TRIDESET UZROKA ULASKA U DENNET

Prijevod: Abdulvaris Ribo Travnik 1417. - 1996. g. Uvod Zaista hvala pripada Allahu, Njega hvalimo i od Njega pomo i oprost traimo. Utjeemo se Allahu, od zla nas samih i od naih loih djela. Koga Allah delle we `ala uputi niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga On u zabludi ostavi nema mu upuivaa. Svjedoim da nema boga sem Allaha, Jedinog, koji nema sauesnika, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik .... A zatim: Ova knjiica, pod nazivom Trideset uzroka ulaska u Dennet, u sebi sadri jedan broj ajeta i vjerodostojnih (sahih) hadisa, u kojima se spominju djela koja su uzrok da njihov poinilac, Allahovom dobrotom, ue u Dennet. Meutim, to ne znai da ova djela, onom ko ih ini, garantuju ulazak u Dennet, bez razlike kakvo mu je vjerovanje. U Dennet nee ui niko do mu'min. Kada bi neko od kafira (nevjernika) ili murika (idolopoklonika), inio ova djela ili neka od njih, to mu ne bi koristilo, niti bi ga uvelo u Dennet, jer Uzvieni Allah kae: Ako bude druge Allahu ravnim smatrao (inio irk), tvoja djela e sigurno propasti, a ti e izgubljen biti. (Ez-Zumer, 65.) Takoer, Uzvieni o kafirima (nevjernicima) kae: Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su uinili, i u prah i pepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23.)

Zbog toga je islam prvi nezaobilazni art (uvjet) za primanje bilo kojeg dobrog djela. to se tie drugog arta (uvjeta), koji obavezno mora pratiti djelo, da bi bilo primljeno kod Uzvienog Allaha delle we `ala, to je ihlas (iskrenost) u djelima prema Allahu delle we `ala, tj. onaj koji radi neko djelo obavezan je da time namjerava (cilja) Allahovo lice bez toga da u svojoj namjeri Allahu delle we `ala pridruuje nekoga od stvorenja. Dokaz za ovo su rijei Poslanika sallallahu alejhi we sellem: Zaista Uzvieni Allah ne prima nikakvo djelo, osim ako je uraeno sa ihlasom (iskreno) i ako se njime eli Allahovo lice (zadovoljstvo). (biljei ga Nesaija, Sahihul-dami, 1856) Trei art (uvjet) za primanje djela je slijeenje Poslanika sallallahu alejhi we sellem Zbog toga smo se u ovoj knjiici ograniili samo na vjerodostojne hadise od Poslanika sallallahu alejhi we sellem. Molim Uzvienog i Monog Allaha, Njegovim lijepim imenima i savrenim svojstvima, da uini ovo i sva druga naa djela iskrenim (sa ihlasom), radi Njegovog uzvienog lica (zadovoljstva). Takoer Ga molim da ovo djelo bude od koristi meni i svoj brai muslimanima, te da ga upie meni i mojim roditeljima kao nagradu, na dan kada nee koristiti ni imetak ni sinovi, osim onome ko doe Allahu s istim srcem. Ako sam pogodio to je od Allaha i Njegovom dobrotom, a ako sam pogrijeio to je od mene i od ejtana. Slavljen i hvaljen, neka si, Gospodaru. Svjedoim da nema boga osim Tebe, od Tebe oprost traim i kajem Ti se. Neka je Allahov salavat na Njegova roba i poslanika, Muhammeda sallallahu alejhi we sellem, njegovu porodicu i sve njegove ashabe. Naa posljednja dova je: HVALA ALLAHU, GOSPODARU SVJETOVA.
2

BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM TRIDESET UZROKA ULASKA U DENNET, IZ KUR'ANA I VJERODOSTOJNOG SUNNETA. 1._ 2. IMAN I DOBRO DJELO U plemenitom Kur'anu IMAN se spominje kao jedan od najvanijih uzroka koji, Allahovom dozvolom, vode u Dennet, ali se uvjek spominje uporedo s dobrim djelom. Zbog toga ne moe nai ni jedno mjesto, gdje se spominje IMAN, kao uzrok ulaska u Dennet, a da se uporedo s njim ne spominje i dobro djelo. Vrata dobrih djela su, hvala Allahu, prostrana i velika, a putevi i naini postizanja nagrade su veliki i mnogobrojni. Njihov broj zna samo Uzvieni Allah delle we `ala. Uzvieni Allah delle we `ala kae: A oni koji budu vjerovali i dobra djela inili - oni e stanovnici Denneta biti i u njemu e vjeno ostati. (El-Bekare, 82.) U ovom znaenju postoji mnogo ajeta i vjerodostojnih hadisa, koje je teko pobrojati, ali emo kao primjer navesti neke od njih. SURE: El-Bekare, 25. i 82.; Lukman, 8.; El-Kehf, 107.; El-Hadd, 14., 23., 56.; El-Feth, 5.; El-Hadid, 12. i 21.; EtTegabun, 9.; Et-Talak, 11.; El-Burud, 11.; El-Bejjine, 7.; ElMu'minun, 1. i 11.; El-Ankebut, 57. 3. TAKWA - BOGOBOJAZNOST Jedna od najvanijih definicija bogobojaznosti je: Bogobojaznost je strah od Uzvienog, rad po objavljenom, zadovoljstvo s malo i spremnost za dan odlaska. U definicije bogobojaznosti ulazi i sljedea definicija: Bogobojaznost je da radi iz pokornosti prema Allahu delle we `ala, po nuru od Allaha delle we `ala (tj. onako kako je
3

dolo u Allahovoj knjizi i Sunnetu Poslanika sallallahu alejhi we sellem), elei time nagradu od Allaha, i da ostavi nepokornost prema Allahu delle we `ala, po nuru (svjetlosti) od Allaha, bojei se Njegove kazne. Ko eli da proita neto opirnije o bogobojaznosti neka vidi djela od Ibnul-Kajjima, rehimehullah,: Medaridussalikin; Igasetullehfan. Uzvieni Allah kae: Oni koji budu bogobojazni, oni e u dennetskim baama, pored izvora, biti. (El-Hidr, 45.) Dennet je i pripremljen za bogobojazne. Uzvieni kae: I pourite ka oprostu od Gospodara vaeg, i Dennetu koji je prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za bogobojazne. (Ali Imran,133.) Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Ono to e najvie uvesti ljude u Dennet je bogobojaznost prema Allahu i lijep ahlak (ponaanje), a ono to e ih najvie uvesti u vatru (Dehennem) je jezik i stidno mjesto. (Tirmizija, Ibn Madde i Ahmed, Silsiletul-ehadisu-s-sahiha, 977.) 4. POKORNOST UZVIENOM ALLAHU I NJEGOVOM POSLANIKU SALLALLAHU ALEJHI WE SELLEM Uzvieni Allah kae: Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu On e u dennetske bae, kroz koje rijeke teku uvesti, a onoga ko lea okrene, bolnom kaznom e kazniti. (El-Feth, 17.) U Buharijinom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Svi sljedbenici moga Ummeta e ui u Dennet osim ko odbije. A ko odbija, Boiji Poslanie? -rekoe. Onaj ko mi se pokorava ui e u Dennet, a onaj ko je nepokoran on odbija. (Fethul-bari, komentar Buharijinog Sahiha, 13/249)

5. DIHAD NA ALLAHOVOM PUTU Pod dihadom na Allahovom putu se podrazumjeva borba ivotom i imetkom. Uzvieni Allah kae: Allah je od mu'mina kupio ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za Dennet koji e im dati - oni e se boriti na Allahovom putu, pa ubijati i biti ubijani. On im je to istinski obeao u Tevratu i Indilu i Kur'anu... (Et-Tewba, 111.) Takoer Uzvieni kae: O vjernici, hoete li da vam ukaem na trgovinu koja e vas spasiti bolne kazne; u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte, i imecima svojim i ivotima svojim na Allahovom putu se borite - to vam je, da znate, bolje -, On e vam grijehe vae oprostiti i u dennetske bae vas, kroz koje rijeke teku, uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima; - to e biti veliki uspjeh. (Es-Saff, 10.-12.) 6. TEWBA - POKAJANJE Tewba brie (eliminie) sve ono to je bilo prije nje (misli se na loa djela), kako kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Onaj koji se pokaje od grijeha je kao i onaj ko nema grijeha. (biljee ga Ibn Madde i drugi, Sahihul-dami, 3008) Allah delle we `ala kae: ...ali oni koji su se pokajali i vjerovali i dobro inili, njima se nee nikakva nepravda uiniti i oni e u Dennet ui. (Merjem, 60.) 7. USTRAJNOST NA ALLAHOVOJ VJERI Kae Uzvieni Allah: Oni koji govore: Na Gospodar je Allah! - zatim ustraju, neka se niega ne boje i ni za ime nek ne tuguju. (El-Ahkaf, 13.) Od Sufjana ibn Abdullaha es-Sekafije se prenosi da je rekao: Boiji Poslanie, reci mi neto o islamu, nakon ega, o
5

