Zakon o Javnim Nabavkama U BiH

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 395 ZJN SG BiH 49/04
Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, odrànoj 27. septembra 2004. godine i na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 23. septembra 2004. godine, usvojila je ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. OP]E ODREDBE ODJELJAK I. OSNOVNI PRINCIPI I DEFINICIJE ^lan 1. (Svrha i predmet zakona) (1) Ovim zakonom uspostavlja se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, prava, du`nosti i odgovornosti u~esnika u postupcima nabavke i postupak kontrole javnih nabavki radi osiguranja: a) najefikasnijeg na~ina kori{tenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i predmet javne nabavke; b) izvr{enja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci, koji vr{e ugovorni organi u skladu s postupcima utvr|enim ovim zakonom i c) da, pri tome, ugovorni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi~na i aktivna konkurencija me|u potencijalnim dobavlja~ima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. (2) Javna nabavka odnosi se na nabavku roba, usluga i radova, a provode je "ugovorni organi" iz ~lana 3. ovog zakona u skladu s Pravilima utvr|enim u ovom zakonu i u prate}im podzakonskim aktima usvojenim u skladu s odredbama ~lana 53. ovog zakona. ^lan 2. (Definicije) (1) "Hitni postupak" podrazumijeva poseban oblik hitnog ograni~enog postupka koji moè biti primijenjen kada po{tivanje propisanih rokova nije mogu}e zbog hitnosti, prijetnje ugroàvanja okoli{a ili vi{e sile. (2) "Kandidat" podrazumijeva dobavlja~a koji je podnio zahtjev za poziv da u~estvuje u ograni~enom ili pregovara~kom postupku.
1
(3) "Konkurs za izradu idejnog rje{enja" podrazumijeva postupak koji ugovornom organu omogu}ava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog ure|enja, urbanizma, arhitekture i gra|evinarstva ili obrade podataka, plan ili rje{enje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada. (4) "Elektronska sredstva" podrazumijevaju telegraf, faks ili drugu telekomunikacijsku opremu namijenjenu za prijenos podataka. (5) "Okvirni sporazum" podrazumijeva sporazum ograni~enog trajanja izme|u ugovornog organa i dobavlja~a, a njegova je svrha utvr|ivanje okvira za ugovore koji }e se dodjeljivati u tom periodu, naro~ito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predvi|enih vrijednosti, obima ili koli~ine, kao i cijene. (6) "Subvencionirani ugovor" podrazumijeva dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama roba, usluga i radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju. (7) "Pregovara~ki postupak" podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili vi{e pozvanih dobavlja~a. Ovaj postupak moè se provoditi sa ili bez prethodnog objavljivanja obavje{tenja o nabavci, isklju~ivo prema uslovima utvr|enim u ovom zakonu. (8) "Otvoreni postupak" podrazumijeva postupak u kojem svaki zainteresirani dobavlja~ moè dostaviti ponudu. (9) "Pretkvalifikacija" podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ, na osnovu selekcionih kriterija definiranih u tenderskoj dokumentaciji, vr{i izbor kvalificiranih kandidata, koji }e se pozvati da dostave ponude u ograni~enom ili pregovara~kom postupku. (10) "Ugovor o javnoj nabavci usluga" podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi a odnosi se na osiguranje usluga koje nisu izuzete od ovog zakona. Ovaj ugovor nije ugovor o nabavci roba ili radova definiranih u stavu (10), odnosno (11) ovoga ~lana. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II., dio C, koji je sastavni dio ovog zakona. Ugovor o javnoj nabavci moè biti: a) Ugovor o javnoj nabavci, ~iji su predmet i robe i usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ukoliko vrijednost odnosnih usluga prelazi vrijednost roba obuhva}enih tim ugovorom. b) Ugovor o javnoj nabavci, ~iji su predmet usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga. On uklju~uje i radove u smislu Aneksa I. ovog zakona koji su sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora. (11) "Ugovor o javnoj nabavci roba" podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu, leasing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba (sirovina, proizvoda, opreme i drugih predmeta bilo kojeg oblika i veli~ine), uklju~uju}i neophodnu pripremu mjesta izvo|enja radova i usluga ugradnje. (12) "Ugovor o javnoj nabavci radova" podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi, a za predmet ima ili izvo|enje ili i izvo|enje i
2
projektiranje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvr|enih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvr|enim od strane ugovornog organa. Pojam "radova" podrazumijeva rezultat gradnje ili gra|evinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehni~ke funkcije. (13) "Zahtjev" podrazumijeva pisani dokument kojim dobavlja~ podnosi zahtjev za poziv za u~e{}e u ograni~enom ili pregovara~kom postupku. (14) "Ograni~eni postupak" podrazumijeva postupak u kojem bilo koji dobavlja~ koji èli postati kandidat moè zahtijevati u~e{}e i u kojem samo oni kvalificirani kandidati koje pozove ugovorni organ mogu dostaviti ponude. (15) Pojmovi "dobavlja~", "pruàlac usluga" i "izvo|a~ radova" podrazumijevaju svakog privrednog subjekta, koji moè biti fizi~ko ili pravno lice ili grupa takvih lica koja na trì{tu nudi robe, usluge ili radove. Ukoliko nije druga~ije nazna~eno, pojam "dobavlja~" podrazumijevat }e "dobavlja~", "pruàlac usluga" ili "izvo|a~ radova". (16) "Ponuda" podrazumijeva dokument koji podnosi dobavlja~ i kojim nudi snabdijevanje proizvodima, pruànje usluga ili izvo|enje radova pod uslovima koji su odre|eni od strane ugovornog organa. (17) "Tenderska dokumentacija" podrazumijeva dokumentaciju kojom se opisuje predmet nabavke, uslovi ugovora i postupak izbora najpovoljnije ponude, a objavljuje je ili dobavlja~ima predstavlja ugovorni organ. Ova dokumentacija uklju~uje obavje{tenje o nabavci, poziv na dostavu ponuda, tehni~ke specifikacije, nacrt ugovora i druge relevantne dokumente i obja{njenja. (18) "Ponu|a~" podrazumijeva dobavlja~a koji je dostavio ponudu. (19) "Alternativna ponuda" podrazumijeva ponudu u kojoj se nude druga~ije karakteristike predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji. (20) "Pisani" ili "u pisanoj formi" podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od rije~i ili brojeva koji se mogu pro~itati, umnoìti i naknadno saop}iti, a tako|er i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomo} elektronskih sredstava, naravno pod uslovom da je sadràja osiguran i da se potpis moè identificirati. ODJELJAK II. PRIMJENA ZAKONA ^lan 3. (Ugovorni organi) (1) Pod ugovornim organom podrazumijeva se:
a) svaki organ uprave na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno na kantonalnom, gradskom ili op}inskom nivou (u daljem tekstu: organi na dràvnom ili lokalnom nivou uprave);
b) svaki javni subjekt i/ili privredno dru{tvo, tj. organ, kako je to definirano u stavu (2) ovog ~lana; c) svako javno dru{tvo / preduze}e koje obavlja neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog ~lana i nad kojim ugovorni organ moè vr{iti dominantan uticaj po osnovu vlasni{tva nad tim dru{tvom / preduze}em, finansijskog u~e{}a u tom dru{tvu / preduze}u ili po osnovu Pravila o upravljanju tim dru{tvom / preduze}em. (2) Javni subjekt, tj. organ, u skladu sa stavom (1) ta~ka b) ovog ~lana, podrazumijeva svaki subjekt: a) osnovan u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od op}eg interesa, a nema industrijski ili komercijalni karakter, b) koji ima svojstvo pravnog lica i
c) koji ve}inskim dijelom finansiraju organi na dràvnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu; ili u kome nadzor nad upravljanjem vr{e organi ili subjekti definirani u ovom stavu; ili koji ima upravni, upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su vi{e od polovine ~lanova imenovali organi na dràvnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu. (3) Djelatnosti koje obavljaju javna dru{tva / preduze}a iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana sastoje se od: a) osiguranja ili rada fiksnih mreà s ciljem pruànja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom: 1) 2) 3) vode, elektri~ne energije ili plina ili toplotne energije;
ili snabdijevanja takvih mreà vodom, elektri~nom energijom, plinom ili toplotnom energijom; b) 1) eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: istraìvanja ili crpljenja nafte, plina, uglja ili drugih ~vrstih goriva, ili
2) smje{taja zra~ne, morske ili rije~ne luke ili drugih terminala za prijevoznike u zra~nom, morskom ili rije~nom saobra}aju; c) rada mreà koje pruàju usluge javnog prijevoza putem èljeznice, metroa, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili ì~are; d) osiguranja ili rada javnih telekomunikacionih sistema ili pruànje jedne ili vi{e javnih telekomunikacionih usluga.
4
(4) U slu~aju da neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog ~lana osigurava i jedno ili vi{e preduze}a koja nisu obuhva}ena definicijom iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana, Vije}e za konkurenciju }e, na traènje direktora Agencije za javne nabavke a po osnovu zahtjeva odnosnog ugovornog organa, ocijeniti / izjaviti da li je trì{te za datu djelatnost (relevantno trì{te) konkurentno. U slu~aju da je to relevantno trì{te progla{eno konkurentnim, direktor Agencije za javne nabavke predloìt }e izmjenu i dopunu ovog zakona, kojim se, u odnosu na konkretnu djelatnost, od obaveze po{tivanja ovog zakona osloba|aju svi definirani ugovorni organi. (5) Agencija za javne nabavke priprema liste kategorija ugovornih organa. Ako se ugovorni organ definiran u st. (1) do (3) ovog ~lana ne na|e na listi koju utvrdi Agencija za javne nabavke, on }e, bez obzira na to, biti obuhva}en ovim zakonom. ^lan 4. (Ugovori koji su predmet ovog zakona) (1) Ugovorni organi dodijelit }e ugovore o javnoj nabavci radova, roba i usluga u skladu s odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima. (2) Ovaj zakon tako|er se primjenjuje na dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci radova, roba i usluga koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju. Ugovorni organ koji daje takve subvencije duàn je osigurati po{tivanje odredbi ovog zakona u slu~ajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neko drugo fizi~ko ili pravno lice, odnosno duàn je i sam po{tivati odredbe ovog zakona u slu~ajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizi~kih ili pravnih lica. (3) Okvirni sporazum koji se provodi u skladu s odredbama ~lana 32. ovog zakona se, u smislu ovog zakona, smatra ugovorom zaklju~enim u skladu s ovim zakonom. ^lan 5. (Ugovori na koje se ne primjenjuju odredbe ovog zakona) (1) Sljede}i ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona:
(a) ugovori koji se odnose na dràvne tajne, kao {to je definirano relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama vaè}im u Bosni i Hercegovini; (b) ugovori ~ije izvr{enje mora biti popra}eno posebnim mjerama sigurnosti, u skladu s relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama vaè}im u Bosni i Hercegovini; (c) ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura me|unarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata; (d) ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oru`jem, vojnom opremom i namjenskim materijalom; (e) kupovina ili iznajmljivanje, bilo kojim finansijskim sredstvima, zemlji{ta, postoje}ih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proisti~u.
(2) Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini. ODJELJAK III. ZAJEDNI^KE ODREDBE ^lan 6. (Vrijednosni razredi) (1) Vrijednost ugovora o javnoj nabavci procjenjuje ugovorni organ na po~etku postupka nabavke u skladu s odredbama od stava (5) do stava (8) ovog ~lana. Ta vrijednost odredit }e koje }e se poglavlje ovog zakona primjenjivati na postupak dodjele ugovora, u skladu s odredbama iz stava (2) i stava (3) ovog ~lana. (2) Primarni, tj. doma}i vrijednosni razredi:
a) Kada je vrijednost ugovora jednaka ili ve}a od 30.000,00 KM u slu~aju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u slu~aju radova, ugovorni organ primjenjivat }e Pravila utvr|ena u Poglavlju II. ovog zakona. b) Kada je vrijednost ugovora nià od 30.000,00 KM u slu~aju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u slu~aju radova, ugovorni organ primjenjivat }e Pravila utvr|ena u Poglavlju III. ovog zakona. (3) Me|unarodni vrijednosni razredi:
Kada je vrijednost ugovora u slu~aju roba i usluga jednaka ili ve}a od 500.000,00 KM za dràvne organe ili 700.000,00 KM za lokalne organe ili javne subjekte definirane u ~lanu 3. stav (2) ovog zakona, ili u slu~aju kada je vrijednost radova jednaka ili ve}a od 2.000.000,00 KM, postupak }e, osim u slu~aju usluga nabrojanih u Aneksu II., dio B ovog zakona, biti otvoren za me|unarodnu konkurenciju. Ugovorni organ postupat }e u skladu s Pravilima utvr|enim u Poglavlju II. ovog zakona, uz primjenu sljede}ih odredbi: a) objavljivanje obavje{tenja o nabavci iz ~lana 20. ovog zakona dopunjava se objavljivanjem saètka obavje{tenja o nabavci na engleskom jeziku; b) obavje{tenje o nabavci }e tako|er biti objavljeno u skladu sa stavom (4) ~lana 20. ovog zakona; c) rokovi navedeni u ~lanu 21. stav (5) i stav (6) ta~ka a) i b) ovog zakona se u svakom pojedinom slu~aju produàvaju za 12 dana; d) dva roka navedena u ~lanu 21. stav (6) ta~ka c) ovog zakona produàvaju se i iznose 12, odnosno 10 dana. (4) Vrijednosni razredi navedeni u ovom ~lanu vaìt }e do momenta njihove izmjene na na~in utvr|en u podzakonskim aktima. (5) Vrijednost ugovora o javnoj nabavci je procijenjena ukupna vrijednost, bez uklju~enog iznosa pripadaju}ih indirektnih poreza, koju pla}a ugovorni organ za predmet ugovora.
6
(6) Osnov za izra~unavanje vrijednosti okvirnog sporazuma je procijenjena maksimalna vrijednost, bez uklju~enog iznosa pripadaju}ih indirektnih poreza, svih ugovora predvi|enih u datom periodu. (7) Procjene iz st. (5) i (6) ovog ~lana moraju biti vaè}e u vrijeme objavljivanja obavje{tenja o nabavci ili, u slu~ajevima kada se takvo obavje{tenje ne zahtijeva, u momentu u kojem ugovorni organ zapo~inje postupak dodjele ugovora. (8) Ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvr|enih ovim zakonom. Ugovor se moè dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor. ^lan 7. (Komisija za nabavke) (1) Za provo|enje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem II. ovog zakona, ugovorni organ obavezan je imenovati Komisiju za nabavke. (2) Za provo|enje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem III. ovog zakona, ugovorni organ moè imenovati Komisiju za nabavke. (3) Uspostavljanje i rad Komisije za nabavke regulirat }e se podzakonskim aktima. ^lan 8. (Upotreba jezika) Svi dokumenti navedeni u ovom zakonu koje, u vezi s postupcima dodjeljivanja ugovora propisanim ovim zakonom, ispostavljaju ugovorni organi ili koje podnose ugovornim organima sa~injavaju se na jednom od zvani~nih jezika u Bosni i Hercegovini, u skladu s odredbama ~lana 6. stav (3) ta~ka a) ovog zakona. Pored toga, tenderska dokumentacija moè se pripremiti i na engleskom ili bilo kom drugom odgovaraju}em jeziku, s tim da se pri tome mora sa~uvati cjelovitost sadràja informacija iz tenderske dokumentacije. Saètak objave obavje{tenja o javnoj nabavci uvijek se moè pripremiti na engleskom ili bilo kom drugom odgovaraju}em jeziku za me|unarodno objavljivanje - kao {to je navedeno u ~lanu 20. st. (4) i (5) ovog zakona. ^lan 9. (Povjerljivost) Uvaàvaju}i vaè}e propise o slobodnom pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini: a) Povjerljive informacije sadràne u bilo kojoj tenderskoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehni~ke informacije ili poslovne tajne ili znanja (know-how) u~esnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvani~no uklju~eno u postupak nabavke. b) Nakon javnog otvaranja tendera, nijedna informacija vezana za ispitivanje, poja{njenje ili ocjenu tendera i razmatranje ugovornog organa ili Komisije za nabavke ne smije se otkrivati
nijednom u~esniku tendera ili tre}em licu prije nego {to se odluka o dodjeli ugovora ne saop}i pobjedniku tendera. POGLAVLJE II. POSTUPCI DODJELE UGOVORA U KATEGORIJI DOMA]IH VRIJEDNOSNIH RAZREDA ODJELJAK I. IZBOR POSTUPKA ZA DODJELU UGOVORA ^lan 10. (Vrste postupaka za dodjelu ugovora) Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvr{enju radova dodjeljuju se putem jednog od sljede}ih postupaka i prema uslovima navedenim u ~lanu 11. ovog zakona: a) b) c) d) e) otvoreni postupak; ograni~eni postupak s pretkvalifikacijom; pregovara~ki postupak s objavljivanjem obavje{tenja o nabavci; pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavje{tenja o nabavci; konkurs za izradu idejnog rje{enja. ^lan 11. (Uslovi za primjenu postupaka dodjele ugovora) (1) Ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu otvorenog postupka, osim u slu~aju da su ispunjeni uslovi iz st. (2) i (5). (2) U slu~aju obimnih ili sloènih nabavki, koje iziskuju provo|enje postupka pretkvalifikacije, moè se koristiti ograni~eni postupak. Ugovor o pruànju konsultativnih usluga bit }e dodijeljen po procedurama ograni~enog postupka. (3) Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovara~kog postupka, nakon objavljivanja obavje{tenja o javnoj nabavci, na na~in kako je to niè opisano. Isklju~ena je mogu}nost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji na~in uklju~uju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rje{enja. Slu~ajevi dodjele ugovora nakon objavljivanja obavje{tenja o nabavci: a) u slu~aju kada su u otvorenom ili ograni~enom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovaraju}im izmjenama uslova i pri tome osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu zna~ajno promijenjeni;
b) u izuzetnim, posebnim slu~ajevima ugovora o izvo|enju radova ili pruànju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvr|ivanje ukupnih cijena; c) kada se odnosi na ugovore o javnim nabavkama radova - za radove koji se izvode isklju~ivo s ciljem istraìvanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade tro{kova istraìvanja i razvoja. (4) Ugovorni organi izuzetno mogu ugovore dodjeljivati putem pregovara~kog postupka bez objavljivanja obavje{tenja o nabavci, u niè navedenim slu~ajevima. Isklju~ena je mogu}nost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji na~in uklju~uju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rje{enja. Slu~ajevi dodjele ugovora bez objavljivanja obavje{tenja o nabavci: a) kod ugovora o javnim nabavkama radova, roba ili usluga:
1) u slu~aju kada nijedna ponuda ili nijedna odgovaraju}a ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograni~enom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovaraju}im izmjenama uslova i pri tome osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu zna~ajno promijenjeni i da su svi ponu|a~i koji zadovoljavaju minimum kvalifikacionih zahtjeva pozvani na pregovaranje; 2) kada nijedan zahtjev za u~e{}e u ograni~enom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatraìo u~e{}e u ograni~enom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovaraju}im izmjenama uslova i pri tome osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu zna~ajno promijenjeni; 3) kada zbog su{tinskih, tehni~ki dokazivih ili umjetni~kih razloga, ili zbog razloga koji se odnose na za{titu ekskluzivnih prava, samo odre|eni dobavlja~i mogu izvr{iti nabavku, pruìti usluge ili izvr{iti radove i kada ne postoji druga mogu}nost izbora; 4) kada se izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane doga|ajima nepredvidivim za dati ugovorni organ, ne mogu ispo{tovati ovim zakonom utvr|eni minimalni rokovi za ubrzani ograni~eni postupak. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju se ni u kom slu~aju mo}i dovesti u vezu s ugovornim organom. b) kod ugovora o javnim nabavkama roba:
1) kada su proizvodi u pitanju proizvedeni isklju~ivo za svrhe istraìvanja, eksperimentiranja, prou~avanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na koli~insku (serijsku) proizvodnju s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade tro{kova istraìvanja i razvoja; 2) za dodatne isporuke koje vr{i prvobitni dobavlja~, a koje su namijenjene ili kao djelimi~na zamjena redovnih isporuka ili ugradnji, ili kao pro{irenje postoje}ih isporuka ili ugradnji, kada su prethodni ugovori jo{ uvijek na snazi, kada nema su{tinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena dobavlja~a obavezala ugovorni organ na nabavku materijala razli~itih tehni~kih karakteristika, {to bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili disproporcionalnih tehni~kih pote{ko}a u radu i odràvanju; trajanje takvih ugovora kao i trajanje obnovljenih ugovora, kao op}e pravilo, ne moè biti duè od jedne godine ra~unaju}i od dana dodjele inicijalnog ugovora;
9
3)
za robe nu|ene i kupljene na berzovnom trì{tu;
4) za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima, ili od dobavlja~a koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti, ili od potraìva~a ili vr{ioca ste~aja, ili u aran`manu s povjeriocima, ili u sli~nom postupku; c) u slu~aju ugovora o javnim nabavkama usluga, kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rje{enja, provedenog u skladu s odredbama ~l. 43. i 44. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem slu~aju svi pobjednici konkursa pozivaju se na u~e{}e u pregovorima; d) u slu~aju ugovora o javnim nabavkama usluga i radova:
1) za dodatne usluge ili radove koji nisu uklju~eni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaklju~eni ugovor ali koji, usljed nepredvi|enih okolnosti, postanu neophodni za izvr{enje ili izvo|enje u njima opisanih usluga, odnosno radova, i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehni~ki ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez ve}ih nepogodnosti za ugovorni organ. Me|utim, takvi ugovori jedino se mogu zaklju~iti s dobavlja~em kome je dodijeljen glavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ili radove ne moè pre}i 50% od vrijednosti glavnog ugovora; 2) za nove usluge ili radove koji predstavljaju ponavljanje sli~nih usluga ili radova povjerenih dobavlja~u kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu s otvorenim ili ograni~enim postupkom. Na mogu}nost vo|enja postupka ukazat }e se ve} pri raspisivanju tendera za prvi projekat, a ukupne procijenjene tro{kove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet }e u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Ovaj postupak moè se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaklju~ivanja prvobitnog ugovora. (5) Konkurs za izradu idejnog rje{enja moè biti otvoren kada ugovorni organi dodijele ugovore u skladu s ~lanom 2. stavom (2) i ~l. 43. i 44. ovog zakona. ^lan 12. (Prestanak postupka dodjele ugovora) (1) Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavje{tenja o javnoj nabavci, on moè biti okon~an samo u sljede}im slu~ajevima: a) b) 1) 2) 3) nakon zaklju~enja ugovora ili okvirnog sporazuma; nakon otkazivanja postupka o dodjeli ugovora iz jednog od sljede}ih razloga: nijedna ponuda nije dostavljena u odre|enom krajnjem roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su zna~ajno ve}e od budèta ugovornog organa;
10
4) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor; 5) broj kvalificiranih kandidata je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor; c) postupak dodjele ugovora otkazan je zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora. (2) Kada je postupak dodjele ugovora otkazan bez dodjele ugovora ili zaklju~ivanja okvirnog sporazuma, potrebno je objaviti obavje{tenje o otkazivanju, koje sadrì informacije u skladu s podzakonskim aktima. ODJELJAK II. ZAJEDNI^KE ODREDBE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI I SPECIFIKACIJAMA ^lan 13. (Neophodne informacije) (1) Ugovorni organ priprema tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ dat }e potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora, koji su ponu|a~ima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. (2) Obavje{tenja o nabavci pripremljena u skladu s ~lanom 19. ovog zakona ~ine sastavni dio tenderske dokumentacije. (3) Tenderska dokumentacija sadràvat }e jasne i odgovaraju}e informacije za odabrani postupak dodjele ugovora. Tenderska dokumentacija, u najsaètijem obliku, sadràva sljede}e informacije, a prema detaljnijoj razradi koja }e biti utvr|ena podzakonskim aktima: a) ugovorni organ;
b) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvi|a zaklju~ivanje okvirnog sporazuma; c) d) e) f) g) h) opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim ili koli~ina; koli~inske specifikacije, tehni~ke specifikacije, opis posla / zadatka; mjesto izvr{enja / obavljanja radova ili isporuke; navo|enje mogu}nosti za podno{enje ponuda po lotovima; rokovi za izvr{enje / isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora; navo|enje mogu}nosti za podno{enje alternativnih ponuda (varijanti);
11
i) kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponu|a~a i informacije za vr{enje takve procjene; j) kriteriji za dodjelu ugovora utvr|eni kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" ili "isklju~ivo najnià cijena"; k) l) uslovi predloènog ugovora; period vaènja ponuda;
m) garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvr{enje posla i svako drugo traèno osiguranje za privremena pla}anja; n) o) p) q) r) s) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za u~e{}e; mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda; mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; valuta u kojoj se izraàvaju cijene; informacija o kalkulaciji cijene; zahtjev u pogledu upotrebe jezika.
(4) Tenderska dokumentacija bit }e pripremljena u skladu s modelima i/ili standardnom tenderskom dokumentacijom, a pripremit }e je Agencija za javne nabavke. (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorni organ po{tivat }e principe jednakog tretmana i nediskriminacije dobavlja~a. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koje moè imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to moè uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor. (6) Ugovorni organ moè napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one u~ine dostupnim zainteresiranim dobavlja~ima istog dana, a najkasnije pet dana prije roka utvr|enog za prijem zahtjeva ili ponuda. U slu~aju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu su{tinsku promjenu predmeta ugovora, rok za prijem zahtjeva ili ponuda }e se shodno tome produìti i to najmanje za sedam dana. ^lan 14. (Tehni~ke specifikacije) (1) Tehni~ke specifikacije bit }e nediskriminatorne prema dobavlja~ima i osiguravat }e pravi~nu i aktivnu konkurenciju. (2) Uvaàvaju}i postoje}e obavezuju}e tehni~ke propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, tehni~ke specifikacije pozivat }e se na:
12
a) 1) bh. standarde koji su u skladu s evropskim standardima, tehni~ka odobrenja ili zajedni~ke tehni~ke specifikacije koje se koriste u Evropskoj uniji; ili 2) me|unarodnoprihva}ene standarde, tehni~ke propise ili norme; ili
3) druge bh. standarde ili druge reference tehni~ke prirode, uz napomenu da su prihvatljivi i proizvodi, usluge i radovi koji su u skladu s drugim standardima ili tehni~kim referencama odobrenim od me|unarodnopriznatih institucija za standardizaciju u drugim dràvama, a koji su barem su{tinski ekvivalentni navedenim referencama. b) ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga {to ponu|eni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda nazna~enih u tehni~koj specifikaciji ukoliko ponu|a~ u svojoj ponudi moè dokazati da rje{enja koja nudi zadovoljavaju na su{tinski ekvivalentan na~in zahtjeve postavljene u tehni~koj specifikaciji tenderske dokumentacije; c) ili, kada ne postoje primjenjivi standardi, tehni~ki propisi ili norme do èljenih funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva za izvr{enje posla, koji tako|er obuhvataju i one koji se odnose na za{titu zdravlja i sigurnosti gra|ana, kao i one koji se odnose na za{titu okoli{a; ove karakteristike ili zahtjevi moraju biti precizni i jasni kako bi se dobavlja~ima omogu}ilo da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji }e ispuniti postavljene objektivne zahtjeve. (3) Svaka nedosljednost u tehni~kim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama ne}e ni pod kojim uslovima biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje su{tinsku ekvivalentnost ponu|enih proizvoda, usluga ili radova s referencama koje je zahtijevao ugovorni organ. (4) Ugovorni organ odbit }e sve ponude kojima se nude robe, usluge ili radovi koji su{tinski ne ispunjavaju tehni~ke specifikacije sadràne u tenderskoj dokumentaciji. (5) Pozivanje na robe odre|ene izrade ili izvora snabdijevanja, ili na odre|eni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili odre|eno porijeklo, ili proizvodnju, radi favoriziranja ili eliminacije odre|enih dobavlja~a, proizvoda ili metoda je zabranjeno, osim kada je ugovorni organ u nemogu}nosti da kori{tenjem objektivnih tehni~kih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. U takvom slu~aju ugovorni organ obavezan je navesti da }e prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza "ili ekvivalent". ^lan 15. (Period vaènja ponude) (1) Period vaènja ponude odre|uje ugovorni organ. Period vaènja ne moè biti kra}i od navedenog u tenderskoj dokumentaciji i ni u kom slu~aju ne}e biti kra}i od 30 dana. Ukoliko se u ponudi ne navede period njenog vaènja, smatrat }e se da ponuda vaì za period nazna~en u tenderskoj dokumentaciji. (2) Tokom perioda vaènja ponude, ugovorni organ moè od dobavlja~a, u pisanoj formi, zahtijevati da produè period vaènja do odre|enog roka. Svaki dobavlja~ ima pravo odbiti takav zahtjev bez gubljenja prava u vezi sa osiguranjem ponude.
13
(3) Dobavlja~ koji pristane produìti period vaènja ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produàva period vaènja ponude i osigurava produènu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude). Ponuda se ne moè mijenjati. Ukoliko dobavlja~ ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produènja perioda vaènja ponude ili ne produì rok vaènja ponude ili ne osigura produènu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude), smatrat }e se da je dobavlja~ odbio zahtjev ugovornog organa. ^lan 16. (Osiguranje ponude. Osiguranje izvr{enja ugovora) (1) Ugovorni organ moè zahtijevati da se efektivnost ponuda garantira putem odgovaraju}ih garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude). Garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) ne}e iznositi vi{e od 1 do 2% od ponu|enih cijena. (2) Ugovorni organ moè zahtijevati da se izvr{enje ugovora garantira putem odgovaraju}ih garancija za izvr{enje. Garancije za izvr{enje ne}e iznositi vi{e od 10% od vrijednosti ugovora. (3) Ugovorni organ ne moè odbaciti garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) ili za izvr{enje ugovora na osnovu toga {to garanciju nije izdao privredni subjekt Bosne i Hercegovine, pod uslovom da garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude), garancije za izvr{enje ugovora i institucija koja je izdala garanciju ispunjavaju uslove postavljene u tenderskoj dokumentaciji. ^lan 17. (Alternativne ponude) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da li odobrava alternativne ponude. Alternativne ponude mogu se dozvoliti samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. U razmatranje se uzimaju jedino alternativne ponude koje zadovoljavaju minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ. (2) Pored minimalnih zahtjeva koje su alternativne ponude obavezne ispunjavati, ugovorni organ }e u tenderskoj dokumentaciji navesti i sve ostale zahtjeve za njihovo podno{enje. (3) U postupcima dodjele ugovora o javnoj nabavci roba ili usluga, ugovorni organ koji je odobrio podno{enje alternativnih ponuda ne moè odbiti alternativnu ponudu samo na osnovu ~injenice da bi ona vodila ka promjeni karaktera ugovora - od ugovora o javnoj nabavci usluga u ugovor o javnoj nabavci roba ili obrnuto. ^lan 18. (Davanje tenderske dokumentacije) (1) a) b) Ugovorni organ moè, kako je primjereno, dobavlja~ima dati tendersku dokumentaciju: na zahtjev dobavlja~a; zajedno s pozivom na dostavu ponuda;
14
c) objavljivanjem na web-stranici javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktima ili kori{tenjem drugih elektronskih sredstava. (2) Ugovorni organ }e dobavlja~ima otpremiti tendersku dokumentaciju u roku od tri dana nakon prijema zahtjeva za dostavljanje tenderske dokumentacije. Ako na osnovu ~lana 21. stava (6) ta~ke c) ovog zakona ugovorni organ skrati rokove odre|ene za prijem zahtjeva za u~e{}e i za prijem ponuda, rok za otpremu tenderske dokumentacije bit }e smanjen na dva dana. (3) Prilikom davanja tenderske dokumentacije, ugovorni organ }e se u odnosu na dobavlja~e pridràvati principa jednakosti i nediskriminacije. Ugovorni organ ne smije dati tendersku dokumentaciju nijednom dobavlja~u prije objavljivanja obavje{tenja o nabavci. (4) Ugovorni organ moè za sve dobavlja~e odrediti jednaku nov~anu naknadu koja se pla}a za tendersku dokumentaciju. Nov~ana naknada }e pokrivati / uklju~ivati samo stvarne tro{kove kopiranja i dostavljanja dokumentacije dobavlja~ima. Zainteresirani dobavlja~i imat }e pravo na uvid u tendersku dokumentaciju prije nabavke. ODJELJAK III. TRANSPARENTNOST I JAVNOST ^lan 19. (Obavje{tenje o nabavci) (1) Ugovorni organ objavit }e obavje{tenje o javnoj nabavci o razmatranom ugovoru, osim u slu~ajevima u kojima se ugovor dodjeljuje u pregovara~kom postupku bez objavljivanja obavje{tenja o nabavci. Obavje{tenje o javnoj nabavci }e svim zainteresiranim dobavlja~ima pruìti dovoljno informacija koje }e im omogu}iti da ocijene da li èle dostaviti ponudu za razmatrani ugovor. (2) Obavje{tenje o javnoj nabavci sadràvat }e kratku informaciju u skladu s relevantnim bitnim informacijama iz tenderske dokumentacije spomenute u ~lanu 13. ovog zakona i sastojat }e se od maksimalno 650 rije~i. (3) Obavje{tenje o nabavci }e, u pogledu informacija koje sadrì i forme u kojoj se sastavlja, biti u skladu s odredbama podzakonskih akata. ^lan 20. (Objavljivanje obavje{tenja) (1) Sva obavje{tenja o javnoj nabavci, obavje{tenja o dodjeli ugovora i obavje{tenja o poni{tenju ugovorni organ objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH". Obavje{tenja objavljena u "Slu`benom glasniku BiH" objavljuju se i na web-stranici javnih nabavki dostupnoj putem Interneta. (2) Formu i obrazac obavje{tenja koja se objavljuju u "Slu`benom glasniku BiH" odredit }e Agencija za javne nabavke u saradnji s Redakcijom "Slu`benog glasnika BiH". (3) Obavje{tenja o nabavci, obavje{tenja o dodjeli ugovora i obavje{tenja o poni{tenju procedure ugovorni organi mogu objaviti i u drugim publikacijama ili na web-stranicama koje
15
nisu navedene u stavu (1) ovog ~lana. Takva obavje{tenja ne smiju se objavljivati u drugim publikacijama niti na drugim web-stranicama prije datuma njihovog objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a ne smiju sadràvati ni dodatne ili bilo koje druge informacije osim onih objavljenih u "Slu`benom glasniku BiH". (4) U slu~aju ugovora ~ija vrijednost prelazi vrijednost me|unarodnih vrijednosnih razreda iz stava (3) ~lana 6. ovog zakona, obavje{tenje o nabavci obavezno se treba objaviti ili u novinama s me|unarodnim opticajem ili na web-stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inozemstvu, u skladu s odredbama podzakonskih akata. (5) Me|unarodno objavljivanje odre|eno u stavu (4) ovog ~lana moè se koristiti i u slu~aju ugovora ~ija vrijednost ne prelazi iznos me|unarodnih vrijednosnih razreda. ^lan 21. (Minimalni rokovi za podno{enje zahtjeva i ponuda) (1) Ugovorni organ utvr|uje mjesto, datum i sat za podno{enje zahtjeva za u~e{}e u ograni~enom ili pregovara~kom postupku, i/ili za podno{enje ponuda. (2) U slu~aju prijema zahtjeva ili ponude nakon odre|enog datuma i sata, oni se dobavlja~u vra}aju neotvoreni. (3) Minimalni rokovi za prijem zahtjeva ili ponuda ra~unaju se od dana objavljivanja obavje{tenja o nabavci u "Slu`benom glasniku BiH" ili od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim kandidatima. (4) Minimalni rokovi za prijem zahtjeva ili ponuda koje je odredio ugovorni organ ne mogu biti kra}i od rokova definiranih u ovom ~lanu i dovoljno su dugi kako bi zainteresiranim stranama dali dovoljno vremena za sastavljanje i podno{enje ponuda. Prilikom odre|ivanja ovih rokova, ugovorni organ uzima u obzir kompleksnost uslova ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje zahtjeva i ponuda. (5) U slu~aju otvorenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne moè biti kra}i od 28 dana od datuma objave obavje{tenja o nabavci u "Slu`benom glasniku BiH". (6) U slu~aju ograni~enog ubrzanog ili pregovara~kog postupka:
a) krajnji rok odre|en za prijem zahtjeva za u~e{}e ne moè biti kra}i od 18 dana od datuma objave obavje{tenja o nabavci u "Slu`benom glasniku BiH"; b) krajnji rok odre|en za prijem ponuda u slu~aju ograni~enog postupka ne moè biti kra}i od 28 dana od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim kandidatima; c) u slu~ajevima kada su ispunjeni uslovi za primjenu ubrzanog ograni~enog postupka, ugovorni organ ima pravo utvrditi rok za prijem zahtjeva koji nije kra}i od osam dana i rok za prijem ponuda koji nije kra}i od pet dana. (7) Ako iz bilo kojeg razloga tenderska dokumentacija ili neki njeni dijelovi nisu dostavljeni u odre|enom roku, a
16
blagovremeno su zatraèni, ili ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokaè da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvo|enja ili nakon pregleda na licu mjesta dokumenata koji podràvaju tendersku dokumentacijiu, rokovi za prijem ponuda produàvaju se za period od najmanje sedam dana, kako bi se omogu}ilo da svi dobavlja~i budu upoznati sa svim informacijama koje su neophodne za sastavljanje ponude. (8) Zainteresirani dobavlja~i mogu u pisanoj formi od ugovornog organa traìti poja{njenje tenderske dokumentacije blagovremeno i najkasnije deset dana prije isteka roka za podno{enje zahtjeva i ponuda. Ugovorni organ odgovorit }e u pisanoj formi, pridràvaju}i se principa stvarne konkurencije u postupku dodjele, a odgovor }e biti otpremljen svim kandidatima ili ponu|a~ima najkasnije pet dana prije isteka roka za podno{enje zahtjeva ili ponude. Ako odgovor ugovornog organa dovede do izmjena tenderske dokumentacije, ugovorni organ }e, u skladu sa stavom (5), ~lana 13. ovog zakona, produìti rok za podno{enje zahtjeva ili ponude najmanje za period od sedam dana. (9) Zahtjeve ili ponude mogu podnositi pojedina~ni dobavlja~i kao i grupe dobavlja~a, kako je to utvr|eno u stavu (14), ~lana 2. ovog zakona. Od takvih grupa ne}e se traìti da osnuju novo pravno lice kako bi dostavile zahtjeve ili ponudu, ali }e one preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze. (10) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da se zahtjevi ili ponuda obavezno podnose u pisanoj formi i da ih treba potpisati lice koje je ovlastio dobavlja~. Ugovorni organ tako|er zahtijeva da se ponude dostavljaju u jednoj zatvorenoj koverti s potpisom i pe~atom, osim u slu~aju ponuda za konsultantske usluge koje se dostavljaju u dvije koverte u skladu s odredbama podzakonskih akata. Stranice ponude (s dodacima) treba da budu numerirane. Garantni dokumenti, spomenuti u ~lanu 16. ovog zakona, mogu biti neuvezani i bez numeriranih stranica. (11) Na zahtjev dobavlja~a, ugovorni organ osigurava potvrdu o prijemu ponude uz navo|enje datuma i vremena prijema. ODJELJAK IV. KVALIFIKACIJA, SELEKCIJA I DISKVALIFIKACIJA ^lan 22. (Provjeravanje kvalifikacija dobavlja~a) (1) U skladu s minimumom zahtijevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponu|a~i treba da ispunjavaju, a koji su utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponu|a~ kompetentan, pouzdan i sposoban da izvr{i ugovor. (2) U skladu sa stavom (1) ovog ~lana, ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za selekciju i time uspostavlja minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata ili ponu|a~a u pogledu njihove li~ne situacije u skladu s ~lanom 23. ovog zakona, njihovu podobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti u skladu s ~lanom 24. ovog zakona, njihovo ekonomsko i finansijsko stanje u skladu s ~lanom 25. ovog zakona, te njihove tehni~ke i/ili profesionalne sposobnosti u skladu s ~lanom 26. ovog zakona. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponu|a~a traì obaveznu dostavu informacija i dokumenata koji dokazuju da njihove kvalifikacije odgovaraju onima koje zahtijeva ugovorni organ u skladu s ~l. 23. do 26. ovog zakona.
17
(3) Minimum kvalifikacionih uslova koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponu|a~e i broj dokumenata koji su potrebni za njihovo dokazivanje obavezno treba da budu srazmjerni predmetu ugovora i uskla|eni s njim. Oni ne smiju imati ograni~avaju}i efekat na konkurenciju i moraju biti razumni, jasni i precizni. Ugovorni organ }e od dobavlja~a zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja~ zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Ovi uslovi ne smiju onemogu}avati ostvarivanje prava dobavlja~a na za{titu intelektualne svojine i poslovnih tajni. (4) Ugovornom organu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za u~e{}e ili ponudu isklju~ivo na osnovu toga {to su podneseni ili od pravnog od fizi~kog lica. (5) Samo onim kandidatima ili ponu|a~ima ~ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bit }e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. ^lan 23. (Ograni~enja za u~e{}e dobavlja~a u postupku javne nabavke) (1) Ugovorni organ }e, u tenderskoj dokumentaciji, predvidjeti da zahtjev za u~e{}e u ograni~enom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slu~aju da je kandidat, odnosno ponu|a~: a) pod ste~ajem ili pred likvidacijom, ili je u{ao u odre|eni aran`man s povjeriocima, ili je obustavio ili ograni~io poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proisti~e iz sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran; b) predmet postupaka za progla{enje ste~aja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma / aran`mana s povjeriocima, ili bilo kojeg drugog sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran; c) osu|en u sudskom postupku za kr{enje zakona u smislu njegovog poslovnog pona{anja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu podno{enja zahtjeva ili ponude; d) progla{en krivim za ozbiljan profesionalni prekr{aj od strane nadle`nog suda u periodu od pet godina i da je taj prekr{aj prethodio datumu podno{enja zahtjeva ili ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; f) nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; g) propustio da dostavi ili dostavio pogre{ne informacije na traènje prema ~l. 23. do 26. ovog zakona.
18
(2) U slu~ajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponu|a~a zahtijeva da pruì dokaze da se nijedan slu~aj iz stava (1), ta~. a), b), c), e) ili f) ovog ~lana ne odnosi na njih, ugovorni organ duàn je da kao zadovoljavaju}e prihvati sljede}e dokaze: a) u slu~ajevima iz stava (1), ta~.e a), b) ili c) ovog ~lana, osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadle`ni sudski ili upravni organ u Bosni i Hercegovini, ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje to lice dolazi, a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni; takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca; b) u slu~ajevima iz stava (1), ta~. e) ili f) ovog ~lana, uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca a izdao ga je nadle`ni organ u Bosni i Hercegovini ili nadle`ni organ odnosne dràve. (3) Agencija za javne nabavke sastavit }e listu organa u Bosni i Hercegovini koji su nadle`ni za izdavanje dokumenata iz stava (2) ovog ~lana. ^lan 24. (Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji moè od kandidata, odnosno ponu|a~a zahtijevati da dokaù svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili drugim relevantnim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju relevantnu profesionalnu djelatnost. ^lan 25. (Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponu|a~a) (1) U tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju, ugovorni organ utvr|uje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponu|a~a i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih moè zahtijevati da osiguraju jednu ili vi{e od niè navedenih referenci: a) odgovaraju}a bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovaraju}eg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja~ registriran; c) izjavu o ukupnom prometu dobavlja~a i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duì od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaè podacima, ili od datuma registracije, odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja~ registriran, odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine; d) bilans uspjeha za period ne duì od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaè podacima, ili od datuma registracije, odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja~ registriran, odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati, odnosno ponu|a~i moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost.
19
^lan 26. (Tehni~ka i profesionalna sposobnost) (1) Ugovorni organ utvr|uje minimalne zahtjeve u pogledu tehni~ke, odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponu|a~a koje oni treba da ispunjavaju u skladu sa st. (2), (3), (4) i (5) ovog ~lana. Stoga se od njih zahtijeva da osiguraju jedan ili vi{e dokaza iz st.a (2), (3), (4) i (5) ovog ~lana. (2) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, dokazi o tehni~koj sposobnosti kandidata, odnosno ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili vi{e od sljede}ih na~ina: a) lista glavnih isporuka dobavlja~a izvr{enih u posljednje dvije do tri godine, s vrijednostima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvr{enih isporuka koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavlja~eve kontrole, samo uz izjavu dobavlja~a o izvr{enim isporukama; b) opis tehni~ke opremljenosti i osposobljenosti dobavlja~a, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraìvanja; c) navode o angaìranom tehni~kom osoblju i tehni~kim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavlja~u; d) uzorke, opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, a ~iju je vjerodostojnost dobavlja~ obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva; e) uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ~ija je kompetentnost priznata, a kojima se, jasno utvr|enim referentnim navo|enjem odgovaraju}ih specifikacija ili standarda, potvr|uje podobnost proizvoda; f) u slu~aju kada su proizvodi koji se nabavljaju sloèni ili ukoliko se, izuzetno, za posebne namjene, osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavlja~a, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istraìvanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je dobavlja~ registriran; g) saop}enje / naznaka elemenata ugovora koje dobavlja~ namjerava podugovarati.
(3) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga, ugovorni organ moè od kandidata ili ponu|a~a zahtijevati da osiguraju jedno ili vi{e od sljede}ih sredstava, kao dokaz njihovih tehni~kih i profesionalnih sposobnosti: a) listu glavnih usluga pruènih u posljednje dvije do tri godine, s ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvr{enim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole pruàoca usluga, samo uz izjavu pruàoca usluga o izvr{enim uslugama; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pruàoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovode}eg osoblja i naro~ito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za pruànje konkretnih usluga;
20
c) navode o angaìranom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju pruàocu usluga; d) izjavu pruàoca usluga o prosje~nom godi{njem broju zaposlenih i o broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehni~koj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaè pruàlac usluga za izvr{enje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; f) u slu~aju kada su usluge koje se pruàju sloène ili ukoliko se, izuzetno, osiguravaju za posebne namjene, provjera tehni~ke opremljenosti i osposobljenosti pruàoca usluga te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istraìvanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je pruàlac usluga registriran; g) saop}enje / naznaka elemenata ugovora koje pruàlac usluga namjerava podugovarati.
(4) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, dokazi o tehni~kim i profesionalnim sposobnostima kandidata ili ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili vi{e od sljede}ih na~ina: a) lista radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina uz prilaganje potvrda o zadovoljavaju}oj izvedbi za najva`nije radove; potvrde uklju~uju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvo|enja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu s pravilima poslovanja i da li su propisno okon~ani; u slu~aju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja odre|eni nadle`ni organ; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvo|a~a radova, kao i/ili kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja, i naro~ito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za izvo|enje konkretnih radova; c) navode o angaìranom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima, naro~ito o onim zaduènim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvo|a~u radova; d) izjavu izvo|a~a radova o prosje~nom godi{njem broju zaposlenih i broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehni~koj opremi koju izvo|a~ ima na raspolaganju za izvo|enje konkretnih radova; f) izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.
(5) Ukoliko u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje uvjerenja koja izdaju nadle`ni organi, a kojima se potvr|uje da dobavlja~ zadovoljava odre|ene standarde osiguranja kvaliteta, ugovorni organ duàn je pozvati se na sisteme osiguranja kvaliteta koji se baziraju na relevantnim me|unarodnim ili standardiziranim specifikacijama. Ugovorni organ tako|er je duàn prihvatiti i druge dokaze o ekvivalentnim mjerama osiguranja kvaliteta od dobavlja~a koji nemaju pristupa takvim uvjerenjima ili mogu}nosti da ih pribave u zadatom roku.
21
^lan 27. (Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije) (1) Uvaàvaju}i zakone u Bosni i Hercegovini o dràvnoj slu`bi kao i druge relevantne propise, ugovorni organ odbit }e zahtjev za u~e{}e u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponu|a~ sada{njem ili biv{em zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito, u vidu nov~anih sredstava ili u bilo kojem nenov~anom obliku, kao poku{aj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ }e u pisanoj formi informirati ponu|a~a i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja, te to konstatirati u Izvje{taju o postupku javne nabavke. (2) U slu~aju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, ugovorni organ }e, djeluju}i u skladu s relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili odnosnim internim pravilima, osigurati efektivnu za{titu svrsishodnog provo|enja ovog zakona. ODJELJAK V. VO\ENJE POSTUPAKA ^lan 28. (Otvoreni postupak) U provo|enju otvorenog postupka ugovorni organ duàn je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ~l. 13. do 17. i u skladu s ~lanom 21. ovog zakona; b) objaviti obavje{tenje o javnoj nabavci u skladu s ~l. 19. i 20. ovog zakona, pozivaju}i sve zainteresirane dobavlja~e da zatraè tendersku dokumentaciju, te da pripreme i podnesu ponude koje ispunjavaju uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji; c) dobavlja~ima osigurati tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ~lana 18. ovog zakona; d) shodno ~lanu 33. ovog zakona, organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; e) verificirati kvalifikacije ponu|a~a prema kriterijima izbora utvr|enim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s ~l. 22. do 26. ovog zakona; f) ocijeniti ponude koje su dostavili kvalificirani ponu|a~i prema kriterijima za dodjelu ugovora utvr|enim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s ~l. 34. do 37. ovog zakona i dodijeliti ugovor ponu|a~u koji je dostavio najniè ocijenjenu prihvatljivu ponudu; g) informirati ponu|a~e o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda kako je predvi|eno u ~lanu 38. ovog zakona; h) ponuditi ugovor najuspje{nijem ponu|a~u u skladu s odredbama ~lana 39. ovog zakona.
22
^lan 29. (Ograni~eni postupak) U provo|enju ograni~enog postupka ugovorni organ duàn je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ~l. 13. do 17. i u skladu s ~lanom 21. ovog zakona. Tenderska dokumentacija moè biti pripremljena u dva dijela, koja odgovaraju pretkvalifikacionoj i tenderskoj fazi postupka; b) objaviti obavje{tenje o nabavci u skladu s ~l. 19. i 20. ovog zakona, pozivaju}i sve zainteresirane kandidate da zatraè pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavje{tenja o nabavci) i da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju prilaù}i potrebne informacije i dokumente; c) dati kandidatima pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavje{tenja o nabavci) u skladu s odredbama ~lana 18. ovog zakona; d) izvr{iti izbor kandidata koji }e biti pozvani da podnesu ponude na na~in utvr|en u ~l. 22. do 26. ovog zakona; e) informirati kandidate o odlukama donesenim u vezi s pretkvalifikacijom kako je predvi|eno u ~lanu 38. ovog zakona. Informiranje odabranih kandidata moè se provesti u isto vrijeme kada se oni budu pozivali da podnesu ponude; f) dati tendersku dokumentaciju svim odabranim kandidatima istovremeno, u skladu s odredbama ~lana 18. ovog zakona, pozivaju}i ih da pripreme i podnesu ponudu koja ispunjava zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji; g) organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda, kako je predvi|eno u ~lanu 33. ovog zakona; h) ocijeniti i uporediti otvorene ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvr|enim u tenderskoj dokumentaciji, u skladu s ~l. 34. do 37. ovog zakona, i dodijeliti ugovor ponu|a~u koji je dostavio najniè ocijenjenu prihvatljivu ponudu; i) ponu|a~e informirati o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda, kako je predvi|eno u ~lanu 38. ovog zakona; j) ponuditi ugovor najuspje{nijem ponu|a~u u skladu s odredbama ~lana 39. ovog zakona. ^lan 30. (Vo|enje pregovara~kog postupka) (1) Ugovorni organ provodi pregovara~ki postupak uz objavljivanje obavje{tenja o nabavci pod sljede}im uslovima: a) obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama ~lana 29. ovog zakona, kako je primjereno za pregovara~ki postupak;
23
b) poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i u~estvuju u pregovorima o tehni~kim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; c) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, poziva u~esnike da podnesu svoje kona~ne ponude i me|u njima identificira najuspje{nijeg ponu|a~a u skladu s kriterijima izbora prema ~lanu 34. ovog zakona. (2) Kada primjenjuje pregovara~ki postupak bez objave obavje{tenja o nabavci, ugovorni organ duàn je: a) u slu~aju da je na pregovore pozvano vi{e od jednog kandidata, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, pregovarati tehni~ke, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora i, na osnovu rezultata odrànih pregovora, pozvati u~esnike da podnesu svoje kona~ne ponude i me|u njima odrediti uspje{nog ponu|a~a u skladu s kriterijima za dodjelu prema ~lanu 34. ovog zakona; b) u slu~aju da je samo jedan kandidat pozvan na pregovore, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, i pregovarati tehni~ke, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora s ciljem postizanja ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. (3) Daljnje odredbe u vezi s vo|enjem pregovara~kog postupka bit }e odre|ene u podzakonskim aktima. ^lan 31. (Zahtjevi u pogledu pregovara~kog postupka sa ili bez objavljivanja obavje{tenja o javnoj nabavci) Tokom pregovara~kog postupka, ugovorni organ pridràva se sljede}ih zahtjeva: a) pregovori se vode sa svakim kandidatom odvojeno;
b) nijedna informacija dobijena od kandidata, a tako|er ni informacije o rje{enjima koja su predloìli kandidati ne mogu se otkriti tre}im licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata; c) svim kandidatima / ponu|a~ima postavit }e se isti zahtjevi i pruìt }e im se iste informacije; mora biti osigurana jednakost tretmana prema svim kandidatima / ponu|a~ima; d) zapisnici i izvje{taji o postupku pregovora sa~injavaju se u skladu s odredbama ~lana 41. ovog zakona. ^lan 32. (Okvirni sporazumi) (1) Ugovorni organ moè zaklju~iti okvirni sporazum samo nakon provedenog otvorenog ili ograni~enog postupka u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Na osnovu okvirnog sporazuma zaklju~enog u skladu sa stavom (1) ovog ~lana, ugovorni organ posljedi~no }e imati pravo da tokom cijelog ugovornog perioda zaklju~uje ugovore sa
24
uspje{nim ponu|a~em bez primjene postupaka utvr|enih u ovom zakonu u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma. (3) Ugovorni organ moè razmotriti dodjelu okvirnog sporazuma samo uz postojanje jedne ili vi{e niè navedenih okolnosti: a) predmet ugovora su svakodnevne usluge ili potro{ne robe, koje nisu klasificirane kao trajna sredstva; b) c) predmet ugovora su robe ili usluge ~ije se cijene i uslovi isporuke ~esto mijenjaju; predmet ugovora su stalne popravke ili radovi na odràvanju;
d) kada ugovorni organ treba dodijeliti vi{e identi~nih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omogu}ilo smanjenje tro{kova nabavke. (4) Nakon zaklju~enja okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati.
(5) Ugovornim organima nije dopu{teno kori{tenje okvirnih sporazuma na nepropisan na~in ili na na~in kojim se spre~ava, ograni~ava ili ugroàva konkurencija. ODJELJAK VI. OCJENA I DODJELA UGOVORA ^lan 33. (Otvaranje ponuda) (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda neposredno nakon isteka roka za podno{enje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ponude se otvaraju na sastanku Komisije za nabavku na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavlja~i koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat }e na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Koverte otvara predsjedavaju}i Komisije za nabavke na otvorenom sastanku, bez obzira na to da li tom sastanku prisustvuju ponu|a~i ili njihovi predstavnici. (4) Proceduru otvaranja koverti, uklju~uju}i i onu za ponude konsultantskih usluga, kao i pravila o saop}avanju relevantnih informacija o sadràju tendera propisat }e podzakonski akti. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik sastanka prema obrascu zapisnika koji utvr|uje Agencija za javne nabavke. (6) Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponu|a~ima odmah ili najkasnije u roku od tri dana, ra~unaju}i od vremena otvaranja ponuda. (7) Naknadni postupci analize ponuda, njihove ocjene i pore|enja provode se na zatvorenom sastanku Komisije.
25
^lan 34. (Kriteriji za dodjelu ugovora) (1) Nakon izbora kvalificiranih kandidata ili ponu|a~a, kako je propisano ~l. 22. do 26. ovog zakona, ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljede}ih kriterija: a) ili ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija za evaluaciju utvr|enih kriterija u skladu s prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora, npr: kvalitet, cijena, tehni~ka sposobnost, funkcionalne i ekolo{ke karakteristike, operativni tro{kovi, ekonomi~nost, postprodajni servis i tehni~ka pomo}, datum isporuke i period isporuke ili period izvr{enja; b) ili najniè cijene tehni~ki zadovoljavaju}e ponude.
(2) Ugovor se dodjeljuje odabranom ponu|a~u koji je dostavio najniè ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s ta~. a) i b) stava (1) ovog ~lana. ^lan 35. (Ocjena ponuda) (1) Ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje su podnijeli kvalificirani ponu|a~i, primjenjuju}i kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskoj dokumentaciji u skladu s ~lanom 34. ovog zakona. (2) U otvorenom i ograni~enom postupku, pregovori izme|u ugovornog organa i ponu|a~a o osnovnim aspektima ugovora, a naro~ito o cijeni, nisu dozvoljeni. Me|utim, ugovorni organ moè od ponu|a~ zahtijevati da pojasne svoje ponude bez uno{enja bilo kakvih izmjena u sadràj ponude. ^lan 36. (Neprirodno niske ponude) (1) Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokaù neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ }e od ponu|a~a zahtijevati da opravda ponu|enu cijenu. Ako ponu|a~ ugovornom organu ne pruì zadovoljavaju}e opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu. (2) Da bi dobio opravdanje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva da doti~ni ponu|a~ pruì detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uklju~uju}i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ uzima u razmatranje obja{njenja koja se na primjeren na~in odnose na: a) ekonomi~nost proizvodnog procesa, pruènih usluga ili gra|evinske metode;
b) izabrana tehni~ka rje{enja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponu|a~ ima za dostavu roba ili usluga ili za izvo|enje radova; c) originalnost posla, roba ili usluga koje je ponu|a~ ponudio;
26
d) uskla|enost s vaè}im odredbama koje se odnose na radnu za{titu i uslove rada na mjestu gdje se izvodi rad, pruà usluga ili isporu~uje roba. ^lan 37. (Preferencijalni tretman doma}eg) Preferencijalni tretman za doma}e moè biti primijenjen samo u mjeri u kojoj to dopuste podzakonski akti. ODJELJAK VII. DU@NOSTI NAKON DODJELE UGOVORA ^lan 38. (Obavje{tavanje kandidata i ponu|a~a o rezultatima) (1) Ugovorni organ }e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od dono{enja odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponu|a~e koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili obustavljanja postupka. (2) Obavje{tenje kandidatima, kao minimum, obavezno sadrì podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U slu~aju da nije, navode se razlozi. (3) U obavje{tenju ponu|a~ima ~ija je ponuda odbijena obavezno se navode razlozi odbijanja. (4) Obavje{tenje svim ponu|a~ima, kao minimum, obavezno sadrì ime ponu|a~a kome je ugovor dodijeljen i razloge izbora te ponude u skladu s ~lanom 9. ovog zakona. (5) U slu~aju da je postupak obustavljen, u obavje{tenju kandidatima ili ponu|a~ima navode se razlozi obustavljanja. ^lan 39. (Ugovori) (1) Ugovorni organ nudi ugovor onom kvalificiranom ponu|a~u koji je dostavio najniè ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s odredbama ~l. 35. do 37. ovog zakona. Ugovor se zaklju~uje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine o obligacijama. Nijedan ugovor ne moè se zaklju~iti u periodu od 15 dana od datuma kada su ponu|a~i obavije{teni o rezultatu u skladu sa stavom (1) ~lana 38. ovog zakona. (2) a) Ako dobavlja~ kojem je dostavljen prijedlog dodjele ugovora: u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili
b) propusti da ostavi garanciju za izvr{enje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji; ili c) propusti da potpi{e ugovor o nabavci; ili
27
d)
odbije da zaklju~i ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji;
ugovorni organ predlaè dodjeljivanje ugovora onom dobavlja~u ~ija je ponuda po redoslijedu odmah nakon ponude najuspje{nijeg ponu|a~a koji je odbio dodjelu ugovora. (3) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najuspje{nijoj ponudi, kao i uslovi utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji dopu{ta odredba o varijabilnoj cijeni (cjenovna formula), zasnovana na odre|enim / definiranim objektivnim pravilima, takva odredba moè biti unesena u ugovor. (4) Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor ne}e sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovara~a obavezno se saop}avaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit }e dobavlja~a o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saop}enja, navode}i razloge u slu~aju odbijanja. Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. (5) Ugovorni organ u ugovoru postavlja uslov da dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapo{ljava, u svrhu izvr{enja ugovora o javnoj nabavci, fizi~ka ili pravna lica koja su u~estvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu ~lana ili stru~nog lica koje je angaìrala Komisija za nabavke, nadle`na za dodjelu navedenog ugovora o javnoj nabavci, najmanje {est mjeseci po zaklju~enju ugovora. ^lan 40. (Obavje{tenje o dodjeli ugovora) (1) Ugovorni organ u skladu s ~lanom 20. ovog zakona objavljuje obavje{tenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele. Takva obavje{tenja objavljuju se {to je prije mogu}e, ali ne kasnije od 30 dana po zaklju~enju ugovora. (2) U slu~aju da je u skladu s ~lanom 32. ovog zakona zaklju~en okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavje{tenje o dodjeli ugovora na osnovu zaklju~enog okvirnog sporazuma i nije duàn objavljivati obavje{tenja o dodjeli svakog ugovora koji se zaklju~i na osnovu tog sporazuma. (3) Obavje{tenje o dodjeli ugovora sadràva informacije koje reguliraju podzakonski akti. ^lan 41. (Izvje{taj o postupku nabavke) (1) Ugovorni organ priprema izvje{taj o svakom postupku dodjele ugovora koji se obavi u skladu s odredbama ovog poglavlja, uklju~uju}i i slu~ajeve kada je zaklju~en okvirni sporazum. (2) Izvje{taj uklju~uje primjerene informacije zavisno od izabranog postupka dodjele. Minimum informacija koje izvje{taj sadrì utvr|uje se u podzakonskim aktima. (3) Izvje{taj se priprema i dostavlja Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okon~anja postupka nabavke. Agencija za javne nabavke utvr|uje pravila i obrasce za dostavu izvje{taja.
28
^lan 42. (Arhiviranje dokumenata) Zaklju~eni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani za nabavku, ~uvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. ODJELJAK VIII. KONKURS ZA IZRADU IDEJNE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ^lan 43. (Provo|enje konkursa za izradu idejnog rje{enja) (1) Konkurs za izradu idejnog rje{enja ogla{ava se u skladu s odredbama ~l. 19. i 20. ovog zakona. (2) Konkurs za izradu idejnog rje{enja provodi se kako bi se odredio u~esnik ili u~esnici koji su podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog kada se namjerava: a) dodijeliti ugovor o pruànju usluga pobjedniku konkursa ili jednom od pobjednika konkursa. U ovom slu~aju ugovorni organ moè se opredijeliti da iza postupka konkursa za izradu idejnog rje{enja uslijedi postupak dodjele ugovora o pruànju usluga i to putem pregovara~ke procedure bez objave obavje{tenja o nabavci kako je navedeno u ~lanu 11. stav (3) ta~ka c) ovog zakona, pozivaju}i jednog ili vi{e pobjednika konkursa na pregovore o uslovima ugovora; ili b) osigurati nagrade pobjedniku ili pobjednicima konkursa ili druge nagrade za u~e{}e.
(3) Ugovorni organ utvrdit }e pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rje{enja i uklju~iti ih u tendersku dokumentaciju pripremljenu na primjeren na~in u skladu s ~lanom 13. ovog zakona. (4) I pravnim i fizi~kim licima dozvoljeno je da u~estvuju u konkursu za izradu idejnog rje{enja. (5) Prihvatanje u~esnika u konkursu za izradu idejnog rje{enja ne moè se ograni~avati pozivanjem na odre|enu teritoriju niti se moè provoditi drugo ograni~enje diskriminatornog karaktera. (6) Ugovorni organ moè se odlu~iti na provo|enje pretkvalifikacionog izbora kandidata, koje }e pozvati da dostave svoje idejne projekte. U tom slu~aju, ugovorni organ odre|uje nediskriminatorne kvalifikacijske kriterije koji mogu osigurati stvarnu konkurenciju i navodi ih u tenderskoj dokumentaciji. ^lan 44. (Konkursna komisija) (1) Projekte koje su ponu|a~i blagovremeno podnijeli ocjenjuje Konkursna komisija, koju formira ugovorni organ ili ovla{teni organ. Ugovorni organ duàn je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i odre|ivanje jednog ili vi{e pobjednika. Konkursna
29
komisija sastavljena je isklju~ivo od fizi~kih lica koja su nezavisna od u~esnika u konkursu. Samo se fizi~ka lica besprijekorne reputacije koja su potpisala Izjavu o nepristrasnosti i Izjavu o povjerljivosti imenuju za ~lanove Komisije. U slu~aju kada se od u~esnika u konkursu zahtijeva posebna stru~na kvalifikacija, Konkursna komisija formirat }e se uz zastupljenost stru~njaka traène kvalifikacije. (2) Konkursna komisija je samostalna u dono{enju svojih odluka ili mi{ljenja. Ocjenjuju se samo anonimno prijavljeni projekti. Konkursna komisija moè saznati ime uspje{nog u~esnika, odnosno uspje{nih u~esnika isklju~ivo nakon {to donese odluku u vezi s jednim ili vi{e najboljih idejnih rje{enja ili projekata. (3) Projekti se ocjenjuju prema kriterijima za ocjenjivanje utvr|enim u tenderskoj dokumentaciji, a oni ne moraju nu`no biti zasnovani na najniòj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi. (4) Konkursna komisija odlu~uje isklju~ivo na svojim sastancima. Na sastancima Konkursne komisije vode se zapisnici, koji su sastavni dio Izvje{taja o postupku, a on se sa~injava i dostavlja Agenciji za javne nabavke, u skladu s odredbama ~lana 41. ovog zakona. POGLAVLJE III. DODJELA UGOVORA ISPOD DOMA]IH VRIJEDNOSNIH RAZREDA ^lan 45. (Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod doma}ih vrijednosnih razreda) (1) Ugovor o nabavci roba, usluga ili radova ~iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je niì od doma}eg vrijednosnog razreda iz stava (2) ~lana 6. ovog zakona moè se dodijeliti u jednom od sljede}ih postupaka: a) kroz postupak koji je utvr|en u ~l. 10. i 11. ovog zakona, prema uslovima iz tih ~lanova i u skladu s Pravilima iz Poglavlja II. ovog zakona; ili b) kroz postupak konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda u skladu s odredbama ~lana 46. ovog zakona i stava (2) ovog ~lana. (2) Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova ~iju je vrijednost ugovorni organ procijenio u skladu s odredbama st. (5) do (8) ~lana 6. ovog zakona na iznos koji je jednak ili manji od 3.000,00 KM moè se dodijeliti putem direktnog sporazuma, u skladu s odredbama ~lana 47. ovog zakona. Ugovorni organ duàn je osigurati da ukupna godi{nja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10% njegovog ukupnog godi{njeg budèta za nabavke. (3) Ugovorni organ priprema i dostavlja izvje{taj Agenciji za javne nabavke o svakom ugovoru dodijeljenom u skladu s odredbama ovog poglavlja, kako je odre|eno u podzakonskim aktima i prema obrascu izvje{taja koji utvrdi Agencija za javne nabavke. Svi dokumenti koji se odnose na dodjelu ugovora ~uvaju se u skladu s ~lanom 42. ovog zakona. ^lan 46. (Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda)
30
(1) Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi dodjeljivanja konkretnog ugovora u skladu s odredbama st. (3) do (6) ovog ~lana, upu}uje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama ili radovima odre|enom broju dobavlja~a, davalaca usluga ili izvo|a~a radova, a pri tome taj broj nije manji od tri. (2) Ugovorni organ moè dodatno objaviti odgovaraju}e obavje{tenje u "Slu`benom glasniku BiH". (3) Zahtjev za ponude iz stava (1) ovog ~lana obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih dobavlja~i mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentskom osnovu. Zahtjev tako|er sadrì i precizan rok i mjesto prijema ponuda. Dodjela ugovora isklju~ivo se zasniva na najniòj cijeni u skladu s ta~kom b) ~lana 34. ovog zakona. (4) Svaki dobavlja~, pruàlac usluga ili izvo|a~ radova moè ponuditi samo jednu cijenu, koju nakon dostavljanja ponude ne moè mijenjati. O ponu|enoj cijeni se ne pregovara. (5) Ugovorni organ ocjenjuje primljene ponude nakon isteka roka spomenutog u stavu (3) ovog ~lana na osnovu kriterija koji su utvr|eni u skladu sa stavom (3) ovog ~lana. Ukoliko su prikupljene najmanje tri odgovaraju}e ponude, ugovorni organ ugovor dodjeljuje onom dobavlja~u, davaocu usluga ili izvo|a~u radova koji zadovoljava kriterije za dodjelu navedene u zahtjevu za dostavljanje ponuda. (6) U slu~aju kada su prikupljene manje od tri odgovaraju}e ponude, ugovorni organ poni{tava postupak i zapo~inje naredni obnovljeni postupak. Me|utim, ukoliko se ugovorni organ u prethodnom postupku opredijelio na dodatno objavljivanje obavje{tenja iz stava (2) ovog ~lana, tada se ne zahtijeva ponavljanje postupka u slu~aju prijema manje od tri odgovaraju}e ponude i ugovorni organ u tom slu~aju moè neposredno pristupiti dodjeljivanju ugovora dobavlja~u ~ija ponuda zadovoljava kriterije navedene u zahtjevu za dostavljanje ponuda, u skladu s odredbama ~l. 38. i 39. ovog zakona. (7) Agencija za javne nabavke priprema obrasce i/ili standardne dokumente koji se koriste u postupku konkurentskog zahtjeva za podno{enje ponuda. ^lan 47. (Direktni sporazum) Direktni sporazum podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ prikuplja prijedlog cijene ili ponudu od pojedina~nog dobavlja~a, davaoca usluga ili izvo|a~a radova i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uslov za kona~ni sporazum. Takav postupak definira se u internom pravilniku ugovornog organa, koji ga utvr|uje u skladu s modelom koji priprema Agencija za javne nabavke. POGLAVLJE IV. PRIMJENA ZAKONA ODJELJAK I. INSTITUCIJE ^lan 48. (Agencija za javne nabavke)
31
(1) Agencija za javne nabavke (u daljem tekstu: Agencija) ovim zakonom se osniva kao samostalna, upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Agencija }e imati sjedi{te u Sarajevu i posjedovat }e pe~at u skladu sa Zakonom o pe~atu institucija Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03). (2) Agencija }e imati dvije filijale sa sjedi{tem u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale ne}e imati status pravnih lica i ne}e biti ovla{tene da donose odluke bez odobrenja Agencije. One }e imati pe~ate identi~ne pe~atu Agencije, koji }e kao jedinu dopu{tenu razliku dodatno sadràvati naziv i lokaciju filijale. (3) Agencija }e po~eti s radom u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Uloga Agencije je da osigura pravilno provo|enje ovog zakona. Detaljne nadle`nosti Agencije bit }e definirane u podzakonskim aktima. Nadle`nosti Agencije }e obavezno uklju~ivati: a) predlaganje izmjena i dopuna ovog zakona i prate}ih podzakonskih akata, u cilju osiguranja njihove djelotvornosti i svrsishodnosti; b) unapre|enje informiranosti ugovornih organa i dobavlja~a o propisima o javnim nabavkama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama; c) objavljivanje priru~nika i uputstava, kao i izrada i aùriranje standardnih obrazaca i modela, u skladu s odredbama ovog zakona i prate}ih podzakonskih akata, namijenjenih ugovornim organima; d) pruànje tehni~ke i savjetodavne pomo}i i ugovornim organima i dobavlja~ima u vezi s primjenom i tuma~enjem odredbi ovog zakona i prate}ih podzakonskih akata; e) uspostava sistema za pra}enje ugovornih organa u vezi s primjenom ovog zakona;
f) prikupljanje, analiza i objavljivanje informacija u vezi s postupcima javnih nabavki i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavkama; g) razvijanje elektronskog informacionog sistema dostupnog na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, koji bi dodatno, pored "Slu`benog glasnika BiH", objavljivao tendersku dokumentaciju; h) pokretanje i podr{ka razvoju prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti javnih nabavki; i) objavljivanje informacija u vezi s obukom, objavljivanje priru~nika i druge vrste pomo}i na planu profesionalnog razvoja u podru~ju javnih nabavki; j) k) (5) vo|enje evidencije akreditiranih predava~a iz oblasti javnih nabavki; podno{enje godi{njih izvje{taja Vije}u ministara Bosne i Hercegovine. Agencija ima direktora i Odbor.
32
(6) Direktor Agencije donosi Pravilnik o unutra{njoj organizaciji Agencije u roku od dva mjeseca nakon uspostavljanja Agencije. (7) Odbor Agencije daje saglasnost na podzakonske akte koje donosi direktor Agencije.
(8) U skladu s odredbama Zakona o dràvnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine imenuje direktora sa statusom sekretara s posebnim zadatkom na period od pet godina s mogu}no{}u jednog ponovnog imenovanja. Direktora moè razrije{iti du`nosti Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Odbora, a u skladu s odredbama Zakona o dràvnoj slu`bi Bosne i Hercegovine. (9) Odbor Agencije sastoji se od sedam ~lanova. ^lanovi su: ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, ministar finansija Federacije Bosne i Hercegovine, ministar finansija Republike Srpske i ~etiri stru~njaka koji su izabrani putem javnog konkursa na na~in predvi|en podzakonskim aktima. Gradona~elnik Br~ko Distrikta imenuje u Odbor jednog posmatra~a iz Br~ko Distrikta. Direktor Agencije ima status posmatra~a u Odboru. ^lanovi Odbora, osim ministara ili njihovih predstavnika, uklju~uju}i posmatra~a iz Br~ko Distrikta, imaju petogodi{nji mandat u Odboru, uz mogu}nost jednog ponovnog imenovanja. (10) ^lanovi Odbora ve}inom glasova izme|u sebe biraju predsjedavaju}eg na period od dvije godine. Odbor se sastaje jednom u tri mjeseca ili ~e{}e, ukoliko predsjedavaju}i to ocijeni potrebnim. Agencija Odboru osigurava odgovaraju}a sredstva i kadrovsku podr{ku kako bi Odboru bilo omogu}eno da izvr{ava svoje du`nosti u skladu s ovim zakonom. (11) Svi ugovorni organi s teritorije Bosne i Hercegovine obavezni su sara|ivati s Agencijom, njenim direktorom i Odborom kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proisti~u iz okvira nadle`nosti utvr|enih ovim zakonom i prate}im podzakonskim aktima. ^lan 49. (Ured za razmatranje àlbi) (1) Provo|enje odredbi ovog zakona osigurat }e se postupkom utvr|enim u Odjeljku II. ovog poglavlja, koji }e kao drugostepeni organ voditi Ured za razmatranje àlbi (u daljem tekstu: UR@). (2) UR@ se ovim zakonom osniva kao samostalna, upravna organizacija sa statusom pravnog lica. UR@ }e imati sjedi{te u Sarajevu i posjedovat }e pe~at u skladu sa Zakonom o pe~atu institucija Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03). (3) UR@ }e po~eti s radom u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Predsjedavaju}i UR@-a donosi Pravilnik o unutra{njoj organizaciji UR@-a u roku od dva mjeseca od uspostavljanja UR@-a. (5) UR@ se sastoji od tri ~lana, koji se biraju iz reda priznatih stru~njaka upravnog prava i/ili upravnog postupka, koji imaju status jednak statusu nezavisnih sudija, nespojiv s obavljanjem bilo koje druge neposredne ili posredne, stalne ili povremene du`nosti, sa izuzetkom akademskih aktivnosti, i tri ~lana, koji su stru~njaci u oblasti izvo|enja radova, javnih nabavki, transporta i strate{kog poslovnog upravljanja, a izabrani su putem javnog konkursa na na~in predvi|en podzakonskim aktima.
33
(6) Po okon~anju javnog konkursa, Vije}e ministara predlaè Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine ~lanove UR@-a, uzimaju}i u obzir da dva ~lana budu iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske. (7) (8) ^lanove UR@-a imenuje Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine. UR@ dostavlja godi{nje izvje{taje Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine. ODJELJAK II. POSTUPAK REVIZIJE ^lan 50. (Prigovori) Svaki dobavlja~ koji ima legitiman interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci i koji smatra da je ugovorni organ u toku konkretnog postupka dodjele ugovora prekr{io jednu ili vi{e odredbi ovog zakona i/ili prate}ih podzakonskih akata ima pravo uloìti prigovor na postupak, na na~in i u rokovima utvr|enim u ~lanu 51. ovog zakona. ^lan 51. (Postupak i rokovi za podno{enje i razmatranje prigovora) (1) Prigovor se podnosi odnosnom ugovornom organu kao prvostepenoj instanci u àlbenom postupku, u pisanoj formi, u roku od pet dana od dana kada je podnosilac saznao ili je trebalo da sazna za navodnu povredu ovog zakona, i ne kasnije od jedne godine od datuma navodne povrede. (2) Po prijemu pismenog prigovora, ugovorni organ obustavlja postupak dodjele ugovora u toku dok se prigovor u potpunosti ne razmotri i ne donese odluka prije isteka roka utvr|enog u stavu (4) ovog ~lana. (3) Ugovorni organ duàn je, ukoliko je to potrebno, produìti rokove za postupak dodjele ugovora za period trajanja obustave iz stava (2) ovog ~lana. U slu~aju da zbog razmatranja prigovora do|e do promjene rokova postupka dodjele ugovora o kojima su dobavlja~i bili prethodno obavije{teni, ugovorni organ }e im o tome uputiti obavje{tenje, navode}i razloge za produènje rokova. (4) Ugovorni organ obavezan je razmotriti prigovor i donijeti obrazloènu odluku u roku od pet dana od prijema prigovora i najkasnije narednog radnog dana obavijestiti podnosioca prigovora o donesenoj odluci i istovremeno je obrazloìti. (5) Ako ugovorni organ propusti da razmotri prigovor u roku utvr|enom u stavu (4) ovog ~lana ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moè uloìti pismenu àlbu UR@-u u roku od pet dana po~ev od prvog radnog dana nakon isteka roka utvr|enog u stavu (4) ovog ~lana, ili, u slu~aju da je ugovorni organ odbio prigovor u prvostepenom postupku, od datuma kada je ugovorni organ o tome obavijestio podnosioca prigovora. Kopija pismene àlbe istovremeno }e biti dostavljena ugovornom organu. (6) Po prijemu kopije pismene àlbe podnosioca, ugovorni organ obustavit }e postupak dodjele ugovora u toku na period od pet dana, osim ako UR@ ne izda druga~ije pismene instrukcije.
34
(7) Stavovi (5) i (6) ovog ~lana ne primjenjuju se u slu~aju postupka direktnog sporazuma prema stavu (2) ~lana 45. ovog zakona. ^lan 52. (Ovla{tenja Ureda za razmatranje àlbi) (1) Po prijemu àlbe u pismenoj formi, UR@ }e se uvjeriti da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora u toku na period od pet dana, osim ukoliko mu UR@ druga~ije naloì. Prije isteka ovog roka, UR@ donosi odluku o tome da li }e se izdati privremeni nalog u skladu sa stavom (2) ovog ~lana i o tome obavje{tava ugovorni organ najkasnije narednog radnog dana. (2) U bilo kom trenutku nakon prijema àlbe, a prije zaklju~enja ugovora, UR@ moè, putem privremenog naloga i u o~ekivanju svoje kona~ne odluke po àlbi, obustaviti postupak dodjele ugovora na koji se odnosi navodna povreda ili obustaviti provo|enje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa za vrijeme odvijanja postupka, u sljede}im slu~ajevima: a) s obzirom na informacije kojima raspolaè UR@, vjerovatno je da }e àlba biti rije{ena u korist àlbenika, i/ili b) odluka o obustavi postupka ne bi prouzrokovala nesrazmjernu {tetu na ra~un javnog interesa, ugovornog organa ili ponu|a~a. (3) Prije zaklju~enja ugovora o javnoj nabavci, UR@ je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa naru{ila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ovla{ten da: a) sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet àlbe;
b) u cjelini ili djelimi~no poni{ti bilo koji akt ili odluku ugovornog organa koji nisu u skladu s ovim zakonom, {to podrazumijeva i ovla{tenje za otklanjanje bilo koje tehni~ke ili druge specifikacije koja nije u skladu s ovim zakonom; c) izda nalog ugovornom organu da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu s tim; d) izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora;
e) donese odluku o naknadi {tete àlbeniku, koji je, kao ponu|a~, a zbog po~injene povrede ovog zakona, pretrpio gubitak ili {tetu. (4) Nakon zaklju~enja ugovora o javnoj nabavci, UR@ je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa naru{ila bilo koju obavezu iz ovoga zakona, ovla{ten da: a) sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet àlbe i, ukoliko je to opravdano; b) dodijeli naknadu {tete àlbeniku, koji je, kao ponu|a~, a zbog po~injene povrede ovoga zakona, pretrpio gubitak ili {tetu.
35
(5) Visina od{tete koja se dodjeljuje u skladu s ovim stavom ograni~ena je do iznosa tro{kova pripreme ponude ili do 10% ponu|a~eve ponu|ene cijene, zavisno od toga koji je od ova dva iznosa ve}i. UR@ moè, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa naru{ila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ugovornom organu naloìti da àlbeniku nadoknadi tro{kove àlbenog postupka. (6) Na odluku UR@-a moè se podnijeti tu`ba nadle`nom sudu Bosne i Hercegovine u roku od 45 dana od datuma kada je ta odluka upu}ena àlbeniku. U slu~aju da tu`ba nije podnesena sudu u predvi|enom roku, odluka UR@-a je kona~na. Sud postaje nadleàn tek po okon~anju administrativnog àlbenog postupka pred UR@-om. (7) U slu~aju da UR@ smatra da je slu`beno lice ugovornog organa izvr{ilo promi{ljenu i namjernu povredu ovog zakona, ugroàvaju}i time njegovu svrhu navedenu u ~lanu 1. ovog zakona, UR@, pored ovla{tenja navedenih u st. od (1) do (5) ovog ~lana, moè: a) b) da podnese prekr{ajnu ili krivi~nu prijavu nadle`nom sudu; ili izre}i nov~ane kazne u iznosu do 4.000,00 KM.
(8) U skladu s odredbama ovog ~lana, podzakonskim aktima regulirat }e se procedure rada UR@-a, uklju~uju}i i objavljivanje godi{njeg izvje{taja o aktivnostima UR@-a. POGLAVLJE V. USVAJANJE PODZAKONSKIH AKATA ^lan 53. (Podzakonski akti) U roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine }e, na prijedlog ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, usvojiti podzakonske akte u kojima }e biti poja{njene postavke ovoga zakona u skladu s njegovim odredbama, a posebno u smislu ~l. 1., 4., 6., 7., 12., 13., 18., 19., 20., 30., 37., 40., 41., 45., 48., 49., 50. i 52. ovog zakona. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE ODREDBE, PRESTANAK VA@ENJA, STUPANJE NA SNAGU ^lan 54. (Privremeno vr{enje nadle`nosti Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje àlbi) (1) U prijelaznom periodu od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, nadle`nosti Agencije za javne nabavke vr{it }e Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. (2) U prijelaznom periodu od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, nadle`nosti Ureda za razmatranje àlbi vr{it }e Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija Republike Srpske i Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine, svako u okviru svojih nadle`nosti.
36
^lan 55. (Okon~anje zapo~etih postupaka dodjele ugovora) Sve radnje u postupcima javne nabavke koje su zapo~ete objavljivanjem obavje{tenja o nabavci, u skladu sa do tada vaè}im propisima o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, prije stupanja na snagu ovoga zakona, i za koje nije zaklju~en ugovor o nabavci ili protiv kojih se vodi sudski ili bilo koji drugi postupak, bit }e okon~ane u skladu s propisima o javnim nabavkama do tada vaè}im u Bosni i Hercegovini. ^lan 56. (Prestanak vaènja) (1) Nakon stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaìti Odluka o postupku nabavke roba, usluga i ustupanju radova za potrebe institucija Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 13/03 i 7/04) kao i svi ostali propisi koji su regulirali materiju propisanu ovim zakonom, uz izuze}e slu~ajeva iz ~lana 55. ovog zakona. (2) U roku od 60 dana nakon stupanja na snagu ovog zakona, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine stavljaju van snage Zakon o postupku nabavke robe, usluga i ustupanju radova RS-a ("Slu`bene novine RS", broj 20/01); Uredbu o postupku nabavke roba, o uslugama i ustupanju radova u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/03, 58/03 i 11/04); Pravilnik o postupku nabavke robe, obavljanju usluga i ustupanju radova u Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta", broj 14/02), kao i sve ostale propise koji su regulirali materiju utvr|enu ovim zakonom, uz izuze}e slu~ajeva iz ~lana 55. ovog zakona. Ovaj zakon primjenjivat }e se u entitetima i Br~ko Distriktu. ^lan 57. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupit }e na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 101/04 27. septembra 2004. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Martin Ragu`, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, s. r.
37
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 127 ZJN SG BiH 19/05
Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 52. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 18. februara 2005. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, odrànoj 22. februara 2005. godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/04) u ~lanu 48. stav (3) rije~i: "tri mjeseca" zamjenjuju se rije~ima: "{est mjeseci". ^lan 2. U ~lanu 49. stav (3) rije~i: "tri mjeseca" zamjenjuju se rije~ima: "{est mjeseci". ^lan 3. U ~lanu 54. stav (1) i stav (2) rije~i: "tri mjeseca" zamjenjuju se rije~ima: "{est mjeseci". ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 160/05 22. februara 2005.godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
337
ZJN SG BiH 52/05
Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarana skup{tina Bosne i Hercegovine, na 59. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 29. juna 2005. godine, i na 45. sjednici Doma naroda, odrànoj 28. jula 2005. godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04 i 19/05) u ~lanu 48. stav (3) rije~i: "{est mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "devet mjeseci". ^lan 2. U ~lanu 49. stav (3) rije~i: "{est mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "devet mjeseci". ^lan 3. U ~lanu 54. stavovi (1) i (2) rije~i: "{est mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "devet mjeseci". ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 208/05 28. jula 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
334
ZJN SG BiH 52/05
Na osnovu ~lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 22. decembra 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, odrànoj 28. jula 2005. godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U stavu dva (2) ~lana 34. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/04) rije~ "najniè" mijenja se rije~ju "najbolje" ^lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana po objavljivanju u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 205/05 28. jula 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
53
ZJN SG BiH 08/06
Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 71. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 21. decembra 2005. godine, i na 53. sjednici Doma naroda, odrànoj 31. januara 2006. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05 i 52/05) u ~lanu 48. stav (3) rije~i: "devet mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "12 mjeseci". ^lan 2. U ~lanu 49. stav (3) rije~i: "devet mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "12 mjeseci". ^lan 3. U ~lanu 54. st. (1) i (2) rije~i: "devet mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "12 mjeseci". ^lan 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
PSBiH broj 265/06 31. januara 2006. godine Sarajevo
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r.
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
178
ZJN SG BiH 24/06
Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 75. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 7. marta 2006. godine, i na 55. sjednici Doma naroda, odrànoj 27. marta 2006. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05 i 92/05) u ~lanu 49. stav (3) rije~i: "u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona" zamjenjuju se rije~ima: "do 31.3.2006. godine". ^lan 2. U ~lanu 54. stav (2) rije~i: "od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona" zamjenjuju se rije~ima: "do 31.3.2006. godine". ^lan 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
PSBiH broj 285/06 27. marta 2006. godine Sarajevo
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r.
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 444
ZJN SG BiH 70/06
Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 83. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 25. jula 2006. godine, i na 61. sjednici Doma naroda, odrànoj 27. jula 2006. godine, donijela je ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06 i 24/06) u ~lanu 26. u stavu (2) dodaje se ta~ka h), koja glasi: "h) dokaz da je ispunio obaveze u vezi s pla}anjem koncesionih naknada ako je predmet javne nabavke roba koja je predmet ugovora o koncesiji." ^lan 2. U ~lanu 39. iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Ugovorni organ ne}e odobriti zalju~enje ugovora s podugovara~em ako on ne ispunjava uslove predvi|ene ~l. 23., 24., 25. i 26. ovog Zakona." Dosada{nji stav (5) postaje stav (6).
^lan 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
PSBiH broj 335/06 27. jula 2006. godine Sarajevo
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Martin Ragu`, s. r.
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, s. r.
70
ZJN SG BiH 12/09
Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 41. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 3. decembra 2008. godine, i na 24. sjednici Doma naroda, odrànoj 29. januara 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06) u ~lanu 6. u stavu (2) u ta~kama a) i b) broj "30.000,00" zamjenjuje se brojem "50.000,00" i broj "60.000,00" zamjenjuje se brojem "80.000,00". ^lan 2. U ~lanu 45. u stavu (2) broj "3.000,00" zamjenjuje se brojem "6.000,00". ^lan 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
PSBiH broj 290/09 29. januara 2009. godine Sarajevo
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Niko Lozan~i}, s. r.
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Mladen Ivani}, s. r.
338 ZJN SG BiH 60/10 Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 75. sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 7. aprila 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, odrànoj 13. jula 2010. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09) u ~lanu 52. stav (6) mijenja se i glasi: "(6) Odluka UR@-a je kona~an upravni akt. UR@ obavezan je dostaviti svoju odluku àliocu i ugovornom organu. Ugovorni organ obavezan je dostaviti odluku UR@-a svim ostalim ponu|a~ima koji su u~estvovali u postupku koji je prethodio dono{enju odluke UR@-a i to najkasnije u roku od tri dana od dana prijema odluke UR@-a. Protiv odluke UR@-a moè se podnijeti tu`ba u upravnom sporu pred Sudom Bosne i Heregovine u roku od 30 dana od dana prijema odluke. Tu`ba kojom se pokre}e upravni spor nema suspenzivno djelovanje. U upravnom sporu protiv odluke UR@-a Sud Bosne i Hercegovine odlu~uje po hitnom postupku. Na osnovu zahtjeva za odga|anje od izvr{enja kona~nog upravnog akta UR@-a odlu~uje Sud Bosne i Hercegovine rje{enjem o privremenoj mjeri." ^lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a bit }e objavljen i u "Slu`benim novinama Federacije BiH", "Slu`benom glasniku RS" i "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta BiH".
PSBiH, broj 541/10 13. jula 2010. godine Sarajevo
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, s. r.
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, s. r.
Pravilnik o postupku direktnog sporazuma ("SG" 53/06)

Na osnovu lana 47. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04,19/05, 52/05, 8/06 i 24/06), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije, direktor Agencije za javne nabavke, donosi PRAVILNIK O POSTUPKU DIREKTNOG SPORAZUMA lan 1. (Svrha i predmet pravilnika) (1) Pravilnikom o postupku direktnog sporazuma, koji predstavlja model (u daljem tekstu:Pravilnik) definiraju se osnove pripreme i voenja postupka direktnog sporazuma. (2) Ugovorni organi iz lana 3. (1) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon), duni su donijeti interni pravilnik o postupku direktnog sporazuma, koji e biti usklaen sa ovim Pravilnikom. lan 2. (Definicije i uslovi za primjenu postupka direktnog sporazuma) (1) Postupak direktnog sporazuma se primjenjuje na nabavku roba, usluga ili radova ija je vrijednost procijenjena od strane ugovornog organa na iznos jednak ili manji od 3.000 KM. (2) Direktni sporazum je postupak u kojem ugovorni organ trai prijedlog cijene ili ponudu od jednogdobavljaa, pruaoca usluga ili izvoaa radova (u daljem tekstu: dobavlja) i pregovara ili prihvata tu cijenu, kao uslov za konaan sporazum. (3) Ukupna godinja vrijednost svih nabavki putem direktnog sporazuma ne smije prei 10% ukupnog godinjeg budeta za nabavke ugovornog organa. lan 3. (Principi dodjele direktnog sporazuma) (1) Ugovorni organ ne moe provesti postupak direktnog sporazuma sa namjerom da diskrimnira ili favorizuje bilo kojeg dobavljaa. (2) Postupak direktnog sporazuma se provodi na nain da osigura potovanje principa iz lana 1. Zakona. lan 4. (Priprema postupka) (1) Procjenjivanje vrijednosti nabavki koji su dodijeljeni postupkom direktnog sporazuma vri se u skladu sa lanom 6. st. (5), (7) i (8) Zakona i lanom 8. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 3/05). (2) Procijenjena vrijednost nabavke moe se bazirati ili na cijenama prethodnih slinih nabavki, ili iz dobavljaevog kataloga, ili iz istraivanja trita koje je prethodno uraeno ili je uraeno u vrijeme konkretne nabavke putem direktnog sporazuma. (3) Procijenjena vrijednost nabavke mora biti vaea u trenutku kada ugovorni organ zatrai prijedlog cijene ili ponudu od jednog dobavljaa. lan 5. (Odluka o primjeni postupka dodjele direktnog sporazuma) Nakon prijema ponude jednog dobavljaa, a prije donoenja odluke o direktnom sporazumu, ugovorni organ razmatra, uzimajui u obzir princip najefikasnijeg koritenja javnih sredstava, da li: a) prihvata prijedlog cijene ili pregovara o istoj, ili b) u sluaju neprihvatljivosti cijene ili nepovoljnog ishoda pregovora, ugovorni organ e se obratiti drugom dobavljau da dostavi prijedlog cijene ili ponudu, ili c) e odabrati drugu vrstu postupka, definiranu Zakonom. lan 6. (Definiranje potreba ugovornog organa) (1) Ugovorni organ e paljivo razmotriti svoje zahtjeve koji se odnose na robe, usluge ili radove. (2) Zahtjev za prijedlog cijene ili ponuda obuhvata detaljan opis roba, usluga ili radova koji se trae, ukljuujui i relevantne faktore poput koliine, kvaliteta, tehnikog opisa, estetskih i funkcionalnih zahtjeva, okolinih osobina, mjesta i roka za isporuku i/ili slino, a primjereno predmetu nabavke. lan 7. (Odabir dobavljaa) (1) Uzimajui u obzir l. 2. i 3. ovog Pravilnika, ugovorni organ odabira dobavljaa kojeg e pozvati i tako provesti aktivnosti nabavke. (2) Prije odluke o pozivanju odreenog dobavljaa, ugovorni organ provjerava situaciju na odgovarajuem tritu roba, usluga ili radova, posebno, trinu cijenu roba, usluga ili radova koji su predmet nabavke. (3) Ugovorni organ odabira dobavljaa na nain koji garantira adekvatnu razmjenu vrijednosti za novac. lan 8. (Provoenje postupka) (1) Ugovorni organ informira odabranog dobavljaa o svim zahjevima koji se odnose na robe, usluge ili radove koji se namjeravaju nabaviti. (2) Kada trai prijedlog cijene ili ponudu, ugovorni organ daje dobavljau dovoljno vremena da pripremi prijedlog cijene ili ponudu, uzimajui u obzir kompleksnost nabavke. (3) Slijedei princip dobre prakse u nabavci, ugovorni organ e odabrati dobavljaa koji je dovoljno kvalificiran da uredno izvri ugovor. (4) Ugovorni organ paljivo ocjenjuje ponuene robe, radove ili usluge u odnosu na zahtjeve koje je sam utvrdio. (5) Kada vodi pregovore koji se odnose na prijedlog cijene ili ponudu, ugovorni organ djeluje u skladu sa dobrom komercijalnom praksom. lan 9. (Prihvatanje predloene ili dogovorene cijene i zakljuivanje direktnog sporazuma) (1) Ugovorni organ osigurava da dogovorena ili prihvaena cijena ne bude via od odgovarajue trine cijene. (2) Ugovorni organ moe vriti nabavke direktnim sporazumom na nain da zakljui poseban ugovor u pismenoj formi.
(3) Direktni sporazum smatra se zakljuenim i kada ugovorni organ prihvati raun ili drugi osnov za plaanje u sluaju: a) nabavki ija vrijednost iznosi 500,00 KM ili manje, direktni sporazum smatra se zakljuenim uz prilaganje odgovarajue dokumentacije; b) nabavki ija vrijednost je via od 500,00 KM, nabavka direktnim sporazumom se dokazuje narudbenicom ugovornog organa ili ugovorom u pismenoj formi. (4) Ugovorni organ moe internim pravilnikom i drugaije definirati vrijednosnu granicu za stav (3) taka 1 ovog lana, ali samo unutar te vrijednosti. (5) Ugovorni organ mora biti u mogunosti da dokae da su principi javnih nabavki zadovoljeni u konkretnom postupku direktnog sporazuma. lan 10. (Pravo prigovora) U postupku direktnog sporazuma, dobavlja ima pravo prigovora, a alba nije doputena. lan 11. (Prelazne i zavrne odredbe) (1) Ugovorni organi su duni donijeti ili uskladiti postojee interne pravilnike o postupku direktnog sporazuma u roku od 3 (tri) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (2) Ovaj pravilnik stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objave i objavit e se u "Slubenom glasniku BiH". Broj: 01-02- 876-2/06 DIREKTOR inita Foo 06. juli 2006. godine Sarajevo
Pravilnik o akreditaciji i registraciji predavaa javnih nabavki ("SG" 99/06)

Na osnovu lana 48. (4) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), uz prethodnu suglasnost Odbora Agencije, direktor Agencije za javne nabavke, donosi PRAVILNIK O AKREDITACIJI I REGISTRACIJI PREDAVAA JAVNIH NABAVKI lan 1. Ovim Pravilnikom se definie postupak akreditacije i registriranja predavaa u oblasti javnih nabavki, uloga Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:AJN) u postupku akreditiranja i registracije i druga pitanja u vezi sa postupkom akreditiranja i registriranja predavaa. lan 2. AJN je nadlena da uspostavi i odrava Registar akreditovanih predavaa javnih nabavki u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: RAPJN). lan 3. RAPJN predstavlja auriranu listu/bazu podataka lica koja su kvalificirana putem programa obuke predavaa u javnim nabavkama, te je lista/baza podataka dostupna svim zainteresovanim na web stranici AJN Prvu grupu certificiranih predavaa, koja je uspjeno okonala obuku u organizaciji Tehnike pomo EUAJN e unijeti u RAPJN i init e akreditirane predavae u skladu sa ovim Pravilnikom. lan 4. Predavai koji uspjeno okonaju obuke, koje AJN bude organizovala, provodila, administrirala ili pomagala prema programu obuke koji utvrdi AJN u buduem periodu, stei e status akreditovanih predavaa. Postupak priznanja programa obuke drugih institucija radi sticanja statusa akreditovanog predavaa javnih nabavki, provodit e AJN po odredbama Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH" broj 29/02 ) i ovom Pravilniku. Akreditovane predavae iz st.1. i 2. ovog lana AJN e staviti na listu RAPJN, u roku od 30 dana od dana sticanja statusa akreditovanog predavaa ili priznanja programa drugih institucija. Izgled akreditacije propisuje AJN i dat je kao Anex III ovog Pravilnika. lan 5. RAPJN ine osnovni podaci o predavaima prema abecednom redu prezimena predavaa i to: a) puno ime predavaa b) adresa i kontakt informacije c) podaci o certifikatu (podaci o programu, lice koje izdaje certifikat, broj i datum) d) datum akreditacije e) registarski broj f) posebna struna oblast (napr. javni radovi, zdravstveni sektor, obrazovanje) ukoliko je dostupno, g) ostale informacije kao to su: broj strunih programa obuke o javnim nabavkama koje je predava implementirao u prolosti, prethodne ocjene kvaliteta, dodatna struna usavravanja predavaa i sl. lan 6. AJN, pored podataka o predavaima koji su dostupni svim zainteresiranim, u RAPJN vodi i druge evidencije o svakom predavau i to: a) ostale line podatke o predavau (broj line karte, podaci o mjestu boravka, itd.) b) podatke o poslodavcu (kontakt adresa, kontakt osobe, itd.) c) sve profesionalne programe obuke koje je predava implementirao (odreenje programa, datum, mjesto, organizator, broj uesnika, itd.) d) uea u obukama koje su bile organizovane za predavae e) uee i podrka aktivnostima AJN, prvenstveno onim koje se odnose na obuku (priprema radnog plana, priprema daljih programa obuke predavaa i profesionalne obuke, organiziranje i priprema obuke, uee na sastancima, itd.), f) ocjena predavaevog rada bilo koje vrste putem monitoringa i evaluacije predavaevog djelovanja od strane AJN, g) ocjena bilo koje vrste ili komentari o predavaevom radu koje pruaju uesnici obuke i / ili institucije koje naruuju profesionalne programe obuke koje je je predava implementirao u prolosti h) povreda pravila bilo koje vrste u odnosu na ZJN, podzakonska akta i ovaj Pravilnik RAPJN sadri podatke iz stava (1) ovog lana za sve predavae koji su upisani, kao i one koji su brisani sa liste akreditiranih predavaa. lan 7. Predavai imaju obavezu da informiraju AJN o svim promjenama u njihovom registru ili o ostalim relevantnim podacima navedenim u lanovima 4. i 5. ovog Pravilnika i to u roku od 30 dana, izuzimajui informacije koje se odnose na profesionalne programe obuke koje predava implementira , u skladu sa lanom 5. ovog Pravilnika i u tom sluaju se odnosno obavjetenje mora dostaviti AJN-u ne kasnije od 3 radna dana prije odravanja same obuke. Pismeni izvjetaj o zavrenoj obuci mora se dostaviti AJN-u u roku od 5 radnih dana nakon izvedbe svakog programa, i mora sadravati slijedee: a) b) c) d) e) ime i mjesto institucije / organizatora obuke, datum i mjesto odravanja obuke, registrirani broj uesnika, opservacije i/ili ostale relevantne informacije koje su korisne za razvoj sistema obuke, evaluacione liste uesnika obuke o uspjenosti obuke i predavaa
Forma pismenog izvjetaja i evaluacionog lista data je kao Anex I i II ovog Pravilnika. lan 8. AJN e donijeti Kodeks ponaanja, koji, uz ovaj Pravilnik, definira set pravila koja se primjenjuju na akreditovane predavae u cilju obezbjeenja i zatite ugleda predavaa javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, i AJN-a, kao nadlene institucije. lan 9. U cilju da se osigura dobar kvalitet profesionalnih obuka o javnim nabavkama koje izvode akreditovani predavai, AJN organizira, prua strunu pomo i/ili podrava zvaninu aktivnost monitoringa s ciljem redovnog ocjenjivanja obuke koju provode akreditovani predavai. lan 10. Dunost AJN je da osigura da razliiti moduli programa profesionalne obuke budu struno/ispravno izraeni/pripremljeni, a da se pri tome obezbjedi i obuhvati tematski ciljana pravila postupaka, aktivnosti, tema / set pitanja, odnosno posebna pitanja javnih nabavki i/ili probleme od posebnog interesa raznih uesnika u javnim nabavkama, koji su relevantni za praksu javnih nabavki. Bosni i Hercegovine.
lan 11. Dunost AJN je da razvije i svim akreditiranim predavaima uini dostupnim module razliitih programa profesionalne obuke o javnim nabavkama, zajedno sa odgovarajuim, neophodnim materijalima za obuku, sa ciljem da se omogui predavaima da se pripreme na odgovarajui nain i kasnije implementiraju module programa navedene u lanu 10. ovog Pravilnika. lan 12. AJN objavljuje na svojoj web stranici listu svih razvijenih modula programa profesionalne obuke, ili saetak nastavnog plana i programa takvih modula, kako bi sve zainteresirane strane (ugovorni organi, privredni subjekti, itd.) mogle traiti organizaciju ili organizirati radionice obuke za konkretne module koje e implementirati pozvani akreditovani predavai. lan 13. Kada je akreditirani predava pozvan u skladu sa lanom 12. ovog Pravilnika, moe odrati samo module programa profesionalne obuke koji su pripremljeni u skladu sa lanom 11. ovog Pravilnika. lan 14. Dunost akreditovanog predavaa je da provodi program profesionalne obuke (predloen / podran i/ili organizovan od strane AJN, ADS, ili druge odgovarajue institucije) na koji je pozvan, u skladu sa njegovim/njenim poslovnim obavezama i/ili raspoloivou. lan 15. Trokove akreditiranog predavaa snosit e zainteresirana strana koja ga poziva radi odravanja obuke, a ukoliko ista nisu osigurana akreditovani predava moe odbiti poziv za izvoenje programa profesionalne obuke javnih nabavki Kako je jedan od obaveznih preduslova za kandidate za program obuke bila odgovarajua podrka poslodavca za takve obuke i za budui angaman u ulozi predavaa, eventualna novana naknada za predavaa moe biti dogovorena sa zainteresovanom stranom, koja poziva/ organizatorom takve obuke, ali u skladu sa prethodnim dogovorom sa stalnim poslodavcem. Definiranje radnog statusa predavaa tokom takvog angamana, mora biti uinjeno uz prethodno odobrenje poslodavca predavaa, te poslodavac mora biti upoznat sa iznosom naknade koju predava moe primiti za predmetno predavanje. U sluaju da je predava nezaposlen ili samozaposlen takav prethodni dogovor ne moe biti preduslov za dogovor o novanoj naknadi. lan 16. AJN na poetku svake godine moe utvrditi minimalan broj obuka koje se od akreditovanih predavaa oekuju /ili su ih obavezni izvesti tokom odreenog vremenskog perioda, sa ciljem da se osigura ispravno koritenja kapaciteta vezanog za obuku javnih nabavki, imajui pri tome u vidu broj dostupnih akreditovanih predavaa, kao i stvarne potrebe i registrirani interes svih strana zainteresovanih za takvu obuku, poev od 2007. godine. lan 17. Dunost akreditovanog predavaa je da odgovori na pozive za uee i polaganje ispita koji se odnose na dalje obuavanje ili usavravanje predavaa putem programa obuke, i/ili ostalih oblika obuke koje organizira /podrava AJN. lan 18. Akreditovani predava je duan da u potpunosti potuje sva pravila koja su definirana ovim Pravilnikom, kao i drugim aktima koja ureuju rad akreditiranih predavaa( napr. Kodeks ponaanja)., ili generalnim pravilima u vezi sa javnom nabavkom. lan 19. Status akreditovanog predavaa, kao i akreditaciju moe povui AJN, u slijedeim situacijama: a) Vie od 24 mjeseca su prola od datuma posljednjeg vaeeg certifikata sa obuke, i akreditovani predava nije uspjeno uestovao i poloio ispit u daljem obuavanju ili u naprednim programima obuke predavaa (s tim da je u tokm periodu AJN organizirala takve programe) na koje je on/ona bio pozivan vie puta od strane AJN (dozvoljeni opravdani razlozi, kao to su bolest, slubeno odsustvo i sl.); b) Ukoliko u vie navrata i bez razumnog (prihvatljivog) obrazloenja akreditovani predava je odbio da sprovede obuku (koju je predloila / podrala i/ili organizirala AJN, ADS, ili neka druga odgovarajua institucija) na koju je on/ona bio pozvan, i/ili nije sproveo, u datom vremenskom periodu, dovoljan broj obuka koji je AJN uspostavila kao obavezni minimum, u skladu sa lanom 16.ovog pravilnika. c) Ukoliko je kroz monitoring utvreno da je u vie navrata negativno ocijenjena izvedba obuke datog akreditovanog predavaa; d) Ukoliko vie uesnika razliitih obuka, koje je akreditovani predava izveo, je uloilo zvanian/pisani prigovor AJN-u o izvedbi akreditovanog predavaa, a AJN je dokazala da su navodne optube opravdane i ozbiljne; e) Ukoliko akreditovani predava bude osuen pravosnanom sudskom odlukom na kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci, danom stupanja na izdravanje kazne zatvora; f) Ukoliko je akreditovani predava prekrio pravila definirana u ovom Pravilniku i/ili Kodeksu ponaanja, i/ili kompromitirao ugled akreditovanih predavaa javnih nabavki Bosne i Hercegovine na neki drugi nain; g) Ukoliko je postupao suprotno sistemu javnih nabavki, i/ili kompromitirao ugled institucija sistema javnih nabavki. lan 20. Rjeenje o oduzimanju statusa akreditovanog predavaa u oblasti javnih nabavki,donosi direktor AJN. Postupak oduzimanja statusa akreditovanog predavaa provodi komisija kojuimenuje direktor AJN posebnim rjeenjem. Komisija broji tri lana, i ine je dravni slubenici uposleni u AJN. lan 21. Protiv rjeenja direktora AJN o oduzimanju statusa akreditovanog predavaa u oblasti javnih nabavki doputena je alba albenom vijeu pri Vijeu ministara BiH. alba se neposredno predaje ili alje potom AJN i to u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. AJN je duna da postupi po albi na nain da istu preispita u smislu lana 222. ZUP-a, te dostavi Odboru AJN na miljenje. Po pribavljenom miljenju Odbora AJN, alba se razmatra u skladu sa l.-223-225. ZUP-a. Ukoliko AJN u radu po albi utvrdi da je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije novim rjeenjem zamjenila rjeenje koje se albom pobija, proslijedit e je albenom vijeu Vijea ministara BiH, u roku od 8 dana od dana prijema albe, putem pote. lan 22. U prelaznom periodu do donoenja modula obuke, obaveza predavaa definisana lanom 13. ovog Pravilnika, ne primjenjuje se. lan 23. Na konaan akt albenog vijea Vijea ministara BiH, nezadovoljna stranka moe pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
lan 24. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Slubenom glasniku BiH". Broj :01-01_______ /06 DIREKTOR inita Foo Dana____________2006.godine Sarajevo ANEKS I IZVJETAJ PREDAVAA 1. IME I PREZIME PREDAVAA 2. ADRESA I KONTAKT TELEFON 3. INSTITUCIJA IZ KOJE DOLAZI 4. PODACI O AKREDITACIJI 5. IME I MJESTO INSTITUCIJE /ORGANIZATORA OBUKE 6. DATUM I MJESTO ODRAVANJA OBUKE 7. REGISTRIRANI BROJ UESNIKA OBUKE 8. TEMA NAZIV MODULA REALIZIRANE OBUKE 9. OSTALE INFORMACIJE U VEZI SA REALIZIRANOM OBUKOM 10. ZAPAANJA PREDAVAA U VEZI SA OBUKOM 11. OSTALE INFORMACIJE Datum i mjesto _____________________ Potpis predavaa _____________________ ANEKS II Molimo uesnike obuke o javnim nabavkama da za ocjenjivanje programa obuke i predavaa, koriste ocjene od 1 do 5. 1. DIO KOJI SE ODNOSI NA PREDAVAA 1.1 Poetno predstavljanje ciljeva i sadraja 1.2 Prezentacija teorijskih sadraja 1.3 Prezentacija praktinih sadraja/vjebi 1.4 Jasnoa izlaganja 1.5 Sposobnost da zainteresira uesnike 1.6 Razumjevanje potreba uesnika 1.7 Nain odravanja predavanja 1.8 Sposobnost interakcije sa uesnicima 1.a PROSJENA OCJENA (upisuje AJN) 2. DIO KOJI SE ODNOSI NA AJN 2.1 DIDAKTIKI MODALITETI 2.1.1 Kvalitet i prilagoenost prateeg materijala ( tekstovi i drugi materijali) pripremljeni od AJN 2.1.2 Da li su u programu trebali vie biti zastupljeni praktini primjeri sa vjebama 2.1.3 Da li su u programu trebala vie biti zastupljena teorijska znanja 2.1.a PROSJENA OCJENA (upisuje AJN) 2.2 OSTVARENI CILJEVI OBUKE 2.2.1 Unapreenje znanja 2.2.2 Unapreenje strunosti 2.2.3 Primjenjivost steenih znanja u daljnjem radu 2.2.4 Originalnost programa u odnosu na druge programe u kojim ste uestvovali 2.2.a PROSJENA OCJENA ( upisuje AJN) UKUPNA OCJENA OBUKE/popunjava AJN/ 3. VAA ZAPAANJA I SUGESTIJE 3.1 Zapaanja o odranoj obuci: 3.2 Sugestije za slijedee obuke: Potpis uesnika obuke _____________________ ANEKS III IZGLED PROPISANE AKREDITACIJE OCJENA OCJENA
Prednja strana akreditacije
Zadnja strana akreditacije
Pravilnik o monitoringu postupaka javnih nabavki ("SG" 48/08)

Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,81/07 i 94/07), lana 48. stav 4. take e) i 53. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 49/04, l9/05, 52/05 8/06, 24/06 i 70/06 ), na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 45. sjednici odranoj 24.04.2008.godine, donijelo je PRAVILNIK O MONITORINGU POSTUPAKA JAVNIH NABAVKI I OPTE ODREDBE lan 1. (Predmet i nadlenost za provoenje monitoringa) (1) Pravilnikom o monitoringu postupaka javnih nabavki (u daljem tekstu: Pravilnik) definie se sistem praenja primjene Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon). (2) Predmet monitoringa postupaka javnih nabavki obuhvaa zakonitost primjene pojedinanih postupaka javnih nabavki kod ugovornih organa. (3) Agencija za javne nabavke (u daljem tekstu: Agencija) zaduena je da provodi monitoring postupaka javnih nabavki za sve ugovorne organe. lan 2. (Izvori za praenje postupaka javnih nabavki) Za vrenje potrebe praenja postupaka javnih nabavki, Agencija e koristiti: a) obavjetenja vezana za javne nabavke objavljena u Slubenom glasniku BiH i u dnevnim novinama, b) izvjetaje o postupku nabavke koje u skladu sa Zakonom ugovorni organi dostavljaju Agenciji, c) odluke Ureda za razmatranje albi (u daljem tekstu UR), d) izvjetaji ureda za reviziju u Bosni i Hercegovini, e) dopisi koje ugovorni organi i ponuai upuuju Agenciji, f) dopisi od strane drugih nadlenih institucija (inspekcije, policije, sudovi, tuilatva i dr.), g) izvjetaji nevladinih organizacija, h) informacije iz medija. lan 3. (Kriteriji za provoenje monitoringa) Kriteriji na osnovu kojih Agencija vri izbor postupaka javnih nabavki za monitoring su: a) vrijednost nabavke, b) teina nepravilnosti, c) posredan znaaj. lan 4. (Odabir kriterija) (1) Kod odreivanja vrijednosti nabavke u postupku praenja uzima se u obzir: a) procjenjena vrijednost javne nabavke ukoliko je postupak nabavke u toku, ili b) ugovorena vrijednost nabavke, ukoliko je izvren izbor najpovoljnijeg ponuaa i ugovor sa istim zakljuen. (2) Teina nepravilnosti je stepen povrede Zakona i podzakonskih akata iz oblasti javnih nabavki, posebno ukoliko je dokazana povreda osnovnih naela javnih nabavki definisanih Zakonom: a) b) c) d) troenje javnih sredstava, pravedna i aktivna konkurencija meu dobavljaima, jednak tretman (nediskriminacija), transparentnost.
(3) Posredan znaaj se odnosi na povezanost konkretne nabavke sa nabavkama iz prethodnih postupaka, kao i sa nabavkama koje se planiraju u vezi sa njom u budunosti, i da li se nepravilnosti kod datog ugovornog organa ponavljaju. II POSTUPAK MONITORINGA lan 5. (Pokretanje postupka monitoringa) Postupak monitoringa se provodi na osnovu saznanja do kojih Agencija dolazi iz izvora navedenih u lanu 2. ovog Pravilnika i moe se vriti u svakoj fazi postupka javne nabavke. lan 6. (Postupanje Agencije u postupku monitoringa) (1) Kada Agencija, na osnovu uvida u Obavjetenje, izvjetaj kao i putem komunikacije sa UR i dr., utvrdi da je dolo do odreenih povreda Zakona i podzakonskih akata, obratit e se ugovornom organu putem dopisa u kojem e ukazati na uinjene nepravilnosti i dati preporuku za otklanjanje istih, ukoliko je iste mogue otkloniti u Zakonom utvrenim rokovima. (2) Kopiju dopisa iz stava 1 ovog lana, Agencija e dostaviti i nadlenom uredu za reviziju. (3) Agencija e periodino i po potrebi na web stranici i putem informativnih materijala i broura ukazivati na uoene nepravilnosti. lan 7. (Postupanje ugovornog organa u postupku monitoringa) (1) Ugovorni organ je duan da po navedenom dopisu postupi, otkloni nepravilnosti i da o tome obavjesti Agenciju najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana otklanjanja uoenih nepravilnosti. (2) Ukoliko ugovorni organ ne postupi po dopisu Agencije, duan je izvijestiti Agenciju o razlozima zbog kojih nije otklonio uoene nedostatke. III POSTUPANJE SA UTVRENIM NEPRAVILNOSTIMA lan 8. (Postupanje po utvrenim nepravilnostima u postupku monitoringa)
(1) Nakon uoene nepravilnosti u postupanju ugovornog organa, dravni slubenik Agencije, sainjava zabiljeku u kojoj navodi injenino stanje utvreno prilikom monitoringa, kao i dopis u kojem e ukazati ugovornom organu na uoenu nepravilnost i dati preporuku na koji nain da se ista otkloni. (2) Agencija je duna u dopisu ukazati ugovornom organu da e u sluaju da ne otkloni uoenu povredu, u ostavljenom roku, sve informacije o predmetnom postupanju dostaviti nadlenom uredu za reviziju i uoenu povredu postaviti na web stranu Agencije, kao primjer loe prakse. lan 9. (Preporuke u svrhu educiranja) (1) Ugovorni organ kod koga je uoena povreda odredbi Zakona i podzakonskih akata iz oblasti javnih nabavki, duan je postupiti u skladu sa lanom 7. ovog Pravilnika. (2) Ukoliko ugovorni organ ne otkloni uoeni nedostatak, Agencija e na web stranu postaviti informaciju o uoenim povredama zakona, sa nazivom ugovornog organa, kao i preporukom koja je data za otklanjanje uoenog nedostatka. lan 10. (Publikovanje rezultata postupka monitoringa) Direktor Agencije donosi odluku o periodinom objavljivanju uoenih nedostataka i postupanju ugovornih organa po uoenim nedostatcima. lan 11. (Koordinacija u postupcima monitoringa) Agencija e putem koordinativnih sastanaka sa uredima za reviziju i UR-om ukazati na uoena postupanja, te u saradnji sa uredima za reviziju i UR dati edukativnu informaciju putem web strane sa preporukama za daljnja postupanja kod konkretnih sluajeva loe, ili pogrene primjene zakona ili podzakonskih akata u vezi sa javnim nabavkama. IV PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 12. (Zavrne odredbe) Ovaj pravilnik stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". PREDSJEDAVAJUI VIJEA MINISTARA BIH dr. Nikola piri VM broj 71/08 24.04.2008. godine, Sarajevo
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o akredit. i regist. predavaa jn ("SG" 59/08)

Na osnovu lana 48. stav 4. taka a) i stav 7. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke na 18. sjednici, odranoj 6. juna 2008., direktor Agencije donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O AKREDITACIJI I REGISTRACIJI PREDAVAA JAVNIH NABAVKI lan 1. U lanu 4. Pravilnika o akreditaciji i registraciji predavaa javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH", broj 99/06), iza stava 1. dodaju se novi stavovi 2. i 3. koji glase: "Status akreditovanog predavaa mogu stei dravni slubenici zaposleni u AJN koji rade na normativno-pravnim poslovima, poslovima obuke i analize i poslovima pruanja tehnike i savjetodavne pomoi u implementaciji Zakona o javnim nabavkama. Zaposleni u AJN iz prethodnog stava stiu status akreditovanog predavaa po sopstvenom zahtjevu nakon proteka roka od dvije godine od dana prijema u radni odnos u AJN. Nakon ispunjenja propisanih uvjeta direktor Agencije donosi odgovarajue rjeenje." Stav 2. postaje stav 4. Stav 3. postaje stav 5. koji se mijenja i glasi: "Akreditovane predavae iz stava 1.,3. i 4. ovog lana AJN e staviti na listu RAPJN, u roku od 30 dana od dana sticanja statusa akreditovanog predavaa ili priznanja programa drugih institucija." Stav 4. postaje stav 6. lan 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-01-1398-2/06 19. juna 2008. godine Sarajevo Direktor inita Foo, s. r.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o postupku direktnog sporazuma ("SG" 20/09)

Na osnovu l. 47. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09), uz predhodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, direktor Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POSTUPKU DIREKTNOG SPORAZUMA lan 1. U Pravilniku o postupku direktnog sporazuma ("Slubeni glasnik BiH", broj 53/06), u lanu 2. stav (1) broj "3.000,00 KM", zamjenjuje se brojem "6.000,00 KM". lan 2. Pravilnik stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj : 01-02-2-1031/09 25.02.2009.godine Direktor inita Foo
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o monitoringu postupaka jn ("SG" 50/10)

Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), lana 48. stav 4. take e), lana 53. i lana 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09), na prijedlog Agencije za javne nabavke, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 121. sjednici odranoj 20. maja 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MONITORINGU POSTUPAKA JAVNIH NABAVKI lan 1. U lanu 6. stav (1) Pravilnika o monitoringu postupaka javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH", broj 48/08), rijei "izvjetaj kao i putem komunikacije sa UR-om i dr." briu se. U lanu 6. stav (2) se brie. Dosadanji stav (3) postaje stav (2). lan 2. U lanu 7. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "Ukoliko se primitak dopisa za ispravku nepravilnosti vremenski podudara sa periodom obustave postupka zbog prigovora, albe ili privremenog naloga UR-a, ugovorni organ je duan o tome izvijestiti Agenciju." lan 3. U lanu 8. stav (1) rijei "zabiljeku u kojoj navodi injenino stanje utvreno prilikom monitoringa kao i" briu se. lan 4. U lanu 9. iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "U sluaju nepostupanja ugovornog organa po preporuci Agencije u postupku monitoringa, ili neizvjetavanja Agencije o razlozima za nepostupanje, kompletan predmet dostavlja se nadlenom uredu za reviziju." lan 5. U lanu 11. dosadanji stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Agencija organizira koordinativne sastanke sa uredima za reviziju na kojima prezentira nalaze monitoringa po izvjetajima ureda za reviziju, te zajedno utvruju stavove koje e uiniti javno dostupnim, putem web strane, radi edukativnog djelovanja na ugovorne organe, na nain da e dati preporuku za otklanjanje uoene pogrene primjene Zakona i podzakonskih akata, kao i uoene loe prakse u postupcima javnih nabavki." U lanu 11. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Agencija periodino i po potrebi organizira koordinativne sastanke sa UR-om, na kojima prezentira nalaze monitoringa po odlukama UR-a, te zajedno utvruju stavove koje e Agencija uiniti dostupnim putem web strane, u cilju otklanjanja pogrene primjene Zakona ili podzakonskih akata, kao i uoene loe prakse." lan 6. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 122/10 20. maja 2010. godine Sarajevo Predsjedavajui Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri, s. r.
Poslovnik o radu Ureda za razmatranje albi BiH

Na osnovu l. 52. stav (8) i 53. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05 i 8/06), lana 22. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 3/05) i take II Odluke o imenovanju predsjedavajueg Ureda za razmatranje albi broj UR-106/06 od 21. septembra 2006. godine, na osnovu prethodne saglasnosti lanova Ureda za razmatranje albi, na sjednici Ureda za razmatranje albi odranoj u Sarajevu 16. novembra 2006. godine, predsjedavajui Ureda za razmatranje albi donio je POSLOVNIK O RADU UREDA ZA RAZMATRANJE ALBI BOSNE I HERCEGOVINE ODJELJAK I OPE ODREDBE lan 1. (Predmet Poslovnika o radu) Ovim Poslovnikom o radu Ureda za razmatranje albi (u daljnjem tekstu: Poslovnik) utvruju se pravila rada Ureda za razmatranje albi (u daljnjem tekstu: UR), kao i druga pitanja u vezi s postupkom razmatranja albi dobavljaa. lan 2. (Pojmovi koriteni u Poslovniku) (1) Pojmovi predsjedavajui UR-a, lan/ovi UR-a, predsjednik vijea, lan vijea, izvjestilac, struni savjetnik, nezavisni vjetak i druge strune osobe, koji se koriste kao pojmovi Poslovnika, pisani u mukom rodu, odnose se bez razlike na muki i na enski rod. (2) Odredbe Poslovnika, koje se odnose na strunog savjetnika UR-a, koriste se takoer i za pripravnike koji su u UR-u na obuci. ODJELJAK II POSTUPAK RADA lan 3. (Podnoenje albe) (1) albu moe podnijeti svaki dobavlja (u daljnjem tekstu: alilac) u skladu s lanom 51. stav (5) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05 i 8/06; u daljnjem tekstu: ZJN), ako je prethodno podnio prigovor u skladu s lanom 50. ZJN-a. (2) alba se podnosi u pismenoj formi, mora biti razumljiva i sadravati sve potrebne elemente da bi se po albi moglo postupiti. alba se podnosi na jednom od jezika i pisama koji su u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (3) alba treba sadravati: a) ime ili naziv alioca, prebivalite ili sjedite alioca, ime zastupnika ili punomonika alioca ako ga ima; b) naziv ugovornog organa protiv kojeg se podnosi alba, broj i datum odluke ugovornog organa protiv kojeg se donosi odluka; c) navode i dokaze koji potvruju blagovremenost podnoenja albe, u skladu sa rokovima propisanim lanom 51. ZJN-a; d) navode o povredama odredbe ili odredbi ZJN-a koje su navodno prekrene u postupku javnih nabavki; e) opis injeninih okolnosti iz kojih proizlazi povreda odredbi ZJN-a koje su prekrene u postupku javne nabavke; f) izjavu ili dokaz, u pravilu, o istovremenom upuivanju kopije albe ugovornom organu u skladu s ovim lanom; g) podatak o visini ponude koju je alilac ponudio u postupku javne nabavke na koji se alba odnosi; h) dokaz o plaenoj administrativnoj taksi na albu, u iznosu propisanom Zakonom o administrativnim taksama ("Slubeni glasnik BiH" br. 16/02, 19/02, 43/04 i 8/06) i Tarifom administrativnih taksi ("Slubeni glasnik BiH" br. 16/02, 43/04 i 8/06), prema taki h) ovog stava; i) valjan dokaz o imenovanju punomonika za prijem pismena u Bosni i Hercegovini ili advokata sa sjeditem u Bosni i Hercegovini, ako je sjedite ili prebivalite alioca izvan Bosne i Hercegovine; j) uredan potpis alioca i peat (ako ga alilac ima) ili potpis ovlatenog lica odnosno punomonika (ako ga alilac ima). (4) alilac dostavlja albu UR-u neposredno ili potom. alba se moe dostaviti i faksom ili e-mailom, s tim da je u tom sluaju alilac obavezan da albu dostavi UR-u i neposredno ili potom, najkasnije u roku od pet dana od dana kada ju je uputio UR-u faksom ili e-mailom. (5) Ako ocijeni da dostavljena alba ne sadri obavezne elemente navedene u stavu (3) ovog lana UR e, postupajui u skladu s lanom 8. ovog Pravilnika, bez odlaganja o tome obavijestiti alioca i naloiti mu dopunu albe, najkasnije u roku od tri dana. (6) UR je duan da kopiju obavijesti iz stava (5) ovog lana istovremeno dostavi ugovornom organu, koji je duan postupiti na nain propisan lanom 11. stav (3) ovog Pravilnika, kao i u smislu lana 51. stav (6) ZJN-a. (7) Odredbe stava (5) ovog lana primijenit e se i u sluaju da alilac ne postupi na nain predvien u st. (2) i (4) ovog lana. (8) Podnosilac albe je duan bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, dopuniti albu u skladu sa zahtjevom UR-a, i ako to propusti uiniti u navedenom roku alba se odbacuje u skladu s lanom 15. ovog Poslovnika. (9) U skladu sa stavom (5) ovog lana alilac je obavezan kopiju dopune dostaviti ugovornom organu, a izjavu ili dokaz o dostavi kopije dopune albe UR-u i, u pravilu, istovremeno ugovornom organu. Ugovorni organ u tom sluaju rok iz lana 51. stav (6) ZJN-a rauna od dana prijema kopije dopune albe. lan 4. (Registar) (1) UR vodi registar podnesenih albi. (2) Predsjedavajui UR-a, uz prethodnu saglasnost lanova UR-a, internim aktom odreuje formu i nain voenja registra. lan 5. (Funkcionalna nadlenost za dodjelu albi) (1) Po prijemu albe predsjedavajui UR-a donosi odluku u skladu s lanom 6. ovog Poslovnika, kojom dodjeljuje albu vijeu UR-a (u daljnjem tekstu: vijee) i ujedno istom odlukom odreuje sastav vijea koje ima predsjednika vijea i dva lana vijea, od kojih je jedan izvjestilac, ili UR u punom sastavu koji ine imenovani lanovi UR-a. (2) Predsjedavajui UR-a moe dodijeliti albu lanu pojedincu UR-a ako vrijednost ugovora u postupku javnih nabavki ne prelazi vrijednosti iz lana 6. stav (2) ZJN-a. (3) Ako lan pojedinac UR-a, kojem je dodijeljeno rjeavanje odreene albe, nakon pregleda dokumentacije smatra da odluku treba donijeti vijee, predloit e predsjedavajuem UR-a da predmet dodijeli na rjeavanje vijeu. (4) Ako vijee iz stava (1) ovog lana nakon pregleda dokumentacije smatra da odluku treba donijeti UR u punom sastavu, predloit e predsjedavajuem UR-a da predmet dodijeli na rjeavanje UR-u u punom sastavu koji ine imenovani lanovi UR-a. lan 6. (Redoslijed dodjele albi)
(1) Predsjedavajui UR-a bez odlaganja dodjeljuje albu s dostavljenom dokumentacijom izvjestiocu vijea ili lanu pojedincu UR-a, u skladu s lanom 5. ovog Poslovnika. (2) Svaki lan vijea je obavezan da se upozna s predmetom albe. Svaki lan vijea mora imati potpun i neogranien pristup dokumentaciji iz predmeta albe kojom raspolae UR. (3) Izvjestilac je lan vijea koji priprema i vodi detaljan izvjetaj o predmetu albe, a koji treba da sadri najmanje saetak albe, bitne injenice i prijedlog odluke vijea. (4) Predsjedavajui UR-a za svaku pojedinu albu imenuje, u skladu s lanom 5. ovog Poslovnika, predsjednika i lanove vijea UR-a od kojih je jedan izvjestilac, kao i strunog savjetnika ako to smatra potrebnim. Najmanje jedan lan vijea mora biti iz reda strunjaka za upravno pravo/upravni postupak, odnosno iz reda strunjaka iz oblasti javnih nabavki. (5) U pravilu, predsjedavajui UR-a dodjeljuje predmete po automatizmu, a prema abecednoj listi prezimena lanova UR-a. (6) U sluaju odsutnosti ili izuzea zbog sukoba interesa, predsjedavajui UR-a imenuje narednog lana UR-a, u skladu sa stavom 4. ovog lana. lan 7. (Struni savjetnici, nezavisni vjetaci) (1) Ako ocijeni potrebnim da struni savjetnik treba uestvovati u radu o albi, predsjedavajui UR-a, nakon dodjeljivanja albe, odreuje koji struni savjetnik UR-a treba saraivati na pripremi prijedloga za odluku vijea ili lana pojedinca po albi. (2) lan vijea - izvjestilac ili lan pojedinac UR-a dodjeljuje konkretne zadatke strunim savjetnicima UR-a i rukovodi njihovim radom na pojedinanim predmetima. (3) Kada je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje albe potrebno struno znanje kojim ne raspolae UR, odredit e se nezavisni vjetak. lan 8. (Popratna i dodatna objanjenja) (1) Predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a moe odlukom zahtijevati od podnosioca albe da uz svoju albu priloi dodatnu dokumentaciju, u naloenom roku koji ni u jednom sluaju ne moe biti neprimjeren ili dodatno ometati postupak javnih nabavki i istovremeno obavijestiti ugovorni organ o tako postavljenom zahtjevu podnosiocu albe. (2) Predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a moe zahtijevati i od ugovornog organa i od podnosioca albe dodatna pojanjenja, dostavljanje relevantne dokumentacije, pregled prostorija ili drugih lokacija relevantnih za predmet albe ili mogu odluiti da to uradi lan vijea, struni savjetnik ili angairani vjetak. (3) Predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a ima pravo zahtijevati od svakog lica, ugovornog ili javnog organa da podnese materijale ili dokaze za koje opravdano smatra da imaju znaaj za odluivanje u sluaju, kao i poduzeti neku drugu radnju koja je potrebna i opravdana kako bi se otkrilo je li dolo do povrede zakonskih propisa. (4) Predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a moe, kada ocijeni da je potrebno za rjeavanje albe, pozvati strane u postupku da se izjasne o predmetu albe na usmenoj raspravi. lan 9. (Izuzee zbog sukoba interesa) (1) lan UR-a ili druga osoba koja je na osnovu ovog Poslovnika ukljuena u rjeavanje odreene albe ne moe donositi odluku o odreenoj albi ili biti ukljuena u postupak odluivanja ako je sa ponuaem ili ugovornim organom, pravnim predstavnikom ili osobom koju su ovlastili ponua, ugovorni organ ili njihovi pravni predstavnici, lanovima uprave ili odgovornim predstavnicima u poslovnoj vezi, u direktnoj ili indirektnoj (ukljuujui rodbinsku vezu zakljuno sa etvrtim koljenom) rodbinskoj vezi, u branoj (ak i ako je dolo do prekida braka) ili vanbranoj zajednici, ili u tazbinskoj vezi zakljuno s treim koljenom. (2) Na osnovu ovog Poslovnika, a u skladu sa stavom (1) ovog lana, ne moe donositi odluke o odreenoj albi niti biti ukljuen u postupak rjeavanja odreene albe lan UR-a, odnosno druga osoba koja je bila u radnom odnosu, odnosno zaposlena kod ponuaa ili ugovornog organa, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle najmanje dvije godine. (3) Uzimajui u obzir razloge iz st. (1) i (2) ovog lana, kao i druge razloge za izuzee, lan UR-a mora bez odlaganja obavijestiti predsjedavajueg UR-a, koji je duan donijeti odluku o izuzeu lana UR-a. Protiv ove odluke nije doputena alba. Odredbe ovog stava analogno se primjenjuju i na drugu osobu koja je na osnovu ovog Poslovnika ukljuena u rjeavanje odreene albe, ako po odredbama ovog lana ne moe biti ukljuena u postupak njenog rjeavanja. (4) U sluaju da kod predsjedavajueg UR-a postoje razlozi iz st. (1) i (2) ovog lana, predsjedavajui je duan bez odlaganja o tome obavijestiti ostale lanove UR-a, koji donose odluku o njegovom izuzeu. (5) Protiv odluke iz st. (3) i (4) ovog lana nije doputena alba. lan 10. (Sjednice vijea) (1) Vijee donosi odluku o albi na, za javnost zatvorenoj, sjednici koju saziva i kojom predsjedava predsjednik vijea. (2) lan UR-a, izvjestilac o pojedinanoj albi, usmeno izlae sadraj albe, bitne injenice i prijedlog odluke. Nakon izlaganja izvjestioca predsjednik vijea daje rije ostalim lanovima vijea koji mogu izloiti svoje miljenje u vezi s predmetom o kojem je izvjestilac izlagao. Nakon zavretka rasprave prelazi se na glasanje za donoenje odluke. (3) O donesenoj odluci na sjednici vijea UR-a se sainjava zapisnik o vijeanju u koji se upisuje kako je svaki prisutni lan UR-a glasao i izreka odluke. Zapisnik, koji potpisuju svi prisutni lanovi vijea koji su glasali i zapisniar, kuvertira se i ini sastavni dio odluke vijea. (4) Na vijeu se odluke donose prostom veinom glasova lanova vijea. Predsjednik i lanovi vijea se ne mogu uzdrati od glasanja. (5) Osim predsjednika, lanova vijea i zapisniara, samo struni savjetnik koji je radio na pripremi predmeta o albi moe biti prisutan na sjednici vijea. lan 11. (Krajnji rok za donoenje odluke o albi) (1) Sve strane u postupku ine sve napore da to prije otklone povredu nastalu u postupku javne nabavke. (2) Vijee ili lan pojedinac UR-a mora donijeti odluku o albi u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema kompletne albe u skladu s lanom 3. ovog Poslovnika. (3) Ugovorni organ je nakon prijema kopije albe od alioca, u skladu s lanom 51. stav 6. ZJN-a, duan bez odlaganja obustaviti postupak javne nabavke na period od pet (5) dana i dostaviti UR-u dokaz o obustavi postupka javne nabavke bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri (3) dana od dana prijema kopije albe, uz svu relevantnu dokumentaciju kojom raspolae ukljuujui, ali se ne ograniavajui na:
a) kopiju oglasa o javnom nadmetanju; b) tendersku dokumentaciju; c) provedbeni interni akt na osnovu kojeg su vrednovane ponude; d) zapisnik o otvaranju ponuda, te zapisnik o vrednovanju ponuda odnosno oitovanje o nainu dodjele bodova po predmetnim kriterijima; e) kompletnu fotokopiju ponude najpovoljnijeg ponuaa; f) kompletnu fotokopiju ponude alioca; g) kopiju preporuke Komisije za nabavke ugovornom organu o izboru najpovoljnijeg ponuaa; h) kopiju obavijesti ugovornog organa o izboru najpovoljnijeg ponuaa; i) kopiju odluke o prigovoru; j) dokaz o uruenju odgovora o prigovoru; k) kopiju odluke ugovornog organa o imenovanju Komisije za nabavke, ukoliko je ona imenovana u postupku javnog nadmetanja na koji se odnosi predmetna alba. (4) Ako ugovorni organ iz objektivnih razloga nije u mogunosti dostaviti UR-u svaki pojedinani dokument naveden u stavu (3) ovog lana, uz dokumentaciju kojom raspolae duan je dostaviti UR-u posebnu izjavu i navesti razloge zbog kojih nije u mogunosti dostaviti neki od dokumenata ija je dostava propisana u stavu (3) ovog lana, a sve u zavisnosti od faze postupka u kojoj je izjavljena alba. (5) Osim dokumentacije iz st. (3) i (4) ovog lana UR moe zatraiti od ugovornog organa i drugu dokumentaciju. Ukoliko raspolae dokumentacijom koja se trai primjenom ovog stava, ugovorni organ ju je duan dostaviti UR-u bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva od UR-a. (6) Uz traenu dokumentaciju u smislu st. (3) i (4) ovog lana, ugovorni organ u istom roku moe dostaviti UR-u i odgovor na albu. (7) U sluajevima kada za to postoji opravdan razlog, vijee ili lan pojedinac UR-a moe predloiti produenje krajnjeg roka za rjeavanje albe, najvie za narednih 30 (trideset) dana, uz prima facie procjenu ishoda predmeta albe. U takvim je sluajevima predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a duan, blagovremeno i prije isteka roka od 15 (petnaest) dana, dostaviti predsjedavajuem UR-a konkretan prijedlog za produenje krajnjeg roka. (8) Predsjedavajui UR-a donosi odluku o pitanju produenja krajnjeg roka za najvie 30 (trideset) dana, u zavisnosti od: a) b) c) d) sloenosti albe, prima facie procjene ishoda predmeta albe, ranijih odluka i mogunosti izdavanja privremenog naloga, u skladu s lanom 52. ZJN-a, svih drugih okolnosti vezanih za odreeni sluaj, uzimajui u obzir mogunosti povrede razliitih interesa, ukljuujui i javni interes.
(9) Nakon donoenja odluke u skladu sa stavom 8. ovog lana, UR o tome obavjetava podnosioca albe i ugovorni organ. (10) Ako ugovorni organ u roku predvienom u stavu (3) ovog lana ne dostavi UR-u svu relevantnu dokumentaciju kojom raspolae ili koju je UR zatraio zahtjevom u smislu ovog lana, UR je duan ponovo pismeno pozvati ugovorni organ da traenu dokumentaciju dostavi UR-u odmah, a najkasnije u naknadnom roku od tri dana od momenta prijema ponovnog zahtjeva UR-a, uz naznaku da e u sluaju nepostupanja po takvom zahtjevu donijeti odluku na osnovu stanja u spisu. lan 12. (Privremeni nalog) (1) U bilo kojem trenutku nakon prijema albe, a prije zakljuivanja ugovora, u smislu lana 6. ovog Poslovnika odreeni predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a mogu donijeti odluku o izdavanju privremenog naloga u skladu s uvjetima iz lana 52. st. (1) i (2) ZJN. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, UR obavjetava podnosioca albe i ugovorni organ o odluci iz stava (1) ovog lana. lan 13. (Odluka) (1) Na osnovu injenica utvrenih u postupku o albi, UR donosi rjeenje ili drugi akt (u daljnjem tekstu: odluka) u pismenoj formi o albi koja je predmet postupka, ako ovim Poslovnikom ili zakonom nije drugaije odreeno. (2) Odluka UR-a mora, pored odluke o predmetu albe, sadravati referentni broj, datum, izreku, obrazloenje odluke, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlatene osobe i peat UR-a. (3) Odluka se donosi u pismenoj formi u najmanje tri (3) primjerka. Sve primjerke odluke potpisuje predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a. Po jedan primjerak odluke se dostavlja podnosiocu albe i ugovornom organu, a jedan primjerak se arhivira u spisu UR-a. (4) UR dostavlja odluku svim subjektima iz stava (2) ovog lana bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri (3) dana od donoenja odluke. (5) UR je duan arhivirati svu relevantnu dokumentaciju u vezi sa pojedinanom albom. lan 14. (Donoenje odluke u postupku) (1) Odluka u postupku se donosi nakon kompletiranja neophodne dokumentacije i utvrivanja svih relevantnih injenica, kao i svih dokaza bitnih za donoenje odluke o albi. (2) Odluka o voenju postupka, u kojoj u toku postupka donoenja odluke o albi UR odreuje prekluzivni krajnji rok, mora sadravati i jasno upozorenje o tome koje su posljedice nepridravanja takvog krajnjeg roka. (3) Odluke o voenju postupka potpisuje predsjednik vijea ili lan pojedinac UR-a kojem je dodijeljen sluaj. lan 15. (Nadlenosti UR-a ) (1) Kod donoenja odluke o albi, UR ima ovlasti: a) odbaciti albu ako prethodno nije podnesen prigovor nadlenom ugovornom organu, b) odbaciti albu kao neblagovremenu, ako je alba podnesena poslije isteka rokova iz lana 51. stav (5) ZJN-a, c) odbaciti albu kao neurednu, ako podnosilac albe ne dopuni albu u roku propisanom lanom 3. ovog Poslovnika, d) odbaciti albu kao nedozvoljenu ako albu nije podnio dobavlja/ponua definiran u lanu 50. ZJN-a, e) odbiti albu kao neosnovanu, ukoliko utvrdi da nije dolo do povrede ZJN-a, f) donijeti jednu ili vie odluka navedenih u lanu 52. stav (3) ili 52. stav (4) ZJN-a, ako je alba osnovana. (2) Ukoliko alilac povue albu postupak se obustavlja zakljukom. (3) Pri donoenju odluke UR se, u naelu, ograniava na povredu/povrede navedene u albi. Potujui granice albenog zahtjeva, UR moe raspravljati i o povredi/povredama za koje alilac nije znao i nije imao naina da sazna, a koja/e su uticale ili su mogle uticati na odluku ugovornog organa. lan 16. (Provoenje odluke) (1) UR moe zahtijevati od ugovornog organa da pravovremeno podnese izvjetaj UR-u o ispravci nepravilnosti koje su predmet odluke UR-a ili izvjetaj o tome kako ugovorni organ primjenjuje odluku UR-a. (2) Odluke UR-a se objavljuju u punom tekstu na web stranici koju koristi UR.
lan 17. (Trokovi postupka albe) (1) Trokovi postupka su trokovi koji se javljaju tokom ili zbog postupka albe (u daljnjem tekstu: trokovi). (2) Kod donoenja odluke o tome koje trokove treba nadoknaditi, vijee ili lan pojedinac UR-a primjenjuju odredbe o trokovima postupka predviene Zakonom o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH" br. 29/02 i 12/04). lan 18. (Vjetaci i trokovi vjetaenja) Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolae vijee ili lan pojedinac UR-a koji vodi postupak o albi, izvest e se dokaz vjetaenjem. Kod donoenja odluke o izvoenju dokaza vjetaenjem i trokovima vjetaenja primjenjuju se odredbe o vjetacima predviene Zakonom o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH" br. 29/02 i 12/04). lan 19. (Primjena Zakona o upravnom postupku) albeni postupak se provodi u skladu s odredbama ZJN-a i ovim Poslovnikom, dok se odredbe Zakona o upravnom postupku primjenjuju samo ako odreena pitanja nisu regulirana ZJN-om i ovim Poslovnikom. ODJELJAK III - ODLUIVANJE UR-a U IZUZETNIM OKOLNOSTIMA lan 20. (Glasanje lana UR-a u odsutnosti) (1) Ukoliko postoje osobito vani razlozi koji ne trpe odlaganje donoenja neke odluke iz nadlenosti UR-a due od 24 sata zbog nedostatka kvoruma propisanog ovim Poslovnikom, u tom sluaju odsutni lan UR-a moe odluivati glasanjem preko faksa ili e-maila. (2) Odluivanje u sluaju iz stava 1. ovog lana punovano je iskljuivo pod uvjetom da odsutni lan UR-a nakon obavljenog glasanja preko faksa ili e-maila potpie originalni zapisnik o takvom glasanju i dostavi ga u sjedite UR-a. ODJELJAK IV PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 21. (Postupanje sa albama primljenim prije stupanja na snagu ovog Poslovnika) (1) Odredbe lana 11. ovog Poslovnika i Zakona o upravnom postupku o rokovima za rjeavanje albi ne primjenjuju se na albe primljene u UR prije stupanja na snagu ovog Poslovnika. (2) U roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Poslovnika umjesto roka od 15 (petnaest) dana za rjeavanje albi iz lana 11. st. (2) i (7) ovog Poslovnika primjenjivat e se rok od 30 (trideset) dana. lan 22. (Izmjene i dopune Poslovnika o radu UR-a) Izmjene i dopune ovog Poslovnika vre se na isti nain na koji je donesen ovaj Poslovnik. lan 23. (Stupanje na snagu) Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". lan 24. (Objava na web stranici) Ovaj Poslovnik bit e objavljen i na web stranici koju koristi UR. Broj: UR-140/06 Predsjedavajui Ureda za razmatranje albi Dr. Amir Pilav Sarajevo, 16.11.2006.godine
Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Ureda za razmatranje albi BiH

Na osnovu l. 52. stav (8) i 53. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05 i 8/06), lana 22. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 3/05), take II Odluke o imenovanju predsjedavajueg Ureda za razmatranje albi broj UR-106/06 od 21. septembra 2006. godine i lana 22. Poslovnika o radu Ureda za razmatranje albi ("Slubeni glasnik BiH" broj 100/06), na osnovu prethodne saglasnosti lanova Ureda za razmatranje albi, na sjednici Ureda za razmatranje albi odranoj u Sarajevu 28. februara 2007. godine, predsjedavajui Ureda za razmatranje albi donio je POSLOVNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLOVNIKA O RADU UREDA ZA RAZMATRANJE ALBI BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. (1) U Poslovniku o radu Ureda za razmatranje albi ("Slubeni glasnik BiH" broj 100/06) u lanu 3. stav 3. se mijenja i glasi: "(3) alba treba sadravati: a) ime ili naziv alioca, prebivalite ili sjedite alioca, ime zastupnika ili punomonika alioca ako ga ima; b) valjanu punomo u originalu ili ovjerenom prijepisu ako alilac podnosi albu uz pomo punomonika; c) naziv ugovornog organa protiv kojeg se podnosi alba, broj i datum odluke ugovornog organa protiv kojeg se donosi odluka; d) navode i dokaze koji potvruju blagovremenost podnoenja albe, u skladu s rokovima propisanim lanom 51. ZJN-a; e) navode o povredama odredbe ili odredbi ZJN-a koje su navodno prekrene u postupku javnih nabavki; f) opis injeninih okolnosti iz kojih proizlazi povreda odredbi ZJN-a koje su prekrene u postupku javne nabavke; g) izjavu ili dokaz, u pravilu, o istovremenom upuivanju kopije albe ugovornom organu u skladu s ovim lanom; h) podatak o visini ponude koju je alilac ponudio u postupku javne nabavke na koji se alba odnosi; i) dokaz o plaenoj administrativnoj taksi na albu, u iznosu propisanom Zakonom o administrativnim taksama ("Slubeni glasnik BiH br. 16/02, 19/02, 43/04 i 8/06) i Tarifom administrativnih taksi ("Slubeni glasnik BiH br. 16/02, 43/04 i 8/06), prema taki h) ovog stava u originalu ili ovjerenom prijepisu; j) valjan dokaz u originalu ili ovjerenom prijepisu o imenovanju punomonika za prijem pismena u Bosni i Hercegovini ili advokata sa sjeditem u Bosni i Hercegovini, ako je sjedite ili prebivalite alioca izvan Bosne i Hercegovine; k) preciziran zahtjev odluke ije donoenje trai alilac od UR-a (npr. ponitenje ili preinaenje odluke ugovornog organa, zahtjev za naknadu tete, zahtjev za naknadu trokova albenog postupka - trokovnik); l) navode i dokaze o visini prouzrokovane tete ukoliko se albom trai naknada tete u skladu s takom k) ovog stava; m) uredan potpis alioca i peat (ako ga alilac ima) ili potpis ovlatenog lica odnosno punomonika (ako ga alilac ima)." lan 2. Iza lana 6. dodaje se novi lan 6a. koji glasi: "lan 6a. (Spajanje postupka) (1) Ako postoji vie albi koje se odnose na isti postupak dodjele ugovora, predsjedavajui UR-a moe donijeti zakljuak da se sve albe rjeavaju u jednom vijeu ili kod jednog lana UR-a. U tom sluaju donosi se jedna odluka za sve albe. Rokovi se raunaju od datuma prispijea posljednje albe. (2) Protiv zakljuka iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba ili tuba kojom se pokree upravni spor". lan 3. U lanu 13. u stavu (4) iza rijei: "iz stava" broj "2" zamjenjuje se brojem "3". lan 4. U lanu 15. stav 3. se mijenja i glasi: "(3) Pri donoenju odluke, UR se ograniava na albene navode. UR moe razmatrati i odluivati o povredama koje nisu eksplicitno navedene u albi, ako su te povrede ozbiljne i ako bi rezultirale ponitenjem postupka dodjele ugovora." lan 5. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj: UR-28/07 Predsjedavajui Ureda za razmatranje albi Dr. Amir Pilav Sarajevo, 28.2.2007. godine
Lista ugovornih organa koji su obavezni primjenjivati ZJN BiH ("SG" 03/05)
Na osnovu lana 3. stav (5) i lana 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 49/04), Ministarstvo finansija i trezora donijelo je LISTU UGOVORNIH ORGANA, PO KATEGORIJAMA, KOJI SU OBAVEZNI PRIMJENJIVATI ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE lanom 3. stav (5) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 49/04), u daljem tekstu:Zakon, utvreno je da e Agencija za javne nabavke utvrditi listu kategorija ugovornih organa, definiranih lanom 3. Zakona, koji su obavezni primjenjivati Zakon. lanom 54. Zakona utvreno je da Ministarstvo finansija i trezora obavlja funkcije Agencije do njene uspostave, te shodno tome utvruje se lista kategorija ugovornih organa koji su obavezni primjenjivati Zakon. Ova Lista ugovornih organa po kategorijama je pomono sredstvo za ugovorne organe koji su obavezni primjenjivati Zakon. 1. Svaki organ na dravnom ili lokalnom nivou uprave, iz lana 3. stav (1) Zakona; 2. svaki javni subjekt, tj. organ definiran lanom 3. stav (2) Zakona te, shodno tome, utvruju se sljedee kategorije: a) Obrazovanjeuniverziteti, institucije za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, edukativne ustanove i sline obrazovne institucije; b) Nauka, istraivanje i razvoj subjekti koji se bave istraivanjem, zatim nauna udruenja, ustanove ija je djelatnost promoviranje nauke, tehnologije i izuma; c) Poslovanje i ekonomijaposlovna, bankarska i trgovinska udruenja, industrijske i privredne komore, poljoprivredna i zanatska udruenja i esnafi, struna udruenja, organizacije koje promoviraju poduzetnitvo i ekonomski razvoj, organizacije koje promoviraju turizam, te sline organizacije; d) Socijalno osiguranjefondovi za zdravstveno i penziono osiguranje, fondovi za osiguranje posljedica nesretnog sluaja ili nezgoda i druge ustanove za socijalno osiguranje; e) Zdravstvobolnice, medicinski centri, ustanove za medicinsko istraivanje i druge zdravstvene ustanove; f) Kulturapozorita, orkestri, muzeji, biblioteke, arhivi, druge ustanove za umjetnost i kulturu, zooloki i botaniki vrtovi, zatita kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea; g) Socijalna skrbjaslice, obdanita, djeiji domovi, centri za rekreaciju, domovi kulture, staraki domovi, smjetaj za beskunike; h) Sportsportski centri i objekti; i) Sigurnostvatrogasne brigade, druge spasilake i urgentne slube; j) Otpad, sakupljanje i odvoz smeaienje ulica, odstranjivanje smea i otpadnih voda (kanalizacije); k) Zatita okoliaodravanje parkova i zelenih povrina, nacionalni parkovi i slino; l) Odravanje puteva odravanje i popravka puteva; m) umeustanove za gazdovanje umama; n) Upravljanje vodamaobjekti za regulaciju vode, graevinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja; o) Zatita potroaaUdruenje potroaa; p) Izgradnja, graevinarstvo i stambene jediniceurbano planiranje, urbani razvoj, agencije za izgradnju stambenih jedinica. 3. Svaka javna kompanija, definirana lanom 3. stav (3) Zakona, preko koje ugovorni organ moe imati dominantan utjecaj, a vri jednu od sljedeih djelatnosti: a) osiguranja ili rada fiksnih mrea s ciljem pruanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom: - vode, - elektrine energije ili - plina ili toplotne energije, ili snabdijevanja takvih mrea vodom, elektrinom energijom, plinom ili toplotnom energijom; b) eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: - istraivanja ili crpljenja nafte, plina, uglja ili drugih vrstih goriva, ili - smjetaja zrane, morske ili rijene luke ili drugih terminala za prijevoznike u zranom, morskom ili rijenom saobraaju; c) rada mrea koje pruaju usluge javnog prijevoza putem eljeznice, metroa, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili iare; d) osiguranja ili rada javnih telekomunikacionih sistema ili pruanje jedne ili vie javnih telekomunikacionih usluga. Ova lista ugovornih organa po kategorijama je pomono sredstvo za ugovorne organe koji su obavezni da primjenjuju Zakon. Ako ugovorni organ definiran u takama 1 do 3 ove liste nije obuhvaen, to ne iskljuuje njegovu obavezu postupanja, ukoliko je definiran lanom 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Broj 01-STK- 129/05 Ministrica mr. Ljerka Mari, s.r. 12. januara 2005. godine Sarajevo
Lista o izmjeni liste ugovornih organa koji su obavezni primjenjivati ZJN BiH ("SG" 86/06)
Na osnovu lana 3. stav (5) i lana 48. stav (4) taka a) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke, direktor Agencije donosi LISTU O IZMJENI LISTE UGOVORNIH ORGANA PO KATEGORIJAMA KOJI SU OBAVEZNI PRIMJENJIVATI ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE U taki 2. podtaka c) Liste ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 3/05), iza rijei: "trgovinska udruenja" briu se rijei: "industrijske i privredne komore", a ostali dio teksta se ne mijenja. Ova Lista o izmjeni Liste ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine stupa na snagu danom objave u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-02-407-3/06 Direktor inita Foo, s. r. 11. oktobra 2006. godine Sarajevo
Odluka o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaeg ("SG" 105/06)

Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br.30/03, 42/03 i 81/06), lana 37. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06) i lana 20. stav (2) Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 3/05), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 136. sjednici odranoj 21.12.2006.godine, donijelo je ODLUKU O OBAVEZNOM KORITENJU PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAEG U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI lan 1. (1) Ovom odlukom utvruje se obavezna primjena koritenja preferencijalnog tretmana domaeg u postupku javnih nabavki u svim sektorima, u cilju obnove i zatite razvoja privrede Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BIH). (2) Od primjene ove odluke u postupku javnih nabavki izuzeta je nabavka elektrine energije, kao specifine robe u sektoru elektrine energije. lan 2. Ugovorni organi definisani u lanu 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) obavezni su da, u postupku javnih nabavki, koriste preferencijalni tretman domaeg , na nain da primjene preferencijalne cijene samo u svrhu poreenja ponuda, u skladu sa lanom 37. Zakona i lanom 20. stav (1) taka a) Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Uputstvo). lan 3. (1) Ugovorni organi su duni da prilikom raunanja cijena ponuda, u svrhu poreenja ponuda, umanje za preferencijalni faktor cijene domaih ponuda, u visini od 10%. (2) Odredbe stava (1) ovog lana primjenjuju se za ugovore koji se dodjeljuju u 2007. i 2008. godini. lan 4. (1) Koritenje preferencijalnog tretmana domaeg u smislu lana 20. Uputstva, primjenit e se na domae ponude koje podnose pravna ili fizika lica, sa sjeditem u BiH, osnovane prema zakonima BiH, i kod kojih u sluaju ugovora o nabavkama, najmanje 50% od ponuenih roba imaju porijeklo iz BiH, a u sluaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage, za izvrenje ugovora, je iz BiH. (2) Preferencijalni faktor za ponude iz stava (1) ovog lana utvruje se u svrhu poreenja ponuda, u visini od 10% za ugovore koji se dodjeljuju u 2007. i 2008. godini. lan 5. Ugovorni organi su duni navesti koritenje preferencijlnog tretmana domaeg u obavjetenju o javnoj nabavci i tenderskoj dokumentaciji, u skladu sa odredbama Uputstva i ove odluke. lan 6. Poetkom primjene ove odluke prestaje da vai Odluka obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaceg u postupku javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH" broj 50/05) i Odluka o izmjeni Odluke o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaceg u postupku javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH" broj 65/06). lan 7. (1) Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 01.01.2007.godine. (2) Ova odluka objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". VM broj _____________ Predsjedavajui Vijea ministara BiH Adnan Terzi 21.12.2006. godine Sarajevo
Odluka o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaeg ("SG" 29/09)

Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i l. 37. i 48. stav (4) taka a) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09), na prijedlog Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 78. sjednici odranoj 26. februara 2009. godine, donijelo je ODLUKU O OBAVEZNOM KORITENJU PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAEG U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI lan 1. (Primjena preferencijalnog tretmana domaeg) (1) Ovom odlukom utvruje se obavezna primjena preferencijalnog tretmana domaeg u postupku javnih nabavki u svim sektorima, u cilju obnove i zatite razvoja privrede Bosne i Hercegovine. (2) Od primjene ove odluke u postupku javnih nabavki izuzeta je nabavka elektrine energije, kao specifine robe u sektoru elektrine energije. lan 2. (Subjekti primjene) Ugovorni organi definisani u lanu 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) obavezni su da, u postupku javnih nabavki, koriste preferencijalni tretman domaeg, na nain da primijene preferencijalne cijene samo u svrhu poreenja ponuda, u skladu sa lanom 37. Zakona i lanom 20. stav (1) taka a) Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 3/05 i 24/09), (u daljnjem tekstu: Uputstvo). lan 3. (Visina i rok preferencijalnog faktora) (1) Ugovorni organi su duni da prilikom raunanja cijena ponuda, u svrhu poreenja ponuda, umanje cijene domaih ponuda za preferencijalni faktor, u visini od 10%. (2) Odredbe stava (1) ovog lana primjenjuju se za ugovore koji se dodjeljuju od 2007. do 2012. godine. (3) Odredbe stava (2) ovog lana se ne primjenjuju poev od maja 2010. godine, za zemlje potpisnice Aneksa 1 Sporazuma o izmjeni i pristupanju srednjeevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini - Konsolidirana verzija srednjeevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.) ("Slubeni glasnik BiH - Meunarodni ugovori", broj 9/07). lan 4. (Obaveze ugovornog organa) Ugovorni organi su duni navesti koritenje preferencijalnog tretmana domaeg u obavjetenju o javnoj nabavci i tenderskoj dokumentaciji, u skladu sa odredbama Uputstva i ove odluke. lan 5. (Prijelazne odredbe) (1) Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da vai Odluka o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaeg u postupku javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH", broj 105/06). (2) Izuzetno od odredbe lana 5. ove Odluke, svi postupci koji su zapoeli prije stupanja na snagu ove Odluke provest e se i okonati u skladu sa odlukom koja je vaila u to vrijeme. lan 6. (Stupanje na snagu) Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM broj 50/09 Predsjedavajui Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri, s. r. 26. februara 2009. godine Sarajevo
Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ("SG" 03/05)

(Objavljeno u Slubenom glasniku BiH 03/05 od 24.01.2005. godine) Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" brojevi 30/03 i 42/03) i lana 53. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 49/04) Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, na 72 sjednici, odranoj 16.12.2004. godine, donijelo je UPUTSTVO O PRIMJENI ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE ODJELJAK I lan 1. (Primjena uputstva) Ovo uputstvo detaljnije razrauje primjenu Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" broj 49/04), u daljnjem tekstu: Zakon, kako je navedeno u lanu 53. ovog zakona. lan 2. (Osnovni elementi javne nabavke) Ugovorni su organi duni, svojim internim aktima o unutarnjoj organizaciji, osigurati da se poslovi dodjele ugovora o javnim nabavkama vre na nain da se osigura efikasnost, transparentnost, nepristrasnost, jednak odnos prema svim stranama, te konkurencija u skladu sa Zakonom i ovim uputstvom. lan 3. (Razmjena informacija) (1) Prilikom provoenja postupka za javnu nabavku razmjena informacija izmeu ugovornog organa i ponuaa obavlja se u pismenoj formi, u skladu s lanom 2. stav (20) Zakona. (2) Ugovorni organ ima pravo izabrati sredstvo razmjene informacija, vodei rauna o tome da izabrano sredstvo mora biti dostupno svim zainteresiranim za postupak nabavke i da se ne ograniava pristup ponuaa svim fazama postupka nabavke. (3) Razmjena informacija izmeu ugovornog organa i ponuaa treba osigurati: a) zatienost integriteta i sveobuhvatnosti podataka, b) da informacija koju je ponua izriito naznaio kao povjerljivu ili kao profesionalnu tajnu, a sadrana je u ponudi ili zahtjevu za ueem u postupku nabavke, ne smije biti ustupljena licu koje nije uestvovalo u postupku nabavke, c) da ugovorni organi razmotre sadraj ponude tek nakon isteka roka odreenog za dostavljanje ponuda. (4) U sluaju da su kao sredstvo razmjene informacija odabrana elektronska sredstva, primjenjuju se sljedea pravila: a) informacije koje se razmjenjuju na ovaj nain, ukljuujui i mjere zatite sadraja od neovlatenog pristupa, moraju biti dostupne zainteresiranim, pod uslovom da je povjerljivost osigurana, b) tehnike karakteristike sredstava koja se koriste u elektronskoj razmjeni informacija moraju biti kompatibilne sa proizvodima komunikacione tehnologije u irokoj upotrebi da bi se izbjegla mogunost ograniavanja uea ponuaa u postupku nabavke. (5) Ukoliko se ugovorni organ opredijeli za sredstvo razmjene informacija iz stava (4) ovog lana, to ne iskljuuje njegovu obavezu da sve ponude, kao i zahtjeve za ueem u postupku nabavke, mora dostaviti i u pismenoj formi, u skladu s lanom 21. stav (10) Zakona. Ugovorni organ moe dozvoliti da se zahtjevi za ueem u postupku nabavke dostave putem faksa ili elektronskom potom, a takvi zahtjevi naknadno moraju biti potvreni i u pismenoj formi a prije isteka utvrenog roka. (6) Sve detalje i uslove u vezi s izborom sredstva za razmjenu informacija ugovorni organ mora naznaiti u obavjetenju o javnoj nabavci ukljuujui i rok dostave ponuda. (7) Zahtjevi za dostavu tenderske dokumentacije mogu biti upueni u pismenoj formi, putem faksa ili elektronske pote, ili putem telefona, uz obavezu ponuaa da u to kraem roku dostavi zahtjev u pismenoj formi, a najkasnije do roka utvrenog u obavjetenju o javnoj nabavci. Ukoliko ponua ne dostavi zahtjev u pismenoj formi do utvrenog roka, smatra se da je odustao od uea u javnoj nabavci, uz obavezu da ugovornom organu nadoknadi trokove tenderske dokumentacije i dostavljanja na adresu ponuaa. lan 4. (Ugovorni organi) Ugovorni organ, direktno ili indirektno, vri "dominantan utjecaj" na javno preduzee, u skladu s lanom 3. stav (1) taka c) Zakona, u sluaju da ugovorni organ u odnosu na preduzee: a) posjeduje veinu upisanog kapitala preduzea, ili b) posjeduje kontrolu nad veinom glasova zasnovanih na emitiranim dionicama preduzea, ili c) moe imenovati vie od polovine lanova upravljakog, administrativnog ili nadzornog organa preduzea. lan 5. (Uspostava Komisije za javne nabavke) (1) Ugovorni je organ duan utvrditi poslove koje Komisija za javne nabavke (u daljnjem tekstu: Komisija) treba izvriti, te joj u svrhu ispunjavanja utvrenih poslova dodjeljuje potrebna ovlatenja, u skladu sa Zakonom. (2) Komisija odgovara ugovornom organu za izvrenje poslova i izvrava samo one poslove i zadatke koje ugovorni organ dostavi u pismenoj formi. (3) Prilikom formiranja Komisije moraju biti ispunjeni sljedei uslovi: a) Komisiju, koja se sastoji od najmanje 3 (tri) lana, formira ugovorni organ. U sluaju ugovora ija procijenjena vrijednost prelazi meunarodne vrijednosne razrede iz lana 6. stav (3) Zakona, Komisija se sastoji od 5 (pet) lanova. Broj lanova sa pravom glasa uvijek je neparan. Kada se neki od lanova Komisije angairaju izvan ugovornog organa, oni ne mogu predstavljati veinu u Komisiji. b) Ugovorni organ je duan, izmeu lanova Komisije, imenovati predsjedavajueg Komisije, koji usmjerava rad Komisije i na taj nain osigurava potivanje odredaba Zakona i ovog uputstva; c) Ugovorni organ takoer imenuje i sekretara Komisije, bez prava glasa, koji vri administrativne poslove za Komisiju, priprema zapisnik sa sastanaka Komisije i izvjetaje o radu Komisije, vodi dokumentaciju i vri druge poslove koje zahtijeva predsjedavajui Komisije. d) Prilikom imenovanja lanova Komisije, ugovorni organ mora voditi rauna da izabrani lanovi Komisije poznaju propise o javnim nabavkama i da najmanje 1 (jedan) lan Komisije posjeduje posebnu strunost u oblasti predmeta javne nabavke. (4) Ugovorni organ za lana Komisije ne moe imenovati lice za koje je utvreno da je u posljednjih 5 (pet) godina:
a) nadleni sud donio presudu kojom je utvreno da je to lice poinilo krivino djelo koje sadri elemente korupcije, krivino djelo pranja novca ili krivino djelo primanja ili davanja mita,ukljuujui djela vezana za finansijski interes Bosne i Hercegovine ili neke druge drave; b) nadleni sud donio presudu kojom je utvreno da je lice izvrilo ili na bilo koji drugi nain uestvovalo u izvrenju krivinog djela falsificiranja; c) nadleni sud ili drugi upravni ili administrativni organ utvrdio da je lice odgovorno za zloupotrebu poloaja i ovlatenja, ime je prekrilo standarde profesionalnog ponaanja u vrenju dodijeljenih poslova i radnih zadataka; d) Ured za razmatranje albi, na osnovu utvrenih injenica, ustanovio da je zloupotrijebilo slubeni poloaj ili pogreno interpretiralo informacije o dostavljenim dokumentima u vezi s postupkom javne nabavke ili u vezi s aktivnostima utvrenim zakonima u Bosni i Hercegovini. (5) Ugovorni organ ili subjekat koji je osnovao Komisiju ima pravo, na svoju ili na inicijativu Komisije, pozvati strunjake za sluajeve gdje predmet javne nabavke zahtijeva specifino tehniko ili specijalizirano znanje koje inae nije dostupno unutar ugovornog organa. Strunjaci angairani na ovaj nain nemaju pravo glasa. lan 6. (Rad Komisije za javne nabavke) (1) Rad Komisije za javne nabavke obuhvata sljedee: a) Komisija djeluje u ime ugovornog organa, u granicama datog ovlatenja; b) Komisija, nakon okonanog postupka, daje ugovornom organu preporuku, zajedno s izvjetajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke; c) Konanu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Ugovorni organ moe prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke. Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije, on je duan sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije; d) Komisija djeluje od dana donoenja odluke o njenom formiranju do okonanja svih poslova vezanih za javnu nabavku koje joj u pismenoj formi povjeri ugovorni organ ili do donoenja odluke o prekidu postupka javne nabavke; e) Komisija odluke donosi na sastancima prostom veinom glasova, putem javnog glasanja; f) Odluke Komisije unose se u zapisnik. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku, isti se obrazlau i u zapisnik se unosi stav svakog lana Komisije s izdvojenim miljenjem. Zapisnik potpisuju svi lanovi Komisije koji su uestvovali u radu i koji su prisutni; g) lan 9. Zakona, koji se odnosi na povjerljivost, izriito se primjenjuje na sve lanovi Komisije, lanove angairane izvan ugovornog organa, kao i strunjake koje je angairala i imenovala Komisija; h) Svaki lan Komisije, bilo da je zaposlenik ugovornog organa ili lan angairan izvan ugovornog organa, kao i strunjak angairan izvan ugovornog organa, moe uestvovati u radu Komisije tek nakon to potpie izjavu o nepristrasnosti u odnosu na ponuae i izjavu o povjerljivosti; (2) Izvjetaj o broju i predmetu sastanaka Komisije, ukljuujui i zapisnike sa sastanaka, priprema se i prilae uz izvjetaj o ukupnom postupku dodjele ugovora, pripremljenom u skladu s lanom 41. Zakona te, u odreenim sluajevima, u skladu s lanom 45. stav (3) Zakona. lan 7. (Zajednike javne nabavke vie ugovornih organa) (1) Ugovorni organi mogu donijeti odluku da zajedniki provode postupak javne nabavke, za jednu ili vie nabavki u odreenom vremenskom roku. (2) Kada vie ugovornih organa uestvuje u postupku jedne ili vie javnih nabavki, u skladu s postupcima utvrenim Zakonom, svaki od ugovornih organa koji uestvuje u zajednikom postupku nabavke bit e jasno naznaen u tenderskoj dokumentaciji. Svaki ugovorni organ koji je uestvovao u zajednikom postupku nabavke zakljuuje poseban ugovor s izabranim ponuaem. (3) Ugovorni organi mogu prenijeti odgovornost za obavljanje postupaka javnih nabavki ili dodjeljivanje ugovora ili okvirnih sporazuma na jedan ugovorni organ. (4) Vijee ministara Bosne i Hercegovine ili vlade na lokalnom nivou mogu odluiti da organiziraju zajedniku javnu nabavku za odreenu vrstu robe, usluga ili graevinskih radova za ugovorne organe. U tom sluaju, Vijee ministara Bosne i Hercegovine ili vlada na lokalnom nivou odreuje organ odgovoran za provoenje zajednike nabavke. ODJELJAK II lan 8. (Proraunavanje vrijednosti ugovora) (1) Procijenjena vrijednost ugovora o javnoj nabavci, u skladu s lanom 6. stav (1) Zakona, proraunava se na sljedei nain: a) Procijenjena vrijednost ugovora o robama, uslugama ili radovima jednaka je ukupnom neto iznosu naknade koju ugovorni organ treba platiti za sve robe, usluge, radove, nepokretnu imovinu i druge objekte navedene u ugovoru, ukljuujui, u sluaju ugovora o radovima, objekte potrebne za izvrenje takvog ugovora koje ugovorni organ treba ustupiti izvoau radova. b) Procijenjenu vrijednost takvih roba, usluga ili radova ini njihova procijenjena neto cijena u vrijeme objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, ili, u sluajevima kada takvo obavjetenje nije potrebno, u trenutku kada ugovorni organ zapoinje postupak dodjele ugovora. (2) U odreivanje procijenjene vrijednosti predloenog ugovora o robama, uslugama ili radovima, ugovorni organ je duan ukljuiti sve segmente krajnje neto cijene koju ugovorni organ treba platiti za takve robe, usluge i objekte kod ugovora o dodjeli radova. (3) Ukoliko su robe, usluge ili radovi podijeljeni u nekoliko lotova, od kojih je svaki lot predmet zasebnog ugovora, ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova koristi se za odreenje vrijednosnog razreda svakog od tih ugovora, u skladu s lanom 6. Zakona. (4) U sluaju ugovora o lizingu, zakupu ili najamnoj kupovini roba ili predloenih ugovora o uslugama koji ne navode ukupnu vrijednost koja treba biti osnova za proraunavanje, vrijednost ugovora je: a) ukupna neto vrijednost ugovora, ukljuujui procijenjenu rezidualnu vrijednost na domaem tritu, u sluaju zakljuivanja ugovora na odreeno vrijeme; b) mjesena neto vrijednost pomnoena sa 48 (etrdeset osam), u sluaju ugovora s neogranienim periodom trajanja ili u sluaju kada se ne moe odrediti duina trajanja ugovora.
(5) U sluaju kada postoje realne pretpostavke da bi predloeni ugovor mogao biti produen, obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima, osnova za proraunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora za takav predloeni ugovor jeste maksimalni mogui ukupni iznos u skladu s predloenim ugovorom, ukljuujui maksimalni mogui ukupni iznos u skladu s realnim pretpostavkama o mogunosti da bi ugovor mogao biti produen, obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima. (6) Ukoliko predloeni ugovor sadri alternativnu ponudu, osnova za proraunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora je maksimalni mogui ukupni iznos javne nabavke, lizinga, zakupa ili najamne kupovine, ukljuujui sve iznose koji mogu postati naplativi usljed primjene klauzule o alternativnoj ponudi. (7) Za potrebe proraunavanja procijenjene neto vrijednosti predloenih ugovora o uslugama koji obuhvataju osiguravajue usluge, bankarske usluge ili druge vrste finansijskih usluga, ili usluge izrade idejnog rjeenja, gdje je to mogue, moe se uzeti u obzir: a) naplativa premija, u sluaju osiguravajuih usluga; b) trokovi provizije, kamata, kao i druga vrsta naknade u sluaju bankarskih usluga i drugih finansijskih usluga; c) trokovi ili naknade, u sluaju izrade idejnog rjeenja. lan 9. (Izmjene i dopune vrijednosnih razreda) (1) Direktor Agencije za javne nabavke (u daljnjem tekstu: Agencija) moe, prema Zakonu, pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu vrijednosnih razreda, u opravdanim sluajevima, naroito u sluaju: a) znaajne promjene stope inflacije, b) znaajne promjene ekonomskih uslova u Bosni i Hercegovini, c) promjene Zakona Evropske unije o javnoj nabavci. (2) Uz prethodno odobrenje Upravnog odbora Agencije, direktor Agencije inicijativu za izmjenu i dopunu vrijednosnih razreda podnosi Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. ODJELJAK III lan 10. (Tenderska dokumentacija) (1) Tenderska dokumentacija priprema se tako da, pored navedenog u lanu 21. stav (10) sadri i informacije u skladu sa lanom 13. stav (3) Zakona, a najmanje sljedee: a) podatke o ugovornom organu, i to: naziv ugovornog organa, adresu i broj telefona, faksa i /ili e-mail adresu osobe ili osoba ovlatenih za komunikaciju sa dobavljaima u vezi sa postupcima javnih nabavki; b) rokove za isporuku roba i usluga, odnosno zavretak radova ili duinu trajanja ugovora; gdje je to mogue, precizirat e se datum do kojeg isporuka roba i usluga treba poeti, odnosno poetak izvoenja radova. U sluaju okvirnog sporazuma, precizira se poetak i trajanje tog ugovora. c) minimalne uslove koje alternativne ponude moraju zadovoljiti, ukoliko su alternativne ponude prihvatljive; d) kriterije za selekciju koji se odnose na poloaj ponuaa, u skladu s odredbama lana 23. Zakona, i to: - informacije koje dokazuju da ponuai ne spadaju u sluajeve za koje je opravdano iskljuenje, - kriterije za selekciju koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehnike i/ili profesionalne mogunosti koje se oekuju od ponuaa, u skladu s lanovima 24. do 26. Zakona, kao i informacije potrebne za njihovu procjenu, - potvrde o ispunjavanju uslova neophodnih za kvalifikaciju grupe pojedinanih ponuaa, ukoliko podnose jedinstvenu ponudu. e) ukoliko je kao kriterij dodjele ugovora o javnoj nabavci odabrana "ekonomski najpovoljnija ponuda" u skladu sa lanom 34. Zakona, u tom sluaju treba ukljuiti i potkriterije koji se primjenjuju pri ocjeni ponuda, opadajuim redoslijedom prema vanosti, uz relativno uee za svaki potkriterij. f) uslovi ugovora koji ponuaima predlae ugovorni organ, sa nacrtom ugovora (ukoliko ga je mogue pripremiti); g) tano mjesto, datum i sat otvaranja ponuda, kao i napomenu o tome koja lica su ovlatena da prisustvuju otvaranju ponuda, a nisu navedena u lanu 33. Zakona; h) informaciju da su sve cijene u ponudi izraene u KM (konvertibilne marke), a ukoliko su cijene izraene u stranoj valuti, uz napomenu da e, u svrhu ocjenjivanja i poreenja sa ponudama drugih kvalificiranih ponuaa, cijene biti pretvorene u KM i to po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda (ili po kursu na drugi datum ili na nain koji utvrdi ugovorni organ); i) informacije vezane za metod i nain kalkulacije cijene, tako da cijena ukljuuje sve pripadajue poreze; j) ukoliko se iste zahtjevaju, format bankovnih garancija ili drugih odgovarajuih sredstava osiguranja, s ciljem pruanja garancije za ponudu i izvrenje ugovora u skladu sa lanom 16. Zakona; k) da li je i u kojoj mjeri dozvoljeno podugovaranje; l) zahtjeve u pogledu upotrebe jezika, u skladu s lanom 8. i 13 stav (3) take s) Zakona; m) ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuaa, zahtjev da takva grupa, uz ponudu, podnese i potpisan originalni primjerak ugovora o njihovoj saradnji. (2) Tenderska dokumentacija priprema se u skladu s uzorcima i/ili standardnom tenderskom dokumentacijom koju objavljuje Agencija, uz prethodno odobrenje Upravnog odbora Agencije, i to ne kasnije od 90 (devedeset) dana od osnivanja Agencije. lan 11. (1) U skladu s lanom 19. stav (3) Zakona, obavjetenje o nabavci sadri najmanje sljedee informacije u skladu s postupkom dodjele ugovora, i to: a) naziv ugovornog organa, adresu, broj telefona i/ili faksa, web stranicu i/ili e-mail adresu ukoliko ih posjeduje; b) naziv slube kod koje se moe dobiti tenderska dokumentacija, adresu, broj telefona i/ili faksa, kao i e-mail adresu ukoliko ista postoji; c) vrstu postupka dodjele ugovora i informaciju o tome da li je predvieno zakljuivanje okvirnog sporazuma; d) planiranu nabavku roba, usluga ili izvoenje radova, uz kratak opis karakteristika predmeta ugovora, ukljuujui i navode o tome da li je predmet ugovora podijeljen u lotove, i mogunosti dostavljanja ponuda za jedan ili vie lotova; e) ogranienja u pogledu mjesta i vremena isporuke roba i usluga ili izvrenja radova; trajanje ugovora gdje je to primjereno; f) da li su alternativne ponude dozvoljene ili nedozvoljene;
g) tano mjesto, datum i sat prijema pismenih ponuda i tano mjesto, vrijeme i sat otvaranja ponuda u sluaju provoenja otvorenog postupka; h) tano mjesto, datum i sat prijema pismenih zahtjeva za uee u sluaju upotrebe ogranienog ili pregovarakog postupka javne nabavke; i) kriterije za ocjenu ponuda definisanih kao "najnia cijena" ili "ekonomski najpovoljnija ponuda". U sluaju "ekonomski najpovoljnije ponude" potrebno je ukljuiti i potkriterije koji se primjenjuju prilikom ocjene ponuda, opadajuim redoslijedom prema vanosti, uz relativno uee za svaki potkriterij. j) kratki opis zahtjeva u pogledu garancije osiguranja ponude i garancije za izvrenje ugovora ukoliko se iste zahtjevaju; k) zahtjeve u pogledu upotrebe jezika; l) eventualnu novanu naknadu za tendersku dokumentaciju, odredivu u skladu s lanom 18. stav (4) Zakona. (2) U skladu s lanom 40. stav (3) Zakona, obavjetenja o dodjeli ugovora ukljuuju najmanje sljedee informacije: a) naziv ugovornog organa, adresu, broj telefona i/ili faksa, web stranicu i/ili e-mail adresu ukoliko ih posjeduje; b) informacije koje definiraju obavjetenje o javnoj nabavci objavljeno za dodijeljeni ugovor; c) vrstu postupka dodjele ugovora i informaciju o tome da li je zakljuen okvirni sporazum; d) predmet ugovora; e) kriterije za dodjelu ugovora; f) broj primljenih ponuda; g) minimalnu i maksimalnu cijenu primljenih ponuda (raspon cijena); h) datum zakljuivanja ugovora; i) naziv i adresu ponuaa kojem je dodijeljen ugovor; j) cijenu odabrane ponude; k) kada je to primjereno, vrijednost i procentualni dio ugovora koji e biti mogue podugovoriti s treim licima. (3) Pored informacija koje odreuju obavjetenje o javnoj nabavci objavljeno za predvieni ugovor, obavjetenja o ponitenju procedure najmanje sadre i odgovarajue informacije iz stava (2), take a), c) i f) ovog lana. ODJELJAK IV lan 12. (Voenje pregovarakog postupka sa ili bez objave obavjetenja o javnoj nabavci) (1) Voenje pregovarakog postupka sa ili bez objave obavjetenja o javnoj nabavci, prema lanu 30. stav (3) Zakona, primjenjuje se u skladu sa sljedeim uslovima: a) Ugovorni organ moe predvidjeti odvijanje pregovarakog postupka u vie uzastopnih faza, kako bi se primjenom kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskoj dokumentaciji smanjio broj ponuda. U takvim sluajevima, ugovorni organ obavjetava ponuae o rezultatima svake faze. Tenderska dokumentacija ukljuuje informaciju o tome da li se ovaj metod primjenjuje ili ne. b) Rokovi odreeni za prijem ponuda postavit e se tako da uesnicima ostavljaju razuman rok za pripremu i dostavljanje ponuda. c) Konane ponude otvaraju se u skladu s lanom 33. Zakona. ODJELJAK V lan 13. (Otvaranje ponuda) (1) Ugovorni organ otvara sve ponude dostavljene prije isteka roka za dostavljanje ponuda, na mjestu i u vrijeme koje je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, u skladu s lanom 33. Zakona. (2) Ponude koje se dostave nakon utvrenog roka ne otvaraju se i neotvorene se odmah vraaju ponuau. (3) Pri otvaranju svake pojedinane ponude, ugovorni organ prisutnim ponuaima za svaku prihvaenu ponudu saopava: a) naziv predmetnog ponuaa, b) ukupnu cijenu ponude navedene u ponudi, osim u sluaju kada predmetna ponuda predstavlja samo komponentu tehnike ponude u dvostepenom postupku otvaranja tendera, c) svaki popust naveden u ponudi; popust koji nije naveden nee se razmatrati pri ocjeni ponuda. (4) Sve saopene informacije neposredno se biljee u zapisnik Komisije, koji na kraju sjednice potpisuju predsjedavajui Komisije za nabavke kao i svaki od predstavnika ponuaa koji su prisustvovali otvaranju ponuda. Takav zapisnik odmah postaje sastavni dio tenderske dokumentacije, a kopije zapisnika bez odlaganja se dostavljaju svim ponuaima, ukljuujui i one ponuae iji predstavnici nisu prisustvovali otvaranju ponuda. lan 14. (Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda) (1) Ugovorni organ moe pismenim putem zahtijevati od ponuaa pismeno pojanjenje bilo kojeg dijela njegove ponude s ciljem olakanja procesa ispitivanja, ocjene i poreenja ponuda. Potrebne informacije ili pojanjenja ne smiju predstavljati izmjenu ponude, niti ih ugovorni organ moe prihvatiti kao izmjenu ponude. (2) Ugovorni e organ ispraviti greku u ponudi koja je iskljuivo raunske prirode, ako se takva greka otkrije tokom ispitivanja ponuda. U sluaju da se raunska greka ispravlja, ugovorni organ je duan predmetnom ponuau odmah uputiti pismeno obavjetenje o svakoj takvoj ispravci i tek nakon to ponua pismeno odobri primljeno obavjetenje o ispravci, moe nastaviti rad s unesenom ispravkom. U sluaju da ponua odbije potvrditi predloenu ispravku, ponuda se odbija bez ulaganja zahtjeva za naplatu garancije za ponudu, ukoliko ista postoji. (3) Ugovorni organ smatra ponudu odgovarajuom ukoliko ista ispunjava zahtjeve utvrene obavjetenjem o nabavci i tenderskom dokumentacijom. Izuzetno, ugovorni organ moe smatrati ponudu odgovarajuom ukoliko: a) ponuda sadri greke ili propuste koji se mogu ispraviti a da se time ne mijenjaju bitni uslovi ili aspekti ponude, niti naruava konkurencija, ili b) ako sadri samo manja odstupanja koja ne mijenjaju niti se bitno udaljavaju od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrenih obavjetenjem o nabavci i tenderskom dokumentacijom, pod uslovom da se svakom takvom odstupanju na to je bolje mogui nain dodijeli odgovarajui mjerni izraz, te da se ista na primjeren nain uzmu u obzir prilikom ocjene i poreenja ponuda. (4) Izuzev komunikacije konkretno doputene stavovima (1) i (2) ovog lana, sve komunikacije, razgovori ili pregovori bilo koje vrste izmeu ugovornog organa i ponuaa u vezi s dostavljenom ponudom, su nedoputene. lan 15. (Podugovaranje)
Najuspjenijem ponuau nije doputeno, bez prethodne pismene saglasnosti ugovornog organa, podugovaranje sa treim stranama u mjeri veoj od navedene u njegovoj ponudi. ODJELJAK VI lan 16. (Osiguranje ponude) (1) Ugovorni organ moe od ponuaa traiti da podnese garanciju za ponudu u skladu s lanom 16. Zakona za one ponude na koje se primjenjuju procedure iz Odjeljka II Zakona. (2) Ukoliko je ustanovljen zahtjev za podnoenje garancije za ponudu, ugovorni organ odbija i ne uzima u razmatranje ponude onih ponuaa koji nisu ispotovali ustanovljeni zahtjev. (3) Dostavljena garancija za ponudu realizuje se u sluaju da: a) ponua povue ponudu nakon isteka roka za dostavljanje ponuda, a prije isteka roka vaenja ponuda naznaenog u tenderskoj dokumentaciji; ili b) ponuau se dodijeli ugovor, a: - ponua odbije potpisati ugovor, ili - ne ispotuje neki od uslova navedenih u tenderskoj dokumentaciji koji je potrebno ispuniti prije potpisivanja ugovora, ili - ne zakljui odnosno ne potpie ugovor koji je u skladu s uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. (4) Ukoliko, u skladu s lanom 16. Zakona, ugovorni organ zahtjeva dostavljanje garancije za ponudu, iznos zahtjevane garancije ne moe biti vei od 2% (dva posto) od ponuenih cijena, uz uslov da isti ne moe biti manji od 2.000 KM (dvije hiljade konvertibilnih maraka). lan 17. (Vrste i nain davanja garancije za ponudu) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi sve uslove vezane za vrstu, formu, iznos, kao i druge uslove koji se odnose na zahtjevanu garanciju za ponudu. (2) Garancija za ponudu se moe dostaviti u formi: certificiranog eka, obveznice, bezuslovne bankovne garancije ili kreditnog pisma. Garancija za ponudu se takoer moe doznaiti u gotovini ili gotovinskom ekvivalentu, kao to su telegrafska bankovna doznaka ili bankovni transfer, pod uslovom da je garancija primljena prije isteka navedenog roka. (3) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi i sve zahtjeve koje subjekt koji izdaje takve ekove, obveznice, kreditna pisma ili garancije mora ispuniti. (4) Agencija, uz prethodnu saglasnost Upravnog odbora Agencije, izdaje uputstvo kojim propisuje minimalne uslove koje subjekti koji izdaju certificirane ekove, obveznice, kreditna pisma ili bankovne garancije moraju ispunjavati kako bi ti instrumenti bili prihvatljivi. (5) Ukoliko ugovorni organ zahtijeva dostavu garancije za ponudu, u tenderskoj dokumentaciji mora biti navedeno sljedee: a) iznos garancije ponude i njen period vaenja, b) rok za dostavljanje garancije za ponudu, c) izjava o sluajevima u kojim se pristupa realizaciji garancije, ukljuujui i ispunjenje zahtjeva iz lana 19. stav (4) ovog uputstva. lan 18. (Obaveze ugovornog organa prema garanciji za ponudu) (1) Ugovorni organ vri povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u sluaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim sluajevima, a po nastupanju bilo kojeg od sljedeih sluajeva: a) odbijanje, ocjena ponude kao neodgovarajue ili istek perioda vaenja ponude, b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci, c) zvanino otkazivanje ili okonanje postupka javne nabavke prije dodjele ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci, ili d) povlaenje ponude prije isteka odreenog roka za dostavljanje ponuda, osim ukoliko je u tenderskoj dokumentaciji izriito naznaeno da povlaenje ponuda nije dozvoljeno. (2) Ukoliko nastane neki od sluajeva iz stava (1) ovog lana, ugovorni organ, u pismenoj formi, obavjetava ponuaa o odluci i vri povrat sredstava odnosno, u sluaju kada je garancija za ponudu dostavljena u formi certificiranog eka, obveznice, ili bezuslovne bankovne garancije ili kreditnog pisma, poduzima sve neophodne mjere kako bi ponuau koji je dostavio garanciju omoguio povrat sredstava od subjekta koji je izdao garanciju. (3) Ukoliko ponua ospori realizaciju garancije za ponudu, ugovorni organ zadrava tako realizirana sredstva deponovanim na odgovarajuem raunu sve do momenta do kojeg ponua ne iscrpi sva svoja prava albe u odnosu na odluku ugovornog organa. lan 19. (Garancija za dobro izvrenje posla) (1) Ugovorni organ moe, ukoliko je to navedeno u tenderskoj dokumentaciji, traiti od najuspjenijeg ponuaa da podnese garanciju za dobro izvrenje posla, kao preduslov za potpisivanje i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci. (2) Ugovorni organ osigurava da iznos svake garancije za dobro izvrenje posla iz stava (1) ovog lana ne bude vei od 10% (deset posto) od vrijednosti ugovora i da je utvren u iznosu dovoljnom da osigura nadoknadu svake tete i trokova ije nastajanje ugovorni organ razumno moe oekivati u sluaju da dobavlja prekri zakljueni ugovor o javnoj nabavci. (3) Ugovorni organ osigurava da tenderska dokumentacija i odgovarajui ugovor o javnoj nabavci sadre detaljne odredbe o vrsti, formi, iznosu, statusu, uslovima, realizaciji i povratu za svaku od traenih garancija za dobro izvrenje posla. Ugovor sadri i sljedee odredbe: a) zahtjev prema ugovornom organu kojim se trai da dobavljau dostavi pismeno obavjetenje o svakom navodnom propustu dobavljaa da postupi po ugovoru, i b) davanje razumnog roka dobavljau za ispravku takvih propusta. (4) Ukoliko ne nastupi ni jedan od sluajeva koji bi zahtjevao realizaciju garancije za dobro izvrenje posla, ugovorni organ vri povrat sredstava ili dokumenta koji predstavljaju garanciju za dobro izvrenje posla prema uslovima iz ugovora. ODJELJAK VII lan 20. (Koritenje preferencijalnog tretmana domaeg) (1) U cilju zatite razvoja i obnove privrede Bosne i Hercegovine, i to samo u periodu tranzicije, koji je naveden u takama b) i f) ovog stava, ugovorni organ moe, u skladu s lanom 37. Zakona i u skladu s utvrenom ekonomskom politikom:
a) primijeniti cjenovni preferencijalni tretman iskljuivo u svrhu poreenja ponuda u skladu s lanom 35. Zakona; b) prilikom obrauna cijena ponuda u svrhu poreenja ponuda, umanjiti cijene domaih ponuda za preferencijalni faktor ne vei od: - 15% za ugovore koji se dodijeljuju u 2005. i 2006. godini, - 10% za ugovore koji se dodijeljuju u 2007. i 2008. godini, - 5% za ugovore koji se dodijeljuju u 2009. i 2010. godini; c) u svrhu ovog lana, domae ponude su ponude koje podnose kompanije (ili fizika lica) locirane u Bosni i Hercegovini, osnovane prema zakonima u Bosni i Hercegovini, kod kojih, u sluaju ugovora o nabavkama, najmanje 50% (pedeset posto) od ponuenih roba imaju porjeklo iz Bosne i Hercegovine, a u sluaju ugovora o uslugama ili radovima, najmanje 50% (pedeset posto) radne snage za izvrenje ugovora ima porijeklo iz Bosne i Hercegovine; d) u sluaju ugovora o uslugama ili radovima, prilikom obrauna cijena ponuda u svrhu poreenja ponuda, umanjiti cijene ponuda koje nisu iz Bosne i Hercegovine za 5% (pet posto) ukoliko najmanje 50% (pedeset posto) radne snage za izvrenje ugovora ima porijeklo iz Bosne i Hercegovine; e) svako koritenje preferencijalonog tretmana domaeg u skladu s ovim lanom mora biti navedeno a njegova primjena objanjena u tenderskoj dokumentaciji. f) Odredbe ovog lana prestaju vaiti 01. 01. 2011. godine. (2) U okviru ovog lana, Vijee ministara Bosne i Hercegovine moe definirati politiku, pojedinosti i druge uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaeg, a naroito sektore, u kojima bi primjena preferencijalnog tretmana domaeg bila obavezna ili preporuena. ODJELJAK VIII lan 21. U skladu s lanom 49. stava (5) Zakona, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, u roku od 8 (osam) dana nakon objavljivanja ovog uputstva u "Slubenom glasniku BiH", pokree proceduru za otvoreni konkurs za izbor lanova Ureda za razmatranje albi. lan 22. Podzakonske akte iz lana 53. Zakona, u vezi s lanovima 48, 49, 50. i 52. Zakona, donijet e Agencija i Ured za razmatranje albi, kada se ispune za to potrebni uslovi. lan 23. (1) Ovo e se uputstvo objaviti u "Slubenom glasniku BiH". (2) Ovo uputstvo stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 300/04 Predsjedavajui Vijea ministara BiH Adnan Terzi, s.r. 16. decembra 2004. godine Sarajevo
Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, dodjeli ugovora i ponitenju

