaziti komu za rukom (uspijevati bez potekoa) Spretan je i vjet za svoju dob bio Ljuboje i njegovo mu putovanje polazilo za rukom. (Male pripovijetke, str. 99.) poletjeti kao strijela (potrati to se bre moe) Tako ree Zatonica i poleti kao strijela niz planinu po Zmaja Ognjenog, to u sutjeski spava. (Prie iz davnine, str. 89.) polomiti komu kosti (isprebijati koga) Trebalo bi ovu protuhu da predade strai, neka mu tu na mjestu polome sve kosti (Jaa Dalmatin, str. 46.) pravi as (pogodan trenutak) Sve mi se ini da e sada biti pravi as da ga prodam. (Jaa Dalmatin, str. 22.) preko volje (nerado) Nas dvojica ree preko volje djeak i pogleda napovjerljivo u sljepicu. (Jaa Dalmatin, str. 116.) preporuiti svoju duu Bogu (pomoliti se Bogu, obino pred smrt) Cijela dva dana bio je majstor Mrkonja tako svezan za drvo i ve je mislio, da mu nema spasa, pa je preporuio svoju duu Bogu. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 109.) prevariti zoru ( uraditi prije zore) Vi hrskajte, ali jesti nemojte, kako bismo sutra gladni zoru prevarili. (Prie iz davnine, str. 124.) primiti to za alu (shvatiti stvar neozbiljno, olako)
59

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

On to od maljutka za alu primio, pa mu dozvolu izdao da na peatu jae. (Prie iz davnine, str. 123.) proigrati sreu ( lakoumno propustiti povoljnu priliku) Vidi Palunko da ono bijedna siritinja kao i on, al opet se boji da ne bi krivo uinio i svoju sreu proigrao. (Prie iz davnine, str. 40.) prozepsti do kostiju ( jako prozepsti) Izgubila se u onolikom gradu, prozebla do kostiju. (Basne i bajke, str. 40.) pucati od smijeha (grohotom se smijati) Poprskao te kesten iz eravice odvraa baka, a Malik Tintilini u pepelu puca od smijeha. (Prie iz davnine, str. 74.) pue glas (razglasilo se) pa kad daleko preko granice drave pue glas o sultanu (Basne i bajke, str. 51.) pui se kome glava (ne moi vie jasno rasu ivati) a Hlapi je rado doznao toliko toga, da mu se jo osam dana iza toga puila njegova mala egrtska glava. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 107.) R raditi komu o glavi (pripremati iju smrt) Opazio dobro starac Vjest kuda to sve ide i da e se njemu doskora raditi o glavi. (Prie iz davnine, str. 30.) rame uz rame (jedan uz drugoga; zajedno) I po e rame uz rame s Jaom da se vidi kako su si bliski. (Jaa Dalmatin, str. 135.) ravan kao svijea (potpuno ravan) A Hlapi, premda malen, stajao je ravan kao svijea i gledao je crnom ovjeku ravno u oi (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 65.) rei po dui (govoriti iskreno) Kad izali od cara stane carevi moliti djevojku neka mu po dui ree, mori li je kakova tuga na srdacu. (Basne i bajke, str. 44.) rije po rije (malo pomalo) Rije po rije i Veljko odvede ciganad zajedno s njihovim kolicima do klijeti, do carstva njihova. (Male pripovijetke, str. 21.) S s noge na nogu (polako; laganim korakom etajui se) I plesala je s noge na nogu kao medvjed. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 44.) sa svih strana (odasvud) Punjene dragocjenom, azijskom vunom, opletene svilom u jarkim bojama, lete one sa svih strana odaje. (Jaa Dalmatin, str. 32.) sastaviti koga s crnom zemljom (ubiti koga) Al se die stotinu kijaa, brani vojska oholu carevnu, polomi krila orlu i kragulju i jo ih teki konji s crnom zemljom sastavili. (Prie iz davnine, str. 135.-136.) sav svijet (svatko; svi) A sultanu se jo vie smutio um, te zamislio on da je Bog upro prstom u njega i zbog ljepote, zbog moi njegove, pa zaelio da ga sav svijet vidi i zanauvijek upamti. (Basne i bajke, str. 51.) sii s uma (poludjeti)
60