njemu, neu nikog pitati poslije tebe! Poslanik mu ree: Reci: Amentu billahi (vjerujem u Allaha), zatim ustraj u tome. (biljei Muslim, komentar od Newewija 2/367). 8. TRAENJE ZNANJA (NAUKE) RADI ALLAHOVOG DELLE WE `ALA LICA (ZADOVOLJSTVA). U Muslimovom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je rekao: Ko krene putem traei na njemu znanje, Allah delle we `ala e mu olakati put ka Dennetu. Nijedna skupina ljudi se ne okupi u jednoj od Allahovih kua (damija), uei Allahovu knjigu i meusobno je prouavajui, a da se na njih ne spusti spokoj, obaspe ih Allahova milost, okrue ih meleki i Allah ih spomene meu onima koji su kod Njega, a koga djela unazade porijeklo mu nee koristiti. (Komentar Muslimovog Sahiha od Newewija, 17/24) 9. GRADNJA DAMIJA (MESDIDA) U Buharijinom Sahihu se prenosi od Osmana ibn Affana da je uo Poslanika sallallahu alejhi we sellem kako kae: Ko sagradi damiju (mesdid), elei time Allahovo lice (zadovoljstvo), Allah e mu sagraditi istu u Dennetu. (Fethul-bari, 1/544). 10. LIJEP AHLAK (PONAANJE) Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi prepirku pa makar bio u pravu, i garantujem kuu u sred Denneta onome ko ostavi la pa makar se alio, i garantujem kuu u vrhu Denneta, onome ko ima lijep ahlak (ponaanje). (biljee Ebu Davud i ed-Dija', Sahihul-dami , 1464) Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Ono to e najvie uvesti ljude u Dennet je bogobojaznost i lijep ahlak
6

(ponaanje), a ono to e ih najvie uvesti u vatru (Dehennem) je jezik i stidno mjesto. (izvor prethodno naveden) U lijep ahlak (ponaanje) ulaze mnoge stvari, koje je Aia radijallahu anhuma saeto navela, kada je bila upitana o ahlaku (ponaanju) Poslanika sallallahu alejhi we sellem: Njegov ahlak (ponaanje) je bio Kur'an. (biljee Muslim, Ahmed i ostali). Poslanik sallallahu alejhi we sellem je na uzor i Allah delle we `ala ga pohvaljuje Svojim rijeima: Jer, ti si, zaista, najljepeg ahlaka (udi). (El-Kalem,3) Pogledajmo Allahovu knjigu i Sunnet Njegova Poslanika sallallahu alejhi we sellem, njegov ivotopis (siru) i ivotopis njegovih ashaba (drugova) radijallahu anhu, da bi nauili ta je to lijep ahlak i kako ga postii. Od najboljih knjiga koje govore o vrlinama Poslanika sallallahu alejhi we sellem, i njegovom ahlaku je knjiga: Muhtesaru--emailil-muhamedije, Vrline Allahovog Poslanika od Imama Tirmizije (Allah mu se smilovao), koju je skratio i izvrio korekciju ejh Muhammed Nasirud-din Albani. 11. OSTAVLJANJE PREPIRKE Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi prepirku pa makar bio u pravu,.... (izvor prethodno naveden) 12. OSTAVLJANJE LAI PA MAKAR I U ALI Poslanik sallallahu alejhi we sellem kae: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi prepirku pa makar bio u pravu, i garantujem kuu u sred Denneta onome ko ostavi la pa makar i u ali, ... (izvor prethodno naveden).