(Objavljeno u Slubenom glasniku BiH br. 17/05, od 28. marta 2005. godine) Na osnovu lana 20. stav (2), a u vezi sa lanom 13. stav (3), 12. stav (2) i lana 40, te na osnovu 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/04), ministar finansija i trezora donosi UPUTSTVO O NAINU PRIPREME OBAVJETENJA O NABAVCI, O DODJELI UGOVORA I PONITENJU POSTUPKA NABAVKE lan 1. Ovim se uputstvom utvruje nain pripreme obavjetenja koje su ugovorni organi iz lana 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) duni koristiti u postupku javne nabavke, u skladu s odredbama Zakona. lan 2. (1) U skladu s odredbom lana 20. stav (2), Zakona utvruju se sljedei obrasci obavjetenja: a) Obavjetenje o nabavci priprema se u skladu sa lanom 13. stav (3) i 19. Zakona, te lanom 11. stav (1) Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ("Slubeni glasnik BiH" broj 3/05 ), (u daljem tekstu: Uputstvo) i to prema modelu obavjetenja - Aneks 1; b) Obavjetenje o dodjeli ugovora priprema se na osnovu lana 40. Zakona, te lana 11. stav (2) Uputstva, i to prema modelu obavjetenja - Aneks 2; c) Obavjetenje o otkazivanju postupka nabavke priprema se na osnovu lana 12. stav (1) taka b) i stav (2), kao i ponitenja nabavke iz lana 20. stav (1) i 46. stav (6) i obustavljanja postupka nabavke iz lana 38. stav (2) Zakona i lana 11. stav (3) Uputstva, i to prema modelu obavjetenja - Aneks 3. (2) Obrasci obavjetenja iz stava 1. take a), b) i c) ovog lana nalaze se u prilogu ovog uputstva i ine njegov sastavni dio. lan 3. U sluaju da javna nabavka prelazi meunarodne vrijednosne razrede, potrebno je objaviti kratak saetak obavjetenja o nabavci (Aneks 1) i na engleskom jeziku, u skladu sa lanom 6. stav (3) taka a) Zakona. Saetak na engleskom jeziku treba sadravati najmanje sljedee podatke, pri emu se popunjavaju rubrike pod oznakama iz Aneksa 1 ovog uputstva i to: a) Ime/naziv ugovornog organa (I.1), b) Vrstu ugovora (II.2), c) Saet opis predmeta ugovora (II.4), d) Ukupni kvantitet i/ili opseg ugovora (II.5), e) Vrstu postupka (IV.1), f) Uvjete za dobijanje tenderske dokumentacije (IV.4), g) Krajnji rok za prijem ponuda/zahtjeva za uee (IV.6). lan 4. (1) Prilikom izrade obavjetenja o javnoj nabavci ugovorni organi su duni ispuniti minimum tehnikih uvjeta potrebnih za objavljivanje predmetnog obavjetenja i to: a) b) c) d) e) obavjetenja moraju biti popunjena na raunaru ili rukom (tampanim slovima), rubrike u koje se unosi tekst, a koje se ne popunjavaju, ugovorni organi ostavljaju prazne, rubrike koje daju mogunost izbora trebaju se zaokruiti ili oznaiti na neki drugi, prepoznatljiv i uoljiv nain, obavjetenja se dostavljaju faksom, potom ili lino na adresu "Slubenog glasnika BiH", obavjetenje koje ugovorni organ dostavi faksom, nije potrebno dostaviti i potom.
(2) Ugovorni organ uz obavjetenje za objavu dostavlja i narudbenicu ili zahtjev za objavu, potpisan od ovlatenog lica i ovjeren peatom. lan 5. Ugovorni organi prilikom pripreme obavjetenja ne popunjavaju one rubrike koje nisu potrebne za konkretni predmet javne nabavke. Objavljuju se samo one rubrike koje su popunjene za odreenu nabavku. lan 6. (1) Obavjetenje koje dostavi ugovorni organ "Slubenom glasniku BiH" objavljuje se svakog ponedjeljka. (2) Sva obavjetenja koja budu dostavljena "Slubenom glasniku BiH" do utorka bit e objavljena u ponedjeljak naredne sedmice. (3) Sva obavjetenja koja budu dostavljena "Slubenom glasniku BiH" nakon utorka nee biti objavljena u ponedjeljak naredne sedmice, ve e se objaviti u prvom narednom broju. lan 7. Nakon objavljivanja obavjetenja "Slubeni glasnik BiH", bez odlaganja, dostavlja obavjetenje na objavu Agenciji za javne nabavke, u elektronskoj formi, u svrhu objavljivanja na web-stranici javnih nabavki. lan 8. Ukoliko ugovorni organi obavjetenja o javnoj nabavci ne pripreme u skladu s ovim uputstvom i aneksima 1, 2 i 3, "Slubeni glasnik BiH" odbija objavljivanje istog. "Slubeni glasnik BiH" e primati na objavu sva obavjetenja koja budu dostavljena i u formi koja ne odgovara modelu obavjetenja iz aneksa 1, 2 i 3, i to u prijelaznom roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja na snagu ovog uputstva. lan 9. Elektronski uzorci obrazaca obavjetenja iz aneksa 1, 2 i 3 ovog uputstva bit e dostupni bez naknade svim ugovornim organima na web-stranici javnih nabavki i web-stranici JP NIO Slubenog lista BiH. Uzorak obrasca obavjetenja iz aneksa 1, 2 i 3 ovog uputstva bit e dostupan ugovornim organima i u papirnoj formi u Agenciji za javne nabavke, nakon osnivanja iste, i u Slubenom glasniku BiH. lan 10. Ovo uputstvo stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-STK1-02-816/05
ANEKS 1
OBAVJETENJE O NABAVCI OBAVIJEST O NABAVI

Robe / robe / r Usluge / usluge / Radovi / radovi / Odjeljak I: Odjeljak I: I: I.1. UGOVORNI ORGAN UGOVORNO TIJELO
PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG TIJELA Kontakt-osoba / Kontakt-osoba / - Potanski broj / Potanski broj / Identifikacioni broj / Identifikacioni broj / Faks / Faks / Internet adresa (web) / Internet adresa (web) / (web)
Organizacija / Organizacija / Adresa / Adresa / Grad / Grad / Telefon / Telefon /
Elektronska pota (e-mail) / Elektronska pota (e-mail) / (-)
I.2.
ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE Kao pod I.1. Kao pod I.1. I.1. Kao u Aneksu A Prema Aneksu A
I.3.
ADRESA NA KOJOJ SE MOE DOBITI DOKUMENTACIJA ADRESA NA KOJOJ SE MOE DOBITI DOKUMENTACIJA Kao pod I.1. Kao pod I.1. I.1. Kao u Aneksu A Prema Aneksu A
I.4.
ADRESA NA KOJU SE DOSTAVLJAJU PONUDE / ZAHTJEVI ZA UEE ADRESA NA KOJU SE DOSTAVLJAJU PONUDE / ZAHTJEVI ZA UEE / Kao pod I.1. Kao pod I.1. I.1. Kao u Aneksu A Prema Aneksu A
I.5.
VRSTA UGOVORNOG ORGANA (lan 3 ZJN1) VRSTA UGOVORNOG TIJELA (lanak 3 ZJN2) ( 3 3) I.5.a upravni organ tijelo uprave na dravnom nivou na dravnoj razini ostali ostali javni subjekt javni subjekt na entitetskom nivou na entitetskoj razini javno preduzee javno poduzee na lokalnom nivou na lokalnoj razini
I.5.b
1 2
Zakon o javnim nabavkama BiH Zakon o javnim nabavama BiH 3 2
Odjeljak II: Odjeljak II: II: II.1
PREDMET UGOVORA PREDMET UGOVORA
VRSTA UGOVORA: VRSTA UGOVORA: : Robe / robe / Usluge / usluge / Radovi / radovi /
II. 2.
DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lan 32 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lanak 32 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) SE ? ( 32 ) ( ) Da Da Ne Ne
II.3.
NAZIV / REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA NAZIV / REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA /
II. 4.
OPIS PREDMETA UGOVORA:(ako je potrebno, koristiti dodatni list papira) OPIS PREDMETA UGOVORA:(ako je potrebno, koristiti dodatni list papira) : ( , )
II. 5.
UKUPNA KOLIINA (BROJ JEDINICA) I/ ILI OBIM UGOVORA UKUPNA KOLIINA (BROJ JEDINICA) I/ ILI OPSEG UGOVORA ( ) /
II.6.
MJESTO ISPORUKE ROBA ILI LOKACIJA IZVRENJA USLUGA ILI RADOVA MJESTO ISPORUKE ROBA ILI LOKACIJA IZVRENJA USLUGA ILI RADOVA
II. 7.
PODJELA NA LOTOVE PODJELA NA LOTOVE Da Da Ne Ne
Ponude se mogu dostavljati za / Ponude se mogu dostavljati za / : jedan lot jedan lot II. 8. nekoliko lotova nekoliko lotova sve lotove sve lotove
PRIHVATLJIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (lan 17 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) PRIHVATLJIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (lanak 17 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) ? ( 17 ) ( ) Da Da Ne Ne
II.9
TRAJANJE UGOVORA ILI ROK IZVRENJA TRAJANJE UGOVORA ILI ROK IZVRENJA Ili: period u mjesecima Ili: period u mjesecima : Ili: zapoinje Ili: zapoinje : i/ili danima i/ili danima / i/ ili zavrava i/ ili zavrava / (od dodjele ugovora) (od dodjele ugovora) ( )
Odjeljak III: Odjeljak III: III: III. 1.
PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNIKE INFORMACIJE PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNIKE INFORMACIJE ,
IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU, ukoliko se zahtijeva (lan 16 ZJN) IZNOS JAMSTVA ZA PONUDU, ukoliko se zahtijeva (lanak 16 ZJN) , ( 16 )
III. 2.
OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU, ako je primjenjivo (lan 16-17. UPZ 4) OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S JAMSTVOM ZA PONUDU, ako je primjenjivo (lanak 16-17. NPZ 5) , ( 16-17. 6)
III. 3.
IZNOS GARANCIJE ZA IZVRENJE UGOVORA, ukoliko se zahtijeva (lan 16 ZJN) IZNOS JAMSTVA ZA IZVRENJE UGOVORA, ukoliko se zahtijeva (lanak 16 ZJN) , ( 16 )
III. 4.
OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVRENJE UGOVORA, ako je primjenjivo (lan 19 UPZ) OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S JAMSTVOM ZA IZVRENJE UGOVORA, ako je primjenjivo (lanak 19 NPZ) , ( 19 )
III. 5.
USLOVI ZA UEE LINA SITUACIJA (lan 23 ZJN) UVJETI ZA UEE OSOBNA SITUACIJA (lanak 23 ZJN) ( 23 )
4 5
Uputstvo o primjeni zakona o javnim nabavkama BiH Naputak o primjeni zakona o javnim nabavama BiH 6 5
III. 6.
USLOVI ZA UEE SPOSOBNOST ZA OBAVLJANJE PROFESIONALNE DJELATNOSTI (lan 24 ZJN) UVJETI ZA UEE SPOSOBNOST ZA OBAVLJANJE PROFESIONALNE DJELATNOSTI (lanak 24 ZJN) ( 24 )
III. 7.
USLOVI ZA UEE EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST (lan 25 ZJN) UVJETI ZA UEE EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST (lanak 25 ZJN) ( 25 )
III. 8.
USLOVI ZA UEE TEHNIKA I/ ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST (lan 26 ZJN) UVJETI ZA UEE TEHNIKA I/ ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST (lanak 26 ZJN) / ( 26 )
Odjeljak IV: POSTUPAK Odjeljak IV: POSTUPAK IV: IV. 1. VRSTA POSTUPKA: VRSTA POSTUPKA: A : Otvoreni / Otvoreni / Ogranieni / Ogranieni / Ubrzani ogranieni / Ubrzani ogranieni / Pregovaraki / Pregovaraki / Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Konkurs za izradu idejnog rjeenja Natjeaj za izradu idejnog rjeenja Ostali Ostali IV. 2. KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (lan 34 ZJN): KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (lanak 34 ZJN): ( 34 ): (a) Samo najnia cijena Samo najnia cijena
(b)
Ekonomski najpovoljnija ponuda u smislu nie navedenih kriterija (prema opadajuem redoslijedu) Ekonomski najpovoljnija ponuda po pitanju nie navedenih kriterija (prema opadajuem redoslijedu) ( ) uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / % % % % % %
1) 2) 3) 4) 5) 6)
IV. 3.
PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAEG (lan 20 UPZ) PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAEG (lanak 20 NPZ) ( 20 )
IV. 4.
USLOVI ZA DOBIJANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (lan 18 ZJN): UVJETI ZA DOBIJANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (lanak 18 ZJN): ( 18 ): Moe se obezbijediti do Moe se obezbijediti do Novana naknada za tendersku dokumentaciju, ukoliko se ista naplauje Novana naknada za tendersku dokumentaciju, ukoliko se ista naplauje ,
IV.5.
ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE, ukoliko su osim slubenih jezika BiH prihvatljivi i drugi jezici (lan 8 ZJN) ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE, ukoliko su osim slubenih jezika BiH prihvatljivi i drugi jezici (lanak 8 ZJN) , ( 8 )
IV. 6.
ROK ZA PRIJEM PONUDA / ZAHTJEVA ZA UEE ROK ZA PRIJEM PONUDA / ZAHTJEVA ZA UEE / (datum), (nadnevak), (), (vrijeme) (vrijeme) ()
IV.7.
MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VANOSTI PONUDE KOJI JE PONUA DUAN OBEZBIJEDITI MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VANOSTI PONUDE KOJI JE PONUDITELJ DUAN OBEZBIJEDITI Do Do ili ili mjeseci i / ili dana mjeseci i / ili dana / nakon krajnjeg roka za podnoenje ponuda nakon krajnjeg roka za podnoenje ponuda
IV. 8.
DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (u sluaju otvorenog postupka) (lan 33 ZJN, lan 13 UPZ) NADNEVAK I MJESTO OTVARANJA PONUDA (u sluaju otvorenog postupka) (lanak 33 ZJN, lanak 13 UPZ) ( ) ( 33 , 13 ) Datum / nadnevak / Mjesto / mjesto /
Odjeljak V: Odjeljak V: V:
DODATNE INFORMACIJE DODATNE INFORMACIJE
10
Aneks A Aneks A
I.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE Kontakt-osoba / Kontakt-osoba / -
Organizacija / Organizacija /
Adresa / Adresa /
Potanski broj / Potanski broj /
Grad / Grad /
Identifikacioni broj / Identifikacioni broj /
Telefon / Telefon /
Faks / Faks /
Internet adresa (web) / Internet adresa (web) / (web)
I.3.
ADRESA NA KOJOJ SE MOE DOBITI DOKUMENTACIJA ADRESA NA KOJOJ SE MOE DOBITI DOKUMENTACIJA Kontakt-osoba / Kontakt-osoba / -
Adresa / Adresa /
Grad / Grad /
Telefon / Telefon /
Faks / Faks /
I.4.
ADRESA NA KOJU SE DOSTAVLJAJU PONUDE / ZAHTJEVI ZA UEE ADRESA NA KOJU SE DOSTAVLJAJU PONUDE / ZAHTJEVI ZA UEE / Kontakt-osoba / Kontakt-osoba / -
Adresa / Adresa /
Grad / Grad /
Telefon / Telefon /
Faks / Faks /
11
ANEKS 2
OBAVJETENJE O DODJELI UGOVORA OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA

Elektronska pota (e-mail) / Elektronska pota (email) / (-)
I.2.
I.2.b
1 2
Zakon o javnim nabavkama BiH Zakon o javnim nabavama BiH 3
II. 2.
DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lan 32 ZJN) (ukliko je primjenjivo) DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lanak 32 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) ? ( 32 ) ( ) Da Da Ne Ne
II.3.
NAZIV POD KOJIM SE KONKRETAN UGOVOR VODI KOD UGOVORNOG ORGANA NAZIV POD KOJIM SE KONKRETAN UGOVOR VODI KOD UGOVORNOG ORGANA
II. 4.
OPIS PREDMETA UGOVORA/ OPIS PREDMETA UGOVORA/ :
II. 5.
PROCIJENJENA UKUPNA VRIJEDNOST (bez PDV-a) PROCIJENJENA UKUPNA VRIJEDNOST (bez PDV-a) ( -)
Odjeak III: Odjeak III: III: III. 1.
POSTUPAK POSTUPAK
VRSTE POSTUPKA: VRSTE POSTUPKA: : Otvoreni / Otvoreni / Ogranieni / Ogranieni / Ubrzani ogranieni / Ubrzani ogranieni / Pregovaraki / Pregovaraki / Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Konkurs za izradu idejnog rjeenja Natjeaj za izradu idejnog rjeenja Ostali Ostali
III. 2.
KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (lan 34 ZJN): KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (lanak 34 ZJN): ( 34 ): (a) Samo najnia cijena Samo najnia cijena
(b)
Ekonomski najpovoljnija ponuda u smislu nie navedenih kriterija (prema opadajuem redoslijedu) Ekonomski najpovoljnija ponuda po pitanju nie navedenih kriterija (prema opadajuem redoslijedu) ( ) uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / uee / % % % % % %
1) 2) 3) 4) 5) 6)
Odjeljak IV: Odjeljak IV: IV: IV. 1.
DODJELA UGOVORA DODJELA UGOVORA
NAZIV I ADRESA NAJUSPJENIJEG PONUAA NAZIV I ADRESA NAJUSPJENIJEG PONUAA
Broj ugovora Broj ugovora Organizacija / Organizacija / Adresa / Adresa / Grad / Grad / Telefon / Telefon / Potanski broj / Potanski broj / Identifikacioni broj / Identifikacioni broj / Faks / Faks / Internet adresa (web) / Internet adresa (web) / (web)
IV.2.
INFORMACIJE O CIJENI NAJUSPJENIJE PONUDE I NAJNIOJ / NAJVIOJ CIJENI PRIMLJENIH PONUDA INFORMACIJE O CIJENI NAJUSPJENIJE PONUDE I NAJNIOJ / NAJVIOJ CIJENI PRIMLJENIH PONUDA /
Cijena najuspjenije ponude: Cijena najuspjenije ponude: : Cijena: najnie ponude Cijena: najnie ponude : IV. 3. PODUGOVARANJE PODUGOVARANJE / najvie ponude: / najvie ponude: / :
Da li se predvia podugovranje? Da li se predvia podugovranje? ? Da Da Ne Ne
Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti vrijednost ili procentualni dio ugovora za koji se predvia podugovaranje sa treim licima: Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti vrijednost ili procentualni dio ugovora za koji se predvia podugovaranje sa treim licima: , : Vrijednost: Vrijednost: : ili Dio: ili Dio : : % ili nepoznato % ili nepoznato %
Odjeljak V: Odjeljak V: V: V.1.
DATUM ZAKLJUENJA UGOVORA DATUM ZAKLJUENJA UGOVORA BROJ PRIMLJENIH PONUDA BROJ PRIMLJENIH PONUDA DA LI JE ZA OVAJ UGOVOR BILO OBJAVLJENO OBAVJETENJE U SLUBENOM GLASNIKU BIH? DA LI JE ZA OVAJ UGOVOR BILA OBJAVLJENA OBAVIJEST U SLUBENOM GLASNIKU BIH? ? Da Da Ne Ne
V.2.
V.3.
Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti reference tog obavjetenja: Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti reference tog obavjetenja: , : Broj obavjetenja Broj obavijesti V.4. u Slubenom glasniku BiH br. u Slubenom glasniku BiH br. . objavljenom dana objavljenom dana
DRUGE INFORMACIJE, ukoliko je primjenjivo DRUGE INFORMACIJE, ukoliko je primjenjivo ,
ANEKS 3
OBAVJETENJE O PONITENJU POSTUPKA NABAVKE OBAVIJEST O PONITENJU POSTUPKA NABAVE

I.2.
I.2.b
1 2
Zakon o javnim nabavkama BiH Zakon o javnim nabavama BiH 3
II. 2.
DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lan 32 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lanak 32 ZJN) (ukoliko je primjenjivo) ?( 32 ) ( ) Da Da Ne Ne
II.3.
NAZIV POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA NAZIV POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
II. 4.
OPIS PREDMETA UGOVORA / OPIS PREDMETA UGOVORA / :
II. 5.
PROCIJENJENA UKUPNA VRIJEDNOST (bez PDV-a) PROCIJENJENA UKUPNA VRIJEDNOST (bez PDV-a) ( -)
Odjeljak III: Odjeljak III: III: III. 1.
POSTUPAK POSTUPAK
VRSTE POSTUPKA: VRSTE POSTUPKA: : Otvoreni / Otvoreni / Ogranieni / Ogranieni / Ubrzani ogranieni / Ubrzani ogranieni / Pregovaraki / Pregovaraki / Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Konkurs za izradu idejnog rjeenja Natjeaj za izradu idejnog rjeenja Ostali Ostali
III.2.
RAZLOG PONITENJA POSTUPKA DODJELE UGOVORA (lan 12 ZJN): RAZLOG PONITENJA POSTUPKA DODJELE UGOVORA (lanak 12 ZJN): ( 12 ): u navedenom krajnjem vremenskom roku nije podnesena nijedna ponuda; u navedenom krajnjem vremenskom roku nije podnesena nijedna ponuda; ; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; ; cijene svih prihvatljivih ponuda su znatno vee od budeta ugovornog organa; cijene svih prihvatljivih ponuda su znatno vee od budeta ugovornog organa; ; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurencju za konkretni ugovor; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurencju za konkretni ugovor; 3 () ; broj kvalificiranih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor; broj kvalificiranih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor; 3 () ; drugi dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora. drugi dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog tijela i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora. .
Odjeljak IV: Odjeljak IV: IV: IV.1.
DATUM PONITENJA DATUM PONITENJA BROJ PRIMLJENIH PONUDA BROJ PRIMLJENIH PONUDA INFORMACIJE O NAJNIOJ / NAJVIOJ CIJENI PRIMLJENIH PONUDA INFORMACIJE O NAJNIOJ / NAJVIOJ CIJENI PRIMLJENIH PONUDA / / najvie ponude: / najvie ponude: / :
IV.2.
IV.3.
Cijena: najnie ponude Cijena: najnie ponude : IV.4.
DA LI JE ZA OVAJ POSTUPAK NABAVKE BILO OBJAVLJENO OBAVJETENJE U SLUBENOM GLASNIKU BIH? DA LI JE ZA OVAJ POSTUPAK NABAVE BILA OBJAVLJENA OBAVIJEST U SLUBENOM GLASNIKU BIH? ? Da Da Ne Ne
Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti referentni broj obavjetenja: Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti referentni broj obavjetenja: , : Broj obavjetenja Broj obavijesti IV.5. u Slubenom glasniku BiH br. u Slubenom glasniku BiH br. . objavljenom dana objavljenom dana
DRUGE INFORMACIJE, ukoliko je primjenjivo DRUGE INFORMACIJE, ukoliko je primjenjivo ,
Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda ("SG" 17/05)

(Objavljeno u Slubenom glasniku br. 17/05 od 28.03.2005. godine) Na osnovu lana 33. stav (5) i 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 49/04), ministar finansija i trezora donosi UPUTSTVO O NAINU VOENJA ZAPISNIKA O OTVARANJU PONUDA lan 1. Na osnovu lana 33. stav (5) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine i lana 13. stav (4) Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama (Slubeni glasnik BiH, broj 03/05), nakon javnog otvaranja ponuda, ugovorni organ je duan unositi podatke u zapisnik sastanka prema obrascu zapisnika koji je dat u Aneksu, koji ini sastavni dio ovog uputstva. lan 2. Zapisnik o otvaranju ponuda sadri sve podatke koji su utvreni obrascem zapisnika i koji se unose u zapisnik na sastanku, koji poinje u vrijeme i na mjestu koji su utvreni u obavjetenju o nabavci. Zapisnik o otvaranju ponuda ugovorni organ vodi na nain da: (1) sve saopene informacije neposredno se biljee u zapisnik, (2) na kraju sjednice zapisnik potpisuju predsjedavajui Komisije za nabavke, kao i svaki od predstavnika ponuaa koji su prisustvovali otvaranju ponuda, (3) takav zapisnik odmah postaje sastavni dio tenderske dokumentacije, (4) kopije zapisnika bez odlaganja se dostavljaju svim ponuaima, ukljuujui i one ponuae iji predstavnici nisu prisustvovali otvaranju ponuda. lan 3. Ovo uputstvo e se objaviti u "Slubenom glasniku BiH" i stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-STK-02-815/05 Ministar mr. Ljerka Mari, s.r. 7. marta 2005. godine Sarajevo
(Objavljeno u Slubenom glasniku br. 17/05 od 28.03.2005. godine) ( . 17/05 28.03.2005. )
ZAPISNIK SA OTVARANJA PONUDA ZAPISNIK SA OTVARANJA PONUDA

1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG TIJELA Kontakt-osoba / Kontakt-osoba / - Potanski broj / Potanski broj /
Identifikacioni broj / Identifikacioni broj / Faks / Faks / Internet adresa (web) / Internet adresa (web) / (web)
2.
VRSTA UGOVORA VRSTA UGOVORA Robe / robe / Usluge / usluge / Radovi / radovi /
3.
NAZIV / REFERENCA TOG UGOVORA KOD UGOVORNOG ORGANA NAZIV / REFERENCA TOG UGOVORA KOD UGOVORNOG ORGANA /
_________________________________________________________________________ 4. DA LI JE ZA OVAJ UGOVOR BILO OBJAVLJENO OBAVJETENJE U SLUBENOM GLASNIKU BIH? DA LI JE ZA OVAJ UGOVOR BILA OBJAVLJENA OBAVIJEST U SLUBENOM GLASNIKU BIH? ? Da Ne Da Ne -1-
Datum, mjesto Nadnevak, mjesto ___________________________ , Potpis predsjedavajueg Potpis predsjedatelja _______________________
Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti reference tog obavjetenja: Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti reference tog obavjetenja: , : Broj obavjetenja Broj obavijesti 5. u Slubenom glasniku BiH br. u Slubenom glasniku BiH br. . objavljenom dana objavljenom dana
DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA NADNEVAK I MJESTO OTVARANJA PONUDA Datum / nadnevak / Mjesto / mjesto /
6.
OSOBE ZADUENE ZA PROVEDBU OTVARANJA PONUDA U IME KOMISIJE ZA NABAVKE/ UGOVORNOG ORGANA: OSOBE ZADUENE ZA PROVEDBU OTVARANJA PONUDA U IME KOMISIJE ZA NABAVKE/ UGOVORNOG TIJELA: / : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ PREDSTAVNICI PONUAA PRISUTNI PRILIKOM OTVARANJA PREDSTAVNICI PONUDITELJA PRISUTNI PRILIKOM OTVARANJA Ponua Ponuditelj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Predstavnik Predstavnik
7.
__________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________
-2-
8.
DRUGE OSOBE PRISUTNE TOKOM OTVARANJA PONUDA (AKO IH IMA) DRUGE OSOBE PRISUTNE TOKOM OTVARANJA PONUDA (AKO IH IMA) ( ) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ SPISAK PONUDA KOJE SU STIGLE NA VRIJEME SPISAK PONUDA KOJE SU STIGLE NA VRIJEME Registracijski broj Registracijski broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Naziv/ime ponuaa (ifra) Naziv/ime ponuditelja (ifra) / () Datum prijema Datum primitka
9.
__________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________
-3-
10.
SAETAK PRIMLJENIH PONUDA SAETAK PRIMLJENIH PONUDA

Broj koverte sa ponudom / Broj kuverte sa ponudom / Naziv/ ime ponuaa (ifra) / Naziv/ ime ponuditelja (ifra) / / () Datum prijema ponude / Datum prijema ponude / Ukupni broj paketa / Ukupni broj paketa / Koverta sa ponudom, ispravno zatvorena i potpisana ili opeaena / Kuverta sa ponudom, ispravno zatvorena i potpisana ili opeaena / , da/ne / da/ne / / Tenderski obrazac ispravno popunjen / Tenderski obrazac ispravno popunjen / Ponuda ispravno potpisana / Ponuda ispravno potpisana / Svi elementi ponude dostavljeni / Svi elementi ponude dostavljeni / Svi elementi ponude dostavljeni / Ukupna cijena ponude / Ukupna cijena ponude / Ponueni popust/ Ponueni popust/ /
Registracijski broj ponuaa / Registracijski broj ponuditelja /
da/ne / da/ne //
da/ne / da/ne / /
da/ne / da/ne /d/
11.
POTPISI PREDSTAVNIKA PONUAA PRISUTNIH TOKOM OTVARANJA PONUDA POTPISI PREDSTAVNIKA PONUAA PRISUTNIH TOKOM OTVARANJA PONUDA POTPISI PREDSTAVNIKA PONUAA PRISUTNIH TOKOM OTVARANJA PONUDA Ponua Ponuditelj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Predstavnik Predstavnik Potpis Potpis
__________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________
(Naziv ugovornog organa) (Adresa) (Ovlatena-odgovorna osoba) IZVJETAJ o provedenom postupku nabavke iz poglavlja III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine
Vrsta postupka R.b. Vrsta predmeta nabavke Ime i broj Cijena prijavljenih dostavljen ponuaa/ ih ponuda dobavljaa
Predmet nabavke (opis)
Konkuren ski zahtjev
Direktni sporazum
Podaci o izabranom ponuau/dobavljau ( naziv ponuaa, sjedite, zemlja)
Datum zakljuenj a ugovora
Vrijednost dodijeljenog ugovora

bez PDV-a sa PDVom
Robe
Usluge
Radovi
NAPOMENA: Kvadratie ispunjavati sa oznakom X u zavisnosti od vrste postupka i vrste predmeta nabavke
Uputstvo o obliku i sadraju izvjetaja o provedenom postupku jn iz poglavlja III ZJN

(Objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" broj 101/06) Na osnovu lana 45.stav 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine,, broj: 49/05,19 /05,52/05,8/06,24/06 i 70/06), uz prethodnu saglasnost Odbora AJN, direktor Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine, donosi: UPUTSTVO O OBLIKU I SADRAJU IZVJETAJA O PROVEDENOM POSTUPKU JAVNIH NABAVKI IZ POGLAVLJA III ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE I Ovim Uputstvom propisuje se oblik, sadraj i upotreba obrasca Izvjetaja o provedenom postupku javnih nabavki utvrenih u Poglavlju III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Izvjetaj), koji sastavlja ugovorni organ naveden u odredbama lana 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. II Ugovorni organ duan je mjeseno podnijeti Izvjetaj o svakom provedenom postupku nabavke koji je prethodio dodjeli i zakljuenju ugovora, u skladu sa Poglavljem III Zakona o javnim nabavkama BiH, najkasnije u roku od 7 dana u tekuem mjesecu za protekli mjesec, na obrascu koji je sastavni dio ovog Uputstva. III Izvjetaj obavezno sadri sljedee elemente: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. redni broj (upisuje se po redoslijedu provedenih postupaka); vrste postupka; vrsta predmeta nabavke; kratak opis predmeta nabavke; naziv i broj prijavljenih ponuaa/dobavljaa; cijena dostavljenih ponuda ( ili procijenjena vrijednost), podaci o izabranom ponuau; datum i broj zakljuenog ugovora odnosno narudbenice; vrijednost dodijeljenog ugovora odnosno nabavke sa PDV-om i bez PDV-a. IV Iznad naslova Izvjetaja u lijevom gornjem uglu ugovorni organ upisuje sljedee podatke: 1.naziv ugovornog organa , datum i broj Izvjetaja; 2.adresa -sjedite; 3.ime i prezime ovlatene odgovorne osobe u ugovornom organu. V U sluaju zapoetih a nedovrenih postupaka nabavki nakon zavretka izvjetajnog perioda isti e biti obuhvaen u narednom izvjetajnom periodu u kojem je isti okonan zakljuenjem ugovora. Ukoliko ugovorni organi sastavi i pripremi Izvjetaj suprotno ovim Uputstvom i na nepropisnom obrascu, Agencija e isti odbaciti i smatrat e se da nije dostavljen. VI Elektronski obrazac Izvjetaja, kao sastavni dio ovog Uputstva bit e dostupan bez naknade svim ugovornim organima na web-stranici Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine. Ugovorni organi su duni Izvjetaje dostavljati iskljuivo putem pote. VII Sastavni dio ovog Uputstva ini tabelarni obrazac "Izvjetaj o provedenom postupku Javnih nabavki utvrenih u poglavlju III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine" - kao aneks 1.Uputstva. VIII Ovo Uputstvo stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine". Broj: 01-02-_______/06 DIREKTOR inita Foo 08.12.2006. godine Sarajevo
Uputstvo o primjeni i koritenju modela STD za postupke jn ("SG" 56/07)

(Objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" broj 56/07) Na osnovu lana 13.stav (4) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06) i lana 10. stav (2) Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ( "Slubeni glasnik BiH" broj 03/05), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke, direktor Agencije za javne nabavke donosi: UPUTSTVO O PRIMJENI I KORITENJU MODELA STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA POSTUPKE JAVNE NABAVKE ZA ROBE, USLUGE I RADOVE lan 1. (1) Ugovorni organi obavezni su da prilikom izrade tenderske dokumentacije koriste modele standardne tenderske dokumentacije koji ine sastavni dio ovog Uputstva. (2) Modeli standardne tenderske dokumentacije odnose se na svaki postupak javne nabavke za dodjelu ugovora iz Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon). lan 2. (1) Modeli standardne tenderske dokumentacije sadre: a) Poziv za dostavljanje ponude, b) Opte informacije u vezi sa postupkom, c) Informacije o ugovornom organu, d) Predmet nabavke, e) Instrukcije za dobavljae ( nain komunikacije sa dobavljaima, priprema ponude, povjerljivost, raunanje cijene, mjesto i datum i vrijeme prijema ponuda, mjesto i datum i vrijeme otvaranja ponuda, garancija za ponudu, period vaenja ponude), f) Kvalifikacija ( kriteriji za uee i dokumentacija), g) Ocjena ponuda ( kriteriji dodjele ugovora, preferencijalni tretman domaeg, zabrana pregovora, neprirodno niske ponude, ispravka greaka i propusta), h) Informacije o zatiti prava dobavljaa, i) Potpisivanje ugovora ( garancija za dobro izvrenje ugovora, uslovi iz ugovora), j) Informacije o tenderskoj dokumentaciji, k) Aneksi. (2) Za ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom i pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja, modeli standardne tenderske dokumentacije se razlikuju u dijelovima koji se odnose na fazu I i fazu II ovih postupaka. lan 3. (1) Modeli standardne tenderske dokumentacije, pored neophodnih informacija iz lana 2. ovog Uputstva, koje moraju biti sastavni dio svakog konkretnog tenderskog dokumenta, sadri i informacije koje su date kao opcije, za koje ugovorni organ, u skladu s predmetom nabavke odluuje da li e ih uvrstiti u tenderski dokument. (2) Ukoliko ugovorni organ odlui da koristi opciju navedenu u modelu standardne tenderske dokumentacije, ista se koristi na nain da se rije opcija brie, a tekst predmetne opcije postaje sastavni dio konkretne tenderske dokumentacije. (3) Ukoliko ugovorni organ odlui da ne primjenjuje opciju/e iz modela standardne tenderske dokumentacije u potpunosti je/ih brie prilikom izrade konkretne tenderske dokumentacije. lan 4. (1) U sluaju opcija koje su date u modelima standardne tenderske dokumentacije, ugovorni organ moe postupiti na slijedei nain: a) ako se radi o podjeli predmeta javne nabavke po lotovima, ugovorni organ duan je svaki lot opisati i navesti da li dobavlja moe podnijeti ponudu za jedan lot, vie njih ili za sve lotove; b) ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, ugovorni organ je duan navesti poetak i trajanje tog okvirnog sporazuma, kao i procjenjenu koliinu robe, ili usluge ili radova koje planira nabavljati za period trajanja okvirnog sporazuma; c) ako se zahtijeva osiguranje ponude, odnosno garancija za ozbiljnost ponude, ugovorni organ je duan navesti sve elemente garancije, a posebno novani iznos, formu, povrat i zadravanje garancije; d) ako se dozvoljavaju alternativne ponude, ugovorni organ je duan postaviti minimum zahtjeva koje te alternativne ponude moraju ispuniti, uz naznaku da opcije cijena nisu dozvoljene; e) Ako se zahtjeva garancija za dobro izvrenje posla, ugovorni organ treba navesti detaljne odredbe o vrsti, formi, novanom iznosu, uslovima, predaji, realizaciji i povratu za traenu garanciju. (2) Ugovorni organ duan je uz standardnu tendersku dokumentaciju ukljuiti nacrt ugovora ili osnovne elemente sa uslovima za konkretnu nabavku, vodei pri tome rauna da nacrt ugovora, odnosno elementi iz standardne tenderske dokumentacije, koji e initi ugovor, budu u skladu sa sa propisima koji ureuju obligaciono-pravne odnose u Bosni i Hercegovini. lan 5. (1) Prilikom pripreme standardne tenderske dokumentacije za konkretni postupak javne nabavke, ugovorni organ duan je pripremiti na nain da su jasno defnisani svi elementi iste, bez dvosmislenih mogunosti, kao i jasnih i odreenih uputa za dobavljae, i uz obavezno potivanje principa iz lana 1. Zakona. (2) Ugovorni organ duan je prilikom pripreme standardne tenderske dokumentacije kod vrednovanja ponuda po kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda, jasno i precizno dati upute svim zainteresiranim dobavljaima na koji nain e vrednovati svaki podkriterij, unutar utvrenog kriterija. (3) Ukoliko je ugovorni organ za postupak javne nabavke odabrao kriterij najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude, duan je navest minimum tehnikih uslova za predmetnu javnu nabavku, uz obavezno potivanje odredbi l. 1. i 14. Zakona. lan 6.
Sastavni dio modela standardne tenderske dokumentacije ini i model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, te je ugovorni organ duan koristiti isti na nain da model prilagodi za svaku konkretnu javnu nabavku. lan 7. (1) Ugovorni organi duni su primjenjivati modele standardne tenderske dokumentacije koje su sastavni dio ovog Uputstva, kao anexi i to: a) Anex I - Standardna tenderska dokumentacija za javnu nabavku roba za otvoreni postupak, ogranieni postupak i pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja o nabavci; b) Anex II Standardna tenderska dokumentacija za javnu nabavku usluga za otvoreni postupak, ogranieni postupak i pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja o nabavci; c) Anex III Standardna tenderska dokumentacija za javnu nabavku radova za otvoreni postupak, ogranieni postupak i pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja o nabavci; d) Anex IV- Model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda; lan 8. (1) Ugovorni organi duni su primjenjivati modele standardne tenderske dokumentacije u svim postupcima javne nabavke, koje pokrenu nakon stupanja na snagu ovog Uputstva. (2) Modeli standardne tenderske dokumentacije su dostupni za ugovorne organe na web strani Agencije za javne nabavke, bez naknade. lan 9. Ovo Uputstvo stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a obavezna primjena poinje tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Uputstva. lan 10. Ovo Uputstvo se objavljuje u "Slubenom glasniku BiH". Broj: 02-02-2230/07 DIREKTOR inita Foo Dana, 18.07.2007. godine Sarajevo
ANEKS I IZVJETAJ o provedenom postupku javne nabavke iz Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine I - PODACI O UGOVORNOM ORGANU 1) Naziv ugovornog organa: _____________________________________ 2) Sjedite i adresa : ____________________________________________ 3) Djelatnost Sektor i statistiki broj : ________________________ 4) Ovlatena osoba : ____________________________________________ II - PODACI O VRSTI POSTUPKA I PREDMETU JAVNE NABAVKE 1) 2) 3) 4) Redni broj predmeta nabavke: _________________________________ Vrsta postupka: ____________________________________________ Predmet nabavke: __________________________________________ Kratak opis predmeta nabavke: ________________________________
III PODACI O VRIJEDNOSTI JAVNE NABAVKE 1) Procjenjena vrijednost nabavke: __________________________________ 2) Ugovorena vrijednost javne nabavke bez PDV-a: ____________________ 3) Ugovorena vrijednost nabavke sa PDV-om: _________________________ IV - PODACI O ODABRANOM DOBAVLJAU 1) Datum zakljuenja ugovora : ______________________________________ 2) Naziv odabranog dobavljaa i zemlja u kojoj je registriran : ______________ V PODACI O DOBAVLJAIMA KOJI SU UESTVOVALI U POSTUPKU 1) 2) 3) 4) Broj primljenih ponuda : __________________________ Broj kvalifikovanih dobavljaa : ____________________ Broj odbaenih ponuda : __________________________ Naziv dobavljaa koji su uestvovali u postupku i zemlja u kojoj su registrirani : a) ____________________________________ b) ____________________________________ c) ____________________________________ .
VI PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA (zaokruiti) a) Da b) Ne (Ukoliko je odgovor da, ugovorni organ je obavezan popuniti Anex II)
ANEKS II IZVJETAJ o primjeni preferencijalnog tretmana domaeg u postupcima javne nabavke I - PODACI O UGOVORNOM ORGANU 1) 2) 3) 4) Naziv ugovornog organa: _______________________________________ Sjedite i adresa : ______________________________________________ Djelatnost Sektor i statistiki broj : _______________________________ Ovlatena osoba : ______________________________________________
II - PODACI O VRSTI POSTUPKA I PREDMETU JAVNE NABAVKE 1) Redni broj predmeta nabavke: _____________________________________ 2) Vrsta postupka: _________________________________________________ 3) Kratak opis predmeta nabavke: ____________________________________ III - PODACI O ODABRANOM DOBAVLJAU 1) Naziv odabranog dobavljaa i zemlja u kojoj je registriran : _____________________________________________________________ IV PODACI O VRIJEDNOSTI JAVNE NABAVKE 1) Ponuda sa najniom cijenom u postupku ( u KM): ______________________ 2) Cijena odabrane ponude sa preferencijalnim faktorom ( u KM) : ___________ 3) Razlika cijene odabrane ponude sa preferencijalnim faktorom i ponude sa najniom cijenom ( u KM) : _____________________________ .
Uputstvo o obliku i sadraju izvjetaja o provedenom postupku jn iz poglavlja II ZJN

(Objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" broj 82/07) Na osnovu lana 41.stav 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 49/05, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), uz prethodnu saglasnost Odbora AJN na XIII sjednici, odranoj 14.09.2007. godine, direktor Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine donosi UPUTSTVO O OBLIKU I SADRAJU IZVJETAJA O PROVEDENOM POSTUPKU JAVNIH NABAVKI IZ POGLAVLJA II ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. Ovim Uputstvom propisuje se oblik, sadraj i upotreba obrasca Izvjetaja o provedenom postupku javnih nabavki utvrenih u Poglavlju II Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 49/05, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), koji priprema ugovorni organ naveden u odredbama lana 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Zakon). lan 2. Ugovorni organ duan je dostaviti Agenciji za javne nabavke (u daljem tekstu: Agenciji) izvjetaj o postupku javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka javne nabavke, prema Aneksu I ovog Uputstva. lan 3. Izvjetaj iz Aneksa I obavezno sadri slijedee elemente: I-Podaci o ugovornom organu, II-Podaci o vrsti postupka i predmetu javne nabavke, III-Podaci o vrijednosti javne nabavke, IV-Podaci o odabranom dobavljau, V-Podaci o dobavljaima koji su uestvovali u postupku, VI-Podaci o primjena preferencijalnog tretmana domaeg lan 4. Ukoliko je u postupku javne nabavke primjenjen preferencijalni tretman domaeg, ugovorni organ je duan sainiti Izvjetaj iz Aneksa II, koji obavezno sadri slijedee elemente: I-Podaci o ugovornom organu, II-Podaci o vrsti postupka i predmetu javne nabavke, III-Podaci o odabranom dobavljau, IV-Podaci o vrijednosti javne nabavke. lan 5. Ukoliko ugovorni organ sastavi i pripremi Izvjetaj suprotno ovom Uputstvu i na nepropisnom obrascu, Agencija e isti odbaciti i smatrae se da nije dostavljen. lan 6. Elektronski obrazac Izvjetaja, kao sastavni dio ovog Uputstva bie dostupan bez naknade svim ugovornim organima na web stranici Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine. Ugovorni organi su duni izvjetaje dostavljati iskljuivo putem pote. lan 7. Sastavni dio ovog Uputstva ine obrazac Izvjetaja o provedenom postupku javnih nabavki utvrenih u poglavlju II Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine"-kao aneks I. Uputstva i obrazac Izvjetaja o primjeni preferencijalnog tretmana domaeg u postupcima javne nabavke, kao Anex II Uputstva. lan 8. Ovo uputstvo stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine".
Na osnovu l.33. stav (4) i 48. st. (4) taka a) i (7) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke na XVII sjednici, odranoj 14.03.2008. godine, direktor Agencije d o n o s i UPUTSTVO o izmjeni Uputstva o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda lan 1. U Uputstvu o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05), u Aneksu, koji je sastavni dio Uputstva, taka X mijenja se i glasi: X-Saetak ponuda primljenih u roku
Broj protokola ugovornog organa Redni broj koverte ponude Naziv / Ime dobavljaa Koverta sa ponudom ispravno zatvorena (zapeaena ili potpisana) (da / ne) Ukupna cijena ponude Ponueni popust
lan 2. Ovo Uputstvo stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objave u Slubenom glasniku BiH. DIREKTOR Broj: 01-50- 776-6-1/08 Sarajevo, 14.03.2008. godine inita Foo
Uputstvo o izmjeni i dopuni uputstva o primjeni ZJN BiH ("SG" 24/09)

(Objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" broj 24/09) Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i lana 48. stav (4) taka a) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09), na prijedlog Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 78. sjednici odranoj 26. februara 2009. godine, donijelo je UPUTSTVO O IZMJENI I DOPUNI UPUTSTVA O PRIMJENI ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. U Uputstvu o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 3/05), u lanu 20. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) U cilju zatite razvoja i obnove privrede Bosne i Hercegovine i to samo u periodu tranzicije i stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu evropskih zajednica i njihovih drava lanica i Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" Meunarodni ugovori, broj 10/08), ugovorni organ moe, u skladu sa lanom 37. Zakona i u skladu sa utvrenom ekonomskom politikom: a) Primijeniti cjenovni preferencijalni tretman iskljuivo u svrhu poreenja ponuda u skladu sa lanom 35. Zakona; b) Prilikom obrauna cijena ponuda u svrhu poreenja ponuda, umanjiti cijene domaih ponuda za preferencijalni faktor ne vei od: 15% za ugovore koji se dodjeljuju u 2005. i 2006. godini, 10% za ugovore koji se dodjeljuju od 2007. do 2012. godine, 5% za ugovore koji se dodjeljuju u 2013. i 2014. godini. c) Preferencijalni tretman domaeg se moe primjenjivati do maja 2010. godine, kada e prestati primjena preferencijalnog faktora za zemlje potpisnice Aneksa 1 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini - Konsolidirana verzija centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.) ("Slubeni glasnik BiH"- Meunarodni ugovori, broj 9/07); d) U smislu ovog lana, domae ponude su ponude koje podnose ponuai locirani u Bosni i Hercegovini, ije su firme osnovane u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini kod kojih: - u sluaju ugovora o nabavkama roba, najmanje 50% (pedeset posto) ukupne vrijednosti od ponuenih roba imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine, - u sluaju ugovora o nabavkama usluga, najmanje 50% (pedeset posto) radne snage za izvrenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine, - u sluaju ugovora o nabavci radova, najmanje 50 % (pedeset posto) ukupne vrijednosti roba, koje se ugrauju imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine i najmanje 50 % (pedeset posto) radne snage za izvrenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine. e) Preferencijalni faktor domaeg se moe primijeniti i za ugovore o nabavkama usluga ili izvoenja radova, prilikom obrauna cijene ponuda, u svrhu poreenja ponuda ugovorni organ e umanjiti cijene ponuda ponuaa koji nisu iz Bosne i Hercegovine, za 5% (pet posto) i to ukoliko najmanje 50% (pedeset posto) radne snage za izvrenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine. f) Svako koritenje preferencijalnog tretmana domaeg u skladu sa ovim lanom mora biti navedeno, a njegova primjena detaljno objanjena u tenderskoj dokumentaciji." Iza stava (2) lana 20. dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Odredbe ovog lana prestaju vaiti 1. januara 2015.godine, izuzev take c) stava (1) ovog lana." lan 2. Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. Predsjedavajui Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri, s.r. VM broj 31/09 26. februara 2009. godine Sarajevo
Uputstvo o pripremi i dostavi izvjetaja o dodjeli ugovora u postupcima jn ("SG" 81/09)

(Objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" broj 81/09) Na osnovu lana 41. stav 3. i lana 45. stav 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 49/05, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09), uz prethodnu saglasnost Odbora AJN na XXV sjednici, odranoj 28. septembra 2009. godine, direktor Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine donosi UPUTSTVO O PRIPREMI I DOSTAVI IZVJETAJA O DODJELI UGOVORA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI IZ POGLAVLJA II I POGLAVLJA III ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. Ovim Uputstvom propisuje se nain pripreme i dostavljanje Izvjetaja o dodjeli ugovora u postupcima javnih nabavki iz Poglavlja II i Poglavlja III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Zakon), koritenjem web informacionog sistema Agencije za javne nabavke (u daljem tekstu: elektronski sistem za dostavu izvjetaja), u formi i sa obrascima koji su ugovorni organi obavezni koristiti u postupku javne nabavke. Elektronski sistem za za dostavu izvjetaja dostupan je na web strani javnih nabavki (www.javnenabavke.gov.ba). lan 2. Elektronskim sistemom za izvjetavanje o dodjeli ugovora u postupcima javne nabavke, se osigurava bri i funkcionalniji proces dostave Izvjetaja iz Poglavlja II i Poglavlja III Zakona. Agencija za javne nabavke e pripremiti Prirunik za koritenje elektronskog sistema za dostavu izvjetaja, kojim e usmjeravati operatere kroz sistem, i isti e biti dostupan na web strani javnenabavke.gov.ba. lan 3. Ugovorni organ je duan registrovati glavnog operatera, u svrhu koritenja elektronskog sistema za dostavu izvjetaja, koji e izvriti proces prijave ugovornog organa u sistem. Ugovorni organ moe registrovati samo jednog glavnog operatera, za kojeg dostavlja podatke u pismenoj formi, prilikom procesa registracije. Za potrebe ugovornog organa, nakon registracije ugovornog organa i glavnog operatera, moe se registrovati do 8 (osam) pomonih operatera, kojima e biti omogueno koritenje odreenih funkcija u sistemu za izvjetavanje. lan 4. Registrovani operateri, u ime ugovornog organa (u daljem tekstu: operater) e vriti funkciju unosa i upravljanja izvjetajima, u slijedeim oblicima: 1. unos izvjetaja o dodjeli ugovora, 2. generisanje statistikih izvjetaja, 3. pregled zavrenih izvjetaja. lan 5. Ugovorni organ je duan izvriti unos izvjetaja o dodjeli ugovora u postupku javne nabavke u elektronski sistem za dostavu izvjetaja, u roku od 15 dana nakon okonanja postupka javne nabavke iz Poglavlja II i Poglavlja III Zakona. Rok od 15 dana odnosi se i na lanove 6. i 7. ovog Uputstva. lan 6. Ukoliko je dodjeli ugovora prethodilo zakljuivanje okvirnog sporazuma, onda je ugovorni organ duan dodati svaki dodjeljeni ugovor/ugovore, u formu "dodaj ugovor u okvirni sporazum". lan 7. Ukoliko je postupak dodjele ugovora imao podjelu na lotove, a jedan ili vie lotova se nije okonao dodjelom ugovora, ugovorni organ je duan po okonanju postupka za taj/te lot/ove unijeti izvjetaj. lan 8. Ugovorni organ u modulu "Generisanje statistikih izvjetaja" ima mogunost generisanja statistikih izvjetaja o unesenim ugovorima, uz pomo kojih moe voditi statistiku svojih dodijeljenih ugovora u postupcima nabavke, za odreeni vremenski period, po slijedeim parametrima: 1. 2. 3. 4. 5. broj postupaka, ukupna vrijednost ugovora po postupcima, vrijednost pojedinanih ugovora po dobavljau, vrijednost pojedinanih ugovora za sve dobavljae, vrijednost ugovora po okvirnom sporazumu. lan 9. Ugovorni organ u "pregledu zavrenih izvjetaja" ima mogunost pregleda zavrenih izvjetaja i pretraivanja izvjetaja po zadatim elementima. lan 10. Ugovorni organ je duan unijeti tane podatke prilikom registracije u elektronski sistem za dostavu izvjetaja. Ugovorni organ unosi sve podatake u Izvjetaj i odgovoran je za tanost unesenih podataka. lan 11. Ugovorni organi u prelaznom periodu od 01.11.2009. god do 31.12.2009.godine, dostavljaju Izvjetaje o dodjeljenom ugovoru u postupku javne nabavke za Poglavlje II i Poglavlje III Zakona, putem pote, ukoliko nisu zavrili proces registracije. lan 12. Ugovorni organ je obavezan da zavri proces registracije u elektronski sistem za dostavu izvjetaja do 31.12.2009. godine. lan 13.
Ugovorni organ je obavezan dostavljati Izvjetaje o dodjeljenom ugovoru u postupku javne nabavke za Poglavlje II i Poglavlje III Zakona iskljuivo putem elektronskog sistema za dostavu izvjetaja, poev od 01.01.2010. godine. lan 14. 01.01.2010. godine prestaju da vae Uputstvo o obliku i sadraju Izvjetaja o provedenom postupku javnih nabavki iz Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 82/07) i Uputstvo o obliku i sadraju Izvjetaja o provedenom postupku javnih nabavki iz Poglavlja III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 101/06). lan 15. Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine". Broj: 01-50-4682-2/09 Sarajevo, 1. oktobra 2009. godine
Uputsvo o nainu objavljivanja obavjetenja u postupcima javnih nabavki ("SG" 43/11)

(Objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj 43/11) Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08 ) i l. 20. i 53. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 94/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10), na prijedlog Agencije za javne nabavke, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 150. sjednici odranoj dana 11. maja 2011.godine, donijelo UPUTSTVO O NAINU OBJAVLJIVANJA OBAVJETENJA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI lan 1. (Predmet) Ovim uputstvom se utvuje nain objavljivanja obavjetenja u postupcima javnih nabavki, koji su ugovorni organi iz lana 3. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 94/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10), (u daljem tekstu: Zakon), obavezni primjenjivati u postupcima javnih nabavki, u skladu sa odredbama Zakona. lan 2. (Vrste obavjetenja) (1) Ugovorni organ dostavlja obavjetenja u postupcima javnih nabavki na objavljivanje putem Informacionog sistema za elektronsko objavljivanje obavjetenja ( u daljem tekstu: Informacioni sistem). (2) Objavljivanje obavjetenja se vri na web stranici javnih nabavki www.javnenabavke.gov.ba i u "Slubenom glasniku BiH". (3) Obavjetenja koja se primjenjuju su: a) Obavjetenje o nabavci, 1) Obavjetenje za konkurs za izradu idejnog rjeenja, b) Obavjetenje o dodjeli ugovora, 1) Obavjetenje o dodjeli ugovora za pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, c) Obavjetenje o ponitenju postupka javne nabavke, 1) Obavjetenje o ponitenju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, d) Dodatno obavjetenje za konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda, e) Obavjetenje o nabavci-meunarodno objavljivanje, f) Ispravka obavjetenja. (4) Obrasci obavjetenja navedena u stavu (3) ovog lana dostupna su na web stranici javnih nabavki iz stava (2) ovog lana, u elektronskom obliku. (5) Obrasci obavjetenja u papirnoj formi su dati kao Prilozi ovog Uputstva i ine njegov sastavni dio. lan 3. (Postupak registracije) (1) Ugovorni organ je duan prije poetka koritenja Informacionog sistema izvriti registraciju. (2) Nakon unosa podataka obaveznih za registraciju ugovorni organ je duan da dostavi pismenu potvrdu podataka Agenciji za javne nabavke. (3) Ukoliko ugovorni organ ne posjeduje tehnike pretpostavke za koritenje Informacionog sistema duan je popuniti obrazac za registraciju, koji je dat kao Prilog i ini sastavni dio ovog Uputstva. lan 4. (Koritenje Informacionog sistema) (1) Ugovorni organ nakon to se registruje moe nesmetano koristiti obrasce u aplikaciji. (2) Ugovorni organ je odgovoran za popunu obrazaca u aplikaciji. (3) U sluaju vrijedonosnog razreda za koji se zahtjeva meunarodno objavljivanje ugovorni organ pored objavljivanja obavjetenja o nabavci, duan je objaviti obrazac na engleskom jeziku. Ugovorni organ je odgovoran za tekst oglasa na engleskom jeziku. (4) Ugovorni organ koji nema mogunosti dostavljanja obavjetenja on-line putem, moe koristiti obrasce u papirnoj formi do prelaska na on-line dostavu, a najkasnije 2 (dvije) godine od dana stupanja na snagu ovog Uputstva. (5) Kada ugovorni organ dostavi obavjetenje u JP NIO "Slubeni list BiH"( u daljem tekstu: "Slubeni list BiH") on-line, duan je istovremeno dostaviti i narudbenicu ili pismeno koje se obavezno mora pozivati na broj obavjetenja koji je dodjeljen automatski. lan 5. (Mogunosti Informacionog sistema) (1) On line unos podataka potrebnih za izradu i objavljivanje obavjetenja u postupcima javnih nabavki podrazumjeva unos traenih podataka (izbor izmeu ponuenih opcija, unos informacija ili oznaka) u predviena polja. (2) On-line unos podataka omoguava ugovornom organu: a) b) c) d) e) jednostavan i brz unos podataka u predviena polja, ispravljanje i brisanje unesenog teksta, prije konanog slanja na objavljivanje, pomo pri unosu podataka, automatsku dojavu o neispunjenim poljima, automatsku dojavu uoenih greaka unosa prije slanja na objavljivanje. lan 6. (Uslovi za koritenje Informacionog sistema) Za koritenje Informacionog sistema potrebno je da ugovorni organ obezbjedi minimum tehnikih uslova potrebnih za izradu i obavljivanje obavjetenja u postupcima javnih nabavki i to: a) pristup internetu i b) internet preglednik. lan 7. (Dostavljanje obavjetenja u papirnoj formi)
(1) Ugovorni organ koji ne ispunjava minimum tehnikih uslova iz lana 6. stav (1) ovog Uputstva, popunjava obrasce u papirnoj formi, te ih zajedno sa popratnim aktom alje "Slubenom listu BiH" faksom, potom ili linom dostavom. (2) Ugovorni organ je obavezan obrasce za obavjetenja u postupcima javnih nabavki popunjavati itko, a ispravke moraju biti unesene vidljivo i dokazivo. (3) "Slubeni list BiH" nije obavezan objavljivati obavjetenja iz stava (1) ovog lana, ukoliko u dostavljenom obrascu nisu ukljueni svi obavezni podaci, o emu e bez odgode obavijestiti ugovorni organ. (4) U sluaju da "Slubeni list BiH" objavi tekst obavjetenja, popunjenog u papirnoj formi koji nije istovjetan dostavljenom tekstu ugovornog organa "Slubeni list BiH" e objaviti ispravak obavjetenja na propisanom obrascu iz priloga ovog Uputstva, bez naknade, u prvom narednom broju "Slubenog glasnika BiH" od momenta kada ga je ugovorni organ o tome obavijestio na dokaziv nain, a u skladu sa rokovima predvienim Zakonom. lan 8. (Objavljivanje obavjetenja) (1) Obavjetenja dostavljena on-line "Slubenom list BiH" do etvrtka u 12:00 sati, bit e objavljena u ponedeljak naredne sedmice. (2) Obavjetenja dostavljena u "Slubeni list BiH" u skladu sa lanom 7. stav (1) ovog Uputstva do utorka u 16:00 sati, bit e objavljena u ponedeljak naredne sedmice. (3) Obavjetenja koja budu dostavljena "Slubenom list BiH" poslije rokova utvrenih u st. (1) i (2) ovog nee biti objavljena u ponedeljak naredne sedmice, ve e biti objavljena u prvoj narednoj sedmici. lan 9. (Prelazne odredbe) Danom poetka primjene ovog Uputstva prestaje da vai Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke ("Slubeni glasnik", broj 17/05). lan 10. (Stupanje na snagu) Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH, a primjenjivat e se od 01.09.2011.godine. VM broj Sarajevo, 11. maja 2011. godine Predsjedavajui Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri PRILOG A Obavjetenje o nabavci A. 1. Obavjetenje o nabavci za konkurs za izradu idejnog rjeenja PRILOG B Obavjetenje o dodjeli ugovora PRILOG C Obavjetenje o ponitenju postupka nabavke PRILOG D Dodatno obavjetenje za konkurentski zahtjev PRILOG E Obavjetenje o nabavci-meunarodna objava PRILOG F Ispravka obavjetenja PRILOG G Obrazac za registraciju
OBAVJETENJE O NABAVCI
Odjeljak I: UGOVORNI ORGAN I 1. Podaci o ugovornom organu Naziv Kontakt osoba
Adresa
Potanski broj
Optina/Grad Telefon Elektronska pota (e-mail)
Identifikacioni broj/Jedinstveni identifikacioni broj Faks Internet adresa (Web)
I 2. Adresa za dodatne informacije Kao pod I 1.
Kao u Aneksu A
I 3. Adresa za preuzimanje tenderske dokumentacije Kao pod I 1. I 4. Adresa za dostavu ponuda/zahtjeva za uee Kao pod I 1.

Kao u Aneksu A
Kao u Aneksu A
I 5. Vrsta ugovornog organa, nivo i glavna djelatnost I 5.a. Vrsta ugovornog organa
(Odaberite samo jednu opciju).
Organ uprave Javni subjekt Javno preduzee I 5.b. Nivo kojem pripada ugovorni organ
(Odaberite samo jednu opciju u lijevom dijelu tabele). (U zavisnosti od odabranog nivoa upisati samo jednu opciju u desnom dijelu tabele).
Dravni nivo Entitetski nivo Brko distrikt BiH Kantonalni nivo Optinski nivo (FBiH) Optinski nivo (RS) Grad
[Ne popunjava se] [Upisati Entitet] [Ne popunjava se] [Upisati Kanton] [Upisati Optinu u FBiH] [Upisati Optinu u RS] [Upisati Grad]
I 5.c. Djelatnost ugovornog organa

Organ Uprave Javna uprava
Javni subjekt Odbrana Slube javnog reda i sigurnosti Zatita okolia Privreda i finansije Zdravstvo Upravljanje i odravanje stambenih objekata i ostale komunalne djelatnosti Socijalna skrb Slobodno vrijeme, kultura i religija Obrazovanje Ostalo

Javno preduzee Prijenos ili distribucija plina ili toplotne energije Elektrina energija Traenje i vaenje nafte ili plina Traenje i vaenje ugljena i drugih vrstih goriva Vodosnabdijevanje Potanske usluge eljeznike usluge Usluge gradske eljeznice, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili iare Djelatnosti luka-morskih ili rijenih luka i druga terminalna oprema Djelatnosti zrane luke Telekomunikacije
I 6. Zajednika nabavka Da
Ne
I 6.a. Ugovorni organi koji uestvuju u zajednikoj nabavci

(Popunjava se samo u sluaju da se radi o zajednikoj nabavci vidjeti taku I 6.).
R.br. 1. 2. 3. 4.
Naziv ugovornog organa i nivo kojem pripada
(Ako je potrebno, dodati redove u tabeli).
Odjeljak II: PREDMET UGOVORA II 1. Vrsta ugovora

(Odaberite ili upiite samo jednu opciju).
Robe Kupovina Leasing Zakup Ugovor o zakupu s opcijom kupovine Kombinacija svega navedenog
Usluge

Radovi
Upisati uslugu iz liste usluga Aneksa II dio A i B ZJN
Upisati naziv klase iz liste aktivnosti Aneksa I ZJN
II 2. Podjela na lotove Da (Popunjava se Aneks B za svaki lot) II 2.a. Broj lotova
Ne
II 2.b. Ponude se mogu dostaviti za (Odaberite samo jednu

opciju)
Jedan lot Vie lotova Sve lotove II 3. Da li se namjerava zakljuiti okvirni sporazum
(Ne popunjava se u sluaju pregovarakog postupka).
Da II 3.a. Trajanje okvirnog sporazuma (Ne popunjava se ako

postoji podjela na lotove vidjeti Aneks B).
Ne
II 3.b. Procijenjena ukupna vrijednost bez PDV-a
II 4. Opis II 4.a. Naziv predmeta ugovora
II 4.b. Kratak opis predmeta ugovora
II 5. Ukupna koliina ugovora ili obim ugovora

(Ne popunjava se ako postoji podjela na lotove vidjeti Aneks B).
II 5.a. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a

(Popunjava se ako ne postoji podjela na lotove i ako se ne namjerava zakljuiti okvirni sporazum).
II 6. Mjesto isporuke roba ili izvrenja usluga ili izvoenja radova

(Ne popunjava se ako postoji podjela na lotove vidjeti Aneks B).
II 7. Da li je dozvoljena alternativna ponuda?

(Popunjava se samo u sluaju Ekonomski najpovoljnije ponude vidjeti taku IV 2.).
Da II 8. Trajanje ugovora ili rok izvrenja
Ne
(Popunjava se ako ne postoji podjela na lotove i ako se ne namjerava zakljuiti okvirni sporazum).
Odjeljak III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNIKE INFORMACIJE III 1. Da li zahtjeva garancija za ponudu? Da
(Detaljne informacije i zahtjevi dati u tenderskoj dokumentaciji).
Ne
III 2. Da li se zahtjeva garancija za izvrenje ugovora? Da

(Detaljne informacije i zahtjevi dati u tenderskoj dokumentaciji).
Ne
III 3. Bitni uslovi finansiranja i plaanja ili upuivanje na odgovarajue propise
III 4. Ogranienja za uee

(Obavezni uslovi za uee iz lana 23. Zakona o javnim nabavkama BiH, a dokazi definisani detaljno u tenderskoj dokumentaciji).
III 5. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti
III 6. Ekonomska i finansijska sposobnost
III 7. Tehnika ili profesionalna sposobnost
Odjeljak IV: POSTUPAK IV 1. Vrsta postupka

Otvoreni postupak Ogranieni postupak Ubrzani ogranieni postupak Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci IV 2. Kriterij za dodjelu ugovora
Najnia cijena tehniki zad. ponude IV 2.a. Podkriteriji
Ekonomski najpovoljnija ponuda
(Popunjava se samo u sluaju Ekonomski najpovoljnije ponude).
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
IV 3. Uslovi za dostavu/preuzimanje tenderske dokumentacije IV 3.a. Datum Moe se obezbijediti do IV 3.b. Novana naknada Da IV 3.b-1. Iznos novane naknade
Ne
IV 4. Rok za prijem ponuda/zahtjeva za uee Datum IV 5. Datum, vrijeme i mjesto otvaranja ponuda Datum Vrijeme Adresa i mjesto Vrijeme
Odjeljak V: DODATNE INFORMACIJE
ANEKS A
I 2. Adresa za dodatne informacije Naziv Kontakt osoba
Adresa
Potanski broj
I 3. Adresa za preuzimanje tenderske dokumentacije Naziv Kontakt osoba
Adresa
Potanski broj
I 4. Adresa za dostavu ponuda/zahtjeva za uee Naziv Kontakt osoba
Adresa
Potanski broj
ANEKS B
Podaci o lotovima/dijelovima predmeta nabavke
Lot broj
I Opis I 1. Naziv predmeta ugovora
I 2. Kratak opis predmeta ugovora
II Ukupna koliina ugovora ili obim ugovora
II 1. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora/okvirnog sporazuma bez PDV-a
II 2. Trajanje ugovora ili rok izvrenja/Trajanje okvirnog sporazuma
III Podkriteriji
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
IV Mjesto isporuke roba ili izvrenja usluga ili izvoenja radova
V Dodatne informacije
OBAVJETENJE O NABAVCI ZA KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RJEENJA

Adresa
Potanski broj
I 2. Adresa za dodatne informacije Kao pod I.1.
Kao u Aneksu A
I 3. Adresa za preuzimanje tenderske dokumentacije Kao pod I.1. I 4. Adresa za dostavu ponuda/zahtjeva za uee Kao pod I.1.

Kao u Aneksu A
Kao u Aneksu A


Ne

R.br. 1. 2. 3. 4.
(Ako je potrebno, dodati redove u tabeli)
Odjeljak II: PREDMET UGOVORA II 1. Vrsta ugovora Usluge II 2. Podjela na lotove Da (Popunjava se Aneks B za svaki lot). II 2.a. Broj lotova
Ne
II 2.b. Ponude se mogu dostaviti za (Odaberite samo jednu

opciju).
Jedan lot Vie lotova Sve lotove
II 3. Opis II 3.a. Naziv idejnog rjeenja
II 3.b. Kratak opis idejnog rjeenja

(Popunjava se samo u sluaju Ekonomski najpovoljnije ponude vidjeti taku IV 3.).
Da
Ne
Odjeljak III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNIKE INFORMACIJE III 1. Da li se zahtjeva garancija za ponudu? Da
(Detaljne informacije i zahtjevi dati u tenderskoj dokumentaciji)
Ne
III 2. Da li se zahtjeva garancija za izvrenje ugovora? Da

(Detaljne informacije i zahtjevi dati u tenderskoj dokumentaciji)
Ne
III 3. Bitni uslovi finansiranja i plaanja ili upuivanje na odgovarajue propise
III 4. Ogranienja za uee

(Obavezni uslovi za uee iz lana 23. Zakona o javnim nabavkama BiH, a dokazi definisani detaljno u tenderskoj dokumentaciji)
III 5. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti
III 6. Ekonomska i finansijska sposobnost
III 7. Tehnika ili profesionalna sposobnost
Odjeljak IV: POSTUPAK IV 1. Vrsta postupka Konkurs za izradu idejnog rjeenja IV 2. Predvia se dodjela
Ugovora
Nagrade
(Kriterij za dodjelu kao u tenderskoj dokumentaciji).
IV 3. Kriterij za dodjelu ugovora

(Popunjava se samo u sluaju ako se predvia dodjela Ugovora vidjeti taku IV.2.).
Najnia cijena tehniki zad. ponude IV 3.a. Podkriteriji
(Popunjava se samo u sluaju Ekonomski najpovoljnije ponude vidjeti taku IV.3.).
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
IV 4. Uslovi za dostavu/preuzimanje tenderske dokumentacije IV 4.a. Datum Moe se obezbijediti do IV 4.b. Novana naknada Da IV 4.b-1. Iznos novane naknade
Ne
IV 5. Rok za prijem ponuda/zahtjeva za uee Datum IV 6. Datum, vrijeme i mjesto otvaranja ponuda Datum Vrijeme Adresa i mjesto Vrijeme
ANEKS A
I 2. Adresa za dodatne informacije Naziv Kontakt osoba
Adresa
Potanski broj
Adresa
Potanski broj
I 4. Adresa za dostavu ponuda/zahtjeva za uee Naziv Kontakt osoba
Adresa
Potanski broj
ANEKS B
Lot broj
I Opis I 1. Naziv idejnog rjeenja
I 2. Kratak opis idejnog rjeenja
II Podkriteriji 1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
III Dodatne informacije
OBAVJETENJE O DODJELI UGOVORA

Broj obavjetenja o nabavci
(Ne popunjava se u sluaju Pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci).
Adresa
Potanski broj


Ne
I 3.a. Ugovorni organi koji su uestvovali u zajednikoj nabavci

R.br. 1. 2. 3. 4.

Usluge

Radovi
II 2. Podjela na lotove Da (Popunjava se Aneks D za svaki lot). II 2.a. Broj lotova
Ne
II 2.b. Dodjeljuje se ugovor za (Odaberite samo jednu opciju). Jedan lot Vie lotova Sve lotove II 2.b-1 Redni brojevi lotova (Upisati lotove za koje se
dodjeljuje ugovor).
II 3. Da li je zakljuen okvirni sporazum


postoji podjela na lotove vidjeti Aneks D).
Ne

(Ne popunjava se ako postoji podjela na lotove vidjeti Aneks D).

(Popunjava se ako ne postoji podjela na lotove i ako nije zakljuen okvirni sporazum).


(Popunjava se samo u sluaju Ekonomski najpovoljnije ponude vidjeti taku III 2.).
Da
Ne
II 8. Trajanje ugovora ili rok izvrenja

Odjeljak III: POSTUPAK III 1. Vrsta postupka

Otvoreni postupak Ogranieni postupak Ubrzani ogranieni postupak Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci (Obavezno popuniti i Aneks C) Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci (Obavezno popuniti i Aneks C) III 2. Kriterij za dodjelu ugovora
Najnia cijena tehniki zad. ponude III 2.a. Podkriteriji
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
Odjeljak IV: DODJELA UGOVORA

IV 1. Podaci o najuspjenijem ponuau/grupi ponuaa Ponua
Grupa ponuaa IV.1.a. Broj lanova grupe ponuaa
Domai Naziv IDB/JIB Optina/Grad

(Dodati onoliko tabela koliko ima lanova grupe ponuaa).
Strani
Drava
IV 2. Informacije o dodjeli ugovora

(Take IV 2.a., IV 2.b. i IV 2.c. popunjavaju se ako nije predviena Zajednika nabavka).
IV 2.a. Konana ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a IV 2.b. Ako je vrijednost ugovora izraena godinje ili mjeseno navesti Godinja vrijednost IV 2.c. Datum zakljuenja ugovora Mjesena vrijednost
IV 2. Informacije o ugovornim organima koji su uestvovali u zajednikoj nabavci

(Popunjava se samo u sluaju ako je predviena Zajednika nabavka).
R.br. 1. 2. 3. 4.
Konana ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a
Datum zakljuenja ugovora
IV 2.d. Broj primljenih ponuda IV 2.e. Broj prihvatljivih ponuda IV 2.f. Vrijednost najnie prihvatljive ponude bez PDV-a IV 2.g. Vrijednost najvie prihvatljive ponude bez PDV-a

V 1. Da li su koriteni pravni lijekovi u postupku za dodjelu ovog ugovora Da V 2. Da li je nabavka finansirana iz sredstava EU? Da V 3. Dodatne informacije

Ne
Ne
ANEKS C
a) Odabrati uslov iz Zakona za primjenu Pregovarakog postupka s objavljivanjem obavjetenja o nabavci
lan 11.
Stav (3)
Taka a) Taka b) Taka c)
b) Navesti razloge za primjenu Pregovarakog postupka s objavljivanjem obavjetenja o nabavci
c) Odabrati uslov iz Zakona za primjenu Pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci
Taka a)
lan 11.
Stav (4)
Taka b) Taka c) Taka d)
Alineja (1) Alineja (2) Alineja (3) Alineja (4) Alineja (1) Alineja (2) Alineja (3) Alineja (4) Alineja (1) Alineja (2)
d) Navesti razloge za primjenu Pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci
e) Broj ponuaa sa kojima ste pregovarali
f) Naziv ponuaa sa kojima ste pregovarali
ANEKS D
Broj lota za koji se dodjeljuje ugovor
III Podkriteriji
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
Odjeljak IV: DODJELA UGOVORA IV 1. Podaci o najuspjenijem ponuau/grupi ponuaa Ponua
Grupa ponuaa IV 1.a. Broj lanova grupe ponuaa
Domai Naziv IDB/JIB Optina/Grad

(Dodati onoliko tabela koliko ima lanova grupe ponuaa).
Strani
Drava
IV 2. Informacije o dodjeli ugovora

(Take IV 2.a., IV 2.b. i IV 2.c. popunjavaju se samo u sluaju ako nije predviena Zajednika nabavka).
IV 2.a. Konana ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a IV 2.b. Ako je vrijednost ugovora izraena godinje ili mjeseno navesti Godinja vrijednost IV 2.c. Datum zakljuenja ugovora IV 2. Informacije o ugovornim organima koji su uestvovali u zajednikoj nabavci
(Popunjava se samo u sluaju ako je predviena Zajednika nabavka).
Mjesena vrijednost
R.br. 1. 2. 3. 4.
Konana ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a
Datum zakljuenja ugovora
IV 2.d. Broj primljenih ponuda IV 2.e. Broj prihvatljivih ponuda IV 2.f. Vrijednost najnie prihvatljive ponude bez PDV-a IV 2.g. Vrijednost najvie prihvatljive ponude bez PDV-a
Odjeljak V: DODATNE INFORMACIJE V 1. Da li su koriteni pravni lijekovi u postupku za dodjelu ovog ugovora Da V 2. Da li je nabavka finansirana iz sredstava EU? Da V 3. Dodatne informacije

Ne
Ne
OBAVJETENJE O PONITENJU POSTUPKA NABAVKE

Broj obavjetenja o nabavci
(Ne popunjava se u sluaju Pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci).
Adresa
Potanski broj


Ne
I 3.a. Ugovorni organi koji su uestvovali u zajednikoj nabavci

R.br. 1. 2. 3. 4.

Usluge

Radovi
II 2. Podjela na lotove Da (Popunjava se Aneks E za svaki lot). II 2.a. Broj lotova
Ne
II 2.b. Ponitava se (Odaberite samo jednu opciju). Jedan lot Vie lotova Sve lotove II 2.b-1 Redni brojevi lotova (Upisati lotove koji se ponitavaju).
II 3. Da li je zakljuen okvirni sporazum


postoji podjela na lotove vidjeti Aneks E).
Ne

(Ne popunjava se ako postoji podjela na lotove vidjeti Aneks E).



(Popunjava se samo u sluaju Ekonomski najpovoljnije ponude vidjeti taku III 2.).
Da
Ne
II 8. Trajanje ugovora ili rok izvrenja

Odjeljak III: POSTUPAK III 1. Vrsta postupka

Otvoreni postupak Ogranieni postupak Ubrzani ogranieni postupak Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci III 2. Kriterij za dodjelu ugovora
Najnia cijena tehniki zad. ponude III 2.a. Podkriteriji
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
Odjeljak IV: RAZLOG PONITENJA

(Odaberite samo jednu opciju. Ne popunjava se ako postoji podjela na lotove vidjeti Aneks E).
Nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku Nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva Cijene svih prihvatljivih ponuda su znatno vee od budeta ugovornog organa Broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor Broj kvalificiranih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor Drugi dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora

V 1. Datum ponitenja V 2. Broj primljenih ponuda V 3. Broj prihvatljivih ponuda V 4. Informacije o najnioj/najvioj cijeni prihvatljivih ponuda V 4.a. Vrijednost najnie prihvatljive ponude bez PDV-a V 4.b. Vrijednost najvie prihvatljive ponude bez PDV-a
V 5. Dodatne informacije
ANEKS E
Broj lota koji se ponitava
III Podkriteriji
1. 2. 3. 4.
uee uee uee uee
% % % %
Odjeljak IV: RAZLOG PONITENJA

Nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku Nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva Cijene svih prihvatljivih ponuda su znatno vee od budeta ugovornog organa Broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor Broj kvalificiranih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor Drugi dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora
Odjeljak V: DODATNE INFORMACIJE V 1. Datum ponitenja V 2. Broj primljenih ponuda V 3. Broj prihvatljivih ponuda V 4. Informacije o najnioj/najvioj cijeni prihvatljivih ponuda V 4.a. Vrijednost najnie prihvatljive ponude bez PDV-a V 4.b. Vrijednost najvie prihvatljive ponude bez PDV-a V 5. Dodatne informacije
DODATNO OBAVJETENJE ZA KONKURENTSKI ZAHTJEV

Adresa
Potanski broj
I 2. Adresa za preuzimanje tenderske dokumentacije Kao pod I 1.
Kao u Aneksu A


Ne

R.br. 1. 2. 3. 4.

Usluge

Radovi
Odjeljak III: POSTUPAK III 1. Rok i mjesto za prijem ponuda Datum Vrijeme Adresa i mjesto
ANEKS A
Adresa
Potanski broj
PROCUREMENT NOTICE INTERNATIONAL PUBLICATION

Part I: CONTRACTING AUTHORITY I 1. Official name and address of the contracting authority Organization Contact person
Address
Postal code
Municipality/City Telephone E-mail
Identification number Fax Internet address
1 2. Address from which further information can be obtained As in step I.1.
As in Annex A
I 3. Type of the contracting authority and main activity 1 3.a. Type of contracting authority
(Select only one option)
Administrative bodies Public subjects Public enterprise I 3.b. Level of government where contracting authority belong to
(Select only one option in the left side of the table) (Depending on the chosen level fill only one option in the right side of the table).
State level Entity level Brcko District BiH Cantonal level Municipality level (FBiH) Municipality level (RS) City
[Should not be filled] [Enter the Entity] [Should not be filled] [Enter the Canton] [Enter the Municipality in FBiH] [Enter the Municipality in RS] [Enter the City]
I 3.c. Activities of contracting authority

Administrative bodies Public Administration
Public subjects Defense Services of public order and safety Environmental Protection Economy and Finance Health Residential economy and utilities Social care Leisure, culture and religion Education Other

Public enterprise Transmission or distribution of gas or heat Electricity Finding and extracting oil or gas Finding and extracting coal and other solid fuels Water supply Postal services Train services Services the city railways, trams, trolleybuses, buses or lifts Port activity - the sea or river ports and other terminal equipment Activities of the airport Telecommunications
Part II: OBJECT OF THE CONTRACT II 1. Type of the contract

(Select or enter only one option)
Goods Purchase Lease Rental Hire purchase A combination of these
Services

Works
Enter a service provider from the list in Annex II Part A and B of the PPL
Enter the name of the class from the list of activities in Annex I of the PPL
II 1.a. Title of the object of the contract
II 1.b. Description of the object of the contract
II 1.c. Total quantity (number of units) or scope of the contract
Part III: PROCEDURE III 1. Type of procedure

Open procedure Restricted procedure Accelerated procedure Negotiated procedure with publication of procurement notice III 2. Conditions for obtaining tender documents III 2.a. Date Obtainable until III 2.b. Price of tenders documents, if a fee is required
III 3. Time limit and place for receipt of tenders/requests to participe Date Time Address and place
Part IV: ADDITIONAL INFORMATION
ANNEX A
I.2. Address from which further information can be obtained Organization Contact person
Address
Postal code
Municipality/City Telephone E-mail
Identification number Fax Internet address
ISPRAVKA OBAVJETENJA
Broj obavjetenja koje se ispravlja
Adresa
Potanski broj
I 2. Ispravlja se sljedee
REGISTRACIJSKI OBRAZAC
Agencija za javne nabavke BiH Faks: (033) 251-595
Odjeljak I: UGOVORNI ORGAN I 1. Podaci o ugovornom organu Naziv Naziv organizacione jedinice koja ima status pravnog lica
IDB/JIB
Adresa
Opina/Grad Telefon Elektronska pota (e-mail) Odgovorna osoba i pozicija odgovorne osobe
Potanski broj Faks Internet adresa (Web)


Odjeljak II: GLAVNI OPERATER II 1. Podaci o glavnom operateru Ime Telefon Elektronska pota (e-mail) Prezime Faks Pozicija
Prilog: - Uvjerenje o poreznoj registraciji/Potvrda o registraciji
Potpis odgovorne osobe ___________________________________
M.P.
Ispravka uputstva o nainu objavljivanja obavjetenja u postupcima jn ("SG" 47/11)

(Objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" broj 47/11) Nakon izvrenog sravnjivanja sa izvornim tekstom, utvreno je da se u Uputstvu o nainu objavljivanja obavjetenja u postupcima javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/11), koje je objavljeno na srpskom jeziku, potkrala tehnika greka, te u skladu sa lanom 101. Poslovnika o radu Vijea ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 22/03) i lanom 55. Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 11/05), a na prijedlog Agencije za javne nabavke (kao obraivaa Uputstva i kao organa u ijem djelokrugu je staranje za izvrenje Uputstva), daje se ISPRAVKA UPUSTVA O NAINU OBJAVLJIVANJA OBAVJETENJA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI U Uputstvu o nainu objavljivanja obavjetenja u postupcima javnih nabavki ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/11), u lanu 4. stav (5) rijei: "Slubeni glasnik BiH", zamjenjuju se rijeima: "Slubeni list BiH". U lanu 7. st. (1) i (3) rijei: "Slubeni glasnik BiH", zamjenjuju se rijeima: "Slubeni list BiH", i u stavu (4) u prvom i etvrtom redu rijei: "Slubeni glasnik BiH", zamjenjuju se rijeima: "Slubeni list BiH". U lanu 8. st. (1), (2) i (3) rijei: "Slubeni glasnik BiH", zamjenjuju se rijeima: "Slubeni list BiH" u odgovarajuem padeu. Broj 01-02-1056-2/10 8. juna 2011. godine Sarajevo Direktor Ureda za zakonodavstvo Vijea ministara BiH Dragan Podini, s. r.
Anex IV
MODEL KONKURENTSKOG ZAHTJEVA ZA DOSTAVU PONUDA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI
Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda
Zaglavlje ugovornog organa <Broj i datum> NAZIV DOBAVLJAA <Adresa dobavljaa>
PREDMET: Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda za ____________________ [upisati krai opis predmeta nabavke] Potovani, U ime __________________ [naziv ugovornog organa] pozivam Vas da dostavite ponudu u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Procedura javne nabavke e se obaviti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom i ovom tenderskom dokumentacijom. 1. Predmet nabavke 1.1 Predmet javne nabavke je _______________[precizno navesti predmet javne nabavke]. 1.2 OPCIJA ako je predmet nabavke podjeljen na lotove Ugovor e se izvravati prema slijedeim lotovima: Broj lota/ova Opis lota/ova 1.3 Dobavlja moe dostaviti ponudu za [samo jedan lot] [sve lotove] [____ lotova (navesti broj lotova)]. 1.4 Robe / usluge / radovi e se dostaviti / pruiti/ izvoditi do _________. 1.5 Mjesto dostavljanja roba / pruanja usluga / izvoenja radova je ____________. 2. Uslovi za uee i potrebni dokazi 2.1 Da bi uestvovali u proceduri javnih nabavki, ugovorni organ moe predvidjeti neke od uslova za dobavljae, srazmjerno predmetu nabavke, kao to su: a) dokumentacija kojom se dokazuje ispunjenje jednog ili vie uslova iz lana 23. Zakona, ukoliko se ista zahtjeva;
b) pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrirani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) ekonomsko i finansijsko stanje treba garantirati ispravno izvrenje ugovora; d) tehnika i profesionalna sposobnost treba garantirati ispravno izvrenje ugovora. 2.2 Dobavljai trebaju uz ponudu dostaviti dokumentaciju kojom potvruju da ispunjavaju uslove traene konkurentskim zahtjevom za dostavu ponuda. 3. Zahjevi po pitanju jezika Ponuda, svi dokumenti i prepiska u vezi sa ponudom izmeu dobavljaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratea dokumentacija i tampana literatura koju dostavi dobavlja mogu biti napisani na drugom jeziku, u meunarodnoj upotrebi, pod uslovom da se uz njih dostavi zvanian prijevod relevantnih dijelova na jeziku na kojem je napisana ponuda. 4. Priprema ponuda 4.1 Dobavljai snose sve trokove u vezi sa pripremom i dostavljanjem njihovih ponuda. Ugovorni organ nije odgovoran niti duan snositi te trokove. 4.2 Ponude se dostavljaju na slijedeu adresu: _______________________[tana adresa], do [datum i vrijeme]. Original i sve kopije ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi ponude moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi ponude trebaju biti parafirani ili potpisani od osobe, odnosno osoba koje su ovlatene da zastupaju dobavljaa. Sve dopune i izmjene ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih osoba. Osim toga, u sluaju da ponudu dostavlja grupa ponuaa, uz ponudu se mora dostaviti i punomo kojom se navedene osobe ovlatuju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). 4.3 Dobavlja dostavlja ponudu u originalu i 1 (jednoj) kopiji, na kojima e jasno pisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Original ponude i kopija trebaju biti zapeaeni u neprovidnoj koverti, sa peatom ili potpisom dobavljaa, imenom i adresom dobavljaa, na kojoj e stajati: Ponuda za _______________ (dostavljanje roba/pruanje usluga/izvoenje radova)- ne otvarati. 4.4 Dobavljai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka roka za podnoenje ponuda. Izmjena ili povlaenje ponude mora biti izvrena u skladu sa takom 4.3. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava dobavljaa treba pisati slijedee:IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. 5. Rok za dostavljanje ponuda
Rok za dostavljanje ponuda istie ____________ (dan/mjesec/godina) u _____sati. 6. Kriterij dodjele ugovora i cijena Ugovor se dodjeljuje dobavljau na osnovu kriterija najnie cijene tehniki zadovoljavajue ponude. Dobavljai mogu ponuditi samo jednu cijenu i ne mogu je mijenjati. O cijeni se nee pregovarati. U postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, ugovorni organ e primjeniti preferencijalni tretman domaeg, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaeg u postupcima javne nabavke. Ugovorni organ e navesti koju dokumentaciju zahtjeva kao dokaz za primjenu preferencijalnog tretmana domaeg. 7. Obavjetenje o dodjeli Dobavljai e biti obavijeteni o rezultatima postupka za dodjelu ugovora, u svakom sluaju, najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke o izboru najpovoljnijeg dobavljaa. 8. Informacije o zatiti prava dobavljaa U sluaju da je ugovorni organ u toku postupka javne nabavke izvrio povredu odredbi Zakona ili podzakonskih akata, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pismenoj formi, u roku od 5 (pet) dana od dana prijema obavjesti o rezultatima, odnosno od dana kada ste saznali za povredu, ali ne kasnije od 1 (jedne) godine od dana kada je navodna povreda uinjena. U ime ugovornog organa ______________________
Anex III
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI RADOVA JAVNA NABAVKA PUTEM OGRANIENOG POSTUPKA
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE ............................................................... 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM ....................................................................... 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU................................................................................. 5 4. PREDMET NABAVKE ...................................................................................................................... 5 5. INSTRUKCIJE ZA KANDIDATE/PONUAE .............................................................................. 7
NAIN KOMUNICIRANJA SA KANDIDATIMA/PONUAIMA......................................................... 7 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UEE/PONUDE .................................................................................. 7
6. FAZA BR. 1 PRETKVALIFIKACIJA ............................................................................................ 7

MJESTO, DATUM I VRIJEME PODNOENJA ZAHTJEVA ZA UEE............................................... 7 USLOVI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ...................................................................................... 8
7. FAZA BR. 2 DOSTAVLJANJE PONUDA ................................................................................... 11

POVJERLJIVOST......................................................................................................................................... 12 DOSTAVLJANJE PONUDA ........................................................................................................................ 12 IZMJENA ILI POVLAENJE PONUDA ...................................................................................................... 12 RAUNANJE CIJENE ................................................................................................................................. 12 MJESTO, DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJA PONUDA ...................................................................... 13 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA ............................................................................ 13 PERIOD VAENJA PONUDA ..................................................................................................................... 14
8. OCJENA PONUDA .......................................................................................................................... 14

KRITERIJI DODJELE UGOVORA .............................................................................................................. 14 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG .............................................................................................. 16 ZABRANA PREGOVORA ........................................................................................................................... 17 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ................................................................................................................. 17 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA .......................................................................................................... 17
9. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA PONUAA....................................................................... 18 10. POTPISIVANJE UGOVORA ........................................................................................................ 18

USLOVI IZ UGOVORA ............................................................................................................................... 18 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE PONUAA........................................................................................ 19
11. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI ............................................................. 19 12. ANEKSI .......................................................................................................................................... 19
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE

Broj nabavke.............. Ovim pozivom na dostavljanje zahtjeva za uee, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj____, od ______, pozivate se da dostavite zahtjev za uee u ogranienom postupku za izvoenje slijedeih radova: .................................................................. [koncizno opisati predmet traenih radova, kao i navesti osnovne informacije o lotovima]. Faza br. 1-Predkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za uee na nain i u formi koju nalae ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za uee koji su pristigli od kandidata u skladu sa odredbama l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH i potvruje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvrenje ugovora uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ nakon toga vri izbor kandidata koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2 - Poziv na dostavljanje ponuda: Ugovorni organ alje poziv za dostavljanje ponuda ponuaima koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove ugovornog organa. Ponuai dostavljaju ponude koje e pregledati ugovorni organ da bi se osiguralo da kandidati zadovoljavaju zahtjeve za uee i da su ponude zadovoljavajue. Zadovoljavajue ponude ocjenjuje i boduje ugovorni organ. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuau koji dostavi najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Da bi bili pozvani da dostave ponude, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. OPCIJA- da li se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma [navesti: DA/NE] Ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, navesti rok na koji se zakljuuje. Zahtjevi za uee se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: ............................................. [navesti tanu adresu] najkasnije do ...... [navesti datum i sat kada rok istie]. Svi kandidati e biti obavijeteni o ishodu kvalifikacije i to u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. Samo kvalificirani kandidati e biti pozvani da dostave ponude. Kriteriji dodjele ugovora OPCIJA 1- ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu ponuda [prema opadajuem redoslijedu, sa relativnim procentualnim ueem]: ..
......... Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA 2 - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki ponua koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.
2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djeluje/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime ponuaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Postupak nabavke postupak koju provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije. Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi radove i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Ponua dobavlja koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Kandidat- dobavlja koji je podnio zahtjev da uestvuje u ogranienom postupku TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 2.3 2.4 Postupak javnih nabavki e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom, te ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku ; b) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva;
c) cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa d) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalificiranih kandidata je manji 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.
3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna ( ukoliko je dostupno): ________________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice/lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima/ponuaima:______________________________, Tel. ______________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je izvoenje __________________ [navesti predmet nabavke precizno] radova. __________________________ radovi ukljuuju: 1. ... 2. ... 3. . Ponua sa kojim je ugovor potpisan e izvoditi radove: Od: ____________________ (datum) Do: ____________________ (datum)
OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Radovi e se izvoditi u slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Rok za izvoenje radova je _________. OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored izvoenja radova po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto izvoenja radova _________________. Da dogovorite obilazak lokacije, molimo vas da kontaktirate: ____________________________, ili Odlazak na lice mjesta se organizira za _________ [datum/mjesec/godina] kako bi se ponuai mogli upoznati sa uslovima. Zainteresirani ponua se treba obratiti na gore navedenu adresu u taki 3. prije datuma odlaska kako bi potvrdio svoju zainteresovanost za planirani odlazak na lice mjesta. Dodatne informacije ili pojanjenja koja e se davati tokom obilaska, e se dostaviti svim kvalificiranim ponuaima.Sve trokove obilaska snose ponuai. 4.5 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA - ako je dozvoljeno dostavljanje alternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) . Jedan dobavlja moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda od strane jednog dobavljaa je razlog za odbijanje tog dobavljaa. 4.6 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovaranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee od ____% vrijednosti ugovora. Ponuai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Ponua sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavjetenja i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem ako on ne ispunjuava uslove propisane l. 22-26. Zakona. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
5. INSTRUKCIJE ZA KANDIDATE/PONUAE
Nain komuniciranja sa kandidatima/ponuaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i kandidata/ponuaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom, ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _____________ [odabrati metod komunikacije npr. faks], uz obavezu da se ista proslijedi potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema zahtjeva za uee/ponude 5.3 Kandidati/ponuai su obavezni da pripreme zahtjeve za uee/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Kandidati/ponuai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva/ ponuda.Ugovorni organ ne snosi nikakave trokove kandidata/ponuaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu kandidata/ponuaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja kandidata/ponuaa mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije zahtjeva za uee/ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi zahtjeva osim neizmijenjene odtampane literature trebaju parafirati ili potpisati ovlatena lica. Sve dopune i izmjene zahtjeva/ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da zahtjeve/ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz zahtjev se mora dostaviti i punomo kojom se navedena lica ovlauju da predstavljaju grupu ponuaau toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Zahtjevi se dostavljaju u originalu. OPCIJA- Zahtjevi se mogu dostaviti putem faksa, ali isti naknadno moraju biti dostavljeni u tampanom obliku prije isteka vremenskog roka za podnoenje zahtjeva.
5.2
5.4
5.5
5.6
5.7
6. FAZA br. 1 PRETKVALIFIKACIJA

Mjesto, datum i vrijeme podnoenja zahtjeva za uee 6.1 6.2 Zahtjevi se podnose na slijedeu adresu: ____________________________________. Rok za podnoenje zahtjeva za uee istie dana ______________ u ________ sati. Svi zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka e biti kandidatu/ponuau vraeni neotvoreni.
Uslovi za uee i potrebni dokazi 6.3 U skladu sa l. 22-26. Zakona kandidati trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnje za njihovo uee u smislu odredbe l.23. Zakona; b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njihovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju ugovora; d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.4 U skladu sa lanom 23. Zakona zahtjevi se odbija ako je kandidat: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistjee iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g ) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.4.1 Kandidati trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje
zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji, u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza (direktnih i indirektnih) u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; 6.4.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.4.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka dostavljanja zahtjeva. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.5 Kandidati trebaju uz zahtjev za uee dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, kandidati moraju ispunjavati slijedee minimalne kriterije [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje .. godine [navedite period ne dui od tri godine odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan,odnosno poeo sa radom prije manje od ____ godine] ne smije biti ispod .. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev.
6.6
6.7
Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidat e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri)godine].
6.8
to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA- kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora iji su karakter i kompleksnost isti ili slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od tri i ne dui od pet godina]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1 . 2 ... 3 ... c) Zaposleno najmanje .. lica kao zaposlenika na neodreeno vrijeme i/ili najmanje osoba meu rukovodnim kadrom u posljednje 3 godine; d) Obrazovne i strune kvalifikacije zaposlenika, a posebno onih koji su nadleni za izvoenje radova koje se odnose na predmet nabavke; e) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1 . 2 ... 3 ...
6.9
Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti kandidat e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave kandidati [izaberite dokumente ili potvrde koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu glavnih radova vrenih u posljednje _________ godine [navedite period ne krai od tri i ne dui od pet godina], sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvrenim najbitnijim radovima koje su izdali primaoci radova i u kojima stoji da su radovi izvreni u skladu pravilima trgovine te da su uspjeno izvreni; ako bude potrebno, nadleni organ e podnijeti takve potvrde direktno ugovornom organu; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata i/ili kvalifikacije njegovoga rukovodnog osoblja i naroito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za izvoenje radova; c) navode o angaovanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, naroito o onim licima zaduenim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju kandidatu; d) izjavu kandidata o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog kadra u posljednje 3 (tri) godine; e) izjavu o prosjenom godinjem broju uposlenika i broju upravnog osoblja u posljednje 3 (tri) godine; f) izjavu o tehnikoj opremi dostupnoj kandidatu za izvoenje ovih radova; g) naznaka elemenata ugovora koje kandidat namjerava podugovarati.
6.10 Ako je period od registracije/osnivanja kandidata krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata, kandidat treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja.
6.11 U sluaju da zahtjeve dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u takama 6.7 i 6.9 tenderske dokumentacije i dokumente i izjave vezane za predmet javne nabavke. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4 i 6.5 moraju se posebno pripremiti za svakog lana grupe ponuaa. 6.12 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4 i 6.5 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlenog organa. Dokumenti koji se navode pod takom 6.6, 6.7, 6.8 i 6.9 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od kandidata, u zavisnosti kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom.U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.13 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti zahtjev ukoliko je kandidat koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa, poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju zahtjeva ili ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.14 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od kandidata da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.15 Kandidati e odmah biti obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. 6.16 Odabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je odredio ugovorni organ pozivaju se da podnesu ponude.
7. FAZA br. 2 DOSTAVLJANJE PONUDA

7.1 Ponuai su obavezni da pripreme ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 7.2.1___________, 7.2.2___________, 7.2.3___________.
7.2
7.3
Svaki ponua moe dostaviti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Povjerljivost
7.4
lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje ponuda
7.5
Ponuai e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za izvoenje __________ radova ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena ili povlaenje ponuda
7.6
Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku radova koji e se izvoditi, njihov krai opis, koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze.Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu, koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude.
7.7
7.8
7.9
Ponua e navesti u rasporedu cijena ukupan iznos ponude za radove (sa svim porezima).
7.10 Cijena koju navede ponua nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji, Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme dostavljanja ponuda 7.11 Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: ______________________________________. 7.12 Rok za dostavljanje ponuda istie _____________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovoga roka biti e vraene ponuau neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda 7.13 Javno otvaranje ponuda e se odrati dana _____________ [dan/mjesec/godina], u ___ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala________________. Ponuai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim ponuaima koji su u roku dostavili ponude. OPCIJA - Garancija za ponudu 7.14 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke ponuai trebaju dostaviti u originalu garanciju za ponudu. Iznos traene garancije za ponudu je _____KM ( rijeima:______KM). OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - _______ KM 7.15 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 7.16 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, obveznica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
7.17 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponua treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d)) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, vremenom dostavljanja e se smatrati vrijeme
prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. Period vaenja ponuda 7.18 Ponude moraju vaiti do ______ . (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od ponuaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Ponuai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponua koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponua ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je ponua odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ odbacuje ponudu.
8. OCJENA PONUDA
Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Kriteriji dodjele ugovora 8.1 OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je ponudio najniu ukupnu cijenu tehniki zadovoljavajue ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda. [Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ moe odluiti koje kriterije, odgovarajue predmetu nabavke, eli da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za uporeivanje i ocjenjivanje ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.22-26. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa nie navedenim kriterijima. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b)(npr. period izvrenja) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr..) ija je vrijednost ________( npr. 20 %) Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dobio najvii ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: G = P + T + S + .
Pri emu je: G ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio ponua za ponuenu cijenu T broj bodova koji je ponua dobio za ponueni period izvrenja S broj bodova koje je ponua dobio za 1. Cijena
Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti ponuau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi ponuai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema sljedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je ponua dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najniu cijenu 2. Period izvrenja (npr.)
Opcija 1 Period izvrenja koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najkrai period izvrenja, dok e drugi ponuai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [30] Pri emu je: T broj bodova koji je dodijeljen ponuau za ponueni period izvrenja Tt vremenski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Ts najkrai ponueni vremenski period [30] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najkrai period izvrenja Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 30. Bodovi za period izvrenja e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 30 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 10 bodova
3.
Garancijski period (npr.)
Opcija 1 Garancijski period koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najdui garancijski period u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: G- broj bodova za ponueni garancijski period Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [20] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najdui period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 20. Bodovi za garancijski period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 2. 31 do 60 dana 3. 61 dan i vie Preferencijalni tretman domaeg 8.2 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda, prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% radne snage angairano na izvrenju ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je najmanje 50% radne snage porijeklom iz BiH. Cijene ponuda koje nisu iz BiH e se umanjiti za 5%, ako je najmanje 50% radne snage angaovano za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. 10 bodova 15 bodova 20 bodova
8.3
8.4
8.5
Zabrana pregovora 8.6 Sa ponuaima se nee obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Meutim, ugovorni organ moe od ponuaa traiti pismenim putem da pojasne svoje ponude, u odreenom roku, s tim da ne unose bilo kakve promjene u ponudu. Neprirodno niske ponude 8.7 Ako su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ e zahtijevati od ponuaa da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ugovornom organu ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo da odbaci ponudu. Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtjeva od ponuaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju ponuau za izvoenje radova; c) originalnosti radova koje ponua predlae; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se radovi izvriti. Ispravke greaka i propusta 8.9 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono ponuau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je ponua to odobrio u roku koji je predvidio ugovorni organ. Ako ponua ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, vraa se ponuau.
8.8
8.10 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima - u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za ponuaa. Ako ih ponua kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.
9. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA PONUAA

9.1 Svaki ponua koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je ponua saznao ili je trebao saznati da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51.stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 9.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
9.2
9.3
10. POTPISIVANJE UGOVORA

10.1 Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu potpisivanja ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvrenje ugovora 10.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navedite iznos ne vei od10 %] od vrijednosti ugovora. 10.3 Garancija za dobro izvrenje ugovora moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, mjenica, bezuslovna bankarska garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
10.4 Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popunitu skladu sa podzakonskim aktom] Uslovi iz ugovora 10.5 Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa ponuaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [____ ] [za dati lot]. 10.6 Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora nalaze se u aneksu _____ tenderske dokumentacije (nacrt). Ponua mora popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi).
10.7 Svaku stranu nacrta koji popuni ponua treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascom za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks ____. U obrascu za podnoenje ponude ponua potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze ponuaa 10.8 Ponuai su obavezni da dostave garanciju za izvedene radove, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.
11. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI

11.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa naknada u iznosu od _____KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanje tenderske dokumentacije ponuaima. Zainteresirani ponuai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 11.2 Zainteresirani ponuai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. 11.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim kandidatima ili ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e, produiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. 11.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim ponuaima na isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za podnoenje ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
12. ANEKSI
Slijedei aneksi su sastavni dio tenderske dokumentacije: Aneks 1: Obavjetenje o javnoj nabavci Aneks 2: Obrazac za dostavljanje ponude Aneks 3: Obrazac za cijenu ponude Aneks 4: Spisak povjerljivih informacija
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE RADOVI
Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj ..
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena ponuaa Glavni ponua* lan grupe ponuaa* Itd * * dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponua, ime ponuaa se treba upisati u rubriku 'glavni ponua' (i sve ostale rubrike izbrisati) KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail Potpis
IZJAVA PONUAA U odgovoru na vae pismo poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. .(broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo izvoenje slijedeih radova, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis radova uz naznaku koliine] Lot br. [.]: [opis radova uz naznaku koliine] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom . tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [.. %] ili [...] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% radne snage je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 7. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 10. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su pobrojani u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime osobe koja je ovlatena da predstavlja ponuaa: [] Potpis: [] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
ANEKS 3 OBRAZAC ZA CIJENU Strana ____ od _____ Naziv ponuaa: _____________________ Ponuda br. __________________________ 1 Redni br. 2 Opis radova 3 Datum / vrijeme izvoenja radova (od __do___) 4 Cijena sa posebno iskazanim PDV-om
Ukupno
Potpis ponuaa __________________________ Napomena: 1. 2. 3. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom ponuaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena radova i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste na ponudu.
ANEKS 4 POVJERLJIVE INFORMACIJE
Informacija koja je povjerljiva
Brojevi stranica s tim informacijama u ponudi
Razlozi za povjerljivost tih informacija
Vremenski period u kojem e te informacije biti povjerljive
Potpis i peat ponuaa ___________________
Anex I
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI ROBA

JAVNA NABAVKA ROBA PUTEM OGRANIENOG POSTUPKA
SADRAJ
NAIN KOMUNICIRANJA SA KANDIDATIMA/PONUAIMA ............................................................... 6 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UEE/PONUDE........................................................................................... 6

MJESTO, DATUM I VRIJEME PODNOENJA ZAHTJEVA ZA UEE .................................................... 7 USLOVI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ............................................................................................... 7
7. FAZA BR. 2 - POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ................................................................. 10

POVJERLJIVOST......................................................................................................................................... 11 DOSTAVLJANJE PONUDA ........................................................................................................................ 11 IZMJENA I POVLAENJE PONUDA.......................................................................................................... 11 RAUNANJE CIJENE ................................................................................................................................. 11 MJESTO, DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJA PONUDA ...................................................................... 12 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA ............................................................................ 12 PERIOD VAENJA PONUDA ..................................................................................................................... 13
8. OCJENA PONUDA .......................................................................................................................... 13

KRITERIJI DODJELE UGOVORA .............................................................................................................. 13 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ............................................................................................. 15 ZABRANA PREGOVORA ........................................................................................................................... 16 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ................................................................................................................. 16 ISPRAVKA GREAKA I PROPUSTA ......................................................................................................... 16


Broj nabavke___________.
Ovim pozivom za dostavljanje zahtjeva za uee, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj_______ od_________ pozivate se da dostavite zahtjev/e za uee u ogranienom postupku za nabavku slijedeih roba: ..........................................................[koncizno opisati robe koje su predmet ugovora kao i navesti osnovne informacije o lotovima]. Faza br. 1-Predkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za uee na nain i u formi koju nalae ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za uee koji su pristigli od kandidata, u skladu sa odredbama l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH i potvruje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvrenje ugovora uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ nakon toga vri izbor kandidata koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2-Poziv na dostavljanje ponuda: Ugovorni organ alje poziv za dostavljanje ponuda ponuaima koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove ugovornog organa. Ponuai dostavljaju ponude koje e pregledati ugovorni organ, da bi se osiguralo da kandidati zadovoljavaju zahtjeve za uee i da su ponude zadovoljavajue. Zadovoljavajue ponude ocjenjuje i boduje ugovorni organ. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuau koji dostavi najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Da bi bili pozvani da dostave ponude, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. OPCIJA - da li se se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma [ navesti DA/NE ] Ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, navesti rok na koji se zakljuuje. Zahtjevi za uee se trebaju dostaviti na slijedeu adresu............................. [navesti tanu adresu], najkasnije do ...... [navesti datum i sat kada rok istjee]. Svi kandidati e biti obavijeteni o ishodu kvalifikacija u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke o rezultatima kvalifikacije. Samo kvalificirani kandidati e biti pozvani da dostave ponude. Kriteriji dodjele ugovora OPCIJA 1 - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu ponuda [prema opadajuem redoslijedu, sa relativnim procentualnim ueem]: .. .. Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA 2 - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom.
Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki ponua koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djeluje/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime ponuaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije Podzakonski aktipodzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiHbroj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05 ) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05 ) Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi robe i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Ponua dobavlja koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Kandidat dobavlja koji je podnio zahtjev da uestvuje u ogranienom postupku TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 2.3 2.4 Postupak javnih nabavki e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom, te ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) b) c) d) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalificiranih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna (ukoliko je dostupno): _______________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice/lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima / ponuaima:____________________________________,Tel. ____________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je ________________ [navesti predmet nabavke precizno]. OPCIJA ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Robe e se dostavljati u slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Robe treba dostaviti do _________. OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored dostavljanja roba po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto dostavljanja roba _________________. Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA- ako je dozvoljeno dostavljanje alternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima:
a) ... b) ... c) . Jedan ponua moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda od jednog ponuaa je razlog za odbijanje te ponude. 4.5 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovaranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee od ____% vrijednosti ugovora. Ponuai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Ponua sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavjetenja i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku.Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem ako on ne ispunjava uslove propisane l.22-26. Zakona. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa kandidatima/ponuaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i kandidata/ponuaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _____________ [navesti metod komunikacije npr. faks], uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema zahtjeva za uee/ponude 5.3 Kandidati/ponuai su obavezni da pripreme zahtjeve za uee/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Kandidati/ponuai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva / ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakave trokove kandidata/ponuaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu kandidata/ponuaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja kandidat/ponua mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije zahtjeva za uee/ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi zahtjeva, osim neizmijenjene odtampane literature, trebaju parafirati ili potpisati ovlatena lica. Sve dopune i izmjene zahtjeva/ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenog lica. Osim toga, u sluaju da zahtjeve/ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz zahtjev se mora dostaviti i
5.2
5.4
5.5
5.6
punomo kojom se navedena lica ovlauju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). 5.7 Zahtjevi se dostavljaju u originalu. OPCIJA - Zahtjevi se mogu dostaviti putem faksa, ali isti naknadno moraju biti dostavljeni potom prije isteka roka za podnoenje zahtjeva.

Mjesto, datum i vrijeme podnoenja zahtjeva za uee 6.1 6.2 Zahtjevi se podnose na slijedeu adresu: ____________________________________. Rok za podnoenje zahtjeva za uee istie dana ______________ u ________ sati. Svi zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka e biti kandidatu vraeni neotvoreni. Uslovi za uee i potrebni dokazi 6.3 U skladu sa l. 22-26. Zakona, kandidati trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnje za njihovo uee u smislu odredbe lana 23. Zakona; b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njhovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju ugovora; d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.4 U skladu sa lanom 23. Zakona, zahtjev se odbija ako je kandidat: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistjee iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju: 6.4.1 Kandidati trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj
b)
c)
d)
e)
kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan; Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i indirektne poreze u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan.
6.4.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.4.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka dostavljanja zahtjeva. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.5 Kandidati trebaju uz zahtjev za uee dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, kandidati moraju ispunjavati slijedee minimalne kriterije (zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora): a) ukupan promet u zadnje .. godine [navedite period ne dui od tri godine, odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine] ne smije biti ispod .. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjericima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.7 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidat e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]:
6.6
a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri)godine]. 6.8 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA - kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora iji su karakter i kompleksnost isti ili slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1. . 2. ... 3. .... c) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1.. 2 ...... 3... 6.9 Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti kandidat e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave kandidati [izaberite dokumente ili potvrde koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu glavnih roba dostavljenih u posljednje _________ [navedite period ne krai od dvije i ne duiod tri godine], sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o dostavljenim robama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole kandidata, samo uz izjavu kandidata o dostavljenim robama; b) opis tehnike opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae kandidat za dostavu roba i osiguranje kvaliteta; c) navode o angaovanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju kandidatu. 6.10 Ako je period registracije/osnivanja kandidata krai od perioda za koji ugovorni organ zahtijeva izjave i dokumente koji se odnose ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata, kandidat treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja.
6.11 U sluaju da zahtjeve dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji, uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost grupe ponuaa. Stoga lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u taki 6.7 i 6.9 tenderske dokumentacije i izjave u vezi sa predmetom nabavke. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4 i 6.5 moraju se posebno pripremiti za svakog lana grupe ponuaa. 6.12 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4 i 6.5 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlenog organa. Dokumenti koji se navode pod takom 6.6, 6.7, 6.8 i 6.9 moraju biti dostavljeni u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od kandidata, u zavisnosti kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.13 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti zahtjev ukoliko je kandidat koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa, poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju zahtjeva ili ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.14 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od kandidata da pojasni ili da dopuni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.15 Kandidati e biti odmah obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. 6.16 Odabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ pozivaju se da dostave ponude.
7. FAZA br. 2 - POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA

7.1 Ponuai koje je pozvao ugovorni organ obavezni su da pripreme ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 7.2.1___________ (npr. detaljne tehnike specifikacije hardvera), 7.2.2___________ (npr. spisak instaliranog softvera), 7.2.3___________ (npr: uslovi garancije/ izjava o garantnom roku). 7.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
7.2
10
Povjerljivost 7.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje ponuda 7.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDE i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei :Ponuda za dostavljanje_________ roba ne otvarati do _________________________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje ponuda 7.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 7.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku roba koje e se dostaviti, zemlje njihovog porijekla, koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka BiH na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijena jedininu cijenu (tamo gdje to odgovara) i ukupan iznos ponude za robe koje se nude.
7.8
7.9
7.10 Ponuena cijena roba treba ukljuivati sve trokove i obaveze vezane za tu robu, a naroito:
11
a) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni ili koji se mogu platiti na komponente i sirovine koje se koriste u proizvodnji ili sastavljanju roba; b) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni na direktno uvezene komponente koje se nalaze ili e se nalaziti u toj robi; c) sve pripadajue indirektne poreze, poreze na prodaju i druge sline poreze na gotove proizvode koji e se trebati platiti u Bosni i Hercegovini ako ovaj ugovor bude dodjeljen; d) cijena svakog prijevoza; e) osiguranje; f) cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u TD; g) drugi trokovi. 7.11 Cijena koju navede ponua nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme dostavljanja ponuda 7.12 Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: ________________________________. 7.13 Rok za dostavljanje ponuda istie________ [dan/mjesec/godina] u _______ sati. Ponude koje se dostave nakon isteka ovog roka bit e vraene ponuau neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda 7.14 Javno otvaranje ponuda e se odrati dana ________ [dan/mjesec/godina] u ___sati u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ____. Ponuai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim ponuaima koji su u roku dostavili ponude.
OPCIJA - Garancija za ponudu

7.15 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke ponuai trebaju dostaviti garanciju u originalu za ozbiljnost ponude (u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je ________ KM (rijeima: ___________KM). OPCIJA- ako je predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - _______KM Lot 2 - _______ KM 7.16 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 7.17 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) ovjereni ek, b) obveznica,
12
c) bezuvjetna bankovna garancija, d) kreditno pismo, e) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). 7.18 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponua treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, vremenom dostavljanja e se smatrati vrijeme prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. Period vaenja ponuda 7.19 Ponude moraju vaiti do ______ . (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od ponuaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Ponuai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponua koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponua ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je ponua odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ odbacuje ponudu.
8. OCJENA PONUDA
Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Da bi se ocijenilo u kojoj mjeri su ponude u skladu sa tehnikim kriterijima, ugovorni organ moe, u skladu sa lanom 26. Zakona, predvidjeti da ponuai dostavite slijedee: a) uzorke, opise i/ili fotografije roba koje e dostaviti, a iju autentinost mora ovjeriti ponua; b) potvrde koje izdaju nadlene agencije za kontrolu kvaliteta kojim se potvruje da su robe koje su jasno identificirane po referencama, u skladu sa specifikacijama ili standardima; c) (OPCIJA - ako su robe koje e se isporuiti kompleksne ili izuzetno su potrebne u odreene svrhe): provjera koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je ponua registriran, nad proizvodnim kapacitetima ponuaa i, ako je potrebno, nad mogunostima prouavanja i istraivanja i mjerama kontrole kvaliteta. Kriteriji dodjele ugovora 8.1 OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je ponudio najniu ukupnu cijenu tehniki zadovoljavajue ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda
13
[Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ moe odluiti koje kriterije eli da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za uporeivanje i ocjenjivanje ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.2226. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa nie navedenim kriterijima. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. garantni period) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. usluge nakon prodaje) ija je vrijednost ________( npr. 20 %) Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dobio najvii ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: T = P + G + S + . Pri emu je: T ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio ponua za ponuenu cijenu G broj bodova koji je ponua primio za ponueni garancijski period S broj bodova koje je ponua dobio za ponuene usluge nakon prodaje 1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti ponuau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui sve indirektne poreze). Drugi ponuai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je ponua dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najniu cijenu 2. Garancijski period (npr.) Opcija 1 Garancijski period koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najdui garancijski period, dok e drugi ponuai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom:
14
[30] Pri emu je: G broj bodova koji je dodijeljen ponuau za ponueni garancijski period Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [30] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najdui garantni period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 30. Bodovi za garantni period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 10 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 30 bodova 3. Usluge nakon prodaje (npr.) Opcija 1 Usluge nakon prodaje koje nudi ponua maksimalno [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najvei broj usluga nakon prodaje, dok e ostali ponuai dobiti stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa sljedeom formulom: [20] Pri emu je: S broj bodova koje je ponua dobio za ponuene usluge nakon prodaje St broj usluga nakon prodaje ponuenih u ponudi koja se ocjenjuje Sh najvii broj usluga nakon prodaje ponuenih u postupku javnih nabavki [20] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najvii broj usluga nakon prodaje Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 20. Bodovi za broj usluga nakon prodaje e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 usluga do 5 usluga 10 bodova 2. od 6 usluga do 10 usluga 15 bodova 3. od 11 usluga i vie 20 bodova Preferencijalni tretman domaeg 8.2 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata.
15
8.3 8.4 8.5
Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda, prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% ponuene robe za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je roba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Zabrana pregovora
8.6
Sa ponuaima se nee obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Meutim, ugovorni organ moe od ponuaa traiti pismenim putem da pojasne svoje ponude, u odreenom roku, s tim da ne unose bilo kakve promjene u ponudu. Neprirodno niske ponude Ako su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na ponuene robe, ugovorni organ e zahtijevati od ponuaa da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ne dostavi zadovoljavajue opravdanje ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu. Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva od ponuaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju ponuau za dostavu roba; c) originalnosti roba koje ponua nudi; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se robe dostaviti. Ispravka greaka i propusta
8.7
8.8
8.9
Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode, ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono ponuau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je ponua to odobrio u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako ponua ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji se vraa ponuau.
8.10 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima - u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos.
16
Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za ponuaa. Ako ih ponua kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.

9.1 Svaki ponua koji ima opravdan interes za ugovor o javnom nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je ponua saznao ili je trebao da sazna da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51. stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 9.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
9.2
9.3

10.1 Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu potpisivanja ugovora. OPCIJA- Garancija za dobro izvrenje ugovora 10.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navedite iznos ne vei od10 %] od vrijednosti ugovora. 10.3 Garancija za dobro izvrenje ugovora moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, mjenica, bezuvjetna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
10.4 Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popunitiu skladu sa podzakonskim aktom] Uslovi iz ugovora 10.5 Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa ponuaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [_____ [za dati lot]. 10.6 Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora nalaze se u aneksu _____ tenderske dokumentacije (nacrt). Ponua mora popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi).
17
10.7 Svaku stranu nacrta koju popuni ponua, treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascom za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks ____. U obrascu za podnoenje ponude ponua potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze ponuaa 10.8 Ponuai su obavezni da dostave garanciju za ponuene robe, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

11.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa taksa u iznosu od________KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanja tenderske dokumentacije ponuaima. Zainteresirani ponuai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 11.2 Zainteresirani ponuai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda.
11.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim kandidatima ili ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e produiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. 11.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim ponuaima na isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za dostavljanje ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
12. ANEKSI
18
ANEKS 2
OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE ROBE
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena ponuaa Glavni ponua* lan grupe ponuaa * Itd * * dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponua, ime ponuaa se treba upisati u rubriku 'glavni ponua' (i sve ostale rubrike izbrisati). KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail
Potpis
19
IZJAVA PONUAA U odgovoru na vae pismo poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. . (broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo dostavljanje slijedeih roba, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis roba uz naznaku koliine i zemlju porijekla] Lot br. [.]: [opis roba uz naznaku koliine i zemlju porijekla] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom 3. tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [.. %] ili [..] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% ponuenih roba za izvrenje ugovora je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA - Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 7. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 10. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su pobrojani u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime lica koja je ovlateno da predstavlja ponuaa: [] Potpis: [............] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
20
ANEKS 3
OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE
Strana ____ od _____ Naziv ponuaa: _____________________ Ponuda br. __________________________ 1 2 3 4 5 Jedinina cijena bez PDV-a (ukljuujui dostavu i ostale trokove) 6 Ukupna cijena po stavki bez PDV-a (4 x 5) 7 Ukupna cijena po stavki sa PDV-om
Stavka br.
Opis roba
Zemlja porijekla
Koliina
Obuka i druge sline usluge Ukupan iznos
Paualni iznos
Potpis ponuaa __________________________ Napomena: 1. 2. 3. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom ponuaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena robe i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste uz ponudu.
21
ANEKS 4
POVJERLJIVE INFORMACIJE
22
Anex II
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA USLUGA PUTEM OGRANIENOG POSTUPKA
SADRAJ
NAIN KOMUNICIRANJA SA KANDIDATIMA/PONUAIMA ............................................................... 6 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UEE/PONUDE........................................................................................... 7

MJESTO, DATUM I VRIJEME PODNOENJA ZAHTJEVA ZA UEE .................................................... 7 USLOVI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ............................................................................................... 7
7. FAZA BR.2 - DOSTAVLJANJE PONUDA ..................................................................................... 11

POVJERLJIVOST......................................................................................................................................... 11 DOSTAVLJANJE PONUDA ........................................................................................................................ 12 IZMJENA I POVLAENJE PONUDA.......................................................................................................... 12 RAUNANJE CIJENE ................................................................................................................................. 12 MJESTO, DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJA PONUDA ...................................................................... 12 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA ............................................................................ 13 PERIOD VAENJA PONUDA ..................................................................................................................... 13
8. OCJENA PONUDA .......................................................................................................................... 14

KRITERIJI DODJELE UGOVORA .............................................................................................................. 14 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ............................................................................................. 16 ZABRANA PREGOVORA ........................................................................................................................... 16 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ................................................................................................................. 16 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA .......................................................................................................... 16


Broj nabavke..............
Ovim pozivom na dostavljanje zahtjeva za uee, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj____, od ______, pozivate se da dostavite zahtjeve za uee u ogranienom postupku za pruanje slijedeih usluga: .......................................................[koncizno opisati predmet traenih usluga, kao i navesti osnovne informacije o lotovima]. Faza br. 1-Predkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za uee na nain i u formi koji nalae ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za uee koji su pristigli od kandidata u skladu sa odredbama l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH i potvruje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvrenje ugovora uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ nakon toga vri izbor kandidata koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2- Poziv na dostavljanje ponuda: Ugovorni organ alje poziv za dostavljanje ponuda kandidatima/ponuaima koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove ugovornog organa. Ponuai dostavljaju ponude koje e pregledati ugovorni organ da bi se osiguralo da kandidati zadovoljavaju zahtjeve za uee i da su ponude zadovoljavajue. Zadovoljavajue ponude ocjenjuje i boduje ugovorni organ. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuau koji dostavi najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako se predmet nabavke podjeljen u lotove Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Da bi bili pozvani da dostave ponude, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. OPCIJA: da li se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma [navesti DA/NE] Ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, navesti rok na koji se zakljuuje. Zahtjevi za uee se se trebaju dostaviti na slijedeu adresu [navesti tanu adresu], najkasnije do... [navesti datum i sat kada rok istie]. Svi kandidati e biti obavijeteni o ishodu kvalifikacija i to u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. Samo kvalificirani kandidati e biti pozvani da dostave ponude. Kriteriji za dodjelu ugovora OPCIJA 1 - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu ponuda [prema opadajuem redoslijedu, sa relativnim procentualnim ueem]: .. .. Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA 2 - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom.
Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki ponua koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djeluje/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime ponuaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05). Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi usluge i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Ponua dobavlja koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Kandidat- dobavlja koji je podnio zahtjev da uestvuje u ogranienom postupku TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 2.3 2.4 Postupak javnih nabavki e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom, te ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalificiranih kandidata je manji 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor; a) b) c) d)
f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: ____________________________________________________ Broj bankovnog rauna ( ukoliko je dostupno): _______________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice/lica koje/a je/su ovlateno/a da vode komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima/ponuaima:______________________________, Tel. ______________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je pruanje____________________[navesti predmet nabavke precizno] usluga. __________________________ usluge podrazumijevaju: a) ... b) ... c) . Ponua sa kojim je ugovor potpisan e pruati usluge: Od :________________________ (datum) Do: ________________________ (datum) OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Usluge e se pruati u slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Usluge e se pruati od ______ do _________. OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored pruanja usluga po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto na kojem e se pruati usluge _________________. Da dogovorite obilazak lokacije, molimo vas da kontaktirate: ____________________________, ili Odlazak na lice mjesta se organizira za _________ [datum/mjesec/godina] kako bi se ponuai mogli upoznati sa uslovima. Zainteresirani ponua se treba obratiti na gore navedenu adresu u taki 3. prije datuma odlaska kako bi potvrdio svoju zainteresovanost za planirani odlazak na lice mjesta. Dodatne informacije ili pojanjenja koja e se davati tokom obilaska, e se dostaviti svim kvalificiranim ponuaima. Sve trokove obilaska snose ponuai. 4.5 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA - ako je dozvoljeno dostavljanje alternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) Jedan dobavlja moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda od jednog ponuaa je razlog za odbijanje tog dobavljaa. 4.6 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovaranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee od ____% vrijednosti ugovora. Ponuai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Ponua sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavjetenja i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem ako on ne ispunjava uslove propisane l.22-26. Zakona. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa kandidatima/ponuaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i kandidata/ponuaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom, ili lino
na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. 5.2 Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _____________ [odabrati metod komunikacije npr. faks]. Uz obavezu da se ista proslijedi potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema zahtjeva za uee/ponude 5.3 Kandidati/ponuai su obavezni da pripreme zahtjeve za uee/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Kandidati/ponuai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva/ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakave trokove kandidata/ponuaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu dobavljaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja dobavlja mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije zahtjeva za uee/ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi zahtjeva, osim neizmijenjene odtampane literature, trebaju parafirati ili potpisti ovlatena lica. Sve dopune i izmjene zahtjeva/ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da zahtjeve/ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz zahtjev se mora dostaviti i punomo kojom se navedene lica ovlauju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Zahtjevi se dostavljaju u originalu. OPCIJA - Zahtjevi se mogu dostaviti putem faksa, ali isti naknadno moraju biti dostavljeni potom prije isteka roka za podnoenje zahtjeva.
5.4
5.5
5.6
5.7

Mjesto, datum i vrijeme podnoenja zahtjeva za uee 6.1 6.2 Zahtjevi se dostavljaju na slijedeu adresu: ____________________________________. Rok za dostavljanje zahtjeva za uee istie dana ______________ u ________ sati. Svi zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka e biti kandidatu vraeni neotvoreni. Uslovi za uee i potrebni dokazi 6.3 U skladu sa l. 22-26. Zakona kandidati trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnje za njihovo uee u smislu odredbe lana 23. Zakona; b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njihovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju
ugovora; d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.4 U skladu sa lanom 23. Zakona, zahtjev se odbijena ako je kandidat: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistjee iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.4.1 Kandidati trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) izvod/a iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojo je registrovan; b) izvod/a iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) izvoda iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan;
e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza (direktnih i indirektnih)u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.4.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.4.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka dostavljanja zahtjeva. Dokazi koji se zahtijevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.5 Kandidati trebaju uz zahtjev za uee dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. 6.6 to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, kandidati moraju ispunjavati slijedee minimalne kriterije [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve, ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje .. godine [navedite period ne dui od tri godine, odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan,odnosno poeo sa radom prije manje od ____ godine ] ne smije biti ispod .. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.7 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidat e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri)godine]. 6.8 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA- kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora iji su karakter i kompleksnost isti ili slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine];
b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1. . 2. 3. . c) Zaposleno najmanje .. lica kao zaposlenika na neodreeno vrijeme i/ili najmanje lica meu rukovodnim kadrom u posljednje 3 godine; d) Obrazovne i strune kvalifikacije zaposlenika, a posebno onih koji su nadleni za pruanje usluga koje se odnose na predmet nabavke; e) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1. . 2. ... 3. ... 6.9 Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti kandidat e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave kandidati [izaberite dokumente ili potvrde koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu glavnih usluga pruenih u posljednje _________ godine [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine], sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci, ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole kandidata, samo uz izjavu kandidata o izvrenim uslugama; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata i/ili kvalifikacije njegovoga rukovodnog osoblja i naroito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za pruanje konkretnih usluga; c) navode o angaovanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju kandidatu; d) izjavu kandidata o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog kadra u posljednje 3 (tri) godine; e) izjavu o tehnikoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae kandidat za izvrenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; f) provjera koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je kandidat registriran, nad tehnikom sposobnou kandidata, i, ako je potrebno, nad mogunostima prouavanja i istraivanja i mjerama kontrole kvaliteta; g) naznaka elemenata ugovora koje kandidat namjerava podugovarati. 6.10 Ako je period od registracije/osnivanja kandidata krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata, kandidat treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja. 6.11 U sluaju da zahtjeve dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga, lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u takama 6.7 i 6.9 tenderske dokumentacije i dokumente i izjave vezane za predmet javne nabavke. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4 i 6.5 moraju se posebno pripremaju za svakog lana grupe ponuaa.
10
6.12 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4 i 6.5 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlenog organa. Dokumenti koji se navode pod takom 6.6, 6.7, 6.8 i 6.9 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od kandidata, u zavisnosti kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom.U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.13 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti zahtjev ukoliko je kandidat koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa, poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju zahtjeva ili ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.14 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od kandidata da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.15 Kandidati e odmah biti obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. 6.16 Odabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je odredio ugovorni organ e biti pozvani da podnesu ponude.
7. FAZA br.2 - DOSTAVLJANJE PONUDA

7.1 Ponuai su obavezni da pripreme ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 7.2.1___________, 7.2.2___________, 7.2.3___________ . 7.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Povjerljivost 7.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke.
7.2
11
Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje ponuda 7.5 Ponuai e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za pruanje __________ usluga ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje ponuda 7.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 7.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku usluga koje e se pruati, njihov krai opis, koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze.Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu, se cijene navode u stranoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu) koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijena ukupan iznos ponude za usluge (sa svim porezima).
7.8
7.9
7.10 Cijena koju navede ponua nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme dostavljanja ponuda 7.11 Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: ___________________________________.
12
7.12 Rok za dostavljanje ponuda istie _____________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovoga roka e biti vraene ponuau neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda 7.13 Javno otvaranje ponuda e se odrati dana ___________[dan/mjesec/godina], u ___ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala________________. Ponuai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim ponuaima koji su u roku dostavili ponude. OPCIJA- Garancija za ponudu 7.14 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke ponuai trebaju dostaviti u originalu garanciju za ozbiljnost ponude (u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je _____KM (rijeima:__________KM). OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - ______ KM 7.15 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 7.16 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, obveznica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
7.17 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponua treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, vremenom dostavljanja e se smatrati vrijeme prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. Period vaenja ponuda 7.18 Ponude moraju vaiti do ______.(OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od ponuaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Ponuai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponua koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponua ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu
13
garanciju za ponudu, smatrat e se da je ponua odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ odbacuje ponudu.
8. OCJENA PONUDA
Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Kriteriji dodjele ugovora 8.1 OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je ponudio najniu ukupnu cijenu tehniki zadovoljvajue ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda [Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ moe odluiti koje kriterije eli da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za uporeivanje i ocjenjivanje ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.2226. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa nie navedenim kriterijima. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. period izvrenja) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. ..) ija je vrijednost ________( npr. 20 %) Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dobio najvii ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: G = P + T + S + . Pri emu je: G ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio ponua za ponuenu cijenu T broj bodova koji je ponua primio za ponueni period izvrenja S broj bodova koje je ponua dobio za 1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti ponuau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi ponuai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedeoj formuli: [50] Pri emu je:
14
P broj bodova koji je ponua dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najniu cijenu 2. Period izvrenja (npr.) Opcija 1 Period izvrenja koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najkrai period izvrenja usluge/a, dok e drugi ponuai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [30] Pri emu je: T broj bodova koji je dodijeljen ponuau za ponueni period izvrenja Tt vremenski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Ts najkrai ponueni vremenski period [30] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najkrai vremenski period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 30. Bodovi period izvrenja e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. 2. 3. od 0 do 30 dana 30 bodova 31 do 60 dana 20 bodova 61 dan i vie 10 bodova
3. Garancijski period (npr.) Opcija 1 Garancijski period koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najdui garancijski period u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: G- broj bodova za ponueni garancijski period Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [20] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najdui garancijski period
15
Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 20. Bodovi za garancijski period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 10 bodova 2. 31 do 60 dana 15 bodova 3. 61 dan i vie 20 bodova Preferencijalni tretman domaeg 8.2 8.3 8.4 8.5 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda, prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% radne snage angairano na izvrenju ugovora iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je najmanje 50% radne snage porijeklom iz BiH. Cijene ponuda koje nisu iz BiH e se umanjiti za 5%, ako je najmanje 50% radne snage angaovano za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. Zabrana pregovora 8.6 Sa ponuaima se nee obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Meutim, ugovorni organ moe od ponuaa traiti pismenim putem da pojasne svoje ponude, u odreenom roku s tim da ne unose bilo kakve promjene u ponudu. Neprirodno niske ponude 8.7 Ako se dostavljene ponude ugovornom organu ine neprirodno niske u odnosu na usluge koje su predmet ugovora, ugovorni organ e zahtijevati od ponuaa da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu. Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtjeva od ponuaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju ponuau za pruanje usluga; c) originalnosti usluga koje ponua predlae; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se usluge pruati. Ispravke greaka i propusta 8.9 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode, ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono ponuau uputiti obavjetenje o
8.8
16
svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom sa ispravljanjenom grekom, pod uslovom da je ponua to odobrio u roku koji je predvidio ugovorni organ. Ako ponua ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, vraa se ponuau. 8.10 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima, u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za ponuaa. Ako ih ponua kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.

9.1 Svaki ponua koji ima opravdan interes za ugovor o javnoJ nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je ponua saznao ili je trebao saznati da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51.stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 9.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
9.2
9.3

10.1 Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu potpisivanja ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvrenje ugovora 10.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navedite iznos ne vei od10 %] od vrijednosti ugovora. 10.3 Garancija za dobro izvrenje ugovora se moe dostaviti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, mjenica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
17
10.4
Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popuniti u skladu sa podzakonskim aktom] Uslovi iz ugovora
10.5
Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa ponuaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [_____][za dati lot].
10.6 Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora nalaze se u aneksu _____ tenderske dokumentacije (nacrt). Ponua mora popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi). 10.7 Svaku stranu nacrta koju popuni ponua treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascem za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks ____. U obrascu za podnoenje ponude ponua potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze ponuaa 10.8 Ponuai su obavezni da dostave garanciju za ponuene usluge, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

11.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa naknada u iznosu od _____KM.Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanja tenderske dokumentacije ponuaima.Zainteresirani ponuai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 11.2 Zainteresirani ponuai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. 11.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim kandidatima ili ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na osnovu sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e produiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. 11.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim ponuaima na isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za dostavljanje ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
12. ANEKSI
Slijedei aneksi su sastavni dio tenderske dokumentacije: Aneks 1: Obavjetenje o javnoj nabavci
18
Aneks 2: Obrazac za dostavljanje ponude Aneks 3: Obrazac za cijenu ponude Aneks 4: Spisak povjerljivih informacija
19
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE USLUGE
Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj..
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena ponuaa Glavni ponua* lan grupe ponuaa* Itd * * dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponua, ime ponuaa se treba upisati u rubriku 'glavni ponua' (i sve ostale rubrike izbrisati). KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail Potpis
20
IZJAVA PONUAA U odgovoru na vae pismo poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. .(broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo pruanje slijedeih usluga, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis usluga uz naznaku koliine] Lot br. [.]: [opis usluga uz naznaku koliine] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom . tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [.. %] ili [..] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% radne snage je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 7. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 10. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su pobrojani u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime osobe koja je ovlatena da predstavlja ponuaa: [] Potpis: [] Mjesto i datum: [ .] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
21
ANEKS 3 OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE Strana ____ od _____ Naziv ponuaa: _____________________ Ponuda br. __________________________ 1 Stavka br. 2 Opis usluga 3 Period pruanja usluga (od ____ do ____) 4 Cijena
Ukupna cijena
Potpis ponuaa __________________________ Napomena: 1. 2. 3. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom ponuaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena usluge i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste uz ponudu.
22
Brojevi stranica s tim informacijama, u ponudi
Potpis i peat ponuaa ____________________
23
Anex III
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI RADOVA JAVNA NABAVKA RADOVA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVU PONUDA ...................................................................................................... 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM ....................................................................... 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU................................................................................. 5 4. PREDMET NABAVKE ...................................................................................................................... 5 5. INSTRUKCIJE ZA DOBAVLJAE.................................................................................................. 6 NAIN KOMUNICIRANJA SA DOBAVLJAIMA........................................................................................... 6 PRIPREMA PONUDE ............................................................................................................................... 7 POVJERLJIVOST..................................................................................................................................... 7 DOSTAVLJANJE PONUDA ....................................................................................................................... 8 IZMJENA ILI POVLAENJE PONUDA ......................................................................................................... 8 RAUNANJE CIJENE ............................................................................................................................... 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA PONUDA ......................................................................................... 9 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA ................................................................................... 9 PERIOD VAENJA PONUDA ................................................................................................................... 10 6. KVALIFIKACIJA ............................................................................................................................ 10 KRITERIJI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ............................................................................................ 10 7. OCJENA PONUDA .......................................................................................................................... 13 KRITERIJI DODJELE UGOVORA ............................................................................................................. 14 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG................................................................................................ 16 ZABRANA PREGOVORA........................................................................................................................ 17 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ............................................................................................................... 17 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA .......................................................................................................... 17 8. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA DOBAVLJAA .................................................................. 18 9. POTPISIVANJE UGOVORA .......................................................................................................... 18 USLOVI IZ UGOVORA .......................................................................................................................... 18 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE DOBAVLJAA ....................................................................................... 19 10. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI ............................................................. 19 11. ANEKSI .......................................................................................................................................... 19
1. POZIV ZA DOSTAVU PONUDA

Broj nabavke ................ Ovim pozivom za dostavljanje ponuda, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj _____ od _______, pozivate se da dostavite ponudu u otvorenom postupku za izvoenje slijedeih radova: .................................................................. [koncizno opisati radove koji su predmet ugovora]. OPCIJA - ako se radi o lotovima [navesti osnovne informacije o lotovima] Dobavlja moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Da bi se kvalifikovali za dodjelu ugovora, dobavljai moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. OPCIJA- da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma [navesti DA/NE] Ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, navesti rok na koji se zakljuuje. OPCIJA - ako se zahtijeva osiguranje ponude Uz sve ponude se mora dostaviti garancija za ponudu u iznosu od ...... [navesti iznos garancije za ponudu]. Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu ............................................ [navesti tanu adresu] najkasnije do ........................................................... [navesti datum i sat kada rok istjee]. Ponude se otvaraju na ................................... [navesti lokaciju na kojoj e se ponude otvarati], u.................. [navesti datum i sat kada e se ponude otvarati], u prisustvu dobavljaa koji ele prisustvovati. Kriteriji za dodjelu ugovora OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu ponuda [od najvanijeg ka manje vanom i sa relativnim ueem]: .. .. Ugovor e se dodijeliti dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom dobavljau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Svi dobavljai e biti obavijeteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka javne nabavke, u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon).
Svaki dobavlja koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredaba Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djeluje/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime dobavljaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi radove i koji je/su predao/li ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 Postupak javne nabavke e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom i ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) nijedna ponuda nije dostavljena u utvrenom roku; b) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; c) cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; d) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konnkurenciju; e) broj kvalifikovanih dobavljaa je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.
2.3 2.4

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna (ukoliko je dostupan): _______________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________
Lice / lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa dobavljaima:_________________________________, Tel. ______________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je izvoenje ___________________ [navesti precizno] radova. __________________________ radovi ukljuuju: a) ... b) ... c) . Dobavlja s kojim se potpie ugovor e izvoditi radove: Od: _________________________ [datum] Do: _________________________ [datum] OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Radovi e se izvoditi po slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Dobavlja moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove].
4.2
Rok za izvoenje radova je _________. OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored izvoenja radova po lotovima.
4.3 4.4
Mjesto izvoenja radova _________________. Da dogovorite obilazak lokacije, molimo vas da kontaktirate: _________________________, ili Odlazak na lice mjesta se organizira za _________ [datum/mjesec/godina] kako bi se dobavljai mogli upoznati sa uslovima. Zainteresirani dobavlja se treba obratiti na gore navedenu adresu u taci 3 prije datuma odlaska, kako bi potvrdio svoju zainteresiranost za planirani odlazak na lice mjesta. Dodatne informacije ili pojanjenja koja e se davati tokom obilaska e se dostaviti svim kvalificiranim dobavljaima. Sve trokove obilaska snose dobavljai.
4.5
Dobavljaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA- ako je dozvoljeno dostavljanje alternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) . Jedan dobavlja moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude ili vie alternativnih ponuda, od jednog dobavljaa, je razlog za odbijanje te ponude.
4.6
Dobavljaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovoranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee _____% vrijednosti ugovara. Dobavljai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Dobavlja sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti dobavljaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavijesti i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem, ako on ne ispunjava uslove propisane l. 22-26. Zakona. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
5. INSTRUKCIJE ZA DOBAVLJAE
Nain komuniciranja sa dobavljaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i dobavljaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji.
5.2
Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem __________[navedite metod komunikacije, npr: faks], uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema ponude
5.3
Dobavljai su obavezni da pripreme ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Dobavljai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove dobavljaa u postupku nadmetanja. Ponuda, svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu dobavljaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja dobavlja mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi ponude moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi ponude, osim neizmijenjene odtampane literature, trebaju parafirati ili potpisati lica koja su ovlatena da zastupaju dobavljaa. Sve dopune i izmjene ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz ponudu se mora dostaviti i punomo kojom se navedene lica ovlauju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 5.7.1___________, 5.7.2___________, 5.7.3___________; d) Izjava kojom se potvruje da dobavlja ima obaveze prema svojoj ponudi do / u trajanju od ____________________.
5.4
5.5
5.6
5.7
5.8
Svaki dobavlja moe dostaviti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da dobavljai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Povjerljivost
5.9
lan 9. (a) Zakona navodi da:
Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje dobavljai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od dobavljaa da navedu, kada predaju ponude ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Dobavljai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje ponuda 5.10 Dobavlja e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom dobavljaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za izvoenje __________ radova, ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati.
Izmjena ili povlaenje ponuda 5.11 Dobavljai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava dobavljaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 5.12 Dobavlja treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku radova koji e biti izvreni, njihov obim i cijenu. 5.13 Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. 5.14 Dobavlja e navesti u rasporedu cijena ukupan iznos ponude radova (ukljuujui i sve poreze). 5.15 Cijena koju navede dobavlja nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom.
Mjesto, datum i vrijeme prijema ponuda 5.16 Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: _______________________________________. 5.17 Rok za dostavljanje ponuda istie _____________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovoga roka e biti vraene dobavljau neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda 5.18 Javno otvaranje ponuda e se odrati ___________ [datum/mjesec/godina] u ______ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ______. Dobavljai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim dobavljaima koji su u roku dostavili ponude. OPCIJA - Garancija za ponudu 5.19 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke, dobavljai trebaju dostaviti u originalu garanciju za ozbiljnost ponude ( u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je _______ KM (rijeima: ____________ KM). OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - ______ KM 5.20 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 5.21 Garancija za ponudu se moe dostaviti u jednom od slijedeih oblika: a) ovjereni ek, b) obveznica, c) bezuslovna bankovna garancija, d) kreditno pismo, e) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). 5.22 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, dobavlja treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, momentom dostavljanja e se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima.
Period vaenja ponuda 5.23 Ponude moraju vaiti do ________ (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od dobavljaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Dobavljai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Dobavlja koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako dobavlja ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je dobavlja odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ odbacuje ponudu.
6. KVALIFIKACIJA
Kriteriji za uee i potrebni dokazi 6.1 U skladu sa l. 22-26. Zakona, dobavljai trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnji za njihovo uee u smislu odredbi lana 23. Zakona; b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njihovo ekonomsko i financijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju ugovora; d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.2 U skladu sa lanom 23. Zakona ponude e biti odbijene ako je dobavlja: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini, ili u zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.2.1 Dobavljai trebaju dostaviti slijedee dokaze:
10
a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i indirektne, u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.2.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.2.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka dostavljanja ponude. Dokazi koji se zahtijevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.3 Dobavljai trebaju uz ponudu dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, u skladu sa lanom 25. Zakona, ponuda e biti odbaena ako dobavlja ne ispuni slijedee minimalne uslove [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje ..godine [navedite period ne dui od tri godine, odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od______godine], ne smije biti ispod.. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.5 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja dobavljaa e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje dobavljai trebaju dostaviti iz siljedeeg]:
6.4
11
a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu dobavljaa i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri)godine]. 6.6 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, dobavljai trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA-kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora ija su karakter i kompleksnost isti ili slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od tri i ne dui od pet godina]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1 . 2 ... 3 ... c) Zaposleno najmanje .. lica kao zaposlenika na neodreeno vrijeme i/ili najmanje lica meu rukovodnim kadrom u posljednje tri godine; d) Obrazovne i profesionalne kvalifikacije osoblja, a posebno osoba koje su odgovorne za izvoenje radova koji su vezani za predmet nabavke; e) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1 ... 2 ... 3 ... 6.7 Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti dobavljaa e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave dobavljai [izaberite dokumente ili potvrde koje dobavljai trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu radova koji su izvedeni tokom posljednjih 3 do 5 (tri do pet) godina, sa potvrdama o uspjeno izvrenim glavnim radovima; potvrde trebaju navesti vrijednosne iznose, datume i mjesto radova, i specificirati da li su zavreni u skladu sa pravilima i uspjeno zavreni; kada je potrebno, ovakve potvrde e ugovornom organu direktno dostaviti odreeni organ, koji je ovlaten za izdavanje istih; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije dobavljaa i/ili administrativnog osoblja i posebno, onih osoba koje su odgovorne za izvoenje radova;
12
c) izjavu o angaovanom tehnikom osoblju, bez obzira na to da li su neposredno zaposleni kod dobavljaa; d) izjavu dobavljaa o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog kadra u posljednje 3 (tri) godine; e) izjavu o tehnikim sredstvima kojim raspolae dobavlja za izvoenje radova; f) navode o namjeravanim podugovaranjima i obimu podugovaranja. 6.8 Ako je period od registracije/osnivanja dobavljaa krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost dobavljaa, dobavlja treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja. U sluaju da ponudu dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga, lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u taki 6.5. i 6.7 tenderske dokumentacije i izjave u vezi sa predmetom nabavke (taka 4). Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.2 i 6.3 moraju se posebno pripremiti za svakog lana grupe ponuaa.
6.9
6.10 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.2 i 6.3 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlene institucije. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4, 6.5, 6.6 i 6.7 moraju biti dostavljeni u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlene institucije ili dobavljaa, u zavisnosti kako je zahtjevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.11 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti ponudu ukoliko je dobavlja koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti dobavljaa i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.12 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od dobavljaa da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoje ponude, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.13 Dobavljai e biti obavjeteni, to je prije mogue , o odlukama u vezi sa rezultatima postupka, u svakom sluaju u od 7 ( sedam) dana od dana donoenja odluke.
7. OCJENA PONUDA
Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Da bi se ocijenilo u kojoj mjeri su ponude u skladu sa tehnikim kriterijima, ugovorni organ moe, u skladu sa lanom 26. Zakona, predvidjeti da dobavljai dostavite slijedee:
13
a) listu radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina,odnosno za period od kojeg je registrovan dobavlja, uz prilaganje potvrda o odgovarajuoj izvedbi radova sa liste, koje sadre vrijednost, vrijeme, lokaciju izvoenja radova, propise po kojim su radovi izvedeni, te rok okonanja radova. Ugovorni organ se moe direktno obratiti bilo kojem organu sa liste koja je priloena, sa zahtjevom za potvrdu injenica; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvoaa radova, kao i kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja, odnosno lica koja su odgovorna za izvoenje radova koji su predmet nabavke; c) izjavu o angaovanom tehnikom osoblju, naroito o osoblju zaduenom za kontrolu kvaliteta, uz naznaku da to osoblje ne mora biti zaposleno kod dobavljaa, te u tom sluaju se zahtjeva i dostava dokaza o angairanju osoblja za kontrolu; d) izjavu izvoaa radova o prosjenom godinjem broju zaposlenih i broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine, odnosno za period kada je poeo sa radom; e) izjavu o tehnikoj opremi koju izvoa ima na raspolaganju za izvoenje konkretnih radova ili ugovor o koritenju tehnike opreme treih lica za predmetnu ponudu; f) izjavu o namjeri i predmetu podugovaranja. Kriteriji dodjele ugovora 7.1 OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je ponudio najniu ukupnu cijenu tehniki zadovoljavajue ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda [Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ moe odluiti koje kriterije eli da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za uporeivanje i ocjenjivanje ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.2226. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ugovor se dodjeljuje kvalifikovanom dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa nie navedenim kriterijima. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. period izvoenja radova) ija je vrijednost ____ (npr. 30 %) c) (npr. rok garancije na izvedene radove) ija je vrijednost _____ (npr. 20%) Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dobio najvii ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: G = P + T + S + . Pri emu je: G ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio dobavlja za ponuenu cijenu
14
T broj bodova koji je dobavlja dobio za ponueni period izvrenja S broj bodova koje je dobavlja dobio za 1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr.50] e se dodijeliti dobavljau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi dobavljai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je dobavlja dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najniu cijenu 2. Period izvoenja radova (npr.) Opcija 1 Period izvoenja radova koji je ponudio dobavlja maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti dobavljau koji je ponudio najkrai period izvoenja radova, dok e drugi dobavljai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [30] Pri emu je: T broj bodova koji je dodijeljen dobavljau za ponueni period izvoenja radova Tt vremenski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Ts najkrai ponueni period izvoenja radova [30] broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najkrai period izvoenja radova Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje dobavlja moe dobiti je 30. Bodovi za period izvoenja radova e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 30 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 10 bodova
3. Garancijski period (npr.)
15
Opcija 1 Vremenski period koji je dobavlja ponudio za garanciju maksimalmo [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti dobavljau koji ponudi najdui garancijski period, dok e drugi dobavljai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: G-broj bodova koji je dodjeljen dobavljau za ponueni garancijski period Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [20] broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najdui period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje dobavlja moe dobiti je 20. Bodovi za garantni period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 10 bodova 2. od 31 do 60 dana 15 bodova 3. od 61 dan i vie 20 bodova Preferencijalni tretman domaeg 7.2 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% radne snage koja e izvriti ugovor porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je najmanje 50% radne snage porijeklom iz BiH. Cijena ponuda koje nisu iz BiH e biti umanjena za 5%, u svrhu poreenja ponuda, ako je najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH.
7.3
7.4
7.5
16
Zabrana pregovora 7.6 Sa dobavljaima se nee obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Meutim, ugovorni organ moe od dobavljaa traiti da pismenim putem pojasne svoje ponude, u odreenom roku, s tim da ne unose bilo kakve promjene u ponudu. Neprirodno niske ponude 7.7 Ako su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ e zahtijevati od dobavljaa da opravda ponuenu cijenu. Ako dobavlja ugovornom organu ne prui zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo da odbaci ponudu. Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtjeva od dobavljaa da prui detalje informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui elemente cijene i kalkulacije. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju dobavljau za izvoenje radova; c) originalnosti radova koje dobavlja predlae; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se radovi izvriti. Ispravke greaka i propusta 7.9 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e bez odlaganja dobavljau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je dobavlja to odobrio u roku koji je predvidio ugovorni organ. Ako dobavlja ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, vraa se dobavljau.
7.8
7.10 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima - u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za dobavljaa. Ako ih dobavlja kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.
17
8. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA DOBAVLJAA

8.1 Svaki dobavlja koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je dobavlja saznao ili je trebao saznati da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51. stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe izjaviti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 8.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
8.2
8.3
9.1 Ugovorni organ e obavijestiti dobavljaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu zakljuivanja ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvrenje ugovora 9.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navedite iznos ne vei od 10 %] od vrijednosti ugovora Garancija za dobro izvrenje ugovora moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) 9.4 ovjereni ek, mjenica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
9.3
Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popunitiu skladu sa podzakonskim aktom] Uslovi iz ugovora
9.5
Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa dobavljaem ija je ponuda odabrana kao najbolja, za [ ____ ] [za dati lot]. Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora je ukljuen u aneks ________ ove tenderske dokumentacije (nacrt). Dobavlja treba popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj.cijena i drugi uslovi).
9.6
18
9.7
Svaku stranu nacrta koju popuni dobavlja, treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascem za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks _____. U obrascu za podnoenje ponuda dobavlja potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze dobavljaa
9.8. Dobavljai su obavezni da dostave garanciju za ponuene radove, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

10.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa iznos od ____KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanja tenderske dokumentacije dobavljaima. Zainteresovani dobavljai imaju pravo uvida u tendersku dokumnetaciju prije nego to je otkupe.
10.2 Zainteresirani dobavljai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda. 10.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim dobavljaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e produiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. 10.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim dobavljaima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za podnoenje ponuda. Izvrena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije
11. ANEKSI
19
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE - RADOVI
Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj: ...
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena dobavljaa Glavni dobavlja* lan grupe ponuaa* Itd * * dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan dobavlja, ime dobavljaa se treba upisati u rubriku 'glavni dobavlja' (i sve ostale rubrike izbrisati) KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail Potpis
20
IZJAVA DOBAVLJAA U odgovoru na vae pismo poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. .(broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo izovoenje slijedeih radova, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis radova uz naznaku koliine] Lot br. [.]: [opis radova uz naznaku koliine] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom . tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [. %], ili [...] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA-Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 5. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 9. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su navedeni u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime lica koja je ovlateno da predstavlja dobavljaa: [] Potpis: [] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa sa nazivom istih]
21
ANEKS 3 OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE Strana ____ od _____ Naziv dobavljaa: _____________________ Ponuda br. __________________________
1 Redni br.
2 Opis radova
3 Datum / vrijeme izvoenja radova (od __do___)
4 Cijena sa posebno iskazanim PDV-om
Ukupno
Potpis dobavljaa__________________________ Napomena: 1. 2. 3. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedininih cijena i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom dobavljaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija.Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena radova i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste uz ponudu.
22
Potpis i peat dobavljaa _____________________
23
Anex I
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI ROBA JAVNA NABAVKA ROBA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA .......................................................................................... 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM ....................................................................... 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU................................................................................. 4 4. PREDMET NABAVKE ...................................................................................................................... 5 5. INSTRUKCIJE ZA DOBAVLJAE.................................................................................................. 6 NAIN KOMUNICIRANJA SA DOBAVLJAIMA .......................................................................................... 6 PRIPREMA PONUDE ............................................................................................................................... 6 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................... 7 DOSTAVLJANJE PONUDA ....................................................................................................................... 7 IZMJENA ILI POVLAENJE PONUDA ......................................................................................................... 7 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................... 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA PONUDA ......................................................................................... 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA ................................................................................... 8 PERIOD VAENJA PONUDA ..................................................................................................................... 9 6. KVALIFIKACIJA .............................................................................................................................. 9 KRITERIJI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI .............................................................................................. 9 7. OCJENA PONUDA .......................................................................................................................... 13 KRITERIJI DODJELE UGOVORA ............................................................................................................. 13 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ............................................................................................... 15 ZABRANA PREGOVORA........................................................................................................................ 15 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ............................................................................................................... 16 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA .......................................................................................................... 16 8. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA DOBAVLJAA .................................................................. 16 9. POTPISIVANJE UGOVORA .......................................................................................................... 17 USLOVI IZ UGOVORA ........................................................................................................................... 17 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE DOBAVLJAA ....................................................................................... 17 10. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI ............................................................. 17 11. ANEKSI .......................................................................................................................................... 18
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA

Broj nabavke ______________. Ovim pozivom za dostavljanje ponuda, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj___ od___________, pozivate se da dostavite ponudu u otvorenom postupku za nabavku slijedeih roba: ..............................[koncizno opisati robe koje su predmet ugovora]. OPCIJA - ako se radi o lotovima [ navesti osnovne informacije o lotovima] Dobavlja moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Da bi se kvalifikovali za dodjelu ugovora, dobavljai moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. OPCIJA da li se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma [navesti DA/NE] Ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, navesti rok na koji se zakljuuje. OPCIJA - ako se zahtijeva osiguranje ponude Uz sve ponude se mora dostaviti garancija za ponudu u iznosu od [navesti iznos garancije za ponudu]. Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu ....... [navesti tanu adresu], najkasnije do [navesti datum i sat kada rok istjee]. Ponude se otvaraju na ...[navesti lokaciju na kojoj e se ponude otvarati], u .[navesti datum i sat kada e se ponude otvarati] u prisustvu dobavljaa koji ele prisustvovati. Kriteriji dodjele ugovora OPCIJA ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu ponuda [od najvanijeg ka manje vanom i sa relativnim ueem]: .. .. Ugovor e se dodijeliti dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom dobavljau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Svi dobavljai e biti obavijeteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka javne nabavke, u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon).
Svaki dobavlja koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredaba Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak, na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djelujue/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime dobavljaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi robe i koji je/su predao/li ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 Postupak javne nabavke e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom i ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; b) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; c) cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; d) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalificiranih dobavljaa je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.
2.3 2.4
Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna (ukoliko je dostupno):_________________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice/Lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa dobavljaima:______________________________,Tel. ____________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je ______________ [navesti predmet nabavke precizno]. OPCIJA - ako je predmet javne nabavke podijeljen na lotove Robe e se dostavljati u slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Dobavlja moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Robe treba dostaviti do _________. OPCIJA ako je predmet javne nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored dostavljanja roba po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto dostavljanja roba _________________. Dobavljaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA- ako je dozvoljeno dostavljanjealternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ...
c) . Jedan dobavlja moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu, ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda, od jednog dobavljaa, razlog je za odbijanje te ponude. 4.5 Dobavljaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovoranje Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee _____% vrijednosti ugovara. Dobavljai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Dobavlja sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje se sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti dobavljaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavijesti i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora sa podugovaraem, ako on ne ispunjava uslove propisane l.22-26. Zakona. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa dobavljaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i dobavljaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _____________[navesti metod komunikacije npr. faks], uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema ponude 5.3 Dobavljai su obavezni da pripreme ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Dobavljai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove dobavljaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu dobavljaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja dobavlja mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi ponude moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi ponude, osim neizmijenjene odtampane literature, trebaju parafirati ili potpisati lica koja su ovlatena da zastupaju dobavljaa. Sve dopune i izmjene ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz ponudu se mora dostaviti i punomo kojom se navedena lica ovlauju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora).
5.2
5.4 5.5
5.6
5.7
Ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ uz tendersku dokumentaciju; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 5.7.1___________ (npr. detaljne tehnike specifikacije hardvera), 5.7.2___________ (npr. spisak instaliranog softvera), 5.7.3___________ (npr. uslovi garancije / izjava o garantnom roku).
5.8
5.9
lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje dobavljai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od dobavljaa da u ponudi navedu koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Dobavljai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje ponuda
5.10
Dobavlja e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom i potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom dobavljaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za dostavljanje __________ roba ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena ili povlaenje ponuda
5.11 Dobavljai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava dobavljaa treba pisati slijedee: IZMJENA PONUDE ili POVLAENJE PONUDE.
Raunanje cijene 5.12 Dobavlja treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku roba koje e biti dostavljene, zemlju njihovog porijekla, koliinu i cijenu. 5.13 Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. 5.14 Dobavlja e navesti u rasporedu cijena jedininu cijenu (tamo gdje to odgovara) i ukupan iznos ponude za robe koje se nude. 5.15 Ponuena cijena roba treba ukljuivati sve obaveze vezane za tu robu, a naroito: a) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni ili koji se mogu platiti na komponente i sirovine koje se koriste u proizvodnji ili sastavljanju roba; b) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni na direktno uvezene komponente koje se nalaze ili e se nalaziti u toj robi; c) sve pripadajue indirektne poreze, poreze na prodaju i druge sline poreze na gotove proizvode koji e se trebati platiti u Bosni i Hercegovini, ako ovaj ugovor bude dodjeljen; d) cijenu prijevoza; e) osiguranje; f) cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u TD; g) drugi trokovi. 5.16 Cijena koju navede dobavlja nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme prijema ponuda 5.17 Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: __________________________________. 5.18 Rok za dostavljanje ponuda istie _____________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovog roka e biti vraene dobavljau neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda 5.19 Javno otvaranje ponuda e se odrati ________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ____. Dobavljai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim dobavljaima koji su u roku dostavili ponude. OPCIJA - Garancija za ponudu
5.20 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke dobavljai trebaju dostaviti u originalu garanciju za ozbiljnost ponude (u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je _______ KM (rijeima: ___KM_________). OPCIJA - ako ugovorni organ podijeli predmet javne nabavke u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - _______ KM 5.21 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 5.22 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, obveznica, bezuslovna bankarska garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
5.23 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, dobavlja treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, momentom dostavljanja e se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. Period vaenja ponuda 5.24 Ponude moraju vaiti do ________. (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od dobavljaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Dobavljai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Dobavlja koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako dobavlja ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je dobavlja odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ odbacuje ponudu.
6. KVALIFIKACIJA
Kriteriji za uee i potrebni dokazi 6.1 U skladu sa l. 22 26. Zakona, dobavljai trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnji za njihovo uee u smislu odredbe lana 23. Zakona;
b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njihovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju ugovora; d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.2 U skladu sa lanom 23. Zakona, ponuda e biti odbijena ako je dobavlja: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistjee iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.2.1 Dobavljai trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa
10
relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i indirektne poreze u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.2.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.2.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca raunajui od trenutka dostavljanja ponude. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.3 Dobavljai trebaju uz ponudu dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, u skladu sa lanom 25. Zakona, ponuda e biti odbaena ako dobavlja ne ispuni slijedee minimalne kriterije [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje .. [navedite period ne dui od tri godine, odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine], ne smije biti ispod KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev.
6.4
6.5
Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja dobavljaa e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata (izaberite dokumente ili izjave koje dobavljai trebaju dostaviti iz slijedeeg): a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu dobavljaa i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ godine [navedite period ne dui od posljednje 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri) godine].
6.6
to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, dobavljai trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA - kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje . ugovora iji su karakter i kompleksnost slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora:
11
1 2 ... 3 ... 4 . c) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1 2 ... 3 ... 4 Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti dobavljaa e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave dobavljai [izaberite dokumente ili potvrde koje dobavljai trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu glavnih roba dostavljenih u posljednje _________ [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine], sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o dostavljenim robama koje su izdali primaoci ili izuzetno ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole dobavljaa roba, samo uz izjavu dobavljaa roba o dostavljenim robama; b) opis tehnike opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae dobavlja za osiguranje kvaliteta, i za studije i istraivanja; c) navode o angaovanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavljau; d) navode o elementima ugovora koje dobavlja eventualno ima namjeru podugovarati. 6.8 Ako je period od registracije/osnivanja dobavljaa krai od perioda za koji ugovorni organ zahtijeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost dobavljaa, dobavlja treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja. U sluaju da zahtjeve dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji, uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga, lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u taki 6.5 i 6.7 tenderske dokumentacije i izjave u vezi sa predmetom nabavke (taka 4). Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.2 i 6.3 moraju se posebno pripremiti za svakog lana grupe ponuaa.
6.7
6.9
6.10 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.2 i 6.3 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlene institucije. Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4, 6.5, 6.6 i 6.7 moraju biti dostavljeni u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od strane dobavljaa, u zavisnosti kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.11 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti ponudu ukoliko je dobavlja koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti dobavljaa i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke.
12
6.12 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od dobavljaa da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoje ponude, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.13 Dobavljai e biti obavijeteni, to je prije mogue, o odlukama u vezi sa rezultatima postupka, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke.
7. OCJENA PONUDA
Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Da bi se ocijenilo u kojoj mjeri su ponude u skladu sa tehnikim kriterijima, ugovorni organ moe, u skladu sa lanom 26. Zakona, predvidjeti da dobavljai dostavite slijedee: a) uzorke, opise i/ili fotografije roba koje e dostaviti, a iju autentinost mora ovjeriti dobavlja; b) potvrde koje izdaju nadlene agencije za kontrolu kvaliteta, kojim se potvruje da su robe koje su jasno identificirane po referencama, u skladu sa specifikacijama ili standardima; c) (OPCIJA- ako su robe koje e se isporuiti kompleksne ili izuzetno su potrebne u odreene svrhe: provjera koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je dobavlja registrovan nad proizvodnim kapacitetima dobavljaa i, ako je potrebno, nad mogunostima prouavanja i istraivanja i mjerama kontrole kvaliteta). Kriteriji dodjele ugovora 7.1 OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je ponudio najniu ukupnu cijenu tehniki zadovoljavajue ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda. [Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ moe odluiti koje kriterije eli da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za uporeivanje i ocjenjivanje ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.2226. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ugovor se dodjeljuje kvalifikovanom dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa nie navedenim kriterijima. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) .....(npr. garantni period) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. usluge nakon prodaje), ija je vrijednost ______( npr. 20 %) Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dobio najvii ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom:
13
T = P + G + S + . Pri emu je: T ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio dobavlja za ponuenu cijenu G broj bodova koji je dobavlja primio za ponueni garantni period S broj bodova koje je dobavlja dobio za ponuene usluge nakon prodaje 1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr.50] e se dodijeliti dobavljau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi dobavljai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je dobavlja dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najniu cijenu 2. Garancijski period (npr.) Opcija 1 Garantni period koji je ponudio dobavlja maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti dobavljau koji je ponudio najdui garancijski period, dok e drugi dobavljai stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [30] Pri emu je: G broj bodova koji je dodijeljen dobavljau za ponueni garantni period Gt garantni period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garantni period [30] broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najdui period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje dobavlja moe dobiti je 30. Bodovi za garantni period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 10 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 30 bodova
14
3. Usluge nakon prodaje (npr.) Opcija 1 Usluge nakon prodaje koje nudi dobavlja maksimalno [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti dobavljau koji je ponudio najvei broj usluga nakon prodaje, dok e ostali dobavljai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: S - broj bodova koji je dodijeljen dobavljau za ponueni broj usluga nakon podaje St broj usluga nakon prodaje ponuenih u ponudi koja se ocjenjuje Sh najvii broj usluga nakon prodaje ponuenih u postupku javnih nabavki [20] broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najvii broj usluga nakon prodaje Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje dobavlja moe dobiti je 20. Bodovi za broj usluga nakon prodaje e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 5 usluga 10 bodova 2. 6 do 10 usluga 15 bodova 3. 11 i vie usluga 20 bodova
Preferencijalni tretman domaeg 7.2 7.3 7.4 7.5 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH, u kojima je najmanje 50% ponuene robe za izvrenju ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je roba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Zabrana pregovora 7.6 Sa dobavljaima se nee obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Meutim, ugovorni organ moe od dobavljaa traiti pismenim putem da pojasne svoje ponude, u odreenom roku, s tim da ne unose bilo kakve promjene u ponudu.
15
Neprirodno niske ponude 7.7 Ako su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na ponuene robe, ugovorni organ e zahtijevati od dobavljaa da opravda ponuenu cijenu. Ako dobavlja ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu. Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva od dobavljaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju dobavljau za dostavu roba; c) originalnosti roba koje dobavlja nudi; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se robe dostaviti. Ispravke greaka i propusta 7.9 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode, ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono dobavljau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je dobavlja to odobrio u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako dobavlja ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, se vraa ponuau.
7.8

8.1 Svaki dobavlja koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata, ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je dobavlja saznao ili je trebao saznati da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51.stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 8.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome
8.2
8.3
16
obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
9.1 Ugovorni organ e obavijestiti dobavljaa, ija je ponuda izabrana, o datumu i mjestu zakljuivanja ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvrenje ugovora 9.2 9.3 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navedite iznos ne vei od 10 %] od vrijednosti ugovora. Garancija za dobro izvrenje ugovora moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) 9.4 ovjereni ek, mjenica, bezuvjetna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
9.5 9.6
Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa dobavljaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [ ___ ] [za dati lot]. Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora su ukljueni u aneks _________ ove tenderske dokumentacije (nacrt). Dobavlja treba popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi). Svaku stranu nacrta koju popuni dobavlja, treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascem za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks _____. U obrascu za podnoenje ponuda dobavlja potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze dobavljaa
9.7
9.8
Dobavljai su obavezni da dostave garanciju za ponuene robe, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

10.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa naknada u iznosu od ______KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanja tenderske dokumentacije dobavljaima. Zainteresirani dobavljai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe.
17
10.2 Zainteresirani dobavljai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda. 10.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim dobavljaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e produiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. 10.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim dobavljaima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za podnoenje ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
11. ANEKSI
18
ANEKS 2
OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE - ROBE
Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj .. (mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena dobavljaa Glavni dobavlja* lan grupe ponuaa* Itd * *dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan dobavlja, ime dobavljaa se treba upisati u rubriku 'glavni dobavlja' (i sve ostale rubrike izbrisati) Potpis
KONTAKT LICE (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail
19
IZJAVA DOBAVLJAA U odgovoru na vae pismo poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. . (broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo dostavljanje slijedeeh roba, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis roba uz naznaku koliine i zemlju porijekla] Lot br. [.]: [opis roba uz naznaku koliine i zemlju porijekla] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom 3 tendersku dokumentaciju. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [....%] ili [....] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br.____. Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% ponuenih roba za izvrenje ugovora je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA - Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 5. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 9. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacione uslove koji su navedeni u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacioni uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime lica koje je ovlateno da predstavlja dobavljaa: [] Potpis: [] Mjesto i datum: [..] Peat firme/preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
20
ANEKS 3 OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE
Strana ____ od _____ Naziv dobavljaa _____________________ Ponuda br. __________________________
Stavka br.
Opis roba
Zemlja porijekla
Koliina
5 Jedinina cijena bez PDV-a (ukljuujui dostavu i ostale trokove)
6 Ukupna cijena po stavki bez PDV-a (4 x 5)
7 Ukupna cijena po stavki sa PDV-om
Obuka i druge sline usluge Ukupan iznos Potpis dobavljaa __________________________ Napomena: 1. 2. 3.
Paualni iznos
Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom dobavljaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena robe i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste uz ponudu.
21
ANEKS 4
Brojevi stranica s tim informacijama, u ponudi
Potpis i peat dobavljaa ____________________
22
Anex II
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA USLUGA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA.............................................................................................. 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM........................................................................ 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU .................................................................................... 4 4. PREDMET NABAVKE ......................................................................................................................... 5 5. INSTRUKCIJE ZA DOBAVLJAE ..................................................................................................... 6 NAIN KOMUNICIRANJA SA DOBAVLJAIMA .............................................................................................. 6 PRIPREMA PONUDE ................................................................................................................................... 6 POVJERLJIVOST ........................................................................................................................................ 7 DOSTAVLJANJE PONUDA ........................................................................................................................... 8 IZMJENA ILI POVLAENJE PONUDA ............................................................................................................ 8 RAUNANJE CIJENE .................................................................................................................................. 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA PONUDA ............................................................................................ 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA ....................................................................................... 8 PERIOD VAENJA PONUDA ........................................................................................................................ 9 6. KVALIFIKACIJA ................................................................................................................................. 9 KRITERIJI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI .................................................................................................. 9 7. OCJENA PONUDA ............................................................................................................................. 13 KRITERIJI DODJELE UGOVORA................................................................................................................. 13 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ................................................................................................... 15 ZABRANA PREGOVORA ........................................................................................................................... 15 NEPRIRODNO NISKE PONUDE .................................................................................................................. 15 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA ............................................................................................................. 16 8. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA DOBAVLJAA ..................................................................... 16 9. POTPISIVANJE UGOVORA.............................................................................................................. 17 USLOVI IZ UGOVORA ............................................................................................................................. 17 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE DOBAVLJAA ........................................................................................... 17 10. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI................................................................. 17 11. ANEKSI.............................................................................................................................................. 18
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA

Broj nabavke:................ Ovim pozivom za dostavljanje ponuda objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj _____ od ______, pozivate se da dostavite ponudu u otvorenom postupku za pruanje slijedeih usluga: ......................................................................... [koncizno opisati usluge koje su predmet ugovora]. OPCIJA - ako se radi o lotovima [navesti osnovne informacije o lotovima] Dobavlja moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Da bi se kvalifikovali za dodjelu ugovora, dobavljai moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.2226. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. OPCIJA da li se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma [navesti DA/NE] Ako se predvia zakljuenje okvirnog sporazuma, navesti rok na koji se zakljuuje. OPCIJA - ako se zahtijeva osiguranje ponude Uz sve ponude se mora dostaviti garancija za ponudu u iznosu od .. [navesti iznos garancije za ponudu]. Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu [navesti tanu adresu], najkasnije do ..... [navesti datum i sat kada rok istjee]. Ponude se otvaraju na [navesti lokaciju na kojoj e se ponude otvarati], u [navesti datum i sat kada e se ponude otvarati] u prisustvu dobavljaa koji ele prisustvovati. Kriteriji dodjele ugovora OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu ponuda [od najvanijeg ka manje vanom i sa relativnim ueem]: .. .. Ugovor e se dodijeliti dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom dobavljau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Svi dobavljai e biti obavijeteni o odluci ugovornog organa, o rezultatu postupka javne nabavke, u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki dobavlja koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredaba Zakona
i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak, na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djeluje/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime dobavljaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi usluge i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 2.3 2.4 Postupak javne nabavke e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom i ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) b) c) d) nijedna ponuda nije dostavljena u utvrenom roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalifikovanih dobavljaa je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________
Broj bankovnog rauna ( ukoliko je dostupan): ________________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice / lica koje/a je/su ovlateno/a da vode komunikaciju u ime ugovornog organa sa dobavljaima:_______________________________,Tel. ______________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je pruanje_____________________ [navesti predmet nabavke precizno] usluga. __________________________ usluge podrazumijevaju: a) ... b) ... c) Dobavlja sa kojim je ugovor potpisan e pruati usluge: Od: _________________________ [datum] Do: _________________________ [datum] OPCIJA - ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Usluge e se pruati po slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Dobavlja moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Usluge e se pruati od _______ do _________. OPCIJA - ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored pruanja usluga po lotovima. 4.3 Mjesto na kojem e se pruati usluge _________________.
4.4
Da dogovorite obilazak lokacije, molimo vas da kontaktirate: _________________________, ili Odlazak na lice mjesta se organizira za _________ [datum/mjesec/godina] kako bi se dobavljai mogli upoznati sa uslovima. Zainteresirani dobavlja se treba obratiti na gore navedenu adresu u taki 3 prije datuma odlaska, kako bi potvrdio svoju zainteresiranost za planirani odlazak na lice mjesta. Dodatne informacije ili pojanjenja koja e se davati tokom obilaska, e se dostaviti svim kvalifikovanim dobavljaima. Sve trokove obilaska snose dobavljai.
4.5
Dobavljaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA- ako je dozvoljeno dostavljanje alternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) . Jedan dobavlja moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda od jednog dobavljaa, razlog je za odbijanje te ponude.
4.6
Dobavljaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovoranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee _____% vrijednosti ugovara. Dobavljai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Dobavlja sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti dobavljaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavijesti i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora sa podugovaraem ako on ne ispunjava uslove propisane l.22-26. Zakona. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa dobavljaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencija) izmeu ugovornog organa i dobavljaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem ___________[navedite metod komunikacije npr. faks], uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacije, odnosno ponude. Priprema ponude 5.3 Dobavljai su obavezni da pripreme ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive.
5.2
5.4 5.5
Dobavljai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove dobavljaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu dobavljaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja dobavlja, mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi ponude moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi ponude osim neizmijenjene odtampane literature, trebaju parafirati ili potpisati lica koja su ovlatena da zastupaju dobavljaa. Sve dopune i izmjene ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz ponudu se mora dostaviti i punomo kojom se navedena lica ovlatujju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 5.7.1 ___________ 5.7.2 ___________ 5.7.3 ___________ d) Izjava kojom se potvruje da dobavlja ima obaveze prema svojoj ponudi do / u trajanju od ____________________.
5.6
5.7
5.8
5.9
lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje dobavljai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od dobavljaa da u ponudi navedu koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Dobavljai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim.
Dostavljanje ponuda 5.10 Dobavlja e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom dobavljaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za pruanje __________ usluga ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena ili povlaenje ponuda 5.11 Dobavljai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava dobavljaa, treba pisati slijedee: IZMJENA PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 5.12 Dobavlja treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku usluga koje e pruati, njihov krai opis, koliinu i cijenu. 5.13 Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. 5.14 Dobavlja e navesti u rasporedu cijena ukupan iznos ponude za sve usluge (sa svim porezima). 5.15 Cijena koju navede dobavlja nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama,ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme prijema ponuda 5.16 Ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: _________________________________. 5.17 Rok za dostavljanje ponuda istjee _____________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovoga roka e biti vraene dobavljau neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda 5.18 Javno otvaranje ponuda e se odrati ___________ [datum/mjesec/godina] u ______ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ______. Dobavljai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim dobavljaima koji su u roku dostavili ponude. OPCIJA - Garancija za ponudu 5.19 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke, dobavljai trebaju dostaviti u originalu garanciju za ozbiljnost ponude ( u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je _______ KM (rijeima: ____________ KM). OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove
U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - ______ KM 5.20 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 5.21 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, obveznica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
5.22 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, dobavlja treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, momentom dostavljanja e se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. Period vaenja ponuda 5.23 Ponude moraju vaiti do ________ . [OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda]. Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od dobavljaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Dobavljai mogu odbiti takav zahtjev,a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Dobavlja koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako dobavlja ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je dobavlja odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ odbacuje ponudu.
6. KVALIFIKACIJA
Kriteriji za uee i potrebni dokazi 6.1 U skladu sa l. 22-26. Zakona, dobavljai trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnji za njihovo uee u smislu odredbi lana 23. Zakona; b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njihovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju ugovora;
d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.2 U skladu sa lanom 23. Zakona ponuda e biti odbijena ako je dobavlja: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistjee iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.2.1 Dobavljai trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj dobavlja dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i
10
indirektne poreze, u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.2.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.2.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca raunajui od trenutka dostavljanja ponude. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.3 Dobavljai trebaju uz ponudu dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. 6.4 to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, u skladu sa lanom 25. Zakona, ponuda e biti odbaena ako dobavlja ne ispuni slijedee minimalne uslove [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje ..godine [navedite period ne dui od tri godine, odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od______godine], ne smije biti ispod.... KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjerocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.5 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja dobavljaa e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje dobavljai trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu dobavljaa i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri)godine]. 6.6 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, dobavljai trebaju ispuniti sljedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA - kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora ija su karakter i kompleksnost slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1. .. 2. ... 3. ...
11
c) Zaposleno najmanje lica kao zaposlenika na neodreeno vrijeme i/ili najmanje osoba meu rukovodnim kadrom u posljednje 3 godine; d) Obrazovne i strune kvalifikacije zaposlenika, a posebno onih koji su nadleni za pruanje usluga koje se odnose na predmet nabavke; e) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1. . 2. . 3. . 6.7 Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti dobavljaa e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave dobavljai [izaberite dokumente ili potvrde koje dobavljai trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu glavnih usluga pruenih u posljednje _________ [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine] godine, sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole dobavljaa usluga, samo uz izjavu dobavljaa usluga o izvrenim uslugama; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije dobavljaa i/ili kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja i naroito kvalifikacije lica, odnosno lica koja su odgovorna za pruanje konkretnih usluga; c) izjavu o angaovanom tehnikom osoblju, bez obzira na to da li su neposredno zaposleni kod dobavljaa; d) izjavu dobavljaa o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog kadra u posljednje 3 (tri) godine; e) izjavu o tehnikoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae dobavlja za izvrenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; f) provjera koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je dobavlja registriran, nad tehnikom sposobnou dobavljaa i, ako je potrebno, nad mogunostima prouavanja i istraivanja i mjerama kontrole kvaliteta; g) naznaka elemenata ugovora koje dobavlja namjerava podugovarati. 6.8 Ako je period od registracije/osnivanja dobavljaa krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost dobavljaa, dobavlja treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije /osnivanja. U sluaju da ponudu dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni uslovi utvreni u tenderskoj dokumentaciji, uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga, lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u taki 6.5. i 6.7 tenderske dokumentacije i izjave u vezi sa predmetom nabavke (taka 4). Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.2 i 6.3 moraju se posebno pripremiti za svakog lana grupe ponuaa.
6.9
6.10 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.2.i 6.3. mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije.Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4, 6.5, 6.6 i 6.7. moraju biti dostavljeni u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od dobavljaa, u zavisnosti kako je zahtjevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu.
12
6.11 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drudim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti, ponudu, ukoliko je dobavlja koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti dobavljaa i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.12 Kandidati e biti odmah obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. 6.13 Odabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ pozivaju se da dostave ponude.
7. OCJENA PONUDA
Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Kriteriji dodjele ugovora 7.1 OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je ponudio najniu ukupnu cijenu tehniki zadovoljavajue ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda. [Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ moe odluiti koje kriterije eli da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za uporeivanje i ocjenjivanje ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.22-26. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ugovor se dodjeljuje kvalifikovanom dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu, u skladu sa nie navedenim kriterijima. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. period izvrenja) ija je vrijednost _____(npr. 30 %) c) (npr. .) ija je vrijednost _____( npr. 20 %). Ugovor se dodjeljuje dobavljau koji je dobio najvii ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: G = P + T + S + . Pri emu je:
13
G ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio dobavlja za ponuenu cijenu T broj bodova koji je dobavlja dobio za ponueni period izvrenja S broj bodova koje je dobavlja dobio za . 1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti dobavljau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi dobavljai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je dobavlja dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najniu cijenu 2. Period izvrenja (npr.) Opcija 1 Period izvrenja koji je ponudio dobavlja maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti dobavljau koji je ponudio najkrai period izvrenja usluge/a, dok e drugi dobavljai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [30] Pri emu je: T broj bodova koji je dodijeljen dobavljau za ponueni period izvrenja Tt vremenski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Ts najkrai ponueni vremenski period [30] broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najkrai vremenski period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje dobavlja moe dobiti je 30. Bodovi za ponueni period izvrenja e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 30 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 10 bodova 3. Garantni period (npr.) Opcija 1
14
Vremenski period koji je dobavlja ponudio za garanciju maksimalmo [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti dobavljau koji ponudi najdui garantni period u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: G broj bodova koji je dodjeljen dobavljau za ponueni garantni period Gt garantni period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garantni period [30] broj bodova koji je dodijeljen dobavljau koji je ponudio najdui period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje dobavlja moe dobiti je 20. Bodovi za garantni period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 2. 31 do 60 dana 3. 61 dan i vie Preferencijalni tretman domaeg 7.2 7.3 7.4 7.5 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda prilikom ocjene ponuda u skladu sa lanom 35. Zakona. Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministra Bosne i Hercegovine. U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH, u kojima je najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je najmanje 50% radne snage porijeklom iz BiH. Cijene ponuda koje nisu iz BiH e se umanjiti za 5%, ako je najmanje 50% radne snage angaovano za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. Zabrana pregovora 7.6 Sa dobavljaima se nee obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Meutim, ugovorni organ moe od dobavljaa traiti da pismenim putem pojasne svoje ponude, u odreenom roku s tim da ne unose bilo kakve promjene u ponudu. Neprirodno niske ponude 7.7 Ako su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na usluge koje su predmet ugovora, ugovorni organ e zahtijevati od dobavljaa da opravda ponuenu cijenu. Ako dobavlja ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu . 10 bodova 15 bodova 20 bodova
15
7.8
Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtjeva od dobavljaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju dobavljau za pruanje usluga; c) originalnosti usluga koje dobavlja predlae; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se usluge pruati. Ispravke greaka i propusta
7.9
Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode, ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono dobavljau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je dobavlja to odobrio u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako dobavlja ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, vraa se dobavljau.