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

Bijes kao bijes i kad reve, onda ba reve i sve upa dlake sa onoga kouha i valja se po njemu kao da je s uma siao. (Prie iz davnine, str. 33.) sijevati oima (uperiti brz pogled prema kome s izrazom prijekora) Slua Relja, sve mu oi sijevaju od neke vatre, a pesti mu se gre od jeda (Prie iz davnine, str. 94.) smijati se ispod brka (smijati se podmuklo) Tako je Andrija jo dugo takva pretjerana junatva priao, a momci se sve pomalo razilazili smijui se ispod brka tom hvastavcu. (Male pripovijetke, str. 29.) smijati se od srca (smijati se iskreno/do mile volje) A Nada, Ljerka i Zora, smijale su se, Boe dobri!- tako su se od srca smijale da su im sve suze dolazile na oi. (Male pripovijetke, str. 41.) stajati kao okamenjen (ukoiti se od uda/od straha; biti zaprepaten) Samo Hlapi je stajao kao okamenjen od uda s papigom na ramenu, jer se zaista tomu nije nadao. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 45.) stajati kao ukopan (ne micati se s mjesta) Zlatko je stajao kao ukopan s lovakim rogom u ruci, pa je bio zapanjen s neoekivane posljedice svoga trubljenja. (Male pripovijetke, str. 41.) staviti svoj ivot na kocku (izloiti se velikoj opasnosti) Posada smrtonosnog broda pokuala je da uini nemogue i da spasi svoj ivot kojega bijae dobrovoljno stavila na tako stranu kocku. (Jaa Dalmatin, str. 172.) stee se komu srce (jako se raalostiti; osjetiti veliku duevnu bol) Snudio se steglo mu se srce. (Jaa Dalmatin, str. 26.) stisnuti zube (trpjeti utei; izdrati to) Jaa stisnu zube i suspregne srdbu. (Jaa Dalmatin, str. 52.) sto puta (esto; vrlo mnogo) E, sad vidim bolan: poklopljeni bjesovi sto puta gori od putenih, ree Potjeh. (Prie iz davnine, str. 45.) sva sila (golemo mnotvo) Tako im bijahu dali nedostatno vode, a momadi sva sila. (Jaa Dalmatin, str. 28.) svisnuti od jada (jako se ljutiti; estiti se) Da svisnem od jada! (Prie iz davnine, str. 41.) enuti pameu (poludjeti) A ferman je ovaj: taj i taj trgovac enuo je pameu. (Basne i bajke, str. 41.) iroko more (puina) Gledi tamo na more iroko: veliku e radost ugledati. (Prie iz davnine, str. 48.) irom otvoriti usta (jako se zauditi) Marko se tako zaudio da je irom otvorio usta i prestao plakati. (udnovate zgode egrta Hlapia, str. 23.) krt na rijeima (utljiv) Jaa je bio odluan i vedar u svom ponaanju, a ipak suzdrljiv i krt na rijeima. (Jaa Dalmatin, str. 15.) to bi dlanom o dlan udario (brzo; odmah) I to bi dlanom o dlan udario, eno ga ludo i bezglavo eljade to as prije likovae stade sada plakati (Prie iz davnine, str. 33.) to bi okom trenuo (odmah; smjesta)
61

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

Hora je, upane!-klikne Toporko, skokne lagan, prebaci se u zraku, te to bi okom trenuo, lei na crvenom barunu upanu do nogu toporite, gotovo, izdjeljano. (Prie iz davnine, str. 127.) to Bog dade (to bude neka bude; kako bude) to Bog dade! (Jaa Dalmatin, str. 31.) T trati kao zec (brzo trati) A bijes! opet skoi pred njega te sad slijeva sad zdesna tri i skae stazom pred Potjeha kao zec. (Prie iz davnine, str. 26.) tu i tamo (mjestimino; katkad; ponegdje) Sultan se tu i tamo osmjehivao oprezu djeaka. (Jaa Dalmatin, str. 141.) tvrd kao kamen (vrlo tvrd) No ono je bila stara orahovina, tvrda kao kamen, te bi plamen sve oko nje lie i oblizuje, ali ne moe da je zahvati. (Prie iz davnine, str. 31.) U u dobar as (pravo vrijeme) Ali u dobar as uini Jaglenac po njenim rijeima. (Prie iz davnine, str. 89.) u dva koraka (brzo/zaas) Opancima od oblaka do oblaka koraa u dva koraka nebo pro e (Prie iz davnine, str. 107.) u isti mah (istovremeno; ujedno) No prvi od njegove pratnje () trojica u isti mah poganu mrlju. (Jaa Dalmatin, str. 134.) u jedan glas (jednoglasno; zajedno) Pogledae se upanii i Toporko, nasmijae se te kliknue u jedan glas (Prie iz davnine, str. 139.) u jedan tren (vrlo brzo; zaas) Dugo je potrajalo i vodilo preko loe ljetine misiraa i preko bune u Skadru, dok u jedan tren sinu Selimu: doao je da kupi Jau. (Jaa Dalmatin, str. 50.) u p glasa (poluglasno; tiho) Zamiljena djeca poute as, a onda upita Zorka u p glasa (Male pripovijetke, str. 18.) u sav glas (vrlo glasno) Pavao, mali junak od glve do pete, skine sa zida oevu puku i stane pred uricu, koji je sad legao na pod te u sav glas naricao. (Male pripovijetke, str. 87.) u tili as ( odmah; brzo) No Jasenka drae Halka vrstom ruicom te u tili as smislila to im je initi. (Basne i bajke, str. 81.) ui emu u trag (pronai; otkriti to) Jedino po njemu ivome mogao je dobiti veze s otimaima, ili bar ui u trag svom blagu. (Jaa Dalmatin, str. 65.) ugristi se za jezik (naglo zautjeti) Ali se odmah ugrize za jezik i pogleda naprama Selimovu duanu, nije li ga Selim uo. (Jaa Dalmatin, str. 18.) uhvatiti se u kotac (poeti otru borbu)