13. BITI STALNO POD ABDESTOM (TAHARET) I KLANJATI DVA REKATA IZA SVAKOG EZANA. Biljei Imam Tirmizija u svom Sunenu, el-Hakim i Ibn Huzejme u svom Sahihu od Abdullaha ibn Burejde, a on od svog oca radijallahu anhu da je rekao: Jedno jutro Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao Bilalu: Bilale, ime si me pretekao u Dennet? Juer sam uao u Dennet i ispred sebe sam uo tvoje korake. Bilal odgovori: Boiji Poslanie; nikada nisam prouio ezan a da nisam klanjao dva rekata, i nikada nisam izgubio abdest a da ga nisam ponovo uzeo.Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem mu ree: S tim si me pretekao (SahihutTergib vet-Terhib, 194). 14. ODLAZAK U MESDID RADI OBAVLJANJA NAMAZA I POVRATAK IZ NJEGA Biljee Imami Muslim i Buharija u svojim Sahihima, i drugi, od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Kad god neko ode u damiju, - jutrom ili navee - Allah mu pripremi mjesto u Dennetu (NUZULEN) koliko god puta ode ujutro ili navee (komentar Muslimovog Sahiha od Newewija, 5/ 176) Imam Newewi u komentaru ovog hadisa: Allah mu pripremi mjesto (NUZULEN), kae, da je to ono to se pripremi kad dolaze gosti. 15. MNOGO INITI SEDDU ALLAHU UZVIENOM Biljei Imam Muslim u svom Sahihu od Rebia ibn Kaba el-Eslemija da je rekao: Jedne prilike sam noio kod Poslanika sallallahu alejhi we sellem pa sam mu pomogao da uzme abdest i izvri svoje potrebe, pa mi ree: Trai! Ja mu

odgovorih: Traim da budem uz tebe u Dennetu. On upita: Ili trai neto drugo? Ja mu rekoh: To je ono to traim. Poslanik na kraju ree: Pomozi se protiv svog nefsa mnogo inei seddu. (komentar Muslimovog Sahiha od Newewija 4/451) 16. PRIMLJEN HADD ( HADD MEBRUR) Poslanik sallallahu alejhi we sellem kae: Ko obavi hadd, pa ne bude govorio bestidne rijei i ne bude grijeio, vratit e se (bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila. (biljei Buharija i drugi, Fethul-bari, 3/382). Takoer Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem kae: Hadd mebrur (to je hadd na kojem hadija nije inio grijehe), za njega nema druge nagrade osim Denneta (biljee Imam Ahmed i Taberanija, Sahihul-dami, 3170). 17. UENJE AJETUL-KURSIJJE IZA SVAKOG FARZA Od Ebu Umame el-Bahilija radijallahu anhu se prenosi da je rekao: Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao: Ko proui Ajetul-kursijj nakon svakog farza, izmeu njega i ulaska u Dennet se isprijeava samo smrt. (Nesaija, Ibn es-Sunni i ostali, Silsiletu-l-ehadisu-s-sahiha, 972) Postoje i drugi zikrovi, za koje je, ako ih ovjek s ubjeenjem izgovori, obean Dennet, kao naprimjer: U Buharijinom Sahihu se biljei hadis od eddada ibn Evsa radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Sejjidul-istigfar (najbolja dova za oprost grijeha) je da kae: Allahu, Ti si moj Gospodar, nema boga osim Tebe, stvorio Si me i ja sam Tvoj rob, ja sam na tragu zavjeta i obeanja Tebi datog, u okviru mojih mogunosti. Utjeem Ti se od zla koje sam poinio, priznajem Ti Tvoje blagodati prema meni i priznajem Ti svoje grijehe, pa mi oprosti, jer
9