8.1 Svaki dobavlja koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku datog postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u vremenskom roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se dostavlja ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je dobavlja saznao ili je trebao saznati da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51. stav (4). Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 8.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
8.2
8.3
16
9.1 Ugovorni organ e obavijestiti dobavljaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu zakljuivanja ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvrenje ugovora 9.2 9.3 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navedite iznos ne vei od 10 %] od vrijednosti ugovora. Garancija za dobro izvrenje ugovora moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) 9.4 ovjereni ek, mjenica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
9.5
Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa dobavljaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [ ____ ] [za dati lot]. Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora su ukljueni u aneks _________ ove tenderske dokumentacije (nacrt). Dobavlja treba popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi). Svaku stranu nacrta koju popuni dobavlja, treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascem za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks _____. U obrascu za podnoenje ponuda dobavlja potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze dobavljaa
9.6
9.7
9.8
Dobavljai su obavezni da dostave garanciju za ponuene usluge, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

10.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa iznos od ____KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanje tenderske dokumentacije dobavljaima. Zainteresovani dobavljai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 10.2 Zainteresirani dobavljai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda.
17
10.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim dobavljaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e, produiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. 10.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim dobavljaima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za podnoenje ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
11. ANEKSI
18
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE - USLUGE
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli)
Ime / imena dobavljaa Glavni dobavlja* lan grupe ponuaa* Itd *
Potpis
* dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan dobavlja, ime dobavljaa se treba upisati u rubriku 'glavni dobavlja' (i sve ostale rubrike izbrisati) KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail
19
IZJAVA DOBAVLJAA U odgovoru na vae pismo poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. ........ (broj nabavke koji je dao ugovorni organ).Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo pruanje slijedeih usluga, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis usluga uz naznaku koliine] Lot br. [.]: [opis usluga uz naznaku koliine] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom . tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [%], ili [..] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% radne snage je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA - Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda, tj. do [../../.] (datum). Garancija ponude je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 5. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 9. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su navedeni u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7. 8.
9.
Ime i prezime lica koje je ovlateno da predstavlja dobavljaa: [] Potpis: [] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
20
ANEKS 3 OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE Strana ____ od _____ Naziv dobavljaa: _____________________ Ponuda br. __________________________
1 Stavka br.
2 Opis usluga
3 Vrijeme pruanja usluge od do
4 Cijena
Ukupna cijena
Potpis dobavljaa__________________________ Napomena: 1. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. 2. U sluaju razlika izmeu jedininih cijena i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom dobavljaima. 3. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija.Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena usluge i nain definisanja cijene kao i eventualne popuste uz ponudu.
21
ANEKS 4
Potpis i peat dobavljaa ____________________
22
Anex III
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI RADOVA JAVNA NABAVKA PUTEM PREGOVARAKOG POSTUPKA UZ OBJAVLJIVANJE OBAVJETENJA O NABAVCI
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE ............................................................... 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM ...................................................................... 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU................................................................................. 5 4. PREDMET NABAVKE ...................................................................................................................... 6 5. INSTRUKCIJE ZA KANDIDATE/PONUAE .............................................................................. 7 NAIN KOMUNICIRANJA SA KANDIDATIMA/ PONUAIMA ....................................................................... 7 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UEE/PONUDE.............................................................................................. 7 6. FAZA BR. 1 - PRETKVALIFIKACIJA ............................................................................................ 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJA ZAHTJEVA ZA UEE .......................................................... 8 USLOVI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ................................................................................................. 8 7. FAZA BR. 2 POZIV ZA DOSTAVLJANJE POETNIH PONUDA I PREGOVORI ................ 12 PRIPREMA POETNE PONUDE ............................................................................................................... 12 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................. 12 DOSTAVLJANJE POETNIH PONUDA...................................................................................................... 13 IZMJENA I POVLAENJE POETNIH PONUDA .......................................................................................... 13 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................. 13 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA POETNIH PONUDA ....................................................................... 13 POZIV NA PREGOVARANJE ................................................................................................................... 16 8. FAZA BR. 3 - KONANE PONUDE ............................................................................................... 16 PRIPREMA KONANIH PONUDA ............................................................................................................ 16 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................. 17 DOSTAVLJANJE KONANIH PONUDA .................................................................................................... 17 IZMJENA I POVLAENJE KONANIH PONUDA ......................................................................................... 17 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................. 18 MJESTO, DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJA KONANIH PONUDA............................................................ 18 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA KONANIH PONUDA ................................................................ 18 PERIOD VAENJA PONUDA ................................................................................................................... 18 OCJENA KONANIH PONUDA ............................................................................................................... 18 KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA ........................................................................................................ 19 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ............................................................................................... 19 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ............................................................................................................... 19 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA .......................................................................................................... 20 9. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA PONUAA....................................................................... 20 10. POTPISIVANJE UGOVORA ........................................................................................................ 21 USLOVI IZ UGOVORA .......................................................................................................................... 21 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE PONUAA ........................................................................................... 21 11. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI ............................................................. 21 12. ANEKSI .......................................................................................................................................... 22

Broj nabavke................ Ovim pozivom za dostavljanje zahtjeva za uee, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj____, od____, pozivate se da dostavite zahtjeve za uee u pregovarakom postupku za izvoenje slijedeih radova: .................................................[koncizno opisati predmet ugovora, kao i navesti osnovne informacije o lotovima]. Faza br. 1 - Predkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za uee na nain i u formi koju nalae ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za uee koji su pristigli od kandidata u skladu sa odredbama l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH i potvruje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvrenje ugovora uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ nakon toga vri izbor kandidata koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2 - Poziv za dostavljanje poetnih ponuda i na pregovaranje: Ugovorni organ alje poziv za dostavljanje poetnih ponuda ponuaima [x broj minimalno 3] koji su zadovoljili minimalne zahtjeve ugovornog organa. Nakon primanja poetnih ponuda, ugovorni organ pregleda poetne ponude da bi se uvjerio da su uslovi za uee zadovoljeni i da je ponuda prihvatljiva. Ugovorni organ poziva, u pismenoj formi, sve ponuae koji su dostavili prihvatljive poetne ponude da zaponu pregovore sa ugovornim organom, vodei pri tome rauna da se primjene odredbe koje definiu situaciju kada je broj ponuaa koji se kvalificira i bude pozvan da podnese poetnu ponudu i/ili da pregovara manji od tri. Ugovorni organ nakon toga zakljuuje pregovore. Faza br.3 - Poziv za dostavljanje konanih ponuda i ocjenjivanje konanih ponuda: Nakon zakljuenja pregovora ugovorni organ alje poziv za podnoenje konanih ponuda onim ponuaima sa kojima je pregovarao. Ponuai dostavljaju konane ponude, koje se javno otvaraju i koje e ugovorni organ pregledati da bi se osiguralo da su ponude zadovoljavajue. Zadovoljavajue konane ponude ocjenjuje i boduje ugovorni organ. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuau koji podnese najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Uslovi za kvalifikaciju: Da bi bili pozvani na uee u pregovarakom postupku, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. Zahtjevi se trebaju dostaviti na slijedeu adresu ........... [navesti tanu adresu] najkasnije do ................. [navesti datum i sat kada rok istjee]. Svi kandidati e biti obavijeteni u roku od 7 dana od donoenja odluke o ishodu kvalifikacije. Kandidati koji budu zadovoljili kvalifikacijske uslove (najmanje 3) e biti pozvani da dostave
poetne ponude i zatim da uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora. Kriteriji za ocjenu poetnih ponuda OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu poetnih ponuda [prema opadajuem redoslijedu, uz relativno uee]: .. .. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Najbolje ocjenjenom poetnom ponudom smatrae se tehniki zadovoljavajua ponuda sa najniom cijenom. Kriteriji za ocjenu konanih ponuda OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji e se primjenjivati za ocjenu konanih ponuda [prema opadajuem redoslijedu, uz relativno uee]: .. .. [kriteriji koji se primjenjuju pri ocjeni poetnih i konanih ponuda ne moraju biti jednaki] Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki ponua koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

2.1 Pojmovi koji se koriste u tenderskoj dokumentaciji znae slijedee: Ovlateno lice / lica lice / lica koje/a je ugovorni organ ovlastio da djeluje/u u njegovo ime i lice / lica koje/a ima/ju pismenu punomo da djeluje/u u ime ponuaa Ugovorni organ [naziv ugovornog organa] Zakon Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine
Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije. Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05). Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi radove i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Ponua dobavlja koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Kandidat dobavlja koji je podnio zahtjev za uee u pregovarakom postupku. TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 Postupak javnih nabavki e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom, te ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) b) c) d) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalifikovanih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.
2.3 2.4

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna ( ukoliko je dostupno): _______________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________
E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice/lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima /ponuaima:_________________________________, Tel. ______________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je izvoenje _________________ [navesti predmet nabavke precizno] radova. __________________________ radovi ukljuuju: a) ... b) ... c) .................................................................... Ponua sa kojim e biti potpisan ugovor e izvoditi radove: Od: _________________________ [datum] Do: _________________________ [datum] OPCIJA - ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Radovi e se izvoditi po slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Radovi e se izvoditi u periodu od ____do _________. OPCIJA - ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored izvoenja radova po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto izvoenja radova _________________. Da dogovorite obilazak lokacije, molimo vas da kontaktirate:_____________________________. ili Odlazak na lice mjesta se organizira za _________ [datum/mjesec/godina] kako bi se ponuai mogli upoznati sa uslovima. Zainteresirani ponua se treba obratiti na gore navedenu adresu u taki 3. prije datuma odlaska kako bi potvrdio svoju zainteresiranost za planirani odlazak na lice
mjesta. Dodatne informacije ili pojanjenja koja e se davati tokom obilaska, e se dostaviti svim kvalificiranim ponuaima. Sve trokove obilaska snose ponuai. 4.5 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA- ako je dozvoljeno dostavljati alternativne ponude, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) .................................................................. Jedan ponua moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda od jednog ponuaa je razlog za odbijanje te ponude. 4.6 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovaranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee od ___%vrijednosti ugovora. Ponuai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Ponua sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavijesti i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem, ako on ne ispunjava uslove propisane l.22-26. Zakona. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa kandidatima/ponuaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i kandidata/ponuaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom, ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _________ [navedite metod komunikacije npr. faks] uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema zahtjeva za uee/ponude 5.3 Kandidati/ponuai su obavezni da pripreme zahtjeve za uee/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Kandidati/ponuai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva/ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove kandidata/ponuaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu kandidata/ponuaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini.
5.2
5.4
5.5
Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja dobavlja mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. 5.6 Original i sve kopije zahtjeva/ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi zahtjeva trebaju parafirati ili potpisati ovlatena lica. Sve dopune i izmjene zahtjeva/ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da zahtjeve/ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz zahtjev se mora dostaviti i punomo kojom se navedena lica ovlatavaju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Zahtjevi se dostavljaju u originalu. OPCIJA - Zahtjevi se mogu dostaviti putem faksa, s tim da se naknadno dostavi i original prije isteka roka za dostavljanje zahtjeva.
5.7
6. FAZA br. 1 - PRETKVALIFIKACIJA

Mjesto, datum i vrijeme dostavljanja zahtjeva za uee 6.1 Rok za dostavljanje zahtjeva za uee istie dana ______________ u ________ sati. Svi zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka e biti kandidatu/ponuau vraeni neotvoreni. Zahtjevi se dostavljaju na slijedeu adresu: ___________________________________. Uslovi za uee i potrebni dokazi 6.3 U skladu sa l. 22-26. Zakona, kandidati trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnji za njihovo uee u smislu odredbe l.23. Zakona, b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima, c) da ekonomsko i finansijsko stanje kandidata garantuje uspjenu realizaciju ugovora, d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost kandidata treba da garantuje uspjenu realizaciju ugovora. 6.4 U skladu sa lanom 23. Zakona zahtjevi za uee e biti odbijeni ako je kandidat: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude;
6.2
d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.4.1 Kandidati trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojo je registrovan; b) Izvod/a iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod/a iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji s ciljem dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji s ciljem dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i indirektne poreze, u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.4.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.4.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka dostavljanja zahtjeva. Dokazi koji se zahtijevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.5 Kandidati trebaju uz zahtjev za uee dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. 6.6 to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, kandidati moraju ispunjavati slijedee minimalne kriterije [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge
zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje .. godine [navedite period ne dui od tri godine odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine] ne smije biti ispod.. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.7 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidat e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri)godine]. 6.8 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA- kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora iji su karakter i kompleksnost isti ili slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od tri i ne dui od pet godina]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1. .. 2. ... 3. ... c) Zaposleno najmanje .. lica kao zaposlenika na neodreeno vrijeme i/ili najmanje lica meu rukovodnim kadrom u posljednje 3 godine; d) Obrazovne i strune kvalifikacije zaposlenika, a posebno onih koji su nadleni za izvoenje radova koji se odnose na predmet nabavke; e) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1. 2. 3. .. .... ...
10
6.9
Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti kandidat e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave kandidati [izaberite dokumente ili potvrde koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu radova koji su izvreni tokom posljednjih ___ godina [navedite period ne krai od tri i ne dui od pet godina], sa potvrdama o uspjeno izvrenim glavnim radovima; potvrde trebaju navesti vrijednosne iznose, datume i mjesto radova, i specificirati da li su zavreni u skladu sa pravilima i uspjeno zavreni; kada je potrebno, ovakve potvrde e ugovornom organu predati organ koji je nadlean za izdavanje istih; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata i/ili upravnog osoblja, i, posebno, onih osoba koje su odgovorne za izvoenje radova; c) navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, posebno onih koji su odgovorni za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju kandidatu; d) navode o prosjenom godinjem broju uposlenih i broju upravnog osoblja u posljednje 3 (tri) godine; e) navode o tehnikim sredstvima kojim raspolae kandidat za izvoenje radova; f) navode o namjeravanim podugovaranjima i obimu podugovaranja.
6.10 Ako je period od registracije/osnivanja kandidata krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata, kandidat treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja. 6.11 U sluaju da zahtjeve dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga,lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u taki 6.7 i 6.9 tenderske dokumentacije i dokumente i izjave vezane za predmet javne nabavke. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4 i 6.5 koji se posebno pripremaju za svakog lana grupe ponuaa trebaju se dostaviti uz ponudu. to se tie dokumenata i izjava u vezi sa predmetom javne nabavke (taka 4.), dovoljno je dostaviti jedan paket dokumenata skupa sa ponudom. 6.12 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4 i 6.5 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlenog organa. Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.6, 6.7, 6.8 i 6.9 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od strane kandidata, u ovisnosti kako je zahtjevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.13 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti zahtjev ukoliko je kandidat koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju zahtjeva ili ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.14 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od kandidata da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ.
11
6.15 Kandidati e biti odmah obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. 6.16 Izabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ pozvat e se da dostave poetne ponude. Ukoliko su poetne ponude prihvatljive, i pozivaju se da uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim i drugim aspektima ugovora. Ugovorni organ e odabrati _______ [minimalno 3 (tri)] kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove. 6.17 Ako je broj kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove manji od ______ [broj naveden u taki 6.16] ugovorni organ poziva sve kandidate koji ispunjavaju minimalne uslove da dostave poetne ponude i da sudjeluju u pregovorima. Ako je broj kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurentnost u dodjeli ugovora, postupak o dodjeli ugovora se ponitava.
7. FAZA br. 2 POZIV ZA DOSTAVLJANJE POETNIH PONUDA I PREGOVORI

Priprema poetne ponude 7.1 Ponuai koje je pozvao ugovorni organ obavezni su da pripreme poetne ponude u skladu sa zahtjevima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Poetna ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 7.2.1___________, 7.2.2___________, 7.2.3___________ . 7.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu poetnu ponudu. Povjerljivost 7.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje.
7.2
12
Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje poetnih ponuda 7.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za izvoenje__________ radova ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje poetnih ponuda 7.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 7.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku radova koji e se izvoditi, koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po k ursu koji utvruje Centralna banka BiH na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda veenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijena jedininu cijenu (tamo gdje to odgovara) i ukupan iznos ponude za radove koje se nude. Mjesto, datum i vrijeme prijema poetnih ponuda 7.10 Poetne ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: ___________________ . 7.11 Rok za dostavljanje poetnih ponuda istie ___ (dan/ mjesec/ godina) u sati ____ . Ponude koje su pristigle po isteku ovog roka bit e vraene ponuaima ne otvorene. OPCIJA - Garancija za ponudu 7.12 Da bi uestvovali u postupku javne nabake ponuai trebaju dostaviti u originalu garanciju za ozbiljnost ponudu ( u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je ___________KM (rijeima: __________ KM).
7.8
7.9
13
OPCIJA- ako je predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - _______ KM 7.13 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje poetnih ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 7.14 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, obveznica, bezuslovna bankarska garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
7.15 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponua treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, momentom dostavljanja e se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. 7.16 Poetne ponude e biti ocijenjene u skladu sa slijedeim kriterijima: OPCIJA 1 - Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Najbolje ocjenjenom poetnom ponudom smatrat e se tehniki zadovoljavajua ponuda sa najniom cijenom. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda [Kriteriji za ocjenu poetnih ponuda, navedeni su samo kao primjeri. Ugovorni organ ima slobodu da odlui koje kriterije e primjenjivati u svrhu ocjene poetnih ponuda. Isto pravilo primjenjuje se za formulu za usporedbu i bodovanje konanih ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.22-26. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. period izvrenja) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. ..........................) ija je vrijednost ________( npr. 20 %) Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: G = P + T + S + . Pri emu je:
14
G ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio ponua za ponuenu cijenu T broj bodova koji je ponua dobio za ponueni period izvrenja S broj bodova koje je ponua dobio za ......................... 1. Cijena
Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti ponuau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi ponujai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema sljedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je ponua dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najniu cijenu 2. Period izvrenja (npr.)
Opcija 1 Period izvrenja koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najkrai period izvrenja, dok e drugi ponuai dobiti manji broj bodova u skladu sa sljedeom formulom: [30] Pri emu je: T broj bodova koji je dodijeljen ponuau za ponueni period izvrenja Tt vremenski period izvrenja ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Ts najkrai ponueni vremenski period izvrenja [30] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najkrai vremenski period izvrenja Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 30. Bodovi za period izvrenja e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 30 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 10 bodova
15
3.
Opcija 1 Garancijski period koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najdui garancijski period u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: G- broj bodova za garancijski pariod Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [20] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najdui garancijski period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 20. Bodovi za garancijski period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 2. 31 do 60 dana 3. 61 dan i vie Poziv na pregovaranje 7.17 Ponuai koji su podnijeli prihvatljive poetne ponude se pozivaju pismenim putem na pregovore sa ugovornim organom. Pregovori sa ponuaima koji su podnijeli prihvatljive ponude e se odrati u prostorijama koje odredi ugovorni organ. Ponuai e u pozivu na pregovaranje biti informisani o mjestu i vremenu odravanja pregovora. Pregovori se vode sa svakim ponuaem odvojeno. Svim ponuaima e se postaviti isti zahtjevi i pruit e im se iste informacije. O postupku pregovora se sainjavaju zapisnici. 10 bodova 15 bodova 20 bodova
8. FAZA br. 3 - KONANE PONUDE

Ponuai koji su uestvovali u pregovorima sa ugovornim organom e biti pozvani da podnesu konane ponude. Priprema konanih ponuda 8.1 Ponuai su obavezni da pripreme konane ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Konane ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Konana ponuda treba sadravati slijedee dokumente:
8.2
16
a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 8.2.1___________ , 8.2.2___________ , 8.2.3___________ . 8.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu konanu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Povjerljivost 8.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje konanih ponuda 8.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei:Ponuda za izvoenje __________radova ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje konanih ponuda 8.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka vremenskog roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE.
17
Raunanje cijene 8.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku radova koje treba izvoditi, njihovu koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i sve pripadajue indirektne poreze.Izuzetno ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode u stranoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijena dodati jedininu cijenu ( tamo gdje to odgovara) i ukupnu cijenu radova (ukljuujui sve poreze) koji se nude.
8.8
8.9
8.10 Cijene koje je ponudio ponua nee se mijenjati i ne podlijeu bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organm e kao neprihvatljivu, odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme dostavljanja konanih ponuda 8.11 Konane ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: _________________________ 8.12 Rok za dostavljanje konanih ponuda istie ___(dan/mjesec/godina) u ____sati. Ponude dostavljene po isteku toga roka e biti ponuaima vraene neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja konanih ponuda 8.13. Javno otvaranje konanih ponuda e se odrati dana _________u _______ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ___________. Ponuai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim dobavljaima koji su u roku dostavili konane ponude. Period vaenja ponuda 8.14 Ponude moraju vaiti do _____ OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Period vaenja ponuda poinje od momenta isteka roka za dostavljanje ponuda. Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od ponuaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Ponuai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponua koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponua ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je ponua odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ponudu odbacuje ugovorni organ. Ocjena konanih ponuda 8.15 Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu.
18
Odbit e se ponude koje u nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Kriteriji za dodjelu ugovora 8.16 OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda [Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu konanih ponuda od najvanijeg,, ka manje vanom i sa relativnim ueem].[Kriteriji za ocjenu ne moraju biti isti kao pri ocjeni poetnih ponuda]: a) .................................................. b) ................................................... c) .................................................. [Ugovorni organ ocjenjuje konane ponude po utvrenim kriterijima, na nain definisan u taki 7.16 tenderske dokumentacije]. Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA -ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Preferencijalni tretman domaeg 8.17 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. 8.18 Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda, prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. 8.19 Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti smanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara BiH. 8.20 U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% radne snage angairano na izvrenju ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumenta kojim se dokazuje da je najmanje 50% radne snage porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Cijene ponuda koje nisu iz BiH e se umanjiti za 5%, ako je najmanje 50% radne snage angaovano za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. Neprirodno niske ponude 8.21 Ako se dostavljena ponuda ugovornom organu ini neprirodno niskom u odnosu na ponuene radove, ugovorni organ e zahtijevati od ponuaa da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu. 8.22 Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva od dobavljaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje:
19
a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju ponuau za izvoenje radova; c) originalnost radova koje ponua predlae; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se izvoditi radovi. Ispravke greaka i propusta 8.23 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono ponuau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa ispravkom ustanovljene greke pod uslovom da je ponua to odobrio u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako ponua ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, se vraa ponuau. 8.24 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima - u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za ponuaa. Ako ih ponua kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.

9.1 Svaki ponua koji ima opravdan interes za ugovor o javnom nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. 9.2 Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je ponua saznao ili je trebao da sazna da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. 9.3 Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51. stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe izjaviti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 9.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
20

10.1 Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu potpisivanja ugovora. OPCIJA Garancija za dobro izvrenje ugovora 10.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% (navedite iznos ne vei od 10 %) od vrijednosti ugovora 10.3 Garancija za dobro izvrenje ugovora se dostavlja u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, mjenica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
10.4 Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popuniti u skladu sa podzakonskim aktom]
Uslovi iz ugovora
10.5 Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa ponuaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [ ___ ] [za dati lot], __________. 10.6 Nacrt ugovora nalazi se u aneksu _____ tenderske dokumentacije (nacrt). Ponua mora popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi). 10.7 Svaku stranu nacrta koji popuni ponua treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascom za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao Aneks ____. U obrascu za podnoenje ponude ponua potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze ponuaa 10.8 Ponuai su obavezni da dostave garanciju za ponuene radove, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

11.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa naknada u iznosu od _____KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanje tenderske dokumentacije ponuaima. Zainteresirani ponuai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 11.2 Zainteresirani ponuai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda.
21
11.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim kandidatima ili ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e, produiti rok za dostavljanje ponuda u skladu s tim i to najmanje za 7 (sedam) dana. 11.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim ponuaima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za podnoenje konanih ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
12. ANEKSI
Slijedei aneksi su sastavni dio tenderske dokumentacije: Aneks 1: Obavjetenje o javnoj nabavci Aneks 2: Obrazac za dostavljanje poetne/ konane ponude Aneks 3: Obrazac za cijenu ponude Aneks 4: Spisak povjerljivih informacija
22
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE POETNE / KONANE PONUDE RADOVI Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj ..
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli)
Ime / imena ponuaa Glavni ponua* lan grupe ponuaa* Itd *
Potpis
* dodati ili oduzeti rubrike za grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponua, ime ponuaa se treba upisati u rubriku 'glavni ponua' (i sve ostale rubrike izbrisati) KONTAKT LICE (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail
23
IZJAVA PONUAA U odgovoru na va poziv na dostavljanje ponude, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. . (broj nabavke koji je dao ugovorni organ).Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo izvoenje slijedeih radova, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis radova uz naznaku koliine ] Lot br. [.]: [opis radova uz naznaku koliine ] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom _____ tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [.. %] ili [..] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA - Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) od zadnjeg datuma roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 7. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 10. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su pobrojani u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime osobe koja je ovlatena da predstavlja ponuaa: [] Potpis: [............] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
24
Strana ____ od _____ Naziv ponuaa: _____________________ Ponuda br. __________________________ 1 Redni br. 2 Opis radova 3 Datum / vrijeme izvoenja radova (od __do___) 4 Cijena sa posebno iskazanim PDV-om
Ukupno
Potpis ponuaa__________________________ Napomena: 1. 2. 3. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom ponuaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena radova i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste uz ponudu.
25
26
Anex I
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI ROBA JAVNA NABAVKA ROBA PUTEM PREGOVARAKOG POSTUPKA UZ OBJAVLJIVANJE OBAVJETENJA O NABAVCI
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE ............................................................... 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM ....................................................................... 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU................................................................................. 5 4. PREDMET NABAVKE ...................................................................................................................... 6 5. INSTRUKCIJE ZA KANDIDATE/PONUAE .............................................................................. 7 NAIN KOMUNICIRANJA SA KANDIDATIMA/ PONUAIMA ....................................................................... 7 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UEE/PONUDE.............................................................................................. 7 6. FAZA BR. 1 - PRETKVALIFIKACIJA ............................................................................................ 8 MJESTO, DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE ........................................................... 8 USLOVI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ................................................................................................. 8 7. FAZA BR. 2 POZIV ZA PODNOENJE POETNIH PONUDA I PREGOVORI ..................... 11 PRIPREMA POETNIH PONUDA ............................................................................................................. 11 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................. 12 DOSTAVLJANJE POETNIH PONUDA...................................................................................................... 12 IZMJENA I POVLAENJE POETNIH PONUDA .......................................................................................... 12 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................. 12 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA POETNIH PONUDA ....................................................................... 13 POZIV NA PREGOVARANJE ................................................................................................................... 16 8. FAZA BR. 3 - KONANE PONUDE ............................................................................................... 16 PRIPREMA KONANIH PONUDA ............................................................................................................ 16 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................. 16 DOSTAVLJANJE KONANIH PONUDA .................................................................................................... 17 IZMJENA I POVLAENJE KONANIH PONUDA ......................................................................................... 17 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................. 17 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA KONANIH PONUDA ...................................................................... 18 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA KONANIH PONUDA ................................................................ 18 PERIOD VAENJA PONUDA ................................................................................................................... 18 OCJENA KONANIH PONUDA ............................................................................................................... 18 KRITERIJI DODJELE UGOVORA ............................................................................................................. 19 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ............................................................................................... 19 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ............................................................................................................... 19 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA ......................................................................................................... 20 9. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA PONUAA....................................................................... 20 10. POTPISIVANJE UGOVORA ........................................................................................................ 20 USLOVI IZ UGOVORA ........................................................................................................................... 21 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE PONUAA ........................................................................................... 21 11. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI ............................................................. 21 12. ANEKSI .......................................................................................................................................... 22

Broj nabavke___________. Ovim pozivom na dostavljanje zahtjeva za uee, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj_________ od ________, pozivate se da dostavite zahtjeve za uee u pregovarakom postupku za nabavku slijedeih roba: ................................................................. [koncizno opisati robe koje su predmet ugovora, kao i navesti osnovne informacije o lotovima]. Faza br. 1- Predkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za uee na nain i u formi koju nalae ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za uee koji su pristigli od kandidata u skladu sa odredbama l. 22 -26. Zakona o javnim nabavkama BiH i potvruje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvrenje ugovora uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ nakon toga vri izbor kandidata koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2-Poziv za dostavljanje poetnih ponuda i na pregovaranje: Ugovorni organ alje poziv za dostavljanje poetnih ponuda ponuaima [x broj minimalno 3] koji su zadovoljili minimalne zahtjeve ugovornog organa. Nakon primanja poetnih ponuda, ugovorni organ pregleda poetne ponude da bi se uvjerio da su uslovi za uee zadovoljeni i da je ponuda prihvatljiva. Ugovorni organ poziva, u pismenoj formi, sve ponuae koji su dostavili prihvatljive poetne ponude da zaponu pregovore sa ugovornim organom, vodei pri tome rauna da se primjene odredbe koje definiu situaciju kada je broj ponuaa koji se kvalificira i bude pozvan da podnese poetnu ponudu i/ili da pregovara manji od tri. Ugovorni organ nakon toga zakljuuje pregovore. Faza br. 3 - Poziv na dostavljanje konanih ponuda i ocjenjivanje konanih ponuda: Nakon zakljuenja pregovora, ugovorni organ upuuje poziv za dostavljanje konanih ponuda onim ponuaima sa kojim je pregovarao. Ponuai dostavljaju konane ponude, koje se javno otvaraju i koje e ugovorni organ pregledati da bi se osiguralo da su ponude zadovoljavajue. Zadovoljavajue konane ponude ocjenjuje i boduje ugovorni organ. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuau koji podnese najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Uslovi za kvalifikaciju: Da bi bili pozvani na uee u pregovarakom postupku, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. Zahtjevi za uee se trebaju dostaviti na slijedeu adresu : [navesti tanu adresu], najkasnije do [navesti datum i sat kada rok istjee].
Svi kandidati e biti obavijeteni u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke o ishodu kvalifikacije. Kandidati koji budu zadovoljili kvalifikacijske uslove (najmanje 3) e biti pozvani da dostave poetne ponude i zatim da uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora. Kriteriji za ocjenu poetnih ponuda OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu poetnih ponuda [prema opadajuem redoslijedu, uz relativno uee]: .. .. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Najbolje ocijenjenom poetnom ponudom smatrat e se tehniki zadovoljavajua ponuda sa najniom cijenom. Kriteriji za ocjenu konanih ponuda OPCIJA - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji e se primjenjivati za ocjenu konanih ponuda [prema opadajuem redoslijedu, uz relativno uee]: .. .. [kriteriji koji se primjenjuju pri ocjeni poetnih i konanih ponuda ne moraju biti jednaki] Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti izabranom ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki ponua koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

Postupak nabavke postupak koji provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05). Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi robe i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Ponua dobavlja koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Kandidat- dobavlja koji je podnio zahtjev za uee u pregovarakom postupku TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 2.3 2.4 Postupak javnih nabavki e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom, te ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; b) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; c) cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; d) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalifikovanih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna (ukoliko je dostupno): _______________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________ E-mail: _______________________________________________________________
Web stranica: __________________________________________________________
Lice/lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima/ponuaima:_______________________________,Tel. _____________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je __________________ [navesti predmet nabavke precizno]. OPCIJA ako je predmet nabavke podijeljen u lotove Robe e se dostavljati u slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Robe treba dostaviti do________ . OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored dostavljanja roba po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto dostavljanja roba _________________. Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA - Ako je dozvoljeno dostavljanje alternativnih ponuda, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) . Jedan ponua moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili vie alternativnih ponuda od jednog ponuaa je razlog za odbijanje te ponude. 4.5 Ponuaima je dozvoljeno/ nije dozvoljeno podugovaranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee od ____% vrijednosti ugovora. Ponuai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Ponua sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavjeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest)
dana od prijema obavijesti i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem ako on ne ispunjava uslove propisane l. 22-26. Zakona. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa kandidatima/ponuaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i kandidata/ponuaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom, ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _____________ [navesti metod komunikacije npr. faks], uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema zahtjeva za uee/ponude 5.3 Kandidati/ponuai su obavezni da pripreme zahtjeve za uee/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Kandidati/ponuai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva/ ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove kandidata/ponuaa u postupku nadmetanja. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu kandidata/ponuaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja kandidat/ponua mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije zahtjeva za uee/ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi zahtjeva, osim neizmijenjene odtampane literature, trebaju parafirati ili potpisati ovlatena lica. Sve dopune i izmjene zahtjeva/ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da zahtjeve/ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz zahtjev se mora dostaviti i punomo kojom se navedena lica ovlauju da predstavljaju grupe ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Zahtjevi se dostavljaju u originalu. OPCIJA - Zahtjevi se mogu dostaviti putem faksa, s tim da se naknadno dostavi i original prije isteka roka za dostavljanje zahtjeva.
5.2
5.4
5.5
5.6
5.7

Mjesto, datum i vrijeme dostavljanje zahtjeva za uee 6.1 Zahtjevi se dostavljaju na slijedeu adresu:__________________________________________ . 6.2 Rok za dostavljanje zahtjeva za uee istie dana ______________ u ________ sati. Svi zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka e biti kandidatu vraeni neotvoreni. Uslovi za uee i potrebni dokazi 6.3 U skladu sa l. 22 26.Zakona, kandidati trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnje za njihovo uee u smislu odredbe lana 23. Zakona; b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrirani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima; c) da njihovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspjenu realizaciju ugovora; d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantuje uspjenu realizaciju ugovora.
6.4 U skladu sa lanom 23. Zakona, zahtjev se odbija ako je kandidat: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.4.1 Kandidati trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidati dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan;
b) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i indirektne poreze u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.4.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.4.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka podnoenja zahtjeva. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.5 Kandidati trebaju uz zahtjev za uee dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. 6.6 to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, kandidati moraju ispunjavati slijedee minimalne kriterije [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]: a) ukupan promet u zadnje .. godine [navedite period ne dui od tri godine, odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine] ne smije biti ispod .. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.7 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidat e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registrovan; c) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat
registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri) godine]. 6.8 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA - kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora iji su karakter i kompleksnost isti ili slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1 2 . 3 .. c) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kriterijima: 1 2 3 6.9 .
Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti kandidat e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave kandidati (izaberite dokumente ili potvrde koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg): a) listu glavnih roba dostavljenih u posljednje _________godine [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine], sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o dostavljenim robama koje su izdali primaoci ili, izuzetno ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole kandidata, uz izjavu kandidata o dostavljenim robama; b) opis tehnike opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae kandidat za dostavu roba i osiguranje kvaliteta; c) navode o angaovanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju kandidatu.
6.10 Ako je period od registracije/osnivanja kandidata krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata, kandidat treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja. 6.11 U sluaju da zahtjev dostavlja grupa ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u takama 6.7 i 6.9 tenderske
10
dokumentacije i dokumente i izjave vezane za predmet javne nabavke. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4 i 6.5 moraju se posebno pripremiti za svakog lana grupe ponuaa. 6.12 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4 i 6.5 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlenog organa. Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.6, 6.7, 6.8 i 6.9 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od strane ponuaa, u zavisnosti kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu.
6.13 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti zahtjev ukoliko je kandidat koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju zahtjeva ili ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.14 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od kandidata da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja sutinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.15 Kandidati e biti odmah obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke. 6.16 Izabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ pozivaju se da dostave poetne ponude. Ukoliko su poetne ponude prihvatljive, i pozivaju se da uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim i drugim aspektima ugovora. Ugovorni organ e odabrati _______ [minimalno3 (tri)] kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove. 6.17 Ako je broj kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove manji od ______ [broj naveden u taki 6.16], ugovorni organ poziva sve kandidate koji ispunjavaju minimalne uslove da dostave poetne ponude i da sudjeluju u pregovorima. Ako je broj kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurentnost u dodjeli ugovora, postupak o dodjeli ugovora se ponitava.
7. FAZA br. 2 POZIV ZA PODNOENJE POETNIH PONUDA I PREGOVORI

Priprema poetnih ponuda 7.1 Ponuai koje je pozvao ugovorni organ obavezni su da pripreme poetne ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive.
7.2 Poetna ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 7.2.1___________ (npr. detaljne tehnike specifikacije hardvera),
11
7.2.2___________ (npr. spisak instaliranog softvera), 7.2.3___________ (npr. uslovi garancije/ izjava o garantnom roku). 7.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu poetnu ponudu. Povjerljivost 7.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje poetnih ponuda 7.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za dostavljanje________roba - ne otvarati do___________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje poetnih ponuda 7.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 7.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku roba koje e se dostaviti, zemlje njihovog porijekla, koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka BiH na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude.
7.8
12
7.9
Ponua e navesti u rasporedu cijena jedininu cijenu (tamo gdje to odgovara) i ukupan iznos ponude za robe koje se nude.
7.10 Ponuena cijena roba treba ukljuivati sve trokove i obaveze vezane za tu robu, a naroito: a) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni ili koji se mogu platiti na komponente i sirovine koji se koriste u proizvodnji ili sastavljanju roba, b) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni na direktno uvezene komponente koje se nalaze ili e se nalaziti u toj robi, c) sve pripadajue indirektne poreze, poreze na prodaju i druge sline poreze na gotove proizvode koji e se trebati platiti u Bosni i Hercegovini ako ovaj ugovor bude dodjeljen, d) cijena svakog prijevoza, e) osiguranje, f) cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u TD, g) drugi trokovi. 7.11 Cijena koju navede ponua nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijee bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme prijema poetnih ponuda 7.12 Poetne ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu:___________________________. 7.13 Rok za dostavljanje poetnih ponuda istie________(dan/mjesec/godina) u sati ____. Ponude koje su dostavljene po isteku ovog roka bit e vraene ponuau ne otvorene. OPCIJA - Garancija za ponudu 7.14 Da bi uestvovali u postupku javne nabavke ponuai trebaju dostaviti u originalu za ozbiljnost ponude ( u daljem tekstu: garancija za ponudu ). Iznos traene garancije za ponudu je _________ KM (rijeima: ____________KM). OPCIJA - ako predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedei: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - ______ KM 7.15 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje poetnih ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 7.16 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, obveznica, bezuslovna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
13
7.17 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponua treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, vremenom dostavljanja e se smatrati vrijeme prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. 7.18 Poetne ponude e biti ocijenjene u skladu sa slijedeim kriterijima: OPCIJA 1 Najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Najbolje ocjenjenom poetnom ponudom smatrat e se tehniki zadovoljavajua ponuda sa najniom cijenom. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda [Kriteriji za ocjenu poetnih ponuda, navedeni su samo kao primjeri. Ugovorni organ ima slobodu da odlui koje kriterije e primjenjivati u svrhu ocjene poetnih ponuda. Isto pravilo primjenjuje se za formulu za usporedbu i bodovanje konanih ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.22-26. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. garancijski period) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. ponuene usluge nakon prodaje) ija je vrijednost ______( npr. 20 %) Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: T = P + G + S + . Pri emu je: T ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio ponua za ponuenu cijenu G broj bodova koji je ponua dobio za ponueni garancijski period S broj bodova koje je ponua dobio za ponuene usluge nakon prodaje 1. Cijena
Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti ponuau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi ponuai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova prema slijedeoj formuli: [50] Pri emu je: P broj bodova koji je ponua dobio za ponuenu cijenu
14
Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najniu cijenu 2. Garancijski period ( npr.) Opcija 1 Garancijski period koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najdui garancijski period, dok e drugi ponuai stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [30] Pri emu je: G broj bodova koji je dodijeljen ponuau za ponueni garancijski period Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [30] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najdui garancijski period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 30. Bodovi za garancijski period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 2. 31 do 60 dana 3. 61 dan i vie 3. Usluge nakon prodaje (npr.) 10 bodova 20 bodova 30 bodova
Opcija 1 Usluge nakon prodaje koje nudi ponua maksimalno [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najvei broj usluga nakon prodaje, dok e ostali ponuai dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedeom formulom: [20] Pri emu je: S broj bodova koje je ponua dobio za ponueni broj usluga nakon prodaje St broj usluga nakon prodaje ponuenih u ponudi koja se ocjenjuje Sh najvii broj usluga nakon prodaje ponuenih u postupku javnih nabavki [20] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najvii broj usluga nakon prodaje Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 20. Bodovi za broj usluga nakon prodaje e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom:
15
1. od 0 usluga do 5 usluga 10 bodova 2. 6 usluga do 10 usluga 15 bodova 3. 11 usluga i vie 20 bodova Poziv na pregovaranje 7.19 Ponuai koji su podnijeli prihvatljive poetne ponude se pozivaju pismenim putem na pregovore sa ugovornim organom. Pregovori sa ponuaima koji su podnijeli prihvatljive ponude e se odrati u prostorijama koje odredi ugovorni organ. Ponuai e biti u pozivu na pregovaranje informisani o mjestu i vremenu odravanja pregovora. Pregovori se vode sa svakim ponuaem odvojeno. Svim ponuaima e se postaviti isti zahtjevi i pruit e im se iste informacije. O postupku pregovora se sainjavaju zapisnici.

Ponuai koji su uestvovali u pregovorima sa ugovornim organom e biti pozvani da dostave konane ponude. Priprema konanih ponuda 8.1 Ponuai su obavezni da pripreme konane ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Konane ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Konana ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 8.2.1___________ (npr. detaljne tehnike specifikacije hardvera), 8.2.2___________ (npr. spisak instaliranog softvera), 8.2.3___________ ( npr. uslovi garancije/ izjava o garantnom roku); d) Vremenski raspored za dostavljanje roba (ako se razlikuje od onog ukljuenog u poetnu ponudu) u skladu sa emom koja se nalazi u aneksu ______, potpisana od ovlatenog lica, zajedno sa izjavom ponuaa da e izvriti ugovor u skladu sa vremenskim periodom navedenim u tom vremenskom rasporedu. 8.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu konunu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Povjerljivost 8.4 lan 9. (a) Zakona navodi da:
8.2
16
Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4 informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje konanih ponuda 8.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za dostavljanje __________ roba ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje konanih ponuda 8.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka vremenskog roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 8.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku roba koje e dostavljati, zemlju porijekla, njihovu koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj/stranoj) valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijena jedininu cijenu (tamo gdje to odgovara) i ukupan iznos ponude za robe koje se nude.
8.8
8.9
8.10 Ponuena cijena roba treba ukljuivati sve obaveze vezane za tu robu, a naroito: a) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni ili koji se mogu platiti na komponentei sirovine koji se koriste u proizvodnji ili sastavljanju roba; b) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su ve plaeni na direktno uvezene komponente koje se nalaze ili e se nalaziti u toj robi;
17
c) sve pripadajue indirektne poreze, poreze na prodaju i druge sline poreze na gotove proizvode koji e se trebati platiti u Bosni i Hercegovini ako ovaj ugovor bude dodjeljen; d) cijena prijevoza; e) osiguranje; f) cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u TD; g) drugi trokovi. 8.11 Cijena koju je ponudio ponua nee se mijenjati u toku izvrenja ugovora i ne podlijeu bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji.Ugovorni organ e kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme prijema konanih ponuda 8.12 Konane ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: _______________________________. 8.13 Rok za dostavljanje konanih ponuda istie _____(dan/mjesec/godina) u sati_____. Ponude dostavljene po isteku ovog roka e biti ponuaima vraene neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja konanih ponuda 8.14 Javno otvaranje konanih ponuda e se odrati dana _________u _______ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ___________. Ponuai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim ponuaima koji su u roku dostavili konane ponude. Period vaenja ponuda 8.15 Ponude moraju vaiti do ______ (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od ponuaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Ponuai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponua koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponua ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je ponua odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ponudu odbacuje ugovorni organ. Ocjena konanih ponuda 8.16 Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Da bi se ocijenilo u kojoj mjeri su ponude u skladu sa tehnikim kriterijima, ugovorni organ moe, u skladu sa lanom 26. Zakona, predvidjeti da ponua dostaviti slijedee: a) uzorke, opise i/ili fotografije proizvoda koje e dostaviti, a iju autentinost mora ovjeriti ponua;
18
b)
potvrde koje izdaju nadlene agencije za kontrolu kvaliteta kojim se potvruje da su proizvodi koji su jasno identificirani po referencama, u skladu sa specifikacijama ili standardima; c) (OPCIJA - ako su robe koje e se isporuiti kompleksne ili izuzetno su potrebne u odreene svrhe: provjera koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je ponua registriran, nad proizvodnim kapacitetima ponuaa i, ako je potrebno, nad mogunostima prouavanja i istraivanja i mjerama kontrole kvaliteta).
Kriteriji dodjele ugovora 8.17 OPCIJA 1 - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda [Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu konanih ponuda od najvanijeg, ka manje vanom i sa relativnim ueem]. [Kriteriji za ocjenu ne moraju biti isti kao pri ocjeni poetnih ponuda]: .. .. [Ugovorni organ ocjenjuje konane ponude po utvrenim kriterijima, na nain definisan u taki 7.18 tenderske dokumentacije]. Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA 2 - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti dobavljau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Preferencijalni tretman domaeg 8.18 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. 8.19 Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda, prilikom ocjene ponuda, u skladu sa lanom 35. Zakona. 8.20 Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. 8.21 U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovana u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% ponuene robe za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumente kojim se dokazuje da je roba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Neprirodno niske ponude 8.22 Ako se dostavljena ponuda ugovornom organu ini neprirodno niskom u odnosu na ponuene robe, ugovorni organ e zahtijevati od ponuaa da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu. 8.23 Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva od dobavljaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje;
19
b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju ponuau za dostavu roba; c) originalnosti roba koje ponua nudi; d) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se robe dostaviti. Ispravke greaka i propusta 8.24 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono ponuau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je ponua to odobrio u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako ponua ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, se vraa ponuau. 8.25 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima - u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za ponuaa. Ako ih ponua kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.

9.1 Svaki ponua koji ima opravdan interes za ugovor o javnom nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se podnosi ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je ponua saznao ili je trebao da sazna da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede. Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51.stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 9.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten, od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.
9.2
9.3

10.1 Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu potpisivanja ugovora.
20
OPCIJA - garancija za dobro izvrenje ugovora 10.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% [navesti iznos ne vei od 10 %] od vrijednosti ugovora 10.3 Garancija za dobro izvrenje ugovora se dostavlja u jednom od slijedeih oblika: a) b) c) d) e) ovjereni ek, mjenica, bezuvjetna bankovna garancija, kreditno pismo, gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer).
10.4 Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popuniti u skladu sa podzakonskim aktom] Uslovi iz ugovora 10.5 Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa ponuaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [ ___ ] [za dati lot]. 10.6 Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora nalaze se u aneksu _____ tenderske dokumentacije (nacrt). Ponua mora popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi). 10.7 Svaku stranu nacrta koju popuni ponua, treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascom za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks ____. U obrascu za podnoenje ponude ponua potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze ponuaa 10.8 Ponuai su obavezni da dostave garanciju za ponuene robe, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.

11.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa taksa u iznosu od _________ KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanja tenderske dokumentacije ponuaima. Zainteresirani ponuai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 11.2 Zainteresirani ponua mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. 11.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koji e se dostaviti svim kandidatima ili ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e produiti rok za dostavljanje ponuda u skladu s tim i to najmanje za 7 (sedam) dana.
21
11.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim ponuaima na isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za dostavljanje konanih ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
12. ANEKSI
Slijedei aneksi su sastavni dio tenderske dokumentacije: Aneks 1: Obavjetenje o javnoj nabavci Aneks 2: Obrazac za dostavljanje poetne / konane ponude Aneks 3: Obrazac za cijenu ponude Aneks 4: Spisak povjerljivih informacija
22
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE POETNE / KONANE PONUDE ROBE Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj..
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena ponuaa Glavni ponua* lan grupe ponuaa * Itd * * dodati ili oduzeti rubrike za lanove grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponua, ime ponuaa se treba upisati u rubriku 'glavni ponua' (i sve ostale rubrike izbrisati) Potpis
KONTAKT LICE (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail
23
IZJAVA PONUAA U odgovoru na vae pismo za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. . (broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo dostavljanje slijedeeih roba, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis roba uz naznaku koliine i zemlju porijekla] Lot br. [.]: [opis roba uz naznaku koliine i zemlju porijekla] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom ______ tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [.. %] ili [..] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% ponuenih roba za izvrenje ugovora je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA - Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 7. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 10. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su pobrojani u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime lica koje je ovlatena da predstavlja ponuaa: [] Potpis: [............] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
24
Strana ____ od _____ Naziv ponuaa: _____________________ Ponuda br. __________________________ 1 2 3 4 5 Jedinina cijena bez PDV-a (ukljuujui dostavu i ostale trokove) 6 Ukupna cijena po stavki bez PDV-a (4 x 5) 7 Ukupna cijena po stavki sa PDV-om
Stavka br.
Opis roba
Zemlja porijekla
Koliina
Obuka i druge sline usluge Ukupan iznos Potpis ponuaa __________________________ Napomena: 1. 2. 3.
Paualni iznos
Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se izvriti u skladu sa Instrukcijom ponuaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena i nain definisanja cijene, kao i eventualne popuste uz ponudu.
25
ANEKS 4
26
Anex II
MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA PUTEM PREGOVARAKOG POSTUPKA UZ OBJAVLJIVANJE OBAVJETENJA O NABAVCI
SADRAJ
1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE ............................................................... 3 2. OPTE INFORMACIJE U VEZI SA POSTUPKOM ..................................................................... 4 3. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU................................................................................. 5 4. PREDMET NABAVKE ...................................................................................................................... 6 5. INSTRUKCIJE ZA KANDIDATE/PONUAE .............................................................................. 7 NAIN KOMUNICIRANJA SA KANDIDATIMA/ PONUAIMA ....................................................................... 7 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UEE/PONUDE.............................................................................................. 7 6. FAZA BR. 1 - PRETKVALIFIKACIJA ............................................................................................ 8 MJESTO,DATUM I VRIJEME DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UEE ........................................................... 8 USLOVI ZA UEE I POTREBNI DOKAZI ................................................................................................. 8 7. FAZA BR. 2 POZIV ZA PODNOENJE POETNIH PONUDA I PREGOVORI ..................... 12 PRIPREMA POETNIH PONUDA ............................................................................................................. 12 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................. 12 DOSTAVLJANJE POETNIH PONUDA...................................................................................................... 13 IZMJENA I POVLAENJE POETNIH PONUDA .......................................................................................... 13 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................. 13 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA POETNIH PONUDA ....................................................................... 13 POZIV NA PREGOVARANJE ................................................................................................................... 16 8. FAZA BR. 3 - KONANE PONUDE ............................................................................................... 16 PRIPREMA KONANIH PONUDA ............................................................................................................ 16 POVJERLJIVOST .................................................................................................................................. 17 DOSTAVLJANJE KONANIH PONUDA .................................................................................................... 17 IZMJENA I POVLAENJE KONANIH PONUDA ......................................................................................... 17 RAUNANJE CIJENE............................................................................................................................. 18 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA KONANIH PONUDA ...................................................................... 18 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA KONANIH PONUDA ................................................................ 18 PERIOD VAENJA PONUDA ................................................................................................................... 18 OCJENA KONANIH PONUDA ............................................................................................................... 19 KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA ........................................................................................................ 19 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAEG ............................................................................................... 19 NEPRIRODNO NISKE PONUDE ............................................................................................................... 20 ISPRAVKE GREAKA I PROPUSTA .......................................................................................................... 20 9. INFORMACIJE O ZATITI PRAVA DOBAVLJAA .................................................................. 20 10. POTPISIVANJE UGOVORA ........................................................................................................ 21 GARANCIJA I DRUGE OBAVEZE PONUAA ........................................................................................... 21 11. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI ............................................................. 22 12. ANEKSI .......................................................................................................................................... 22

Broj nabavke................ Ovim pozivom za dostavljanje zahtjeva za uee, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj____, od____, pozivate se da dostavite zahtjeve za uee u pregovarakom postupku za pruanje slijedeih usluga: ....................................................[koncizno opisati predmet ugovora i navesti osnovne informacije o lotovima], Faza br. 1 - Predkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za uee na nain i u formi koju nalae ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za uee koji su pristigli od kandidata u skladu sa odredbama l. 22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH i potvruje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvrenje ugovora uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ nakon toga vri izbor kandidata koji su zadovoljili predkvalifikacijske uslove. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2- Poziv za dostavljanje poetnih ponuda i na pregovaranje: Ugovorni organ alje poziv za dostavljanje poetnih ponuda ponuaima [x broj minimalno 3] koji su zadovoljili minimalne zahtjeve ugovornog organa. Nakon primanja poetnih ponuda, ugovorni organ pregleda poetne ponude da bi se uvjerio da su uslovi za uee zadovoljeni i da je ponuda prihvatljiva. Ugovorni organ poziva, u pismenoj formi, sve ponuae koji su dostavili prihvatljive poetne ponude da zaponu pregovore sa ugovornim organom, vodei pri tome rauna da se primjene odredbe koje definiu situaciju kada je broj ponuaa koji se kvalificira i bude pozvan da podnese poetnu ponudu i/ili da pregovara manji od tri. Ugovorni organ nakon toga zakljuuje pregovore. Faza br.3 - Poziv na dostavljanje konanih ponuda i ocjenjivanje konanih ponuda: Nakon zakljuenja pregovora ugovorni organ alje poziv za podnoenje konanih ponuda onim ponuaima sa kojima je pregovarao. Ponuai dostavljaju konane ponude, koje se javno otvaraju i koje e ugovorni organ pregledati da bi se osiguralo da su ponude zadovoljavajue. Zadovoljavajue konane ponude ocjenjuje i boduje ugovorni organ. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuau koji podnese najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Cijena se treba posebno navesti za svaki lot. Uslovi za kvalifikaciju: Da bi bili pozvani na uee u pregovarakom postupku, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz l.22-26. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u taki 6. tenderske dokumentacije. Zahtjevi se trebaju dostaviti na sljedeu adresu: [navesti tanu adresu], najkasnije do .. [navesti datum i sat kada rok istjee].
Svi kandidati e biti obavijeteni u roku od 7 (edam) dana od donoenja odluke o ishodu kvalifikacije. Kandidati koji budu zadovoljili kvalifikacijske uslove (najmanje 3), e biti pozvani da dostave poetne ponude i zatim da uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora. Kriteriji za ocjenu poetnih ponuda OPCIJA 1- ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu poetnih ponuda [prema opadajuem redoslijedu, uz relativno uee]: .. .. OPCIJA 2 - ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Najbolje ocijenjenom poetnom ponudom smatrae se tehniki zadovoljavajua ponuda sa najniom cijenom. Kriteriji za ocjenu konanih ponuda OPCIJA 1 - ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda Slijedei kriteriji e se primjenjivati za ocjenu konanih ponuda [prema opadajuem redoslijedu, uz relativno uee]: .. .. [kriteriji koji se primjenjuju pri ocjeni poetnih i konanih ponuda ne moraju biti jednaki] Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA 2- ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Postupak dodjele ugovora e se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). Svaki ponua koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povredu jedne ili vie odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona.

Postupak nabavke postupak koju provodi ugovorni organ na osnovu ove tenderske dokumentacije. Podzakonski akti podzakonski akti koji su doneseni na osnovu Zakona: Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/05), Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) i Uputstvo o nainu voenja zapisnika o otvaranju ponuda (Slubeni glasnik BiH broj 17/05) Dobavlja svaki privredni subjekt koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa ponuaa koja na tritu nudi usluge i koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Ponua dobavlja koji je predao ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom Kandidat dobavlja koji je podnio zahtjev za uee u pregovarakom postupku TD ova tenderska dokumentacija. 2.2 2.3 2.4 Postupak javnih nabavki e se izvriti u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom, te ovom tenderskom dokumentacijom. Ugovor se dodjeljuje ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. U skladu sa lanom 12. Zakona, ugovorni organ moe ponititi postupak nabavke iz jednog od slijedeih razloga: a) b) c) d) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; e) broj kvalifikovanih kandidata je manji od 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; f) zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Ugovorni organ: _______________________________________________________ Adresa: ______________________________________________________________ Identifikacijski broj: _____________________________________________________ Broj bankovnog rauna ( ukoliko je dostupno): _______________________________ Detaljna adresa za korespodenciju: ________________________________________ Telefon: ______________________________________________________________ Faks: ________________________________________________________________
E-mail: _______________________________________________________________ Web stranica: __________________________________________________________ Lice/lica koje/a je/su ovlateno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa kadidatima/ ponuaima:_________________________________, Tel. ______________________, e-mail adresa: ___________________________________.
4. PREDMET NABAVKE
4.1 Predmet nabavke je pruanje ________________ [navesti predmet nabavke precizno] usluga. __________________________ usluge podrazumijevaju: a) ... b) ... c) . Ponua sa kojim je ugovor potpisan e pruati usluge: Od: _________________________ [datum] Do: _________________________ [datum] OPCIJA ako je predmet nabavke podjeljen u lotove Usluge e se pruati po slijedeim lotovima: Broj lota Opis lota
Ponua moe dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 4.2 Usluge e se pruati od ________do _________. OPCIJA - ako je predmet javne nabavke podijeljen u lotove Svaka ponuda treba sadravati raspored pruanja usluga po lotovima. 4.3 4.4 Mjesto na kojem e se pruati usluge _________________. Da dogovorite obilazak lokacije, molimo vas da kontaktirate:_________________________. ili Odlazak na lice mjesta se organizira za _________ [datum/mjesec/godina] kako bi se ponuai mogli upoznati sa uslovima. Zainteresirani ponua se treba obratiti na gore navedenu adresu u taki 3. prije datuma odlaska kako bi potvrdio svoju zainteresiranost za planirani odlazak na lice
mjesta. Dodatne informacije ili pojanjenja koja e se davati tokom obilaska, e se dostaviti svim kvalificiranim ponuaima. Sve trokove obilaska snose ponuai. 4.5 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. OPCIJA ako je dozvoljeno dostavljati alternativne ponude, alternativne ponude moraju biti u skladu sa slijedeim minimalnim uslovima: a) ... b) ... c) . Jedan dobavlja moe dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili, vie alternativnih ponuda od jednog ponuaa je razlog za odbijanje te ponude. 4.6 Ponuaima je dozvoljeno/nije dozvoljeno podugovaranje. Ako je dozvoljeno, podugovaranje ne moe biti vee od ___% vrijednosti ugovora. Ponuai trebaju u ponudi navesti da li i u kojem iznosu predviaju sklapanje podugovora sa treom stranom. Ponua sa najuspjenijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa treom stranom sklapati podugovor ni o jednom dijelu ugovora koji nije naveden u njegovoj ponudi. Ugovorni organ e biti blagovremeno obavijeten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje sklapa podugovor i o identitetu podugovaraa. Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavijesti i navesti svoje razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ nee odobriti zakljuenje ugovora s podugovaraem ako on ne ispunjava uslove propisane l.22-26. Zakona. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Nain komuniciranja sa kandidatima/ponuaima 5.1 Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencije) izmeu ugovornog organa i kandidata/ponuaa treba se voditi u pisanoj formi, na nain da se ista dostavlja potom, ili lino na adresu naznaenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija e se vriti putem _________ [navedite metod komunikacije npr. faks) uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude], uz obavezu da se ista proslijedi i potom prije isteka roka utvrenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Priprema zahtjeva za uee/ponude 5.3 Kandidati/ponuai su obavezni da pripreme zahtjeve za uee/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbaene kao neprihvatljive. Kandidati/ponuai snose sve trokove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva/ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove kandidata/ponuaa u postupku nadmetanja.
5.2
5.4
5.5
Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom izmeu kandidata/ponuaa i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Pratei dokumenti i tampana literatura koju dostavlja kandidat/ponua mogu biti napisani na nekom drugom jeziku koji se najee koristi u meunarodnoj trgovini, pod uslovom da je dostavljen i zvanian prevod odgovarajuih poglavlja na jezik na kojem je napisana ponuda. Original i sve kopije zahtjeva/ponude trebaju biti otkucani ili napisani neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva moraju biti vrsto uvezani, sa oznaenim stranicama. Svi listovi zahtjeva, osim neizmijenjene odtampane literature trebaju parafirati ili potpisati ovlatena lica. Sve dopune i izmjene zahtjeva/ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih lica. Osim toga, u sluaju da zahtjeve/ponude dostavljaju grupe ponuaa, uz zahtjev se mora dostaviti i punomo kojom se navedena lica ovlauju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora). Zahtjevi se dostavljaju u orignalu. OPCIJA - Zahtjevi se mogu dostaviti putem faksa, s tim da se naknadno dostavi i original prije isteka roka za dostavljanje zahtjeva.
5.6
5.7

Mjesto,datum i vrijeme dostavljanje zahtjeva za uee 6.1 6.2 Rok za dostavljanje zahtjeva za uee istie dana ______________ u ________ sati. Svi zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka, e biti kandidatu vraeni neotvoreni. Zahtjevi se dostavljaju na slijedeu adresu: ___________________________________. Uslovi za uee i potrebni dokazi 6.3 U skladu sa l. 22-26. Zakona, kandidati trebaju ispunjavati slijedee uslove: a) da nema smetnji za njihovo uee u smislu odredbe lana 23. Zakona, b) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovakim registrima, c) da ekonomsko i finansijsko stanje kandidata/ponuaa brisati treba garantirati uspjenu realizaciju ugovora, d) da njihova tehnika i profesionalna sposobnost garantirati uspjenu realizaciju ugovora. U skladu sa lanom 23. Zakona zahtjev se odbija ako je kandidat: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u BiH u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude;
6.4
e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; g) propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanu 23. do 26. Zakona. Dokazi koji se zahtjevaju 6.4.1 Kandidati trebaju dostaviti slijedee dokaze: a) Izvod iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije pod steajem ili pred likvidacijom, niti da je uao u odreeni aranman sa povjeriocima, niti da je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, niti da je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojo je registrovan; b) Izvod/a iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi, u cilju dokazivanja da nije predmetom postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, niti bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) Izvod/a iz sudskog registra, ili, ako ovo nije mogue, onda ekvivalentni dokument koji izdaje nadleni sudski ili organ uprave u BiH ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje taj kandidat dolazi u cilju dokazivanja da nije osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu njegovoga poslovnog ponaanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude; d) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji s ciljem dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan; e) Uvjerenje izdato od strane ovlatenog organa u BiH ili u bilo kojoj drugoj zemlji s ciljem dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza, a koje obuhvata direktne i indirektne poreze u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan. 6.4.2 Dokumenti ili uvjerenja navedena u taki 6.4.1 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, raunajui od trenutka dostavljanja zahtjeva. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 6.5 Kandidati trebaju uz zahtjev za uee dostaviti dokaz o registraciji u relevantnom profesionalnom ili trgovakom registru u zemlji u kojoj su osnovali firmu ili dostaviti posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da se profesionalno bave odreenom djelatnou. to se tie ekonomskog i finansijskog stanja, kandidati moraju ispunjavati slijedee minimalne kriterije [zahtjevi koji su navedeni su samo primjeri ugovorni organ moe imati neke druge zahtjeve ako su oni precizno navedeni, objektivni, nediskriminatorni i ako odgovaraju vrijednosti ugovora]:
6.6
a) ukupan promet u zadnje .. godine [navedite period ne dui od tri godine odnosno od poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine] ne smije biti ispod.. KM, b) ispunjava svoje finansijske obaveze prema poslovnim partnerima i povjeriocima, i/ili c) neki drugi relevantni ili odgovarajui zahtjev. 6.7 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidat e se izvriti na osnovu slijedee izjave i dokumenata [izaberite dokumente ili izjave koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registriran; c) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; d) bilans uspjeha za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne dui od 3 (tri) godine] za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno poeo sa radom prije manje od _____ godine [npr. 3 (tri) godine]. 6.8 to se tie tehnike i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti slijedee minimalne uslove: a) Uspjeno iskustvo (OPCIJA - kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora iji su karakter i kompleksnost slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih .. [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine]; b) Mogunost pristupa ili osiguran pristup slijedeim tehnikim objektima i opremi koji e biti na raspolaganju za izvrenje ugovora: 1. . 2. ... 3. .... c) Zapoljavanje najmanje .. lica kao zaposlenika na neodreeno vrijeme i/ili najmanje lica meu rukovodnim kadrom u zadnje 3 godine; d) Obrazovne i strune kvalifikacije zaposlenika, a posebno onih koji su nadleni za pruanje usluga koje se odnose na predmet nabavke; e) Tehnika lica ili tehniki organi koji su ukljueni, u skladu sa slijedeim kiterijima: 1. . 2. .. 3. ... 6.9 Ocjena tehnike i profesionalne sposobnosti kandidat e se izvriti na osnovu slijedeih izjava i dokumenata koje dostave kandidati [izaberite dokumente ili potvrde koje kandidati trebaju dostaviti iz slijedeeg]: a) listu glavnih usluga pruenih u posljednje _________ godine [navedite period ne krai
10
b)
c) d) e) f)
g)
od dvije i ne dui od tri godine], sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole kandidata, samo uz izjavu kandidata o izvrenim uslugama; obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata i/ili kvalifikacije njegovoga rukovodnog osoblja i naroito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za pruanje konkretnih usluga; navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju pruaocu usluga; izjavu kandidata o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog kadra u posljednje 3 (tri) godine; izjavu o tehnikoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae kandidat za izvrenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; provjera tehnike opremljenosti i osposobljenosti kandidata te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prouavanje i istraivanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je kandidat registrovan; naznaka elemenata ugovora koje kandidat namjerava podugovarati.
6.10 Ako je period od registracije/osnivanja kandidata/ponuaa krai od perioda za koji ugovorni organ zahtjeva izjave i dokumente koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje i tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata, kandidat treba dostaviti dokumente samo za period od svoje registracije/osnivanja. 6.11 U sluaju da zahtjeve dostavljaju grupe ponuaa, ugovorni organ e prilikom ocjene stepena u kojem su ispunjeni kriteriji utvreni u tenderskoj dokumentaciji uzeti u obzir finansijsko stanje, kvalifikacije i tehniku i profesionalnu sposobnost lanova grupe ponuaa. Stoga lanovi grupe ponuaa mogu dostaviti jedan paket dokumenata koji su navedeni u taki 6.7 i 6.9 tenderske dokumentacije i dokumente i izjave vezane za predmet javne nabavke. Dokumenti koji su navedeni pod takom 6.4 i 6.5 koji se posebno pripremaju za svakog lana grupe ponuaa trebaju se dostaviti uz ponudu. 6.12 Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.4 i 6.5 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadlenog organa. Dokumenti koji su pomenuti pod takom 6.6, 6.7, 6.8 i 6.9 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od nadlene institucije ili od strane kandidata, u ovisnosti kako je zahtjevano tenderskom dokumentacijom. U sluaju ozbiljne sumnje u pogledu autentinosti ili itljivosti kopije, ugovorni organ moe zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 6.13 U skladu sa lanom 27. Zakona, kao i sa drugim relevantnim propisima, ugovorni organ e odbaciti zahtjev ukoliko je kandidat koji je dostavio, dao ili namjerava dati sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokuaju da izvri uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbacivanju zahtjeva ili ponude, te o razlozima za to i o tome e napraviti zabiljeku u izvjetaju o postupku nabavke. 6.14 Ugovorni organ moe u pisanoj formi traiti od kandidata da pojasni dokumente koje je dostavio, a da ne mijenja sutinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 6.15 Kandidati e biti odmah obavijeteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u svakom sluaju u roku od 7 (sedam) dana od dana donoenja odluke.
11
6.16 Izabrani kandidati koji ispunjavaju minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ pozvat e se da dostave poetne ponude. Ukoliko su poetne ponude prihvatljive, i pozivaju se da uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim i drugim aspektima ugovora. Ugovorni organ e odabrati _______ [minimalno 3 (tri)] kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove. 6.17 Ako je broj kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove manji od ______ [broj naveden u taki 6.16] ugovorni organ poziva sve kandidate koji ispunjavaju minimalne uslove da dostave poetne ponude i da sudjeluju u pregovorima. Ako je broj kandidata koji ispunjavaju minimalne uslove manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurentnost u dodjeli ugovora, postupak o dodjeli ugovora se ponitava.
7. FAZA br. 2 POZIV ZA PODNOENJE POETNIH PONUDA I PREGOVORI

Priprema poetnih ponuda 7.1 Ponuai koje je pozvao ugovorni organ obavezni su da pripreme poetne ponude u skladu sa zahtjevima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Poetna ponuda treba sadravati slijedee dokumente: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke: 7.2.1___________, 7.2.2___________, 7.2.3___________. 7.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu poetnu ponudu. Povjerljivost 7.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju.
7.2
12
Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje poetnih ponuda 7.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko napisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei: Ponuda za dostavljanje __________ roba ne otvarati do ______________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje poetnih ponuda 7.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka roka za podnoenje ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 7.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku usluga koje e se dostaviti, zemlje njihovog porijekla, koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i pripadajue indirektne poreze, brisati PDV. Izuzetno, ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode i u drugoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po k ursu koji utvruje Centralna banka BiH na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda veenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijena jedininu cijenu (tamo gdje to odgovara) i ukupan iznos ponude za usluge koje se nude. Mjesto, datum i vrijeme prijema poetnih ponuda 7.10 Poetne ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: __________________________. 7.11 Rok za dostavljanje poetnih ponuda istie ___(dan/ mjesec/ godina) u sati ___. Ponude koje su pristigle po isteku ovog roka bit e vraene ponuaima neotvorene. OPCIJA- Garancija za ponudu 7.12 Da bi uestvovali u postupku javne nabake ponuai trebaju dostaviti garanciju u originalu garanciju za ozbiljnost ponude (u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos traene garancije za ponudu je _________KM (rijeima:______________ KM). OPCIJA - ako je predmet nabavke podjeljen u lotove U sluaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je sljedei: Lot 1 - ______ KM
7.8
7.9
13
Lot 2 - _______ KM 7.13 Garancija za ponudu se mora dostaviti prije isteka roka za dostavljanje poetnih ponuda. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda e biti odbaena. 7.14 Garancija za ponudu moe biti u jednom od slijedeih oblika: a) ovjereni ek, b) obveznica, c) bezuslovna bankarska garancija, d) kreditno pismo, e) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). 7.15 Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponua treba takoer dostaviti i potvrdu o izvrenom bankovnom transferu. U svim predvienim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. Dokumenti koji su pomenuti u taki a) do d) trebaju biti validni tokom cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na raun ugovornog organa, momentom dostavljanja e se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom raunu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraa ili zadrava su utvreni u podzakonskim aktima. 7.16 Poetne ponude e biti ocijenjene u skladu sa slijedeim kriterijima: OPCIJA 1 - Najnia cijena za tehniki zadovoljavajue ponude Najnie ocjenjenom poetnom ponudom smatrat e se tehniki zadovoljavajua ponuda sa najniom cijenom. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda [Kriteriji za ocjenu poetnih ponuda, navedeni su samo kao primjeri. Ugovorni organ ima slobodu da odui koje kriterije e primjenjivati u svrhu ocjene poetnih ponuda. Isto pravilo primjenjuje se za formulu za usporedbu i bodovanje poetnih ponuda]. [Uslovi za kvalifikaciju iz l.22-26. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda]. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedeih kriterija: a) cijena ija je vrijednost ________(npr. 50 %) b)(npr. period izvrenja) ija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c)(npr. ..........................) ija je vrijednost ________( npr. 20 %) Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedeom formulom: G = P + T + S + . Pri emu je: G ukupan broj bodova P broj bodova koji je dobio ponua za ponuenu cijenu T broj bodova koji je ponua primio za ponueni period izvrenja S broj bodova koje je ponua dobio za .........................
14
1.
Cijena
Maksimalan broj bodova [npr. 50] e se dodijeliti ponuau koji je predloio najniu bruto cijenu (ukljuujui i sve indirektne poreze). Drugi ponujai e u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedeoj formuli:
P=
Pl x [50] Pt
Pri emu je: P broj bodova koji je ponua dobio za ponuenu cijenu Pl najnia cijena koja je ponuena u postupku nabavke Pt cijena koja je predloena u ponudi koja je predmet ocjene [50] maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najniu cijenu 2. Period izvrenja (npr.)
Opcija 1 Period izvrenja koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najkrai rok izvrenja usluge/a, dok e drugi ponuai stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa sljedeom formulom:
T=
Ts x [30] Tt
Pri emu je: T broj bodova koji je dodijeljen ponuau za ponueni period izvrenja Tt vremenski period izvrenja ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Ts najkrai ponueni vremenski period izvrenja [30]broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najkrai vremenski period izvrenja Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 30. Bodovi za vremenski period izvrenja e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 30 bodova 2. 31 do 60 dana 20 bodova 3. 61 dan i vie 10 bodova
3.
Opcija 1
15
Garancijski period koji je ponudio ponua maksimalno [npr. 20] bodova Maksimalan broj bodova [20] e se dodijeliti ponuau koji je ponudio najdui garancijski period u skladu sa sljedeom formulom:
G=
Gt x [20] Gl
Pri emu je: G - broj bodova za ponueni garancijski period Gt garancijski period ponuen u ponudi koja se ocjenjuje Gl najdui ponueni garancijski period [20] broj bodova koji je dodijeljen ponuau koji je ponudio najdui period Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponua moe dobiti je 20. Bodovi za garancijski period e se dodjeljivati u skladu sa slijedeom formulom: 1. od 0 do 30 dana 10 bodova 2. 31 do 60 dana 15 bodova 3. 61 i vie 20 bodova Poziv na pregovaranje 7.17 Ponuai koji su podnijeli prihvatljive poetne ponude se pozivaju pismenim putem na pregovore sa ugovornim organom. Pregovori sa ponuaima koji su podnijeli prihvatljive ponude e se odrati u prostorijama koje odredi ugovorni organ. Ponuai e u pozivu na pregovaranje biti informisani o mjestu i vremenu odravanja pregovora. Pregovori se vode sa svakim ponuaem odvojeno. Svim ponuaima e se postaviti isti zahtjevi i pruit e im se iste informacije. O postupku pregovora se sainjavaju zapisnici.

Ponuai koji su uestvovali u pregovorima sa ugovornim organom e biti pozvani da podnesu konane ponude. Priprema konanih ponuda 8.1 Ponuai su obavezni da pripreme konane ponude u skladu sa kriterijima koji su utvreni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Konane ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom e biti odbijene kao neprihvatljive. Konana ponuda treba sadravati slijedea dokumenta: a) Obrazac za dostavljanje ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; b) Obrazac za cijenu ponude, popunjen u skladu sa emom koja je data u aneksu ____ tenderske dokumentacije; c) Dokumenti koji se odnose na predmet nabavke:
8.2
16
8.2.1___________, 8.2.2___________, 8.2.3___________; d) Vremenski raspored za pruanje usluga (ako se razlikuje od onog ukljuenog u poetnu ponudu) u skladu sa emom koja se nalazi u aneksu ______, potpisana od strane ovlatenog lica, zajedno sa izjavom ponuaa da e izvriti ugovor u skladu sa vremenskim periodom navedenim u tom vremenskom rasporedu. 8.3 Svaki ponua moe dostaviti samo jednu konanu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie modaliteta ponude, niti vie modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Povjerljivost 8.4 lan 9. (a) Zakona navodi da: Povjerljive informacije koje su sadrane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili know how uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ugovorni organ pretpostavlja da nisu sve informacije koje ponuai dostave potpuno povjerljive. Neke informacije ukljuujui i komercijalne, finansijske ili tehnike i know how e ve biti javne ili e, u budunosti, postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da navedu, kada predaju informacije ugovornom organu, koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijena ponude se ne smatra povjerljivom ni u jednom sluaju. Ponuai moraju napraviti spisak (popunjen po emi koja se nalazi u aneksu 4) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Dostavljanje konanih ponuda 8.5 Ponua e dostaviti jednu ponudu u originalu i 2 (dvije) kopije na kojima e itko pisati: ORIGINAL PONUDA i KOPIJA PONUDE. Ponuda i njene kopije sa peatom ili potpisom trebaju biti zapeaene u jednoj neprovidnoj koverti i sa imenom i adresom ponuaa, na kojoj e pisati slijedee rijei :Ponuda za pruanje __________usluga ne otvarati do__________ [dan/mjesec/godina], ______ sati. Izmjena i povlaenje konanih ponuda 8.6 Ponuai mogu izmijeniti ili povui svoje ponude pod uslovom da se izmjene ili povlaenje ponude dogodi prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ mora biti obavijeten u pisanoj formi i o izmjenama i o povlaenju ponude prije isteka vremenskog roka za podnoenje
17
ponuda. Osim toga, na koverti u kojoj se nalazi izjava ponuaa treba pisati slijedee: IZMJENE PONUDE ili POVLAENJE PONUDE. Raunanje cijene 8.7 Ponua treba popuniti obrazac za dostavljanje ponude i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, uz naznaku usluga koje e se pruati, njihovu koliinu i cijenu. Sve cijene trebaju biti navedene u KM, ukljuujui i sve pripadajue indirektne poreze.Izuzetno ako je tenderskom dokumentacijom omogueno da se cijene navode u stranoj valuti, navedeni iznos e se preraunati u KM po kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda i zadrati po istom kursu sve do isteka perioda vaenja ponude. Ponua e navesti u rasporedu cijene i ukupnu cijenu usluga (ukljuujui sve poreze i druge trokove) koje je ponudio.
8.8
8.9
8.10 Cijene koje je ponudio ponua se mijenjati i ne podlijeu bilo kakvim promjenama, ukoliko nije drugaije odreeno u tenderskoj dokumentaciji.Ugovorni organm e kao neprihvatljivu, odbiti onu ponudu koja sadri cijenu koja se moe prilagoavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. Mjesto, datum i vrijeme prijema konanih ponuda 8.11 Konane ponude se trebaju dostaviti na slijedeu adresu: ________________________. 8.12 Rok za dostavljanje konanih ponuda istie ___(dan/mjesec/godina) u ____sati. Ponude dostavljene po isteku ovog roka e biti ponuaima vraene neotvorene. Mjesto, datum i vrijeme otvaranja konanih ponuda 8.13 Javno otvaranje konanih ponuda e se odrati dana _________u _______ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa i sala ___________. Ponuai ili njihovi predstavnici mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskau u toku javnog otvaranja ponuda e se dostaviti svim ponuaima koji su u roku dostavili konane ponude. Period vaenja ponuda 8.14 Ponude moraju vaiti do _____(OPCIJA - u trajanju od _______ dana/mjeseci, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda). Sve dok ne istekne period vaenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da trai od ponuaa u pisanoj formi da produe period vaenja njihovih ponuda do odreenog datuma. Ponuai mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponua koji pristane da produi period vaenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produit e period vaenja ponude i dostaviti produenu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponua ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produenjem perioda vaenja ponude ili ne dostavi produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je ponua odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ponudu odbacuje ugovorni organ.
18
Ocjena konanih ponuda 8.15 Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. Odbit e se ponude koje u nisu u skladu sa opisom predmeta javne nabavke. Kriteriji za dodjelu ugovora 8.16 OPCIJA 1-ako se radi o kriteriju ekonomski najpovoljnija ponuda [Slijedei kriteriji se primjenjuju za ocjenu konanih ponuda od najvanijeg, ka manje vanom i sa relativnim ueem]. [Kriteriji za ocjenu ne moraju biti isti kao pri ocjeni poetnih ponuda]: a) .. b) .. c) .. [Ugovorni organ ocjenjuje konane ponude po utvrenim kriterijima, na nain definisan u taki 7.16 tenderske dokumentacije]. Ugovor e se dodijeliti dobavljau koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. OPCIJA 2- ako se radi o kriteriju najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude Ugovor e se dodijeliti ponuau koji je dostavio tehniki zadovoljavajuu ponudu sa najniom cijenom. Preferencijalni tretman domaeg 8.17 Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni tretman cijene) iz lana 37. Zakona i podzakonskih akata. 8.18 Preferencijalni tretman cijena e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda, prilikom ocjene ponuda u skladu sa lanom 35. Zakona. 8.19 Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. 8.20 U smislu ove odredbe, domae ponude su ponude koje dostave fizika ili pravna lica sa sjeditem u BiH, osnovane u skladu sa zakonom BiH u kojima je najmanje 50% radne snage angairano na izvrenju ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organ e definisati dokumenta kojim se dokazuje da je najmanje 50% radne snage porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Cijene ponuda koje nisu iz BiH e se umanjiti za 5%, ako je najmanje 50% radne snage angaovano za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH.
19
Neprirodno niske ponude 8.21 Ako se dostavljena ponuda ugovornom organu ini neprirodno niskom u odnosu na ponuene usluge, ugovorni organ e zahtijevati od ponuaa da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ne dostavi zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbiti takvu ponudu. 8.22 Da bi dobio obrazloenje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva od ponuaa da prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui i elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ e uzeti u obzir objanjenje: a) ekonominosti procesa proizvodnje; b) tehnikih rjeenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljnih uslova koji su na raspolaganju ponuau za pruanje usluga; c) potivanja odredbi koje se odnose na zatitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje e se usluge pruati. Ispravke greaka i propusta 8.23 Ugovorni organ e ispraviti bilo koju greku u ponudi koja je isto aritmetike prirode ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ e neodlono ponuau uputiti obavjetenje o svakoj ispravci i moe nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom grekom, pod uslovom da je ponua to odobrio u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako ponua ne odobri predloenu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, ne zadrava se. 8.24 Ugovorni organ e ispraviti greke u raunanju cijene u slijedeim sluajevima: a) kada postoji razlika izmeu iznosa izraenog u brojevima i rijeima - u tom sluaju prednost ima iznos izraen rijeima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetika greka; b) ako postoji razlika izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobije mnoenjem jedinine cijene i koliine, jedinina cijena koja je navedena e imati prednost i potrebno je ispraviti konaan iznos; c) ako postoji greka u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos e imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj nain e biti obavezujui za ponuaa. Ako ih ponua kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbacuje.

9.1 Svaki ponua koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvrio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloi prigovor na postupak na nain i u roku koji je odreen u lanu 51. Zakona. Prigovor se dostavlja ugovornom organu u pisanoj formi u roku od 5 (pet) dana od dana kada je ponua saznao ili je trebao da sazna da je dolo do povrede Zakona, a najkasnije 1 (jednu) godinu od datuma navodne povrede.
9.2
20
9.3
Ako ugovorni organ ne razmotri prigovor u roku koji je utvren u lanu 51. stav (4) Zakona, ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti albu u pisanoj formi Uredu za razmatranje albi u roku od 5 (pet) dana od prvog radnog dana nakon isteka roka koji je naveden u taki 9.2 ili u sluaju da ugovorni organ odbije prigovor, od dana kada je podnosilac prigovora o tome obavijeten od strane ugovornog organa. Ugovornom organu e se poslati kopija albe istovremeno sa njenim podnoenjem Uredu.

10.1 Ugovorni organ e obavijestiti ponuaa ija je ponuda izabrana o datumu i mjestu potpisivanja ugovora. OPCIJA Garancija za dobro izvrenje ugovora 10.2 Ugovorni organ e traiti garanciju za izvrenje ugovora. Iznos garancije za izvrenje ugovora je ______% (navedite iznos ne veio od 10 %) od vrijednosti ugovora 10.3 Garancija za dobro izvrenje ugovora se dostavlja u jednom od slijedeih oblika: a) ovjereni ek, b) mjenica, c) bezuslovna bankovna garancija, d) kreditno pismo, e) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). 10.4 Uslovi povrata ili zadravanja garancije za dobro izvrenje ugovora: [popuniti u skladu sa podzakonskim aktom] Uslovi iz ugovora 10.5 Ugovorni organ zakljuuje ugovor sa ponuaem ija je ponuda odabrana kao najbolja za [___ ] [za dati lot]. 10.6 Nacrt ugovora ili osnovni elemeti ugovora nalaze se u aneksu _____ tenderske dokumentacije (nacrt). Ponua mora popuniti nacrt sa svojim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi (tj. cijena i drugi uslovi). 10.7 Svaku stranu nacrta koji popuni ponua treba parafirati ovlateno lice i priloiti uz ponudu skupa sa obrascom za podnoenje ponuda koji se nalazi u TD. Nacrt izjave je priloen uz tendersku dokumentaciju kao aneks ____. U obrascu za podnoenje ponude ponua potvruje svoju spremnost da zakljui ugovor. Garancija i druge obaveze ponuaa 10.8 Ponuai su obavezni da dostave garanciju za ponuene usluge, ukoliko ugovorni organ istu zahtjeva. Duina trajanja garancije se treba navesti u ponudi.
21

11.1 Za tendersku dokumentaciju se plaa naknada u iznosu od _____KM. Ovaj iznos pokriva stvarne trokove i trokove slanja tenderske dokumentacije ponuaima.Zainteresirani ponuai imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego to je otkupe. 11.2. Zainteresirani ponuai mogu traiti pojanjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. 11.3 Ugovorni organ e pripremiti odgovor u pisanoj formi u kojoj e zadrati stvarnu konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora, koja e se dostaviti svim kandidatima ili ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ukoliko je na temelju sadraja odgovora potrebno mijenjati tendersku dokumentaciju, ugovorni organ e produiti rok za dostavljanje ponuda u skladu s tim i to najmanje za 7 (sedam) dana. 11.4 Ugovorni organ moe u svako doba promijeniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da su sve izmjene dostupne zainteresiranim ponuaima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je odreen kao rok za dostavljanje konanih ponuda. Donesena izmjena e biti sastavni dio tenderske dokumentacije.
12. ANEKSI
Slijedei aneksi su sastavni dio tenderske dokumentacije: Aneks 1: Obavjetenje o javnoj nabavci Aneks 2: Obrazac za dostavljanje poetne / konane ponude Aneks 3: Obrazac za cijenu ponude Aneks 4: Spisak povjerljivih informacija
22
ANEKS 2 OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE POETNE / KONANE PONUDE USLUGE Naziv ugovora i broj nabavke: . Obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH broj ..
(mjesto i datum)
PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedeoj tabeli) Ime / imena ponuaa Glavni ponua* lan grupe ponuaa* Itd * * dodati ili oduzeti rubrike za grupe ponuaa, prema potrebi. Vodite rauna o tome da se podugovara ne smatra lanom grupe ponuaa u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponua, ime ponuaa se treba upisati u rubriku 'glavni ponua' (i sve ostale rubrike izbrisati) KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail Potpis
23
IZJAVA PONUAA U odgovoru na va poziv na dostavljanje ponude, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedee: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadraj tenderske dokumentacije br. . (broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ogranienja. Nudimo pruanje slijedeih usluga, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ogranienja: Lot br. [.]: [opis usluga uz naznaku koliine] Lot br. [.]: [opis usluga uz naznaku koliine] 3. Cijena nae ponude [bez popusta koji je opisan u taki 4] iznosi: Lot br. 1: [..] KM Lot br. 2: [..] KM U prilogu se nalazi na obrazac za cijenu ponude, koji je popunjen u skladu sa aneksom _____ tenderske dokumentacije. 4. 5. Dajemo popust u iznosu od [.. %], ili [..] u sluaju da nam bude dodijeljen lot br. . Nae preduzee je domae sa sjeditem u BiH i najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora je iz BiH, te stoga naa ponuda potpada pod odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg / OPCIJA - Naa ponuda ne uiva preferencijalni tretman domaeg. Ova ponuda vai [] (dana/mjeseci) raunajui od isteka roka za dostavljanje ponuda, tj. do [../../..] (datum). Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa kriterijima iz take 7. tenderske dokumentacije. Ako naa ponuda bude prihvaena, obavezujemo se da emo dostaviti garanciju za dobro izvrenje ugovora, u skladu sa takom 10. tenderske dokumentacije. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su pobrojani u taki 6. tenderske dokumentacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili iskljueni iz uea. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni.
2.
6.
7.
8.
9.
Ime i prezime osobe koja je ovlatena da predstavlja ponuaa: [] Potpis: [] Mjesto i datum: [..] Peat firme / preduzea: Uz ponudu je dostavljeno slijedee : [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih]
24
Strana ____ od _____ Naziv ponuaa: _____________________ Ponuda br. __________________________ 1 Stavka br. 2 Opis usluga 3 Period pruanja usluga (od ____ do ____) 4 Cijena
Ukupna cijena
Potpis ponuaa__________________________ Napomena: 1. 2. 3. Cijene moraju biti izraene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. U sluaju razlike izmeu jedinine cijene i ukupnog iznosa, ispravka e se vriti u skladu sa Instrukcijom ponuaima. Ovaj obrazac za cijenu je jedan od moguih opcija. Ugovorni organ moe samostalno odrediti ta ukljuuje jedinina cijena usluge i nain definisanja cijene kao i eventualne popuste uz ponudu.
25
26
Standardni obrazac pisma Poziv za dostavu poetne/konane ponude
UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto: Broj: Datum: IME PONUAA/ KANDIDATA < Adresa ponuaa/kandidata > PREDMET: Poziv na dostavu ponude [poetne/konane] za uee u ogranienom postupku ili pregovarakom postupku uz objavu obavjetenja Potovani, Zahvaljujemo Vam na dostavljenom zahtjevu za uee u ogranienom/pregovarakom postupku, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj____, od _____za nabavku slijedeih roba/radova/usluga (koncizno opisati predmet nabavke) ___________________________,te Vas kao kvalificiranog ponuaa/kandidata, pozivamo da dostavite Vau ponudu. [poetna ponuda / konana ponuda u pregovarakom postupku uz objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci]. Ponudu [ poetna/konana] treba dostaviti na slijedeu adresu ______________________________ [ tana adresa ugovornog organa]. Rok za dostavljanje ponuda istie dana ___________( dan/mjesec/godina) u _____ sati. Javno otvaranje ponuda e se odrati u: (adresa: ______________________________________________ ), soba br. ____ dana _____________ (dan/mjesec/godina), u _______ sati.
S potovanjem Ime i prezime odgovorne osobe
Prilog: Tenderska dokumentacija
Standardni obrazac pisma - Poziv na pregovaraki postupak bez objave obavjetenja UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto: Broj: Datum: NAZIV KANDIDATA/DOBAVLJAA Adresa kandidata/ponuaa PREDMET: poziv na pregovaraki postupak bez objave obavjetenja za [predmet nabavke] Potovani, Pozivamo Vas na uee u pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja, u postupku za dodjelu ugovora, koji za predmet nabavke ima _________________________ [jasan i precizan naziv javne nabavke]. Alternativne ponude su/nisu dozvoljene. (ako jesu: alternativne ponude moraju ispunjavati slijedee minimalne uslove: 1. .. 2. .. 3. ..) Trajanje dodijeljenog ugovora je od (datum poetka) do (datum zavretka). Da bi se kvalificirali za dodjelu ugovora, dobavljai moraju ispunjavati sljedee minimalne uslove: Slijedei kriteriji e se primjenjivati na ocjenu ponuda [opis kriterija skupa sa relativnim ueem]: % % % Pregovaranje e se odrati dana __________ u _______ sati ______ _______________ [ adresa], soba br.____. Osobe koje budu predstavljale dobavljaa moraju dostaviti dokaz kojim potvruju da imaju punomo kojom su ovlatene da djeluju u tom svojstvu (t.j. orginal / ovjerenu kopiju punomoi) Ukoliko smatrate da je prekren Zakon o javnim nabavkama ili podzakonski akti, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pisanoj formi, u roku od 5 dana od dana
kada ste saznali za povredu , ali ne kasnije od jedne godine od dana kada je navodna povreda uinjena. S potovanjem, Ime i prezime odgovorne osobe
Standardni obrazac pisma Obavjetenje neuspjenom dobavljau
UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto: Broj: Datum: NAZIV DOBAVLJAA Adresa dobavljaa PREDMET: Obavjetenje neuspjenom dobavljau u [otvorenom, ogranienom ili pregovarakom] postupku javne nabavke Potovani, Zahvaljujemo Vam na ueu u postupku javne nabavke, koji je objavljen u Slubenom glasniku BiH broj:________, od ________ za nabavku slijedeih roba/radova/usluga (koncizno opisati predmet nabavke) ______________, te Vas obavjetavamo da smo dana ________ godine donijeli Odluku o izboru najpovoljnije ponude, koju Vam dostavljamo u prilogu. Na osnovu provedenog postupka ocjene i poreenja ponuda, Vaa ponuda nije izabrana kao najpovoljnija iz slijedeeg/ih razloga: npr. u Vaoj ponudi nije ponuena najnia cijena od svih ponuda, a kriterij za dodjelu ugovora je bila najnia cijena. Ukoliko smatrate da je prekren Zakon o javnim nabavkama ili podzakonski akti, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pisanoj formi, u roku od 5 dana od dana prijema obavjetenja o rezultatima, odnosno od dana kada ste saznali za povredu , ali ne kasnije od jedne godine od dana kada je navodna povreda uinjena. S potovanjem,
Ime i prezime odgovorne osobe Prilog: Odluka o izboru najpovoljnije ponude
Standardni obrazac pisma Obavjetenje o izboru najuspjenijeg dobavljaa
UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto: Broj: Datum NAZIV DOBAVLJAA Adresa dobavljaa PREDMET: Obavjetenje o izboru najuspjenijeg dobavljaa u [otvorenom, ogranienom ili pregovarakom] postupku javne nabavke Potovani, Zahvaljujemo Vam na ueu u postupku javne nabave, koji je objavljen u Slubenom glasniku BiH, br. ____ , od ______ za nabavku slijedeih roba /radova /usluga (koncizno opisati predmet nabavke) ________________________, te vas obavjetavamo da smo dana ________ donijeli Odluku o izboru najpovoljnije ponude. Obzirom da je na osnovu provedenog postupka pregleda, ocjene i usporedbe ponuda, Vaa ponuda odabrana kao najpovoljnija, u prilogu Vam dostavljamo kopiju Odluke o izboru najpovoljnijeg dobavljaa. Ukupna vrijednost ugovora prema Vaoj ponudi je ___________KM. Ukoliko smatrate da je tokom postupka javne nabavke prekren Zakon o javnim nabavkama ili podzakonski akti, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pisanoj formi, u roku od 5 dana od dana prijema obavjetenja , odnosno od dana kada ste saznali za povredu , ali ne kasnije od jedne godine od dana kada je navodna povreda uinjena. S potovanjem, Ime i prezime odgovorne osobe Prilog: Odluka o izboru najpovoljnije ponude;
Standardardni obrazac pisma Obavjeenje o odbijanju ponude
UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto: Broj: Datum: NAZIV DOBAVLJAA Adresa dobavljaa PREDMET:Obavjetenje o odbijanju ponude u (otvorenom,ogranienom ili pregovarakom) postupku javne nabavke Potovani, Zahvaljujemo Vam na ueu u otvorenom/ogranienom/pregovarakom postupku, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj___, od ______ za nabavku slijedeih roba/radova/ usluga ( koncizno opisati predmet nabavke)________________, te Vas obavjetavamo da smo u konkretnom postupku Vau ponudu odbili iz slijedeeg razloga: (oznaiti kvadrati koji opisuje razlog odbijanja ponuaa) a) u sluaju otvorenog postupka iz razloga predvienih lanom 23 Zakona o javnim nabavkama, tanije jer ste: pod steajem ili pred likvidacijom, ili u odreenom aranmanu s povjeriocima, ili su obustavljene ili ograniene poslovne aktivnosti, ili analogna situacija koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je preduzee registrovano (lan 23. (1) (a) Zakona); predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma / aranmana s povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je preduzee registrovano (lan 23. (1) (b) Zakona); osueni sudskom presudom za krenje zakona u smislu poslovnog ponaanja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu podnoenja zahtjeva (lan 23. (1)(c) Zakona); proglaeni krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u periodu od pet godina prije podnoenja zahtjeva (lan 23.(1) (d) Zakona); niste ispunili obveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj ste registrovani (lan 23. (1) (e) Zakona); niste ispunili obveze u vezi s plaanjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj ste registrovani (lan 23. (1) (f) Zakona);
propustili ste dostaviti ili ste dostavili pogrene informacije na traenje prema lanovima 23. do 26. ovog zakona (lan 23. (1) (g) Zakona); niste registrirovani u profesionalnim ili trgovakom registru zemlje u kojoj ste osnovali preduzee, ili niste dostavili posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje Vae pravo da se profesionalno bavite traenom djelatnou (lan 24. Zakona); niste dostavili sve traene izjave i dokumente vezane za ocjenu Vaeg ekonomskog i finansijskog stanja (lan 25. Zakona) i to: odgovarajua bankovna pisma ili dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; poslovne bilanse, ili izvode iz poslovnih bilansa; izjavu o ukupnom prometu za traeni period; bilans uspjeha za posljednje ___ finansijske godine niste dostavili traene izjave i dokumente vezane za ocjenu Vae tehnike i/ili profesionalne sposobnosti (lan 26. Zakona) a koji se odnose na: listu glavnih isporuka/ radova / usluga u formi potvrda ili izjava za traeni period; opis/ izjava tehnike opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojim raspolaete za dostavu roba i osiguranje kvaliteta / za izvrenje konkretnih usluga / za izvoenje konkretnih radova, obrazovne i profesionalne kvalifikacije, navode o angairanom tehnikom osoblju i tehnikim organima, uzorke, opise i fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, izjava o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodeeg kadra, uvjerenja izdata od agencija za kontrolu kvaliteta, provjera koju provodi ugovorni organ nad tehnikom sposobnou kandidata, naznaka/izjava o elementima ugovora koje kandidat namjerava podugovarati dali ili se pripremali da date, sadanjem ili ranijem zaposleniku ugovornog organa poklon u obliku gotovine ili u nekom drugom negotovinskom obliku kao pokuaj da se utie na radnje ili odluke u postupku javne nabavke (lan 27 Zakona); b) u sluaju, otvorenog, ogranienog ili pregovarakog postupka ponuda kojom nudite robe/radove/usluge sutinski ne ispunjava tehnike specifikacije sadrane u tenderskoj dokumentaciji, ponuene robe,radovi, usluge ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznaenih u tenderskoj dokumentaciji, _____________________________________________________________ drugi razlozi koji su mogli uticati na odbijanje ponude npr.ponuda nije napisana ni na jednom jeziku predvienom tenderskom dokumentacijom i sl.
Napomena: ako je ugovorni organ ve odabrao najuspjenijeg dobavljaa , ovim pismom treba informisati ostale dobavljae o njegovom izboru. Ukoliko smatrate da je tokom postupka prekren Zakon o javnim nabavkama ili podzakonski akti, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pisanoj formi, u roku od 5 dana od dana prijema obavjetenja , odnosno od dana kada ste saznali za povredu , ali ne kasnije od jedne godine od dana kada je navodna povreda uinjena. S potovanjem,
Ime i prezime odgovorne osobe
Standardni obrazac pisma Obavjetenje o odbijanju zahtjeva za uee UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto: Broj: Datum: NAZIV PODNOSIOCA ZAHTJEVA / KANDIDATA Adresa podnosioca zahtjeva/ kandidata PREDMET: Obavjetenje o odbijanju zahtjeva za uee u ogranienom postupku ili pregovarakom postupku sa objavom obavjetenja Potovani, Zahvaljujemo Vam na dostavljenom zahtjevu za uee u ogranienom/pregovarakom postupku, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj___, od ______ za nabavku slijedeih roba/radova/ usluga ( koncizno opisati predmet nabavke)________________, te Vas obavjetavamo da smo izvrili izbor kandidata koji su zadovoljili pretkvalifikacijske uslove. Va zahtjev za uee u konkretnom postupku pretkvalifikacije je odbijen iz slijedeeg razloga (oznaiti kvadrati koji opisuje razlog odbijanja kandidata) iz razloga predvienih lanom 23 Zakona o javnim nabavkama, tanije jer ste: pod steajem ili pred likvidacijom, ili u odreenom aranmanu s povjeriocima, ili su obustavljene ili ograniene poslovne aktivnosti, ili analogna situacija koja proistie iz slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je preduzee registrovano (lan 23. (1) (a) Zakona); predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma / aranmana s povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je preduzee registrovano(lan 23. (1) (b) Zakona); osuen sudskom presudom za krenje zakona u smislu poslovnog ponaanja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu podnoenja zahtjeva (lan 23. (1)(c) Zakona); proglaen krivim za tei profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u periodu od pet godina prije podnoenja zahtjeva (lan 23.(1) (d) Zakona); niste ispunili obveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj ste registrovani (lan 23. (1) (e) Zakona); niste ispunili obveze u vezi s plaanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj ste registrovani (lan 23. (1) (f) Zakona);
propustili ste dostaviti ili ste dostavili pogrene informacije na traenje prema lanovima 23. do 26. ovog zakona (lan 23. (1) (g) Zakona); niste registrovani u profesionalnom ili trgovakom registru zemlje u kojoj ste osnovali preduzee, ili niste dostavili posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje Vae pravo da se profesionalno bavite traenom djelatnou (lan 24. Zakona); niste dostavili sve traene izjave i dokumente vezane za ocjenu Vaeg ekonomskog i finansijskog stanja (lan 25. Zakona) i to: odgovarajua bankovna pisma ili, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; poslovne bilanse, ili izvode iz poslovnih bilansa; izjavu o ukupnom prometu za traeni period; bilans uspjeha za posljednje ___ finansijske godine niste dostavili traene izjave i dokumente vezane za ocjenu Vae tehnike i/ili profesionalne sposobnosti (lan 26. Zakona) a koji se odnose na: listu glavnih isporuka/ radova / usluga u formi potvrda ili izjava za traeni period; opis/ izjava tehnike opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojim raspolaete za dostavu roba i osiguranje kvaliteta / za izvrenje konkretnih usluga / za izvoenje konkretnih radova, obrazovne i profesionalne kvalifikacije, navode o angairanom tehnikom osoblju i tehnikim organima, uzorke, opise i fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, izjava o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodeeg kadra, uvjerenja izdata od agencija za kontrolu kvaliteta, provjera koju provodi ugovorni organ nad tehnikom sposobnou kandidata, naznaka/izjava o elementima ugovora koje kandidat namjerava podugovarati dali ili se pripremali da date, sadanjem ili ranijem zaposleniku ugovornog organa poklon u obliku gotovine ili u nekom drugom negotovinskom obliku kao pokuaj da se utie na radnje ili odluke u postupku javne nabavke (lan 27 Zakona); Ukoliko smatrate da je tokom postupka pretkvalifikacije prekren Zakon o javnim nabavkama ili podzakonski akti, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pisanoj formi, u roku od 5 dana od dana prijema obavjetenja o rezultatima, odnosno od dana kada ste saznali za povredu , ali ne kasnije od jedne godine od dana kada je navodna povreda uinjena. S potovanjem, Ime i prezime odgovorne osobe
Standardni obrazac pisma Obrazac zahtjeva za uee u javnoj nabavci Zaglavlje dobavljaa Adresa dobavljaa PREDMET: Obrazac zahtjeva za uee u javnoj nabavci u [ogranienom postupku, pregovarakom postupku uz obavjetenje o javnoj nabavci] za [predmet javne nabavke u skladu sa tenderskom dokumentacijom], U odgovoru na ___________ [ obavjetenje o javnoj nabavci], ovim dostavljamo zahtjev za uee /zahtjev za kvalifikaciju za gore navedeni postupak javne nabavke. Ovaj zahtjev je pripremljen u skladu sa tenderskom dokumentacijom (TD). Ovim potvrujemo slijedee: a) da smo registrovani u odgovarajuem profesionalnom ili trgovakom registru i/ili da imamo pravo baviti se profesionalnom djelatnou; b) da ispunjavamo minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ u vezi sa naim ekonomskim i finansijskim stanjem; c) da ispunjavamo minimalne uslove koje je utvrdio ugovorni organ u vezi sa naom tehnikom i strunom sposobnou da izvrimo ugovor; d) da naa ponuda sadri dokumentaciju zahtjevanu lanom 23. Zakona. Kao dokaz naih kvalifikacija, dostavljamo slijedee dokaze: (dati listu dokumenata koje trai ugovorni organ i koje kandidat treba dostaviti) Naziv preduzea: ___________________________________________ Potpisi: ___________________________________________________ (ovlateni od strane gore navedene kompanije) Datum: ___________________________________________________ Lista aneksa (dokazi koje trai ugovorni organ): poredani po rednim brojevima i sa nazivima aneksa
Standardni obrazac Odluke o ponitenju postupka javne nabavke UGOVORNI ORGAN Naziv: Sjedite: Mjesto Broj: Datum: PREDMET: Obavjetenje o ponitenju postupka javne nabavke u [otvorenom, ogranienom ili pregovarakom] postupku javne nabavke Potovani, zahvaljujemo Vam na ueu u otvorenom /ogranienom /pregovarakom postupku, objavljenom u Slubenom glasniku BiH broj ______, od ____ za nabavku slijedeih roba/radova /usluga (koncizno opisati predmet nabavke)________________.. Ovaj postupak nabavke moramo ponititi iz slijedeeg razloga: (oznaiti odgovarajui razlog / razloge): Niti jedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjemu roku (lan 12. (1.) b) 1.)); Niti jedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva (lan 12. (1.) b) 2.)); Cijene svih prihvatljivih ponuda znaajno su vee od prorauna ugovornog organa (lan 12. (1.) b) 3.)); Broj primljenih prihvatljivih ponuda manji je od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor. (lan 12. (1.) b) 4.)); Broj kvalificiranih kandidata manji je od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor (lan 12. (1.) b) 5.)); Postupak je poniten zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan nae kontrole i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora ( navesti razloge) (lan 12. (1.) c):
Ukoliko smatrate da je prekren Zakon o javnim nabavkama ili podzakonski akti, imate pravo uloiti prigovor ugovornom organu, u pisanoj formi, u roku od 5 dana od dana prijema obavjetenja o ponitenju postupka, odnosno od dana kada ste saznali za povredu, ali ne kasnije od jedne godine od dana kada je navodna povreda uinjena. S potovanjem, Ime i prezime odgovorne osobe
Komentar na Zakon o javnim nabavkama
KOMENTAR NA ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA POGLAVLJE I OPE ODREDBE
ODJELJAK I PRINCIPI I DEFINICIJE ODJELJAK I Poglavlja I ZJN (lanovi 1. i 2.) navodi principe sadrane u ZJN kao i definicije pravnih termina koji se koriste u ZJN.
lan 1 Svrha i predmet Zakona
lan 1. navodi svrhu ZJN i navodi principe koji definiraju primjenu Zakona. lan 1. stav (1) taka a):
(1) Ovim zakonom uspostavlja se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, prava, dunosti i odgovornosti uesnika u postupcima nabavke i postupak kontrole javnih nabavki radi osiguranja a) najefikasnijeg naina koritenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i predmet javne nabavke;
lan 1. stav (1) taka a) navodi princip efikasnosti naina koritenja javnih sredstava. Taj princip efikasnosti (koji je takoer poznat kao princip razmjene vrijednosti za novac) u biti znai da odabir izmeu dvije ili vie ponuda mora biti zasnovan na usporedbi troka u odnosu na dobijeni razultat. Odabrano rjeenje mora biti: (b) (c) (a) Rjeenje kojim se dobija isti rezultat ali uz manji troak, ili Rjeenje kojim se sa istim ili manjim trokom postie bolji rezultat, ili
Rjeenje kojim se, iako uz vei troak, postie bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava poveanje trokova)
1
Efikasnost predstavlja jedan od ciljeva ZJN i sama injenica da je pomenut na samom poetku predstavlja stalnu napomenu za zvaninike javne uprave (kao i za ostale strane u postupku) da upravo efikasnost mora biti krajnji cilj odluka koje oni donose. lan 1. stav (1) take b) i c):
b) c) izvrenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci, koji vre ugovorni organi u skladu s postupcima utvrenim ovim zakonom, i
da, pri tome, ugovorni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravina i aktivna konkurencija meu potencijalnim dobavljaima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti.
lan 1. stav (1) take b) i c) podcrtavaju principe koji se nalaze u ZJN.
lan 1. stav (1) taka b) naroito se odnosi na obavezu ugovornih organa da sprovode nabavku roba, usluga i radova u skadu sa pravilima i postupcima utvrenim ZJN. Primjena ovih propisa osigurava transparentnost [princip transparentnosti je eksplicitno naveden u lanu 1. stav (1) taka c)] cijelog postupka nabavke. lan 1. stav (1) taka c) prvo pominje principe pravinosti i konkurencije. Pravinost u postupku javne nabavke osigurava se i pospjeuje principima nediskriminacije i jednakog tretmana (to je naknadno i pomenuto u toj odredbi). Princip nediskriminacije je u gramatikom smislu definiran negacijom, obziorm da taj princip zabranjuje odreene aktivnosti (na primjer: iskljuivanje inostranih privrednih subjekata iz uee u dodjeli ugovora u Bosni I Hercegovini). S druge strane, princip jednakog tretmana je pozitivan u smislu da on zahtijeva pozitivno djelovanje (na primjer: otkrivanje istih informacija svim ukljuenim privrednim subjektima). Ova dva posljednja principa su prikaz osnovnog principa jednakosti.
Pominjanje konkurencije vezano je za ciljem postizanja efikasnosti kod koritenja javnih sredstava [pomenuto u lanu 1. stav (1) taka a)] obzorm da prvi predstavlja neophodan uslov za drugi.
lan 1. stav (2):

(2)
Javna nabavka odnosi se na nabavku roba, usluga i radova, a provode je ugovorni organi iz lana 3. ovog zakona u skladu s Pravilima utvrenim u ovom zakonu i u prateim podzakonskim aktima usvojenim u skladu s odredbama lana 53. ovog zakona.
lan 1. stav (2) navodi poetnu definiciju pojma javne nabavke i potrebno ju je itati zajedno sa lanovima 3. (definiranje ratione personae organi koji moraju potivati propise iz ZJN), 4. i 5. (definiranje ratione materiae organi koji moraju potivati propise iz ZJN) te relevantnih podzakonskim aktima. lan 2. Definicije lan 2. navodi definiciju razliitih pravnih termina i pojmova koji se koriste u ZJN. lan 2. stav (1)
(1) Hitni postupak podrazumijeva poseban oblik hitnog ogranienog postupka koji moe biti primijenjen kada potivanje propisanih rokova nije mogue zbog hitnosti, prijetnje ugroavanja okolia ili vie sile.
Prema lanu 2. stav (1) pojam hitni postupak predstavlja jedan modificirani oblik ogranienog postupka sa kraim vremenskim rokovima. Ovaj hitni postupak moe se koristiti samo u sluaju hitnosti, ili vie sile koji se ne mogu pripisati ugovornom organu, i nije mogue potovati ustaljene vremenske rokove. lan 2. stav (2)
(2) Kandidat podrazumijeva dobavljaa koji je podnio zahtjev za poziv da uestvuje u ogranienom ili pregovarakom postupku.
Prema lanu 2. stav (2) pojam kandidat predstavlja privrednog subjekta koji je podnio zahtjev za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku.
lan 2. stav (3)

(3)
Konkurs za izradu idejnog rjeenja podrazumijeva postupak koji ugovornom organu omoguava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog ureenja, urbanizma, arhitekture i graevinarstva ili obrade podataka, plan ili rjeenje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada.
Prema lanu 2. stav (3) konkurs za izradu idejnog rjeenja jeste postupak koji se prvenstveno koristi u arhitekturi, ininjerstvu, urbanizmu i prostornom planiranju kao i kod obrade podataka u svrhu nabavke idejnog rjeenja ili plana iz gorenavedenih oblasti. Ovaj postupak sastoji se od faze natjecanja (sa ili bez dodjele) a odabir jednog ili vie pobjednika vri imenovana komisija. lan 2. stav (4)
(4) Elektronska sredstva podrazumijevaju telegraf, faks ili drugu telekomunikacijsku opremu namijenjenu za prijenos podataka.
Prema lanu 2. stav (4) elektronska sredstva predstavljaju telegraf, faks ili drugu telekomunakacijsku opremu namijenjenu za prijenos podataka. lan 2. stav (5)
(5) Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ogranienog trajanja izmeu ugovornog organa i dobavljaa, a njegova je svrha utvrivanje okvira za ugovore koji e se dodjeljivati u tom periodu, naroito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predvienih vrijednosti, obima ili koliine, kao i cijene.
Prema lanu 2. stav (5) okvirni sporazum je sporazum koji podrazumijeva odreeni vremenski period a sklapa se sa dobavljaima. Tim sporazumom definiraju se uslovi i rokovi (uglavnom kada je u pitanju koliina i cijena) prema kojima se vre te odreene nabavke tokom cijelog vremenskog perioda trajanja sporazuma. Vidi takoer lan 32. ZJN. lan 2. stav (6)
(6) Subvencionirani ugovor podrazumijeva dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama roba, usluga i radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju.
Prema lanu 2. stav (6) pojam subvencioniranih ugovora ukljuuje sve ugovor o javnim nabavkama, koje ugovorni organi direktno ili indirektno finansiraju.
lan 2. stav (7)

(7) Pregovaraki postupak podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili vie pozvanih dobavljaa. Ovaj postupak moe se provoditi sa ili bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o nabavci, iskljuivo prema uslovima utvrenim u ovom zakonu.
Prema lanu 2. stav (7) pregovaraki postupak predstavlja postupak koji omoguava ugovornom organu voenje pregovora o uslovima i rokovima ugovora, sa jednim ili vie privrednih subjekata. Pregovaraki postupak ima dva oblika, sa i bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Oba oblika ovog postupka su izuzetni postupci te se kao takvi koriste samo na osnovu uslova (koji moraju biti usko definirani) i mogunosti navedenih ZJN. (vidi takoer lan 11. stav (3) i (4), lan 30. i lan 31.). lan 2. stav (8)
(8) Otvoreni postupak podrazumijeva postupak u kojem svaki zainteresirani dobavlja moe dostaviti ponudu.
Prema lanu 2. stav (8) pojam otvoreni postupak predstavlja postupak u kojem svaki zainteresirani ponua moe podnijeti ponudu. lan 2. stav (9)
(9) Pretkvalifikacija podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ, na osnovu selekcionih kriterija definiranih u tenderskoj dokumentaciji, vri izbor kvalificiranih kandidata, koji e se pozvati da dostave ponude u ogranienom ili pregovarakom postupku.
Prema lanu 2. stav (9) pojam pretkvalifikacija predstavlja jednu fazu ogranienog i pregovarakog postupka u kojoj ugovorni organi odabiraju kandidate koji e biti pozvani da podnesu svoje ponude. Odabir se vri na osnovu kriterija za odabir ponuaa definiranih u tenderskoj dokumentaciji.
lan 2. stav (10)

(10)
Ugovor o javnoj nabavci usluga podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi a odnosi se na osiguranje usluga koje nisu izuzete od ovog zakona. Ovaj ugovor nije ugovor o nabavci roba ili radova definiranih u stavu (10), odnosno (11) ovoga lana. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II., dio C, koji je sastavni dio ovog zakona. Ugovor o javnoj nabavci moe biti: a) b) Ugovor o javnoj nabavci, iji su predmet i robe i usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ukoliko vrijednost odnosnih usluga prelazi vrijednost roba obuhvaenih tim ugovorom.
Ugovor o javnoj nabavci, iji su predmet usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga. On ukljuuje i radove u smislu Aneksa I. ovog zakona koji su sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora.
lan 2. stav (10) navodi gramatiki negativnu definiciju pojma ugovor o javnoj nabavci usluga. Prema tome ugovor o javnoj nabavci usluga predstavlja ugovor u pisanom obliku, koji se zakljuuje radi finansijske koristi, a koji nije ni ugovor o nabavci roba niti radova. Uz to ovaj lan dalje navodi smjernice o tome kako se ugovor klasificira ako sadri elemente iz vie kategorija. Prema tih smjernicama [lan 2. stav (10) taka a)] ugovor koji sadri i robe i usluge smatra se ugovorom o javnoj nabavci usluga ukoliko vrijednost usluga prelazi vrijednost roba obuhvaenih tim ugovorom.
Ugovor koji sadri i usluge i radove smatra se ugovorom o javnoj nabavci usluga ako su radovi samo sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora.
(11)
lan 2. stav (11)
Ugovor o javnoj nabavci roba podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu, leasing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba (sirovina, proizvoda, opreme i drugih predmeta bilo kojeg oblika i veliine), ukljuujui neophodnu pripremu mjesta izvoenja radova i usluga ugradnje.
Prema lanu 2. stav (11) pojam ugovor o javnoj nabavci usluga predstavlja ugovor u pisanom obliku, koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi i ukljuuje kupovinu, leasing, zakup ili najamnu kupovinu sa ili bez mogunosti otkupa roba, ukljuujui neophodnu pripremu mjesta izvoenja radova i usluge ugradnje.
lan 2. stav (12)

(12)
Ugovor o javnoj nabavci radova podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi, a za predmet ima ili izvoenje ili i izvoenje i projektiranje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvrenim od strane ugovornog organa. Pojam radova podrazumijeva rezultat gradnje ili graevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehnike funkcije.
Prema lanu 2. stav (12) pojam ugovor o javnoj nabavci radova predstavlja ugovor u pisanom obliku koji se zakljuuje radi finansijske koristi a za predmet ima ili izvoenje ili i idejno rjeenje i izvrenje radova navedenih u Aneksu I ZJN, ili realizaciju posla koji odgovara uslovima utvrenim od stane ugovornog organa. Pojam radova shodno tome, definiran je kao rezultat gradnje ili graevinskih radova koji su sami po sebi dovoljni za ispunjenje neke tehnike ili ekonomske funkcije. lan 2. stav (13)
(13) Zahtjev podrazumijeva pisani dokument kojim dobavlja podnosi zahtjev za poziv za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku.
Prema lanu 2. stav (13) pojam zahtjev predstavlja dokument kojim privredni subjekt izraava elju i interes da ga ugovorni organ pozove na uee u ogranienom ili pregovarakom postupku. lan 2. stav (14)
(14) Ogranieni postupak podrazumijeva postupak u kojem bilo koji dobavlja koji eli postati kandidat moe zahtijevati uee i u kojem samo oni kvalificirani kandidati koje pozove ugovorni organ mogu dostaviti ponude.
U prvoj fazi svi zainteresirani privredni subjekti mogu podnijeti zahtjev [vidi lan 1. stav (13)] za uee.
Prema lanu 2. stav (14) pojam organieni postupak predstavlja postupak koji ukljuuje dvije faze.
U drugoj fazi ugovorni organ odabira samo one ekonomske operatere, koji su u skladu sa krtierijima za odabir ponuaa, dovoljno kvalificirani i poziva ih da podnesu ponude.
lan 2. stav (15)

(15)
Pojmovi dobavlja, prualac usluga i izvoa radova podrazumijevaju svakog privrednog subjekta, koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa takvih lica koja na tritu nudi robe, usluge ili radove. Ukoliko nije drugaije naznaeno, pojam dobavlja podrazumijevat e dobavlja, prualac usluga ili izvoa radova.
Prema lanu 2. stav (15) pojmovi dobavlja, prualac usluga i izvoa radova odnose se na svkog privrednog subjekta koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa takvih lica koji na tritu nude robe, usluge ili radove.
Uz to, lan 2. stav (15) navodi da se, osim ako drugaije nije navedeno, pojam dobavlja koristi kao opi pojam, koji ukljuuje sve ekonomske operatere (to stricto sensu ukljuuje dobavljae (u sluaju ugovora o javnoj nabavci roba), izvoae radova (kod ugovora o javnoj nabavci radova) i pruaoce usluga (kod ugovora o javnoj nabavci usluga)). lan 2. stav (16)
(16) Ponuda podrazumijeva dokument koji podnosi dobavlja i kojim nudi snabdijevanje proizvodima, pruanje usluga ili izvoenje radova pod uslovima koji su odreeni od strane ugovornog organa.
Prema lanu 2. stav (16) pojam ponuda predstavlja dokument koji privredni subjekt podnosi ugovornom organu i priprema u skladu sa definiranim uslovima za dodjelu ugovora o nabavci roba, radova ili usluga. lan 2. stav (17)
(17) Tenderska dokumentacija podrazumijeva dokumentaciju kojom se opisuje predmet nabavke, uslovi ugovora i postupak izbora najpovoljnije ponude, a objavljuje je ili dobavljaima predstavlja ugovorni organ. Ova dokumentacija ukljuuje obavjetenje o nabavci, poziv na dostavu ponuda, tehnike specifikacije, nacrt ugovora i druge relevantne dokumente i objanjenja.
Prema lanu 2. stav (17) pojam tenderska dokumentacija predstavlja dokumentaciju, kojom se definira predmet nabavke i uslovi ugovora i postupak dodjele ugovora. Ovu dokumentaciju ugovorni organ ili dostavlja (na primjer: dostavljanje poziv za uee) ili obavljuje (na primjer: obavjetenje o javnoj nabavci). lan 2. stav (18)
(18) Ponua podrazumijeva dobavljaa koji je dostavio ponudu.
Prema lanu 2. stav (18) pojam ponua predstavlja privrednog subjekta koji je podnio ponudu [vidi lan 2. stav (16)]. lan 2. stav (19)
(19) Alternativna ponuda podrazumijeva ponudu u kojoj se nude drugaije karakteristike predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji.
Prema lanu 2. stav (19) pojam alternativna ponuda predstavlja ponudu koja sadri dodatne ili alternativne karakteristike u odnosu na minimalni set karakteristika naveden u tehnikoj specifikaciji tenderske dokuemtacije. lan 2. stav (20)
(20) Pisani ili u pisanoj formi podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od rijei ili brojeva koji se mogu proitati, umnoiti i naknadno saopiti, a takoer i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomo elektronskih sredstava, naravno pod uslovom da je sadraja osiguran i da se potpis moe identificirati.
Prema lanu 12. stav (20) pojmovi pisani ili u pisanoj formi predstavljaju svaki izraz koji se moe proitati, umnoiti i saopiti, ukljuujui informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomo elektronskih sredstava, pod uslovom da postoji garancija za sigurnost sadraja te da se potpis moe identificirati.
ODJELJAK II PRIMJENA ZAKONA ODJELJAK II Dijela I ZJN (lanovi od 3. do 6.) definira obim primjene ZJN, i ratione personae i ratione materiae.
lan 3. Ugovorni organi
lan 3. definira obuhvaenost ZJN kada je rije o ratione personae t.j. o obuhvaenim ugovornim organima.
lan 3. stav (1)

(1)
Pod ugovornim organom podrazumijeva se:
Prema lanu 3. stav (1) postoje tri kategorije ugovornih organa kada je u pitanju obuhvaenost ZJN. lan 3. stav (1) taka a)
a) svaki organ uprave na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno na kantonalnom, gradskom ili opinskom nivou (u daljnjem tekstu: organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave);
Prva kategorija ukljuuje one organe koji bi se mogli podvesti pod klasine organe javnog sektora tj. svaki odgan uprave na Dravnom, regionalnom ili lokalnom nivou. lan 3. stav (1) taka b)
b) svaki javni subjekt i/ili privredno drutvo, tj. organ, kako je to definirano u stavu (2) ovog lana;
Druga kategorija ukljuuje ono to bi se moglo nazvati organima kojima upravlja javno pravo. lan 3. stav (1) taka c)
c) svako javno drutvo/preduzee koje obavlja neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog lana i nad kojim ugovorni organ moe vriti dominantan uticaj po osnovu vlasnitva nad tim drutvom/ preduzeem, finansijskog uea u tom drutvu/preduzeu ili po osnovu Pravila o upravljanju tim drutvom/preduzeem.
Konano, trea kategorija predstavlja javna preduzea koja su aktivna u komunalnom sektoru (tj. vode, elektrina energija, gas, telekomunikacije i transport). Druga i trea kategorija zahtijevaju paljiv pristup. lan 3. stav (2)
(2)
Javni subjekt, tj. organ, u skladu sa stavom (1) taka b) ovog lana, podrazumijeva svaki subjekt:
Prema lanu 3. stav (2) postoje tri kumulativna uslova koje organ mora zadovoljiti kako bi se smatrao javnim subjektom (druga kategorija) za svrhe ZJN.
10
lan 3. stav (2) taka a)

a)
osnovan u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opeg interesa, a nema industrijski ili komercijalni karakter, i
Prvo, prema lanu 3. stav (2) taka a) javni subjekt mora biti osnovan u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opeg interesa, a da nema industrijski ili komercijalni karakter. Veoma irok spektar aktivnosti se moe podrazumijevati pod kategorijom potreba od opeg interesa (na primjer: usluge tampanja, prikupljanje smea, itd). Ovdje je potrebno pomenuti da ovdje teorijski moe spadati sve to vlada smatra potrebnim za javno dobro. Kada je u pitanju nekomercijalni karakter kompanije postoji trodijelni test koji se moe koristiti: (a) Da li je sticanje profita osnovni cilj tog organa? (b) Da li taj organ ima konkurenciju na tritu?
Ako su odgovori pod (a) i (b) negativni a odgovor pod (c) potvrdan onda vjerovatno taj organ nema komercijani ili industrijski karakter i tim je obuhvaen ZJN ako ispunjava i ostale uslove iz lana 3. lan 3. stav (2) taka b)
b) koji ima svojstvo pravnog lica i
(c) Da li je mogue da bi Drava ili neki drugi upravni organ intervenirali u svrhu umanjivanja komercijalnog pritiska, na primjer kako bi time sprijeili steaj tog organa?
Drugo, prema lanu 3. stav (2) taka b) taj organ mora biti pravno lice. Za ovaj uslov nije potreban dalji komentar. lan 3. stav (2) taka c)
c) koji veinskim dijelom finansiraju organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu; ili u kome nadzor nad upravljanjem vre organi ili subjekti definirani u ovom stavu; ili koji ima upravni, upravljaki ili nadzorni odbor u kojem su vie od polovine lanova imenovali organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu.
11
Tree, prema lanu 3. stav (2) taka c) taj organ mora biti organ koji ili veinskim dijelom finansiraju ili kome nadzor nad upravljanjem vre ugovorni organi ili organ koji ima upravni, upravljaki ili nadzorni odbor u kome je vie od polovine lanova imenovano od strane ugovornih organa. Kada je u pitanju sintagma veinskim dijelom finansiran dovoljno je rei da je to jednako finansiranju od vie od 50%.
Prema objanjenju lana lana 3. stava (2) taka c), taj pojam finansiranja ukljuuje samo ono plaanje koje e vjerovatno stvoriti ili ojaati zavisni odnos izmeu tog organa i ugovornog organa koji vri plaanje. Tako se plaanja koja se vre kao rezultat redovnog komercijalnog odnosa (na primjer: kada je u pitanju pruanje usluga) ne uzimaju u obzir u svrhe odreivanja ovih 50%. Znaenje izraza nazor nad upravljanjem zahtjeva odreeni nivo nadzora koji omoguava ugovornom organu utjecaj na odluke o javnim ugovorima organa koji je pod nadzorom. Taj nivo nadzora ne zahtijeva neophodno ovlasti formalnog uplitanja u odluke uprave tog organa. Ipak, sama revizija legalnosti odluke tog organa od strane ugovornog organa nije isto to i nadzor nad upravljanjem.
Trea kategorija ugovornih organa obuhvaenih ZJN navodi se u lanu 3. stav (1) taka c). Prema tom stavu javna preduzea koja djeluju u oblastima navedenim u lanu 3. stav (3), tj. voda, elektrine energije, gasa, transporta, itd, su obuhvaena direktivom ako ugovorni organ ima dominantan uticaj nad njima.
Isto objanjenje nalazi se i u treem sluaju navedenom u lanu 3. stav (2) taka c) naime, imenovanje vie od polovine lanova upravnog, upravljakog ili nadzornog odbora tog organa od strane drugog ugovornog organa. U takvom sluaju postoji nesumnjiva pretpostavka da ugovorni organ ima odreeni utjecaj na taj organ.
Dominantni utjecaj potencijalno postoji radi vlasnitva nad javnim preduzeem od strane drugog ugovornog organa, ili radi njegovog finansijskog uea kod javnog preduzea, ili radi pravila koja odreuju javno preduzee.
Na primjer, to bi bio sluaj kada neki drugi ugovorni organ posjeduje veinu upisanog kapitala tog javnog preduzea ili kada posjeduje veinu glasova vezanih za dionice, ili ak ako posjedovanjem manje od pola dionica ipak posjeduje znaajan utjecaj (na primjer kada posjeduje 30% dionica, dok je ostalih 70% podijeljeno na vie manjih dioniara). Takva kontrola postoji ako drugi ugovorni organ moe imenovati vie od pola lanova upravnog, upravljakog ili nadzornog odbora. Ponovo objanjenje iz lana 3. stav (1) taka c) ukljuuje organe koji ne operiraju na potpuno konkurentnim tritima i koji su vjerovatno podloniji pritiscima Drave ili nekog drugog organa uprave kod dodjele svojih ugovora o javnim nabavkama. Tako, kombinacija nedostataka komercijalnog pritiska i
12
utjecaj drugog ugovornog organa mogu rezultirati ne-efikasnou to teti kupcima koji e imati vee trokove.
Zbog toga, lan 3. stav (1) taka c) se mora posmatrati zajedno sa lanom 3. stav (3) i lanom 3. stav (4). (3) lan 3. stav (3)
a) Djelatnosti koje obavljaju javna drutva / preduzea iz stava (1) taka c) ovog lana sastoje se od, osiguranja ili rada fiksnih mrea s ciljem pruanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom: 1. 2. 3. vode; ili elektrine energije; ili
b)
eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: 1. 2.
ili snabdijevanja takvih mrea vodom, elektrinom energijom, plinom ili toplotnom energijom; istraivanja ili crpljenja nafte, plina, uglja ili drugih vrstih goriva, ili
plina ili toplotne energije;
c) d)
osiguranja ili rada javnih telekomunikacionih sistema ili pruanje jedne ili vie javnih telekomunikacionih usluga.
rada mrea koje pruaju usluge javnog prijevoza putem eljeznice, metroa, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili iare;
smjetaja zrane, morske ili rijene luke ili drugih terminala za prijevoznike u zranom, morskom ili rijenom saobraaju;
lan 3. stav (3) navodi aktivnosti javnih preduzea, koja su obuhvaena ZJN. Bitno je napomenuti da su aktivnosti koje su pomenute u stavu (3) vezane za trita, koja esto imaju monopolistike ili oligopolistike karakteristike (tj. nisu u pospunosti konkurentna). Naroito, lan 3. stav (3) obuhvata javna preduzea koja obezbjeuju: a) osiguranje ili rad fiksnih mrea s ciljem pruanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom ili snabdijevanje takvih mrea vodom, elektrinom energijom, plinom ili toplotnom energijom [lan 3. stav (3) taka a)] istraivanje ili crpljenje nafte, plina, uglja ili drugih vrstih goriva.
b)
13
lan 3. stav (4)

(4)
U sluaju da neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog lana osigurava i jedno ili vie preduzea koja nisu obuhvaena definicijom iz stava (1) taka c) ovog lana, Vijee za konkurenciju e, na traenje direktora Agencije za javne nabavke a po osnovu zahtjeva odnosnog ugovornog organa, ocijeniti / izjaviti da li je trite za datu djelatnost (relevantno trite) konkurentno. U sluaju da je to relevantno trite proglaeno konkurentnim, direktor Agencije za javne nabavke predloit e izmjenu i dopunu ovog zakona, kojim se, u odnosu na konkretnu djelatnost, od obaveze potivanja ovog zakona oslobaaju svi definirani ugovorni organi.
Suprotno, lan 3. stav (4) navodi da onda kada se stvore zadovoljavajui konkurentski uslovi u bilo kojem segmentu navedenom u stavu (3), tada ta javna preduzea koja posluju u tim segmentima mogu biti izuzeta od primjene ZJN. Neophodan uslov za ovom izuzimanje jeste prethodna izjava Konkurencijskog vijea, koje djeluje nakon prijave Direktora Agencije za javne nabavke (AJN), da je to relevantno trite (t.j. trite tog segmenta) konkurentno. Nakon potvrde Konkurencijskog vijea, Direktor AJN predlae sve potrebne izmjene i dopune ZJN. lan 3. stav (5)
(5) Agencija za javne nabavke priprema liste kategorija ugovornih organa. Ako se ugovorni organ definiran u stavovima (1) do (3) ovog lana ne nae na listi koju utvrdi Agencija za javne nabavke, on e, bez obzira na to, biti obuhvaen ovim zakonom.
Ipak, ove liste e biti indikativne i ni u kom sluaju konane. Drugim rijeima, ako neki organ ispuni kriterije za jednu od kategorija ugovornih organa kako je definirano lanom 3. stavovi od (1) do (3), taj organ je obuhvaen ZJN ak i ako nije na spiskovima koje je sastavila AJN.
lan 4. Ugovori koji su predmet ovog zakona
Prema lanu 3. stav (5) AJN priprema liste kategorija ugovornih organa.
lan 4 definira predmet primjene ZJN - ratione materiae, tj. obuhvaene ugovore.
14
lan 4. stav (1)

(1)
Ugovorni organi dodijelit e ugovore o javnoj nabavci radova, roba i usluga u skladu s odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima.
lan 4. stav (1) uspostavlja obavezu ugovornog organa da sprovede dodjelu ugovora o nabavci roba, usluga i radova u skladu sa odredbama ZJN i podzakonskim aktima. Ova odredba treba se posmatrati zajedno sa lanom 2. stavovi od (10) do (12) (definicije ugovora o uslugama, robama i radovima). lan 4. stav (2)
(2) Ovaj zakon takoer se primjenjuje na dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci radova, roba i usluga koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju. Ugovorni organ koji daje takve subvencije duan je osigurati potivanje odredbi ovog zakona u sluajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neko drugo fiziko ili pravno lice, odnosno duan je i sam potivati odredbe ovog zakona u sluajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizikih ili pravnih lica.
lan 4. stav (2) navodi da ZJN obuhvata takoer i ugovore o nabavci roba, usluga ili radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju, ali koje dodjeljuje organ koji sam nije ugovorni organ. Bitno je pojasniti da obaveza tih neugovornih organa da primjenjuju propise ZJN postoji samo kod dodjele tih subvencioniranih ugovora. lan 4. stav (3)
(3) Okvirni sporazum koji se provodi u skladu s odredbama lana 32. ovog zakona se, u smislu ovog zakona, smatra ugovorom zakljuenim u skladu s ovim zakonom.
lan 4. stav (3) navodi da se okvirni sporazumi (vidi lan 32.) takoer potpadaju pod predmet ZJN, i kao rezultat toga njihova dodjela mora biti u skladu sa propisima iz ZJN.
lan 5. Ugovori na koje se ne primjenjuju odredbe ovog zakona
lan 5. odreuje predmet ZJN time to navodi kategorije ugovora koji su izuzeti od primjene ZJN.
15
lan 5. stav (1) taka a)

(1) a)
Sljedei ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona:
ugovori koji se odnose na dravne tajne, kao to je definirano relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama vaeim u Bosni i Hercegovini;
Prva kategorija ugovora izuzetih od primjene ZJN su ugovori koji su vezani za dravne tajne kao to je definirano pravnim propisima u Bosni i Hercegovini (zakonima, regulativama ili upravnim odredbama koje su na snazi na dravnom i entitetskim nivoima. Bitno je pomenuti da pozivanje na dravnu tajnu mora biti opravdano te da se ova odredbe ne smije upotrebljavati kao sredstvo za izbjegavanje odredbi ZJN. lan 5. stav (1) taka b)
(1) b) Sljedei ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona:
ugovori ije izvrenje mora biti popraeno posebnim mjerama sigurnosti, u skladu s relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama vaeim u Bosni i Hercegovini;
Druga kategorija ugovora koji su izuzeti od primjene ZJN su oni ugovori ije izvrenje mora biti popraeno posebnim mjerama sigurnosti. To bi na primjer mogao biti ugovor o uslugama za nadgledanje dravne granice putem fotografiranja iz zraka. (Potrebno je napraviti razliku izmeu ove kategorije i kategorije iz lana 5. stav (1) taka d) vidi u daljem tekstu) lan 5. stav (1) taka c)
(1) c) Sljedei ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona:
ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura meunarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata;
Trea kategorija ukljuuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o meunarodnom kreditiranju ili donorskim organizacijama. Ovo odraava meunarodnu praksu u smislu da sporazumi izmeu meunarodnih organizacija obino (kreditor ili donator) i korisnika (drave koja prima pomo) ukljuuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti dodijeljena u skladu sa postupcima te odreene organizacije.
16
lan 5. stav (1) taka d)

(1) d)
Sljedei ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona:
ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu orujem, vojnom opremom i namjenskim materijalom;
Bitno je pomenuti da ova odredba iskljuuje iz segmenta primjene ZJN samo kupovinu i proizvodnju oruja na primjer: vojnih letjelica, blindiranih vozila, rakete i municije na primjer: metaka, eksploziva i bombi - (ti ugovori se mogu definirati kao ugovori za teka odbrana) kao i usluga vezanih za njih.
Prema lanu 5. stav (1) taka d) ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu orujem i vojnom opremom izuzeti su od primjene ZJN.
lan 5. stav (1) taka d) se ne smije tumaiti kao opi izuzetak za sve ugovore o javnoj nabavci koje ugovorni organi dodjeljuju u oblasti odbrane. Na primjer, ugovor o javnoj nabavci roba za nabavku raunara za Ministarstvo odbrane jeste obuhvaen ZJN. Jedini nain na koji takav ugovor (ugovor koji dodjeljuje ugovorni organ iz oblasti odbrane a koji nije ugovor o tekoj odbrani) moe biti izuzet iz ZJN jeste ako njegovo izvrenje zahtijeva posebne sigurnosne mjere (vidi lan 5. stav (1) taka b)).
Jednako tako robe i usluge dvostruke namjene, naime robe koje se mogu koristiti i u vojne svrhe ali i u druge svrhe na primjer: ambulantna kola, motori, fotografije iz vazduha, itd su u principu obuhvaeni ZJN. Ponovo, lan 5. stav (1) taka b) bi mogao biti relevantan ovdje (vidi gore). lan 5. stav (1) taka e)
(1) e) Sljedei ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona:
kupovina ili iznajmljivanje, bilo kojim finansijskim sredstvima, zemljita, postojeih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proistiu.
lan 5. stav (1) taka e) izuzima ugovore koji imaju za svoj predmet kupovinu ili iznajmljivanje nepokretne imovine (zemlja, zgrade ili prava i privilegije koje iz njih proistiu).
17
lan 5. stav (2)

(2)
Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini.
lan 5. stav (2) navodi da dodjela koncesionih ugovora naime, ugovori kod kojih se posao dodjeljen ugovarau sastoji, dijelom ili u cjelosti od usluga ili radova na eksploataciji se ne dodijeljuju po ZJN ve prema posebnim propisima o koncesijama u dravi.
ODJELJAK III OPE ODREDBE ODJELJAK III Poglavlja I ZJN obuhvata Ope odredbe ZJN.
lan 6. Vrijednosni razredi
lan 6. navodi pravila za vrijednosne razrede (vrijednosni razredi). Vrijednosni razredi odreuju primjenjivca pravila i zahtjeve po pitanju izbora postupka dodjele ugovora o javnoj nabavci. lan 6. stav (1)
(1) Vrijednost ugovora o javnoj nabavci procjenjuje ugovorni organ na poetku postupka nabavke u skladu s odredbama od stava (5) do stava (8) ovog lana. Ta vrijednost odredit e koje e se poglavlje ovog zakona primjenjivati na postupak dodjele ugovora, u skladu s odredbama iz stava (2) i stava (3) ovog lana.
Prema lanu 6. stav (1) ugvoorni organ ima obavezu da izvri procjenu vrijednosti ugovora. Ta procjena je od bitnog znaaja obziorom da ona odreuje pravila koja e se koristiti kod dodjele tog odreenog ugovora. Direktno relevantan po tom pitanju je takoer lan 6. stav (8) koji zabranjuje ugovornom organu dijeljenje ugovora na manje ugovore (vidi dolje. Vidi takoer lan 8. Odluke Vijea ministara od 16.12.2004. godine o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH)
18
lan 6. stav (2) i (3)

(2) a) b) (3)
Primarni, tj. domai vrijednosni razredi:
Kada je vrijednost ugovora jednaka ili vea od 30.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u sluaju radova, ugovorni organ primjenjivat e Pravila utvrena u Poglavlju II. ovog zakona. Kada je vrijednost ugovora nia od 30.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u sluaju radova, ugovorni organ primjenjivat e Pravila utvrena u Poglavlju III. ovog zakona.
Meunarodni vrijednosni razredi:
Kada je vrijednost ugovora u sluaju roba i usluga jednaka ili vea od 500.000,00 KM za dravne organe ili 700.000,00 KM za lokalne organe ili javne subjekte definirane u lanu 3. stav (2) ovog zakona, ili u sluaju kada je vrijednost radova jednaka ili vea od 2.000.000,00 KM , postupak e, osim u sluaju usluga nabrojanih u Aneksu II., dio B ovog zakona, biti otvoren za meunarodnu konkurenciju. Ugovorni organ postupat e u skladu s Pravilima utvrenim u Poglavlju II. ovog zakona, uz primjenu sljedeih odredbi: a) b) c) d)
objavljivanje obavjetenja o nabavci iz lana 20. ovog zakona dopunjava se objavljivanjem saetka obavjetenja o nabavci na engleskom jeziku; rokovi navedeni u lanu 21. stav (5) i stav (6) taka a) i b) ovog zakona se u svakom pojedinom sluaju produavaju za 12 dana;
obavjetenje o nabavci e takoer biti objavljeno u skladu sa stavom (4) lana 20. ovog zakona; dva roka navedena u lanu 21. stav (6) taka c) ovog zakona produavaju se i iznose 12, odnosno 10 dana.
Postoje tri razliite vrste vrijednosnih razreda, naime Primarni tj. domai vrijednosni razredi iz lana 6. stav (2) i Meunarodni vrijednosni razredi iz lana 6. stav (3) i ono to bi se moglo nazvati vrijednosni razred za ugovore niskih vrijednosti iz lana 45. stav (2). U biti lan 6. stavovi (2) i (3) [zajedno sa lanom 45. stav (2)] uspostavljaju sistem od etiri kategorije ugovora javnih nabavki koji se dijele na osnovu njihove vrijednosti: Ugovori javnih nabavki ija vrijednost prelazi meunarodne vrijednosne razrede (izuzimajui usluge navedene u Aneksu II, DIO B)
Ugovori javnih nabavki ija vrijednost je ispod meunarodnih vrijednosnih razreda ali iznad domaih vrijednosnih razreda (izuzimajui ugovore o uslugama navedenim u Aneksu II, DIO B)
19
Ugovori javnih nabavki ispod domaih vrijednosnih razreda
Ugovori javnih nabavki ija vrijednost je ispod najnieg vrijednosnog razreda (lan 45. stav (2)). Prvo, nabavka ugovora ija vrijednost prelazi vrijednosti domaih vrijednosnih razreda (30.000 KM za robe i usluge, 60.000 KM za radove) ali je ispod meunarodnih vrijednosnih razreda sprovodi se u skladu sa Pravilima iz Poglavlja II ZJN. Ugovori ija vrijednost je nia od domaih vrijednosnih razreda dodjeljuju u skladu sa odredbama iz Poglavlja III ZJN.
Drugo, nabavka ugovora o javnim nabavkama ija vrijednost prelazi Meunarodne vrijednosne razrede (500.000 KM za robe i usluge koje dodjeljuju dravni organi, 700.000 KM za robe i usluge koje dodjeljuju lokalni organi i 2.000.000 KM za ugovore o javnoj nabavci radova) vri se u skladu sa propisima iz Poglavlja II, zajedno sa lanom 6. stav (3) podstavovi a, b, c i d.
Za ugovore iznad meunarodnih vrijednosnih razreda obavjetenje o javnoj nabavci ukljuuje saetak na engleskom jeziku. Dodatno, treba postojati i obavjetenje objavljeno i u novinama sa meunarodnim opticajem (ili alternativno tome na webstranici javnih nabavki) (vidi lan 20. stav (4)) i da se vremenski rokovi za otvoreni (lan 21. stav (5)), ogranieni, ubrzani ili pregovaraki postupak (lan 20. stav (6) podstavovi a-c) produuju. Objanjenje lana 6. stav (3) je oigledno nastojanje da se olaka uee za strane ekonomske operatere time to e im se omoguiti da saznaju za tu mogunost prijavljivanja na tender (objavljivanje obavjetenja na meunarodnom nivou) te da pripreme ponudu obzirom da se ne koriste neophodno sa lokalnim okruenjem za javne nabavke (produeni vremenski rokovi). Potrebno je razjasniti to da uee stranih privrednih subjekata nije zabranjeno u sluaju ugovora ija vrijednost prelazi domae vrijednosne razrede a nalaze se ispod meunarodnih vrijednosnih razreda.
Obzirom da ne postoji izriita odredba kojom se zabranjuje uee meunarodnim privrednim subjektima pri postupku dodjele ugovora ispod meunarodnih vrijednosnih razreda, more se predpostaviti da je njima dozvoljeno uee u skladu sa odredbama Poglavlja II. Ovo tumaenje se podrava primjenom principa racionalne potronje i konkurencije koji su prethodno objanjeni [lan 1.] i koji se primjenjuju na cijeli ZJN.
20
lan 6. stav (4)

(4)
Vrijednosni razredi navedeni u ovom lanu vait e do momenta njihove izmjene na nain utvren u podzakonskim aktima.
lan 6. stav (4) predvia mogunost izmjene vrijednosnih razreda samo u skladu sa postupkom definiranim u podzakonskim aktima. Izmjene vrijednosnih razreda se mogu uvesti samo putem izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama. Ova odredba se ne treba tumaiti kao mogunost izmjena vrijednosnih razreda putem podzakonskih akata koje usvaja Vijee ministara. To bi bilo u suprotnosti sa ustavnim sistemom u Bih. Podzakonski akti mogu samo definirati postupak kojim se nacrt Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama usvaja u odnosu na vrijednosne razrede. Ustvari, lan 9. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama koje je donijelo Vijee ministara 16.12.2004. godine navodi da direktor Agencije za javne nabavke moe predloiti izmjene vrijednosnih razreda u sluaju: znaajne promjene stope inflacije, znaajne promjene ekonomskih uslova u BiH, i
Konanu odluku o nacrtu izmjena i dopuna donosi Vijee ministara BiH. Izmjene u vrijednosnim razredima, kao i u sluaju bilo kakvih izmjena i dopuna ostalih odredbi Zakona, moe donijeti samo Parlament BiH. lan 6. stavovi (5) i (6)
(5) (6) Vrijednost ugovora o javnoj nabavci je procijenjena ukupna vrijednost, bez ukljuenog iznosa pripadajuih indirektnih poreza, koju plaa ugovorni organ za predmet ugovora.
promjene propisa Europske unije o javnim nabavkama.
Osnov za izraunavanje vrijednosti okvirnog sporazuma je procijenjena maksimalna vrijednost, bez ukljuenog iznosa pripadajuih indirektnih poreza, svih ugovora predvienih u datom periodu.
lan 6. stavovi (5) i (6) navode kako ugovrni organ treba ispunjavati svoje obaveze iz lana 6. stav (1) tj. vriti ocjenu vrijednosti ugovora.
Ti stavovi navode da vrijednost ugovora o javnoj nabvaci predstavlja ukupnu vrijednost koju plaa ugovorni organ, bez pripadajuih indirektnih poreza, dok se vrijednost okvirnog sporazuma rauna na osnovu procijenjene maksimalne vrijednosti svih ugovora predvienih u ugovorenom periodu, bez pripadajuih indirektnih poreza.
21
lan 6. stav (7)

(7)
Procjene iz stavova (5) i (6) ovog lana moraju biti vaee u vrijeme objavljivanja obavjetenja o nabavci ili, u sluajevima kada se takvo obavjetenje ne zahtijeva, u momentu u kojem ugovorni organ zapoinje postupak dodjele ugovora.
lan 6. stav (7) navodi da procjene iz lana 6. stavovi (5) i (6) moraju biti vaee u vrijeme objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci ili, u sluajevima kada se obavjetenje ne zahtijeva, na poetku kada ugovorni organ zapoinje postupak dodjele ugovora.
Obrazloenje za ovu odredbu jeste da se njome omoguava odreuivanje specifinog vremenskog trenutka u kojem se procjena iz lana 6. stavovi (5) i (6) mora uraditi i kao takva smatrati konanom. Ovakva odreba je neophodna obzirom da odreene robe ili usluge mogu biti podlone znaajnoj izmjeni cijena tokom vremena a rezultat toga mogu biti znaajne promjene u cijeni odreenog ugovora o javnoj nabavci. Shodno tome promjena vrijednosti moe utjecati na primjenjiva pravila (na primjer: ta nova vrijednost prelazi odreeni vii vrijednosni razred). lan 6. stav (8)
(8) Ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvrenih ovim zakonom. Ugovor se moe dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor.
lan 6. stav (8) eksplicitno zabranjuje praksu dijeljenja predmeta nabavke sa namjerom izbjegavanja postupaka javnih nabavki kao sredstvo kojim se osgirava efikasnost ZJN u cjelosti. U protivnom cijeli sistem bi bio podloan zloupotrebi. Zanimljivo je da ugovor moe biti podijeljen samo ako su svi njegovi dijelovi predmet istog postupka javne nabavke koji bi se koristio i kod samo jednog ukupnog ugovora. Drugim rijeima, sve dok dijeljenje ugovora ne utjee na odabir postupka javne nabavke (ili druge pravne obaveze), dijeljenje je dozvoljeno.
Na primjer: ugovor o nabavci usluga od 600.000 KM moe se podijeliti na tri lota od 200.000 KM samo ako se ova tri lota dodjeljuju kao dio istog postupka javne nabavke koji je odreen lanom 6. stav (3) naime postupak za meunarodne vrijednosne razrede.
22
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 7. Komisija za javne nabavke
lan 7. predvia uspostavljanje Komisije za javne nabavke kod ugovornog organa. lan 7. stav (1)
(1) Za provoenje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem II. ovog zakona, ugovorni organ obavezan je imenovati Komisiju za nabavke.
Uspostavljanje Komisije za javne nabavke je obavezno za ugovornog organa u sluajevima kada se sprovodi postupak iz Poglavlja II ZJN, drugim rijeima kada se dodjeljuju ugovori ija vrijednost prelazi ili domai ili meunarodni vrijednosni razred. lan 7. stav (2)
(2) Za provoenje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem III. ovog zakona, ugovorni organ moe imenovati Komisiju za nabavke.
Suprotno tome, ugovorni organ moe, a i ne mora da uspostavi Komisiju za javne nabavke kada koristi postupak dodjele ugovora obuhvaen Poglavljem III ZJN (ugovori niskih vrijednosti). lan 7. stav (3)
(3) Uspostavljanje i rad Komisije za nabavke regulirat e se podzakonskim aktima.
Propisi vezani za uspostavljanje, ovlasti i rad Komisije za javne nabavke se nalaze u podzakonskim aktima (vidi lanove 5. i 6. Odluke Vijea ministara od 16.12.2004. godine o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH).
23
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 8. Upotreba jezika
Svi dokumenti navedeni u ovom zakonu koje, u vezi s postupcima dodjeljivanja ugovora propisanim ovim zakonom, ispostavljaju ugovorni organi ili koje podnose ugovornim organima sainjavaju se na jednom od zvaninih jezika u Bosni i Hercegovini, u skladu s odredbama lana 6. stav (3) taka a) ovog zakona. Pored toga, tenderska dokumentacija moe se pripremiti i na engleskom ili bilo kom drugom odgovarajuem jeziku, s tim da se pri tome mora sauvati cjelovitost sadraja informacija iz tenderske dokumentacije. Saetak objave obavjetenja o javnoj nabavci uvijek se moe pripremiti na engleskom ili bilo kom drugom odgovarajuem jeziku za meunarodno objavljivanje kao to je navedeno u lanu 20. stav (4) i (5) ovog zakona.
lan 8. navodi da se sva dokumentacija u postupku nabavke (koju sastavi ugovorni organ i podnesu privredni subjekti) mora sastaviti na jednom od slubenih jezika BiH. Ugovorni organ ima pravo da odabere jedan od slubenih jezika. Dokumentacija sastavljena na jednom od slubenih jezika BiH ne treba se prevoditi na ostale slubene jezike. Uz to, u specifinim sluajevima koji su navedeni u ZJN dokumentacija se takoer priprema na jednom stranom jeziku. Na primjer to je sluaj kod ugovora javnih nabavki ija vrijednost prelazi meunarodne vrijednosne razrede u skladu sa lanovima 6. stav (4), 20. stav (4) i (5).
lan 9. Povjerljivost Uvaavajui vaee propise o slobodnom pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini:
lan 9. navodi princip povjerljivosti postupka nabavke. lan 9. taka a)

a)
Naroito razlikuje dva podruja u kojima je princip povjerljivosti primjenjiv.

Povjerljive informacije sadrane u bilo kojoj tenderskoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili znanja (know-how) uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke.
Prvo, princip povjerljivosti ukljuuje postupanje prema komercijalnim tajnama, tehnolokom znanju (know-how), finansijskim ili drugim osjetljivim informacijama koje se nalaze u ponudi. Te osjetljive informacije se mogu otkriti samo licima koja su zvanino ukljuena u postupak nabavke (lan 9. taka (a)).
24
lan 9. taka b)
b) Nakon javnog otvaranja tendera, nijedna informacija vezana za ispitivanje, pojanjenje ili ocjenu tendera i razmatranje ugovornog organa ili Komisije za nabavke ne smije se otkrivati nijednom uesniku tendera ili treem licu prije nego to se odluka o dodjeli ugovora ne saopi pobjedniku tendera.
Drugo, princip povjerljivosti odnosi se na informacije vezane za tok postupka nabavke nakon javnog otvaranja ponuda. Naroito, nije dozvoljeno otkrivati informacije vezane za ispitivanje, pojanjenje ili ocjenu ponuda koje vri ugovorni organ, niti jednom ponuau ili treem licu prije nego se pobjednik obavijesti da je dobio ugovor (lan 9. taka (b)).
To znai da je nakon obavjetavanja pobjednika da je dobio taj ugovor, otkrivanje odreenih informacija vezanih za ispitivanje i ocjenu ponuda dozvoljeno. Takvo otkrivanje se potrebno zbog principa transparentnosti samog postupka i lana 38. stav (4) ZJN. Ipak, otkrivanje se ne smije odnositi na informacije iz lana 9. taka a) obziorm da je ta zabrana sadrana u tom lanu konana.
25
POGLAVLJE II PRIMARNI POSTUPCI ZA DODJELU UGOVORA Poglavlje II ZJN koje sadri lanove 10. 44., odnosi se na primarne postupke za dodjelu ugovora. Primarni postupci za dodjelu ugovora su postupci koji su definirani u lanu 10. ZJN, a koje ugovorni organi trebaju primjenjivati kada dodjeljuju ugovore ija je procijenjena vrijednost jednaka ili vea od vrijednosnih razreda definiranih u lanu 6., stavu (2) ZJN. Procijenjena vrijednost" ugovora o javnoj nabavci je definirana u lanu 6., stavu (1) ZJN, a raunanje procijenjene vrijednosti je definirano u lanu 6., stavovima (5) do (8) ZJN, vidi komentare na lan 6
Sve ugovore ija je procijenjena vrijednost jednaka ili vea od primarnih vrijednosnih ugovorni organi dodjeljuju u skladu sa proceduralnim propisima iz Poglavlja II.
Ugovore ija je procijenjena vrijednost jednaka ili vea od meunarodnih vrijednosnih razreda koji su definirani u lanu 6., stavu (3) ZJN, ugovorni organi dodjeljuju takoe u skladu sa proceduralnim propisima iz Poglavlja II ali uz potivanje odredbi o objavljivanju i minimalnim vremenskim rokovima koje su navedene u lanu 6., stavu (3), takama a) do d) ZJN, posebno pozivajui meunarodnu konkurenciju, vidi komentare na lan 6.
Svi primarni postupci dodjele ugovora su i bit e otvoreni za konkurenciju1 [1] meu privrednim subjektima iz BiH kao i iz inostranstva2, bez obzira kolika je procijenjena vrijednost datih ugovora. Ovaj princip, u skladu sa lanom 1., stavom (1), takom c) ZJN, je kljuni element u stvaranju jedinstvenog i otvorenog trita u BiH za robe, usluge i radove
Proceduralni propisi za dodjelu ugovora ija je procijenjena vrijednost nia od primarnih vrijednosnih razreda se, u skladu sa lanom 6., stavom (2) ZJN nalaze u Poglavlju III ZJN, u lanovima 45. do 47.
Ugovorni organi mogu uzeti u obzir preferencijalni tretman domaeg u prijelaznom periodu, vidi lan 37. ZJN i lan 20. Uputstva o primjeni ZJN: 2 ak i u sluaju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, ugovorni organi moraju poduzeti sve neophodne mjere da osiguraju odvijanje pravine i aktivne konkurencije meu potencijalnim dobavljaima (kada postoji vie od jednog mogueg dobavljaa).
1
26
ODJELJAK I ODABIR POSTUPKA DODJELE UGOVORA ODJELJAK JEDAN Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama (ZJN), koji obuhvata lanove od 10. do 12., koji se odnosi se na izbor postupka dodjele, specificira vrste postupaka dodjele (lan 10.), uslove za koritenje postupaka dodjele (lan 11.) i validne razloge za prestanak postupka dodjele ugovora (lan 12.).
ZJN uspostavlja pet razliitih primarnih postupaka dodjele ugovora za BiH, koji se slau sa osnovnim postupcima koji su uspostavljeni pravilima EU o javnim nabavkama3. Uslovi za koritenje i provoenje postupaka dodjele za BiH koje utemeljuje ZJN su u odreenim takama pojednostavljeni u poreenju sa Direktivama EU o javnim nabavkama, ali nisu s njima u kontradikciji.
Obino se preferira koritenje otvorenog postupka, dok koritenje ostalih postupaka zavisi od toga da li su prisutne odreene okolnosti/ispunjeni odreeni uslovi.
Prema ZJN, odabir/izbor postupka koji ugovorni organ moe koristiti/primijeniti u posebnom pojedinanom sluaju je podloan odreenim ogranienjima koja su definirana/data u lanu 11. Otvoreni postupak se uvijek moe odabrati (kao primarni postupak dodjele ugovora) za nabavku roba, usluga i radova, osim u sluajevima nabavke konsultantskih usluga, koje se kupuju koritenjem ogranienog postupka, vidi objanjenje lana 11. stav (2), ispod.
Konkurs za izradu idejnog rjeenja je ureen lanom 10. kao primarni postupak dodjele ugovora. Konkurs za izradu idejnog rjeenja nije stvarno, sam po sebi, postupak dodjele ugovora, ve postupak nabavke koji moe, a i ne mora biti praen postupkom dodjele ugovora. Ipak, konkurs za izradu idejnog rjeenja e se provoditi prema istim opim principima transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije kao kod postupaka dodjele ugovora. Tamo gdje nisu spomenuta specifina pravila primjenjuju se opa pravila.
Pravila EU o javnim nabavkama su propisana Direktivama 2004/17/EC i 2004/18/EC Evropskog Parlamenta i Vijea, od 31. marta, 2004. godine, vidi objanjenje lana 1. ZJN iznad. Prema ovim Direktivama, uspostavljaju se 2 nova postupka dodjele ugovora pored osnovnih postupaka koji su sadrani u prijanjim Direktivama EU o javnim nabavkama, to jest konkurentski dijalog (obavezan za zemlje lanice EU) i, kao varijanta otvorenog postupka, dinamini sistemi kupovine (neobavezni za zemlje lanice EU). Ova 2 nova EU postupka od sada nisu ukljueni u u sistem javnih nabavki koji je Zakonom o javnim nabavkama uspostavljen za BiH.
3
27
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 10. Vrste postupaka dodjele ugovora
lan 10. taka a), otvoreni postupak:

a) otvoreni postupak;
lan 10. postavlja pet razliitih primarnih postupaka dodjele ugovora prema takama a) do e) lana 10.4.
Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvrenju radova dodjeljuju se putem jednog od sljedeih postupaka i prema uslovima navedenim u lanu 11. ovog zakona:
To to je postupak otvoren ne znai da se dozvoljava od reda svim privrednim subjektima da se natjeu za ugovor. Ugovorni organ uvijek zahtijeva da se ponua ne nalazi niti u jednoj od linih situacija kao to su navedene u lanu 23. stav (1) take a) do g)7. Ugovorni organ e takoer naznaiti koje to zahtjeve u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti 8 i tehnike i profesionalne sposobnosti9 ponuai moraju ispunjavati i tamo gdje je to primjereno, zahtijevat e da je ponua sposoban da obavlja profesionalnu djelatnost10. Ipak, svaki ekonomski subjekat koji ispunjava takve kriterije izbora koje je specificirao ugovorni organ u obavjetenju o nabavci ima pravo da se, kao kvalificirani ponua, natjee za ugovor podnoenjem ponude. Shvaen na ovaj nain, otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izmeu privrednih subjekata.
Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresirani ekonomski subjekat moe podnijeti ponudu. Otvoreni postupak se uvijek pokree objavljivanjem obavjetenja o nabavci5, ime se privredni subjekti (1) obavjetavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor koritenjem otvorenog postupka i (2) pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju6 i da nakon toga podnesu ponudu.
Druga dva postupka za dodjelu su utemeljena u Poglavlju III za nabavke ispod primarnih vrijednosnih razreda. 5 Vidjeti lan 19. ZJN. 6 Vidjeti lan 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i lan 13. ZJN o davanju tenderske dokumentacije. 7 Takve line situacije su: da je ponua pod steajem ili u procesu oglaavanje steaja, da je osuivan u sudskom postupku u smislu njegovog poslovnog ponaanja za krenje zakona ili loe upravljanje, da nije ispunio obaveze u vezi sa plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, itd. 8 Vidjeti lan 25. ZJN. 9 Vidjeti llan 26. ZJN. 10 Vidjeti lan 24. ZJN.
4
28
Ponude koje su primljene na vrijeme se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od lana 33. do 37. Provoenje otvorenog postupka je dalje opisano u lanu 28. ZJN. lan 10. taka b), ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom:
b) ogranieni postupak s pretkvalifikacijom;
Ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom11 predstavlja postupak u kojem svaki ekonomski subjekat koji eli postati kandidat12 moe zatraiti uee, a gdje ugovorni organ poziva samo kvalificirane kandidate da podnesu ponudu.
Pretkvalifikacija oznaava postupak u kojem ugovorni organ odabire, na osnovu kriterija izbora (isti kriteriji izbora koji se koriste u otvorenom postupku, vidi objanjenje za lan 10. taka a), iznad) koji su specificirani u obavjetenju o nabavci13, kandidate koji su kvalificirani da ih se pozove da dostave ponudu u ogranienom postupku.
Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i ograniena faza prikupljanja ponuda.
Ogranieni postupak se uvijek pokree obavljivanjem obavjetenja o nabavci, ime se privredni subjekti 1) obavjetavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor koritenjem ogranienog postupka i 2) pozivaju da podnesu zahtjev za uee u postupku time to e dostaviti informaciju i dokumente za koje je u obavjetenju o nabavci navedeno da su potrebni za pretkvalifikaciju. U ogranienom postupku, tenderska dokumentacija14 moe se pripremiti u dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Ako se pripreme dva dijela, obavjetenje o nabavci mora sadravati informaciju o krajnjem roku i mjestu za podnoenje zahtjeva za pretkvalifikacijske dokumente.
U fazi prikupljanja ponuda, ugovorni organ poziva kvalificirane kandidate da dostave ponudu, te se ponude koje su primljene na vrijeme otvaraju, ocjenjuju itd. shodno odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama, od lana 33. do 37.
ZJN takoer koristi krai naziv ogranieni postupak vidi lan 29.; oba naziva su jasna i mogu se zamijeniti. 12 Kandidat je dobavlja koji je podnio zahtjev za poziv da uestvuje u ogranienom postupku, prema lanu 2. stav (2) ZJN. 13 Vidjeti lan 19. ZJN. 14 Vidjeti lan 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i lan 18 ZJN o davanju tenderskih dokumenata.
11
29
U ogranienom postupku s pretkvalifikacijom, svakom zainteresiranom ekonomskom subjektu iz BiH ili iz inostranstva koji ispunjava kriterije izbora, specificirane u obavjetenju o nabavci daje se mogunost da podnese zahtjev za poziv da dostavi ponudu. Shvaena na ovaj nain, pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresirane natjecatelje. Samo oni kandidati ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Shvaena na ovaj nain, faza prikupljanja ponuda obuhvata samo odreene ekonomske subjekte. Meutim, meu takvim privrednim subjektima konkurencija je slobodna, s tim da se vjerovatno uzima u obzir preferencijalni tretman domaeg za period tranzicije15.. U stvari, ogranieni postupak koji je utemeljen prema ZJN, nije uistinu ogranien, budui da ugovorni organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu i uestvuju u natjecanju. Ugovorni organ ne moe izabrati samo neke od kvalificiranih kandidata on mora pozvati sve te kandidate. Budui da nije prisutan element svojevoljnosti i subjektivnosti, ogranieni postupak je isto toliko objektivan i transparentan kao i otvoreni postupak.
Prema pravilima EU o javnim nabavkama, ugovorni organi mogu izabrati ogranieni broj kvalificiranih kandidata, to znai da neki kvalifikovani kandidati nee biti pozvani da podnesu ponudu. Takva ograniavanja nisu dozvoljena prema ZJN.
Uslovi za koritenje ogranienog postupka navedeni su u lanu 11. stav (2), ZJN. Ogranieni postupak moe, u odreenim sluajevima koji iziskuju hitnost, biti proveden kao ubrzani postupak16 sa skraenim vremenskim rokovima za prijem zahtjeva za uee i za prijem ponuda17. Provoenje ogranienog postupka je dalje opisano u lanu 29. ZJN. Ogranieni postupak je po mnogim aspektima slian otvorenom postupku:
Oba postupka se pokreu objavljivanjem obavjetenja u Slubenom glasniku i na web stranici javnih nabavki; U oba postupka svi zainteresirani dobavljai mogu uestvovati ili podnijeti zahtjev za uee; Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji se mogu zahtijevati od dobavljaa kako bi pruili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (lanovi 22. do 27. se primjenjuju jednako); Svi kvalificirani dobavljai mogu podnijeti svoje ponude;
Vidjeti napomenu 1 iznad. Vidjeti lan 2. stav (1), ZJN. 17 Vidjeti lan 21. stav (6) taka c), na koji se odnosi lan 6. stav (3) taka d), ZJN.
15 16
30
Otvaranje ponuda je javno;
Metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti;
Razlike u postupku izmeu otvorenog i ogranienog postupka su:
Pregovori izmeu ugovornog organa i dobavljaa na tenderu su zabranjeni. U otvorenom postupku ugovorni organ moe primiti ponude od dobavljaa koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. U ogranienom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponuaa a ne prima ponude nekvalifikovanih ponuaa. Provjera kvalifikacija kandidata vri se u toku pretkvalifikacijskog procesa. Meutim, budui da ocjena ponuda u otvorenom postupku poinje provjerom kvalifikacija ponuaa, odgovornost koju snosi ugovorni organ koji prima ponude od nekvalificiranih ponuaa u otvorenom postupku nije mnogo vea od one koju ima ugovorni organ koji prima zahtjeve od nekvalificiranih kandidata za uee u ogranienom postupku.
Velika prednost ogranienog postupka je na strani privrednih subjekata. Kad se radi o velikim i sloenim ugovorima i ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, zainteresirani dobavljai mogu usredotoiti svoje napore na dva koraka: pretkvalifikacijsku fazu i fazu prikupljanja ponuda. Kandidati koji budu eliminirani u pretkvalifikacijskoj fazi nee uzalud troiti svoja sredstva na pripremu ponuda koje bi ionako bile odbijene zbog toga to ponua nema odgovarajue kvalifikacije. lan 10. taka c), pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci:
c) pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci;
Zbog vremenskih rokova ogranieni postupak traje due od otvorenog postupka. U otvorenom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je iznad meunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma objavljivanja obavjetenja o nabavci. U ogranienom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je vii od meunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za uee je 30 dana od datuma objavljivanja obavjetenja o nabavci, a minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od dana kada su poslani pozivi za ponude, ukupno 70 dana.
31
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim, kvalificiranim kandidatima koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku kao to je opisano iznad u lanu 10. taka b), za ogranieni postupak.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, s druge strane, prua fleksibilniji metod dodjele ugovora. Prema pravilima EU o javnim nabavkama, javna preduzea, tzv. komunalni operateri, mogu slobodno izabrati da koriste takav postupak umjesto otvorenog ili ogranienog postupka. ZJN ne prua komunalnim operaterima u BiH slobodu izbora pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja.
S obzirom da je takav pregovaraki postupak za dodjelu ugovora manje transparentan od otvorenog ili ogranienog postupka, predvieno je da se pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci koristi samo za mali broj izvanrednih sluajeva.
U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ, na osnovu kriterija za odabir (isti kriteriji za odabir koji se koriste kod otvorenog i ogranienog postupka, vidi objanjenje lana 10. taka a), iznad), koji su specificirani u obavjetenju o nabavci18, vri izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za uee u pregovorima.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda.
Postupak se pokree objavljivanjem obavjetenja o nabavci u kojem se privrednim subjektima upuuje poziv da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju.
U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda, kandidati se pozivaju da uzmu uee u pregovorima s ugovornim organom, s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora, te da se na osnovu rezultata postignutih u obavljenim pregovorima podnese konana ponuda. Konane ponude se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od lana 33. do 37.
U pregovarakom postupku sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, tenderska dokumentacija moe se pripremiti u dva dijela (kao u ogranienom postupku), tako da odgovara pretkvalifikacijskoj fazi i fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. Ako se pripremaju pretkvalifikacijski dokumenti, obavjetenje o nabavci mora sadravati informaciju o krajnjem roku za podnoenje zahtjeva za te dokumente. Uslovi za primjenu pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci navedeni su u lanu 11. stav (3) ZJN.
18
Vidjeti lan 19. ZJN.
32
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci je slian otvorenom i ogranienom postupku u sljedeim takama: Sva tri postupka poinju objavljivanjem obavjetenja u Slubenom glasniku i na web stranici javnih nabavki; Kod sva tri postupka svi zainteresirani dobavljai mogu uestvovati ili uputiti zahtjev za uee; Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji bi se mogli traiti od dobavljaa kako bi pruili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (lanovi 22. do 27. se jednako primjenjuju);
Provoenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci dalje je opisano u lanu 30. stav (1) i lanu 31. ZJN.
Svi kvalificirani dobavljai mogu dostaviti svoje ponude ili poetne ponude; Kriteriji za dodjelu ugovora su isti.
Najvea razlika kod pregovarakih postupaka u poreenju s otvorenim i ogranienim postupkom je ta to se dozvoljava voenje pregovora izmeu ugovornog organa i kvalificiranih kandidata o tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora. Zbog toga to se mogu voditi takvi pregovori, ovaj postupak je manje transparentan, ali je fleksibilniji. lan 10. taka d), pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci:
d) pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci;
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili vie dobavljaa koje je pozvao, a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavjetenje o nabavci. Ovaj postupak nije direktno otvoren za natjecanje kao to to jesu ostala tri gore spomenuta postupka19. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci predvien je za primjenu samo u izvanrednim sluajevima, na primjer gdje su dva puta provedeni otvoreni i ogranieni postupak i jo uvijek nisu primljene nikakve ponude, ili kada postoji samo jedan potencijalni dobavlja, a nema druge mogunosti izbora, vidi objanjenje lana 11. stav (4), iznad.
Vidjeti napomenu 2 iznad.
19
33
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci se moe, u izvanrednim okolnostima, primijeniti u sluajevima ekstremne hitnosti, pod uslovom da se dogaaji koji zahtijevaju ovaj postupak nisu mogli predvidjeti i da ih nije prouzroio ugovorni organ. Uslovi za primjenu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci navedeni su u lanu 11. stav (4) ZJN.
S razlikom to u ovom postupku nema poetnog objavljivanja obavjetenja o nabavci, njegovo provoenje je identino provoenju pregovarakog postupka sa prethodnim objavljivanjem obavjetenja. Provoenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci dalje je opisano u lanu 30. stav (2) i lanu 31. ZJN. lan 10. taka e), konkurs za izradu idejnog rjeenja:
e) konkurs za izradu idejnog rjeenja
Konkurs za izradu idejnog rjeenja predstavlja postupak koji omoguava ugovornom organu da osigura plan ili idejni prijedlog koji je odabrala konkursna komisija nakon to je provedeno natjecanje, sa dodjelom nagrada ili bez dodjele. Konkurs za izradu idejnog rjeenja se uglavnom koristi u oblastima prostornog ureenja ili urbanizma, arhitekture i graevinarstva, ili kod rjeenja za sisteme za obradu podataka, no moe se koristiti u svim sluajevima gdje se eli dobiti plan ili idejni prijedlog. Konkurs za izradu idejnog rjeenja moe se provesti bez pretkvalifikacije, ili sa istom, to odgovara otvorenom ili ogranienom postupku kao to je gore opisano.
Konkurs za izradu idejnog rjeenja se uvijek pokree oglaavanjem obavjetenja o konkursu za izradu idejnog rjeenja20. Provoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja je dalje opisano u lanovima 43. i 44. ZJN.
Nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja moe uslijediti dodjela ugovora o pruanju usluga putem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, vidjeti ispod pod lanom 11. stav (4) taka c).
20
Vidjeti lan 43. stav (1) ZJN.
34
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 11. Uslovi za upotrebu postupaka dodjele ugovora
lan11. predvia uslove za primjenu pet primarnih postupaka dodjele ugovora koji su postavljeni prema lanu 10. ZJN. lan 11. stav (1):
(1) Ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu otvorenog postupka, osim u sluaju da su ispunjeni uslovi iz stavova (2) i (5).
Otvoreni postupak je glavni i osnovni postupak koji se primjenjuje za dodjelu ugovora o javnoj nabavci, zato to na najefikasniji nain osigurava pravino i aktivno nadmetanje meu potencijalnim dobavljaima i time predstavlja najbolji metod za najekonominije koritenje javnih sredstava.
Ugovorni organi e u najveoj moguoj mjeri preferirati otvoreni postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci usluga, osim kada se radi o ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, za koje se mora koristiti ogranieni postupak21. Pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda, te samo kada su prisutne okolnosti koje su navedene u stavovima (2) do (5) ovog lana, ugovorni organ moe razmotriti primjenu drugih postupaka u suprotnom se mora primijeniti otvoreni postupak.
Osim za nabavku konsultantskih usluga kao to je gore pomenuto, ugovorni organi nisu obavezni da razmatraju primjenu drugih postupaka osim otvorenog postupka (pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda) to je pravo, a ne obaveza. Prema tome, ak i kada su ispunjeni uslovi za primjenu drugih postupaka, ugovorni organ jo uvijek moe primijeniti otvoreni postupak, ako smatra da je to korisno. Za ugovore ija je vrijednost ispod primarnih vrijednosnih razreda, mogu se koristiti pojednostavljeni postupci opisani u lanovima 45. do 47., ako su ispunjeni uslovi koji su u njima definirani. Ipak, ugovorni organi imaju pravo da isto tako primjene postupke definirane u Poglavlju II (ukljuujui otvoreni postupak) za dodjelu ugovora male vrijednosti. lan 11. stav (2):
(2)
U sluaju obimnih ili sloenih nabavki, koje iziskuju provoenje postupka pretkvalifikacije, moe se koristiti ogranieni postupak. Ugovor o pruanju konsultativnih usluga bit e dodijeljen po procedurama ogranienog postupka.
21
Vidjeti lan 11. stav (2), ZJN.
35
Ogranieni postupak namijenjen je za primjenu kada se dodjeljuju veliki ili sloeni ugovori o nabavci roba, usluga ili radova, gdje se trai metod koji se sastoji iz dvije faze, a koji je opisan iznad u lanu 10. taka b), to znai da je efikasniji za primjenu od otvorenog postupka.
Pored toga, naloeno je kao obaveza koristiti ogranieni postupak za dodjelu ugovora za bilo kakve konsultantske usluge (koji imaju jednak iznos kao primarni vrijednosni razredi ili su vii od njih, to je odreeno lanom 6. stav (2), ZJN). Pod velikim ili sloenim ugovorom podrazumijeva se ugovor velike ekonomske vrijednosti (ugovori velikog obima) i/ili visoke tehnike ili organizacione sloenosti (vei graevinski radovi, kompleksni IT sistemi). U takvim sluajevima kvalifikacijski zahtjevi za potencijalne ponuae mogu biti visoki i detaljni, te bi prema tome pretkvalifikacija mogla biti korisna za ugovorni organ kao i za ekonomske subjekte kao to je istaknuto iznad u lanu 10. taka b). Isti argumenti esto vae za nabavke konsultantskih usluga, to je razlog zbog kojeg se ogranieni postupak uvijek koristi za dodjelu takvih ugovora. Suprotno tome, ogranieni postupak ne smije se koristiti za male, jednostavne ugovore, ak i ako ugovorni organ oekuje mnoge ponude i eli ograniiti broj ponuda radi ekonominosti i brzine postupka.
Kvalifikacijski kriteriji specificirani u obavjetenju o nabavci bie strogo u skladu sa odredbama lanova 24. do 26. ZJN i odnosie se na predmet ugovora, te biti proporcionalni s istim. Oni ne smiju imati ograniavajui biti efekat na natjecanje i moraju biti razumni, jasni i precizni22. Na primjer, kada se od kandidata trae veoma specifine kvalifikacije, ugovorni organ mora obratiti posebnu panju kako bi osigurao natjecateljski aspekt u pretkvalifikacijskom procesu. lan 11. stav (3):
(3) Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovarakog postupka, nakon objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, na nain kako je to nie opisano. Iskljuena je mogunost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji nain ukljuuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci namijenjen je za primjenu u veoma malom broju sluajeva, kao to je spomenuto iznad u lanu 10. taka c) i opisano nie. Ugovor dodijeljen koritenjem pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci nikada ne moe sadravati bilo kakve opcije za dodatne isporuke.
22
Vidjeti lan 22. stav (3), ZJN.
36
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci nije relevantan kao naknadni postupak kod konkursa za izradu idejnog rjeenja.23. lan 11. stav (3) take a) do c), navodi sluajeve u kojima je opravdana primjena pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci. lan 11. stav (3) taka a):
a)
u sluaju kada su u otvorenom ili ogranienom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajuim izmjenama uslova i pri tome osigurao da uslovi iz ugovora u skorije vrijeme provedenog postupka nisu znaajno promijenjeni;
Prvi sluaj u kojem je opravdana primjena pregovarakog postupka je kada nije uspjelo prethodno prikupljanje ponuda, a bilo je bezuspjeno zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. Kako bi se osigurala stvarna konkurencija, provedeni otvoreni ili pregovaraki postupak e se, u najveoj moguoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvatljive ponude. Smatra se da ponuda prihvatljiva kada (i) je ponudu dostavio kvalificirani ponua i (ii) kada ponuda ispunjava sve specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ postavio u tenderskoj dokumentaciji i kada nema znaajnih odstupanja ili pridravanja prava u pogledu tih specifikacija i zahtjeva. Usklaenost ponude se dalje objanjava u lanu 35., Ocjena ponuda, ispod. Nain da se rijei situacija kada su u otvorenom ili ogranienom postupku (ukljuujui ograniene postupke za dodjelu ugovora o konsultantskim uslugama) primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove moe biti primjena pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Meutim, koritenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci u takvim sluajevima se dozvoljava tek kao trei pokuaj, nakon to jedan za drugim ne uspiju dva postupka prikupljanja ponuda (vidjeti objanjenje lana 11. stav (4) taka a), 1), ispod). Aktivnost nabavke u takvim sluajevima mora se izvesti kako slijedi: (1) pokree se uobiajeni otvoreni ili ogranieni postupak. Recimo da su primljene samo ponude koje nisu prihvatljive. Dakle, postupak je otkazan24, i
Relevantni postupak koji treba primijeniti kao naknadni postupak nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rjeenja jeste pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci kao to je navedeno u lanu 11. stav (4) taka c) ZJN, ukoliko je za konkurs za izradu idejnog rjeenja preduslov da se pobjedniku ili jednom od pobjednika konkursa dodijeli ugovor o pruanju usluga, vidjeti lan 43. stav (2) taka a), ZJN. 24 Vidjeti lan 12. stav (1) taka b), i stav (2), ZJN.
23
37
(2)
(3)
pokree se novi otvoreni ili ogranieni postupak, uz eventualne manje izmjene uslova (znai da uslovi nisu znaajno25 izmijenjeni, jer bi to onda zahtijevalo potpuno novi postupak i samo ako bi takvi izmijenjeni uslovi koji jo uvijek zadovoljavaju potrebe ugovornog organa vjerovatno mogli obezbijediti ponude koje ispunjavaju postavljene uslove). Recimo da su opet primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove. Dakle, postupak se ponovo otkazuje, i samo tada smije se pokrenuti pregovaraki postupak objavljivanjem obavjetenja o nabavci, pod uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti kao kod prethodnih postupaka.
Ako se uope ne dostave nikakve ponude, ugovorni organ moe primijeniti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci (vidjeti lan 11. stav (4) taka a), 1)).
Razlog zbog kojeg se pregovaraki postupak dozvoljava tek kao trei pokuaj je to to se trite mora ozbiljno ispitati u otvorenom prikupljanju ponuda, prije nego to ugovorni organ pribjegne postupku u kojem je ima manje konkurencije i transparentnosti. Meutim, ako obavljeni pregovori idu u tom smjeru da dovedu do ugovora koji e u znaajnoj mjeri biti drugaiji, postupak se u cjelosti mora otkazati i mora se pokrenuti sasvim novi postupak (ponovo kroz otvoreni ili ogranieni postupak).
U sluaju da postupak broj (2) rezultira podnoenjem ponuda od dovoljnog broja26 kvalificiranih ponuaa, ali ponude nisu prihvatljive, tada se moe primijeniti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci kao to je dato u lanu 11. stav (4) taka a), 1), pod uslovom da se svi kvalificirani ponuai pozovu da uestvuju u pregovorima.
Zapravo, pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci moe se koristiti kao trei pokuaj u gore opisanim sluajevima, kada je razumno za oekivati da e takvo objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda (ili jednostavno vie njih). Ako se ne ini vjerovatnim da e objavljivanje, u treem pokuaju, obavjetenja o nabavci pregovarakim postupkom dati takav rezultat, tada se moe primijeniti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, u skladu sa lanom 11. stav (4) taka a), alineja 1).
Znaajno se shvaa u okruenju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znai da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim privrednim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1). 26 Dovoljan broj se odnosi na broj koji je dovoljan da bi se osiguralo nadmetanje, obino je to najmanje tri, vidjeti lan 12. stav (1) ZJN.
25
38
U doslovnom tumaenju, odredba lana 11. stav (3) taka a) ne moe se primijeniti kada je broj dostavljenih ponuda manji od tri (na primjer dvije ponude ili jedna), ali su dostavljene ponude prihvatljive. U takvoj situaciji moe se dodijeliti bilo koji od ugovora (ako je osigurana konkurencija) ili se tender moe otkazati (ako nije osigurana konkurencija); ali u posljednjem sluaju postupak koji se nakon toga ponovi mora biti otvoren ili ogranien, a ne pregovaraki. lan 11. stav (3) taka b):
b) u izuzetnim, posebnim sluajevima ugovora o izvoenju radova ili pruanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrivanje ukupnih cijena;
Mora se napomenuti da je primjena pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci pod takvim okolnostima u potpunosti izuzetna situacija. Ugovorni organi obino ne uzimaju u razmatranje primjenu takvog postupka. Ugovorni organi su uvijek svjesni da privredni subjekti, koji moda budu smatrali da je konkurencija neopravdano ograniena s obzirom na provedene pregovore, mogu uloiti prigovor na postupak u skladu sa albenim postupkom koji je odreen u ZJN. lan 11. stav (3) taka c):
c) kada se odnosi na ugovore o javnim nabavkama radova za radove koji se izvode iskljuivo s ciljem istraivanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci moe se koristiti u takvim izuzetnim, posebnim sluajevima ugovora o izvoenju radova ili pruanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrivanje ukupnih cijena. Na primjer, u sluaju izvoenja veih popravki ili usluga ili pruanja opsenih revizorskih usluga, moda bude nemogue unaprijed predvidjeti obim posla, te samim tim ponuai nee moi ponuditi ukupni iznos svih cijena. Na osnovu pregovora izmeu ugovornog organa i pretkvalificiranih kanidata, ugovor se moe tada dodijeliti. Iskljuena je mogunost primjene stava (3) taka b) lana 11. za ugovore za javnu nabavku roba.
U sluaju ugovora za javnu nabavku radova koji e se izvoditi iskljuivo u svrhu istraivanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja, moe se izuzetno primijeniti pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Kao primjer se mogu navesti istraivanja u okviru alternativne energije, nuklearna istraivanja, podzemne instalacije itd.
39
lan 11. stav (4)

(4)
Ugovorni organi izuzetno mogu ugovore dodjeljivati putem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, u nie navedenim sluajevima. Iskljuena je mogunost primjene ovog ppostupka na ugovore koji na bilo koji nain ukljuuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja.
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci predvien je za primjenu samo izuzetno kao to je pomenuto u lanu 10. taka d) i objanjeno ispod. Ugovor dodijeljen koritenjem pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci nikada ne moe sadravati bilo kakve opcije za dodatne isporuke. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se primijeniti kao naknadni postupak za konkurs za izradu idejnog rjeenja27. lan 11. stav (4) take a) do d), specificira sluajeve u kojima je opravdana primjena poregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. lan 11. stav (4) taka a):
a) kod ugovora o javnim nabavkama radova, roba ili usluga:
Za ugovore o javnim nabavkama radova, roba ili usluga (ukljuujui konsultantske usluge), pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti u sljedeim sluajevima: lan 11. stav (4) taka a) alineja 1):
1) u sluaju kada nijedna ponuda ili nijedna odgovarajua ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ogranienom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajuim izmjenama uslova i pri tome osigurao da uslovi iz ugovora u skorije vrijeme provedenog postupka nisu znaajno promijenjeni i da su svi ponuai koji zadovoljavaju minimum kvalifikacionih zahtjeva pozvani na pregovaranje;
Formulacijom druge reenice u lanu 11. stav (4) ZJN iskljuuju se ugovori kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja. Oigledno je da je ovo greka, budui da se lan 11. stav (4) taka c), izriito odnosi na ugovore kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja. Na osnovu principa lex specialis, lan 11. stav (4) taka c) je vaea odredba o dodjeli ugovora o javnim nabavkama usluga koja slijedi nakon to je konkurs za izradu idejnog rjeenja proveden prema odredbama lanova 43. i 44. ZJN.
27
40
Ako niti jedna ponuda uope ne bude primljena, ili ne bude primljena niti jedna prihvatljiva ponuda, ime se stvara priblino ista situacija kao da nijedna ponuda nije primljena u otvorenom ili ogranienom postupku, moe se uzeti u razmatranje da se provede pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Ipak, primjena pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u takvim sluajevima dozvoljena je tek kao trei pokuaj, shvaena na isti nain kao to je objanjeno u lanu 11. stav (3) taka a), iznad. Aktivnost nabavke u takvim sluajevima mora se nastaviti u 3 dijela kao to je opisano u lanu 11. stav (3) taka a), iznad, tako to se otkazuje prvi dio u kojem nije primljena nijedna ponuda, provodi drugi dio sa manjim izmjenama u uslovima i ponovno otkazuje, ako nije primljena niti jedna ponuda, a onda se provodi pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci pod uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti kao prethodni postupak. Ugovorni organ poziva najmanje tri ponuaa na uee u pregovorima. U sluaju da postupak broj (2) rezultira dostavljanjem nekoliko ponuda od kvalificiranih ponuaa, ali su ponude beskorisne, tada se provodi pregovaraki postupak tako to se pozivaju najmanje svi prethodno kvalificirani ponuai.
Kao to je navedeno u lanu 11. stav (3) taka a), provedeni otvoreni ili ogranieni postupak e se, u najveoj moguoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvaljive ponude28.
Ono to se navodi iznad u lanu 11. stav (3) taka a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se pregovaraki postupak dozvoljava kao trei pokuaj i pokretanjem sasvim novog postupka u sluaju da pregovori tee da dovedu do ugovora koji je u znaajnoj mjeri drugaiji, takoer vai za pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Uistinu, pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti kao trei pokuaj u gore opisanim sluajevima kada ne postoje izgledi da e daljnje objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda. Meutim, ugovorni organ u takvim situacijama moe uvijek izabrati da primijeni pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci kao to je dato u lanu 11. stav (3) taka a), kako bi se uvelo bolje nadmetanje za predvieni ugovor. lan 11. stav (4) taka a) alineja 2):
2)
kada nijedan zahtjev za uee u ogranienom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatraio uee u ogranienom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajuim izmjenama uslova i pri tome osigurao da uslovi iz ugovora u skorije vrijeme provedenog postupka nisu znaajno promijenjeni;
28
U vezi sa izrazom prihvatljive ponude, molimo pogledati tumaenje u lanu 11. stav (3) taka a), i lanu 35.
41
Postoji slinost kod situacija kada se ne primi nijedna ponuda ili se prime samo ponude koje nisu prihvatljive i situacije kada nije dostavljen nijedan zahtjev za uee u provedenom ogranienom postupku, ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatraio uee u tom ogranienom postupku. Rjeenje za takvu situaciju moe biti provoenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Ali da ponovimo, kao to je opisano iznad u lanu 11. stavovi (3) taka a), i (4) taka a) alineja 1), kada u provedenom otvorenom ili ogranienom postupku nema upotrebljivih ponuda, u takvim sluajevima dozvoljeno je da se pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci primijeni kao trei pokuaj. Aktivnost nabavke mora se izvesti kako slijedi: (1) pokree se uobiajeni ogranieni postupak. Recimo da ne bude dostavljen nijedan zahtjev za uee ili nijedan kvalificirani kandidat ne zatrai uee (to znai da su svi zahtjevi bili odbijeni). Dakle, postupak se otkazuje, i
(2)
(3)
pokree se novi ogranieni postupak, mogue pod malo izmijenjenim uslovima (to znai da uslovu nisu izmijenjeni u znaajnoj mjeri29, jer bi to zahtijevalo sasvim novi postupak, i samo ako tako izmijenjeni uslovi koji jo zadovoljavaju potrebe ugovornog organa mogu vjerovatno obezbijediti kvalificirane kandidate). Recimo da ponovo ne budu dostavljeni zahtjevi za uee ili nijedan kvalificirani kandidat ne bude zatraio uee. Dakle, postupak se otkazuje, i tada moe biti pokrenut pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, pod uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti kao postupak broj (2). Ugovorni organ poziva najmanje tri dobavljaa da uestvuju u pregovorima. Meutim, ugovorni organ u takvim situacijama moe uvijek izabrati da primijeni pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, kao to je dato u lanu 11. stav (3) taka a), kako bi uveo bolje nadmetanje za predvieni ugovor.
Ono to je navedeno u lanu 11. stav (3) taka a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se dozvoljava da se pregovaraki postupak provede tek kao trei pokuaj i pokretanjem sasvim novog postupka u sluaju da pregovori tee da dovedu do ugovora koji je u znaajnoj mjeri drugaiji, takoer vai za pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u sluaju kada se koristi takav postupak, gdje nije dostavljen niti jedan zahtjev za uee niti je ijedan kvalificirani kandidat zahtijevao uee u provedenom ogranienom postupku..
Znaajno se shvaa u okruenju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znai da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim privrednim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1).
29
42
lan 11. stav (4) taka a) alineja 3):