62

IVOT I KOLA br. 19

Svetlana Filakovi

U kotac se tako uhvatie, pa se, bome, ve ne rastavie (Prie iz davnine, str. 97.) ujesti koga za srce (teko uvrijediti koga; teko se zamjeriti komu) Ujelo oholu carevnu za srce kad joj ono Oleh ban dobacio kljueve (Prie iz davnine, str. 135.) utuviti sebi u glavu (naumiti; biti opsjednut kakvom milju) Utuvio si dakle Palunko u glavu kako bi i on jednom takvo bogatstvo vidio i u njemu proivio. (Prie iz davnine, str. 39.) uzdignute glave (ponosno; oholo; smjelo) Iao je uzdignute glave, a desna mu se ruka dlanom utaknula u pojas i poivala tamo, laka i sigurna. (Jaa Dalmatin, str. 78.) uzdu i poprijeko ( u svim smjerovima) Pa da s devama pro e uzdu i poprijeko tvoga Portugala! (Jaa Dalmatin, str. 19.) V veliko i malo (svi bez obzira na uzrast) Obdan ide, obno ne poiva, uklanja mu se s puta malo i veliko. (Prie iz davnine, str. 95.) vidjeti na svoje oi (biti svjedokom ega) pa kad kaem momu sinu to sam na svoje oi vidjela, moda se opameti. (Prie iz davnine, str. 73.) Z za as (vrlo brzo) Poletio i za as tamo stigao. (Prie iz davnine, str. 58.) zaboli koga srce (teko je komu; ao je komu) Potjeha jako zaboli srce za djedom, i malo te bi se na pragu predomislio i ostao uz djeda. (Prie iz davnine, str. 26.) zapeti komu za oko (svidjeti se komu; privui iju pozornost) Bogati Guderat prvi e mu zapeti za oko. (Jaa Dalmatin, str. 154.) zdrav kao dren (potpuno zdrav) Spali zapis, pa progutaj njegov pepeo- i evo te: zdrav kao dren! (Jaa Dalmatin, str. 118.) iva je istina (nepobitna je istina) Vidim bolna, istina je iva: greben u kuma, greben u nemani! (Basne i bajke, str.97.) iva rije (sposobnost govora) Dat u joj ive vode iz kljuna gvozdenoga da joj se iva rije povrati. (Prie iz davnine, str. 48.) iva vatra (ivahan; vatren; okretan) Jo odsedlaj devet vrsnih konja- mali konji, al su vatra iva. (Prie iz davnine, str. 113.) ivjeti u lasti i slasti (ivjeti u obilju) Bijae pak odluio Palunko da imade po svijetu bogatih upana i gavana silnika to ive u slasti i lasti, u zlatu i raskoi.

63

FRAZEOLOGIJA U DJELIMA IVANE BRLI MAURANI

(Prie iz davnine, str. 39.) ut kao limun (vrlo ut) veliki pijevac, potpuni bijela perja, arkocrvene kreste, a kao limun utih nogu. (Jaa Dalmatin, str. 113.)

-------------------------------------------------------------------------------------------------------UDK 821.163.42.09 81.373.7 Expert Paper Received on: 21.04.2008.

Svetlana Filakovi

PHRASEOLOGY IN IVANA BRLI-MAURANI'S OPUS

Summary: The paper focuses on the phraseology of the early 20th century, used by Ivana Brli-Maurani in her most famous prose works. Phraseology is observed from two perspectives as a linguistic discipline that studies phraseological units, and as a particular manner of expression unique to the author herself. We have analyzed the structural and semantic aspects of phraseological units, and concluded that her phraseology belongs to conversational style. Key words: Ivana Brli-Maurani, phraseology, phraseological unit, conversational style

Svetlana Filakovi, prof. hrvatskog jezika i knjievnosti

64