grijehe ne oprata niko osim Tebe, zatim je rekao: Ko danju proui ovaj istigfar, ubjeen u to, pa umre toga dana prije nego to omrkne, bit e od stanovnika Denneta, a ko to isto kae nou, ubjeen u to, pa umre prije nego svane, bit e od stanovnika Denneta. (Fethul-bari - 11/97) 18. KLANJATI DVANAEST REKATA (SUNNETA) SVAKI DAN I NO, KAO DOBROVOLJNI NAMAZ ALLAHU U Od Ummi Habibe radijallahu anhuma se prenosi da je Resulullah sallallahu alejhi we sellem rekao: Ko u jednom danu i noi klanja dvanaest rekata (sunneta), bit e mu sagraena kua u Dennetu: etiri rekata prije podne i dva poslije, dva rekata poslije akama, dva rekata poslije jacije i dva rekata prije sabaha. (biljei Tirmizija, Sahihul-dami, 6362). 19. IRENJE SELAMA, HRANJENJE GLADNIH, ODRAVANJE RODBINSKIH VEZA, I KLANJANJE NOU Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: O ljudi, irite selam, hranite gladne, odravajte rodbinske veze i klanjajte nou dok ljudi spavaju pa ete spokojno (sa selamom) ui u Dennet. (biljee Ibn Madde i ostali, Sahih Sunen Ibn Madde, 1097) 20. ISKRENOST U GOVORU, ISPUNJAVANJE OBEANJA, IZVRAVANJE EMANETA, UVANJE STIDNOG MJESTA, OBARANJE POGLEDA (OD ONOGA U TO JE HARAM GLEDATI) I UVANJE RUKU (OD ZABRANJENIH STVARI). Od Ubade ibn es-Samita se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Garantujte mi est stvari od vas, ja u vam garantovati Dennet; kada govorite budite
10

iskreni, ispunite kada obeate, izvrite kada vam se neto povjeri, uvajte vaa stidna mjesta, obarajte poglede i uvajte svoje ruke (od zabranjenih stvari). (biljee Ibn Huzejme, Ibn Hibban, el-Hakim i drugi, a Albani kae da je hasen, esSilsiletu-l-ehadisu-s-sahiha, br. 1470) 21.OBAVLJANJE PET DNEVNIH NAMAZA, ONAKO KAKO JE ALLAH NAREDIO, POSTITI MJESEC RAMAZAN, UVANJE STIDNOG MJESTA I POKORNOST MUU. (OVAJ UZROK JE POSEBNO ZA ENE) Biljei Ibn Hibban u svom Sahihu od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Ako ena bude klanjala pet dnevnih namaza, postila mjesec Ramazan, uvala stidno mjesto i bila pokorna svome muu, bit e joj reeno: Ui u Dennet, na koja hoe vrata. (Sahihul-dami , 660). 22. ODGAJATI I IZDRAVATI TRI KERKE ILI TRI SESTRE Ebu Jala u svom Musnedu biljei od Enesa radijallahu anhu da je rekao: Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao: Ko bude imao tri keri ili tri sestre, pa se bude bojao Allaha i brinuo se o njihovom odgoju i izdravao ih, bit e sa mnom u Dennetu, ovako, pa je sastavio kaiprsti i srednji prst. (Silsiletul-ehadisu-s-sahiha, 295) U Muslimovom Sahihu i Tirmizijinom Sunenu (4/281), u njegovoj formi, se biljei hadis u kojem je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Ko bude izdravao dvije kerke i brinuo se o njima, ui e sa mnom u Dennet kao to su ova dva, pa je to pokazao sa svoja dva prsta.

11

23. STRPLJIVOST I OEKIVANJE NAGRADE PRI SMRTI DJECE I BLISKIH OSOBA Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Kome umre troje (djece) od njegova potomstva, a on bude za to oekivao nagradu (od Allaha), ui e u Dennet. Jedna ena ree: A ta je sa dvoje? Poslanik odgovori: I dvoje (biljee Nesaija i Ibn Hibban, Sahihul-dami, 5969) Takoer Poslanik sallallahu alejhi we sellem kae: Nema roditelja kojima umre troje djece, koja nisu punoljetna, a da ih Allah delle we `ala svojom dobrotom i milou prema toj djeci, ne uvede u Dennet. (biljee Imami Ahmed, Nesaija i Ibn Hibban, Sahihul-dami, 5781) Biljei Imami Ahmed u svome Musnedu od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Allah delle we `ala kae: Mom robu mu'minu, kada mu uzmem nekog bliskog na dunjaluku, i on za to oekuje nagradu, nema druge nagrade kod Mene osim Dennet. (Sahihul-dami, 8139). 24. IZDRAVANJE I BRIGA O JETIMU (SIROETU) Biljei Imam Buharija u svom Sahihu od Sehla ibn Sada, da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Ja i onaj, ko se bude brinuo o jetimu (siroetu), bit emo u Dennetu ovako, pa je sastavio svoj kaiprst i srednji prst. (Fethul-bari, 10/436). 25. OBILAZAK BOLESNIKA I POSJETA (ZIJARET) BRATU PO VJERI Od Ebu Hurejre radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Ko obie bolesnika ili posjeti svoga brata po vjeri, zovnut e ga glasnik: Blagoslovljen neka si i neka je blagoslovljen tvoj hod, nastani
12