3)
kada zbog sutinskih, tehniki dokazivih ili umjetnikih razloga, ili zbog razloga koji se odnose na zatitu ekskluzivnih prava, samo odreeni dobavljai mogu izvriti nabavku, pruiti usluge ili izvriti radove i kada ne postoji druga mogunost izbora;
Dodjela ugovora jednom moguem dobavljau, gdje ne postoji mogunost izbora alternativnog dobavljaa, predstavlja drugu grupu sluajeva kada se moe koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Nedostatak alternativnog izbora mora biti objektivne prirode. To nije situacija kada ugovorni organ ne zna za bilo kakav alternativni izbor to je situacija kada alternativni izbor uistinu ne postoji. Nedostatak alternativnog izbora ne smije biti uzrokovan bilo kakvim faktorom razlog za taj nedostatak se moe pripisati tehnikim ili umjetnikim razlozima ili zatiti ekskluzivnih prava (prema tome, sam organizacijski ili ekonomski motiv ne predstavlja zadovoljavajue opravdanje). Jedan mogui dobavlja moe postojati u sluaju kada su predmeti predvienog ugovora, na primjer, rezervni dijelovi za sloene maine iju tehniku specifikaciju ne poznaje nijedan alternativni dobavlja. Neophodnost da ugovor izvri odreeni dobavlja mora biti objektivne i ozbiljne prirode ne moe postojati bilo koji drugi prihvatljiv ugovara. Na primjer, sama injenica da ugovorni organ ve posjeduje vozni park koji se sastoji od vozila odreene marke, ne opravdava to da se vozila i dalje nabavljaju od istog proizvoaa (bez nadmetanja) mogue je vozni park popuniti i vozilima druge marke, to moe stvoriti neke organizacione probleme ugovornom organu, ali je to prepreka koju treba prevazii.
Ovaj postupak moe se takoer primijeniti kada ugovor moe izvriti odreeni dobavlja zbog postojanja prirodnog monopola i gdje ne postoji konkurencija za tog monopolistu (na primjer snabdijevanje vodom ili strujom). Budui da je pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u izuzetno rijetkim sluajevima. Dodjeljivanjem ugovora u ovom postupku, ugovorni organ riskira da plati vie za slabiji kvalitet (dobavlja nije prisiljen da zbog konkurenata smanji svoju cijenu i garantira kvalitet). U mnogim sluajevima dobavljai ele da brendiraju svoje proizvode kako bi privukli klijente upravo ka robi odreene izrade ili izvora snabdijevanja. Ugovorni organi moraju biti veoma paljivi kako bi osigurali pravinu i aktivnu konkurenciju i pri tome dobili najbolje cijene. U svim sluajevima kada ugovorni organ sumnja da li bi moglo biti prisutno jo konkurenata na tritu, preferira se primjena otvorenog ili ogranienog postupka. Na primjer, isto tako u sluaju kupovine posebne opreme, na koju postoje ekskluzivna prava koja proizilaze iz patenata itd., jedina mogunost je da se sa
43
vlasnikom tih prava provede pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. I ovdje treba ponoviti da ugovorni organi moraju biti veoma paljivi kako bi osigurali pravinu i aktivnu konkurenciju za predvieni ugovor. lan 11. stav (4) taka a) alineja 4):
4) kada se izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane dogaajima nepredvidivim za dati ugovorni organ, ne mogu ispotovati ovim zakonom utvreni minimalni rokovi za ubrzani ogranieni postupak. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju se ni u kom sluaju moi dovesti u vezu s ugovornim organom;
Za hitne sluajeve, u kojima nije mogue primijeniti ove normalne vremenske rokove, uspostavljen je ubrzani ogranieni postupak33 sa minimalnim vremenskim rokom za prijem zahtjeva za uee od 8 dana i 5 dana za prijem ponuda. Kada se, izuzetno, zbog krajnje hitnosti, ne moe primijeniti ak ni ubrzani ogranieni postupak, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci.
Vidjeti lan 21. stav (5), na koji se odnosi lan 6. stav (3) taka c) ZJN. Vidjeti lan 21. stav (6) taka a), na koji se odnosi lan 6. stav (3) taka c) ZJN. 32 Vidjeti lan 21. stav (6) taka b), na koji se odnosi lan 6. stav (3) taka c) ZJN. 33 Vidjeti lan 21. stav (6) taka c), na koji se odnosi lan 6. stav (3) taka d) ZJN.
30 31
Ukratko, ZJN utemeljuje otvoreni postupak kao glavni postupak koji se treba koristiti to je vie mogue, vidjeti iznad u lanu 11. stav (1) i ogranieni postupak koji treba koristiti u posebnim sluajevima, vidjeti iznad u lanu 11. stav (2). Normalni minimalni vremenski rok za prijem ponuda u otvorenom postupku (primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije via od meunarodnih vrijednosnih razreda) za prijem zahtjeva je 28 dana 30. Normalni minimalni vremenski rok (za primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije via od meunarodnih vrijedosnih razreda) za prijem zahtjeva za uee u ogranienom postupku je 18 dana31 a za prijem ponuda u ogranienom postupku 28 dana32.
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci je postupak koji se moe koristiti u sluajevima krajnje hitne nabavke, gdje je hitnost prouzrokovana izuzetno nepredvidivim dogaajima (poput prirodnih katastrofa). Izuzetno, kada vanjski dogaaji utiu na aktivnost ugovornih organa i zahtijevaju naroito brzu akciju to se tie nabavke, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, zato to se ovaj postupak moe provesti u vrlo kratkom vremenskom periodu. Odredba se jednako odnosi na sve tipove nabavki: robe, radove i usluge.
44
Takav krajnje hitan postupak provodi se tako to se pozivaju jedan ili vie dobavljaa koje je ugovorni organ izabrao kao to je opisano u lanu 10. taka d) i ispod u lanu 30. stav (2). Pregovori o uslovima predvienog ugovora mogu se provesti u periodu od nekoliko dana. S obzirom da se nijedan ugovor, u skladu sa lanom 39. stav (1) ne moe zakljuiti u periodu ekanja od 15 dana, taj period ekanja mora se takoer potovati i u krajnje hitnim sluajevima. Samo u sluaju izuzetne nude, bilo bi opravdano prekriti ovu odredbu ZJN, oslanjajui se na javni zakon o opoj opasnosti, te zakljuiti ugovor ranije, bez ekanja punih 15 dana. Vidjeti takoer objanjenja odredbi lana 39. stav (1), ZJN (u vezi periodom ekanja od 15 dana) i objanjenje lana 30. stava (2) taka a), i lana 39. stava (1), ispod. Uslovi za primjenu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u takvim sluajevima su specificirani u lanu 11. stav (4) taka a) alineja 4) ZJN, kako slijedi: (i)
(ii) (iii)
razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi (objektivni), to znai da se razlozi mogu na uvjerljiv nain objasniti javnosti (a naroito Uredu za razmatranje albi, u sluaju da je Uredu uloena alba), okolnosti krajnje hitnosti moraju izazvane dogaajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti, i
Klasini primjer su direktne posljedice prirodnih katastrofa, koje mogu, za aktivnosti koje je potrebno prve izvriti u hitnoj situaciji, zahtijevati vrlo brze akcije u vezi sa nabavkom. lan 11. stav (4) taka b):
b) kod ugovora o javnim nabavkama roba:
te okolnosti moraju poticati od vanjskih uzroka i ne smiju se ni u kom sluaju moi dovesti u vezu sa ugovornim organom.
Dok se lan 11. stav (4) taka a) moe jednako primijeniti na ugovore o javnoj nabavci radova, roba ili usluga, dotle lan 11. stav (4) taka b) vai samo za ugovore o javnoj nabavci roba. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se izuzetno koristiti za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba u sljedeim sluajevima:
45
lan 11. stav (4) taka b) alineja 1):

1)
kada su proizvodi u pitanju proizvedeni iskljuivo za svrhe istraivanja, eksperimentiranja, prouavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na koliinsku (serijsku) proizvodnju s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja;
Kada e se proizvodi koji su predmet nabavke, prema predvienom ugovoru o nabavci roba, proizvoditi iskljuivo u svrhu istraivanja, eksperimentiranja, prouavanja ili razvoja koje je poduzeo ugovorni organ, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci; ta proizvodnja ne moe se odnositi na serijsku proizvodnju sa dobavljaem s ciljem ostvarenja zarade ili na proizvodu/proizvodima ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja za dobavljaa. Takav sluaj nije veoma praktian, jer je najee, na primjer kod istraivanja u oblasti fizike, spin off za dobavljaa u ugovoru o javnoj nabavci dragocjen za buduu inovaciju u kom sluaju se mora osigurati nadmetanje za odreeni ugovor. lan 11. stav (4) taka b) alineja 2):
2) za dodatne isporuke koje vri prvobitni dobavlja, a koje su namijenjene ili kao djelimina zamjena redovnih isporuka ili ugradnji, ili kao proirenje postojeih isporuka ili ugradnji, kada su prethodni ugovori jo uvijek na snazi, kada nema sutinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena dobavljaa obavezala ugovorni organ na nabavku materijala razliitih tehnikih karakteristika, to bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili disproporcionalnih tehnikih potekoa u radu i odravanju; trajanje takvih ugovora kao i trajanje obnovljenih ugovora, kao ope pravilo, ne moe biti due od jedne godine raunajui od dana dodjele inicijalnog ugovora;
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti za dodatne isporuke roba pod odreenim uslovima. U javnoj nabavci ope je pravilo da se ugovor ne moe proiriti, obnoviti ili produiti, kako u vezi sa koliinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono to je odreeno u tenderskoj dokumentaciji i u zakljuenom ugovoru. Kao ope pravilo, za bilo kakve nove robe podrazumijeva se zakljuenje novog ugovora nakon to se stavi na nadmetanje. U izuzetnim sluajevima ugovorni organ moe eljeti da nabavi dodatne robe u uskoj vezi s vaeim ugovorom, bilo kao djelominu zamjenu roba pod vaeim ugovorom ili kao dodatne robe. Samo u sluaju kada bi promjena dobavljaa obavezala ugovorni organ da nabavi materijal koji ima razliite tehnike karakteristike a to bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti, ili nesrazmjernih tehnikih problema u radu i odravanju, dozvoljeno je zakljuiti
46
obnovljeni ugovor za dodatne isporuke koritenjem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci pod uslovom da je obnovljeni ugovor zakljuen sa istim dobavljaem i po cijeni koja je u znaajnoj mjeri ista i pod ostalim uslovima, kao to su dati u vaeem ugovoru. Ova mogunost moe se koristiti jednu godinu (kao ope pravilo) nakon dodjele inicijalnog ugovora i dodatne nabavke, ne bi trebala, prema meunarodnoj dobroj praksi, prei 50% od iznosa vrijednosti inicijalnog ugovora (iako posljednji uslov nije eksplicitno naveden u zakonu). Ako godinu dana nakon zakljuenja ugovora budu potrebne dodatne robe, ugovorni organ treba organizirati normalni postupak (uglavnom otvoreni postupak). lan 11. stav (4) taka b) alineja 3):
3) za robe nuene i kupljene na berzovnom tritu;
Za robe nuene i kupljene na berzovnom tritu moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Takva nabavka je uobiajena za odreena javna preduzea koja su obuhvaena ZJN; kao primjer se moe navesti kupovina lo-ulja na berzovnom tritu. Budui da berzovno trite samo po sebi predstavlja konkurentsko okruenje, zakljuivanje ugovora pod takvim okolnostima moe se obaviti nakon direktnih pregovora sa dobavljaima, vidjeti objanjenje lana 30. stav (2) taka a), ispod. lan 11. stav (4) taka b) alineja 4)
4) za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima, ili od dobavljaa koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti, ili od potraivaa ili vrioca steaja, ili u aranmanu s povjeriocima, ili u slinom postupku;
U sluajevima kada su uslovi sporazuma o cijeni izrazito povoljni, npr. kada se robe koje su predmet nabavke stavljaju slobodno na prodaju u vezi sa postupkom likvidacije poslovnih aktivnosti, steaja ili slinih situacija, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. lan 11. stav (4) taka c):
c) u sluaju ugovora o javnim nabavkama usluga, kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja, provedenog u skladu s odredbama lana 43. i 44. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem sluaju svi pobjednici konkursa pozivaju se na uee u pregovorima;
47
Ovo odredbom ureuje se da se pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe koristiti u sluaju kada je proveden34 konkurs za izradu idejnog rjeenja i kada je u konkursnoj dokumentaciji35 navedeno da e pobjedniku ili jednom od pobjednika konkursa za izradu idejnog rjeenja biti dodijeljen ugovor o pruanju usluga na osnovu datog idejnog rjeenja36. U tom sluaju aktivnost nabavke se izvodi kako slijedi: (1) Konkurs za izradu idejnog rjeenja ureen je prema odredbama lanova 43., i 44., ZJN s namjerom da: (i)
(ii)
(2) (3)
Provodi se konkurs za izradu idejnog rjeenja, obznanjuje se identitet pobjednika (ili pobjednika) i objavljuje u obavjetenju o rezultatima konkursa za izradu idejnog rjeenja. Ako je u prvobitnom natjeaju bilo jasno da e se pobjedniku (ili jednom od pobjednika) dodijeliti ugovor o pruanju usluga na osnovu pobjednikog idejnog rjeenja, za taj ugovor nee biti nikakvog daljnjeg nadmetanja te se ugovor moe dodijeliti primjenom pregovarakog postupka bez daljnjeg objavljivanja (ukljuujui pobjednika ili sve pobjednike konkursa za izradu idejnog rjeenja).
Odredi pobjedniko rjeenje ili rjeenja i onda dodijeli ugovor o pruanju usluga koji ukljuuje, na primjer, izradu detaljnog idejnog rjeenja i upravljanje izvoenjem radova na osnovu pobjednikog idejnog rjeenja (ili jednog od pobjednikih idejnih rjeenja). Glavni uslovi takvog ugovora o pruanju usluga moraju se unaprijed opisati u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja.
Ili odredi pobjedniko idejno rjeenje (ili rjeenja) na osnovu kriterija za ocjenjivanje koji su prethodno utvreni u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja, ili
Ugovorni organ, suoen sa takvim pregovorima, nije u povoljnoj poziciji kad je rije o dobijanju pogodne cijene i drugih uslova ugovora, budui da je pobjedniko idejno rjeenje (ili rjeenja) ve odreeno (a). Zbog toga ugovorni organ mora dobro razmisliti o koritenju idejnog rjeenja nakon kojeg slijedi pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci.
Prema slobodnom izboru, konkurs za izradu idejnog rjeenja moe biti pripremljen iskljuivo da bi se dobilo idejno rjeenje, uz obezbjeivanje nagrada za pobjednika ili pobjednike. U tom sluaju, ugovorni organ moe koristiti pobjedniko idejno rjeenje, ili jedno od pobjednikih idejnih rjeenja
U skladu sa lanovima 43. i 44. ZJN. Tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rjeenja e se nalaziti kao dokumentacija konkursa za izradu idejnog rjeenja. 36 Vidjeti. lan 43., stav (2), a), ZJN.temel
34 35
48
kao osnovu za otvoreni ili ogranieni postupak s ciljem da se dodijeli ugovor o pruanju usluga. lan 11. stav (4) taka d):
d) u sluaju ugovora o javnim nabavkama usluga i radova:
Sljedee odredbe vae za ugovore za javnu nabavku usluga (ukljuujui konsultantske usluge) i javnu nabavku radova. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti u sljedeim sluajevima: lan 11. stav (4) taka d) alineja 1):
1) za dodatne usluge ili radove koji nisu ukljueni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zakljueni ugovor ali koji, usljed nepredvienih okolnosti, postanu neophodni za izvrenje ili izvoenje u njima opisanih usluga, odnosno radova, i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehniki ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez veih nepogodnosti za ugovorni organ. Meutim, takvi ugovori jedino se mogu zakljuiti s dobavljaem kome je dodijeljen glavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ili radove ne moe prei 50% od vrijednosti glavnog ugovora;
U izuzetnim sluajevima ugovorni organ moe eljeti da nabavi dodatne usluge ili dodatne radove u uskoj vezi sa vaeim (glavnim) ugovorom, kada takve dodatne isporuke, usljed nepredvienih okolnosti, postanu neophodne za izvrenje usluga ili radova koji su obuhvaeni glavnim ugovorom. Ali samo u sluaju kada se takve nepredviene dodatne usluge ili radovi ne mogu tehniki ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez veih nepogodnosti za ugovorni organ, dozvoljeno je da se zakljue posebni ugovori za dodatno pruanje usluga ili izvrenje radova koritenjem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, pod uslovom da se posebni ugovori zakljue sa istim pruaocem usluga ili ugovaraem radova koji izvrava glavni ugovor. Meutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne usluge ili radove ne smije prei 50 % od vrijednosti glavnog ugovora.
Kao to je spomenuto iznad u lanu 11. stav (4) taka b) alineja 2), ope je pravilo u javnim nabavkama da se ugovor ne moe proiriti, obnoviti ili produiti, kako u vezi sa koliinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono to je odreeno u tenderskoj dokumentaciji i u zakljuenom ugovoru. Kao najvanije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zakljuenje novog ugovora nakon to se stavi na nadmetanje.
49
lan 11. stav (4) taka d) alineja 2):

2)
za nove usluge ili radove koji predstavljaju ponavljanje slinih usluga ili radova povjerenih dobavljau kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu s otvorenim ili ogranienim postupkom. Na mogunost voenja postupka ukazat e se ve pri raspisivanju tendera za prvi projekat, a ukupne procijenjene trokove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet e u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Ovaj postupak moe se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zakljuivanja prvobitnog ugovora.
Kada ugovorni organ eli da se prui niz usluga ili izvede serija radova, moda bude elio da zakljui ugovor samo za prvi broj u nizu i da dobije mogunost da e sljedee po redu usluge ili radove izvriti isti prualac usluga ili ugovara radova. Postupak koji je primjenjiv za zakljuenje ugovora prema takvoj mogunosti je pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Meutim, u tenderskoj dokumentaciji za otvoreni ili ogranieni postupak koji je koriten za prvi ugovor mora se predvidjeti takva mogunost, a ukupne procijenjene trokove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet e se u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci koji se odnosi na nove usluge ili radove moe se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zakljuivanja prvobitnog ugovora. lan 11. stav (5):
(5) Konkurs za izradu idejnog rjeenja moe biti otvoren kada ugovorni organi dodijele ugovore u skladu s lanom 2. stavom (2) i lanom 43. i 44. ovog zakona.
Uslovi za koritenje konkursa za izradu idejnog rjeenja proizilaze iz lanova 43. i 44., vidjeti ispod pod tim lanovima.
50
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 12. Okonanje postupka dodjele ugovora
U lanu 12. navode se razlozi zbog kojih postupak nabavke, koji je zapoet ili pokrenut37, moe biti okonan:
No, zbog drukijih razloga ugovorni organ moe eljeti da okona pokrenuti postupak bez zakljuenja ugovora ili okvirnog sporazuma, to e rei da otkae postupak. Takvo okonanje postupka dodjele ugovora ne moe se uraditi svojevoljno, jer bi to impliciralo nejednak tretman ponuaa/kandidata koji uestvuju i oslabilo njihovo povjerenje u reim javnih nabavki. Openito, postupak moe biti otkazan zbog stvarnih razloga koji nisu mogli da se predvide u vrijeme pokretanja postupka dodjele .
Uobiajeni povod za okonanje postupka dodjele ugovora oigledno je zakljuenje ugovora ili okvirnog sporazuma koji je bio planiran pokretanjem i provoenjem postupka dodjele. Postupak nabavke mora biti pokrenut s ozbiljnom namjerom da se zakljui ugovor o javnim nabavkama o kojem je rije; postupak nabavke ne moe se pokrenuti u druge svrhe, na primjer da bi se testiralo trite ili steklo znanje o dostupnim tehnikim rjeenjima za dati problem.
Pokretanje postupka dodjele ugovora stvara oekivanja meu privrednim subjektima. to se u dalje provede postupak, to e privredni subjekti, sukladno, uloiti vie sredstava u pripremu ponuda. Na taj nain otkazivanje postupka im uzrokuje dodatni, nepotrebni rad i trokove. Zbog toga otkazivanje pokrenutog postupka moe da desi samo kada za to postoje prinudni razlozi, kao to je utvreno u lanu 12. ZJN. Opravdani razlozi zbog kojih pokrenuti postupak dodjele moe biti otkazan (ili treba biti otkazan u nekim sluajevima) bez zakljuenja bilo kakvog ugovora ili okvirnog sporazuma, navedeni su u lanu 12. stav (1) taka b) alineje 1) do 5) ZJN. Opa klauzula egzoneracije za otkazivanje nalazi se u lanu 12. stav (1) taka c), ZJN, za dogaaje koji se nisu mogli predvidjeti, koji su izvan kontrole ugovornog organa, koji nisu u vezi sa izvoenjem postupka dodjele ugovora, kao na primjer prirodna katastrofa ili iznenadna promjena u tehnologiji.
Nakon otkazivanja postupka moe uslijediti pokretanje novog, ponovljenog postupka sa uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti, ako ugovorni organ jo uvijek eli da dodijeli ugovor, vidjeti opis ponovljenog postupka u lanu 11. stav (3) taka a), i stav (4) taka a) alineje 1) i 2), iznad (pod uslovom da su ti uslovi
U trenutku kada je obavjetenje o nabavci dostupna javnosti, za postupak dodjele ugovora se kae da je pokrenut. U sluaju kada se koristi pregovaraki potupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, slanje poziva za uee u pregovorima jeste pokretanje postupka.
37
51
ispunjeni). Ako su uslovi znaajno promijenjeni, pokretanje novog postupka ne predstavlja ponavljanje, ve pokretanje sasvim novog postupka. U sluaju da se postupak dodjele ugovora pokrenut objavljivanjem obavjetenja o nabavci otkae, obavjetenje o otkazivanju e se objaviti, vidjeti lan 12. stav (2), ZJN.
Model obrasca za obavjetenje o otkazivanju objavljen je u Slubenom glasniku br. 17/05 kao aneks Smjernicama koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Obavjetenje o otkazivanju treba, izmeu ostalog, sadravati sljedee informacije38:
(1)
Naziv i adresu ugovornog organa; Opis predmeta nabavke; Broj primljenih ponuda;
Vrstu postupka za dodjelu ugovora; Procijenjenu ukupnu vrijednost planiranog ugovora; Razlog za otkazivanje postupka.
lan 12. stav (1):
Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, on moe biti okonan samo u sljedeim sluajevima:
Opravdani razlozi za okonanje pokrenutog postupka dodjele ugovora su kako slijedi: lan 12. stav (1) taka a):
a) nakon zakljuenja ugovora ili okvirnog sporazuma;
Kada je planirani ugovor ili okvirni sporazum zakljuen u skladu sa uslovima u tenderskoj dokumentaciji i uspjenoj ponudi, u skladu sa odredbama lanova 38. i 39. ZJN, postupak e biti okonan objavljivanjem obavjetenja o dodjeli ugovora39, to predstavlja zvanini prestanak postupka i slanjem izvjetaja Agenciji za javne nabavke40.
Vidjeti takoer lan 11. stav (3) Uputstva o primjeni zakona o javnim nabavkama. Vidjeti lan 40. ZJN. 40 Vidjeti lan 41. ZJN.
38 39
52
lan 12. stav (1) taka b):

b)
nakon otkazivanja postupka o dodjeli ugovora iz jednog od sljedeih razloga:
Prije nego ili bez da je zakljuen bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum, postupak dodjele moe biti otkazan iz jednog od sljedeih razloga: lan 12. stav (1) taka b) alineja 1):
1) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku;
U sluaju da do krajnjeg roka za dostavljanje ponuda uope ne bude primljena nijedna ponuda, postupak se moe otkazati. Ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkae postupak. Ponude koje se dostave nakon isteka roka za dostavljanje ponuda ne smiju se nikada uzeti u razmatranje. lan 12. stav (1) taka b) alineja 2):
2) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva;
U sluaju kada je pripremljena pretkvalifikacija42, ime se implicira da su samo kvalificirani kandidati pozvani da dostave ponude, ponude nisu prihvatljive zbog toga to dobavljai u ponudama nisu ispunili specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. I u takvim sluajevima ne postoji mogunost da se zakljui ugovor i zbog toga ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkae postupak. lan 12. stav (1) taka b) alineja 3):
3)
U sluaju da nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva41, postupak se moe otkazati. Neprihvatljivost moe biti zbog toga to ponuai koji su podnijeli ponude ili ne ispunjavaju kriterije za odabir koji su specificirani u tenderskoj dokumentaciji, ili ponude ne ispunjavaju specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji (ili oboje).
cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa;
Ako se u svim primljenim prihvatljivim ponudama nude cijene ponuda koje su znaajno vee od budeta ugovornog organa, postupak se otkazuje.
U vezi sa prihvatljivou ponuda, vidjeti objanjenje lana 11. stav (3), taka a), iznad, i lana 35. ispod. 42 Vidjeti objanjenje iznad, lana 10. take b) i c), ZJN.
41
53
Otkazivanje zbog ovog razloga e normalno znaiti da e ugovornom organu biti potrebno da razmotri uslove za nabavku i da na takvoj novoj osnovi ponovo pokrene postupak dodjele ugovora43. Naravno, rjeenje moe biti ponovno razmatranje raspodjele budeta. Ugovorni organ moe prilagoditi svoj budet i raspodijeliti dodatna sredstva za finansiranje ugovora.
Dakle, u situaciji kada cijena najnie ponude prekorauje budet, postoje dva jednako raspoloiva izbora: da se povea budet i dodijeli ugovor ili da se postupak otkae.
Moe se pojaviti delikatno pitanje, kada je kriterij u dodjeli ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, a na primjer tekui trokovi ili odravanje predstavljaju podkriterije za ekonomsku prednost. Moe se desiti da se u ponudi nudi niska cijena koju prate visoki tekui trokovi ili skupo odravanje te prema tome takva ponuda moe biti manje ekonomski povoljna od druge ponude sa viom cijenom i niim tekuim i trokovima odravanja. Budet je, meutim, esto ogranien u pogledu na stvarnu cijenu koju treba platiti i ugovorni organ moe eljeti da izabere najniu stvarnu cijenu i da vodi manje rauna o buduim tekuim ili trokovima odravanja. Meutim, ispravno rjeenje za takvu situaciju je ili da se povea budet ili da se otkae postupak prema lanu 12. stav (1), taka b), alineja 3), ZJN, budui da se ova odredba shvaa u skladu sa oba kriterija dodjele ugovora. Ugovorni organ e koliko god je to mogue, izbjegavati takve situacije tako to e paljivo postaviti podkriterije i njihovu relativnu vanost. Oigledno je da e ugovorni organ uiniti sve to je u njegovoj mogunosti da prethodno osigura realistian budet za predvieni ugovor.
4) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor;
lan 12. stav (1) taka b) alineja 4):
Ako je broj primljenih prihvatljivih ponuda manji od tri i ugovorni organ smatra da se u takvoj situaciji nee osigurati dovoljna konkurencija za predvieni ugovor, postupak se moe otkazati. Procjena ugovornog organa se mora praviti na sljedeoj osnovi. Ope je pretpostavka da je dovoljna konkurencija osigurana ako su dostavljene najmanje tri prihvatljive ponude.
U odreenim sluajevima, za ugovorni organ moe biti mogue da snizi na jednak i proporcionalan nain sve primljene prihvatljive ponude kako bi se postigao nivo cijene prihvatljiv za ugovorni organ, ali samo ako se takvo sniavanje moe izvriti objektivno i uz ouvanje istinski jednakog tretmana.
43
54
Ako su dostavljene manje od tri ponude (ali vie od nule znai samo dvije ili jedna) postoji rizik da bi nedostatak konkurencije mogao dovesti do nedovoljno konkurentnih ponuda. Dakle, ugovorni organ bi trebao imati pravo da odlui da li e nastaviti postupak (u sluaju kada su ponude dovoljno konkurentne) ili e obustaviti postupak. Ugovorni organ ne bi trebao biti prisiljen da prihvati ponude koje nisu efikasne zbog nedostatka konkurencije.
S druge strane, ugovorni organ nije prinuen da otkae postupak ne postoji automatsko bezuslovno otkazivanje u sluaju da se dostave samo jedna ili dvije ponude. U situacijama kada su primljene smo jedna ili dvije prihvatljive ponude, odluka ugovornog organa o tome da li da dodijeli ugovor ili otkae postupak treba se zasnivati na procjeni konkurentnosti dostavljenih ponuda (da je osigurana stvarna konkurencija).
Otkazivanje postupka dodjele ugovora zbog nedostatka konkurencije u sluaju kada su primljene samo jedna ili dvije prihvatljive ponude moe izazvati razoaranje kod dobavljaa koji su podnijeli prihvatljive ponude. Meutim, procijenjeno je da interes ugovornog organa da pribavi dovoljnu konkurenciju ima prevagu nad neprilikama dobavljaa u takvim sluajevima. Razoarani dobavljai mogu takoer uestvovati s ponudama u ponovljenom postupku.
Ipak, najvanije pravilo je da trebaju biti primljene najmanje tri ponude, u otvorenom ili ogranienom postupku kako bi se osigurala pravina i aktivna konkurencija za predvieni ugovor. lan 12. stav (1) taka b) alineja 5):
5) broj kvalificiranih kandidata je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor.
Bilo da se postupak mora otkazati ili se pokree novi postupak u takvim sluajevima, na ugovornom je organu da donese odluku na osnovu procjene uslova na konkretnom tritu. Ako su ponuene cijene razumne u poreenju sa trinom cijenom, onda jedna ili dvije prihvatljive ponude mogu biti dovoljne. U tom sluaju dunost ugovornog organa je da prui dokaz da je konkurencija zadovoljena. Ugovorni organ treba da dokae da je, prihvatajui ponude u toj situaciji, pravedno ocijenio trinu konkurenciju. Naravno, ugovorni organ snosi punu odgovornost za prihvatanje takvih ponuda.
Ako je broj primljenih zahjeva za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku koje su dostavili kvalificirani ponuai manji od tri, te ugovorni organ smatra da se u toj situaciji nee osigurati dovoljna konkurencija za predvieni ugovor, kao to je opisano u lanu 12. stav (1), taka b), alineja 4), postupak se moe otkazati. Sve gore navedene rasprave o konkurentnosti ponuda i stvarnoj konkurenciji u trinim uslovima se u skladu s tim primjenjuju i ovdje.
55
Ova odredba takoer obuhvata sluaj kada nijedan zahtjev za uee nije primljen do krajnjeg roka koji je specificiran u obavjetenju o nabavci. lan 12. stav (1) taka c):
c) postupak dodjele ugovora otkazan je zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.
Drugi prinudni dogaaji koji se pominju u lanu 12. stav (1), taka b), alineje 1) do 5), ZJN mogu prisiliti ugovorni organ da otkae postupak dodjele ugovora prije nego to se zakljui bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum. Bilo koji razlog za takvo otkazivanje mora biti: (i) (ii) izvan kontrole ugovornog organa, i dokaziv (to znai da se javnosti moe dati uvjerljivo objanjenje),
(iii)
Situacija koja se nerijetko sree je sluaj da je postupak pokrenut, ali se ne moe okonati zakljuenjem ugovora prije kraja budetske godine. Ugovorni organi moraju uvijek temeljito isplanirati i pripremiti postupke javnih nabavki, uzimajui u obzir realistian vremenski raspored. Ponekadse dogodi da se ocjena ponuda pokae kao proces koji traje due nego to je predvieno, ili se postupak otkae i ponovno pokrene nekoliko puta i ako se budetska godina zavrava prije zakljuenja ugovora, ne moe se vie raspolagati raspodijeljenim sredstvima. Ugovorni organi moraju uzeti u obzir takve situacije u upravljanju svojim budetima. Samo kada je odlaganje postupka nabavke u potpunosti izvan kontrole ugovornog organa treba izvriti otkazivanje kao to je pomenuto u lanu 12. stav (1), taka c), ZJN. Sljedee situcije na koje se lan 12. stav (1) taka b) ZJN ne osvre direktno su primjeri opravdanja za otkazivanje postupka, u skladu sa lanom 12. stav (1) taka c): (i) prirodne katastrofe, zbog kojih izvrenje ugovora postaje beskorisno ili se znaajno mijenjaju uslovi projekta;
da ga ugovorni organ nije mogao predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele.
(ii) (iii)
sluajevi u kojima se ugovorni organ, grekom ili zabludom, suoava sa situacijom koja ugroava svrhu ZJN, kao to je na primjer nedostatak konkurencije zbog ozbiljne greke u tenderskoj dokumentaciji;
situacije u kojima se ugovorni organ tokom provoenja postupka susretne sa znaajnim promjenama trinih uslova, pojavom novih inovativnih tehnologija itd., u kom sluaju bi zavretak postupka nabavke zakljuenjem ugovora predstavljao traenje javnih sredstava;
56
(iv) (v)
vane promjene u budetu institucije koje su uzrokovane vanjskim faktorima;
Za takve ili sline sluajeve, vidjeti objanjenje u lanu 12. openito, otkazivanje je legalno s take gledita javnog interesa, u pogledu na lan 12. stav (1), taka c), ZJN. lan 12. stav (2):
(2) Kada je postupak dodjele ugovora otkazan bez dodjele ugovora ili zakljuivanja okvirnog sporazuma, potrebno je objaviti obavjetenje o otkazivanju, koje sadri informacije u skladu s podzakonskim aktima.
promjene u zakonu, na primjer, nametanje novih zahtjeva za zatitu okolia u vezi sa robama o kojima je rije.
U sluaju kada je pokrenuti postupak otkazan na nain kako je dozvoljeno prema odredbama lana 12. stav (1), taka b) ili c), ZJN, obavjetenje o otkazivanju se objavljuje koritenjem standardnog obrasca za obavjetenja o otkazivanju44, ukoliko je postupak dodjele bio pokrenut objavljivanjem obavjetenja o nabavci.
Obavjetenje o otkazivanju mora, izmeu ostalog, sadravati informacije o broju dostavljenih ponuda, njihovu maksimalnu/minimalnu cijenu i razlog za otkazivanje. Opa pravila za objavljivanje obavjetenja kao to je predvieno lanom 20. ZJN jednako se primjenjuju na obavjetenja o otkazivanju.
ODJELJAK II ZAJEDNIKE ODREDBE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI I SPECIFIKACIJAMA ODJELJAK DVA POGLAVLJA II ZJN, u kojem su obuhvaeni lanovi 13. do 18., sadri odredbe o neophodnim informacijama koje sadri tenderska dokumentacija (lan13.), zahtjevima za tehnike specifikacije (lan 14.), periodu vaenja ponude (lan 15.), osiguranju ponude i osiguranju izvrenja ugovora (lan 16.), alternativnim ponudama (lan 17.) i davanju tenderske dokumentacije (lan 18.).
44
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH br. 17/05.
57
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 13. Neophodne informacije
lan 13. regulira pripremu tenderske dokumentacije i po naslovljenim takama predvia koje informacije se daju ugovornom organu u tenderskoj dokumentaciji.
Agencija za javne nabavke je stavila na raspolaganje detaljne obrasce tenderske dokumentacije (Standardna tenderska dokumentacija).
Ugovorni organ priprema set tenderske dokumentacije za svaki predvieni postupak dodjele ugovora obuhvaen pravilima POGLAVLJA II ZJN (primarni postupci dodjele ugovora: otvoreni i ogranieni postupci, pregovaraki postupci sa ili bez objavljivanja obavjetenja o nabavci i konkursi za izradu idejnog rjeenja). Na pripremu tenderske dokumentacije utie veliki broj drugih pravila ZJN, budui da tenderski dokumenti sadre kompletan paket informacija, na osnovu ega e ponuai pripremiti svoju ponudu, vidjeti objanjenje lana 13. stav (3), ispod. Ugovorni organi se naroito pridravaju zahtjeva u pogledu upotrebe jezika, vidjeti lan 8. ZJN. lan 13. stav (1):
(1)
Ugovorni organ priprema tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ dat e potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora, koji su ponuaima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.
U svrhu otvorenog postupka, tenderska dokumentacija sadri i zahtjeve koji se odnose na stanje potencijalnog dobavljaa (kvalifikacijske zahtjeve), tako i zahtjeve koji se odnose na planiranu nabavku (roba, usluga ili radova). U svrhe ogranienog postupka ili pregovarakog postupka sa pretkvalifikacijom, tenderski dokumenti mogu se pripremiti iz dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi (pretkvalifikacijski dokumenti, koji sadre sve kvalifikacijske zahtjeve) i fazi prikupljanja ponuda ili fazi pregovora-i58
Tenderska dokumentacija prua relevantne informacije o konkretnom predvienom ugovoru, koje su predoene na nain koji omoguava privrednim subjektima da pripreme ponude samo na osnovu sadraja u tenderskoj dokumentaciji. Ovo znai da se sve informacije koje su neophodne za opis uslova predvienog ugovora nalaze u tenderskoj dokumentaciji, ali da se isto tako daje samo onoliko informacija koliko je potrebno da se ostavi prostor za stvarnu konkurenciju za predvieni ugovor.
U svrhu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, tenderska dokumentacija sadri sve informacije koje su neophodne dobavljaima kako bi se pripremili za pregovore za ugovornim organom o konkretnom ugovoru.
prikupljanja ponuda (dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor), vidjeti objanjenje lana 10. taka b) i c), iznad.
U sluaju provoenja konkursa za izradu idejnog rjeenja, tenderska dokumentacija sadri pravila o organizaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja. Zbog toga to se konkurs za izradu idejnog rjeenja moe provesti s pretkvalifikacijom, tenderska dokumentacija za konkurs u takvim sluajevima moe se pripremiti iz dva dijela, jednako provoenju ogranienog postupka ili u tri dijela: 1) predkvalifikacija, 2)konkurs za izradu idejnog rjeenja i 3) poziv na natjeaj.
(2)
lan 13. stav (2):
Obavjetenja o nabavci pripremljena u skladu s lanom 19. ovog zakona ine sastavni dio tenderske dokumentacije.
Tenderska dokumentacija i obavjetenje o nabavci za odreeni postupak nabavke su konzistentni. Obavjetenje o nabavci je, u stvari, kratki pregled sadraja tenderske dokumentacije. Tenderska dokumentacija ukljuuje i sadraj objavljenog obavjetenja o nabavci.
U praksi, kopija objavljenog obavjetenja o nabavci se prilae uz tendersku dokumentaciju koja je pripremljena za konkretni postupak dodjele ugovora. lan 13. stav (3):
(3) Tenderska dokumentacija sadravat e jasne i odgovarajue informacije za odabrani postupak dodjele ugovora. Tenderska dokumentacija, u najsaetijem obliku, sadrava sljedee informacije, a prema detaljnijoj razradi koja e biti utvrena podzakonskim aktima. a) b) c) d) e) f) g) h) ugovorni organ; odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma; koliinske specifikacije, tehnike specifikacije, opis posla / zadatka; navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po lotovima; mjesto izvrenja / obavljanja radova ili isporuke; opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim ili koliina;
rokovi za izvrenje / isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora;
navoenje mogunosti za podnoenje alternativnih ponuda (varijanti);
59
Komentar na Zakon o javnim nabavkama i) j) k) l) m) n) o) p) q) r) s) kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa i informacije za vrenje takve procjene; kriteriji za dodjelu ugovora utvreni kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili iskljuivo najnia cijena period vaenja ponuda; uslovi predloenog ugovora;
mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za uee; mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda; valuta u kojoj se izraavaju cijene; mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; informacija o kalkulaciji cijene;
garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvrenje posla i svako drugo traeno osiguranje za privremena plaanja;
zahtjev u pogledu upotrebe jezika;
Tenderska dokumentacija kao minimum sadri neophodne informacije, navedene u lanu 13. stav (3), taka a) do s). Za svaki postupak dodjele ugovora ugovorni organ pomno prua jasne i cjelovite informacije relevantne za pojedinani konkretni ugovor, prema ovoj listi. U Uputstvu za primjenu Zakona o javnim nabavkama navode se detaljnija pravila za informacije koje se daju pod takama u lanu 13. stav (3).
U tabeli ispod sainjene su uporedne reference izmeu pojedinih taki lana 13., stav (3) i drugih relevatnih odredbi ZJN i data objanjenja u svjetlu sadraja odredbi ZJN i meunarodne dobre prakse.
Druge relevantne odredbe ZJN
Take lana 13. stav (3), ZJN (a) Ugovorni organ
Objanjenja Jasno indikacija ugovornog organa znai njegov puni naziv, adresu i broj telefona, broj faksa i/ili e-mail adresu osobe ili osoba koje su ovlatene da komuniciraju sa dobavljaima po pitanju postupaka u javnim nabavkama
60
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Druge relevantne odredbe ZJN
Take lana 13. stav (3), ZJN (b) Odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma (c) Opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim i koliina
Objanjenja Nazivi postupaka u javnim nabavkama u BiH su u skladu sa Direktivama EU o javnim nabavkama
lan 10., Vrste postupaka za dodjelu ugovora i lan 32., Okvirni sporazumi
Opis mora biti jednostavan, tako da dobavljai iz BiH i inostranstva, mogu identificirati koje tano potrebe ima ugovorni organ. Moe se uputiti na take Rjenika nabavki Evropske unije EU Common Procurement Vocabulary (CPV sistem) koji se moe nai na internetu na: http://simap.eu.int. Upotreba CPV e ubudue bit obavezna i za postupke javnih nabavki u BiH lan 14., Tehnike specifikacije U okviru koliinske specifikacije naznaene su procijenjene koliine i jedinice, na primjer prema nacrtima radnih projekata. Tehnike specifikacije e biti objektivno formulirane, vidjeti ispod u lanu 14. Izbjegava se pozivanje na robe odreene izrade, ili izvore snabdijevanja, ili na robne marke itd., kao to je navedeno u lanu 14. stav (5). U sluaju ugovora o pruanju usluga, specifikacije se esto daju kao sveukupni opis, pod nazivom opis posla, predmeta ugovora. Tano mjesto isporuke/izvrenja/ izvoenja se jasno navodi tako da ponuai mogu proraunati trokove transporta itd.
(d) Koliinske specifikacije, tehnike specifikacije, opis posla/zadataka
(e) Mjesto izvrenja/ obavljanja radova ili isporuke
61
Take lana 13. stav (3), ZJN (f) Navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po lotovima (g) Rokovi za izvrenje /isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora
Objanjenja Predmet predvienog ugovora moe biti podijeljen po broju lotova. U tim sluajevima svaki lot se opisuje i navodi se da li dobavlja moe podnijeti ponudu za jedan lot, vie njih ili za sve lotove. Naznaavaju se svi vremenski rokovi za izvrenje/isporuku predmeta ugovora, poetak i/ili trajanje ugovora. U sluaju lotova, svaka odstupanja od vremenskih rokova po lotu se jasno navode.U sluaju okvirnog sporazuma specificiraju se datumi poetka i trajanja ugovora.
(h) Navoenje mogunosti za podnoenje alternativnih ponuda (varijanti) (i) Kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa i informacije za vrenje takve procjene
lan 17., Alternativne ponude lanovi 23., Ogranienja za uee dobavljaa u postupku javne nabavke, lan 24., Sposobnost obavljanja profesionaln e djelatnosti, lan 25., Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuaa, i lan 26., Tehnika i profesionalna sposobnost
Kada se alternativne ponude mogu prihvatiti, prema lanu 17., postavlja se minimum zahtjeva koje te alternativne ponude moraju ispuniti. U skladu s odredbama lana 23., ZJN uvijek se postavljaju kriteriji izbora s obzirom na linu situaciju dobavljaa, kao i jasni zahtjevi za dokazima na temelju isprava kojima se dokazuje da dobavlja ne potpada pod sluajeve u kojima je opravdano iskljuenje. Kriteriji izbora u pogledu sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, ekonomske i finansijske podobnosti i tehnike i/ili profesionalne sposobnosti se postavljaju kako je primjereno, kao i potrebne informacije za vrenje takve procjene, vidjeti nie u lanovima od 24. do 26. Ugovorni organ za svaki kriterij naznaava zahtjeve za pojedinane lanove grupe dobavljaa koji podnose jednu ponudu.
62
Take lana 13. stav (3), ZJN (j) Kriteriji za dodjelu ugovora utvreni kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili iskljuivo najnia cijena (k) Uslovi predloenog ugovora (l) Period vaenja ponuda (m)Garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvrenje posla i svako drugo traeno osiguranje za privremena plaanja (n) Mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za uee
Objanjenja U sluaju da je izabrani kriterij dodjele: ekonomski najpovoljnija ponuda, u tenderskoj dokumentaciji se jasno navode kriteriji za evaluaciju koji se primjenjuju u toku procjene ponuda, u to je mogue veoj mjeri po opadajuem redu vanosti zajedno sa relativnim znaajem koji se dodjeljuje svakom kriteriju evaluacije. U tendersku dokumentaciju treba ukljuiti nacrt ugovora ili spisak relevantnih uslova.
lan 34., Kriteriji za dodjelu ugovora
lan 15., Period vaenja ponuda lan 16., Osiguranje ponude. Osiguranje izvrenja ugovora
Vidjeti ispod u lanu 15.
U sluaju da se zahtijeva garancija za ponudu (za obiljnost ponude) i/ili za izvrenje ugovora, jasno se navode svi zahtjevi o prirodi, obliku, koliini, oduzimanju prava, vidjeti ispod u lanu 16. Kada se trae takve garancije, u tendersku dokumentaciju mogu biti ukljueni formati za bankovne garancije ili ekvivalentne garancije. Zahtjev za uee odnosi se na ogranieni ili pregovaraki postupak.
lan 21., Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda lan 21., Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda
(o) Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda
63
Take lana 13. stav (3), ZJN (p) Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda
Objanjenja Tano mjesto, datum i vrijeme za otvaranje ponuda navodi se zajedno sa naznakom da svi dobavljai koji su dostavili ponude na vrijeme ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati tokom postupka otvaranja ponuda. Vidjeti lan 10., Uputstva o primjeni ZJN. Sve metode koje se mogu primjenjivati za proraunavanje cijena ponude, ukljuujui pravila o prijavama poreznih iznosa, se objektivno formuliraju i jasno naznaavaju. Vidjeti lan 10., Uputstva o primjeni ZJN.
lan 33., Otvaranje ponuda
(q) Valuta u kojoj se izraavaju cijene (r) Informacija o kalkulaciji cijene
(s) Zahtjevi u pogledu upotrebe jezika
lan 8., Jezik
Vidjeti iznad pod lanom 8. ZJN
Ugovorni organ moe nadopuniti bilo koju od neophodnih informacija na nain koji odgovara konkretnom predloenom ugovoru. U sluaju, recimo, ugovora o nabavci radova, ugovorni organ e pripremiti izvjetaj o planiranom projektu sa detaljnim opisom i obaveznim zahtjevima; takav izvjetaj se moe ukljuiti u tendersku dokumentaciju ili staviti u prilogu (aneksu). lan 13. stav (4):
(4) Tenderska dokumentacija bit e pripremljena u skladu s modelima i/ili standardnom tenderskom dokumentacijom, a pripremit e je Agencija za javne nabavke.
Spisak neophodnih informacija utvrenih lanom 13. stav (3), ZJN, sainjava osnovu za standardne modele za tendersku dokumentaciju koje priprema i objavljuje Agencija za javne nabavke. Ugovorni organi su obavezni da svoje tenderske dokumente zasnivaju na ovim standardnim modelima.
64
lan 13. stav (5):

(5)
Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorni organ potivat e principe jednakog tretmana i nediskriminacije dobavljaa. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koje moe imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to moe uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor.
Ova odredba ponavlja ope principe jednakog tretmana, nediskriminacije i konkurencije koji su ve izraeni u lanu 1. Zakona, koji se jednako odnosi na sve faze postupka nabavke.
Osnovno pitanje kod pripreme tenderske dokumentacije je da informacije u dokumentaciji budu objektivne, to znai da opisi, specifikacije i uslovi koje je naveo ugovorni organ ni na koji nain ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan poloaj bilo kojeg privrednog subjekta koji se natjee za ugovor.
Proizvodi se, na primjer, moraju opisati gdje je to mogue upuivanjem na ope norme ili standarde, a nikada navoenjem robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. (vidjeti objanjenje lana 14., ispod). Popratna informacija, primjera radi, o zemljinom terenu za gradilite, koja je neophodna za proraunavanje cijene finansiranja graevinskih radova dostupna je privrednim subjektima pod jednakim uslovima. Principi jednakog tretmana i nediskriminacije su od presudnog znaaja kod pripreme tenderske dokumentacije. U cilju da se podri objektivnost i jednakost, ugovornom organu je prilikom pripreme tenderske dokumentacije zabranjeno koristiti savjete bilo kojeg lica koje moe imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to moe uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor. Direktni ili indirektni se odnosi na situacije u kojima postoji rizik od konflikta interesa jednak onom koji je definiran u zakonodavstvu BiH o izbjegavanju konflikta interesa. lan 13. stav (6):
(6)
Ugovorni organ moe napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one uine dostupnim zainteresiranim dobavljaima istog dana, a najkasnije pet dana prije roka utvrenog za prijem zahtjeva ili ponuda. U sluaju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu sutinsku promjenu predmeta ugovora, rok za prijem zahtjeva ili ponuda e se shodno tome produiti i to najmanje za sedam dana.
Proces pripreme tenderske dokumentacije je esto dugotrajan te nije lagan zadatak. Ugovorni organ e nerijetko eljeti da naini izmjene i dopune u dokumentima nakon to su oni dati ponuaima. lan 13. stav (6), prva reenica:
65
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Ugovorni organ moe napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one uine dostupnim zainteresiranim dobavljaima istog dana, a najkasnije pet dana prije roka utvrenog za prijem zahtjeva ili ponuda.
osigurava provoenje takvih izmjena i dopuna, specificirajui (i) da se svaka izmjena i dopuna mora uiniti dostupnom privrednim subjektima, koji su zatraili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa (u otvorenom postupku), ili su primili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa u vezi sa pozivom za ponude (ogranieni ili pregovaraki postupak) istog dana, a najkasnije 5 dana prije roka utvrenog za dostavljanje zahtjeva ponuda (ili zahtjeva za uee). Nakon tog vremenskog roka mogu se nainiti samo sutinske izmjene i dopune tenderske dokumentacije i to samo u vezi sa produenjem relevantnog krajnjeg roka, kao to je osigurano u drugoj reenici lana 13. stav (6). lan 13. stav (6), druga reenica:
U sluaju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu sutinsku promjenu predmeta ugovora, rok za prijem zahtjeva ili ponuda e se shodno tome produiti i to najmanje za sedam dana.
predvia da krajni rok za prijem ponuda ili zahtjeva za uee moe biti produen, u sluaju da ugovorni organ pravi izmjene i dopune u tenderskoj dokumentaciji koje podrazumijevaju sutinske promjene predmeta ugovora. Takva produenja bie u razumnoj mjeri dovoljna da ponuai ili kandidati pripreme svoje ponude ili zahtjeve za uee i iznosie najmanje 7 dana. Sutinske promjene se ovdje moraju shvatiti kao vane za ponuae ili kandidate u njihovim aktivnostima na pripremi ponude ili zahtjeva za uee u postupku koje je zaista pokrenut. U sluaju da ugovorni organ eli nainiti sutinske promjene predmeta ugovora u smislu da tako promijenjeni predvieni ugovor odgovara drugim privrednim subjektima koji bi potencijalno odgovorili na obavjetenje o nabavci za prvobitno predvieni ugovor, ugovorni organ mora razmotriti otkazivanje postupka i pokrenuti novi postupak pod tako izmjenjenim uslovima u skladu sa odredbama u lanu 12. ZJN. Znaaj detaljne pripreme i paljivog sastavljanja tenderske dokumentacije nikada ne smije biti potcijenjen.
66
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 14. Tehnike specifikacije
lan 14. ZJN sadri (i) pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehnike specifikacije predmeta predvienog ugovora i (ii) principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvrene tehnike specifikacije. Tehnike specifikacije, na objektivan i nediskriminatoran nain, opisuju karakteristike predmeta ugovora. One se, na primjer, odnose na: kvalitet, izvrenje, zahtjeve za idejno rjeenje, dimenzije, sigurnost, osiguranje kvaliteta, terminologiju, simbole, testiranje i metoda testova, stavljanje robe u ambalau, oznaavanje i etiketiranje.
Tehnike specifikacije za radove ukljuuju odredbe u vezi sa idejnim rjeenjem i izraunavanjem cijene kotanja, test, inspekciju i uslove tehnikog prijema radova, tehnike i metode gradnje, kao i sve ostale tehnike uslove u vezi sa zavrnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste u izgradnji.
Tehnike specifikacije u sluaju ugovora o pruanju usluga su esto sadrane u sveukupnom opisu, pod nazivom opis poslova predvienog ugovora. U principu ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve na nivou i do obima koje oni ele, kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. U isto vrijeme, ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehnike specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogui pristup svim potencijalno zainteresiranim subjektima i zabranjeno mu je da postavlja tehnike specifikacije koje favoriziraju ili stavljaju u nepovoljan poloaj jednog ili vie privrednih subjekata.
Kada ugovorni organ putem tehnikih specifikacija definira precizne zahtjeve o predmetu ugovora, nadmetanje izmeu ponuaa moe se provesti iskljuivo na osnovu cijene (vidjeti kriterij dodjele ugovora najnia cijena kao to je dato u lanu 34. stav (1), taka b) ZJN). Meutim, u nekim sluajevima ugovorni organ postavljanjem tehnikih specifikacija definira minimalni nivo prihvatljivog kvaliteta, izvrenja itd. predmeta ugovora. U takvim sluajevima, ugovorni organ moe eljeti da koristi kriterije evaluacije kao to su kvalitet, tehnika sposobnost ili funkcionalne karakteristike u vezi sa ekonomski najpovoljnijom ponudom (vidjeti lan 34. stav (1), taka a) ZJN).
Kod postavljanja tehnikih specifikacija potrebna je izuzetna panja i odjelu za nabavke e esto biti potrebna pomo relevantnih tehniara, bilo od strane unutranjih izvora ugovornog organa ili od tehnikih konsultanata koji su angaovani izvana. lan 14. stav (1):
67
Komentar na Zakon o javnim nabavkama (1) Tehnike specifikacije bit e nediskriminatorne prema dobavljaima i osiguravat e pravinu i aktivnu konkurenciju.
Tehnike specifikacije ine presudan dio tenderske dokumentacije, vidjeti lan 13. stav (3), taka d) ZJN, i za tehnike specifikacije su najvaniji principi jednakog tretmana i nediskriminacije.
Tehnike specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavljaa, to znai da one ni u kom pogledu ne smiju favorizirati niti stavljati u nepovoljan poloaj bilo kojeg privrednog subjekta kao natjecatelja za predvieni ugovor. Ovakvo favoriziranje ili stavljanje u nepovoljan poloaj, moe rezultirati iz specifikacija koje imaju zahtjeve u skladu sa robom odreene izrade ili izvorom snabdijevanja ili proizvodom, ime se svi drugi proizvodi praktino iskljuuju iz konkurencije. Tehnike specifikacije moraju biti nediskriminatorne s obzirom na dobavljae i osigurati pravednu i aktivnu konkurenciju. lan 14. stav (2):
(2)
Uvaavajui postojee obavezujue tehnike propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, tehnike specifikacije pozivat e se na:
Tehnike specifikacije, naravno, prije svega, uvaavaju obavezne tehnike propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, na primjer u oblasti izgradnje, zatite od poara, sigurnosti maina itd. Drugo, tehnike specifikacije e se u najveoj moguoj mjeri uspostaviti pozivanjem na standarde.
"Standard" oznaava tehniku specifikaciju koja je, kao korisna i praktina, odobrena od strane priznatog tijela za standardizaciju za ponovljenu ili kontinuiranu primjenu, s kojom usklaenost nije obavezna, ve je iroko prihvaena za uobiajene primjene.
U lanu 14. stav (2), taka a), alineje 1) do 3), ZJN, opisano je na koje se standarde moe pozivati ugovorni organ, uspostavljajui poredak po vanosti standarda, normi, tehnikih propisa itd., to znai da e se pozivanje vriti na standarde s pravom prve prednosti, koji su pomenuti pod 1), pravo druge prednosti imaju standardi pomenuti pod 2), a pravo tree prednosti imaju standardi navedeni pod 3).
68
lan 14. stav (2) taka a) alineja 1):

a) 1)
bh. standarde koji su u skladu s evropskim standardima, tehnika odobrenja ili zajednike tehnike specifikacije koje se koriste u Evropskoj uniji; ili
Najvii prioritet imaju BH standardi koji su u skladu sa evropskim standardima, tehnikim odobrenjima ili zajednikim tehnikim specifikacijama koji se koriste u EU.
Pod evropskim standardom misli se na standard koji je usvojila Organizacija za evropske standarde i uinila ga dostupnim irokoj javnosti.
"Evropsko tehniko odobrenje" oznaava povoljnu tehniku procjenu prikladnosti za upotrebu proizvoda u odreene svrhe, koja se zasniva na ispunjenju neophodnih zahtjeva za graevinske radove, uz pomo svojstvenih karakteristika proizvoda i definiranih uslova za primjenu i upotrebu. Evropsko tehniko odobrenje izdaje se od strane tijela za odobrenje koje su u tu svrhu imenovale pojedinane zemlje lanice. "Zajednika tehnika specifikacija" oznaava tehnike specifikacije koje su propisane u skladu sa postupkom koji su priznale zemlje lanice, a koji je objavljen u Slubenom glasniku Evropske unije. Ovakvi standardi za BiH su trenutno u fazi izrade. lan 14. stav (2) taka a) alineja 2):
a) 2)
meunarodno prihvaene standarde, tehnike propise ili norme; ili
U sluajevima gdje gore pomenuti standardi za BiH nisu dostupni ili primjenjivi, moe se pozivati na meunarodno prihvaene standarde, tehnike propise ili norme. Meunarodni standard je standard koji je prilagodila organizacija za meunarodne standarde i uinila dostupnim iroj javnosti. Meunarodno prihvaeni tehniki propisi ili norme su oni koje izdaju meunarodno prihvaena tijela. lan 14. stav (2) taka a) alineja 3):
a) 3)
druge bh. standarde ili druge reference tehnike prirode, uz napomenu da su prihvatljivi i proizvodi, usluge i radovi koji su u skladu s drugim standardima ili tehnikim referencama odobrenim od meunarodnopriznatih institucija za standardizaciju u drugim dravama, a koji su barem sutinski ekvivalentni navedenim referencama.
69
Kada nijedan od gore spomenutih BiH ili meunarodnih standarda itd. nije dostupan ili primjenjiv, moe se pozivati na druge BiH standarde ili na druge reference tehnike prirode. U takvim sluajevima referencu je kako bi se osigurao jednak tretman i nediskriminacija - popraena naznakom da e proizvodi, usluge, ili radovi koji ispunjavaju druge standarde ili tehnike reference odobrene od meunarodno priznatih institucija za standardizaciju drugih drava koje su u najmanjoj mjeri sutinski ekvivalent specificiranim referencama, takoer biti prihvaeni. lan 14. stav (2) taka b):
b) ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga to ponueni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznaenih u tehnikoj specifikaciji ukoliko ponua u svojoj ponudi moe dokazati da rjeenja koja nudi zadovoljavaju na sutinski ekvivalentan nain zahtjeve postavljene u tehnikoj specifikaciji tenderske dokumentacije;
Jo jedanput, u cilju osiguranja jednakog tretmana i nediskriminacije za ponuae koji rade pod drugim uslovima od onih koji su naznaeni odredbama lana 14. stav (2) taka a), ZJN, ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga to ponueni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznaenih u tehnikim specifikacijama, ukoliko ponua u svojoj ponudi moe dokazati da reenja koja nudi zadovoljavaju na sutinski ekvivalentan nain zahtjeve postavljene u tehnikoj specifikaciji tenderske dokumentacije. Sutinsko se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravine i aktivne konkurencije. lan 14. stav (2) taka c):
c)
ili, kada ne postoje primjenjivi standardi, tehniki propisi ili norme do eljenih funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva za izvrenje posla, koji takoer obuhvataju i one koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnosti graana, kao i one koji se odnose na zatitu okolia; ove karakteristike ili zahtjevi moraju biti precizni i jasni kako bi se dobavljaima omoguilo da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji e ispuniti postavljene objektivne zahtjeve.
Primjenjivi standardi, tehniki propisi ili norme esto nisu dostupni za opis predmeta predvienog ugovora. U tom sluaju ugovorni organ moe da se pozove na eljene funkcionalne karakteristike ili zahtjeve za izvrenje posla. U praksi e se esto davati prednost ovom metodu.
70
Ovakve karakteristike ili zahtjevi mogu obuhvatiti osim tehnikog aspekta one koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnosti graana, kao i one koji se odnose na zatitu okolia. Funkcionalne karakteristike ili zahtjevi za izvrenje posla moraju se precizno i jasno specificirati kako bi se omoguilo dobavljaima da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji e ispuniti potrebe ugovornog organa. lan 14. stav (3):
(3)
Svaka nedosljednost u tehnikim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama nee ni pod kojim uslovima biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje sutinsku ekvivalentnost ponuenih proizvoda, usluga ili radova s referencama koje je zahtijevao ugovorni organ.
Ovaj stav, kao i sljedea 2 stava sadri pravila za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju tehnike specifikacije koje je postavio ugovorni organ.
U ovom stavu se navodi da svaka nedosljednost u tehnikim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama, ni u kom sluaju nee biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje sutinsku ekvivalentnost ponuenih proizvoda, usluga ili radova sa zahtjevima koje je postavio ugovorni organ. Ovo pravilo promovira jedinstveni ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. Sutinsko se ovdje mora shvatiti na tehniki/praktian nain, uz izbjegavanje nevanih detalja, formalnosti itd., na koje se inae poziva s ciljem da se stvore smetnje za BiH jedinstveno trite lan 14. stav (4):
(4) Ugovorni organ odbit e sve ponude kojima se nude robe, usluge ili radovi koji sutinski ne ispunjavaju tehnike specifikacije sadrane u tenderskoj dokumentaciji.
S druge strane, ugovorni organ e odbiti sve ponude u kojima se nude robe, usluge ili radovi koji sutinski ne ispunjavaju tehnike specifikacije sadrane u tenderskoj dokumentaciji. Ovo pravilo je jasna posljedica principa jednakog tretmana, nediskriminacije i pravedne konkurencije. Sutinski se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravedne i aktivne konkurencije.
71
lan 14. stav (5):

(5)
Pozivanje na robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja, ili na odreeni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili odreeno porijeklo, ili proizvodnju, radi favoriziranja ili eliminacije odreenih dobavljaa, proizvoda ili metoda je zabranjeno, osim kada je ugovorni organ u nemogunosti da koritenjem objektivnih tehnikih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. U takvom sluaju ugovorni organ obavezan je navesti da e prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza ili ekvivalent.
Kao to je istaknuto iznad u lanu 13. stav (5), osnovno pitanje za specifikaciju tehnikih zahtjeva je da ti zahtjevi budu formulirani objektivno u odnosu na potencijalne dobavljae, to znai da tehnike specifikacije ni u kom pogledu ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan poloaj privrednog subjekta. Ovaj princip je naglaen u lanu 14. stav (1) ZJN. Proizvodi se, na primjer, moraju opisati do mjere u kojoj je to mogue upuivanjem na norme ili standarde, a nikada isticanjem robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. Prema tome, najvanije pravilo je zabranjeno pozivanje na robe odreene marke ili izvora snabdijevanja, ili na odreeni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili odreeno porijeklo, ili proizvodnju radi favoriziranja ili eliminacije odreenih dobavljaa, proizvoda ili metoda.
Meutim, u sluajevima visoke tehnike sloenosti ili kada ugovorni organ ima veoma posebne zahtjeve itd., gdje je za ugovorni organ u praksi nemogue da koritenjem objektivnih tehnikih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv, moe se izuzetno pozvati na robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja. U takvom sluaju ugovorni organ je obavezan navesti da e prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza ili ekvivalent. Ugovorni organ je obavezan dati pojanjenje da koristi dato brend ime samo kao pomoni opis i da to ne iskljuuje ekvivalentne priozvode drugih proizvoaa. Upravo ova formulacija ili ekvivalent mora se koristiti u ovakvim sluajevima.
lan 15. Period vaenja ponude
lan 15. tretira period vaenja ponude. Period vaenja ponude predstavlja vremenski period za koji je ponua obavezan prema sadraju i uslovima naroito prema cijeni ponude za svoju ponudu. Taj period mora biti dovoljno dug kako bi ugovorni organ mogao da ispita ponudu, ocijeni i uporedi primljene ponude te dodijeli i potpie ugovor sa najuspjenijim ponuaem ali ne tako
72
dug da stavi ponuaa u nepovoljan poloaj i.e. da od njih trai da due vrijeme dri niske cijene na promjenjivom tritu. Tako se vremenski rok rauna i postaje vaei od rok za podnoenje ponuda. Od trenutka isteka roka za podnoenje ponuda, ponua ne moe povui svoju ponudu do isteka period vaenja ponude. Ako takav ponua eli da povue svoju ponudu prije isteka perioda vaenja ponuda, ponua snosi odtetu prema ugovornom organu. Ako ponua podnese ponudu ali odlui da je povue prije isteka roka za podnoenje ponuda, taj ponua moe pismenim putem traiti povlaenje ponude i ima pravo da povue ponudu bez negativnih posljedica. Sve dok rok za podnoenje ponuda nije istekao, pravo na ponudu ili na povlaenje ponude je na strani potencijalnog ponuaa. Nakon isteka roka za podnoenje ponuda, ponua se obvezuje svojom ponudom ugovornom organu i vie ne moe povui svoju ponudu bez odreenih posljedica. esto ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji moe zahtijevati da se efikasnosnotie ponuda garantira odgovarajuom garancijom za ponudu (vidi lan 16. ZJN). lan 15. stav (1):
(1)
Period vaenja ponude odreuje ugovorni organ. Period vaenja ne moe biti krai od navedenog u tenderskoj dokumentaciji i ni u kom sluaju nee biti krai od 30 dana. Ukoliko se u ponudi ne navede period njenog vaenja, smatrat e se da ponuda vai za period naznaen u tenderskoj dokumentaciji.
lanu 13. stav (3), taka l), ZJN zahtijeva da period vaenja ponuda ugovorni organ navede u tenderskoj dokumentaciji.
Ponuai moraju biti svjesni postojanja jednog takvog zahtjeva i ne smiju dozvoliti da njihove ponude imaju krai perdio vaenja ponude od onog navedenog u tenderskoj dokumentaciji (ali mogu ponuditi dui period vaenja ponuda, pod uslovom da se takav dui period vaenja nikada ne posmatra kao prednost pri ocjeni te ponude). Pod svim uslovima, minimalni period vaenja ponuda koji ponua mora potivati u svojoj ponudi, jeste 30 dana. Ako u ponudi nije naveden period vaenja, smatra se da je taj period jednak periodu navedenom u tenderskoj dokumentaciji.
73
lan 15. stav (2):

(2)
Tokom perioda vaenja ponude, ugovorni organ moe od dobavljaa, u pisanoj formi, zahtijevati da produe period vaenja do odreenog roka. Svaki dobavlja ima pravo odbiti takav zahtjev bez gubljenja prava u vezi sa osiguranjem ponude.
Stoga, ocjena ponuda moe biti jedan proces koji traje due od onog to je ugovorni organ predvidio. Kada je to realno potrebno, ugovorni organ moe zahtijevati od ponuaa u pismenom obliku da prolongiraju period vaenja ponude do odreenog navedenog datuma, pod uslovom da taj zahtjev podnesu prije isteka orginalnog perioda vaenja ponuda. Ponua moe odbiti takav zahtjev. U sluaju da se priloi garancija na ponudu, to odbijanje od strane ponuaa ne povlai za sobom gubitak garancije na ponudu. lan 15. stav (3):
(3)
Dobavlja koji pristane produiti period vaenja ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produava period vaenja ponude i osigurava produenu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude). Ponuda se ne moe mijenjati. Ukoliko dobavlja ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produenja perioda vaenja ponude ili ne produi rok vaenja ponude ili ne osigura produenu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude), smatrat e se da je dobavlja odbio zahtjev ugovornog organa.
U sluaju da ugovorni organ zahtijeva produivanje perioda vaenja ponude kako je navedeno u lanu 15. stav (2), ZJN, ponua koji pristane na produetak perioda vaenja ponude, o tome u pismenom obliku obavjetava ugovornog organa, skladno tome produava period trajanja, i ako je bila podnesena garancija na ponudu, obezbjeuje produenu garancij na ponudu. Ukoliko dobavlja ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produenja perioda vaenja ponude ili ne produi rok vaenja ponude ili ne osigura produenu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude), smatrat e se da je dobavlja odbio zahtjev ugovornog organa, kako je pomenuto u lanu 15. stav (2), iznad.
74
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 16. Osiguranje ponude. Osiguranje izvrenja ugovora
lan 16. ZJN navodi osnovna pravila vezana za osiguranje za ponudu i osigurenje izvrenja ugovora. U podzakonskikm aktima na ZJN navode se dalji detalji vezani za upotrebu ovih garancija. lan 16. stav (1):
(1) Ugovorni organ moe zahtijevati da se efektivnost ponuda garantira putem odgovarajuih garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude). Garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) nee iznositi vie od 1 do 2% od ponuenih cijena.
Osiguranje ponude predstavlja garanciju, koja vrijedi odreeni novani iznos, koju podnosi ponua, kojom se garantira da (i) ponuda sadri ispravne informacije, (ii) je ponuda validna za zahtjevani period vaenja ponude, i da e (iii) ponua,u sluaju da njegova ponuda bude odabrana kao najuspjenija, zakljuiti ugovor pod uslovima i rokovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. U sluaju da ponua ne zadovolji zahtjeve pod (i), (ii) ili (iii), taj garantirani novani iznos uzima ugovorni organ (zapljenjuje) kao naknadu za dodatne trokove i probleme koje e ugovorni organ imati zbog postupka tog ponuaa.
Dostavljanjem osiguranja ponude ponua garantira ozbiljan pristup postupku dodjele ugovora. Prema ZJN, nije obavezno da ugovorni organ zahtijeva dostavljanje garancije za ponudu; ali to ugovorni organ moe uraditi, ako postoji znaajan razlog za to. Dostavljanje garancije predstavlja troak za ponuae, i neizostavno se taj troak poveava cijenu ponude. Za male i srednje ekonomske operatere garancija za ponudu moe prestavljati toliko veliki troak, da ih zahtijevanje sam garancije moe odbiti od uea. Garancija za ponudu, se tako zahtijeva samo kada se naroito smatra neophodnom (u sluaju veih, kompliciranih ugovora, kada postupak moe dugo trajati). Garancija na ponudu se ne treba zahtijevati u sluaju manjih, jednostavnijih ugovora. Kada se zahtijeva dostavljanje garancije za ponudu u vezi sa postupkom dodjele ugovora, svi zahtjevi vezani za tu garanciju za ponudu se javno navode u tenderskoj dokumentaciji, vidi lan 13. stav (3), taka m), ZJN, i zahtijevaju se od svih ponuaa.
Ponuda ponuaa koji ne ispuni te navedene zahtjeve se odbija. Ocjena usklaenosti podnesene garancije na ponudu je esencijalni zahtjev.
75
Tenderska dokumentacija mora sadravati detaljne navode o razlozima koji uzrokuju pljenidbu garancije na ponudu. Detaljnije odredbe vezane za garanciju na ponudu i garanciju za izvrenje ugovora navedene su u podzakonskim aktima. Podzakonski akti detaljno reguliraju slijedee teme:
(2)
Prihvatljive oblike garancije za ponudu,
Posebne zahtjeve vezane za garanciju za ponudu, Maksimalni i minimalni iznos garancije za ponudu, Uslove za oduzimanje i povrat garancije za ponudu, Oblike garancije za izvrenje ugovora,
Obaveze ugovornog organa vezane za garanciju za ponudu, Obaveze vezane za garanciju za izvrenje ugovora.
lan 16. stav (2):
Ugovorni organ moe zahtijevati da se izvrenje ugovora garantira putem odgovarajuih garancija za izvrenje. Garancije za izvrenje nee iznositi vie od 10% od vrijednosti ugovora.
Garancija za izvrenje ugovora predstavlja garanciju, koja ima odreenu novanu vrijednost, koju dostavlja najuspjeniji ponua kao preduslov za potpisivanje ugovora, i time garantira da e ispuniti svoje obaveze pod ugovorom.
Kada ponua ne ispuni te obaveze, garantirani novani iznos se plaa ugovornom organu kao nadoknada za svaku vrstu gubitka koji pretpi ugovorni organ a kao rezultat tog propusta ponuaa. Prema ZJN nije obavezno da ugovorni organ zahtijeva dostavljanje garancije za izvrenje ugovora; ali ugovorni organ moe odluiti da je zahtijeva, kada postoji rizik da bi prekaj ugovora prouzrokovao bitnu tetu ugovornom organu i/ili zahtijevao od ugovornog organa znaajan troak kako bi uspjeno okonao ugovor. Kada je dostavljanje te garancije potrebno, u vezi sa postupkom dodjele ugovora, svi zahtjevi vezani za to izvrenje ugovora se jasno navode u tenderskoj dokumentaciji, vidi lan 13. stav (3), taka m) ZJN. Ponua koji ne dostavi garanciju za izvrenje ugovora, gdje se to trai, nee imati priliku da potpie ugovora te e mu biti oduzeta garancija na ponudu, u sluaju da je takva garancija bila zahtjevana.
76
Zahtjevi vezani za garancija izvrenje ugovora e biti u skladu sa uobiajenim i ustaljenim javim i trgovinskim praksama primjenjivim na odreenu vrstu i predmet tog ugovora i moe na primjer biti vezana za:
(3)
iznos
period validnosti rok za prijem oblik (gotovina, gotovinski ekvivalent, bankovna garancija, itd.) kvalifikacije za irante oduzimanje.
lan 16. stav (3):
Ugovorni organ ne moe odbaciti garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) ili za izvrenje ugovora na osnovu toga to garanciju nije izdao privredni subjekt Bosne i Hercegovine, pod uslovom da garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude), garancije za izvrenje ugovora i institucija koja je izdala garanciju ispunjavaju uslove postavljene u tenderskoj dokumentaciji.
Pri uspostavljanju zahtjeva vezanih za garanciju za ponudu ili garanciju za izvrenje posla, ugovorni organ ne smije diskriminirati ponuae na osnovu dravljanstva izdavaa garancije. Ugovorni organ ne smije vriti diskriminaciju na osnovu dravljanstva izdavaa garancije ni pri samoj ocjeni ve dostavljne garancije.
lan 17. Alternativne ponude
lan 17. ZJN se bavi alternativnim ponudama i regulira (i) kada alternativne ponude mogu biti doputene, i (ii) koje uslove alternativna ponuda mora zadovoljiti.
Pod alternativnom ponudom se podrazumjeva alternativna ponuda (tender) koja, po miljenju ponuaa, prua zadovoljavajue rjeenje potreba ugovornog organa, kako su one opisane u tenderskoj dokumentaciji, ali ih zadovoljava na alternativan nain i time odstupa od tehnikih specifikacija navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Tako se postie isti rezultat, ali se koriste metode drugaije od onih koje je ugovorni organ predviao.
77
Alternativne ponude, kao koncept, su uvedene u sistem javnih nabavki kako bi se u uslovima konkurentskog trita omoguio ekonomski i tehniki razvoj.
Alternativna rjeenja su na primjer mogua na poljima rapidnog tehnikog razvoja. Ugovorni organ koji predvia dodjeljivanje ugovora u takvom polju moe utvrditi tehnike specifikacije u obliku funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva izvedbe i time se otvoriti prema tenderima koji predstavljaju drugaija tehnika rjeenja. Takvi tenderi su, u principu, podesni tenderi, a ne alternativne ponude.
Ukoliko alternativna ponuda bude takva da otkrije dolazak inovativne nove tehnologije, na primjer, kakvu ugovorni organ na poetku postupka nabavke nije predviao, moe biti neophodno otkazati postupak u skladu sa lanom 12. ZJN. Upotreba alternativnih ponuda mora biti paljivo uravnoteena sa relevantnim uslovima na tritu odreenog podruja.
Ponekad koncept alternativne ponude, kako je predstavljen u ZJN, biva pogreno tumaen kao situacija u kojoj ponua ponudi vie rjeenja ('alternativnih rjeenja') u jednoj ponudi: proizvod X po izvjesnoj cijeni, ili ako ne tako, onda proizvod Y po drugoj cijeni. Takav nain formulisanja ponuda nije podran u BiH ZJN i ne bi trebao biti prihvaen. lan 17. stav (1):
(1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da li odobrava alternativne ponude. Alternativne ponude mogu se dozvoliti samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. U razmatranje se uzimaju jedino alternativne ponude koje zadovoljavaju minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ.
Kako bi prihvaene tendere mogao uporeivati na istoj ravni, ugovorni organ moe dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora ekonomski najprihvatljivija ponuda.
Ugovorni organ je duan navesti u tenderskoj dokumentaciji da li e, ili ne, uzeti u razmatranje alternativne ponude, cf. lan 13. stav (3), taka h) ZJN. Ukoliko je u tenderskoj dokumenatciji navedeno da alternativne ponude nisu dozvoljene, svaka alternativna ponuda e biti odbijena.
Pri pripremi tenderske dokumentacije, ugovorni organ treba, im prije mogue, procijeniti koje bi minimalne zahtjeve trebala zadovoljiti alternativna ponuda. Kada ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, utvrivanje ovakvog minimuma tehnikih specifikacija je obavezno.
78
lan 17. stav (2):

(2)
Pored utvrivanja minimalnih tehnikih specifikacija koje svaka alternativna ponuda mora zadovoljiti, ugovorni organ moe navesti zahtjeve za prezentiranje alternativnih ponuda. Ova odredba ukazuje na mogue naine demonstriranja funkcije i djelotvornosti alternativnog rjeenja koje sadri alternativna ponuda. Ponuda koja sadri alternativnu ponudu koja ne ispunjava minimalne zahtjeve ili ponuda koja ne ispunjava minimalne zahtjeve da bi sadravala alternativnu ponudu e biti odbijena lan 17. stav (3):
(3) U postupcima dodjele ugovora o javnoj nabavci roba ili usluga, ugovorni organ koji je odobrio podnoenje alternativnih ponuda ne moe odbiti alternativnu ponudu samo na osnovu injenice da bi ona vodila ka promjeni karaktera ugovora od ugovora o javnoj nabavci usluga u ugovor o javnoj nabavci roba ili obrnuto.
Pored minimalnih zahtjeva koje su alternativne ponude obavezne ispunjavati, ugovorni organ e u tenderskoj dokumentaciji navesti i sve ostale zahtjeve za njihovo podnoenje.
U sluajevima kada su ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, nije ispravno odbiti alternativnu ponudu zato to ona moe promijeniti predvieni ugovor o nabavci usluga u ugovor o nabavci robe ili vice versa, vidi definiciju ugovora o nabavci javnih usluga i ugovora o nabavci roba u lanu 2. stavovi (10) i (11) ZJN.
lan 18. Odredbe tenderske dokumentacije
lan 18. regulira (i) poiljanje tenderske dokumentacije, (ii) vremenske rokove unutar kojih ugovorni organ dostavlja tendersku dokumentaciju, (iii) osiguranje jednakosti pri dostavljanju tenderske dokumentacije, i (iv) da li ugovorni organ moe zahtijevati naknadu za tendersku dokumentaciju. lan 18. stav (1):
(1) Ugovorni organ moe, kako je primjereno, dobavljaima dati tendersku dokumentaciju:
Tendersku dokumentaciju ugovorni organ priprema u skladu sa odredbama opisanim u opim odredbama iz lana 13. ZJN. Dostavljanje tenderske dokumentacije vezano je za odabrani postupak javne nabavke.
79
lan 18. stav (1) taka a):

a)
na zahtjev dobavljaa;
Kod otvorenog postupka privredni subjekti se pozivaju da ponesu svoje ponude nakon objavljivanja obavjetenja ugovornog organa. U tom obavjetenju potrebno je navesti, gdje i na koji nain zainteresirani ponuai mogu zahtijevati primjerak tenderske dokumentacije.
Odredbe o komunikaciji za vrijeme postupka javnih nabavki navode se u Uputstvu o primjeni ZJN. Glavno pravilo je, da se sva komunikacija vezana za postupak javne nabavke vri u pismenoj formi, takoer zahtjevi za dobijanje tenderske dokumentacije se u pravilu podnose u pismenoj formi. Prema dobroj meunarodnoj praksi, ipak, zahtjevi za tenderskom dokumentacijom se takoer mogu prenijeti i na druge naine, na primjer telefonom, ali tada je potrebno da taj privredni subjekt takoer dostavi i pismeni zahtjev unutar odreenog roka koji je ugovorni organ naveo u obavjetenju.
Ovdje se javlja pitanje, da li ugovorni organ moe odrediti rok u kojem se moe zahtijevati tenderska dokuemtnacija (ovo je validno samo za otvoreni postupak). Preuzimanje tenderske dokumentacije u otvorenom postupku potrebno je izvriti u roku od 3 dana od dostave zahtjeva prema lanu 18. stav (2) ZJN, vidi ispod. Privrednim subjektima se uz to mora ostaviti razuman vremenski period za pripremu prihvatljivih ponuda, iako se taj rok ne moe openito odrediti. Sa pominjanjem lana 13. stava (6) i lana 21. stava (8) ZJN navodi da je takav minimalni vremenski period 5 dana. Tako je mogue zakljuiti, da ugovorni organ moe odrediti vremenski rok u obavjetenju o javnoj nabavci tako da zahtjev za tenderskom dokumentacijom bude maksimalno 8 dana prije roka za podnoenje ponuda. U ogranienom ili pregovarakom postupku sa pretkvalifikacijom, pretkvalifikacijska dokumentacija (tamo gdje ona postoji) se dostavlja privredni subjektima koji je zahtijevaju u istom vremenskom roku kao i tenderska dokumentacija u otvorenom postupku. lan 18. stav (1) taka b):
b) zajedno s pozivom na dostavu ponuda;
U ogranienom ili pregovarakom postupku sa pretkvalifikacijom, dio tenderske dokumentacije vezan za ugovor se dostavlja pretkvalificiranim kandidatima zajedno sa pozivom za podnoenje ponuda ili na uee u pregovorima. Samo pretkvalficirani kandidati, tako, dobijaju dio tenderske dokumentacije vezan za ugovor.
80
lan 18. stav (1) taka c):

c)
objavljivanjem na web-stranici javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktima ili koritenjem drugih elektronskih sredstava.
Ugovorni organ moe, u sluaju pod a) ili b), znai u otvorenom postupku kao i u ogranienom ili pregovarakom postupku, odabrati odailjanje tenderske dokumentacije putem elektronskih sredstava. U takvim sluajevima, jasne informacije o tome gdje i kako se moe doi do tenderske dokumentacije neophodno je navesti u obavjetenju o javnoj nabavci ili u pozivu na podnoenje ponuda ili za uee u pregovorima. Potrebno je da kada ugovorni organ odabere sredstvo komunikacije, da to odabrano sredstvo elektronske komunikacije jeste dostupno svim zainteresiranim strana i da ne ograniava pristup ponuaima u bilo kojoj of faza postupka naabvke.
Kada ugovorni organ uini dostupnima tendersku dokumentaciju na internet stranici na ispravan nain, onda on nije obavezan da dostavlja tendersku dokumentaciju naknadno na zahtjev dobavljaa oni je mogu sebi uzeti sa internet stranice. U tom sluaju dovoljno je da se navede informacija o tome kako pristupiti tim elektronskim dokumentima (dati im internet adresu), pod uslovom da su dokumenti u elektronskoj formi objavljeni na internet stranici jednostavno dostupni bez ikakvih ogranienja. Zakon ne navodi koja je to internet stranica na koju se dokumentacija psotavlja to moe biti i na internet stranici ugovornog organa, ili na nekoj zajednikoj internet stranici javnih nabavki koju odrava na primjer vlada za sve svoje podreene institucije, ili na internet stranici AJN-a. lan 18. stav (2):
(2)
Komunikacija i razmjena informacija regulira se Uputstvom o primjeni ZJN.
Ugovorni organ e dobavljaima otpremiti tendersku dokumentaciju u roku od tri dana nakon prijema zahtjeva za dostavljanje tenderske dokumentacije. Ako na osnovu lana 21. stava (6) take c) ovog zakona ugovorni organ skrati rokove odreene za prijem zahtjeva za uee i za prijem ponuda, rok za otpremu tenderske dokumentacije bit e smanjen na dva dana.
Za sluajeve pomenute u lanu 18. stav (1), taka a), ZJN, tendersku dokumentaciju dostavlja ugovorni organ po zahtjevu privrednog subjekta u roku od 3 dana po prijemu zahtjeva45. To znai da tenderska dokumentacija mora biti spremna najkasnije na datum objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. lan 18. stav (3):
Obzirom da su skraeni rokovi iz lan 21. stav (6), taka c), ZJN relevantni samo u ogranienom postupku, rok od 2 dana naveden u lanu 18. stav (2) ZJN se ne koristi.
45
81
Komentar na Zakon o javnim nabavkama (3) Prilikom davanja tenderske dokumentacije, ugovorni organ e se u odnosu na dobavljae pridravati principa jednakosti i nediskriminacije. Ugovorni organ ne smije dati tendersku dokumentaciju nijednom dobavljau prije objavljivanja obavjetenja o nabavci.
Pri davanju tenderske dokumentacije potuju se principi jednakosti i nediskriminacije. To znai da (i) se informacije koje se nalaze u tenderskoj dokumentaciji ne smiju otkrivati prije obavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci; (ii) niko ne smije dobiti vie informacija od ostalih (svi uesnici dobijaju iste i jednake informacije); i (iii) se da pozivi za podnoenje ponuda ili uee u ogranienom ili pregovarakom postupku, alju istovremeno svim odabranim kvalificiranim kandidatima, kako bi im se ostavio isti vremenski period u kojem trebaju sastaviti svoje ponude. lan 18. stav (4):
(4) Ugovorni organ moe za sve dobavljae odrediti jednaku novanu naknadu koja se plaa za tendersku dokumentaciju. Novana naknada e pokrivati / ukljuivati samo stvarne trokove kopiranja i dostavljanja dokumentacije dobavljaima. Zainteresirani dobavljai imat e pravo na uvid u tendersku dokumentaciju prije nabavke.
Obzirom da kopiranje tenderske dokumentacije moe biti skupo za ugovorni organ, naroito u vezi sa dokumentima veeg obima, govorni organ moe da odredi naknadu za tendersku dokumentaciju. Naknad pokriva samo stvarni troak kopiranja i slanja dokumetnacije ponuaima i naknada mora biti jednaka za sve uesnike. Ugovorni organ ne smije definirati previsoku naknadu za tendersku dokumentaciju kako bi: 1. eliminirao male i/ili slabe kompanije, koje sebi ne mogu priutiti da plate visoku cijenu za uee u postupku (kako bi eliminirao takve kompanije, ako je to neophodno, ugovorni organ moe odrediti zahtjevne kriterije za odabir ponuaa i zahtijevati odgovarajuu garanciju za ponudu); povrati troak uzrokovan pripremom i provoenjem postupka nabavke; zaradio novac na privrednim subjektima.
2. 3.
Ako privredni subjekti smatraju da je tenderska dokumentacija preskupa, to je suprotno lanu 18. stav (4) Zakona, mogu primjeniti mjere iz lanova 50.-52. Zakona i uloiti prigovor (i albu) na navodnu nezakonitu odluku vezanu za (previsoku) cijenu dokumentacije.
Ponuai imaju pravo da pogledaju dokumentaciju u prostorijama ugovornom organa prije nego donesu odluku o tome da li ele da preuzmu tu dokumentaciju.
82
ODJELJAK TRI TRANSPARENTNOST I JAVNOST ODJELJAK TRI Poglavlja II ZJN, koji se sastoji od lanova 19. do 21., odnosi se na bitne koncepte pripreme obavjetenja o nabavkama (lan 19.), objavljivanja obavjetenja (lan 20.) i odreivanja rokova za podnoenje zahtjeva i ponuda (lan 21.), u primarnim postupcima dodjele ugovora.
Odredbe lana 20. koje se odnose na objavljivanje obavjetenja su ope za obavjetenja o nabavkama (lan 19. ZJN), obavjetenja o dodjeli ugovora (lan 40. ZJN) i obavjetenja o ponitenju (lan 12. ZJN). Zahtjevi koji se odnose na objavljivanje kao i predvieni minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda utvreni u ODJELJKU TRI su bitni elementi transparentnosti pri dodjeli ugovora o javnoj nabavci primjenjujui primarne postupke dodjele ugovora. Bez otvorenih i lako dostupnih blagovremenih informacija o namjeri ugovornog organa da pristupi ugovoru o robama, uslugama ili radovima nee postojati dovoljno prilika za stvarnu pravinu i aktivnu konkurenciju meu potencijalnim dobavljaima za takav ugovor kako se zahtjeva u lanu 1. stavu (1), taka c), ZJN. Pored odredbi u ZJN o transparentnosti i javnosti, Podzakonski akti dodatno odreuju pravila koja se odnose na pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavkama.
lan 19 Obavjetenje o nabavci
Obavjetenje o nabavci je prva informacija koja je javno dostupna i koju zainteresirani privredni subjekti mogu dobiti o odreenom namjeravanom ugovoru o javnoj nabavci. ZJN ne zahtjeva objavljivanje bilo kakve informacije koja prethodi ovoj u odnosu na ugovor. ZJN u tom kontekstu nije usklaen sa legislativom o javnim nabavkama EU prema kojoj se zahtjeva objavljivanje Prethodnog informacijskog obavjetenja, kojim se, na poetku budetske godine, informira o svim planiranim aktivnostima na polju javnih nabavki za tu godinu. Ipak, iako nije eksplicitno navedeno u trenutnom tekstu ZJN BiH, ovo ranije objavljivanje informacija o buduim postupcima nabavki je mogue i moe biti korisno u smislu poveavanja konkurencije jer ostavlja dovoljno vremena potencijalnim dobavljaima da se pripreme. Nije potrebno naglaavati da se svi osnovni principi moraju potivati tako da nain na koji se otkrivaju te informacije mora garantirati svim potencijalnim dobavljaima jednak pristup. U praksi to znai da svaka ranije otkrivena informacija mora biti dostupna javno (objavljena u medijima ili dostupna na internet stranici bez ogranienog pristupa).
83
lan 8. ZJN je od vanog znaaja za pripremu obavjetenja o nabavkama, a odnosi se na zahtjeve po pitanju jezika. lan 19. stav (1):
(1) Ugovorni organ objavit e obavjetenje o javnoj nabavci o razmatranom ugovoru, osim u sluajevima u kojima se ugovor dodjeljuje u pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Obavjetenje o javnoj nabavci e svim zainteresiranim dobavljaima pruiti dovoljno informacija koje e im omoguiti da ocijene da li ele dostaviti ponudu za razmatrani ugovor.
lan 19. stav (1) u prvoj reenici sadri cjelokupno ope pravilo da svaki pojedini primarni postupak dodjele ugovora treba zapoeti objavljivanjem obavjetenja o nabavci, osim naravno u sluaju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci (kada je primjena tog postupka opravdana, vidi lan 11. stavove (4) i (5)). Obavjetenje o nabavci se stoga odnosi na otvoreni postupak, ogranieni postupak sa predkvalifikacijom ili pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, vidi lan 10. ZJN. Konkurs za izradu idejnog rjeenja zapoinje objavljivanjem obavjetenja o nabavci koje se odnosi na konkurs za izradu idejnog rjeenja (obavjetenje o konkursu za izradu idejnog rjeenja) vidi dolje komentare na lan 43. stav (1) ZJN.
Objavljivanje obavjetenja o nabavci ima za cilj da informira privredne subjekte o ugovoru koji ugovorni organ namjerava dodjeliti u blioj budunosti, na nain da zainteresirani dobavljai mogu ocijeniti da li ele da se natjeu za predvieni ugovor. Rijei ele da se natjeu oznaava ustvari da li ele da poduzmu slijedee korake za uee u natjeaju za predmetni ugovor o javnoj nabavci, to znai da prvo trebaju dobiti tendersku dokumentaciju od ugovornog organa u sluaju otvorenog postupka, ili dostaviti zahtjev za uee u sluaju organienog ili pregovarakog postupka. Odluke zainteresiranih dobavljaa o tome da li ele dostaviti ponudu ili zahtjev za uee se vjerovatno donose postepeno tokom pripreme ponude ili zahtjeva. lan 19. stav (2)
(2) Obavjetenje o javnoj nabavci sadravat e kratku informaciju u skladu sa relevatnim bitnim informacijama iz tenderske dokumentacije spomenute u lanu 13. ovog Zakona i sastojat e se od maksimalno 650 rijei.
84
lan 19. stav (2) naglaava da informacije koje se daju privrednim subjektima u obavjetenju o nabavci trebaju biti u skladu sa relevatnim bitnim informacijama koje se nalaze i tenderskoj dokumentaciji, to znai da ne smije biti apsolutno nikakve kontradikcije izmeu onoga to stoji u obavjetenju o nabavci i onoga to stoji u tenderskoj dokumentaciji koja je pripremljena u skladu sa lanom 13. ZJN. Znaaj ovog pitanja je naglaen putem zahtjeva da se kopija objavljenog obavjetenja o nabavci doda odnosnoj tenderskoj dokumentaciji, vidi komentar na lan 13. stav (2). Ogranienje koje se odnosi na duinu obavjetenja o nabavci od maksimalno 650 rijei postoji zbog isljuivo praktinih razloga koji se odnose na objavljivanje 46.
(3)
lan 19. stav (3):
Obavjetenje o nabavci e, u pogledu informacija koje sadri i forme u kojoj se sastavlja, biti u skladu sa odredbama podzakonskih akata.
Minimalni sadraj obavjetenja o nabavci je reguliran u dva podzakonska akta: Podzakonski akti i Opi standardni obrazac za obavjetenje o nabavci. Ugovorni organi imaju obavezu da zasnivaju svoja obavjetenja o nabavkama na standardnim obrascima, vidi dolje komentar na lan 20. stavove (1) i (2). Obavjetenje o nabavci sadri najmanje slijedee informacije u skladu sa postupkom dodjele: Ime, adresu, telefonski broj itd. ugovornog organa i, ako je potrebno, slube u kojoj se moe dobiti tenderska dokumentacija; Vrstu ugovornog organa; Vrstu postupka; Vrstu i naziv ugovora i da li je predvien okvirni sporazum; Kratak opis predmeta i koliine/opsega ugovora, ukljuujui i navode o podjeli u lotove i mogunosti natjecanja za jedan ili vie lotova; Mjesto i vrijeme za dostavu/izvedbu predmeta ugovora i trajanje ugovora gdje je to odgovarajue; Da li su alternativne ponude doputene ili zabranjene;
Kratak opis zahtjeva za garanciju za ponudu i garanciju za dobro izvrenje posla, ako postoje;
Kriteriji za odabir kojima se uspostavljaju minimalni kvalifikacijski zahtjevi za ponuae ili kandidate;
Maksimalna duina od 650 rijei je trenutno utvrena u direktivama o javnim nabavkama EU.
46
85
Kriteriji za dodjelu ugovora (ili, drugim rijeima: kriteriji za ocjenjivanje ponude), ukljuujui, tamo gdje se koriste, primjenjive podkriterije navedene u redoslijedu od najvanijeg do najmanje vanog kao i relativno uee svakog podkriterija; Primjena preferencijalnog tretmana domaeg; Mjesto, satum i sat za dostavljanje odnosno prijem od strane ugovornog organa ponuda (u sluaju otvorenog postupka) ili zahtjeva za uee (u sluaju ogranienog ili pregovarakog postupka), i mjesto, datum i sat otvaranja ponuda (u sluaju otvorenog postupka); Minimalni period vaenja ponude; Zahtjevi po pitanju jezika;
Ostale informacije koje ugovorni organ smatra neophodnim za prvo predstavljanje namjeravanog ugovora privrednim subjektima putem obavjetenja o nabavci, mogu biti dodate gore navedenoj listi minimalnih informacija, s tim to se mora potovati pripisani maksimum iz lana 19. stava (2).
lan 20. Objavljivanje obavjetenja
Uslovi za dobijanje tenderske dokumentacije.
Objavljivanje obavjetenja obavjetenja o nabavci, obavjetenja o dodjeli ugovora, obavjetenja koja se odnose na konkurs za izradu idejnog rjeenja i obavjetenja o ponitenju postupka se odvija na takav nain da privredni subjekti imaju otvoren i jednostavan pristup informacijama koje se nalaze u obavjetenjima. U lanu 20. je utvreno da je centralno mjesto za objavljivanje obavjetenja Slubeni glasnik BiH. Internet sve vie igra kljunu ulogu na ovom polju komunikacija. lan 20. stavovi (1) i (2):
(1)
(2)
Sva obavjetenja o javnoj nabavci, obavjetenja o dodjeli ugovora i obavjetenja o ponitenju ugovorni organ objavljuje u Slubenom glasniku BiH. Obavjetenja objavljena u Slubenom glasniku BiH objavljuju se na web stranici javnih nabavki dostupnoj putem Interneta. Formu i obrazac obavjetenja koja se objavljuju u Slubenom glasniku BiH odredit e Agencija za javne nabavke u saradnji sa Redakcijom Slubenog glasnika BiH.
86
Detaljno reguliranje forme, obrazaca i dostavljanja obavjetenja o nabavci na objavljivanje je utvreno u Uputstvu o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, o dodjeli ugovora i ponitenju postupka javne nabavke, koje je objavljeno u Slubenom glasniku BiH br. 17/05. Glavni aspekti objavljivanja obavjetenja su slijedei: Sva obavjetenja se pripremaju po standardiziranim obrascima, vidi komentar na lan 19. ZJN;
Sva obavjetenja se nalaze na jednom mjestu (Slubeni glasnik BiH) i dostupna su na web stranici javnih nabavki;
Ugovorni organi ispunjavaju odreene minimalne tehnike uslove koji su neophodni za objavljivanje (unoenje podataka velikim slovima, kvadratii trebaju biti pravilno ispunjeni ili ostavljeni praznim, slanje elektronskim putem itd.); Sva obavjetenja dobija Agencija za javne nabavke da ih objavi na svojoj web stranici i da priprema statistike o javnim nabavkama. Ugovorni organi, ipak, nemaju obavezu da dostavljaju obavjetenja AJN, oni alju obavjetenja samo Slubenom glasniku. Slubeni glasnik ih onda dostavlja AJN elektronskim putem za objavljivanje na Internetu.
lan 20. stav (3):

(3)
Obavjetenja o nabavci, obavjetenja o dodjeli ugovora i obavjetenja o ponitenju procedure ugovorni organi mogu objaviti i u drugim publikacijama ili na web stranicama koje nisu navedene u stavu (1) ovog lana. Takva obavjetenja ne smiju se objavljivati u drugim publikacijama niti na drugim web stranicama prije datuma njihovog objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a ne smiju sadravati niti dodatne ili bilo koje druge informacije osim onih objavljenih u Slubenom glasniku BiH.
Kada ugovorni organ smatra da je korisno postii bolju konkurenciju za ugovor o javnoj nabavci, moe objaviti obavjetenja u publikacijama i na web stranicama koje nisu navedene u lanu 20. stavu (1) ZJN, vidi gore navedene komentare. Takvo dodatno objavljivanje moe biti u dnevnim novinama, periodinim asopisima itd., i dozvoljeno je ugovornom organu da, na primjer, poalje kopiju objavljenog obavjetenja o nabavci odabranim privrednim subjektima. Ipak, takvo dodatno objavljivanje se ne smije dogoditi prije datuma objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, niti takva obavjetenja smiju sadravati dodatne ili drugaije informacije od onih koje su objavljene u obavjetenju u Slubenom glasniku BiH. Ovi propisi osiguravaju jednak tretman i pravinu konkurenciju zajedno sa zahtjevom iz lana 18. stava (3) ZJN, da nijedan dobavlja ne smije dobiti bilo kakve informacije o namjeravanom ugovoru o javnoj nabavci prije objave obavjetenja o nabavci.
87
lan 20. stav (4):

(4)
U sluaju ugovora ija vrijednost prelazi vrijednost meunarodnih vrijednosnih razreda iz stava (3), lana 6. ovog Zakona, obavjetenje o nabavci obavezno se treba objaviti ili u novinama s meunarodnim opticajem ili na web stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inozemstvu, u skladu sa odredbama podzakonskih akata.
Dok se zahtjevi po pitanju objavljivanja predvieni lanom 20. stavovima (1), (2) i (3) primjenjuju na svaki pojedini primarni postupak dodjele ugovora (osim postupaka koji se opravdano sprovode bez objavljivanja, vidi komentar na lan 19. stav (1)), u sluajevima kada procijenjena vrijednost ugovora prelazi vrijednost vrijednosnog razreda koji je odreen kao meunarodni vrijednosni razred u lanu 6. stavu (3) ZJN, moraju se poduzeti dodatne mjere kojima e se osigurati meunarodni pristup informacijama iz obavjetenja. Uputstvo koje je gore pomenuto u komentarima na lan 20. stavove (1) i (2) definira minimalne zahtjeve koji se odnose na te dodatne mjere.
Kao minimum, priprema se kratki saetak obavjetenja na engleskom jeziku koji sadri slijedee informacije: Ime (odnosno jasna identifikacija) ugovornog organa; Vrsta ugovora (robe, usluge, radovi);
Saeti opis predmeta ugovora, ukljuujui i ukupnu koliinu/opseg; Uslovi za dobijanje tenderske dokumentacije;
Vrsta postupka (otvoreni, ogranieni ili pregovaraki, ili konkurs za izradu idejnog rjeenja); Vremenski rokovi za prijem ponuda/zahtjeva za uee;
Saetak obavjetenja na engleskom jeziku treba biti meunarodno dostupan ili putem objavljivanja u novinama sa meunarodnim opticajem ili na dobro utvrenoj web stranici za BiH, vidi gore navedene komentare na lan 20. stavove (1) i (2).
Objavljivanje informacija o ugovorima ija je procijenjena vrijednost jednaka ili prelazi meunarodne vrijednosne razrede potivat e iste osnovne principe jednakog tretmana i nediskriminacije kako je openito predvieno prema ZJN za objavljivanje obavjetenja. To znai da se saetak obavjetenja na engleskom jeziku objavljuje u isto vrijeme kao i kompletno obavjetenje u Slubenom glasniku BiH, da se ne smiju otkriti bilo kakve informacije na bilo koji nain jednom ili vie potencijalnih (domaih ili meunarodnih) dobavljaa, i da saete informacije na engleskom jeziku trebaju biti u skladu sa sadrajem kompletnog obavjetenja - tj. ne smiju biti kontradiktorne i ne smiju pruati nikakve informacije osim sadraja kompletnog obavjetenja.
88
Meunarodni pristup obavjetenjima, kako je gore opisan, e se osigurati i za obavjetenja o nabavkama (ukljuujui i konkurs za izradu idejnog rjeenja) a to se tie obavjetenja o dodjeli ugovora (ukljuujui i obavjetenje o rezultatu konkursa za izradu idejnog rjeenja) i obavjetenja o ponitenju, onda kada procijenjena vrijednost ugovora iznosi ili prelazi meunarodne vrijednosne razrede. lan 20. stav (5):
(5) Meunarodno objavljivanje odreeno u stavu (4) ovog lana moe se koristiti i u sluaju u ugovora ija vrijednost ne prelazi iznos meunarodnih vrijednosnih razreda.
Kada ugovorni organ smatra da je to korisno s ciljem postizanja bolje konkurencije za javni ugovor ija vrijednost ne prelazi meunarodni vrijednosni razred, onda on moe takoe ostvariti meunarodni pristup informacijama o takvom ugovoru, u skladu sa onim to je gore navedeno.
lan 21. Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda
Jasne informacije o mjestu, datumu i satu za dostavljanje zahtjeva za uee u ogranienom postupku i za dostavljanje ponuda u otvorenom ili ogranienom postupku su bitne svakom zainteresiranom/ukljuenom potencijalnom dobavljau, i obaveza je ugovornog organa da uspostavi takve rokove u odnosu na minimalne rokove propisane lanom 21. ZJN.
Za ugovore ija procijenjena vrijednost iznosi ili prelazi meunarodne vrijednosne razrede predviene lanom 6. stavom (3) ZJN, minimalni vremenski rokovi definirani u lanu 21. e se produiti kao to je to navedeno u lanu 6. stavu (3), take c) i d) ZJN.
Minimalni vremenski rokovi predvieni u lanu 21. su utvreni ostavljajui zainteresiranim dobavljaima razuman period za pripremu ponuda/zahtjeva za uee. Ugovorni organi, ipak, utvruju krajnji rok za dostavljanje ponuda/ zahtjeva za uee ne samo u odnosu na na utvrene minimalne rokove, ve uzimajui u obzir i kompleksnost uslova iz ugovora, vidi lan 21. stav (4) ZJN. Namjera minimalnih rokova utvrenih u ZJN nije da se primjenjuju. lan 21. definira slijedee aspekte postupka nabavke: Utvrenje mjesta, datuma i sata za podnoenje ponuda/zahtjeva za uee (lan 21. stav (1)); Dostavljanje ponuda/zahtjeva za uee nakon utvrenog krajnjeg roka (lan 21. stav (2));
89

(1)
Poetak vremenskog roka (lan 21. stav (3));
Postavljanje vremenskih rokova (lan 21. stav (4)); Produenje rokova (lan 21. stav (7));
Minimalni rokovi u postupcima nabavki (lan 21. stavovi (5) i (6)); Pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom (lan 21. stav (8));
Ponude/zahtjevi za uee koje dostavljaju grupe dobavljaa (lan 21. stav (9)); Formalni zahtjevi za ponude/zahtjeve (lan 21. stav (10)); Povrda o prijemu ponuda (lan 21. stav (11)).
lan 21. stav (1):
Ugovorni organ utvruje mjesto, datum i sat za podnoenje zahtjeva za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku, i/ili za podnoenje ponuda.
Kada se sprovodi ogranieni postupak ili pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja, mjesto, datum i sat za dostavljanje zahtjeva za uee se jasno navode u obavjetenju o nabavci i u predkvalifikacijskim dokumentima, ako se takvi dokumenti pripremaju, vidi komentare na lan 13. stav (1).
U ogranienom postupku, mjesto, datum i sat za dostavljanje ponuda se javno navodi u pozivu na natjeaj i u tenderskoj dokumentaciji (odnosno u dijelu koji se odnosi na ugovor ako je tenderska dokumentacija pripremljena u dva dijela), vidi komentare na lan 13. stav (1) i komentare na lan 29. taka f).
U pregovarakom postupku sa objavom obavjetenja mjesto, datum i sat za dostavljanje poetnih ponuda se jasno navodi u pozivu na uee u pregovorima i u tenderskoj dokumentaciji (odnosno u dijelu koji se odnosi na ugovor ako je tenderska dokumentacija pripremljena u dva dijela), vidi komentare na lan 13. stav (1) i komentare na lan 30. stav (1), taka b). Nakon zakljuenja odranih pregovora mjesto, datum i sat za dostavljanje konanih ponuda se jasno navodi u konanom pozivu na natjeaj, vidi komentare na lan 30. stav (1) taka c). Kada se sprovodi otvoreni postupak, mjesto, datum i sat za dostavljanje ponuda se jasno navodi u obavjetenju o nabavci i u tenderskoj dokumentaciji.
Rok za dostavljanje zahtjeva za uee ili dostavljanje ponuda utvruje ugovorni organ uzimajui u obzir minimalne rokove utvrene u lanu 21. stavovima (5) i (6).
Krajnji rok koji je naveden u ovoj odredbi treba shvatiti kao trenutak do kojeg ugovorni organ treba primiti ponudu ili zahtjev (na mjestu koje je ugovorni
90
organ naveo u obavjetenju ili u tenderskoj dokumentaciji). Ako je ugovorni organ odredio, na primjer, da krajnji rok bude 23.01.2007 u 12:00, ponuda koja pristigne u 12:05 je zakanjela ponuda i treba je vratiti dobavljau neotvorenu u skladu sa stavom (2). Ako je ponuda ili zahtjev poslata potom, trenutak slanja (markica) nije relevantan u smislu da ak i ako je ponuda odnosno zahtjev poslata prije isteka roka, ali je ugovorni organ primio nakon isteka roka, takva ponuda odnosno ztahtjev je zakanjela i treba je dobavljau vratiti neotvorenu. lan 21. stav (2):
(2) U sluaju prijema zahtjeva ili ponude nakon odreenog datuma i sata, oni se dobavljau vraaju neotvoreni.
Rokove uspostavljeni u skladu sa lanom 21. stavom (1) potuju kandidati i ponuai koji uestvuju u postupku, kako i ugovorni organi, da bi se osigurao jednak tretman. Posljedica dostavljanja zahtjeva ili ponuda nakon odreenog datuma i sata ak i ako se radi o kanjenju od samo nekoliko minuta e biti odbijanje takvih zahtjeva ili ponuda od strane ugovonrog organa i te koverte e se vratiti poiljaocu neotvorene. Ugovorni organ e stoga odrati ogovarajui prijem dostavljenih koverti putem kontroliranja vremena i putem biljeenja tanog vremena kada je primljen svaki pojedini zahtjev ili ponuda. Napravit e se zapisnik o dostavljanju ponuda u kojem e biti pobrojane primljene koverte sa odgovarajuim vremenom prispjea to predstavlja dokumentaciju o samom inu podnoenja. lan 21. stav (3)
(3)
Minimalni rokovi za prijem zahtjev ai ponuda raunaju se od dana objavljivanja obavjetenja o nabavci u Slebenom glasniku Bih ili od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim kandidatima.
lan 21. stav (3) uspostavlja propis koji se odnosi na zapoinjanje minimlanih rokova utvrenih u stavovima (5) i (6) lana 21.
Datum objavljivanja obavjetenja o nabavci je poetni datum u odnosu na minimalni rok za dostavu zahtjeva za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku i za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku. Datum otpreme poziva na natjeaj pretkvalificiranim kandidatima u ogranienom postupku je poetni datum minimalnog roka za dostavu takvih ponuda. Ne postoje fiksni minimalni rokovi u ZJN za dostavljanje poetnih ili konanih ponuda u pregovarakom postupku. To ovisi o trajanju pregovora i o broju zahtjevanih dokumenata za predmet. Poetni datum znai, u skladu sa opim principom u zakonima BiH u kojima se utvruju rokovi, da se taj dan nee brojati, i da se slijedei dan broji kao
91
prvi. U skladu s tim, smatra se da se istek roka rauna kako kraj dana X, gdje je minimalni rok utvren za X broj dana. Osim ako nije drugaije definirano, dani oznaavaju kalendarske dane. lan 21. stav (4):
(4)
Minimalni rokovi za prijem zahtjeva ili ponuda koje je doredio ugovorni organ ne mogu biti krai od rokova definiranih u ovom lanu i dovoljno su dugi kako bi zainteresiranim stranama dali dovoljno vremena za sastavljanje i podnoenje ponuda. Prilikom odreivanja ovih rokova, ugovorni organ uzima u obzir kompleksnost uslova ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje zahtjeva i ponuda.
lan 21. stav (4) utvruje princip da e rok za dostavljanje ponuda/zahtjeva za uee utvrditi ugovorni organ ne samo u odnosu na fiksne minimalne rokove u ZJN, ve uvaavajui kompleksnost uslova iz ugovora i vrijeme koje je potrebno za izradu zahtjeva i ponuda. Kada su, na primjer, uslovi iz ugovora veoma kompleksni u usporedbi sa normalnim trinim uslovima na polju predmeta ugovora ili ponuai zahtjevaju posjetu gradilitu ili mjestu izvedbe usluga odravanja, rokovi za dostavljanje ponuda se moraju odrediti sa stajalitem da se ponuaima mora ostaviti razuman period za ovu posjetu i za pripremu ponuda. Vidi takoe lan 21. stav (7). lan 21. stav (5):
(5)
U sluaju otvorenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne moe biti krai od 28 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH.
U skladu sa lanom 21. stavom (5) minimalni rok koji trebaju potovati ugovorni organi pri odreivanju krajnjeg roka za prijem ponuda u otvorenom postupku je 28 kalendarskih dana. Brojanje dana se odvija prema opem principu koji je naveden u komentaru na lan 21. stav (3).
Minimalni rok od 28 dana vai za primarne postupke dodjele ugovora (otvoreni postupak), osim ako je procijenjena vrijednost ugovora jednaka ili vea od meunarodnih vrijednosnih razreda predvienih lanom 6. stavom (3) ZJN: U takvim sluajevima minimalni rok koji ugovorni organi trebaju potivati u utvrivanju krajnjeg roka za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku je 40 kalendarskih dana (28 + 12 dana) u skladu sa lanom 6. stavom (3), c) ZJN47. lan 21. stav (6) taka a):
(6)
47
U sluaju ogranienog, ubrzanog ili pregovarakog postupka:
U direktivama EU o javnim nabavkama, odgovarajui minimalni rok je 52 dana, ali raunajui od datuma slanja obavjetenja o nabavci na objavljivanje
92
Komentar na Zakon o javnim nabavkama a) krajni rok odreen za prijem zahtjeva za uee ne moe biti krai od 18 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH.
U skladu sa lanom 21. stavom (6), taka a) minimalni rok koji ugovorni organ mora potivati u utvrivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za uee u ogranienom (ne ubrzanom/hitnom) ili pregovarakom postupku je 18 kalendarskih dana. Brojanje dana e se odvijati prema opem principu navedenom u lanu 21. stavu (3).
lan 21. stav (6) taka b):

b)
Minimalni rok od 18 dana vai za zahtjeve za uee u primarnim postupcima dodjele ugovora (organieni ili pregovaraki postupak), osim ako je procijenjena vrijednost ugovora jednaka ili vea od meuarodnih vrijednosnih razreda predvienih lanom 6. stavom (3) ZJN. U takvim sluajevima minimalni rok koji treba potivati ugovorni organ pri odreivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za uee u ogranienom (ne ubrzanom/hitnom) ili pregovarakom postupku je 30 kalendarskih dana (18 + 12 dana) u skladu sa lanom 6. stavom (3), taka c) ZJN48.
krajnji rok odreen za prijem ponuda u sluaju ogranienog postupka ne moe bti krai od 28 dana od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim kandidatima.
U skladu sa lanom 21. stavom (6), taka b) minimalni rok koji ugovorni organ treba potivati pri utvrivanju krajnjeg roka za prijem ponuda u ogranienom postupku (ne ubrzanom/hitnom) je 28 kalendarskih dana. Brojanje dana e se odvijati prema opem principu navedenom u lanu 21. stavu (3). Minimalni rok od 28 vai za dostavljanje ponuda u primarnim postupcima dodjele ugovora (ogranieni postupak), osim ako procijenjena vrijednost ugovora nije jednaka ili vea od meunarodnih vrijednosnih razreda predvienih lanom 6. stavom (3) ZJN. U takvim sluajevima minimalni rok koji treba potivati ugovorni organ pri odreivanju krajnjeg roka za prijem ponuda u ogranienom (ne ubrzanom/hitnom) je 40 kalendarskih dana (28 + 12 dana) u skladu sa lanom 6. stavom (3), taka c) ZJN49.
U direktivama EU o javnim nabavkama, odgovarajui minimalni rok je 37 dana, ali raunajui od datuma slanja obavjetenja o nabavci na objavu. 49 U direktivama EU o javnim nabavkama, odgovarajui minimalni rok je takoe 40 dana.
48
93
lan 21. stav (6) taka c):

c)
u sluajevima kada su sipunjeni uslovi za primjenu ubrzanog ogranienog postupka, ugovorni organ ima pravo utvrditi rok za prijem zahtjeva koji nije krai od osam dana i rok za prijem ponuda koji nije krai od pet dana.
U sluaju hitnosti, kada su ispunjeni uslovi da se primjeni ubrzani ogranieni postupak kako je to definirano u lanu 2. stavu (1) ZJN, konani minimalni rok koji ugovorni organ mora potivati pri odreivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za uee je 8 kalendarskih dana i za prijem ponuda 5 kalendarskih dana. Brojanje dana e se odvijati prema opem principu koji je naveden u komentaru na lan 21. stav (3). Krajnji minimalni rokovi od 8 i 5 dana, vae za ubrzane ograniene postupke dodjele ugovora, osim ako je procijenjena vrijednost ugovora jednaka ili vea od meunarodnih vrijednosnih razreda predvienih u lanu 6. stavu (3) ZJN. U takvim sluajevima krajnji minimalni rok koji ugovorni organ treba potivati pri utvrivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za uee u u ubrzanom ogranienom postupku je 20 kalendarskih dana (8 + 12 dana) i za prijem ponuda 15 kalendarskih dana (5 plus 10 dana) u skladu sa lanom 6. stav (3), taka d) ZJN50. Minimalni rokovi utvreni u lanu 21. stavu (6), taka c) se smatraju kako apsolutno minimalni rokovi koji se mogu primjenjivati. Kada god ugovorni organ ima tu mogunost, treba dati nekoliko dana vie kandidatima/ponuaima da pripreme i dostave svoje zahtjeve i ponude. lan 21. stav (7):
(7)
Ako iz bilo kojeg razloga tenderska dokumentacija ili neki njeni dijelovi nisu dostavljeni u odreenom roku, a blagovremeno su zatraeni, ili ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokae da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvoenja ili nakon pregleda na licu mjesta dokumenata koji podravaju tendersku dokumentaciju, rokovi za prijem ponuda produavaju se za period od najmanje sedam dana, kako bi se omoguilo da svi dobavljai budu upoznati sa svim infomacijama koje su neophodne za sastavljanje ponude.
lan 21. stav (7) posebno definira produenje roka za prijem ponuda u sluaju da ili tenderska dokumentacija ili njeni dijelovi nisu na vrijeme dostavljeni od strane ugovornog organa (iz bilo kojeg razloga, osim u sluaju da je ponua neblagovremeno poslao zahtjev za tendersku dokumentaciju), ili se pokae neophodnim (a to ugovorni organ nije u poetku predvidio) da se organizira posjeta mjestu izvoenja ili da ponuai detaljno pregledaju na licu mjesta dokumentaciju prije nego to se izrade odgovarajue ponude.
50
U direktivama EU ojavnim nabavkama, odgovarajui minimalni rokovi su 25 i 15 dana.
94
Takvo produenje traje minimalno 7 dana. U otvorenim postupcima, svako produenje roka e se objaviti na isti nain kao i obavjetenje o nabavci. U ogranienim i pregovarakim postupcima, svako produenje rokova se treba paljivo saopiti svim uesnicima u postupku.
Treba napomenuti da takoe u sluaju ostalih nepredvienih dogaaja pomenutih u lanu 21. stavu (7), ugovorni organi mogu produiti rok za prijem ponuda kao i prijem zahtjeva za uee pod uslovom da (i) takvo produenje ne predstavlja zloupotrebu ove mogunosti, (ii) se strogo potuje jednak tretman potencijalnih dobavljaa, i (iii) da je produenje kao minimum utvreno za period od 7 dana, vidi lan 13. stav (6) ZJN analogno. lan 21. stav (8):
(8) Zainteresirani dobavljai mogu u pisanoj formi od ugovornog organa traiti pojanjenje tenderske dokumentacije blagovremeno i najkasnije deset dana prije isteka roka za podnoenje zahtjeva i ponuda. Ugovorni organ odgovorit e u pisanoj formi, pridravajui se principa stvarne konkurencije u spotupku dodjele,a odgovor e biti otpremljen svim kandidatima ili ponuaima najkasnije pet dana prije isteka roka za podnoenje zahtjeva ili ponude. Ako odgovor ugovornog organa dovede do izmjena tenderske dokumentacije, ugovorni organ e, u skladu sa stavom (5), lana 13. ovog Zakona, produiti rok za podnoenje zahtjeva ili ponude za period od sedam dana.
lan 21. stav (8) prua pojanjenje tenderske dokumentacije na inicijativu zainteresiranih dobavljaa. Ponekad ugovorni organi nenamjerno naprave greke, nedostatke ili nejasne opise i zadatak je i pravo dobavljaa da zatrae pojanjenje od ugovornog organa u takvim sluajevima. Ovakva aktivnost moe pomoi u sprijeavanju buduih albenih postupaka. Pojanjenje mogu traiti i kandidati i ponuai.
Pojanjenje se trai u pisanoj formi, blagovremeno prije isteka krajnjeg roka za dostavljanje zahtjeva/ponuda, i ne kasnije od deset dana prije datuma za dostavljanje. To znai da odmah nakon to zainteresirani dobavljai prime tendersku dokumentaciju od ugovornog organa, potencijalni ponuai paljivo pregledaju dokumentaciju i razmatraju da li su im potrebna ikakva pojanjenja. Trae se samo stvarno neophodni dodatni ili pojanjavajui podaci. Potencijalni ponuai trebaju imati na umu da ugovorni organi uvijek moraju u tenderskoj dokumentaciji ostaviti dovoljno prostora za stvarnu konkurenciju za predvieni ugovor. S druge strane, ponuai moraju ispuniti svoju potrebu za dobijanjem jasnih informacija putem traenja potrebnih pojanjenja.
95
Kada je pojanjenje blagovremeno i zatraeno na ispravan nain, ugovorni organ priprema odgovor u pisanoj formi, potujui stvarno konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora. Takav odgovor se alje svim kandidatima/ ponuaima ne kasnije od pet dana prije isteka roka za dostavljanje predmetnih zahtjeva ili ponuda. Takav odgovor ne smije otkrivati identitet dobavljaa koji je zatraio pojanjenje. U sluaju da pitanje/odgovor dovede do izmjena tenderske dokumentacije, ugovorni organ e razmotriti produenje roka za dostavljanje predmetnih zahtjeva ili ponuda za period od minimalno 7 dana i postupit e, tamo gdje je potrebno produenje, u skladu sa odredbama lana 13. stava (6) ZJN51.
(9)
lan 21. stav (9):
Zahtjeve ili ponude mogu podnositi pojedinani dobavljai kao i grupe dobavljaa, kako je to utvreno u stavu (14) lana 2. ovog Zakona. Od takvih grupa nee se traiti da osnuju novo pravno lice kako bi dostavile zahtjeve ili ponude, ali e one preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze.
U skladu sa lanom 2. stavom (15)52 ZJN termini dobavlja, prualac usluga i izvoa radova odnose se na svakog privrednog subjekta koji moe biti fiziko ili pravno lice ili grupa takvih lica koja na tritu nudi robe, usluge ili radove. lan 21. stav (9), druga reenica, odnosi se na takve grupe u kojima su se lanovi grupe dogovorili da zajedniki uestvuju u natjeaju za predmetni ugovor o javnoj nabavci.
Formiranje grupa dozvoljava na primjer manjim kompanijama da zajedniki nastupe da bi bile u stanju pruiti predmet ugovora, i u skladu sa lanom 21. stavom (9) od takvih grupa se nee zahtjevati da osnuju (novo) pravno lice u fazi postupka dodjele ugovora u kojoj se dostavljaju zahtjevi ili ponude. lanovi takve grupe, ipak, moraju preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze, to znai da svaki od lanova grupe mora preuzeti punu odgovornost za potpuni zahtjev ili ponudu, ukljuujui i vaenje ponude i obavezu zakljuenja ugovora u sluaju da se ugovor dodijeli grupi. U praksi, ugovorni organ zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji da grupa koja dostavlja zajedniku ponudu imenuje nosioca grupe, s kojim se moe odvijati komunikacija i s kojim se potpisuje ugovor u sluaju da se grupi dodijeli ugovor. Kada ugovorni organ smatra da je to potrebno, moe se zahtjevati u tenderskoj dokumentaciji da takva grupa nakon (mogue) dodjele ugovora grupi i kao preduslov potpisivanja ugovora osnuje novo pravno lice koje djeluje kao dobavlja/prualac usluga/izvoa radova koji zakljuuje i izvrava ugovor.
51
Navoenje u lanu 21. stavu (8) odnosnog stava iz lana 13. grekom upuuje na stav (5), jer oigledno treba upuivati na stav (6) lana 13. 52 Navoenje u lanu 21. stavu (9) odnosnog stava iz lana 2. grekom upuuje na stav (4), jer oigledno treba upuivati na stav (15) lana 2.
96
Ugovorni organ takoe mora prije svega razmotriti i utvrditi u tenderskoj dokumentaciji kako e se primjenjivati selekcioni kriteriji na pojedinane lanove grupe koja dostavlja zahtjev ili ponudu. lan 21. stav (10):
(10) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da se zahtjevi ili ponuda obavezno podnose u pisanoj formi i da ih treba potpisati lice koje je ovlastio dobavlja. Ugovorni organ takoe zahtijeva da se ponude dostavljaju u jednoj zatvorenoj koverti s potpisom i peatom, osim u sluaju ponuda za konsultantske usluge koje se dostavljaju u dvije koverte u skladu sa odredbama podzakonskih akata. Stranice ponude (s dodacima) treba da budu numerirane. Garantni dokumenti, spomenuti u lanu 16. ovog Zakona, mogu biti neuvezani i bez numeriranih stranica.
lan 21. stav (10) se odnosi na formu i obrazac zahtjeva i ponuda. Obavezni zahtjevi koji su postavljeni u lanu 21. stavu (10) su slijedei: Zahtjevi i ponude: Se dostavljaju u pisanoj formi (koristit e se standardni tenderski obrazac koji je priloen standardnoj tenderskoj dokumentaciji, vidi komentare na lan 13.);
Moraju biti potpisane od strane predstavnika dobavljaa (kao to je navedeno u standardnoj tenderskoj dokumentaciji);
Kandidati i ponuai moraju paljivo potivati ove zahtjeve da bi ugovorni organi prihvatili njihove zahtjeve i ponude. lan 21. stav (11):
(11) Na zahtjev dobavljaa, ugovorni organ osigurava potvrdu o prijemu ponude uz navoenje datuma i vremena prijema.
Trebaju biti pripremljene tako sa su im stranice numerirane (ukljuujui i sve dodatke); ali garantni dokumenti mogu biti dostavljeni neuvezani i bez numeriranih stranica.
lan 21. stav (11) eksplicitno navodi mogunost ponuaima da dobiju potvrdu prijema od ugovornog organa o dostavljenim ponudama, u kojoj se navodi datum i vrijeme dostave. Ugovorni organ moe pripremiti takvu potvrdu ranije i imati je spremnu zajedno sa evidencijom o prijemu ponude kako je navedeno u komentarima na lan 21. stav (2).
97
ODJELJAK ETIRI KVALIFIKACIJA, SELEKCIJA I DISKVALIFIKACIJA ODJELJAK ETIRI Poglavlja II ZJN, koji se sastoji od lanova 22. 27., odnosi se na kvalifikacijske zahtjeve koje ugovorni organi mogu utvrditi i koristiti u svom odabiru kandidata i ponuaa. Kao to je to opisano u komentarima na lanu 10. take a) i b), ugovorni organ uvijek trebaju osigurati da kandidati i ponuai ispune odreene minimalne zahtjeve koji se odnose na njihovu linu odgovornost (kako je definirano u lanovima 23. 27. ZJN) i takoe da su kandidati i ponuai podobni i da su u stanju da izvre predmet ugovora, u sluaju da im se dodijeli ugovor, prema uslovima i potujui specifikacije i zahtjeve koje je utvrdio ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji koja je pripremljena za namjeravani ugovor (vidi lanove 24. 26. ZJN).
S druge strane, svaki zainteresirani dobavlja koji ispunjava kvalifikacijske zahtjeve koje je utvrdio ugovorni organ u skladu sa lanovima 23. 27. ZJN ima pravo da se na jednakoj osnovi natjee za predmetni ugovor o javnoj nabavci. Ugovorni organ ima dunost da verificira kvalifikacije potencijalnih dobavljaa to je predvieno lanom 22. ZJN.
lan 22. Provjeravanje kvalifikacija dobavljaa
lan 22. se odnosi na selekcione kriterije koji supostavlju minimalne zahtjeve za kvalifikaciju kandidata i ponuaa. Ugovorni organ (i) uspostavlja selekcione kriterije u tenderskoj dokumentaciji i (ii) ocjenjuje i verificira tokom evaluacije primljenih zahtjeva ili ponuda da li kandidati/ponuai ispunjavaju te selekcione kriterije koji se uzimaju kao minimalni kvalifikacijski zahtjevi postavljeni u tenderskoj dokumentaciji. Samo onim kandidatima/ponuaima koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bit e dozvoljeno da uestvuju u daljem postupku dodjele ugovora drugim rijeima, bit e odabrani da uestvuju u daljem postupku. Ne smije se izuzeti nijedan kandidat ili ponua iz uea u postupku dodjele ugovora na osnovu selekcionih kriterija koji nisu navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Odabir kandidata/ponuaa u skladu sa selekcionim kriterijima navedenim u tenderskoj dokumentaciji e se uvijek odvijati prije evaluacije ponuda u skladu sa kriterijima za dodjelu ugovora koji su utvreni u tenderskoj dokumentaciji.
98
lan 22. stav (1):

(1)
U skladu s minimumom zahtijevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponuai treba da ispunjavaju, a koji su utvreni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponua kompetentan, pouzdan i sposoban da izvri ugovor.
lan 22. stav (1) obavezuje ugovornog organa da ocijeni i provjeri da li kandidati/ponuai u stvari ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve (selekcione kriterije) utvrene u tenderskoj dokumentaciji. Ocjenjivanje i provjera se odvija na na osnovu informacija koje dostave kandidati/ponuai u skladu sa zahtjevima za dokumentacijom koja se odnosi na njigove kvalifikacije koja je utvrena u tenderskoj dokumentaciji, vidi lan 22. stav (2). Ocijenjivanje kvalifikacija kandidata/ponuaa je test pao-proao. Kandidat/ ponua ili ispunjava zahtjeve ili ne ispunjava. Kandidat/ponua koji ne ispunjava minimalne kvalifikacijske zahtjeve utvrene u tenderskoj dokumentaciji bit e eliminiran iz daljeg uea u postupku dodjele ugovora. U otvorenom i ogranienom postupku svakom kandidatu/ponuau koji poloi test bit e dozvoljeno uee u slijedeim fazama postupka drugim rijeima, bit e odabran da uestvuje u daljem postupku, vidi lan 22. stav (5). Ipak, u pregovarakom postupku, ugovorni organ nema obavezu da pozove na pregovore sve kvalificirane kandidate (vidi komentar na lan 30.)
Ponekad se desi da su neki kandidati/ponuai kvalificiraniji nego to se to zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organi e, ipak, odabrati sve kandidate/ponuae koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve utvrene u tenderskoj dokumentaciji na jednak nain, i ne smiju favorizirati, u otvorenom i ogranienom postupku, bolje kvalificiranje kandidate/ponuae u odnosu na ostale odabrane kandidate/ponuae. U pregovarakom postupku, ugovorni organ smije pozvati samo najbolje kvalificirane kandidate da dostave ponude. lan 22. stav (2):
(2) U skladu sa stavom (1) ovog lana, ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za selekciju i time uspostavlja minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa u pogledu njihove line situacije u skladu s lanom 23. ovog zakona, njihovu podobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti u skladu s lanom 24. ovog zakona, njihovo ekonomsko i finansijsko stanje u skladu s lanom 25. ovog zakona, te njihove tehnike i/ili profesionalne sposobnosti u skladu s lanom 26. ovog zakona. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponuaa trai obaveznu dostavu informacija i dokumenata koji dokazuju da njihove kvalifikacije odgovaraju onima koje zahtijeva ugovorni organ u skladu s lanovima 23. do 26. ovog zakona.
99
lan 22. stav (2) regulira vrste selekcionih kriterija koje ugovorni organi mogu koristiti. Osim onih navedenih u lanu 22. stavu (2), ne smiju se koristiti nikakvi drugi selekcioni kriteriji.
U dolje navedenoj tabeli nabrojane su vrste primjenjivih selekcionih kriterija koji su dozvoljeni prema lanu 22. stavu (2) uz navedene relevantne lanove ZJN: selekcionih kriterija Vrste primjenjivih Relevantni lan ZJN lan 23. lan 24. lan 25. lan 26.
Lina situacija kandidata/ponuaa
Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti Ekonomsko i finansijsko stanje Tehnika i/ili profesionalna sposobnost
Osnove za diskvalifikaciju navedene u lanu 27. ne trebaju biti utvrene u tenderskoj dokumentaciji jer predstavljaju ope shvatanje dobrog rukovoenja. Dodatno, lan 22. stav (2), druga reenica, predvia da e ugovorni organi specificirati u tenderskoj dokumentaciji koje informacije i dokumente kandidati/ ponuai moraju dostaviti da bi dokazali svoje kvalifikacije. Takve informacije i dokumenti su opisani ulanu 23. stavu (2) ZJN. lan 22. stav (3):
(3)
Minimum kvalifikacionih uslova koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponuae i broj dokumenata koji su potrebni za njihovo dokazivanje obavezno treba da budu srazmjerni predmetu ugovora i usklaeni s njim. Oni ne smiju imati ograniavajui efekat na konkurenciju i moraju biti razumni, jasni i precizni. Ugovorni organ e od dobavljaa zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Ovi uslovi ne smiju onemoguavati ostvarivanje prava dobavljaa na zatitu intelektualne svojine i poslovnih tajni.
lanom 22. stavom (3), dodata su slijedea ogranienja selekcionim kriterijima koji se primjenjuju:
Minimum kvalifikacionih zahtjeva utvrenih za konkretni postupak dodjele ugovora mora biti povezan i srazmjeran sa predmetom ugovora;
100
Broj dokumenata koji se zahtijevaju za dokazivanje kvalifikacija kandidata/ponuaa mora biti povezan i srazmjeran predmetu ugovoru; Selekcioni kriteriji ne smiju imati ograniavajui efekat na konkurenciju; Selekcioni kriteriji moraju biti razumni, jasni i precizni;
Informacije koje se zahtjevaju od kandidata/ponuaa koje se odnose na njihove kvalifikacije ne smiju biti ire od onih koje su neophodne da se identificira da li taj kandidat/ponua ispunjava minimum kvalifikacijskih zahtjeva koje je utvrdio ugovorni organ; Zahtjevi za informacijama i dokumentacijom moraju uvaavati dobavljaevo pravo na intelektualno vlasnitvo ili poslovne tajne.
Dalja pojanjenja primjene selekcionih kriterija su data u komentarima na lanove 25. i 26.
Ovdje treba dodatno spomenuti da se selekcioni kriteriji ne smiju mijeati sa kriterijima za dodjelu ugovora. Selekcioni kriteriji se odnose na potencijalne dobavljae kao proizvoae predmeta ugovora, dok se kriteriji za dodjelu ugovora odnose na sam predmet ugovora na takorei proizvod koji se treba puiti53. Selekcioni kriteriji se odnose na ope kvalifikacije potencijalnih dobavljaa u opsegu ugovora i moraju biti dobro usklaeni za odabir kandidata/ponuaa, dok kriteriji za dodjelu ugovora moraju osigurati da e ugovorni organ dobiti zahtjevane karakteristike predmeta predvienog ugovora i stoga ti kriteriji moraju biti podobni za tu svrhu. Razlikovanje selekcionih kriterija od kriterija za dodjelu ugovora je kljuni element u praksi za primjenjivanje jednakog tretmana privrednih subjekata, ali povremeno moe dovesti do tekih pitanja.
Kako e svim kandidatima/ponuaima koji ispunjavaju, u otvorenom i ogranienom postupku, minimum kvalifikacijskih zahtjeva koje je ugovorni organ utvrdio u tenderskoj dokumentaciji biti dozvoljeno da uestvuju u daljem postupku dodjele ugovora, vidi komentare na lan 22. stav (1), ugovorni organ mora posvetiti panju utvrivanju tih selekcionih kriterija. lan 22. stav (4):
(4) Ugovornom organu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za uee ili ponudu iskljuivo na osnovu toga to su podneseni ili od pravnog od fizikog lica.
Ugovornom organu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za uee ili ponudu iskljuivo na osnovu toga to su podneseni ili od pravnog od fizikog lica.
53
Ovaj princip je jasno objasnio Evropski sud pravde u svojoj odluci C-31/87 Beentjes i kasnije je navoen u velikom broju odluka Evropskog suda pravde.
101
lan 22. stav (5):

(5)
Samo onim kandidatima ili ponuaima ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bit e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke.
lanom 22. stavom (5), predvien je princip da je samo kvalificiranim kandidatima/ponuaima dozvoljeno da uestvuju u daljem postupku dodjele ugovora. Kvalifikacije kandidata/ponuaa se ocjenjuju i provjeravaju u odnosu na minimum kvalifikacijskih zahtjeva koje je ugovorni organ utvrdio u tenderskoj dokumentaciji kao selekcione kriterije, vidi gore navedene komentare na ovaj lan.
lan 23. Ogranienja za uee dobavljaa u postupku javne nabavke
lan 23. se odnosi na linu situaciju kandidata/dobavljaa, koja se podrazumijeva kao opa odgovornost kandidata/ponuaa u odnosu na njihovo poslovno rukovodstvo i pruanje njihovih ugovornih obaveza. Broj linih situacija potencijalnih dobavljaa koje nisu prihvatljive u vezi sa moguim angamanom u ugovoru o javnoj nabavci je naveden u lanu 23. stavu (1).
U lanu 23. stavu (2) nabrojani su dokumenti koje ugovorni organ prihvata kao dovoljne dokaze da se kandidat/ponua ne nalazi u jednoj od situacija navedenih u lanu 23. stavu (1).
Ako kandidat/ponua nije u stanju da dokae na nain koji je ugovorni organ utvrdio u tenderskoj dokumentaciji u skladu sa odredbama lana 23. da se ne nalazi niti u jednoj od situacija navedenih u lanu 23, posljedica e biti odbijanje zahtjeva za uee ili ponude tog kandidata/dobavljaa. lan 23. stav (1), uvodna klauzula:
(1) Ugovorni organ e, u tenderskoj dokumentaciji, predvidjeti da zahtjev za uee u ogranienom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u sluaju da je kandidat, odnosno ponua:
Ugovorni organ mora jasno navesti u tenderskoj dokumentaciji da nijedna od linih situacija navedenih u lanu 23. stavu (1), take a) do g) nije prihvatljiva za kandidata/ponuaa koji eli da uestvuje u natjeaju za ugovor o javnoj nabavci. lan 23. stav (1) se odnosi na otvoreni i ogranieni postupak, ali se analogno primjenjuje i na pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o
102
nabavci. U sluaju da ugovorni organ sprovodi pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci i stoga pozove nekoliko kandidata dobavljaa, ugovorni organ mora biti siguran da se nijedna od linih situacija navedenih u lanu 23. stavu (1) ne primjenjuje na potencijalnog dobavljaa (dobavljae), vidi komentare na lan 30. stav (2). lan 23. stav (1) taka a):
a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji kojoj je registriran; s u s u
Neprihvatljiva lina situacija koja je navedena u lanu 23. stavu (1), taka a) odnosi se na ekonomsku ozbiljnost kanidata/ponuaa. Potencijalni dobavljai koji su pod steajem, ili pred likvidacijom ili su u nekoj od ostalih situacija nabrojanih u lanu 23. stavu (1), i stoga ne upravljaju svojim ekonomskim poslovima, bit e odbijeni kao kandidati/ponuai za ugovor o javnoj nabavci. Razlog za ovo je zbog toga to se za dodjelu odreenog ugovora troi javni novac i postoji znatan rizik da se predmet ugovora nee isporuiti. lan 23. stav (1) taka b):
b) predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aranmana s povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran;
Neprihvatljiva lina situacija navedena u lanu 23. stavu (1), taka b) odnosi se na poetne faze postupka koje mogu dovesti do situacija nevedenih u taki a) lana 23. stava (1): steaj, likvidacija itd. ak i kada su te formalne procedure zapoete, smatrat e se da je stupanje u ugovor sa takvim dobavljaem prerizino u odnosu na troenje javnih sredstava. lan 23. stav (1) taka c):
c) osuen u sudskom postupku za krenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponaanja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu podnoenja zahtjeva ili ponude;
103
Neprihvatljiva lina situacija navedena u lanu 23. stavu (1), taki c) je sluaj kada je kandidat/ponua osuen presudom, bilo gdje i od strane nadlenog suda, za svaki prekraj koji se odnosi na kandidatovo/ponuaevo poslovno ponaanje u periodu od pet godina. Period od pet godina se rauna unazad od krajnjeg roka za podnoenje zahtjeva ili ponuda. lan 23. stav (1) taka d):
d) proglaen krivim za ozbiljan profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u periodu od pet godina i da je taj prekraj prethodio datumu podnoenja zahtjeva ili ponude;
Neprihvatljiva lina situacija navedena u lanu 23. stavu (1), taka d) je sluaj kada je kandidat/ponua proglaen krivim presudom nadlenog suda u BiH za ozbiljan profesionalni prekraj u roku od pet godina. Period od pet godina se rauna unazad od krajnjeg roka za podnoenje zahtjeva ili ponuda. lan 23. stav (1) taka e):
e) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;
Neprihvatljiva lina situacija navedena u lanu 23. stavu (1), taka e) odnosi se na kandidatovo/ponuaevo ispunjavanje obaveza koje se odnose na plaanje doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa zakonodavstvom u zemlji u kojoj je osnovan kandidat/ponua, bilo to BiH ili neka druga zemlja. Kako registracija plaanja doprinosa za socijalno osiguranje uglavnom kasni, navedeno je u lanu 23. stavu (2), taka b) da uvjerenje moe biti staro do 3 mjeseca, raunajui od datuma podnoenja zahtjeva ili ponude. lan 23. stav (1) taka f):
f) nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;
Neprihvatljiva lina situacija nevedena u lanu 23. stavu (1), taka f) odnosi se na kandidatovo/ponuaevo ispunjenje obaveza u odnosu na plaanje poreza u skladu sa zakonodavstvom u zemlji u kojoj je osnovan kandidat/ponua, bilo to BiH ili neka druga zemlja. Kako registracija plaanja poreza uglavnom kasni, navedeno je u lanu 23. stavu (2), taka b) da uvjerenje moe biti staro do 3 mjeseca, raunajui od datuma podnoenja zahtjeva ili ponude.
104
lan 23. stav (1) taka g):

g)
propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanovima 23. do 26. ovog zakona.
Neprihvatljiva lina situacija navedena u lanu 23. stavu (1), taka g) je sluaj kada kandidat/ponua dostavi lane ili obmanjujue informacije ili ne dostavi zahtjevane informacije u vezi sa svojim kvalifikacijama. Takvom kandidatu/ponuau nee biti dozvoljeno da uestvuje u daljim fazama postupka dodjele ugovora. Taka g) lana 23. stava (1), prije svega naglaava sluaj kada kandidat/ ponua pogreno predstavi informacije koje se daju tokom postupka dodjele ugovora. Ali kada je ugovorni organ ili ugovorni organi ve iskusio lano predstavljanje od strane odreenog privrednog subjekta u nekim prethodnim postupcima dodjele ugovora i kada se takvo ponaanje moe dokazati, ugovorni organ se moe pozvati na taku g) lana 23. stava (2) i moe odbiti zahtjev ili ponudu. lan 23. stav (2), uvodna klauzula:
(2)
U sluajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponuaa zahtijeva da prui dokaze da se nijedan sluaj iz stava (1), take a), b), c), e) ili f) ovog lana ne odnosi na njih, ugovorni organ duan je da kao zadovoljavajue prihvati sljedee dokaze:
Kako je predvieno lanom 22. stavom (2), drugom reenicom, ugovorni organi e u tenderskoj dokumentaciji specificirati koje informacije i dokumente kandidati/ponuai trebaju dostaviti da bi dokazali svoje kvalifikacije. U skladu sa lanom 23. stavom (2), uvodnom klauzulom, ugovorni organ ipak ne smije zahtjevati bilo kakve dokaze za take a), b), c), e) i f) lana 23. stava (1), i mora prihvatiti kao dovoljne one dokaze koji su navedeni u a) i b) lana 23. stava (2).
Za taku d) lana 23. stava (1), u ZJN nije specificirano nita po pitanju dokaza, jer je sudski sistem bio u fazi uspostave u vrijeme kada je ZJN stupio na snagu. Ipak, paralelno sa lanom 23. stavom (3) ZJN, vidi komentar ispod, moe se oekivati da e Agencija za javne nabavke BiH poduzeti neophodne korake da se ovo pitanje regulira. Kako se taka g) lana 23. stava (1) odnosi na vezu izmeu ugovornog organa i odreenog kandidata/ponuaa, ovdje nije relevantan nikakav vanjski dokaz.
105

a)
u sluajevima iz stava (1), take a), b) ili c) ovog lana, osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadleni sudski ili upravni organ u Bosni i Hercegovini, ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje to lice dolazi, a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni; takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca;
Dokazi koji se odnose na line situacije kandidata/ponuaa navedenih u lanu 23. stavu (1), takama a), b) i c) (bez steaja, bez postupka za proglaenje steaja, bez osude u periodu od pet godina itd.) moraju koliko je mogue dolaziti iz sudskih registara BiH ili relevantne zemlje u odnosu na kandidata/ponuaa koji je u pitanju. Kada nije mogue dobiti izvadak iz sudskog registra, bit e prihvatljiv ekvivalentan dokument koji izdaje nadleni sudski ili administrativni organ, vidi stav (3) lana 23. Ti dokumenti ne smiju biti stariji od 3 (tri) mjeseca. U praksi, zainteresirani privredni subjekti se mogu pripremiti za budue aktivnosti javnih nabavki i mogu prikupiti relevantne dokumente i dokaze blagovremeno svaka 3 mjeseca, ako esto uestvuju u postupcima javnih nabavki. lan 23. stav (2) taka b):
b) u sluajevima iz stava (1), take e) ili f) ovog lana, uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca a izdao ga je nadleni organ u Bosni i Hercegovini ili nadleni organ odnosne drave.
Dokumenti i dokazi koji se odnose na line situacije kandidata/ponuaa navedeni u lanu 23. stavu (1), takama e) i f) (bez prekraja koji se odnose na plaanje doprinosa za socijalno osiguranje i poreze) su uvjerenja koja izdaje nadleni sud BiH ili relevatne zemlje u odnosu na kandidata/ponuaa koji je u pitanju.
Ti dokumenti ne smiju biti stariji od 3 (tri) mjeseca raunajui od krajnjeg roka za podnoenje zahtjeva ili ponude. U praksi, zainteresirani privredni subjekti se mogu pripremiti za budue aktivnosti javnih nabavki i mogu prikupiti relevantne dokumente i dokaze blagovremeno svaka 3 mjeseca. lan 23. stav (3):
(3) Agencija za javne nabavke sastavit e listu organa u Bosni i Hercegovini koji su nadleni za izdavanje dokumenata iz stava (2) ovog lana.
U skladu sa lanom 23. stavom (3), moe se oekivati da e Agencija za javne nabavke izdati listu organa u BiH koji su nadleni da izdaju dokumente navedene u stavu (2) lana 23.
106
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 24. Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti
Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji moe od kandidata, odnosno ponuaa zahtijevati da dokau svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili drugim relevantnim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju relevantnu profesionalnu djelatnost.
lan 24. predvia da ugovorni organ moe zahtjevati od kandidata ili ponuaa da dokau svoju podobnost da sprovode djelatnost iz namjeravanog ugovora tako to e dokazati svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili trgovinskim registrima, tamo gdje je takva registracija obavezna u skladu sa zakonima u BiH ili je normalna za relevantni trini sektor. Ugovorni organ moe takav zahtjev navesti u tenderskoj dokumentaciji. Registracija navedena u lanu 24. je (i) administrativna ekonomska/finansijska registracija u profesionalnom, komercijalnom, korporativnom ili trgovinskom registru i/ili (ii) relevatna registracija autorizacije ili licence da se prua usluga ili druga aktivnost u namjeravanom ugovoru. Registracija se odnosi na relevantni javni registar zemlje u kojoj je kandidat/ponua osnovan. U sluaju da takva registracija ne postoji u zemlji u kojoj je kandidat/ponua osnovan, moe se dostaviti izjava ili dokument kojim se dokazuje pravo kandidata/ponuaa da obavlja datu profesionalnu djelatnost. Izjava ili dokument na primjer moe biti dokaz o lanstvu u relevantnoj profesionalnoj organizaciji ili bilo kakav drugi dokaz podobnosti kandidata/ponuaa da obavlja datu profesionalnu djelatnost. Pri utvrivanju takvih zahtjeva za dokaze u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ e potivati principe jednakog tretmana i nediskriminacije.
lan 25. Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuaa
lan 25. se odnosi na selekcione kriterije koje ugovorni organ moe specificirati u tenderskoj dokumentaciji u odnosu na ekonomsko i finansijsko stanje kandidata ili ponuaa. Kako je objaenjeno u komentarima na lan 22. selekcioni kriteriji su minimalni kvalifikacijski zahtjevi koje svi kandidati ili ponuai moraju ispuniti da bi uestvovali u natjeaju za predvieni ugovor o javnoj nabavci.
Ekonomski i finansijski zahtjevi za kandidate ili ponuae moe ugovorni organ utvrditi gdje smatra da je to potrebno da bi bio siguran da dobavlja, kojem e se dodijeliti ugovor, jeste ekonomski sposoban da izvri predmet ugovora. Utvrivanje takvih zahtjeva, stoga, moe biti potrebno kada se dostava/
107
izvrenje vri tokom jednog perioda, ili kada je u ugovor ukljueno izvoenje nekog istraivanja i razvoja od strane dobavljaa.
Jo jedan ekonomski instrument je dostupan ugovornom organu da bi osigurao ispravnu izvedbu ugovora, a to je garancija za dobro izvrenje posla, vidi lan 16. stav (2) ZJN.
U skladu sa lanom 22. stavom (3) ZJN, samo ugovorni organ utvruje zahtjeve za ekonomsko i finansijsko stanje kandidata i ponuaa, a razlog tome je priroda namjeravanog ugovora; ti zahtjevi moraju biti povezani i proporcionalni sa predmetom ugovora i ne smiju imati restriktivan efekat na konkurenciju. Kljuno je da se uzme u obzir pravina i otvorena konkurencija pri utvrivanju zahtjeva za ekonomsku i finansijsku kvalifikaciju; ne smije se utvrditi zahtjev kojim bi se odreene grupe privrednih subjekata iskljuile iz uea u natjeaju za predmetni ugovor, osim ako se drugaije ne ocijeni objektivnom ocjenom ekonomskih rizika za ugovorni organ koji su povezani sa dodjelom ugovora. Niti, naravno, ti zahtjevi mogu biti utvreni na nain da iskljuuju odreene privredne subjekte iz uea; lina situacija induvidualnih privrednih subjekata je definirana lanom 23. ZJN.
Ugovorni organi ne smiju specificirati niti zahtjevati nikakve slekcione kriterije niti dokumente ili dokaze koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje kandidata/ponuaa osim onih navedenih u lanu 25. lan 25. stav (1):
(1) U tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju,ugovorni organ utvruje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponuaa i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih moe zahtijevati da osiguraju jednu ili vie od nie navedenih referenci: a) b) c) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja registriran;
odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika;
d)
bilans uspjeha za period ne dui od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo s radom prije manje od tri godine. 108
izjavu o ukupnom prometu dobavljaa i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne dui od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo s radom prije manje od tri godine;
lan 25. stav (1) predvia da e minimalni zahtjevi za ekonomsko i finansijsko stanje koje moraju ispuniti kandidati ili ponuai, ako ugovorni organ smatra da su potrebni, biti specificirani u tenderskoj dokumentaciji, vidi lan 13. stav (3), taka i) ZJN.
Vrste zahtjeva koje ugovorni organ moe utvrditi za kandidate ili ponuae su povezane sa vrstama dokaza koji su navedeni kao dozvoljeni u takama a) do d) lana 25. stava (1). Ugovorni organ tako moe utvrditi jedan ili vie zahtjeva za minimalno ekonomsko i finansijsko stanje/poziciju kojii su dolje navedeni:
Dokazi o ekonomskom i finansijskom stanju koje je dozvoljeno zahtjevati od kandidata/ponuaa prema lanu 25. stavu (1) ZJN pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja registriran. Vrste zahtjeva koji minimalno zadovoljavaju ekonomsko i finansijsko stanje/poziciju koju je mogue utvrditi
Izdavatelj dokaza Banke.
a. Odgovarajua bankovna
Ugledna osiguravajua kua. Relevatni javni organ.
Likvidnost/solventnost. Vaee osiguranje od profesionalnog rizika. Finansijsko stanje. Resursi/obaveze.
b. Poslovne bilanse ili izvode iz
c.
Izjavu o ukupnom prometu dobavljaa i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne dui od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo s radom prije manje od tri godine
Banke ili ugledna licencirana revizorska firma.
Godinji ukupan promet (*). Promet na posebnom polju (*). (*) za maksimalno posljednje tri godine
109

d. Bilans uspjeha za period ne
dui od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo s radom prije manje od tri godine
Banke ili ugledna licencirana revizorska firma.
Bilans uspjeha (**). (**)za maksimalno posljednje tri godine
lan 25. stav (2):

(2)
Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati, odnosno ponuai moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost.
lan 25. stav (2) naglaava da e ugovorni organ precizirati jasno u tenderskoj dokumentaciji koje vrste dokaza i referenci iz lana 25. stava (1), take a) do d) kandidati ili ponuai moraju dostaviti da bi dokazali svoje ekonomsko i finansijsko stanje. Te specifikacije e biti utvrene uz potivanje principa nediskriminacije u odnosu na izmeu ostalog zahtjeve za izdavatelja dokaza. Takoe broj dokumenata koji se zahtjevaju za dokazivanje ekonomskih i finansijskih kvalifikacija kandidata/ponuaa mora biti povezan i proporcionalan predmetu ugovora, a informacije koje se trae ne smiju prelaziti one informacije koje su neophodne za identificiranje da li taj kandidat/ponua ispunjava minimalne kvalifikacijske zahtjeve koje je utvrdio ugovorni organ, vidi lan 22. stav (3).
lan 26. Tehnika i profesionalna sposobnost
lan 26. se odnosi na selekcione kriterije koje ugovorni organ moe precizirati u tenderskoj dokumentaciji u odnosu na tehniku i profesionalnu sposobnost kandidata ili ponuaa. Ono to je navedeno za lan 25. opi dio, je analogno vaee i za lan 26. Slijedei opi komentari na lan 26. su stoga paralelni opim komentarima na lan 25. sa odgovarajuim prilagodbama.
Kako je objanjeno u komentarima na lan 22. selekcioni kriteriji su minimalni kvalifikacijski zahtjevi koje svi kandidati ili ponuai moraju ispuniti da bi uestvovali u natjeaju za predvieni ugovor o javnoj nabavci.
110
Zahtjeve po pitanju tehnike i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuaa moe utvrditi ugovorni organ kada se to smatra neophodnim za utvrivanje da li dobavlja, kojem e se na kraju dodijeliti ugovor, jeste tehniki i profesionalno sposoban da izvri predmet ugovora. Utvrivanje takvih kriterija stoga moe biti potrebno kada dostava/izvrenje zahtjeva odreeni nivo tehnike i/ili profesionalne sposobnosti dobavljaa. Ponovit emo ono to je navedeno u komentarima na lan 22. stav (3) da se selekcioni kriteriji odnose na ope kvalifikacije potencijalnih dobavljaa u okviru ugovora i moraju biti dobro prilagoeni za odabir kandidata/ponuaa, dok kriteriji za dodjelu ugovora posebno osiguravaju da e ugovorni organ dobiti zahtjevane karakteristike predmeta predvienog ugovora i da kriteriji moraju biti specifino prilagoeni tome. Zahtjevi po pitanju tehnike i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuaa stoga imaju osobinu opih zahtjeva u okviru predvienog ugovora.
U skladu sa lanom 22. stavom (3) ZJN, zahtjevi po pitanju tehnike i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuaa e utvrditi samo ugovorni organ, a obrazloenje je priroda namjeravanog ugovora; ti zahtjevi moraju bit povezani i proporcionalni sa predmetom ugovora i ne smiju imati restriktivan efekat na konkurenciju.
Nephodno je uzeti u obzir pravinu i otvorenu konkurenciju pri utvrivanju zahtjeva za tehniku i profesionalnu kvalifikaciju; nijedan zahtjev se ne smije utvrditi na nain da iskljuuje odreene grupe privrednih subjekata iz uea u natjeaju za predmetni ugovor, osim ako nije utvreno drugaije objektivnom ocjenom rizika za ugovorni organ koji je povezan sa dodjelom ugovora. Niti, naravno, takvi zahtjevi smiju biti utvreni na nain da iskljuuju odreene privredne subjekte iz uea; u lanu 23. ZJN se govori o linoj situaciji privrednih subjekata.
Ugovorni organi ne smiju precizirati ili zahtjevati nikakve druge vrste selekcionih kriterija i dokumentovanih dokaza u odnosu na tehniku i profesionalnu sposobnost osim onih navedenih u lanu 26. lan 26. stav (1):
(1) Ugovorni organ utvruje minimalne zahtjeve u pogledu tehnike, odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuaa koje oni treba da ispunjavaju u skladu sa stavovima (2), (3), (4) i (5) ovog lana. Stoga se od njih zahtijeva da osiguraju jedan ili vie dokaza iz stavova (2), (3), (4) i (5) ovog lana.
Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za kandidate i ponuae u odnosu na tehniku i profesionalnu sposobnost e biti, kada ugovorni organ smatra da su ti zahtjevi neophodni, jasno preecizirani kao selekcioni kriteriji u tenderskoj dokumentaciji, vidi lan 13. stav (3) taka i), u skladu sa stavovima (2), (3) i (4)
111
lana 26., to vai za robe, usluge i radove, i u skladu sa stavom (5) lana 26. koji se posebno odnosi na zahtjeve po pitanju osiguranja kvaliteta.
Takve specifikacije se utvruju uz potivanje principa nediskriminacije u odnosu na izmeu ostalog zahtjeve za izdavatelja dokaza. Broj dokumenata koji se zahtjevaju za dokazivanje tehnikih i profesionalnih kvalifikacija kandidata/ponuaa mora biti povezan i proporcionalan sa predmetom ugovora, a informacije koje se trae ne smiju prelaziti one informacije koje su neophodne da se identificira da li taj kandidat/ponua ispunjava minimalne kvalifikacijske zahtjeve koje je ugovorni organ utvrdio, vidi lan 22. stav (3). lan 26. stav (2):
(2)
U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, dokazi o tehnikoj sposobnosti kandidata, odnosno ponuaa mogu se osigurati na jedan ili vie od sljedeih naina: a)
b) c) d) e)
lista glavnih isporuka dobavljaa izvrenih u posljednje dvije do tri godine, s vrijednostima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvrenih isporuka koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavljaeve kontrole, samo uz izjavu dobavljaa o izvrenim isporukama; opis tehnike opremljenosti i osposobljenosti dobavljaa, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraivanja; uzorke, opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, a iju je vjerodostojnost dobavlja obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva; navode o angairanom tehnikom osoblju i tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavljau;
f)
g)
u sluaju kada su proizvodi koji se nabavljaju sloeni ili ukoliko se, izuzetno, za posebne namjene, osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavljaa, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prouavanje i istraivanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je dobavlja registriran;
uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ija je kompetentnost priznata, a kojima se, jasno utvrenim referentnim navoenjem odgovarajuih specifikacija ili standarda, potvruje podobnost proizvoda;
saopenje/naznaka elemenata ugovora koje dobavlja namjerava podugovarati.
Vrste opih tehnikih specifikacija koje ugovorni organ moe utvrditi za kandidate ili ponuae za namjeravani ugovor o nabavci robe su povezani sa
112
vrstama doputenih dokaza navedenih pod a) do g) lana 26. stava (2). Ugovorni organ stoga moe utvrditi jedan ili vie zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji su navedeni u slijedeoj tabeli, u treoj koloni:
Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu traiti od kandidata/dobavljaa prema lanu 26. stavu (2) ZJN (ugovori o robama) dobavljaa izvrenih u posljednje dvije do tri godine, s vrijednostima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvrenih isporuka koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavljaeve kontrole, samo uz izjavu dobavljaa o izvrenim isporukama osposobljenosti dobavljaa, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraivanja Vrste zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o robama) Iskustvo iz relevatnih prethodnih isporuka koje si uspjeno izvedene
Izdavatelj dokaza
a. Lista glavnih isporuka
Primaoci prethodnih isporuka (ili, kao izuzetak, izjava koju priprema i potpisuje kandidat/ponua)
b. Opis tehnike opremljenosti i
Opis koji priprema i potpisuje kandidat/ dobavlja
Adekvatna tehnika opremljenost, mjere za osiguranje kvaliteta i opremljenost za ispitivanja i istraivanja Dostupnost tehnikog osoblja koje e raditi na izvedbi ugovora
c.
Navode o angairanom tehnikom osoblju i tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavljau
(kada tehniko osoblje ne pripada neposredno kandidatu/ponuau, relevantni atest o dostupnosti)
113
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu traiti od kandidata/dobavljaa prema lanu 26. stavu (2) ZJN (ugovori o robama) proizvoda koji su predmet isporuke, a iju je vjerodostojnost dobavlja obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva Vrste zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o robama) Dokaz o tehnikim karakteristikama ponuenog proizvoda putem uzoraka, opisa iili fotografija
Izdavatelj dokaza
d. Uzorke, opise i/ili fotografije
Uzorke, opise i/ili fotografije koje dostavi kandidat/ponua
e. Uvjerenja koja su izdata od
Kompetentna agencija za kontrolu kvaliteta agencija za kontrolu ija je kompetentnost priznata, kvaliteta a kojima se, jasno utvrenim referentnim navoenjem odgovarajuih specifikacija ili standarda, potvruje podobnost proizvoda U sluaju kada su proizvodi koji se nabavljaju sloeni ili ukoliko se, izuzetno, za posebne namjene, osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavljaa, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prouavanje i istraivanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je dobavlja registriran elemenata ugovora koje dobavlja namjerava podugovarati h) Ugovorni organ (ili kompetentan zvanian organ u zemlji u kojoj je kandidat/ponua registrovan)
(ugovorni organ moe traiti od kandidata/ponuaa da dostavi certifikat od relevantnog organa)
Ponueni proizvodi su u skladu sa zahtjevanim specifikacijama i/ili standardima
f.
Inspekcija proizvodnih kapaciteta kandidata/ponuaa
(i moda opremljenost za ispitivanje i istraivanje i mjere kontrole kvaliteta)
g. Saopenje/naznaka
Saopenje koje je predloio i potpisao kandidat/ponua
Article 26, paragraph (2), item h)
dokaz da je ispunio obaveze u vezi sa plaanjem koncesionih naknada ako je predmet javne nabavke roba koja je predmet ugovora o koncesiji. 114
Taka h) je dodata izmjenama i dopunama Zakona (Slubeni glasnik BiH, broj 70/06). Treba naglasiti da je ova odredba suprotna odredbama u legislativi Evropske zajednice koje se odnose na javne nabavke, naime, suprotna lanu 45. Direktive 2004/18. U skladu sa stavom (1) lana 45. ugovorni organ ima obavezu da iz uea izuzme sve kandidate koji su osueni zbog uea u organiziranom kriminalu, korupciji, prijevari i pranju novca. Razlozi za iskljuenje navedeni u stavu (1) imaju obvezujui karakter ugovorni organ mora izuzeti osuenu kompaniju, ako je svjestan takve injenice. S druge strane, razlozi za izuzimanje navedeni u stavu (2) lana 45. nisu obvezujui - u tim sluajevima ugovorni organ moe a i ne mora izuzeti odreenu kompaniju, ve moe odluiti da je prihvati, usprkos postojanju tih uslova. Ovo se ipak moe izmijeniti u dravnom zakonodavstvu, a esto zemlje lanice direktive implementiraju na stroi nain, i time obvezuju ugovorne organe da izuzmu kompanije koje se nalaze u jednoj od situacija navedenih u stavu (2). U skladu sa tim istim stavom (2) lana 45., kompanije ne smije biti izuzeta iz uea, izmeu ostalog, ako je: pod steajem ili je predmet postupka za proglaenje steaja; prekrio odredbe u odnosu na svoje poslovno ponaanje ili je proglaen krivim za ozbiljni profesionalni prekraj; nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u zemlji u kojoj je osnovan ili u zemlji ugovornog organa.
Povrede koje se odnose na poslovno ponaanje, navedene u lanu 45. stav (2) taka c) ne moraju se neophodno odnositi na javne nabavke. Mnoge zemlje izuzimaju kompanije iz postupaka javnih nabavki ako su odgovorne za povrede zakona o zatiti ivotne sredine, zatiti na radu ili slino. Ozbiljan profesionalni prekraj ne ukljuuje samo povrede krivinog zakona, ve i ozbiljne povrede poslovnog kodeksa ponaanja. Neispravno izvrenje prethodnih ugovora o javnim nabavkama moe se smatrati ozbiljnim profesionalnim prekrajem i moe opravdati izuzimanje kompanije iz slijedeih postupaka javnih nabavki.
Lista osnova za izuzimanje ponuaa ili kandidata koju daju direktive je konana, i stoga, u skladu sa presudama Evropskog suda pravde, ugovorni organ ne smije utvrditi nikakve dodatne uslove koji se odnose na linu situaciju kandidata, niti smije zahtijevati ikakve dodatne dokumente osim onih koji su navedeni u direktivama (sluaj 76/81 Transporoute str.15). Uzimajui sve ovo u obzir, moe se rei da je odredba iz take h) direktno neusklaena sa legislativom javnih nabavki u EU. Article 26, paragraph (3)
115
Komentar na Zakon o javnim nabavkama (3) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga, ugovorni organ moe od kandidata ili ponuaa zahtijevati da osiguraju jedno ili vie od sljedeih sredstava, kao dokaz njihovih tehnikih i profesionalnih sposobnosti: a)
b) c) d) e) f)
listu glavnih usluga pruenih u posljednje dvije do tri godine, s ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole pruaoca usluga, samo uz izjavu pruaoca usluga o izvrenim uslugama; obrazovne i profesionalne kvalifikacije pruaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodeeg osoblja i naroito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za pruanje konkretnih usluga;
izjavu pruaoca usluga o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; izjavu o tehnikoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae prualac usluga za izvrenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta;
navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju pruaocu usluga;
g)
u sluaju kada su usluge koje se pruaju sloene ili ukoliko se, izuzetno, osiguravaju za posebne namjene, provjera tehnike opremljenosti i osposobljenosti pruaoca usluga te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prouavanje i istraivanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je prualac usluga registriran; saopenje/naznaka elemenata ugovora koje prualac usluga namjerava podugovarati.
Vrste zahtjeva koje ugovorni organ moe utvrditi za kandidate ili ponuae za namjeravani ugovor o nabavci usluga su povezani sa vrstama doputenih dokaza navedenih pod a) do g) lana 26., stava (3). Ugovorni organ stoga moe utvrditi jedan ili vie zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji su navedeni u slijedeoj tabeli, u treoj koloni:
Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu traiti od kandidata/ dobavljaa prema lanu 26. stavu (3) ZJN (ugovori o uslugama)
Izdavatelj dokaza
Vrste zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o uslugama)
116
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu traiti od kandidata/ dobavljaa prema lanu 26. stavu (3) ZJN (ugovori o uslugama) u posljednje dvije do tri godine, s ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole pruaoca usluga, samo uz izjavu pruaoca usluga o izvrenim uslugama Vrste zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o uslugama) Iskustvo iz relevatnih prethodnih isporuka koje si uspjeno izvedene
Izdavatelj dokaza
a. Listu glavnih usluga pruenih
Primaoci prethodnih pruanja uporedivih usluga (ili, kao izuzetak, izjava koju priprema i potpisuje kandidat/ponua)
b. Obrazovne i profesionalne
kvalifikacije pruaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodeeg osoblja i naroito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za pruanje konkretnih usluga
Opis koji priprema i potpisuje kandidat/dobavlja
Obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata/ponuaa (i/ili njegovog osoblja)
c.
Navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju pruaocu usluga
Opis koji priprema i potpisuje kandidat/dobavlja
d. Izjavu pruaoca usluga o
(kada tehniko osoblje ne pripada neposredno kandidatu/ponuau, relevantni atest o dostupnosti) Izjava koju priprema i potpisuje kandidat/dobavlja
Dostupnost tehnikog osoblja koje e raditi na izvedbi ugovora
prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine
Adekvatan broj zaposlenih lica i rukovodnog osoblja
117
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu traiti od kandidata/ dobavljaa prema lanu 26. stavu (3) ZJN (ugovori o uslugama) opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae prualac usluga za izvrenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta U sluaju kada su usluge koje se pruaju sloene ili ukoliko se, izuzetno, osiguravaju za posebne namjene, provjera tehnike opremljenosti i osposobljenosti pruaoca usluga te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prouavanje i istraivanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je prualac usluga registriran elemenata ugovora koje prualac usluga namjerava podugovarati Vrste zahtjeva za minimalnu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o uslugama) Adekvatna tehnika opremljenost i mjere koje su dostupne za osiguranje kvaliteta Inspekcija proizvodnih kapaciteta kandidata/ponuaa
Izdavatelj dokaza
e. Izjavu o tehnikoj
Izjava koju priprema i potpisuje kandidat/ dobavlja
f.
Ugovorni organ
(ili kompetentan zvanian organ u zemlji u kojoj je kandidat/ponua registrovan)
(i moda opremljenost za ispitivanje i istraivanje i mjere kontrole kvaliteta)
g. Saopenje / naznaka
118
lan 26. stav (4):

(4)
U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, dokazi o tehnikim i profesionalnim sposobnostima kandidata ili ponuaa mogu se osigurati na jedan ili vie od slijedeih naina: a)
b) c) d) e) f)
lista radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina uz prilaganje potvrda o zadovoljavajuoj izvedbi za najvanije radove; potvrde ukljuuju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvoenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu sa pravilima poslovanja i da li su propisno okonani; u sluaju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja odreeni nadleni organ; obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvoaa radova, kao i/ili kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja, i naroito kvalifikacije lica, osnosno lica koja su odgovorna za izvoenje konkretnih radova; navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, naroito o onim zaduenim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvoeu radova;
izjavu izvoaa radova o prosjenom godinjem broju zaposlenihi broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.
izjavu o tehnikoj opremi koju izvoa ima na raspolaganju za izvoenje konkretnih radova;
Vrste zahtjeva koje ugovorni organ odreuje kandidatima ili ponuaima u svrhu izvrenja odreenog posla vezane su za vrste gore navedenih dokaza od a) do f) iz lana 26. stav (4). Ugovorni organ tako, moe definirati jedan ili vie zahtjeva za minimalne tehnike i/ili profesionalne sposobnosti kandidata navedene u tabeli koja slijedi:
119
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu zahtjevati od kandidata /ponuaa prema lanu 26. stav (4) ZJN (ugovori o radovima) Vrsta zahtjeva koja minimalno zadovoljava tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koju je mogue ustanoviti (ugovori o radovima
Izdavatelj dokaza
a. Lista radova koji su izvedeni u
b. Obrazovne i profesionalne
posljednje tri do pet godina uz prilaganje potvrda o zadovoljavajuoj izvedbi za najvanije radove; potvrde ukljuuju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvoenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu sa pravilima poslovanja i da li su propisno okonani; u sluaju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja odreeni nadleni organ
Korisnici ranije izvoenih relevantnih radova
(na osnovu cjelokupne liste koju priprema i potpisuje kandidat/ ponua)
Iskustvo sa ranije izvravanih radova koji su uspjeno uraeni i okonani
kvalifikacije izvoaa radova, kao i/ili kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja, i naroito kvalifikacije lica, osnosno lica koja su odgovorna za izvoenje konkretnih radova
Opis priprema i potpisuje kandidat/ ponua
Obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata/ponuaa (i/ili osoblja ponuaa)
c.
Navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, naroito o onim zaduenim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvoau radova
Opis priprema i potpisuje kandidat/ponua
d. Izjavu izvoaa radova o
(kada tehniko osoblje ili tehniki organi ne pripadaju direktno kandidatu/ponuau, potreban je relevantni dokaz) Izjavu priprema i potpisuje kandidat/ ponua
Dostupnost tehnikog osoblja ili tehnikih organa za izvrenje specifinog ugovora
prosjenom godinjem broju zaposlenih i broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine
Adekvatna radna snaga i rukovodno osoblje
120
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Dokazi o tehnikoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu zahtjevati od kandidata /ponuaa prema lanu 26. stav (4) ZJN (ugovori o radovima) Vrsta zahtjeva koja minimalno zadovoljava tehniku i/ili profesionalnu sposobnost koju je mogue ustanoviti (ugovori o radovima
Izdavatelj dokaza
e. Izjavu o tehnikoj opremi koju
izvoa ima na raspolaganju za izvoenje konkretnih radova Izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja
Izjavu priprema i potpisuje kandidat/ ponua Izjavu priprema i potpisuje kandidat/ ponua
Adekvatna tehnika oprema dostupna
f.
lan 26. stav (5):

(5)
Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje uvjerenja koja izdaju nadleni organi, a kojima se potvruje da dobavlja zadovoljava odreene standarde osiguranja kvaliteta, ugovorni organ duan je pozvati se na sisteme osiguranja kvaliteta koji se baziraju na relevantnim meunarodnim ili standardiziranim specifikacijama. Ugovorni organ takoer je duan prihvatiti i druge dokaze o ekvivalentnim mjerama osiguranja kvaliteta od dobavljaa koji nemaju pristupa takvim uvjerenjima ili mogunosti da ih pribave u zadatom roku.
lan 26. stav (5) bavi se posebno kvalifikacijskim zahtjevima u vezi sa mjerama osiguranja kvaliteta dostupnim kandidatima ili ponuaima. Prema lanu 26. stav (5), ugovorni organ moe zahtijevati u tenderskoj dokumentaciji, i gdje smatra neophodnim kako bi se osigurao kvalitet samog predmeta tog ugovora uvjerenja od kandidata/ponuaa kojima se dokazuje usklaenost sa relevantnim standardima osiguranja kvaliteta. U takvim sluajevima ugovorni organ poziva se na meunarodno priznate standarde ili standardne serije, i moe zahtijevati uvjerenje koje izdaje nadleni organ u skladu sa navedenim standardima. Ipak, ugovorni organi takoer moraju prihvatiti i ekvivalentne mjere osiguranja kvalitete i dokaze od kandidata/ ponuaa, koji nemaju pristup uvjerenjima pomenutim u lanu 26. stav (5), ili nemaju mogunost da ih dobiju unutar rokova odreenih za podnoenje zahtjeva ili te odreene ponude. Kada su u pitanju svi kvalifikacijskih zahtjevi, privredni subjekti se moraju pripremiti na vrijeme kako bi osigurali relevantni kvalitet za aktivnosti vezane za tu javnu nabavku.
121
lan 26. stav (5) odnosi se na sve vrste javnih ugovora robe, usluge i radove i smatra se dodatkom listama dokaza navedenih u stavovima (2), (3) i (4) lana 26.
lan 27. Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije
lan 27. bavi se osnovama za diskvalifikaciju koje proistiu iz mogueg sukoba interesa i nuenja mita u vezi sa aktivnostima javnih nabavki. lan 27. smatra se dodatkom Zakona BiH o dravnoj slubi i drugih relevantnih legislativa vezanih za izbjegavanje sukoba interesa i korupcije (naroitog krivinog zakona).
Takve osnove za diskvalifikaciju nije potrebno navoditi u tenderskoj dokumentaciji. lan 27. stav (1):
(1) Uvaavajui zakone u Bosni i Hercegovini o dravnoj slubi kao i druge relevantne propise, ugovorni organ odbit e zahtjev za uee u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponua sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito, u vidu novanih sredstava ili u bilo kojem nenovanom obliku, kao pokuaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi informirati ponuaa i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja, te to konstatirati u Izvjetaju o postupku javne nabavke.
lan 27. stav (1) tie se mita ili pokuaja nuenja mita. U sluaju da ugovorni organ otkrije ili postane (ozbiljno) sumnjiav da postoje pokuaji nuenja mita u svrhu utjecaja na aktivnosti, odluke ili sam tok postupka javne nabavke od strane kandidata ili ponuaa, dunost je ugovornog organa da odbije podneseni zahtjev ili ponudu. Ugovorni organ obavjetava kandidata/ponuaa i direktora Agencije za javne nabavke o tome i o razlozima odbijanja zahtjeva ili ponude u pismenoj formi, i to takoer navodi u izvjetaju o postupku javne nabavke. lan 27. stav (2):
(2) U sluaju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, ugovorni organ e, djelujui u skladu s relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili odnosnim internim pravilima, osigurati efektivnu zatitu svrsishodnog provoenja ovog zakona.
122
lan 27. stav (2) vezan je za sukob interesa. U sluaju da ugovorni organ otkrije ili postane (ozbiljno) sumnjiav da je sukob interesa prisutan u samoj pripremi ili ponoenju zahtjeva ili ponuda u postupku javne nabavke, dunost mu je da ispravi postojee stanje pomou dostupnih pravnih sredstava i da osigura da je svrha ZJN efikasno zatiena.
ODJELJAK V SPROVOENJE POSTUPAKA ODJELJAK PET Poglavlja II ZJN, obuhvatajui lanove od 28. do 32., sumira i razjanjava u opim crtama pravila za sprovoenje primarnih postupaka dodjele ugovora utvrena lanom 10. stavovi od a) do d) (otvoreni, ogranieni i pregovaraki postupci) i regulira okvirne sporazume, dok je sprovoenje konkursa za idejno rjeenje (kako je utvreno lanom 10. stav e)) regulirano ODJELJKOM OSAM, lanovima 43. i 44. ZJN. Sprovoenje otvorenih postupaka (u skladu sa lanom 10. taka a)) je sumirano lanom 28. sprovoenje ogranienih postupaka (u skladu sa lanom 10. taka b)) je sumirano lanom 29., sprovoenje pregovarakih postupaka (u skladu sa lanom 10. take c) i d)) je sumirano i pojanjeno lanovima 30. i 31., dok su uslovi zakljuivanja okvirnih sporazuma navedeni u lanu 32. Prilikom sprovoenja aktivnosti nabake, ugovorni organi uvijek moraju obratiti panju na osnovne principe javne nabavke, uglavom da bi osigurali efikasnost tih aktivnosti, transparentnost, nediskriminaciju privrednih subjekata, i slobodno i fer natjecanje za javne ugovore.
Za praktino sprovoenje primarnih postupaka dodjele ugovora su jako vani sledei opi lanovi ZJN: lan 7. stav (1), o obaveznom uspostavljanju Komisije za nabavke, lan 8. o upotrebi jezika, lan 9. o povjerljivosti, lan 12. o prestanku postupka, lan 27. o diskvalifikaciji po osnovu sukoba interesa ili korupcije, lan 40. o obavjetenjima o ugovoru, lan 41. o izvjetaju o postupku nabavke, i lan 42. o arhiviranju dokumenata nabavke. Ova opa pravila ugovorni organi uvijek moraju uzimati u obzir pri sporovoenju aktivnosti nabavke nakon primarnih postupaka dodjele ugovora.
lan 28. 123
Pored toga, ZJN i njegovo uputsvo za primjenu sadre niz opih odredbi na koje ugovorni organ treba obratiti panju prilikom sprovoenja aktivnosti nabavke, kako je opisano iznad ili ispod u vezi sa objanjenjima odgovarajuih lanova.
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Otvoreni postupak
U provoenju otvorenog postupka ugovorni organ duan je: a) b)
pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama lanova 13. do 17. i u skladu s lanom 21. ovog zakona;
c) d) e) f)
objaviti obavjetenje o javnoj nabavci u skladu s lanovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajui sve zainteresirane dobavljae da zatrae tendersku dokumentaciju, te da pripreme i podnesu ponude koje ispunjavaju uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji; dobavljaima osigurati tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama lana 18. ovog zakona; verificirati kvalifikacije ponuaa prema kriterijima izbora utvrenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanovima 22. do 26. ovog zakona; shodno lanu 33. ovog zakona, organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; ocijeniti ponude koje su dostavili kvalificirani ponuai prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanovima 34. do 37. ovog zakona i dodijeliti ugovor ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu;
g) h)
informirati ponuae o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda kako je predvieno u lanu 38. ovog zakona; ponuditi ugovor najuspjenijem ponuau u skladu s odredbama lana 39. ovog zakona.
lan 28. u 8. koraka (stavovi od a) do h)) utvruje opi nain sprovoenja otvorenog postupka pozivajui se na relevantne lanove ZJN koji se bave glavnim pitanjima sprovoenja, korak po korak.
Kako lan 28. samo ponavlja i sumira odredbe ZJN regulirajui sprovoenje otvorenog postupka, objaenjenja ovog lana sumiraju glavna relevantna pravila te se pozivaju na dalja objanjenja data iznad ili ispod a koja se odnonse na ovaj lan. Otvoreni postupak je, kako je objanjeno pod lanom 11. stav (1), iznad, glavni i osnovni postupak koji treba koristiti za dodjelu javnih ugovora koji tee ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Otvoreni postupak je najtransparentniji postupak i, samim tim, najbolje osigurava fer i aktivno natjecanje zainteresiranih privrednih subjekata.
Otvoreni postupak moe sa jednim izuzetkom uvijek biti koriten za dodjelu javnih ugovora koji tee ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Jedini izuzetak su ugovori o nabavci konsultantskih usluga koje uvijek treba dodjeljivati upotrebom ogranienog postupka. Meutim, sa praktine take gledita, u naroito izuzetnim sluajevima kada postoji samo jedan dobavlja i ugovorni organ nema izbora po pitanju dobavljaa, upotreba otvorenog postupka nema smisla i ugovorni organ moe
124
upotrijebiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci kako je objanjeno lanom 30. stav (2), taka b), ispod. lan 28. taka a), priprema tenderske dokumentacije:
a)
pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama lanova 13. do 17. i u skladu s lanom 21. ovog zakona;
Prvi korak sprovoenja otvorenog postupka kao i svih ostalih postupaka je priprema tenderske dokumentacije. Ugovorni organ je duan pripremiti komplet tenderske dokumentacije za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora.
Glavne stavke pripreme tenderske dokumentacije su regulirane lanovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke za pripremu tenderske dokumentacije za otvoreni postupak koji reguliraju ovi lanovi.
lanovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije lan 13. lan 14. lan 15. lan 16. lan 17. lan 21. Obraene teme (otvoreni postupak)
U tendersku dokumentaciju treba ukljuiti neophodne informacije. Propisi, naroito o tehnikim specifikacijama. Period vaenja tendera. Osiguranje ponude. Osiguranje izvrenja ugovora. Ugovorni organ moe dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Minimalni vremenski rok za predaju tendera.
Uputstvo za primjenu ZJN navodi detaljnija pravila za pripremu i sadraj tenderske dokumentacije.
Priprema tenderske dokumentacije je proces od najveeg znaaja za uspjeh nabavke. Tenderski dokumenti trebaju sadrati ukupne informacije o predmetu planiranog ugovora, tehnike specifikacije, mjesto i vrijeme isporuke, zahtjeve za dobavljae, vremenske rokove, kriterije dodjele ugovora, itd. (vidi objanjenja za lanove od 13. do 17. i 21. dati iznad), i to sa takvom jasnoom i preciznou da ponuai mogu pripremiti svoje tendere i tenderi mogu biti procjenjeni, uporeeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderske dokumentacije. To znai da ugovorni organ treba unaprijed prouiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspjeno sprovoenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Meutim, ugovorni organ takoer mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji moe iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objanjenja lana 13. stav (5), iznad).
125
Nikada ne treba potcjenjivati paljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja lanica EU pokazuje pokazuje da je paljiva priprema tenderske dokumentacije koju obavlja prigodno obueno osoblje isplativa i da tedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naroito kada je u pitanju konana cijena ugovora.
Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema standardne modele za tenderske dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjeaju na sve ope aspekte postupka nabavke, ostavljajui prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za odreeni sluaj. Ipak, informacije o specifinijim aspektima odreene nabavke na primjer, o povjerljivosti pruaoca usluga, ili kada izvoa radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upuenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog trita. Ugovorni organi su duni zasnivati distribuiranim standardnim modelima.
b)
svoje
tenderske
dokumente na
lan 28. taka b), objavljivanje obavjetenja o nabavci:
objaviti obavjetenje o javnoj nabavci u skladu s lanovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajui sve zainteresirane dobavljae da zatrae tendersku dokumentaciju, te da pripreme i podnesu ponude koje ispunjavaju uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji;
Objavljivanje obavjetenja o nabavci je drugi korak u otvorenom postupku. Ispravno objavljivanje obavjetenja o nabavci je osnovna stavka transparentnosti u javnim nabavkama. Priprema i objavljivanje obavjetenja o nabavci je regulirano lanovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavjetenja o nabavci za otvoreni postupak koji je reguliran ovim lanovima:
126
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lanovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci lan 19. stav (1) lan 19. stav (2) lan 19. stav (3) lan 20. stav (1) lan 20. stav (2) lan 20. stav (3) lan 20. stav (4) lan 20. stav (5) Regulirane stavke (otvoreni postupak)
Obavjetenje o nabavci se objavljuje u skladu sa lanom 20. ZJN. Obavjetenje o nabavci treba pruiti zainteresiranim dobavljaima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li ele traiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Obavjetenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama izneenim u tenderskim dokumentima. Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu. Ugovorni organ je duan poslati pripremljeno obavjetenje o nabavci Slubenom glasniku BiH na objavljivanje. Treba prouiti sva uputstva za objavljivanje u Slubenom glasniku. Moe doi i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Slubenom glasniku i samo istih informacija. Kada procjenjena vrijednost ugovora tei ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za odreeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga duan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Upustva za primjenu ZJN. Uvijek je mogue objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u lanu 20. stav (4).
Uputstvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci.
Od trenutka kada je obavjetenje o nabavci za otvoreni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno lansiran. Od tog trenutka zainteresirani privredni subjekti mogu traiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je duan poslati tenderske dokumente privrednom subjektu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva. To je razlog zbog kojeg tenderski dokumenti moraju biti pripremljeni najkasnije do trenutka pokretanja otvorenog postupka.
127
Informacije date u obavjetenju o nabavci moraju biti sasvim u skladu sa sadrajem tenderskih dokumenata i, zapravo, predstavljaju sumirane tenderske dokumente. Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci, treba koristiti Standardnu formu54 za obavjetenje o nabavci, pripremljenu i distribuiranu od strane Agencije za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN).
Glavni cilj objavljivanja obavjetenja o nabavci u otvorenom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljaima kako bi oni mogli procjeniti da li ele traiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavjetenja o nabavci otvorenim postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljai na uee u natjecanju za dotini ugovor.
Pravila za objavljivanje obavjetenja o nabavci su objanjena iznad pod lanom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavjetenja blagovremena objavljena, i da ne bude naruen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloeno, onda ugovorni organ shodno tome mora pomjeriti rok za primanje tendera tako to e izdati dopunsko obavjetenje. Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod lanom 20. iznad. lan 28. taka c), odredbe tenderskih dokumenata:
c)
dobavljaima osigurati tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama lana 18. ovog zakona;
Trei korak u otvorenom postupku je slanje tenderskih dokumenata na zahtjev zainteresiranih privrednih subjekata u skladu sa odredbama lana 20. ZJN. Zahtjevi za tenderske dokumente trebaju biti u pisanoj formi ili potvreni u pisanoj formi, vidi objanjenja lana 18. stav (1), taka a), iznad, i trebaju prispjeti ugovornom organu u roku navedenom u obavjetenju o nabavci, ukoliko je takav rok utvren, vidi ista objanjenja lana 18. stav (1), taka a), iznad. Ukoliko je utvrena nadoknada za izdavanje tenderskih dokumenata, u skladu sa lanom 18. stav (4), ZJN, tu nadoknadu treba slati ugovornom organu zajedno sa zahtjevom kao preduslov za dobijanje tenderskih dokumenata, i to u obliku navedenom u obavjetenju o nabavci. Tenderske dokumente treba poslati u roku od 3 dana nakon prijema pismenog zahtjeva i eventualne nadoknade. Kako otvoreni postupak nikad ne moe biti sproveden sa ubrzanim vremenskim ogranienjima, maksimalno odlaganje slanja tenderskih dokumenata od 3 dana je uvijek mogue kod otvorenog postupka.
54
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH Br. 17/05.
128
Ukoliko se za otvoreni postupak odabere slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, tenderski dokumenti moraju biti dostupni privrednim subjektima najkasnije u toku tri dana nakon izdavanja obavjetenja o nabavci. Obino se ne naplauje nadoknada za slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, obzirom da u tom sluaju praktino ne dolazi do dodatnih trokova slanja. Ovdje treba obratiti panju da nakon prijema tenderskih dokumenata, dobavljai mogu, u skladu sa lanom 21. stav (8), od ugovornog organa traiti pojanjenje informacija sadranih u tenderskim dokumentima, kada dobavljai smatraju da je to potrebno za pripremu i predaju podesnih tendera. Kako ugovorni organ treba reagirati u takvim situacijama je opisano iznad pod lanom 21. stav (8). lan 28. taka d), javno otvaranje tendera:
d) shodno lanu 33. ovog zakona, organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda;
etvrti korak u otvorenom postupku se odnosi na otvaranja pravovremeno pristiglih tendera. Pravovremeno pristigli tenderi se otvaraju u skladu sa odredbama lana 33. ZJN. U tabeli ispod, navedene su odredbe lana 33. koji regulira glavne elemente postupka otvaranja tendera relevantnog za otvoreni postupak. U tabeli ispod su navedene odredbe lana 33. koje reguliraju glavne elemente postupka otvaranja tendera relevatne za otvoreni postupak kao i tumaenje u skladu sa meunarodnom ispravnom praksom:
Odredbe lana 33. ZJN koje se odnose na otvaranje tendera lan 33. stav (1) lan 33. stav (2) lan 33. stav (3) lan 33. stav (4) Regulirane stavke
Javno otvaranje tendera uvijek treba biti organizirano tako da privredni subjekti koji su pravovremeno predali ponudu imaju pravo prisustvovati otvaranju pristiglih koverti sa tenderima. Otvaranje tendera se odrava na lokaciji i u vrijeme koji su navedeni u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera se moraju odraziti i promjenom datuma otvaranja tendera. Otvaranje tendera se odrava bez obzira da li su ponuai predstavljeni ili ne. Dalji propisi za otvaranje tendera su dati u Uputstvu za primjenu ZJN.
129
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Odredbe lana 33. ZJN koje se odnose na otvaranje tendera lan 33. stav (5) Regulirane stavke
lan 33. stav (6) lan 33. stav (7)
Kako se koja koverta otvara, Predsjedavajui komisije za nabavke naglas ita (i) naziv ponuaa, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) ponuene popuste. Popusti koji nisu na ovakav nain saopteni nee biti uzeti u obzir prilikom procjene tendera. Ishod postupka otvaranja se biljei u zapisnik sastanka. Zapisnik sastanka za otvaranje tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dijele svim ponuaima ili u roku od 3 dana od dana otvaranja tendera. Naknadna analiza, procjena i uporeivanje tendera se obavlja na zatvorenom sastanku ugovornog organa a u skladu sa relevantnim odredbama ZJN i njegovim Uputstvima za primjenu.
Dodatne odredbe za otvaranje tendera se nalaze u Uputstvu za primjenu ZJN (lan 13.). BiH ministar finansija i trezora je usvojio obrazac zapisnika za otvaranje tendera zajedno sa uputstvima za elaboraciju zapisnika sa otvaranja tendera55. Ugovorni organi su obavezni koristiti ovaj obrazac.
Tenderi prispjeli nakon roka (neblagovremene ponude) se neotvorene vraaju poiljaocu. Dalji detalji o otvaranju tendera su opisani pod lanom 33. ispod. Prirodno, Komisiju za nabavke ustanovljenu u skladu sa lanom 7. ZJN na sastanku otvaranja tendera predstavlja barem Predsjedavajui.
Postavlja se pitanje ta treba initi ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 ponude. U skladu sa lanom 12. stav (1), taka b), alineja 4), ZJN, normalno je potrebno primiti najmanje 3 podesna tendera ako se polazi sa stanovita da su za natjecanje potrebna najmanje 3 tendera. Ali ZJN doputa ugovornom organu da nastavi sa manje od 3 podesna tendera, ukoliko se smatra da je osigurano natjecanje. Ugovorni organ mora prouiti i procjeniti da li su pravovremeno pristigli tenderi podesni ili ne, a potom ili nastaviti postupak ili ga otkazati sa namjerom da ponovno lansira postupak, ugovorni organ, shodno tome, uvijek treba otvarati pravovremeno pristigle tendere, bez obzira na broj pristiglih tendera.
Analizu, ocjenu i uporeivanje tendera treba zapoeti im prije bude mogue nakon javnog otvaranja istih, a te akcije sprovesti interno uz ukljuivanje
55
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH Br. 17/05.
130
Komisije za nabavke (ali ne javno). Ovi postupci se zapoinju prouavanjem formalne podesnosti tendera, kako je opisano u lanu 35. ispod. Naredni korak je verifikacija kvalifikacija ponuaa koji su dostavili prihvatljive ponude, vidi odmah ispod. lan 28. taka e), verifikacija kvalifikacija ponuaa u skladu sa kriterijima odabira:
e)
verificirati kvalifikacije ponuaa prema kriterijima izbora utvrenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanovima 22. do 26. ovog zakona
U tenderskim dokumentima su navedeni kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi, u skladu sa lanovima od 23. do 26. ZJN. Peti korak u sprovoenju otvorenog postupka je verifikacija kvalifikacija ponuaa u skladu sa tako navedenim kriterijima odabira, a na osnovu dokaza u vidu dokumenata koje su dostavili ponuai. Proces verifikacije treba sprovoditi u skladu sa lanom 22. ZJN. Kako je opisano u lanu 22. iznad, glavni principi procesa verifikacije su:
Kvalifikacije ponuaa trebaju biti procjenjene i provjerene na osnovu objektivnih kriterija navedenih u tenderskim dokumentima; Ne smiju se primjenjivati nikakvi kriteriji izuzev onih navedenih u tenderskim dokumentima;
Verifikacija kvalifikacija ponuaa mora biti zasnovana iskljuivo na informacijama i dokazima u vidu dokumenata koji su bili potrebni a koje su ponuai dostavili;
Svi ponuai koji posjeduju minimum od traenih kvalifikacija se smatraju kvalificiranim da uestvuju u natjecanju za ugovor i dozvoljava im se da nastave sa postupkom nabavke;
Samo ponuai koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima mogu nastaviti sa postupkom nabavke; Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od privrednog subjekta ponuaa zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od privrednog subjekta ponuaa zahtijeva da bude fiziko lice.
Odabir kvalificiranih ponuaa je u sutini proao/pao test. Ili ponua posjeduje minimum potrebnih kvalifikacija pa se moe smatrati kvalificiranim da uestvuje u natjecanju, ili ponua nije kvalificiran. Ponua koji je prekvalificiran ne moe imati nikakvu prednost u kasnijem natjecanju (tokom procjene predatih tendera) u odnosu na ponuaa koji je samo kvalificiran.
131
Drugim rijeima proces kvalifikacije ponuaa se ne smije pomijeati sa procjenom njihovih tendera (primjenjuju se sasvim drugaiji kriteriji).
Kada se ponua jednom ocjeni za kvalificiranog da uestvuje u postupku nabavke (tj. bude odabran), kvalifikacije takvog ponuaa se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku. Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuaa, validna je opa zabrana na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa to je navedeno u lanu 35. stav (2), prva reenica, u ZJN. Pregovori se shvataju u irem smislu rijei, to znai da ne smije doi do razgovora o kvalifikacijama ponuaa ugovornog organa i tog ponuaa. Procjena kvalifikacija ponuaa mora biti zasnovana iskljuivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u tenderskim dokumentima. U sluaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponua predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odraavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni, ugovorni organ je duan odbiti cjelokupan tender. Nije dozvoljeno da ponua naknadno dopuni ili kompletira predati tender po bilo kom pitanju, ukljuujui kvalifikacijske aspekte.56 U svakom sluaju, kako je navedeno u lanu 35. stav (2), druga reenica, u ZJN, ugovorni organ moa traiti od ponuaa da pojasni informacije date u tenderu. To vai i za kvalifikacijske aspekte tendera, to znai da ugovorni organ moe traiti od ponuaa da pojasni i/ili dopuni pruene informacije koje se tiu kvalifikacija takvog ponuaa, obzirom da su ve navedene u dokazu u obliku dokumenta ve predatog od strane ponuaa. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati znaajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o vanim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ogranienom) postupku su dati pod lanom 35. ispod. Kada se ponuda odbaci zbog nedovoljne kvalificiranosti ponuaa ili iz drugih razloga u odnosu na postupak odabira, tom ponuau treba odmah poslati obavjetenje, ne kasnije od 7 dana od momenta odbijanja ponude u sladu sa lanom 38. ZJN.
Moe se napomenuti da EU pravila za javne nabavke dozvoljavaju dopunjavanje ili pojanjavanje dokumenata koje su predali ponuai kako bi se dokazale njihove kvalifikacije (lan 51. Direktive 2004/18). Ova EU odredba, meutim, nije transponirana u BiH legislativu o javnim nabavkama.
56
132
lan 28. taka f), ocjenjivanje i uporeivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuai:
f)
ocijeniti ponude koje su dostavili kvalificirani ponuai prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanovima 34. do 37. ovog zakona i dodijeliti ugovor ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu;
U skladu sa lanom 35. stav (1), ZJN, ugovorni organ je duan ocijeniti i uporediti tendere kvalificiranih ponuaa primjenjujui kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa lanom 34. ZJN. U svakom sluaju, samo podesni tenderi mogu biti ocjenjeni i uporeeni po kriterijima za dodjelu ugovora. Tender je prihvatljiv kada pored injenice da ga je predao kvalificiran ponua ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskim dokumentima. Po ovom estom koraku, postupak zapoinje paljivom provjerom tendera i njihove usklaenosti sa tehnikim uslovima, svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima utvrenim od strane ugovornog organa u tenderskim dokumentima opisom predmeta ugovora, tehnikih specifikacija, uslova isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta ispunjavajui u potpunosti specifikacije i zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima, tender se smatra podesnim.
Postupak ocjenjivanja se nastavlja estim korakom, ocjenjivanje i uporeivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuai. Ocjenjivanje i uporeivanje takvih tendera, to vodi konanom rangiranju tendera, se izvodi u skladu sa lanovima od 34. do 37. ZJN.
Uprkos jasnom pravilu opisanom iznad a koje se odnosi na prilagoenost tendera, moe se dodati da su iz praktinih razloga prihvatljiva minorna, nevana odstupanja tendera od obaveznih specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. Potpuna usaglaenost treba biti shvaena kao sutinska usklaenost, jer inae nevana odstupanja, iz iste formalnosti, mogu dovesti do odbijanja korisnih i primjenjivih ponuda. Oito, sa takvim omekavanjem koncepta potpune usaglaenosti treba paljivo rukovati, te tokom postupka ocjenjivanja uvijek primjenjivati osnovne principe jednakog tretmana, objektivnosti i fer natjecanja. Dalja diskusija o ovom pitanju je data pod lanovima 34. i 35. ispod. Ono to je reeno pod lanom 28. taka e), iznad o opoj zabrani na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa navedeno u lanu 35. stav (2), prva reenica, u ZJN takoer vai i za ocjenjivanje tehnike usaglaenosti tendera. Procjena sadraja tendera mora biti bazirana iskljuivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U sluaju da sadraj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je duan odbiti tender. Ponuau nije dozvoljeno da naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender.
133
U svakom sluaju, kako je navedeno u lanu 35. stav (2), druga reenica, u ZJN, ugovorni organ moa traiti od ponuaa da pojasni informacije date u tenderu, kako je razmatrano pod lanom 28. taka e), iznad. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati znaajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o vanim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ogranienom) postupku su dati pod lanom 35. ispod. Nepodesni tenderi se odbijaju. Ponuau treba pruiti informacije u skladu sa lanom 38. ZJN, vidi objanjenja lana 28. taka g), ispod.
Ukoliko se desi da tender ukljuuje neprirodno nisku cijenu za robu, usluge ili radove, ugovorni organ je duan traiti od ponuaa da opravda cijenu tendera pruanjem objanjenja, analize i/ili prorauna dotine cijene u skladu sa lanom 36. ZJN. Ugovorni organ potom prouava objanjenje koristei kriterije navedene u lanu 36. (2) ZJN. Ukoliko ponua prui zadovoljavajue objanjenje za abnormalno nisku cijenu, ugovorni organ je duan prihvatiti tender kao prihvatljiv i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom sluaju, tender se odbija.
Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i uporeuju pomou kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji. Ugovorni organ moe primjeniti preferencijalni tretman za domae u skladu sa lanom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to doputa Uputstvo za primjenu ZJN.
Kada je u tenderskim dokumenitma kao kriterij navedeno: najnia cijena ocjenjivanje je jednostavno, i podesne tendere treba rangirati u skladu sa njihovom cijenom. Podesni tender koji je najbolje proao na ocjenjivanju, to znai da je nudio namjanju cijenu, je u ovom sluaju uspjeni tender, i ugovor se dodjeljuje ponuau koji ga je predao. Ukoliko je u tenderskim dokumentima za dodjelu ugovora kao kriterij navedeno ekonomski naprihvatljivija ponuda, ugovorni organ u tenderskim dokumentima takoer navodi pod-kriterij za procjenu tendera u skladu sa lanom 34. stav (1), taka a), ZJN. Pod-kriteriji se smatraju za kriterije ocjenjivanja. Cijena treba uvijek biti jedan od kriterija ocjenjivanja. Ugovorni organ treba u to veoj mjeri unaprijed utvrditi matematiki model za ocjenjivanje tendera, to znai da treba utvrditi teinu svakog kriterija dodjele, i treba koliinski odrediti karakteristike tendera koje se ocjenjuju. Rezultat za svaki podesni tender se izraunava u skladu sa modelom, i tenderi se rangiraju na osnovu tog rezultata. Tender sa najboljim plasmanom nakon ocjenjivanja, odnosno podesni tender sa najboljim rezultatom, u ovom sluaju, se smatra uspjenim tenderom, i ugovor se dodjeljuje ponuau koji je taj tender predao.
134
Dodjela ugovora oznaava donoenje odluke od strane ugovornog organa po pitanju toga koji je ponua najuspjeniji, odnosno sa kime e se sklopiti konani ugovor. Odluka o dodjeli je logian zakljuak koji donosi ugovorni organ na osnovu postupka ocjenjivanja tendera. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati ni na kojem drugom osnovu osim na postupku ocjenjivanja tendera. Donoenjem odluke o dodjeli se ne zakljuuje nikakav ugovor. Odluka o dodjeli je odluka ugovornog organa o tome kojem ponuau treba ponuditi ugovor. Odluka o dodjeli samo ini osnovu za obavjetavanje ponuaa koji su predali tendere, vidi sedmi korak odmah ispod, i za pripremu finalne ugovorne dokumentacije. lan 28.taka g), obavjetavanje ponuaa o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera:
g)
informirati ponuae o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda kako je predvieno u lanu 38. ovog zakona;
Sedmi korak sprovoenja otvorenog postupka je obavjetavanje ponuaa koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa lanom 38. ZJN. to prije mogue u roku od 7 dana od donoenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuae koji su predali tendere o odluci o dodjeli ugovora. Ponuai koji su eliminirani zbog nedovoljne kvalificiranosti ili neprihvatljivoszi ponude bit e obavjeteni u roku od 7 dana o odluci koju je donio ugovorni organ.
Datum kojeg se ponuai obavjetavaju o odluci o dodjeli ugovora odreuje poetak perioda zakljuivanja konanog ugovora, vidi odmah ispod, osmi korak. Dalja pravila o obavjetavanju ponuaa su opisana pod lanom 38. ispod. lan 28. taka h), ponuda ugovora najuspjenijem ponuau:
h) ponuditi ugovor najuspjenijem ponuau u skladu s odredbama lana 39. ovog zakona
Finalizacija postupka nabavke ponudom ugovora najuspjenijem ponuau i zakljuivanje ugovora sa takvim privrednim subjektom je osmi i finalni korak otvorenog postupka nabavke. Priprema i zakljuivanje ugovora su regulirani lanom 39. ZJN, vidi objanjenja ispod.
Ugovorni organ mora biti svjestan da konani ugovor ne moe biti zakljuen sa najupsjenijim ponuaem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuai u postupku obavjeteni o rezultatu postupka, vidi sedmi korak iznad.
135
Ugovorni organ priprema i objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka, to prije tokom roka od 30 dana nakon zakljuivanja ugovora, u skladu sa lanom 40. ZJN.
Ugovorni organ priprema izvjetaj o postupku javne nabavke i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka, u skladu sa lanom 41. ZJN. Po zavretku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono to slijedi nakon izvrenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaanja, garancija itd., nije regulirano legislativom javnih nabavki, ve pripada podruju ope javne administracije i upravljanja ugovorima. Meutim, posljedica sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zakljuen na osnovu postupka nabavke utvrenog ZJN ne moe biti sutinski mijenjan. Sa stanovita slobodnog i fer natjecanja, zakljueni ugovor se izvrava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadranim u tom ugovoru. U sluaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno sutinski izmijeniti zakljueni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim ili nekim drugim uslovima, kako bi se zakljuio novi zadovoljavajui ugovor.
lan 29. Ogranieni postupak
U provoenju ogranienog postupka ugovorni organ duan je: a)
b)
pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama lanova 13. do 17. i u skladu s lanom 21. ovog zakona. Tenderska dokumentacija moe biti pripremljena u dva dijela, koja odgovaraju pretkvalifikacionoj i tenderskoj fazi postupka;
c) d) e) f)
objaviti obavjetenje o nabavci u skladu s lanovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajui sve zainteresirane kandidate da zatrae pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavjetenja o nabavci) i da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju prilaui potrebne informacije i dokumente; dati kandidatima pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavjetenja o nabavci) u skladu s odredbama lana 18. ovog zakona; izvriti izbor kandidata koji e biti pozvani da podnesu ponude na nain utvren u lanovima 22. do 26. ovog zakona; informirati kandidate o odlukama donesenim u vezi s pretkvalifikacijom kako je predvieno u lanu 38. ovog zakona. Informiranje odabranih kandidata moe se provesti u isto vrijeme kada se oni budu pozivali da podnesu ponude;
dati tendersku dokumentaciju svim odabranim kandidatima istovremeno, u skladu s odredbama lana 18. ovog zakona, pozivajui ih da pripreme i 136
Komentar na Zakon o javnim nabavkama g) h) podnesu ponudu koja ispunjava zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji. organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda, kako je predvieno u lanu 33. ovog zakona;
i) j)
ocijeniti i uporediti otvorene ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrenim u tenderskoj dokumentaciji, u skladu s lanovima 34. do 37. ovog zakona, i dodijeliti ugovor ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu; ponuditi ugovor najuspjenijem ponuau u skladu s odredbama lana 39. ovog zakona.
ponuae informirati o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda, kako je predvieno u lanu 38. ovog zakona;
lan 29. u 10 koraka (stavovi od a) do j)) utvruje opu sprovedbu ogranienog postupka pozivajui se na relevantne lanove ZJN koji reguliraju glavna pitanja sprovoenja korak po korak. Kako lan 29. (paralelno sa lanom 28. o sprovoenju otvorenog postupka) predstavlja kratak pregled i sumira odredbe ZJN koje reguliraju sprovoenje ogranienog postupka, objanjenja lana 29. saimaju glavna relevantna pravila i pozivaju se na dalja objanjenja data iznad ili ispod, po pitanju dotinog lana. Ogranieni postupak je, kako je objanjeno pod lanom 11. stav (2), iznad, namjenjen za velike i sloene nabavke roba, usluga ili radova u sluajevima kada je dvofazni metod (pretkvalifikacijska fazu i faza tenderinga, kako je objanjeno pod lanom 10. taka b) iznad) efektivniji od otvorenog postupka. Ogranieni postupak traje due nego otvoreni postupak, ali dvofazni metod predstavlja pojednostavljen, a time i potencijalno efikasniji, plan rada za ugovorni organ, koji se u pretkvalifikacijskoj fazi moe koncentrirati na odabir kandidata, a u fazi tenderinga, na ocjenjivanje tendera. U otvorenom postupku, ove dvije faze su sastavni dio cjelokupnog postupka. Ogranieni postupak je obavezan za dodjele ugovora o nabavci konsultantskih usluga (ija procjenjena vrijednost tei ka ili premauje primarni vrijednosni razred).
Ogranieni postupak je, objektivno posmatrano, jednako transparentan kao i otvoreni postupak i, stoga, efikasno osigurava fer i aktivno natjecanje za ugovor izmeu zainteresiranih privrednih subjekata.
137
Ogranieni postupak se u lanu 10. ZJN pomenut kao ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom. Kako je pomenuto u napomeni za objanjenja lana 10. taka b), iznad, ova dva naziva su sinonimi. Ogranieni postupak uvijek ukljuuje pretkvalifikaciju.
Ope sprovoenje ogranienog postupka je u mnogim apsektima slino opem sprovoenju otvorenog postupka. Komentar na lan 10., b) daje kratko poreenje izmeu ogranienog i otvorenog postupka. Pod ovim lanom 29. su date samo ire crte sprovoenja ogranienog postupka, i to gdje je to sprovoenje slino sprovoenju otvorenog postupka, a navedena su pozivanja na odgovarajua objanjenja otvorenog postupka data pod lanom 28., iznad. lan 29. taka a), priprema tenderskih dokumenata:
a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama lanova 13. do 17. i u skladu s lanom 21. ovog zakona. Tenderska dokumentacija moe biti pripremljena u dva dijela, koja odgovaraju pretkvalifikacionoj i tenderskoj fazi postupka;
U ogranienom postupku tenderski dokumenti esto bivaju u dva dijela: pretkvalifikacijski dokumenti i tenderski dokumenti koji se odnose na ugovor. Dok pretkvalifikacijski dokumenti trebaju biti spremni najkasnije do pokretanja ogranienog postupka, dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor trebaju, najkasnije, biti spremni u vrijeme pozivanja pretkvalificiranih kandidata da podnesu tendere. U sluajevima kada su kvalifikacijski zahtjevi za ekonomske organe visoki ali nisu sloeni, navoenje minimalnih kvalifikacijskih zahtjeva za kandidate dati u obavjetenju o nabavci mogu nositi dovoljno informacija da zainteresirani privredni subjekti pripreme svoje zahtjeve za uestvovanje u postupku nabavke. U takvim sluajevima dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor stoje zasebno kao relevantni tenderski dokumenti.
Prvi korak u ogranienom postupku kao i drugim postupcima je priprema tenderskih dokumenata. Ugovorni organ je duan pripremiti komplet tenderskih dokumenata za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora.
Priprema tenderskih dokumenata za ogranieni postupak su (kao kod otvorenog postupka) regulirani lanovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedeni su lanovi, zajedno sa objanjenjima na koji dio postupka se lan odnosi:
138
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lanovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije lan 13. lan 14. lan 15. lan 16.
Regulirane stavke (ogranieni postupak) U tendersku dokumentaciju treba ukljuiti neophodne informacije.
Faza postupka na koju se odnosi
lan 17.
lan 21.
lan 13. sadri odredbe koje se odnose i na pretkvalifikacijsku fazu i na temdersku fazu57. Propisi, naroito o tehnikim Odnosi se samo na fazu specifikacijama. tenderinga. Period vaenja tendera. Odnosi se samo na fazu tenderinga. Osiguranje ponude. Odnosi se samo na fazu Osiguranje izvrenja tenderinga. ugovora. Ugovorni organ moe Odnosi se samo na fazu dozvoliti alternativne tenderinga. ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Minimalni rok za predaju Odnosi se samo na zahtjeva za uestvovanje u pretkvalifikacijsku fazu. postupku Minimalni vremenski rok za Odnosi se samo na fazu predaju tendera. tenderinga.
Uputstva za primjenu ZJN navode detaljnija pravila za pripremu i sadraj tenderskih dokumenata.
Komentari na lan 28. taka a), oznaavju valjane pripreme tenderskih dokumenata za otvoreni postupak takoer vai i za ogranieni postupak.
Dijelovi tenderskih dokumenata koji se odnose na ugovor trebaju sadrati sveukupne tehnike specifikacije, informacije o mjestu i vremenu isporuke, relevantne vremenske rokove, mjere sigurnosti, kriterije dodjele ugovora itd. (vidi objanjenja lanova 13. do 17. i 21. data iznad), sa takvom jasnoom i
Smjernice za pripremu ovakvih dokumenata su date u standardnim modelima za tenderske dokumente.
57
Priprema tenderskih dokumenata je aktivnost od najveeg znaaja za uspjeh nabavke. Pretkvalifikacijski dokumenti, kada se pripremaju, trebaju sadrati sveukupne kvalifikacijske zahtjeve za dobavljae i relevantne vremenske rokove, zajedno sa informacijama o predmetu dotinog ugovora, zahtjevanim mjerama sigurnosti tendera i izvedbe, kriterijima dodjele ugovora, itd. dostupne zainteresiranim privrednim subjektima kako bi procijenili da li ele zahtijevati uee u postupku nabavke.
139
preciznou da na osnovu toga pozvani kandidati mogu pripremiti svoje tendere a tenderi biti ocjenjeni, uporeeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata.
To znai da ugovori organ treba unaprijed prouiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspjeno sprovoenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Meutim, ugovorni organ takoer mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji moe iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objanjenja lana 13. stav (5), iznad). Nikada ne treba potcjenjivati paljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja lanica EU pokazuje pokazuje da je paljiva priprema tenderske dokumentacije koju obavlja prigodno obueno osoblje isplativa i da tedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naroito kada je u pitanju konana cijena ugovora.
Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema i distribuira standardne modele za tenderske (pretkvalifikacijske dokumente i dokumente koji se odnose na ugovor) dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjeaju na sve ope aspekte postupka nabavke, ostavljajui prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za odreeni sluaj. Ipak, informacije o specifinijim aspektima odreene nabavke na primjer, o povjerljivosti pruaoca usluga, ili kada izvoa radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upuenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog trita. Ugovorni organi su duni zasnivati distribuiranim standardnim modelima.
b)
svoje
tenderske
dokumente na
lan 29. taka b), objavljivanje obavjetenja o nabavci:
objaviti obavjetenje o nabavci u skladu s lanovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajui sve zainteresirane kandidate da zatrae pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavjetenja o nabavci) i da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju prilaui potrebne informacije i dokumente;
Objavljivanje obavjetenja o nabavci je drugi korak sprovoenja ogranienog postupka. Ispravno objavljivanje obavjetenja o nabavci je osnovna stavka transparentnosti u javnim nabavkama.
140
Priprema i objavljivanje obavjetenja o nabavci je regulirana lanovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavjetenja o nabavci za ogranieni postupak koji je reguliran ovim lanovima:
lanovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci lan 19. stav (1) lan 19. stav (2) lan 19. stav (3) lan 20. stav (1) lan 20. stav (2) lan 20. stav (3) lan 20. stav (4) lan 20. stav (5) Regulirane stavke (ogranieni postupak)
Obavjetenje o nabavci se objavljuje u skladu sa lanom 20. ZJN. Obavjetenje o nabavci treba pruiti zainteresiranim dobavljaima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li ele zahtijevati uee u postupku. Obavjetenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama izneenim u tenderskim dokumentima. Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu. Ugovorni organ je duan poslati pripremljeno obavjetenje o nabavci Slubenom glasniku BiH na objavljivanje. Treba prouiti sva uputstva za objavljivanje u Slubenom glasniku. Moe doi i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Slubenom glasniku i samo istih informacija. Kada procjenjena vrijednost ugovora tei ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za odreeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga duan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Uputsva za primjenu ZJN. Uvijek je mogue objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u lanu 20. stav (4).
Od trenutka kada je obavjetenje o nabavci za ogranieni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno lansiran. Od tog trenutka zainteresirani privredni subjekti mogu traiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je duan poslati tenderske dokumente privrednom subjektu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva58. Ili, u sluaju da su informacije sadrane u obavjetenju o nabavci predviene da zadovolje potrebe privrednih subjekata da pripreme zahtjev za uestvovanje,
58
Uputstvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci.
U sluaju sprovoenja ubrzanog ogranienog postupka, rok se skrauje na 2 dana, vidi objanjenja lana 29. stav c), ispod.
141
zainteresirani kandidati mogu zahtijevati pojanjenje tih informacija u skladu sa lanom 21. stav (8), ZJN, ili predati zahtjev za uestvovanje u postupku.
Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci, treba koristiti standardni obrazac59 za obavjetenje o nabavci, kojega priprema i distribuira Agencija za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN).
Glavni cilj objavljivanja obavjetenja o nabavci u ogranienom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljaima kako bi oni mogli procjeniti da li ele traiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavjetenja o nabavci ogranienom postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljai na uee u natjecanju za dotini ugovor.
Pravila za objavljivanje obavjetenja o nabavci su objanjena iznad pod lanom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavjetenja blagovremena objavljena, i ne bude naruen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloeno, onda ugovorni organ shodno tome mora produiti rok za primanje tendera tako to e izdati dopunsko obavjetenje. Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod lanom 20. iznad. lan 29. taka c), pruanje pretkvalifikacijskih dokumenata (ukoliko je potrebno):
c)
dati kandidatima pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavjetenja o nabavci) u skladu s odredbama lana 18. ovog zakona;
Trei korak ogranienog postupka je rezerviran za pruanje pretkvalifikacijskih dokumenata privrednim subjektima, na njihov zahtjev ukoliko su ti dokumenti pripremljeni u skladu sa odredbama lana 18. ZJN. Zahtjevi za pretkvalifikacijske dokumente moraju biti u skladu sa istim pravilima kao to je objanjeno za zahtjeve za tenderske dokumente pod lanom 28. taka c), iznad, po pitanju forme, roka i nadoknade.
Slanje pretkvalifikacijskih dokumenata se obavlja u roku od 3 dana nakon prijema pisanog zahtjeva i evenutalne nadoknade. Ukoliko se ogranieni postupak sprovodi u ubrzanom vremenskim rokovima, maksimalan rok za slanje dokumenata je 2 dana u skladu sa lanom 18. stav (2), ZJN.
59
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH Br.17/05.
142
U sluaju da ugovorni organ odlui slati pretkvalifikacijske dokumente elektronskim putem, dokumenti moraju biti dostupni privrednim subjektima najkasnije 3 dana (2 dana kod ubrzanog postupka) nakon objavljivanja obavjetenja o nabavci. lan 29. taka d), odabir kandidata koji e biti pozvani da predaju ponude (pretkvalifikacija):
d)
izvriti izbor kandidata koji e biti pozvani da podnesu ponude na nain utvren u lanovima 22. do 26. ovog zakona;
etvrti korak u ogranienom postupku ukljuuje slijedee:
Zahjtevi za uee koji su prispjeli nakon roka (neblagovremeni) u ogranienom postupku se neotvoreni vraaju poiljaocu. Postavlja se pitanje ta treba initi ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 zahtjeva za uee.
Ugovorni organi nisu obavezni organizirati javno otvaranje (na kojem prisustvuju kandidati koji su ih predali) pravovremeno pristiglih zahtjeva za uee u ogranienom postupku. No, otvaranje pravovremeno pristiglih zahtjeva za uee se treba obaviti na nain koji osigurava integritet i jednak tretman predatih zahtjeva. To znai da se interni sastanak za otvaranje zahtjeva treba odrati odmah nakon isteka roka za predaju zahtjeva, uz predstavnike Komisije za nabavke, odnosno barem Predsjedavajueg, da treba pripremiti zapisnik o otvaranju koji potpisuju prisutne osobe, i da ugovorni organ mora odluiti da li e primjerak zapisnika o otvaranju biti dostavljen privrednim subjektima koji su predali zahtjeve.
U skladu sa lanom 12. stav (1), taka b), alineja 5), ZJN, normalno je potrebno najmanje 3 kvalificirana kandidata da predaju tendere sa stanovnita da su 3 tendera minimum koji zadovoljava konkurenciju. Ali ZJN, isto mjesto, dozvoljava ugovornom organu da nastavi sa postupkom sa manje od 3 kvalificirana kandidata, ukoliko osnovano smatra da je konkurencija zadovoljena. Ista pitanja razmotrena za paralelnu situaciju u otvorenom postupku vae za pretkvalifikacijsku fazu ogranienog postupka. Stoga, ugovorni organ uvijek treba otvoriti pravovremeno pristigle zahtjeve za uee, bez obzira na njihov broj. Ipak, ope pravilo je da najmanje tri kvalificirana kandidata moraju biti pozvana na predaju tendera u ogranienom postupku.
Odabir kvalificiranih kandidata u ogranienom postupku se obavlja u skladu da istim pravilim ai principima koji vae ta verifikaciju kvalifikacija ponuaa u otvorenom postupku, vidi objanjenja lana 28. taka e), iznad.
143
U pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavaci se navode kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi za procjenu, u skladu sa lanovima 23. do 26. ZJN. Odabir kvalificiranih kandidata, ili drugim rijeima, pretkvalifikacijski postupak, obuhvata verifikaciju kvalifikacija kandidata na osnovu dokaza iz dokumenata koje su kandidati predali. Postupak verifikacije se obavlja u skladu sa lanom 22. ZJN. Kako je opisano pod lanom 22. iznad, glavni principi postupka verifikacije su:
Kvalifikacije kandidata se procjenjuju i verificiraju na osnovu objektivnih kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci; Ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim oni navedeni u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci; Verifikacija kvalificiranosti kandidata smije biti zasnovana iskljuivo na informacijama i dokazima u obliku dokumenata koji kandidati predali u skladu sa zahtjevima;
Svi kanidati koji posjeduju minimalne kvalifikacije se smatraju kvalificiranim za uee u natjecanju za ugovor i moraju biti pozvani da podnesu tender;
Samo kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva za kvalifikacije navedene u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci mogu biti pozvani da podnesu tender; Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od privrednog subjekta ponuaa zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od privrednog subjekta ponuaa zahtijeva da bude fiziko lice.
Odabir kvalificiranih ponuaa je u sutini proao/pao test. Ili ponua posjeduje minimum potrebin kvalifikacija pa se moe smatrati kvalificiranim da uestvuje u natjecanju, ili ponua nije kvalificiran.
Kada se ponua jednom ocjeni za kvalificiranog da uestvuje u postupku nabavke (tj. je prekvalificiran), kvalifikacije takvog ponuaa se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku.
Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuaa, validna je opa zabrana na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa kako je objanjeno za otvoreni postupak pod lanom 28. taka e), iznad. Procjena kvalifikacija ponuaa mora biti zasnovana iskljuivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci. U sluaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponua predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odraavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni, ugovorni organ je duan odbiti cjelokupan tender. Candidatima nije dozvoljeno da naknadno dopune ili kompletiraju predate kvalifikacijske informacije.
144
Meutim, kako je takoer objanjeno pod lanom 28. taka e), iznad, ugvorni organ od kandidata moe traiti da pojasni predate informacije, to znai da ugovorni organ moe od kandidata traiti da pojasni i/ili dopuni predate informacije koje se tiu kvalificiranost kandidata, onakve kakve se nalaze u dokumentima koje je kandidat predao. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati nikakve sutinske promjene u predatom materijalu. Dalji detalji o vanoj zabrani na pregovore u ogranienom (i otvorenom) postupku su dati pod lanom 35. ispod.
e)
lan 29. taka e), obavjetavanje kandidata o pretkvalifikaciji:
informirati kandidate o odlukama donesenim u vezi s pretkvalifikacijom kako je predvieno u lanu 38. ovog zakona. Informiranje odabranih kandidata moe se provesti u isto vrijeme kada se oni budu pozivali da podnesu ponude;
Peti korak u ogranienom postupku se odnosu na obavjetavanje kandidata koji su pravovremeno predali zahtjev za uee u postupku. Ova obavjetenja se alju pismenom obliku, istovremeno svim kandidatima, i ne kasnije od 7 dana nakon donoenja odluke o pretkvalifikaciji, u skladu sa lanom 38. ZJN.
Pretkvalificirani kandidati se obavjetavaju istovremeno kad i da predaju svoje tendere, vidi odmah ispod. U sluaju da se poziv na predaju tendera odloi, pretkvalificirane kandidate je potrebno obavijestiti u roku od 7 dana.
Kanidati koji su tokom pretkvalifikacijskog postupka eliminirani iz daljeg uea u postupku, trebaju biti obavijeteni o razlozima zbog kojih nisu pretkvalificirani.
f)
lan 29. taka f), poziv svim pretkvalificiranim kandidatima na predaju tendera:
dati tendersku dokumentaciju svim odabranim kandidatima istovremeno, u skladu s odredbama lana 18. ovog zakona, pozivajui ih da pripreme i podnesu ponudu koja ispunjava zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji.
esti korak u ogranienom postupku je pozivanje svih pretkvalificiranih kanidata na predaju tendera. Pozivi na predaju tendera ukljuuju i tenderske dokumente (dio tenderskog dokumenta koji se odnosi na ugovor, vidi iznad pod lanom 29. taka a)), koji se ili trebaju privrstiti na pozive ili se uine dopstupnim elektronskim putem, u skladu sa lanom 18. ZJN. Poziv na predaju tendera se istovremeno alje svim pretkvalificiranim kanidatima i nikakvim drugim privrednim subjektima. Sve specifikacije, zahtjevi i uslovi koji se odnose na ugovor, vremenski rok za predaju tendera, kriteriji dodjele ugovora itd. (vidi objanjenja lanova 13. do 17. i 21. data iznad), moraju biti ukljueni u tenderske dokumente sa takvom jasnoom i preciznou da pozvani ponuai mogu pripremiti svoje tendere a tenderi
145
mogu biti ocjenjeni, uporeeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata. Kako je reeno za otvoreni postupak pod lanom 28., a), iznad, ugovorni organ treba uzeti u obzir da samo onoliko informacija treba biti dato u tenderskim dokumentima koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za dotini ugovor (vidi objanjenja lana 13. stav (5) iznad).
Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, ugovorni organ od ponuaa zahtijeva da predaju svoje tendere u 2 dijela: tehniki dio tendera, koji sadri tehnike opise i specifikacije, i finansijski dio, koji sadri ponuenu cijenu. Oba dijela tendera se predaju u zajednikoj spoljanjoj koverti. Razlog je to to se tehniki dio tendera prouava i ocjenjuje sasvim odvojeno od ponuene cijene, vidi objanjenja lana 29. taka h), ispod. Standardni modeli za tenderske dokumente sadre posebne klauzule za zahtjeve za tendere konsultantskih usluga. Pozvani kandidati mogu, u skladu sa lanom 21. stav (8), od ugovornog organa traiti pojanjenje informacija datih u tenderskim dokumentima, kada kandidati smatraju da je to potrebno kako bi mogli pripremiti i predati prihvatljiv tender. Kako ugovorni organ treba reagirati na takav zahtjev objanjeno je iznad pod lanom 21. stav (8). lan 29. taka g), javno otvaranje tendera:
g) organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda, kako je predvieno u lanu 33. ovog zakona;
Slijedei sedmi korak sprovoenja ogranienog postupka se odnosi na otvaranje pravovremeno pristiglih ponuda i sutinski je slian etvrtom koraku sprovoenja otvorenog postupka, javno otvaranje tendera, objanjeno iznad pod lanom 28. taka d). Stoga su ovdje date semo osnovne stavke o javnom otvaranju tendera u ograninom postupku. Dalja objanjenja se mogu nai pod lanom 28. taka d), iznad. Pravovremeno pristigle ponude u ogranienom postupku se otvaraju u skladu sa odredbama lana 33. ZJN. Uvijek se mora organizirati javno otvaranje tendera, to znai da svi kandidati koji su pravovremeno dostavili tendere imaju pravo da prisustvuju otvaranju pristiglih koverti koje sadre tendere. Sastanak za otvaranje tendera se odrava u vrijeme i mjesto navedeno u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera moraju rezultirati pomjeranjem datuma za otvaranje tendera. Ukoliko predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee:
Po otvaranju svake koverte, Predsjedavajui Komisije za nabavke glasno ita (i) naziv ponuaa, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) eventualne ponuene popuste. Ukoliko bilo neki popust nije objavljen na ovaj nain, nee biti razmatran pri ocjenjivanju tendera. Ovakva deavanja postupka otvaranja se biljei u zapisnik o sastanku.
146
Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee:
Kako se svaka spoljnja koverta otvori, unutranja koverta sa finansijskim dijelom tendera se odlae neotvorena. Unutranja koverta sa tehnikim dijelom tendera se otvara. Predsjedavajui Komisije za nabavke glasno ita naziv ponuaa. Ovakva deavanja postupka otvaranja se biljee u zapisnik o sastanku. U svim sluajevima, zapisnici sastanka otvaranja tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dostavljaju svim ponuaima ili u roku od 3 dana od dana sastanka za otvaranje tendera.
Naknadnu analizu, ocjenjivanje i uporeivanje tendera ugovorni organ obavlja interno u skladu sa svim relevantnim odredbama ZJN i njegovog Uputsva za primjenu. Tenderi koji su prispjeli nakon roka se neotvoreni vraaju poiljaocu. I u ogranienom postupku se postavlja pitanje kako ugovorni organ treba postupati u sluaju da pravovremeno pristigne manje od 3 tendera. Odgovor na ovo pitanje je potupno isti kao to je opisano za otvoreni postupak, vidi objanjenja lana 28. taka d), iznad. to prije nakon otvaranja tendera, zapoinje se i interno obavlja analiza, ocjenjivanje i uporeivanje tendera (u skladu sa posebnim postupkom u sluaju konslutantskih usluga, vidi objanjenja za lan 33. ispod) od strane ugovornog organa. Ovi postupci zapoinju prouavanjem formalne usaglaenosti tendera/ tehnikih dijelova tendera, kako je opisano u objanjenju lana 35. ispod.
Slijedei korak sprovoenja ogranienog postupka nije verifikacija kvalifikacija ponuaa kao kod otvorenog postupka, jer su u ogranienom postupku na predaju tendera pozvani samo pretkvalificirani ponuai. Umjesto toga, slijedei korak je ocjenjivanje i uporeivanje pravovremeno pristiglih tendera. lan 29. taka h), ocjenjivanje i uporeivanje tendera:
h) ocijeniti i uporediti otvorene ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrenim u tenderskoj dokumentaciji, u skladu s lanovima 34. do 37. ovog zakona, i dodijeliti ugovor ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu;
Osmi korak, ocjenjivanje i uporeivanje tendera pristiglih u roku u ogranienom postupku je sutinski slino estom koraku sprovoenja otvorenog postupka, ocjenjivanje i uporeivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuai, objanjeno iznad pod lanom 28. taka f). Stoga, ovdje su date samo glavne
147
Kada predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee:
stavke o ocjenjivanju i uporeivanju tendera u ogranienom postupku. Dalja objanjenja se nalaze pod lanom 28. taka f), iznad.
Samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati i uporeivati na osnovu kriterija dodjele ugovora. Tender je prihvatljiv, ako zadovoljava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ naveo u tenderskim dokumentima. Postupak po ovom osmom koraku zapoinje paljivom provjerom tendera i njihove tehnike usaglaenosti sa svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima koje je utvrdio ugovorni organ u tenderskim dokumentima, pomou opisa predmeta ugovora, tehnikih specifikacija, zahtjeva isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta sasvim u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskim dokumentima, tender se moe smatrati podesnim. Potpuna usaglaenost treba biti shvaena kao sutinska usklaenost u istom smislu kako je objanjeno za otvoreni postupak pod lanom 28. taka f), iznad.
Ocjenjivanje i uporeivanje tendera, koje vodi finalnom rangiranju tendera, se obavlja u skladu sa lanovima 34. do 37. ZJN. U skladu sa lanom 35., stav (1), ZJN, ugovorni organ je duan ocjeniti i uporediti tendere primjenjujui kriterije dodjele ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa lanovim 34. ZJN.
U svakom sluaju, ugovorni organ moe traiti od ponuaa da pojasni informacije date u tenderu. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati znaajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o vanim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom i ogranienom postupku su dati pod lanom 35. ispod. Nepodesni tenderi se odbijaju. Obavjetenje dotinom ponuau se daje u skladu sa lanom 38. ZJN, vidi objanjenja lana 29. taka i), ispod.
Komentar na lan 28. take e) i f), iznad o opoj zabrani na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa za otvoreni postupak takoer vai i za ocjenjivanje usklaenosti tendera u ogranienom postupku. Procjena sadraja tendera mora biti bazirana iskljuivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U sluaju da sadraj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je duan odbiti tender. Nije dozvoljeno da ponua naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender.
148
Ukoliko se desi da tender ukljuuje neprirodno nisku cijenu za ponuene stavke ili robu, ugovorni organ je duan traiti od ponuaa da opravda cijenu tendera pruanjem objanjenja, analize i/ili prorauna dotine cijene u skladu sa lanom 36. ZJN. Ukoliko ponua prui zadovoljavajue objanjenje neprirodno niske cijene, ugovorni organ je duan prihvatiti tender kao prihvatljiv i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom sluaju, tender se odbija.
Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i uporeuju pomou kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji. Ugovorni organ moe primjeniti preferencijalni tretman za domae u skladu sa lanom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to doputa Uputstvo za primjenu ZJN. Ugovorni organ je duan dodijeliti ugovor ponuau koji je podnio najbolje ocijenjen podesni tender, shvaeno na isti nain kako je opisano za otvoreni postupak, vidi objanjenja lana 28. taka f), iznad. Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee:
Ocjenjivanje i uporeivanje pravovremeno pristiglih tendera se odvija u dva koraka: (i) ocjenjivanje i uporeivanje tehnikih dijelova tendera, i (ii) ocjenjivanje i uporeivanje finansijskih dijelova tendera. Na kraju, ova dva dijela ocjenjivanja tendera se kombiniraju u sveukupnuo ocjenjivanje i rangiranje podesnih tendera.
Postupak ocjenjivanja je u oba koraka zasnovan na istim principima: smiju se primjenjivati samo kriteriji za dodjelu ugovora koji su navedeni u tenderskim dokumentima; samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati na osnovu kriterija za dodjelu ugovora; Potpuna usaglaenost treba biti shvaena kao sutinska usklaenost; pregovori su zabranjeni; od ponuaa se moe traiti da pojasne svoj tender; neprirodno niska cijena se mora opravdati; u obzir se moe uzeti preferencijalni tretman za domae; ugovorni organ ugovor dodjeljuje ponuau koji je predao najbolje ocijenjen podesni tender. Postupak ocjenjivanja je detaljno objanjen pod lanom 35. ispod. lan 29. taka i), obavjetavanje ponuaa o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera:
i)
ponuae informirati o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda, kako je predvieno u lanu 38. ovog zakona;
Deveti korak u ogranienom postupku je obavjetavanje ponuaa koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa lanom 38. ZJN.
149
to prije mogue u roku od 7 dana od donoenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuae koji su predali tendere, o odluci o dodjeli ugovora. Ponuai koji su eliminirani zbog neprihvatljivosti ponuda e biti obavjeteni uroku od 7 dana o odluci koju je donio ugovorni organ.
Datum kojeg se ponuai obavjetavaju o odluci o dodjeli ugovora odreuje poetak perioda zakljuivanja konanog ugovora, vidi odmah ispod, deseti korak. Dalja pravila o obavjetavanju ponuaa su opisana pod lanom 38. ispod. lan 29. taka j), ponuda ugovora najuspjenijem ponuau:
j) ponuditi ugovor najuspjenijem ponuau u skladu s odredbama lana 39. ovog zakona.
Finalizacija postupka nabavke ponudom ugovora najuspjenijem ponuau i zakljuivanje ugovora sa takvim privrednim subjektom je deseti i finalni korak ogranienog postupka nabavke i sutinski je slian odgovarajuem osmom koraku u otvorenom postupku. Priprema i zakljuivanje ugovora je regulirano lanom 39. ZJN.
Ugovorni organ mora biti svjestan da konani ugovor ne moe biti zakljuen sa najupsjenijim ponuaem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuai u postupku obavjeteni o rezultatu postupka, vidi deveti korak iznad. Ugovorni organ priprema i objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata ogranienog postupka, to prije tokom roka od 30 dana nakon zakljuivanja ugovora, u skladu sa lanom 40. ZJN.
Ugovorni organ priprema izvjetaj o obavljenom postupku i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka, u skladu sa lanom 41. ZJN. Po zavretku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono to slijedi nakon izvrenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaanja, garancija itd., u sutini nije regulirano legislativom javnih nabavki, ve pripada podruju ope javne administracije.
Meutim, posljedica sveukupne postavke sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zakljuen na osnovu postupka nabavke utvrenog ZJN ne moe biti sutinski mijenjan. Sa stanovita slobodnog i fer natjecanja, zakljueni ugovor se izvrava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadranim u tom ugovoru. U sluaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno sutinski izmijeniti zakljueni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim ili nekim drugim uslovima, kako bi se zakljuio novi zadovoljavajui ugovor.
lan 30.
150
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Voenje pregovarakog postupka
(1)
Ugovorni organ provodi pregovaraki postupak uz objavljivanje obavjetenja o nabavci pod sljedeim uslovima: a) b) c)
obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama lana 29. ovog zakona, kako je primjereno za pregovaraki postupak; poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora;
(2)
Kada primjenjuje pregovaraki postupak bez objave obavjetenja o nabavci, ugovorni organ duan je: a)
na osnovu rezultata obavljenih pregovora, poziva uesnike da podnesu svoje konane ponude i meu njima identificira najuspjenijeg ponuaa u skladu s kriterijima izbora prema lanu 34. ovog zakona.
b)
u sluaju da je na pregovore pozvano vie od jednog kandidata, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, pregovarati tehnike, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora i, na osnovu rezultata odranih pregovora, pozvati uesnike da podnesu svoje konane ponude i meu njima odrediti uspjenog ponuaa u skladu s kriterijima za dodjelu prema lanu 34. ovog zakona; u sluaju da je samo jedan kandidat pozvan na pregovore, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, i pregovarati tehnike, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora s ciljem postizanja ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.
(3)
Daljnje odredbe u vezi s voenjem pregovarakog postupka bit e odreene u podzakonskim aktima.
lan 30, stav (1) i stav (2) propisuju pravila voenja pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, i pravila za voenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Dalje odredbe koje se odnose na voenje pregovarakog postupka nalaze se u lanu 31. ZJN-a, kao i u Uputstvu o primjeni Zakona (u lanu 12.). Dok lan 30. (paralelno lanu 28. o voenju otvorenog postupka i lanu 29. o voenju ogranienog postupka) rekapitulira i sumira odredbe ZJN-a koje reguliraju voenje pregovarakog postupka (regulisana su i neka nova pitanja voenja pregovora), komentari pod ovim lanom 30. daju saetak glavnih relevantnih pravila i odnose se na daljnja objanjenja koja su data iznad ili ispod, u okviru lanova o kojima se govori.
151
Kao to je objanjeno u lanu 11. stavovi (3) i (4) gore, pregovaraki postupak je namijenjen da se koristi samo u izuzetno specifinim sluajevima.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci sastoji se od pretkvalifikacione faze i pregovarako-ponuake faze. Pretkvalifikaciona faza je slina pretkvalifikacionoj fazi u ogranienom postupku.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, kao to je propisano u lanu 11. stav (3), ZJN-a, moe se koristiti a) kada su u otvorenom i ogranienom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove, b) u izuzetnim, posebnim sluajevima ugovora o izvoenju radova ili pruanja usluga kada zbog prirode radova, usluga i rizika nije mogue prethodno utvrivanje ukupnih cijena, c) za ugovore za odreene radove koji imaju za cilj istraivanje, testiranje i razvoj.
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, kao to je propisano u lanu 11., stav (4) ZJN-a, moe se koristiti60 (i) kada ni jedna ponuda niti zahtjev za uee nije dostavljena u otvorenom ili ogranienom postupku, (ii) u specifinim sluajevima kada je mogu samo jedan dobavlja, (iii) u izuzetno hitnim sluajevima, (iv) za odreene ugovore o nabavci roba u svrhu istraivanja, eksperimenata, izuavanja ili razvoja, (v) za odreene dodatne isporuke roba, usluga ili radova usko povezanih sa originalnim, ve zakljuenim ugovorom, (vi) za ugovore o robama nuenim i kupljenim na berzovnom tritu, (vii) u sluajevima naroito povoljnih uslova kupovine, i (viii) kada ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja. U nekim od ovih sluajeva moe uestvovati vie od jednog privrednog subjekta, dok neki od ovih sluajeva ukljuuju samo jedan privredni subjekt.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci je, u svojoj pregovarako-ponuakoj fazi, manje transparentan nego otvoreni ili ogranieni postupak i zato se sprovodi sa velikom panjom da bi se osigurala potena i aktivna konkurencija za dodjelu ugovora izmeu privrednih subjekata koji uestvuju u postupku.
Poto je pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u rijetkim izuzetnim sluajevima. Dodjeljivanjem ugovora ovim postupkom, ugovorni organi rizikuju da plate vie za nii kvalitet (jer dobavlja nije otvorenom konkurencijom prisiljen da snizi cijene i garantuje kvalitet).
U lanu 11. stav (4) ZJN-a, sluajevi opravdane upotrebe pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci su navedeni na osnovu namjene ugovora (robe, usluge ili radovi). Da bi se dao pregled opravdanih razloga, ovi komentari iroko navode razloge prema njihovoj prirodi.
60
152
lan 30. stav (1):

(1) a) b) c)
Ugovorni organ provodi pregovaraki postupak uz objavljivanje obavjetenja o nabavci pod sljedeim uslovima:
obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama lana 29. ovog zakona, kako je primjereno za pregovaraki postupak; poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora;
lan 30. stav (1), propisuje u 3 koraka (stav a) do c)) voenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci pozivajui se na relevantne lanove ZJN-a koji reguliraju glavna pitanja sprovoenja pojedinih koraka. Openito gledano, voenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, je slino voenju ogranienog postupka uzimajui u obzir pretkvalifikaciju kandidata koji se pozovu da uestvuju u postupku (osim to su pregovori sa dobavljaima ovdje eksplicitno dozvoljeni). U okviru lana 10. taka c) gore, dato je kratko poreenje ovog pregovarakog postupka sa ogranienim (i otvorenim) postupkom.
Prema tome, u lanu 30. stav (1), date su samo glavne crte naina voenja pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, gdje je taj nain slian nainu voenja ogranienog postupka, i poziva se na odgovarajue komentare ogranienog postupka koji su dati u lanu 29. gore. lan 30. stav (1) taka a), selekcija kandidata kvalifikovanih za uee u pregovarakom postupku (pretkvalifikacija):
a)
obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama lana 29. ovog zakona, kako je primjereno za pregovaraki postupak;
Ovaj prvi korak u voenju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci odnosi se na pretkvalifikacijski proces, u osnovi slian sa pretkvalifikacijskim procesom u ogranienom postupku koji je regulisan u lanu 29. stav a) do e) ZJN-a. To znai da se sastoji od: 1.1 1.2
Priprema tenderske dokumentacije, moe biti pripremljena u dva dijela, pretkvalifikaciona dokumentacija i dokumentacija koja se odnosi na tender i ugovor, vidi komentare lana 29. taka a), gore; Objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci, poticanje zainteresiranih privrednih subjekata da trae pretkvalifikacionu dokumentaciju (ako
153
1.3 1.4 1.5
postoji) i podnesu zahtjev za uee u pregovarakom postupku, vidi komentare lana 29. taka c), gore; Davanje pretkvalifikacione dokumentacije (ako postoji) privrednim subjektima koji je trae, vidi komentare lana 29. taka c), gore;
Selekcija kvalifikovanih kandidata u skladu sa kriterijima selekcije koji su specificirani u pretkvalifikacionoj dokumentaciji i/ili u obavjetenju o javnoj nabavci (pretkvalifikacija), vidi komentare lana 29. taka d), gore;
Gdje se pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci koristi nakon ponovljenog otvorenog ili ogranienog postupka u kojima nije bilo odgovarajuih ponuaa, na osnovu lana 11. stava (3), taka a), ZJN-a, tenderska dokumentacija je ve preliminarno pripremljena. Takva tenderska dokumentacija e biti prilagoena i eventualno podijeljena na pretkvalifikacioni dio i dio koji se odnosi na ugovor a u skladu sa dvije faze voenja pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci. Meutim, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor e samo pruiti osnovu za podnoenje inicijalnih ponuda, jer e pretkvalifikovani kandidati u ovom postupku biti pozvani da podnesu inicijalnu ponudu koja e sluiti kao poetna taka za pregovore izmeu ugovornog organa i kandidata o tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora.
Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji, vidi komentare lana 29. taka e), gore.
Priprema obavjetenja o javnoj nabavci za pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci e se izvriti koristei standardni obrazac61 za takvo obavjetenje o javnoj nabavci (dostupno na web stranici AJN-a), i obavjetenje e biti objavljeno u skladu sa istim pravilima koja vae za objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci u ogranienom postupku, vidi komentare lana 29. taka b), gore. Odabir kvalifikovanih kandidata e u osnovi slijediti ista pravila i principe koji vae i u pretkvalifikaciji u ogranienom postupku. Samo e kriteriji selekcije specificirani u pretkvalifikacionim dokumentima i/ili obavjetenju o javnoj nabavci, biti primjenjivani za proces selekcije, i svi kandidati koji ispunjavaju
61
Gdje se pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci koristi u sluajevima ugovora o radovima ili uslugama koji su regulisani u lanu 11. stav (3), take b) ili c) ZJN-a, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor e biti pripremljen sa onoliko specifikacija, zahtjeva i uslova koliko je mogue i potrebno da bi koristio kao poetna taka za pregovore izmeu ugovornog organa i kandidata o relevantnim aspektima ugovora.
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH, Br. 17/05.
154
takve kriterije selekcije e biti pretkvalifikovani vidi komentare lana 29. taka d), gore.
Za razliku od ogranienog postupka, pregovaraki postupak prua vie fleksibilnosti ugovornom organu u selekciji kandidata da bi uestvovali u postupku i podnijeli svoje ponude. Dok u ogranienom postupku ugovorni organ mora pozvati sve kandidate koji ispunjavaju kriterije selekcije, pregovaraki postupak dozvoljava pozivanje samo odabranih kandidata, pod uslovom da broj pozvanih kandidata nije manji od tri. Kada veliki broj kandidata ispunjava minimalne kriterije selekcije, ugovorni organ moe pozvati samo tri, pod uslovom da je izbor baziran na objektivnim i nediskriminatorskim kriterijima (npr. moe pozvati one koji ispunjavaju kriterije selekcije na najbolji nain imaju najvie iskustva, u najboljoj su financujskoj situaciji itd.). Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji e se vriti u skladu sa istim pravilima koja vae u za ogranieni postupak, vidi komentare lana 29., e), gore. Informisanje pretkvalifikovanih kandidata e se vriti u isto vrijeme kada budu pozvani da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o relevantnim aspektima ugovora, vidi drugi korak postupka.
lan 30. stav (1) taka b), poziv svim kvalifikovanim kandidatima da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o aspektima ugovora:
b)
poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora;
Drugi korak u voenju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci je slanje poziva istovremeno svim odabranim kandidatima da podnesu inicijalne ponude koje e sluiti kao osnova za pregovore izmeu ugovornog organa i kandidata o tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim odgovarajuim aspektima ugovora. Tenderska dokumentacija (dio koji se odnosi na ugovor) spojena sa pozivnicom (ili dostupna elektronski) e jasno pokazati koji su aspekti ugovora predmet pregovora. Voenje pregovora e se bazirati na osnovnim principima jednakog tretmana i nediskriminacije. Za sve uesnike pregovora postojae isti uslovi i biti e im dostavljene iste informacije od strane ugovornog organa. Ugovorni organ e se pobrinuti i zatititi povjerljive poslovne informacije koje se dobiju tokom pregovora. Voenje pregovora je dalje regulisano lanom 31. ZJN-a, vidi komentare lana 31. ispod, kao i Uputstvu o primjeni Zakona.
155
lan 30. stav (1) taka c), poziv i ocjena konanih ponuda:
c)
Tokom procesa pregovora koji se vode izmeu ugovornog organa i uesnika u pregovorima, uspostave se i razjasne uslovi ugovora. Na osnovu ovih rezultata, uesnici e biti pozvani od strane ugovornog organa da podnesu konane ponude, ukljuujui konane cijene. Uesnicima e se dati razuman vremenski rok za sastavljanje svojih konanih ponuda.
Blagovremeno primljene konane ponude e biti otvorene na javnom sastanku otvaranja ponuda kao i u ogranienom postupku, vidi komentare lana 29. taka g) (nekonsultantske usluge), gore. Ocjena i usporedba primljenih konanih ponuda e biti sprovedena u skladu sa kriterijima ocjenjivanja koji su ve propisani u tenderskoj dokumentaciji u skladu sa lanom 34. ZJN-a, veoma slino ocjenjivanju ponuda u ogranienom postupku (ne savjetnike usluge), vidi komentare lana 29. taka h), gore, ukljuujui dodjelu ugovora.
Informisanje ponuaa o rezultatima ocjene primljenih konanih ponuda, ponuda ugovora uspjenom ponuau i zakljuivanje ugovora se odvija kao i u ogranienom postupku, vidi komentare lana 29. take i) i j), gore, kao i objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora, u skladu sa lanom 40. ZJN-a, i pripremanje izvjetaja AJN, u skladu sa lanom 41. ZJN-a. lan 30. stav (2):
(2) Kada primjenjuje pregovaraki postupak bez objave obavjetenja o nabavci, ugovorni organ duan je:
lan 30. stav (2), odnosi se na ope voenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Razlozi koji opravdavaju koritenje takvog postupka su saeti u lanu 30. gore.
Oigledno, voenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci je razliito u sluaju kada se vie od jednog kandidata poziva da uestvuje u pregovorima u odnosu na sluajeve gdje je ukljuen samo jedan kandidat. lan 30. stav (2) taka a), pregovori sa vie od jednog kandidata:
a) u sluaju da je na pregovore pozvano vie od jednog kandidata, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, pregovarati tehnike, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora i, na osnovu rezultata odranih pregovora, pozvati uesnike da podnesu svoje konane ponude i meu njima odrediti uspjenog ponuaa u skladu s kriterijima za dodjelu prema lanu 34. ovog zakona; 156
Kandidati koji se pozivaju trebaju biti izabrani od strane ugovornog organa s ciljem da se osigura najbolja mogua konkurencija i bez bilo kakvih diskriminatorskih namjera. Ugovorni organ e osigurati da pozvani kandidati budu dovoljno kvalifikovani u skladu sa istim principima koji vae i za pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, i verificirati e kvalifikacije pozvanih kandidata kao odgovarajue.
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci e, u to je vie sluajeva mogue, biti voen sa pozivanjem vie od jednog kandidata da uestvuju u pregovorima o rokovima i uslovima ugovora, osim u sluajevima kada postoji samo jedan dobavlja i ne postoji druga alternativa. Obino je dostupno vie od jednog kandidata, kada se pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci koristi kao trei pokuaj, kada je trite ve ispitano sa otvorenim tenderom bez rezultata, kao to je propisano u lanu 11. stav (4), taka a), alineje 1) i 2), u izuzetno hitnim sluajevima, kao to je propisano u lanu 11. stav (4), taka a), alineja 4), i u sluajevima ugovora o proizvodima koji se izrauju iskljuivo za potrebe naunih istraivanja, kao to je spomenuto u lanu 11. stav (4), taka b), alineja 1)62.
ak i u izuzetno hitnim sluajevima u uslovima objanjenim u lanu 11. stav (4), taka a), alineja 4), ugovorni organ mora ispotovati 15 dana ekanja prije zakljuivanja ugovora, kao to je odreeno lanom 39. stav (1), ZJN-a. lan 39. stav (1) je bezuslovan i ne omoguava nikakve izuzetke. Meutim, kao to je spomenuto u komentaru lana 11. stav (4) taka a), alineja 4), samo gdje postoji izuzetna potreba, opravdano je da se prekri odredba ZJN-a pozivajui se na Zakon o hitnim sluajevima, i zakljui ugovor ranije, bez ekanja punih 15 dana. Obavjetenje o dodjeli ugovora e biti objavljeno u skladu sa lanom 40. ZJN a. Izvjetaj AJN-u e biti pripremljen u skladu sa lanom 41. ZJN-a.
62
Ugovorni organ moe pozvati izabrane kandidate da podnesu inicijalne ponude koje e posluiti kao osnova za pregovore o uslovima ugovora, ili izabrati da iniciraju pregovore na sastanku, kako je ve pogodnije. Pregovori e se voditi na isti nain kao i u sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, vidi komentare lana 30. stav (1), b), gore, i na osnovu voenih pregovora uesnici e biti pozvani da podnesu konane ponude, ukljuujui konane cijene. Prijem i otvaranje konanih ponuda, ocjena i poreenje primljenih konanih ponuda, dodjela ugovora, informisanje ponuaa, ponuda ugovora uspjenom ponuau i zakljuivanje ugovora e biti sprovedeno u skladu sa istim principima koji vae i u sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, vidi komentare lana 30. stav (1), taka c), gore.
Kupovina roba nuenih na berzovnom tritu kao to je pomenuto u lanu 11. stav (4), taka b), alineja 3) e biti u skladu sa propisima tog trita.
157
lan 30. stav (2) taka b), pregovori koji se vode sa samo jednim kandidatom:
b)
u sluaju da je samo jedan kandidat pozvan na pregovore, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, i pregovarati tehnike, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora s ciljem postizanja ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.
U ispod navedenoj tabeli se nalaze okolnosti gdje pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci ukljuuje samo jedan privredni subjekt:
lanovi ZJN-a koji reguliu pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci koji ukljuuje samo jedan privredni subjekt Stav a), 3) Stav b), 2) lan 11. stav (4) Stav b), 4) Stav c) Stav d), 1) Stav d), 2)
Uslovi pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora
Postoji samo jedan dobavlja i nema alternative Dodatne isporuke roba od strane prvobitnog dobavljaa (sa kojim je ve zakljuen ugovor) Nabavka roba po povoljnim uslovima Ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja Dodatno pruanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljaa (sa kojim je ve zakljuen ugovor) Opciono pruanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljaa
Sutinski iste cijene i drugi uslovi u skladu sa prvobitnim ugovorom Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora
U svim navedenim sluajevima, osim u dodatnim isporukama roba, ugovorni organ oigledno nema veoma dobru poziciju u pregovorima. Ipak, ugovorni organ e imati aktivnu ulogu u odreivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima, i uiniti sve to je mogue da se doe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.
U sluajevima kada ugovorni organ odlui da na pregovore pozove samo jednog kandidata iako je dostupno vie kandidata, na primjer u tako hitnim sluajevima da zbog nedostatka vremena nije mogue voenje pregovora sa vie kandidata, ugovorni organ e osigurati da je pozvani kandidat dovoljno
158
kvalifikovan u skladu sa istim principima koji vae i u sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, i verifikovati e kvalifikacije pozvanog kandidata kao odgovarajue. Da bi ovaj stav bio to vri, ugovorni organ imati aktivnu ulogu u odreivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima i uiniti sve da se doe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. Zakljuivanje ugovora, objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora i priprema izvjetaja AJN-u odvija se kao i u sluaju ogranienog postupka, komentari lana 29. taka j), gore.
Moe se diskutovati da li postoje zaista stvarni razlozi da se zadri period ekanja od 15 dana, koji se trai u lanu 39. stav (1), ZJN-a u sluajevima voenja pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, a gdje postoji samo jedan mogui dobavlja. Ovaj period ekanja je uspostavljen da bi se ostavio odreen vremenski period neuspjenim ponuaima konkurentima uspjenom ponuau da razmotre podnoenje albe u sluaju da vjeruju da je ugovorni organ prekrio ZJN ili njegova podzakonska akta tokom voenja postupka63. Poto ne postoje konkurenti u sluajevima u lanu 30. stav (2), taka b), ZJN-a, ini se da je period ekanja od 15 dana irelevantan. Meutim, kao to je spomenuto gore, lan 30. stav (1) Zakona ne predvia nikakve izuzetke, pa se zbog toga period ekanja mora potovati i u sluajevima pregovora sa samo jednim dobavljaem.
lan 31. Zahtjevi u pogledu pregovarakog postupka sa ili bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci
Tokom pregovarakog postupka, ugovorni organ pridrava se sljedeih zahtjeva: a) b) c) nijedna informacija dobijena od kandidata, a takoer ni informacije o rjeenjima koja su predloili kandidati ne mogu se otkriti treim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata; pregovori se vode sa svakim kandidatom odvojeno;
d)
svim kandidatima / ponuaima postavit e se isti zahtjevi i pruit e im se iste informacije; mora biti osigurana jednakost tretmana prema svim kandidatima / ponuaima; zapisnici i izvjetaji o postupku pregovora sainjavaju se u skladu s odredbama lana 41. ovog zakona.
lan 31. uspostavlja set uslova koje treba nadgledati ugovorni organ kada vodi pregovore u pregovarakom postupku, sa ili bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci.
alba se nee podnositi samo zbog toga to je neuspjeni ponua razoaran porazom na tenderu. Samo onda kada postoji osnovani razlozi da se vjeruje da je prekrena legisativa koja regulie proces javnih nabavki, biti e razmotreno podnoenje albe od strane koja uestvuje u postupku.
63
159
lan 31. take a), b) i c), su relevantni samo za pregovore koji se vode sa vie od jednog kandidata. Ugovorni organ e voditi takve pregovore na osnovu osnovnog principa jednakog tretmana svih privrednih subjekata koji uestvuju, i osigurati potenu i aktivnu konkurenciju meu uesnicima. lan 31. taka d), koja se odnosi na zapisnike i izvjetavanje, je relevantna za sve tipove pregovarakog postupka. lan 31. taka a), pregovori koji e se voditi sa svakim kandidatom odvojeno:
a) pregovori se vode sa svakim kandidatom odvojeno;
Da bi se zatitile povjerljive poslovne informacije, poslovne tajne ili znanje uesnika, koje s druge strane u datoj situaciji mogu biti vrijedne za ugovorni organ, pregovori e biti voeni sa svakim kandidatom odvojeno. lan 31. taka b), informacije koje se dobiju od kandidata e biti zatiene:
b) nijedna informacija dobijena od kandidata, a takoer ni informacije o rjeenjima koja su predloili kandidati ne mogu se otkriti treim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata;
Informacije koje se dobiju od jednog kandidata i informacije o rjeenjima koje ponudi jedan kandidat, ne smiju se otkrivati drugim kandidatima (ili treim stranama) bez prethodnog pristanka kandidata koji je pruio informaciju. lan 31. taka c), osigurati e se jednak tretman uesnika:
c) svim kandidatima / ponuaima postavit e se isti zahtjevi i pruit e im se iste informacije; mora biti osigurana jednakost tretmana prema svim kandidatima / ponuaima;
Svi uesnici u pregovorima e biti izloeni istim zahtjevima i pruiti e im se iste informacije od strane ugovornog organa, na osnovu osnovnog principa jednakog tretmana svih uesnika.
lan 31. taka d), praviti e se zapisnici i izvjetaji sa svakog postupka pregovora:
d) zapisnici i izvjetaji o postupku pregovora sainjavaju se u skladu s odredbama lana 41. ovog zakona.
Vanost paljivog voenja zapisnika i izvjetavanja sa postupka odranih pregovora, u skladu sa lanom 41. ZJN-a, e biti posebno naglaena, poto je pregovaraki postupak najmanje transparentan postupak javne nabavke.
160
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 32. Okvirni sporazumi
lan 32. utvruje uslove za zakljuivanje okvirnih sporazuma64.
Okvirni sporazum sam po sebi ne utvruje ugovor o isporuci bilo ega. On ak ne obeava da e od dodavljaa biti traeno da neto isporui. On samo podrazumijeva da ako ugovornom organu bude potrebno neto to je predmet okvirnog sporazuma, onda e ugovorni organ pristupiti dotinom dobavljau i s njime zakljuiti ugovor o isporuci odreene koliine onoga to je predmet okvirnog sporazuma, pod uslovima koji su utvreni u okvirnom sporazumu. Okvirni sporazumi su iroko primjenjivi. Jedan primjer okvirnog sporazuma je sporazum koji regulie pruanje usluga prijevoza. Tano vrijeme i obim potreba usluga prijevoza za ugovornog organa nisu poznati. Ali, okvirni sporazum je zakljuen na osnovu cijena i uslova uobiajenih potreba odravanja tokom, na primjer, 12. mjeseci. Kada ugovorni organ ustreba uslugu popravka, precizni uslovi su odreeni unutar okvirnog sporazuma.
U ovoj definiciji, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su kljuni elementi koji e biti odreeni unutar okvirnog sporazuma za budue ugovore. To znai da se konkurencija odvija u vrijeme kada se zakljuuje okvirni sporazum, a ne u vrijeme primjene sporazuma kao osnove zakljuivanja ugovora o isporuci.
Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ogranienog trajanja izmeu ugovornog organa i dobavljaa, a njegova svrha je utvrivanje okvira za ugovore koji e se dodjeljivati u tom periodu, naroito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predvienih vrijednosti, obima ili koliine, kao i cijene65.
Jo jedan primjer je okvirni sporazum zakljuen izmeu ugovornog organa, odreenog da sprovede zajedniku nabavku66 za vei broj ugovornih organa, i dobavljaa, na primjer, informatike opreme. U skladu sa uslovima dogovorenim u takvom okvirnom sporazumu, ugovorni organi koji uestvuju mogu zakljuiti ugovore o isporuci na osnovu svojih stvarnih potreba. Okvirni sporazum e se zakljuiti u skladu sa odredbama ZJN-a, lan 4. stav (3) ZJN-a. Ali na ovaj nain utvreni ugovori o isporuci mogu se zakljuiti bez sprovoenja procedura ZJN-a, sve dok se ugovori o isporuci zakljuuju u skladu sa uslovima dogovorenim u okvirnom sporazumu.
Bitno je napomenuti da se ovakva jezika formulacija u zakonu BiH znaajno razlikuje od relevantnih propisa EU (vidi lan 32. Direktive 2004/18). Tako je mogue oekivati da da se u budunosti BiH propisi po ovom pitanju izmijeniti i uskladiti sa propisima EU. 65 Vidi lan 2. stav (5), ZJN-a. 66 Zajednika javna nabavka je regulisana podzakonskim aktima ZJN-a.
64
161
Okvirni sporazum e se zakljuivati za odreeni vremenski period, i biti e ogranien u pogledu maksimalne koliine ili obima ukupnih nabavki tokom tog vremenskog perioda.
ZJN ne specificira da li ugovorni organ moe zakljuiti jedan ili vie okvirnih sporazuma koji se odnose na isti predmet. Pravila EU o okvirnim sporazumima razvila su se od donedavnog nepostojanja posebnih pravila, do sistema utvrenog sadanjim pravilima gdje je mogue zakljuivanje vie paralelnih okvirnih sporazuma, a ponovno otvaranje konkurencije moe se desiti prije nego to se zakljue ugovori o isporuci. ZJN ne utvruje takav sistem u BiH Za BiH e se uzeti u obzir sljedee: otvoreni ili ogranieni postupak koji ima za cilj zakljuivanje okvirnog sporazuma pokree se u skladu sa pravilima ZJN-a. Tokom ocjenjivake procedure, jedna ponuda najbolje ocjenjena ponuda e biti uspjena, to je i cilj ove procedure. To vodi glavnom pravilu, da e okvirni sporazum biti zakljuen sa ponuaem koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu i prema tome, okvirni sporazum moe se zakljuiti sa samo jednim dobavljaem na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke.
Meutim, u sluajevima gdje nabavka proizvoda mora biti posebno osigurana, kao na primjer hrane ili lijekova, moe biti nuno za ugovorni organ da ima okvirne sporazume sa vie od jednog dobavljaa u sluaju da glavni dobavlja ne uspije sa isporukom. Zbog toga je prihvatljivo da ugovorni organ zakljui paralelne okvirne sporazume sa 2-3 dobavljaa, gdje je jedan od njih primarni dobavlja a ostali su sekundarni dobavljai.67 lan 32. za zakljuivanje okvirnih sporazuma: lan 32. stav (1):
(1)
Ugovorni organ moe zakljuiti okvirni sporazum samo nakon provedenog otvorenog ili ogranienog postupka u skladu s odredbama ovog zakona.
Okvirni sporazum e biti zakljuen u skladu sa odredbama ZJN-a, ali lan 32. stav (1) ograniava postupke koji se mogu koristiti za takvo zakljuivanje na ili otvoreni ili ogranieni postupak kao to je utvreno u lanu 10. take a) i b) ZJN-a. Tako se pregovaraki postupak nikad ne moe koristiti za zakljuivanje okvirnog sporazuma.
Propisi EU o okvirnom sporazumu (lan 32. Direktive 2004/18) omoguavaju zakljuivanje okvirnog sporazuma sa nekoliko (t.j. vie od jednog) dobavljaa. Takvi propisi, ipak, niju transponirani i u Zakon o javnim nabavkama BiH.
67
162
lan 32. stav (2):

(2)
Na osnovu okvirnog sporazuma zakljuenog u skladu sa stavom (1) ovog lana, ugovorni organ posljedino e imati pravo da tokom cijelog ugovornog perioda zakljuuje ugovore sa uspjenim ponuaem bez primjene postupaka utvrenih u ovom zakonu u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma.
U sluaju da ugovorni organ odreen da sprovede zajedniku nabavku za vei broj ugovornih organa zakljui okvirni sporazum, svaki od uestvujuih ugovornih organa ima pravo da primjenjuje sporazum i da zakljuuje ugovore sa dotinim dobavljaem, bez primjene postupaka ZJN-a, pod uslovom da se potuju uslovi okvirnog sporazuma. Preduslov za takav aranman je da su uestvujui ugovorni organi identifikovani i specificirani u tenderskoj dokumentaciji za postupak dodjele ugovora koji vodi do zakljuivanja okvirnog sporazuma. lan 32. stav (2) e se tumaiti analogno sluaju da su zakljueni paralelni okvirni sporazumi, vidi objanjenje upravo iznad. lan 32. stav (3):
(3) Ugovorni organ moe razmotriti dodjelu okvirnog sporazuma samo uz postojanje jedne ili vie nie navedenih okolnosti:
Ova odredba utvruje vaan efekat zakljuenog okvirnog sporazuma po kome ugovorni organ posljedino ima pravo da tokom ugovorenog perioda zakljuuje ugovore sa uspjenim ponuaem bez primjene postupaka ZJN-a u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma.
Okvirni sporazumi mogu se zakljuivati unutar odreenih grupa proizvoda, roba ili predmeta kao to je odreeno u lanu 32. stav (3), taka a) do d). lan 32. stav (3), taka d) regulie racionalizaciju aktivnosti koje se tiu javnih nabavki u svim oblastima proizvoda ili predmeta koritenjem okvirnih sporazuma. Jedna ili vie okolnosti spomenutih u takama a) do d) mora postojati kao preduslov za zakljuivanje okvirnog sporazuma. lan 32. stav (3) taka a):
a) predmet ugovora su svakodnevne usluge ili potrone robe, koje nisu klasificirane kao trajna sredstva;
Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora svakodnevne usluge ili potrone robe, koje nisu klasifikovane kao trajna sredstva. Primjeri svakodnevnih usluga su ienje uredskih prostorija ili prozora, odravanje uredske opreme, raunovodstvene usluge, arhitektonske i graevinske usluge za odravanje graevina itd. Obino se okvirni sporazumi koriste za nabavku
163
potrone robe kao to je hrana, lijekovi (cf. gore), rezervni dijelovi za maine ili opremu itd. lan 32. stav (3) taka b):
b) predmet ugovora su robe ili usluge ije se cijene i uslovi isporuke esto mijenjaju;
Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora robe ili usluge ije se cijene i uslovi isporuke esto mijenjaju. Tipian primjer je snadbijevanje benzinom ili ogrijevom. Okvirni sporazum o takvom predmetu e se odnositi na nezavisno odreivanje cijena ili indeksa sa dodatkom, na primjer, procenta takve cijene za isporuku koja je onda predmet nadmetanja. lan 32. stav (3) taka c):
c) predmet ugovora su stalne popravke ili radovi na odravanju;
Okvirni sporazum je takoer opravdan ako su predmet ugovora stalne popravke ili radovi na odravanju, kao na primjer bojenje uredskih prostorija, popravka puteva itd. Dogovorene cijene mogu biti jedinine cijene (po kvadratnom metru, kilometru) itd. lan 32. stav (3) taka d):
d) kada ugovorni organ treba dodijeliti vie identinih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omoguilo smanjenje trokova nabavke.
Okvirni sporazum se moe razmotriti tamo gdje ugovorni organ treba dodijeliti nekoliko identinih ugovora tokom jedne godine, i okvirni sporazum bi omoguio smanjenje trokova javne nabavke poto se provodi samo jedan postupak javne nabavke. U ovom sluaju, predmet okvirnog sporazuma mogu biti robe koje se smatraju trajnim sredstvima, kao na primjer auta, informatika oprema itd. Pod identinim ugovorima se podrazumijevaju ugovori koji imaju isti predmet i ne uvijek isti obim, koliinu ili mjesto isporuke, kao na primjer policijska auta gdje se mogu razlikovati broj potrebnih auta i mjesto isporuke, ali ne i tip auta koji je regulisan takvim okvirnim sporazumom. lan 32. stav (4):
(4) Nakon zakljuenja okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati.
164
Okvirni sporazum e se primjenjivati u skladu sa uslovima i rokovima koji su utvreni u tenderskoj dokumentaciji pripremljenoj za sprovoenje postupka javne nabavke koji predhodi zakljuivanju okvirnog sporazuma. Ovo implicira da svi ugovori o isporuci zakljueni tokom perioda djelovanja okvirnog sporazuma moraju ispotovati prvobitno utvrene uslove i rokove. Ovo je posljedica opeg ureenja sistema javnih nabavki i slino principu za izvravanje javnih ugovora opisanom u lanu 28. taka h) i 29. taka j), gore.
U sluaju da se zbog veoma opravdanih razloga nae za potrebno da se sutinski izmjeni zakljueni okvirni sporazum, mora se obustaviti u skladu sa svojim uslovima i pokrenuti novi postupak javne nabavke na osnovu dopunjenih ili drugih uslova, da bi se zakljuio zadovoljavajui novi okvirni sporazum. Poto e okvirni sporazum biti ogranien ne samo u pogledu perioda djelovanja nego takoer i u pogledu maksimalne koliine ili obima javne nabavke tokom tog vremenskog perioda, moe se desiti da se zakljueni okvirni sporazum iskoristi prije nego to vremenski istekne. Meutim, okvirni sporazum se ne moe produiti u pogledu koliine ili obima. U takvim sluajevima, ugovorni organ e pokrenuti novi postupak javne nabavke ako eli da nastavi sa okvirnim sporazumom lan 32. stav (5):
(5) Ugovornim organima nije doputeno koritenje okvirnih sporazuma na nepropisan nain ili na nain kojim se spreava, ograniava ili ugroava konkurencija.
Zbog toga lan 32. stav (5) kae da se okvirni sporazumi ne smiju koristiti nepropisno ili na nain kojim e spreavati, ograniavati ili ugroavati konkurenciju. To kao prvo znai da e svi okvirni sporazumi biti vremenski ogranieni i ne mogu prei, iz konkurencijskog aspekta, razuman vremenski period. Obino e se smatrati prihvatljivim okvirni sporazumi na period od 1-2 godine. Okvirni sporazum koji pokriva asortiman proizvoda ili usluga neuobiajenih u odnosu na trite, moe ograniiti konkurenciju. Meutim, trita su u stalnom razvoju i ono to je neuobiajeno danas, moe biti normalno u bliskoj budunosti. Na polju bolnike opreme, na primjer, nalaze se preduzea koja pruaju irok spektar proizvoda i usluga. Okvirni sporazum sa takvim jednim dobavljaem moe ugovornom organu smanjiti administrativne trokove i zbog toga biti opravdan.
Argument protiv zakljuivanja okvirnih sporazuma je da takav sporazum, zakljuen na odreeni vremenski period, sprjeava konkurenciju u oblasti predmeta sporazuma u tom vremenskom periodu u odnosu na isporuke dotinom ugovornom organu ili organima.
165
ODJELJAK VI OCJENA I DODJELA UGOVORA ODJELJAK VI Poglavlja II ZJN, koji od lana 33. do lana 37., regulira postupke za ocjenu dobijenih ponuda i za dodjelu ugovora za sve primarne postupke dodjele ugovora iz lana 10. ZJN, osim konkursa za izradu idejnog rjeenja, za koji su propisi navedeni u Odjeljku VIII Poglavlja II ZJN (lanovi od 43. do 44.).
Ovaj Odjeljak VI sadri propise za otvaranje ponuda (lan 33.), kriterije za dodjelu ugovora (lan 34.), ocjenu ponuda (lan 35.), neprirodno niske ponude (lan 36.) i domai preferencijal (lan 37.).
lan 33. Otvaranje ponuda
lan 33. vezan je za otvaranje ponuda, to u stvari predstavlja otvaranje zapreaenih koverti (ili paketa, u sluaju kada je to obimna ponuda koja se podnosi kao odgovor na sloenu tendersku dokumentaciju) koja sadri ponudu. Ponude, ukljuujui i popratni material, podnose ponuai u jednoj zapeaenoj ili potpisanoj koverti (ili nekom drugom obliku pakovanja, zapeaeno ili potpisano) u skladu sa lanom 21. stav (10), ZJN.
Po prijemu pravovremeno podnesene ponude, ponude se obiljeavaju serijskim brojem prema vremenu prijema ponude, navoenjem tanog vremena primitka ponude (datum i sat). Te iste informacije se unose u obrazac primljenih ponuda, uz identifikaciju (ime i adresa) ponuaa, identitet referenta koji je primio ponudu i identitet osobe koja je donijela ponudu. Obrazac primljenih ponuda e biti koriten kao osnovni spisak za dalju ocjenu i rangiranje ponuda. U sluaju da ugovorni organ dobije jednu ili vie ponuda nakon isteka vremenskog roka za podnoenje ponuda, takve ponude se odbacuju i vraaju neotvorene poiljaocu, a spisak ponuda prispjelih nakon roka se sastavlja na isti nain kao i izvjetaj o primljenim ponudama.
166
Ponude prima ugovorni organ na odreenom mjestu koje je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, do isteka roka za podnoenje ponuda koji je naveden u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda koju ugovorni organ primi nakon isteka odreenog roka se vraa poiljatelju, neotvorena, prema lanu 21 stav (2), ZJN.
lan 33. stav (1):

(1)
Vremenski rok za prijem ponuda ugovorni organ moe u odreenim sluajevima produiti, prema lanu 21. stavovi (7) i (8) ZJN.
Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda neposredno nakon isteka roka za podnoenje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
Kljuni element svi primarnih postupaka za dodjelu ugovora definiranih lanom 10, stavovi od a) do d) ZJN jeste taj da je sadraj podnesenih ponuda tajan, to znai da se ponuene cijene i ostali uslovi smatraju tajnom za sve strane u postupku, osim za samog privrednog subjekta koji podnosi ponudu, do samog ina otvaranja ponuda.
in otvaranja ponuda se obavlja na sastanku koji organizira ugovorni organ, odmah nakon isteka roka za podnoenje ponuda, koji je otvoren za sve predstavnike privrednih subjekata koji su pravovremeno podnijeli ponude. Takav nain podnoenja ponuda u zatvorenoj koverti i otvaranje ponuda na javnom sastanku, to je zasnovano na staroj poslovnoj evropskoj tradiciji, postoji u svrhu postizanja slobodne i pravine konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama.
lan 33. stav (1), pominje javno otvaranje ponuda, pod im se podrazumijeva da je sastanak otvoren za prisustvo svih zainteresiranih, ne samo predstavnika pravovremeno podnesenih ponuda privrednih subjekata. Zapisnik sa sastanka na kome se otvaraju ponude e takoer biti javno dostupan. Na sastanku sa otvaranja ponuda se ne otkrivaju povjerljive informacije, vidi komentar na lan 33. stav (4), dolje. Sastanak za otvaranje ponuda se zakazuje odmah nakon isteka roka za podnoenje ponuda. Izraz odmah ovdje ima znaenje od jednog sata, ili moda pola sata, nakon isteka vremenskog roka za prijem ponuda, ime se praktino ne ostavlja prostor za nelegalne pokuaje itanja ponuda i unoenje potencijalnih izmjena. lan 33. stav (2):
(2) Ponude se otvaraju na sastanku Komisije za nabavku na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavljai koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat e na promjenu datuma otvaranja ponuda.
Komisija za nabavke, koju uspostavlja ugovorni organ prema lanu 7. ZJN, predvodi sastanak za otvaranje ponuda. lan komisije za javne nabavke predsjedava sastankom. Predsjedavajui sastanka ne mora biti i predsjedavajui komisije za javne nabavke, obzirom da predsjedavajui
167
komisije za javne nabavke otvara ponude, vidi lan 33. stav (3) ZJN. Najmanje tri predstavnika komisije za javne nabavke moraju biti prisutna na sastanku. Predsjedavajui sastanka osigurava da (i) su sve ponude neotvorene na poetku sastanka, (ii) da su sve ponude otvorene na sastanku i da njihov sadraj u cjelosti bude nedirnut, (iii) da proitane informacije, vidi lan 33. stav (4) ZJN, budu konzistentne sa sadrajem ponesene ponude navedenim u obascu za ponude, i (iv) da zapisnik sa sastanka, vidi lan 33. stav (5), bude sastavljen u skladu sa deavanjima na sastanku. Jedan od predstavnika komisije za javne nabavke ili ugovornog organa priprema zapisnik u toku samog sastanka. Tano vrijeme datum i sat i mjesto otvaranja ponuda se javno naznaava u tenderskoj dokumentaciji, kako je pomenuto u lanu 13. stav (3), taka p), ZJN. U tenderskoj dokumentaciji, takoer, navodi se da svi ponuai koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude (ili njihovi predstavnici) imaju pravo da prisustvuju proceduri otvaranja ponuda na sastanku, vidi komentar na lan 13. stav (3), taka p), gore.
U sluaju da ugovorni organ produi vremenski rok za podnoenje ponuda u skladu sa lanom 21. stav (7) ili (8) ZJN, i vrijeme za otvaranje ponuda se u skladu sa time mijenja. Ponuai se o takvim izmjena moraju javno izvijestiti.
(3)
lan 33. stav (3):
Koverte otvara predsjedavajui Komisije za nabavke na otvorenom sastanku, bez obzira na to da li tom sastanku prisustvuju ponuai ili njihovi predstavnici.
U sluaju da predstavnici privrednih subjekata koji su podnijeli svoje ponude uope ne dou na zakazani sastanak za otvaranje ponuda, ugovorni organ nastavlja planirani sastanak. Predsjedavajui komisije za javne nabavke otvara ponude i sprovodi gore navedene aktivnosti od (i) do (iv) iz komentara na lan 33. stav (2). Odsustvo pojedinih ili ak svih ponuaa na sastanku za otvaranje ponuda smije obustaviti tu proceduru. S druge strane, prisustvo sastanku je njihovo pravo koje mogu iskoristiti, ali ne i njihova obaveza. Njihova je suverena i lina odluka to da li e iskoristiti to pravo ili ne. lan 33. stav (4):
(4)
Proceduru otvaranja koverti, ukljuujui i onu za ponude konsultantskih usluga, kao i pravila o saopavanju relevantnih informacija o sadraju tendera propisat e podzakonski akti.
Prema dobroj meunarodnoj praksi, ova procedura otvaranja ponuda sadri slijedee elemente:
168
Ponuda se otvaraju prema serijskim brojevima iz pomenutog obrasca primljenih ponuda iz komentara na lan 33. gore. Navedeni naziv ponuaa u otvorenoj ponudi se uporeuje sa nazivom navedenim u obrascu primljenih ponuda i javno ita. Obrazac za ponudu se pronalazi u otvorenoj ponudi, pregleda ga predsjedavajui komisije za javne nabavke, i ukupna cijena ponude se pronalazi i javno ita. Svaki popust u cijeni ponude koji se nalazi u ponesenom obrascu za ponudu se pronalazi i javno ita. Ako ponuda sadri bilo kakav ponueni popust koji se ne nalazi u obrascu za ponudu i, on shodno tome nije javno proitan na sastanku sa otvaranja ponuda, takvi popusti se ne uzimaju u obzir pri kasnijoj ocjeni ponuda. Detalji o proceduri otvaranja ponuda u BiH, u skladu sa principima i propisima oglaavanja informacija iz sadraja ponuda, nalaze se u Uputstvu o primjeni ZJN (lan 13.)68.
Openito, integritet ponuda je obavezno odrati tokom procedure otvaranja ponuda. Ako bi neki od prisutnih predstavnika organa koji su podnijeli ponude elio da potvrdi proitane informacije, toj osobi se omoguava da pogleda tu stranicu obrasca za ponudu na kojoj se nalazi proitana informacija. U protivnom, takvim osobama nije mogue dozvoliti pregled ponuda.
Predsjedavajui sastanka utvruje da su stranice materijala za ponudu ispravno numerisane. Ako se zahtijeva garancija za ponudu u vidu potvrde koja e se priloiti uz materijal, potrebno je provjeriti da je takva potvrda i priloena. Konano, predsjedavajui komisije za javne nabavke osigurava da se zapisnik sa sastanka priprema u skladu sa deavanjima sa sastanka, vidi lan 33. stav (5) ZJN. lan 33. stav (5):
(5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik sastanka prema obrascu zapisnika koji utvruje Agencija za javne nabavke.
Zapisnik sa otvaranja ponuda se sastavlja tokom sastanka koritenjem standardnog obrasca za zapisnik, koji pravi i predstavlja AJN. Nakon sastavljenog i pregledanog zapisnika, potpisuju ga svi prisutni predstavnici ponuaa. Pri sastavljanju zapisnika potrebno je koristiti model (obrazac) koji je objavljen (uz uputstva o sastavljanju zapisnika) u Slubenom glasniku BiH, Br. 17/05.
Takoer vidjeti obrazac za zapisnik sa otvaranja ponuda i uputstvo o sastavljanju zapisnika koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora 07.03.2005. godine, objavljeno u Slubenom glasniku BiH, br. 17/05.
68
169
Slijedee informacije se moraju nalaziti u zapisniku: Naziv i adrese ugovornog organa; Vrsta ugovora;
Naslov ili referenca dodjeljena tom ugovoru;
Detalji o objavljivanju obavjetenja u Slubenom glasniku BiH (ako je obavjetenje objavljeno); Mjesto i tano vrijeme poetka procedure otvaranja ponuda; Spisak osoba koje vode otvaranje ponuda u ime ugovornog organa; Spisak predstavnika ponuaa i drugi osoba prisutnih na sastanku; Spisak pravovremeno primljenih ponuda; Saetak svih primljenih ponuda.
Zapisnik potpisuje osoba koja u ime ugovornog organa vodi sastanak otvaranja ponuda (predsjedavajui) i predstavnici ponuaa prisutni tokom sastanka. lan 33. stav (6):
(6) Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuaima odmah ili najkasnije u roku od tri dana, raunajui od vremena otvaranja ponuda.
Kopija primjerka potpisanog zapisnika sa otvaranja ponuda alje se svim ponuaima koji su pravovremeno podnijeli ponude. Ta kopija se moe odmah predati prisutnim predstavnicima ili se u protivnom mora poslati ponuaima najkasnije u roku od 3 dana od dana odravanja sastanka. lan 33. stav (7):
(7) Naknadni postupci analize ponuda, njihove ocjene i poreenja provode se na zatvorenom sastanku Komisije.
Pored informacija proitanih na sastanku, ostali sadraj ponuda je povjerljive prirode za sve tree strane, tokom postupka ocjene ponuda koji slijedi. Takva predostronost je prije svega posljedica zabrane pregovaranja izmeu ugovornog organa i ponuaa o sadraju ponuda u skladu sa lanom 35. ZJN. Ocjena ponuda se vri jedino na osnovu podnesenih informacija i na nju se ne smije utjecati ni na koji nain koristei dodatne informacije. Procedura ocjene ponuda opisana je u u daljem tekstu u lanu 35. Pregled, ocjena i poreenje ponuda su osnovni zadaci komisije za javne nabavke.
170
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 34. Kriteriji za dodjelu ugovora
Jedan od dva kriterija za dodjelu ugovora za odreeni postupak javne nabavke odabira ugovorni organ sa namjerom da time postavi temelje na osnovu kojih e donijeti odluku o tome koju ponudu proglaava najboljom. Najbolja u ovom kontekstu jeste ili za ugovorni organ ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najniom cijenom, u skladu sa kriterijma za dodjelu ugovora iz lana 34. ZJN. Samo prihvatljive ponude se ocjenjuju u skladu sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. Kako je opisano u komentaru na lanove 10. i 11. gore, ponuda je prihvatljiva, kada (i) je podnese kvalificiran ponua, i (ii) kada ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Kod aktivnosti vezanih za javne nabavke, bitno je napraviti razliku izmeu kriterija za odabir ponuaa i kriterija za ocjenu ponuda. Kriteriji za odabir, kako je pomenuto u vezi sa lanovima od 22. do 26. ZJN, vezani su za kvalificiranost ponuaa da izvre ugovor u skladu sa njegovim predmetom. Kriteriji za dodjelu ugovora vezani su jedino za karakteristike predmeta nabavke koji nudi kvalificirani ponua na osnovu zahtjeva i specifikacija koje postavlja ugovorni organ za predmet ili cilj ugovora. U svim primarnim postupcima dodjele ugovora, ova dva seta kriterija se primjenjuju odvojeno i nikada se ne smiju kombinirati. Ako se jedan kriterij koristi kao kriterij za odabir, on se ne smije ponovo koristiti kako kriteriji za dodjelu ugovora, i obratno.
Kriteriji za dodjelu ugovora su kriteriji koji se koriste za ocjenu prihvatljivih ponuda, i u skladu sa rezultatima ocjene vri se finalno rangiranje ponuda. U osnovi postoje dva razliita kriterija za dodjelu ugovora: ili ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najniom cijenom.
U otvorenom postupku, vidi komentare na lan 28. taka e), gore, verifikacija kvalificiranosti ponuaa u skladu sa kriterijima za odabir predstavlja jedan od prvih koraka za cjelokupni postupak ocjene ponude. Nadalje, postupak procjene se nastavlja ocjenom i uporedbom prihvatljivih ponuda, koje su podnijeli kvalificirani ponuai, sa kriterijima za dodjelu ugovora. Kod ogranienog postupka, vidi komentare na lan 29. taka d), gore, i kod pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja, vidi komentare na lan 30. stav (1), gore, potvrda kvalificiranosti kandidata u skladu sa kriterijima za odabir obavlja se tokom predkvalifikacijske faze. Samo kvalificirani kandidati su pozvani na uee u drugoj fazi podnoenja ponuda, tokom koje se prihvatljive ponude ocjenjuju i uporeuju sa kriterijima za dodjelu ugovora.
171
Ocjena i usporedba prihvatljivih ponuda sa kriterijima za dodjelu ugovora, vidi kometare na lan 35, dolje, rezultiraju finalnom rang listom ponuda. Ugovor, se onda dodjeljuje najbolje rangiranoj ponudi, odnosno ponudi koja se nalazi na broju 1. na finalnoj rang listi.
lan 34. definira samo dva razliita kriterija za dodjelu ugovora: (i) kriterij ekonomski najpovoljnije ponude zasnovan je na razliitim kriterijima za ocjenu (podkriterijima), i (ii) kriterij najnie ponude. Ugovorni organ prethodno odabire i navodi u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji koji od ova dva kriterija za dodjelu ugovora e se koristiti kod postupka dodjele pojedinanih ugovora. Izbor kriterija za dodjelu ugovora ostavlja se ugovornom organu. Kriterij: najnie cijene je, bez sumnje, najobjektivniji kriterij za dodjelu ugovora. U sluaju kada ugovorni organ paljivo na objektivan i nediskriminirajui nain opie u tenderskoj dokumentaciji obavezne zahtjeve i specifikacije za predmet nabavke, koje prihvatljive ponude obavezno moraju zadovoljiti, tada konkurencija moe biti zasnovana samo na konkurenciji na osnovu cijene, i ugovor se dodjeljuje najnie ocjenjenoj ponudi.
Kada se kao kriterij za dodjelu ugovora odabere ekonomski najprihvatljivija ponuda, ugovorni organ prethodno navodi u tenderskoj dokumentaciji podkriterije (kriterije za ocjenu), u skladu sa kojima se mjeri i ocjenjuje ekonomska prednost ponuda. Ti kriteriji za ocjenu moraju biti objektivni, adekvatni za identificiranje ekonomske prednosti i, to je vie mogue, mjerljivi i/ili izraeni u novanim jedinicama, vidi komentar na lan 34. stav (1), taka a), dolje.
(1)
lan 34. stav (1):
Nakon izbora kvalificiranih kandidata ili ponuaa, kako je propisano lanovima 22. do 26. ovog zakona, ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljedeih kriterija:
Kako je upravo objanjeno u komentaru ranije, postupak odabira ponuaa kako je definirano u lanovima od 22. do 26. ZJN, obavlja se prije usporedbe ponude sa kriterijima za dodjelu ugovora. Na ovaj nain ocjenjuju se samo ponude koje podnesu kvalificirani ponuai. Obzirom da e se samo tehniki prihvatljive ponude ocjenjivati, to znai, da e se samo prihvatljive ponude, kako je i opisano u lanovima 10. i 11. gore, uporeivati sa kriterijima za dodjelu ugovora.
172

a)
ili ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija za evaluaciju utvrenih kriterija u skladu s prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora, npr: kvalitet, cijena, tehnika sposobnost, funkcionalne i ekoloke karakteristike, operativni trokovi, ekonominost, postprodajni servis i tehnika pomo, datum isporuke i period isporuke ili period izvrenja;
Jedan (od mogua dva) kriterija za dodjelu ugovora je: ekonomski najpovoljnija ponuda, kod koga se ekonomska prednost mjeri i uporeuje sa jednim ili vie podkriterija (kriterija za ocjenu) koje ugovorni organ odabire da budu relevantni kriteriji za identificiranje najbolje ponude za planirani ugovor. Ekonomski najpovoljnija znai da cijena uvijek igra znaajnu ulogu meu kriterijima za ocjenu. Cijena je uvijek jedan od kriterija za ocjenu, i znaajnim ueem doprinosi ukupnoj ocjeni prihvatljivih ponuda (u sluaju roba i radova obino vie od 50%; u sluaju pojedinih intelektualnih usluga faktor cijene moe biti manje bitan od faktora kvalitete).
Brojni drugi kriteriji za ocjenu, koji su bitni za ekonomsku prednost odreenom ugovornom organu, navedeni su u lanu 34. stav (1), taka a), kao tipini primjeri. Ugovorni organ ipak i dalje moe odabrati neke druge kriterije za ocjenu, pod uslovom da su objektivni, prikladni za identifikaciju ekonomske prednosti i, koliko je to mogue, mjerljivi i/ili izraeni u novanim jedinicama. Pored cijene, lan 34. stav (1), taka a), pominje: kvalitet:
Ugovorni organ ve u opisu predmeta ugovora i u tehnikoj specifikaciji odreuje obavezne karakteristike predmeta ugovora, i izmeu ostalog (npr. veliina, dimenzije, boja, itd.) konkretne minimalne zahtjeve po pitanju kvaliteta. Pored tih obaveznih zahtjeva za kvalitetom, ugovorni organ moe eljeti da dobije i dodatni kvalitet, ali po konkurentnoj cijeni.
Ako ugovorni organ na ovaj nain eli koristiti kriterij kvaliteta kao kriterij za ocjenu, ugovorni organ navodi jasno koji karakteristini kvalitet to je vie mogue mjerljiv kao to su naprimjer: grami uredskog papira po kvadratnom metru, ili za kolski namjetaj dodatna mjerljiva izdrljivost je relevantan ugovornom organu, i koliko uea se dodjeljuje kvalitetu u tom postupku u poreenju sa cijenom ponude i svim drugim kriterijima za ocjenu. U sluaju kada su tehnike karakteristike bitne ugovornom organu, tehnika sposobnost se moe koristiti kao kriterij za ocjenu. Uz obavezne zahtjeve i specifikacije, kako je opisano u gornjem tekstu za kriterij kvaliteta, dodatne tehnike osobine mogu biti cilj samog nadmetanja. Primjer moe biti kompjuterska oprema. Ugovorni organ u ovom primjeru sastavi spisak obaveznih zahtjeva i specifikacija. Samo ponude koje
173
tehnika sposobnost:
Termin tehnika sposobnost moe takoer predstavljati i nesmetane radne postupke, dobar kvalitet dobijenih rezultata (kopir aparati, tampai), itd. funkcionalne karakteristike:
zadovoljavaju takve obavezne zahtjeve e biti smatrane prihvatljivim i samo takve ponude e se ocjenjivati u skladu sa ovim kriterijem za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda gdje tehnika sposobnost predstavlja jedan od kriterija za ocjenu. Za kriterij tehnike sposobnosti uspostavlja se lista elja sa dodatnim osobinama takva lista moe biti otvorena, to ostavlja mogunost ponuaima da dopunjavaju tu listu i najvei broj jednako ocijenjenih dodatnih osobina dobit e recimo 30%, u odnosu na cijenu ije uee je 70% (u ovom primjeru imamo samo dva koritena kriterija za ocjenu: cijena i tehnika sposobnost).
Funkcionalne karakteristike su veoma bitne u vezi sa, recimo, radovima. Ugovorni organ definira minimalne zahtjeve i specifikacije time to se poziva na standarde i normative (tehnika specifikacija vidi komentar na lan 14., gore). Ali uz to ili pored tih minimalnih zahtjeva, funkcionalne karakteristike jasno specificirane mogu biti temom nadmetanja. Obzirom da bolje funkcionalne karakteristike esto ukljuuju i viu cijenu, odgovarajue uee se dodjeljuje takvom kriteriju za ocjenu u odnosu na ostale kriterije za ocjenu koji se koriste, a naroito u odnosu na cijenu. Pod izrazom ekoloke karakteristike se podrazumijevaju okolini, ekoloki efekti proizvodnje i upotrebe predmeta tog ugovora tokom njegovog trajanja. Efekat djelovanja predmeta ugovora na radne uslove tokom rada uglavnom se smatra funkcionalnom karakteristikom. Ekoloke karakteristike mogu, na primjer, biti vezane za zagaenje zraka, potronju energije, proizvodnju materijala, ambalani materijal, deterdente za ienje, itd. ekoloke karakteristike:
Ugovorni organi mogu definirati zahtjeve po pitanju ekolokih karakteristika kao obligatorne tehnike specifikacije, a mogu uz to ili pored tih obligatornih zahtjeva odabrati da im ekoloke karakteristike budu parametar za ocjenu kandidata na isti nain kako je to ranije objanjeno za tehniku sposobnost, pod uslovom da su te ekoloke karakteristike jasno definirane, te da nisu diskriminirajue prema ponuaima. Operativni trokovi su trokovi rada i odravanja kupljenih (unajmljenih) maina (potronja goriva, potronja tonera (za tampae), provjera i popravka), rad, odravanje i ienje opreme (npr. bolnika oprema), grijanje, odravanje i ienje izgraenih zgrada, itd. Takvi trokovi mogu se procijeniti i ukupna vrijednost za neki realan rok trajanja se moe preraunati. Ako se operativni trokovi koriste kao kriterij za ocjenu, na ponuaima je da opiu i navedu operativne trokove u svojoj ponudi, ali ugovorni organ moe ocijeniti te podatke upotrebom modela raunanja zasnovanog na iskustvu ugovornog
174
operativni trokovi:
organa ili savjetu eksternog eksperta, pod uslovom da se sve ponude jednako tretiraju. Ekonominost je odnos izmeu dodatnih trokova novog pristupa u poreenju sa trenutnom praksom ugovornog organa i dodatnog rezultata iz tog novog pristupa. Ako se ekonominost koristi kao kriterij za ocjenu, potrebno je jasno opisati koje ciljeve ugovorni organ eli postii. Kada su postprodajni servis, tehnika pomo, obuka, itd, vezani za planirani ugovor od presudne vanosti za ugovorni organ, takvi kriteriji za ocjenu mogu se koristiti, a nadmetanje e biti oko iznosa i kvalitete tih usluga koje nude ponuai. Ako je datum isporuke ili period isporuke roba ili usluga, ili period izvrenja usluga ili radova od kljune vanosti za ugovorni organ, takav kriterij za ocjenu se moe koristiti. Ugovorni organ navodi minimalne zahtjeve po pitanju isporuke/izvrenja, i omoguava, npr, da broj dana ili sedmica za koji se isporuka ili izvrenje ugovora moe ubrzati, bude parametar za nadmetanje. lan 34. stav (1) taka b):
b) ili najnie cijene tehniki zadovoljavajue ponude.
ekonominost
postprodajni servis, tehnika pomo
datum isporuke, period isporuke i period izvrenja:
Drugi kriterij za dodjelu ugovora (od mogua dva) jeste: najnia cijena. U ovoj odredbi ZJN, stoji da se samo prihvatljive ponude uporeuju sa kriterijem za dodjelu ugovora, vidi komentar na lan 34., gore. Kada se kriterij najnie cijene koristi kao kriterij za dodjelu ugovora, potrebno je paziti da opis zahtjevanih (minimalnih) karakteristika predmeta ugovora osigurava odreeni prihvatljivi kvalitet, funkciju, ekonominost po pitanju operativnih trokova, rok isporuke, itd. Kada se takav opis sastavi na jedan objektivan i nediskriminatoran nain konkurencija samo na osnovu cijene je jednostavna i transparentna i omoguava najobjektivniju ocjenu ponuda. lan 34. stav (2):
(2)
Ugovor se dodjeljuje odabranom ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s takama a) i b) stava (1) ovog lana.
Samo kriterij za dodjelu ugovora koji se odredi u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji se moe koristiti kao osnova za ocjenu ponuda. Osim kriterija navedenog u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji, nikakav drugi kriterij ne smije se koristiti.
175
Rezultati procjene i uporedbe prihvatljivih ponuda vodi do rangiranja ponuda kako slijedi najbolja, druga najbolja itd. Najbolje rangirana, ili drugim rijeima najbolje ocjenjena ponuda je i najuspjenija ponuda, to znai da e se planirani ugovor dodijeliti ponuau koji je podnio najbolju ponudu. Tokom procesa ocjene definirano je da je najuspjeniji ponua i kvalificiran ponua, obzirom da je ponuda prihvatljiva jedino kada je podnese kvalificiran ponua ili kandidat, vidi komentar na lan 34., gore.
lan 35 Ocjena ponuda
U lanu 35, centralni princip je princip zabrane pregovaranja izmeu ugovornog organa i ponuaa, o osnovnim aspektima ugovora u otvorenom i organienom postupku. lan 35. stav (1):
(1) Ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuai, primjenjujui kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanom 34. ovog zakona.
lan 35. vezan je za bitan dio postupka dodjele ugovora po pitanju sprovoenja ocjene i usporedbe ponuda, koje je primio i otvorio ugovorni organ u skladu sa lanom 33. ZJN, te primjenio kriterij za dodjelu ugovora definiran tenderskom dokumenacijom u skladu sa lanom 34. ZJN.
U lanu 35. stav (1), navodi se da se ocjena i usporedba ponuda vri primjenom kriterija za dodjelu ugovora koji je ugovorni organ odabrao i naveo u tenderskoj dokumentaciji i ne na bilo kakav drugi nain. Ugovorni organ moe odabrati kao kriterij za odabir ponuda ili kriterij ekonomski najpovoljnije ponude ili kriterij najnie ocjenjene ponude, vidi komentar na lan 34., gore. Jedan od aspekata principa transparentnosti jeste da ponuai unaprijed znaju na koji nain e njihove ponude biti ocjenjivane.
Iz lana 34. ZJN, vidi komentar na lan 34., gore, vidljivo je da se samo prihvatljive ponude ocjenjuju i porede sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. U lanu 35. stav (1), ZJN naglaava se da su ponude koje e se ocjenjivati i porediti biti ponude koje podnose kvalificirani ponuai. Na osnovu toga, i u skladu proceduralnim koracima definiranim lanom 28. ZJN za otvoreni postupak, lanom 29. ZJN za organieni postupak, i lanom 30. ZJN za pregovaraki postupak, vidi komentare na navedene lanove, osmiljena je slijedea procedura za ocjenu ponuda.
176
Prvo, ugovorni organ provjerava da li su ponude usklaene sa administrativnim uslovima za formalne zahtjeve po pitanju tenderske dokumentacije. Ponuda se smatra prihvatljivom po pitanju administrativnih zahtjeva, ako zadovoljava sve formalne zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bez znaajnih odstupanja od njih ili bez dodatnih restrikcija u odnosu na njih. Izraz znaajan predstavlja koncept pri ocjeni ponuda, koji je opravdan ako je neophodan iz praktinih razloga.
Pomenuti obrazac za podnoenje ponuda iz komentara na lan 33. gore, slui kao osnovna lista za proceduru ocjene ponuda. Ponude se ocjenjuju jedna po jedna redoslijedom u skladu sa serijskim brojem iz obrasca za podnoenje ponuda.
Kada ugovorni organ definira zahtjev ili specifikaciju, i kada to navede u tenderskoj dokumentaciji, to ponuai moraju zadovoljiti odnosno ispuniti. Ovo je osnovni princip. Istovremeno, praktino izvoenje aktivnosti vezanih za nabavku ne bi se trebalo zasnivati na veoma rigidnoj i birokratskoj proceduri, obzirom da bi to uzrokovalo vie problema nego to bi ih rjeilo. U praksi, greke i nesvjesne omake se mogu desiti i od strane ugovornog organa i od strane privrednog subjekta. Potrebno je ostaviti malu, usku marginu diskrecije za takve male, nebitne razlike u poreenju sa glavnim pravilom, kako bi se postigao funkcionalan sistem javnih nabavki. Termin znaajan ovdje predstavlja tu malu, usku marginu.
Termin znaajan potrebno je razumijeti na osnovu osnovnih principa javnih nabavki: jednak tretman i slobodna i pravina konkurencija.
Sve dok devijacija koja se javila u odnosu na zahtjeve ili specifikacije navedene u tenderskoj dokumentaciji ne predstavlja krenje principa jednakog tretmana i na ograniava slobodnu i pravinu konkurenciju izmeu njih u sluaju da takvu ponudu, koja ukljuuje devijaciju, ugovorni organ prihvati, ili ugovorni organ ispravi devijaciju takva devijacija se nee smatrati znaajnom. Nije mogue niti poeljno imati striktna pravila za ocjenu detaljne usklaenosti ponuda. Potrebno je ostaviti ekspertima u nabavkama kod ugovornog organa da sprovedu takvu ocjenu unutar okvira koji prua ZJN. Kontrola ispravnog vladanja ugovornog organa nalazi se u principu transparentnosti. Ako jedan zainteresirani privredni subjekt smatra da je neka odluka ili omaka koju je ugovorni organ uinio tokom sprovoenja
177
postupka dodjele ugovora neopravdana prema ZJN, ta strana ima pravo da uloi prigovor na taj postupak, u skladu sa lanom 50. ZJN. Formalni zahtjevi po pitanju ponuda koje definira ugovorni organ i koje navodi u tenderskoj dokumentaciji vezani su za slijedee: da li je ponuda pravilno podnesena, da li je tenderski obrazac ispravno popunjen i potpisan, da li su potrebni dokumenti i dokazi priloeni, da li je priloena garancija za ponudu (ako se zahtijeva) itd.
U praksi, ovu kontrolnu listu za administrativnu usklaenost ponuda priprema ugovorni organ koji je ukljuen u pripremu tenderske dokumentacije i ona predstavlja sastavni dio tenderske dokumentacije. Ima dvije funkcije: (i) slui kao informacija za ponuae o tome koje formalne zahtjeve i dokumentaciju moraju ukljuiti u ponudu. Uz to, tu kontrolna lista (ii) koristi ugovorni organ pri pregledanju formalne/administrativne podobnosti primljenih ponuda.
Ako ponuda nije u skladu sa administrativnim uslovima zahtjeva navedenih u tenderskoj dokumentaciji, ona se odmah odbija i ponua je ne smije naknadno ispravljati od strane ponuaa.
U ovoj fazi, nema ocjene sadraja ponude. Ali lako se moe javiti pitanje u sluaju, na primjer, da nedostaje samo jedan dokument ili jedna strana nekog dokumenta, ili neka informacija navedena u ponudi nije jasna da li se takva devijacija moe ispraviti i stoga da li ugovorni organ moe prihvatiti takvu ponudu ili ne. Odgovor nalazimo u lanu 35. stav (2), vezano za pojanjenje ponude, vidi: komentar dolje.
Rezultat te formalne/administrativne promjene se unosi u ili prilae kao dodatak listi za podnoenje ponuda.
Drugo, administrativno prihvatljive ponude, u otvorenom postupku, se pregledaju kako bi se uvidjelo da li su podnesene ponude prihvatljive ponude, vidi komentare na postupak verifikacije iz lana 28. taka e), gore. U tenderskoj dokumentaciji, kriteriji za odabir ponuda i potrebne dokumentacijske informacije za ocjenu ponuda navedene su od strane ugovornog organa. Verifikacija kvalifikacije ponuaa prema tim odreenim kriterijima za odabir izvodi se na osnovu dokumentacije koju dostavljaju ponuai. Rezultat tog postupka verifikacije biljei se na ili uz zapisnik o podnoenju ponuda. U ogranienom postupku i u pregovarakom postupku sa objavljivanjem obavjetenja u obavjetenju, sve ponude prema definiciji podnose kvalificirani ponuai, obzirom da se kvalificiranost pregleda i utvruje tokom faze pretkvalifikacije. Openito, trea faza postupka evaluacije, jeste pregled i ocjena toga da li su podnesene ponude koje podnose kvalificirani ponuai privatljive ponude.
Kako je ranije opisano kod lana 34., ponuda je prihvatljiva, kada osim to je podnosi kvalificiran ponua ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve
178
koje navodi ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Obzirom da se zadovoljavanje formalnih/administrativnih zahtjeva ponuaa pregleda ranije, na samom poetku postupka, vidi iznad, provjera koja se vri u ovoj treoj fazi jeste utvrivanje tehnike podobnosti ponuda.
Provjera i ocjenjivanje tehnike podobnosti ponuda se vri na osnovu obaveznih specifikacija i zahtjeva koje definira ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji tako to opisuje predmet ugovora, tehnike specifikacije, zahtjeva po pitanju isporuke, itd. Samo ako ponuda nudi isporuku robe ili predmeta u potpunosti u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskoj specifikaciji, ponuda se smatra prihvatljivom ponudom. Kako je navedeno u komentarima na lanove 28. taka f), i 29. taka h), iznad, potpuna prihvatljivost se posmatra kao znaajna usklaenost, vidi iznad objanjenje izraza znaajno. Ugovorni organ moe zahtijevati pojanjenje odreenog tehikog sadraja ponude ako je to potrebno, vidi komentare na lan 35. stav (2), ispod.
Neprihvatljive ponude se odmah odbijaju i ponua ih ne smije naknado mijenjati ili ukloniti devijaciju ili pogreku u skladu sa zahtjevima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Rezultat tehnikog pregleda i ocjena ponuda zapisuje se na ili uz zapisnik sa podnoenja ponuda, koji, ukazuje na, prihvatljive ponude (kao i neprihvatljive ponude).
Sve ponude koje se smatraju podobnim, se u etvrtoj fazi, ocjenjuju i usklauju prema kriterijima za dodjelu ugovora navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Svi navedeni kriteriji za ocjenu ponuda koriste se kao osnova za objektivnu ocjenu karakteristika tih ponuda, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim tih koji su navedeni. Nakon navedene tri provjere, sva preostale prihvatljive ponude natjeu se pod istim uslovima. Odreivanje najuspjenije ponude sada zavisi samo od toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji.
179
Kada kriterij za dodjelu ugovora jeste najnia cijena, izbor je jednostavan. Najuspjenija ponuda je ona ponuda koja nudi najniu cijenu, uzimajui u obzir sve popuste navedene na sastanku za otvaranje ponuda, vidi komentare na lan 33, stav (4), gore. lan 36. ZJN navodi da u sluaju kada postoje jedna ili vie podobnih ponuda sa neprirodno niskom cijenom u poreenju sa objektivnim relevantnim trinim uslovima, te takoer regulira da li se takva ponuda ili ponude mogu smatrati prihvatljivim, vidi komentare na lan 36. dolje.
Ugovor se konano dodjeljuje ponuau koji je podnio najbolje ocijenjenu ponudu, vidi komentare na lanove 28. taka f), 29. taka h), i 30. stav (1), taka c), iznad. Takav ponua je najuspjeniji ponua.
Prihvatljive ponude se rangiraju prema njihovoj ponuenoj cijeni (i moguim popustima kao to je ranije pomenuto). Ponuda koja nudi najniu cijenu zauzima prvo mjesto i naziva se najbolje ocijenjenom ponudom, vidi lan 34. stav (2) ZJN.
Ugovorni organ mora znati da se finalni ugovor ne smije zakljuiti sa najuspjenijim ponuaem prije isteka perioda od 15 dana od datuma informiranja ponuaa o rezultatima postupka, u skladu sa lanom 39. stav (1), ZJN.
Dodjela ugovora predstavlja donoenje odluke, prema kojoj se zakljuuje ugovor sa jednim od ponuaa. Odluka o dodjeli ugovora predstavlja logiki zakljuak koji izvodi ugovorni organ na osnovu sprovedenog postupka ocjene ponuda. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati na bilo kojoj drugoj osnovi osim na rezultatima postupka ocjene ponuda.
Kod upotrebe drugog kriterija za dodjelu ponuda tj. ekonomski najpovoljnije ponude, sve prihvatljive ponude ocjenjuju se u skladu sa kriterijima za ocjenu (podkriterijima), koje ugovorni organ uspostavlja u tenderskoj dokumentaciji. Nakon navedene tri provjere, sve preostale prihvatljive ponude natjeu se pod istim uslovima u skladu sa traenim karakeristikama koje ugovorni organ uspostavlja kao kriterij za ocjenu. Odreivanje, najuspjenije ponude sada zavisi samo od, toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji.
Metoda ocjene moe se prikazati putem modela za izraunavanje. Model koristi tri kriterija za ocjenu ponuda, cijena ponude, tehnika podobnost i vrijeme isporuke, vidi komentare na kriterije za ocjenu ponuda lan 34. stav (1), taka a), iznad.
180
Za svaki kriterij, najbolja (tj. ekonomski najpovoljnija) ponuda dobija 100 bodova, i bodovi za ostale ponude se raunaju proporcionalno sa najboljom ponudom69. Ponuda koja nudi najniu cijenu, e tako dobiti 100 bodova za kriterij cijene, ostale ponude e dobiti proporcionalno manje bodova. Ponuda koja nudi najvei broj dodatnih tehnikih usluga, prema tome, e dobiti 100 bodova za kriterij tehnike podobnosti, a ostale ponude e proporcionalno tome dobiti manje bodova. Ponuda koja nudi najkrai period isporuke, mjereno u danima, e dobiti 100 bodova za kriterij isporuke, a ostale ponude e proporcionalno tome dobiti manje bodova. Kriteriji za ocjenu se dodjeljuju putem uea, relativnog za svakoga. Ovaj model, cijeni daje 60%, tehnikoj podobnosti 30% i vremenu isporuke 10%. Ukupno, uee iznosi 100%.
Karakteristike svakog kriterija sa ocjenjuju, na primjer, u ovom modelu, tehnika podobnost mjeri se prema broju dodatih, jednako ocjenjenih tehnikih odlika (primjer: kod kompjuterske opreme), a kada je vrijeme isporuke za kupljenu robu bitno ugovornom organu, rauna se u danima, od naprimjer, potpisivanja ugovora.
Relativno uee za svaku ponudu i za svaki kriterij, se rauna mnoenjem70. Tako, bodovi za svaku ponudu dodaju se ukupnom iznosu bodova za svaku ponudu. Konano, ocjenjene ponude rangirane su u skladu sa njihovim ukupnim bodovima.
Dvije najbitnije stvari kod ovakvog modela ocjenjivanja su (i) kvantificiranje kriterija na nain da se bodovi koji se dodjeljuju svakoj ponudi mogu realno, objektivno i jednako ocjeniti na osnovi principa jednakog tretmana i nediskriminacije i (ii) uspostavljanje uea svakog od kriterija za ocjenu koji su u relativnom odnosu koji odgovara potrebama i proraunu ugovornog organa. U tabeli se navodi primjer u kome se koristi ovaj model.
Formula je: [najbolja ponuda/stvarna ponuda] x 100, vii iznos predstavlja nii broj bodova (ovdje: cijena i period isporuke), i [stvarna ponuda/najbolja ponuda] x 100, vii iznos predstavlja vii broj bodova (ovdje: tehnika podobnost). 70 Formula je: bodovi x postotak
69
181
Primjer metode za raunanje koja se koristi za ocjenu i uporeivanje podobnih ponuda, gdje se kao kriterij za dodjelu ugovora koristi ekonomski najpovoljnija ponuda
Ponuda 1 Iznos Cijena ponude Tehnika podobnost, broj dodanih odlika Isporuka, broj dana 5000 9 odlika 8 dana Bodovi 80 Ponuda 2 Iznos 4000 3 odlike 32 dana Ponuda 3 Bodovi 66,7 60 % 48 Ponuda 1 Ponuda 2 Ponuda 3
Kriterij za ocjenu
Uee
Bodovi Iznos 100 6000 12 odlika 40 dana
Bodovi za uee 60 40
75 100
25 25
100 20
30 % 10 %
22,5 10 80,5 1
7,5 2,5 70 3
30 2 72 2
Ukupni bodovi Konani poredak
182
Nakon zavretka ovakve ocjene i usporedbe, prihvatljive ponude rangiraju se u skladu sa njihovim ukupnim bodovima. Ponuda sa najvie bodova dobija prvo mjesto i ta ponuda je najbolje ocjenjena ponuda, vidi lan 34. stav (2) ZJN. Ugovor se konano dodjeljuje ponuau koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu, vidi komentare na lanove 28. taka f), 29. taka h), i 30. stav (1), taka c), iznad. Takav ponua je najuspjeniji ponua.
Dodjela ugovora se navodi gore u vezi sa kriterijem za dodjelu ugovora: najnia cijena. lan 35. stav (2):
(2) U otvorenom i ogranienom postupku, pregovori izmeu ugovornog organa i ponuaa o osnovnim aspektima ugovora, a naroito o cijeni, nisu dozvoljeni. Meutim, ugovorni organ moe od ponua zahtijevati da pojasne svoje ponude bez unoenja bilo kakvih izmjena u sadraj ponude.
Kako bi se osigurala na najbolji nain slobodna i pravina konkurencija osnovni princip je princip zabrane pregovora izmeu ugovornih organa i ponuaa o osnovnim aspektima ugovora koji je uspostavljen za otvoreni i organieni postupak. Naroito su zabranjeni pregovori o cijeni ponude.
Ovaj princip zabrane pregovaranja odnosi se na vremenski period tokom ocjene ponuda, koji poinje sa trenutkom otvaranja ponude i traje do donoenja odluke o dodjeli ugovora, odnosno do trenutka kada se odluka o dodjeli ugovora donese u postupku, prema lanu 38. ZJN. Osnova za ovaj princip jeste da svaki ponua na osnovu svog troka ekonomskih/komercijalnih podataka rauna svoju cijenu ponude i definira ostale detalje te ponude, nezavisno od ostalih ponuaa ili informacija o drugim ponudama. Samo na ovaj nain, mogua je pravina i iskrena konkurencija, i samo na ovaj nain mogue je da trine sile djeluju na nain koji e biti od koristi ugovornom organu koji troi javna sredstva.
Princip zabrane pregovaranja ili filozofija koja ga opravdava ima utjecaj i na faze postupka koje se sprovode prije otvaranja i podnoenja ponuda, i u stvari vrijedi i za fazu poslije dodjele ugovora, odnosno finalno zakljuenje ugovora i ukupno izvrenje ugovora. Tokom faza prije otvaranja ponuda samo informacije koje se nalaze u obavjetenju i tenderskoj dokumentaciji, u pravilu, su dostupne ponuaima nema pregovaranja izmeu ugovornih organa i ponuaa o sadraju tenderske dokumentacije, vidi komentare na lan 21. stav (8), gore. Po dodjeli ugovora, ugovor se zakljuuje ukljuivanjem cijene i uslova koji proizilaze iz najuspjenije ponude i tenderske dokumentacije, bez ikakavih izmjena koje su rezultat pregovaranja izmeu ugovornog organa i najuspjenijeg ponuaa, vidi komentare na lan 39. stav (3), dolje. I konano, ugovor izvrava najuspjeniji ponua u cjelovitom sadraju potpisanog ugovora. Kako je i navedeno u komentarima na lanove 28. taka h), i 29. taka j), gore, ugovor o javnoj nabavci zakljuen na osnovu postupka
183
sprovedenog u skladu sa ZJN, ne smije biti znaajno izmijenjen tokom perioda njegovog izvrenja po pitanju cijene i uslova koji su navedeni u prvobitno potpisanom ugovoru. Sa take pravine i slobodne konkurencije, zakljueni ugovor se izvodi u skladu sa specifikacijama i uslovima koji se nalaze u ugovoru. U sluaju da se uspostavi da je zbog objektivnih relativnih razloga potrebno znaajno izmijeniti ugovor, ugovor se mora prekinuti u skladu sa uslovima iz ugovora i potrebo je zapoeti novi postupak javne nabavke i to pod tim izmijenjenim ili nekim drugim uslovima, kako bi se zakljuio zadovoljavajui novi ugovor. Ipak, mogue je da e se javiti situacija u kojoj ugovorni organ, tokom postupka ocjene ponuda, eli traiti pojanjenje ili izvriti neku korekciju na podnesenoj ponudi, u skladu sa lanom 35. stav (2), druga reenica, ZJN.
Ugovorni organ moe zahtijevati pismeno pojanjenje o bilo kojem aspektu ponude od ponuaa koji je podio ponudu, u toku postupka ocjene ponuda, ali nikakve izmjene po pitanju osnovnog dijela podnesene ponude nije mogue izvriti ovim putem. Mogue je traiti samo pojanjenje. Takav pismeni zahtjev za pojanjenje mora sadravati odreeni rok za prijem pismenog odgovora od tog ponuaa. U sluaju da ugovorni organ ne primi nikakav odgovor od ugovornog organa, ta ponuda se odbacuje. Prema dobroj meunarodnoj praksi, isto aritmetiku greku, koju je mogue pronai u podnesenoj ponudi, ugovorni organ ispravlja, u sluaju kada je oito da je dolo do greke. U protivnom, ta ponuda se odbacuje.
Manje devijacije, koje se jave u podnesenoj ponudi, u odnosu na zahtjeve iz tenderske dokumentacije moe ispraviti ugovorni organ, ako se te greke ili previdi mogu ispraviti bez da se mijenja osnovni dio ponude, ili/i ako se te manje devijacije, koje nisu vezane za osnovne zahtjeve iz tenderske dokumentacije, mogu kvantificirati i uzeti u obzir pri ocjeni i usporedbi ponuda. lanovi 36. i 37. ZJN vezani su za ostale aspekte izmjene postupka ocjene ponuda, vidi komentare ispod.
lan 36. Neprirodno niske ponude
lan 36. tretira situaciju, koja se moe desiti tokom postupka ocjene ponuda, a to je da ugovorni organ pregleda ponudu i otkrije da je ponuena cijena ponude neprirodno niska u odnosu na nuenu robu, usluge ili radove.
184
Neprirodno niska cijena predstavlja cijenu koja je znaajno nia od trine cijene, i dovoljna da polui sumnju u to da li taj ponua moe izvriti ugovor u skladu sa navedenim uslovima za tu cijenu. Prihvatanje neprirodno niske ponude bi moglo biti rizino za ugovorni organ taj rizik jeste cijena koja je toliko nerealistina da postoji rizik da bi tokom izvrenja ugovora, ugovara mogao zahtijevati izmjenu (poveanje) cijene ili da taj ugovor nee biti izvren.
Kako bi se takve posljedice izbjegle, ugovorni organ zahtijeva informacije od tog ponuaa kako bi bio siguran da je tako niska cijena opravdana kao validna cijena za koju e se ugovor izvesti u skladu sa uslovima koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Potencijalno neprirodno nisku cijenu ugovorni organ mora rjeavati veoma paljivo, jer u nekim sluajevima to moe predstavljati naroito povoljnu ponudu kojom e se utedjeti javna sredstva, ali to takoer moe implicirati i rizik da je ponua koji nudi tako neprirodnu cijenu ili grekom loe preraunao cijenu ili izraunao cijenu a pri tome zaboravio odreene elemente cijene ili da je zloupotrijebio propise vezane za zatitu zaposlenika i radnih uslova i, time nije sposoban da izvri ugovor u skladu sa navedenim uslovima po toj cijeni, u sluaju kada je taj ponua odabran kao najuspjeniji.
Na ugovornom organu je da izvri konanu ocjenu toga da li se ili ne cijena ponude moe okarakterisati kao neprirodno niska. U nekim sluajevima, kada su sve ponuene cijene kod ostalih ponuda otprilike sline, a samo jedna ponuda je znaajno nia, takva niska ponuda moe uzrokovati to da ugovorni organ pomisli kako je to neprirodno niska cijena. Ali to nije pravilo, obzirom da niska cijena ponude moe biti rezultat neke efikasnije ili povoljnije mogunosti vezane za ponudu tog predmeta nabavke. Ugovorni organ se mora osloniti na svoj profesionalizam, iskustvo, informacije, itd, kada se nae u situaciji koja implicira na neprirodno nisku cijenu i, kadgod je ugovorni organ u sumnji, on slijedi odredbe iz lana 36. lan 36. stav (1):
(1) Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokau neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ e od ponuaa zahtijevati da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ugovornom organu ne prui zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu.
Ako ugovorni organ, tokom procjene ponuda kako je opisano u komentarima gore na lan 35. smatra ponuenu cijenu neprirodno niskom kada su u pitanju robe, usluge ili radovi koji se nude, ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da opravda tu ponuenu cijenu time to e navesti dodatne informacije o nainu obrauna te cijene. Zahtjev za takve dodatne informacije reguliran je lanom 36. stav (2), ZJN.
185
Kada je ugovorni organ odredio, da ponuena cijena jeste neprirodno niska, te je zatraio od ponuaa da opravda takvu cijenu, ponua dostavlja ugovornom organu informacije dovoljne da zadovolje zahtjev ugovornog organa kako bi se dokazalo da je cijena opravdana. Ugovorni organ e svojom ocjenom odluiti da li su dostavljene informacije zadovoljavjue ili ne, prema pravilima iz lana 36. stav (2), ZJN. Osnovni principi objektivnosti, jednakog tretmana i slobodne i pravine konkurencije predstavljaju osnovni okvir ugovornom organu za ovakvu ocjenu.
Takav zahtjev je dozvoljen u otvorenom i organienom postupku, bez obzira na zabranu pregovora izmeu ugovornog organa i ponuaa prema istom lanu, vidi komentare gore.
Ako ponua ponudi potrebne informacije kao odgovor na takav zahtjev, ugovrni organ prihvata ponudu i daje joj jednak tretman u osnovu na ostale ponude za vrijeme postupka ocjenjivanja, to znai da se toj ponudi dozvoljava natjecanje pod istim uslovima kao i ostalim ponudama.
Ako ponua ne ponudi potrebne informacije kao odgovor na zahtjev ugovornog organa, ugovorni organ moe odbiti neprirodno nisku ponudu. O odbijanju ponude ugovorni organ pismenim putem obavjetava tog ponuaa uz navoenje razloga za odbijanje.
(2)
lan 36. stav (2):
Da bi dobio opravdanje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva da dotini ponua prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ uzima u razmatranje objanjenja koja se na primjeren nain odnose na:
Ako je ugovorni organ odredio da je ponuena cijena ponude neprirodno niska, ugovorni organ zahtijeva u pismenoj formi od tog ponuaa da izvri detaljan presjek ponuene cijene ponude. Takav pregled ponuene cijene pruit e detalje sastavnih elemenata cijene, odnosno detaljnu kalkulaciju cijene kojom se prikazuje sastav cijene po svakoj komponeneti. Ono to e ugovorni organ uraditi nakon izvoenja ocjene neprirodno niske ponude navedeno je u lanu 36. stav (2), taka a) do d), ZJN. Ugovorni organ time, moe naroito zahtijevati od ponuaa da objasni dijelove cijene vezane za odreene take. Nakon prijema objanjenja od ponuaa, ugovorni organ moe zahtijevati i dodatne informacije kako je to primjereno.
186

a)
ekonominost proizvodnog procesa, pruenih usluga ili graevinske metode;
Taka a) tie se ekonominosti proizvodnog procesa po pitanju roba, pruenih usluga ili graevinskih metoda. Pod ekonominou se smatra to da je taj proizvodni proces, pruanje usluga ili graevinski metod ekonominiji u poreenju sa drugim procesima ili metodama koje se koriste na relevantnom tritu. Nije potrebno ni pominjati, da taj proizvodni proces, pruanje usluga ili izvrenje graevinskih radova mora da se izvrava na legalan nain na mjestu proizvodnje, pruanja ili izvrenja. Proizvodni proces ukljuuje i etiketiranje, pakiranje i prijevoz robe. lan 36. stav (2) taka b):
b)
izabrana tehnika rjeenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponua ima za dostavu roba ili usluga ili za izvoenje radova;
Stav b) tie se tehnikog rjeenja koje odabire ponua kako bi pripremio ponudu koja zadovoljava zahtjeve ugovornog organa navedene u tenderskoj dokumentaciji, i/ili nekih izuzetno pogodnih uslova dostupnih ponuau a koje ponua koristi u vezi sa robom ili proizvodima, pruanjem usluga ili izvrenju radova koji zadovoljavaju zahtjeve ugovornog organa. lan 36. stav (2) taka c):
c) originalnost posla, roba ili usluga koje je ponua ponudio;
lan 36. stav (2) taka d):

d)
Stav c) tie se orginalnosti posla, roba ili usluga koje je ponua ponudio. Mogue je da ponua eli da uspostavi posao na osnovu nekih novih stvari ili aktivnosti i da time nudi naroito nisku cijenu kako bi mogao ui na trite71.
usklaenost s vaeim odredbama koje se odnose na radnu zatitu i uslove rada na mjestu gdje se izvodi rad, prua usluga ili isporuuje roba.
Obino je dozvoljeno ponuau da ponudi cijenu koja ne ukljuuje sve trokove ponuaa, ali u nekim sluajevima takvo odreivanje cijene moe kada na primjer ponua ima dominantan poloaj na tritu - biti inkompatibilno sa propisima o konkurenciji u zemlji osnivanja ponuaa.
71
187
Stav d) tie se bitnog djela usklaenosti ponude sa zakonodavstvom i/ili drugim propisima na snazi a koji su vezani za radnu zatitu i uslove rada na mjestima gdje se radovi, usluge ili robe dostavljaju. Ugovorni organ naravno mora biti kada zakljuuje ugovore jer je mogue da se javljaju privredni subjekti koji zanemaruju te propise i tako nude neprirodne cijene.
lan 37. Preferencijalni tretman domaeg
Preferencijalni tretman za domae moe biti primijenjen samo u mjeri u kojoj to dopuste podzakonski akti.
lan 37. uspostavlja mogunost toga da se ugovornim organima iz BiH dozvoli da daju preferencijalni tretman domaoj proizvodnji u konkurenciji sa stranom porizvodnjom tokom tranzicijskog perioda. Taj domai preferencijal ima za cilj zatitu razvoja privrednih subjekata u BiH.
Uzimati u obzir domai preferencijal znai da ugovorni organ dodaje odreeni iznos koji se rauna putem procenta na cijenu ponude koju nude strani privredni subjekti prije finalne ocjene i usporedbe cijena ponuda. Whether and to which extent domestic preferences may be taken into account by the contracting authorities in their award of public contracts is regulated in the Implementing Regulations to the PPL (Article 20).
ODJELJAK VII DUNOSTI NAKON DODJELE UGOVORA ODJELJAK VII Poglavlja II ZJN, koji se sastoji od lanova 38. do 42., vezan je za finaliziranje postupka dodjele ugovora koji se sprovodi u skladu sa lanovima od 28. do 37. ZJN, tako to regulira postupke za informiranje kandidata i ponuaa o rezultatima (lan 38.), zakljuenje ugovora (lan 39.), objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora (lan 40.), pripremu izvjetaja o postupku javne nabavke (lan 41.) i uvanje dokumentacije (lan 42.).
188
lan 38. Obavjetavanje kandidata i ponuaa o rezultatima
lan 38. regulira postupke za informiranje uesnika/kandidata (u ogranienom ili pregovarakom postupku) i ponuaa (u svim primarnim postupcima dodjele ugovora: otvorenom, organienom ili pregovarakom) o rezultatima sprovedenog postupka dodjele ugovora. Pod rezultatima se podrazumijeva (i) rezultat postupka pretkvalifikacije, po kom kandidati koji su na vrijeme podnijeli zahtjev za uee u organienom postupku ili pregovarakom postupku nakon objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, budu odabrani kao kvalificirani ili nekvalificirani za uee u tom postupku, vidi lan 29. taka d), i lan 30. stav (1), taka a), ZJN i gore navedene komentare, i (ii) rezultat ocjene pravovremeno pristiglih ponuda u otvorenom i organienom postupku, vidi lan 28. taka f), i lan 29. taka h), ZJN, ili pravovremeno pristiglih finalnih ponuda u pregovarakom postupku, vidi lan 30. stav (1), taka c), ili lan 30. stav (2), taka a), ZJN i komentare gore navedene, po kojima se proglaava najuspjeniji ponua i dodjeljuje mu se ugovor.
Glavni princip za informiranje o ovim rezultatima jeste da se obavjetavaju svi uesnici istovremeno im je prije mogue a maksimalno u roku od 7 dana od dana donoenja odluke kod ugovornog organa. lan 38. stav (1):
(1)
Ugovorni organ e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od donoenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuae koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili obustavljanja postupka.
Pismo o rezultatima kandidata ili ponuaa, odnosno kandidata ili ponuaa koji su pravovremeno podnijeli svoje zahtjeve za uee ili koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude, priprema se u pismenoj formi i odailje ga ugovorni organ istovremeno relevantnim privrednim subjektima i to u roku od 7 dana od donesene odluke, u skladu sa dolje navedenom tabelom:
189

Pregovarak i postupak bez obavljivanja obavjetenja , kada je pozvano vie od jednog kandidata Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Postupak:
Otvoreni postupak
Ogranieni postupak Faza pretkvalifika cije Faza podnoenja ponuda
Pregovaraki postupak so obavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci Faza pretkvalifika cije Odluka o pretkvalifika ciji Faza podnoenja finalnih ponuda Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Poetak slanja i poetak isteka roka od 7 dana:
Donoenj e odluke o dodjeli ugovora
Odluka o pretkvalifika ciji
Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Operater koji prima informacije:
Svi ponuai koji su pravovrem eno podnijeli ponudu Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspje nijeg ponuaa i razloge zato je odabran.
Svi kandidati koji su pravovreme no podnijeli zahtjev za uee Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kandidati koji su se kvalificirali pozivaju se u slijedeu fazu.
Svi kandidati koji su proli fazu pretkvalifikacij e koji su pravovremen o podnijeli ponudu Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjenijeg ponuaa i razloge zato je odabran.
Svi kandidati koji su pravovreme no podnijeli zahtjev za uee Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kanidati koji su se kvalificirali pozivaju se da podnesu poetne ponude koji e biti osnova za pregovore.
Svi kandidati koji su uestvovali u pregovorima i koji su pravovremen o podnijeli finalnu ponudu Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjenijeg ponuaa i razloge zato je odabran.
Svi uesnici koji su pravovreme no podnijeli finalnu ponudu
Sadraj informacija koje se alju operateru 72:
Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjenij eg ponuaa i razloge zato je odabran.
72
Sve povjerljive informacije ugovorni organ smatra tajnom.
190
U gornjoj tabeli, sadraj pisma koje se alje privrednom subjektu, predstavlja minimalnu koliinu informacija koje je potrebno dati, i koje su navedene u odredbama lana 38. stavovi (2) do (5), ZJN, vidi komentare direktno ispod. Ugovorni organ moe dati i dodatne informacije kako bi proirio transparentnost postupka, u skladu sa lanom 9. ZJN o zatiti povjerljivih informacija. U sluaju da pokrenuti postupak bude poniten u skladu sa odredbama iz lana 12. ZJN, informacije o ponitenju i razlozima zbog kojih je postupak poniten, vidi lan 38. stav (5) ZJN, se alje u pismenoj formi privrednih subjekata direktno ukljuenim u postupak u vrijeme ponitenja.
(2)
lan 38. stav (2):
Obavjetenje kandidatima, kao minimum, obavezno sadri podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U sluaju da nije, navode se razlozi.
Informacije kandidatima u fazi pretkvalifikacije u organienom ili pregovarakom postupku minimalno sadre, podatke o tome da li je taj kandidat proao tu fazu ili ne, i ako ne, koji su razlozi za to.
Kvalificirani kandidati se naravno pozivaju da podnesu svoje ponude u isto vrijeme kada ih se informira o rezultatima pretkvalifikacijske faze, vidi komentare na lan 29. taka e), gore.
Kandidati, koji su eliminirani iz daljeg uea u postupku, odnosno oni koji se nisu kvalificirali, e dobiti minimalno informacije o tome zato su eliminirani.
(3)
lan 38. stav (3):
U obavjetenju ponuaima ija je ponuda odbijena obavezno se navode razlozi odbijanja.
Pismo ponuaima o odluci o dodjeli ugovora koju donese ugovorni organ, minimalno sadrava, podatke o tome da li je taj ponua odabran ili ne, i ako ne, razloge odbijanja njegove ponude. Uz to, neuspjeni ponuda se informira o tome koja ponuda je odabrana kao najuspjenija ponuda u skladu sa lanom 38. stav (4), ZJN, vidi komentare ispod. Najuspjenijem ponuau se nudi, ili ga se informira o nuenju ugovora, to podlijee odredbama lana 39. ZJN, vidi komentare ispod.
Neuspjeni ponuai, odnosno oni ponuai ije ponude su odbijene, dobijaju minimalno informacije o razlozima zato je ponuda odbijena, i ko je odabran kao najuspjeniji ponua, vidi komentare ispod.
191
lan 38. stav (4):

(4)
Obavjetenje svim ponuaima, kao minimum, obavezno sadri ime ponuaa kome je ugovor dodijeljen i razloge izbora te ponude u skladu s lanom 9. ovog zakona.
Informacija koja se alje svim ponuaima minimalno mora da sadri ime ponuaa kome je ugovor dodijeljen i razloge zbog kojih je ta ponuda odabrana, u skladu sa lanom 9. ZJN o zatiti povjerljivih informacija. Te informacije se daju u svrhu poboljanja budue konkurentnosti tih privrednih subjekata u postupcima javnih nabavki. lan 38. stav (5):
(5) U sluaju da je postupak obustavljen, u obavjetenju kandidatima ili ponuaima navode se razlozi obustavljanja.
U sluaju da se poniti pokrenuti postupak u skladu sa lanom 12. ZJN, informacije o ponitenju i razlozima zbog kojih je postupak poniten se alju u pismenom obliku svim kandidatima ili ponuaima koji uestvuju u postupku u fazi u kojoj je postupak poniten.
lan 39. Ugovori
lan 39. tie se zakljuivanja ugovora o javnoj nabavci i navodi odreene posebne ugovorne uslove, koji mogu ili e uzeti u obzir strane ugovora: ugovorni organ s jedne strane, i privredni subjekt kojem je dodijeljen ugovor kao najuspjenijem ponuau s druge strane.
Zakljuivanje okvirnog sporazuma dodijeljenog u skladu sa lanom 32. ZJN odrava se u skladu sa istim pravilima koja se analogno primjenjuju. lan 39. stav (1):
(1) Ugovorni organ nudi ugovor onom kvalificiranom ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s odredbama lanova 35. do 37. ovog zakona. Ugovor se zakljuuje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine o obligacijama. Nijedan ugovor ne moe se zakljuiti u periodu od 15 dana od datuma kada su ponuai obavijeteni o rezultatu u skladu sa stavom (1) lana 38. ovog zakona.
192
Nakon donoenja odluke o dodjeli ugovora t.j nakon okonanja postupka ocjene ponuda prema lanu 35. ZJN, vidi komentare iznad, ugovorni organ informira najuspjenijeg ponuaa o toj odluci i nudi ugovor najuspjenijem ponuau. Najuspjeniji ponua je privredni subjekt koji zadovoljava kriterije za odabir ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji i koji je podnio najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa postupkom ocjene, opisanom u komentarima na lan 35. ZJN, gore. Postupak ocjene ukljuuje mjere koje je potrebno poduzeti i u sluaju neprirodno niskih ponuda, vidi lan 36. ZJN, i ako je prikladno uzima u obzir domai preferencijal, vidi lan 37. ZJN.
Ugovor o javnoj nabavci koji se zakljuuje izmeu ugovornog organa i uspjenog ponuaa, je kao takav ugovor u skladu sa ugovornim propisima BiH, odnosno zakonima na snazi o obligacionim odnosima u BiH. Tokom postupka dodjele ugovora, ugovorni organ je uspostavio brojne zahtjeve i uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji, i ti zahtjevi i uslovi skupa sa jednim ili vie specifinih uslova iz ugovora pomenutih u lanu 39. stavovi (3), (4) i (5) ZJN se odraavaju u ugovoru koji se zakljuuje izmeu ugovornog organa i najuspjenijeg ponuaa i koji je proiren, ako je potrebno, setom opih uslova iz ugovora. Nikakvi opi niti posebni uslovi iz ugovora ne smiju biti kontradiktorni zakonima o obligacionim odnosima BiH. Kada ugovor o javnoj nabavci ne regulira pitanje vezano za izvrenje ugovora ili odnos izmeu ugovornih strana, vaei zakoni o obligacijama u BiH e imati prevlast kao i u sluaju svih ugovora prema zakonodavstvu BiH. To da e se ugovor zakljuiti u skladu sa zakonima BiH o obligacijama ne znai da strane u ugovoru ugovorni organ i privredni subjekt ne smiju pominjati npr. ugovorne zakone neke druge zemlje; to samo znai da niti jedna ugovorna odredba ne smije biti kontradiktorna zakonima u BiH.
lan 39. stav (1), sadri bitno pravilo, da se niti jedan ugovor o javnoj nabavci ne smije zakljuiti prije isteka roka od 15 dana od datuma kada su ponuai informirani o rezultatima postupka dodjele ugovora prema lanu 38. stav (1), ZJN, vidi komentare gore. Zakljuivanje ugovora predstavlja potisivanje ugovorne dokumentacije od ugovornih strana, ime ugovor stupa na snagu. Datum na koji su ponuai informirani o rezultatima predstavlja datum slanja tih informacija relevantnim privrednim subjektima. Period ekanja od 15 dana uspostavljen je kako bi se ostavilo dovoljno vremena neuspjenim ponuaima ili drugim zainteresiranim stranama u postupku javne nabavke da razmisle o rezultatima postupka dodjele ugovora i i ako oni smatraju da je ugovorni organ prekrio ZJN ili podzakonska akta tokom sprovoenja postupka uloe prigovor na postupak u skladu sa lanom 51. ZJN, vidi komentare ispod. Period ekanja od 15 dana koji je uspostavljen lanom 39. stav (1), ZJN vrijedi za sve primarne postupke dodjele ugovora koji su definirani lanom 10. stavovi a) do d), ZJN (ne postoje izuzeci ak ni u sluaju hitnosti). Strane ovo
193
Iznimno hitnim sluajevi kako je navedeno u lanu 11. stav (4), taka a), alineja 4), mogu odbaciti sve ope odredbe, kao to je naprimjer zatita od prirodne katastrofe ili njene posljedice. Kako je pomenuto prema komentarima na lan 30. stav (2), taka a), gore, u time sluajevima moe se opravdati i krenje zakona u svrhu spaavanja ivota, zdravlja ili vrijednosti, u skladu sa opim javnim zakonima u sluaju hitnosti. Samo kada postoji takva neophodnost, koja bi opravdala krenje ZJN uz pozivanje na zakone u sluaju hitnosti, ugovor se moe odmah zakljuiti, bez obzira na odredbe lana 39. stav (1), ZJN. lan 39. stav (2):
(2) a) b) c) d) Ako dobavlja kojem je dostavljen prijedlog dodjele ugovora u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili propusti da potpie ugovor o nabavci, ili
obino ne smatraju ogranienjem za efikasno sprovoenje postupka, jer obino zakljuivanje ukljuuje pripremu dokumentacije, organiziranje sastanka za potpisivanje ugovora, itd.
propusti da ostavi garanciju za izvrenje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji, ili odbije da zakljui ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji,
ugovorni organ predlae dodjeljivanje ugovora onom dobavljau ija je ponuda po redoslijedu odmah nakon ponude najuspjenijeg ponuaa koji je odbio dodjelu ugovora.
lan 39. stav (2), navodi pravila za nain reagiranja ugovornog organa kada dobavlja kojem je ponuen ugovor o javnoj nabavci, odbije da zakljui ugovor, ili direktno u pismenoj formi, time to odbija da potpie ugovornu dokumentaciju ili na bilo koji drugi nain. Pretpostavljajui da postoji vie od jedne prihvatljive ponude pravovremeno podnesene, glavno pravilo u toj situaciji jeste da se ugovor nudi ponuau koji je podnio slijedeu najbolje ocjenjenu ponudu. Kada je garancija na ponudu bila obavezni zahtjev ugovornog organa, tu garanciju na ponudu plaa ponua koji je odbio da zakljui ugovor, vidi komentare na lan 16. stav (1), iznad. Pravilo iz lana 39. stav (2), vrijedi za regularnu odnosno slobodnu i pravinu konkurenciju konkurenata na relevantnom tritu po pitanju predmeta ugovora. Ako recimo druga po redu ocijenjena ponuda, na primjer, nudi neopravdano visoku cijenu, ovo pravilo nije primjenjivo.
194
Ovo pravilo nije primjenjivo ni za situacije, u kojima je zakljuivanje ugovora prolongirano za znaajno dui period vremena u odnosu promjene na tritu i/ili aktivnosti u tom odreenom poslovnom sektoru. Kada se konkurencija na relevantnom tritu znaajno izmijenila od postupka podnoenja ponuda, pravilo iz lana 39. stav (2), ne primjenjuje se obavezno.
Ako druga po redu ponuda sadri cijene koje znaajno prelaze budet ugovornog organa, takoer, primjena ovog pravila nije obavezna. U tim sluajevima ugovorni organ moe razmatrati ponitenje postupka u vezi sa lanom 12. stav (1), taka b), alineja 3), ZJN, vidi komentare na lan 12. gore, i ponovno zapoinjanje postupka nabavke. lan 39. stav (2) taka a):
a) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili
Ako najuspjeniji ponua, nakon informiranja i nuenja ugovora, odbije pismenu tu ponudu, ugovorni organ moe odmah nastaviti postupak time to nudi ugovor ponuau koji je drugi po redu na listi. lan 39. stav (2) taka b):
b) propusti da ostavi garanciju za izvrenje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji, ili
Ako najuspjeniji ponua nakon to ga se obavijesti i to mu se ponudi potpisivanje ugovora ne priloi garanciju za izvrenje ugovora, kako je propisano tenderskom dokumentacijom pod uslovom da mu se omogui neki realan vremenski period ugovorni organ moe nastaviti sa postupkom kako je opisano u lanu 39. stav (2), taka a). lan 39. stav (2) taka c):
c) propusti da potpie ugovor o nabavci, ili
Ako najuspjeniji ponua nakon to ga se obavijesti i to mu se ponudi potpisivanje ugovora propusti da potpie ugovor pod uslovom da mu se omogui realan vremenski period ugovorni organ moe nastaviti sa postupkom kako je opisano u lanu 39. stav (2), taka a). lan 39. stav (2) taka d):
d) odbije da zakljui ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji,
Ako najuspjeniji ponua nakon to ga se obavijeti i to mu se ponudi potpisivanje ugovora eli zakljuiti ugovor samo pod znaajno drugaijim
195
uslovima od uslova navedenih u tenderskoj dokumentaciji pod uslovom da mu se omogui realan vremenski period ugovorni organ moe nastaviti sa postupkom kako je opisano u lanu 39. stav (2), taka a). lan 39. stav (3):
(3) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najuspjenijoj ponudi, kao i uslovi utvreni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji doputa odredba o varijabilnoj cijeni (cjenovna formula), zasnovana na odreenim / definiranim objektivnim pravilima, takva odredba moe biti unesena u ugovor.
Kako je opisano u vezi sa lanovima 28. taka h), i 29. taka j), iznad, ugovor zakljuen na osnovi postupka javne nabavke prema ZJN ne smije biti znaajno izmijenjen. Analogno tome, i iz istih razloga, ugovor o javnoj nabavci ne smije se zakljuiti tako to e biti ukljuene druge cijene, uslovi i razlozi u odnosu na one nastale iz najuspjenije ponude i tenderske dokumentacije. Ovo je posljedica osnovnog principa sistema javnih nabavki koji se zasniva na slobodnoj i pravinoj konkurenciji, vidi komentare na lan 35. stav (2), gore. U sluaju da se ustanovi da zbog objektivnih razloga bude neophodno izmijeniti cijenu, uslove i/ili kriterije znaajno prije potpisivanja ugovora, neophodno je pritei odredbama iz lana 12. stav (1), taka c), ZJN.
Ako je na osnovi fiksnih, objektivnih pravila u tenderskoj dokumentaciji dozvoljena klauzula o izmjeni cijene, koja je dostupna jednako svim ponuaim, ta klauzula se moe ukljuiti u ugovor kao osnov za izmjenu cijene. Nikakve druge izmjene cijene nisu mogue. lan 39. stav (4):
(4)
Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor nee sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovaraa obavezno se saopavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit e dobavljaa o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopenja, navodei razloge u sluaju odbijanja. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.
Kada se zakljui ugovor o javnoj nabavci potpisivanjem ugovorne dokumentacije od strane ugovornih strana, privredni subjekt kao strana u ugovoru (esto se naziva ugovaraem) je odgovoran za izvrenje ugovora. Bez obzira na ovaj princip, taj privredni subjekt ne smije vriti podugovaranje bilo kojeg znaajnog dijela tog ugovora bez predhodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Ako privredni subjekt kao strana u ugovoru eli podugovarati znaajan dio ugovora, te elemente koji se podugovaraju i identitet podugovaraa potrebno
196
je opisati i dostaviti ugovornom organu pravovremeno prije podugovaranja. Ugovorni organ, onda donosi odluku o tome da li prihvata ili ne to podugovaranje te informira ponuaa o svojoj odluci u roku od 15 dana od prijema tog obavjetenja, navodei svoje razloga u sluaju da je zahtjev odbijen. Ugovorni organ moe primijeniti samo objektivne razloge za odbijanje.
(5)
lan 39. stav (5):
Ugovorni organ u ugovoru postavlja uslov da dobavlja kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapoljava, u svrhu izvrenja ugovora o javnoj nabavci, fizika ili pravna lica koja su uestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu lana ili strunog lica koje je angairala Komisija za nabavke, nadlena za dodjelu navedenog ugovora o javnoj nabavci, najmanje est mjeseci po zakljuenju ugovora.
ak i kada to nije navedeno u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ navodi kao ugovorni uslov, da privredni subjekt kao strana u ugovoru nema pravo da zapoljava, u svrhu izvrenja ugovora o javnoj nabavci, fizika ili pravna lica koja su uestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu lana ili strunog lica Komisije za javne nabavke nadlene za postupak dodjele ugovora o javnoj nabavci, najmanje 6 mjeseci po zakljuenju ugovora.
lan 40. Obavjetenje o dodjeli ugovora
lan 40. tie se obavjetenja o dodjeli ugovora. Kada god se primarni postupak dodjele ugovora, vidi lan 10. taka a) do d), ZJN, okona zakljuenjem ugovora ili okvirnog sporazuma, rezultat tog postupka, znaenja u kojem je ugovor ili okvirni sporazum zakljuen te kakav je sadraj ugovora, se objavljuje. Glavno pravilo jeste da se obavjetenje o dodjeli ugovora objavljuje na isti nain na koji je objavljeno obavjetenje o javnoj nabavci. Ali takoer, kada se zakljuuje ugovor po zakljuenju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja, objavljuje se i obavjetenje o dodjeli ugovora. Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora predstavlja element transparentnosti aktivnosti javnih nabavki. Objavljivanjem rezultata o sprovedenom postupku, zainteresirani privredni subjekti i javnost dobijaju informacije koje e im posluiti u njihovom buduem trinom djelovanju, bilo da su uestvovali u postupku nabavke ili ne. lan 40. stav (1):
(1)
Ugovorni organ u skladu s lanom 20. ovog zakona objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele. Takva obavjetenja objavljuju se to je prije mogue, ali ne kasnije od 30 dana po zakljuenju ugovora. 197
Obavjetenje o dodjeli ugovora priprema i objavljuje ugovorni organ i to je posljednji korak sprovoenja svakog primarnog postupka dodjele ugovora koji vodi do zakljuivanja ugovora o javnoj nabavci, vidi komentare na lanove 28. taka h), 29. taka j), 30. stav (1), taka c), i 30. stav (2), taka a) i b), iznad.
Kada postupak javne nabavke koja je zapoeta objavljivanjem objavjetenja o javnoj nabavci nije doveo do i nee dovesti do zakljuenja ugovora (ili okvirnog sporazuma, vidi lan 40. stav (2), ZJN), takav postupak se formalno ponitava objavljivanjem obavjetenja o ponitenju postupka, lan 12. stav (2), ZJN. Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora vri se u skladu sa odredbama lana 20. ZJN. To znai da se svako obavjetenje o dodjeli ugovora objavljuje u Slubenom glasniku BiH u obliku i formatu koji se definiran za sva obavjetenja prema lanu 20. stav (2), ZJN. Kada je vrijednost ugovora jednaka ili prelazi relevantne meunarodne vrijednosne razrede iz lana 6. stav (3), ZJN, obavjetenje o dodjeli ugovora, uz to, se mora jo objaviti i u asopisu ili novinama u meunarodnom opticaju ili na internet stranici javnih nabavki koja garantira meunarodni pristup kako je i navedeno u podzakonskim aktima. Dolje u tabeli navedene su stavke vezane za pripremu obavjetenja o zakljuenju ugovora:
lanovi ZJN relevantni za pripremu i objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora
Regulirana pitanja Obavjetenje o dodjeli ugovora obavljuje se u skladu sa lanom 20. ZJN. Obavjetenje o dodjeli ugovora obavjetava zainteresirane ekonomske operatere o zakljuenim ugovorima o javnim nabavkama u svrhu poboljanja budue konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama u relevantnim trinim sektorima. Obavjetenje o dodjeli ugovora pominje obje strane u ugovoru, glavni sadraj ugovora, broj primljenih ponuda i ugovorenu cijenu i raspon cijena primljenih ponuda. Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora se vri im je to prije mogue a najkasnije 30 dana nakon zakljuenja ugovora. Standardni obrazac za obavjetenje o dodjeli ugovora se primjenjuje kod pripreme obavjetenja. Ugovorni organ alje pripremljeno obavjetenje o dodjeli ugovora Slubenom glasniku BiH na objavu. 198
lan 40., Stav (1)
lan 20., Stav (1)
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lanovi ZJN relevantni za pripremu i objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora lan 20., Stav (2) lan 20., Stav (3) lan 20., stav (4) lan 20., Stav (5) Regulirana pitanja Sva uputstva za objavu u Slubenom glasniku se primjenjuju. Mogue je objaviti obavjetenje i negdje drugo, ali ne prije objavljivanja u Slubenom glasniku i to samo istih informacija73. Kada procijenjena vrijednost ugovora jeste jednaka ili prelazi meunarodni vrijednosni razred za tu vrstu ugovora, ugovorni organ uz to objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora u skladu sa relevantnim odredbama podzakonskih akata na ZJN. Obavljivanje u mediju sa meunarodnim opticajem kako je pomenuto u lanu 20, stav (4), je uvijek mogue.
Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora objavljuje se odmah nakon zakljuivanja ugovora, vidi komentare na lan 39. gore, a u vremenskom roku od 30 dana od zakljuenja ugovora.
lan 11. stav (2) Podzakonskih akata ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i obavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora, vidi takoer model obrasca obavjetenja o dodjeli ugovora (Slubeni glasnik BiH, br. 17/05). Obavjetenje o dodjeli ugovora sadri najmanje slijedee informacije:
73
naziv i adresu ugovornog organa; vrstu ugovornog organa; naziv ugovora;
vrstu ugovora i da li je to okvirni sporazum; opis predmeta ugovora;
procijenjena vrijednost ugovora; vrsta postupka; kriteriji za dodjelu ugovora; cijena odabrane ponude; naziv i adresa najuspjenijeg ponuaa; raspon cijena podnesenih ponuda (najnia-najvia);
Ugovorni organ esto ele da objave obavjetenje o nabavci u neto iroj formi nego to to ZJN zahtijeva, kako bi osigurali aktivnu konkurenciju. Obavljivanje odgovarajueg obavjetenja o dodjeli ugovora ne mora se obavezno objaviti na istom mjestu, sve dok se zahtjevi ZJN ispunjavaju.
199

(2)
broj primljenih ponuda;
proporcija ugovora namijenjena za podugovoranje (ako je primjenjivo); datum zakljuenja ugovora.
lan 40. stav (2):
U sluaju da je u skladu s lanom 32. ovog zakona zakljuen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu zakljuenog okvirnog sporazuma i nije duan objavljivati obavjetenja o dodjeli svakog ugovora koji se zakljui na osnovu tog sporazuma.
Za postupak javne nabavke koji vodi zakljuenju okvirnog sporazuma u skladu sa lanom 32. ZJN, rezultat je onda obavjetenje o dodjeli okvrinog sporazuma a slijede se ista pravila kao kod objave obavjetenja o dodjeli ugovora prema lanu 40. stav (1), ZJN.
Kako efekat zakljuenja okvirnog sporazuma, prema lanu 32. stav (2), ZJN, kako je gore objanjeno, jeste da ugovorni organ naknadno moe zakljuiti ugovore pod okvirnim sporazumom sa stranom s kojom je zakljuio sporazum bez primjene postupka iz ZJN, a naroito je pomenuto u lanu 40. stav (2), ZJN, da nije potrebno objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora, kada se zakljui ugovor o isporuci unutar tog okvirnog sporazuma. lan 40. stav (3):
(3) Obavjetenje o dodjeli podzakonski akti. ugovora sadrava informacije koje reguliraju
Detalji o sadraju obavjetenja o dodjeli ugovora nalaze se u Podzakonskim aktima ZJN.
200
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 41. Izvjetaj o postupku nabavke
lan 41. definira obavezno izvjetavanje Agencije za javne nabavke o svakom primarnom postupku dodjele ugovora koji sprovodi ugovorni organ, ukljuujui sprovoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja. Izvjetavanje se zahtijeva takoer i kod ponitenja postupka, osim ako se ponitenje ne radi s namjerom ponovnog pokretanja postupka kako je navedeno u lanu 12. stav (1), taka b), ZJN. U tim sluajevima, izvjetaj o kompletnom postupku koji je doveo do zakljuenja ugovora ili okvirnog sporazuma se priprema i podnosi AJN. lan 41. stav (1):
(1) Ugovorni organ priprema izvjetaj o svakom postupku dodjele ugovora koji se obavi u skladu s odredbama ovog poglavlja, ukljuujui i sluajeve kada je zakljuen okvirni sporazum.
Izvjetavanje se zahtijeva za svaki sprovedeni postupak javne nabavke, ukljuujui postupke koje se odnose i na zakljuenje okvirnog sporazuma. Zakljuenje ugovora prema okvirnom sporazumu prema lanu 32. stav (2), ZJN ne zahtijeva podnoenje izvjetaja. Upotreba okvirnih sporazuma iz lana 32. ZJN, ipak implicira da ugovorni organ vodi biljeke o kvantitetu i opsegu nabavki iz okivrnog sporazuma, kako se okvirni sporazum zakljuuje samo za jedan maksimalni kvantitet ili opseg, vidi komentare na lan 32. gore. Te biljeke se dostavljaju AJN na zahtjev AJN.
(2)
lan 41. stav (2):
Izvjetaj ukljuuje primjerene informacije zavisno od izabranog postupka dodjele. Minimum informacija koje izvjetaj sadri utvruje se u podzakonskim aktima.
Cilj izvjetaja jeste skupljanje statistikih podataka za upotrebu od strane AJN u izvravanju svojih zadataka vezanih za primjenu sistema javnih nabavki i poboljanje tog sistema. Informacije koje se nalaze u izvjetajima, e time, uglavnom biti vezane za ope aspekte sprovoenja postupaka, i predstaviti e se na nain koji je odgovarajui za statistiku upotrebu. Detalji o sadraju izvjetaja navedeni su u Podzakonskim aktima ZJN.
201
lan 41. stav (3):

(3)
Izvjetaj se priprema i dostavlja Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka nabavke. Agencija za javne nabavke utvruje pravila i obrasce za dostavu izvjetaja.
Vremenski rok za pripremu i podnoenje izvjetaja AJN za ugovorni organ je 15 dana od dana okonanja postupka javne nabavke. Pravila i obrasce za izvjetaj odreuje AJN.
Zakljueni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani za nabavku, uvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje.
lan 42. Arhiviranje dokumenata
lan 42. tie se uvanja dokumenata vezanih za svaku aktivnost javne nabavke koju sprovodi ugovorni organ.
Svi takvi dokumenti se arhiviraju kod ugovornog organa u skladu sa zakonima BiH za arhiviranje.
ODJELJAK VIII KONKURS ZA IZRADU IDEJNE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
Pregled
Konkursi za izradu idejnog rjeenja se esto koriste tamo gdje ugovorni organ eli da istrai ideje za projekte koji ukljuuju snaan estetski ili kreativni element na primjer idejna rjeenja za prestine javne graevine kao to su vijenice ili pozorita. Ugovorni organi nisu obavezni koristiti konkurs za izradu idejnog rjeenja i mogu slobodno koristiti neki drugi od postupaka javne nabavke ako to smatraju prikladnim.
202
Konkurs za izradu idejnog rjeenja je postupak u kojem ugovorni organ prvo otvara konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rjeenja i onda ima opciju da dodijeli ugovor o nabavci usluga pobjedniku ili jednom od pobjednika ranijeg nadmetanja. Dodijeljivanje ugovora o nabavci usluga nije obavezno i mogue je da se otvori konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rjeenja bez namjere da se dodijeli ugovor o nabavci usluga. To znai da konkurs za izradu idejnog rjeenja moe biti samo konkurs za izradu idejnog rjeenja koji ne vodi dodjeli ugovora, ili konkurs za izradu idejnog rjeenja koji vodi dodjeli ugovora
U oba sluaja, detaljna pravila za voenje konkursa za izradu idejnog rjeenja odreuje ugovorni organ. Meutim, ugovorni organ se mora (gdje je to primjenjivo) povinovati odredbama ZJN-a u javnom oglaavanju konkursa, izdavanju dokumentacije za konkurs i odreivanju pobjednika ili pobjednik.
Tamo gdje vodi konkurs za izradu idejnog rjeenja koji vodi dodjeli ugovora, ugovorni organ moe dodijeliti ugovor koritenjem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja. Obavjetenje o dodjeli ugovora se mora objaviti u Slubenom glasniku u skladu sa odredbama lana 40., kada je ve ugovor dodijeljen i pripremljen izvjetaj u skladu sa lanom 41. Konkurs za izradu idejnog rjeenja je u mnogim aspektima slian otvorenom i ogranienom postupku:
Svi postupci poinju sa objavljivanjem obavjetenja u Slubenom glasniku i na web stranici javnih nabavki Svi zainteresovani dobavljai mogu uestvovati ili zahtijevati da uestvuju Isti su uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumentacija koja bi se traila od dobavljaa da bi dokazali svoju kvalifikaciju (primjenjuju se lanovi 22. 27.)
Gdje se dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja onda je postupak koji se koristi pregovaraki postupak bez predhodnog objavljivanja obavjetenja. Proceduralne razlike su: Ugovorni organ moe odluiti da li poduzeti pretkvalifikacioni proces prije pozivanja kandidata da podnesu planove ili idejna rjeenja. Tako se proces moe nastaviti sa svim zainteresovanim kandidatima ili samo sa pretkvalifikovanim kandidatima koji uestvuju, a koji e se proces usvojiti odluuje ugovorni organ. Nema odreenih vremenskih ogranienja koja sprovoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja. se odnose na
203
U otvorenom postupku za ugovore koji prelaze meunarodne vrijednosne razrede, mora se ostaviti najmanje 40 dana od objavljivanja reklame do primanja ponuda. U ogranienom postupku za ugovore koji prelaze meunarodne vrijednosne razrede mora se ostaviti najmanje 30 dana izmeu javnog oglaavanja i primanja izjava interesa, plus 40 dana od slanja poziva za tender do primanja ponuda ukupno 70 dana. Dobra praksa javnih nabavki treba pruiti dovoljno vremena dobavljaima da razmotre i pripreme potrebnu dokumentaciju za nadmetanje za izradu idejnog rjeenja. Vremenska procjena treba uzeti u obzir prirodu i kompleksnost projekta kao i potrebne informacije. Ugovorni organ ne treba traiti pune ponude u fazi konkursa za izradu idejnog rjeenja. Na primjer cijena esto nije faktor u ovoj fazi. Kriteriji ocjene koji se koriste u konkursu za izradu idejnog rjeenja mogu imati razliit naglasak a neki standardni kriteriji mogu ne biti relevantni: na primjer cijena esto nije kriterij ali veliki naglasak moe biti stavljen na estetski dio. Komisija vri ocjenu planova i idejnih rjeenja. Treba napomenuti da postoje posebni zahtjevi u pogledu sastava, kvalifikacija i ponaanja Komisije (vidi komentar lana 44.) Konkurs za izradu idejnog rjeenja ne vodi automatski dodjeli ugovora
Moe postojati vie od jednog pobjednika na konkursu za izradu idejnog rjeenja
Izraunavanje financijske vrijednosti
Nema posebnih odredbi u ZJN koje odreuju ta treba uzeti u obzir pri izraunavanju vrijednosti konkursa za izradu idejnog rjeenja. Zakon EU kae da vrijednost treba izraunavati kako slijedi: Gdje konkurs za izradu idejnog rjeenja vodi dodjeli ugovora o javnoj nabavci usluga onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga, ukljuujui sve mogue nagrade i/ili isplate uesnicima. Gdje konkurs za izradu idejnog rjeenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata uesnicima onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata. Gdje konkurs za izradu idejnog rjeenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata uesnicima a ugovorni organ nije iskljuio pravo da kao rezultat dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga, tada je njegova vrijednost procijenjena
204
Pravila koja se odnose na vrijednosne nivoe za ugovore o javnoj nabavci usluga, primjenjuju se i za konkurse za izradu idejnog rjeenja. Saetak relevantnih odredbi ZJN lan 2. definie konkurs za izradu idejnog rjeenja. lan 10. stav (4) taka c) utvruje konkurs za izradu idejnog rjeenja kao jedan od pet razliitih osnovnih postupaka za dodjelu ugovora. lan 11. stav (4) taka c) potvruje kako se ugovor moe dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 43. propisuje pravila koja reguliu voenje postupka konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 44. propisuje pravila koja reguliu fomiranje i rad Konkursne komisije koja ocjenjuje konkurs za izradu idejnog rjeenja.
neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata, plus procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga.
Definicija Konkursa za izradu idejnog rjeenja
lan 2. definie konkurs za izradu idejnog rjeenja kao postupak koji ugovornom organu omoguava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog ureenja, urbanizma, arhitekture i graevinarstva ili obrade podataka, plan ili rjeenje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada.
lan 2. prua primjere situacija u kojima moe biti prikladan konkurs za izradu idejnog rjeenja. Lista primjera nije konana i ovaj konkurs se moe koristiti i u drugim oblastima koje bi mogle imati koristi od postupka koji dozvoljava kreativnost, i na primjer, fokusiranje na estetske kvalitete ili stil ponude. lan 2. se takoer odnosi na injenicu da se nadmetanje moe odvijati sa ili bez dodjele nagrada. Nagrada je esto novana ali mogue je imati i druge oblike nagrade koje mogu ili ne mogu imati financijski ekvivalent. Ovo na primjer moe ukljuivati direktnu naknadu trokova, dodjela prilike da se javno izloe predloeni planovi/idejna rjeenja ili publikacije ponuda. U posljednja dva sluaja neophodno je osigurati pristanak kandidata da se javno izloe ili objave njihove ponude.
205
Postupak konkursa za izradu idejnog rjeenja:
Nije specificiran nikakav postupak za voenje konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 33. stav (3) kae Ugovorni organ e utvrditi pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rjeenja.
Meutim, u odluivanju kako voditi konkurs za izradu idejnog rjeenja, ugovorni organ mora uzeti u obzir svoju opu obavezu da ispotuje opeprimjenjive odredbe ZJN-a i principe racionalne potronje, jednakog tretmana, transparentnosti i nediskriminacije. Mora se takoer povinovati specifinim odredbama ZJN-a, posebno da: Oglaava konkurs vidi komentar lana 43. stav (1) Izdaje tendersku dokumentaciju u skladu sa lanom 13.
Prima i otvara podnesene ponude u skladu sa lanom 33.
Koristi Konkursnu komisiju da ocjeni podnesene ponude na konkurs za izradu idejnog rjeenja u skladu sa navedenim kriterijima za ocjenu koristei osnovne principe javne nabavke (vidi komentar lana 44. stav (3)) Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja, da slijedi primjenjiva pravila koja se odnose na voenje pregovarakog postupka bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci (lanovi 30., 31.) Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja, da objavi obavjetenje o dodjeli ugovora (lan 40.)
lan 43. stav (2) kae da e ugovorni organ koji eli da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci74. lan 11. stav (4) taka c) potvruje da tamo gdje postoji vie od jednog pobjednika na konkursu, svi pobjednici e biti pozvani da uestvuju u pregovorima.
Koritenje pregovarakog postupka bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci za dodjelu ugovora regulisano lanovima 11. stav (3), 11. stav (4) taka c), 11. stav (5) i 43. stav (2) taka a)
74
Imati u vidu da se pozivanje na lan 43. stav (2) a) treba odnositi na lan 11. stav (4) c)
206
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 43. (Provoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja)
lan 43. stav (1), Oglaavanje konkursa za izradu idejnog rjeenja

(1)
Konkurs za izradu idejnog rjeenja oglaava se u skladu s odredbama lanova 19. i 20. ovog zakona.
lan 43. stav (1) zahtijeva da se konkurs za izradu idejnog rjeenja oglaava u skladu sa lanovima 19. i 20. To znai da mora postojati obavjetenje pripremljeno u standardnom obrascu, objavljeno u Slubenom glasniku BiH a takoer i na web stranici javnih nabavki. Ugovorni organ takoer moe javno oglaavati i u drugim medijima kao to je poslovna tampa ili novine.
Ugovorni organ nije obavezan na osnovu ZJN-a da u objavljenim obavjetenjima ukljui namjenjeni ishod procesa, na primjer da namjerava da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja. Meutim, dobra praksa javnih nabavki nalae da se objavi i namjenjeni ishod procesa i to pomae da se ispotuje princip transparentnosti. Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja, objavljivanje obavjetenja za konkurs za izradu idejnog rjeenja je dovoljan u smislu publiciteta, i nije obavezno dalje oglaavanje. lan 43. stav (2), Najbolji prijedlog idejnog rjeenja
(2) Konkurs za izradu idejnog rjeenja provodi se kako bi se odredio uesnik ili uesnici koji su podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog kada se namjerava:
lan 43. stav (2) kae da se konkurs za izradu idejnog rjeenja provodi da bi se odredio uesnik ili uesnici koji su podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog. Konkurs za izradu idejnog rjeenja se razlikuje od drugih postupaka jer se ocjena prijedloga odnosno odluivanje koji je najbolji ne mora obavezno bazirati na najnioj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi. lan 43. ovo potvruje, a komentar lana 44. stav (3) dalje objanjava ovo pitanje.
207
lan 43. stav (2) taka a): Dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga koritenjem pregovarakog postupka bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci.
a)
dodijeliti ugovor o pruanju usluga pobjedniku konkursa ili jednom od pobjednika konkursa. U ovom sluaju ugovorni organ moe se opredijeliti da iza postupka konkursa za izradu idejnog rjeenja uslijedi postupak dodjele ugovora o pruanju usluga i to putem pregovarake procedure bez objave obavjetenja o nabavci kako je navedeno u lanu 11. stav (3) taka c) ovog zakona, pozivajui jednog ili vie pobjednika konkursa na pregovore o uslovima ugovora; ili
lan 43. stav (2) potvruje da je, kada se dodjeljuje ugovor nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja, ispravan postupak pregovaraki postupak bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Ovaj lan takoer potvruje da gdje postoji vie od jednog pobjednika konkursa za izradu idejnog rjeenja, svi pobjednici se moraju pozvati da uestvuju u pregovorima. Pregovori trebaju biti voeni u skladu sa lanovima 30. i 31. (kao to je ve prikladno) i osnovnim principima javne nabavke.
Vano je napomenuti da se samo ugovori o javnoj nabavci usluga mogu dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 43. stav (2) taka b), Nagrade ili druga priznanja za uee
b)
osigurati nagrade pobjedniku ili pobjednicima konkursa ili druge nagrade za uee.
lan 43. stav (2) taka b) potvruje da ugovorni organ moe, umjesto dodjeljivanja ugovora, odluiti da dodijeli nagrade ili druga priznanja za uee na konkursu za izradu idejnog rjeenja. Vidi komentar lana 2. za dalja objanjenja ta mogu biti druga priznanja za uee.
Dobra praksa javnih nabavki nalae da ugovorni organ unaprijed odlui ta e biti ishod konkursa za izradu idejnog rjeenja; nagrade/isplate i/ili dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga. U svakom sluaju, dobra praksa javnih nabavki nalae da se iznese namjera ugovornog organa u oglaenom obavjetenju ili obavjetenjima (vidi komentar lana 43. stav (1)). Ne postoje specifini zahtjevi koji obavezuju ugovorni organ da objavi rezultate nadmetanja za izradu idejnog rjeenja kada nema dodjeljivanja ugovora. Meutim, dobra praksa javnih nabavki i opi principi otvorenosti i transparentnosti ukazuju da ta informacija treba biti objavljena.
208
lan 43. stav (3), Pravila za Konkurs za izradu idejnog rjeenja

(3)
Ugovorni organ utvrdit e pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rjeenja i ukljuiti ih u tendersku dokumentaciju pripremljenu na primjeren nain u skladu s lanom 13. ovog zakona.
lan 43. stav (3) zahtijeva da ugovorni organ utvrdi pravila za konkurs za izradu idejnog rjeenja i osigura da se ova pravila prikau u tenderskoj dokumentaciji koja e biti izdata svim kandidatima, ili svim kvalifikovanim kandidatima, ako se koristi proces pretkvalifikacije kao to je propisano u lanu 43. stav (6). Vidi komentar gore ispod naslova Postupak koji e se koristiti u konkursu za izradu idejnog rjeenja za vie komentara o postupku koji se koristi. Tenderska dokumentacija se mora pripremiti u skladu sa lanom 13. lan 13. propisuje koje neophodne informacije moraju biti ukljuene u tendersku dokumentaciju. lan 13. stav (3) navodi informacije koje moraju biti ukljuene. U sluaju konkursa za izradu idejnog rjeenja neke informacije koje moraju biti ukljuene mogu biti irelevantne, na primjer 13. stav (3) taka f) podnoenje ponuda po lotovoma, 13. stav (3) taka j) zahtjev da se navede da li e kriterij biti ekonomski najpovoljnija ponuda ili najnia cijena, 13. stav (3) taka k) uslovi ugovora i 13. stav (3) taka r) informacija o kalkulaciji cijene. Gdje informacija specificirana u 13. stav (3) nije relevantna, tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rjeenja e to navesti za svaku stavku koja navodi irelevantnu informaciju. Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja (ili zadrava mogunost da to uradi), tada mora imati na umu da se sprovodi odvojen postupka za dodjelu ugovora primjenjujui pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja. lan 43. stav (5): Teritorijalna i druga diskriminatorska ogranienja
(5)
Prihvatanje uesnika u konkursu za izradu idejnog rjeenja ne moe se ograniavati pozivanjem na odreenu teritoriju niti se moe provoditi drugo ogranienje diskriminatornog karaktera.
Ugovornim organima nije dozvoljeno da, u okviru procesa selekcije ili ocjenjivanja, diskriminiu kandidate na osnovu njihovog porijekla, lokacije ili drugih elemenata diskriminacije. Zatvoreno ili nacionalno nadmetanje nije dozvoljeno. Kada iza konkursa za izradu idejnog rjeenja slijedi dodjeljivanje ugovora, onda se mora primjeniti Koritenje preferencijalnog tretmana za domae koji je regulisan lanom 20., Odluke broj 03/05.
209
lan 43. (6): Mogunost koritenja pretkvalifikacionog procesa