mjesto u Dennetu. (biljee Tirmizija i Ibn Madde, a Albani kae hasen, Sahihul-dami, 6387). Kae Poslanik sallallahu alejhi we sellem: Ko posjeti bolesnika, on je u dennetskom bostanu sve dok se ne vrati (iz posjete). (biljei Muslim, Newewi 16/361) 26. UVANJE DVAJU SVOJSTAVA (VRLINA). Od Abdullaha ibn Amra radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Svaki rob musliman koji bude uvao dvije osobine ili dva svojstva ui e u Dennet. Ta svojstva su lahka, ali malo ih radi po njima. Iza svakog namaza rei deset puta subhanallah, deset puta elhamdulillah, i deset puta Allahu ekber. To je stotinu i pedeset jezikom, a hiljadu i petsto na vagi (mizanu). I kada legne prouiti 34 puta Allahu ekber, 33 puta elhamdulillah i 33 puta subhanallah. To je stotinu jezikom a hiljadu na vagi (mizanu). Vidio sam Allahovog Poslanika sallallahu alejhi we sellem kako to ui, brojei na prste svoje ruke. Upitali su ga: Boiji Poslanie, kako su te osobine lahke,a malo ih po njima radi? On odgovori. Nekom od vas e doi ejtan kada legne i uspavat e ga prije nego to proui, a dolazit e mu i u namazu, pa e ga podsjeati na neto prije nego to proui. (biljee ga Ebu Davud, Tirmizija i kae: hadis hasen sahih, Nesaija i Ibn Hibban u svom Sahihu, Sahihut-tergib, 603). 27. VELIKODUNOST U KUPOPRODAJI Biljei Imam Buharija u et-Tarihul-kebir, Nesaija i ostali od Osmana ibn Affana radijallahu anhu da je rekao: Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao: Allah delle we `ala e uvesti u Dennet onog ovjeka koji je velikoduan i kao muterija i kao prodava, i kao onaj koji vraa dug i kao onaj kome se vraa. (Silsiletul-ehadisu-s-sahiha, 1181)
13

28. OPROSTITI DUG ONOME KOME JE TEKO DA GA VRATI Biljei Imam Muslim (Allah mu se smilovao) u svom Sahihu od Huzejfe ibnul-Jemana, a on od Poslanika sallallahu alejhi we sellem da je jedan ovjek umro i uao u Dennet, pa mu je reeno: ta si inio? On ree: Trgovao sam s ljudima pa sam odgaao dug onome kome je teko da ga vrati i opratao sam dugove u novcu i imetku. (komentar Muslimovog Sahiha, od Newewija, 10/483) Takoer se biljei u Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Bio je jedan ovjek koji je ljudima posuivao (imetak) i govorio bi svome momku: Ako ti doe onaj kome je teko da vrati dug pa mu ga ti oprosti, moda i Allah tebi oprosti. Sreo je Allaha delle we `ala (umro) pa mu je oprostio. (Komentar Muslimovog Sahiha od Newewija 10/485) 29. GRUPA DOBRIH DJELA, AKO SE U JEDNOM DANU NAU KOD MUSLIMANA, UI E, ALLAHOVOM DOBROTOM, U DENNET. Biljei Imam Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Ko je od vas jutros zapostio? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik dalje upita: Ko je pratio denazu? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik: Ko je danas nahranio siromaha? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik: Ko je od vas danas posjetio bolesnika! Ja, ree Ebu Bekr. Na to Poslanik sallallahu alejhi we sellem ree: U koga se nau ova djela u jednom danu, ui e u Dennet. (komentar Muslimovog Sahiha od Newewija, 15/164)
14

30. SABUR (STRPLJIVOST) AKO SE IZGUBI VID Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Allah delle we `ala kae: Kome uzmem dva miljenika (oi), pa se strpi, oekujui nagradu, nisam zadovoljan da ga nagradim iim drugim osim Dennetom. (Biljei Tirmizija, Sahihul-dami, 8140)

15