(6)
Ugovorni organ moe se odluiti na provoenje pretkvalifikacionog izbora kandidata, koje e pozvati da dostave svoje idejne projekte. U tom sluaju, ugovorni organ odreuje nediskriminatorne kvalifikacijske kriterije koji mogu osigurati stvarnu konkurenciju i navodi ih u tenderskoj dokumentaciji.
Ugovorni organi se mogu odluiti da poduzmu pretkvalifikacioni proces, kao to je proces koji se koristi u ogranienom postupku. lan 43. stav (6) propisuje da kriteriji ne smiju biti diskriminatorski i moraju osigurati istinsko nadmetanje. Kriteriji moraju, kao i u drugim postupcima, biti specificirani u tenderskoj dokumentaciji koja je dostupna kandidatima u pretkvalifikacionoj fazi. Ista pravila koja se primjenjuju u pretkvalifikacionom procesu ogranienog postupka, primjenjivati e se i u pretkvalifikaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja. Ugovorni organi mogu samo koristiti kriterije selekcije i informacije specificirane u lanovima 23. do 25., iako ne moraju koristiti sve kriterije selekcije i informacije specificirane u ovim lanovima.
lan 44. (Konkursna komisija)
lan 44. propisuje pripremu za utvrivanje Konkursne komisije koja e ocijeniti prijedloge pristigle na konkurs za izradu idejnog rjeenja. Ovaj lan se takoer bavi sastavom i kvalifikacijama lanova Konkursne komisije kao i nainom na koji komisija donosi odluke i provodi ocjenjivaki proces. lan 44. stav (1), Rad, osnivanje, ovlatenja i sastav Konkursne komisije, strune kvalifikacije lanova komisije
(1) Projekte koje su ponuai blagovremeno podnijeli ocjenjuje Konkursna komisija, koju formira ugovorni organ ili ovlateni organ. Ugovorni organ duan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i odreivanje jednog ili vie pobjednika. Konkursna komisija sastavljena je iskljuivo od fizikih lica koja su nezavisna od uesnika u konkursu. Samo se fizika lica besprijekorne reputacije koja su potpisala Izjavu o nepristrasnosti i Izjavu o povjerljivosti imenuju za lanove Komisije. U sluaju kada se od uesnika u konkursu zahtijeva posebna struna kvalifikacija, Konkursna komisija formirat e se uz zastupljenost strunjaka traene kvalifikacije.
lan 44. stav (1) propisuje da e Konkursna komisija ocijeniti projekte koji su blagovremeno podneseni. Ne postoje vremenska ogranienja koja se primjenjuju u konkursima za izradu idejnog rjeenja ali ugovorni organi su
210
duni da odrede rokove za odaziv na konkurs (vidi komentar lana 43. stav (3)). Izbor lanova Konkursne komisije: Ugovorni organ ima slobodu da bira, poziva i vri izbor lanova Konkursne komisije iji izbor ima nekoliko ogranienja. lanovi Konkursne komisije moraju biti: Fizika lica (znai ne mogu biti kompanije ili druge organizacije); i
Dobra praksa javnih nabavki nalae da ugovorni organ treba razmotriti sastavljanje kriterija za lanstvo. Kriteriji trebaju biti povezani sa zahtjevima u lanu 44. stav (1), da lanovi Konkursne komisije imaju besprijekornu reputaciju i u sluaju potrebe da imaju odgovarajue iskustvo ili strune kvalifikacije, tako da je njihovo uee u radu Konkursne komisije relevantno i korisno. Ugovorni organi takoer trebaju obratiti panju na zahtjev u lanu 44. stav (1) i razmotriti da li su uesnici duni da imaju posebne strune kvalifikacije. Dobar primjer ovoga je konkurs za izradu idejnog rjeenja prestine graevine tako da bi uesnici trebali imati arhitektonske kvalifikacije. Ako su uesnici konkursa duni da imaju odreene strune kvalifikacije onda i pojedini lanovi Konkursne komisije takoer moraju imati te strune kvalifikacije. Ugovorni organi trebaju imati postupak za demonstraciju kako su ocijenjeni kriteriji za lanstvo u Konkursnoj komisiji.
Nezavisna od uesnika u konkursu (i moraju potpisati Izjavu o nepristrasnosti koja to potvruje)
Ugovorni organi takoer trebaju uzeti u obzir broj lanova Konkursne komisije, a tamo gdje su potrebne odreene strune kvalifikacije, koliki broj lanova sa tim strunim kvalifikacijama je potreban. Sa praktinog aspekta gledita, treba imati na umu da veoma velike Konkursne komisije mogu dovesti do tekoa u donoenju odluka.
lanovi Konkursne komisije trebaju imati besprijekornu reputaciju i, kao uslov za lanstvo trebaju potpisati: Izjavu o nepristrasnosti; i Izjavu o povjerljivosti
Ovlaivanje Konkursne komisije: Ugovorni organ duan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i odreivanje jednog ili vie pobjednika. Ne postoje odredbe u ZJN-u o tome kako e ugovorni organ ovlastiti Konkursnu komisiju. Dobra praksa nalae da ugovorni organi trebaju sastaviti formalni dokument o imenovanju i ovlaivanju, navodei lanove Konkursne komisije i potvrujui da e Konkursna komisija izvriti ocjenu projekata i odrediti pobjednika ili pobjednike. Ovaj dokument treba uruiti lanovima Konkursne komisije prije
211
nego ponu sa ocjenjivanjem projekata, a ugovorni organ treba zadrati kopiju istog. lan 44. stav (2), Donoenje odluka i anonimnost
(2) Konkursna komisija je samostalna u donoenju svojih odluka ili miljenja. Ocjenjuju se samo anonimno prijavljeni projekti. Konkursna komisija moe saznati ime uspjenog uesnika, odnosno uspjenih uesnika iskljuivo nakon to donese odluku u vezi s jednim ili vie najboljih idejnih rjeenja ili projekata.
Proces donoenja odluka treba biti anoniman, izvan uticaja drugih strana, ukljuujui ugovorni organ i uesnike na konkursu.
Konkursna komisija moe razmatrati samo projekte koji su anonimno podneeni tako da ugovorni organi trebaju razmotriti postupak kojim bi se osigurala anonimnost, kao to je podnoenje projekata u neoznaenim kovertama. Obaveza da se zadri anonimnost nastavlja se kroz cjelokupan proces ocjenjivanja. Zahtjev za anonimnou u praksi znai da je ocjenjivanje aktivnost baziran na papiru bez prilika za intervjue i prezentacije. Ugovorni organ e morati razmotriti procedure koje e dozvoliti da bi se anonimno bavilo pitanjima vezanim za ponude na konkursu.
Konkursna komisija moe saznati ime uspjenog uesnika, odnosno uspjenih uesnika iskljuivo nakon to donese odluku u vezi sa jednim ili vie najboljih idejnih rjeenja ili projekata. lan 44. stav (3): Ocjenjivanje
(3) Projekti se ocjenjuju prema kriterijima za ocjenjivanje utvrenim u tenderskoj dokumentaciji, a oni ne moraju nuno biti zasnovani na najnioj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi.
Konkursna komisija je duna da ocijeni podnesene projekte ili idejna rjeenja i odredi pobjednika ili pobjednike koji su podnijeli najbolje projekte ili idejna rjeenja.
Da bi ocijenila koji je/su najbolji projekti ili idejna rjeenja, Konkursna komisija mora primjeniti kriterije ocjenjivanja za fazu konkursa za izradu idejnog rjeenja koji su prikazani u tenderskoj dokumentaciji. U konkursu za izradu idejnog rjeenja, kriteriji koji se koriste i njihova relativna vanost mogu biti u mnogome razliiti od onih koji se primjenjuju u uobiajenim postupcima javne nabavke. Na primjer, u konkursu za idejno rjeenje prestine graevine, kriteriji e se esto odnositi uglavnom na estetske vrijednosti idejnog rjeenja, iako drugi faktori kao to su funkcionalnost, praktinost, potencijalna cijena i inovacije takoer mogu biti relevantni. Komisija neebiti ukljuena u postupak za dodjelu ugovora u uslugama koji slijedi nakon ovoga.
212
lanovi 45. 47. Dodjela ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda komentar Uvod
Poglavlje III se primjenjuje na ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda. Ugovorni organi koji vode postupke ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda iz Poglavlja III, moraju takoer ispotovati ope principe koji se odnose na proces javne nabavke iz Poglavlja I, kao to su racionalna potronja, transparentnost, jednak tretman i nediskriminacija. Poglavlje IV Primjena zakona, primjenjuje se u potpunosti. Poglavlje II se ne primjenjuje na dodjeljivanje ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda. Meutim, ugovorni organ moe koristiti Poglavje II kao vodi za postupke koje eventualno izabere da koristi za dodjeljivanje ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda.
Ugovorni organi trebaju obratiti panju da Odjeljak VI, lan 16. Uputstva o primjeni Zakona koji se odnosi na sigurnost provoenja ugovora odnosi se samo na postupke koji se nalaze u Poglavlju II. Gdje ugovorni organ koristi jedan od tenderskih postupaka (otvoreni, ogranieni ili pregovaraki) za ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda, u tom sluaju mora ispotovati sva pravila koja se odnose na izabrani postupak.
Gdje ugovorni organ eli da dodijeli ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda specificiranih u lanu 6., moe odluiti: da slijedi uobiajene tenderske postupke koristei otvoreni, ogranieni ili pregovaraki postupak (kao to je definisano u Poglavlju II);
Prema lanu 7. stav (2), za provoenje postupaka javne nabavke, u skladu sa Poglavljem III, ugovorni organ moe imenovati Komisiju za nabavke.
lan 45. (Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda)
ili da slijedi postupke propisane u Poglavlju III (zahtjevom za dostavljanje ponuda propisanim u lanu 46. ili, u sluaju ugovora ija je vrijednost 3,000 KM ili manje koritenjem direktnih sporazuma).
213
lan 45. stav (1), Procijenjena vrijednost i izbor postupka za dodjelu ugovora
(1)
Ugovor o nabavci roba, usluga ili radova iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je nii od domaeg vrijednosnog razreda iz stava (2) lana 6. ovog zakona moe se dodijeliti u jednom od sljedeih postupaka:
lan 45. stav (1) odnosi se na ugovore iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je nii od domaeg vrijednosnog razreda. Domai vrijednosni razredi su propisani u lanu 6. ugovorni organi trebaju procijeniti vrijednost ugovora na poetku postupka javne nabavke. Vidi komentar lana 6. o izraunavanju vrijednosnih razreda. lan 45. stav (1) se odnosi na dva tipa postupaka koji se mogu koristiti za ugovore ispod vrijednosnih razreda (ali imajte u vidu da se pored toga i direktni sporazumi mogu koristiti za ugovore ija je vrijednost ispod 3,000 KM (vidi lanove 45. stav (2) i 47.)): lan 45. stav (1) taka a):
a)
kroz postupak koji je utvren u lanovima 10. i 11. ovog zakona, prema uslovima iz tih lanova i u skladu s Pravilima iz Poglavlja II. ovog zakona; ili
lan 45 stav (1) taka a) razjanjava da ugovorni organi mogu izabrati da koriste uobiajene otvorene, ograniene ili pregovarake postupke i ispotovati pravila koja reguliu provoenje ovih postupaka. Ugovorni organ moe izabrati da koristi jedan od ovih postupaka za ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda gdje, na primjer: zahtjevi ugovornog organa su sloeni; vjeruje da je preporuljiva ira konkurencija jer postoji veliki broj potencijalnih ponuaa; zahtjevi ugovornog organa su neuobiajeni pa eli da testira trite.
214
lan 45. stav (1) taka b)

b)
kroz postupak konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda u skladu s odredbama lana 46. ovog zakona i stava (2) ovog lana.
lan 45. stav (1) taka b) propisuje alternativni postupak: konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda u skladu sa zahtjevima propisanim u lanu 46. lan 45. stav (2), Koritenje direktnih sporazuma i ogranienja koritenja direktnih sporazuma
(2)
Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova iju je vrijednost ugovorni organ procijenio u skladu s odredbama stavova (5) do (8) lana 6. ovog zakona na iznos koji je jednak ili manji od 3.000,00 KM moe se dodijeliti putem direktnog sporazuma, u skladu s odredbama lana 47. ovog zakona. Ugovorni organ duan je osigurati da ukupna godinja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10% njegovog ukupnog godinjeg budeta za nabavke.
lan 45. stav (2) dozvoljava ugovornim organima da dodjeljuju ugovore putem direktnih sporazuma gdje je vrijednost ugovora 3,000 KM ili manja. Prema tome, za ugovore ija je vrijednost 3,000 KM ili manja, ugovorni organi imaju izbor da koriste tri pristupa: uobiajeni otvoreni, ogranieni ili pregovaraki postupak; konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda; ili direktni sporazum.
Vano je napomenuti da lan 45. stav (2) propisuje da gdje se koriste direktni sporazumi ukupna vrijednost direktnog sporazuma koji se dodijeli u svakoj fiskalnoj godini ne smije prei 10% ukupnog godinjeg budeta za javne nabavke s kojim raspolae ugovorni organ.
Ako ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih direktnim sporazumima u jednoj fiskalnoj godini pree 10% budeta za javne nabavke, onda postupak direktnog sporazuma nee biti dostupan tokom ostatka te fiskalne godine. Ugovorni organ mora koristiti uobiajeni otvoreni, ogranieni ili pregovaraki postupak, ili konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda tokom ostatka te fiskalne godine. Zbog toga je krucijano osigurati da ugovorni organ izvri odgovarajue planiranje tako da je u mogunosti da napravi tanu procjenu svojih godinjih trokova za javne nabavke, i vodi paljivo zapisnik o vrijednosti direktnih sporazuma u koje ulazi. Ove informacije se povremeno moraju razmotriti jer se ukupni godinji budet za javne nabavke moe promijeniti.
215
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 46. (Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda)
lan 46 stav (1), Konkurentski proces koji zahtjeva najmanjen tri uesnika
(1)
Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi dodjeljivanja konkretnog ugovora u skladu s odredbama stavova (3) do (6) ovog lana, upuuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama ili radovima odreenom broju dobavljaa, davalaca usluga ili izvoaa radova, a pri tome taj broj nije manji od tri.
lan 46. stav (1) zahtijeva da ugovorni organ izda zahtjev za dostavljanje ponuda odreenom broju dobavljaa, iji broj nije manji od tri. Zahtjev za dostavljanje ponuda zahtijeva nadmetanje ali ne postoji obaveza da se to nadmetanje javno oglaava. Ne postoje odredbe koje reguliu kako ugovorni organ odabire dobavljae kojima e poslati zahtjev za dostavljanje ponuda. Ovo e zavisiti od vlastitih pravila ugovornog organa, iako se moe razmotriti koritenje metoda kao to su istraivanje trita, pravljenje liste postojeih dobavljaa, pravljenje listi strunih/poslovnih organizacija ili obraanje drugim ugovornim organima za preporuke. Dobra praksa javnih nabavki generalno zahtijeva da ugovorni organ prvo treba biti zadovoljan sa dobavljaima koji imaju odgovarajue kvalifikacije da ispune zahtjeve ugovora.
Principi transparentnosti i objektivnosti znae da ugovorni organ treba biti u stanju da otvoreno pokae kako je donio opravdanu odluku koristei objektivne osnove pri odluivanju o izboru dobavljaa. Na primjer, ne bi bilo prihvatljivo odabirati dobavljae samo na osnovu injenice da je ugovorni organ ve radio sa njima. Zahtjev za nadmetanjem znai da ugovorni organ treba odabrati najbolje mogue dobavljae. Princip nediskriminacije znai da, na primjer, ugovorni organ treba pokuati da izbjegava odabiranje samo lokalnih dobavljaa, ili odabiranje na osnovu etnike pripadnosti.
Potrebno je minimalno 3 dobavljaa ali ugovorni organ moe procijeniti da bi bilo prikladno pozvati vie od 3 dobavljaa da dostave ponude. Ovo moe biti sluaj tamo gdje, na primjer, ugovorni organ eli biti siguran da e primiti bar tri ponude, gdje postoji veliko trite potencijalnih dobavljaa ili veoma aktivno trite. Praktino reeno, obino ima smisla pozvati vie od 3 dobavljaa da daju ponude da bi se osigurala dovoljna konkurencija. U sluaju postupka nadmetanja bez javnog oglaavanja, ugovorni organ je duan da obustavi postupak ako se primi manje od 3 ponude, tako da ima smisla pozvati vie od tri dobavljaa da dostave ponude da bi se osiguralo dostavljanje bar 3 potrebne ponude. lan 46. stav (2), Mogunost da se objavi obavjetenje
216
Komentar na Zakon o javnim nabavkama (2) Ugovorni organ moe dodatno objaviti odgovarajue obavjetenje u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Ugovornom organu nije zabranjeno da objavi obavjetenje i negdje drugo, ili kao alternativu objavljivanja u Slubenom glasniku. Ugovorni organ moe odabrati da ne objavi obavjetenje ni u Slubenim novinam niti igdje drugo. lan 46. stav (2) zahtijeva da kada je obavjetenje objavljeno u Slubenom glasniku, ono treba zadovoljavati odgovarajui obrazac. To znai da ugovorni organ moe:
Na osnovu lana 46. stav (2), ugovorni organ ima mogunost da objavi obavjetenje u Slubenom glasniku. Ovo je opcija, a ne obaveza.
koristiti standardni obrazac obavjetenja o ugovoru: standardni obrazac podrazumijeva masnu tabelu koja pokazuje da je to obavjetenje zahtjeva za dostavljanje ponuda. Standardni obrazac obavjetenja e trebati dodatak ako se koristi za zahtjev za nadmetanjem poto svi dijelovi nee biti relevantni; ili napraviti svoje vlastito obavjetenje
Zahtjev za transparentnou znai da e oba tipa obavjetenja morati ukljuiti potrebne informacije propisane u lanu 46. stav (3).
Treba napomenuti da, iako objavljivanje obavjetenja u Slubenom glasniku nije obavezno, ono moe pomoi ugovornom organu. To je zbog toga to ako je obavjetenje objavljeno u Slubenom glasniku a ugovorni organ primi manje od tri konkurentne ponude, ipak e moi dodijeliti ugovor. S druge strane, ako obavjetenje nije objavljeno u Slubenom glasniku a primljene su manje od tri konkurentne ponude, ugovorni organ je duan da obustavi postupak i pokrene novi (vidi lan 46. stav (6)). lan 46. stav (3), Zahtjev za dostavljanje ponuda
(3) Zahtjev za ponude iz stava (1) ovog lana obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih dobavljai mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentskom osnovu. Zahtjev takoer sadri i precizan rok i mjesto prijema ponuda. Dodjela ugovora iskljuivo se zasniva na najnioj cijeni u skladu s takom b) lana 34. ovog zakona.
Zahtjev za dostavljanje ponuda mora sadravati sljedee informacije: vremenski rok za primanje ponuda mjesto za dostavljanje ponuda adekvatne i dovoljne informacije za dobavljae da pripreme ponude na istinski konkurentskoj osnovi. Dobra praksa javnih nabavki znai da
217
zahtjevi moraju biti dovoljno jasno specificirani, tako da dobavljai mogu pripremiti konane ponude sa punom cijenom. Nejasni zahtjevi mogu rezultirati u pogreno procijenjenim ponudama koje nee biti odrive ili mogue da se isporue. Zbog toga ugovorni organi trebaju ukljuiti adekvatno detaljnu specifikaciju zahtijeva i trebaju razmotriti ukljuivanje elemenata kao to su koliina, kvalitet, tehniki opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se tiu okolia, mjesto, vrijeme i period isporuke.
(4)
lan 46. stav (4), Jedna cijena, nema varijanti i nema pregovora
kriterij za dodjelu ugovora: a to je samo najnia cijena. Ovo naglaava vanost jasnoe u specificiranju ta se trai, poto nema prilike da se cijena ponovo razmatra. Ako su zahtjevi ugovornog organa neprikladno specificirani, ponuda moe imati nisku cijenu ali i lo kvalitet, ili dobavljai mogu ponuditi neodrive cijene koje mogu rezultirati sa problemima u isporuci, ili e ugovorni organ morati da obustavi cijeli postupak i sve zapone ponovo.
Svaki dobavlja, prualac usluga ili izvoa radova moe ponuditi samo jednu cijenu, koju nakon dostavljanja ponude ne moe mijenjati. O ponuenoj cijeni se ne pregovara.
lan 46. stav (4) potvruje da nema fleksibilnosti u zahtjevu za dostavljanje ponuda: ugovorni organ moe traiti samo jednu cijenu i nisu dozvoljeni pregovori o varijantama ili cijeni.
Ugovorni organ moe zahtijevati samo jednu cijenu i tako dobavljai mogu dostaviti samo po jednu ponudu. Gdje dobavlja dostavi vie od jedne ponude, onda sve ponude tog dobavljaa moraju biti odbijene, poto bi to bila ponuda koja nije u skladu sa uslovima tendera. Ovo treba jasno naglasiti u tenderskoj dokumentaciji (zahtjevu za dostavljanje ponuda). lan 46. stav (5), Ocjenjivanje
(5) Ugovorni organ ocjenjuje primljene ponude nakon isteka roka spomenutog u stavu (3) ovog lana na osnovu kriterija koji su utvreni u skladu sa stavom (3) ovog lana. Ukoliko su prikupljene najmanje tri odgovarajue ponude, ugovorni organ ugovor dodjeljuje onom dobavljau, davaocu usluga ili izvoau radova koji zadovoljava kriterije za dodjelu navedene u zahtjevu za dostavljanje ponuda.
218
Ocjenjivanje e biti provedeno u skladu sa opim principima javne nabavke. Ne postoje detaljne odredbe koje se odnose na postupak ocjenjivanja. Uobiajeni postupak za ugovorni organ bi bio da se prvo ocijeni da li su ponude u skladu sa zahtjevima tendera i da se odbiju one koje ne ispunjavaju tenderske zahtjeve. Tada se ocjenjuju cijene preostalih ponuda i dodjeljuje ugovor ponudi sa najniom cijenom. lan 46. stav (5) se odnosi na prijem odgovarajuih ponuda. Termin odgovarajua ponuda je ekvivalent termina ponuda koja ispunjava propisane uslove. Za dalju diskusiju o tome ta ini ponudu koja ispunjava propisane uslove (i prema tome i odgovarajuu ponudu) vidi komentar o ponudama koje ipunjavaju propisane uslove u lanu 11. stav (3) taka a). lan 46. stav (6), Manje od tri odgovarajue ponude
(6)
U sluaju kada su prikupljene manje od tri odgovarajue ponude, ugovorni organ ponitava postupak i zapoinje naredni obnovljeni postupak. Meutim, ukoliko se ugovorni organ u prethodnom postupku opredijelio na dodatno objavljivanje obavjetenja iz stava (2) ovog lana, tada se ne zahtijeva ponavljanje postupka u sluaju prijema manje od tri odgovarajue ponude i ugovorni organ u tom sluaju moe neposredno pristupiti dodjeljivanju ugovora dobavljau ija ponuda zadovoljava kriterije navedene u zahtjevu za dostavljanje ponuda, u skladu s odredbama lanova 38. i 39. ovog zakona.
lan 46. stav (6) opisuje okolnosti kada su primljene manje od tri odgovarajue ponude.
lan 46. stav (6) ne propisuje ta se deava ukoliko se desi isti ishod tj. prime se manje od tri odgovarajue ponude i nakon ponavljanja postupka. Stroga interpretacija odredbi pokazuje da bi se ovaj postupak traenja ponuda, ponitavanja i ponovnog traenja mogao nastaviti u nedogled. Razuman pristup ponovljenom postupku je objavljivanje obavjetenja u Slubenom glasniku. Ovo bi trebalo pomoi da se osigura to vea zainteresovanost, a takoer i ako se prime manje od tri odgovarajue ponude, ugovor ipak moe biti dodijeljen. lan 46. stav (6) propisuje da gdje se ugovor dodijeli u okolnostima opisanim u lanu 46. stav (6), ugovorni organ mora ispotovati lan 38. informisanje ponuaa o rezultatima, i lan 39. odredbe o ugovorima.
Ne postoje posebne odredbe koje reguliu informisanje ponuaa u situaciji kada su primljene tri odgovarajue ponude. Dobra praksa javnih nabavki nalae primjenu lana 38. takoer i u ovim okolnostima.
219
Komentar na Zakon o javnim nabavkama lan 47. (Direktni sporazum)
Direktni sporazum podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ prikuplja prijedlog cijene ili ponudu od pojedinanog dobavljaa, davaoca usluga ili izvoaa radova i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uslov za konani sporazum. Takav postupak definira se u internom pravilniku ugovornog organa, koji ga utvruje u skladu s modelom koji priprema Agencija za javne nabavke.
lan 47. propisuje osnovne odredbe koje reguliu dodjeljivanje ugovora direktnim sporazumom. To znai direktan sporazum sa jednim dobavljaem bez koritenja procesa nadmetanja. Detaljan postupak koji se primjenjuje u ovom postupku treba biti ukljuen u vlastiti Pravilnik ugovornog organa.
lan 45. stav (2) dozvoljava koritenje direktnog sporazuma za ugovore ija je vrijednost 3000 KM ili manja. Ugovorni organ nema obavezu da sklapa ugovore koritenjem direktnog sporazuma. Ugovorni organ moe izabrati neki drugi postupak za dodjelu takvih ugovora. Na primjer, moe odabrati da koristi Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda da bi osigurao nadmetanje u cijenama. Nia cijena, direktna javna nabavka, administrativna optereenja voenja procesa nadmetanja mogu uticati na ugovorni organ da odlui da je direktni sporazum prikladniji. Prema postupku u lanu 47., ugovorni organ prvo trai prijedlog cijene ili ponudu pojedinanog dobavljaa. Onda prihvata tu cijenu ili pregovara prije nego to ue u finalni sporazum. Kao i sa svim tenderskim postupcima, moraju se ispotovati principi racionalne potronje, transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije.
Takoer je vano, ak i u sluaju direktnog sporazuma, osigurati da su zahtjevi ugovornog organa paljivo razmotreni i jasni dobavljau. To je zbog toga da bi dobavlja mogao podnijeti ponudu ili realan prijedlog cijene. Zbog toga ugovorni organ u svom zahtjevu za prijedlog cijene ili ponudu treba razmotriti navoenje opisa radova, snadbijevanja ili usluga koje se trae, ukljuujui faktore kao to su koliina, kvalitet, tehniki opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se odnose na okoli, mjesto, vrijeme i period isporuke. Detalji koji se odnose na sprovoenje postupka direktnog sporazuma su definirani u Pravilniku o sprovoenju postupka direktnog sporazuma koji je izradila Agencija za javne nabavke (Slubeni glasnik br. 53/06).
220
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
GLOSAR POJMOVA
Glosar sadri definicije termina bez detaljnog opisa, koji se esto koriste u kontekstu javnih nabavki.
(engl. CONTRACT ADMINISTRATOR / MANAGER)

ADMINISTRIRANJE UGOVORA
ADMINISTRATOR / VODITELJ UGOVORA
Imenovani dunosnik ugovornog organa koji je kontakt sa dobavljaima i nadlean je za voenje projekta.
Vidi VOENJE UGOVORA.
(engl. CONTRACT ADMINISTRATION)
AD VALOREM PLAANJE
(engl. AD VALOREM PAYMENT) (engl. AGENT)

AKREDITIV
Kod projekata za nabavku radova, metod plaanja konsultanata na osnovu postotka konanih trokova projekta. Osoba ili organizacija koju imenuje druga osoba ili organizacija (osnovna) sa ovlatenjem da djeluje u njeno ime. Obaveza banke da e prodavau robe ili usluga isplatiti navedeni iznos po predoenju dokaza o otpremi robe ili pruanju usluga u utvrenom vremenskom roku. Procesi kojima se nastoje rijeiti sporovi u vezi s ugovorom prije arbitrae ili parninog postupka.
AGENT
(engl. LETTER OF CREDIT)
(engl. ALTERNATIVE DISPUTE RESOLUTION, ADR)

ANALIZA / ININJERING / UPRAVLJANJE VRIJEDNOSTI
ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA
(engl. VALUE ANALYSIS / ENGINEERING / MANAGEMENT)
Proces kojim se trai optimalan nain koritenja projekta, materijala, opreme itd., da bi se ispunili kriteriji funkcije.
ANALIZA / OCJENA RIZIKA
(engl. RISK ANALYSIS / ASSESSMENT)
Metodologija kojom se utvruje koji problemi mogu nastati, vjerovatnoa njihovog nastanka, posljedice koje mogu izazvati i kojom se iznalaze strategije za eliminiranje ili smanjenje rizika. Ocjena efekata predloenih izmjena ugovora na cijenu i vrijeme u toku trajanja ugovora Ocjena toga da li broj i umijea osoba u organizaciji odgovaraju zadacima organizacije i utvrivanje nedostataka.
ANALIZA PROMJENE ANALIZA RESURSA
(engl. CHANGE ANALYSIS) (engl. RESOURCE ANALYSIS)
----------------------------------------------------------------------------------------------------------ANALIZA TROKOVA
(engl. EXPENDITURE ANALYSIS)
Analiziranje trokova u okviru aktivnosti iz domena nabavki da bi se usmjerila panja na one oblasti koje nude najbolje mogunosti postizanja ekonominosti.
ANGAOVANJE UPRAVLJAA Kod projekata za nabavku radova, imenovanje PROJEKTOM strunog izvoaa da rukovodi i nadgleda projekat, (engl. MANAGEMENT ukljuujui i nabavku radova na osnovu CONTRACTING) podugovaranja. AQL engl. skraenica za PRIHVATLJIV NIVO KVALITETA (ACCEPTED Vidi PRIHVATLJIV NIVO KVALITETA
QUALITY LEVEL)
ARBITRAA
(engl. ARBITRATION)
Pravno obavezujui proces kojim se imenuje neovisna osoba ili tijelo da utvrdi rjeenje sprovodivo prinudnim putem u sporu meu ugovornim stranama. Plaanje dobavljau prije poetka radova prema ugovoru kako bi se dobavljau omoguilo da izvri nabavku sirovina i da pokrije druge startne trokove. Plaanje avansa se obino osigurava garancijama. Dokument sa dokazom o ugovoru o prijevozu postignutom izmeu poiljaoca i prijevoznika vazduhoplovom i kojim se dokazuje prijem robe od strane prijevoznika. Dokument koji obezbjeuje dobavlja, u kojem su navedeni svi detalji poiljke koja treba da se izvri ili je ve u tranzitu. Dokument kojim se dobavlja obavjetava o tome da su robe ili usluge odbijene zbog toga to ne ispunjavaju uvjete kvaliteta ili zbog krenja bilo koje druge ugovorne obaveze od strane dobavljaa.
AVANS / AVANSNO PLAANJE
(engl. ADVANCE PAYMENT)
AVIONSKI TOVARNI LIST
(engl. AIR WAYBILL)
AVIZO
(engl. ADVICE NOTE)

AVIZO O ODBIJANJU
(engl. REJECTION ADVICE NOTE)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------BARTER / RAZMJENA ROBE ZA ROBU, Trgovina izvrena kroz razmjenu jedne vrste roba za drugu, bez novane transakcije ili upotrebe drugog finansijskog instrumenta razmjene. Garancija za dobro izvrenje posla koja omoguava kupcu da se pozove na garanciju u bilo koje vrijeme bez obaveze dokazivanja razloga ili davanja opravdanja. Nedostatak robe u trenutku kada je potrebna da bi se zadovoljile potrebe. Elemenat ugovora (za razliku od stavke) je temeljna odredba ije krenje daje strani koja ga nije prekrila pravo da tretira ugovor kao zavren, da sebe smatra osloboenom od daljnjih obaveza prema ugovoru i da pokrene postupak za nadoknadu tete. Otvorena narudbenica kojom se smanjuje potreba za sklapanjem novih ugovora za nekoliko narudbenica za iste proizvode. Njom se omoguava dobavljau da u toku odreenog vremenskog perioda isporuuje robu po unaprijed utvrenoj cijeni na osnovu formule za revidirane cijene. Vidi takoer UGOVOR SA KOLIINAMA / ISPORUKAMA U OPCIJI KUPCA, OKVIRNI SPORAZUM / ARANMAN. Vidi BOT.
(engl. BARTER)
BEZUVJETNA GARANCIJA (NA PRVI POZIV)
(engl. UNCONDITIONAL ONDEMAND BOND) (engl. STOCK-OUT) (engl. CONDITION OF CONTRACT)

BITAN ELEMENAT UGOVORA BEZ ZALIHE
BJANKO NARUDBENICA
(engl. BLANKET ORDER)
BOLT engl. Skraenica za IZGRADNJA, UPRAVLJANJE, LIZING i PRIJENOS VLASNITVA (BUILD,
OPERATE, LEASE AND TRANSFER)
BOO engl. Skraenica za IZGRADNJA, POSJEDOVANJE, UPRAVLJANJE (BUILD, OWN,
Vidi BOT.
OPERATE)
BOOT engl. Skraenica za IZGRADNJA, POSJEDOVANJE, UPRAVLJANJE i PRIJENOS VLASNITVA (BUILD, OWN,
Vidi BOT.
OPERATE AND TRANSFER)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------BOT engl. Skraenica za IZGRADNJA, UPRAVLJANJE i PRIJENOS VLASNITVA Vid finansiranja javnog projekta od strane privatnog sektora kada se projektnoj kompaniji daje koncesija za izgradnju, voenje i upravljanje projektom u odreenom vremenskom periodu na kraju kojeg se objekat moe prenijeti u javno vlasnitvo. Vidi KONOSMAN, BRODSKI TOVARNI LIST. Vidi BOT.
(BUILD, OPERATE AND TRANSFER)
(engl. BILL OF LADING)
BRODSKI TOVARNI LIST
(BUILD, RENT AND TRANSFER)
BRT engl. skraenica za IZGRADNJA, NAJAM i PRIJENOS VLASNITVA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------C USLOV
(engl. C TERM)
CARINA / CARINSKE DABINE
Vidi INCOTERMS. Takse koje se naplauju na robe po ulasku (uvozne takse) ili izlasku (izlazne takse) iz zemlje. Vidi takoer CARINSKA TARIFA, CARINE NA UVOZ. Takse koje nameu vlade za uvoz roba kako bi stekle prihode i / ili pruile zatitu domaoj industriji. Vidi takoer CARINA. Spiskovi ili stope carinskih dabina utvrenih za razne robe koje se uvoze ili izvoze iz zemlje. Vidi takoer CARINA. Procedura carinjenja roba primljenih iz inozemstva preko carine. Vidi takoer JAVNO / SLOBODNO CARINSKO SKLADITENJE. Vidi STRUKTURA OBRAUNA TROKOVA.
(engl. CUSTOMS DUTIES)
CARINE / CARINSKE DABINE NA UVOZ CARINSKA TARIFA
(engl. IMPORT DUTIES) (engl. CUSTOMS TARIFF)

CARINJENJE ROBA
(engl. CLEARANCE OF GOODS)

CBS engl. skraenica za STRUKTURU OBRAUNA TROKOVA (COST
BRAKEDOWN STRUCTURE)
CERTIFICIRANJE KVALITETA
(engl. QUALITY CERTIFICATION)
Potvrivanje od strane neovisnog kvalifikovanog organa da proizvod zadovoljava uvjete iz specifikacije. Vidi takoer ORGAN ZA CERTIFICIRANJE. Izdavanje certifikata od strane akreditiranog neovisnog tijela kojim se potvruje da organizacija ima sistem upravljanja kvalitetom u skladu sa nacionalnim ili meunarodnim standardom (npr., ISO 9000). Vidi takoer ORGAN ZA CERTIFICIRANJE, ISO 9000, OSIGURANJE KVALITETA. Neovisna i akreditirana organizacija koja provodi sistem certificiranja. Dokumentacija koju izdaje ovlatena inspekcija koja sadri nalaze inspekcije roba izvrene u ime ugovornog organa. Dokument koji izdaje dobavlja u kojem izjavljuje da su isporuene robe u skladu s uvjetima iz specifikacije koji se odnose na kvalitet roba.
CERTIFIKACIJA OD TREE STRANE
(engl. THIRD PARTY CERTIFICATION)
(engl. CERTIFICATION BODY) (engl. CERTIFICATE OF INSPECTION) (engl. CERTIFICATE OF QUALITY)

CERTIFIKAT O INSPEKCIJI
CERTIFIKACIONO TIJELO
CERTIFIKAT O KVALITETI
---------------------------------------------------------------------------------------------------------CERTIFIKAT O OTEENJU
(engl. CERTIFICATE OF DAMAGE)
Dokument kojeg izdaje prijevoznik u vezi s robama za koje se utvrdi da su se otetile prilikom istovara. Dokument kojeg potpisuje komisija koja otvara ponude i kojim se potvruje korektnost postupka, kao i navodi lista primljenih ponuda. Dokument u kojem se navodi zemlja porijekla roba koje se uvoze, kojeg obino izdaju zemlje izvoza, zvanini organi ili druge agencije (na primjer, privredne komore) koje imenuje vlada. Pisana izjava dobavljaa da su robe koje se dopremaju u skladu sa uvjetima iz specifikacije. Dokument kojim se potvruje da su proizvod ili usluge u skladu sa konkretnim standardima ili tehnikim specifikacijama. Vidi CIJENA I TROKOVI TRANSPORTA.
(engl. CERTIFICATE OF OPENING) (engl. CERTIFICATE OF ORIGIN)
CERTIFIKAT O OTVARANJU PONUDA
CERTIFIKAT O PORIJEKLU
CERTIFIKAT O SAGLASNOSTI
(engl. CERTIFICATE OF COMPLIANCE)

CERTIFIKAT O USKLAENOSTI
(engl. CERTIFICATE OF CONFORMITY)

CFR INCOTERMS skraenica za CIJENA I TROKOVI TRANSPORTA (COST AND
FREIGHT)
CIF INCOTERMS skraenica za CIJENA, OSIGURANJE I TROKOVI TRANSPORTA
Vidi CIJENA, OSIGURANJE I TROKOVI TRANSPORTA.
(COST, INSURANCE AND FREIGHT)

CIJENA I TROKOVI TRANSPORTA
(engl. COST AND FREIGHT (CFR))
INCOTERM prema kojem dobavlja plaa cijenu i trokove transporta za isporuku roba koje su ocarinjenje za izvoz do luke koja je imenovana kao destinacija. Za osiguranje i sve druge trokove koji nastanu nakon to je roba prela ogradu broda u luci iz koje roba polazi odgovoran je kupac. Cijena koja je objavljena u katalogu ili slinoj publikaciji proizvoaa ili trgovca. To je obino indikativna cijena na koju se nudi popust. Vidi takoer POPUST / RABAT, TRGOVINSKI RABAT. Vidi KOMPLETNA CIJENA NABAVKE.
CIJENA IZ KATALOGA
(engl. LIST PRICE)
CIJENA NABAVKE
(engl. ACQUISITION COST)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------CIJENA, OSIGURANJE I TROKOVI TRANSPORTA INCOTERM prema kojem dobavlja plaa cijenu i trokove transporta, plus osiguranje da bi dopremio robe, koje su ocarinjene za izvoz, do luke imenovane kao destinacija. Tehnika kojom se ustanovljava ukupna cijena posjedovanja / vlasnitva nad proizvodom ili opremom. Vidi takoer KOMPLETNA CIJENA NABAVKE. Praksa ponuaa zaraunavanja razliitih cijena na raznim tritima. Vidi takoer POPUST / RABAT, TRGOVINSKI RABAT. Cijena po kojoj ugovorni organ oekuje da e kupiti robu, nabaviti radove ili usluge. Vidi PRIJEVOZ I OSIGURANJE PLAENI DO...
(engl. COST, INSURANCE AND FREIGHT (CIF))

CIJENA PROIZVODA U NJEGOVOM IVOTNOM VIJEKU
(engl. LIFE CYCLE COSTING, WHOLE LIFE COST) (engl. PRICE DISCRIMINATION)
CILJNA CIJENA CIJENOVNA DISKRIMINACIJA
(engl. TARGET PRICE)

CIP INCOTERMS skraenica za PRIJEVOZ I OSIGURANJE PLAENI DO ...
(CARRIAGE AND INSURANCE PAID TO ...)

CPT INCOTERMS skraenica za PRIJEVOZ PLAEN DO ... Vidi PRIJEVOZ PLAEN DO...
(CARRIAGE PAID
TO ...)
Vidi RIJENIK NABAVKI EUROPSKE UNIJE.
CPV engl. skraenica za RIJENIK NABAVKI EUROPSKE UNIJE
(COMMUNITY PROCUREMENT VOCABULARY)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------ARTER ZAKUP
(engl. CHARTER)
IST TOVARNI LIST
Trgovako unajmljivanje prijevoznog sredstva kao to su teretni brod ili avion za prenoenje tereta u skladu sa odredbama ugovora. Konosman bez ikakvih primjedbi koje bi ukazivale da primljena roba nije bila u dobrom stanju utvrenom na oigled. Vidi takoer KONOSMAN. Kompletno dokumentirani dokazi svih faza procesa nabavke kako bi se omoguila naknadna provjera svih radnji i odluka u svrhu utvrivanja regularnosti i ispravnosti.
(engl. CLEAN BILL OF LADING)

UVANJE DOKUMENTACIJE (ZA REVIZIONE POTREBE)
(engl. AUDIT TRAIL)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------D USLOV
(engl. D TERM)
DAF INCOTERMS skraenica za ISPORUKA NA GRANICI
Vidi INCOTERMS. Vidi ISPORUKA NA GRANICI.
(DELIVERED AT FRONTIER)
DATUM PODNOENJA PONUDA Datum do kojeg ponude moraju biti podnesene ugovornom organu. Ponude koje su primljene nakon tog datuma se obino vraaju neotvorene. Vidi BOT.
(engl. TENDER RETURN DATE)

DBFO engl. skraenica za PROJEKTOVANJE, IZGRADNJA, FINASIRANJE I UPRAVLJANJE (DESIGN,
BUILD, FINANCE AND OPERATE)
CONSTRUCT, MANAGE AND FINANCE)
DCMF engl. skraenica za PROJEKTOVANJE, IZGRADNJA, UPRAVLJANJE I FINANSIRANJE (DESIGN,
Vidi BOT.
DDP INCOTERMS skraenica za ISPORUKA SA PLAANJEM CARINE (DELIVERED, DUTY
Vidi ISPORUKA SA PLAANJEM CARINE.
PAID)
DDU INCOTERMS skraenica za ISPORUKA BEZ PLAANJA CARINE (DELIVERED, DUTY
Vidi ISPORUKA BEZ PLAANJA CARINE.
PAID)
DEQ INCOTERMS skraenica za ISPORUKA NA KEJ / DOK
Vidi ISPORUKA NA KEJ / DOK.
(DELIVERED EX QUAY)
DES INCOTERMS skraenica za ISPORUKA NA BROD
Vidi ISPORUKA NA BROD.
(DELIVERED EX SHIP)
DIO A - USLUGE
(engl. PART A - SERVICE)
Prioritetne usluge je Evropska unija identificirala kao one koje potpadaju pod stroge mjere Direktiva za usluge.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------DIO B - USLUGE
(engl. PART B - SERVICE)
Ostale usluge je Evropska unija identificirala kao one koje podlijeu pravilima Evropske unije samo u vezi sa specifikacijama i obavijesti o dodjeli ugovora. Direktiva Evropske zajednice o nabavkama kojom se koordiniraju postupci u vezi sa o javnim nabavkama radova i graevinskim ugovorima. Direktiva Evropske zajednice o nabavkama kojom se koordiniraju postupci u vezi sa javnim nabavkama roba, njihovom unajmljivanju ili unajmljivanju sa kupovinom. Direktiva Evropske zajednice o nabavkama kojom se koordiniraju javne nabavke roba, radova i usluga od strane organizacija iz javnog i privatnog sektora u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija. Direktiva Evropske zajednice o nabavkama kojom se koordiniraju postupci u vezi sa javnim nabavkama usluga. Direktiva Evropske zajednice o nabavkama u kojoj se utvruju procedure i sredstva koja su na raspolaganju ponuaima ukoliko pravila Direktiva za robe, radove i usluge nisu ispotovana. Direktiva Evropske zajednice o nabavkama kojom se utvruju procedure i pravna srestva koja su na raspolaganju ponuaima ukoliko se pravila o javnim nabavkama u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija ne potuju.
(engl. WORKS DIRECTIVE) (engl. SUPPLIES DIRECTIVE)

DIREKTIVA O NABAVCI ROBA
DIREKTIVA O NABAVCI RADOVA
DIREKTIVA O NABAVCI U OBLASTI VODOPRIVREDE, ENERGETIKE, TRANSPORTA I TELEKOMUNIKACIJA
(engl. UTILITIES DIRECTIVE)

DIREKTIVA O NABAVCI USLUGA
(engl. SERVICES DIRECTIVE)

DIREKTIVA O PRAVNIM SREDSTVIMA
(engl. REMEDIES DIRECTIVE)

DIREKTIVA ZA PRAVNA SREDSTVA U SLUAJU KRENJA PRAVILA U OBLASTI VODOPRIVREDE, ENERGETIKE, TRANSPORTA I TELEKOMUNIKACIJA
(engl. UTILITIES REMEDIES DIRECTIVE)

DIREKTIVE EC O NABAVKAMA
(engl. EC PROCUREMENT DIRECTIVES)

DIREKTIVE ZA KOORDINACIJU
Serija dokumenata u kojima su utvreni politika i procedure Evropske unije za upravljanje i provoenje aktivnosti iz domena javnih nabavki. Generiki opis direktiva Evropske zajednice o nabavkama, kojim se istie da je namjera ovih direktiva da koordiniraju procedure nabavke zemalja lanica EU. Vidi takoer Direktive EC o nabavkama. Tehnika prilagoavanja buduih cijena / trokova sadanjoj vrijednosti primjenom odgovarajue diskontne stope. Vidi takoer NETO SADANJA VRIJEDNOST.
(engl. COORDINATION DIRECTIVES)

DISKONTOVANI NOVANI TOK
(engl. DISCOUNTED CASH FLOW (DCF))
10
---------------------------------------------------------------------------------------------------------DOBAVLJA
(engl. SUPPLIER)
DOBAVLJAEV OKVIRNI ROK
Osoba ili organizacija koja ugovornom organu doprema robe, izvodi radove ili prua usluge. Vidi takoer IZVOA RADOVA. Vremenski period od dana dostave narudbenice dobavljau do dana kada je roba isporuena. Vidi takoer OKVIRNI ROK. Obavijest o ugovoru koja se objavljuje u OJEC-u za nabavku ispod utvrenog vrijednosnog razreda, ali za koju objavljivanje obavijesti moe unaprijediti konkurenciju. Vidi takoer OBAVIJEST O UGOVORU. Dodatna naknada koju zaraunava dobavlja za isporuku male koliine neke robe.
(engl. SUPPLIER'S LEAD TIME)
DOBROVOLJNA OBAVIJEST
(engl. VOLUNTARY NOTICE)
(engl. SMALL ORDER CHARGE)

DODJELA UGOVORA
DODATNA NAKNADA ZA MALU NARUDBU
(engl. CONTRACT AWARD)

DODJELA (UGOVORA)
Informiranje ponuaa da je njegova ponuda uspjena i da e dobiti ugovor za izvoenje radova ili snabdijevanje roba ili vrenje usluga. Vidi DODJELA UGOVORA.
(engl. AWARD (OF CONTRACT))
(engl. PRICE FIXING)
DOGOVOR O CIJENAMA
a) Dogovor izmeu kupca i dobavljaa u vezi sa cijenom proizvoda ili usluge ili, to je jo uobiajenije, dogovor o promjeni cijene koja je neophodna usljed promjene uvjeta ugovora ili specifikacije. b) Potajni dogovor o cijeni meu proizvoaima kojim se obino utvruju vjetaki visoke cijene. Vidi AKREDITIV.
(engl. DOCUMENTARY CREDIT)
DOKUMENTARNI AKREDITIV
(engl. DUAL SOURCING)
DVOJNO SNABDIJEVANJE
Dijeljenje ugovora na dva izvora snabdijevanja (ne mora uvijek biti na bazi 50 % : 50 %). Vidi takoer SNABDIJEVANJE IZ VIE IZVORA.
11
---------------------------------------------------------------------------------------------------------E USLOV
(engl. E TERMS) (engl. ECONOMIES OF SCALE)

EKONOMSKA KOLIINA NARUDBE EKONOMIJA OBIMA
Vidi INCOTERMS. Koncept koji kombiniranjem uvjeta poveanja skale nabavke prua veu mogunost postizanja maksimalne ekonominosti. Vidi takoer OBJEDINJAVANJE. Koliina narudbenice koja daje najnie ukupne vrijednosti promjenjivih cijena, ukljuujui i trokove nabavke i dranja zaliha. Vidi takoer KONTROLA / UPRAVLJANJE ZALIHAMA. Razmjena informacija odnosno dokumenata (npr., naloga, dokumenata s detaljima poiljke, faktura, itd.) elektronskim putem (e-mail, itd.). Vidi EKONOMSKA KOLIINA NARUDBE.
(engl. ECONOMIC ORDER QUANTITY (EOQ))

ELEKTRONSKA RAZMJENA PODATAKA
(engl. ELECTRONIC DATA INTERCHANGE (EDI)

EOQ engl. skraenica za EKONOMSKA KOLIINA NARUDBE (ECONOMIC
ORDER QUANTITY)
(engl. ESCALATION CLAUSE) (engl. EVALUATION OF TENDERS, TENDERS EVALUATION, TENDER APPRAISAL, BID EVALUATION)
EXW INCOTERMS skraenica za FRANKO TVORNICA (EX EVALUACIJA PONUDA
ESKALACIJSKA KLAUZULA
Vidi KLAUZULA O REVIZIJA CIJENA. Vidi OCJENA PONUDA.
Vidi FRANKO TVORNICA
WORKS)
12
---------------------------------------------------------------------------------------------------------F USLOV
(engl. F TERMS) (engl. INVOICE)

FAKTURA / RAUN
Vidi INCOTERMS. Dokument koji dostavlja ponua kojim potrauje sredstva na ime dopremljenih roba ili pruenih usluga. Vidi FRANKO UZ BOK BRODA.
(FREE ALONGSIDE SHIP)

FAZNO PLAANJE
FAS INCOTERMS skraenica za FRANKO UZ BOK BRODA
(engl. STAGE PAYMENTS)

FCA INCOTERMS skraenica za FRANKO PRIJEVOZNIK (FREE
Vidi PLAANJE PO SITUACIJAMA Vidi FRANKO PRIJEVOZNIK.
CARRIER)
FINANCIJSKA OCJENA
(engl. FINANCIAL APPRAISAL)
a) Dio procesa ocjene ponuda u kojem se ocjenjuju komercijalni uvjeti ponuda. b) Ocjena komercijalne odrivosti i kreditne sposobnosti potencijalnog ponuaa, obino kao dio predkvalifikacione procedure. Vidi FRANKO BROD.
FOB INCOTERMS skraenica za FRANKO BROD (FREE ON
BOARD)
FORMULA ZA ODREIVANJE PROMJENE CIJENA
(engl. PRICE VARIATION FORMULA) (engl. FREE ON BOARD (FOB))

FRANKO BROD
Dogovorena formula za izraunavanje promjena cijene ugovora zbog inflacije.
INCOTERM prema kojem dobavlja ispunjava svoje obaveze dopreme kada su robe, ocarinjene za izvoz, prole rampu u imenovanoj luci otpreme. Ugovorni organ snosi sve trokove i rizike gubitka ili teta nanesenih robama od tog mjesta. INCOTERM prema kojem dobavlja ispunjava svoje obaveze dopreme kada su robe predate, ocarinjene za izvoz, prijevozniku kojeg je imenovao ugovorni organ, u imenovanom mjestu ili na imenovanoj taki. INCOTERM prema kojem dobavlja ispunjava svoje obaveze isporuke kada robu moe preuzeti ugovorni organ u objektu isporuioca. Ugovorni organ snosi sve trokove i rizike preuzimanja robe iz objekata dobavljaa i prijenosa do eljene destinacije.
FRANKO PRIJEVOZNIK
(engl. FREE CARRIER (FCA))
(engl. EX WORKS (EXW))
FRANKO TVORNICA
13
---------------------------------------------------------------------------------------------------------FRANKO UZ BOK BRODA
(engl. FREE ALONGSIDE SHIP (FAS))
INCOTERM prema kojem ponua ispunjava svoje obaveze isporuke kada su robe stavljene du plovila na keju ili u teglenici u imenovanoj luci otpreme. Ugovorni organ snosi sve trokove i rizike gubitka li tete nanesene robi od te take. Izjava kojom se definie traena funkcija robe ili usluge. Vidi takoer SPECIFIKACIJA, SPECIFIKACIJA OPISA, TEHNIKA SPECIFIKACIJA.
(engl. FUNCTIONAL SPECIFICATION, PERFORMANCE SPECIFICATION, OUTPUT SPECIFICATION)
FUNKCIONALNA SPECIFIKACIJA
14
---------------------------------------------------------------------------------------------------------GARANCIJA
(engl. GUARANTEE, BOND)
Jemstvo kojom jedna osoba preuzima odogovornost prema drugoj za izvoenje nekog djela od strane tree osobe. Garancije obino izdaju banke. Pravno valjanja garancija izdata od tree strane kojom se garantuju obaveze dobavljaa u skladu s ugovorom. Ovaj termin se takoer koristi i kao sinonim za jemstvo / garanciju u smislu definicije date pod JEMSTVO (Engl. WARRANTY). Garancija koju daje matina ili holding kompanija kojom se jami propisno izvrenje ugovora od strane jedne od njenih podrunica. Vidi takoer GARANCIJA ZA DOBRO IZVRENJE POSLA. Garancija (bankovna garancija) koju obezbijeuje dobavlja / izvoa / prualac usluga kao sigurnost za izvrenje ugovora i ispunjenje njegovih odredbi koje su prethodno usaglaene. Vidi takoer GARANCIJA MATINE KOMPANIJE. Garancija koju izdaje finansijska institucija, koja je posebno uspostavljena u tu svrhu, na osnovu koje izvoznik moe traiti kredit bankovne institucije prije ili poslije otpreme poiljke. Vidi SREDSTVO OBEZBJEENJA OZBILJNOSTI PONUDE Dobavlja / izvoa / prualac usluga koji je imenovan sa opom nadlenosti za zavretak projekta ali koji e za dijelove roba ili za proizvodnju maina sklopiti podugovore.
GARANCIJA MATINE KOMPANIJE
(engl. PARENT COMPANY GUARANTEE)
GARANCIJA ZA DOBRO IZVRENJE POSLA
(engl. PERFORMANCE BOND, PERFORMANCE SECURITY)

GARANCIJA ZA IZVOZNI KREDIT
(engl. EXPORT CREDIT GUARANTEE)
GARANCIJA ZA PONUDU / ZA OZBILJNOST PONUDE
(engl. BID BOND)
(engl. PRIME CONTRACTOR, MANAGEMENT CONTRACTOR)
GLAVNI / PRIMARNI DOBAVLJA
15
---------------------------------------------------------------------------------------------------------HITNA NABAVKA
(engl. EMERGENCY PURCHASE)

HOLANDSKA AUKCIJA
Nabavka koja je potrebna da bi se ispunila potreba koja se nije mogla predvidjeti i zadovoljiti unaprijed, naprimjer, kvar opreme i zamjena dijelova, prirodne katastrofe. Neetiki proces u kojem se ponuai podstiu da konstantno smanjuju cijene u konkurenciji s drugima.
(engl. DUTCH AUCTION)
16
---------------------------------------------------------------------------------------------------------IMENOVANI / NADLENI SLUBENIK Imenovani predstavnik ugovornog organa koji je kontakt sa dobavljaima i nadlean je za voenje ugovora. Vidi ADMINISTRATOR / VODITELJ UGOVORA. Set meunarodnih pravila koje je utvrdila Meunarodna privredna komora (Pariz), koja se odnose na tumaenje 13 najee koritenih termina u meunarodnoj trgovini. Vidi takoer CFR, CPT, CIF, CIP, DAF, DES, DEQ, DDU, DDP, EXW, FCA, FAS, FOB. Indeks, kojeg obino objavljuje organ vlasti, koji pokazuje kretanje cijena jednog ili vie prizvoda u datom periodu. esto se koristi kao osnova za promjene cijena u ugovorima. Metod izraunavanja promjena cijena na osnovu smanjenja izraenog u fiksiranom postotku svih poveanja koja se plaaju prema odreenom indeksu inflacije koji se koristi. Pojedinana mjera uinka dobavljaa (naprimjer, blagovremena isporuka, reakcija na pritube). Cijena izvrenja nabavke (plae, tampanje, itd.).
(engl. DESIGNATED OFFICER)

INCOTERMS
(engl. INFLATION INDEX)
INDEKS INFLACIJE
INDEKS MINUS X
(engl. INDEX MINUS X)
(engl. PERFORMANCE INDICATOR)

INDIREKTNI TROKOVI NABAVKE
INDIKATOR UINKA
(engl. PURCHASE OVERHEADS)

INFORMISANJE
(engl. DEBRIEFING)
Proces kojim se ponuai informiu o razlozima njihovog neuspjeha u postupku dodijele konkretnog ugovora, odnosno kojim se potencijalni ponuai obavjetavaju o razlozima zbog kojih nisu pozvani da dostave svoje ponude. Proces mjerenja, pregleda ili na drugi nain poreenja proizvoda sa uvjetima iz specifikacije. Vidi takoer TESTIRANJE. Dio poziva za dostavljanje ponuda u kojem se ponuaima daju informacije o tome kako, kada i gdje se ponude dostavljaju. Filozofija upravljanja koja nastoji osigurati stalno unaprijeivanje organizacije kroz ukljuivanje i motivisanje zaposlenog osoblja na svim nivoima. Novani interes (direktan ili indirektan) koji osoba ima nad imovinom (brod i / ili roba za vrijeme pomorskog prijevoza) iji nestanak ili teta mogu izazvati finansijski gubitak za osiguranika.
(engl. INSPECTION)
INSTRUKCIJE PONUAIMA
INSPEKCIJA
(engl. INSTRUCTIONS TO TENDERERS)
(engl. TOTAL QUALITY MANAGEMENT)
INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM
(engl. INSURABLE INTEREST)
INTERES KOJI SE MOE OSIGURATI
17
---------------------------------------------------------------------------------------------------------INTERIM PLAANJE
(engl. INTERIM PAYMENT) (engl. STOCKTAKING)

ISO 9000 ISPORUKA INVENTURA ZALIHA
Vidi PLAANJE PO SITUACIJAMA. Proces sravnjivanja stvarnih zaliha sa evidentiranim. Meunarodni standard kvaliteta koji odraava upravljanje kompanijom i procedure kvaliteta. The transfer of physical possession of goods from the carrier to the consignee Prijenos fizikog raspolaganja / posjedovanja roba sa prijevoznika na primaoca. Vidi takoer PRIJEVOZNIK, PRIMALAC. INCOTERM prema kojem dobavlja ispunjava sve obaveze isporuke kada se roba dostavi na imenovano mjesto u zemlji uvoza. Dobavlja snosi sve trokove i rizike u vezi sa isporukom robe, ali ne carinske dabine, takse niti bilo koje druge zvanine dabine koje se plaaju pri uvozu, kao ni trokove niti rizike obavljanja carinskih formalnosti. INCOTERM prema kojem dobavlja ispunjava sve obaveze isporuke kada se roba, koja nije ocarinjena za uvoz, dostavi na brodu u luku koja je imenovana kao destinacija. Dobavlja snosi sve trokove i rizike koje podrazumijeva isporuka robe u luci koja je imenovana kao destinacija. INCOTERM gdje dobavlja ispunjava svoje obaveze isporuke kada se roba, ocarinjena za izvoz, dostavi na imenovano mjesto na granici, ali prije carinske granice susjedne zemlje. INCOTERM prema kojem dobavlja ispunjava svoje obaveze isporuke kada se roba, ocarinjena za uvoz, dostavi na kej / dok luke koja je imenovana kao destinacija. Dobavlja snosi sve rizike i trokove, ukljuujui carine, takse i druge dabine. INCOTERM gdje dobavlja ispunjava svoje obaveze isporuke kada se roba dostavi na imenovano mjesto u zemlji uvoza. Dobavlja snosi sve rizike i trokove, ukljuujui i carinske dabine i takse, kao i sve druge dabine u vezi sa isporukom robe koja je ocarinjena za uvoz. Aktivnost istraivanja / traenja odgovarajuih izvora snabdijevanja.
(engl. DELIVERY)
ISPORUKA BEZ PLAANJA CARINE
(engl. DELIVERED, DUTY UNPAID (DDU))
ISPORUKA NA BROD
(engl. DELIVERED EX SHIP (DES))
ISPORUKA NA GRANICI
(engl. DELIVERED AT FRONTIER (DAF))
(engl. DELIVERED EX QUAY (DEQ))
ISPORUKA NA KEJ / DOK
(engl. DELIVERED, DUTY PAID (DDP))
ISPORUKA SA PLAANJEM CARINE
ISTRAIVANJE IZVORA SNABDIJEVANJA
(engl. SOURCING)
18
---------------------------------------------------------------------------------------------------------ISTRAIVANJE TRITA
(engl. MARKET RESEARCH)
Pripremni radovi u cilju identificiranja proizvoda sa dokazanom kvalitetom i dobavljaima sa adekvatnim resursima i reputacijom u vezi sa isporukom i kvalitetom. Vidi POZIV NA TENDER / ZA PONUDE.
ITT engl. skraenica za POZIV NA TENDER / ZA PONUDE
(INVITATION TO TENDER)
IZJAVA INTERESA
(engl. EXPRESSION OF INTEREST)

IZMJENA UGOVORA
Obavijest primljena od ponuaa, obino kao odgovor na javni poziv na tender ili predkvalifikacije, da je zainteresiran za vrenje snabdijevanja robama, radovima i uslugama opisanim u pozivu. Dogovorena promjena prvobitnog ugovora, u pisanoj formi. Pisana potvrda ponuaa da su robe istog kvaliteta i neophodnog standarda uinka kao to je to navedeno u ugovoru. Vidi takoer GARANCIJA, CERTIFIKAT O KVALITETI, SAMOCERTIFICIRANJE, TEHNIKA SPECIFIKACIJA. Izvjetaj u kojem se navodi da isporuene robe nisu zadovoljavajue iz bilo kojeg razloga, ili da robe (njihov broj, pakovanja itd.) ne odgovaraju onim koji su navedeni u otpremnici. Dokument u kojem su objanjeni razlozi za dodjelu ili za preporuku o dodjeli ugovora odreenom ponuau, i razlozi zbog kojih su druge ponude odbijene. Vidi MINI PROCES (IZVRNA OCJENA / TRIBUNAL).
(engl. CONTRACT AMENDMENT)
(engl. EXPRESS WARRANTY)
IZRIITA GARANCIJA
(engl. DISCREPANCY REPORT)

IZVJETAJ O OCJENI PONUDA
IZVJETAJ O NESAOBRAZNOSTI
(engl. TENDER EVALUATION REPORT)

IZVRNA OCJENA / TRIBUNAL
(engl. EXECUTIVE APPRAISAL / TRIBUNAL)
19
---------------------------------------------------------------------------------------------------------JAVNO / SLOBODNO CARINSKO SKLADITENJE Objekat u posjedu osoba koje odobri vladin organ i koje su dale garancije ili obveznice za striktno potivanje zakona o kontroli prihoda i / ili uvoza. Koristi se za skladitenje i uvanje uvezenih roba sve dok carinski organi ne potvrde da su robe uvezene uz odobrenje relevantnog organa (npr., da za njih postoji propisana licenca za uvoz) i / ili da je carina plaena ili da se robe dalje prevoze bez ulaska u zemlju. Vidi takoer CARINJENJE ROBA. Cijena jedinice proizvoda. Koristi se u raznim kontekstima kao obaveza bilo izriita ili implicirana, jedne ugovorne strane prema drugoj. U kontekstu pomorskog osiguranja, implicirana garancija se odnosi na to da je plovilo plovno i da se moe koristiti za putovanje. Krenje garancije je dovoljno za osiguravatelja da ne izvri isplatu na ime tete nanesene brodu ili njegova gubitka. U kontekstu ugovora o nabavci roba, to je garancija dobavljaa o izradi, kvalitetu i ispravnom stanju robe za odreeni vremenski period / period koritenja. U sluaju defekta, roba moe biti popravljena ili totalno zamijenjena novom, besplatno, od strane proizvoaa. Openitije, izriita ili implicitna izjava o injenicama koja predstavlja garanciju neega to je sadrano u ugovoru. Ako obaveza nije ispunjena, ugovor se ne moe staviti van snage, ali se moe traiti nadoknada tete. Vidi takoer IZRIITA GARANCIJA, GARANCIJA. Zakonske ovlasti za provoenje zakona, koritenje tih ovlasti, region u kojem su te ovlasti validne ili u kojoj osoba ima ovlasti.
(engl. BONDED WAREHOUSE)
(engl. UNIT PRICE)
JEDININA CIJENA
(engl. WARRANTY)
JEMSTVO, GARANCIJA
JURISDIKCIJA
(engl. JURISDICTION)
20
---------------------------------------------------------------------------------------------------------KANDIDAT
(engl. CANDIDATE)
KARGO KLAUZULE INSTITUTA
Osoba ili organizacija koja je pozvana ili trai da bude pozvana da sudjeluje u javnoj nabavci. Vidi takoer PONUA. Standardni uvjeti osiguranja za polise koje se odnose na robe u pomorskom transportu. Klauzule Instituta (Institute of London Underwriters) utvruje Tehniki komitet za klauzule iji su lanovi predstavnici osiguravajuih drutava i Lloyd's-a. Organizacija ili grupa organizacija koje se tajno dogovaraju oko koliine i / ili cijene roba ili usluga koje e obezbijediti svaka lanica. Ugovorna klauzula u kojoj se navodi iznos koji strana koja prekri ugovor treba platiti drugoj strani ukoliko se ugovor ne ispotuje / ne izvri. Takav iznos se obino utvruje kao procijenjeni gubitak koji bi jedna strana vjerovatno pretrpila kao posljedicu krenja ugovora. Vidi takoer UNAPRIJED UGOVOREN IZNOS NAKNADE TETE. Odredba ugovora kojom se utvruje poveanje ili smanjivanje cijene proizvoda ili usluga ukoliko se cijene materijala ili rada poveavaju ili smanjuju u toku perioda isporuke. Openito, ugovori sadre formulu za takvo podeavanje cijena. Smanjenje cijene koje odobrava ponua po osnovu koliine predloene kupnje. Vidi takoer POPUST / RABAT, TRGOVINSKI RABAT. Grupa osoba koje evaluiraju ponude i donose ocjenu o najpovoljnijoj ponudi. Adekvatnost proizvoda ili sistema za zajedniko koritenje prema datim uvjetima. Ugovor u koji je ugovorni organ uvrstio pravo na koritenje radova koji e se izvesti.
(engl. INSTITUTE CARGO CLAUSES)

KARTEL
(engl. CARTEL)
KAZNENA ODREDBA, UGOVORNA KAZNA
(engl. PENALTY CLAUSE)
(engl. PRICE REVISION CLAUSE, PRICE VARIATION CLAUSE)

KOLIINSKI RABAT
KLAUZULA O REVIZIJI CIJENA
(engl. QUANTITY DISCOUNT)
KOMISIJA ZA EVALUACIJU / OCJENJIVANJE (engl. EVALUATION PANEL)
(engl. COMPATIBILITY) (engl. WORKS CONCESSION, PUBLIC WORKS CONCESSION)

KONKURENTSKO PRIKUPLJANJE PONUDA KONCESIJA ZA RADOVE
KOMPATIBILNOST
(engl. COMPETITIVE TENDERING)
Proces dodjele ugovora putem traenja ponuda od vie od jedne osobe ili organizacije.
(engl. BILL OF LADING)
KONOSMAN, BRODSKI TOVARNI LIST
Dokument kojeg izdaje kapetan / zapovjednik broda, a koji predstavlja potvrdu o prijemu poiljke na brod u svrhu njenog prijevoza.
21
---------------------------------------------------------------------------------------------------------KONSULTANT
(engl. CONSULTANT) (engl. QUALITY CONTROL (QC))

KONTROLA KVALITETA
Osoba ili organizacija koja prua savjetodavne usluge uz naknadu. Sistematski pristup proizvodnji roba ili pruanju usluga kako bi se osiguralo da te robe i usluge budu u skladu sa oekivanim standardima upotrebe ili funkcije. Vidi takoer OSIGURANJE KVALITETA. Metod kontrole zaliha koji bazira na definiranju minimalnog nivoa zaliha koji, kada zalihe dostignu taj nivo, aktivira postupak nabavke, odnosno ispostavljanja nove narudbe. Vidi takoer KONTROLA / UPRAVLJANJE ZALIHAMA, MOMENAT PONOVNE NARUDBE. Vidi UPRAVLJANJE PROMJENAMA. Provoenje radnji koje su neophodne za skladitenje robe i za osiguranje toga da su propisane koliine robe u skladitu.
KONTROLA ODRAVANJA MINIMALNIH ZALIHA
(engl. ORDER POINT CONTROL)
(engl. CHANGE CONTROL)

KONTROLA / UPRAVLJANJE ZALIHAMA
KONTROLA PROMJENA
(engl. STOCK CONTROL / MANAGEMENT, INVENTORY CONTROL)

KRITERIJI ZA EVALUACIJU / OCJENJIVANJE
(engl. EVALUATION CRITERIA)

KRITERIJI ZA DISKVALIFIKACIJU
Set standarda koji se koriste za poreenje razliitih karakteristika ponuda.
(engl. DISQUALIFICATION CRITERIA)

KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA
Uvjeti po osnovu kojih osoba ili organizacija gubi pravo da konkurie za dobivanje ugovora. Vidi takoer NEPODOBNI PONUA. Pisana lista karakteristika ponuda koje se ocjenjuju da bi se utvrdila najpovoljnija ponuda. Vidi takoer OCJENA PONUDA. Skup standarda koji se koriste za ocjenu kvalifikacija dobavljaa ili potencijalnog dobavljaa. Standardi prema kojima se mjeri uinak dobavljaa u izvrenju ugovora.
(engl. CONTRACT AWARD CRITERIA)

KRITERIJI ZA OCJENU (PODOBNOSTI) KRITERIJI ZA OCJENU UINKA
(engl. APPRAISAL CRITERIA)
(engl. PERFORMANCE CRITERIA) (engl. BREACH OF CONTRACT)

KRENJE UGOVORA
Propust bilo koje ugovorne strane da ispuni svoje obaveze u skladu s uvjetima ugovora. Vidi takoer POVREDA UGOVORA.
22
---------------------------------------------------------------------------------------------------------KUPAC / SLUBENO LICE OVLATENO ZA NABAVKE Osoba koja ima ovlatenje da vri narudbe i zakljuuje ugovore u ime svoje organizacije.
(engl. BUYER / PROCUREMENT OFFICER, PURCHASER)

KUPOVANJE UNAPRIJED
(engl. FORWARD PURCHASING)

KUPOVINA
Kupnja koliina koje prelaze trenutane potrebe, strategija nabavke koja se moe usvojiti kada postoje indikacije da zalihe mogu ponestati i / ili kada se oekuje radikalan porast cijena. Obino se koristi za opis procesa tendera i dodjele ugovora / slanja narudbenica za robe, usluge i radove. Vidi takoer NABAVKA. Kutija koja se zakljuava i koja slui za prijem i uvanje zapeaenih ponude. Termin koji se odnosi na svaku karakteristiku osobina ili funkcije proizvoda ili usluge koja se moe ocijeniti kako bi se utvrdilo da li taj proizvod ili usluga zadovoljava navedene kriterije.
(engl. PURCHASING)
KUTIJA ZA PONUDE
(engl. TENDER BOX)

KVALITET
(engl. QUALITY)
23
---------------------------------------------------------------------------------------------------------LANAC SNABDIJEVANJA
(engl. SUPPLY CHAIN) (engl. DEMURRAGE)

LEARINA
Vidi NABAVNI CIKLUS (LANAC SNABDIJEVANJA). Kazna koju izrie vlasnik broda ili prijevoznik primaocu / poiljaocu zbog kanjenja u utovaru / istovaru tereta u odnosu na vrijeme koje je navedeno u ugovoru o zakupu broda ili brodskog prostora. Learina se takoer moe naplatiti na ime uskladitenja ili koritenja kontejnera u vlasnitvu prijevoznika preko utvrenog perioda. Izjava o detaljnom sadraju odreenog paketa i/ili poiljke robe.
(engl. PACKING LIST, PACKING NOTE)
LISTA PAKOVANJA
24
---------------------------------------------------------------------------------------------------------MATERIJALNI NEDOSTATAK / MANJKAVOST Svaki nedostatak (fiziki, hemijski, elektrini, funkcionalni) na materijalu koji se pripisuje nepotivanju ugovornih specifikacija. Vidi takoer NESAGLASNOST / ODSTUPANJE, TEHNIKA SPECIFIKACIJA. Dobrovoljna procedura za rjeavanje sporova koja podrazumijeva imenovanje komisije koja e pomoi stranama da dou do obostrano zadovoljavajueg rjeenja. Prethodno utvreni koliinski nivo zaliha koji ukazuje na potrebu nove nabavke roba kako se zalihe ne bi ispraznile. Vidi takoer KONTROLA / UPRAVLJANJE ZALIHAMA, KONTROLA ODRAVANJA MINIMALNIH ZALIHA. Prijenos robe iz jedne zemlje u drugu putem najmanje dvije razliite vrste transporta.
(engl. MATERIAL DEFICIENCY)
(engl. MINI TRIAL (EXECUTIVE APPRAISAL / TRIBUNAL))

MOMENAT PONOVNE NARUDBE
MINI PROCES (IZVRNA OCJENA / TRIBUNAL)
(engl. REORDER POINT)
(engl. MULTI MODAL TRANSPORT)
MULTIMODALNI TRANSPORT
25
---------------------------------------------------------------------------------------------------------NABAVKA
(engl. PROCUREMENT)
Kupovina, unajmljivanje ili obezbijeivanje na bilo koji drugi ugovorni nain roba, radova, usluga, ili njihove kombinacije. esto se koristi za opisivanje cijelog niza aktivnosti ukljuujui isporuku, inspekciju, skladitenje, itd. Vidi takoer KUPOVINA. a) Dodjela ugovora jednom ponuau bez provoenja konkurentskog tendera. b) Nakon konkurencije, dodjela ugovorenog rada jednom dobavljau (za razliku od izvrenja ugovora od strane dva ili vie dobavljaa). Niz dogaaja koji se deavaju u toku aktivnosti nabavke od identificiranja potrebe do zavretka ugovora. Crte sa detaljnim rjeenjima i specifikacijama datog proizvoda. Primjerak ugovora koji obino ini osnovu za pregovore o konanim uvjetima ugovora. Vidi IMENOVANI / NADLENI SLUBENIK. U nabavci koja se vri prema pregovarakoj proceduri, konane ponude od dobavljaa koji su uli u ui izbor nakon kojih se ne mogu voditi daljnji pregovori i nakon kojih ugovorni organ bira najbolju ponudu. Vidi takoer PREGOVARAKA PROCEDURA, TENDERSKA PROCEDURA U DVIJE FAZE. Vidi NALOG ZA KUPNJU. Pisana instrukcija ugovornog organa dobavljau kojim mu nalae izmjene u odnosu na zahtjeve / uvjete koji su prvobitno bili utvreni u ugovoru. Vidi takoer NALOG O (OGRANIENOJ) IZMJENI. Pisana instrukcija ugovornog organa dobavljau da izmijeni odreeni dio posla kojeg obavlja u skladu s ugovorom. Vidi takoer NALOG O IZMJENAMA. Dokument sa instrukcijama koji se izdaje dobavljau za materijal i/ili usluge koje je potrebno obezbijediti po utvrenoj cijeni i u utvreno vrijeme. Vidi takoer SPORAZUM, UGOVOR.
NABAVKA OD JEDNOG DOBAVLJAA
(engl. SINGLE SOURCING)
(engl. PROCUREMENT CYCLE (SUPPLY CHAIN)) (engl. BLUEPRINT)

NACRT UGOVORA
NABAVNI CIKLUS (LANAC SNABDIJEVANJA)
NACRT / TEHNIKI CRTE
(engl. DRAFT CONTRACT) (engl. DESIGNATED OFFICER)

NAJPOVOLJNIJA I KONANA PONUDA NADLENI SLUBENIK
(engl. BEST AND FINAL OFFER (BAFO))
NALOG
(engl. ORDER) (engl. CHANGE ORDER)

NALOG O IZMJENAMA
(engl. VARIATION ORDER)

NARUDBA
NALOG O (OGRANIENOJ) IZMJENI
(engl. PURCHASE ORDER)
26
---------------------------------------------------------------------------------------------------------NAZNAENI (OKVIRNI) ROK NABAVKE Vidi OKVIRNI ROK
(engl. PROCUREMENT LEAD TIME)

NEDOSTATAK / MANJKAVOST U KVALITETU Nedostatak zbog kojeg odreeni predmet nije podesan za namjeravanu upotrebu ili nema oekivanu funkciju. To moe ukljuivati nedostatke u pogledu tehnikih uvjeta materijala, ili u pogledu uvjeta koji proistiu iz tehnikih crtea ili specifikacija. Manjkavost u kvalitetu se moe pripisati nedostacima u projektovanju, materijalu ili izradi. Metodi kupnje obino roba ili usluga niske vrijednosti koji ne zahtijevaju koritenje cjelovitih procedura javne nabavke. Dokument o vlasnitvu nad robama / imovinom koji svojim transferom prenosi zakonsko pravo nad robama / imovinom na onoga kome se taj dokument transferie. Neka kupac pazi / vodi rauna. Pravni izraz koji podrazumijeva potrebu da se ugovorni organ prije kupnje roba dobro informie / uvjeri da robe odgovaraju namjeravanoj svrsi. Robe s niskom stopom koritenja koje stoga dugo ostaju na zalihi. Vidi takoer ZALIHA KURENTNE ROBE. Ponuda koja odstupa / nije u skladu sa bitnim uvjetima tendera. Vidi takoer ODGOVARAJUA PONUDA. Zakanjenje u izvrenju ugovora uslijed propusta ugovaraa (dobavljaa). Vidi takoer ISTOVREMENO (ZAJEDNIKO) KANJENJE, OPRAVDANO KANJENJE. Ponua koji je iskljuen iz tenderske procedure iz razloga kao to su: nezadovoljavajui rezultati u izvrenju ranijih poslova / ugovora, pokuaj vrenja utjecaja na postupak dodjele ugovora ili pak nesposobnost ispunjenja predkvalifikacionih standarda za ukljuivanje u listu odobrenih ponuaa. Vidi takoer KRITERIJI ZA DISKVALIFIKACIJU.
(engl. QUALITY DEFICIENCY)
(engl. INFORMAL TENDERING PROCEDURES)

NEGOCIJABILAN (PRENOSIV) DOKUMENT
NEFORMALNE TENDERSKE PROCEDURE
(engl. NEGOTIABLE INSTRUMENT)
(engl. CAVEAT EMPTOR)

NEKURENTNA ROBA (engl. SLOW MOVING STOCK) NEODGOVARAJUA PONUDA
NEKA KUPAC PAZI / VODI RAUNA
(engl. NON-RESPONSIVE BID) (engl. NON-EXCUSABLE DELAY)

NEPODOBNI PONUA
NEOPRAVDANO KANJENJE
(engl. INELIGIBLE BIDDER)
27
---------------------------------------------------------------------------------------------------------NEPRENOSIVI TOVARNI LIST
(engl. STRAIGHT BILL OF LADING)
Neprenosiv tovarni list koji se odnosi na poiljku koja e se direktno dostaviti primaocu koji je naveden u tovarnom listu. Isporuka robe ne ovisi o predaji tovarnog lista, nego o njegovom izdavanju od strane poiljaoca kao sredstva identifikacije. Vidi takoer KONOSMAN. Robe i / ili usluge nisu u skladu / odstupaju u odnosu na specifikaciju. Vidi takoer MATERIJALNI NEDOSTATAK/ MANJKAVOST. Konana cijena nakon svih korekcija po osnovu popusta / umanjenja i rabata. Ishod aktivnosti Diskontovanja novanog toka kojom se svi budui oekivani / vjerovatni trokovi proizvoda ili usluge svode na njegovu sadanju vrijednost. Vidi takoer DISKONTOVANI NOVANI TOK. Kod ugovora o radu, neutralni organ koji obezbjeuje tehniku i ugovornu pomo u izvrenju ugovora. Vidi PRIKUPLJANJE PONUDA / NUENJE U DVIJE FAZE
(engl. NON-CONFORMANCE)
NETO CIJENA
NESAGLASNOST / ODSTUPANJE
(engl. NET PRICE)

NETO SADANJA VRIJEDNOST
(engl. NET PRESENT VALUE (NPV))

NEZAVISNI STRUNJAK / ININJER
(engl. ENGINEER)
(engl. TWO STAGE TENDERING)
NUENJE U DVIJE FAZE
28
---------------------------------------------------------------------------------------------------------OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA Obavijest koja se objavljuje u odgovarajuem slubenom sredstvu informisanja (u Slubenom glasniku Evropskih zajednica kada je u pitanju EU) kojom se daju informacije o dodjeli ugovora. Vidi takoer OBAVIJEST O OTKAZIVANJU, OBAVIJEST O UGOVORU, PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI, OJEC. Vidi AVIZO. Obavijest koja se objavljuje u odgovarajuem slubenom sredstvu informisanja (u Slubenom glasniku Evropskih zajednica kada je u pitanju EU) kojom se otkazuje prethodno najavljena nabavka. Vidi takoer OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA, OBAVIJEST O UGOVORU, OJEC, PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI. Vidi AVIZO. Obavijest koja se objavljuje u odgovarajuem slubenom sredstvu informisanja (u Slubenom glasniku Evropskih zajednica kada je u pitanju EU) kojom se saoptava da su procedure nabavke za odreenu kupnju zapoele i pruaju odgovarajue informacije o kupnji. Vidi takoer OBAVIJEST O OTKAZIVANJU, OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA, PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI, OJEC. Objedinjavanje nekoliko paketa iste ili sline robe ili usluga da bi se: a) unaprijedila kupovna mo; ili b) utvrdila vrijednosti ugovora u skladu sa propisanim procedurama (Evropske unije / date zemlje). Vidi takoer EKONOMIJA OBIMA. Kanjenje ili kanjenja u izvravanju ugovora koja se dogaaju u isto vrijeme i za koja su krive obje strane (ali ne uvijek u istoj mjeri). Vidi takoer OPRAVDANO KANJENJE, NEOPRAVDANO KANJENJE. Praksa utvrivanja cijene proizvoda samo na osnovu proizvodnog utroka materijala i rada, dakle bez ukalkulisavanja reijskih trokova i zarade / dobiti. Najee primjenjivan kod projekata izvoenja radova, metod plaanja konsultantskih usluga po osnovu vremena koje je konsultant stvarno utroio radei na projektu.
(engl. CONTRACT AWARD NOTICE)
OBAVIJEST O ISPORUCI
(engl. DELIVERY NOTE)
(engl. CANCELLATION NOTICE)
OBAVIJEST O OTKAZIVANJU
OBAVIJEST O POILJCI
(engl. CONSIGNMENT NOTE) (engl. CONTRACT NOTICE)

OBAVIJEST O UGOVORU
OBJEDINJAVANJE
(engl. AGGREGATION)
OBOSTRANO KANJENJE
(engl. CONCURRENT (SHARED DELAY))
(engl. MARGINAL COSTING)
OBRAUN DIREKTNIH TROKOVA
(engl. TIME CHARGES)
OBRAUN PO OSNOVU (UTROENOG) VREMENA
29
---------------------------------------------------------------------------------------------------------OBRT ZALIHA
(engl. STOCK TURNOVER)

OCJENA KVALITETA
Kod upravljanja snabdijevanjima / opskrbom, kvalitet i / ili vrijednost izdatih zaliha u datom periodu, obino godinu dana. Dio procesa ocjene / evaluacije ponuda kojim se utvruje da li ponuai mogu isporuiti proizvod ili pruiti uslugu prema odgovarajuim standardima kvaliteta. Postupak kojim se utvruje koja od primljenih ponuda je najpovoljnija.
(engl. QUALITY ASSESSMENT)
OCJENA PONUDA
(engl. TENDER EVALUATION, EVALUATION OF TENDERS, TENDER APPRAISAL, BID EVALUATION) (engl. CAPABILITY ASSESSMENT)
OCJENJIVA / PROCJENJIVA OCJENA SPOSOBNOSTI
Dio procesa ocjene / evaluacije ponuda kojim se utvruje koji od ponuaa imaju najbolje sposobnosti da udovolje postavljenim zahtjevima posla. a) Osoba imenovana da procijeni vrijednost roba za potrebe utvrivanja iznosa koji se plaa na ime izmirenja osiguranja ili bilo kojeg drugog potraivanja. b) Osoba ili organizacija koja ocjenjuje sisteme kvaliteta odreene kompanije. Ocjena potencijalnih ponuaa u smislu toga da li su podobni / kvalifikovani za uee u nabavnom / tenderskom postupku. Vidi takoer PREDKVALIFIKACIJA, POSTKVALIFIKACIJA. Grupa eksperata koji se imenuju na poetku ugovora, a iji je zadatak da pomognu u rjeavanju svih sporova koji eventualno mogu nastati. Tender ili ponuda koja ne odstupa od specifikacija i uvjeta ugovora koji su navedeni u pozivu na tender / za ponude. Vidi NEODGOVARAJUA PONUDA. Radnja kojom se osobama ili imovini prua zatita od gubitka ili tete. Vidi ORIGINALNI PROIZVOA OPREME.
(engl. ASSESSOR)
(engl. QUALIFICATION (OF SUPPLIERS)) (engl. DISPUTE REVIEW BODY)
OCJENJIVANJE PODOBNOSTI (PONUAA)
ODBOR ZA ANALIZU SPORA
ODGOVARAJUA PONUDA (Engl. RESPONSIVE BID) ODTETA
(engl. INDEMNITY)
OEM engl. skraenica za ORIGINALNI PROIZVOA OPREME (ORIGINAL
EQUIPMENT MANUFACTURER)
OGRANIENA PROCEDURA
(engl. RESTRICTED PROCEDURE)
Tenderski postupak Evropske unije prema kojem samo oni kandidati koji su nakon izvrene predkvalifikacione procedure odabrani da uestvuju u postupku mogu dostaviti ponudu.
30
---------------------------------------------------------------------------------------------------------OGRANIENI TENDER
(engl. RESTRICTED TENDERING, SELECTIVE TENDERING)

OGRANIENO ISTRAIVANJE IZVORA SNABDIJEVANJA
Poziv na tender / za ponude koji je otvoren samo za predkvalificirane ponuae i provoenje formalnog metoda nabavke. Vidi takoer PREDKVALIFIKACIJA. Upuivanje poziva na tender / za ponude malom broju ponuaa (obino 2 ili 3). Vidi takoer OGRANIENI TENDER, NABAVKA OD JEDNOG DOBAVLJAA. Uvjet ugovora kojim se utvruje maksimalan finansijski iznos do kojeg ili dobavlja ili ugovorni organ moe biti izloen / snositi odgovornost u vezi s odreenom radnjom. Publikacija Evropske unije u kojoj se objavljuju svi detalji ugovora o javnim nabavkama iznad utvrenih minimalnih vrijednosnih razreda. Vidi takoer OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA, OBAVIJEST O UGOVORU, PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI. Ukupan vremenski rok od momenta podnoenja prvobitnog zahtjeva za proizvodom pa do trenutka njegove raspoloivosti za korisnika. Vidi takoer DOBAVLJAEV OKVIRNI ROK. Dogovor o kupnji neodreene koliine od jednog ili vie dobavljaa. Vidi takoer BJANKO NARUDBENICA, UGOVOR SA KOLIINAMA / ISPORUKAMA U OPCIJI KUPCA.
(engl. LIMITED SOURCING)

OGRANIENJE ODGOVORNOSTI (ZA NAKNADU TETE)
(engl. LIMIT OF LIABILITY)

OJEC engl. skraenica za Slubeni Glasnik Evropskih Zajednica
(OFFICIAL JOURNAL OF THE EUROPEAN COMMUNITIES)

OKVIRNI ROK
(engl. LEAD TIME)
OKVIRNI SPORAZUM / ARANMAN
(engl. FRAMEWORK AGREEMENT / ARRANGEMENT, STANDING OFFER, RUNNING CONTRACT) (engl. ON COST) (engl. BUYER'S OPTION)
OPIS POSLOVA OPCIJA KUPCA ON TROAK
Dodatni troak, kojim se obino naznaavaju administrativni trokovi i / ili profit. Pravo ugovornog organa da u odreenom vremenskom periodu izvri izmjene odredbi ugovora. Obim posla za ugovor o uslugama koji odgovara specifikaciji roba u ugovoru za kupovinu roba. Vidi takoer SPECIFIKACIJA.
(engl. TERMS OF REFERENCE (TOR), SCHEDULE OF REQUIREMENTS, SCOPE OF WORK) (engl. EXCUSABLE DELAY)
OPRAVDANO KANJENJE
Kanjenje u izvrenju ugovora iz razloga koji su izvan kontrole ugovaraa. Vidi takoer ISTOVREMENO (ZAJEDNIKO) KANJENJE), NEOPRAVDANO KANJENJE.
31
---------------------------------------------------------------------------------------------------------ORIGINALNI PROIZVOA OPREME Proizvoa koji nabavlja robe i / ili usluge i ugrauje ih (kao komponentne dijelove) u finalni proizvod.
(engl. ORIGINAL EQUIPMENT MANUFACTURER (OEM)) (engl. ASSURED QUALITY) (engl. INSURED VALUE)
OSIGURANA VRIJEDNOST OSIGURAN KVALITET
Vidi OSIGURANJE KVALITETA Novana vrijednost osigurane imovine kako je prikazana u polisi osiguranja uveana za trokove osiguranja. Sistematska shema svih mjera koje su neophodne da bi se obezbijedilo odgovarajue povjerenje da e proizvod ili usluga biti zadovoljavajui. Ona se moe organizovati na nain da se ugovorni organ uvjerava u zadovoljavajui karakter dobavljaevog sistema kontrole kvaliteta bilo samostalno - putem vlastite ocjene toga sistema, bilo uz pomo neovisnog ocjenjivaa / procjenjivaa. Vidi takoer OCJENJIVA / PROCJENJIVA, KONTROLA KVALITETA. Vidi DIO B - USLUGE. Aranman prema kojem je dobavlja saglasan da e od klijenta na kraju ugovora, prema unaprijed utvrenoj cijeni, otkupiti svu robu ili opremu koja nije koritena u toku trajanja ugovora. Otvaranje i itanje ponuda, koje se obavlja u vrijeme i na lokaciji koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji. Tenderska procedura Evropske unije u kojoj svi kandidati koji odgovore na obavijest o ugovoru mogu dostaviti svoje ponude. Vidi takoer OBAVIJEST O UGOVORU. Poziv na dostavljanje ponuda svim ponuaima koji su spremni i ele dostaviti ponude. Obino se koristi u kontekstu projekata o izvoenju radova i odnosi se na ugovor sa konsultantom.
OSIGURANJE KVALITETA
(engl. QUALITY ASSURANCE (QA))
OSTALE USLUGE OTKUP (engl. BUY BACK)
(engl. RESIDUAL SERVICES)
OTVARANJE PONUDA TENDERA Engl. TENDER OPENING, BID OPENING OTVORENA PROCEDURA Engl. OPEN PROCEDURE
OTVORENI TENDER Engl. OPEN TENDERING OVLATENJE Engl. COMMISSION
32
---------------------------------------------------------------------------------------------------------PATENT
(engl. PATENT)
Pravo koje pronalazau daje odreena vladina agencija da ima ekskluzivno pravo proizvodnje, koritenja ili prodaje svog izuma na odreeni vremenski period. Vidi takoer ROBNA MARKA. Ugovor za izvoenje radova u odreenom omjeru do utvrenog datuma za iznos koji je unaprijed utvren. Vidi PAUALNI UGOVOR.
PAUALNI UGOVOR
(engl. LUMP SUM CONTRACT)
(engl. FIXED PRICE LUMPS SUM) (engl. TENDER VALIDITY PERIOD)

PERIOD VAENJA PONUDE Duina vremenskog perioda u toku kojeg ponuda vai.. Vidi PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI.
PAUAL SA FIKSNOM CIJENOM
(PRIOR INFORMATION NOTICE)

PISMO NAMJERE
PIN engl. skraenica za PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI
(engl. LETTER OF INTENT, START UP CONTRACT)

PLAANJE PO FAZAMA POSLA
Dokument kojim se izabranom ugovarau / dobavljau daje ovlatenje da zapone rad prije nego to je kompletirana cjelokupna ugovorna dokumentacija. Plaanje u toku trajanja ugovora koje se vri po izvrenju precizno definisanog dijela ugovornog zadatka. Vidi takoer PLAANJE PO SITUACIJAMA. Periodina plaanja u toku izvrenja ugovora, koja su obino povezana sa raznim fazama u procesu proizvodnje ili gradnje. Vidi takoer PLAANJE PO FAZAMA POSLA. Davanje instrukcija dobavljau u vezi s koliinom i uestalou isporuka proizvoda. Vidi takoer PLANIRANJE SNABDIJEVANJA. Postupak procjenjivanja koji problemi mogu nastupiti u toku izvrenja ugovora i utvrivanje planova dejstava protiv takvih problema. Identifikacija predmeta koji su potrebni da bi se ispunila odreena potreba i dogovaranje dopremanja i skladitenja s dobavljaem / dobavljaima. Vidi takoer PLANIRANJE (RASPOREDA).
(engl. MILESTONE PAYMENT)

PLAANJE PO SITUACIJAMA
(engl. PROGRESS PAYMENT)
PLANIRANJE (RASPOREDA)
(engl. SCHEDULING)
(engl. CONTINGENCY PLANNING)

PLANIRANJE SNABDIJEVANJA
PLANIRANJE RJEAVANJA NEPREDVIENIH SITUACIJA
(engl. PROVISIONING)
33
---------------------------------------------------------------------------------------------------------PLAN IZVEDBE PROJEKTA
(engl. PROJECT EXECUTION PLAN (PEP)) (engl. QUALITY PLAN)

PLAN KVALITETA
Dokument koji se koristi u ugovorima o nabavci radova u kojem se opisuje nain upravljanja projektom. Plan dobavljaa kojim se definiu procedure i prakse kontrole kvaliteta koje osiguravaju da robe i usluge zadovoljavaju kvalitativne kriterije iz specifikacije. Sposobnost proizvoda da ispuni zadatak za koji je namijenjen. Vidi takoer KVALITET. Osoba ili organizacija koja sklapa ugovor s glavnim dobavljaem / izvoaem za izvrenje dijela obaveza iz osnovnog ugovora. Vidi takoer GLAVNI DOBAVLJA. Ugovor koji treoj strani dodjeljuje dobavlja za izvoenje jednog dijela radova prema osnovnom ugovoru; in dodjele takvih radova treoj strani. Serije zvanino dokumentovanih razmjena informacija sa jednim ili vie ponuaa koje za cilj imaju pojanjenje svih aspekata ponude koji su nejasni. Dobrovoljna privatna procedura za rjeavanje sporova u kojoj neutralna strana pomae stranama da iznau obostrano prihvatljivo rjeenje spora. Prijedlog jedne strane u odgovoru na poziv druge strane, obino nakon poziva na dostavljanje ponuda ili zahtjeva za dostavljanje prijedloga. Odgovor ponuaa kao reakcija na poziv na tender / za ponude ili oglas za isporuku roba, izvoenje radova i / ili vrenja usluga svakom ili samo odreenom ugovornom organu bez posebnog zahtjeva ili poziva na tender / za ponude. Vidi SREDSTVO OBEZBJEENJA OZBILJNOSTI PONUDE. Osoba ili organizacija koja dostavlja ponudu u odgovoru na poziv ugovornog organa. Osoba ili organizacija koja eli dostaviti ponudu u tenderskoj proceduri. Vidi takoer PONUA, KANDIDAT.
(engl. FITNESS FOR PURPOSE)

PODUGOVARA
PODESNOST ZA NAMJENU
(engl. SUBCONTRACTOR)
PODUGOVOR, ODUGOVARANJE
(engl. SUB-CONTRACT, SUB-LETTING)
(engl. BID CLARIFICATION)
POJANJENJE PONUDE
POMIRENJE (POSREDOVANJE) (engl. CONCILIATION (MEDIATION))
(engl. BID, OFFER, TENDER, PROPOSAL, QUOTATION)
PONUDA
(engl. BID DEPOSIT)

PONUA
PONUDBENI DEPOZIT
(engl. BIDDER, TENDERER)
34
---------------------------------------------------------------------------------------------------------POPUST / RABAT
(engl. DISCOUNT, REBATE)
Smanjenje cijene za odreeni novani iznos odobreno od strane dobavljaa, obino uz ispunjenje odreenih navedenih uvjeta, kao to su promptno ili prijevremeno plaanje, narudba velike koliine, kupovina odreene koliine ili vrijednosti roba u navedenom periodu, itd. Vidi takoer KOLIINSKI RABAT, CIJENA IZ KATALOGA, DISKRIMINACIJA CIJENAMA, TRGOVINSKI RABAT. Poreenje poslovnih procesa jedne organizacije sa slinim procesima koje obavljaju neke druge organizacije, kako bi se izmjerio stepen / faza razvoja tih procesa u poreenju s najboljom praksom. Termin koji se ponekad upotrebljava za opis ugovornog organa u ugovorima o nabavci radova. Vidi POMIRENJE (POSREDOVANJE). Procedura kojom se utvruje da li je ponua ija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija kvalificiran za izvrenje ugovora. Vidi takoer PREDKVALIFIKACIJA, KVALIFIKACIJA (PONUAA). Razgovori sa ponuaem ili ponuaima nakon otvaranja ponuda, ali prije dodjele ugovora, u cilju poboljanja sadraja ponude/ ponuda. Formalna konkurentska tenderska procedura putem koje se ponude pozivaju, primaju i ocjenjuju u svrhu nabavke roba, radova i usluga. Roba otpremljena primaocu u skladu sa odredbama ugovora. Proizvodi koji se troe tokom upotrebe. Akreditiv kojim negocirajua banka garantuje isplatu korisniku nakon to svi njeni uvjeti budu ispunjeni. Vidi takoer AKREDITIV. Proces u kojem se radovi koji su ranije obavljani u kui (sopstvenim kapacitetima), sada nude na konkurentskom tenderu kako bi se njihovo obavljanje povjerilo nekoj vanjskoj organizaciji.
POREENJE
(engl. BENCHMARKING)
(engl. EMPLOYER)
POSREDOVANJE (engl. MEDIATION)
POSLODAVAC
(engl. POST-QUALIFICATION)
POSTKVALIFIKACIJA
(engl. POST-TENDER NEGOTIATION (PTN))

POSTUPAK JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA POILJKA
POST TENDERSKI PREGOVORI
(engl. TENDERING)
(engl. CONSIGNMENT) (engl. CONSUMABLES) (engl. CONFIRMED LETTER OF CREDIT)

POVJERAVANJE POSLA VANJSKOM UGOVARAU POTVRENI AKREDITIV POTRONA ROBA
(engl. CONTRACTING OUT)
35
---------------------------------------------------------------------------------------------------------POVREDA PATENTA
(engl. PATENT INFRINGEMENT)
Neovlateno koritenje od strane proizvoaa proizvoda ili procesa koji je izumio neko drugi i ko nad tim ima patentno pravo. Da bi sprijeio dobavljaa u krenju patentnih prava, ugovorni organ obino u ugovor uvrtava odgovarajuu odnosnu klauzulu. Propust dobavljaa ili ugovornog organa da ispotuje jednu ili vie odredbi i uvjeta iz ugovora. Vidi takoer KRENJE UGOVORA. Pozivanje samo jednog ponuaa da dostavi ponudu. Spisak organizacija kojima se izdaje / dostavlja poziv na tender / za ponude. Dokument ili paket dokumenata kojim se trae ponude od vanjskih osoba ili organizacija.
POVREDA UGOVORA
(engl. DEFAULT)
(engl. SINGLE TENDER) (engl. BID LIST)

POZIVNA LISTA POZIV NA TENDER / ZA PONUDE
POZIVANJE JEDNOG PONUAA
(engl. INVITATION TO TENDER (ITT)) (engl. CHASING)

POURIVANJE
Vidi UBRZAVANJE IZVRENJA UGOVORA. Vlasnitvo nad industrijskom ili intelektualnom (to jeste nefizikom) svojinom proizvoda ili usluge i pravo na koritenje tog vlasnitva. Takvo vlasnitvo se moe prenijeti s jednog subjekta na drugi. Vidi PRAVA INDUSTRIJSKE / INTELEKTUALNE SVOJINE.
(engl. INDUSTRIAL / INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS (IPR))

PRAVA INTELEKTUALNE SVOJINE
PRAVA INDUSTRIJSKE / INTELEKTUALNE SVOJINE
(engl. INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS)

PRAVNA SREDSTVA / LIJEKOVI
(engl. REMEDIES)
Pravno sredstvo na raspolaganju podnosiocima prigovora koji jesu, ili se pak oni smatraju da jesu, prema kojima jeste, ili pak oni smatraju da jeste, nepravino postupano. Vidi takoer SREDSTVO OBEZBJEENJA UREDNOG IZVRENJA UGOVORA. Prava vlasnitva nad robama.
PRAVO SVOJINE (NAD ROBAMA) PRAVOVREMENO
(engl. TITLE (TO GOODS)) (engl. JUST IN TIME (JIT))

PREDKVALIFICIRANI PONUAI Isporuka roba direktno korisniku, bez potrebe za bilo kakvim meuvremenim skladitenjem. Dobavljai koji ispunjavaju predkvalifikacione kriterije.
(engl. PRE-QUALIFIED SUPPLIERS)
36
---------------------------------------------------------------------------------------------------------PREDKVALIFIKACIJA
(engl. PRE-QUALIFICATION)
Ocjena tehnike i finansijske sposobnosti potencijalnih ponuaa da bi se utvrdila ograniena lista ponuaa kojima se moe dostaviti tenderska dokumentacija. Vidi takoer POSTKVALIFIKACIJA, KVALIFIKACIJA (PONUAA), OGRANIENI TENDER, UI IZBOR. Dokument kojim se opisuju i navode koliine materijala i/ili drugih roba potrebnih za predloeni graevinski projekt. Procedura kojom se provjerava da li su ponude formalno ispravne i da li sutinski odgovaraju uvjetima iz poziva na tender / za ponude. Tenderska procedura Evropske unije prema kojoj se o uvjetima ugovora moe pregovarati neposredno s jednim ili vie odabranih dobavljaa sa ili bez konkurencije. Vidi takoer ZAHTJEV ZA DOSTAVLJANJE PRIJEDLOGA. Diskusija iji je cilj postizanje dogovora. Obavijest ugovornog organa dobavljau da obustavi rad koji obavlja u skladu s ugovorom. Taka na kojoj vlasnitvo nad prizvodom i svi rizici u vezi s njim prelaze sa dobavljaa na kupca.
(engl. BILL OF QUANTITIES)

PREGLED PONUDA
PREDMJER
(engl. TENDER EXAMINATION, EXAMINATION OF TENDERS)

PREGOVARAKI POSTUPAK
(engl. NEGOTIATED PROCEDURE)
PREGOVARANJE PREKID RADA
(engl. NEGOTIATION) (engl. TERMINATION)

PRELAZ SVOJINE I / ILI RIZIKA
(engl. PASSING OF TITLE AND / OR RISK) (engl. ORDER BILL OF LADING)

PRENOSIVI TOVARNI LIST
Negocijabilan tovarni list kojeg primalac moe indosirati i prenijeti na bilo koga u svrhu preuzimanja isporuke roba. Vidi takoer KONOSMAN. Vrijednost robe na kraju ugovora. Obavijesti objavljene u odgovarajuem slubenom sredstvu informisanja (u Slubenom glasniku Evropskih zajednica kada je u pitanju EU) kojima se saoptavaju informacije u vezi sa planovima nabavki ugovornog organa. Vidi takoer OBAVIJEST O OTKAZIVANJU, OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA, OBAVIJEST O UGOVORU, OJEC.
(engl. RESIDUAL VALUE)
PREOSTALA VRIJEDNOST PRETHODNO OBAVIJETENJE O NABAVCI
(engl. PRIOR INFORMATION NOTICE (PIN))
37
---------------------------------------------------------------------------------------------------------PRIHVAT (engl. ACCEPTANCE) (Kada se radi o ponudi): Konana i opta saglasnost na uvjete ponude. Vidi takoer PONUDA. (Kada se radi o robama): Potvrda da isporuene robe ispunjavaju uvjete iz specifikacije. Vidi takoer TEHNIKA INSPEKCIJA. Sistem materijalnih inspekcija koje se baziraju na teoriji statistike vjerovatnoe (uzorkovanju) provjeri samo odreenog procenta / broja isporuenih roba, pri emu se robe prihvataju ukoliko je broj defektne robe u uzorku manji ili jednak odreenom prihvatljivom broju. Vidi takoer INSPEKCIJA, KONTROLA KVALITETA. INCOTERM prema kojem dobavlja zavrava carinjenje robe za izvoz, plaa trokove prijevoza robe i obezbjeuje osiguranje za prijevoz robe do imenovane destinacije. Osoba ili organizacija koja sklapa ugovor za prijevoz roba, bilo kojim prijevoznim sredstvom, u ime druge strane. INCOTERM prema kojem dobavlja zavrava carinjenje robe za izvoz i plaa trokove prijevoza robe do imenovane destinacije. Procedura nabavke u kojoj se od ponuaa prvo trai da podnesu tehnike i organizacione prijedloge o tome kako na najbolji nain implementirati dati projekat. Ugovorni organ vri selekciju u smislu utvrivanja koji od podnesenih prijedloga imaju izglede da bude najpovoljniji, a potom trai dostavu ponudu sa cijenama kako bi izvrio konaan izbor najpovoljnijeg ponuaa. Vidi takoer NAJPOVOLJNIJA I KONANA PONUDA, PREGOVARAKA PROCEDURA. Ponuda dobavljaa koja je prilagoena na nain da odraava / uzima u obzir sva odstupanja u ponudi u odnosu na zadatu specifikaciju, kao i sve valutne konverzije. Osoba ili organizacija, koja moe biti ugovorni organ ili agent, na ije ime dobavlja isporuuje robe. Vidi GLAVNI / PRIMARNI DOBAVLJA. Vidi DIO A - USLUGE.
(engl. ACCEPTED QUALITY LEVEL (AQL))
PRIHVATLJIV NIVO KVALITETA
(engl. CARRIAGE AND INSURANCE PAID TO (CIP)) (engl. CARRIER)

PRIJEVOZ PLAEN DO ... PRIJEVOZNIK
PRIJEVOZ I OSIGURANJE PLAENI DO ...
(engl. CARRIAGE PAID TO ... (CPT))

PRIKUPLJANJE PONUDA / NUENJE U DVIJE FAZE
(engl. TWO STAGE TENDERING)
(engl. ADJUSTED TENDER PRICE) (engl. CONSIGNEE)

PRIMARNI DOBAVLJA PRIMALAC
PRILAGOENA CIJENA PONUDE
(engl. PRIME CONTRACTOR) (engl. PRIORITY SERVICES)
PRIORITETNE USLUGE
38
---------------------------------------------------------------------------------------------------------PRIPREMNI TROKOVI
(engl. LEAD-IN COSTS)
Trokovi koje ima dobavlja (nabavka sirovina, upoljavanje osoblja, itd.) u toku priprema za izvrenje ugovora. Ovi se trokovi obino plaaju kao dio dogovorene ugovorne cijene. Ocjena oekivanih trokova nabavke koja se koristi u svrhe planiranja i budetiranja, te za odgovarajua poreenja u kontekstu evaluacije / ocjenjivanja ponuda, odnosno pregovaranja. Stvarne cijene se mogu porediti sa oekivanim kao pokazatelj uspjenosti / uinka nabavke. a) Osoba imenovana da utvrdi vrijednost roba u cilju odreivanja iznosa koji se plaa na ime osiguranja ili bilo kojeg drugog potraivanja. b) Osoba ili organizacija koja ocjenjuje sisteme kvaliteta neke kompanije. Vidi PROCJENA TROKOVA. Vidi DOBAVLJA. Faktura / raun koji priprema ponua prije prodaje kako bi pokazao formu i iznos fakture koja bi bila ispostavljena ukoliko doe do prodaje. Uvoznici esto zatijevaju proforma fakture da bi ih priloili uz svoje zahtjeve koje podnose nadlenim organima vlasti u cilju obezbijeenja uvoznih dozvola ili potrebnih inostranih valuta / deviza. a) Kupovina na spot tritu (t.j. po cijenama vaeim na dan kupnje) za promptnu isporuku b) Kupovina jednokratne robe. Cilj nabavke: nabaviti robe ili usluge pod najpovoljnijim uvjetima u smislu cijene, kvaliteta, isporuke i raspoloivosti, trokova odravanja i tekuih trokova, te trokova same nabavke. Sistem koritenja zaliha kojim se osigurava da su materijali i proizvodi koji se prvi dopreme prvi i koriste. Vidi POST TENDERSKI PREGOVORI.
PROCJENA TROKOVA
(engl. COST ESTIMATE)
PROCJENJIVA / OCJENJIVA (engl. ASSESSOR)
PROCJENJIVANJE PRODAVA
(engl. ESTIMATING) (engl. VENDOR)
PROFORMA FAKTURA
(engl. PROFORMA INVOICE)
(engl. SPOT PURCHASE)

PROTUVRIJEDNOST ZA NOVAC
PROMPTNA KUPOVINA
(engl. VALUE FOR MONEY)

PRVI U - PRVI VAN
(engl. FIRST IN - FIRST OUT (FIFO))

PTN engl. skraenica za POST TENDERSKI PREGOVORI
(POST-TENDER NEGOTIATION)
39
---------------------------------------------------------------------------------------------------------RABAT
(engl. REBATE, DISCOUNT) (engl. INVOICE) (engl. WORKS )

RANGIRANJE (OCJENA) DOBAVLJAA / PRODAVAA RADOVI RAUN
Vidi POPUST / RABAT. Vidi FAKTURA / RAUN. Izvrenje graevinskih radova ili projektiranje i izvoenje takvih radova. Ocjena i poreenje izvrenja posla / uinka dobavljaa, preteno u smislu kvaliteta, blagovremenosti isporuka i cijena.
(engl. VENDOR RATING (OR ASSESSMENT) / SUPPLIER APPRAISAL) (engl. BREAK CLAUSE)
RASKIDNA KLAUZULA
Klauzula ugovora kojom se ugovornom organu daje pravo da prekine ugovor u bilo koje vrijeme, obino uz dostavu prethodne obavijesti u sladu sa utvrenim rokom, kao i plaanje eventualno potrebne nadoknade u skladu sa odnosnim mehanizmom. Datum(i) i/ili stopa(e) isporuke roba, izvrenja radova ili pruanja usluga od strane dobavljaa. Praksa da se u cilju smanjenja rizika od moguih zloupotreba, razliiti zadaci koji proistiu iz procesa nabavke stavljaju u nadlenost razliitih osoba (vie od jedne). Garancija koja titi kupca od trokova otklanjanja defekata u toku trajanja ugovora. Iscrpan klasifikacioni sistem za robe i usluge ija upotreba olakava opis roba i usluga u obavijetenjima koja se alju Slubenom Glasniku Evropskih Zajednica (OJEC). Rjeavanje nesporazuma meu ugovornim stranama. U smislu Direktive Evropske zajednice, robe se mogu odnositi na kupovinu ili unajmljivanje proizvoda, sa ili bez opcije otkupa, izmeu dobavljaa i ugovornog organa. Isporuka takvih proizvoda moe osim toga obuhvatati i radove na ureenju mjesta rada / gradilita i instalacionim aktivnostima.
RASPORED ISPORUKE
(engl. DELIVERY SCHEDULE)

RAZDVAJANJE DUNOSTI
(engl. SEPARATION OF DUTIES)
RETENCIONA GARANCIJA
(engl. RETENTION BOND)

RIJENIK NABAVKI EUROPSKE UNIJE
(engl. COMMUNITY PROCUREMENT VOCABULARY)

RJEAVANJE SPORA
(engl. DISPUTE RESOLUTION)

ROBE
(engl. GOODS, SUPPLIES)
40
---------------------------------------------------------------------------------------------------------ROBNA MARKA
(engl. TRADEMARK)
Svaki znak, simbol, marka, rije ili kombinacija rijei u vidu etikete koju koristi proizvoa ili dobavlja kao identifikaciju ili simbol svojih roba, koju nijedna druga osoba zakonski ne smije koristiti bez njegove saglasnosti. Vidi takoer ROBNI BRAND / IME / NAZIV, PATENT, VLASNIKI PROIZVOD / ROBA. Robni brand, ime ili naziv po kojem jedan proizvoa razlikuje svoje proizvode od slinih proizvoda drugih proizvoaa. Detaljna tovarna robna lista sa podacima o koliini, identifikacionim oznakama, primaocu i poiljaocu za svaku poziciju / robu. Vremenski period u toku kojeg roba moe biti u skladitu prije nego to nastupi vjerovatnoa da e joj se zbog stajanja pokvariti kvalitet i da nee biti podesna za upotrebu.
ROBNI BRAND / IME / NAZIV
(engl. BRAND NAME) (engl. MANIFEST)

ROBNI MANIFEST
(engl. SHELF LIFE)
ROK SKLADITENJA
41
---------------------------------------------------------------------------------------------------------SAMOCERTIFICIRANJE
(engl. SELF CERTIFICATION)
Oblik certificiranja saobraznosti u kojem jedan ili vie proizvoaa imaju odgovornost za certifikaciju usklaenosti njihove robe (sa standardima i kriterijima), bez nadzora od strane bilo kog certifikacionog tijela / organa. Vidi takoer CERTIFIKAT O KVALITETI . Neovisan ekspert koji je imenovan da bi pomogao ugovornim stranama u rjeavanju spora, reklamacija / prigovora i drugih neslaganja. Povrna ponuda koju dostavi ponua bez ozbiljne namjere da mu se dodijeli ugovor; ovakva ponuda se obino dostavlja kada ponua samo eli da kod tog ugovornog organa i dalje ostane na listi kvalifikovanih / podobnih ponuaa, ili kada je ponua u tajnom dogovoru sa drugim ponuaima. Metod tendera za izbor najpovoljnije ponude, prema kojem se od ponuaa trai da svoje ponude dostave u dvije koverte i da obje budu zatvorene (zapeaene) i jasno oznaene. Prva koverta sadri tehniki prijedlog, a druga prijedlog cijene. Dio procedura i metoda organizacije kojim se osigurava da robe ili usluge zadovoljavaju potrebe kupca. Vidi takoer KONTROLA KVALITETA, PLAN KVALITETA. Mana na proizvodu koju je obino teko primijetiti golim okom ili putem uobiajene i razumne inspekcije i koja postaje oigledna tek u toku upotrebe proizvoda. Vidi JAVNO / SLOBODNO CARINSKO SKLADITENJE
(engl. DISPUTE ADVISOR)

SIMBOLINA PONUDA
SAVJETNIK U SPORU
(engl. TOKEN BID)
(engl. TWO ENVELOPE SYSTEM)
SISTEM DVIJE KOVERTE
SISTEM UPRAVLJANJA KVALITETOM
(engl. QUALITY MANAGEMENT SYSTEM)

SKRIVENA MANA
(engl. LATENT DEFECT)
SLOBODNO CARINSKO SKLADITENJE
(engl. BONDED WAREHOUSE)
(engl. BUYER / PROCUREMENT OFFICER)

SNABDIJEVANJE IZ OGRANIENIH IZVORA SNABDIJEVANJA
SLUBENO LICE OVLATENO ZA NABAVKE
Vidi KUPAC / SLUBENO LICE OVLATENO ZA NABAVKE.
Vidi OGRANIENO ISTRAIVANJE IZVORA SNABDIJEVANJA.
(engl. MULTIPLE SOURCING)

SNABDIJEVANJE IZ VIE IZVORA Dodjela odvojenih ugovora za isti proizvod dvojici ili veem broju ponuaa. Vidi takoer DVOJNO UGOVARANJE.
(engl. MULTIPLE SOURCING)
42
---------------------------------------------------------------------------------------------------------SPECIFIKACIJA
(engl. SPECIFICATION) (engl. FUNCTIONAL SPECIFICATION, PERFORMANCE SPECIFICATION) (engl. DESIGN SPECIFICATION)
SPECIFIKACIJA FUNKCIJA
Izjava o potrebama kojom se definie ono to ugovorni organ eli kupiti / nabaviti. Vidi FUNKCIONALNA SPECIFIKACIJA.
SPECIFIKACIJA OPISA
Specifikacija u kojoj su opisane osnovne karakteristike koje proizvod koji e se proizvoditi i biti isporuen treba da posjeduje. Vidi takoer SPECIFIKACIJA, TEHNIKA SPECIFIKACIJA. Dokument koji sadri cijene jednog ili vie proizvoda ili usluga koji e se snabdijevati / pruati. Dokument koji ini dio poziva na tender / za ponude u kojem su opisane robe / usluge koje se trebaju isporuiti i u koji ponua upisuje svoje cijene. Neslaganje ugovornih strana o meusobnim dugovanjima, vremenu izvrenja ugovora, standardima izvrenja ugovora ili tumaenju ugovornih odredbi. Potvrda uzajamnog razumijevanja ili saglasnost dvije ili vie strana. Vidi takoer i UGOVOR. Ugovor koji se zakljuuje sa ciljem zadovoljenja izriito jednokratne potrebe za odreenom robom, radom ili uslugom. Sredstvo koje je na raspolaganju ugovornom organu putem kojeg se on moe nadoknaditi u sluaju loeg rada dobavljaa ili njegovog nepotivanja uvjeta ugovora. Vidi takoer KRENJE UGOVORA, PRAVNA SREDSTVA / LIJEKOVI. Povrativi iznos sredstava (obino postotak vrijednosti ugovora) koji plaaju ponuai kao garanciju da e, ako budu izabrani, potpisati ugovor. a) Izjava o osnovnim zahtjevima koje treba da ispunjava proizvod ili usluga, koju ustanovljava dravno ili meunarodno akreditovano tijelo. Vidi takoer ISO9000. b) Odobreni primjerak proizvoda prema kojem se druge poiljke istog proizvoda ocjenjuju kako bi se potvrdila njihova saglasnost sa specifikacijom. Vidi takoer UZORAK.
SPISAK / PREGLED CIJENA
(engl. PRICE SCHEDULE)
(engl. TENDER SCHEDULE)

SPOR
SPISAK / PREGLED PONUDE
(engl. DISPUTE)
SPORAZUM
(engl. AGREEMENT)
SPOT UGOVOR
(engl. SPOT CONTRACT)

SREDSTVO OBEZBJEENJA OTKLANJANJA NEDOSTATAKA UREDNOG IZVRENJA UGOVORA
(engl. CONTRACT REMEDY)
(engl. BID SECURITY, TENDER SECURITY)

STANDARD
SREDSTVO OBEZBJEENJA OZBILJNOSTI PONUDE
(engl. STANDARD)
43
---------------------------------------------------------------------------------------------------------STIMULACIJA
(engl. INCENTIVIZATION)
STRATEGIJA NABAVKE STRUKTURA OBRAUNA TROKOVA
Uvjet ugovora kojim se podstie dobavlja da smanji trokove i / ili povea kvalitet u zamjenu za udio u koristima koje iz toga proistiu. Definicija na osnovu koje e se usvojiti postupak nabavke za konkretnu nabavku Dio procesa kojim se identificiraju svi relevantni elementi trokova koji se odnose na kupnju. Vidi takoer CIJENA PROIZVODA U NJEGOVOM IVOTNOM VIJEKU. Procedura za rjeavanje ugovornog spora u kojoj via pravna instanca razmatra navode obje ugovorne strane i potom daje ocjenu odnosnih argumenata svake strane. Kod projekata o izvoenju radova, dijeljenje projekta u manje cjeline (lotove) za koje se, za svaku posebno, raspisuje tender za prikupljanje konkurentskih ponuda, i to onda kada to odgovara u skladu s dinamikom realizacije projekta. Situacija u kojoj lini ili poslovni interesi jedne strane mogu imati negativan utjecaj na ishod transakcije u nabavci. Dunosnici ili konsultanti koji eventualno imaju lini interes u nabavci ne bi smjeli sudjelovati u postupku i trebaju obznaniti postojanje takvog interesa. Polisa osiguranja koja prua pokrie za osigurane robe u sluaju gubitka iz bilo kojeg razloga koji se nije mogao predvidjeti i protiv kojeg se nisu mogle preduzeti preventivne mjere.
(engl. PROCUREMENT STRATEGY)
(engl. COST BREAKDOWN STRUCTURE (CBS)) (engl. JUDICIAL APPRAISAL)

SUDSKA OCJENA (SPORA)
(engl. SEQUENTIAL TENDERING)
SUKCESIVNI TENDERI
(engl. CONFLICT OF INTEREST)
SUKOB INTERESA
SVI RIZICI
(engl. ALL RISKS)
44
---------------------------------------------------------------------------------------------------------PEDITER
(engl. FREIGHT FORWARDER)
Osoba ili organizacija angaovana kao agent dobavljaa ili ugovornog organa za prikupljanje roba, organizaciju transporta od fabrike ili skladita za dostavu na mjesto otpreme, obavljanje aktivnosti u vezi sa carinjenjem i ugovaranje prevoza za poiljku do mjesta destinacije.
45
---------------------------------------------------------------------------------------------------------TAMPON ZALIHE, ZALIHE ZA UBLAAVANJE POSLJEDICA VANREDNIH OKOLNOSTI Koliina materijala koji se uva na zalihi kako bi se odgovorilo potrebama u vanrednim okolnostima, kao to su sva nepredviena kanjenja ili zastoji planiranih isporuka, i/ili neoekivani porast potranje. Inspekcija proizvoda koja se provodi na lokaciji dobavljaa u toku proizvodnih faza ili po zavretku proizvodnje ali prije prihvata i isporuke (proizvoda). Vidi takoer PRIHVAT. Dio procesa ocjene ponuda u kojem se utvruje koji ponuai su u stanju udovoljiti zahtijevima navedenim u (tenderskoj) specifikaciji.
(engl. BUFFER STOCK)
TEHNIKA INSPEKCIJA
(engl. TECHNICAL INSPECTION)
(engl. TECHNICAL APPRAISAL / ASSESSMENT / EVALUATION) (engl. TECHNICAL SPECIFICATION)

TEHNIKI CRTE TEHNIKA SPECIFIKACIJA
TEHNIKA OCJENA / EVALUACIJA
Izjava o tehnikim i fizikim osobinama robe u smislu dimenzije, hemijske analize itd. Vidi takoer FUNKCIONALNA SPECIFIKACIJA, SPECIFIKACIJA FUNKCIJA, SPECIFIKACIJA. Vidi NACRT / TEHNIKI CRTE. Dokumentacija koju izdaje ugovorni organ u kojoj se navodi cilj nabavke (tehnike specifikacije i/ili opis poslova) i navode predloeni uvjeti ugovora, te postupci nabavke koji e se provoditi. Grupa osoba koja je nadlena za vrenje procedura otvaranja ponuda. Faza inspekcije koja podrazumijeva utvrivanje fizikih, hemijskih i/ili drugih svojstava predmeta ili njihovih kombinacija, to zahtijeva vrenje razliitih laboratorijskih, funkcionalnih ili drugih slinih testova / analiza. Vidi takoer INSPEKCIJA. Dozvoljeno odstupanje od traene koliine, kvaliteta ili drugih standarda. Vidi OPIS POSLOVA.
(engl. BLUEPRINT)
TENDERSKA DOKUMENTACIJA
(engl. TENDER DOCUMENTS)
TENDERSKA KOMISIJA
(engl. TENDER BOARD) (engl. TESTING)

TESTIRANJE
TOLERANCIJA
(engl. TOLERANCE)
TOR engl. skraenica za OPIS POSLOVA TOVARNI LIST
(TERMS OF REFERENCE) (engl. WAYBILL)

Dokument prijevoznika u kojem se navode robe koje se prevoze, mjesto porijekla, destinacija, naziv poiljaoca, naziv primaoca, te trokovi prevoza.
46
---------------------------------------------------------------------------------------------------------TQM engl. skraenica za UKUPNO UPRAVLJANJE KVALITETOM Vidi UKUPNO UPRAVLJANJE KVALITETOM.
(TOTAL QUALITY MANAGEMENT)
TRGOVINSKI RABAT
(engl. TRADE DISCOUNT)
Odbijanje postotka od utvrene cijene roba od strane dobavljaa u korist drugih u lancu distribucije (skladitari, prodavci robe na veliko, prodavci robe na malo, itd.). Vidi takoer POPUST / RABAT. Vidi UGOVOR UZ NAKNADU TROKOVA.
(engl. REIMBURSABLE COST) (engl. INVENTORY CARRYING COSTS)

TROKOVI ISPORUKE TROKOVI DRANJA ZALIHA Trokovi dranja zaliha, ukljuujui kamate na angaovani kapital; manipulacioni trokovi materijala; trokovi skladita; osiguranje protiv promjene stanja roba; i zastarjevanje. Trokovi transporta roba, bez obzira na to ko ih snosi (ugovorni organ, dobavlja, ili ih pak snose zajedniki). Trokovi koje dobavlja uini pri izradi / razvoju dizajna ili prototipa koji treba da pomogne ugovornom organu da odlui da li bi korespondirajui proizvod odgovorio zahtijevima za njegovu namjeravanu upotrebu. Opte prihvaena cijena proizvoda ili usluge koja preovladava na postojeem tritu / uz postojee trine uvjete.
TROAK / CIJENA KOJI/A SE NAKNAUJE
(engl. DELIVERY CHARGES)

TROKOVI RAZVOJA
(engl. DEVELOPMENT COSTS)
TRINA CIJENA (engl. MARKET PRICE)
47
---------------------------------------------------------------------------------------------------------UBRZANE PROCEDURE
(engl. ACCELERATED PROCEDURES)
Tenderske procedure Evropske unije koje se koriste u hitnim situacijama kako bi se skratilo vrijeme koje je inae potrebno za provoenje standardnih procedura nabavke. Preduzimanje mjera za provjeru napretka u izvrenju ugovora i poduzimanje korektivnih mjera u sluaju kanjenja ili utvrenih nedostatka. Primarni cilj je da se osigura da se takvi propusti ne deavaju. Isporuilac roba, prualac usluga ili izvoa radova na osnovu ugovora. (koristi se ee za radove; termin dobavlja se vie koristi za robe i usluge). Vidi takoer DOBAVLJA. Dogovor izmeu dvije ili vie strana koji ima pravnu snagu i koji je svjesno zakljuen. Ugovori o radovima koje dodjeljuje organizacija koja nije javni ugovorni organ, ali za koje preko 50 odsto trokova su subvencionirani od strane javnog organa. Ugovori o uslugama koje dodjeljuje organizacija koja nije javni ugovorni organ, ali za koje preko 50 odsto trokova su subvencionirani od strane javnog organa. Ugovor koji je zasnovan na listi jedininih cijena materijala, rada itd., ali u kojem tane upotrebne koliine nije mogue utvrditi sve do zavretka realizacije ugovora. Set dokumenata koji ine ugovor izmeu ugovornog organa i dobavljaa, ukljuujui i uvjete ugovora, specifikacije / opis poslova i sve druge relevantne dokumente. Vidi KAZNENA ODREDBA, UGOVORNA KAZNA. Centralni, regionalni ili lokalni organ vlasti ili drugi javni organ koji je nadlean za procese i procedure ugovaranja (nabavki). Vidi UGOVOR.
(engl. EXPEDITING, PROGRESS CHASING / PROGRESSING) (engl. CONTRACTOR)

UGOVARA
UBRZAVANJE IZVRENJA UGOVORA
UGOVOR
(engl. CONTRACT)
UGOVORI O SUBVENCIONIRANIM RADOVIMA
(engl. SUBSIDIZED WORKS CONTRACTS)

UGOVORI O SUBVENCIONIRANIM USLUGAMA
(engl. SUBSIDIZED SERVICES CONTRACTS)

UGOVOR NA BAZI DIREKTNIH TROKOVA
(engl. PRIME COST CONTRACT)

UGOVORNA DOKUMENTACIJA
(engl. CONTRACT DOCUMENTS)
UGOVORNA KAZNA UGOVORNI ORGAN
(engl. PENALTY CLAUSE) (engl. CONTRACTING AUTHORITY, PROCUREMENT ENTITY)
(engl. CONTRACT AGREEMENT)
UGOVORNI SPORAZUM
(engl. CONTRACT LAW)
UGOVORNO PRAVO
Pravni reim za ugovorne odnose izmeu ugovornog organa i dobavljaa.
48
---------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O ISTRAIVANJU
(engl. RESEARCH CONTRACT)
Ugovor kojim se od ugovaraa trai da izui neki predmet i da podnese izvjetaj o nalazima. Vidi takoer UGOVOR O IZRADI, UGOVOR O IZRADI STUDIJE. Ugovor za izradu izvjetaja u kojem se razmatra izvodljivost mogueg dizajna / projekta proizvoda, eventualno uz izradu njegove jednostavnije konstrukcije. Vidi takoer UGOVOR O IZRADI, UGOVOR O ISPITIVANJU. Pisani ugovor kojim se uz dogovorenu cijenu unajmljuje brod ili avion. Ugovor o prijevozu roba od strane prijevoznika. Ugovor za projektovanje i razvoj opreme koja e se nakon toga proizvoditi. Vidi takoer UGOVOR O ISPITIVANJU, UGOVOR O IZRADI STUDIJE. Ugovor za izgradnju ili stavljanje u funkciju objekta ili pogona pod uvjetom da objekat ili pogon zadovoljavaju precizno utvrene funkcionalne zahtjeve. Ugovor koji ne dozvoljava nikakva odstupanja / varijacije u odnosu na prvobitno dogovorenu cijenu navedenu u ugovoru. Obavezujui pravni sporazum koji omoguava ugovornom organu da u skladu sa svojim potrebama (kada i koliko mu to bude potrebno) vri trebovanje pojedinih pozicija (roba, usluga ili radova) po cijenama i uslovima navedenim u ugovoru. Vidi takoer BJANKO NARUDBENICA, OKVIRNI SPORAZUM / ARANMAN. Ugovor u kojem je cijena utvrena kao suma stvarnih neposrednih trokova dobavljaa koji proistiu iz same realizacije konkretnog posla i poslovne naknade koja treba da pokrije njegove redovne / reijske trokove i dobit. a) Vrijednost prodaje organizacije u navedenom periodu, obino godinu dana. b) Vidi OBRT ZALIHA.
UGOVOR O IZRADI STUDIJE
(engl. STUDY CONTRACT)
(engl. CHARTER PARTY)

UGOVOR O PRIJEVOZU UGOVOR O RAZVOJU
UGOVOR O NAJMU BRODA
(engl. AFFREIGHTMENT) (engl. DEVELOPMENT CONTRACT)
UGOVOR PO SISTEMU KLJU U RUKE
(engl. TURNKEY CONTRACT)

UGOVOR SA FIKSNOM CIJENOM
(engl. FIXED (OR FIRM) PRICE CONTRACT)
(engl. CALL-OFF CONTRACT)
UGOVOR SA KOLIINAMA / ISPORUKAMA U OPCIJI KUPCA
(engl. COST REIMBURSABLE CONTRACT)
UGOVOR UZ NAKNADU TROKOVA
UKUPAN PRIHOD / OBRT
(engl. TURNOVER)
49
---------------------------------------------------------------------------------------------------------UKUPNA CIJENA NABAVKE
(engl. TOTAL ACQUISITION COST)
Sumarni troak nabavke, ukljuujui sve administrativne trokove, poetnu cijenu proizvoda ili usluga, sve trokove koji nastanu u toku posjedovanja / vlasnitva nad robama, koritenja opreme (rezervni dijelovi, itd.) ili pruanja usluga, kao i sve trokove rashodovanja. Vidi takoer CIJENA PROIZVODA U NJEGOVOM IVOTNOM VIJEKU. Unaprijed u ugovoru utvren iznos naknade tete kojeg plaa dobavlja / prualac usluga / izvoa radova u sluaju kanjenja u izvrenju cijelog ugovora ili njegovoga dijela. Poziv ugovornog organa ponuaima da dostave ponude. Vidi takoer POZIV NA TENDER / ZA PONUDE. Kontrolisanje izvrenja posla / uinka dobavljaa u toku trajanja ugovora i osiguravanje da obje strane ispunjavaju svoje obaveze prema ugovoru. Nadlenost (onog ko upravlja ugovorom) kojom se osigurava da sve promjene ugovora budu ocijenjene u smislu njihovog efekta na cijenu i vrijeme, te da se uvedu u skladu s mehanizmima opisanim u ugovoru. Utvrivanje planova smanjenja vjerovatnoe nastanka problema u vezi s ugovorom. Vidi KONTROLA / UPRAVLJANJE ZALIHAMA.
UNAPRIJED UGOVORENI IZNOS NAKNADE TETE
(engl. LIQUIDATED DAMAGES)
UPIT / POZIV ZA DOSTAVU PONUDA
(engl. ENQUIRY)
(engl. PERFORMANCE MANAGEMENT)

UPRAVLJANJE PROMJENAMA
UPRAVLJANJE IZVRENJEM POSLA / RADOM
(engl. CHANGE MANAGEMENT)

UPRAVLJANJE RIZIKOM
(engl. RISK MANAGEMENT) (engl. STOCK CONTROL / MANAGEMENT) (engl. SERVICES)

USLUGE UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Obavljanje / izvravanje raznih pomonih funkcija (naprimjer, snabdijevanje hrane, obezbjeenje sigurnosti, itd.) za odreenu organizaciju od strane neke vanjske organizacije. a) Prijenos prava ili vlasnitva nad robama ili znanjem (know-how) na neku drugu stranu. b) Prijenos nadlenosti utvrenih ugovorom na neku treu stranu. Uvjeti koji su navedeni u kupoprodajnom ugovoru i koji se odnose na raspored isporuke i nain transporta. Vidi takoer RASPORED ISPORUKE, INCOTERMS. Usaglaeni uvjeti plaanja primljenih roba ili usluga.
(engl. ASSIGNMENT)
USTUPANJE
UVJETI ISPORUKE
(engl. DELIVERY TERMS)
(engl. PAYMENT TERMS, TERMS OF PAYMENT)
UVJETI PLAANJA
50
---------------------------------------------------------------------------------------------------------UVJETI UGOVORA
(engl. CONTRACT CONDITIONS, CONTRACT TERMS, TERMS AND CONDITIONS OF CONTRACT, TERMS OF CONTRACT) (engl. BID CONDITIONING)
UVJETOVANJE PONUDE
Ugovorne odredbe kojima se utvruju obaveze i prava obje ugovorne strane.
Proces iji je cilj osigurati da ponude u potpunosti odgovaraju uvjetima koji su navedeni u pozivu za dostavljanje ponuda i da se mogu ocjenjivati na jednakim osnovama. Dozvola koju obino izdaje odreeni organ vlasti a kojom se njen imaoc ovlauje da uveze odreeni artikal koji je naveden u dozvoli. U dozvoli se takoer mogu navesti i maksimalna koliina i / ili vrijednost uvoza, i ponekad zemlja ili geografski region, odnosno monetarna zona iz koje se uvoz dozvoljava. Neposredno regulisanje koliina ili vrsta roba koje se uvoze u zemlju, uglavnom putem dozvola ili koliinskih kontingenata / kvota. Primjer traenog proizvoda koji je potreban kako bi se ustanovili njegov kvalitet i podesnost namjeravanoj svrsi. Vidi UI IZBOR, UA SELEKCIJA. Lista potencijalnih ponuaa koji su izabrani u predkvalifikacionoj proceduri i kojima se moe poslati poziv na tender / na ponude ili s kojima mogu poeti pregovori. Vidi takoer PREDKVALIFIKACIJA.
(engl. IMPORT LICENCE)
UVOZNA DOZVOLA
UVOZNE RESTRIKCIJE
(engl. IMPORT RESTRICTIONS) (engl. SAMPLE)

UA SELEKCIJA UZORAK
(engl. SHORT LIST) (engl. SHORT LIST)

UI IZBOR, UA SELEKCIJA
51
---------------------------------------------------------------------------------------------------------VFM engl. skraenica za PROTUVRIJEDNOST ZA NOVAC Vidi PROTUVRIJEDNOST ZA NOVAC.
(VALUE FOR MONEY)

VIAK ZALIHA VIA SILA
(engl. SURPLUS STOCK) (engl. FORCE MAJEURE (ACT OF GOD))
Materijal u koliinama koje su vee od potreba ugovornog organa i koji je na raspolaganju. Ugovorna odredba kojom se predviaju okolnosti izvan kontrole, iji se nastanak moe smatrati zakonskim opravdanjem neizvrenja ugovora, ukljuujui nezgode izazvane prirodnim silama koje je nemogue kontrolirati, predvidjeti ili izbjei (zemljotres, poplave, oluja, vulkanska erupcija itd.), kao i vladine dekrete ili ukaze, trajkove, itd. Metod inspekcije proizvoda kojim se ocjenjuju njegovi vidljivi aspekti (boja, oigledni defekti, itd.). Artikal koji je proizveden i prodavan od strane inovatora ili od njega ovlatenog lica. Vidi takoer PATENT. Kod ugovora o ustupanju radova, konsultant koji preuzima odgovornost za koordinaciju projekta odnosno za izvrenje projekta. Element trokova proizvoda ili usluge koji predstavlja glavni faktor za utvrivanje cjelokupnih trokova proizvoda / usluge. Vidi ADMINISTRATOR / VODITELJ UGOVORA.
VIZUELNA INSPEKCIJA
(engl. VISUAL INSPECTION)

VLASNIKI PROIZVOD / ROBA VODEI KONSULTANT
(engl. PROPRIETARY ARTICLE / GOODS / ITEM) (engl. LEAD CONSULTANT)

VODEI TROAK
(engl. COST DRIVER)

VODITELJ UGOVORA
(engl. CONTRACT ADMINISTRATOR / MANAGER)
(engl. CONTRACT MANAGEMENT, CONTRACT ADMINISTRATION)
VOENJE UGOVORA
Proces kojim se osigurava da obje ugovorne strane budu svjesne svojih obaveza prema ugovoru i da ispunjavaju te obaveze to je mogue efikasnije i djelotvornije. Takoer, obavljanje svih zadataka u vezi sa ugovorom od poetka do kraja ugovornog procesa.
52
---------------------------------------------------------------------------------------------------------RETENCIJA / RETENCIONA KVOTA Zadravanje odreenog postotka plaanja dobavljau tokom trajanja ugovora kako bi se akumulirao fond sredstava na raspolaganju za sluaj da dobavlja ne otkloni eventualne defekte u skladu s ugovorom Termin koji se obino koristi u vezi sa konsultantskim ugovorima kada ugovorni organ poziva odabrane kandidate da podnesu svoje prijedloge. Vidi takoer PREGOVARAKA PROCEDURA. Zahtjev korisnika kojim trai od nabavne organizacije da ispuni odreenu potrebu izvravanjem aktivnosti u vezi s nabavkom.
(engl. RETENTION)
(engl. REQUEST FOR PROPOSALS)
ZAHTJEV ZA DOSTAVLJANJE PRIJEDLOGA
ZAHTJEV ZA NABAVKU, TREBOVANJE
(engl. REQUEST TO PURCHASE (RTP), REQUISITION)
(engl. REQUEST FOR QUOTATION (RFQ))
ZAHTJEV ZA PONUDU
Metoda nabavke koja se obino koristi za robe nie vrijednosti kada se ponude trae od najmanje tri ponuaa bez provoenja kompletne procedure pozivanja na tender / za ponude. Vidi takoer NEFORMALNE TENDERSKE PROCEDURE. Ponuda koju dostavi grupa kompanija i / ili osoba koje su formirale konzorcij da bi se prijavile za odreeni ugovor i (ako ga dobiju) da bi realizirale odreeni projekat. Jedna 'vodea' kompanija zastupa i djeluje u ime svih drugih lanica konzorcija, s tim da svaka lanica ostaje i zajedniki i individualno odgovorna za izvrenje ugovora. Ponuda koja je primljena nakon isteka roka (datum i sat) koji je naveden u pozivu za dostavljanje ponuda. U veini sluajeva se neotvorena vraa ponuau. Zaliha za koju postoji visoka, konstantna potranja, to znai da se u skladitu zadrava kratko ili nikako. Vidi takoer NEKURENTNA ROBA. Sve sirovine, dijelovi, komponente, proizvodi u procesu proizvodnje ili finalni proizvodi u posjedu organizacije u odreenom vremenskom trenutku. Vidi TAMPON ZALIHE, ZALIHE ZA UBLAAVANJE POSLJEDICA VANREDNIH OKOLNOSTI
(engl. JOINT TENDER)
ZAJEDNIKA PONUDA
(engl. LATE BID / TENDER)
ZAKANJELA PONUDA
ZALIHA KURENTNE ROBE
(engl. FAST MOVING STOCK)
(engl. STOCK, INVENTORY)

ZALIHE ZA UBLAAVANJE POSLJEDICA VANREDNIH OKOLNOSTI
ZALIHE
(engl. BUFFER STOCK)

ZAMJENJIVOST
(engl. INTERCHANGEABILITY)
Podesnost proizvoda za koritenje umjesto / u svrhu zamijene drugog proizvoda kako bi se ispunili relevantni postavljeni zahtijevi.
53
DIREKTIVE EVROPSKE UNIJE O JAVNIM NABAVKAMA
Projekat finansira Evropska unija
www.javnenabavke.ba
PREVOD:
Prevod Direktive 2004/18/EZ i Direktive 2004/17/EZ baziran je na prevodu Ureda za javne nabave Republike Hrvatske. Ovaj prevod je objavljen na web stranici Ureda: http://www.javnanabava.hr/zakonska_regulativa.htm. Prevod Direktive Saveta 89/665/EEC i Direktive Saveta 92/13/EEZ baziran je na prevodu Komisije za javne nabavke Republike Crne Gore. Ovaj prevod je objavljen na web stranici Komisije: http://www.nabavka.cg.yu/11direu.htm. Ovim putem zahvaljujemo se institucijama na saradnji.
SADRAJ:
UVOD U DIREKTIVE O JAVNIM NABAVKAMA EU DIREKTIVA 2004/18/EZ DIREKTIVA 2004/17/EZ DIREKTIVA SAVETA 92/13/EEC DIREKTIVA SAVETA 89/66/EEC
5 79 199 337 351
Ovaj Projekat finansira Evropska unija
www.javnenabavke.ba
UVOD U DIREKTIVE O JAVNIM NABAVKAMA EU

- Marian Lemke, voa tima -
www.javnenabavke.ba
Marian Lemke - Uvod u direktive o javnim nabavkama EU
SADRAJ
Broj stranice 9 9 9 15 17 17 17 19 22 23 26 27 28 30 30 31 31 36 38 39 43 44 44 44 47 48 49 52 52 57 59 61 63 64 65 65 66 68 69 71 72
UVOD 1.1 Cilj ovih propisa 1.2 Historija propisa o javnim nabavkama EU OSNOVNI PRINCIPI DIREKTIVA JAVNIH NABAVKI EU PREDMET DIREKTIVA Ugovorni organi 3.1.1 Javni sektor 3.1.2 Komunalni sektor 3.2 Vrijednosni razredi 3.3 Javni ugovori 3.3.1 Okvirni sporazumi 3.4 Izuzeci 3.5 Nabavka u polju odbrane OPA PRAVILA 4.1 4.2 Tehnike specifikacije i standardi Objavljivanje obavjetenja i transparentnost 4.2.1 Obavjetenja o nabavkama 4.2.2 Vremenski rokovi 4.2.3 Informiranje uesnika i sredstva komunikacije 4.3 Kvalifikacija kandidata 4.3.1 Konzorcij 4.3.2 Slubena lista odobrenih ekonomskih operatera 4.4 Ocjena ponuda i dodjela ugovora 4.4.1 Kriterij za ocjenu ponuda 4.4.2 Prihvatljivost pregovaranja nakon podnoenja ponuda 4.4.3 Elektronska aukcija 4.5 Drutveni i okolini faktori POSTUPCI JAVNIH NABAVKI 5.1 Odabir postupka 5.2 Otvoreni postupak 5.3 Ogranieni postupak 5.4 Pregovaraki postupak 5.5 Konkurentski dijalog 5.6 Konkurs zs izradu idejnog rjeenja ALBENI POSTUPAK 6.1 Principi albenih postupaka 6.2 Predmet albenih postupaka 6.3 albena tijela 6.4 albeni postupci BUDUI RAZVOJI SISTEMA JAVNIH NABAVKI EU SPISAK CITIRANIH PRESUDA EVROPSKOG SUDA PRAVDE 3.1
2 3
7 8
-7-
1
1.1
UVOD
Cilj ovih propisa
Javne nabavke u Evropskoj uniji predstavljaju znaajno trite. Prema procjenama Evropske komisije1, ukupna vrijednost javnih nabavki u 2002. godini iznosila je 1,500 milijardi Eura, to predstavlja 16,3 % bruto nacionalnog proizvoda Unije. Javni organi troe mnogo novca na javnu nabavku. Kao to nedavno sprovedeno empirijsko istraivanje pokazuje, konkurentna praksa u javnim nabavkama je klju za efikasnu javnu potronju. Konkurentni i transparentni postupci nabavke pomau javnim organima da nabavljaju proizvode i usluge bolje kvalitete za niu cijenu. Primjena adekvatnih postupaka javnih nabavki i velika konkurencija kada su u pitanju javni ugovori u EU oito umanjuju cijene za oko 30%2. Rezultat toga je da se novac poreskih obveznika efikasnije troi, poboljava se ekonomski razvoj, stvaraju novi poslovi i bolja konkurentnost. Usklaivanje dravnih sistema javnih nabavki zemalja lanica je jedan od najbitnijih instrumenata za postojanje internog trita i uklanjanje prepreka za slobodnu trgovinu unutar EU. Otvoreni, nediskriminatorni i transparentni postupci takoer podravaju pozitivnu konkurentnost meu firmama koje posluju na tritu javnih nabavki. Samo firme koje se natjeu sa stranim kompanijama jesu u stanju da efikasno i u potpunosti uspjeno budu prisutne na stranom tritu te da se odupru konkurenciji stranih kompanija u svojoj zemlji. Iako borba protiv korupcije nije primarni cilj propisa o javnim nabavkama, pouzdani i transparentni postupci javnih nabavki sigurno, smanjuju prostor za prevaru i korupciju, to smanjuje mogunost zloupotrebe. 1.2 Historija propisa o javnim nabavkama EU
Primarni zakon Evropske unije se ne odnosi direktno na javne nabavke. Sporazum Evropske zajednice iz 1957. godine ne govori o javnim nabavkama koje sprovode javne institucije zemalja lanica. Sporazum Evropske zajednice ipak prua neke osnovne principe, zajednike za sve zakone EU, na kojima je izgraen i reim javnih nabavki. Osnovni principi Sporazuma, koji se uveliko mogu primjenjivati i u javnim nabavkama su:
Evropska komisija. Izvjetaj o funkcioniranju trita javnih nabavki u EU: dobit od primjene direktiva EU u budunosti (03/02/2004)
2
Ibid.
-9-
Zabrana diskriminacije na osnovu dravljanstva (lan 12. (ranije 6.)), Slobodna razmjena roba - zabrana poreza, obaveza, kvantitativnih restrikcija na uvoz i izvoz kao i svih mjera koje imaju ekvivalentan efekat (slobodni promet robe) (lan 28. (ranije 30.)), Sloboda formiranja (lan 43. (ranije 52.)), Sloboda pruanja i primanja usluga (lan 49. (ranije 59.)). U kontekstu postupaka javnih nabavki ovi opi prinicipi sadrani u Sporazumu imaju za cilj uklanjanje granica u trgovini, prepreka i diskriminatorne prakse prema svim kompanijama iz EU koje se natjeu za javne ugovore u zemljama lanicama EU. Ti principi uglavom imaju negativnu formulaciju oni zabranjuju svaki oblik diskriminacije. Evropski sud pravde donio je presudu da principi nediskriminacije sadrani u Sporazumu impliciraju obaveznu transparentnost (objavljivanje prilika za nabavke), i time predstavljaju jednu pozitivnu obavezu (C-275/98 Unitron Scandinavia p. 31; C-324/98 Telaustria p. 61 - 62). Specifini propisi EU o javnim nabavkama obraeni su kroz niz detaljnih direktiva, koje navode detaljne zahtjeve za reguliranje postupaka javnih nabavki (stvarajui time konkretne obaveze za institucije koje dodjeljuju javne ugovore). Prvo su u julu 1971. godine, Evropske zajednice odluile da koordiniraju postupke dodjele ugovora o javnim radovima (Direktiva 71/305/EEC3). Ova direktiva je uvela jedan koordiniran sistem dodjeljivanja javnih ugovora (u daljem tekstu klasini sektor), koji je u osnovi ostao neizmjenjen sve do danas objavljivanje obavjetenja o javnim nabavkama na nivou Evropske zajednice (u Slubenom glasniku Evropskih zajednica),pravila nediskriminacije kada je u pitanju uee (kvalificiranost kandidata), nediskriminatorna tehnika specifikacija zasnovana na evropskim standardima, minimalni vremenski rokovi, objektivni kriteriji za procjenu ponuda. Nakon toga, u decembru 1976. godine, reim javnih nabavki je proiren i na javnu nabavku roba (Direktiva 77/62/EEC kojom se koordiniraju postupci dodjele ugovora o javnoj nabavci roba4). Propisi za ugovore o dodjeli roba su skoro identini kao i oni za nabavku radova.
Direktiva Vijea 71/305/EEC od 26. jula 1971. vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, Slubeni glasnik L 185, 16/08/1971 Direktiva Vijea 77/62/EEC od 21. decembra 1976. vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o robama, Slubeni glasnik L 013, 15/01/1977
- 10 -
Nakon revidiranja i bitnih izmjena i dopuna koje su usvojene krajem 1980-tih (Direktiva 89/4405 kojom se mijenja direktiva o dodjeli radova i 88/2956 i direktiva o dodjeli roba), iji su konsolidirani tekstovi objavljeni 1993. godine: Direktiva 93/36/EEC7 koja koordinira postupke dodjele ugovora o dodjeli roba i Direktiva 93/37/EEC8 koja se tie koordinacije postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima. Kasnije su doneene izmjene i dopune EU direktiva9, zbog potpisivanja Sporazuma o vladinoj nabavci (World Trade Organisation - WTO). Taj pravni akt ostaje na snazi vie od jedne decenije do poetka 2006. godine. Ugovori o javnoj dodjeli usluga nisu bili nikako regulirani na nivou EU do juna 1992. godine, kada je usvojena direktiva 92/50/EEC10 vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o nabavci usluga (pod istim procedurama kao i ona ranija za radove i robe). 1990. godine odvojen reim javnih nabavki Evropske unije ukljuivao je sve organe koji posluju u sektoru energije, vode, prevoza i telekomunikacija (komunalni sektor) Direktiva 90/531/EEC11 o nabavci od strane organa koji posluju u sektoru vode, prevoza, energije i telekomunikacija. Za razliku od tzv. klasinih direktiva, koje reguliraju samo javne institucije (u vlasnitvu drave), komunalne direktive ukljuivale su sve ekonomske subjekte koji se bave tim odreenim sektorima, ukljuujui i privatne kompanije. Postupak dodjele ugovora je bio neto drugaiji (fleksibilniji) od onog koji je bio odreen za klasini sektor. 1993. godine novi tekst komunalne direktive je usvojen (Direktiva 93/38 od 14.06.199312). Unato nastojanjima, primjena novih propisa o javnim nabavkama u zemljama lanicama nije bila zadovoljavajua. Kako bi se ojaala primjena mehanizama na dravnim i na evropskom nivou, 1989. godine nova korektivna direktiva je
Direktiva Vijea 89/440/EEC od 18. jula 1989. izmjena Direktive 71/305/EEC vezane za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o radovima, Slubeni glasnik L 210, 21/07/1989 Direktiva Vijea 88/295/EEC od 22. marta 1988. izmjena Direktive 77/62/EEC vezane za kooridnaciju postupaka dodjele ugovora o robama, koja ponitava odreene odredbe direktive 80/767/EEC, Slubeni glasnik L 127, 20/05/1988
7 6 5
Direktiva Vijea 93/36/EEC od 14. juna 1993. koja koordinira postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, Slubeni glasnik L 199, 09/08/1993 Direktiva Vijea 93/37/EEC od 14. juna 1993. vezana za koordinaciju procedura o dodjeli ugovora o dodjeli radova, Slubeni glasnik L 199, 09/08/1993
Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 97/52/EC od 13. oktobra 1997. koja mijenja Direktive 92/50/EEC, 93/36/EEC i 93/37/EEC vezane za kooridnaciju postupaka za odjelu ugovora o uslugama, robama i radovima, Slubeni glasnik L 328, 28/11/1997
10
Direktiva Vijea 92/50/EEC od 18. juna 1992. vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o uslugama, Slubeni glasnik L 209, 24/07/1992
11
Direktiva Vijea 90/531/EEC od 17. septembra 1990. godine o postupcima javne nabavke za organe koji posluju u sektorima vode, energije, transporta i telekomunikacije, Slubeni glasnik, L 297, 29/10/1990 Direktiva Vijea 93/38/EEC od 14. juna 1993. godine o koordinaciji postupaka javnih nabavki za organe koji posluju u sektorima voda, energije, transporta i telekomunikacija, Slubeni glasnik L 199, 09/08/1993
12
- 11 -
usvojena, ona je formulirala zahtjeve za postupke revizije koji su dostupni za nezadovoljne ponuae (Direktiva 89/665/EEC13 o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu postupka revizije za dodjelu ugovora o robama i ugovora o radovima). Slina direktiva usvojena je kasnije i za komunalni sektor (Direktiva 92/13/EEC14 koja koordinira zakone, uredbe i administrative odredbe vezane za primjenu pravila Zajednice kada je u pitanju primjena postupaka od strane organa koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i telekomunikacija).
diskusiju o modernizaciji reima javnih nabavki u EU. Diskusija je dovela do formuliranja zakonskih mjera (prijedlog dvije nove direktive predstavljen u maju 2000. godine16). Obje ove nove direktive usvojene su 31.03.2004. godine Direktiva 2004/18/EC17 Evropskog parlamenta i Vijea 31.03.2004. godine o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, javnoj nabavci roba i javnoj nabavci usluga zamijenila je klasine direktive 92/50, 93/36 i 93/37. Direktiva 2004/17/EC18 Evropskog parlamenta i Vijea od 31.03.2004. godine koja koordinira postupke nabavki organa koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i potanskih usluga zamijenila je komunalnu direktivu 93/38. Novi propisi konsolidiraju postojee tekstove klasinih direktiva, pojednostavljuju neke odredbe, uvode moderne i fleksibilnije tehnike za postupke (okvirni sporazum, konkurentni dijalog, elektronska nabavka). Obje direktive bi trebale biti inkorporirane u dravne pravne sisteme zemalja lanica EU do 31.01.2006. godine. Pored gore navedenih direktiva, koje reguliraju postupke javnih nabavki, EU je nedavno usvojila i druge propise vezane za javne nabavke, a koji se tiu tehnikih aspekata: Direktiva Komisije 2001/78/EC19 od 13. septembra 2001. godine o upotrebi standardnih obrazaca kod objavljivanja obavjetenja o javnim nabavkama,
Evropskoj uniji kako naprijed15 (Green Paper: Public procurement in the European Union - Exploring the Way Forward), Evropska komisija zapoela je
U novembru 1996. godine, obavljivanjem Zelene knjige: Javne nabavke u
DirektivaVijea 89/665/EEC od 21. decembra 1989. godine o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu postupka revizije dodjele ugovora o robama i radovima, Slubeni glasnik L 395, 30/12/1989 Direktiva Vijea 92/13/EEC od 25. februara 1992. godine o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu pravila Zajednice o postupcima javnih nabavki za organe koji posluju u sektorima voda, energije, transporta i telekomunikacija, Slubeni glasnik L 076, 23/03/1992
15 16 17 18 19 14
13
COM 96/583 COM 2000/275 i COM 2000/276 Slubeni glasnik L 134, 30/04/2004 Slubeni glasnik L 134, 30/04/2004 Slubeni glasnik, L 285, 29/10/2001
- 12 -
Propis (EC) br. 2195/200220 Evropskog parlamenta i Vijea o Opem vokabularu javnih nabavki (Common Procurement Vocabulary (CPV)) (kasnije izmjene i dopune Odredba br. 2151/200321 od 16. decembra 2003. godine). Direktive i odredbe predstavljaju dva razliita tipa podzakonskih akata EU. Odredbe su obvezujue za primjenu u zemljama lanicama i vae direktno za zemlje lanice odmah nakon objavljivanja u Slubenom glasniku22. Nije potrebna nikakva posebna zakonska radnja zemalja lanica kako bi se implementirale odredbe. Implementacija direktiva je pak drugaija. Direktive se ne primjenjuju automatski u zemljama lanicama. Direktive treba transponirati u dravni pravni sistem zemlje lanice moraju uskladiti svoj pravni sistem i praksu sa direktivama. Bitno je upamtiti da cilj propisa o javnim nabavkama EU nije usklaivanje svih dravnih pravila o javnim nabavkama23. Cilj je uspostavljanje minimalnog seta zajednikih pravila koja e tititi osnovne prinicipe iz Sporazuma (nediskriminacija i etiri velike slobode) u segmentu javnih nabavki. Naravno, zemlje lanice mogu nametnuti otrije zahtjeve svojim dravnim zakonom, ako ta dodatna pravila nemaju diskriminirajui efekat tako to ograniavaju uee stranih kompanija (sa sjeditem u EU) u odnosu na domae trite. Ova zajednika pravila se odnose na: Predmet reima javnih nabavki (definicije ugovornog organa i javnih ugovora); Definicija dostupnih postupaka javnih nabavki i uslova za njihovu upotrebu; Tehnike specifikacije (koritenje standarda); Pravila oglaavanja (objavljivanje obavjetenja o javnim nabavkama); Kriteriji za kvalifikaciju kandidata i odabir najbolje ponude; Osnovni zahtjevi po pitanju postupka revizije.
20 21 22
Slubeni glasnik, L 340, 16/12/2002 Slubeni glasnik, L 329, 17/12/2003
Tokom rasprave o posljednjem paketu mjera o javnoj nabavci (2001. 2004.) razmatralo se da li se pravila i procedure o javnim nabavkama EU trebaju pretoiti u odredbu. U tom sluaju ponitili bi se svi dravni zakoni o javnim nabavkama (za javne ugovore izned vrijednosnih razreda EU); svi ugovorni organi u zemljama lanicama bi primjenjivali potpuno isti tekst propisa EU. Sva mogua razmimoilaenja izmeu zemalja bi se time izbjegla. Konano prijedlog je odbaen i novi propisi su usvojeni u martu 2004. u obliku direktiva. Zemlje lanice moraju uskladiti svoje dravne zakone sa direktivama EU do kraja januara 2006. godine.
23
Evropska komisija, Pravila za postupke javnih nabavki pri postupku dodjele ugovora o javnim nabavkama(The Rules Governing the Procedure in the Award of Public Procurement Contracts), 1997.
- 13 -
Mnogi drugi bitni aspekti sistema javnih nabavki nisu regulirani propisima EU i odluka o njima ostavljena je zemljama lanicama koje ih primjenjuju. Primjeri usklaenih pitanja su: Administrativna postavka sistema javnih nabavki (postojanje centralnog regulatornog tijela); Centralizacija sistema (postojanje centralnog nabavnog tijela); Organizacija sistema revizije; Upravljanje ugovorom; Uslovi za ponitenje postupka; Garancija za ponudu i garancija za dobro izvrenje posla; Lina odgovornost za povrede.
- 14 -
OSNOVNI PRINCIPI DIREKTIVA JAVNIH NABAVKI EU
Osnovni principi direktiva javnih nabavki formulirani su u lanu 2. Direktive 2004/18 (u lanu 10. Direktive 2004/17 stoji identian tekst).
ugovorni organi se prema ekonomskim operaterima ponaaju jednako i nediskriminirajue i djeluju na transparentan nain.
Iako je ova reenica dodata tekstu direktiva javnih nabavki 1997.24 godine, Evropski sud pravde je mnogo ranije razvio koncept osnovnih principa jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki (C-243/89, Storebaelt, p. 11 i 3325). Princip jednakog tretmana zahtijeva da se sluajevi koji se mogu porediti moraju tretirati jednako, a da se razliite situacije ne smiju tretirati jednako, osim ako je takav tretman objektivno opravdan (spojeni sluajevi C-21/03 i C34/03, Fabricom, p. 27). U oblasti javnih nabavki ovaj princip zahtijeva jednak tretman za sve uesnike u postupku (kandidati i ponuai) u svim fazama postupka. Ugovorni organ mora ostati objektivan, pravedan i nepristrasan. Svi potencijalni ponuai se moraju tretirati isto, svi moraju dobiti iste anse za uee u postupku javne nabavke kao i za potpisivanje ugovora. Svi oblici pristrasnosti i diskriminatornog ponaanja su strogo zabranjeni. Druga formulacija principa jednakog tretmana je princip nediskriminacije (niko ne bi trebao biti diskriminiran na osnovu dravljanstva). Kako proizilazi direktno iz Sporazuma, princip jednakog tretmana (nediskriminacije) primjenjuje se na sve ugovore o javnim nabavkama (kao i na ugovore ija vrijednost ne prelazi vrijednosne razrede, koje ne pokrivaju direktive javnih nabavki EU). Evropski sud pravde je esto citirao principe jednakog tretmana i nediskriminacije kao osnovu za svoje presude. Odluka da ugovorni organ stupi u pregovore sa samo jednim ponuaem na osnovu njegove neprihvatljive ponude i da promijeni kriterije za dodjelu ugovora tokom postupka da bi odgovarale tom ponuau, predstavljala je povredu principa jednakog tretmana (C243/89, Storebaelt, p. 38 - 45);
Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 97/52/EC od 13. oktobra 1997. koja dodaje izmjene i dopune Direktivama 92/50/EEC, 93/36/EEC i 93/37/EEC u vezi sa koordiniranjem postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci usluga, radova i roba, koji uvode slijedeu odredbu: Ugovorni organi
24
osiguravaju da ne postoji diskriminacija meu ponuaima (ugovoraima).

25
Vidjeti presudu: Po ovom pitanju bitno je primjetiti da iako ova direktiva ne pominje eksplicitno princip jednakog tretmana ponuaa, obavezna je primjena tog principa koja lei u samoj osnovi dikretive ija je svrha, u skladu sa devetim recitalom ove preambule, osiguranje efikasne konkurencije kada su u pitanju javni ugovori. (p. 33)
- 15 -
Objavljivanje obavjetenja o ugovoru samo na dravnom nivou, a ne objavljivanje tog obavjetenja u Slubenom glasniku (u sluaju ugovora iznad vrijednosnih razreda EU) diskriminira strane kompanije (C-16/98, Komisija v. Francuska, p. 110 - 111); Upotreba klasifikacije francuskih strunih organizacija u tenderskoj dokumentaciji predstavljala je indirektnu diskriminaciju, stvarajui bolje uslove za francuske kompanije da podnesu svoje ponude u kratkim vremenskim rokovima (C-225/98, Komisija v. Francuska, p. 81 - 82); Primjenjujui kriterije tokom procesa ocjenjivanja ponuda, koji ranije nisu objavljeni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ kri principe transparentnosti, mogunosti predvianja rezultata spora i jednakosti ponuaa (C-19/00, SLAC Construction, p. 24); Princip jednakog tretmana sprijeava kriterij za dodjelu ugovora javne nabavke po kojem ponuaeva ponuda moe biti favorizirano procjenjena samo ako je proizvod koji je predmet ponude dostupan za inspekciju od strane ugovornih organa u krugu od 300 km od sjedita ugovornog organa(C-315/01, GAT, p. 69); Ako kriterij za dodjelu ugovora nije dovoljno jasno formuliran (kriterij za dodjelu ugovora koji nije popraen zahtjevima koji dozvoljavaju da informacije koje podnesu ponuai budu efikasno dokazane), zahtjevi za jednak tretman i transparentnost nisu zadovoljeni(C-448/01,EVN,p.51-52). Princip transparentnosti u postupcima javnih nabavki zahtijeva dostupnost relevantnih informacija za sve zainteresirane stranke, dosljedno i pravovremeno, kroz pristupaan i rasprostanjen medij, bez ikakvih trokova ili o razumnom troku. Evropski sud pravde je princip transparentnosti izveo iz principa jednakog tretmana (C-275/98, Unitron Scandinavia, p. 31). Potivanje principa transparentnosti se garantira odredbama koje obavezuju da se obavjetenja o javnoj nabavci objave i da se o rezultatu postupka i donesenim odlukama informiraju uesnici.
- 16 -
3. 3.1
PREDMET DIREKTIVA Ugovorni organi
Direktive definiraju vrste institucija koje se smatraju ugovornim organima, t.j. koje institucije bi trebale primjenjivati propise javnih nabavki kod dodjele svojih ugovora. 3.1.1 Javni sektor Direktiva 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki javnog sektora (klasina direktiva) definira ugovorne organe kao drave, regionalne ili
lokalne organe, tijela kojima upravlja javno pravo, udruenja osnovana od strane jednog ili vie takvih organa ili jednog ili vie takvih tijela kojima upravlja javno pravo (lan 1. (9)).
Izraz drava koji se pominje u ovom propisu obavezno ukljuuje sva tijela koja posjeduju zakonodavnu, izvrnu ili sudsku vlast i na centralnom i na lokalnom (regionalnom) nivou. To je takoer sluaj i za tijela koja, u federalnoj dravi, imaju te ovlasti na federalnom nivou (C-323/96, Komisija v. Belgija, p.27). Izraz drava mora biti funkcionalno tumaen. Shodno tome, tijelo iji se sastav i funkcije odreuju dravnim propisima i koje zavisi od vlasti kada je u pitanju imenovanje njegovih lanova, primjena obaveza po pitanju mjera i finansiranje ugovora o javnim radovima koje dodjeluje, mora se posmatrati kao tijelo koje potpada pod izraz drava kada je u pitanju dikretiva o javnim nabavkama, ak i ako nije dio dravne administracije u formalnom smislu (sluaj 31/87, Beentjes, p. 11). Prema definiciji koja je navedena u lanu 1. (9) (b) tijelo kojim upravlja javno pravo (a body governed by public law) je svako tijelo koje: (a) je osnovano za odreene svrhe zadovoljavanja potreba u opem interesu, koje nema industrijski ili trgovaki karakter; (b) ima pravni oblik; i (c) ispunjava najmanje jedan od slijedeih uslova: i. ii. iii. financira ga, najveim (t.j. vie od 50%) dijelom, drava ili drugi ugovorni organi, podlono je upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela; ima menaderski odbor ijih vie od pola lanova imenuje takva tijela.
- 17 -
Kao i izraz drava, takoer i tijelo kojim upravlja javno pravo bi se trebao interpretirati u irem smislu kao i u funkcionalnim terminima, kako bi se osiguralo zadovoljenje dvostrukog cilja postojanja konkurencije i transparentnosti (C-373/00 Truley, p. 43, C-237/99 Komisija v. Francuska, p.36). Izraz tijelo kojim upravlja javno pravo je Unijski koncept, i mora se tumaiti samo u poreenju sa Unijskim pravom, jednakim u cijeloj Uniji. Moe se desiti da tijelo kojim upravlja privatno pravo na dravnom nivou bude klasificirano kao tijelo kojim upravlja javno pravo u upravo ovom znaenju iz Direktiva o javnim nabavkama, kada sva tri gore navedena uslova budu ispunjena (C84/03 Komisija v. panija, p. 27 - 28). Tijelo kojim upravlja javno pravo je (primarno) neprofitna organizacija, koja zavisi od drave (ili lokalnih vlasti), kreirana u svrhu zadovoljavanja opih potreba, koje nemaju komercijalni karakter. Potrebe komercijalnog karaktera zadovoljavaju se kada su robe i usluge dostupne na tritu. Ope potrebe koje nemaju komercijalni karakter zadovoljavaju drava i njene institucije. Openito, potrebe te vrste su one koje, iz razloga povezanih sa opim interesom, sama drava odabere da obezbijedi ili preko kojih eli da zadri utjecaj (C-360/96, BFI Holding, p. 51). Tijelo kojim upravlja javno pravo u pravilu nema konkurenciju privatnih komercijalnih kompanija (ima monopolistiku poziciju i/ili operira u nekomercijalnom sektoru). Ipak, ak i postojanje konkurencije od strane privatnih kompanija nije validan test, obzirom da uvijek postoji mogunost da i privatne kompanije ele pruati te iste usluge. Aneks III navodi tijela i kategorije tijela kojima upravlja javno pravo u zemljama lanicama. Na listi su, izmeu ostalih: dravne (centralne) banke, javni radio i televizijski emiteri, univerziteti, javne kole, dravne akademije nauka i druge naune institucije, javne bolnice i druge zdravstvene institucije, regionalne razvojne agencije, regionalne turistike organizacije, muzeji, galerije i javne biblioteke, dravna pozorita i opere, javne fondacije, poljoprivredne organizacije. Ova lista je navedena samo kao smjernica. Lista nije konana, to znai da onda kada odreena institucija odgovara opoj definiciji, a nije ukljuena u
- 18 -
spisak, ipak mora primjenjivati propise o javnim nabavkama (opa definicija, a ne lista, je referentna u sluaju nesigurnosti). Ako odreeno tijelo nije navedeno u aneksu III, njegova pravna i stvarna situacija mora se ispitati kako bi se ustanovilo da li on zadovoljava ili ne potrebe od opeg interesa (C373/00, Truley, p. 44). Evropski sud pravde je ve nekoliko puta imao raspravu o tome da li odreena institucija potpada pod definiciju iz Direktive kojom se definira tijelo kojim upravlja javni zakon. Na primjer, Evropski sud pravde donio je odluku da slijedee institucije potpadaju pod tu definiciju: finska kompanija, koju je osnovala, posjedovala i njome upravljala lokalna vlast, a koja promovira razvoj industrijskih ili komercijalnih aktivnosti (C-18/01, Korhonen Oy); pogrebno drutvo, austrijska opinska kompanija (C-373/00, Truley); panska komercijalna kompanija u vlasnitvu drave, uspostavljenja u svrhu izgradnje novih zatvora (C-283/00, Komisija v. panija); britanski univerziteti (C-380/98, Cambridge Univerzitet); austrijska kompanija za otpad i kanalizaciju (C-470/99, Universale-Bau); francuske niskobudetne stambene korporacije i zadruge (C-237/99, Komisija v. Francuska); irsko dravno umsko gazdinstvo (C-353/96, Komisija v. Irska); holandska opinska kompanija za prikupljanje otpada i ienje lokalnih puteva i cesta (C-360/96, BFI Holding); austrijska dravna tamparija (C-44/96, Mannesman). Ipak, Evropski sud pravde je donio presudu po kojoj jedno italijansko tijelo, koje za cilj ima izvoenje aktivnosti vezanih za odravanje sajmova, izlobi i drugih slinih aktivnosti, i koje operira na konkurentnom tritu, nije tijelo kojim upravlja javni zakon i time ne mora primjenjivati pravila javnih nabavki (spojeni sluajevi C-223/99 i C-260/99 Agora i Excelsior). 3.1.2 Komunalni sektor Propisi o postupcima nabavki u javnom sektoru imaju za cilj racionalizaciju javne potronje, jer se ugovori koje dodjeljuju javne institucije finansiraju od novca poreznih obveznika (lokalni ili centralni dravni budet). Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke nabavki za komunalni sektor pokriva ne samo javne organe, ve ukljuuje i privatne kompanije, koje nisu direktno finansirane iz javnih sredstava. Objanjenje postupka javnih nabavki u komunalnom sektoru je onda drugaije. Organi koji djeluju u komunalnom sektoru ne djeluju u normalnim trinim okolnostima, zbog zatvorene prirode njihovih trita (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele dravni organi. Pravni ili tehniki monopol ograniava (ili ak
- 19 -
onemoguuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvalitet usluga koje oni nude (voda, energija, transport, potanske usluge) su vrlo vane za drutvo i ekonomiju. Stoga vlade ele da zadre makar indirektnu kontrolu i utjecaj na nabavke. Definicija ugovornih organa u Direktivi 2004/17 je dvostruka. Za svrhu ove Direktive ugovorni organi su organi koji su definirani u lanu 2. (ugovorni organi, javna preduzea) i organi sa posebnim ili ekskluzivnim pravima) koji vre jednu od aktivnosti koje su navedene u lanovima 3. - 7. (plin, grijanje, struja, voda, transport, potanske usluge, istraivanje i izvlaenje nafte, plina, uglja i odravanje luka i aerodroma). lan 2. broji tri kategorije ugovornih organa: Ugovorni organi (institucije javnog sektora); Javna preduzea (javne kompanije); Ostali organi (t.j. privatni) koji djeluju na osnovu posebnih ili ekskluzivnih prava koja dodjeljuju kompetentni organi zemlje lanice. Definicija ugovornih organa (lan 2. (1) (a)) ukljuuje dravu, lokalne i regionalne organe, tijela koja djeluju pod javnim zakonom i asocijacije koje su ti organi formirali. To je identino sa gore spomenutom definicijom koja se nalazi u Direktivi 2004/18. Isto tumaenje koncepta ugovornih organa (posebno tijela koja su pod javnim zakonom) se jednako primjenjuje i u sluaju komunalnih direktiva. Shodno tome, obje direktive se primjenjuju u javnim institucijama (ugovorni organi). Izbor bilo koje od njih u odreenoj situaciji zavisi od aktivnosti koje sprovode ugovorni organi (u vezi sa tim odreenim ugovorom). Kada ugovorni organ dodijeli ugovor vezan za aktivnosti navedene u lanovima 3. 7. Direktive 2004/17, primjenjuje se ova Direktiva; u protivnom se primjenjuje Direktiva 2004/18 (spojeni sluajevi C-462/03 i 463/03, Strabag i Kostmann, p. 37). Javno preduzee je svako preduzee na koje ugovorni organi (javni organi) mogu primjenjivati direktno ili indirektno dominantan utjecaj putem vlasnitva, finansijskim ueem ili menadmentom. Dominantni utjecaj je definiran kao vlasnitvo veinskog dijela preduzea, ili kao kontrola veine glasova ili mogunost da se nominira vie od pola menadmenta ili nadzornog tijela (lan 2. (1) (b)). Za razliku od tijela koje regulira javno pravo, javna preduzea su uvijek komercijalni organi (stvoreni da bi ispunjavali industrijske ili komercijalne potrebe) (C-214/00, Komisija v. panija, p. 44). Organi koji djeluju u komunalnom sektoru, a koji nisu ugovorni organi ni javna preduzea (t.j. privatni i kombinirani organi) su podloni Direktivi 2004/17 ako su dobili posebna ili ekskluzivna prava. Dodjeljujui ta prava, administracija ograniava broj kompanija koje imaju ovlasti da obavljaju odreene aktivnosti (na jednu ili vie), tako stvarajui monopol (ili oligopol) (lan 2. (2-3)).
- 20 -
lanovi 3. 7. Direktive navode aktivnosti koje spadaju u komunalni sektor. Spisak se moe podijeliti u dvije kategorije: Kada se usluge pruaju putem ustaljene tehnike mree ije postojanje ograniava konkurenciju. U praksi, ak i kad nema legalnog monopola, malo je vjerovatno da e se druga kompanija pojaviti na tritu; Kada vlade ogranie broj kompanija koje imaju ovlasti da sprovode odreene aktivnosti (dodjeljivanje vladinih koncesija). Slijedee aktivnosti spadaju u prvu kategoriju (usluge koje se nude putem ustaljenih mrea): Proizvodnja, prevoz i distribucija plina, grijanja i struje i odravanje mrea koje su za to namijenjene (lan 3.); Proizvodnja, prevoz i distribucija pitke vode i odravanje tih mrea (lan 4.); Aktivnosti koje se odnose na pruanje i odravanje mrea koje pruaju usluge na polju transporta (eljeznica, tramvaji, trolejbusi) (lan 5.). Druga kategorija (vladine koncesije) obuhvata: Potanske usluge (lan 6.); Istraivanje i vaenje nafte, uglja i ostalih vrstih goriva (lan 7. (a)); Odravanje aerodroma, morskih i rijenih luka (lan 7. (b)). Proizvodnja, transport i distribucija plina, struje, grijanja i pitke vode su ukljuene samo ako su namijenjene javnosti, a ne vlastitoj potronji (lanovi 3. (4) i 4. (3)). Vrijedno je spomena da je biva Komunalna direktiva EU (93/38) ukljuivala i usluge telekomunikacija (lan 2. (2) (d) Direktive 93/38). Ipak, skora liberalizacija i demonopolizacija donijele su aktivnu konkurenciju u sektoru telekomunikacija u Evropi, time odstranjujui razlog za njihovu ukljuenost. Kompanije koje djeluju u telekomunikacijskom sektoru sad djeluju u uslovima trita sa potpunom konkurencijom. Stoga je nova Direktiva izuzela ovu aktivnost iz svog opsega. Postojanje konkurencije predstavlja vaan test za primjenu Direktive 2004/17. Ako u nekoj zemlji lanici bilo koja aktivnost koja je navedena u lanovima 3.7. bude izloena konkurenciji, trebala bi biti izuzeta iz njenog opsega. U tom sluaju drava lanica bi trebala obavijestiti Evropsku komisiju, koja donosi odluku o neprimjenjivosti Direktive (lan 30.)26.
26
Vidi takoer Odluku Komisije od 7. januara 2005. odetaljnim pravilima primjene ovog postupka navedenu u lanu 30. Direktive 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijea kojom se koordiniraju pravila javnih nabavki za organe koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i potanskih usluga, Slubeni glasnik 7, 11/01/2005
- 21 -
3.2
Vrijednosni razredi
Osnovni principi Sporazuma, principi jednakog tretmana (nediskriminacije), transparentnosti i etiri slobode (sloboda razmjene roba, usluga, radne snage i kapitala) primjenjuju se na sve ugovore o javnim nabavkama koje dodjeljuju javne institucije zemalja lanica. Diskriminacija na osnovu dravljanstva je zabranjena u svim postupcima javnih nabavki, bez obzira na njihovu vrijednost ak i ugovori najniih iznosa moraju biti otvoreni za konkurenciju iz ostalih zemalja EU. Kompanije i proizvodi koji dolaze iz drugih zemalja EU moraju biti tretirani na potpuno isti nain kao i lokalne (domae) kompanije i proizvodi. Detaljna pravila koja nalau direktive, ipak, primjenjuju se samo na javne nabavke visokih vrijednosti, iznad odreenog vrijednosnog razreda. EU direktive primjenuju se samo na ugovore, koji zbog svoje visoke vrijednosti mogu biti interesantni stranim kompanijama. Ne bi bilo realno (ni tehniki mogue) objaviti na nivou cijele EU informacije o svakom i najmanjem ugovoru koji se dodjeluje u zemljama lanicama EU. To ne bi bilo ni realno za oekivati, jer u sluaju malih, jednostavnih ugovora primjena cijelog postupka, komplicirala bi i dodatno produavala postupak troak takve procedure sigurno bi prelazio ekonomsku dobit. Tako, direktive se primjenjuju samo na dodjeljivanje ugovora, ija vrijednost je jednaka ili prelazi odreeni vrijednosni razred. Primarno, vrijednosni razredi za klasini sektor bili su definirani kako slijedi: 5,000,000 Eura za radove (lan 6. (1) Direktiva 93/37); 200,000 Eura za robe (lan 5. (1) Direktiva 93/36); 200,000 Eura za usluge (lan 7. (1) Direktiva 92/50). Vrijednosni razredi definirani Direktivom 93/38 za komunalni sektor su bili slini (5,000,000 Eura za radove i 400,000 za robe i usluge (600,000 u nekim sluajevima)). Vrijednosni razredi su mijenjani (neznatno povieni) nakon pristupa EU Sporazumu o vladinoj nabavci SVN (pod okvirom Svjetske trgovinske organizacije) (promjene su uvedene direktivama 97/52 i 98/4 koje su izmjenile dotadanje direktive javnih nabavki; vidi takoer Recital (7) Preambule Direktivi 2004/18). Obzirom da se SVN primjenjuje razliito na ugovore koje dodjeljuju centrale i lokalne vlasti, vrijednosni razredi su sada drugaiji za razliite nivoe vlasti. Vrijednosni razredi su definirani lanom 7. Direktive 2004/18 i lanom 16. Direktive 2004/17. Vrijednosni razredi se revidiraju i verificiraju od strane Komisije svake dvije godine.
- 22 -
Trenutno, vrijednosni razredi za javni sektor iznose27: 154,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga koja dodjeljuju centralna vladina tijela 236,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga koje dodjeljuju ugovorni organi koji nisu centralna vlada, 5,923,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci radova (za sve nivoe vlasti). Za komunalni sektor kada su u pitanju javni radovi, razred je isti, ali kada su u pitanju usluge i robe, vrijednosni razredi su vii i jednaki 473,000 Eura. 3.3 Javni ugovori
interesa koji se sklapaju u pismenoj formi izmeu jednog ili vie ekonomskih operatera i jednog ili vie ugovornih organa, s ciljem izvoenja radova, nabavljanja proizvoda ili pruanja usluga u okviru znaenja iz ove Direktive (lan 1. (2) (a) Direktive 2004/18).
Javni ugovori (public contracts) su definirani kao ugovori od finansijskog
Direktiva javnih nabavki regulira postupke za dodjelu ugovora javnih nabavki.
Finansijski interes oznaava da dobavlja, ugovara ili prualac usluga od ugovornog organa dobiva naknadu za ispostavu robe, radova ili usluga (C399/98, Ordine degli Architetti i drugi, p. 77). Ako, pak, naknadu plaa neka trea strana, koja nije ugovorni organ, moe doi do koncesije (ako plaaju korisnici), ne do javnog ugovora. Dodjela koncesija za javne radove je predmet Direktive javnih nabavki 2004/18 (lanovi 56. 65. iste); dok dodjela koncesija za javne usluge nije (lan 17.). Bitno je pomenuti da se ni definicija ugovornih organa, niti definicija javnih ugovora ne odnose na izvor finansiranja. Stoga, da bi se odluilo da li je taj ugovor javni ugovor koji je predmet sistema javnih nabavki, nevano je da li se on finansira iz javnih sredstava ili ne (C-126/03, Komisija v. Njemaka, p. 20). Naravno, nisu sve aktivnosti ugovornih organa predmet sistema javnih nabavki, ne moraju sve biti ugovorene. Ugovorni organ uvijek ima mogunost da sprovede zadatke koji su mu dati koristei svoje administrativne, tehnike i druge izvore (takozvane in house (interne) ugovore), a da nije duan pozvati vanjske organe. U tom sluaju nema potrebe da se primjenjuju zakoni javnih nabavki (C-26/03 Stadt Halle p. 48). Evropski sud pravde je formulirao dva kriterija za razgranienje internih ugovora i ugovora o javnoj nabavci (C-107/98, Teckal, p. 50). Prvi je da se ugovor o javnoj nabavci moe zakljuiti samo izmeu dva odvojena lica: ugovorni organ i neko drugo lice (kompanija) koje je pravno odvojeno od njega. Tako svi ugovori (sporazumi) koji su zakljueni izmeu raznih odjeljenja
27
Uredba Komisije br. 1874/2004, 28.10. 2004. godine (Slubeni glasnik L 326, 29/10/2004)
- 23 -
ugovornog organa su interni ugovori, i nisu predmet pravila javnih nabavki. Drugo, ugovori koji su dodijeljeni kompanijama koje su pravno odvojene od ugovornog organa, mogu se smatrati internim ugovorima kada ugovorni organ ima kontrolu nad kompanijom, slinu kontroli koju ima nad svojim odjeljenjima, i, u isto vrijeme, kompanija sprovodi neophodan dio svojih aktivnosti pod kontrolom ugovornog organa. Ipak, ako tu kompaniju posjeduje, ak i u malom dijelu, neki privatni kapital, ugovor s tom kompanijom se ne moe dodijeliti bez postupka javne nabavke uee privatne djelatnosti izuzima u svakom sluaju mogunost da ugovorni organ sprovodi kontrolu nad kompanijom slinu onoj koju sprovodi nad svojim odjeljenima (C-26/03, Stadt Halle, p. 49, 52). Tako se interni ugovori mogu sklopiti samo izmeu ugovornih organa i javnih preduzea koja su oni osnovali. Ali, a priori iskljuivanje svih odnosa izmeu ugovornih organa i nekomercijalnih tijela koja su pod javnim zakonom, kakva god bila posebna priroda tih odnosa, e stvoriti nepravilnu transpoziciju Direktive (C-84/03, Komisija v. panija, p. 40). Ugovori o javnim nabavkama koje reguliraju Direktive ukljuuju tri kategorije: ugovor o javnoj nabavci radova, ugovor o javnoj nabavci roba i ugovor o javnoj nabavci usluga. Ovi termini su definirani u lanu 1. (2) Direktive 2004/1828.
(b) Ugovori o javnoj nabavci radova su ugovori koji za cilj imaju izvoenje, ili i idejno rijeenje i izvoenje radova vezanih za jednu od aktivnosti koje su navedene u aneksu I, ili rad, ili realizaciju, bilo kojim sredstvima, rada koji odgovaraju zahtjevima koji je specificarao ugovorni organ. Rad znai rezultat gradnje ili graevinskih radova koji uzeti u cjelosti zadovoljavaju ili ispunjavaju ekonomsku i tehniku funkciju. (c) Ugovori o javnoj nabavci roba su ugovori, koji nisu oni na koje se odnosi (b), koji za svoj cilj imaju kupovinu, lizing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez mogunosti otkupa proizvoda. Javni ugovor koji za svoj predmet ima nabavku proizvoda i koji takoer ukljuuje, po svojoj prirodi, neophodnu pripremu mjesta izvoenja radova i usluga ugradnje smatra se ugovorom o javnoj nabavci roba. (d) Ugovori o javnoj nabavci usluga su ugovori koji nisu javni ugovori o radovima i robama, koji za cilj imaju pruanje usluga koje su navedene u aneksu II. Javni ugovor koji za cilj ima i proizvode i usluge u znaenju iz aneksa II e se smatrati ugovorom o javnoj nabavci usluga ako vrijednost tih usluga prelaze vrijednosti proizvoda koje pokriva ugovor.
28
Direktiva 2004/17 sadri iste definicije kao lan 1. (2) (b) (d)
- 24 -
Aneks I navodi razne vrste graevinskih radova: Demoliranje i ruenje zgrada; premjetanje zemlje; Ispitivanje i buenje; Gradnja svih vrsta zgrada,graevinski radovi,mostovi,tuneli, viadukti, itd.; Gradnja autoputeva, puteva, projekata za vodu, uzletita, i sportskih objekata; Zavravanje gradnje i postavljanje elektrinih instalacija i drugih sistema (telekomunikacija, grijanje, voda itd.) Aneks II, koji nabraja usluge koje ukljuuju Direktive, dijeli usluge u dvije grupe: prioritetne usluge (aneks II A) i neprioritetne usluge (aneks II B).29 Aneks II A nabraja 16 kategorija prioritetnih usluga, ukljuujui izmeu ostalog: odravanje i popravke; zemaljski i vazduni transport; telekomunikacijske usluge; finansijske usluge; kompjuterske usluge; raunovodstvo, reviziju; reklamiranje, istraivanje trita, ispitivanje javnog mnijenja; usluge menadmenta i konsaltinga; arhitektonske i ininjerske usluge; ienje zgrade, kanalizacija i usluge odlaganja otpada. Prioritetne usluge navedene u aneksu II A su predmet svim zahtjevima za postupak sve odredbe Direktive se potpuno primjenjuju (lan 20. Direktive 2004/18). Neprioritetne usluge nabrojane u aneksu II B su predmet manje striktnog reima samo nekoliko odredbi se primjenjuje (u vezi s tehnikim specifikacijama i objavljivanjem obavjetenja o dodjeli ugovora) (lan 21. Direktive 2004/18). Ugovorni organ pri dodjeljivanju ugovora o neprioritetnim uslugama nije duan izdati informacijsko obavjetenje i obavjetenje o ugovoru kada dodjeljuje ugovore; moe slobodno odabrati postupak javne nabavke; nije vezan ogranienjima u vezi s kvalifikacijskim procesom (kvalifikacijski kriteriji i dokumenti koji se mogu traiti); moe primjenjivati razne kriterije za dodjelu ugovora. Naravno, osnovni principi nediskriminacije i transparentnosti se u potpunosti primjenjuju.
29
Aneks XVII Direktive 2004/17 sadri identinu distinkciju.
- 25 -
Neprioritetne usluge koje su navedene u aneksu II B ukljuuju izmeu ostalog: hotelske usluge i restoranske usluge; eljeznike usluge i usluge vodenog transporta; pravne usluge; obrazovne usluge i usluge usmjerenog obrazovanja; zdravstvene i socijalne usluge; rekreacione, kulturne i sportske usluge. Lista nije konana, zadnja stavka je ostale usluge. Stoga se sve usluge koje nisu izriito navedene u aneksu II, osim onih izuzetih u lanovima 12.-18., nazivaju ostale usluge i spadaju u neprioritetne usluge. 3.3.1 Okvirni sporazumi Nova Direktiva 2004/18 je omoguila zakljuenje okvirnih sporazuma30 (framework agreements) i u klasinom sektoru. Okvirni sporazum je sporazum koji zakljuuju ugovorni organ (jedan ili vie) i ekonomski operater (jedan ili vie), sa svrhom da se ustanove uslovi pod kojima e se dodjeljivati ugovori u datom periodu (obino ne due od etiri godine). Okvirni sporazumi se se zakljuuju kao rezultat regularnog postupka javne nabavke, a kriteriji koriteni za selekciju stranaka sporazuma bi trebali biti ili najnia cijena ili ekonomski najprihvatljivija ponuda. Ako se okvirni sporazum zakljuuje sa samo jednim ekonomskim opraterom, ugovori koji se zasnivaju na tom sporazumu bi trebali biti dodijeljeni u granicama uslova koji su postavljeni u okvirnom sporazumu (lan 32. (3) Direktiva 2004/18). Ako je, pak, okvirni sporazum zakljuen sa vie ekonomskih operatera (obino ne manje od tri), onda dodjeli ugovora koja se zasniva na sporazumu moe prethoditi mini-tender poreenje tendera koji su predale stranke u okvirnom sporazumu (lan 32. (4) Direktiva 2004/18).
30
Po ranijim propisima sporazumi su bili prihvatljivi samo u komunalnom sektoru vidi lan 5. Direktive 93/38, ali ne u klasinom sektoru.
- 26 -
3.4
Izuzeci
Odreene kategorije ugovora su izuzete iz opsega Direktiva. Direktiva se ne primjenjuje na slijedee ugovore: Tajne ugovore i ugovore koji zahtijevaju posebne mjere sigurnosti (lan 14.); Ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa meunarodnim pravilima (lan 15.); Ugovore za kupovinu ili najam zemlje, postojeih zgrada ili druge nepokretne imovine (lan 16. (a)); Kupovina, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala namijenjenog za emitiranje (lan 16. (b)); Usluge arbitriranja ili mirenja (lan 16. (c)); Finansijske usluge u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili transferom obveznica ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti s ciljem prikupljanja novca ili kapitala, i usluge centralne banke (lan 16. (d)); Ugovori o zapoljavanju (lan 16. (e)); Neka istraivanja i razvojne usluge (lan 16. (f)). Izuzeci, kako navodi Evropski sud pravde se moraju usko tumaiti i to bez predsrasuda prema osnovnim principima sistema javnih nabavki. Na primjer Sud je razmatrao osnovu kupovine lijekova (diamorfin heroina), koje uvoze bolnice u Velikoj Britaniji u medicinske svrhe. Svrha trgovine diamorfinom, drogama, podlijee posebnim odredbama. Vlada Velike Britanije je to ranije kupovala direktnim ugovaranjem, bez ikakvog postupka javne nabavke. Samo jedna kompanija je imala ovlatenje za uvoz diamorfina u Veliku Britaniju. Ovakva praksa je opravdavana potrebom izbjegavanja rizika da heroin bude izloen ilegalnoj trgovini. Tada je druga kompanija reagirala, jer je eljela da ue na to trite i natjee se na njemu. Evropski sud pravde donio je odluku da je konkurencija ovdje neophodna i mogua. Sud je odbio argument da takve robe trebaju da se dodjeljuju bez objavljivanja obavjetenja, i rekao da ova roba nije roba koja se proglaava tajnom ili koja pri dostavi mora biti
popraena posebnim sigurnosim mjerama u skladu sa odredbama odreenim zakonom, odredbom ili administrativnom radnjom na snazi u toj zemlji lanici, ili kada zatita osnovnih sigurnosnih potreba te drave to zahtijeva. Sud
objanjava da se taj potrebni sigurnosni nivo moe dostii drugih mjerama (certificiranjem odreenih kompanija), bez ograniavanja konkurencije (C324/93, Evans Medical i Mecfarlan Smith, p. 49)
Isti stav je Sud prihvatio u sluaju vezanom za razvoj sistema za obradu podataka za italijanske javne organe. Italijanska vlada je ugovor dodijelila ne slijedei konkurentski postupak javnih nabavki. Vlada je tvrdila da ugovor mora biti popraen posebnim sigurnosnim mjerama zbog tajne prirode tih podataka,
- 27 -
to je neophodno u borbi protiv kriminala, posebno na polju oporezivanja, javnog zdravstva i prevare u poljoprivrednim pitanjima. Sud je odbio taj stav, jer se povjerljiva priroda obraenih podataka u sistemu moe zatititi ako se uposlenicima tih kompanija nametne obaveza tajnosti, bez ikakve potrebe da se ogranie konkurencija i slobode iz Sporazuma (C-3/88, Komisija v. Italija, p. 11, 15). Sud je slino presudio kada se dodijelio ugovor za izgradnju nove zgrade za regionalni flamanski parlament u Belgiji, a da se prethodno nije izdalo obavjetenje, zbog sigurnosnih razloga (C-323/96, Komisija v. Belgija, p. 38). 3.5 Nabavka u polju odbrane
Postoji opeprihvaeno iskrivljeno miljenje da se direktive EU o javnim nabavkama ne primjenjuju za javnu nabavku u polju odbrane. Upravo suprotno, kako je jasno navedeno u lanu 10. Direktive 2004/18: Ova se
Direktiva primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje dodjeljuju naruitelji u polju obrane, koji podlijeu lanku 296. Sporazuma.
Kao ope pravilo, reim javnih nabavki EU ukljuuje ugovore koji su dodjeljeni od strane institucija u segmentu odbrane (kao dravno Ministarstvo odbrane). Ipak postoji mogunost izuzimanja nekih ugovora iz tog sektora, na osnovu lana 296. Sporazuma31.Uslovi za takvo postupanje moraju biti vrlo ogranieno tumaeni32: Takva upotreba ne predstavlja ope, automatsko izuzee, ve bi trebala imati pojedinana opravdanja po pitanju svakog pojedinanog ugovora; Upotreba dravne derogacije je opravdana samo ako postoji potreba za postizanjem zatite osnovnih sigurnosnih interesa; Teina dokaza lei na samoj zemlji lanici koja ima namjeru da upotrijebi derogaciju; Takav dokaz je potrebno podnijeti, ako je potrebno, dravnim sudovima ili Evropskom sudu pravde (ako Evropska komisija odlui da ispita pred Sudom pravde ispravnost primjene derogacije).
31
lan 296. 1. Odredba ovog Sporazuma nee sprijeiti primjenu slijedeih pravila:
32
COM (2004) 608 p. I.3.1
(a) nijedna zemlja lanica nee biti obavezna da objelodanjuje informacije ije bi otkrivanje bilo suprotno sigurnosnom interesu; (b) svaka zemlja lanica moe poduzeti ovakve mjere ako ih smatra neophodnim za zatitu osnovnih sigurnosnih interesa povezanih sa proizvodnjom ili trgovinom oruja, municije i ratnih materijala; te mjere nee negativno utjecati na uslove konkurencije na zajednikom tritu za proizvode koji nemaju posebnu vojnu svrhu 2. Vijee moe, jednoglasno, po prijedlogu Komisije, izmijeniti listu proizvoda sastavljenu 15.04.1958., na koje se primjenjuje odredba iz stava 1 (b). Evropska komisija, Zelena knjiga o nabavci u vojne svrhe (Green Paper on Defence Procurement),
- 28 -
O derogaciji se moe govoriti kada je u pitanju proizvodnja i prodaja oruja, municije i vojnih materijala. Ostali proizvodi koji nemaju vojni karakter, a koje kupuju vojne institucije (Ministarstva odbrane) moraju se nabavljati kroz standardne postupke javnih nabavki. Trenutno Evropska komisija planira usvajanje novog, posebnog pravnog instrumenta za nabavku u svrhu odbrane to bi bila direktiva za koordiniranje postupaka dodjele roba, usluga i radova u sektoru odbrane33.
33
Evropska komisija, Zeleni dokument o nabavci u vojne svrhe, COM (2004) 608 par. II.2.1
- 29 -
4 4.1
OPA PRAVILA Tehnike specifikacije i standardi
Predmet nabavke treba biti opisan na detaljan nain, upotrebom objektivnih i opeprihvatljivih izraza. Opis predmeta nabavke (tehnike specifikacije technical specifications) treba sadravati sve tehnike odrednice, definirajui karakteristike potrebnog materijala, proizvoda ili usluge, kao to je kvalitet i sigurnost, nivo zatite okolia. Oni bi trebali ukljuivati postupke vezane za osiguranje kvalitete, terminologiju, simbole, testiranje i metod testiranja, procese i metode pakiranja, obiljeavanje i oznaavanja. U sluaju graevinskih radova oni bi takoer trebali ukljuivati pravila vezana za dizajn i cijenu, testiranje, inspekciju i prihvatljivost uslova i metoda ili tehnika izgradnje (vidi Aneks VI Direktive 2004/18). Postoje dvije glavne metode pravljenja tehnike specifikacije (lan 23. (3) Direktive 2004/18): ili pozivanjem na tehnike standarde; ili na osnovu zahtjeva za izvedbu ili funkcionalnost. Tehnike specifikacije moraju omoguavati jednaku mogunost pristupa za sve ponuae (lan 23. (2)). Primjena tehnikih standarda ne smije stvarati neopravdane prepreke za uee kandidata iz ostalih zemalja lanica (ne smije postojati diskriminacija na osnovu dravljanstva). Tako da preferencija treba biti u skladu sa evropskim standardima (dravnim standardima koji primjenjuju evropske standarde). Kada formuliraju opis predmeta nabavke po pitanju zahtjeva o izvedbi ili funkcionalnosti, takav opis mora biti dovoljno eksplicitan i precizan kako bi omoguio potencijalnim ponuaima formuliranje njihovih ponuda. Ugovorni organi u svojoj tehnikoj specifikaciji ne smiju pominjati odreenu marku ili izvor, ili postupak proizvodnje, ili odreeno porijeklo, ako bi takvo pominjanje moglo dovesti do favoriziranja ili eliminiranja odreenih proizvoda ili ponuaa. Samo u izuzetnim sluajevima takvo pominjanje je prihvatljivo, pod uslovom da su sva tri uslova zadovoljena (lan 23. (8) Direkive 2004/18): Da je opravdano predmetom ugovora; Da je opis dovoljno precizan i jasan i da u skladu sa opim pravilima ne bi bilo mogue opisati predmet nabavke; Da takvo pominjanje odreenog predmeta nabavke mora biti popraeno izrazom ili ekvivalent, to znai da e biti prihvaen i ekvivalentan proizvod.
- 30 -
Takvo pominjanje odnosi se sve informacije o tom proizvodu; namjera mu je da se prui to vie informacija o potrebnom proizvodu, ali da se ne eliminiraju ekvivalentni (slini) proizvodi ostalih proizvoaa. Obzirom da je takvo ogranienje proizilo direktno iz lana 28. (raniji 30.) Sporazuma, ono se takoer primjenjuje na ugovore niske vrijednosti koji su ispod vrijednosnih razreda, i nisu regulirani Direktivama (C-59/00, Vestergaard, p. 24 - 26). Evropski sud pravde je u vie navrata odbacio diskriminatornu tehniku specifikaciju kao prepreku slobodnoj trgovini unutar Zajednice (ogranienja za slobodnu trgovinu roba). U sluaju 45/87 (Dundalk) Sud je odluio da tenderska dokumentacija koja zahtijeva proizvode (cijevi) koje su odobrili irski organi i koji potpadaju samo pod irske tehnike standarde, kri Sporazum jer vodi do eliminacije ostalih evropskih proizvoda (panskih u ovom sluaju), koji su u skladu sa meunarodnim standardima (ISO) ali ne i sa tim irskim standardima. Kada je holandski ugovorni organ koji je elio kupiti softver u svojoj tenderskoj dokumentaciji naveo marku UNIX system, a da nije prihvatio sline kompjuterske sisteme (bez upotrebe izraza ili ekvivalent kako je direktiva izriito zahtijevala) Sud je to smatrao povredom lana 28. (raniji 30.) Sporazuma i Direktive (C-359/93, Komisija v. Holandija, p. 27 - 28). 4.2 Objavljivanje obavjetenja i transparentnost
4.2.1 Obavjetenja o nabavkama Jedan od najbitnijih elemenata sistema javnih nabavki EU jesu transparentni postupci javnih nabavki koji pruaju jednake prilike svim zainteresiranim ponuaima koji ele da uestvuju u javnoj nabavki i podnesu svoje ponude. Transparentnost se postie objavljivanjem niza obavjetenja o ugovorima. Objavljivanje obavjetenja o javnim nabavkama u cijeloj EU osigurava razvijanje efikasne konkurencije. Objavljene informacije o odreenom postupku javne nabavke bi trebale omoguiti ekonomskim operaterima u EU da odrede da li je ponueni ugovor pogodan za njih i da li se oni mogu prijaviti na taj konkurs (36. Recital Preambule Direktivi 2004/18). Tokom svakog postupka javne nabavke (neki izuzeci su navedeni kod pregovarakog postupka) ugovorni organ objavljuje tri razliita obavjetenja o nabavci (lan 35. Direktive 2004/18): Prethodno informacijsko obavjetenje (podaci o planiranom postupku nabavke); Obavjetenje o nabavci (poziv na podnoenje ponuda ili na uee); Obavjetenje o dodjeli ugovora (informacije o okonanju postupka).
- 31 -
Predhodno informacijsko obavjetenje (PIN Prior Information Notice) bi trebalo obavjetavati unaprijed zainteresirane ponuae, ugovarae i pruaoce usluga o opim karakteristikama planiranih nabavki. U sluaju roba i usluga, prethodno informacijsko obavjetenje bi se trebalo objaviti na poetku budetske godine, to prije to bude mogue. PIN bi se trebao objavljivati, onda kada je ukupna vrijednost roba ili usluga odreene kategorije koja se dodjeluje u jednoj godini jednaka ili prelazi 750,000 Eura. U jednom PIN-u ugovorni organ navodi sve svoje planirane nabavke iz odreene kategorije roba ili usluga (ali naknadno se pojedinani ugovori unutar te jedne kategorije mogu dodjeljivati i putem nekoliko odvojenih postupaka). Kada su u pitanju graevinski radovi PIN se odnosi na samo jedan predvieni ugovor (ne stavljaju se svi ugovori zajedno) i objavljuje se to prije to bude mogue, odmah nakon donoenje odluke o planiranju te nabavke (t.j. ne obavezno odmah nakon poetka budetske godine).Objavljivanje predhodnog informacijskog obavjetenja ne obavezuje automatski ugovorni organ da kasnije pokrene postupak javne nabavke. S druge strane, objavljivanje PIN nije obavezno tako da nije obavezan uslov za zapoinjanje samog tenderskog postupka (objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci). Ipak Direktiva podrava objavljivanje PIN-a vremenski rokovi mogu biti dosta krai u sluajevima kada je PIN objavljen ispravno (vidi lan 38. (4) Direktive 2004/18). Sadraj PIN je definiran u aneksu VII A (Direktiva 2004/18). PIN mora sadravati samo osnovne informacije o planiranoj nabavci, naime: Osnovne informacije o ugovornom organu; Kratak opis predmeta ugovora: o Za graevinske radove prirodu i obim radova te mjesto izvravanja radova, bitne karakteristike lotova (ako ih ima); o Za robe prirodu i kvantitet ili vrijednost proizvoda koji e biti dostavljen; o Za usluge ukupna vrijednost predloene nabavke u kategoriji svake od usluga; Procijenjeni datum dodjeljivanja ugovora. Svako pojedinano Obavjetenje o nabavci (Contract Notice) mora se objaviti uvijek prije otvorenog i ogranienog postupka, konkurentskog dijaloga i pregovarakog postupka (u nekim izuzetnim sluajevima ipak, pod uslovima izriito definiranim, dozvoljeno je da se zapone postupak nabavke bez objavljivanja obavjetenja u sluaju pregovarakog postupka). Objavljivanjem obavjetenja o nabavci ugovorni organ poziva sve zainteresirane ekonomske operatere da uestvuju (podnesu ponude, projekte ili zahtjeve za uee, u zavisnosti od odabranog postupka). Objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci formalno zapoinje postupak javne nabavke (C-143/94, Furlanis, p.11).
- 32 -
Prema aneksu VII A (Direktiva 2004/18), obavjetenje o javnoj nabavci treba, pored ostaloga, sadravati: Adresu i kontakt informacije ugovornog organa; Mjesto i vremenski rok za izvedbu radova, ili dostavu proizvoda ili pruanje usluga; Opis predmeta nabavke: o o o Prirodu i obim radova (ukljuujui informacije o dodatnim radovima i lotovima, ako je to mogue); Prirodu i kvantitet proizvoda koje je potrebno dostaviti (ukljuujui informacije o moguim dodatnim dostavama ili obnovama ugovora); Kvantitet i opis usluga koje je potrebno obezbijediti (ukljuujui informacije o moguim dodatnim uslugama ili obnovama ugovora i dodatnim zahtjevima po pitanju prualaca usluga (kvalifikacije));
Informacije o prihvatljivosti lotova i alternativnih ponuda; Metod,vrijeme i adresu za dobijanje cjelokupne tenderske dokumentacije; Mjesto i vremenske rokove za podnoenje ponuda ili zahtjeva za uee; Kriterije za odabir vezane za lino stanje kandidata; Kriterije za ocjenu ponude (kriteriji za dodjelu ugovora). Uz (pismeni) opis predmeta ugovora, sva obavjetenja o nabavci moraju ukljuivati referentni broj iz Opeg vokabulara nabavki (CPV - Common Procurement Vocabulary)34. CPV je uspostavljen 1993. godine i ima za cilj standardizaciju termina u cijeloj EU koji se koriste za opis predmeta nabavke. Kodovi od 9 znamenki klasificiraju razliite proizvode, usluge i vrste graevinskih radova, gdje na primjer 14512000-3 simoblizira asfalt, 295416126 maine za pranje sua, 45214200-2 graevinske radove izgradnje kola i 50322000-8 usluge odravanja raunara (vie od 8.000 kodova)35. Primjena numerike identifikacije predmeta javne nabavke nam olakava razumijevanje obavjetenja i u vie-jezinom okruenju; takoer olakava automatsko pretraivanje objavljenih obavjetenja u kompjuterskim programima. Objavljivanjem obavjetenja poinje postupak javne nabavke i zainteresirani ekonomski operateri podnose svoje ponude, projekte ili zahtjeve za uee, u zavisnosti od odrabranog postupka.
34
Propis (EC) br 2195/2002 Evropskog parlamenta i Vijea o Opem vokabularu javnih nabavki (CPV) (izmjene i dopune Propisom br. 2151/2003 od 16. decembra 2003.)
35
Opi vokabular javnih nabavki na svim slubenim jezicima EU moe se pronai na http://simap.eu.int
- 33 -
Najkasnije 48 dana nakon uspjenog zakljuenja postupka (dodjele ugovora), ugovorni organ mora poslati na objavljivanje obavjetenje o dodjeli ugovora (CAN Contract Award Notice), kojim obavjetava javnost o rezultatima postupka. Ovo obavjetenje se mora objaviti bez obzira na postupak koji je doveo do potpisa ugovora (t.j. takoer je obavezan i kod pregovarakog postupka bez ranijeg objavljivanja obavjetenja o postupku). Obavezno objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora nema za namjeru samo osiguravanje vee transparentnosti ve i stvaranje veeg interesa meu ekonomskim operaterima u Zajednici, te podsticanje istih da uestvuju u naknadnim postupcima36. Obavjetenje o dodjeli ugovora takoer ukljuuje i objanjenje zato je odabran upravo taj odreeni tender kako bi se time razvijala konkurentnost za kasnije ugovore. Obavjetenje o dodjeli ugovora mora ukljuivati (aneks VII A): Datum dodjele ugovora; Kriterije za dodjelu ugovora; Broj primljenih ponuda; Naziv i adresu najuspjenijeg ponuaa i cijenu odabrane ponude; Opseg cijena primljenih ponuda (minimalna/maksimalna); Kada je mogue,ukljuiti vrijednost i dio ugovora koji e biti podugovoren sa treim stranama. Dodatne informacije se objavljuju i u sluaju konkursa za izradu idejnog rjeenja obavjetenje o konkursu za izradu idejnog rjeenja i obavjetenje o rezultatima konkursa (vidi aneks VII D Direktiva 2004/18). Kada je postupak javne nabavke okonan, a ugovor nije dodijeljen, nije potrebno objavljivanje obavjetenja. Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke javnih nabavki za komunalni sektor prua nam isti set osnovnih obavjetenja o javnim nabavkama: Periodino informacijsko obavjetenje (aneks XV A); Obavjetenje o javnoj nabavci (aneks XIII); Obavjetenje o dodjeli ugovora (aneks XVI); Obavjetenje o konkursu za izradu idejnog rjeenja (aneks XVIII); Obavjetenje o razultatima konkursa za izradu idejnog rjeenja (aneks XIX). Uz to, komunalne direktive nam ostavljaju jo jedan tip obavjetenja obavjetenje o postojanju sistema kvalifikacija (aneks XIV).
36
Evropska komisija, Guide to the Community Rules on Public Supply Contracts, 1997.
- 34 -
Sva obavjetenja o javnim nabavkama koja odreuju direktive obavljuju se u Slubenom glasniku Evropske unije (OJ Official Journal). Slubeni glasnik izdaje Ured za objavljivanje Evropske zajednice (Ured za objavljivanje), slubena izdavaka kua Evropskih institucija (sa sjeditem u Luksemburgu). Slubeni glasnik se objavljuje svaki radni dan na svih 20 slubenih jezika EU. Ima slijedea izdanja: OJ L: legislativa; OJ C: informacije i obavjetenja; OJ S: javne nabavke. Svaki dan u Dodatku na Slubeni glasnik objavljuje se oko 900 tendera (u 2004. godini u 255 izdanja obavljeno je vie od 220,000 obavjetenja), koji daju informacije o: Ugovorima o javnoj nabavci u zemljama lanicama; Ugovorimo o javnoj nabavci institucija EU; Ugovorima Phare, Tacis, Cards i drugim ugovorima za centralnu i istonu Evropu; Ugovorima za Lihtentajn); Evropsko ekonomsko trite (Norveka, Island,
Ugovorima unutar GPA / WTO (SAD, Japan, vicarska). Pri pripremi obavjetenja o javnoj nabavci ugovorni organi moraju koristiti standardne obrasce za obavjetenja, koje je usvojila Komisija (Direktiva Komisije 2001/78/EC od 13. septembra 2001. godine, o upotrebi standardnih obrazaca pri objavljivanju obavjetenja o javnim nabavkama). Ured za objavljivanje Slubenog glasnika nema ovlasti nad tanou i ispravnou obavjetenja koja se objavljuju, potpuna odgovornost za to je na instituciji koja objavljuje obavjetenje (Ured za objavljivanje je odgovoran samo za prijevod). Obavjetenja se mogu slati na objavljivanje u bilo kojem obliku (faks, mail), ali preferira se u elektronskom obliku. Postoji podsticajna mjera za ugovorne organe koji koriste elektronski pristup (ispuniti formular direktno na internetu http://simap.eu.int) obavjetenja poslana elektronskim putem objavljuju se u roku od 5 dana, dok se obavjetenja poslana tradicionalnim putem obavljuju u roku od 12 dana od dana slanja (5 dana kod ubrzanog postupka) (lan 36. (3) Direktive 2004/18; vie detalja aneks VIII Direktive 2004/18 i aneks XX Direktive 2004/17 o tehnikim aspektima objavljivanja obavjetenja). Za ugovorne organe objavljivanje obavjetenja je besplatno. Obavjetenja se objavljuju na jeziku na kom su podnesena (na jednom od slubenih jezika EU); samo rezime bitnih stavki se objavljuje u prijevodu na sve ostale slubene jezike.
- 35 -
Obavjetenja objavljena u Slubenom glasniku su takoer dostupna u dravnim izdanjima Glasnika ali ne prije datuma slanja obavjetenja u Ured za objavljivanje u Luksemburgu. Obavjetenja o javnim nabavkama koja se objavljuju na dravnom nivou ne smiju sadravati vie informacija od obavjetenja objavljenih na nivou EU. Sva obavjetenja o javnim nabavkama objavljena u Slubenom glasniku dostupna su na Internetu u elektronskoj verziji u Tenders Electronic Daily (TED) http://ted.publications.eu.int. TED je internet stranica na kojoj se svakodnevno objavljuju obavjetenja i koja posjeduje sofisticiran mehanizam za pretragu, koji dozvoljava pretragu obavjetenja po odreenim kriterijima. U stvari, od 1998. godine Dodatak S Slubenog glasnika se uope ne tampa u printanoj formi postoji jedino u elektronskom formatu na CD-ROM-ovima i na Internetu. Neogranien pristup svim obavjetenjima objavljenim na TED-u je besplatan i nije potrebna registracija. 4.2.2 Vremenski rokovi Svrha ovih pravila o objavljivanju obavjetenja o javnoj nabavci na nivou EU jeste osiguranje efikasne konkurencije na polju javnih ugovora, kroz pravovremeno informiranje svih zainteresiranih ponuaa u EU, o glavnim takama ugovora, kako bi oni mogli podnijeti svoje ponude na vrijeme (C225/98, Komisija v. Francuska, p. 34 - 35). Kako bi se osiguralo da ponuai imaju dovoljno vremena da pripreme ponude (zahtjeve za uee, projekte), Direktive nalau minimalne vremenske rokove koji se moraju potovati u odreenim fazama postupka. Ugovorni organ ne smije odrediti krae vremenske periode od oni navedenih u Direktivama, ali moe odrediti due vremenske rokove od onih odreenih37. Vremenski rok odreen za neki postupak bi trebao predstavljati (odnosno biti proporcionalan sa) sloenost ugovora i vrijeme koje je neophodno za sastavljanje ponude to je priprema ponude vie komplicirana, to bi se vie vremena trebalo ostaviti ugovornom organu za pripremu (lan 38. (1) Direktiva 2004/18). Vremenski rokovi moraju biti proporcionalno produeni, tako da svi zainteresirani ponuai mogu dobiti sve potrebne informacije kako bi pripremili ponude (lan 38. (7) Direktive 2004/18): Kada tenderska dokumentacija, iako je bila pravovremeno zatraena, nije dostavljena unutar odreenog vremenskog roka, zbog bilo kakvih razloga (npr: kompleksnost); Kada se ponuda moe napraviti jedino nakon pregleda terena ili nakon detaljnog pregleda tenderske dokumentacije kod ugovornog organa.
37
Evropska komisija, Guide to the Community Rules on Public Supply Contracts, 1997., str.4.7
- 36 -
Direktive definiraju standarne minimalne vremenske rokove za razliite radnje kada su u pitanju postupci javnih nabavki (lan 38. (2 - 3) Direktive 2004/18 i lan 45. (2 - 3) Direktive 2004/17): Kod otvorenog postupka minimalni vremenski rok za prijem ponuda jeste 52 dana od kada su obavjetenja o javnoj nabavci poslana na objavu u Slubeni glasnik (napomena ne od datuma objavljivanja obavjetenja u Slubenom glasniku); U sluaju ogranienog postupka,konkurentskog dijaloga i pregovarakog postupka sa ranijim objavljivanjem obavjetenja, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za uee je 37 dana od datuma slanja obavjetenja na objavu; U sluaju ogranienog postupka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma slanja poziva za uee. Nije odreen minimalan vremenski rok za: Prijem ponuda kod konkurentskog dijaloga i kod pregovarakog postupka; Prijem zahtjeva za uee u sluaju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja; Konkurs za izradu idejnog rjeenja. U odreenim uslovima ugovorni organ moe uspostaviti vremenske rokove krae od standardnih minimalnih vremenskih rokova (lan 38. (4 - 8) Direktive 2004/18 i lan 45. (3 - 8) Direktive 2004/17). Ako je prethodno informacijsko obavjetenje (PIN) obavljeno na ispravan nain (t.j. kada su ukljuene sve neophodne informacije) i pravovremeno (t.j. izmeu 52 dana i 12 mjeseci ranije) vremenski rokovi za prijem ponuda u otvorenom i ogranienom postupku mogu se skratiti na 36 dana. Ako su obavjetenja za objavljivanje poslana elektronskim putem, vrijeme za prijem ponuda u otvorenom postupku i vremenski rok za prijem zahtjeva za uee u ogranienom postupku, konkurentskom i pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja, se skrauje za 7 dana. Ako od dana objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci ugovorni organ omogui neogranien i direktan pristup, elektronskim putem, tenderskoj dokumentaciji (t.j. ako objavi tendersku dokumentaciju na internetu), vremenski rok za prijem ponuda kod otvorenog i ogranienog postupka moe se skratiti za 5 dana. Konano, u sluaju ogranienog i pregovarakog postupka, vremenski rokovi se mogu dosta skratiti, kada je rije o hitnoj nabavci kojoj ne odgovaraju standardni vremenski rokovi. Odredbe koje se odnose na hitnost ovdje su manje striktne nego u lanu 31. (krajnja hitnost koja opravdava upotrebu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja): hitnost u ovom sluaju moe biti izazvana razliitim faktorima (t.j. takoer i nemarom ugovornog organa).
- 37 -
Mogue je primjeniti sva ova skraenja vremenskog roka kumulativno, na primjer kada je prethodno informacijsko obavjetenja ispravno objavljeno i kada je obavjetenje poslano na objavljivanje elektronskim putem i kada je tenderska dokumentacija dostupna na internetu. Tabela koja se nalazi u aneksu XXII Direktive 2004/17 rezimira vremenske rokove definirane komunalnom direktivom. Vremenski rokovi u klasinom sektoru su slini. Svi vremenski rokovi navedeni u Direktivama moraju se raunati u skladu sa Propisom Vijea br. 1182/71 od 3. juna 1971. godine kojim se odreuju pravila koja se primjenjuju na periode, datume i vremenske rokove. 4.2.3 Informiranje uesnika i sredstva komunikacije Pored objavljivanja obavjetenja o rezultatima postupka javne nabavke, ugovorni organ ima obavezu da informira, to je prije mogue, pojedinano sve uesnike o donesenoj odluci kada je u pitanju dodjela ugovora (lan 41. (1) Direktiva 2004/18). Na zahtjev zainteresiranih uesnika, ugovorni organ je duan da im objasni razloge odluke koja se njih tie (t.j. odbijanje ponude ili relativna prednost odabrane ponude) (lan 41. (2)). Sve restrikcije nametnute po pitanju otkrivanja informacija o dodjeli ugovora mogu biti opravdane jedino: javnim interesom, legitimnim komercijalnim interesom ekonomskih operatera; ili mogunou ugroavanja pravine konkurencije izmeu ekonomskih operatera (lan 41. (3)). Nove direktive izjednaavaju nova elektronska sredstva komunikacije sa tradicionalnim. Prema definiciji iz direktiva: Napismeno ili u pisanom obliku
je bilo koje izraavanje koje se sastoji od rijei ili brojeva i koje se moe itati, reproducirati i naknadno priopiti. Moe sadravati informacije koje se prenose i pohranjuju elektronskim sredstvima. (lan 1. (12) Direktive 2004/18 i lan 1.
(11) Direktive 2004/17).
Danas je mogue sprovoditi sve faze postupaka javnih nabavki elektronskim putem. Ugovorni organ moe elektronski podnijeti obavjetenje na objavljivanje Uredu za objavljivanje EU; objaviti na internetu tendersku dokumentaciju; komunicirati sa uesnicima. Ekonomski operateri mogu elektronski podnijeti zahtjev za uee i svoje ponude. Za elektronsku razmjenu podataka u postupcima javnih nabavki potrebno je zadovoljiti odreene uslove, (vidi aneks X Direktive 2004/18 o zahtjevima vezanim za naine elektronskog prijema ponuda, zahtjeve za uee i planove i projekte na konkursu). Posebno je bitno naznaiti da ponude i zahtjevi za uee moraju posjedovati elektronski potpis, u skladu sa odredbama o elektronskom potpisu38.
38
Vidi Direktivu 1999/93/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 13. decembra 1999. o okviru za elektronski potpis, Slubeni glasnik, L 013, 19/01/2000
- 38 -
Evropska komisija planira da u svim zemljama lanicama, do kraja 2007., u potpunosti primjeni potpuno elektronski sistem javnih nabavki, bez tampe, tzv. internet nabavka (e-nabavka). Komisija se nada da primjena e-nabavke moe donijeti utedu od 5% ukupne potronje javnih sredstava za javne nabavke i do 50-80% trokova transakcije (i za ponuae i kupce)39. 4.3 Kvalifikacija kandidata
Propisi o javnim nabavkama EU jasno razlikuju dvije vrste radnji koje sprovode ugovorni organi tokom procesa javne nabavke (kod svih postupaka): (1) ispitivanje sposobnosti ekonomskih operatera za izvoenje ugovora (kvalifikacije kandidata ili kvalitativni odabir) i (2) ocjena ponuda i odabir najbolje ponude (dodjela ugovora). ak i kada se ove dvije radnje rade istovremeno (kao kod otvorenog postupka), one se rade prema razliitim pravilima (sluaj 31/87, Beentjes, p. 15 - 16). Prema lanu 44. (1) Direktive 2004/18 ugovor se mora dodjeljivati na osnovu kriterija za procjenu ponuda (cijena i drugi kriteriji vezani za predmet nabavke npr. kvalitet, rok za izvrenje posla, tekui trokovi, itd lanovi 53. i 54.), nakon to se provjerila sposobnost operatera i to u skladu sa kriterijima o ekonomskom i finansijskom stanju, te profesionalnom i tehnikom znanju i sposobnostima (lanovi 45. 52.). U procesu kvalifikacije, ugovorni organ pregleda sposobnost kandidata, uzimajui u obzir samo njihove line karakteristike, bez obzira na proizvod ili usluge koje oni nude. Ugovorni organ provjerava, da li kandidati zadovoljavaju minimalne zahtjeve, koji su ranije navedeni u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji. Proces kvalifikacije za rezultat ima podjelu svih kandidata u dvije grupe: (1) kandidati koji se smatraju sposobnim za izvrenje ugovora (oni koji su kvalificirani i koji e uestvovati u slijedeim fazama postupka i ije ponude e se ocjenjivati); i (2) kandidati koji nisu zadovoljili kriterije za izvedbu ugovora (oni su diskvalificirani kandidati i nee uestvovati u daljem postupku i njihove ponude se nee ocjenjivati). Sve ponude koje podnesu kvalificirani kandidati, se naknadno ocjenjuju bez povratka na fazu kvalifikacije kandidata i kriterije za kvalifikacije. Direktiva onemoguava ugovornom organu mijeanje kriterija za kvalifikaciju (koji se odnose na kandidata) i kriterija za ocjenu (koji su vezani za kvalitet ponuenih roba i usluga). Kriteriji koji se koriste pri kvalitativnom odabiru kandidata (npr. iskustvo se mjeri brojem preporuka) ne smiju se koristiti kao kriterij za dodjelu ponuda za odreivanje najbolje ponude (C-315/01, GAT, p. 66 - 67). Cilj procesa kvalifikacije je dvostruk. Prvo, da bi se eliminirale kompanije koje, zbog prijanjih loih izvedbi ili nedovoljne sposobnosti za izvrenje budueg
Komunikacija izmeu Komisije i Vijea, i Evropskog parlamenta, Evropskog odbora za ekonomiju i drutvo i Odbora u Regionima plan akcije za primjenu pravnog okvira za elektronsku javnu nabavku, COM/2004/0841.
39
- 39 -
ugovora, ne garantiraju uspjenu izvedbu ugovora. Drugo, kako bi se eliminacijom iz javnih ugovora kaznile kompanije koje su ozbiljno prekrile zakon i time ugrozile bitne interese EU i/ili zemalja lanica. Kriteriji za odabir, minimalni nivo kompetencije i informacija (dokumentacija) koja se zahtijeva od kandidata mora biti predhodno objavljen u obavjetenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji. Verifikacija kvaliteta kandidata bi se trebala izvravati na transparentan nain (Recital (39) Preambule Direktivi 2004/18). Nakon podnoenja ponuda kriteriji za kvalifikaciju kandidata se ne smiju mijenjati, niti se drugi kriteriji smiju dodavati. Ipak, nakon podnoenja dokumenata, ugovorni organ moe pozvati kandidate da podnesu dodatnu dokumentaciju ili da pojasne podnesene dokumente. U sluaju nepotpunih ili nejasnih dokumenata, ugovorni organ nije primoran da automatski diskvalificira takvog kandidata, ve moe traiti ispravke (lan 51. Direktive 2004/18). Prema Direktivi 2004/18, kriteriji za kvalitativni odabir se odnose na: Lino stanje ekonomskog operatera; Ekonomsko i finansijsko stanje; Tehnike i profesionalne sposobnosti. Svi kriteriji navedeni u direktivama su objektivni i mjerljivi kriteriji. lan 45. regulira kriterije vezane za lino stanje kandidata. Prema stavu (1) navedenog lana, ugovorni organ moe iskljuiti iz daljeg uea sve kandidate koji su bili osuivani za uee u organiziranom kriminalu, korupciji, prevari i pranju novca. Razlozi za iskljuenje koji su pomenuti u stavu (1) su obvezujui ugovorni organ mora iskljuiti osuenu kompaniju, im sazna tu injenicu. Razlozi za iskljuenje pomenuti u stavu (2) lana 45. nisu obvezujueg karaktera u takvim sluajevima ugovorni organ moe iskljuiti odreenu kompaniju, ali moe takoer i odluiti da je prihvati, i pored navedenih razloga. To se ipak moe izmijeniti dravnim zakonom, i esto se deava da zemlje lanice primjenjuju Direktivu na jedan striktniji nain, gdje obavezuju ugovorne organe da iskljue kompanije koje se nalaze u situacijama navedenim pod stavom (2). Prema stavu (2) lana 45. kompanija se moe iskljuiti iz uea, izmeu ostalog, i kada: Se nalazi pod steajem ili je u postupku likvidacije; Ukoliko je obustavila poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj analognoj situaciji koja proizilazi iz slinog postupka; Nije ispunila obaveze vezane za plaanje doprinosa kao to su socijalno osiguranje ili obaveze plaanja poreza propisa zemlje u kojoj posluje ili propisa koji su na snazi u dravi naruitelja.
- 40 -
Prekraj vezan za profesionalno ponaanje, pomenut u 45. (2) (c) ne mora biti neophodno vezan za javnu nabavku. Mnoge zemlje iskljuuju iz uea u postupcima javnih nabavki i kompanije odgovorne za krenje zakona o zatiti okolia, o zatiti na radu ili zakona o borbi protiv korupcije. Velike poslovne greke mogu biti ne samo kanjavanje pred kaznenim zakonom, ve takoer i npr. ozbiljna povreda profesionalnih pravila ponaanja. Nekorektna izvedba ranijeg ugovora o javnim nabavkama takoer se moe smatrati velikom poslovnom grekom i time biti osnova za iskljuenje te kompanije iz postupka javne nabavke. Stav (3) lan 45. nabraja dokumente koje ugovorni organ moe zahtijevati od kandidata kako bi dokazali da ne potpadaju pod iskljuenje na osnovu linog stanja. Navedena lista razloga za iskljuenje i dokumenata koji se mogu traiti je konana, ugovorni organ ne smije uspostaviti neke druge uslove vezane za lino stanje kandidata i ne smije traiti nikakvu dodatnu dokumentaciju osim one propisane Direktivama (sluaj 76/81, Transporoute, p. 15). lan 47. Direktive 2004/18 navodi dokumente koje kandidati mogu dostaviti kako bi dokazali kakvo je njihovo ekonomsko i finansijsko stanje: Izvodi iz banke; Bilansi stanja (ili dijelovi bilansa stanja); Izvod o prometu kompanije (za maksimalno posljednje tri finansijske godine). Za razliku od ove ranije pominjane liste dokumenata koji potvruju lino stanje, lista dokumenata koji su vezani za ekonomsko i finansijsko stanje nije konana kandidat moe dostaviti i drugu dokumentaciju, koju ugovorni organ smatra odgovarajuom i, sa druge strane, ugovorni organ moe uspostaviti dodatne uslove vezane za finansijsko i ekonomsko stanje, koji nisu direktno propisani direktivama (spojeni sluajevi od 27 do 29/86, CEI i Bellini, p. 9). Direktive ne odreuju koji je to neophodni nivo finansijskog i ekonomskog kapaciteta. Ugovorni organ treba odluiti o tome za svaki sluaj pojedinano, ali izriito samo na osnovu ugovora i u striktnoj vezi sa datim ugovorom. Zahtjevano finansijsko i ekonomsko stanje mora u svakom sluaju biti proporcionalno sa obimom i sloenou odreenog ugovora (lan 44. (2) Direktive 2004/18). Tehnika i profesionalna sposobnost kandidata se moe dokazati, izmeu ostalog, slijedeim sredstvima (lan 48.): Listom izvrenih ugovora u posljednje tri godine (pet u sluaju graevinskih radova), zajedno sa potvrdama koje potvruju valjano izvrenje posla; Opis tehnikih postrojenja i mjera koje koriste dobavljai i pruaoci usluga za osiguravanje kvalitete;
- 41 -
Obrazovne i strune kvalifikacije pruaoca usluga ili ugovaraa i/ili onih iz upravljakog osoblja poduzea i, posebice, kvalifikacije osobe ili osoba odgovornih za pruanje usluga i upravljanje radovima (ne odnosi se na robe); Izjava o prosjenom godinjem broju radne snage u posljednje tri godine (samo za usluge i graevinske radove); Izjava o alatima, postrojenjima ili tehnikoj opremi koja je na raspolaganju pruaocu usluga ili ugovarau za izvoenje poslova iz ugovora (ali ne za robe); Uzorci, opisi i/ili fotografije ija autentinost mora biti potvrena ukoliko naruilac to zatrai. Potrebno je napraviti spisak dokumenta neophodnih za opis linog stanja, spisak naveden lanom 48. je konaan i ne mogu ga proirivati ni ugovorni organi ni zemlje lanice nikakav drugi dokaz tehnike i profesionalne sposobnosti se ne smije zahtijevati, osim onog eksplicitno opisanog u Direktivi. Kandidat ne mora posjedovati svu tehniku opremu neophodnu za izvrenje ugovora. Moe se osloniti na resurse drugih kompanija, pod uslovom da su ti resursi dostupni tokom izvrenja ugovora. Pravni oblik odnosa sa tim drugim kompanijama nije bitan, bitna je samo stvarna dostupnost ovih resursa (lan 48. (3) Direktiva 2004/18). Ako kandidat namjerava da se osloni na resurse koje on sam nema, ali koje e posuivati od drugih kompanija, bez obzira da li su direktno ili indirektno povezani, on mora imati dokaz o stvarnoj dostupnosti tih resursa za vrijeme izvrenja ugovora (C-126/03, Komisija v. Njemaka, p. 22). Sud je ipak naveo i to da se kompanija moe eliminirati iz postupka javne nabavke jedino na osnovu toga to predlae, u svrhu izvrenja ugovora, upotrebu resursa koji nisu u njenom vlasnitvu ve pripadaju drugim kompanijama (C-314/01, Siemens i ARGE Telekom, p. 43). Komunalni sektor je dosta fleksibilniji kada je u pitanju kvalitativni odabir kandidata, ali osnovni principi su isti. Ugovorni organ treba odrediti objektivne kriterije i pravila za odabir kandidata, i nakon toga iskljuiti kandidate koji ne ispunjavaju ove kriterije. Ti kriteriji bi trebali ranije biti poznati potencijalnim kandidatima (lan 51. (1) (a) i 54. (1) Direktive 2004/17). Proces odabira bi se trebao sprovoditi u skladu sa osnovnim principima nediskriminacije (jednak tretman) i proporcionalnosti. U praksi to znai, da ugovorni organ ne bi trebao (lan 52. (1) Direktive 2004/17): Odreenim ekonomskim faktorima nametati administrativne, tehnike ili finansijske uvjete koji se ne bi nametnuli drugima; Traiti testove ili dokaze kojima bi se podvostruili objektivni dokazi koji ve postoje. Kriteriji za kvalitativni odabir i za dokumentaciju koja se zahtijeva od kandidata kako bi dokazali svoju tehniku i finansijsku sposobnost ukljuuju one koji su
- 42 -
nabrojani u Direktivi 2004/18 za klasini sektor, ali nisu ogranieni na njih. Ugovorni organi koji rade u komunalnom sektoru mogu dodati i neke druge kriterije za selekciju, pod uslovom da su objektivni i javno navedeni (dostupni) potencijalnim kandidatima. Na osnovu Direktive 2004/17 organi koji rade u komunalnom sektoru imaju mogunost za sistem kvalifikacije (lan 53.). U tom sluaju ekonomski operateri pripremaju prijave kako bi se kvalificirali, ne konkretno za jedan odreeni postupak, ve za nekoliko postupaka koji e se organizirati u jednom odreenom periodu. Kriteriji koji se koriste kod takvih kvalifikacija moraju biti objektivni kriteriji za kvalitativan odabir (lino stanje, finansijsko i ekonomsko stanje, profesionalna i tehnika sposobnost). Pristup sistemu kvalifikacije mora biti zasnovan na objektivnim i transparentnim uslovima. Postojanje sistema kvalifikacije mora biti objavljeno putem obavjetenja u Slubenom glasniku (vidi aneks XIV). Nakon uspostavljanja takvog kvalifikacijskog sistema, ugovorni organ moe pozvati, u ogranieni i pregovaraki postupak, kompanije koje je odabrao izmeu tih kompanija koje su se ranije kvalificirale. 4.3.1 Konzorcij Ekonomski operateri mogu udruiti svoje snage kako bi uviestruili anse da dobiju javni ugovor. Ekonomski operateri mogu oformiti grupu (konzorcij) i zajedno podnijeti ponudu (zahtjev za uee). Kod podnoenja ponuda (zahtjeva) ugovorni organ ne smije od njih traiti formiranje odreenog pravnog oblika. Ipak, od najuspjenije grupe (kojoj ugovor bude dodijeljen) se moe zahtijevati uspostavljanje odreenog pravnog oblika (potpisivanje) ugovora, u mjeri u kojoj je to neophodno za zadovoljavanje uspjene izvedbe ugovora (lan 4. (2) Direktive 2004/18). Kako bi dokazao sposobnost za izvedbu ugovora, tokom postupka kvalitativnog odabira, konzorcij se mora pouzdati u kapacitete svojih predstavnika ili drugih organa, bez obzira na pravni oblik odnosa koji ima sa njima (lan 48. (3 - 4) Direktive 2004/18). Kada kompanija prikae reference vezane za svoje podrunice (ili predstavnike u konzorcijumu) kako bi dokazala svoju ekonomsku i finansijsku sposobnost i tehniku spremnost, ona mora takoer navesti, bez obzira na prirodu pravnog odnosa koji ima sa tim podrunicama, da ima pristup svim njihovim resursim koji su potrebni za izvrenje ugovora (C-5/97, Ballast Nedam Groep II, p. 12). Direktiva ne zahtijeva to da sastav konzorcijuma ostane nepromijenjen tokom cijelog postupka dodjele ugovora. Ali Direktiva ne sprijeava zemlje lanice da u svoje dravne zakone uvedu takvu klauzulu. Tako da dravni zakoni o javnim nabavkama mogu ukljuivati obavezno iskljuenje iz daljeg postupka onog konzorcijuma iji sastav je promijenjen tokom postupka dodjele ugovora (C57/01, Makedoniko Metro i Mikhaniki, p. 63).
- 43 -
4.3.2 Slubena lista odobrenih ekonomskih operatera Neke od zemalja lanica EU (npr. Slovaka) prave slubene liste odobrenih ekonomskih operatera (certificiranih) za izvravanje javnih ugovora. Direktiva prepoznaje takvu mogunost, ali ni u kom sluaju ona nije obligatorna (niti preporuena) za zemlje lanice, niti je one moraju imati/uvoditi. Ali ako zemlja lanica EU odlui da posjeduje takav instrument, ona mora zadovoljavati odreene uslove koji su postavljeni u Direktivi (lan 52. Dikretive 2004/18). Kriteriji za registraciju moraju biti u skladu sa kriterijima za kvalitativni odabir, koji su definirani u Direktivi. Koritenje slubene liste implicira da je taj certificirani ekonomski operater prihvatljiv kada je u pitanju njegovo lino stanje, ekonomska i finansijska sposobnost, te profesionalna i ekonomska sposobnost. Nikakav drugi dokaz (uz odreene izuzetke vezane za plaanje poreza i drutvenih doprinosa) se onda ne treba zahtijevati od kompanija. Slubena registracija je zamjensko sredstvo kojim se dokazuje ugovornom organu da taj ekonomski operater zadovoljava kriterije kvalitativnog odabira (sluaj 76/81, Transporoute, p. 13). Ipak, kako bi dokazala svoju sposobnost kompanija uvijek ima izbor ili da se samo jednom registrira ili da svaki put podnosi set dokaza i dokumenata iz lanova 45. 51. (C-71/92, Komisija v. panija, p. 45). Registracija bi trebala olakati uee za kompanije (umjesto hrpe dokumenata podnosi se samo dokaz o registraciji). Uee u postupku ne moe se ograniiti samo na certificirane kompanije, niti moe sluiti kao razlog favoriziranja ni u kom sluaju40. 4.4 Ocjena ponuda i dodjela ugovora
4.4.1 Kriteriji za ocjenu ponuda Direktive definiraju kriterije koje ugovorni organ moe koristiti kako bi ocijenio podnesene ponude i kako bi osigurao koja je najbolja. Nabrajanje kriterija standardizira proces dodjele ugovora i osigurava transparentnost i pravnu ispravnost. Kriteriji se objavljuju na samom poetku postupka u obavjetenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji. Poznavajui konkretne kriterije za dodjelu ugovora unaprijed, svi potencijalni ponuai imaju jasnu sliku o tome koji aspekti budueg ugovora jesu bitni ugovornom organu i time su u poziciji da pripreme svoje ponude u skladu sa tim. Prema lanu 55. Direktive 2004/18 i lanu 53. Direktive 2004/17 postoje dva kriterija za dodjelu ugovora: Najnia cijena; Ekonomski najprihvatljivija ponuda.
Organi koji organiziraju javnu nabavku u skladu sa Komunlanom direktivom mogu ograniiti uee samo na kompanije koje su se kvalificirale putem kvalifikacijskog sistema, ako organ ima takav kvalifikacijski sistem (lan 53. Direktive 2004/17)
40
- 44 -
Oba kriterija su jednaka; ne postoji preferencija kada su oni u pitanju. Izbor odgovarajueg kriterija (t.j. izbor izmeu najnie cijene i ekonomski najpovoljnije ponude) lei na ugovornom organu, koji od sluaja do sluaja odluuje o tome koji e kriterij primjenjivati. Zemlje lanice EU, koje primjenjuju ove Direktive ne smiju ograniiti ovo pravo ugovornom organu na primjer ne smiju nametati to da u sluaju graevinskih radova bude koriten samo kriterij najnie cijene41 (C-247/02, Sintesi, p. 42). U praksi kriterij ekonomski najprihvatljivije ponude se koristi mnogo ee nego kriterij najnie cijene. Kako analiza objavljenih obavjetenja o javnoj nabavci u TED-u pokazuje42, u veini postupaka koje su organizirale institucije iz javnog sektora koristi se kriterij ekonomski najprihvatljivije ponude (84%), dok se kriterij najnie cijene koristi samo u 16% postupaka. Postoji samo mala razlika kada su u pitanju razliiti postupci: kriterij najnie cijene je malo ei kada su u pitanju robe (18%) nego kada su u pitanju usluge ili radovi (15%). Ipak, postoje, znaajne razlike meu zemljama lanicama. Uopeno, u novim zemljama lanicama se ee koristi kriterij najnie cijene (Litvanija 90%, Kipar 80%, Poljska 70%, Slovenija 70%, ali i Grka 45% i Austrija 40%); dok veina starih zemalja lanica skoro nikada ili rijetko koristi taj kriterij (Francuska ili panija 2%, Velika Britanija i Irska 4%, Njemaka 10%). Ove zemlje ee primjenjuju kriterij ekonomski najprihvatljivije ponude. Prvi pomenuti kriterij jeste kriterij najnie cijene (lowest price) i on je prilino jasan. Postoji samo jedan segment koji se promatra cijena; i najjeftinija ponuda se odabira. Ovaj kriterij je jasan, jednostavno aritmetian; ne ostavlja prostor za nasuminost ili manipulaciju. Prednosti: brzina i transparentnost (jasnost) u procesu donoenja odluke. Ali on ne posjeduje kvalitativni aspekt promatranja ponude; moe favorizirati jeftinije ponude nautrb onih kvalitetnijih. Drugi kriterij, ekonomski najpovoljnija ponuda (economically most advantageous tender), omoguava da se ocijeni ponuda sa osvrtom na kombinaciju mnogih razliitih kriterija, vezanih za sam predmet nabavke. Direktive navode listu takvih kriterija: cijena, kvalitet, tehniki aspekt, estetika i funkcionalnost, okoline karakteristike, tekui trokovi, racionalna potronja, usluge nakon prodaje i tehnika pomo, datum ili period dostave (izvrenja), sigurnost robe. Ova lista je samo primjer i tu je tek kao pokazatelj. Ugovorni organ moe pored ovih kriterija primjeniti i druge kriterije, pod uslovom da su kriteriji: konzistentni sa osnovnim principima zakona EU (ne smiju biti diskriminatorni); primjenjeni u skladu sa zahtjevima postupka podnijeti od samog poetka potencijalnim ugovoraima (sluaj 31/87, Beentjes, p. 37); vezani za predmet ugovora i osmiljeni samo kako bi se dolo do ekonomski najpovoljnije ponude (C324/93, Evans Medical i Macfarlan Smith, p. 42). Iako svi kriteriji moraju biti usko vezani sa predmetom ugovora, oni ne moraju uvijek biti iskljuivo
41 42
Takva odredba je uvedena u italijanski zakon u svrhu onemoguavanja korupcije.
Analiza obavjetenja o javnim nabavkama objavljenih u TED-u (Tenders Electronic Daily) Slubeni glasnik EU centralnih vladinih i lokalnih tijela zemlaja lanica EU, u prvih 6 mjeseci 2005. godine.
- 45 -
ekonomske prirode (npr. estetski ili okolini) (C-513/99, Concordia Bus Finland, p. 55). Objektivni kriteriji osiguravaju usklaenost sa principima transparentnosti, nediskriminacije i jednakog tretmana i trebali bi garantirati to da ponude budu ocijenjene pod uslovima efikasne konkurencije (recital (46) Preambule Direktivi 2004/18). Princip jednakog tretmana zahtijeva da kriteriji za dodjelu ugovora budu formulirani i primijenjeni na objektivan nain i jednoobrazno na sve ponuae. Kriteriji za dodjelu ugovora bi trebali biti formulirani, u obavjetenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji, tako da dozvoljavaju svim relativno informiranim i prosjeno zainteresiranim ponuaima da ih tumae na isti nain. Ugovorni organ mora tumaiti kriterije za dodjelu ugovora na isti nain tokom cijelog postupka (C-19/00, SIAC Construction, p. 42 - 44, C-448/01, EVN, p. 47 - 57). Ako ugovorni organ eli dodijeliti ugovor prema kriteriju najpovoljnije ponude, on mora objaviti u obavjetenju o javnoj nabavci ili u tenderskoj dokumentaciji, koje kriterije e koristiti kao i njihovo relativno uee (postotak za svakoga od njih). Tokom procjene ponuda, ugovorni organ moe primijeniti samo ranije objavljene kriterije. Kada, tokom postupka javne nabavke, ugovorni organ otkrije da su kriteriji za dodjelu ugovora neispravno formulirani, i da time onemoguavaju odabir stvarno ekonomski najpovoljnije ponude, ugovorni organ moe ponititi postupak (ali ne moe izmijeniti kriterije) (C-244/02, Kauppatalo Hansel, p. 36). Kvalitet ponuda se mora ocjenjivati na osnovu samih ponuda a ne na osnovu iskustva koje odreeni ponuai imaju kod odreenog ugovornog organa u vezi sa ranijim ugovorima. Kako je ranije pomenuto, kriteriji za odabir ponuda (kao to su ekonomska, tehnika i finansijska sposobnost) koji su provjeravani u fazi odabira kandidata, se ne smiju ponovo razmatrati kada je u pitanju poreenje ponuda (T-169/00, Esedra, p. 158). Ako ugovorni organ smatra da je odreena ponuda neprirodno niska (abnormaly low) u poreenju sa traenim robama, uslugama ili radovima, i da je kao takva nerealno niska, ugovorni organ je ne moe odbiti bez traenja dodatnih informacija i objenjenja (lan 55. Direktive 2004/18 i lan 57. Direktive 2004/17). Takva objanjenja, u pismenoj formi, moraju se paljivo prouiti. Naroito, ugovorni organ mora prihvatiti objanjenja ako su u pitanju: Napredne metode izvedbe ugovora (ekonomino tehniko rjeenje); Izuzetno povoljni uslovi dostupni ponuau; Orginalnost radova, roba i usluga koje je ponudio ponua; Pomo drave koju je ponua legalno stekao. Razlog za nepirodno nisku cijenu bi mogla biti ili nepravina konkurencija ili stvarna prednost koju ima odreeni ekomonski operater. Ugovorni organ bi trebao biti zainteresiran u prvom sluaju za odbijanje ponude a u drugom sluaju za prihvatanje ponude.
- 46 -
Pitanje da li je cijena neprirodno niska bi se trebalo raspravljati i po njemu odluivati u skladu sa predmetom ugovora, a ne u skladu sa usporedbom sa drugim ponudama. Zbog toga je Evropski sud pravde odbio italijanski zakon, koji je ukljuivao obavezu automatskog odbijanja onih ponuda ija je cijena bila za vie od 10 % nia od prosjeka cijena svih podnesenih ponuda. Takav iskljuivo matematiki kriterij iskljuivanja ponuda bi onemoguio ponuaima mogunost dokazivanja da su njihove ponude stvarne (sluaj 103/88, Fratelli Costanzo, p. 18). Ipak, iskljuivo matematiki kriterij bi se mogao koristiti kako bi se identificirale ponude koje su navodno neprirodno niske, i koje bi se shodno tome trebale detaljno razmotriti (spojeni sluajevi C-285/99 i C-286/99, Lombardini i Mantovani, p. 64 - 70). 4.4.2 Privatljivost pregovaranja nakon podnoenja ponuda Prema meunarodnim standardnima43 u postupku podnoenja ponuda (otvoreni i ogranieni postupak) nema mjesta pregovaranju sa uesnicima o podnesenim ponudama. Nakon otvaranja, ponude se prihvataju ili odbijaju, ali o njihovom sadraju se ne smije razgovarati niti ga se smije mijenjati. Ugovorni organ moe, tokom procjene ponuda, traiti pojanjenje, ali ni u kom sluaju ne smije dozvoliti izmjenu ponuda. Pod odreenim uslovima ugovorni organ moe ispraviti greku aritmetike prirode u ponudama. Iznenaujue je to da direktive EU o javnim nabavkama uope ne pominju ovo pitanje. Nema odredbe koja eksplicitno zabranjuje pregovaranje o osnovnim segmentima podnesenih ponuda, potrebu za pojanjavanjem ponuda ili ispravku aritmetikih greaka. Ipak, tokom prihvatanja Direktive 89/440 koja koordinira ugovore o javnoj nabavci radova, Vijee i Komisija objavili su zajedniku izjavu po tom pitanju. Izjavu, koja nija dio Direktive, ipak citira, i primjenuje Evropski sud pravde (C87/94 Komisija v. Belgija p. 8). Izjava prua smjernice o neprihvatljivosti pregovaranja u postupku podnoenja ponuda: Vijee i Komisija izjavljuju da je u otvorenom i ogranienom postupku
svaka vrsta pregovora sa kandidatima ili ponuaima o fundamentalnim segmentima ugovora, izmjenama koje bi mogle ugroziti konkurenciju, a naroito o cijenama, zabranjena; ipak, razgovor sa kandidatima ili ponuaima se moe voditi ali samo u svrhu pojanjavanja ili upuivanja u sadraj njihovih ponuda ili zahtjeva ugovornog organa i pod uslovom da to ne ukljuuje diskriminaciju.
42
Vidi, npr, lan 34. UNCITRAL-ovog modela zakona o nabavci roba, radova i usluga: (1)(a) Ugovorni organ moe traiti od ponuaa ili ugovaraa bilo kakvo pojanjenje ponude koje
e mu pomoi pri pregledu, ocjeni i uporedi ponuda. Nikakva promjena samog predmeta ponude, ukljuujui izmjene u cijeni i izmjene koje imaju za cilj da neprikladnu ponudu uine prikladnom, ne smije se traiti, nuditi niti dozvoliti. (b) Bez obzira na gore navedeni podstav (a) ovog stava, ugovorni organ ima pravo da ispravi isto artimetike greke koje se otkriju nakon pregleda ponude. Ugovorni organ e odmah obavijestiti ponudaa ili ugovaraa o tome da je napravljena izmjena takve vrste na njegovoj ponudi.
- 47 -
U principu, pregovori o podnesenim tenderima nisu dozvoljeni (kod otvorenog i ogranienog postupka). ak i kada su pregovori nakon podnoenja ponuda dozvoljeni (samo zbog pojanjenja ili dopune ponude), pregovori se ne smiju ticati cijene ili drugih fundamentalnih segmenata ponuda i ne smiju ni na koji nain onemoguavati konkurenciju ili podrazumijevati diskriminaciju. 4.4.3 Elektronska aukcija Princip nepromjenjivosti ponuda kod otvorenog i ogranienog postupka je poljuljan 2004. godine uvoenjem elektronske aukcije (novina uvedena lanom 54. Direktive 2004/18). Elektronska aukcija jeste dodatna faza postupka javne nabavke, bilo da je rije o otvorenom, ogranienom ili pregovarakom postupku sa objavljivanjem obavjetenja. Kod elektronske aukcije, nakon podnoenja ponuda i njihove poetne ocjene ugovornog organa, ponuaima se daje mogunost ponude novih (niih) cijena ili poboljaanja ponuda na mjerljiv nain brojkama ili postocima (vrsta holandske aukcije43). Cijeli proces je poluautomatiziran nove ponude se podnose elektronskim putem i automatski se ocjenjuju, na osnovu ranije unesene matematike formule. Moe postojati nekoliko faza elektronske aukcije (proces koji se ponavlja lan 1. (7) Direktive 2004/18). Ugovorni organ se moe odluiti za elektronsku akuciju za sve ugovore, osim za odreene ugovore koji za svoj predmet imaju usluge i robe koje predstavljaju intelektualni rad (npr. dizajn graevinskih radova), gdje kljuni element ponuda nije mjerljiv. Elektronska aukcija se moe odravati i u sluaju ugovora koji se dodjeljuju na osnovu najnie cijene i u sluaju ugovora koji se dodjeljuju na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude. Informacije o namjeri odravanja elektronske aukcije moraju se ukljuiti u obavjetenje o javnoj nabavci. U tom sluaju tenderska dokumentacija mora sadravati, izmeu ostalog: Mjerljive podatke (vrijednosti) koji e biti predmet elektronske aukcije (izraene u brojkama ili procentima); Limite za vrijednosti koji se mogu podnijeti; Uslove pod kojima ponua ima pravo da uestvuje; Relevantne informacije o koritenoj elektronskoj opremi i tehnikom specifikacijama za internet konekciju.
43
U tradicionalnoj holandskoj aukciji aukcioner poinje aukciju time to zahtijeva visoku cijenu koja se umanjuje dok neki uesnik ne prihvati aukcionerovu cijenu, ili se ne dostigne odreena minimalna cijena. Taj uesnik plaa objavljenu cijenu. Aukcija u javnim nabavkama se takoer zove obrnuta aukcija, obzirom da su uloge kupca i prodavca zamijenjene prodavac umanjuje cijenu kako bi doao do zadovoljavajueg ugovora. Tradicionalne aukcije ukljuuju samo jednog prodavca i mnogo kupaca, obrnuta aukcija ukljuuje mnogo prodavaca i jednog kupca.
- 48 -
Obino se elektronska aukcija odrava putem Interneta. Elektronska aukcija je jedan u potpunosti transparentan proces tokom aukcije svaki ponua mora biti na vrijeme obavijeten o svom trenutnom plasmanu na ljestvici kako bi imao priliku da se nadmee sa konkurentima. Ugovorni organ takoer moe saopiti druge informacije po pitanju svih cijena (ili drugih karakeristika) koje se trenutno nude i broj ponuaa koji jo uvijek uestvuju u igri. Identitet ponuaa se ne smije otkriti tokom bilo koje od faza elektronske aukcije. Ugovor se dodjeljuje ponuau ija ponuda, nakon izmjena koje su uvedene tokom aukcije, bude ocjenjena kao najbolja na osnovu matematike formule navedene u tenderskoj dokumentaciji. Elektronska aukcija nije novi postupak javnih nabavki. To je modifikacija postojeih postupaka. Prua mogunost organiziranja elektronskog tendera kao jedne od opcija unutar tradicionalnih postupaka javnih nabavki. 4.5 Drutveni i okolini faktori
Kada su usvojene prve direktive o javnim nabavkama (1970) njihov cilj je uglavnom bio ekonomski: liberalizacija trita javnih nabavki i ukidanje granica prekogranine trgovine (denacionalizacija javne nabavke) imali su za namjeru uvoenje znaajnih ekonomskih efekata i za industriju (veliko proirenje mogunosti za irenje i u Zajednici i na domaem tritu) i za vlade i javne institucije (znaajnu utedu u budetima)44. Kasniji razvoj sistema dao je dodatnu dimenziju Evropskim integracijama. Sporazum iz Amsterdama dodao je spisku ciljeva Evropske unije zatitu okolia. Sporazum iz Amsterdama takoer odreuje kao jedan od prioriteta EU potrebu za borbom protiv svih oblika diskriminacije, eliminaciju nejednakosti i promociju jednakih prilika za mukarce i ene. Ciljevi Evropske unije su promocija visokog nivoa zaposlenosti i socijalne zatite, poboljanje uslova ivljenja i rada te promocija kvalitete ivota45.
44
Evropska komisija, Vodi o pravilima Zajednice o otvorenom postupku (Guide to the Community rules on open government procurement), Slubeni glasnik, C 358, 31/12/1987
45
Komunikacija Komisije i Vijea, Evropskog parlamenta i Ekonomskog i drutvenog odbora Promoviranje jezgre radnih standarda i poboljanje drutvenog upravljanja u kontekstu globalizacije (Promoting core Labour Standards and Improving Social governance in the context of globalisation), COM/2001/0416 finalna
- 49 -
Posljednih godina mnogo je bilo rasprava i propisa u EU usmjerenih na integraciju okoline (kupujmo zeleno) i drutvene osvjetenosti u sistem javnih nabavki46.
Kupujmo zeleno javna uprava preporuuje robe i usluge koje uvaavaju pitanje okolia i time daju svoj doprinos odrivom razvoju. Promocijom zelene nabavke oni takoer podravaju industriju za razvijanje okolino prihvatljivih tehnologija.
Izraz drutveni faktori ukljuuje irok spektar faktora. On predstavlja mjere kojima se osigurava usklaenost sa fundamentalnim pravima; sa principom jednakosti i jednakog tretmana i nediskriminacije (npr. izmeu mukaraca i ena); sa propisima o drutenim faktorima (npr. o sigurnosti i zdravlju na poslu i u radnim uslovima). Koncept drutvene osvjetenosti takoer ukljuuje koritenje preferencijalnih klauzula (npr. za reintegraciju invalidnih osoba ili nezaposlenih osoba, te pozitivno djelovanje kada je u pitanju suzbijanje nezaposlenosti i drutveno iskljuenje)47. Uzimajui u obzir posljednje izmjene i dopune dvjema novim Direktivama, ugovorni organ ima nekoliko mogunosti da ukljui okolinu i drutvenu osvjeenost u razliite faze postupaka javnih nabavki: Prije zapoinjanja formalnog postupka javne nabavke, pri definiranju predmeta ugovora (ta to ele kupiti?). U ovoj fazi ugovorni organ odabira vrstu proizvoda ili usluga koje odgovaraju socijalnim ciljevima i/ili preferira proizvode ili usluge zdrave za okoli. Naprimjer, ugovorni organ se moe odluiti da koristi proizvode koji zadovoljavaju odreenu potrebu kada su u pitanju osobe sa invaliditetom ili/i dizajn za zgradu koja ima nisku potronju elektrine energije. Pri pravljenju tehnike specifikacije ugovorni organ moe ukljuiti i drutvene i okoline aspekte. Trebao bi (ne mogao bi to nije samo mogunost), kad god je to mogue, definirati te tehnike specifikacije kako bi se uzimao u obzir pristup za osobe sa invaliditetom (lan 23. (1) Direktive 2004/18). Pri formuliranju tehnikih specifikacija po pitanju funkcionalnih zahtjeva ugovorni organ moe ukljuiti i okoline karakteristike, ukljuujui ekoloke naljepnice48 (lan 23. (3) (b) i (6)).
Vidi dokumente Evropske komisije: Interpretative Communication of the Commission on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating social considerations into public procurement, COM(2001)566 final; Commission Interpretative Communication on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating environmental considerations into public procurement, COM(2001)274 final; Buying green! A handbook on environmental public procurement, SEC(2004)1050. 47 Evropska komisija: Interpretative Communication of the Commission on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating social considerations into public procurement, COM(2001)566 final Certificirani proizvodi sa ekolokim naljepnicama su proizvodi koji se smatraju ekoloki prihvatljivim proizvodima. Postoje razliite vrste ekolokih naljepnica: evropske ekoloke naljepnice, dravne ekolone naljepnice i privatne ekoloke naljepnice.
48
46
- 50 -
Tehnike specifikacije se takoer mogu odnositi na metodu proizvodnje i procese npr. sada je mogue zahtijevati samo elektrinu energiju koja se proizvodi od obnovljivih resursa ili organsku hranu. Tokom faze kvalitativnog odabira kandidata (ponuaa) ugovorni organ ima ovlatenje da koristi kriterije vezane za socijalne i okoline faktore. Kompanije koje ne budu potivale okoline i socijalne zakone mogu biti iskljuene iz uea zbog krenja profesionalnog kodeksa ili velikog profesionalnog propusta (lan 45. (2) (c - d) Direktive 2004/18). Ako ugovori o radovima ili uslugama zahtijevaju posebno znanje u podruju okolia (npr. izgradnja tvornice za obradu otpada), od kandidata se moe zahtijevati dokaz o zadovoljavanju standarda ekolokog upravljanja (lan 50.). Sa namjerom podravanja integracija osoba sa invaliditetom, ugovorni organ moe odluiti da rezervira neke javne ugovore zatienim radionicama (t.j. upoljavanje ljudi sa invaliditetom), pod uslovom da oni ne bi bili sposobni da dobiju ugovor putem regularnog postupka(lan 19. i recital (28) Preambule Direktivi 2004/18). Trenutni sadraj lana 54. Direktive 2004/18 eksplicitno navodi okoline karakteristike kod kriterija za dodjelu ugovora. Takvi okolini kriteriji za dodjelu ugovora moraju biti: objektivno mjerljivi, vezani za predmet ugovora, izriito pomenuti u obavjetenju o javnoj nabavci i tenderskoj dokumentaciji, i u skladu sa osnovnim prinicipima EU propisa (naroito principom nediskriminacije). Mogunost koritenja takvih kriterija za dodjelu ugovora prihvaena je od strane Evropskog suda pravde ranijim propisima; Sud je takoer formulirao detaljne uslove za njihovu primjenu (C-513/99, Concordia Bus Finland, p. 69). Pod istim uslovima ugovorni organ moe koristiti kriterije koji imaju za cilj zadovoljavanje socijalnih zahtjeva (recital (46) Preambule Direktivi 2004/18). Ugovorni organ moe ukljuiti u ugovor razliite klauzule koje definiraju detaljne uslove izvedbe ugovora. Te klauzule moraju biti u skladu sa propisima EU, ne smiju ukljuivati ni direktnu ni indirektnu diskriminaciju, i moraju biti navedene u tenderskoj dokumentaciji (lan 26. Direktive 2004/18). Ugovorni organ moe imati nekoliko socijalnih i okolinih ciljeva prema kojima moe formulirati ugovor. Na primjer, klauzula o izvedbi ugovora moe ukljuivati kao jednu od obaveza upoljavanje osobe koja je dugo vremena nezaposlena ili osobe sa invaliditetom za izvedbu ugovora (Recital (33) Preambula Direktivi 2004/18). Klauzula o izvedbi se takoer moe odnositi na okolino osjetljiva pitanja: nain pakiranja i dostave; upotreba materijala i ambalae koja se ponovo moe koristiti; prikupljanje i recikliranje otpada proizvedenog tokog ili nakon izvedbe ugovora.
- 51 -
5 5.1
POSTUPCI JAVNIH NABAVKI Odabir postupka
Obje direktive navode isti spisak glavnih postupaka kada je u pitanju dodjela ugovora: Otvoreni postupak; Ogranieni postupak; Pregovaraki postupak (sa ili bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci). Nova Direktiva 2004/18 ukljuuje i novi postupak konkurentskog dijaloga. Obje direktive takoer ukljuuju posebnu nabavku idejnog rjeenja, koje postoji za odreene vrste usluga. U Direktivi 2004/17 koja koordinira postupke javnih nabavki organa koji posluju u sektoru voda, energije, transporta i potanskih usluga (komunalni sektor), sva tri postupka, otvoreni, ogranieni i pregovaraki sa objavljivanjem obavjetenja imaju isti prioritet (lan 40. (2)). U Direktivi 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki za klasini sektor dva postupka: otvoreni i ogranieni se smatraju osnovnim postupcima. Ugovorni organ ima slobodu da bira izmeu ova dva postupka: otvorenog i ogranienog, nijedan nema prednost (ugovorni organ moe dodijeliti ugovor primjenom otvorenog ili ogranienog postupka lan 28.). Neke zemlje lanice EU (npr. Njemaka, Portugal) ipak primjenjuju ove Direktive na striktniji nain, i koriste samo otvoreni postupak, koji je transparentiji i konkurentniji, kao osnovni postupak (bar za odreenu vrstu ugovora); a ogranieni postupak je izuzetan postupak, primjenjiv samo u odreenim uslovima49. U praktinoj primjeni50 na EU nivou, najee koriteni postupak je otvoreni postupak (75%), ogranieni postupak je manje popularan (18%), dok se pregovaraki postupak koristi samo u posebnim sluajevima (6%51). Samo u dvije zemlje je ogranieni postupak popularniji (Velika Britanija 63 % i Danska
49
Prije usvajanja direktive o robama 93/36, u sluaju dodjele ugovora o robama, EU propis je davao prioritet otvorenom postupku; ogranieni postupak se koristio samo u izuzetno opravdanim sluajevima. Opravdanje se sastojalo od: potrebe odravanja balansa izmeu vrijednosti ugovora i troka postupka, ili specifine prirode proizvoda (vidi lan 6. Direktive 88/295).
Analiza bazirana na istraivanju svih obavjetenja objavljenih u Slubenom glasniku (TED) institucija javnog sektora svih 25 zemalja lanica EU (bez organa koji operiraju u komunalnom sektoru) tokom prvih 12 mjeseci nakon poveanja EU 2004. (1. maj 2004. 30. april 2005.).
51
50
Istraivanje ukljuuje samo obavjetenja objavljena u Slubenom glasniku OJ, tako da pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja nije ukljuen.
- 52 -
48%). Neke druge zemlje ga takoer esto koriste (Holandija - 35%, Irska 28%). Ako se ogranieni postupak vie koristi u nekim zemljama, on se uglavnom koristi za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova i usluga a manje za robe npr. u Danskoj u sluaju radova 78% ugovora se dodjeljuje ogranienim postupkom (17% otvorenim) a 56% u sluaju usluga (37% otvorenim), dok se u sluaju ugovora o robama 68% dodjeluje otvorenim postupkom i samo 28% ogranienim. U nekim zemljama takoer se koristi samo otvoreni postupak (Malta i Litvanija - 99%; panija, Portugal i Letonija 98%; Poljska 93%, vedska 90%). Ubrzani postupak se rijetko koristi (obino manje od 2%), osim u Italiji, gdje na njega otpada skoro 20% od svih postupaka. Prema Direktivama pregovaraki postupak i konkurentski dijalog mogu se koristiti samo pod posebnim uslovima koji su navedenim u lanovima 29. 31. Konkurentski dijalog moe se koristiti u sluaju posebno sloenih ugovora, kada ugovorni organ smatra primjenu otvorenog ili ogranienog postupka nepodobnom (upotrebom otvorenog ili ogranienog postupka nije mogue dodijeliti ugovor lan 29. (1)). Primjeri naroito sloenih ugovora su: velike kompjuterske mree, gdje objektivno nije mogue unaprijed definirati tehnike zahtjeve (zadovoljenje potreba); ugovori koji ukljuuju kompliciranije finansijske mehanizme (partnerstvo javnog i privatnog sektora); ili veliki projekti izgradnje (integrirani projekti za transportnu infrastrukturu) (vidi lan 1. (11) (c) i recital (31) Preambule na Direktivu 2004/18). Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci mogu primjenjivati institucije javnog sektora52 u slijedeim sluajevima (lan 30. Direktiva 2004/18): Nakon neuspjenog otvorenog ili ogranienog postupka ili konkurentskog dijaloga (podnoenje neispravnih ili neprihvatljivih ponuda), pod uslovom da prvobitni uslovi za javnu nabavku nisu znaajno izmjenjeni; U izuzetnim sluajevima, kada priroda radova, roba ili usluga ili rizik koji se javlja uz iste ne dozvoljavaju raniju procjenu cijene; U sluaju finansijskih i intelektualnih usluga (dizajn); gdje zbog prirode usluga koje se pruaju nije mogue odabrati pruaoca usluga drugim postupkom (otvorenim ili ogranienim). Obje Direktive i 2004/18 za javni sektor i 2004/17 za komunalni sektor definiraju sline uslove upotrebe pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja53. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja moe se
52
Za organe koji djeluju u komunalnim sektorima ovo je takoer osnovni postupak koji se moe koristiti za sve ugovore. Prije usvajanja novog seta propisa 2004. godine, oba ova reima javnih nabavki su se dosta razlikovala. Direktiva 93/38 (komunalni sektor) ostavlja vie mogunosti upotrebe pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja od dikretive za klasine postupke nabavki (92/50, 93/36, 93/37).
53
- 53 -
koristiti, inter alia, u slijedeim sluajevima (lan 31. Direktive 2004/18 i lan 40. (3) Direktive 2004/17): Nakon ranijeg neuspjenog otvorenog ili ogranienog postupka (nedostatak ponuda); pod uslovom da poetni uslovi nisu znaajno izmijenjeni; Kada ugovor moe izvriti samo jedna odreena kompanija, zbog tehnikih ili umjetnikih razloga ili zbog zatite ekskluzivnih prava (ukljuuje ugovore koji su dodijeljeni kompaniji koja uiva monopolistiki status); U sluaju krajnje hitnosti, koja se javila usljed nepredvidivih okolnosti, pod uslovom da ti dogaaji nisu ni u kom sluaju izazvani od ugovornog organa i kada se vremenski rokovi za otvoreni postupak ne mogu zadovoljiti; Za dodatne robe, radove ili usluge, pod uslovom da zbog nekih objektivnih razloga njih mora izvesti isti ekonomski operater; u sluaju radova i usluga dodatni ugovor ne smije prelaziti 50% vrijednosti prvog ugovora; u sluaju roba takva dodatna isporuka dozvoljena je samo u roku od tri godine; Za nove radove i usluge koje predstavljaju ponavljanje slinih radova i usluga, koje je obavljao isti ekonomski operater; pod uslovom da takvi radovi ili usluge jesu u skladu sa prvobitnim projektom, na kojem je ugovor baziran; takva mogunost postoji samo u roku od tri godine nakon zakljuenja ugovora; Za robe kupljene samo u naune svrhe; Za robe kupljene na berzovnom tritu; Za kupovinu roba pod posebno pogodnim uslovima, ili od ponuaa koji okonava svoje poslovanje ili je u procesu likvidacije ili steaja; Za usluge dodijeljene pobjedniku konkursa za izradu idejnog rjeenja. U nekoliko prilika Evropski sud pravde razmatrao je da li ugovorni organi u zemljama lanicama EU ispravno primjenjuju gore navedene odredbe i/ili da li ih pravilno transponiraju u svoje dravne zakone. U jednoj opini u Milanu, Italija, 1979. godine, izvrili su dodjelu ugovora za izgradnju nove fabrike za recikliranje urbanog otpada, nakon ozbiljne nesree u Sevesu 1976. godine. Radovi, ipak, nisu zapoeli prije 1984. godine. Ugovor je dodijeljen bez objavljivanja obavjetenja. Neobjavljivanje obavjetenja je pravdano kao ugovor krajnje hitnosti, kao reakcija na niz nesretnih dogaaja
- 54 -
pravila koja slue kako bi se osigurala efikasnost prava obezbijeenih sporazumom u podruju ugovora o javnim radovima, mora biti tumaena striktno i mora biti popraena dokazima o stvarnom postojanju izuzetnih okolnosti koje opravdavaju derogaciju to jeste obaveza osobe koja se poziva na te okolnosti (sluaj 199/85, Komisija v. Italija, p. 14; vidi takoer spojene sluajeve C-20 i 28/01, Komisija v. Njemaka, p. 58).
Druga italijanska opina je 1987. godine dodijelila ugovor za renoviranje pei za spaljivanje otpada u jednoj tvornici za odlaganje otpada. Potreba za renoviranjem iste bila je prisutna jo od 1982. godine. Ugovor je dodijeljen bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, zbog krajnje hitnosti koja se javila a ugovorni organ je nije mogao predvidjeti. Sud je i ovaj put odbio ovaj stav italijanskih organa, naglaavajui da krajnja hitnost mora biti takva da onemoguava primjenu vremenskih rokova za objavu (52 dana ili manje u sluaju ubrzanog postupka), u protivnom e ugovor biti dodijeljen nakon objavljivanja obavjetenja u standardnom postupku (sluaj 194/88R, Komisija v. Italija, p. 14). Na poetku budetske godine, u januaru 1989. godine, Univerizitet u Madridu dobio je novac za proirenje i renoviranje zgrade. Obzirom da su radovi morali biti zavreni do oktobra, prije poetka nove akademske godine, Vijee Univerziteta odluilo je da dodijeli ugovor bez objavljivanja obavjetenja o nabavci (izvrenje radova planirano je za otprilike 7 mjeseci). Po miljenu Suda, radovi su mogli biti uraeni na vrijeme i ubrzanim postupkom sa objavljivanjem obavjetenja. Primjena klauzule krajnje hitnosti je bila neosnovana (C-24/91, Komisija v. panija, p. 14 - 15; vidi, jo kasniji primjer, slina presuda u sluaju C-126/03, Komisija v. Njemaka, p. 22 - 23). Ista pozicija Suda bila je prisutna i kada je italijanska vlada dodijelila bez objavljivanja obavjetenja ugovor o izgradnji brane za lavinu u Alpama nakon objavljivanja geolokog izvjetaja koji je nagovjetavao mogunost odrona lavine. Obzirom da su prola vie od tri mjeseca od predstavljanja izvjetaja i poetka radova miljenje Suda bilo je da su radovi trebali biti ugovoreni putem ubrzanog postupka sa objavljivanjem obavjetenja. U tom sluaju, Sud je objasnio da izuzimanje od primjene obaveze objavljivanja obavjetenja o
koji su se desili. Sud je odbio tu argumentaciju, objanjavajui da derogacija54
nabavci, mogue je samo ako su zadovoljena tri uslova, i to kumulativno. Ta odredba zahtijeva postojanje nepredvidivog dogaaja, krajnje hitnosti koja ini potivanje standardnih vremenskih rokova nemoguim i, konano, spone izmeu nepredvidivih okolnosti i krajnje hitnosti koja iz toga proizilazi. (C107/92, Komisija v. Italija, p. 12; vidi takoer C-394/02, Komisija v. Grka, p.
40). U drugom sluaju, koji je razmatran u isto vrijeme, Sud je naglasio da je
Prva presuda odnosi se na drugaiju pravnu situaciju, ranija Direktiva Evropske komisije o postupcima javnih nabavki za radove (71/305) nije ukljuivala pragovaraki postupak. Izuzetni uslovi (ukljuujuu krajnju hitnost), koji danas opravdavaju upotrebu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja, omoguavali su dodjeljivanje ugovora bez objavljivanja obavjetenja (u privatnom postupku). Obzirom da je definicija tih posebnih uslova (kao i objanjenje) ostala ista, presude Suda pruaju validna tumaenja trenutnih odredbi.
54
- 55 -
lista derogacija (t.j. sluajeva u kojima objavljivanje obavjetenja nije potrebno) konana i da mora biti striktno tumaena (C-71/92, Komisija v. panija, p. 36). U sluaju C-328/92 Sud je presudio da panski zakon o nabavci farmaceutskih proizvoda nije usklaen sa Direktivom. Taj raniji panski zakon dozvoljavao je kupovinu farmaceutskih proizvoda direknim sporazumom, bez objavljivanja obavjetenja. Na sporu pred Sudom panska vlada je tvrdila da je ta derogacija u skladu sa derogacijom iz Direktive gdje iz razloga povezanih sa
zatitom ekskluzivnih prava, dostavljene robe moe proizvesti ili dostaviti samo odreeni ponua. Sud je odbio takav stav. Prema tumaenju Suda nije dovoljno samo da odreeni farmaceutski proizvodi budu zatieni ekskluzivnim pravima; oni takoer moraju biti takvi da mogunost za njihovu proizvodnju ili dostavu ima samo jedan odreeni ponua. Taj zahtjev je zadovoljen samo po pitanju tih odreenih proizvoda za koje ne postoji konkurencija na tritu.
Kako bi se oslonili na ovu derogaciju, svi uslovi moraju biti kumulativno zadovoljeni (C-328/92, Komisija v. panija, p. 17 - 18).
Sud je takoer vodio raspravu o izrazu tehniki razlozi zbog kojih radove moe izvriti samo odreeni ugovara. Po miljenju Suda ta situacija mora biti objektivna i posjedovati bitnu karakteristiku da nijedna druga kompanija nije u mogunosti da izvede taj ugovor. Tehniki razlozi moraju biti takvi da ne postoji mogunost angairanja nijednog drugog ugovaraa (ne samo ozbiljna potekoa angairanja); i ova nemogunost mora biti nepremostivog karaktera. Sama injenica da je taj ugovor nastavak, odnosno produenje, ranijih radova i da je zbog organizacijskih razloga lake dodijeliti ugovor istom ugovarau nije dovoljno opravdanje za direktno ugovaranje (C-57/94, Komisija v. Italija, p. 27, vidi takoer C-296/92, Komisija v. Italija). Ugovorni organ mora dokazati da su tehniki razlozi bili takvi da je bilo neophodno dodijeliti ugovor odreenom ugovarau (C-385/02, Komisija v. Italija, p. 20 - 21). Direktive takoer dozvoljavaju ugovaranje novih usluga ili radova, koji predstavljaju ponavljanje slinih radova ili usluga, istom ekonomskom operateru, pod uslovom da takvi radovi ili usluge jesu u skladu sa poetnim projektom, na kojem je taj ugovor zasnovan. Takva mogunost je mogua u roku od tri godine nakon zakljuenja prvobitnog ugovora. Italijanska vlada je nedavno stajala na poziciji da se taj period moe raunati od posljednjeg dana izvrenja ugovora. Sud je objasnio da izraz zakljuenje probitnog ugovora
mora predstavljati vrijeme i datum kada je prvobitni ugovor sklopljen i da se to ne odnosi na zavrenje radova na koje se taj ugovor odnosi (C-385/02, Komisija v. Italija, p. 34)
Jo jedan zanimljiv sluaj iznesen je pred Sud, Komisija protiv drave Njemake. Jedan njemaki organ zapoeo je postupak dodjele radova vezanih za upravljanje vodenim resursima (produbljenje korita rijeke Ems). Tokom otvorenog postupka, regionalni organ zaduen za zatitu okolia, koji nije ranije ulagao prigovore, prijavio je da se ne slae sa tim projektom kada je u pitanju njegov ekoloki segment. Plan je morao biti izmijenjen. Uzimajui u obzir odlaganje kod odobravanja planova, ured je odluio da odustane od otvorenog postupka i dodijeli ugovor pregovarakim postupkom bez ranijeg
- 56 -
odobri projekat produbljenja korita rijeke Ems, obavezuje nadleni organ da izmijeni taj projekt, ali se ne moe smatrati nepredvidivim okolnostima po ugovorni organ u onom znaenju koje je navedeno u Direktivi (C-318/94, Komisija v. Njemaka, p. 19). Naknadno, kod slinog sluaja, Sud je presudio da potreba za izvoenjem radova unutar vremenskih rokova koje odreuje ogran nadlean za procjenu uinka na okoli ne moe se smatrati krajnjom hitnou koja se javlja radi nepredvidivih dogaaja. injenica da organ koji odobrava projekat moe nametnuti vremenske rokove koji se predviaju kao dio postupka odobravanja tog postupka (C-394/02, Komisija v. Grka, p. 42-43).
5.2 Otvoreni postupak
objavljivanja obavjetenja. To je, s druge strane osporila Evropska komisija. Sud se sloio sa Komisijom i donio odluku da: odbijanje regionalne vlasti da
Kod otvorenog postupka zainteresirani ekonomski operateri mogu podnijeti ponudu (lan 1. (11) (a) Direktive 2004/18 i lan 1. (9) (a) Direktive 2004/17). Slijede koraci kod otvorenog postupka (citati lanova prema Direktivi 2004/18): Ugovorni organ prvo objavljuje obavjetenje u Slubenom glasniku EU predhodno informacijsko obavjetenje (PIN) im to bude mogue nakon poetka budetske godine u sluaju roba i usluga, ili im prije to bude mogue nakon donoenja odluke o planiranju ugovora u sluaju ugovora o radovima (lan 35. (1)) (objavljivanje nije obavezno); Tendersku dokumentaciju (ukljuujui tehniku specifikaciju) pravi ugovorni organ (lanovi 23. 27.) (eksterna pomo/savjeti su mogui, pod uslovom da takva pomo ne umanji ili ugrozi konkurenciju55); Ugovorni organ alje na objavu u Slubeni glasnik EU obavjetenje o nabavci, ime zapoinje formalni postupak (lan 35. (2)); Nakon slanja obavjetenja o javnoj nabavci (vrijedi i za predhodno informacijsko obavjetenje) Slubenom glasniku, obavjetenje se moe objaviti i na dravnom nivou (lan 36. (5)); Obavjetenja se objavljuju u Slubenom glasniku i na internet stranici Tenders Electronic Daily (TED) ne kasnije od 12 dana nakon poiljanja ili ne kasnije od pet dana u sluaju ubrzanog postupka ili kada je u pitanju slanje elektronskim putem (lan 36. (3)); Ugovorni organ moe objaviti cjelokupnu tendersku dokumentaciju (ukljuujui tehnike specifikacije) na internetu, garantirajui time neogranien i stalni pristup toj dokumentaciji (aneks VIII 1 (a); lan 39. (1)); Svaki zainteresirani ekonomski operater moe zahtijevati tendersku dokumentaciju (lan 1. (11) (a));
55
Vidi recital (8) Preambule Direktivi 2004/18 i spojene sluajeve C-21/03 i 34/03 Fabricom p. 46
- 57 -
Ugovorni organ alje tendersku dokumentaciju svim zainteresiranim ekonomskim operaterima koji podnesu zahtjeve pravovremeno (lan 39. (1)); Vremenski rok za podnoenje ponuda ne smije biti krai od 52 dana od dana kada je obavjetenje poslano na objavljivanje Slubenom glasniku; minimalan vremenski rok moe se skratiti pod odreenim uslovima (lan 38.); Prije isteka vremenskog roka svi zainteresirani ponuai podnose svoje ponude (lan 1. (11) (a)); Ugovorni organ, u skladu sa ranije najavljenim kriterijima, pregleda prihvatljivost ponuaa, analizira njihovo lino stanje (lan 45.), ekonomsku i finansijsku podobnost (lan 47.); tehniku i profesionalnu sposobnost (lan 48.); kandidati koji ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve se iskljuuju iz daljeg uea (lan 44. (1)); Ugovorni organ moe donijeti odluku da odri elektronsku aukciju meu ponuaima koji su podnijeli prihvatljive ponude, nakon potpune ocjene ponuda (lan 54.); Kredibilitet neprirodno niskih ponuda se mora posebno ispitati (lan 55.); Ugovorni organ procjenjuje sve ponude, koje podnose ponuai koji nisu iskljueni iz procesa, primjenjuje ranije najavljene kriterije za ocjenu ponuda i donosi odluku o dodjeljivanju ugovora (pregovaranje nije dozvoljeno) (lan 53.); Ugovorni organ odmah informira sve ponuae o donesenoj odluci po pitanju odabira najbolje ponude (dodjela ugovora) (lan 41. (1)); Na zahtjev druge strane, ugovorni organ mora informirati tu stranu o razlozima izkljuenja ponuaa ili odbijanja ponude (to je prije mogue, ali ne nakon isteka 15 dana) (lan 41. (2)); Nezadovoljni ponuai mogu uloiti albe, u skladu sa albenim postupkom iz Direktive 89/665; Ugovorni organ potpisuje (zakljuuje) ugovore o javnim nabavkama56; Najvie 48 dana nakon dodjele ugovora ugovorni organ mora poslati obavjetenje o dodjeli ugovora na objavu u Slubeni glasnik EU (lan 35. (4)); Ugovorni organ pravi pismeni izvjetaj o postupku javne nabavke; na zahtjev Evropske komisije izvjetaj se dostavlja Komisiji (lan 43.); Ugovorni organ, preko svojih dravnih organa, daje Evropskoj komisiji statistike podatke o svim javnim ugovorima koji se dodjeljuju tokom cijele godine (lan 76.).
56
Evropski sud pravi distinkciju izmeu dodjeljivanja ugovora i zakljuivanja ugovora vidi C-81/98, Alcatel Austria, str. 37 - 43.
- 58 -
Kao to je ranije pomenuto, Direktive EU ne predstavljaju cjelokupan okvir za ugovore javne nabavke; one samo predstavljaju ogranien set zajednikih pravila, kojima je cilj koordinacija dravnih postupaka javnih nabavki. Tako da opis postupaka javnih nabavki nije potpun. Mnogi aspekti postupaka i dalje nisu regulirani na nivou EU; kao posljedica toga zemlje lanice pri implementaciji imaju slobodu da reguliraju ta pitanja u svojim dravnim zakonima na svoj nain(ali, naravno, u skladu sa opim principima zakona EU). Aspekti otvorenog postupka, koje uglavnom regulira dravni javni zakon, koje ne obrauju Direktive: Uspostavljanje, sastav, mandat i metod rada tenderske komisije; Eliminiranje sukoba interesa osoba ukljuenih u pripremu i sprovoenje postupka dodjele ugovora; lina odgovornost tih osoba za prekraje; Naknada za dobijanje tenderske dokumentacije (primjenjivost naknade i metoda raunanja iste); Garancija na ponudu iznos, oblici i uslovi povrata/zadravanja iste; Period vaenja ponude; Postupak otvaranja ponuda (da li je javan); Minimalni broj odgovarajuih ponuda za validnost postupka (ako postoje); Uslovi za ponitenje postupka (okonanje bez dodjele ugovora); Primjena standardnih uslova i oblika ugovora; Eksterna i interna revizija (audit) postupka javne nabavke. 5.3 Ogranieni postupak
Kod ogranienog postupka svaki ekonomski operater moe zahtijevati uee, i samo kandidati koje ugovorni organ pozove mogu podnijeti ponude (lan 1. (11) (b) Direktive 2004/18 i lan 1. (9) (b) Direktive 2004/17). U mnogim segmentima ogranieni postupak slian je otvorenom postupku. Potpuno iste odredbe se u oba sluaja primjenjuju na: Objavljivanje predhodnog informacijskog obavjetenja (lan 35. (1)); Pripremu tenderske dokumentacije (tehnika specifikacija) (lanovi 23. 27.); Metoda objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci (lan 36.); Kriteriji za odabir kandidata (ocjena njihove pogodnosti) (lanovi 45. 51.); Elektronska aukcija (lan 54.); Neprirodno niske ponude (lan 55.);
- 59 -
Kriteriji za dodjelu ugovora, ocjena ponuda, odabir najbolje ponude (lan 53.); Informiranje svih uesnika o rezultatu postupka (lan 41.); Dodjela ugovora i zakljuenje ugovora; Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora (lan 35. (4)); Pravljenje izvjetaja; izvjetavanje Evropskoj komisiji (lan 43. i 76.). Za razliku od otvorenog postupka, ogranieni postupak se sastoji od dvije odvojene faze: Kvalitativni odabir kandidata, gdje svi podnose svoje zahtjeve za uee, Ocjena ponuda koje podnose oni kandidati koji su pozvani da uestvuju nakon prve faze postupka. U stvari i kod otvorenog postupka imamo iste radnje (odabir i ocjena), ali se uglavnom istovremeno obavljaju. Kod ogranienog postupka, ipak, te iste dvije radnje su izriito podijeljene, i izvode se jedna za drugom. Slijedea razlika jeste ta, da kod otvorenog postupka ponude pripremaju i podnose svi uesnici, dok kod ogranienog postupka to rade samo oni koji su kvalificirani i koje ugovorni organ pozove na uee u drugoj fazi. Tako da diskvalificirani kandidati nisu izloeni nepotrebnoj izradi ponuda, to se moe desiti kod otvorenog postupka. Ogranieni postupak zapoinje objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, gdje ugovorni organ daje sve detalje o odreenoj javnoj nabavci (vidi aneks VII A) i poziva sve zainteresirane ekonomske operatere na uee (prva faza je otvorena za svakoga). Prva faza je faza selektivne kvalifikacije; provjerava se samo sposobnost kandidata. Tako ugovorni organ mora u obavjetenju o javnoj nabavci, shodno tome i u tenderskoj dokumentaciji precizirati sve minimalne zahtjeve i kriterije i dokumente koje kandidati moraju priloiti kako bi dokazali svoju sposobnost. Minimalni vremenski limit za prijem zahtjeva je 37 dana (od dana slanja obavjetenja o javnoj nabavci na objavu). U odreenim uslovima taj vremenski rok se moe skratiti (pravilno objavljeno predhodno informacijsko obavjetenje, hitnost vidi lan 38.). Svi zainteresirani ekonomski operateri moraju podnijeti zahtjev za uee. Pri procjeni kandidata ugovorni organ moe primjenjivati samo nediskriminatorne, objektivne i mjerljive kriterije kada je u pitanju lino stanje kandidata, ekonomska i finansijska podobnost, tehnika i/ili profesionalna sposobnost (lanovi 45. 51.). Samo dokumenti koji su eksplicitno navedeni u direktivama se mogu zahtijevati od kandidata kako bi oni dokazali svoje lino stanje i svoju tehniku i profesionalnu sposobnost. Verifikacija podobnosti kandidata se mora sprovesti u duhu transparentnosti (recital (39) Preambule Direktivi 2004/18).
- 60 -
Svi kandidati koji ne zadovoljavaju minimalne uslove e biti diskvalificirani i nee moi uestvovati u slijedeoj fazi (ne mogu biti pozvani da podnesu ponude). Ugovorni organ ipak nije obavezan da u slijedeu fazu pozove sve podobne kandidate koji zadovoljavaju minimalne uslove. Mogue je unaprijed ograniiti broj kandidata koji e biti pozvani (ui krug). Ugovorni organ treba naznaiti, u obavjetenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji, minimalan broj kandidata koje namjerava pozvati (i maksimalan, gdje je to mogue). Broj pozvanih kandidata ne smije biti manji od 5, ali u svakom sluaju mora biti dovoljan, kako bi se zadovoljila konkurencija (lan 44.). Ako takva klauzula o minimalnom i maksimalnom broju kandidata koji e biti pozvani ne bude ukljuena od samog poetka, onda ugovorni organ mora pozvati sve kandidate koji zadovoljavaju minimalne uslove za uee. Ako je broj kandidata koji zadovoljavaju minimalne uslove za uee vei od onoga ranije navedenog maksimalnog broja kandidata koji e biti pozvani, onda ugovorni organ mora izmeu njih odabrati one koje e pozvati. Kriteriji za odabir moraju biti objektivni i nediskriminatorni. Kriteriji i pravila koja se namjeravaju koristiti za takav odabir moraju se navesti u obavjetenju o nabavci (lan 44. (3)). Nakon poziva kvalificiranim ponuaima da podnesu svoje ponude, ugovorni organ ocjenjuje te ponude, dodjeljuje i zakljuuje ugovor, primjenjujui ista pravila kao kod otvorenog postupka. Kao i kod otvorenog postupka, pregovaranje nije dozvoljeno. Minimalni vremenski rok za podnoenje ponuda u ogranienom postupku je 40 dana od dana odailjanja poziva (lan 38. (3) (b)). Taj vremenski rok se moe skratiti kada: su informacije u prethodnom informacijskom obavjetenju pravovremeno objavljenje (lan 38. (4)); ili ako na internetu postoji direktni i neogranieni pristup tenderskoj dokumentaciji (lan 38. (6)); ili ako se javi hitnost za koju su ti odreeni vremenski rokovi predugaki (lan 38. (8) (b)). 5.4 Pregovaraki postupci
Osnovna razlika izmeu ovih postupaka javnih nabavki (t.j. otvorenog i ogranienog) i pregovarakog postupka lei u injenici da ovaj drugi dozvoljava ugovornom organu pregovaranje o svim aspektima ponude. U pregovarakom postupku ugovorni organ konsultira odabrane ekonomske operatere i pregovara sa jednim ili vie njih o uslovima ugovora (lan 1. (11) (d) Direktive 2004/18 i lan 1. (9) (c) Direktive 2004/17). Ugovorni organ moe pregovarati o svim aspektima budueg ugovora: tehniki, administrativni, ekonomski i finansijski. Takoer, tokom sprovoenja pregovarakog postupka ugovorni organ mora primjenjivati opa pravila vezana za tehnike specifikacije, oglaavanje i transparentnost, kriterije za kvalitativni odabir kandidata, kriterije za dodjelu ugovora, izvjetavanje.
- 61 -
Oigledno, ugovorni organ takoer ima obavezu da primjenjuje osnovne principe javnih nabavki EU (i ope propise EU): jednak tretman, nediskriminacija, konkurencija, proporcionalnost, transparentnost. Te direktive ne govore mnogo o tome kako bi se postupak trebao sprovoditi kada je rije o pregovarakom postupku. Ovaj postupak je najmanje formaliziran i najmanje striktan postupak dodjele ugovora, koji prua ugovornom organu i ekonomskom operateru najveu fleksibilnost pri formuliranju uslova konanog ugovora. Kada je rije o javnom sektoru njegova primjena je ipak limitirana samo na posebne sluajeve, koji su eksplicitno navedeni u lanovima 30. 31. Direktive 2004/18. Postoje dva osnovna oblika pregovarakog postupka: Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci; Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Poetak pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja lii na ogranieni postupak: poinje objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, kojim se pozivaju svi zainteresirani ekonomski operateri da podnesu svoje zahtjeve za uee. Vremenski rok za prijem zahtjeva ne smije, po pravilu, biti krai od 37 dana, ali se pod odreenim okolnostima moe skratiti (lan 38. Direktive 2004/18). Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja poinje odailjanjem poziva za uee, koji se direktno alju odabranim ekonomskim operaterima. Kao i kod ogranienog postupka, odabir kandidata za pregovaranje mora biti baziran na objektivnim i nediskriminatornim kriterijima koji se sprovode na transparentan nain. Broj pozvanih kandidata mora osiguravati istinsku konkurenciju, ali ne smije biti manji od tri (u sluaju postupka sa objavljivanjem obavjetenja) (lan 44. (3) Direktive 2004/18). Ne postoji minimalan broj kandidata koji se moraju pozvati na pregovore kada je rije o postupku bez objavljivanja obavjetenja. Obzirom da je ovaj postupak ostavljen za sluaj kada imamo situaciju monopola, i gdje postoji samo jedan mogui dobavlja, izvoa ili prualac usluga, moe se desiti da je ugovorni organ u situaciji da pregovara o uslovima ugovora samo sa jednim kandidatom (lan 31. (1) (b) Direktive 2004/18). Pregovaraki postupak nakon objavljivanja obavjetenja moe se sprovoditi u nekoliko uzastopnih faza, na osnovu ranije navedenih kriterija za dodjelu ugovora i broja ponuaa (lan 30. (4) i recital (41) Preambule Direktivi 2004/18).
- 62 -
5.5
Konkurentski dijalog
Konkurentski dijalog je novi, postupak javnih nabavki iz vie faza, koji je uveden tek 2004. godine Direktivom 2004/1857. Postupak konkurentskog dijaloga moe se koristiti za dodjelu naroito kompliciranih ugovora. Namjera zakonodavca jeste obezbijediti postupak koji ukljuuje i veu fleksibilnost (veu fleksibilnost nego to je to u sluaju otvorenog i ogranienog postupka) transparentnost i konkurenciju (veu nego u sluaju pregovarakog postupka). Ovaj postupak zapoinje objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci (lan 35. (2)). Obavjetenje ugovornog organa ukljuuje, izmeu ostalog, i kriterije za odabir ponuaa i ocjenu ponuda. Najnia cijena u ovom sluaju ne moe biti kriterij. Kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude (sa relativnim ueem) se moraju definirati i objaviti (vidi aneks VII A). Nakon objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci zainteresirani ekonomski operateri mogu podnijeti zahtjeve za uee. Minimalan vremenski rok za prijem zahtjeva je 37 dana i ne moe se skraivati ni u sluaju hitnosti ili predhodnog informacijskog obavjetenja (PIN) (lan 38.). Nakon dobijanja zahtjeva od zainteresiranih ekonomskih operatera, ugovorni organ odabira kome e poslati poziv na dijalog. Kao kod ogranienog postupka, odabir se mora sprovesti u transparentnim uslovima, na osnovu objektivnih kriterija vezanih za lino stanje kandidata, njihovu ekonomsku i finansijsku podobnost, i tehniki i profesionalni kapacitet (lanovi 44. 52.). Ugovorni organ vodi razgovor sa odabranim kandidatima, do konane identifikacije rjeenja za odreene potrebe. Tokom dijaloga osnovni principi jednakog tretmana moraju biti ispotovani, ne smije se davati nikakva preferencija odreenim ponuaima naspram drugih. Bez izriitog objanjenja, ugovorni organ ne smije otkriti drugim uesnicima predloeno rjeenje ili neke druge povjerljive informacije koje mu je saopio neki ponua (lan 29. (3 5)). Dijalog se moe odvijati u nekoliko uzastopnih faza, sa opadajuim brojem kandidata. Kao kod pregovarakog postupka, svi aspekti budueg ugovora mogu biti predmetom pregovora: tehniki, pravni, administrativni, finansijski i ekonomski. Nakon zatvaranja dijaloga, uesnici podnose krajnje ponude, na osnovu rjeenja ponuenih i predstavljenih tokom dijaloga. Nakon podnoenja konanih ponuda jo uvijek su mogui pregovori, ali bez mijenjanja osnovnih osobina ponude. Nakon podnoenja ponuda, ponude se mogu pojasniti ili doraditi na zahtjev ugovornog organa. (lan 29. (6)).
Ovaj novi EU postupak ipak je veoma slian zahtjevu za podnoenje ponuda navedenomu 1994. godine u UNCITRAL-ovom modelu zakona o nabavci roba, radova i usluga. (lan 48.).
57
- 63 -
Dodjela ugovora mora se zasnivati na objektivnim i nediskriminatornim kriterijima, koji su ranije objavljeni u obavjetenju o javnoj nabavci. Nakon dodjele ugovora, ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora, kao kod svih ostalih postupaka. 5.6 Konkurs za izradu idejnog rjeenja
Konkurs za izradu idejnog rjeenja je postupak koji omoguava ugovornom organu da nabavi plan ili dizajn, uglavnom kada je u pitanju urbano planiranje (prostorno planiranje), arhitektura, i ininjerstvo ili procesuiranje podataka (lan 1. (11) (e) Direktive 2004/18 i lan 1. (1) Direktive 2004/17). Osnovne karakteristike konkursa za izradu idejnog rjeenja definirane su u naslovu IV Direktive 2004/18 (lanovi 66. 74.) (vidi takoer lanove 60. 66. Direktive 2004/17). Odredbe tih direktiva se direktno primjenjuju na konkurs za izradu idejnog rjeenja, ako vrijednost ugovora koji se dodjeljuje (ili ukupna vrijednost nagrada i naknada koje e se isplatiti uesnicima) jeste jednaka ili prelazi58: 154,000 Eura u sluaju ugovornih organa iz centralne vlasti; 236,000 Eura u sluaju drugih organa iz javnog sektora; 473,000 Eura u sluaju organa iz komunalnog sektora. Nain organiziranja konkursa za izradu idejnog rjeenja ne smije naruiti slobodu pruanja usluga i princip nediskriminacije tako da uee ne smije biti ogranieno na teritorij ili dio teritorija zemlje lanice (lan 66. (2) (a) Direktive 2004/18). Kriteriji za uee moraju biti jasni i nediskriminatorni. U svakom sluaju, broj kandidata koji se pozivaju na uee mora zadovoljavati konkurenciju (ali nije naveden minimalan broj) (lan 72.). Prema opim pravilima, postupak bi trebao poeti s objavljivanjem obavjetenja za idejno rjeenje u Slubenom glasniku (vidi aneks VII D Direktive 2004/18 i aneks XVIII Direktive 2004/17). U obavjetenju, ugovorni organ mora objaviti, izmeu ostalog, kriterije koji e se primjenjivati pri ocjenjivanju. Projekti se podnose anonimno. Nezavisna komisija ocjenjuje ponude. U komisiji su fizika lica, koja moraju biti nepristrasna pri ocjenjivanju. Direktive definiraju posebne zahtjeve za sastav komisije: uesnici moraju zadovoljavati odreene posebne profesionalne zahtjeve najmanje jedna treina lanova komisije moraju posjedovati takve ili sline kvalifikacije (lan 73. Direktive 2004/18). Rezultati konkursa za idejno rjeenje moraju se objaviti u Slubenom glasniku (obavjetenje o okonanom postupku).
58
lan 67. Direktiva 2004/18 i lan 61. Direktiva 2004/17; trenutni vrijednosni razredi definirani su odredbom Komisije br. 1874/2004 od 28.10.2004. godine.
- 64 -
ALBENI POSTUPAK
Jedan od razloga za neuspjenu primjenu prvih direktiva javnih nabavki iz 1970-tih i 1980-tih je bio nedostatak efikasnih mehanizama koji bi ispravljali povrede zakona. Ugovorni organi su obino zanemarivali postojee propise javnih nabavki i njihova povreda prolazila je nekanjeno. Tako je Evropska komisija predloila nove direktive iji je cilj bio jaanje mehanizama sprovedbe propisa i na dravnom nivou i na nivou Zajednice. Dvije korektivne direktive su trebale koordinirati albene postupke koji su bili dostupni u postupcima javnih nabavki u klasinom sektoru (Direktiva 89/665) i u komunalnom sektoru (Direktiva 92/13). Poput proceduralnih direktiva koje koordiniraju postupke javnih nabavki, korektivne direktive ciljaju, ne na kreaciju sistema EU, niti na stvaranje potpunog ureenja dravnih albenih sistema, nego na stvaranje ogranienog seta nekoliko zajednikih pravila koja moraju potivati svi dravni sistemi (koji se razlikuju u mnogim vanim pitanjima). Direktive su jednim dijelom jednake, tako da e se prvo razmotriti zajednike odredbe, a tek onda neke razlike. 6.1 Principi albenih postupaka
Direktive izriito nalau tri osnovna principa albenih postupaka: Nediskriminacija; Efektivnost; Brzina. Princip nediskriminacije, osnova svih propisa javnih nabavki, zabranjuje sve forme diskriminacije na osnovu dravljanstva. U skladu s lanom 1. (2) Direktive 89/665 zemlje lanice bi trebale osigurati nediskriminaciju izmeu
Strane kompanije koje se oslanjaju na pravila koja oslikavaju zakone EU ne mogu se tretirati na drugi nain (bolje ili loije) nego domae kompanije koje djeluju na osnovu domaih pravila. Tako, u vezi sa nabavkama iznad vrijednosnih razreda, koje su regulirane propisima EU, drava mora ustanoviti jedinstven albeni sistem, koji je jednako dostupan i domaim i stranim konkurentima pod istim uslovima. Glavni cilj albenih postupaka je da osiguraju pravilnu implementaciju postupaka javnih nabavki (da sprijee i eliminiraju prekraje) da bi zatitili i javni interese i zakonite interese ekonomskih operatera. Direktive zahtijevaju da albeni sistem bude efektivan i brz (Zemlje lanice e poduzeti sve
organa koji se osjeaju oteenim u kontekstu odreenog postupka dodjele ugovora, a to je rezultat razlike navedene ovom Direktivom izmeu dravnih pravila kojima se primjenjuju pravila Zajednice i ostalih dravnih pravilima.
potrebne mjere kako bi osigurale da (...) odluke koje donese ugovorni organ budu efikasno revidirane u najbrem moguem roku (lan 1. (1)). Efektivnost i
- 65 -
brzina su meusobno povezani. Obino su postupci javnih nabavki kratki. Da bi bili efektivni, mehanizmi provoenja propisa bi trebali dozvoliti mogunost osporavanja i korekciju prekraja to je prije mogue, da ne bi prouzrokovali nepovratne posljedice prije zakljuenja ugovora, izvrenja i plaanja. Normalni sudski postupci su obino prespori. Da bi se ubrzali albeni postupci u javnim nabavkama, mnoge zemlje su odluile da uspostave posebne albene postupke i tijela samo za pitanja javnih nabavki. Same Direktive ne definiraju odreena vremenska ogranienja. Dravna legislativa moe specificirati konkretna vremenska ogranienja i za rijeavanja albi (period u kojem tijelo koje odluuje po albama mora donijeti odluku) i za poetak albenog postupka s rezultatom da, kada proe taj period, nije vie mogue osporiti krivu odluku) (C-470/99, Universale - Bau, p. 79). Ova vremenska ogranienja moraju biti razumna, posebno period za podnoenje albi ne smije biti prekratak (ne smije sprijeavati ponuae i kandidate, ukljuujui i strane, da koriste svoja prava). 6.2 Predmet albenih postupaka
albeni postupci koji se nalaze u direktivama 89/665 i 92/13 se mogu primjeniti samo u postupcima dodjele ugovora koji su regulirani proceduralnim direktivama (2004/18 i 2004/17, i prethodno: 92/50, 93/36, 93/37 i 93/38) (lan 1. (1)). Predmet korektivnih direktiva definiran je predmetom ovih drugih direktiva (C-214/00, Komisija v. panija, p. 50, 59). Tako se korektivne direktive ne primjenju direktno na dravne postupke za dodjelu javnog ugovora ispod vrijednosnih razreda EU. Ali, naravno, zemlje lanice mogu uvesti isti albeni sistem kakav je u EU i za ugovore o javnim nabavkama koji imaju vrijednost ispod vrijednosnih razreda (mnoge zemlje to i rade). U skladu sa lanom 1. (1) predmet albenih postupaka su odluke koje donose ugovorni organi, ali definicija tih odluka nije definirana, niti su takve odluke nabrojane. U skladu sa ustaljenom praksom donoenja odluka Evropskog suda pravde, obzirom da Direktiva ne postavlja ogranienja vezano za prirodu i sadraj takvih odluka, ovaj koncept treba imati ire tumaenje (C-81/98, Alcatel Austria, p. 35, C-92/00, HI v. Stadt Wien, p. 49 - 50). Ogranieno tumaenje bi rezultiralo slabijom zatitom ponuaa. Nedavno je Sud izdao opu definiciju razmatranog izraza: svako djelo ugovornog organa u vezi sa
ugovorom o javnoj nabavci usluga u okviru predmeta Direktive 92/5059 i koje moe uzrokovati pravne efekte, sadri odluku koja je podlona albi u skladu sa lanom 1. (1) Direktive 89/665, bez obzira da li je to djelo uzeto van formalnog postupka dodjele ugovora ili kao dio takvog postupka (C-26/03, Stadt Halle, p. 34). Tako odluke u tom kontekstu nisu samo odluke vezane za
dodjeljivanje ugovora ili odluke o odbijanju kandidata. Odluke u tom smislu su i
Ovo, se naravno, primjenjuje jednako i na druge direktive koje koordiniraju postupke dodjele javnih ugovora.
59
- 66 -
tehnike, ekonomske ili finansijske specifikacije u pozivu na tender, ugovornoj dokumentaciji ili u bilo kojoj dokumentaciji koja se tie postupka dodjele ugovora (lan 2. (1) (b)). Ponitenje postupka bez dodjele ugovora (odluka da
se opozove poziv na tender) takoe pripada istoj kategoriji odluka koje se mogu osporiti, protiv kojih se uesnici mogu buniti (C-92/00, HI v. Stadt Wien, p. 54). Ipak, interne pripremne radnje (na primjer prethodno istraivanje trita), ne sadre odluku u tom smislu i stoga ne mogu biti osporene ekonomskim operaterima u formalnom albenom postupku (C-26/03, Stadt Halle p. 35). Evropska komisija daje primjere potencijalnih krenja pravila javnih nabavki, na kojima se mogu zasnivati albe60: Neobjavljivanje ugovora u Slubenom glasniku; Ugovorni organ koji dodijeljuje ugovor koristi neobjektivne diskriminatorne kriterije pri izboru dobavljaa; Organ ne specificira kvalifikacije i kriterije za dodjelu ugovora na poetku postupka ili to uradi, ali ih kasnije promijeni ili ih primjeni na nekorektan nain; Organ postavi tehnike specifikacije ili standarde koji su diskriminatorni prema odreenim dobavljaima, na primjer zbog koritenja dravnih standarda; Organ na neki drugi nain ne ispotuje svoju dunost da se prema svim ponuaima ponaa na isti nain. Direktive nalau da albeni postupci moraju biti dostupni barem svakom licu
Bez sumnje, albeni postupci su dostupni svim ekonomskim operaterima koji su uestvovali u postupku (koji su predali zahtjeve za uee ili ponude), koji su rtve ilegalnih odluka ugovornih organa (t.j. bili su iskljueni, njihova ponuda je bila odbijena, ili je izabrana druga ponuda). Ali samo uee u postupku ne moe biti automatski uslov za dostupnost albenih postupaka. U odreenim uslovima i kompanije koje nisu uestvovale imaju ovlasti da pokrenu albene postupke. Pravni lijek je takoe dostupan kompaniji koja je bila zainteresirana za dati ugovor, ali nije uestvovala u postupku, zbog diskriminatornih zahtjeva (C-230/02, Grossmann, p. 40). Ipak, zemlje lanice nisu dune da otvore albeni postupak automatski za sve ekonomske operatere koji ele ugovor. Od albenika se moe traiti da dokae da je navedeni prekraj nakodio ili da postoji rizik da nakodi njegovom interesu (C-249/01, Hackermller, p. 18).
koje ima ili je imalo interes da dobije odreeni (...) ugovor o javnoj nabavci i koje je bilo ili rizikuje da bude oteeno navodnim prekrajima (lan 1. (3)).
Evropska komisija, Public Procurement in the European Union. Practical guide on remedies (Javne nabavke u EU. Praktini vodi o pravnom lijeku).
60
- 67 -
osigurati da su albeni postupci dostupni, pod detaljnim pravilima, koje zemlje lanice mogu ustanoviti, makar za svako lice koje ima... (lan 1. (3)). Izraz
Direktive definiraju minimalna obavezna pravila za odluivanje o tome ko je ovlaten da zapone albeni postupak. Zemlje lanice ne mogu u svoje dravne propise ukljuivati manje od tog propisanog minimuma (umanjiti pravo albe). Ali zemlje lanice mogu ukljuiti vie od tog istog minimuma, proirujui pravo da zaponu albene postupke i za ostale kategorije (zemlje lanice e makar u tom kontekstu prua mogunost da se lista potencijalnih albenika proiri mimo tog minimuma EU. Neke zemlje to i rade, na primjer dozvoljavaju asocijacijama dobavljaa da uloe albe (pod odreenim uslovima) (Danska, Poljska). 6.3 albena tijela
Korektivne direktive ne reguliraju institucionalno ureenje albenih postupaka. Postoje razliiti modeli i pravne tradicije u tom pogledu u zemljama lanicama EU (u veini sluajeva su nastale znaajno prije direktiva EU) i nije bilo namjere da se ova raznolikost umanjuje. Direktive, pak, formuliraju neke ope uslove koji se moraju ispuniti, bez obzira na institucionalno ureenje koje je usvojeno u zemlji. Kako je Evropski sud pravde objasnio, postoje dva rjeenja (sa podvarijantama) (C-103/97, Kllensperger, p. 28 - 29). Prvo rjeenje je dati ovlasti nad albenim postupcima u javnim nabavkama tijelima koja imaju sudski karakter (ili postojeim graanskim i upravnim sudovima, ili sudovima koji su uspostavljeni posebno za sluajeve javnih nabavki). Druga opcija je dati ovlasti tijelima koja nisu sudovi (koja nemaju sudski karakter). U tom sluaju, odluke ovih ne-sudskih tijela moraju podlijegati reviziji od strane (drugostepenog) suda (sudska revizija) ili posebnog albenog tijela. U posljednjem sluaju (gdje su u oba primjera sluajevi podneseni tijelima koja nisu sudovi) drugostepeno albeno tijelo mora ispuniti posebne kriterije koji su nabrojani u lanu 2. (8) i koje je izgradio Evropski sud pravde (C-54/96, Dorsch Consult, p. 23 - 36): Tijelo mora biti uspostavljeno zakonom, a ne sporazumom izmeu stranaka; Tijelo mora biti trajno, a ne sazvano ad hoc; Presude tog tijela moraju biti obavezne, a odluke pravno obvezujue; Postupak se mora primjenjivati inter partes, tako da obje stranke u postupku moraju biti sasluane ispred tog tijela prije nego to se donese odluka;
- 68 -
Tijelo mora primjenjivati pravila zakona (ne samo pravila pravde); Tijelo mora biti nezavisno (na njegove odluke ne smiju utjecati drugi organi; u praksi lanovi bi trebali biti nominirani i smjenjivani pod istim uslovima kao i sudije); Pisani razlozi za odluke bi uvijek trebali biti dostupni. U praksi, mnoge zemlje EU prate prvo rjeenje, po kojem o sluajevima javnih nabavki odluuju graanski sudovi (VB, Irska, Holandija) ili upravni sudovi (Francuska, vedska, panija, Portugal). Postoje i zemlje koje su odluile da osnuju posebna nova albena tijela za postupke javnih nabavki (Danska, Austrija, Slovenija). 6.4 albeni postupci
Bez obzira na institucionalno ureenje, albena tijela moraju biti ovlatena za donoenje slijedeih mjera u sluaju prekraja (lan 2. (1)): Poduzeti prelazne mjere (obustaviti postupak dodjele ugovora); Ponititi diskriminatornu bespravnu odluku; Ponititi bespravan postupak (C-448/01 EVN str. 91 - 96); Dodijeliti odtetu oteenoj strani. Direktiva 89/665 ne spominje visinu odtete ni metode raunanja, dok Direktiva 92/13 objanjava da kada potraivanje odtete predstavlja troak
pripreme ponude ili uee u postupku dodjele ugovora, lice koje vri potraivanje mora dokazati prekraj propisa o javnim nabavkama Evropske zajednice ili dravnih pravila kojima se primenjuju ti propisi te i to da bi upravo to lice imalo ansu da dobije taj ugovor i da je ta ana, kao rezultat odreenog prkraja, znaajno ugroena. (lan 2. (7)).
Direktiva 92/13 (komunalni sektori) ponovo navodi odredbe Direktive 89/665, i dodaje dvije nove metode rjeavanja spora (ili izbjegavanja spora): atestacija (attestation) (lanovi 4. 7.) i mirenje (conciliation) (lanovi 9. 11.). Ugovorni organi mogu traiti periodino ispitivanje usklaenosti njihovih postupaka javnih nabavki i praksi sa legislativom javnih nabavki (atestacija). Atestaciju izvode nezavisni atestanti (koje su zemlje lanice certificirale, ako drava tako odlui). Atestacija je potpuno dobrovoljna; to je opcija koja je data ugovornim organima. Poticaji za primjenu postupka atestacije su vrlo slabi (ako uope postoje). Kompanija koja dobije pozitivnu atestaciju, ne uiva nikakve posebne povlastice uesnici postupaka javnih nabavki mogu jo uvijek uspostaviti albene postupke na opim pravilima.
- 69 -
Postupak mirenja se sastoji od slijedeih faza: Lice, koje zanima ili je zanimao odreeni ugovor i koje smatra da je oteeno ili da postoji rizik da ga oteti navodni prekraj propisa javnih nabavki, moe traiti primjenu postupka mirenja. Prijava se predaje Evropskoj komisiji. (lan 9.); Komisija trai saglasnost ugovornog organa. Bez pozitivne odluke ugovornog organa postupak mirenja ne moe biti pokrenut (lan 10. (1)); Tri medijatora i strunjaka (ne vie od est) se nominiraju: Komisija bira jednog (sa posebne liste nezavisnih osoba ovlatenih za ovu svrhu) i svaka strana bira po jednu osobu. Medijatore i strunjake bi trebala prihvatiti svaka strana (lan 10. (2)); Svi uesnici postupka javne nabavke (ne samo strane postupka mirenja) su pozvani da predstave svoje stavove (usmeno ili pismeno) (lan 10. (3)); Medijatori moraju djelovati u najboljem interesu strana i postii sporazum izmeu tih strana. Sporazum ne smije biti u suprotnosti sa pravom EU (lan 10. (4)); Medijatori izvjetavaju Komisiju o rezultatima postupka mirenja i njihovim rezultatima (lan 10. (5)); Postupak ipak moe ponititi svaka strana u svakom trenutku (lan 10. (6)). Koritenje postupka mirenja je potpuno dobrovoljno za ugovorne organe. Ako ugovorni organ ne koristi postupak mirenja, nee imati negativne posljedice, posebno ne moe zbog toga biti lien prava da pokrene regularni albeni postupak (C-230/02, Grossmann, p. 42 - 43). Tako dravna legislativa ne moe usloviti dostupnost albenih postupaka prethodnom primjenom postupka mirenja (C-410/01, Fritsch i drugi, p. 31). Iako su za ugovorne organe i atestacija i postupak mirenja potpuno dobrovoljni, zemlje lanice moraju dravnim zakonom obezbijediti oba postupka. Za dravne zakonodavce, transpozicija oba postupka je obavezna, na fakultativna (C-225/97, Komisija v. Francuska, p. 36, 41).
- 70 -
BUDUI RAZVOJI SISTEMA JAVNIH NABAVKI EU
Proces transpozicije sistema javnih nabavki EU nije se okonao prihvatanjem seta zakona iz 2004. (Direktive 2004/18 i 2004/17). U maju i septembru 2004. Evropska Komisija je izdala Zelenu knjigu o bitnim segmentima sistema javnih nabavki koji ranije nisu bili regulirani: partnerstvo privatnog i javnog sektora (Public Private Partnership) (COM 2004/327) i nabavka u oblasti odbrane (COM 2004/608). Nova direktiva o postupcima za nabavku u oblasti odbrane se oekuje. Razvile su se nove tehnike nabavke. U decembru 2004. Komisija je prihvatila plan akcije za primjenu elektronske nabavke (COM 2004/841). Potpuno elektronski postupci javnih nabavki bi trebali biti implementirani u svim dravama lanicama do kraja 2007. godine. Komisija je nedavno objavila nekoliko dokumenata koji objanjavaju najvanije aspekte postupaka nabavki (koncesije, drutveno i okolino razmatranje) i uvela je, ili napisala, novu politiku na polju javnih nabavki (npr. Kupujmo zeleno prirunik o javnim nabavkama u skladu s ekolokim standardima oktobar 2004.). Trenutno Komisija provodi konsultacije na unapreenju postupaka revizije oekuje se da e nove direktive (ili amandmani na postojee) biti predloene 2005.-2006. godine.
- 71 -
SPISAK CITIRANIH PRESUDA EVROPSKOG SUDA PRAVDE Sluaj 76/81 - Presuda od 10. februara 1982. - SA Transporoute et travaux v Minister of Public Works, izvjetaj Evropskog suda pravde 1982., str. 00417 Sluaj 222/84 - Presuda od 15. maja 1986. - Marguerite Johnston v Chief Constable of the Royal Ulster Constabulary, izvjetaj Evropskog suda pravde 1986., str. 01651 Sluaj 199/85 - Presuda od 10. marta 1987. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1987., str. 01039 Spojeni sluevi 27/86, 28/86 i 29/86 - Presuda od 9. jula 1987. - SA Constructions et entreprises industrielles (CEI) i drugi v Socit cooprative "Association intercommunale pour les autoroutes des Ardennes" i drugi, izvjetaj Evropskog suda pravde 1987., str. 03347 Sluaj 31/87 - Presuda od 20. septembra 1988. - Gebroeders Beentjes BV v State of the Netherlands, izvjetaj Evropskog suda pravde 1988., str. 04635 Sluaj 45/87 - Presuda od 22. septembra 1988. - Commission of the European Communities v Ireland, izvjetaj Evropskog suda pravde 1988., str. 04929 Sluaj 194/88 R Naredba Predsjednika Suda od 27. septembra 1988. Commission of the European Communities v Italian Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1988., str. 05647 Sluaj 103/88 - Presuda od 22. juna 1989. - Fratelli Costanzo SpA v Comune di Milano, izvjetaj Evropskog suda pravde 1989., str. 01839 Sluaj C-3/88 - Presuda od 5. decembra 1989. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1989., str. 04035 Sluaj C-24/91 - Presuda od 18. marta 1992. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvjetaj Evropskog suda pravde 1992., str. I-01989 Sluaj C-243/89 - Presuda od 22. juna 1993. - Commission of the European Communities v Kingdom of Denmark, izvjetaj Evropskog suda pravde 1993., str. I-03353 Sluaj C-107/92 - Presuda od 2. avgusta 1993. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1993., str. I-04655
- 72 -
Sluaj C-71/92 - Presuda od 17. novembra 1993. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvjetaj Evropskog suda pravde 1993., str. I-05923 Sluaj C-296/92 - Presuda od 12. januara 1994. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1994., str. I-00001 Sluaj C-328/92 - Presuda od 3. maja 1994. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvjetaj Evropskog suda pravde 1994., str. I-01569 Sluaj C-359/93 - Presuda od 24. januara 1995. - Commission of the European Communities v Kingdom of the Netherlands, izvjetaj Evropskog suda pravde 1995. str. I-0157 Sluaj C-324/93 - Presuda od 28. marta 1995. - The Queen v Secretary of State for Home Department, ex parte Evans Medical Ltd i Macfarlan Smith Ltd, izvjetaj Evropskog suda pravde 1995., str. I-0563 Sluaj C-57/94 - Presuda od 18. maja 1995. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1995., str. I-01249 Sluaj C-143/94 - Presuda od 26. oktobra 1995. - Furlanis Costruzioni Generali SpA v Azienda Nazionale Autonoma Strade (ANAS), izvjetaj Evropskog suda pravde 1995., str. I-03633 Sluaj C-318/94 - Presuda od 28. marta 1996. - Commission of the European Communities v Federal Republic of Germany, izvjetaj Evropskog suda pravde 1996., str. I-01949 Sluaj C-87/94 - Presuda od 25. aprila 1996. - Commission of the European Communities v Kingdom of Belgium, izvjetaj Evropskog suda pravde 1996., str. I-02043 Sluaj C-54/96 - Presuda od 17. septembra 1997. - Dorsch Consult Ingenieurgesellschaft mbH v Bundesbaugesellschaft Berlin mbH, izvjetaj Evropskog suda pravde 1997., str. I-04961 Sluaj C-5/97 - Presuda od 18. decembra 1997. - Ballast Nedam Groep NV v Belgische Staat, izvjetaj Evropskog suda pravde 1997., str. I07549 Sluaj C-44/96 - Presuda od 15. januara 1998. - Mannesmann Anlagenbau Austria AG i Others v Strohal Rotationsdruck GesmbH, izvjetaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-00073
- 73 -
Sluaj C-323/96 - Presuda od 17 septembra 1998. - Commission of the European Communities v Kingdom of Belgium, izvjetaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-05063 Sluaj C-360/96 - Presuda od 10. novembra 1998. - Gemeente Arnhem i Gemeente Rheden v BFI Holding BV, izvjetaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-06821 Sluaj C-353/96 - Presuda od 17. decembra 1998. - Commission of the European Communities v Ireland, izvjetaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-08565 Sluaj C-103/97 - Presuda od 4. februara 1999. - Josef Kllensperger GmbH & Co. KG and Atzwanger AG v Gemeindeverband Bezirkskrankenhaus Schwaz, izvjetaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-00551 Sluaj C-225/97 - Presuda od 19. maja 1999. - Commission of the European Communities v French Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-03011 Sluaj C-414/97 - Presuda od 16. septembra 1999. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvjetaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-05585 Sluaj C-81/98 - Presuda od 28. oktobra 1999. - Alcatel Austria AG i Others, Siemens AG sterreich i Sag-Schrack Anlagentechnik AG v Bundesministerium fr Wissenschaft und Verkehr, izvjetaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-07671 Sluaj C-107/98 - Presuda od 18. novembra 1999. - Teckal Srl v Comune di Viano i Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) di Reggio Emilia, izvjetaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-08121 Sluaj C-275/98 - Presuda od 18. novembra 1999. - Unitron Scandinavia A/S i 3-S A/S, Danske Svineproducenters Serviceselskab v. Ministeriet for Fdevarer, Landbrug og Fiskeri, izvjetaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-08291 Sluaj C-225/98 - Presuda od 26. septembra 2000. - Commission of the European Communities v French Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-07445 Sluaj C-380/98 - Presuda od 3. oktobra 2000. - The Queen v H.M. Treasury, ex parte The University of Cambridge, izvjetaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-08035 Sluaj C-16/98 - Presuda od 5. oktobra 2000. - Commission of the European Communities v French Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-08315
- 74 -
Sluaj C-324/98 - Presuda od 7. decembra 2000. - Telaustria Verlags GmbH i Telefonadress GmbH v Telekom Austria AG, izvjetaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-10745 Sluaj C-237/99 - Presuda od 1. februara 2001. - Commission of the European Communities v French Republic, izvjetaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-00939 Spojeni sluajevi C-223/99 i C-260/99 - Presuda od 10. maja 2001. Agor Srl i Excelsior Snc di Pedrotti Bruna & C. v Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano i Ciftat Soc. coop. arl., izvjetaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-03605 Sluaj C-399/98 - Presuda od 12. jula 2001. - Ordine degli Architetti delle province di Milano e Lodi, Piero De Amicis, Consiglio Nazionale degli Architetti i Leopoldo Freyrie v Comune di Milano, i Pirelli SpA, Milano Centrale Servizi SpA i Fondazione Teatro alla Scala, izvjetaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-05409 Sluaj C-19/00 - Presuda od 18. oktobra 2001. - SIAC Construction Ltd v County Council of the County of Mayo, izvjetaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-07725 Spojeni sluajevi C-285/99 i C-286/99 - Presuda od 27. novembra 2001. - Impresa Lombardini SpA - Impresa Generale di Costruzioni v ANAS Ente nazionale per le strade i Societ Italiana per Condotte d'Acqua SpA (C-285/99) i Impresa Ing. Mantovani SpA v ANAS - Ente nazionale per le strade i Ditta Paolo Bregoli (C-286/99), izvjetaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-09233 Sluaj C-59/00 - Order of 3. decembra 2001. - Bent Mousten Vestergaard v Spttrup Boligselskab, izvjetaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-09505 Sluaj T-169/00 - Presuda prvostepenog Suda od 26. februara 2002. Esedra SPRL v Commission of the European Communities, izvjetaj Evropskog suda pravde 2002., str. II-00609 Sluaj C-92/00 - Presuda od 18. juna 2002. - Hospital Ingenieure Krankenhaustechnik Planungs-Gesellschaft mbH (HI) v Stadt Wien, izvjetaj Evropskog suda pravde 2002., str. I-05553 Sluaj C-513/99 - Presuda od 17. septembra 2002. - Concordia Bus Finland Oy Ab, formerly Stagecoach Finland Oy Ab v Helsingin kaupunki i HKL-Bussiliikenne, izvjetaj Evropskog suda pravde 2002., str. I-07213 Sluaj C-470/99 - Presuda od 12. decembra 2002. - Universale-Bau AG, Bietergemeinschaft: 1) Hinteregger & Shne Bauges.m.b.H. Salzburg, 2) ST-STETTIN Hoch- und Tiefbau GmbH v Entsorgungsbetriebe Simmering GmbH, izvjetaj Evropskog suda pravde 2002., str. I-11617
- 75 -
Sluaj C-57/01 - Presuda od 23. januara 2003. - Makedoniko Metro i Michaniki AE v Elliniko Dimosio, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-01091 Sluaj C-373/00 - Presuda od 27. februara 2003. - Adolf Truley GmbH v Bestattung Wien GmbH, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I01931 Spojeni sluajevi C-20/01 i C-28/01 - Presuda od 10. aprila 2003. Commission of the European Communities v Federal Republic of Germany, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-03609 Sluaj C-214/00 - Presuda od 15. maja 2003. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-04667 Sluaj C-18/01 - Presuda od 22. maja 2003. - Arkkitehtuuritoimisto Riitta Korhonen Oy, Arkkitehtitoimisto Pentti Toivanen Oy i Rakennuttajatoimisto Vilho Tervomaa v Varkauden Taitotalo Oy, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-05321 Sluaj C-410/01 - Presuda od 19. juna 2003. - Fritsch, Chiari & Partner, Ziviltechniker GmbH i Others v Autobahnen- und SchnellstraenFinanzierungs-AG (Asfinag), izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-06413 Sluaj C-249/01 - Presuda od 19. juna 2003. - Werner Hackermller v Bundesimmobiliengesellschaft mbH (BIG) i Wiener Entwicklungsgesellschaft mbH fr den Donauraum AG (WED), izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-06319 Sluaj C-315/01 - Presuda od 19. juna 2003. - Gesellschaft fr Abfallentsorgungs-Technik GmbH (GAT) v sterreichische Autobahnen und Schnellstraen AG (SAG), izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-06351 Sluaj C-244/02 - Order of 16. oktobra 2003. - Kauppatalo Hansel Oy v Imatran kaupunki, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-12139 Sluaj C-283/00 - Presuda od 16. oktobra 2003. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-11697 Sluaj C-448/01 - Presuda od 4. decembra 2003. - EVN AG et Wienstrom GmbH v Republik sterreich, izvjetaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-14527 Sluaj C-230/02 - Presuda od 12. februara 2004. - Grossmann Air Service, Bedarfsluftfahrtunternehmen GmbH & Co. KG v Republik sterreich, izvjetaj Evropskog suda pravde 2004., str. I-01829
- 76 -
Sluaj C-314/01 - Presuda od 18. marta 2004. - Siemens AG sterreich i ARGE Telekom & Partner v Hauptverband der sterreichischen Sozialversicherungstrger, izvjetaj Evropskog suda pravde 2004., str. I02549 Sluaj C-385/02 - Presuda od 14. septembra 2004. - Commission of the European Communities v Italian Republic, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde Sluaj C-247/02 - Presuda od 7. oktobra 2004. - Sintesi SpA v Autorit per la Vigilanza sui Lavori Pubblici, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde Sluaj C-126/03 - Presuda od 18. novembra 2004. - Commission of the European Communities v Federal Republic of Germany, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde Sluaj C-26/03 - Presuda od 11. januara 2005. - Stadt Halle i RPL Recyclingpark Lochau GmbH v Arbeitsgemeinschaft Thermische Restabfall- und Energieverwertungsanlage TREA Leuna, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde Sluaj C-84/03 - Presuda od 13. januara 2005. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde Spojeni sluajevi C-21/03 i C-34/03 - Presuda od 3. marta 2005. Fabricom SA v Belgian State, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde Sluaj C-394/02 - Presuda od 2. juna 2005. - Commission of the European Communities v Hellenic Republic, jo nije uneeno u izvjetaj Evropskog suda pravde Spojeni sluajevi C-462/03 i C-463/03 - Presuda od 16. juna 2005. Strabag AG (C-462/03) i Kostmann GmbH (C-463/03) v sterreichische Bundesbahnen, jo nije uneeno u izvjetaje Evropskog suda pravde
- 77 -
DIREKTIVA 2004/18/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA

od 31. oujka 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim opskrbama te ugovora o pruanju javnih usluga
www.javnenabavke.ba
Direktiva 2004/18/EZ
DIREKTIVA 2004/18/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA od 31. oujka 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim opskrbama te ugovora o pruanju javnih usluga
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE, uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov lanak 47 stavak 2, lanak 55 i lanak 95, uzimajui u obzir prijedlog Komisije1 uzimajui u obzir miljenje Ekonomskoga i socijalnoga odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3 djelujui u skladu s postupkom predvienim u lanku 251 Ugovora4 u svjetlu zajednikog teksta kojeg je odobrio Odbor za usklaivanje 9. prosinca 2003., budui da : (1) Prilikom donoenja novih izmjena i dopuna Direktivama Vijea 92/50/EEZ od 18. lipnja 1992. koje se odnose na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim uslugama5, 93/36/EEZ od 14. lipnja 1993. kojom se koordiniraju postupci za dodjelu ugovora o javnoj opskrbi6 i 93/37/EEZ od 14 lipnja 1993. koja se odnosi na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima7, koji su potrebni radi udovoljavanja zahtjevima kako naruitelja tako i gospodarskih subjekata za pojednostavljivanjem i modernizacijom koje su naveli u svom odgovoru na Zelenu knjigu koju je usvojila Komisija 27. studenoga 1996., Direktive bi trebale, u interesu jasnoe, biti preinaene. Ova Direktiva temelji se na
1 2 3 4
SL C 29 E, 30. sijenja 2001., str.11. i SL C 203 E, 27. kolovoza 2002., str. 210. SL C 193, 10. srpnja 2001., str.7. SL C 144, 16. svibnja 2001., str 23.
Miljenje Europskoga parlamenta od 17. sijenja 2002. ( SL C 271 E, 7. studenoga 2002., str. 176.), Zajedniko stajalite Vijea od 20. oujka 2003. (SL C 147 E, 24. lipnja 2003., str. 1) i Stajalite Europskoga parlamenta od 2. srpnja 2003. (jo nije objavljeno u Slubenom listu) Zakonodavna rezolucija Europskoga parlamenta od 29. sijenja 2004. i Odluka Vijea od 2. veljae 2004. SL L 209, 24. srpnja 1992., str . 1. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ (SL L 285, 29. listopada 2001., str.1). SL L 199, 9. kolovoza 1993., str 1. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ. SL L 199, 9. kolovoza 1993., str 54. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ.
7 6 5
- 81 -
sudskoj praksi Europskoga suda pravde, osobito sudskoj praksi koja se odnosi na kriterije dodjele, koja pojanjava mogunosti da naruitelji udovolje potrebama javnosti koja je u pitanju, ukljuujui i ekoloko i/ili socijalno podruje pod uvjetom da su takvi kriteriji povezani sa sadrajem ugovora, ne daju neogranienu slobodu izbora naruiteljima, izriito su spomenuti i zadovoljavaju temeljna naela spomenuta u uvodnoj izjavi pod 2. (2) Dodjela ugovora sklopljenih u dravi lanici u ime drave, regionalnih ili lokalnih vlasti i drugih tijela kojima upravljaju tijela javnog prava, podlijee potivanju naela Ugovora, a posebice naela slobode kretanja roba, naela slobode osnivanja i naela slobode pruanja usluga i naelima koja iz toga proizlaze kao to je naelo jednakog tretmana, naelo zabrane diskriminacije, naelo uzajamnog priznavanja, naelo razmjernosti, te naelo transparentnosti. Meutim, za ugovore o javnim nabavama iznad odreene vrijednosti, preporuljivo je sastaviti odredbe Koordinacije Zajednice nacionalnih postupaka za dodjelu takvih ugovora koji su utemeljeni na ovim naelima kako bi se osigurao njihov uinak i kako bi se jamilo otvaranje javne nabave natjecanju. Ove bi se koordinirajue odredbe stoga trebale tumaiti u skladu kako s gore navedenim pravilima i naelima tako i s ostalim pravilima Ugovora. (3) Takve koordinirajue odredbe trebale bi koliko god je to mogue zadovoljavati trenutne postupke i praksu u svakoj dravi lanici. (4) Drave lanice trebale bi se pobrinuti da sudjelovanje tijela kojim upravlja javno pravo kao ponuditelja u javnom natjeaju u postupku dodjele ugovora o javnim nabavama ne uzrokuje naruavanje trinog natjecanja u odnosu na privatne ponuditelje. (5) Temeljem lanka 6 Ugovora, zahtjevi za zatitom okolia moraju se integrirati u definiciju i provedbu politike i aktivnosti Zajednice navedene u lanku 3 tog Ugovora, posebice radi promicanja odrivog razvoja. Ova direktiva, prema tome, pojanjava kako naruitelji mogu doprinijeti zatiti okolia i promicanju odrivog razvoja, ujedno osiguravajui mogunost dobivanja najbolje vrijednosti za novac za svoje ugovore. (6) Nita u ovoj Direktivi ne bi trebalo sprijeiti nametanje ili provedbu mjera nunih za zatitu javne politike, javnog morala, javne sigurnosti, zdravlja, ljudskog i ivotinjskog ivota ili ouvanje biljnog ivota, posebice kako bi se osigurao odrivi razvoj, pod uvjetom da su te mjere u skladu s Ugovorom.
- 82 -
(7) Odluka Vijea 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. glede sklapanja, u ime Europske zajednice, u vezi s pitanjima u njenoj nadlenosti, sporazuma sklopljenih u multilateralnim pregovorima Urugvajske runde (od 1986. do 1994.)8 odobrila je posebice WTO Sporazum o javnim nabavama vlade, (u daljnjem tekstu: Sporazum), cilj kojeg je uspostaviti multilateralni okvir uravnoteenih prava i obaveza koja se tiu ugovora o javnim nabavama s ciljem postizanja liberalizacije i irenja svjetske trgovine. S obzirom na meunarodna prava i obaveze koje prelaze na Zajednicu kao rezultat prihvaanja Sporazuma, rjeenja koja e se primijeniti na ponuditelje i proizvode iz treih zemalja potpisnica definirana su Sporazumom. Ovaj Sporazum nema neposredan uinak. Naruitelji obuhvaeni Sporazumom koji zadovoljavaju ovu Direktivu i koji ju primjenjuju na gospodarske subjekte treih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebali bi prema tome biti u skladu sa Sporazumom. Takoer je primjereno da bi te koordinirajue odredbe trebale jamiti gospodarskim subjektima Zajednice uvjete za sudjelovanje u javnoj nabavi koji su isto tako povoljni kao oni namijenjeni gospodarskim subjektima treih zemalja koje su potpisnice Sporazuma. (8) Prije zapoinjanja postupka za dodjelu ugovora, naruitelji mogu, koristei tehniki dijalog, traiti ili prihvatiti savjet koji se moe iskoristiti u pripremi predvienih specifikacija, meutim, takav savjet ne smije imati uinak sprijeavanja trinog natjecanja. (9) S obzirom na raznolikost ugovora za javne radove, naruitelji bi trebali biti u mogunosti predvidjeti odredbu da se ugovori za nacrt i izvedbu radova dodjeljuju ili odvojeno ili zajedno. Namjera ove Direktive nije da propie bilo zajedniko ili odvojeno dodjeljivanje ugovora. Odluku da se ugovori dodijele odvojeno ili zajedno moraju odreivati kvalitativni i gospodarski kriteriji, koji mogu biti definirani nacionalnim zakonom. (10) Ugovor se smatra ugovorom za izvoenje javnih radova samo ukoliko njegov sadraj izriito obuhvaa obavljanje djelatnosti navedenih u aneksu I, ak i ako ugovor obuhvaa pruanje drugih usluga nunih za obavljanje gore spomenutih aktivnosti. Ugovori za pruanje javnih usluga, poglavito u sferi usluga upravljanja imovinom mogu, u odreenim okolnostima, ukljuivati radove. Meutim, ako su takvi radovi sporedni glavnom sadraju ugovora i njegova su mogua posljedica ili dopuna, injenica da su takvi radovi ukljueni u ugovor ne opravdava kvalifikaciju ugovora kao ugovora za izvoenje javnih radova.
SL L 336, 23. prosinca 1994., str 1.
- 83 -
(11) Trebalo bi predvidjeti definiciju Zajednice koja se odnosi na okvirne sporazume, zajedno s tono odreenim pravilima o okvirnim sporazumima sklopljenim za ugovore koji su obuhvaeni ovom Direktivom. Prema tim pravilima, kada naruitelji sklope okvirni sporazum u skladu s odredbama ove Direktive koje se odnose posebice na oglaavanje, vremenske rokove i uvjete za podnoenja ponuda u javnom nadmetanju, oni mogu sklopiti ugovore temeljene na takvom okvirnom sporazumu za vrijeme trajanja njegove pravovaljanosti tako da primjenjuju uvjete navedene u okvirnom sporazumu ili, ukoliko svi uvjeti nisu unaprijed utvreni u okvirnom sporazumu, tako da se ponovno otvori natjeaj izmeu stranaka okvirnog sporazuma u vezi s tim uvjetima. Ponovno otvaranje natjeaja trebalo bi zadovoljavati odreena pravila iji je cilj jamiti potrebnu fleksibilnost i jamiti potivanje opih naela, poglavito naela jednakog tretmana. Iz istih razloga, trajanje okvirnih sporazuma ne bi trebalo biti dulje od etiri godine, osim u sluajevima koje naruitelji uredno opravdaju. (12) Odreene nove elektronske tehnike kupovanja stalno se razvijaju. Takve tehnike pomau rastu trinog natjecanja i pojednostavljuju javno kupovanje, poglavito u obliku utede vremena i novca koju njihova uporaba omoguuje. Naruitelji se mogu sluiti elektronskim tehnikama kupovanja, pod uvjetom da takvo sluenje zadovoljava pravila sadrana u ovoj Direktivi i naela jednakog tretmana, zabrane diskriminacije te naela transparentnosti. Tako, ponuda koju podnosi ponuditelj na javnom natjeaju, posebice ukoliko je natjeaj ponovno otvoren sukladno okvirnom sporazumu ili ukoliko se koristi dinamini sustav kupnje, moe imati oblik elektronskog kataloga tog ponuditelja ako on koristi sredstva komunikacije koja su odabrali naruitelji u skladu s lankom 42. (13) S obzirom na brzo irenje elektronskih sustava kupovine, sada bi trebalo uvesti odgovarajua pravila kako bi se naruiteljima omoguilo da u potpunosti iskoriste mogunosti koje pruaju ovi sustavi. Imajui ovo u vidu, nuno je definirati potpuno elektronski dinamini sustav kupnje za najee koritene kupovine i utvrditi tono odreena pravila za osnivanje i upravljanje takvim sustavom kako bi se osigurao pravedni tretman svih gospodarskih subjekata koji poele sudjelovati u njemu. Svim gospodarskim subjektima koji podnesu indikativnu natjeajnu ponudu u skladu sa specifikacijama i udovolje selekcijskim kriterijima trebalo bi biti omogueno da se ukljue u takav sustav. Ova tehnika kupovanja omoguuje naruiteljima da, izradom liste ve odabranih ponuditelja i pomou prilike dane novim ponuditeljima da sudjeluju u natjeaju, ima osobito irok krug ponuda kao rezultat raspoloivih elektronskih ureaja i da stoga pomou irokog nadmetanja osigura optimalno koritenje javnih fondova.
- 84 -
(14) S obzirom da e uporaba tehnike elektronskih drabi vjerojatno rasti, takve bi drabe Zajednica trebala definirati te bi se one trebale ravnati prema odreenim pravilima kako bi se osiguralo da se odvijaju u punom skladu s naelima jednakog tretmana, zabrane diskriminacije te naela transparentnosti. U tu svrhu trebalo bi predvidjeti odredbe prema kojima bi takve elektronske drabe poslovale samo s ugovorima za radove, opskrbu ili usluge za koje se specifikacije mogu precizno utvrditi. Takav moe posebice biti sluaj ugovora za opskrbu, radove i usluge koji se obnavljaju. U istom cilju mora takoer biti mogue sastaviti odgovarajuu rang-listu ponuditelja u bilo kojem stadiju elektronske drabe. Pribjegavanje elektronskim drabama omoguuje naruiteljima da trae od ponuditelja da priloe nove cijene, korigirane prema dolje, a kada se ugovor dodijeli ekonomski najpovoljnijoj ponudi takoer im omoguuje da trae od ponuditelja da pobolja i druge elemente natjeajne ponude osim cijena. Kako bi se zajamilo potivanje naela transparentnosti, samo oni elementi koji su pogodni za automatsko procjenjivanje pomou elektronskih medija, bez bilo kakve intervencije i/ili procjene od strane naruitelja, mogu biti predmetom elektronskih drabi, tj., samo elementi koji se mogu kvantitativno odrediti tako da ih se moe izraziti u brojevima ili u postocima. S druge strane, oni aspekti natjeajnih ponuda koji podrazumijevaju procjenu elemenata koji se ne mogu kvantitativno odrediti ne bi trebali biti predmetom elektronskih drabi. Prema tome odreeni ugovori za obavljanje radova i odreeni ugovori za obavljanje usluga koji imaju za sadraj obavljanje intelektualnih zadataka, kao to je nacrt radova, ne bi trebali biti predmetom elektronskih drabi. (15) U dravama lanicama razvijene su odreene centralizirane tehnike kupovanja. Nekoliko naruitelja odgovorno je za stjecanje ili dodjeljivanje ugovora o javnim nabavama/okvirnih sporazuma za druge naruitelje. S obzirom na velike kupljene koliine, te tehnike pomau rastu trinog natjecanja i pojednostavljuju javno kupovanje. Prema tomu trebalo bi predvidjeti odredbe za definiciju Zajednice koja se tie sredinjih tijela kupovine dodijeljenih naruiteljima. Trebalo bi takoer definirati uvjete prema kojima bi se, u skladu s naelom zabrane diskriminacije i naelom jednakog tretmana, za naruitelje koji kupuju radove, opskrbu i/ili usluge putem sredinjeg tijela kupovine moglo smatrati da zadovoljavaju ovu Direktivu. (16) Kako bi se uzele u obzir razliite okolnosti koje su na snazi u dravama lanicama, dravama lanicama trebalo bi omoguiti da izaberu mogu li naruitelji koristiti okvirne sporazume, sredinja tijela kupovine, dinamine sustave kupnje, elektronske drabe ili postupak konkurentskog dijaloga, kako su definirani i ureeni ovom Direktivom. (17) Umnoavanje broja donjih graninih cijena za primjenu koordinirajuih odredbi komplicira stvari za naruitelje. Nadalje, u kontekstu monetarne unije takve bi donje granine cijene trebale biti donesene u eurima. Prema
- 85 -
tomu, donje granine cijene trebale bi biti utvrene, u eurima, tako da pojednostave primjenu takvih odredbi, istovremeno osiguravajui potivanje donjih graninih cijena predvienih Sporazumom koje su izraene u specijalnim pravima vuenja (SDR). U ovom kontekstu, trebalo bi takoer predvidjeti odredbe za periodine korekcije donjih graninih cijena izraenih u eurima kako bi ih se, ukoliko je to potrebno, uskladilo s moguim varijacijama u vrijednosti eura u odnosu prema specijalnom pravu vuenja. (18) Podruje usluga najbolje je prikazano, za potrebe primjene proceduralnih pravila ove Direktive i za potrebe nadziranja, tako da se jo dalje podijeli u kategorije koje odgovaraju konkretnim rubrikama zajednike klasifikacije i tako da se skupe u dva aneksa, II A i II B, prema reimu kojem podlijeu. to se tie usluga iz aneksa II B, relevantne odredbe ove Direktive ne bi trebale dovoditi u pitanje primjenu pravila Zajednice usko vezanih uz te usluge. (19) to se tie ugovora za pruanje javnih usluga, trebalo bi, u prijelaznom periodu, ograniiti punu primjenu ove Direktive na ugovore ukoliko e njene odredbe dopustiti da se realizira puni potencijal za pojaanu prekograninu trgovinu. Ugovore za pruanje drugih usluga treba nadzirati tijekom ovog prijelaznog perioda prije nego to se donese odluka o punoj primjeni ove Direktive. S tim u vezi potrebno je definirati mehanizme za takvo nadziranje. Ovaj bi mehanizam trebao istovremeno zainteresiranim strankama omoguavati pristup relevantnim informacijama. (20) Ugovori o javnim nabavama koje dodjeljuju naruitelji koji posluju u sektorima vodoprivrede, energetike te prijevoznih i potanskih usluga i koji su obuhvaeni tim djelatnostima obuhvaeni su Direktivom 2004/17/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 31. oujka koja koordinira postupke nabave tijela koja posluju u sektorima vodoprivrede, energetike te prijevoznih i potanskih usluga9. Meutim, ugovori koje dodjeljuju naruitelji u kontekstu njihovih uslunih djelatnosti za pomorski, obalni ili rijeni prijevoz moraju biti obuhvaeni ovom Direktivom. (21) S obzirom na situaciju uinkovitog trinog natjecanja u telekomunikacijskom sektoru nakon provedbe pravila Zajednice koja su imala za cilj liberalizaciju tog sektora, ugovori o javnim nabavama u tom podruju trebali bi biti izuzeti iz opsega ove Direktive u onoj mjeri u kojoj su primarno predvieni kako bi omoguili naruiteljima da obavljaju odreene djelatnosti u telekomunikacijskom sektoru. Te aktivnosti definirane su u skladu s definicijama koritenim u lancima 1, 2, i 8 Direktive Vijea 93/38/EEZ od 14. lipnja 1993. koja koordinira postupke nabave tijela koja posluju u vodoprivrednom, energetskom, prijevoznom i
Vidi str. 1. ovog Slubenog lista
- 86 -
telekomunikacijskom sektoru10, tako da se ova Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji su izuzeti iz opsega Direktive 93/38/EEZ sukladno njenom lanku 8. (22) Trebaju se predvidjeti odredbe za sluajeve u kojima je mogue uzdrati se od primjene mjera za koordinaciju postupaka iz razloga vezanih uz sigurnost ili uvanje tajne drave, ili zato to se primjenjuju specifina pravila o dodjeli ugovora koja proizlaze iz meunarodnih sporazuma vezanih uz stacioniranje trupa ili koja su usko vezana uz meunarodne organizacije. (23) Na temelju lanka 163 Ugovora poticanje istraivanja i tehnolokog razvoja sredstvo je jaanja znanstvene i tehnoloke baze industrije Zajednice, a otvaranje ugovora za pruanje javnih usluga doprinosi tom cilju. Ova Direktiva ne bi trebala obuhvatiti kofinanciranje istraivakih i razvojnih programa: ugovori koji se tiu istraivanja i razvoja, osim onih u kojima korist ima iskljuivo naruitelj za njegovu uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da naruitelj u potpunosti plati pruenu uslugu, stoga nisu obuhvaeni ovom Direktivom. (24) U kontekstu usluga, ugovori za stjecanje ili najam nepokretne imovine ili prava na takvu imovinu imaju odreena svojstva koja primjenu pravila o javnim nabavama ine neprikladnim. (25) Dodjela ugovora o javnim nabavama za odreene audiovizualne usluge u polju emitiranja trebala bi dopustiti uzimanje u obzir aspekata kulturnog ili socijalnog znaaja koji ine primjenu pravila o nabavama neprikladnom. Iz tih razloga, mora se napraviti iznimka za ugovore o javnim uslugama za kupovinu, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje i drugih pripremnih usluga poput onih koji se odnose na scenarije i umjetnike izvedbe nune za produkciju programa i za ugovore koji se tiu vremena emitiranja. Meutim, ova se iznimka ne bi trebala primjenjivati na opskrbu tehnikom opremom nunom za produkciju, koprodukciju i emitiranje takvih programa. Emitiranje bi trebalo biti definirano kao prijenos i distribucija koritenjem bilo kojeg oblika elektronske mree. (26) Usluge arbitrae i pomirbe obino pruaju tijela ili pojedinci koji su imenovani ili odabrani na nain koji ne moe biti reguliran pravilima o nabavama. (27) U skladu Direktivom javni dug, transakcije
10
sa Sporazumom, financijske usluge obuhvaene ovom ne ukljuuju instrumente monetarne politike, devizni teaj, upravljanje rezervama ili druge politike koje ukljuuju vrijednosnim papirima ili druge financijske instrumente,
SL L 199, 9. kolovoza, 1993., str 84. Direktive kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ (SL L 285, 29. listopada 2001., str. 1).
- 87 -
posebice, transakcije naruitelja koje imaju za cilj prikupljanje novca ili kapitala. Prema tomu, ugovori koji se odnose na izdavanje, kupovinu, prodaju ili transfer vrijednosnih papira takoer su izuzeti. (28) Zaposlenje i zanimanje kljuni su elementi u jamenju jednakih mogunosti za sve i doprinose integraciji u drutvo. U tom kontekstu, zatiene radionice i zatieni programi zapoljavanja uinkovito doprinose integraciji i reintegraciji invalida u trite rada. Meutim, takvim radionicama moda nee biti mogue dobiti ugovore u normalnim uvjetima trinog natjecanja. Zato je primjereno predvidjeti da drave lanice mogu takvim radionicama rezervirati pravo da sudjeluju u postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama ili da mogu rezervirati izvoenje ugovora za kontekst zatienih programa zapoljavanja. (29) Tehnike specifikacije koje sastavljaju javni kupci trebaju dopustiti da javne nabave budu otvorene za trino natjecanje. Radi toga mora biti mogue predati ponude koje odraavaju raznolikost tehnikih rjeenja. Prema tomu mora biti mogue sastaviti tehnike specifikacije pomou funkcionalne izvedbe i zahtjeva i ukoliko se daje uputa na europske norme ili, ako takve norme ne postoje, na nacionalne norme, ponude temeljene na usklaenim rjeenjima naruitelji moraju razmotriti. Ponuditeljima bi trebalo biti doputeno da se slue svim oblicima dokaza kako bi dokazali usklaenost. Naruitelji moraju biti u mogunosti podastrijeti razlog za odluku da usklaenost u danom sluaju ne postoji. Naruitelji koji ele definirati ekoloke zahtjeve za tehnike specifikacije danog ugovora mogu navesti ekoloke karakteristike, poput zadane metode proizvodnje i/ili odreene ekoloke uinke grupe proizvoda ili usluga. Oni mogu, ali nisu obavezni, koristiti odgovarajue specifikacije koje su definirane u ekolokim naljepnicama, poput Europske ekoloke naljepnice , (multi)nacionalne ekoloke naljepnice ili bilo koje druge ekoloke naljepnice pod uvjetom da su zahtjevi za naljepnicu sastavljeni i usvojeni na temelju znanstvenih informacija koristei postupke u kojima mogu sudjelovati interesne grupe poput vladinih tijela, potroaa, proizvoaa, distributera i ekolokih organizacija, i pod uvjetom da je naljepnica dostupna i raspoloiva svim zainteresiranim stranama. Naruitelji bi trebali, gdje je god to mogue utvrditi tehnike specifikacije tako da uzmu u obzir kriterije pristupanosti za invalide ili dizajna za sve korisnike. Tehnike specifikacije trebale bi biti jasno navedene tako da svi ponuditelji znaju to obuhvaaju zahtjevi koje su postavili naruitelji. (30) Dodatne informacije koje se tiu ugovora moraju, kao to je obiaj u dravama lanicama, biti navedene u ugovornim dokumentima za svaki ugovor ili u ekvivalentnom dokumentu. (31) Naruitelji koji rade na osobito sloenim projektima mogu, a da to ne bude njihova greka, nai objektivno nemoguim definirati sredstva zadovoljenja svojih potreba ili ocjenjivanja to trite moe ponuditi u
- 88 -
smislu tehnikih rjeenja i/ili financijskih/pravnih rjeenja. Ovakva situacija moe nastati osobito pri provedbi vanih projekata integrirane prometne infrastrukture, velikih raunalnih mrea ili projekata koji ukljuuju sloeno i strukturirano financiranje ije se financijsko i pravno ustrojstvo ne moe unaprijed definirati. Do mjere u kojoj uporaba otvorenih i ogranienih postupaka ne doputa dodjelu takvih ugovora, trebalo bi predvidjeti fleksibilne postupke koji uvaju ne samo trino natjecanje meu gospodarskim subjektima nego i potrebu da naruitelji razmotre sve aspekte ugovora sa svakim pojedinim kandidatom. Meutim ovim se postupkom ne smije sluiti tako da on ogranii ili narui trino natjecanje, osobito mijenjanjem bilo kojeg temeljnog aspekta ponude ili nametanjem bitnih novih zahtjeva uspjenom ponuditelju ili ukljuivanjem bilo kojeg ponuditelja osim onog koji je odabran kao ekonomski najpovoljniji. (32) Kako bi se potaklo ukljuivanje malog i srednjeg poduzetnitva u trite ugovora o javnim nabavama, preporuljivo je ukljuiti odredbe o podugovaranju. (33) Uvjeti izvedbe ugovora sukladni su s ovom Direktivom pod uvjetom da nisu izravno ili neizravno diskriminirajui i da su navedeni u obavijesti o ugovoru ili u ugovornim dokumentima. Oni mogu posebice biti namijenjeni da daju prednost strukovnoj izobrazbi na radnom mjestu, zapoljavanju ljudi koji imaju osobitih tekoa u postizanju integracije, borbi protiv nezaposlenosti ili zatiti okolia. Npr. mogu se, izmeu ostalog, spomenuti zahtjevi primjenjivi tijekom izvoenja ugovora - da se zaposle dugoroni traitelji zaposlenja ili da se provedu mjere izobrazbe za nezaposlene ili mlade osobe, da se u biti zadovolje odredbe osnovnih konvencija Meunarodne organizacije rada (ILO), pod pretpostavkom da takve odredbe nisu sadrane u nacionalnom zakonu, i da se zaposli vie invalidnih osoba nego to se trai u nacionalnom zakonodavstvu. (34) Zakoni, propisi i kolektivni sporazumi, kako na nacionalnoj tako i na razini Zajednice, koji su na snazi u podrujima uvjeta zapoljavanja i sigurnosti na poslu vrijede tijekom izvoenja ugovora o javnim nabavama, pod uvjetom da su ta pravila i njihova primjena u skladu sa zakonom Zajednice. U prekograninim situacijama, ukoliko radnici iz jedne drave lanice pruaju usluge u drugoj dravi lanici radi izvoenja ugovora o javnim nabavama, Direktiva 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 1996. koja se odnosi na slanje radnika na rad u inozemstvo u okviru pruanja usluga11 utvruje minimalne uvjete koje zemlja domain mora zadovoljiti u smislu takvih radnika, poslanih na rad u inozemstvo. Ukoliko nacionalni zakon sadri odredbe u tom smislu, nepotivanje takvih obaveza moe se smatrati ozbiljnim propustom ili prekrajem u smislu profesionalnog vladanja dotinih gospodarskih subjekata, koji bi mogli
11
SL L 18, 21. sijenja 1997., str. 1.
- 89 -
dovesti do izuzimanja tog gospodarskog subjekta iz postupka dodjele ugovora o javnim nabavama. (35) S obzirom na nove razvoje u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i pojednostavljenje koje one mogu donijeti u smislu objavljivanja ugovora i uinkovitosti i transparentnosti procesa nabave, elektronska bi se sredstva trebala izjednaiti s tradicionalnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija. Koliko god je to mogue, odabrana sredstva i tehnologije trebali bi biti usklaeni s tehnologijama kojima se slue druge zemlje lanice. (36) Kako bi se osigurao razvoj uinkovitog trinog natjecanja na polju ugovora o javnim nabavama, nuno je da obavijesti o ugovorima koje sastavljaju naruitelji drava lanica budu oglaene u itavoj Zajednici. Informacije sadrane u ovim obavijestima moraju omoguiti gospodarskim subjektima u Zajednici da odrede jesu li predloeni ugovori za njih zanimljivi. U tu svrhu, prikladno je dati im adekvatne informacije o predmetu ugovora i uvjetima koji su mu prikljueni. Stoga bi trebalo osigurati poboljanu vidljivost za javne obavijesti pomou odgovarajuih sredstava kao to su standardni obrasci za obavijesti o ugovorima i Zajedniki vokabular nabave (CPV Common Procurement Vocabulary) predvieni u Uredbi (EC) br. 2195/2002 Europskoga parlamenta i Vijea12 kao referentna nomenklatura za ugovore o javnim nabavama. U ogranienim postupcima oglaavanje je, posebice, namijenjeno kako bi omoguilo ugovornicima drava lanica da izraze svoj interes za ugovore traenjem od naruitelja raspisivanje natjeaja prema traenim uvjetima. (37) Direktiva 1999/93/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 13. prosinca 1999. o okviru Zajednice za elektronske potpise13 i Direktiva 2000/31/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 8. lipnja 2000. o odreenim zakonskim aspektima usluga informacijskog drutva, posebice elektronske trgovine, na unutarnjem tritu (Direktiva o elektronikoj trgovini)14 trebale bi se, u kontekstu ove Direktive, odnositi na prijenos informacija elektronskim sredstvima. Postupci javne nabave i pravila primjenjiva na natjeaje o uslugama zahtijevaju razinu sigurnosti i povjerljivosti koja je via nego ona koju zahtijevaju ove direktive. Stoga bi, ureaji za elektronsko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem te planova i projekata trebali zadovoljavati posebne dodatne zahtjeve. Radi toga trebalo bi poticati uporabu elektronskih potpisa, posebice naprednih elektronskih potpisa u onoj mjeri u kojoj je to mogue. Povrh toga, postojanje dobrovoljnih programa akreditacije moglo bi initi povoljan okvir za povienje razine pruanja usluga ovjere za ove ureaje.
12 13 14
SL L 340, 16. prosinca 2002., str. 1. SL L 13, 19. sijenja 2000., str. 12. SL L 178, 17. srpnja 2000., str. 1.
- 90 -
(38) Uporaba elektronskih sredstava osigurava utedu vremena. Kao rezultat toga, trebalo bi predvidjeti smanjenje minimalnog vremenskog perioda ukoliko se koriste elektronska sredstva, meutim pod uvjetom da su usklaena s odreenim nainom slanja predvienim na razini Zajednice. (39) Provjera prikladnosti ponuditelja, u otvorenim postupcima, i kandidata u ogranienim i pregovarakim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i u konkurentskom dijalogu, i njihov odabir trebali bi biti provedeni u transparentnim uvjetima. U tu bi svrhu trebali biti navedeni nediskriminirajui kriteriji kojima bi se naruitelji mogli koristiti pri odabiru natjecatelja i sredstava kojima bi se mogli koristiti gospodarski subjekti kako bi dokazali da su zadovoljili te kriterije. U istom duhu transparentnosti, od naruitelja bi se trebalo zahtijevati da, im je ugovor otvoren za trino natjecanje, naznai kriterije odabira kojima e se sluiti i razinu odreenih sposobnosti koje moe ili ne mora zahtijevati od gospodarskih subjekata prije nego ih primi u postupak nabave. (40) Naruitelj moe ograniiti broj kandidata u ogranienim i pregovarakim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i u konkurentskom dijalogu. Takvo smanjenje broja kandidata trebalo bi se odvijati na temelju objektivnih kriterija navedenih u obavijesti o ugovoru. Ovi objektivni kriteriji ne impliciraju nuno relativno uee. Za kriterije koji se odnose na osobnu situaciju gospodarskog subjekta moe biti dovoljna opa uputa, u obavijesti o ugovoru, na situacije navedene u lanku 45. (41) U konkurentskom dijalogu i pregovarakim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru, s obzirom na fleksibilnost koja se moe zahtijevati i visoku razinu trokova vezanu uz takve metode nabave, naruitelji bi trebali imati pravo predvidjeti odredbe prema kojima bi se postupci provodili u fazama kako bi postupno smanjivali, na temelju prethodno navedenih kriterija za dodjelu ugovora, broj ponuda koje e razmatrati i o kojima e pregovarati. Ovo smanjenje broja kandidata, trebalo bi jamiti postojanje pravog trinog natjecanja ukoliko broj prikladnih rjeenja ili kandidata to doputa. (42) Kada se trai dokaz o odreenoj kvalifikaciji za sudjelovanje u postupku nabave ili u natjeaju za dizajn primjenjuju se relevantna pravila Zajednice o uzajamnom priznavanju diploma, svjedodbi ili drugih dokaza formalnih kvalifikacija. (43) Trebalo bi izbjegavati dodjelu ugovora o javnim nabavama gospodarskim subjektima koji su sudjelovali u kriminalnim organizacijama ili koji su bili proglaeni krivim za korupciju ili prijevaru na tetu financijskih interesa Europskih Zajednica, ili za pranje novca. Po potrebi, naruitelji bi trebali traiti od kandidata ili ponuditelja da priloe relevantne dokumente i, ukoliko sumnjaju u osobnu situaciju kandidata ili ponuditelja, mogu zatraiti suradnju nadlenih vlasti dotinih drava lanica. Izuzee takvih
- 91 -
gospodarskih subjekata trebalo bi uslijediti im naruitelji saznaju za presude koje se tiu takvih prekraja donesenih u skladu s nacionalnim zakonom i koje imaju snagu pravomone sudske odluke (res iudicata). Ukoliko nacionalni zakon sadri odredbe u tom smislu, nepotivanje ekolokog zakonodavstva ili zakonodavstva koje se tie nezakonitih sporazuma u ugovorima o javnim nabavama koje su bile predmetom zavrnih presuda ili odluke koja ima istovjetan uinak moe se smatrati prekrajem u svezi s profesionalnim vladanjem dotinog gospodarskog subjekta ili ozbiljnim propustom. Nepotivanje nacionalnih odredbi koje provode Direktive Vijea 2000/78/EZ15 i 76/207/EEZ16 u vezi s jednakim tretmanom radnika, koje je bilo predmetom zavrne presude ili odluke koja ima istovjetan uinak moe se smatrati prekrajem u svezi s profesionalnim vladanjem dotinog gospodarskog subjekta ili ozbiljnim propustom. (44) U odgovarajuim sluajevima, u kojima priroda radova i/ili usluga opravdava primjenu mjera ili programa ekolokog upravljanja tijekom izvoenja ugovora o javnim nabavama, moe se zahtijevati primjena takvih mjera ili programa. Programi ekolokog upravljanja, bilo da su registrirani ili ne, na temelju instrumenata Zajednice poput Uredbe (EC) br. 761/200117 (EMAS), mogu pokazati da gospodarski subjekt ima tehnike sposobnosti da obavi poslove iz ugovora. Povrh toga, opis mjera koje provodi gospodarski subjekt kako bi osigurao istu razinu ekoloke zatite trebao bi biti prihvaen, u smislu dokaza, kao alternativa programima registracije ekolokog upravljanja . (45) Ova Direktiva omoguava dravama lanicama da sastave slubene liste ugovornika, dobavljaa, ili pruatelja usluga ili sustav davanja ovjera od strane javnih ili privatnih tijela i predvia odredbe za uinke takvog upisa ili takvih davanja ovjera u postupcima dodjele ugovora u drugoj dravi lanici. to se tie slubenih popisa ovlatenih gospodarskih subjekata vano je uzeti u obzir sudsku praksu Europskoga suda pravde u sluajevima gdje gospodarski subjekt, lan grupe, trai priznavanje prava na ekonomske, financijske ili tehnike sposobnosti drugih kompanija u grupi kao potporu svojoj prijavi za upis u slubenu listu. U ovom sluaju, na gospodarskom je subjektu da dokae kako e mu ti resursi biti stvarno na raspolaganju tijekom trajanja razdoblja valjanosti upisa. Za potrebe tog upisa drava lanica moe odrediti razinu zahtjeva koji se trebaju ispuniti i
15
Direktiva Vijea 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. kojom se utvruje opi okvir za jednak tretman u zapoljavanju i zanimanju (SL L 303, 2. prosinca 2000., str. 16).
Direktiva Vijea 76/207/EEZ od 9. veljae 1976. o provedbi naela jednakog tretmana za mukarce i ene u vezi pristupa zaposlenju, strukovnog obrazovanja i unapreenja i radnih uvjeta. (SL L 39, 14. veljae 1976., str. 40). Direktiva je izmijenjena i dopunjena Direktivom Europskoga parlamenta i Vijea 2002/73/EZ (SL L 269, 5. listopada 2002., str. 15).
17
16
Uredba (EZ) br. 761/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 19. oujka 2001. koja doputa dobrovoljno sudjelovanje organizacija u Programima Zajednice koji se tiu ekolokog upravljanja i revizije (EMAS) (SL L 114, 24. travnja 2001., str 1.)
- 92 -
posebice, npr. ukoliko gospodarski subjekt polae pravo na financijsko stanje neke druge kompanije u grupi, moe traiti da se tu kompaniju smatra odgovornom, ukoliko je potrebno zajedno ili pojedinano. (46) Ugovore bi trebalo dodjeljivati na temelju objektivnih kriterija koji osiguravaju potivanje naela transparentnosti, zabrane diskriminacije, i naela jednakog tretmana i koja jame da su ponude procijenjene u uvjetima uinkovitog trinog natjecanja. Kao rezultat, prikladno je dopustiti primjenu samo dva kriterija: najnia cijena i ekonomski najpovoljnija ponuda. Kako bi se osiguralo potivanje naela jednakog tretmana u dodjeli ugovora, prikladno je predvidjeti obavezu koju je uspostavila sudska praksa da se osigura nuna transparentnost kako bi se omoguilo da svi ponuditelji budu razumno informirani o kriterijima i rjeenjima koja e se primjenjivati u pronalaenju ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga je odgovornost naruitelja da pravovremeno navede kriterije za dodjelu ugovora i relativni znaaj koji se pripisuje svakom od tih kriterija kako bi ih ponuditelji bili svjesni pri pripremanju svojih ponuda. Naruitelji mogu odstupiti od navoenja znaaja koji pripisuju kriterijima dodjele u uredno opravdanim sluajevima za koje moraju biti u mogunosti navesti razloge, ukoliko pripisivanje znaaja ne moe biti utvreno unaprijed, posebice zbog sloenosti ugovora. U takvim sluajevima, moraju navesti poredak kriterija prema njihovoj vanosti od najvanijeg prema najmanje vanom. Ukoliko naruitelji odaberu dodijeliti ugovor ekonomski najpovoljnijoj ponudi, ocijenit e ponude kako bi odredili koja nudi najbolju vrijednost za novac. Kako bi ovo uinili, odreuju ekonomske i kvalitativne kriterije koji, kao cjelina, moraju omoguiti pronalaenje ekonomski najpovoljnije ponude za naruitelja. Odreivanje tih kriterija ovisi o predmetu ugovora s obzirom da oni moraju omoguiti procjenu razine izvedbe koju je ponudio svaki ponuditelj u natjeaju u svjetlu predmeta ugovora, kako je definirano u tehnikim specifikacijama, te omoguiti mjerenje vrijednosti za novac svake ponude. Kako bi se jamio jednak tretman, kriteriji za dodjelu ugovora trebali bi omoguiti objektivno usporeivanje i ocjenjivanje ponuda. Ako su ovi uvjeti ispunjeni, ekonomski i kvalitativni kriteriji za dodjelu ugovora, kao to su udovoljavanje ekolokim zahtjevima, mogu omoguiti da naruitelji zadovolje potrebe dotine javnosti kako je iskazano u specifikacijama ugovora. Pod istim uvjetima, naruitelj se moe sluiti kriterijima s ciljem udovoljavanja socijalnih zahtjeva, posebice kao odgovor na potrebe definirane u specifikacijama ugovora ljudi iz socijalno zapostavljenih slojeva u koje spadaju oni koji primaju/koriste radove, opskrbu ili usluge koje su predmet ugovora.
- 93 -
(47) U sluaju ugovora o javnim uslugama, kriteriji dodjele ne smiju utjecati na primjenu nacionalnih odredaba o novanoj naknadi za odreene usluge kao npr. za usluge koje obavljaju arhitekti, inenjeri ili odvjetnici i, ukoliko su u pitanju ugovori o javnim opskrbama, na primjenu nacionalnih odredbi koje utvruju fiksne cijene za kolske udbenike. (48) Odreene tehnike uvjete, a posebice one koji se tiu obavijesti i statistikih izvjea kao i koritene nomenklature i uvjeta uputa na te nomenklature trebat e usvojiti i izmijeniti u svjetlu promjenjivih tehnikih zahtjeva. Liste naruitelja u prilozima takoer e trebati aurirati. Stoga je u tu svrhu primjereno predvidjeti fleksibilan i brz postupak usvajanja. (49) Mjere nune za provedbu ove Direktive trebale bi biti usvojene u skladu s Odlukom Vijea 1994/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvruju postupci za koritenje ovlasti za provedbu koje su prenesene na Komisiju.18 (50) Prikladno je da bi se Uredba Vijea (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. koja utvruje pravila primjenjiva na razdoblja, datume i vremenske rokove 19 trebala primjenjivati na izraun vremenskih rokova sadranih u ovoj Direktivi. (51) Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje vremenske rokove navedene u aneksu XI u okviru kojih se od drava lanica trai da transponiraju i primjene Direktive 92/50/EEZ i 93/37/EEZ,
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
18 19
SL L 184, 17. srpnja 1999., str. 23. SL L 124, 8. lipnja 1971., str. 1.
- 94 -
SADRAJ
GLAVA I
DEFINICIJE I OPA NAELA lanak 1 lanak 2 lanak 3 Definicije Naela dodjele ugovora Dodjela specijalnih ili ekskluzivnih prava: klauzula o zabrani diskriminacije
Broj stranice 101 101 104 105 106 106 106 106 107 107 107 107 108
GLAVA II
PRAVILA KOJA SE TIU UGOVORA O JAVNIM NABAVAMA Poglavlje I Ope odredbe lanak 4 lanak 5 lanak 6 Poglavlje II Odjeljak 1 Gospodarski subjekti Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije Povjerljivost
Podruje primjene Donje granine cijene lanak 7 lanak 8 lanak 9 Donje granine cijene za ugovore o javnim nabavama Ugovori koje subvencioniraju naruitelji s vie od 50% Metode za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavma, okvirnih sporazuma i dinaminih sustava kupnje Nabave u obrani Ugovori o javnim nabavama i okvirni sporazumi koje dodjeljuju sredinja tijela kupnje Ugovori u sektorima vodoprivrede, energetike, prometnih i potanskih usluga Posebni izuzeci u polju telekomunikacija Tajni ugovori i ugovori koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere
108 111 111 111 111
Odjeljak 2
Posebne situacije lanak 10 lanak 11
Odjeljak 3
Izuzeti ugovori lanak 12 lanak 13 lanak 14
111 112 112
- 95 -
Direktiva 2004/18/EZ Broj stranice lanak 15 lanak 16 lanak 17 lanak 18 Ugovori dodijeljeni u skladu s meunarodnim pravilima Posebne iznimke Koncesije za usluge Ugovori za obavljanje usluga dodijeljeni na temelju ekskluzivnog prava Rezervirani ugovori 112 112 113 113 113 113 114
Odjeljak 4 Poglavlje III
Posebno rjeenje lanak 19 lanak 20 lanak 21 lanak 22 Rjeenja za ugovore o pruanju javnih usluga
Ugovori o pruanju usluga navedenih u aneksu II. A 114 Ugovori o pruanju usluga navedenih u aneksu II. B 114 Mijeani ugovori koji se sastoje od pruanja usluga navedenih u aneksu II.A i usluga navedenih u aneksu II.B 114 114 114 116 117 117 117 118 Uporaba otvorenih, ogranienih i pregovarakih postupaka i konkurentskog dijaloga Konkurentski dijalog Sluajevi koji opravdavaju uporabu pregovarakog postupka s prethodnom objavom obavijesti o ugovoru Sluajevi koji opravdavaju uporabu pregovarakog postupka bez objave obavijesti o ugovoru Okvirni sporazumi Dinamini sustav kupnje Ugovori o javnim radovima: konkretna pravila o subvencioniranim programima stanogradnje
Poglavlje IV
Posebna pravila koja ureuju specifikacije i ugovorne dokumente lanak 23 lanak 24 lanak 25 lanak 26 lanak 27 Tehnike specifikacije Varijante Podugovaranje Uvjeti za izvoenje ugovora Obaveze koje se odnose na poreze, zatitu okolia, odredbe o zatiti pri zapoljavanju i radne uvjete
Poglavlje V
Postupci lanak 28 lanak 29 lanak 30 lanak 31 lanak 32 lanak 33 lanak 34
118 118 119 120 122 123 125
- 96 -
Direktiva 2004/18/EZ Broj stranice 126 126 126 127 129 129
Poglavlje VI Odjeljak 1
Pravila o oglaavanju i transparentnosti Objavljivanje obavijesti lanak 35 lanak 36 lanak 37 Obavijesti Oblik i nain objave obavijesti Neobavezno objavljivanje Vremenski rokovi za primanje zahtjeva za sudjelovanjem i za prijem ponuda Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i informacije Pozivi za podnoenje ponuda, sudjelovanje u dijalogu ili pregovaranju Obavjetavanje kandidata i ponuditelja Pravila primjenjiva na komunikaciju Sadraj izvjea
Odjeljak 2
Vremenski rokovi lanak 38 lanak 39
129 130 131
Odjeljak 3
Sadraj informacija i sredstvo prijenosa lanak 40 lanak 41
131 132 133 133 134 134 135 135 135 136 136 138 138 139 141 141 141 141
Odjeljak 4 Odjeljak 5 Poglavlje VII Odjeljak 1
Komunikacija lanak 42 Izvjea lanak 43 Voenje postupka Ope odredbe lanak 44 Provjera prikladnosti, izbora sudionika i dodjele ugovora Osobna situacija kandidata ili ponuaa Prikladnost za obavljanje strune djelatnosti Ekonomsko i financijsko stanje Tehnike i/ili strune sposobnosti Norme osiguranja kvalitete Norme ekolokog upravljanja Dodatna dokumentacija i informacije Slubene liste ovlatenih gospodarskih subjekata utemeljenih sukladno javnom ili privatnom pravu
Odjeljak 2
Kriteriji za kvalitativni izbor lanak 45 lanak 46 lanak 47 lanak 48 lanak 49 lanak 50 lanak 51 lanak 52
- 97 -
Direktiva 2004/18/EZ Broj stranice 143 143 144 146 147 147 147 147 147 148 148 148 149 149 149 149 150 150 151 151 151 152 152 152 153 153 153 153 155 155 155 156 156 157 157
Odjeljak 3
Dodjela ugovora lanak 53 lanak 54 lanak 55 Kriteriji dodjele ugovora Uporaba elektronskih drabi Neprirodno niske ponude
GLAVA III
PRAVILA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE Poglavlje I Pravila koja ureuju koncesije za javne radove lanak 56 lanak 57 lanak 58 lanak 59 lanak 60 lanak 61 Poglavlje II Podruje primjene Iznimke iz podruja primjene Objava obavijesti koje se tiu koncesija za javne radove Vremenski rok Podugovaranje Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima
Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji su naruitelji lanak 62 Primjenjiva pravila Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji nisu naruitelji lanak 63 lanak 64 lanak 65 Pravila oglaivanja: donje granine cijene i iznimke Objava obavijesti Vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanje i za prijem ponuda Ope odredbe Podruje primjene Iznimke iz podruja primjene Obavijesti Oblik i nain objave obavijesti o natjeaju Sredstva komunikacije Odabir natjecatelja Sastavljanje irija Odluke irija
Poglavlje III
GLAVA IV
PRAVILA KOJA UREUJU NATJEAJE ZA DIZAJN lanak 66 lanak 67 lanak 68 lanak 69 lanak 70 lanak 71 lanak 72 lanak 73 lanak 74
GLAVA V
STATISTIKE OBAVEZE, IZVRNE OVLASTI I ZAVRNE ODREDBE lanak 75 lanak 76 lanak 77 lanak 78 lanak 79 lanak 80 Statistike obaveze Sadraj statistikih izvjea Savjetodavni odbor Korekcija donjih graninih cijena Izmjene i dopune Provedba
- 98 -
Direktiva 2004/18/EZ Broj stranice 158 158 158 158
lanak 81 lanak 82 lanak 83 lanak 84
Mehanizmi nadzora Opozivi Stupanje na snagu Primatelji
Broj stranice Aneks I Aneks II Aneks II A Aneks II B Aneks III Aneks IV Aneks V Aneks VI Aneks VII Aneks VII A Aneks VII B Aneks VII C Aneks VII D Aneks VIII Aneks IX Aneks X Aneks XI Aneks XII Popis tijela i kategorija tijela kojima upravlja javno pravo kako je navedeno u drugoj toki lanka 1 stavka 9 Tijela sredinje dravne uprave Pois proizvoda navedenih u lanku 7 vezano uz ugovore koje dodjeljuju nadlena tijela iz podruja obrane Definicija odreenih tehnikih specifikacija Podaci koje treba ukljuiti u obavijesti Podaci koji moraju biti ukljueni u javne obavijesti o ugovorima Podaci koji moraju stajati u obavijestima o koncesijama za javne radove Podaci koji moraju stajati u obavjestima o ugovorima o radovima koncesionara koji nisu naruitelji Podaci koji moraju stajati u obavijestima o natjeaju za dizajn Obiljeje objave Registri Zahtjevi vezani uz ureaje za elektronsko primanje ponuda, Zahtjevi za sudjelovanje i planovi i projekti u natjeajima Rokovi za prenoenje i primjenu (lanak 80) Tabela Meusobnih odnosa Popis djelatnosti kako su navedene u lanku 1, stavku 2, toki (b) Usluge kako su navedene u lanku 1, stavku 2, toki (d) 159 167 167 170 172 172 172 173 174 174 181 182 183 185 186
186 187 187
- 99 -
GLAVA I DEFINICIJE I OPA NAELA lanak 1 Definicije 1. U svrhu ove Direktive vrijede definicije navedene u stavcima 2 do 15. 2. (a) Ugovori o javnim nabavama su ugovori s financijskim interesom sklopljeni u pisanom obliku izmeu jednog ili vie gospodarskih subjekata i jednog ili vie naruitelja i koji imaju za predmet izvoenje radova, opskrbu proizvodima ili pruanje usluga u smislu ove Direktive. Ugovori o javnim radovima su ugovori o javnim nabavama koji za predmet imaju ili izvoenje, ili oboje, i dizajn i izvoenje radova vezanih uz jednu od djelatnosti u smislu aneksa I. ili djela ili realizacije, bilo kojim sredstvima, djela koje odgovara zahtjevima koje je naveo naruitelj. Djelo je rezultat radova u niskogradnji ili graditeljstvu uzeto kao cjelina koje je dovoljno samo po sebi da ispuni ekonomsku ili tehniku funkciju. Ugovori o javnim opskrbama su ugovori o javnim nabavama koji nisu oni navedeni pod (b), koji za predmet imaju kupovinu, iznajmljivanje i lizing s odlukom o kupoprodaji proizvoda. Ugovori o javnim nabavama koji za predmet imaju opskrbu proizvodima i koji takoer obuhvaaju, kao uzgrednu sadraj, poslove ugraivanja i radove na montai smatraju se ugovorima o javnim opskrbama. (d) Ugovor o pruanju javnih usluga je ugovor o javnim nabavama koji nije ugovor o javnim radovima ni ugovor o javnim opskrbama i koji za predmet ima pruanje usluga navedenih u aneksu II. Ugovor o javnim nabavama koji za predmet ima i proizvode i usluge u smislu aneksa II smatra se ugovorom o pruanju javnih usluga ako je vrijednost tih usluga vea od vrijednosti proizvoda obuhvaenih tim ugovorom. Ugovor o javnim nabavama koji za predmet ima usluge u smislu aneksa II i koji ukljuuje djelatnosti u smislu aneksa I koje su uzgredne glavnom predmetu ugovora smatra se ugovorom o pruanju javnih usluga.
(b)
(c)
- 101 -
3. Koncesija za javne radove je ugovor istog tipa kao i ugovor o javnim radovima osim injenice da se pravo na izvoenje radova sastoji ili samo u pravu na koritenje rada ili u ovom pravu zajedno s plaanjem. 4. Koncesija za pruanje usluga je ugovor istog tipa kao i ugovor o pruanju javnih usluga osim injenice da se pravo na pruanje usluga sastoji ili samo u pravu da se koristi usluga ili u ovom pravu zajedno s plaanjem. 5. Okvirni sporazum je sporazum izmeu jednog ili vie naruitelja i jednog ili vie gospodarskih subjekata, svrha kojeg je utvrivanje uvjeta koji ureuju dodjeljivanje ugovora tijekom danog perioda, posebice to se tie cijene i, ako je prikladno, predviene kvantitete. 6. Dinamini sustav kupnje je potpuno elektronski postupak za obavljanje esto koritenih kupnji, osobine kojeg, s obzirom da je ope dostupan na tritu, udovoljavaju zahtjevima naruitelja, koji je ogranien u trajanju i otvoren, dok je valjan, svim gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije odabira i koji su podnijeli indikativnu ponudu koja potuje specifikacije. 7. Elektronska draba je postupak koji se ponavlja i pretpostavlja elektronski ureaj za prezentiranje novih cijena, korigiranih prema dolje, i/ili novih vrijednosti glede odreenih elemenata ponude, koje se pojavljuju nakon poetne pune procjene ponuda, omoguujui im da budu rangirane koritenjem automatskih metoda procjenjivanja. Prema tomu, odreeni ugovori o pruanju usluga i odreeni ugovori o radovima koji za predmet imaju umni rad, poput projektiranja radova, ne mogu biti predmetom elektronskih drabi. 8. Termini ugovornik, dobavlja i pruatelj usluga odnose se na bilo koju fiziku ili pravnu osobu ili javno tijelo ili grupu takvih osoba i/ili tijela koja na tritu nude izvoenje radova i/ili djela, opskrbu proizvodima odnosno pruanje usluga. Termin gospodarski subjekt obuhvaa jednako koncepte ugovornika, dobavljaa i pruatelja usluga. Koristi se samo zbog jednostavnosti. Na gospodarskog subjekta koji je podnio ponudu odnosi se termin ponuditelj. Na onog koji trai poziv da sudjeluje u ogranienim ili pregovarakim postupcima ili konkurentskom dijalogu odnosi se termin kandidat. 9. Naruitelj je drava, regionalne ili lokalne vlasti, tijela kojima upravlja javno pravo, udruenja osnovana od strane jednog ili vie takvih vlasti ili jednog ili vie takvih tijela kojima upravlja javno pravo. Tijelo kojim upravlja javno pravo je bilo koje tijelo koje: (a) je osnovano za odreene svrhe udovoljavanja potreba u opem interesu, koje nema industrijski ili trgovaki karakter;
- 102 -
(b) ima pravnu osobnost; i (c) financira, najveim dijelom, drava, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima upravlja javno pravo; ili koje je podlono upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela; ili koje ima upravni, menaderski ili nadzorni odbor ijih vie od pola lanova imenuje drava, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima upravlja javno pravo. Neiscrpni popis tijela i kategorija tijela kojima upravlja javno pravo koja ispunjavaju kriterije navedene pod (a), (b) i (c) druge toke navedena je u aneksu III. Drave lanice periodino obavjetavaju Komisiju o bilo kakvim promjenama u njihovim popisima tijela i kategorija tijela. 10. Sredinje tijelo kupnje je naruitelj koji: - stjee nabavke i/ili usluge namijenjene naruiteljima, ili - dodjeljuje ugovore o javnim nabavama ili sklapa okvirne sporazume za radove, nabavke ili usluge namijenjene naruiteljima. 11. (a) Otvoreni postupci su oni postupci pri kojima bilo koji zainteresirani gospodarski subjekt moe podnijeti ponudu. (b) Ogranieni postupci su oni postupci u kojima bilo koji gospodarski subjekt moe zatraiti da sudjeluje i pri emu samo oni gospodarski subjekti koje naruitelj pozove mogu podnijeti ponudu. (c) Konkurentski dijalog je postupak u kojem bilo koji gospodarski subjekt moe zatraiti da sudjeluje i pri emu naruitelj vodi dijalog s kandidatima koji su primljeni u taj postupak, s ciljem razvijanja jedne ili vie prikladnih alternativa sposobnih udovoljiti njihovim zahtjevima, i na temelju kojeg su izabrani kandidati pozvani da podnesu ponude. U svrhu pribjegavanja postupku spomenutom u prvoj toki, ugovor o javnim nabavama smatra se osobito sloenim ukoliko naruitelji: nisu objektivno u mogunosti definirati tehnika sredstva u skladu s lankom 23 stavkom 3 tokama (b), (c) ili (d), koja su sposobna udovoljiti njihovim potrebama ili ciljevima, i/ili nisu objektivno u mogunosti tono navesti pravnu i/ili financijsku strukturu projekta.
(d) Pregovaraki postupci su oni postupci u kojima se naruitelj obraa gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i dogovara uvjete ugovora s jednim ili vie njih. (e) Natjeaji za dizajn su oni postupci koji omoguuju naruiteljima da steknu, uglavnom na poljima prostornog planiranja grada ili sela, arhitekture i graditeljstva ili obrade podataka, plan ili dizajn koji odabire iri nakon to je otvoren natjeaj s dodjelom nagrada ili bez nje.
- 103 -
12. Napismeno ili u pisanom obliku je bilo koje izraavanje koje se sastoji od rijei ili brojeva koje se moe itati, reproducirati i naknadno priopiti. Moe sadravati informacije koje se prenose i pohranjuju elektronskim sredstvima. 13. Elektronsko sredstvo odnosi se na koritenje elektronske opreme za obradu (ukljuujui digitalnu kompresiju) i pohranu podataka koji se prenose, priopavaju i primaju icom, radijem, optikim ili drugim elektromagnetskim sredstvima. 14. Zajedniki vokabular nabave (CPV) oznauje referentnu nomenklaturu primjenjivu na ugovore o javnim nabavama kako je donesena Uredbom (EC) br. 2195/2002, istovremeno osiguravajui ekvivalentnost s drugim postojeim nomenklaturama. U sluaju razliitih tumaenja opsega ove Direktive, zbog moguih razlika izmeu CPV i NACE nomenklatura navedenih u aneksu I, ili izmeu CPV i CPC (privremena verzija) nomenklatura navedenih u aneksu II, NACE odnosno CPC nomenklatura imaju prednost. 15. U svrhe lanka 13, lanka 57 stavka (a) i lanka 68 stavka (b), sljedee fraze imaju sljedea znaenja: (a) javna telekomunikacijska mrea je javna telekomunikacijska infrastruktura koja omoguava prijenos signala izmeu definiranih zavrnih toaka mree putem ice, mikrovalova, optikih sredstava ili drugih elektromagnetskih sredstava; (b) zavrne toke mree su sve fizike veze i njihove tehnike specifikacije pristupa koje ine dio javne telekomunikacijske mree i koje su nune za pristup toj javnoj mrei i uinkovito komuniciranje putem te javne mree; (c) javne telekomunikacijske usluge su telekomunikacijske usluge pruanje kojih je drava lanica izriito dodijelila, posebice, jednom ili vie telekomunikacijskih subjekata; (d) telekomunikacijske usluge su usluge pruanje kojih se sastoji u potpunosti ili dijelom od prijenosa i trasiranja signala u javnoj telekomunikacijskoj mrei pomou telekomunikacijskih procesa, izuzimajui emitiranje i televiziju. lanak 2 Naela dodjele ugovora Naruitelji se prema gospodarskim subjektima ponaaju jednako i nediskriminirajue i djeluju na transparentan nain.
- 104 -
lanak 3 Dodjela specijalnih ili ekskluzivnih prava : klauzula o zabrani diskriminacije Ukoliko naruitelj dodijeli specijalna ili ekskluzivna prava za izvoenje djelatnosti javne usluge subjektu koje nije takav naruitelj, akt kojim se to pravo dodjeljuje propisuje da, u smislu nabavnih ugovora koje dodjeljuje treim strankama kao dio svojih djelatnosti, dotini subjekt mora potivati naelo zabrane diskriminacije na temelju nacionalnosti.
- 105 -
GLAVA II PRAVILA KOJA SE TIU UGOVORA O JAVNIM NABAVAMA POGLAVLJE I Ope odredbe lanak 4 Gospodarski subjekti 1. Kandidati ili ponuditelji koji su, sukladno zakonu drave lanice u kojoj imaju poslovni nastan, ovlateni da pruaju relevantne usluge, nee se odbijati samo s obrazloenjem da bi se, sukladno zakonu drave lanice u kojoj se ugovor dodjeljuje, od njih trailo da budu ili fizike ili pravne osobe. Meutim, u sluaju ugovora o pruanju javnih usluga i o javnim radovima kao i ugovora o javnim opskrbama koji dodatno obuhvaaju usluge i/ili poslove ugraivanja i montae, od pravnih se osoba moe traiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje navedu imena i relevantne strune kvalifikacije osoblja koje je odgovorno za izvoenje dotinog ugovora. 2. Grupe gospodarskih subjekata mogu podnijeti ponude ili nastupiti kao kandidati. Naruitelji ne mogu traiti od ovih grupa da preuzmu odreeni pravni oblik kako bi podnijeli ponudu ili zahtjev za sudjelovanjem, meutim, od odabrane se grupe moe traiti da to uini kada joj se dodijeli ugovor, do te mjere da je ova promjena nuna za zadovoljavajue obavljanje poslova iz ugovora. lanak 5 Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Za svrhe dodjele ugovora od strane naruitelja drave lanice primjenjuju u svojim odnosima uvjete jednako povoljne kao oni koje jame gospodarskim subjektima treih zemalja pri provedbi Sporazuma o vladinim nabavama (u daljnjem tekstu: Sporazum), koji je zakljuen u okviru Urugvajske runde multilateralnih pregovora. Drave lanice radi toga trae savjet jedna od druge o mjerama koje treba poduzeti sukladno Sporazumu unutar Savjetodavnog odbora za ugovore o javnim nabavam, spomenutog u lanku 77.
- 106 -
lanak 6 Povjerljivost Ne dovodei u pitanje odredbe ove Direktive, posebice one koje se odnose na obaveze glede oglaavanja dodijeljenih ugovora i na informacije kandidatima i ponuditeljima navedene u lanku 35 stavak 4 i lanku 41, a u skladu s nacionalnim zakonom kojem naruitelj podlijee, naruitelj nee otkrivati informacije koje su mu proslijedili gospodarski subjekti koji su ih oznaili kao povjerljive; takve informacije ukljuuju, posebice tehnike ili poslovne tajne i povjerljive aspekte ponuda. POGLAVLJE II Podruje primjene Odjeljak 1 Donje granine cijene lanak 7 Donje granine cijene za ugovore o javnim nabavama Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o javnim nabavama koji nisu izuzeti u skladu s iznimkama navedenim u lancima 10 i 11 i lancima 12 do 18 i koji imaju vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) za koju je procijenjeno da je jednaka ili vea od sljedeih donjih graninih cijena: (a) 162,000 eura za ugovore o javnim opskrbama i uslugama osim onih koji su obuhvaeni tokom (b) treom alinejom, koje su dodijelili naruitelji navedeni kao tijela sredinje vlade u aneksu IV; u sluaju ugovora o javnim opskrbama koje su dodijelili naruitelji koji djeluju na polju obrane, ovo se primjenjuje samo na ugovore koji se odnose na proizvode obuhvaene aneksom V; (b) 249,000 eura - za ugovore o javnim opskrbama i uslugama koje dodjeljuju naruitelji osim onih navedenih u aneksu IV, - za ugovore o javnoj opskrbi koje dodjeljuju naruitelji koji su navedeni u aneksu IV i djeluju na polju obrane, ukoliko ovi ugovori ukljuuju proizvode koji nisu obuhvaeni aneksom V,
- 107 -
- za ugovore o pruanju javnih usluga koje dodjeljuju bilo koji naruitelji u vezi s uslugama navedenim u kategoriji 8 aneksa II A, te telekomunikacijskim uslugama iz kategorije 5 poloaj kojih je u CPV nomenklaturi ekvivalentan CPC referentnim brojevima 7524, 7524 i 7526 i/ili uslugama navedenim u aneksu II B; (c) 6,242,000 za ugovore o javnim radovima. lanak 8 Ugovori koje subvencioniraju naruitelji s vie od 50% Ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu: (a) ugovora koje direktno subvencioniraju naruitelji s vie od 50% i ija je procijenjena vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) jednaka ili vea od 6,242,000 eura, - ukoliko ti ugovori ukljuuju graditeljske poslove u smislu aneksa I, - ukoliko ti ugovori ukljuuju graevinske radove za bolnice, objekte namijenjene za sport, rekreaciju i odmor, kolske i sveuiline zgrade i zgrade koje se koriste u administrativne svrhe; (b) ugovore o pruanju uslugam koje direktno subvencioniraju naruitelji s vie od 50% i ija je procijenjena vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), jednaka ili vea od 249,000 eura i koji su vezani uz ugovore o radovima u smislu toke (a). Drave lanice poduzimaju nune mjere kako bi osigurale da naruitelji koji dodjeljuju takve subvencije osiguraju potivanje ove Direktive ukoliko taj ugovor dodjeljuje jedan ili vie drugih subjekata ili da potuju ovu Direktivu ukoliko oni sami dodjeljuju taj ugovor za i u ime tih drugih subjekata. lanak 9 Metode za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavama, okvirnih sporazuma i dinaminih sustava kupnje 1. Izraun procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi temelji se na ukupnom plativom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), kako ga procijeni naruitelj. Ovaj izraun uzima u obzir procijenjeni ukupni iznos, ukljuujui sve oblike opcija i sva obnavljanja ugovora. Ukoliko naruitelj predvidi nagrade ili isplate kandidatima i ponuditeljima, uzet e ih u obzir pri raunanju procijenjene vrijednosti ugovora. 2. Ova procjena mora biti valjana u trenutku u kojem je poslana obavijest o ugovoru, kako je predvieno u lanku 35 stavku 2 ili, u sluajevima gdje se takva obavijest ne trai, u trenutku u kojem naruitelj zapoinje postupak dodjele ugovora.
- 108 -
3. Nijedan projekt radova ili predloena kupovina odreene koliine roba i/ili usluga ne moe se dijeliti kako bi se izbjeglo njeno podlijeganje ovoj Direktivi. 4. S obzirom na ugovore o javnim radovima, izraun procijenjene vrijednosti uzima u obzir kako troak radova tako i ukupnu procijenjenu vrijednost roba nunih za izvoenje radova, a koje je naruitelj dao na raspolaganje ugovorniku. 5. (a) Ukoliko predloeno djelo ili kupovina usluga moe rezultirati time da se ugovori istovremeno dodijele u obliku odvojenih lotova, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova. Ukoliko je zbrojena vrijednost lotova jednaka ili vea od donje granine cijene utvrene u lanku 7 ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog pojedinog lota. Meutim, naruitelji se mogu odrei takve primjene u odnosu na lotove ija je procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), manja od 80,000 eura za usluge ili 1 milijun eura za radove, pod uvjetom da zbrojena vrijednost tih lotova ne prelazi 20% zbrojene vrijednosti lotova kao cjeline. (b) Ukoliko prijedlog za stjecanje slinih roba moe rezultirati istovremenom dodjelom ugovora u obliku odvojenih lotova, treba se uzeti u obzir ukupna procijenjena vrijednost svih takvih dijelova kada se primjenjuje lanak 7 toke (a) i (b). Ukoliko je ukupna vrijednost lotova jednaka ili prelazi donju graninu cijenu utvrenu lankom 7 ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog lota. Meutim, naruitelji se mogu odrei takve primjene u odnosu na lotove ija je procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), manja od 80,000 eura za usluge ili 1 milijun eura za radove, pod uvjetom da zbrojena vrijednost tih lotove ne prelazi 20% zbrojene vrijednosti lotova kao cjeline. 6. to se tie ugovora o javnim opskrbama vezanih uz zakup, najam ili lizing s odlukom o kupoprodaji proizvoda, vrijednost koja se uzima kao temelj za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je kako slijedi: (a) u sluaju ugovora o javnim nabavama s fiksnim trajanjem, ako je to trajanje krae od ili iznosi 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za trajanje ugovora ili, ako je trajanje ugovora due od 12 mjeseci, ukupna vrijednost ukljuujui procijenjenu preostalu vrijednost; (b) u sluaju ugovora o javnim nabavama bez fiksnog trajanja ili kod kojih se trajanje ne moe definirati, mjesena vrijednost pomnoena s 48.
- 109 -
7. U sluaju ugovora o javnim opskrbama ili uslugama koji su po prirodi redovni ili koji se namjeravaju obnoviti unutar danog razdoblja, izraun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na sljedeem: (a) ili na ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istog tipa koji su dodijeljeni tijekom prethodnih 12 mjeseci ili financijske godine, prilagoenoj, ako je mogue, kako bi se uzele u obzir promjene u kvantiteti ili vrijednosti koje e se pojaviti u razdoblju od 12 mjeseci koje je nastupilo nakon poetnog ugovora; (b) ili na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora dodjeljivanih tijekom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tijekom financijske godine ako je dulja od 12 mjeseci. Metoda za izraun procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavama ne moe biti izabrana s namjerom da se izuzme iz podruja primjene ove Direktive. 8. S obzirom na ugovore o pruanju javnih usluga, vrijednost koja se uzima kao temelj za izraun procijenjene vrijednosti ugovora je, gdje je to prikladno, sljedea: (a) za sljedee tipove usluga: (i) usluge osiguranja: plative premije i drugi oblici naknada;
(ii) bankarske i druge financijske usluge: pristojbe, provizije, kamate i drugi oblici naknada (iii) natjeaji za dizajn: pristojbe, plative provizije i drugi oblici naknada; (b) za ugovore o uslugama koji ne navode ukupnu cijenu: (i) u sluaju ugovora s fiksnim trajanjem, ako je to trajanje krae od ili jednako razdoblju od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihovo puno trajanje; u sluaju ugovora bez fiksnog trajanja ili s trajanjem koje je dulje od 48 mjeseci: mjesena vrijednost pomnoena s 48.
(ii)
9. to se tie okvirnih sporazuma i dinaminih sustava kupnje, vrijednost koja se uzima u obzir je maksimalna procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), svih ugovora predvienih za itav period okvirnog sporazuma ili dinaminog sustava kupnje.
- 110 -
Odjeljak 2 Posebne situacije lanak 10 Nabave u obrani Ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje dodjeljuju naruitelji u polju obrane, koji podlijeu lanku 296 Ugovora. lanak 11 Ugovori o javnim nabavama i okvirni sporazumi koje dodjeljuju sredinja tijela kupnje 1. Drave lanice mogu odrediti da naruitelji mogu kupiti radove, robe i/ili usluge od ili putem sredinjih tijela kupnje. 2. Smatra se da naruitelji koji kupuju radove, robe i/ili usluge od ili putem sredinjeg tijela kupnje u sluajevima navedenim u lanku 1 stavku 10 potuju ovu Direktivu u onoj mjeri u kojoj je potuju sredinja tijela kupnje. Odjeljak 3 Izuzeti ugovori lanak 12 Ugovori u sektorima vodoprivrede, energetike, prometnih i potanskih usluga Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje, sukladno Direktivi 2004/17/EZ, dodjeljuju naruitelji koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti navedenih u lancima 3 do 7 te direktive i koji su dodijeljeni za obavljanje tih djelatnosti, ili na ugovore o javnim nabavama izuzete iz opsega te Direktive sukladno njenom lanku 5 stavku 2 i lancima 19, 26 i 30. Meutim, ova se Direktiva i dalje primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje dodjeljuju naruitelji koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti navedenih u lanku 6 Direktive 2004/17/EZ koji su dodijeljeni za te djelatnosti, u onoj mjeri u kojoj se dotina drava lanica slui opcijom navedenom u njenoj drugom toki lanka 71 kako bi odgodila njenu primjenu.
- 111 -
lanak 13 Posebni izuzeci u polju telekomunikacija Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama s glavnom svrhom da se dopusti naruiteljima da prue ili koriste javne telekomunikacijske mree ili da prue javnosti jednu ili vie telekomunikacijskih usluga. lanak 14 Tajni ugovori i ugovori koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama kada su oni proglaeni tajnim, kada njihovo izvoenje mora biti popraeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima, propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u dotinoj dravi lanici, ili kada to zahtijeva zatita bitnih interesa te drave lanice. lanak 15 Ugovori dodijeljeni u skladu s meunarodnim pravilima Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koji se ravnaju prema razliitim proceduralnim pravilima i koji su dodijeljeni: (a) u skladu s meunarodnim sporazumom sklopljenim u skladu s ugovorom izmeu drave lanice i jedne ili vie treih zemalja koji obuhvaa opskrbe ili radove namijenjene zajednikoj provedbi ili koritenju djela od strane drava potpisnica ili usluga namijenjenih zajednikoj provedbi ili koritenju projekta od strane drava potpisnica; Komisiju, koja moe traiti savjet od Savjetodavnog odbora za ugovore u javnim nabavama spomenutog u lanku 77, obavjeuje se o svim sporazumima; (b) sukladno sklopljenom meunarodnom sporazumu koji se odnosi na stacioniranje trupa i koji se tie poduzea drave lanice ili tree zemlje; (c) sukladno posebnim postupcima meunarodne organizacije. lanak 16 Posebne iznimke Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama za: (a) stjecanje ili zakup, bilo kakvim financijskim sredstvima, zemlje, postojeih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiu; unato tomu ugovori o financijskim uslugama sklopljeni istovremeno kao, prije ili nakon ugovora o stjecanju ili zakupu, u bilo kojem obliku, podlijeu ovoj Direktivi; (b) stjecanje, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala namijenjenog radiotelevizijskom emitiranju radiotelevizijskih organizacija i ugovori o vremenu radiotelevizijskog emitiranja;
- 112 -
(c)
usluge arbitrae i pomirbe;
(d) financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, posebice transakcija od strane naruitelja s ciljem prikupljanja novca ili kapitala, i usluge sredinje banke; (e) ugovori o zaposlenju; (f) usluge istraivanja i razvoja osim onih gdje koristi ima iskljuivo naruitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da naruitelj isplati punu naknadu za pruenu uslugu. lanak 17 Koncesije za usluge Ne dovodei u pitanje primjenu lanka 3 ova se direktiva ne primjenjuje na koncesije za usluge kako su definirane lankom 1 stavkom 4. lanak 18 Ugovori za obavljanje usluga dodijeljeni na temelju ekskluzivnog prava Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o pruanju javnih usluga koje naruitelji dodjeljuju drugom naruitelju ili udruenju naruitelja na temelju ekskluzivnog prava koje uivaju na temelju objavljenog zakona, propisa ili administrativne uredbe koja je usklaena s Ugovorom. Odjeljak 4 Posebno rjeenje lanak 19 Rezervirani ugovori Drave lanice mogu rezervirati pravo na sudjelovanje u postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama zatienim radionicama ili predvidjeti da se takvi ugovori izvode u kontekstu zatienih programa zapoljavanja ukoliko su veina zaposlenika u pitanju invalidne osobe koje zbog prirode ozbiljnosti njihovog invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u normalnim uvjetima. Obavijest o ugovoru daje uputu na ovu odredbu.
- 113 -
POGLAVLJE III Rjeenja za ugovore o pruanju javnih usluga lanak 20 Ugovori o pruanju usluga navedenih u aneksu II A Ugovori koji za predmet imaju pruanje usluga navedenih u aneksu II A dodjeljuju se u skladu s lancima 23 do 55. lanak 21 Ugovori o pruanju usluga navedenih u aneksu II B Ugovori koji za predmet imaju pruanje usluga navedenih u aneksu II B podloni su samo lanku 23 i lanku 35 stavaku 4. lanak 22 Mijeani ugovori koji se sastoje od pruanja usluga navedenih u aneksu II A i usluga navedenih u aneksu II B Ugovori koji za predmet imaju usluge koje se navedene kako u aneksu II A tako i u aneksu I. B dodjeljuju se u skladu s lancima od 23 do 55 ukoliko je vrijednost usluga navedenih u aneksu II A vea od vrijednosti usluga navedenih u aneksu II B. U ostalim sluajevima, ugovori se dodjeljuju u skladu s lankom 23 i lankom 35 stavkom 4. POGLAVLJE IV Posebna pravila koja ureuju specifikacije i ugovorne dokumente lanak 23 Tehnike specifikacije 1. Tehnike specifikacije kako su definirane u toki 1 aneksa VI navode se u ugovornoj dokumentaciji, kao to su obavijesti o ugovoru, dokumenti o ugovoru i dodatni dokumenti. Kada god je to mogue ove bi tehnike specifikacije trebale uzeti u obzir kriterij pristupanosti za ljude s invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. 2. Tehnike specifikacije omoguit e jednak pristup svim ponuditeljima i nee imati uinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave trinom natjecanju.
- 114 -
3. Ne dovodei u pitanje obavezna nacionalna tehnika pravila, u onoj mjeri u kojoj su usklaena sa zakonom Zajednice, tehnike specifikacije formuliraju se: (a) ili uputom na tehnike specifikacije definirane u aneksu VI i, odabranim redom, na nacionalne norme koje transponiraju europske norme, europska tehnika odobrenja, zajednike tehnike specifikacije, meunarodne norme, druge tehnike referentne sustave koje su utemeljila europska tijela za standardizaciju ili kada ova ne postoje na nacionalne norme, nacionalna tehnika odobrenja ili nacionalne tehnike specifikacije koje se odnose na dizajn, izraun i izvoenje radova i uporabu proizvoda. Svaka je uputa popraena rijeima ili ekvivalentan; (b) ili u vidu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva; potonji mogu ukljuivati ekoloke karakteristike. Meutim, takvi parametri moraju biti dovoljno precizni kako bi omoguili ponuditeljima da odrede predmet ugovora, a naruiteljima da dodijele ugovor; (c) ili u vidu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u toki (b), s uputom na specifikacije spomenute u toki (a) kao sredstvo pretpostavljanja sukladnosti s takvim izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima;
(d) ili uputom na specifikacije spomenute u toki (a) za odreene karakteristike, i uputom na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve spomenute u toki (b) za druge karakteristike. 4. Ukoliko naruitelj koristi opciju upuivanja na specifikacije spomenute u stavku 3 toki (a), ne moe odbiti ponudu s obrazloenjem da proizvod i usluge za koje je raspisan natjeaj ne udovoljavaju specifikacijama na koje je uputio, kada ponuditelj u svojoj ponudi prui za naruitelja zadovoljavajue dokaze, bilo kojim prikladnim sredstvom, da rjeenja koja predlae zadovoljavaju, na istovjetan nain, zahtjeve definirane tehnikim specifikacijama. Zadovoljavajui dokaz moe biti tehniki dosje proizvoaa ili izvjee s testiranja koje je provelo priznato tijelo. 5. Ukoliko naruitelj koristi opciju navedenu u stavku 3 da propie u vidu izvedbenih i funkcionalnih zahtjeva, ne moe odbiti ponudu za radove, proizvode ili usluge koje zadovoljavaju nacionalne norme koje transponiraju europske norme, europska tehnika odobrenja, zajednike tehnike specifikacije, meunarodne standarde ili tehnike referentne sustave koje je utemeljilo Europsko tijelo za normizaciju, ako ove specifikacije udovoljavaju izvedbene i funkcionalne zahtjeve koji su njime utvreni. U svojoj ponudi ponuditelj mora naruitelju pruiti zadovoljavajue dokaze bilo kojim prikladnim sredstvom da je djelo, proizvod ili usluga usklaena s normom udovoljava izvedbene ili funkcionalne zahtjeve naruitelja. Prikladno sredstvo moe biti tehniki dosje proizvoaa ili izvjee o testiranju koje izdaje priznato tijelo.
- 115 -
6. Ukoliko naruitelj utvrdi ekoloke karakteristike u vidu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u stavku 3 toki (b) moe se sluiti detaljnim specifikacijama, ili, ako je potrebno, njihovim dijelovima, kako je definirano europskim(Eco labels) ili (multi)nacionalnim ekolokim naljepnicama ili pomou bilo koje druge ekoloke naljepnice pod uvjetom da: - su te specifikacije prikladne za definiranje karakteristika roba i usluga koje su predmet ugovora, - su zahtjevi za naljepnicu sastavljeni na temelju znanstvenih saznanja, - su ekoloke naljepnice usvojene koritenjem postupka u kojem mogu sudjelovati sve interesne grupe poput vladinih tijela, potroaa, proizvoaa, distributera i ekolokih organizacija, i - da su dostupne svim zainteresiranim stranama. Naruitelji mogu jasno naznaiti da se pretpostavlja da proizvodi i usluge koje nose ekoloku naljepnicu udovoljavaju tehnike specifikacije utvrene u ugovornim dokumentima; oni moraju prihvatiti bilo koji drugi prikladni dokaz poput tehnikog dosjea proizvoaa ili izvjea s testiranja koje je provelo priznato tijelo. 7. Priznata tijela, u smislu ovog lanka, su laboratoriji za testiranje i kalibraciju i tijela za izdavanje potvrda i inspekciju koja zadovoljavaju primjenjive europske norme. Naruitelji prihvaaju potvrde koje su izdala priznata tijela u drugim dravama lanicama. 8. Osim ako je to opravdano predmetom ugovora, tehnike specifikacije ne sadre uputu na posebnu izradu ili izvor, ili poseban postupak, robne igove, patente, tipove ili posebno porijeklo proizvoda s uinkom davanja prednosti ili eliminiranja odreenih poduzea ili odreenih proizvoda. Takva se uputa doputa samo u iznimnim sluajevima, ukoliko nije mogu dovoljno precizan i razumljiv opis sadraja ugovora sukladno stavkama 3 i 4; takva je uputa popraena rijeima ili ekvivalentan. lanak 24 Varijante 1. Ukoliko je kriterij za dodjelu ugovora onaj o ekonomski najpovoljnijoj ponudi, naruitelji mogu dopustiti ponuditeljima da podnesu varijante. 2. Naruitelji navode u obavijesti o ugovoru doputaju li ili ne varijante: varijante nisu doputene bez ovog navoda.
- 116 -
3. Naruitelji koji doputaju varijante navode u ugovornim dokumentima minimalne zahtjeve koje varijante trebaju zadovoljiti te posebne zahtjeve za njihovo podnoenje ukoliko ih ima. 4. Razmatraju se samo one varijante koje zadovoljavaju minimalne kriterije koje su utvrdili dotini naruitelji. U postupcima za dodjelu ugovora o javnim opskrbama ili pruanju usluga, naruitelji koji su dopustili varijante ne mogu odbiti varijantu samo s obrazloenjem da bi, bude li uspjena, bila ili vie ugovor o pruanju usluga nego ugovor o opskrbama ili vie ugovor o opskrbama nego ugovor o pruanju javnih usluga. lanak 25 Podugovaranje U ugovornim dokumentima naruitelj moe traiti, ili drava lanica moe od njega zahtijevati da trai, od ponuditelja da navede u svojoj ponudi namjerava li dio ugovora podugovaranjem prenijeti treim stranama ili nekom predloenom poduugovorniku. Ovaj je navod bez utjecaja na pitanje odgovornosti glavnog gospodarskog subjekta. lanak 26 Uvjeti za izvoenje ugovora Naruitelji mogu utvrditi posebne uvjete vezane uz izvoenje ugovora pod uvjetom da su oni sukladni sa zakonom Zajednice i da su navedeni u obavijesti o ugovoru ili u specifikacijama. Uvjeti koji ureuju izvoenje ugovora mogu se posebice ticati socijalnih i ekolokih faktora. lanak 27 Obaveze koje se odnose na poreze, zatitu okolia, odredbe o zatiti pri zapoljavanju i radne uvjete 1. Naruitelj moe navesti u ugovornim dokumentima, ili ga drava lanica moe obvezati da navede, tijelo ili tijela od kojih kandidat ili ponuditelj moe dobiti pravovaljanu informaciju o obvezama vezanim uz poreze, zatitu okolia, odredbe o zatiti pri zapoljavanju i radnim uvjetima koje su na snazi u dravi lanici, regiji ili lokalnoj zajednici u kojoj e se obavljati radovi ili pruati usluge i koje e biti primjenjive na radove koji se izvode na licu mjesta ili na usluge koje e se pruati za vrijeme trajanja ugovora. 2. Naruitelj koji dostavlja informacije navedene u stavku 1 zahtijeva od ponuditelja ili kandidata, da pri sastavljanju ponuda, uzmu u obzir, obaveze vezane uz odredbe o zatiti pri zapoljavanju i radnim uvjetima koje su na snazi na mjestu gdje e se izvoditi radovi ili na kojem e se pruati usluge.
- 117 -
Prva toka ne dovodi u pitanje primjenu odredbi lanka 55 koje se tiu razmatranja neprirodno niskih ponuda. POGLAVLJE V Postupci lanak 28 Uporaba otvorenih, ogranienih i pregovarakih postupaka i konkurentskog dijaloga Pri dodjeljivanju njihovih ugovora o javnim nabavama naruitelji primjenjuju nacionalne postupke prilagoene za potrebe ove Direktive. Oni dodjeljuju ove ugovore o javnim nabavama primjenjujui otvoreni ili ogranieni postupak. U posebnim okolnostima, izriito predvienim lankom 29 naruitelji mogu dodijeliti svoje ugovore o javnim nabavama putem konkurentskog dijaloga. U posebnim sluajevima i okolnostima izriito navedenim u lancima 30 i 31 mogu primijeniti pregovaraki postupak, s objavom ili bez objave obavijesti o ugovoru. lanak 29 Konkurentski dijalog 1. U sluaju osobito sloenih ugovora, drave lanice mogu predvidjeti da se, ukoliko smatraju da im koritenje otvorenih ili ogranienih postupaka nee omoguiti dodjelu ugovora, naruitelji se mogu posluiti konkurentskim dijalogom u skladu s ovim lankom. Ugovor o javnoj nabavi dodjeljuje se iskljuivo na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. 2. Naruitelji objavljuju obavijest o ugovoru navodei svoje potrebe i zahtjeve, koje definiraju u toj obavijesti i/ili u opisnom dokumentu. 3. Naruitelji zapoinju, s kandidatima odabranim u skladu s relevantnim odredbama lanaka 44 do 52 dijalog cilj kojeg je ustanoviti i definirati sredstva koja su najprikladnija za zadovoljenje njihovih potreba. Tijekom ovog dijaloga mogu razmotriti sve aspekte ugovora s izabranim kandidatima. Tijekom dijaloga naruitelji osiguravaju jednak tretman svih ponuditelja. Posebice ne daju informacije na diskriminirajui nain koji nekim ponuditeljima moe dati prednost nad drugima.
- 118 -
Naruitelji ne smiju drugim sudionicima otkriti ponuena rjeenja ili druge povjerljive informacije koje im je priopio neki kandidat koji sudjeluje u dijalogu bez njegovog odobrenja. 4. Naruitelji mogu predvidjeti da se postupak odvija u vie faza kako bi se smanjio broj rjeenja koje treba razmotriti tijekom faze dijaloga koristei kriterije dodjele navedene u objavi o ugovoru ili opisnom dokumentu. Objava o ugovoru ili opisni dokument navode da se moe pribjei ovoj opciji. 5. Naruitelj nastavlja takav dijalog sve dok ne prepozna rjeenje ili rjeenja, ako je potrebno nakon to ih je usporedio, koja mogu zadovoljiti njegove potrebe. 6. Nakon to objave da je dijalog zavren i nakon to o tome obavijeste sudionike, naruitelji trae od njih da podnesu svoje konane ponude na temelju jednog ili vie rjeenja predstavljenih ili poblie objanjenih tijekom dijaloga. Ove ponude sadravaju sve elemente nune i potrebne za izvoenje projekta. Ove ponude mogu, na zahtjev naruitelja, biti pojanjene, specificirane i prilagoene. Meutim, takvo pojanjenje, specifikacija, prilagodba ili dodatna informacija ne moe ukljuivati promjene temeljnih osobina ponude ili poziva na podnoenje ponude, s obzirom da e varijacije u njima vjerojatno dovesti do naruavanja trinog natjecanja ili imati diskriminirajui uinak. 7. Naruitelji procjenjuju primljene ponude na temelju kriterija za dodjelu navedenih u obavijesti o ugovoru ili opisnom dokumentu i biraju ekonomski najpovoljniju ponudu u skladu s lankom 53. Na zahtjev naruitelja, od ponuditelja koji je predao ponudu koja je prepoznata kao ekonomski najpovoljnija, moe biti zatraeno da pojasni aspekte ponude ili potvrdi obaveze sadrane u ponudi pod uvjetom da ovo nema uinak mijenjanja bitnih aspekata ponude ili poziva na podnoenje ponude i ne izlae naruitelja opasnosti od naruavanja trinog natjecanja ili uzrokovanja diskriminacije. 8. Naruitelji mogu predvidjeti cijene ili naine plaanja za sudionike u dijalogu. lanak 30 Sluajevi koji opravdavaju uporabu pregovarakog postupka s prethodnom objavom obavijesti o ugovoru 1. Naruitelji mogu dodijeliti svoje ugovore o javnim nabavama, nakon objave obavijesti o ugovoru, putem pregovarakog postupka, u sljedeim sluajevima: (a) u sluaju nepravilnih ponuda ili podnoenja ponuda koje su neprihvatljive sukladno nacionalnim odredbama koje su u skladu s lancima 4, 24, 25,
- 119 -
27 i poglavljem VII kao odgovor na otvoreni ili ogranieni postupak ili konkurentski dijalog ako izvorni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni. Naruitelji ne moraju objaviti obavijest o ugovoru ukoliko u pregovaraki postupak ukljuuju sve, i samo, ponuditelje koji zadovoljavaju kriterije lanaka 45 do 52 i koji su, tijekom prethodnog otvorenog ili ogranienog postupka ili konkurentskog dijaloga predali ponude u skladu s formalnim zahtjevima natjeajnog postupka; (b) u iznimnim sluajevima kada priroda radova, roba ili usluga ili rizika koji se uz njih vezan ne doputa prethodno openito odreivanje cijena; (c) u sluaju usluga, inter alia, usluga koje spadaju u kategoriju 6 aneksa II A i intelektualnih usluga poput usluga koje ukljuuju dizajn radova, ako je priroda usluga koje se trebaju pruiti takva da se specifikacije u ugovoru ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznou da dopuste dodjelu ugovora odabirom najbolje ponude u skladu s pravilima koja ureuju otvorene ili ograniene postupke;
(d) u vezi s ugovorima o javnim radovima, za radove koji se izvode iskljuivo za potrebe istraivanja, testiranja, razvoja i ne s ciljem stjecanja profita ili povrata trokova istraivanja i razvoja. 2. U sluajevima navedenim u stavku 1 naruitelji pregovaraju s ponuditeljima o ponudama koje su ovi podnijeli kako bi ih prilagodili zahtjevima navedenim u obavijesti o ugovoru, specifikacijama i dodatnim dokumentima, ukoliko postoje, i kako bi nali najbolju ponudu u skladu s lankom 53 stavkom 1. 3. Za vrijeme pregovora, naruitelji osiguravaju jednak tretman svih ponuditelja. Posebice ne daju informacije na diskriminirajui nain koji moe nekim ponuditeljima dati prednost nad drugima. 4. Naruitelji mogu predvidjeti da se pregovaraki postupak odvija u fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati primjenjujui kriterije dodjele navedene u obavijesti o ugovoru ili specifikacijama. Obavijest o ugovoru ili specifikacije navode je li se pribjeglo ovoj opciji. lanak 31 Sluajevi koji opravdavaju uporabu pregovarakog postupka bez objave obavijesti o ugovoru Naruitelji mogu dodijeliti ugovore o javnim nabavama bez prethodne objave obavijesti o ugovoru u sljedeim sluajevima: (1) Za ugovore o javnim radovima, ugovore o javnim opskrbama i ugovore o pruanju javnih usluga: (a) kada nije podnesena nijedna ponuda ili nijedna prikladna ponuda ili nijedna prijava kao odgovor na otvoreni postupak ili ogranieni
- 120 -
postupak, pod uvjetom da poetni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni i pod uvjetom da je Komisiji, ukoliko to ona zatrai, poslano izvjee; (b) kada se, iz tehnikih ili umjetnikih razloga, ili iz razloga vezanih uz zatitu ekskluzivnih prava, ugovor moe dodijeliti samo odreenim gospodarskim subjektima; (c) ako je strogo nuno kada se, zbog iznimne hitnosti izazvane dogaajima koje dotini naruitelji nisu mogli predvidjeti, vremenski rok za otvorene, ograniene ili pregovarake postupke s objavom obavijesti o ugovoru kako je navedeno lanku 30 ne moe ispotovati. Okolnosti kojima se opravdava iznimna hitnost ne smiju ni u kojem sluaju biti dovedene u vezu s naruiteljem;
(2) Za ugovore o javnim opskrbama (a) kada su proizvodi u pitanju proizvedeni samo radi istraivanja, eksperimentiranja, prouavanja ili razvoja; ova odredba ne obuhvaa kvantitavnu proizvodnju kojom bi se ostvarila trina odrivost ili povrat trokova istraivanja i razvoja; (b) za dodatne dostave od strane izvornih dobavljaa koje su namijenjene ili kao djelomina zamjena uobiajenih roba ili instalacija ili kao proirenje postojeih roba ili instalacija ukoliko bi promjena dobavljaa obvezala naruitelja da nabavi materijal koji ima drugaije tehnike karakteristike to bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom i dovelo do tehnikih potekoa u funkcioniranju i odravanju; trajanje takvih ugovora kao ni trajanje ugovora koji se ponavljaju ne moe, kao ope pravilo, biti dulje od tri godine; (c) za robe kojima je cijena navedena i koje su kupljene na tritu roba;
(d) za kupovinu roba po posebno povoljnim uvjetima, od dobavljaa koji definitivno prestaje sa svojim poslovnim aktivnostima, ili od primatelja ili likvidatora steaja, ili dobavljaa koji je u nagodbi s vjerovnikom, ili koji je u slinom postupku prema nacionalnim zakonima ili odredbama; (3) Za ugovore o pruanju javnih usluga, kada dotini ugovor slijedi natjeaj za dizajn i mora, sukladno primjenjivim pravilima, biti dodijeljen uspjenom kandidatu ili jednom od uspjenih kandidata, u potonjem sluaju, svi uspjeni kandidati moraju biti pozvani da sudjeluju u pregovorima; (4) Za ugovore o javnim radovima i ugovore o pruanju javnih usluga: (a) za dodatne radove ili usluge koje nisu ukljuene u projekt koji je razmatran na poetku ili u izvornom ugovoru, ali koje su uslijed nepredvienih okolnosti, postale nune za izvoenje radova ili pruanje usluga opisanih u njemu, pod uvjetom da je dodijeljen
- 121 -
gospodarskom subjektu koji obavlja takve radove ili prua takve usluge: - kada takvi dodatni radovi ili usluge tehniki ili ekonomski ne mogu biti razdvojeni od izvornog ugovora, a da naruiteljima ne uzrokuju velike tekoe; ili - kada su takvi radovi ili usluge, iako odvojivi od izvoenja izvornog ugovora, strogo nuni za njegov zavretak. Meutim, ukupna vrijednost ugovora koji su dodijeljeni za dodatne radove ili usluge ne moe biti vea od 50% od vrijednosti izvornog ugovora; (b) za nove radove ili usluge koje se sastoje od ponavljanja slinih radova i usluga povjerenih gospodarskom subjektu kojem su isti naruitelji dodijelili izvorni ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi ili usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je izvorni ugovor i dodijeljen u skladu s otvorenim ili ogranienim postupkom. im je prvi projekt stavljen na natjeaj, naruitelj objavljuje moguu pribjegavanja ovom postupku i uzima u obzir ukupni procijenjeni troak naknadnih radova ili usluga kada primjenjuje odredbe lanka 7. Ovim se postupkom moe sluiti samo tijekom tri godine nakon zakljuenja izvornog ugovora. lanak 32 Okvirni sporazumi 1. Drave lanice mogu predvidjeti da naruitelji mogu sklapati okvirne sporazume. 2. Za potrebe sklapanje okvirnog sporazuma, naruitelj slijedi proceduralna pravila navedena u ovoj direktivi za sve faze do dodjele ugovora utemeljenog na tom okvirnom sporazumu. Strane okvirnog sporazuma biraju se primjenom kriterija dodjele utvrenih u skladu s lankom 53. Ugovori temeljeni na okvirnom sporazumu dodjeljuju se u skladu s postupcima navedenim u stavkama 3 i 4. Ti se postupci mogu primjenjivati samo meu naruiteljima i gospodarskim subjektima koji su na poetku bili strane okvirnog sporazuma. Kada se ugovori dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma, strane ne mogu ni pod kojim uvjetima donositi bitne izmjene uvjeta navedenih u tom okvirnom sporazumu, posebice u sluaju navedenom u stavku 3. Trajanje okvirnog sporazuma ne moe biti dulje od etiri godine, osim u iznimnim, uredno opravdanim, sluajevima, posebice, predmetom okvirnog sporazuma. Naruitelji se ne mogu sluiti okvirnim sporazumima neprikladno ili na takav nain da sprjeavaju, ograniavaju ili naruavaju trino natjecanje.
- 122 -
3. Ukoliko je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori utemeljeni na tom sporazumu dodjeljuju se u okviru granica uvjeta utvrenih okvirnim sporazumom. Za dodjelu tih ugovora naruitelj se moe obratiti gospodarskom subjektu, strani okvirnog sporazuma u pisanom obliku, traei od njega da dopuni svoju ponudu ako je to nuno. 4. Ukoliko je okvirni sporazum sklopljen s vie gospodarskih subjekata, potonjih mora biti najmanje troje, ako ima dovoljan broj gospodarskih subjekata koji zadovoljavaju kriterije odabira i/ili prihvatljivih ponuda koje zadovoljavaju kriterije dodjele. Ugovori utemeljeni na okvirnim sporazumima zakljuenim s vie gospodarskih subjekata mogu biti dodijeljeni ili: - primjenom uvjeta utvrenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog otvaranja natjeaja, ili - ukoliko svi uvjeti nisu utvreni u okvirnom sporazum, kada su strane ponovno u natjeaju na temelju istih i, ako je to nuno, preciznije formuliranih uvjeta, i, gdje je prikladno, drugih uvjeta navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma, u skladu sa sljedeim postupkom: (a) za svaki ugovor koji se ima dodijeliti, naruitelj se u pisanom obliku obraa gospodarskom subjektu koji je sposoban realizirati ugovor; (b) naruitelji odreuju vremenski rok koji je dovoljno dug da se omogui podnoenje ponuda za svaki pojedini ugovor, uzimajui u obzir imbenike poput sloenosti predmeta ugovora i vremena potrebnog za slanje ponuda; (c) ponude se podnose u pismenom obliku, a njihov sadraj ostaje tajan sve dok ne istekne predvieni vremenski rok za odgovor;
(d) naruitelji dodjeljuju svaki ugovor ponuditelju koji je podnio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma. lanak 33 Dinamini sustav kupnje 1. Drave lanice mogu predvidjeti da se naruitelji mogu koristiti dinaminim sustavima kupnje. 2. Kako bi postavili dinamini sustav kupnje, naruitelji slijede pravila otvorenog postupka u svim njegovim fazama sve do dodjele ugovora koji se sklapaju na temelju ovog sustava. Sve ponuditelje koji zadovoljavaju kriterije odabira i koji su podnijeli indikativnu ponudu koja potuje specifikacije i bilo kakve mogue dodatne dokumente prima se u sustav; indikativne ponude
- 123 -
mogu se poboljavati u bilo kojem trenutku pod uvjetom da i dalje zadovoljavaju specifikacije. Radi postavljanja sustava i radi dodjele ugovora na temelju tog sustava, naruitelji se koriste iskljuivo elektronskim sredstvima u skladu s lankom 42 stavkama 2 do 5. 3. U svrhu postavljanja dinaminog sustava kupnje, naruitelji: (a) objavljuju obavijest o ugovoru u kojoj naglaavaju da se radi o dinaminom sustavu kupnje; (b) navode u specifikacijama, izmeu ostalih stvari, prirodu kupnje predviene na temelju tog sustava, kao i sve nune informacije koje se tiu sustava kupnje, koritene elektronske opreme i rjeenja tehnikih veza i specifikacija; (c) nude, putem elektronskih ureaja, od trenutka objave obavijesti do isteke sustava, neogranieni, izravni i puni pristup specifikacijama i bilo kojim dodatnim dokumentima i navode u obavijesti Internet adresu na kojoj se takvi dokumenti mogu prouiti.
4. Naruitelji daju svim gospodarskim subjektima, tijekom itavog perioda trajanja dinaminog sustava kupnje, mogunost podnoenja indikativnih ponuda i mogunost primanja u sustav na temelju uvjeta navedenih u stavku 2. Oni zavravaju procjenu u razdoblju od maksimalno 15 dana od dana primitka indikativne ponude. Meutim, mogu produljiti period procjenjivanja pod uvjetom da u meuvremenu nije raspisan nijedan natjeaj. Naruitelj obavjetava ponuditelja navedenog u prvoj toki to je prije mogue o njegovom primanju u dinamini sustav kupnje ili o odbijanju njegove indikativne ponude. 5. Svaki pojedini ugovor mora podlijegati raspisivanju natjeaja. Prije raspisivanja natjeaja, naruitelji objavljuju pojednostavljenu obavijest o ugovoru pozivajui sve zainteresirane gospodarske subjekte da podnesu indikativnu ponudu, u skladu sa stavkom 4, unutar vremenskog roka koji ne moe biti krai od 15 dana od dana kada je otposlana pojednostavljena obavijest. Naruitelji ne mogu nastaviti s natjeajem dok nije zavrena procjena svih indikativnih ponuda primljenih do tog roka. 6. Naruitelji pozivaju sve ponuditelje primljene u sustav da podnesu ponudu za svaki pojedini ugovor koji e se dodijeliti na temelju sustava. Radi toga odreuju vremenski rok za podnoenje ponuda. Ugovor dodjeljuju ponuditelju koji je podnio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele navedenih u obavijesti o ugovoru koja se odnosi na osnivanje dinaminog sustava kupnje. Ti kriteriji mogu, po potrebi, biti preciznije formulirani u pozivu navedenom u prvoj toki.
- 124 -
7. Dinamini sustav kupnje ne moe trajati dulje od etiri godine, osim u uredno opravdanim, iznimnim, sluajevima. Naruitelji se ne smiju posluiti ovim sustavom kako bi sprijeili, ograniili ili naruili trino natjecanje. Ne smiju se naplaivati pristojbe zainteresiranim gospodarskim subjektima ili strankama sustava. lanak 34 Ugovori o javnim radovima: konkretna pravila o subvencioniranim programima stanogradnje U sluaju ugovora o javnim nabavama koji se odnose na nacrt i izgradnju subvencioniranih programa stanogradnje veliina i sloenost kojih, te procijenjeno trajanje potrebnih radova zahtijeva da se planiranje od samog poetka temelji na bliskoj suradnji unutar tima koji se sastoji od predstavnika naruitelja, strunjaka i ugovornika odgovornog za izvoenje radova, moe se usvojiti poseban postupak dodjele za odabir najprikladnijeg ugovornika kojeg bi se integriralo u tim. Posebice, naruitelj ukljuuje u obavijest o ugovoru to je mogue toniji opis radova koji se trebaju izvriti kako bi omoguio zainteresiranim ugovornicima da stvore valjanu sliku projekta, Nadalje, naruitelji, u skladu s kvalitativnim kriterijima odabira navedenim u lancima 45 do 52, navode u takvoj obavijesti o ugovoru osobne, tehnike, ekonomske i financijske uvjete koje kandidat treba zadovoljiti. Ukoliko je takav postupak usvojen, naruitelji primjenjuju lanke 2, 35, 36, 38, 39, 41, 42, 43 i 45 do 52.
- 125 -
POGLAVLJE VI Pravila o oglaavanju i transparentnosti Odjeljak 1 Objavljivanje obavijesti lanak 35 Obavijesti 1. Naruitelji obznanjuju, putem prethodne informacijske obavijesti koju objavljuje Komisija ili oni sami na svom profilu kupca, kako je opisano u toki 2 (b) aneksa VIII: (a) ukoliko je u pitanju roba, procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po podruju proizvoda koje namjeravaju dodijeliti tijekom sljedeih 12 mjeseci, ukoliko je ukupna procijenjena vrijednost, uzimajui u obzir lanke 7 i 9 ista ili via od 750,000 eura. Podruje proizvoda definira naruitelj pozivanjem na CPV nomenklaturu; (b) ukoliko su u pitanju usluge, procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija usluga navedenih u aneksu II. A koje namjeravaju dodijeliti tijekom sljedeih 12 mjeseci, ukoliko je takva procijenjena ukupna vrijednost, uzimajui u obzir odredbe lanaka 7 i 9 jednaka ili via od 750,000 eura; (c) ukoliko su u pitanju radovi, kljune karakteristike ugovora ili okvirnih sporazuma koje namjeravaju dodijeliti, ija je procijenjena vrijednost jednaka ili via od donje granine cijene navedene u lanku 7 uzimajui u obzir lanak 9.
Obavijesti navedene u tokama (a) i (b) alju se Komisiji ili objavljuju na profilu kupca to je prije mogua nakon poetka proraunske godine. Obavijest navedena u toki (c) alje se Komisiji ili se objavljuje na profilu kupca to je prije mogue nakon odluke kojom se odobrava planiranje ugovora o radovima ili okvirnih sporazuma koje naruitelji namjeravaju dodijeliti. Naruitelji koji objave prethodnu informacijsku obavijest na svom profilu kupca elektronskim putem alju Komisiji obavijest o objavi prethodne informacijske obavijesti na profilu kupca u skladu s formatom i detaljnim postupcima za slanje obavijesti navedenim u toki 3 aneksa VIII. Objava obavijesti navedenih u tokama (a), (b) i (c) obavezna je samo ukoliko
- 126 -
se naruitelj slui opcijom skraivanja vremenskih rokova za primanje ponuda kako je utvreno lankom 38 stavkom 4. Ovaj se stavak ne odnosi na pregovarake postupke bez prethodne objave obavijesti o ugovoru. 2. Naruitelji koji ele dodijeliti ugovor o javnim nabavama ili okvirni sporazum putem otvorenih, ogranienih ili, na temelju uvjeta utvrenih lankom 30 pregovarakih postupaka s objavom obavijesti o ugovoru ili, na temelju uvjeta utvrenih lankom 29 putem konkurentskog dijaloga, obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti o ugovoru. 3. Naruitelji koji ele postaviti dinamini sustav kupovine obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti o ugovoru. Naruitelji koji ele dodijeliti ugovor pomou dinaminog sustava kupnje obznanjuju svoju namjeru putem pojednostavljene obavijesti o ugovoru. 4. Naruitelji koji su dodijelili ugovor o javnim nabavama ili sklopili okvirni sporazum alju obavijest o rezultatima postupka dodjele u roku od 48 dana nakon dodjele ugovora ili sklapanja okvirnog sporazuma. U sluaju okvirnih sporazuma sklopljenih u skladu s lankom 32 naruitelji nisu obavezni poslati obavijest o rezultatima postupka dodjele za svaki ugovor temeljen na tom sporazumu. Naruitelji alju obavijesti o rezultatima dodjele ugovora temeljene na dinaminom sustavu kupovine u roku od 48 dana od dodjele svakog ugovora. Mogu, meutim, raspodijeliti takve obavijesti po kvartalima. U tom sluaju alju grupne obavijesti u roku od 48 dana od zavretka svakog kvartala. U sluaju ugovora o javnim uslugama navedenim u aneksu II B, naruitelji navode u obavijesti jesu li suglasni s njenim objavljivanjem. Za takve ugovore o uslugama Komisija sastavlja pravila za izraivanje statistikih izvjea na temelju takvih obavijesti i za objavu takvih izvjea u skladu s postupkom utvrenim u lanku 77 stavku 2. Odreene informacije o dodjeli ugovora ili sklapanju okvirnog sporazuma mogu se ne objaviti ukoliko bi objava takvih informacija ometala provedbu zakona ili na neki drugi nain bila u suprotnosti s javnim interesima, tetila legitimnim trinim interesima gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili mogla utjecati na poteno trino natjecanje meu njima. lanak 36 Oblik i nain objave obavijesti 1. Obavijesti ukljuuju informacije spomenute u aneksu VII A i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju naruitelj smatra korisnom u formatu standardnih
- 127 -
obrazaca koje je usvojila Komisija u skladu s postupkom navedenim u lanku 77 stavku 2. 2. Obavijesti koje naruitelji alju Komisiji alju se ili elektronikim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u aneksu VIII stavku 3 ili drugim sredstvima. U sluaju pribjegavanja ubrzanim postupcima utvrenim u lanku 38 stavku 8 obavijesti se moraju poslati ili telefaksom ili elektronskim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u toki 3 aneksa VIII. Obavijesti se objavljuju u skladu s tehnikim karakteristikama za objavu navedenim u tokama 1 (a) i (b) aneksa VIII. 3. Obavijesti sastavljene i poslane elektronikim sredstvom u skladu s formatom i postupkom za prijenos navedenim u toki 3 aneksa VIII, objavljuju se najkasnije pet dana nakon to su poslane. Obavijesti koje se ne prenose elektronikim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u toki 3 aneksa VIII objavljuju se najkasnije 12 dana nakon to su poslane, ili u sluaju ubrzanih postupaka navedenih u lanku 38 stavku 8 najkasnije pet dana nakon to su poslane. 4. Obavijesti o ugovoru objavljuju se u potpunosti na slubenom jeziku Zajednice kojeg je odabrao naruitelj, ova izvorna verzija je jedini autentini tekst. Saetak vanih elemenata svake obavijesti objavljuje se na drugim slubenim jezicima. Trokove objave takvih obavijesti od strane Komisije snosi Zajednica. 5. Obavijesti i njihov sadraj ne mogu se objaviti na nacionalnoj razini prije dana slanja Komisiji. Obavijesti objavljene na nacionalnoj razini ne sadravaju informacije osim onih koje su sadrane u obavijestima odaslanim Komisiji ili objavljenim na profilu kupca u skladu s prvom tokom lanka 35 ali spominju datum slanja objave Komisiji ili objave na profilu kupca. Prethodna informacijska obavijest ne moe se objaviti na profilu kupca prije slanja Komisiji obavijesti o njenoj objavi u tom obliku; spominju datum tog slanja. 6. Sadraj obavijesti koje nisu poslane elektronikim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u toki 3 aneksa VIII ograniava se na otprilike 650 rijei. 7. Naruitelji moraju biti u mogunosti pruiti dokaz o datumima slanja obavijesti. 8. Komisija daje naruiteljima potvrdu o objavi poslane informacije spominjui datum te objave. Takva potvrda predstavlja dokaz o objavi.
- 128 -
lanak 37 Neobavezno objavljivanje Naruitelji mogu objaviti, u skladu s lankom 36 obavijesti o ugovorima o javnim nabavama koje ne podlijeu zahtjevu za objavom koji je utvren ovom direktivom. Odjeljak 2 Vremenski rokovi lanak 38 Vremenski rokovi za primanje zahtjeva za sudjelovanjem i za prijem ponuda 1. Kada odreuju vremenske rokove za prijem ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem, naruitelji uzimaju u obzir, posebice, sloenost ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje ponuda, ne dovodei u pitanje minimalne vremenske rokove utvrene ovim lankom. 2. U sluaju otvorenih postupaka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 52 dana od dana slanja obavijesti o ugovoru. 3. U sluaju ogranienih postupaka, pregovarakih postupaka s objavom obavijesti o ugovoru navedenih u lanku 30 i konkurentskog dijaloga: (a) minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanjem je 37 dana od dana slanja obavijesti; (b) u sluaju ogranienih postupaka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od dana slanja poziva. 4. Kada su naruitelji objavili prethodnu informacijsku obavijest, minimalni vremenski rok za prijem ponuda na temelju stavka 2 i stavka 3 toke (b) moe, kao ope pravilo, biti skraeno na 36 dana, ali ni u kojem sluaju na manje od 22 dana. Vremenski rok tee od dana slanja obavijesti o ugovoru u otvorenom postupku i od dana slanja poziva na natjeaj u ogranienim postupcima. Skraeni vremenski rokovi navedeni u prvoj toki doputaju se pod uvjetom da je prethodna informacijska obavijest sadravala sve informacije potrebne za obavijest o ugovoru navedene u aneksu VII A ako je ta obavijest dostupna u trenutku objave obavijesti i ako je prethodna informacijska obavijest poslana na objavu izmeu 52 dana i 12 mjeseci prije dana slanja obavijesti o ugovoru.
- 129 -
5. Ukoliko se obavijesti sastavljaju i prenose elektronskim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u toki 3 aneksu VIII vremenski rokovi za prijem ponuda navedeni u stavkama 2 i 4 u otvorenim postupcima, i vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanjem naveden u stavku 3 toki (a) u ogranienim i pregovarakim postupcima i konkurentskom dijalogu, moe se skratiti za sedam dana. 6. Vremenski rokovi za prijem ponuda navedenih u stavku 2 i stavku 3 toka (b) mogu se skratiti za pet dana ukoliko naruitelj ponudi neogranieni i puni izravni pristup elektronikim sredstvom ugovornim dokumentima i bilo kakvim dodatnim dokumentima od dana objave obavijesti u skladu s aneksom VIII, navodei u tekstu obavijesti Internet adresu na kojoj je dokumentacija dostupna. Ovo skraivanje moe se dodati onom navedenom u stavku 5. 7. Ukoliko, iz bilo kojih razloga, specifikacije i popratni dokumenti ili dodatne informacije, iako pravovremeno zatraeni, nisu dostavljeni u vremenskim rokovima utvrenim u lancima 39 i 40 ili ukoliko se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilitu ili nakon pregleda na licu mjesta dokumenata koji potkrepljuju ugovornu dokumentaciju, vremenski rokovi za prijem ponuda produuju se tako da svi gospodarski subjekti u pitanju mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnim za sastavljanje ponude. 8. U sluaju ogranienih postupaka i pregovarakih postupaka s objavom obavijesti o ugovoru navedenim u lanku 30 ukoliko hitnost vremenske rokove utvrene ovim lankom ini nepraktinim, naruitelji mogu odrediti: (a) vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanjem koji ne moe biti krai od 15 dana od datuma slanja obavijesti o ugovoru, ili krai od 10 dana ukoliko je obavijest poslana elektronskim sredstvom u skladu s formatom i postupkom za slanje obavijesti navedenim u toki 3 aneksa VIII; (b) i, u sluaju ogranienih postupaka; vremenski rok za prijem ponuda koji nee biti krai od 10 dana od dana pozivanja na natjeaj. lanak 39 Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i informacije 1. U otvorenim postupcima, ukoliko naruitelj ne ponudi neogranieni i puni izravni pristup elektronskim sredstvom, u skladu s lankom 38 stavkom 6, specifikacijama i bilo kakvim popratnim dokumentima, specifikacije i dodatni dokumenti alju se gospodarskim subjektima u roku od est dana od primitka zahtjeva za sudjelovanje, pod uvjetom da je zahtjev poslan pravovremeno prije krajnjeg roka za podnoenje ponuda.
- 130 -
2. Pod uvjetom da su zatraene pravovremeno, dodatne informacije vezane uz specifikacije i bilo koje popratne dokumente naruitelji i nadleni odjeli dostavljaju najkasnije est dana prije krajnjeg roka za prijem ponuda. Odjeljak 3 Sadraj informacija i sredstvo prijenosa lanak 40 Pozivi za podnoenje ponuda, sudjelovanje u dijalogu ili pregovaranju 1. U ogranienim postupcima, postupcima konkurentskog dijaloga i pregovarakim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru u smislu lanka 30 naruitelj istovremeno i u pisanom obliku poziva odabrane kandidate da podnesu svoje ponude ili da pregovaraju, ili u sluaju konkurentskog dijaloga, da sudjeluju u dijalogu. 2. Poziv kandidatima ukljuuje ili: - primjerak specifikacija ili opisnog dokumenta i bilo koje popratne dokumente, ili - uputu na mogunost pristupa specifikacijama i drugim dokumentima navedenim u prvoj alineji, kada su izravno dostupni putem elektronskih sredstava u skladu s lankom 38 stavkom 6. 3. Ukoliko neki subjekt, osim naruitelja, odgovoran za postupak dodjele ima specifikacije i/ili popratne dokumente, poziv navodi adresu na kojoj se te specifikacije, taj opisni dokument i ti dokumenti mogu zatraiti, po potrebi, krajnji rok za traenje takvih dokumenata i svotu koja se treba platiti za dobivanje tih dokumenata i postupke plaanja. Nadleni odjel alje tu dokumentaciju gospodarskom subjektu odmah po primitku zahtjeva. 4. Dodatnu informaciju o specifikacijama, opisnom dokumentu ili popratnim dokumentima naruitelj ili nadleni odjel alje najmanje est dana prije isteka roka za prijem ponuda, pod uvjetom da je pravovremeno zatraena. U sluaju ogranienih ili ubrzanih postupaka, taj vremenski rok je etiri dana. 5. Povrh toga, poziv za podnoenje ponude, za sudjelovanje u dijalogu ili pregovaranju mora sadravati najmanje: (a) poziv na objavljenu obavijest o ugovoru; (b) krajnji rok za prijem ponuda, adresu na koju ponude moraju biti poslane i jezik ili jezike na kojem ponude moraju biti sastavljene; (c) u sluaju konkurentskog dijaloga datum i adresu zapoinjanja konzultacija i jezik ili jezike koji se koriste;
- 131 -
(d) uputu na bilo kakve mogue dodatne dokumente koje treba predati, ili u prilog provjerivih izjava ponuditelja u skladu s lankom 44 ili kao dopunu informaciji navedenoj u tom lanku, prema uvjetima utvrenim u lancima 47 i 48; (e) relativni znaaj kriterija za dodjelu ugovora ili, po potrebi, redoslijed takvih kriterija prema vanosti, od najvanijeg prema najmanje vanom, ako nisu navedeni u obavijesti o ugovoru, specifikacijama ili opisnom dokumentu. Meutim, u sluaju ugovora dodijeljenih u skladu s pravilima utvrenim u lanku 29 informacija navedena u toki (b) iznad ne navodi se u pozivu za sudjelovanje u dijalogu ali se navodi u pozivu za podnoenje ponuda. lanak 41 Obavjetavanje kandidata i ponuditelja 1. Naruitelji obavjetavaju kandidate i ponuditelje to je prije mogue o odlukama koje su donijeli u vezi sa sklapanjem okvirnog sporazuma, dodjelom ugovora ili primanjem u dinamini sustav kupnje, ukljuujui i razloge za odluke da ne sklope okvirni sporazum ili ne dodijele ugovor za koji je raspisan natjeaj ili da ponovno otponu postupak ili provedu dinamini sustav kupnje; ta se informacija daje u pisanom obliku po primitku zahtjeva od strane naruitelja. 2. Na zahtjev zainteresirane stranke naruitelj to je prije mogua obavjetava: - svakog neuspjenog kandidata o razlozima za odbijanje njegove prijave,
- svakog neuspjenog ponuditelja o razlozima za odbijanje njegove ponude, ukljuujui, za sluajeve navedene u lanku 23 stavkama 4 i 5, razloge za svoju odluku o neekvivalentnosti ili svoju odluku da radovi, robe ili usluge ne zadovoljavaju izvedbene i funkcionalne zahtjeve, - svakog ponuditelja koji je sastavio prihvatljivu ponudu o karakteristikama i relativnim prednostima izabrane ponude kao i o imenu uspjenog ponuditelja ili strana okvirnog sporazuma. Potrebno vrijeme ne moe ni u kojim okolnostima biti dulje od 15 dana od prijema pismenog zahtjeva. 3. Meutim, naruitelji mogu odluiti da ne otkriju neke informacije navedene u stavku 1 koje se tiu dodjele ugovora, sklapanja okvirnog sporazuma ili primanja u dinamini sustav kupnje ukoliko bi objava takve informacije ometala provedbu zakona ili na neki drugi nain bila u suprotnosti s javnim interesima, tetila legitimnim trinim interesima gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili mogla utjecati na poteno trino natjecanje meu njima.
- 132 -
Odjeljak 4 Komunikacija lanak 42 Pravila primjenjiva na komunikaciju 1. Svaka komunikacija i izmjena informacija navedena u ovoj glavi moe se odvijati potom, faksom, elektronskim sredstvima u skladu sa stavkama 4 i 5, telefonom u sluajevima i okolnostima navedenim u stavku 6 ili kombinacijom ovih sredstava, prema izboru naruitelja. 2. Izabrano sredstvo komunikacije mora biti iroko dostupno i tako ne ograniavati pristup gospodarskog subjekta natjeajnom postupku. 3. Komunikacija te izmjena i pohrana informacija odvijaju se na takav nain da se ouva integritet podataka i povjerljivost ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, te da naruitelji razmotre sadraj ponuda i zahtjeva za sudjelovanje tek nakon isteka roka za njihovo podnoenje. 4. Alati koji e se koristiti u komunikaciji putem elektronskih sredstava, kao i njihove tehnike karakteristika moraju biti nediskriminirajui, iroko dostupni i interoperativni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u opoj uporabi. 5. Sljedea su pravila primjenjiva na ureaje za elektronski prijenos i prijem ponuda i na ureaje za elektronski prijem zahtjeva za sudjelovanje: (a) informacije koje se tiu specifikacija nunih za elektronsko podnoenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, ukljuujui ifriranje, dostupne su zainteresiranim stranama. Povrh toga, ureaji za elektronsko primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje udovoljavaju zahtjevima navedenim u aneksu X; (b) drave lanice mogu, u skladu s lankom 5 direktive 1999/93/EZ, zahtijevati da elektronske ponude budu popraene naprednim elektronskim potpisom u skladu s njegovim stavkom 1; (c) drave lanice mogu uvesti ili provoditi programe dobrovoljne akreditacije s ciljem poboljavanja razine pruanja usluge ovjeravanja za ove ureaje;
(d) ponuditelji ili kandidati obvezuju se predati, prije isteka vremenskog roka utvrenog za podnoenje ponuda ili zahtjeva sa sudjelovanje, dokumente, potvrde i izjave navedene u lancima 45 do 50 i lanku 52 ako ne postoje u elektronskom obliku. 6. Sljedea pravila primjenjuju se prijenos zahtjeva za sudjelovanje:
- 133 -
(a) zahtjevi za sudjelovanje u postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama mogu biti dostavljeni u pisanom obliku ili telefonom; (b) ukoliko su zahtjevi za sudjelovanje dostavljeni telefonom, mora se poslati pismena potvrda prije isteka vremenskog roka odreenog za njihov prijem; (c) naruitelji mogu zahtijevati da zahtjevi za sudjelovanje dostavljeni faksom moraju biti potvreni potom ili elektronskim sredstvom, ukoliko je to nuno za potrebe pravnog dokaza. Svaki takav zahtjev, zajedno s vremenskim rokom za slanje potvrde potom ili elektronskim sredstvom, naruitelj mora navesti u obavijesti o ugovoru. Odjeljak 5 Izvjea lanak 43 Sadraj izvjea Za svaki ugovor, okvirni sporazum i svaku uspostavu dinaminog sustava kupnje, naruitelj sastavlja pismeno izvjee koje sadri najmanje sljedee: (a) ime i adresu naruitelja, predmet i vrijednost ugovora, okvirnog sporazuma ili dinaminog sustava kupnje. (b) imena uspjenih kandidata ili ponuditelja i razloge njihova odabira; (c) imena odbijenih kandidata ili ponuditelja i razloge njihova odbijanja;
(d) razloge za odbijanje ponuda za koje se smatra da su neprirodno niske; (e) ime uspjenog ponuditelja i razloge zato je njegova ponuda odabrana i, ukoliko je poznato, dio ugovora ili okvirnog sporazuma koji uspjeni ponuditelj namjerava dati u podugovor treim strankama; (f) za pregovarake postupke, okolnosti navedene u lancima 30 i 31 koje opravdavaju koritenje ovih postupaka;
(g) ukoliko je u pitanju konkurentski dijalog, okolnosti navedene u lanku 29 koje opravdavaju koritenje ovog postupka; (h) ukoliko je potrebno, razloge za odluku naruitelja da ne dodijeli ugovor ili okvirni sporazum ili ne provede dinamini sustav kupnje Naruitelji poduzimaju odgovarajue korake da dokumentiraju napredak postupaka dodjele voene elektronskim sredstvima. Izvjee, ili njegove glavne osobine, alje se Komisiji, ukoliko ona to zatrai.
- 134 -
POGLAVLJE VII Voenje postupka Odjeljak 1 Ope odredbe lanak 44 Provjera prikladnosti, izbora sudionika i dodjele ugovora 1. Ugovori se dodjeljuju na temelju kriterija utvrenih u lancima 53 i 54, uzimajui u obzir lanak 24 nakon to su naruitelji provjerili prikladnost gospodarskih subjekata koji nisu izuzeti sukladno odredbama lanaka 45 i 46 u skladu s kriterijima ekonomskog i financijskog stanja, strunog i tehnikog znanja ili vjetine navedenim u lancima 47 do 52 i, po potrebi s pravilima o nediskriminaciji i kriterijima navedenim u stavku 3. 2. Naruitelji mogu traiti od kandidata i ponuditelja da zadovolje minimalne razine kapaciteta u skladu s lancima 47 i 48. Opseg informacija navedenih u lancima 47 i 48 i minimalne razine vjetina koje se trae za odreene ugovore moraju biti vezani uz predmet ugovora te biti razmjerni predmetu ugovora. Ove minimalne razine navode se u obavijesti o ugovoru. 3. U ogranienim postupcima, pregovarakim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i u postupku konkurentskog dijaloga, naruitelji mogu ograniiti broj prikladnih kandidata koje e pozvati da podnesu ponude, ili da s njima pregovaraju ili vode dijalog, pod uvjetom da na raspolaganju imaju dovoljan broj prikladnih kandidata. Naruitelji navode u obavijesti o ugovoru cilj i kriterije nediskriminacije ili pravila koja namjeravaju primijeniti, minimalni broj kandidata koje namjeravaju pozvati i, po potrebi, maksimalni broj. U ogranienim postupcima minimum je pet kandidata. U pregovarakim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i postupku konkurentskog dijaloga minimum je tri kandidata. U svakom sluaju broj pozvanih kandidata dovoljan je da osigura istinsko trino natjecanje. Naruitelji pozivaju broj kandidata najmanje jednak minimalnom broju utvrenom unaprijed. Ukoliko je broj kandidata koji udovoljavaju kriterijima odabira i minimalnim razinama vjetina ispod minimalnog broja, naruitelj moe nastaviti postupak pozivanjem jednog ili vie kandidata s traenim sposobnostima. U kontekstu ovog istog postupka, naruitelj ne moe ukljuiti druge gospodarske subjekte koji nisu poslali zahtjev za sudjelovanje ili kandidate koji nemaju traene sposobnosti.
- 135 -
4. Ukoliko se naruitelj koristi opcijom smanjenja broja rjeenja koja se trebaju razmotriti ili ponuda o kojima se treba pregovarati, kako je predvieno u lanku 29 stavku 4 i lanku 30 stavku 4, ini to primjenjujui kriterije dodjele navedene u obavijesti o ugovoru, u specifikacijama ili opisnom dokumentu. U zavrnoj fazi, broj do kojeg se stigne doprinosi istinskom trinom natjecanju u onoj mjeri u kojoj postoji dovoljan broj rjeenja ili prikladnih kandidata. Odjeljak 2 Kriteriji za kvalitativni izbor lanak 45 Osobna situacija kandidata ili ponuditelja 1. Svaki kandidat ili ponuditelj koji je bio osuen na temelju pravomone presude o kojoj naruitelj ima spoznaje iz jednog ili vie dolje navedenih razloga izuzima se iz sudjelovanja u ugovoru o javnoj nabavi: (a) sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji kako je definirano lankom 2 stavkom 1 Zajednike akcije Vijea 98/733/JHA20; (b) korupcija, kako je definirana u lanku 3 Akta Vijea od 26. svibnja1997.21, odnosno u lanku 3 stavku 1 Zajednike akcije Vijea 98/742/JHA22; (c) prijevara u smislu lanka 1 Konvencije koja se odnosi na zatitu financijskih interesa Europskih zajednica23;
(d) pranje novca, koko je definirano lankom 1 Direktive Vijea 91/308/EEZ od 10. lipnja o prevenciji koritenja financijskih sustava za svrhe pranja novca24. Drave lanice posebno navode, u skladu s nacionalnim zakonom i uzimajui u obzir zakon zajednice, provedbene uvjete za ovaj stavak. One mogu predvidjeti odstupanje od zahtjeva navedenog u prvoj toki zbog bitnih zahtjeva u opem interesu. Za potrebe ovog stavka, naruitelji, po potrebi, trae od kandidata ili ponuditelja da dostave dokumente navedene u stavku 3 i mogu se, ukoliko imaju sumnji u vezi s osobnom situacijom kandidata ili ponuditelja obratiti nadlenim vlastima radi dobivanja informacija, o osobnoj situaciji dotinih
20 21 22 23 24
SL L 351, 29. prosinca 1998., str. 1 SL C 195, 25. lipnja 1997., str 1. SL L 358, 31. prosinca 1998., str. 2. SL C 316, 27. studenoga 1995., str. 48.
SL L 166, 28. lipnja 1991., str. 77. Direktiva kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2001/97/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 4. prosinca 2001. (SL L 344, 28. prosinca 2001., str. 76).
- 136 -
kandidata ili ponuditelja, koje smatraju potrebnim. Ukoliko se situacija tie kandidata ili ponuditelja s poslovnim nastanom u drugoj dravi od one u kojoj je naruitelj, naruitelj moe zatraiti suradnju nadlenih vlasti. Uzimajui u obzir nacionalne zakone drave lanice u kojoj kandidat ili ponuditelj ima poslovni nastan, takvi se zahtjevi odnose na pravne i/ili fizike osobe, ukljuujui, po potrebi, direktore kompanija i bilo koje osobe koje imaju ovlasti predstavljanja, odluivanja ili kontrole u odnosu na kandidata ili ponuditelja. 2. Svaki gospodarski subjekt moe se izuzeti iz sudjelovanja u ugovoru ukoliko je taj gospodarski subjekt: (a) pod steajem ili je u postupku likvidacije, ukoliko njegovim poslovima upravlja sud, ukoliko je u nagodbi s vjerovnicima, ukoliko je obustavio poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj analognoj situaciji koja proizlazi iz slinog postupka prema nacionalnim zakonima i uredbama; (b) predmetom postupaka za objavu steaja, za nalog za obaveznu likvidaciju ili upravljanja od strane suda ili nagodbe s vjerovnicima ili bilo kakvog slinog postupka prema nacionalnim zakonima i odredbama; (c) bio kriv za ozbiljan profesionalni propust kojeg naruitelj moe dokazati bilo kojim sredstvom koje moe prezentirati
(d) nije ispunio obaveze vezane uz plaanje doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj ima poslovni nastan ili onim koje su na snazi u dravi naruitelja; (e) nije ispunio obaveze koje se tiu plaanja poreza u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj ima poslovni nastan ili onim koje su na snazi u dravi naruitelja; (f) je kriv za ozbiljno lano prikazivanje injenica pri dostavljanju potrebnih informacija sukladno odredbama ovog odjeljka ili nije dostavio takve informacije.
Drave lanice navode, u skladu s njihovim nacionalnim zakonom i uzimajui u obzir zakon Zajednice, provedbene uvjete za ovaj stavak. 3. Naruitelji prihvaaju sljedee kao dovoljan dokaz da se nijedan od sluajeva navedenih u stavku 1 ili stavku 2 tokama (a), (b) i (c), (e) ili (f) ne odnosi na gospodarskog subjekta: (a) to se tie stavka 1 i stavka 2 toaka (a), (b) i (c), prilaganje izvatka iz sudskog zapisnika (judicial record) ili, u nedostatku toga, ekvivalentnog dokumenta kojeg su izdale nadlene sudske ili upravne vlasti u zemlji porijekla ili u zemlji iz koje ta osoba dolazi i koji pokazuje da su ovi uvjeti zadovoljeni; (b) to se tie stavka 2 toaka (e) i (f) potvrdu koju je izdalo nadleno tijelo u dotinoj dravi lanici.
- 137 -
Ukoliko dotina zemlja ne izdaje takve dokumente ili potvrde, ili ukoliko ovi ne obuhvaaju sve sluajeve navedene u stavku 1 i stavku 2 tokama (a), (b) i (c), mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, u dravi lanici u kojoj nema odredbi koje se tiu izjava pod prisegom, sveanom izjavom od strane dotine osobe ispred nadlene sudske ili upravne vlasti, biljenika ili nadlenog strukovnog ili trgovinskog tijela, u zemlji porijekla ili u zemlji iz koje ta osoba dolazi. 4. Drave lanice odreuju vlasti i tijela nadlena za izdavanje dokumenata, potvrda ili izjava navedenih u stavku 3 i o tome obavjeuju Komisiju. Takvo obavjeivanje ne dovodi u pitanje zakon o zatiti podataka. lanak 46 Prikladnost za obavljanje strune djelatnosti Od svakog gospodarskog subjekta koji eli sudjelovati u ugovoru o javnim nabavama moe se traiti da dokae svoj upis, kako je propisano u dravi lanici u kojoj ima poslovni nastan, u jedan od strukovnih ili trgovinskih registara ili da dostavi izjavu pod prisegom ili potvrdu kako je opisano u aneksu IX A za ugovore o javnim radovima, u aneksu IX B za ugovore o javnim opskrbama i u aneksu IX C za ugovore o pruanju javnih usluga. U postupcima za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga, ako kandidati ili ponuditelji moraju posjedovati tono odreeno ovlatenje ili biti lanovi odreene organizacije kako bi bili u mogunosti izvoditi dotine usluge u njihovoj zemlji porijekla, naruitelj moe od njih traiti da dokau da posjeduju takvo ovlatenje ili lanstvo. lanak 47 Ekonomsko i financijsko stanje 1. Dokaz o ekonomskom i financijskom stanju gospodarskog subjekta moe, kao ope pravilo, biti popraen s jednom ili vie sljedeih potvrda: (a) odgovarajui bankovni izvadci ili, po potrebi, dokaz o osiguranju za odtetu od relevantnog profesionalnog rizika ; (b) predoenje bilanci ili izvadaka iz bilanci, ukoliko je objavljivanje bilanci obavezno u zemlji u kojoj gospodarski subjekt ima nastan; (c) izvod s ukupnim prometom poduzea i, po potrebi, s prometom u podruju koje je obuhvaeno ugovorom za razdoblje od najvie posljednje tri dostupne financijske godine, ovisno o datumu osnivanja poduzea ili poetka djelovanja gospodarskog subjekta, ako je informacija o ovim prometima dostupna.
2. Gospodarski se subjekt moe, po potrebi i za posebne ugovore, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu veza koje s njima
- 138 -
ima. U tom sluaju mora naruitelju dokazati da e imati na raspolaganju nune resurse, npr., predoujui poslove tih subjekata koji to imaju za cilj. 3. Pod istim uvjetima, grupa se gospodarskih subjekata navedena u lanku 4 moe osloniti na kapacitete sudionika u grupi ili drugih subjekata. 4. Naruitelj navodi, u obavijesti o ugovoru ili pozivu na natjeaj, koju su potvrdu ili potvrde spomenute u stavku 1 izabrali i koje se druge potvrde moraju predoiti. 5. Ukoliko, iz bilo kojeg valjanog razloga, gospodarski subjekt nije u mogunosti predoiti potvrde koje naruitelj trai, on moe dokazati svoje ekonomsko ili financijsko stanje bilo kojim drugim dokumentom kojeg naruitelj smatra prikladnim. lanak 48 Tehnike i/ili strune sposobnosti 1. Tehnike i/ili strune sposobnosti gospodarskih subjekata procjenjuju se i razmatraju u skladu sa stavkama 2 i 3. 2. Dokaz o tehnikim sposobnostima gospodarskog subjekta moe biti popraen s jednim ili vie sljedeih sredstava prema prirodi, kvantiteti ili vanosti, i uporabi radova, roba ili usluga: (a) (i) popis radova izvedenih tijekom posljednjih pet godina, popraen potvrdama o zadovoljavajuoj izvedbi za najvanije radove. Ove potvrde navode vrijednost, datum i mjesto izvrenja radova te jesu li ili ne izvedeni prema pravilima struke i pravilno zavreni. Po potrebi, nadlena vlast predaje ove potvrde direktno naruiteljima; (ii) popis glavnih dostava obavljenih ili glavnih usluga pruenih u posljednje tri godine, s iznosima, datumima i primateljima, bilo javnim ili privatnim, u pitanju. Dokaz o dostavi ili pruenoj usluzi daje se: - ukoliko je primatelj bio naruitelj, u obliku potvrda izdanih ili supotpisanih od strane nadlene vlasti, - ukoliko je primatelj bio privatni kupac, potvrdom kupca ili, u nedostatku navedenog, jednostavno izjavom gospodarskog subjekta; (b) navod o tehniarima ili tehnikim tijelima u pitanju, bilo da pripadaju izravno poduzeu gospodarskog subjekta ili ne, posebno onim odgovornim za kontrolu kvalitete i, u sluaju ugovora o javnim radovima, onim koje ugovornik moe pozvati da obave radove.; (c) opis tehnikih postrojenja i mjera koje koriste dobavljai i pruatelji usluga za osiguravanje kvalitete te istraivakih postrojenja poduzea;
- 139 -
(d) ukoliko su proizvodi i usluge koji se imaju isporuiti sloeni ili, u iznimnim sluajevima, traeni za posebne svrhe, provjera koju provodi naruitelj ili, u njegovo ime, nadleno slubeno tijelo zemlje u kojoj dobavlja ili pruatelj usluge ima poslovni nastan, podloan sporazumu tog tijela, proizvodnih kapaciteta dobavljaa ili tehnikih kapaciteta pruatelja usluga i, ako je potrebno, naina studija i istraivanja koja su mu na raspolaganju te mjera kontrole koje e koristiti; (e) obrazovne i strune kvalifikacije pruatelja usluga ili ugovornika i/ili onih iz upravljakog osoblja poduzea i, posebice, kvalifikacije osobe ili osoba odgovornih za pruanje usluga i upravljanje radovima; (f) za ugovore o javnim radovima i ugovore o pruanju javnih usluga , i samo u odgovarajuim sluajevima, navod o mjerama ekolokog upravljanja koje e gospodarski subjekt biti u mogunosti primijeniti kada bude izvravao poslove iz ugovora;
(g) izjava o prosjenom godinjem broju radne snage pruatelja usluga ili ugovornika i broju osoba u upravljakom osoblju za posljednje tri godine. (h) izjava o alatima, postrojenjima ili tehnikoj opremi koja je na raspolaganju pruatelju usluga ili ugovorniku za izvoenje poslova iz ugovora; (i) (j) navod o dijelu ugovora koji pruatelj usluga moda namjerava dati u podugovor s obzirom na proizvode koje e dostaviti: (i) (ii) uzorci, opisi i/ili fotografije ija autentinost mora biti potvrena ukoliko naruitelj to zatrai; potvrde koje su sastavili priznati slubeni instituti ili agencije za kontrolu kvalitete koji potvruju usklaenost proizvoda koja se jasno prepoznaje pozivanjem na specifikacije i norme.
3. Gospodarski se subjekt moe, po potrebi i za posebne ugovore, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu veza koje s njima ima. U tom sluaju mora dokazati naruitelju da e imati na raspolaganju resurse nune za izvoenje poslova iz ugovora, npr., predoujui poslove tih subjekata koji imaju za cilj stavljanje nunih resursa na raspolaganje gospodarskom subjektu. 4. Prema istim uvjetima, grupa se gospodarskih subjekata navedena u lanku 4 moe osloniti na mogunosti sudionika u grupi ili drugih subjekata. 5. U postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama koji za predmet imaju robe koje zahtijevaju poslove ugraivanja i montae, pruanje usluga i/ili izvoenje radova, mogunost gospodarskog subjekta da prui usluge ili izvri radove montae ili posao moe se ocijeniti posebice to se tie vjetina, uinkovitosti, iskustva i pouzdanosti.
- 140 -
6. Naruitelj navodi, u obavijesti ili pozivu za podnoenje ponuda, koje reference sukladno odredbama stavka 2 eli primiti. lanak 49 Norme osiguranja kvalitete Ukoliko zahtijevaju predoenje potvrda koje su sastavila neovisna tijela koje potvruju da gospodarski subjekti zadovoljavaju odreene norme osiguranja kvalitete, naruitelji se pozivaju na sustave osiguranja kvalitete utemeljene na relevantnim europskim serijama normi koje su potvrdila tijela koja su u suglasju s europskim serijama normi koje se tiu izdavanja potvrda. Naruitelji priznaju ekvivalentne potvrde tijela s poslovnim nastanom u drugim dravama lanicama. Takoer prihvaaju druge dokaze koji potvruju da gospodarski subjekt primjenjuje ekvivalentne mjere osiguranja kvalitete. lanak 50 Norme ekolokog upravljanja Ukoliko naruitelji, u sluajevima navedenim u lanku 48 stavku 2 toki (f) zahtijevaju predoenje potvrda koje su sastavila neovisna tijela koja potvruju usklaenost gospodarskog subjekta s odreenim normama koje se tiu ekolokog upravljanja, pozivaju se na Program Zajednice o ekolokom upravljanju i reviziji (EMAS) ili na norme ekolokog upravljanja utemeljene na relevantnim europskim ili meunarodnim normama koje su potvrdila tijela koja su usklaena sa zakonom Zajednice ili relevantnim europskim ili meunarodnim normama koje se odnose na potvrivanje. Priznaju ekvivalentne potvrde tijela s poslovnim nastanom u drugim dravama lanicama. Takoer prihvaaju druge dokaze koji potvruju da gospodarski subjekt primjenjuje ekvivalentne mjere ekolokog upravljanja. lanak 51 Dodatna dokumentacija i informacije Naruitelj moe pozvati gospodarskog subjekta da nadopuni ili pojasni potvrde i dokumente koje je predao sukladno lancima 45 do 50. lanak 52 Slubene liste ovlatenih gospodarskih subjekata utemeljenih sukladno javnom ili privatnom pravu 1. Drave lanice mogu uvesti ili slubene liste ovlatenih ugovornika, dobavljaa ili pruatelja usluga ili potvrde koje izdaju tijela za izdavanje potvrda koja se bave javnim ili privatnim pravom. Drave lanice prilagoavaju uvjete za upis na ove liste i za izdavanje potvrda od strane tijela za izdavanje potvrda odredbama lanka 45 stavka 1, lanka 45
- 141 -
stavka 2 toaka (a) do (d) i (g), lanka 46, lanka 47 stavaka 1, 4 i 5, lanka 48 stavaka 1, 2, 5 i 6, lanka 49 i po potrebi lanka 50. Drave ih lanice takoer prilagouju lanku 47 stavku 2 i lanku 48 stavku 3 u pogledu prijava za upis koje podnose gospodarski subjekti koji pripadaju grupi i polau prava na resurse koje im dostupnim ine druge kompanije u grupi. U takvom sluaju, ovi gospodarski subjekti moraju dokazati tijelu koje sastavlja slubeni popis da e imati te resurse na raspolaganju tijekom perioda valjanosti potvrde koja potvruje njihov upis u slubenu listu i da e tijekom istog perioda ove kompanije nastavljati ispunjavati zahtjeve kvalitativnog odabira, utvrene u lancima navedenim u drugoj toki na koje se gospodarski subjekti oslanjaju za svoj upis. 2. Gospodarski subjekti koji su upisani u slubene liste ili koji imaju potvrdu mogu, za svaki ugovor, podnijeti naruitelju potvrdu o upisu koji je izdalo nadleno tijelo ili potvrdu koju je izdalo nadleno tijelo za izdavanje potvrda. Potvrde sadre reference koje su im omoguile upis na listu/da dobiju potvrdu i klasifikaciju danu na toj listi. 3. Upis na slubene liste potvren od strane nadlenih tijela ili potvrda koju je izdalo tijelo koje izdaje potvrde ne predstavlja, za svrhe naruitelja drugih drava lanica, pretpostavku o prikladnosti osim u pogledu lanka 45 stavka 1 i stavka 2 toaka (a) do (d) i (g), lanka 46, lanka 47 stavka 1 toaka (b) i (c) i lanka 48 stavka 2 toke(a) alineje (i) toaka (b), (e), (g) i (h) u sluaju ugovornika, stavka 2 toke (a) alineje (ii) toaka (b), (c), (d) i (j) u sluaju dobavljaa i stavka 2 toke (a) alineje (ii) i toaka (c) do (i) u sluajevima pruatelja usluga. 4. U informaciju koja se moe zakljuiti iz upisa na slubene liste ili potvrde ne moe se sumnjati bez opravdanja. to se tie uplate doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, od bilo kojeg upisanog gospodarskog subjekta moe se traiti dodatna potvrda kad god se nudi ugovor. Naruitelji drugih drava lanica primjenjuju stavak 3 i prvu toku ovog stavka samo u prilog gospodarskih subjekata koji imaju poslovni nastan u dravi lanici koja vodi slubenu listu. 5. Za upis gospodarskih subjekata drugih drava lanica u slubenu listu ili za izdavanje potvrda od strane tijela navedenih u stavku 1 ne moe se traiti daljnji dokaz ili izjave osim onih koji se trae od nacionalnih gospodarskih subjekata i, u svim sluajevima, onih koji su predvieni u lancima 45 do 49 i, po potrebi, lanku 50. Meutim, od gospodarskih subjekata iz drugih drava lanica ne moe se traiti takav upis ili potvrda kako bi sudjelovali u javnom natjeaju. Naruitelj priznaje ekvivalentne potvrde tijela osnovanih u drugim dravama lanicama. Takoer prihvaa druga ekvivalentna dokazna sredstva.
- 142 -
6. Gospodarski subjekti mogu zatraiti u bilo koje vrijeme upis u slubenu listu ili izdavanje potvrde. U razumno kratkom razdoblju mora ih se obavijestiti o odluci tijela koje sastavlja listu ili nadlenog tijela koje izdaje potvrde. 7. Tijela koja izdaju potvrde navedena u stavku 1 su tijela koja zadovoljavaju europske norme koje se tiu izdavanja potvrda. 8. Drave lanice koje imaju slubene liste ili tijela za izdavanje potvrda kako je navedeno u stavku 1 obavezni su obavjeivati Komisiju i druge drave lanice o adresama tijela na koja se trebaju slati prijave. Odjeljak 3 Dodjela ugovora lanak 53 Kriteriji dodjele ugovora 1. Ne dovodei u pitanje nacionalne zakone, propise ili upravne odredbe koje se tiu naknada za odreene usluge, kriteriji na kojima naruitelj temelji dodjelu ugovora o javnim nabavama su ili: (a) kada se ugovor dodjeljuje ponudi koja je s toke gledita naruitelja ekonomski najpovoljnija, razni kriteriji vezani uz sadraj dotinog ugovora o javnim nabavama, npr., kvaliteta, cijena, tehniko dostignue, estetske i funkcionalne osobine, ekoloke osobine, operativni trokovi, ekonominost, servisiranje nakon prodaje i tehnika pomo, datum isporuke i rokovi isporuke ili rokovi zavretka radova, ili (b) samo najnia cijena. 2. Ne dovodei u pitanje odredbe tree toke, u sluaju navedenom u stavku 1 toki (a) naruitelj u obavijesti o ugovoru ili u ugovornim dokumentima ili, u sluaju konkurentskog dijaloga, u opisnom dokumentu, navodi relativni znaaj koji pridaje svakom pojedinom kriteriju izabranom da odredi ekonomski najpovoljniju ponudu. Ti se znaaji kriterija mogu izraziti predvianjem raspona s odgovarajuom maksimalnom razlikom meu cijenama.. Ukoliko, po miljenju naruitelja, odreivanje znaaja nije mogue iz dokazivih razloga, naruitelj navodi u obavijesti o ugovoru i/ili ugovornim dokumentima ili, u sluaju konkurentskog dijaloga, u opisnom dokumentu, kriterije poredane po vanosti od najvanijeg prema najmanje vanom.
- 143 -
lanak 54 Uporaba elektronskih drabi 1. Drave lanice mogu predvidjeti da se naruitelji mogu sluiti elektronskim drabama. 2. U otvorenim, ogranienim ili pregovarakim postupcima u sluaju navedenom u lanku 30 stavku 1 toki (a), naruitelji mogu odluiti da dodjeli ugovora o javnim nabavama prethodi elektronska draba kad se specifikacije ugovora mogu odrediti s preciznou. U istim okolnostima, elektronska draba moe se odrati prilikom ponovnog otvaranja natjecanja izmeu strana okvirnog sporazuma kako je predvieno drugom alinejom, druge toke lanka 32 stavka 4 i prilikom otvaranja natjeaja za dodjelu ugovora prema dinaminom sustavu kupnje navedenom u lanku 33. Elektronska se draba temelji: - ili samo na cijenama kada se ugovor dodjeljuje ponudi s najniom cijenom, - ili na cijenama i/ili na novim vrijednostima osobina ponuda navedenih u specifikaciji kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi. 3. Naruitelji koji odlue odrati elektronsku drabu navode tu injenicu u obavijesti o ugovoru. Specifikacije ukljuuju, inter alia, sljedee potankosti: (a) osobine, vrijednost kojih e biti predmetom elektronske drabe, pod uvjetom da se takve osobine mogu kvantitativno odrediti i da se mogu izraziti u brojevima ili postocima; (b) granice vrijednosti koje mogu biti podnesene, s obzirom da rezultiraju iz specifikacija koje se odnose na predmet ugovora; (c) informacije koje e biti dostupne ponuditeljima tijekom elektronske drabe i, po potrebi, kada e im biti dostupne;
(d) bitne informacije koje se tiu postupka elektronske drabe; (e) uvjeti pod kojima e ponuditelji moi ponuditi cijenu, posebice, minimalne razlike koje e se, po potrebi, zahtijevati u postpku davanja ponuda; (f) bitne informacije koje se tiu koritene elektronske opreme i rjeenja i tehnikih specifikacija za vezu.
4. Prije zapoinjanja elektronske drabe, naruitelji donose punu poetnu procjenu ponuda u skladu s utvrenim kriterijem/kriterijima dodjele i znaajem koji im je pridan. Svi ponuditelji koji su podnijeli prihvatljive ponude pozivaju se istovremeno elektronskim sredstvom da podnesu nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv
- 144 -
sadrava sve bitne informacije koje se tiu individualne veze s elektronskom opremom koja se koristi i navodi datum i vrijeme poetka elektronske drabe. Elektronska se draba moe odvijati u nizu uzastopnih faza. Elektronska draba ne moe poeti prije od dva dana nakon slanja poziva. 5. Kada se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, poziv je popraen rezultatom pune procjene relevantnih ponuaa, koja je provedena u skladu sa znaajem kriterija predvienim u prvoj toki lanka 53 stavka 2. Poziv takoer sadri matematiku formulu koja e se koristiti u elektronskoj drabi kako bi se automatski odredile promjene u rangiranju na temelju ponuenih novih cijena i/ili novih vrijednosti. Ta formula sadri vanost svih kriterija koji su odreeni kako bi se odredila ekonomski najpovoljnija ponuda, kako je navedeno u obavijesti o ugovoru ili specifikacijama; u tu svrhu, svi se rasponi, meutim, unaprijed smanjuju na odreenu vrijednost. Ukoliko su doputene varijante, osigurava se razliita formula za svaku varijantu. 6. Tijekom svake pojedine faze elektronske drabe naruitelj svim ponuditeljima trenutno alje, u najmanju ruku, dovoljnu informaciju kako bi im omoguio da odrede svoj relativni rang u bilo kojem trenutku. Mogu takoer slati druge informacije koje se tiu drugih podnesenih cijena i vrijednosti, pod uvjetom da je to navedeno u specifikacijama. Mogu takoer u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi drabe. Meutim ni u kom sluaju ne mogu otkriti identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektronske drabe. 7. Naruitelji zatvaraju elektronsku drabu na jedan ili na vie sljedeih naina: (a) u pozivu na sudjelovanje u drabi navode unaprijed utvreni datum i vrijeme; (b) kada vie ne prime nove cijene ili nove vrijednosti koje zadovoljavaju kriterije koji se tiu minimalnih razlika. U tom sluaju, naruitelji u pozivu na sudjelovanje u drabi navode vrijeme koje e dopustiti da protekne nakon primanja posljednje ponude prije nego to zatvore elektronsku drabu; (c) kada je zavren broj faza drabe, koji je utvren u pozivu na sudjelovanje u drabi.
Kada su naruitelji odluili zatvoriti elektronsku drabu u skladu s tokom (c), mogue u kombinaciji s rjeenjima navedenim u toki (b), poziv na sudjelovanje u drabi navodi raspored za svaku fazu drabe. 8. Nakon zatvaranja elektronske drabe naruitelji dodjeljuju ugovor u skladu s lankom 53 na temelju rezultata elektronske drabe.
- 145 -
Naruitelji ne mogu nepravilno pribjegavati elektronskim drabama ili ih koristiti na takav nain da sprijee, ogranie ili narue trino natjecanje ili promijene predmet ugovora, kako je naveden u objavljenoj obavijesti o ugovoru i kako je definiran u specifikaciji. lanak 55 Neprirodno niske ponude 1. Ukoliko se, za dati ugovor, ponude uine neprirodno niskim u odnosu na robe, radove ili usluge, naruitelj, prije nego to moe odbiti takve ponude, trai potankosti, u pisanom obliku, o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnim. Te se pojedinosti mogu posebice odnositi na: (a) mjere tednje u graevinskoj metodi, proizvodnom procesu ili pruenim uslugama; (b) izabrana tehnika rjeenja i/ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za izvrenje radova, za dostavu roba ili usluga; (c) originalnost radova, dostava ili usluga koje predlae ponuditelj;
(d) potivanje odredbi koje se odnose na zatitu pri zapoljavanju i radne uvjete na snazi na mjestu gdje e se obavljati radovi, usluge ili dostave. (e) mogunost da ponuditelj prima dravnu potporu. 2. Naruitelji provjeravaju te konstitutivne elemente tako to se obraaju ponuditelju, uzimajui u obzir dostavljene dokaze. 3. Ukoliko naruitelj utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato to ponuditelj prima dravnu potporu, ponuda moe biti odbijena samo na temelju toga, nakon dijaloga s ponuditeljem, ukoliko on nije u mogunosti dokazati, unutar dovoljno dugog vremenskog roka odreenog od strane naruitelja, da je dotina potpora dodijeljena legalno. Ukoliko naruitelj odbije ponudu u ovim okolnostima, obavjeuje Komisiju o toj injenici.
- 146 -
GLAVA III PRAVILA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE POGLAVLJE I Pravila koja ureuju koncesije za javne radove lanak 56 Podruje primjene Ovo poglavlje primjenjuje se na sve ugovore o koncesijama za javne radove koje je zakljuio naruitelj ukoliko je vrijednost ugovora jednaka ili via od 6,242,000 eura. Vrijednost se rauna u skladu s pravilima primjenjivim na ugovore o javnim radovima definiranim u lanku 9. lanak 57 Iznimke iz podruja primjene Ova glava ne odnosi se na koncesije o javnim radovima koje se dodjeljuju: (a) u sluajevima navedenim u lancima 13, 14 i 15 ove direktive u vezi s ugovorima o javnim radovima; (b) od strane naruitelja koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti navedenih u lancima 3 do 7 Direktive 2004/17/EZ ukoliko se te koncesije dodjeljuju za obavljanje tih djelatnosti. Meutim, ova se direktiva i dalje odnosi na koncesije za javne radove koje dodjeljuju naruitelji koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti navedenih u lanku 6 Direktive 2004/17/EZ i koje su dodijeljene za te djelatnosti, u onoj mjeri u kojoj se dotina drava lanica slui opcijom navedenom u njenoj drugoj toki lanka 71 kako bi odgodila njenu primjenu. lanak 58 Objava obavijesti koje se tiu koncesija za javne radove 1. Naruitelji koji ele dodijeliti ugovor o koncesiji za javne radove obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti. 2. Obavijesti o koncesijama za javne radove sadre informacije navedene u aneksu VII C i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju naruitelj smatra
- 147 -
korisnom, u skladu s standardnim obrascima koje je usvojila Komisija sukladno postupku iz lanka 77 stavka 2. 3. Obavijesti se objavljuju u skladu lankom 36 stavkama 2 do 8. 4. lanak 37 o objavi obavijesti takoer se odnosi i na obavijesti o koncesijama za javne radove. lanak 59 Vremenski rok Kada naruitelji pribjegnu koncesiji za javne radove, vremenski rok za podnoenje prijava za koncesije je najmanje 52 dana od dana odailjanja obavijesti, osim ukoliko se primjenjuje lanak 38 stavak 5. Primjenjuje se lanak 38 stavak 7. lanak 60 Podugovaranje Naruitelj moe ili: (a) zahtijevati da koncesionar dodijeli ugovore koji ine minimalno 30% ukupne vrijednosti radova za koje e se dodijeliti ugovor o koncesiji, treim stranama, istovremeno pruajui mogunost kandidatima da poveaju ovaj postotak; ovaj minimalni postotak naveden je u ugovoru o koncesiji, ili (b) zatraiti od kandidata za ugovore o koncesiji da u svojim ponudama navedu postotak, ako ga imaju, ukupne vrijednosti radova za koje se dodjeljuje ugovor o koncesiji koji namjeravaju dodijeliti treim stranama. lanak 61 Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima Ova se direktiva ne odnosi na dodatne radove koji nisu ukljueni u poetno razmatrani projekt koncesije ili u poetni ugovor ali koji su, zbog nepredvienih okolnosti, postali nuni za izvedbu radova opisanih u njima, koje je naruitelj dodijelio koncesionaru, pod uvjetom da su dodijeljeni gospodarskom subjektu koji obavlja takve radove: - kad se takve dodatne radove ne moe tehniki ili ekonomski odvojiti od poetnog ugovora a da se ne prouzroe velike potekoe naruitelju, ili - kad su takvi radovi, iako odvojivi od izvoenja poetnih radova strogo nuni za njihovo dovrenje. Meutim, ukupna vrijednost ugovora koji se dodjeljuju za dodatne radove ne moe biti vea od 50% iznosa ugovora o koncesiji za originalne radove.
- 148 -
POGLAVLJE II Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji su naruitelji lanak 62 Primjenjiva pravila Ukoliko je koncesionar naruitelj kako je navedeno u lanku 1 stavku 2 on potuje ovom Direktivom utvrene odredbe za ugovore o javnim radovima u sluaju radova koje e obaviti tree strane. POGLAVLJE III Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji nisu naruitelji lanak 63 Pravila oglaivanja: donje granine cijene i iznimke 1. Drave lanice poduzimaju mjere nune kako bi se osiguralo da koncesionari javnih radova koji nisu naruitelji primjenjuju pravila oglaivanja definirana u lanku 64 pri dodjeljivanju ugovora o radovima treim stranama, ukoliko je vrijednost takvih ugovora jednaka ili vea od 6,242,000 eura. Oglaivanje se, meutim, nee traiti ukoliko ugovor o radovima ispunjava uvjete navedene u lanku 31. Vrijednosti ugovora raunaju se u skladu s pravilima primjenjivim na ugovore o javnim radovima utvrenim u lanku 9. 2. Grupe poduzea koje su nastale kako bi dobile koncesiju ili njima srodna poduzea ne smatraju se treim stranama. Srodno poduzee je bilo koje poduzee nad kojim koncesionar ima dominantan utjecaj, bilo izravno ili neizravno, ili bilo koje poduzee koje ima dominantan utjecaj na koncesionara ili koje je, kao koncesionar, podlono dominantnom utjecaju drugog poduzea, kao rezultat vlasnitva, financijskog udjela ili pravila koja ga ureuju. Dominantan utjecaj od strane poduzea pretpostavlja se kada ono u odnosu na drugo poduzee, izravno ili neizravno : (a) dri vei dio upisanog kapitala poduzea; (b) kontrolira veinu glasova vezanih uz dionice koje izdaje poduzee; ili
- 149 -
(c)
moe imenovati vie od pola lanova administrativnog, upravljakog ili nadzornog tijela poduzea.
Iscrpna popis takvih poduzea ukljuuje se u prijavu za koncesiju. Taj popis se aurira u skladu s naknadnim promjenama u odnosima meu poduzeima. lanak 64 Objava obavijesti 1. Nositelji koncesija za radove koji nisu naruitelji i koji ele dodijeliti ugovore o radovima treoj strani obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti. 2. Obavijesti sadre informacije navedene u aneksu VII C i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju nositelj koncesije za radove smatra korisnom u skladu sa standardnim obrascem kojeg je usvojila Komisija u skladu s postupkom iz lanka 77 stavka 2. 3. Obavijest se objavljuje u skladu s lankom 36 stavkama 2 do 8. 4. Takoer se primjenjuje lanak 37 o dobrovoljnoj objavi obavijesti. lanak 65 Vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanje i za prijem ponuda U ugovorima o radovima koje dodjeljuje nositelj koncesije za radove koji nije naruitelj, vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanje, kojeg je utvrdio koncesionar, je najmanje 37 dana od dana odailjanja obavijesti o ugovoru, a vremenski rok za prijem ponuda je najmanje 40 dana od dana odailjanja obavijesti o ugovoru ili poziva na natjeaj. Primjenjuje se lanak 38 stavke 5, 6 i 7.
- 150 -
GLAVA IV PRAVILA KOJA UREUJU NATJEAJE ZA DIZAJN lanak 66 Ope odredbe 1. Pravila za organizaciju natjeaja za dizajn u skladu su s lancima 66 do 74 a informacije o njima alju se zainteresiranima za sudjelovanje u natjeaju. 2. Primanje sudionika u natjeaj za dizajn ne ograniava se: (a) uputom na teritorij ili dio teritorija drave lanice; (b) na temelju injenice da bi, prema zakonu drave lanice u kojoj se organizira natjeaj, trebali biti ili fizike ili pravne osobe. lanak 67 Podruje primjene 1. U skladu s ovom glavom, natjeaje za dizajn organiziraju: (a) naruitelji koji su navedeni u aneksu IV kao tijela sredinje vlade, poevi od donje granine cijene koja je jednaka ili vea od 162,000 eura; (b) naruitelji koji nisu navedeni u aneksu IV poevi od donje granine cijene koja je jednaka ili vea od 249,000 eura; (c) svi naruitelji, poevi od donje granine cijene koja je jednaka ili vea od 249,000 eura ukoliko se natjeaj odnosi na usluge iz kategorije 8 aneksa II A, telekomunikacijske usluge iz kategorije 5, poloaj kojih je u CPV nomenklaturi jednak CPC referentnim brojevima 7524, 7525 i 7526 i/ili usluge navedene u aneksu II B.
2. Ova se glava odnosi na: (a) natjeaje za dizajn organiziran kao dio postupka koji vodi dodjeli ugovora o pruanju javnih usluga; (b) natjeaje za dizajn s nagradama i/ili isplatama sudionicima. U sluajevima navedenim u toki (a) donja se granina cijena odnosi na procijenjenu vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), ugovora o pruanju javnih usluga, ukljuujui mogue nagrade i/ili isplate sudionicima. U sluajevima navedenim u toki (b), donja se granina cijena odnosi na ukupni iznos nagrada i isplata, ukljuujui procijenjenu vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), ugovora o pruanju javnih usluga koji mogu
- 151 -
naknadno biti zakljueni temeljem lanka 31 stavka 3 ukoliko naruitelj ne iskljuuje takvu dodjelu obavijesti o natjeaju. lanak 68 Iznimke iz podruja primjene Ova se glava ne odnosi na (a) natjeaje za dizajn u smislu Direktive 2004/17/EZ koje organiziraju naruitelji koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti navedene u lancima 3 do 7 te Direktive i koji su organizirani za obavljane takvih djelatnosti; niti se odnosi na natjeaje izuzete iz opsega ove direktive. Meutim, ova se direktiva i dalje primjenjuje na natjeaje za dizajn koje dodjeljuju naruitelji koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti navedene u lanku 6 Direktive 2004717/EZ i koji se dodjeljuju za te djelatnosti, ako se dotina drava lanica slui opcijom navedenom u njenoj drugoj toki lanka 7 kako bi odgodila njenu primjenu; (b) natjeaje koji su organizirani u istim sluajevima kao i oni navedeni u lancima 13, 14 i 15. ove direktive za ugovore o pruanju javnih usluga. lanak 69 Obavijesti 1. Naruitelji koji ele provesti natjeaj za dizajn obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti o natjeaju. 2. Naruitelji koji su proveli natjeaj za dizajn alju obavijest o ishodu natjeaja u skladu s lankom 36 i moraju biti u mogunosti dokazati datum slanja obavijesti. Ukoliko bi objavljivanje obavijesti o rezultatu natjeaja ometalo provedbu zakona, bilo suprotno javnim interesima, naruilo legitimne trine interese odreenog poduzea, bilo javnog ili privatnog, ili ukoliko bi moglo naruiti poteno trino natjecanje izmeu pruatelja usluga, takva se informacija ne treba objaviti. 3. Na natjeaje se takoer primjenjuje lanak 37 koji se tie objave obavijesti. lanak 70 Oblik i nain objave obavijesti o natjeaju 1. Obavijesti navedene u lanku 69 sadre informacije navedene u aneksu VII D u skladu sa standardnim obrascima obavijesti koje je prihvatila Komisija u skladu s postupkom iz lanka 77 stavka 2. 2. Obavijesti se objavljuju u skladu s lankom 36 stavkama 2 do 8.
- 152 -
lanak 71 Sredstva komunikacije 1. lanak 42 stavke 1, 2 i 4 primjenjuju se na sve komunikacije vezane uz natjeaje. 2. Komunikacija, izmjena i pohranjivanje informacija takva je da osigurava uvanje integriteta i povjerljivosti svih informacija koje alju sudionici u natjeaju i takva da iri utvruje sadraj planova i projekata tek nakon isteka vremenskog roka za njihovu prijavu. 3. Sljedea se pravila primjenjuju na ureaje za elektronski prijem planova i projekata: (a) informacije vezane uz specifikacije nune za predoavanje planova i projekata elektronskim sredstvima, ukljuujui ifriranje, dostupne su zainteresiranim stranama. Povrh toga, ureaji za elektronski prijem planova i projekata zadovoljavaju zahtjeve aneksa X. (b) drave lanice mogu uvesti ili podravati dobrovoljna rjeenja za akreditaciju koja su namijenjena poboljanju razine usluge ovjeravanja koja se prua za takve ureaje. lanak 72 Odabir natjecatelja Ukoliko su natjeaji za dizajn ogranieni na ogranieni broj sudionika, naruitelj utvruje jasne i nediskriminirajue kriterije odabira. U svim sluajevima, broj kandidata koji su pozvani da sudjeluju u natjeaju dovoljan je da osigura pravo trino natjecanje. lanak 73 Sastavljanje irija iri se sastavlja iskljuivo od fizikih osoba koje su neovisne od sudionika u natjeaju. Ukoliko se od sudionika u natjeaju zahtijeva odreena struna kvalifikacija, najmanje treina lanova irija ima tu ili ekvivalentnu kvalifikaciju. lanak 74 Odluke irija 1. iri je autonoman u svojim odlukama ili miljenjima. 2. Planove i projekte koje su kandidati podnijeli razmatra anonimno i iskljuivo na temelju kriterija koji su navedeni u obavijesti o natjeaju za dizajn.
- 153 -
3. Biljei ocjene projekata u izvjeu koje potpisuju njegovi lanovi i koje je sastavljeno u skladu s vrijednostima svakog projekta, zajedno s opaskama lanova irija i tokama koje treba pojasniti, ako ih ima. 4. Anonimnost se mora potivati sve dok iri ne donese miljenje ili odluku. 5. Mogu se pozvati kandidati, ako je to potrebno, da odgovore na pitanja koja je iri zabiljeio u zapisniku kako bi se razjasnili aspekti projekata. 6. Sastavljaju se potpuna izvjea o razgovorima lanova irija i kandidata.
- 154 -
GLAVA V STATISTIKE OBAVEZE, IZVRNE OVLASTI I ZAVRNE ODREDBE lanak 75 Statistike obaveze Kako bi omoguili ocjenu rezultata primjene ove direktive, drave lanice Komisiji prosljeuju statistiko izvjee pripremljeno u skladu s lankom 76 tako da se odvojeno bave pitanjima ugovora o javnim opskrbama, uslugama i radovima koje su dodijelili naruitelji tijekom prethodne godine, najkasnije do 31. listopada svake godine. lanak 76 Sadraj statistikih izvjea 1. Za svakog pojedinog naruitelja navedenog u aneksu IV, statistiko izvjee navodi najmanje: (a) broj i vrijednost dodijeljenih ugovora obuhvaenih ovom direktivom; (b) broj i ukupnu vrijednost ugovora dodijeljenih sukladno odstupanjima od Sporazuma. to je vie mogue, podaci navedeni u toki (a) prvog stavka ralanjuju se pomou podataka o: (a) koritenim postupcima za dodjelu ugovora; i (b) za svaki od ovih postupaka, radovima kako su navedeni u aneksu I i proizvodima i uslugama kako su dani u aneksu II i identificirani kategorijom CPV nomenklature; (c) nacionalnosti gospodarskog subjekta kojem je ugovor dodijeljen.
Ukoliko su ugovori sklopljeni u skladu s pregovarakim postupcima, podaci navedeni u toki (a) prvog stavka takoer se ralanjuju u skladu s okolnostima navedenim u lancima 30 i 31 i navode broj i vrijednost ugovora dodijeljenih od strane drave lanice i tree zemlje uspjenog ugovornika. 2. Za svaku kategoriju naruitelja koji nije naveden u aneksu IV, statistiko izvjee navodi najmanje: (a) broj i vrijednost dodijeljenih ugovora, ralanjene u skladu s drugom tokom stavka 1; (b) ukupnu vrijednost ugovora dodijeljenih sukladno odstupanjima od Sporazuma.
- 155 -
3. Statistiko izvjee sadri sve druge statistike informacije koje su nune na temelju Sporazuma. Informacija navedena u prvoj toki odreuje se sukladno postupku iz lanka 77 stavka 2. lanak 77 Savjetodavni odbor 1. Komisiji pomae Savjetodavni odbor za ugovore o javnim nabavama osnovan na temelju lanka 1 Odluke 71/306/EEZ25 (u daljnjem tekstu: Odbor). 2. Ukoliko se poziva na ovaj stavak, primjenjuju se lanci 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ, u skladu s njenim lankom 8. 3. Odbor usvaja pravila postupka. lanak 78 Korekcija donjih graninih cijena 1. Komisija provjerava donje granine cijene utvrene u lanku 7 svake dvije godine od stupanja na snagu ove direktive i, ukoliko je to potrebno, korigira ih u skladu s postupkom utvrenim u lanku 77 stavku 2. Izraun vrijednosti ovih donjih graninih cijena temelji se na prosjenoj dnevnoj vrijednosti eura, izraenoj u SDR, tijekom 24 mjeseca zavrno s posljednjim danom kolovoza koji prethodi korekciji koja stupa na snagu od 1. sijenja. Tako korigirana vrijednost donjih graninih pragova zaokruuje se, ukoliko je potrebno, na najbliih tisuu eura kako bi se osiguralo da se potuju Sporazumom utvrene donje granine cijene na snazi, izraene u SDR. 2. Istovremeno s korekcijom sukladno odredbama stavka 1 Komisija u skladu s postupkom iz lanka 77 stavka 2, ravna: (a) donje granine cijene utvrene pod tokom (a) prvog stavka lanka 8, u lanku 56 i u prvoj toki lanka 63 o korigiranim donjim graninim cijenama koje se primjenjuju na ugovore o javnim radovima; (b) donje granine cijene utvrene u lanku 61 stavku 1 tokama (b) i (c) o korigiranim donjim graninim cijenama koje se primjenjuju na ugovore o pruanju javnih usluga koje je dodijelio naruitelj koji nije ukljuen u aneks IV. 3. Vrijednost donjih graninih cijena koje su utvrene sukladno odredbama stavka 1 u nacionalnim valutama drava lanica koje ne sudjeluju u monetarnoj uniji prilagoava se svake dvije godine od 1. sijenja 2004. nadalje. Izraun
SL L 185, 16. kolovoza 1971., str. 15. Odluka kako je izmijenjena i dopunjena Odlukom 77/63/EEZ (SL L 13, 15. sijenja 1977., str.15).
25
- 156 -
takve vrijednosti temelji se na prosjenoj dnevnoj vrijednosti tih valuta izraenoj u eurima tijekom 24 mjeseca zavrno s posljednjim danom kolovoza koji prethodi korekciji koja stupa na snagu od 1. sijenja. 4. Korigirane donje granine cijene navedene u stavku 1 i njihove odgovarajue vrijednosti u nacionalnim valutama navedenim u stavku 3 objavljuje Komisija u Slubenom listu Europske unije na poetku mjeseca studenog koji slijedi nakon korekcije. lanak 79 Izmjene i dopune 1. U skladu s postupkom navedenim u lanku 77 stavku 2 Komisija moe izmijeniti i dopuniti; (a) tehnike postupke za metode izrauna utvrene u drugoj toki lanka 78 stavka 1 i lanku 78 stavku 3. (b) postupke za sastavljanje,slanje,primanje,prijevod,skupljanje i distribuiranje obavijesti navedenih u lancima 35, 58, 64 i 69 i statistika izvjea predviena etvrtom tokom lanka 35 stavka 4 i lancima 75 i 76; (c) postupke za tono odreena upuivanja u obavijestima na tono odreene pozicije u CPV nomenklaturi ;
(d) popis tijela i kategorija tijela kojima upravlja javno pravo u aneksu III, kada se, na temelju obavijesti od strane drava lanica ovo pokae nunim; (e) listu sredinjih vladinih tijela u aneksu IV u skladu s prilagodbama nunim za uinkovitost Sporazuma; (f) referentne brojeve u nomenklaturi utvrenoj u aneksu II ako ovo ne mijenja materijalno podruje primjene ove direktive, i postupke za upute, u obavijestima, na pojedine pozicije u ovoj nomenklaturi unutar kategorija usluga navedenih u aneksu;
(g) postupak za slanje i objavljivanje podataka navedenih u aneksu VIII iz razloga tehnikog napretka ili iz administrativnih razloga; (h) tehnike potankosti i karakteristike ureaja za elektronski prijem navedenih u tokama (a), (f) i (g) aneksa X. lanak 80 Provedba 1. Drave lanice donose potrebne zakone, uredbe i druge propise kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive najkasnije do 31. sijenja 2006. One o tome odmah obavjetavaju Komisiju.
- 157 -
Kada drave lanice budu donosile ove mjere, te e mjere prilikom njihove slubene objave sadravati uputu na ovu Direktivu ili e se uz njih navesti takva uputa. Naine toga upuivanja predvidjet e drave lanice. 2. Drave lanice dostavljaju Komisiji tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donose na podruju na koje se odnosi ova Direktiva. lanak 81 Mehanizmi nadzora U skladu s Direktivom Vijea 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o koordinaciji zakona, uredaba i drugih propisa koji se odnose na primjenu postupaka kontrole na dodjelu ugovora o javnim opskrbama i javnim radovima26, drave lanice osiguravaju provedbu ove Direktive uinkovitim, raspoloivim i transparentnim mehanizmima. U tu svrhu mogu, izmeu ostaloga, imenovati ili osnovati neovisno tijelo. lanak 82 Opozivi Direktiva 92/50/EEZ osim njenog lanka 41 i Direktive 93/36/EEZ i 93/37/EEZ prestaju vaiti od dana navedenog u lanku 80 ne dovodei u pitanje obaveze drava lanica koje se tiu rokova za transponiranje i primjenu utvrenu u aneksu XI. Upute na opozvane direktive tumae se kao upute na ovu direktivu i u skladu s korelacijskom tablicom u aneksu XII. lanak 83 Stupanje na snagu Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Slubenom listu Europske unije. lanak 84 Primatelji Ova je Direktiva upuena dravama lanicama. Sastavljeno u Strasbourgu, 31. oujka 2004. Za Europski parlament Predsjednik P. Cox
Za Vijee Predsjednik D. Roche
SL L 395, 30. prosinca, 1989., str. 33. Direktiva kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 92/50/EEZ.
26
- 158 -
ANEKS I. POPIS DJELATNOSTI KAKO SU NAVEDENE U LANKU 1 STAVKU 2 TOKI (b)27 NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina 45 IZGRADNJA Predmet Izgradnja Biljeke Ovaj odjel ukljuuje: - izgradnju novih zgrada i radova, obnovu i uobiajene popravke 45.1 45.11 Pripremanje gradilita Ova skupina ukljuuje: Ruenje i unitavanje - ruenje zgrada i drugih zgrada: struktura micanje zemlje - ienje gradilita - micanje zemlje: iskopavanje, punjenje zemljom, izravnavanje gradilita, kopanje jaraka, uklanjanje kamenja, dizanje u zrak, itd. - priprema gradilita za miniranje: uklanjanje naslaga minerala Ova skupina takoer ukljuuje: - drenau gradilita - drenau poljoprivrednog i umskog zemljita 45100000 45110000 CPV kod 45000000
Uredba vijea (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada o statistikoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj Zajednici (SL L 293, 24. listopada 1990. str. 1.) Uredba kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 761/93 od 24. oujka 1993. (SL L 83, 3. travnja 1993., str. 1). U sluaju razilaenja u tumaenju izmeu CPV i NACE nomenklature, primjenjuje se NACE nomenklatura.
28
27
- 159 -
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina 45.12 IZGRADNJA Predmet Probna buenja i vrtanja Biljeke Ova skupina ukljuuje - probna buenja, probna vrtanja i uzimanje uzoraka iz jezgre za potrebe izgradnje te za geofizike, geoloke ili sline svrhe Ova skupina ukljuuje: - buenje izvora sirove nafte ili plina, vidi 11.20 - buenje bunara za vodu, vidi 45.25 - kopanje ahtova, vidi 45.25 -iskoritavanje naftnih i plinskih polja, geofizika, geoloka i seizmika mjerenja, vidi 74.20 45.2 Graenje cjelovitih graevina ili njihovih dijelova; graevinarstvo 45.21 Openita izgradnja objekata i graevinski radovi Ova skupina ukljuuje: -izgradnju svih tipova zgrada - izgradnju graevinskih konstrukcija: mostova, ukljuujui i one za poviene autoceste, vijadukata, tunela i podzemnih eljeznica dalekovoda, komunikacijskih i elektrinih vodova gradskih cjevovoda, gradskih 45200000 CPV kod 45120000
45210000
- 160 -
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina IZGRADNJA Predmet Biljeke komunikacijskih i elektrinih vodova pomonih gradskih radova sastavljanje i podizanje unaprijed proizvedenih graevina na licu mjesta Ova skupina ne ukljuuje: - uslune poslove vezane uz vaenje nafte i plina, vidi 11.20 - podizanje gotovih prethodno proizvedenih graevina iz dijelova koji nisu od betona, vidi odjele 20, 26. i 28. - graevinske radove na, (iskljuujui radove na zgradama), stadionima , bazenima, sportskim dvoranama, teniskim igralitima, golf terenima i drugim sportskim objektima, vidi 45.23 - montau zgrada, vidi 45.3 - dovrenje zgrada, vidi 45.4 - arhitektonske i strojarske poslovi, vidi 74.20 - upravljanje projektom izgradnje, vidi 74.20 45.22 Podizanje krovova i krovnih konstrukcija
- 161 -
CPV kod
Ova skupina ukljuuje: - podizanje krovova - pokrivanje krovova - ipregniranje
45220000
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina 45.23 IZGRADNJA Predmet Izgradnja autocesta, cesta, zranih pista i sportskih objekata Biljeke Ova skupina ukljuuje: -izgradnju autocesta, ulica, cesta, drugih putova za vozila i pjeake -izgradnju eljeznica - izgradnju zranih pista - graevinske radove na, (iskljuujui radove na zgradama), stadionima, bazenima, sportskim dvoranama, teniskim igralitima, golf igralitima i drugim sportskim objektima, - bojanje oznaka na cestovnim povrinama i parkiralitima Ova skupina ne ukljuuje: - preliminarno micanje zemlje, vidi 45.11 45.24 Izgradnja projekata vezanih uz vodu Ova skupina ukljuuje izgradnju: - plovnih putova, luka, rijenih radova, luka namijenjenih zabavi (marina), ustava, itd. -brana i nasipa -drenae -radove ispod povrine 45.25 Drugi graevinski projekti ukljuujui posebne djelatnosti Ova skupina ukljuuje: - djelatnosti vezane uz izgradnju specijalizirane za jedan aspekt koji je zajedniki razliitim vrstama konstrukcija, koje zahtijevaju posebne vjetine ili opremu: 45250000 45240000 CPV kod 45230000
- 162 -
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina IZGRADNJA Predmet Biljeke izrada temelja ukljuujui navoz - buenje i izgradnju bunara za vodu, izradu ahtova - podizanje elinih elemenata koji nisu iz vlastite proizvodnje - savijanje elika - postavljanje cigala i kamenja - podizanje i razmontiranje skela i radnih platformi, ukljuujui najam skela i radnih platformi - podizanje dimnjaka i industrijskih pei Ova skupina ne ukljuuje: - iznajmljivanje skela bez podizanja i razmontiranja, vidi 71.32 45.3 45.31 Instalacije Instalacije elektrinih vodova i ureaja Ova skupina ukljuuje: - instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama: elektrinih vodova i ureaja telekomunikacijskih sustava sustava elektrinog grijanja antena u stambenim zgradama protupoarnih alarma sustava protuprovalnih alarma 45300000 45310000 CPV kod
- 163 -
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina IZGRADNJA Predmet Biljeke dizala i pokretnih stepenica gromobrana Ova skupina ukljuuje: - instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama toplinske, zvune i izolacije od vibracija Ova skupina ne ukljuuje: - impregniranje, vidi 45.22 45.33 Vodovodne instalacije Ova skupina ukljuuje: - instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama: vodovodne instalacije i sanitarne opreme plinskih ureaja opreme i provodnih kanala za grijanje, ventilaciju, hlaenje ili klimatizaciju sustave vrtnih prskalica Ova skupina ne ukljuuje: - instaliranje sustava elektrinog grijanja,vidi 45.31 45.34 Druge instalacije u zgradama Ova skupina ukljuuje: - instalaciju rasvjetnih i signalnih sustava za ceste, eljeznicu, zrane luke i luke - instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama opreme i nepokretnih ureaja (n.e.c.) 45.4 Dovrenje zgrada
- 164 -
CPV kod
45.32
Djelatnosti vezane uz izolaciju
45320000
45330000
45340000
45400000
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina 45.41 IZGRADNJA Predmet bukanje Biljeke Ova skupina ukljuuje: - stavljanje u zgrade i druge konstrukcije vanjske i unutarnje buke, tukature i uz to vezanih konstrukcija od letava 45.42 Ugradnja stolarije Ova skupina ukljuuje: - ugradnju vrata, prozora, prozorskih i vratnih okvira, ugradbenih kuhinja, stubita, namjetaja u trgovinama i slinog, od drveta ili slinog materijala koji nisu iz vlastite proizvodnje - dovretak unutarnjih radova poput stropova, drvenih zidnih obloga, pokretnih pregrada, itd. Ova skupina iskljuuje: - postavljanje parketa i drugih drvenih podnih obloga, vidi 45.43 45.43 Oblaganje podova i zidova Ova skupina ukljuuje: - postavljanje u zgrade i druge konstrukcije: keramikih, betonskih ili kamenih zidnih ili podnih ploica parketa i drugih drvenih podnih obloga podnih obloga od tapisona i linoleuma, bilo da su od gume ili plastika terrazzo , mramorne, granitne ili podne i zidne obloge od kriljevca 45430000 45420000 CPV kod 45410000
- 165 -
NACE28 ODJELJAK F Odjel Grupa Skupina 45.44 IZGRADNJA Predmet Lienje i ostakljivanje Biljeke tapeta Ova skupina ukljuuje: - unutarnje i vanjsko lienje zgrada - lienje graevinarskih struktura - montiranje stakala, ogledala itd. Ova skupina ne ukljuuje: - ugradnju prozora, vidi 45.42 45.45 Ostali radovi na dovrenju zgrada Ova skupina ukljuuje: - ugradnju privatnih bazena - parno ienje, rastjerivanje pijeska i sline djelatnosti vezane uz vanjske poslove na zgradi - ostale zavrne radove na zgradama (n.e.c.) Ova skupina ne ukljuuje: - unutarnje ienje zgrada i drugih struktura, vidi 74.70 45.5 Iznajmljivanje graevinske opreme i opreme za ruenje s izvriteljem 45.50 Iznajmljivanje graevinske opreme i opreme za ruenje s izvriteljem
- 166 -
CPV kod
45440000
45450000
45500000
Ova skupina ne ukljuuje: Iznajmljivanje graevinske opreme i opreme za ruenje bez izvritelja, vidi 71.32
ANEKS II USLUGE KAKO SU NAVEDENE U LANKU 1 STAVKU 2 TOKI (d) ANEKS II A29 Broj Predmet kategorije CPC referentni broj30
CPV referentni broj
1.
Usluge odravanja i popravci
Od 50100000 do 50982000 (osim 50310000 do 6112, 6122,633, 503242000 i 50116510886 9,50190000-3, 50229000-6, 50243000-0) Od 6011000-6 do 60129300-1 (osim 60121000 do 60121600, 60122200-1, 60122230-0), i od 64120000-3 do 64121200-2) Od 62100000-3 do 62300000-5 (osim 62121000-6, 62221000-7) 60122200-1, 60122230-0, 62121000-6, 62221000-7
2.
Usluge31 prijevoza kopnom ukljuujui uslugu 712 (osim prijevoza blindiranim 71235), vozilom i kurirske usluge, 7512, 87304 osim prijevoza pote
3.
Usluge prijevoza zrakom putnika i tereta, osim prijevoza pote
73 (osim 7312)
4.
Prijevoz pote kopnom i zrakom32
71235, 7321
U sluaju razilaenja u tumaenju izmeu CPV i CPC nomenklature, primjenjuje se CPC nomenklatura CPC nomenklatura (privremena verzija), koristi se za definiranje podruja primjene Direktive 92/50/EEZ.
31 32 30
29
Osim usluga eljeznikog prijevoza koji je obuhvaen kategorijom 18. Osim usluga eljeznikog prijevoza koji je obuhvaen kategorijom 18.
- 167 -
5.
Telekomunikacijske usluge
752
Od 64200000-8 do 64228200-2, 72318000-7, i od 72530000-9 do 72532000-3 Od 66100000-1 do 66430000-3 i od 67110000-1 do 67262000-1 Od 50300000-8 do 50324200-4. Od 72100000-6 do 72591000-4 (osim 72318000-7 i od 72530000-9 do 72532000-3) Od 73000000-2 do 73300000-5 (osim 73200000-4, 73210000-7, 7322000-0) Od 74121000-3 do 74121250-0 Od 74130000-9 do 74133000-0 i 74423100-1, 74423110-4
6.
Financijske usluge: a) usluge osiguranja b) bankarske i usluge investiranja33
Bivi 81, 812, 814
7.
Raunalne i uz to vezane usluge
84
8.
Istraivake i razvojne usluge34
85
9.
Usluge raunovodstva, knjigovodstva i revizije
862
10.
Usluge ispitivanja trita i 864 ispitivanja javnog mnijenja
Osim financijskih usluga u vezi s izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, i usluga sredinje banke. Takoer iskljuene: usluge koje ukljuuju stjecanje ili zakup, bilo kojim financijskim postupcima, zemlje, postojeih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava na njih: meutim, financijske usluge pruene istovremeno s, prije ili poslije sklapanja ugovora o stjecanju ili zakupu, u bilo kojem obliku, podlijeu odredbama ove Direktive.
34
33
Osim istraivakih i razvojnih usluga osim onih od kojih korist ima iskljuivo naruitelj za njegove svrhe u obavljanju svojih poslova i pod uvjetom da je naruitelj isplatio punu naknadu za pruanu uslugu.
- 168 -
11.
Savjetodavne usluge menadmentu35 i uz to vezane usluge
865, 866
Od 73200000-4 do 73220000-0. Od 74140000-2 do 74150000-5 (osim 74142200-8), i 74420000-9, 74421000-6, 74423000-0, 74423200-2, 74423210-5, 74871000-5, 93620000-0
12.
Arhitektonske usluge; inenjerske i integrirane inenjerske usluge; usluge prostornog i planiranja krajolika; uz to vezane znanstvene i tehnike savjetodavne usluge; usluge tehnikog testiranja i analize
867
Od 74200000-1 do 74276400-8, i od 74310000-5 do 74323100-0, i 74874000-6
13.
Usluge oglaivanja
871
Od 74400000-3 do 74422000-3 (osim 74420000-9 i 74421000-6) Od 70300000-4 do 70340000-6, i od 74710000-9 do 74760000-4 Od 78000000-7 do 78400000-1 Od 90100000-8 do 90320000-6 i 50190000-3, 50229000-6, 50243000-0
14.
Usluge ienja zgrada i usluge upravljanja imovinom Usluge objavljivanja i tiskanja na osnovu honorara ili ugovora Usluge odlaganja kanalizacije i otpada; sanitarne i sline usluge
874, 82201 do 82206
15.
88442
16.
94
35
Osim usluga arbitrae i pomirbe
- 169 -
ANEKS II B Broj Predmet kategorije 17. Hotelske i restoranske usluge CPC referentni broj 64
CPV referentni broj Od 55000000-0 do 55524000-9, i od 93400000-2 do 93411000-2 60111000-9 i od 60121000-2 do 60121600-8 Od 61000000-5 do 61530000-9, i od 63370000-3 do 63372000-7 62400000-6, 62440000-8, 62441000-5, 62450000-1. Od 63000000-9 do 63600000-5 (osim 63370000-3, 63371000-0, 63372000-7), i 74322000-2, 93610000-7 Od 74110000-3 do 74114000-1 Od 74500000-4 do 74540000-6 (osim 74511000-4) i od 95000000-2 do 95140000-5 Od 74600000-5 do 74620000-1
18.
Usluge prijevoza eljeznicom
711
19.
Usluge prijevoza vodenim putovima
72
20.
Potporne i pomone prijevozne usluge
74
21.
Pravne usluge
861
22.
Kadrovske i usluge dobave36
872
23.
Istraiteljske i zatitarske usluge osim usluge prijevoza blindiranim vozilom
873 (osim 87 304)
36
Osim ugovora o zaposlenju
- 170 -
24.
Obrazovne i usluge strunog usavravanja
92
Od 80100000-5 do 80430000-7 74511000-4, i od 85000000-9 do 85323000-9 (osim 85321000-5 i 85322000-2) Od 74875000-3 do 74875200-5, i od 92000000-1 do 92622000-7 (osim 92230000-2)
25.
Zdravstvene i socijalne usluge
93
26.
Rekreacijske, kulturne i sportske usluge Ostale usluge37
96
27.
Osim ugovora za stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programa od strane radiotelevizijskih organizacija i ugovora o vrijemnu emitiranja
37
- 171 -
ANEKS III POPIS TIJELA I KATEGORIJA TIJELA KOJIMA UPRAVLJA JAVNO PRAVO KAKO JE NAVEDENO U DRUGOJ TOKI LANKA 1 STAVKA 9 (...)38
ANEKS IV TIJELA SREDINJE DRAVNE UPRAVE (...)38
ANEKS V POPIS PROIZVODA NAVEDENIH U LANKU 7 VEZANO UZ UGOVORE KOJE DODJELJUJU NADLENA TIJELA IZ PODRUJA OBRANE (...)38
38
Tekst izostavljen.
- 172 -
ANEKS VI DEFINICIJA ODREENIH TEHNIKIH SPECIFIKACIJA Za svrhe ove Direktive: 1. (a) "tehnika specifikacija", kada se radi o ugovorima o javnim radovima, je ukupnost tehnikih uvjeta sadranih posebno u natjeajnoj dokumentaciji, a koje odreuju obiljeja koja materijal, proizvod ili nabava moraju imati i na osnovu kojih se materijal, proizvod ili nabava mogu opisati na nain koji zadovoljava svrhu koju mu je naruitelj namijenio. Ta obiljeja ukljuuju razine utjecaja na okoli, dizajn svih zahtjeva (ukljuujui dostupnost invalidima) i ocjenu usklaenosti, izvedbu, sigurnost ili dimenzije, ukljuujui postupke osiguranja kvalitete, terminologiju, simbole, testiranja i metode testiranja, pakiranje, oznaavanje tih postupaka i metode proizvodnje.Ukljuuju i pravila vezana uz dizajn i cijenu, testiranje, ispekciju i prihvatljive uvjete za radove i metode ili tehnike izgradnje i sve ostale tehnike uvjete koje naruitelj moe propisati, u skladu s opim ili posebnim propisima, vezano uz dovrene radove i materijale ili dijelove koje ukljuuju; (b) "tehnika specifikacija", u sluaju ugovora o javnoj nabavi ili slubi, je specifikacija u dokumentu koja opisuje potrebna obiljeja proizvoda ili usluge, kao to je razina kvalitete, utjecaj na okoli, dizajn svih zahtjeva (ukljuujui dostupnost invalidima) i ocjenu usklaenosti, izvedbu, sigurnost ili dimenzije,ukljuujui zahtjeve vane za proizvod to se tie imena pod kojim se proizvod prodaje, terminologiju, simbole, testiranje i metode tesitranja, pakiranje, oznaavanje, upute za uporabu, postupke i metode proizvodnje i postupke za ocjenu usklaenosti ; 2. "norma" je tehnika specifikacija koju je odobrilo priznato tijelo za normizaciju i koja se moe stalno upotrebljavati, ali s kojom usklaenost nije obavezna i koja pripada u jednu od sljedeih kategorija: - meunarodna norma: norma koju je prihvatila meunarodna organizacija za normizaciju i uinila ju dostupnom irokoj javnosti, - europska norma: norma koju je prihvatila Europska organizacija za normizaciju i uinila ju dostupnom iroj javnosti, - nacionalna norma: norma koju je prihvatilo nacionalno tijelo za normizaciju i uinilo ju dostupnom iroj javnosti;
- 173 -
3. "Europsko tehniko odobrenje" je pozitivna tehnika ocjena uporabe proizvoda za odreenu svrhu na temelju injenice da on ispunjava temeljne zahtjeve za graevinske radove na temelju svojsvenih obiljeja proizvoda i definiranih uvjeta za primjenu i uporabu. Europska tehnika odobrenja izdaje tijelo ovlateno od strane drave lanice. 4. "Zajednika tehnika specifikacija" je tehnika specifikacija u skladu s postupkom koji su priznale drave lanice i koji je objavljen u Slubenom listu Europske unije. 5. "tehnika referenca": bilo koji proizvod koji su proizvela europska tijela za normizaciju, osim slubenih normi, na temelju postupaka koji su usvojeni za razvoj potreba trita.
- 174 -
ANEKS VII PODACI KOJE TREBA UKLJUITI U OBAVIJESTI ANEKS VII A PODACI KOJI MORAJU BITI UKLJUENI U JAVNE OBAVIJESTI O UGOVORIMA OBAVIJEST O OBJAVI OBAVIJESTI O PRETHODNIM PODACIMA O PROFILU KUPCA: 1. 2. 3. 4. Zemlja naruitelja Naziv naruitelja Internet adresa profila kupca (URL) Referentni brojevi CPV nomenklature
PREDHODNA INFORMACIJSKA OBAVIJEST 1. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pote naruitelja i, ako je drugaija, slube od koje se mogu dobiti dodatni podaci i, u sluaju ugovora o uslugama i radovima, usluga tj. mjerodavna internet stranica vlade na kojoj se mogu nai podaci o osnovnom regulatornom okviru za poreze, zatitu okolia, zatitu na radu i radne uvjete koji se primjenjuje na mjestu gdje e se radovi iz ugovora obavljati. 2. Ako je potrebno, navesti je li ugovor ogranien na zatiene radionice i je li njegova provedba ograniena na zatiene programe zapoljavanja. 3. U sluaju ugovora o javnim radovima: priroda i opseg radova i mjesto njihovog obavljanja; ako su radovi podijeljeni na nekoliko lotova, temeljna obiljeja tih lotova u odnosu na radove; ako je mogue, procjenu opsega trokova predloenih radova; refenentni brojevi u nomenklaturi. U sluaju ugovora o javnoj nabavi: priroda i koliina ili vrijednost proizvoda koji se nabavljaju, referentni brojevi u nomenklaturi. U sluaju ugovora o javnim uslugama: ukupna vrijednost predloene kupovine u svakoj od kategorija iz Aneksa II A; referentni broj(evi) u nomenklaturi.
- 175 -
4. 5. 6. 7. 8.
Procijenjeni datum za poetak postupaka dodjele u odnosu na ugovor ili ugovore, u sluaju ugovora o pruanju javnih usluga prema kategoriji. Ako je potrebno, navesti je li ukljuen okvirni ugovor. Ako je potrebno, drugi podaci. Datum otpreme obavijesti ili otpreme obavijesti o objavi obavijesti o prethodnim podacima na profilu kupca. Navesti je li ugovor obuhvaen Sporazumom.
OBAVIJESTI O UGOVORU Otvoreni i ogranieni postupci, konkurentski dijalozi, postupci i pregovaraki postupci: 1. 2. 3. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pote naruitelja. Ako je potrebno, navesti je li ugovor ogranien na zatiene radionice i je li njegova provedba ograniena na zatiene programe zapoljavanja. (a) Odabrani postupak dodjele; (b) Ako je potrebno, razlozi za uporabu ubrzanog postupka (u sluaju ogranienih i pregovarakih postupaka); (c) Ako je potrebno, navesti je li ukljuen okvirni ugovor;
(d) Ako je potrebno, navesti da li se radi o dinaminom sustavu kupnje; (e) Ako je potrebno, provesti elektronsku drabu (u sluaju otvorenih, ogranienih ili pregovarakih postupaka, u situaciji navedenoj u lanku 30 stavku 1 toki (a)).
4. 5. 6.
Oblik ugovora Mjesto obavljanja radova, dostave proizvoda ili pruanja usluga. (a) Ugovori o javnim radovima: - priroda i opseg radova i openita priroda radova. Pokazatelji mogunosti dodatnih radova i, ako je poznat, raspored koritenja tih mogunosti i broj moguih obnova. Ako su radovi iz ugovora podijeljeni na nekoliko lotova, veliinu pojedinih lotova; referentni broj(evi) u nomenklaturi. - podaci o svrsi radova ili ugovor kada radovi ukljuuju i izradu projekata u sluaju okvirnih sporazuma, oznaka planiranog trajanja okvirnog sporazuma, procjenjena ukupna vrijednost radova za
- 176 -
vrijeme trajanja okvirnog sporazuma i, koliko je mogue, vrijednost i estou ugovora koji e se dodijeliti. (b) Ugovori o javnoj nabavi: - priroda proizvoda uz oznaku jesu li potrebni javni natjeaji radi kupovine, iznajmljivanja, uzimanja u najam ili njihove kombinacije, referentni broj u nomenklaturi. Koliina proizvoda s posebno istaknutim mogunostima za dodatnu kupovinu i, ako je poznat, privremeni raspored koritenja tih mogunosti i broj moguih obnova, ako ih ima. Referentni brojevi u nomenklaturi. U sluaju redovnih ili obnovljivih ugovora u odreenom razdoblju, navesti, ako je poznat, i raspored sljedeih ugovora za kupovinu planiranih zaliha, - u sluaju okvirnog sporazuma, oznaka planiranog trajanja okvirnog sporazuma, procjenjena ukupna vrijednost radova za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma i, koliko je mogue, vrijednost i estou ugovora koji e se dodijeliti. (c) Ugovori o pruanju javnih usluga:
- kategorija i opis usluge. Referentni broj(evi) u nomenklaturi. Koliina usluga koje se pruaju. Istaknuti mogunosti za dodatnu kupovinu i, ako je poznat, privremeni raspored koritenja tih mogunosti i broj moguih obnova, ako ih ima. U sluaju ugovora koje se u odreenom razdoblju mogu obnavljati, procjena vremenskog okvira, ako je poznat, za sljedee javne ugovore na nabavu planiranih usluga. U sluaju okvirnog ugovora, oznaka planiranog trajanja okvirnog ugovora, procjenjena ukupna vrijednost radova za vrijeme trajanja okvirnog ugovora i, koliko je mogue, vrijednost i estou ugovora koji e se dodijeliti. - oznaka je li obavljanje odreene usluge zakonom, popisom ili upravnom odredbom rezervirano za odreeno zanimanje. Uputa na zakon, propis ili upravnu odredbu. - uputa da li pravne osobe moraju navesti ime i kvalifikacije osoblja koje e biti odgovorno za provedbu usluge. 7. 8. Ako su ugovori podjeljeni na lotove, uputa o mogunosti natjecanja za jedan, nekoliko ili sve lotove. Vremenski rok za dovretak radova, nabave ili pruanja usluga ili trajanje ugovora o radovima, nabavi ili pruanju usluga; ako je mogue, vremenski rok do kojeg radovi moraju poeti ili do kojeg e poeti dostava robe ili pruanje usluga.
- 177 -
9.
Prihvaanje ili zabrana varijanti.
10. Ako je to primjenjivo, odreene uvjete kojima podlijee provedba ugovora. 11. U sluaju otvorenih postupaka: (a) naziv, adresa, broj telefona i faksa i adresa elektronske pote na kojima se mogu zatraiti ugovorni i dodatni dokumenti; (b) ako je potrebno, rok za podnoenje takvih zahtjeva; (c) ako je potrebno, cijena i uvjeti plaanja za nabavu tih dokumenata 12. (a) Rok za primanje ponuda ili indikativnih ponuda ako se radi o dinaminom sustavu kupnje (otvoreni postupci): (b) rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje (ogranieni i pregovaraki postupci) (c) adresa na koju ih treba dostaviti (d) jezik ili jezici na kojima moraju biti sastavljeni. 13. U sluaju otvorenih postupaka: (a) osobe koje su ovlatene da budu prisutne za vrijeme otvaranja ponuda; (b) datum i mjesto otvaranja. 14. Ako je potrebno bilo kakav traeni depozit ili garancija. 15. Osnovni uvjeti vezani uz financiranje i plaanje i/ili upute na tekstove u kojima su sadrani. 16. Ako je primjenjivo, pravni oblik koji mora imati grupacija gospodarskih subjekata kojima se dodjeljuje ugovor. 17. Kriteriji za odabir vezano uz osobnu situaciju gospodarskih subjekata koji mogu uzrokovati njihovo iskljuenje i potrebne informacije kojima se dokazuje da oni ne pripadaju u kategoriju sluajeva koji opravdavaju iskljuivanje. Kriteriji za odabir i podaci o osobnoj situaciji gospodarskih subjekata, podaci i nune formalnosti za procjenu minimalnih gospodarskih i tehnikih normi kojima mora udovoljavati gospodarski subjekt. Najmanja razina(e) normi koja moe biti potrebna. 18. Ako postoji okvirni sporazum, broj i, ako je potrebno, predloeni najvei broj gospodarskih subjekata koji e biti njegovi potpisnici, trajanje okvirnog sporazuma uz naznaku razloga za trajanje due od etiri godine.
- 178 -
19. U sluaju konkurentskog dijaloga ili pregovarakog postupka s objavom obavijesti o ugovoru, upozoriti na, ako je potrebno, koritenje postupovnog postupka kako bi se postpeno smanjio broj rjeenja o kojima se mora raspravljati ili ponuda o kojima se mora pregovarati. 20. U sluaju ogranienog postupka, konkurentski dijalog ili pregovaraki postupak s objavom obavijesti o ugovoru kada se koristi mogunost smanjivanja broja kandidata koji se pozivaju da predaju svoje ponude, sudjeluju u dijalogu ili pregovaraju. Najmanji i, ako je potrebno, predloeni najvei broj kadidata i objektivni kriteriji koji e se koristiti za odabir tog broja kandidata. 21. Vremenski okvir unutar kojeg ponuditelj mora predati ponudu (otvoreni postupci). 22. Ako je potrebno, nazivi i adrese gospodarskih subjekata koje je naruitelj ve odabrao (pregovaraki postupci). 23. Kriteriji navedeni u lanku 53 koji e se koristiti za dodjelu ugovora: najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. Navode se kriteriji koji predstavljaju gospodarski najpovoljniju ponudu i njihovo vaganje ako se ne pojavljuju u specifikacijama ili, u sluaju konkurentskog dijaloga, u opisnom dokumentu. 24. Naziv i adresa tijela odgovornog za rjeavanje albi i posredovanje, ako je potrebno. Toni podaci o rokovima za podnoenje albi, ili ako je potrebno naziv, adresa, broj telefona, broj faksa i adresa elektronske pote slube od koje se mogu dobiti ti podaci. 25. Datumi za objavu obavijesti o prethodnim podacima u skladu s tehnikim specifikacijama objave navedene u Aneksu VIII. ili izjavom da nije dolo do takve objave. 26. Datum otpreme obavijesti. 27. Navesti je li ugovor pokriven Sporazumom. POJEDNOSTAVLJENA OBAVIJEST O UGOVORU KOJA SE KORISTI U DINAMINOM SUSTAVU KUPNJE 1. 2. 3. Zemlja naruitelja Naziv i adresa elektronske pote naruitelja Uputa na objavu obavijesti o ugovoru za dinamiki sustav kupnje
- 179 -
4. 5. 6.
Adresa elektronske pote na kojoj su dostupne tehnike specifikacije i dodatni dokumenti vezani uz dinamini sustav kupnje. Predmet ugovora: opis prema referentom broju "CPV" nomenklature i koliina ili opseg ugovora koji se dodjeljuje. Vremenski okvir za predaju okvirnih ponuda.
OBAVIJESTI O DODJELI UGOVORA 1. 2. 3. Naziv i adresa naruitelja Odabrani postupci dodjele. U sluaju pregovarakog postupka bez prethodne objave obavijesti o ugovoru (lanak 28), opravdanje. Ugovori o javnim radovima: priroda i opseg ugovora, osnovna obiljeja radova. Ugovori o javnoj nabavi: priroda i koliina proizvoda, ako je potrebno; referentni broj u nomenklaturi Ugovori o pruanju javnih usluga: kategorija i opis usluge, referentni broj u nomenklaturi, koliina kupljenih usluga. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Datum dodjele ugovora Kriteriji za dodjelu ugovora Broj primljenih ponuda. Naziv i adresa uspjenih gospodarskih subjekata. Cijena ili opseg plaenih (najveih i najmanjih) cijena. Zadrana vrijednost ponude (ponuda) ili najvia i najnia ponuda koja je uzeta u obzir za dodjelu ugovora.
10. Ako je potrebno, vrijednost i dio ugovora koji e se dodjeliti treoj strani. 11. Datum objave obavijesti o ponudi u skladu s tehnikim specifikacijama za objavu navedenim u Aneksu VIII. 12. Datum otpremanja obavijesti. 13. Naziv i adresa tijela odgovornog za rjeavanje albi i posredovanje, ako je potrebno. Toni podaci o rokovima za predaju albi i ako je potrebno naziv, adresa, telefonski broj, broj faksa i adresa elektronske pote slube od koje se ti podaci mogu dobiti.
- 180 -
ANEKS VII B PODACI KOJI MORAJU STAJATI U OBAVIJESTIMA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE 1. 2. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pote naruitelja (a) Mjesto obaljanja radova (b) Predmet koncesije, priroda i opseg usluga 3. (a) Vremenski rok za predaju prijava (b) Adresa na koju se moraju poslati (c) 4. 5. 6. 7. 8. Jezik/jezici na kojima moraju biti napisani
Osobni, tehniki i financijski uvjeti koje moraju zadovoljiti kandidati Kriteriji koji e se primjeniti za dodjelu ugovora Ako je potrebno, najmanji dio radova koji e se dati treoj strani Datum otpreme obavijesti Naziv i adresa tijela odgovornog za rjeavanje albi i posredovanje, ako je potrebno. Toni podaci o rokovima za predaju albi i ako je potrebno naziv, adresa, telefonski broj, broj faksa i adresa elektronske pote slube od koje se ti podaci mogu dobiti.
- 181 -
ANEKS VII C PODACI KOJI MORAJU STAJATI U OBAVIJESTIMA O UGOVORIMA O RADOVIMA KONCESIONARA KOJI NISU NARUITELJI 1. (a) Mjesto obavljanja radova (b) Priroda i opseg usluga, osnovna obiljeja radova. 2. 3. 4. Bilo koji nametnuti rok za dovrenje radova Naziv i adresa tijela od kojeg se mogu zatraiti specifikacije i dodatni dokumenti (a) Rok za primanje prijava za sudjelovanje i/ili primanje ponuda (b) Adresa na koju se moraju poslati (c) 5. 6. 7. 8. Jezik/jezici na kojem moraju biti napisani
Potrebni depoziti i garancije Gospodarski i tehniki uvjeti koje mora zadovoljiti ugovornik Kriteriji koji e se primjeniti za dodjelu ugovora Datum otpreme obavijesti
- 182 -
ANEKS VII D PODACI KOJI MORAJU STAJATI U OBAVIJESTIMA O NATJEAJU ZA DIZAJN OBAVIJESTI O NATJEAJU 1. 2. 3. 4. 5. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pote naruitelja i slube od koje se mogu dobiti dodatni dokumenti Opis projekta Vrsta natjeaja: otvoreni ili ogranieni U sluaju otvorenog natjeaja: vremenski rok za predaju projekata U sluaju ogranienog natjeaja:
(a) broj natjecatelja (b) imena ve odabranih natjecatelja, ako ih ima (c) kriteriji za odabir natjecatelja
(d) rokovi za zahtjeve za sudjelovanje 6. 7. 8. 9. Ako je potrebno, naznaiti da je sudjelovanje ogranieno samo na odreeno zanimanje Kriteriji koji e se primjenjivati za ocjenu projekata Imena ve odabranih lanova irija Naznaiti je li odluka irija obvezujua za naruitelja
10. Broj i vrijednost nagrada 11. Isplate natjecateljima, ako ih ima 12. Naznaiti hoe li pobjedniku ili pobjednicima biti dodjeljeni ugovori 13. Datum otpreme obavijesti
- 183 -
OBAVIJEST O REZULTATIMA NATJEAJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naziv adresa, broj faksa i adresa elektronske pote naruitelja Opis projekta Ukupan broj sudionika Broj stranih sudionika Pobjednik(ci) natjeaja Nagrade Uputa na obavijest o natjeaju Datum otpreme obavijesti
- 184 -
ANEKS VIII OBILJEJA OBJAVE 1. Objava obavijesti
(a) Obavijesti navedene u lancima 35, 58, 64 i 69 naruitelj alje Uredu za slubena izdanja Europskih zajednica u formatu navedenom u Direktivi Vijea 2001/78/EZ od 13. rujna 2001. o uporabi standardiziranih obrazaca u objavi obavijesti o javnim ugovorima.41 Obavijesti o prethodnim podacima navedeni u prvoj toki lanka 35 stavka 1 objavljenim na profilu kupca kako je opisanu u toki 2 (b) moraju isto biti u tom formatu kao i obavijesti o njihovoj objavi. (b) Obavijesti navedene u lancima 35, 58, 64 i 69 objavlje Ured za slubena izdanja Europskih zajednica ili naruitelj ako je obavijest o prethodnim podacima objavljena na profilu kupca u skladu s prvom tokom lanka 35 stavka 1. Osim toga, naruitelji mogu te podatke objaviti na Internetu u okviru profila kupca kako je navedeno u toki 2 (b). (c) Ured za slubena izdanja naruitelju e dostaviti podatke navedene u lanku 36 stavku 8. 2 Objavljivanje dopunskih ili dodatnih podataka
(a) Ohrabruje se naruitelje da specifikacije i dodatne dokumente u potpunosti objavljuju na Internetu . (b) Profil kupca moe ukljuiti obavijesti o prethodnim podacima kako je navedeno u prvoj toki lanka 35 stavka 1 podatke o tekuim natjeajima, rasporedu nabave, sklopljene ugovore, otkazane postupke i bilo kakve korisne ope podatke, kao to su kontaktne toke, broj telefona ili faksa, potanska adresa ili adresa elektronske pote. 3. Format i postupci za elektronsko slanje obavijesti
Format i postupak za slanje obavijesti elektronskim putem dostupni su na Internet adresi http://simap.eu.int.
41
SL L 285, 29.10.2001., str. 1.
- 185 -
ANEKS IX REGISTRI (...)42
ANEKS X ZAHTJEVI VEZANI UZ UREAJE ZA ELEKTRONSKO PRIMANJE PONUDA, ZAHTJEVI ZA SUDJELOVANJE I PLANOVI I PROJEKTI U NATJEAJIMA Ureaji za elektronsko primanje ponuda, zahtjevi za sudjelovanje planova i projekata u natjeajima moraju barem garantirati, uz pomo tehnikih sredstava i odgovarajuih postupaka, da: (a) su elektronski potpisi vezani uz ponude, zahtjeve za sudjelovanje i slanje planova i projekata u skladu s nacionalnim propisima usvojenim na temelju Direktive 1999/93/EZ; (b) se tono vrijeme i datum primanja ponuda, zahtjeva za sudjelovanje i predaja planova i projekata mogu tono odrediti; (c) se moe osigurati da, prije odreenog vremena, nitko ne moe imati pristup podacima koji se prenose u skladu s ovim zahtjevima;
(d) se, ako je prekrena zabrana pristupa, moe osigurati da se prekraj lako otkrije; (e) samo ovlatene osobe mogu odrediti i promijeniti datume za otvaranje primljenih podataka; (f) u razliitim fazama postupka dodjele ugovora ili natjeaja pristup svim podacima, ili njihovim dijelovima, mora biti mogu samo istovremenim djelovanjem ovlatenih osoba;
(g) istovremeno djelovanje ovlatenih osoba mora dati pristup podacima samo nakon propisanog datuma; (h) podaci koji su primljeni i otvoreni u skladu s ovim zahjtevima moraju biti dostupni samo osobama koje su ovlatene da s njima budu upoznate.
42
Tekst izostavljen
- 186 -
ANEKS XI ROKOVI ZA PRENOENJE I PRIMJENU (lanak 80.) (...)43
ANEKS XII TABELA MEUSOBNIH ODNOSA44

Direktiva 93/37/EEZ lanak 1 prvi redak, prilagoena lanak 1 toka a) prvi dio reenice lanak 1 toke b) i c) _ Direktiva 93/36/EEZ lanak 1 prvi redak, prilagoena lanak 1 toka a) prvi i zadnji dio reenice _ Direktiva 92/52/EEZ lanak 1 prvi redak, prilagoena lanak 1 toka a) _
Ova direktiva lanak 1 stavak 1 lanak 1 stavak 2 toka a) lanak 1 stavak 2 toka b) lanak 1 stavak 2 toka c) prvi podstavak
Drugi akti
Izmijenjen i dopunjen
lanak 1 stavak 2 toka c) drugi podstavak lanak 1 stavak 2 toka d) prvi podstavak
43 44
_ lanak 1 toka a) drugi dio prve reenice i druga reenica, prilagoena _ lanak 1 toka a), prilagoena _ _ Novi
Tekst izostavljen
Prilagoenznai da je tekst izmijenjen dok je znaenje ukinutih Direktiva ostalo isto. Promjene u znaenju odredaba ukinutih direktiva naznaene su terminom izmijenjen i dopunjen.Taj termin se pojavljuje u zadnjem stupcu kada su izmjene i dopune vezane uz odredbe tri ukinute Direktive. Kada se izmjene i dopune odnose samo na jednu ili dvije od tih direktiva, termin izmijenjen i dopunjen nalazi se u stupcu dotinih direktiva.
- 187 -
lanak 1 stavak 2 toka d) drugi podstavak lanak 1 stavak 2 toka d) trei podstavak lanak 1 stavak 3 lanak 1 stavak 4 lanak 1 stavak 5 lanak 1 stavak 6 lanak 1 stavak 7 lanak 1 stavak 8 prvi podstavak lanak 1 stavak 8 drugi podstavak lanak 1 stavak 8 trei podstavak lanak 1 stavak 9 lanak 1 stavak 10 lanak 1 stavak 11 prvi podstavak lanak 1 stavak 11 drugi podstavak lanak 1 stavak 11 trei podstavak lanak 1 stavak 11 etvrti podstavak lanak 1 stavak 11 peti podstavak _ _ lanak 2 prilagoen 16. uvodna izjava prilagoena _ _ _ _ _ lanak 1 toka c) prva reenica prilagoena _ _ _ _ _ _ _ Novi Novi Novi Novi
lanak 1 toka d) _ _ _ _ _
_ _ _ _ _ _
Novi
lanak 1 toka h) lanak 1 toka b), prilagoen _ lanak 1 toka e) prilagoen lanak 1 toka f) prilagoen __
lanak 1 toka c) lanak 1 toka b) prilagoen _ lanak 1 toka d) prilagoen lanak 1 toka e) prilagoen _
lanak 1 toka c), druga reenica lanak1 toka b) prilagoen _ lanak 1 toka d) prilagoen lanak 1 toka e) prilagoen _
Novi
Novi
lanak 1 toka g) prilagoen
lanak 1 toka f) prilagoen
lanak 1 toka f) prilagoen lanak 1 toka g) prilagoen
- 188 -
lanak 1 stavak 12 lanak 1 stavak 13 lanak 1 stavak 14 lanak 1 stavak 15 lanak 2 lanak 3 lanak 4 stavak 1 lanak 4 stavak 2 lanak 5 lanak 6 lanak 7 toke a) i b) lanak 7 toka c) _ _ _ _ _ lanak 6 stavak 6 : Novi lanak 21 izmijenjen i dopunjen lanak 33 a prilagoen _ _ _ _ lanak 5 stavak 7 lanak 2 stavak 2 Novi lanak 18 prilagoen lanak 28 izmijenjen i dopunjen lanak 15 stavak 2 lanak 5 stavak 1 toka a) prilagoen _ _ _ _ _ lanak 3 stavak 1 _ lanak 26 stavci 2 i 3, prilagoeni lanak 26 stavak 1 prilagoen lanak 38 a. Prilagoen Izmijenjen i dopunjen lanak 7 stavak 1 toka a) prilagoen _ Novi Novi Novi Novi Izmijenjen i dopunjen
lanak 6 stavak 1 toka a) prilagoen lanak 2 i lanak 6 stavak 1 toka b) prilagoen _ _
lanak 8
lanak 9 stavak 1 prvi podstavak lanak 9 stavak 1 drugi podstavak lanak 9 stavak 2 lanak 9 stavak 3 lanak 9 stavak 4
lanak 5 stavak 5 _
lanak 3 stavak 3 i lanak 7 stavak 1 toka a) prilagoen lanak 7 stavci 2 i 7 _
Izmijenjen i dopunjen Novi
_ lanak 6 stavak 4 lanak 6 stavak 5 prilagoen
lanak 5 stavak 1 toka b) lanal 5 stavak 6
_ lanal 7 stavak 3 druga odredba
- 189 -
lanak 9 stavak 5 toka a) lanak 9 stavak 5 toka b) lanak 9 stavak 6 lanak 9 stavak 7 lanak 9 stavak 8 toka a) lanak 9 stavak 8 toka b) lanak 9 stavak 9 lanak 10 lanak 11 lanak 12 lanak 13 lanak 14 lanak 15 toka b) lanak 15 toke b) i c) lanak 16 lanak 6 stavak 3 prilagoen _ _ _ _ _ Novi _ lanak 4 toka a) _ lanak 4 toka b) lanak 5 toka a) prilagoen lanak 5 toke b) i c) _ _ lanak 7 stavak 4 trei podstavak, prilagoen _ _ lanak 7 stavak 6 lanak 7 stavak 4 lanak 7 stavak 5 _ lanak 4 stavak 1 prilagoen _ lanak 1 toka a) (ii) _ lanak 4 stavak 2 lanak 5 toka a) prilagoen lanak 5 toke b) i c) lanak 1 toka a), (iii) do (ix), prilagoen _ lanak 6 _ lanak 8 lanak 9 lanak 10 lanak 14 lanak 24 stavak 1 lanak 24 stavak 2 prilagoen _
lanak 5 stavak 4 lanak 5 stavak 2 lanak 5 stavak 3 _ _ _ lanak 3 prilagoen _ lanak 2 toka a) __ lanak 2 stavak 1 toka b) lanak 4 toka a) prilagoen lanak 4 toke b) i c) _
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi
Novi Izmijenjen i dopunjen
lanak 17 lanak 18 lanak 19 lanak 20 lanak 21 lanak 22 lanak 23 lanak 24 stavci 1 do 4 prvi podstavak lanak 24 stavak 4 drugi podstavak
_ _ _ _ _ lanak 10 lanak 19
_ _ _ _ _ _ lanak 8 lanak 16 stavak 1 lanak 16 stavak 2 prilagoen
Novi Izmijenjen i dopunjen Novi
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
- 190 -
lanak 25 prvi stavak lanak 25 drugi stavak lanak 26 lanak 27 prvi stavak lanak 28 prvi stavak lanak 28 drugi stavak lanak 29 lanak 30 stavak 1 toka a) lanak 30 stavak 1 toka b) lanak 30 stavak 1 toka c) lanak 30 stavak 1 toka d) lanak 30 stavci 2, 3 i 4 lanak31 stavak 1 toka a) lanak31 stavak 1 toka b) lanak 31 stavak 1 toka c) lanak 31 stavak 2 toka a) lanak 31 stavak 2 toka b) lanak 31 stavak 2 toka c) lanak 31 stavak 2 toka d) lanak 31 stavak 3 lanak 31 stavak 4 toka a) lanak 20 prvi stavak lanak 20 drugi stavak _ lanak 23 stavak 1 lanak 7 stavak 1 prilagoen lanak 7 stavak 4 _ lanak 7 stavak 2 toka a) lanak 7 stavak 2 toka c) lanak 17 prvi stavak lanak 17 drugi stavak _ _ lanak 6 stavak 1 prilagoen lanak 6 stavak 4 _ lanak 6 stavak 2 Novi _ lanak 7 stavak 2 toka b) _ lanak 7 stavak 3 toka a) lanak 7 stavak 3 toka b) lanak 7 stavak 3 toka c) _ _ _ _ _ lanak 7 stavak 3 stoka d) _ _ lanak 6 stavak 3 toka a) lanak 6 stavak 3 toka c) lanak 6 stavak 3 toka d) lanak 6 stavak 3 toka b) lanak 6 stavak 3 toka c) Novi Novi _ _ lanak 25 prvi stavak lanak 25 drugi stavak _ lanak 28 stavak 1 lanak 11 stavk 1 prilagoen lanak 11 stavak 4 _ lanak 11 stavak 2 toka a) lanak 11 stavak 2 toka b) lanak 11. stavak 2. toka c) _ _ lanak 11 stavak 3 toka a) lanak 11 stavak 3 toka b) lanak 11 stavak 3 toka d) _ Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen
Novi Novi
_ _ lanak 11 stavak 3 toka c) lanak 11 stavak 3 toka e)
- 191 -
lanak 31 stavak 4 toka b) lanak 32 lanak 33 lanak 34 prvi i drugi stavak lanak 34 trei stavak lanak 35 stavak 1 prvi podstavak, toka 1) prvi podstavak lanak 35 stavak 1 prvi podstavak, toka a), drugi podstavak lanak 35 stavak 1 prvi podstavak toka b) lanak 35 stavak 1 prvi podstavak toka c) lanak 35 stavak 1 drugi podstavak lanak 35 stavak 1 trei podstavak lanak 35 stavak 1 etvrti, peti i esti podstavak lanak 36 stavak 2 lanak 35 stavak 3 lanak 35 stavak 4 prvi podstavak lanak 35 stavak 4 drugi i trei podstavak lanak 35 stavak 4 peti lanak 7 stavak 3 toka c) _ _ lanak 9 prvi i drugi stavak lanak 9 trei stavak _ _ _ _ _ lanak 11 stavak 3 toka f) _ _ _
Novi Novi
Izmijenjen i dopunjen lanak 9 stavak 1, prvi podstavak lanak 9 stavak 1 drugi podstavak, prva reenica _ _
lanak 15 stavak 1 _
lanak 11 stavak 1 _
lanak 11 stavak 7 drugi podstavak _
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi
lanak 11 stavak 2 _ lanak 11 stavak 5 prva reenica _
lanak 9 stavak 2 _ lanak 9 stavak 3 prva reenica _
lanak 15 stavak 2 _ lanak 16 stavak 1 _
Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi
lanak 11 stavak 5
lanak 9 stavak 3
lanak 16 stavak 5
- 192 -
podstavak lanak 36 stavak 1 lanak 36 stavak 2 prvi podstavak lanak 36 stavak 2 drugi podstavak lanak 36 stavak 3 lanak 36 stavak 4 lanak 36 stavak 5 lanak 36 stavak 6 lanak 36 stavak 7 prvi podstavak lanak 36 stavak 7 drugi podstavak lanak 37 lanak 38 stavak 1 lanak 38 stavak 2 lanak 38 stavak 3 lanak 38 stavak 4 druga reenica lanak 11 stavak 6 prvi podstavak, prilagoen lanak 11 stavak 7 prva reenica _ druga reenica lanak 9 stavak 4 prva reenica, prilagoena lanak 9 stavak 5 prvi podstavak _
lanak 11 stavak 1 prva reenica, prilagoena lanak 17 stavak 2 prvi podstavak _
lanak 11 stavak 10 lanak 11 stavci 8 i 13 lanak 11 stavak 11 prilagoen lanak 11 stavak 13 druga reenica lanak 11 stavak 12 _
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
Novi
lanak 17 _ lanak 12 stavak 2 prilagoen lanak 13 stavci 1 i 3 prilagoen lanak 12 stavac 2 i lanak 13 stavak 4 prilagoeni _ lanak 12 stavak 5 lanak 14 stavak 1 lanak 12 stavci 3 i 4; lanak 13
lanak 13 _ lanak 10 stavak 1 prilagoen lanak 11 stavci 1 i 3 prilagoen lanak 10 stavak 1 a i lanak 11 stavak 3 a, prilagoeni _ lanak 10 stavak 4 lanak 12 stavak 1 lanak 10 stavci 2 i 3; lanak 11
lanak 21 _ lanak 19 stavak 1 prilagoen lanak 19 stavci 1 i 3 prilagoen lanak 18 stavak 2 i lanak 19 stavak 4 prilagoen _ lanak 18 stavak 5 lanak 20 stavak 1 lanak 18 stavci 3 i 4; lanak 19
lanak 38 stavci 5 i 6 lanak 38 stavak 7 lanak 38 stavak 8 lanak 39
Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
- 193 -
stavak 6 i lanak 14 stavak 2 prilagoen lanak 13 stavak 2 i lanak 14 stavak 3 lanak 8 stavak 2 prva reenica. prilagoen lanak 8 stavak 1 prvi podstavak, prilagoen lanak 8 stavak 1 drugi podstavak, prilagoen lanak 8 stavak 2 zadnja reenica lanakl 13 stavak 5 i lanak 18 stavak 2 _ lanak 8 stavak 3 lanak 18 stavak 1 prilagoen _ lanak 22 _ _ lanak 23 prvi stavak, prilagoen _ stavak 5 i lanak 12 stavak 2 prilagoen lanak 11 stavak 2 i lanak 12 stavak 3 lanak 7 stavak 2 prva reenica. prilagoen lanak 7 stavak 1 prvi podstavak, prilagoen lanak 7 stavak 1 drugi podstavak, prilagoen lanak 7 stavak 2 zadnja reenica lanak 11 stavak 4 i lanak 15 stavak 3 _ lanak 7 stavak 3 lanak 15 stavak 1 prilagoen _ lanak 23 stavak 3 _ _ lanak 20 stavak 1 prilagoen _ stavak 6 i lanak 20 stavak 2 prilagoen lanak 19 stavak 2 i lanak 20 stavak 3 lanak 12 stavak 2 prva reenica, prilagoen lanak 12 stavak 1 prvi podstavak, prilagoen lanak 12 stavak 1 drugi podstavak, prilagoen lanak 12 stavak 2 zadnja reenica lanak 19 stavak 5 i lanak 23 stavak 2 _ lanak 12 stavak 3 lanak 23 stavak 1 prilagoen _ lanak 32 stavak 4 _ _ lanak 29 prvi stavak, prilagoen _
lanak 40
Prilagoen
lanak 41 stavak 1 lanak 41 stavak 2 lanak 41 stavak 3
Izbrisan
lanak 42 stavci 1, 3 i 6 lanak 42 stavci 2,4 i 5 lanak 43 lanak 44 stavak 1 lanak 44 stavak 2 lanak 44 stavak 3 lanak 44 stavak 4 lanak 45 stavak 1 lanak 45 stavak 2 prvi podstavak lanak 45 stavak 2 drugi podstavak lanak 45 stavak .
Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Novi
Novi
lanak 24 drugi i trei stavci, prilagoen
lanak 20 stavci 2 i 3 prilagoen
lanak 29 drugi i trei stavci, prilagoen
- 194 -
lanak 45 stavak 4 lanak 46 prvi stavak lanak 23 etvrti stavak lanak 25 prva reenica, izmijenjen i dopunjen _ lanak 26 stavak 1 toke a) i b) prilagoen lanak 25 stavak 1 toka c) _ lanak 26 stavci 2 i 3 pilagoen lanak 27 stavak 1 prilagoen _ _ Novi lanak 27 stavak 2 Novi _ lanak 28 lanak 29 lanak 30 stavak 1 prilagoen lanak 30 stavak 2 lanak 30 stavak 3 _ lanak 30 stavak 4 prvi i drugi podstavak lanak 30 stavak 4 trei lanak 20 stavak 4 lanak 21 stavci 1 i 2 prva reenica, prilagoen _ lanak 22 staavak 1 toke a) i b) prilagoen lanak 22 stavak 1 toka c) _ lanak 22 stavci 2 i 3 prilagoen lanak 23 stavak 1 prilagoen _ _ Novi lanak 23 stavak 2 Novi _ lanak 24 lanak 25 lanak 26 stavak 1 prilagoen lanak 26 stavak 2 _ _ lanak 27 prvi i drugi stavak lanak 27 trei stavak lanak 29 etvrti stavak lanak 30 stavci 1 i 3 prva reenica, prilagoen lanak 30. stavak 2. lanak 31 stavak 1 toke a) i b) prilagoen lanak 33 stavak 1 toka c) _ lanak 31 stavci 2 i 3 prilagoen lanak 32 stavak 2 prilagoen _ _ lanak 32 stavak 1 prilagoen lanak 32 stavak 3 lanak 33 _ lanak 34 lanak 35 lanak 36 stavak 1 prilagoen lanak 36 stavak 2 _ _ lanak 37 prvi i drugi stavak lanak 37 trei stavak Izmijenjen i dopunjen
lanak 46. drugi stavak lanak 47 stavak 1 toke a) i b) lanak 47 stavak 1 toka c) lanak 47 stavci 2 i 3 lanak 47 stavci 4 i 5 lanak 48 stavci 1 i 2 toke a) do e) i g) do j) lanak 48 stavak 2 toka f) lanak 48 stavci 3 i 4 lanak 48 stavak 5 lanak 48 stavak 6 lanak 49 lanak 50 lanak 51 lanak 52 lanak 53 stavak 1 lanak 53 stavak 2 lanak 54 lanak 5.
Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen
Novi Novi
Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen
Izmijenjen i dopunjen Izbrisan Novi Izmijenjen oi dopunjen Izbrisam
- 195 -
podstavak lanak 30 stavak 4 etvrti podstavak lanak 31 lanak 32 lanak 3 stavak 1 prilagoen _ lanak 11 stavak 3 stavci 6 do 11 i stavak 13 lanak 15 lanak 3 stavak 2 Novi lanak 3 stavak 3 lanak 3 stavak 4 lanak 11 stavak 4 stavak 6 prvi podstavak stavak 7 prvi podstavak i stavak 9 lanak 16 _ _
Izbrisan
_ lanak 56 lanak 57 lanak 58
_ _
_ _
Izbrisan Izbrisan
Novi Izmijenjen i dopunjen
lanak 59 lanak 60 lanak 61 lanak 62 lanak 63 lanak 64
_ _ _ _
_ _ _ _ Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
lanak 65 lanak 66 lanak 67 stavak 1
_ _
lanak 67 stavk 2
lanak 68 lanak 69 stavak 1 lanak 69 stavak 2 prvi podstavak lanak 69 stavak 2 drugi podstavak i stavak 3
_ _ _ _
_ _ _ _
lanak 13 stavci 3 i 4 lanak 13 stavak 1 prvi podstavak i stavak 2 prvi podstavak lanak 13 stavak 1 alineje 1 do 3 i stavak 2 alineje 1 do 3 Novi lanak 15 stavak 3 lanak 16 stavci 1 i 2 druga alineja Novi
- 196 -
lanak 70 _ _ lanak 17 stavak 1 stavak 2 prvi i trei podstavak, stavci 3 do 6 i stavak 8 Novi lanak 13 stavak 5 lanak 13 stavak 6 prvi podstavak lanak 13 stavak 6 drugi podstavak lanak 38 lanak 39 stavak 1 prilagoen lanak 39 stavak 2 lanak 40 stavak 1 lanak 40 stavak 3 lanak 40 stavak 2 lanak 40 stavak 4 lanka 7 stavak 1 toka c) lanak 7 stavak 1 toka b) drugi podstavak, prilagoen lanak 16 stavak 4 _ _ _ _ _ Novi Izmijenjen i dopunjen
_ _ _ _
_ _ _ _
Izmijenjen i dopunjen Izbrisan
lanak 75 lanak 76 lanak 77 stavak 1 lanak 77 stavak 2 lanak 77 stavak 3 lanak 78 stavci 1 i 2 lanak 78 stavci 3 i 4 lanak 79 toka a)
lanak 33 lanak 34 stavak 1 prilagoen lanak 34 stavak 2 _ lanak 35 stavak. _ _
lanak 30 lanak 31 stavak 1 prilagoen lanak 31 stavak 2 lanak 32 stavak 1 lanak 32 stavak 2 _ lanak 32 stavak 3 lanak 5 stavak 1 toka d) lanak 5 stavak 1 toka c) drugi podstavak, prilagoen _ _ _ lanak 29 stavak 3 prilagoen _ _
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izbrisan Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen
lanak 6 stavak 2 toka a) lanak 6 stavak 1 toka b) prilagoen lanak 35 stavak 2 _ lanak 35 stavak 1 prilagoen
lanak 79 toka b) lanak 79 stavak c) lanak 79 roka d) lanak 79 tola e) lanak 79 toka f) lanak 79
lanak 35 stavak 2 prilagoen _
- 197 -
toka g) lanak 79 toke h) i i) lanak 80 lanak 81 lanak 82 lanak 83 lanak 84 Dodatak I Dodaci II A i II B Dodatak III
Novi
Dodatak II _ Dodatak I _ _ Dodaci I A i IB _
Dodatak IV
Dodatak I
Akti o pristupanju Austrije, Finske i vedske Akti o pristupanju Austrije, Finske i vedske
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen
Prilagoen
Dodatak V Dodatak VI Dodatak VII A, B, C i D Dodatak VIII Dodatak IX Dodatak IX A
: Dodatak III
Dodatak II Dodatak III
_ Dodatak II Dodaci II i IV _ Akti o pristupanju Austrije, Finske i vedske Akti o pristupanju Austrije, Finske i vedske Akti o pristupanju Austrije, Finske i vedske
Dodaci IV, V i Dodatak IV VI _ _ _ lanak 21 stavak 2
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Prilagoen Prilagoen
Dodatak IX B
lanak 30 stavak 3
Prilagoen
Dodatak IX C
lanak 25 prilagoen
Prilagoen
Dodatak X Dodatak XI Dodatak XII
Novi Novi Novi
- 198 -
DIREKTIVA 2004/17/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA

od 31. oujka 2004. kojom se usklauju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru potanskih usluga
www.javnenabavke.ba
DIREKTIVA 2004/17/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA od 31. oujka 2004. kojom se usklauju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru potanskih usluga
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE, uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov lanak 47 stavak 2, te lanak 55 i 95, uzimajui u obzir prijedlog Komisije1, uzimajui u obzir miljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3, djelujui u skladu s postupkom predvienim u lanku 251 Ugovora4, u svjetlu zajednikog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 9. prosinca 2003., budui da: (1) Prilikom novih izmjena i dopuna Direktive Vijea 93/38/EEZ od 14. lipnja 1993. kojom se usklauju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru5, a koje su potrebne kako bi se udovoljilo zahtjevima za pojednostavljenjem i modernizacijom koje su podnijeli ugovorni subjekti i gospodarski imbenici kao odgovor na Zelenu knjigu koju je donijela Komisija 27. studenog 1996., Direktiva bi se radi jasnoe trebala preraditi. Ova se Direktiva temelji na sudskoj praksi Suda Europske zajednice, posebno sudskoj praksi o kriterijima za dodjelu ugovora o javnim nabavama, koja pojanjava mogunost ugovornih subjekata da zadovolje potrebe javnosti, ukljuujui podruje okolia i/ili socijalno podruje, pod uvjetom da su ti kriteriji povezani s predmetom ugovora, da ne daju
1 2 3 4
SL C 29 E, 30. sijenja 2001., str. 112. i SL C 203 E, 27. kolovoza 2002., str. 183. SL C 193, 10. srpnja 2001., str. 1. SL C 144, 16. svibnja 2001., str. 23.
Miljenje Europskoga parlamenta od 17. sijenja 2002. (SL C 271 E, 7. studenoga 2002., str. 293.). Zajedniko stajalite Vijea od 20. oujka 2003. (SL C 147 E, 24. lipnja 2003., str. 137.) i Stajalite Europskoga parlamenta od 2. srpnja 2003. (jo nije objavljeno u Slubenom listu). Zakonodavna rezolucija Europskoga parlamenta od 29. sijenja 2004. i Odluka Vijea od 2. veljae 2004. SL L 199, 9. kolovoza 1993., str. 84. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Direktive 2001/78/EZ (SL L 285, 29. listopada 2001., str. 1.)
5
- 201 -
ugovornom subjektu neogranienu slobodu izbora, da su izriito navedeni i da udovoljavaju temeljnim naelima spomenutim u uvodnoj izjavi. (2) Jedan veliki razlog za uvoenje pravila kojima se usklauju natjeaji o javnim nabavama u tim sektorima je to postoje razliiti naini na koje nacionalne vlasti mogu utjecati na ponaanje tih subjekata, ukljuujui udio u njihovu kapitalu i sudjelovanje u upravnim, voditeljskim ili nadzornim tijelima tih subjekata. (3) Drugi veliki razlog zbog kojega je potrebno uskladiti postupke nabave koje primjenjuju subjekti koji djeluju u tim sektorima je zatvorenost trita na kojima djeluju zbog postojanja posebnih ili iskljuivih prava koja dodjeljuju drave lanice u vezi s opskrbom, pruanjem i radom mrea za pruanje predmetnih usluga. (4) Svrha je zakonodavstva Zajednice, a posebno Uredbe Vijea (EEZ-a) br. 3975/87 od 14. prosinca 1987. kojom se utvruje postupak za primjenu pravila trinog natjecanja na poduzea u sektoru zranog prometa6 i Uredbe (EEZ-a) br. 3976/87 od 14. prosinca 1987. o primjeni lanka 85 stavka 3 Ugovora na odreene kategorije sporazuma i usklaene prakse u podruju zranog prometa7 omoguiti vie trinog natjecanja meu prijevoznicima koji pruaju usluge zranog prometa javnosti. Stoga nije primjereno ukljuiti te subjekte u podruje primjene ove Direktive. S obzirom na konkurentan poloaj brodarstva Zajednice, bilo bi, takoer, neprimjereno uvjetovati dodjelu ugovora u ovom sektoru potovanjem pravila iz ove Direktive. (5) Podruje primjene Direktive 98/38/EEZ trenutano obuhvaa odreene ugovore koje su dodijelili ugovorni subjekti koji djeluju u telekomunikacijskom sektoru. S ciljem otvaranja ovoga sektora donesen je jedan zakonodavni okvir, kao to se navodi u etvrtom izvjetaju o provedbi telekomunikacijskih propisa od 25. studenoga 1998. Jedna je od posljedica bila uvoenje uspjenog trinog natjecanja de jure i de facto u ovom sektoru. U svrhu informiranja i u svjetlu ove situacije Komisija je objavila popis telekomunikacijskih usluga8 koje se ve mogu iskljuiti iz podruja primjene te Direktive na temelju odredaba njezina lanka 8 Daljnji je napredak potvren u Sedmom izvjetaju o provedbi telekomunikacijskih propisa od 26. studenoga 2001. Stoga vie nije potrebno zakonski ureivati nabave pomou subjekata koji djeluju u ovom sektoru.
SL L 374, 31. prosinca 1987., str. 1. Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe (EZ-a) br. 1/2003 (SL L 1, 4. sijenja 2003., str. 1.). SL L 374, 31. prosinca 1987., str. 9. Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Akta o pristupanju iz 1994.
8 7
SL C 156, 3. lipnja 1999., str. 3.
- 202 -
(6) Stoga vie nije potrebno odravati Savjetodavni odbor za nabave u podruju telekomunikacija koji je osnovan temeljem Direktive Vijea 90/531/EEZ od 17. rujna 1990. o postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru9. (7) Unato tomu, potrebno je i dalje nadzirati razvoj dogaaja u telekomunikacijskom sektoru i preispitati situaciju ako se ustanovi da u tom sektoru vie nema uspjenog trinog natjecanja. (8) Direktivom 93/38/EEZ iskljuuju se iz njezina podruja primjene nabave govorne telefonije, teleksa, mobitela, usluga paginga i satelitskih usluga. Ta su iskljuenja uvedena kako bi se uzela u obzir injenica da bi predmetne usluge mogao esto pruati samo jedan davatelj usluga na odreenom zemljopisnom podruju zbog nepostojanja uspjenog trinog natjecanja i postojanja posebnih ili iskljuivih prava. Omoguavanjem uspjenog trinog natjecanja u telekomunikacijskom sektoru nestaje potreba za tim iskljuenjima. Stoga je potrebno u podruje primjene ove Direktive ukljuiti nabavu tih telekomunikacijskih usluga. (9) Kako bi se zajamilo otvaranje ugovora o javnoj nabavi trinom natjecanju, a koje dodjeljuju subjekti koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru potanskih usluga, potrebno je izraditi propise za usklaivanje ugovora iznad odreene vrijednosti na razini Zajednice. To se usklaivanje temelji na uvjetima koji se mogu zakljuiti iz lanka 14, 28 i 49 Ugovora o osnivanju Europske zajednice i iz lanka 97 Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, i to na naelu jednakog tretmana, ije je naelo nediskriminacije samo odreeniji izraz, naelu uzajamnog priznavanja, naelu razmjernosti, kao i naelu transparentnosti. S obzirom na prirodu sektora na koje se to usklaivanje odnosi, ono bi trebalo uspostaviti okvir za dobru trgovinsku praksu i omoguiti maksimalnu fleksibilnost uz istodobno osiguranje primjene tih naela. Za ugovore o javnim nabavama ija je vrijednost manja od one koja daje povoda za primjenu odredaba o usklaivanju na razini Zajednice, potrebno je podsjetiti se na sudsku praksu koju je razvio Sud Europske zajednice prema kojoj pravila i naela naprijed navedenih ugovora vrijede. (10) Kako bi se osiguralo stvarno otvaranje trita i pravedna ravnotea u primjeni pravila o nabavi u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru potanskih usluga, potrebno je prepoznavati obuhvaene subjekte na jednoj osnovi koja nije njihov pravni status. Stoga treba osigurati da se ne dovodi u pitanje jednaki tretman ugovornih subjekata koji djeluju u javnom i onih koji djeluju u
SL L 297, 29. listopada 1990., str. 1. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Direktive 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 164, 30. lipnja 1994., str.3.).
9
- 203 -
privatnom sektoru. Takoer je potrebno, uz pridravanje odredaba lanka 259 Ugovora o osnivanju Europske zajednice, osigurati da se ne dovode u pitanje pravila kojima se ureuje sustav vlasnitva u dravama lanicama. (11) Drave lanice bi trebale osigurati da sudjelovanje tijela koje se ravna prema javnom pravu u svojstvu ponuditelja u natjeaju o javnim nabavama, ne dovodi do naruavanja trinog natjecanja u odnosu na privatne ponuditelje. (12) Prema lanku 6 Ugovora o osnivanju Europske zajednice, treba ukljuiti uvjete u pogledu zatite okolia u definiciju i provedbu politika Zajednice te aktivnosti na razini Zajednice koje se spominju u lanku 3 Ugovora, posebno radi promicanja odrivog razvoja. Ova Direktiva, stoga, pojanjava kako ugovorni subjekti mogu pridonijeti zatiti okolia i promicanju odrivog razvoja a da istodobno za svoje ugovore osiguraju mogunost dobivanja najbolje vrijednosti za uloeni novac. (13) Nijedan navod u ovoj Direktivi ne bi trebao spreavati nametanje ili provedbu mjera potrebnih u svrhu zatite javnog morala, javne politike, javne sigurnosti, zdravlja, ivota ljudi i ivotinja ili ouvanja biljnog ivota, posebno radi odrivog razvoja, pod uvjetom da su te mjere u skladu s Ugovorom. (14) Odlukom Vijea 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju sporazuma postignutih u viestranim pregovorima prilikom slubenih posjeta Urugvaju (1986. do 1994.)10 u ime Europske zajednice i u odnosu na pitanja u njezinoj nadlenosti, posebno je odobren Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o dravnim nabavama (u daljnjem tekstu: Sporazum), iji je cilj uspostaviti viestrani okvir podjednakih prava i obveza koji se odnose na ugovore o javnim nabavama s ciljem postizanja liberalizacije i irenja svjetske trgovine. S obzirom na meunarodna prava i obveze koje ima Zajednica zbog prihvaanja Sporazuma, na ponuditelje i proizvode iz treih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebaju se primjenjivati postupci odreeni Sporazumom. Sporazum nema izravan uinak. Ugovorni subjekti obuhvaeni Sporazumom, koji se pridravaju odredaba ove Direktive, i koji primjenjuju Direktivu na gospodarske imbenike iz treih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebali bi, stoga, biti u skladu sa Sporazumom. Bilo bi, takoer, uputno da ova Direktiva zajami gospodarskim imbenicima u Zajednici jednako povoljne uvjete za sudjelovanje u javnoj nabavi kao to su oni koji su rezervirani za gospodarske imbenike iz treih zemalja koje su potpisnice Sporazuma.
10
SL L 336, 23. prosinca 1994., str. 1.
- 204 -
(15) Prije pokretanja postupka nabave, ugovorni subjekti mogu putem strunog dijaloga traiti ili prihvaati savjet koji se moe koristiti u pripremi specifikacija, meutim, pod uvjetom da takav savjet nema uinak onemoguavanja trinog natjecanja. (16) S obzirom na raznolikost ugovora o radovima, ugovorni bi subjekti trebali biti u mogunosti predvidjeti da se ugovori o projektiranju i oni o izvoenju radova dodjeljuju odvojeno ili zajedno. Namjera ove Direktive nije propisati zajedniku ili odvojenu dodjelu ugovora. Odluku o tome hoe li se ugovori dodjeljivati odvojeno ili zajedno treba donijeti pomou kvalitativnih i ekonomskih kriterija, koji mogu biti odreeni nacionalnim pravom. Ugovor se moe smatrati ugovorom o radovima samo ako predmet tog ugovora izriito obuhvaa poslove navedene u Aneksu XII, ak i ako ugovor obuhvaa pruanje drugih usluga potrebnih za izvravanje tih poslova. Ugovori o uslugama, posebno u podruju usluga upravljanja imovinom, mogu u odreenim okolnostima ukljuivati radove. Meutim, ukoliko su takvi radovi uzgredni uz glavni predmet ugovora i mogua su posljedica ili nadopuna tog predmeta, injenica da su takvi radovi ukljueni u ugovor ne opravdava razlog da se ugovor okarakterizira kao ugovor o radovima. U svrhu izraunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o radovima, primjereno je kao osnovicu uzeti vrijednost samih radova, kao i procijenjenu vrijednost materijala i eventualnih usluga, koje ugovorni subjekti stavljaju na raspolaganje izvoaima radova, ukoliko su ti materijali ili te usluge potrebni za izvoenje predmetnih radova. Trebalo bi se razumijevati da su, u smislu ovoga stavka, predmetne usluge one koje pruaju ugovorni subjekti pomou vlastitog osoblja. S druge strane, za izraunavanje vrijednosti ugovora o uslugama, bez obzira hoe li se one staviti na raspolaganje izvoau u svrhu kasnijeg izvoenja radova, treba se pridravati pravila koja se primjenjuju na ugovore o uslugama. (17) Podruje je usluga najbolje prikazano, u svrhu primjene proceduralnih pravila ove Direktive i u svrhu nadzora, tako to je podijeljeno na kategorije koje odgovaraju odreenim rubrikama iz zajednike klasifikacije i tako to su objedinjene u dva Aneksa, Aneksu XVII A i Aneksu XVII B prema reimu kojemu podlijeu. to se tie usluga u Aneksu XVII B, zbog relevantnih odredaba ove Direktive ne bi se trebala dovesti u pitanje primjena onih pravila Zajednice koja su usko vezana uz dotine usluge. (18) to se tie ugovora o uslugama, u prijelaznom razdoblju treba ograniiti potpunu primjenu ove Direktive na ugovore kod kojih e njezine odredbe u najveoj moguoj mjeri omoguiti ostvarenje porasta prekogranine trgovine. Ugovore o drugim uslugama treba tijekom ovoga prijelaznog razdoblja pratiti prije nego to se donese odluka o potpunoj primjeni ove
- 205 -
Direktive. U tom pogledu, treba utvrditi mehanizam za takvo praenje. Ovaj mehanizam treba istodobno omoguiti zainteresiranim stranama pristup odgovarajuim informacijama. (19) Treba izbjei prepreke slobodnom pruanju usluga. Stoga, davatelji usluga mogu biti ili fizike ili pravne osobe. Meutim, ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje primjenu, na nacionalnoj razini, pravila o uvjetima za obavljanje odreene djelatnosti ili zvanja, pod uvjetom da su ona u skladu s pravom Zajednice. (20) Stalno se razvijaju odreene nove elektronike tehnike nabave. Takve tehnike pridonose poveanju konkurentnosti i pojednostavljenju javne nabave, posebno u smislu uteda vremena i novca koje e omoguiti uporaba takvih tehnika. Ugovorni subjekti mogu koristiti elektronike tehnike nabave, pod uvjetom da je takva uporaba u skladu s pravilima ove Direktive i naelima jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. U toj mjeri, ponuda koju dostavi ponuditelj, posebno u okviru sporazuma ili u sluajevima kada se koristi dinamiki sustav nabave, moe poprimiti oblik elektronikog kataloga tog ponuditelja ako on koristi komunikacijska sredstva koje je izabrao ugovorni subjekt u skladu s lankom 48. (21) S obzirom na brzo irenje elektronikih sustava nabave, sada bi trebalo uvesti odgovarajua pravila kako bi se ugovornim subjektima omoguilo da u potpunosti iskoriste prednosti koje pruaju ti sustavi. U odnosu na ove okolnosti potrebno je utvrditi potpuno elektroniki dinamiki sustav nabave za uobiajene nabave i predvidjeti posebna pravila za uspostavljanje takvih sustava i rad s njima kako bi se osigurao pravedan tretman svakoga gospodarskog imbenika koji eli pristupiti. Svakom gospodarskom imbeniku koji dostavi indikativnu ponudu u skladu sa specifikacijom i zadovolji kriterije odabira treba omoguiti pristup tom sustavu. Pomou izrade popisa ponuditelja koji su ve odabrani i mogunosti pristupa koja se prua novim ponuditeljima, ova tehnika nabave omoguava ugovornom subjektu da dobije posebno irok spektar ponuda zbog raspoloivih elektronikih ureaja i, stoga, osigura najpovoljniju uporabu sredstava zbog velike konkurentnosti. (22) Budui da e se uporaba tehnike elektronike drabe vjerojatno poveati, takvim bi se drabama trebala dati definicija na razini Zajednice i one bi se trebale urediti posebnim pravilima kako bi se osiguralo da u potpunosti funkcioniraju u skladu s naelima jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. S tim ciljem treba predvidjeti da se na takvim elektronikim drabama rjeavaju samo ugovori o radovima, robi ili uslugama za koje se specifikacije mogu precizno odrediti. Ovo moe posebno biti sluaj za ugovore o robi, radovima i uslugama koji se ponavljaju. S istim ciljem trebalo bi, takoer, u svakoj fazi elektronike drabe moi utvrditi poredak ponuditelja. Koritenje elektronikih drabi
- 206 -
omoguava ugovornim subjektima da zatrae od ponuditelja dostavu novih cijena, izmijenjene nanie i, kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijem ponuditelju, da poboljaju i druge elemente ponude koji se ne odnose na cijenu. Kako bi se zajamilo pridravanje naela transparentnosti, samo elementi pogodni za automatsku procjenu pomou elektronikih sredstava, bez ikakve intervencije i/ili iskazivanja sklonosti od strane ugovornog subjekta, mogu biti predmetom elektroniki drabi, to jest, samo elementi koji se mogu kvantificirati tako da se mogu iskazati brojevima ili postocima. S druge strane, oni aspekti ponuda koji za sobom povlae sklonost prema elementima koji se ne mogu kvantificirati ne bi trebali biti predmetom elektronikih drabi. Dakle, odreeni ugovori o radovima i odreeni ugovori o uslugama iji je predmet intelektualni rad, poput projektiranja radova, ne bi trebali biti predmetom elektronikih drabi. (23) U dravama lanicama razvijene su odreene centralizirane tehnike nabave. Nekoliko ugovornih tijela nadleno je za pribavu ili dodjelu ugovora/okvirnih sporazuma za ugovorne subjekte. S obzirom na velike koliine koje se nabavljaju, te tehnike pridonose poveanju konkurentnosti i pojednostavljenju javne nabave. Stoga treba predvidjeti jednu definiciju na razini Zajednice za sredinja tijela za nabavu koja ugovorni subjekti koriste. Takoer treba dati definiciju uvjeta pod kojima se, u skladu s naelom nediskriminacije i jednakog tretmana, moe smatrati da su ugovorni subjekti koji nabavljaju radove, robu i/ili usluge preko sredinjeg tijela za nabavu udovoljili odredbama ove Direktive. (24) Kako bi se uzele u obzir razliite okolnosti koje postoje u dravama lanicama, dravama lanicama bi trebalo dozvoliti da odaberu mogu li ugovorni subjekti koristiti sredinja tijela za nabavu, dinamike sustave nabave ili elektronike drabe, kako je odreeno i ureeno ovom Direktivom. (25) Treba postojati odgovarajua definicija pojma posebnih ili iskljuivih prava. Posljedica je ove definicije da injenica da se, za potrebe izgradnje mrea ili lukih objekata, ili objekata u zranim lukama, neki subjekt moe sluiti postupkom za izvlatenje ili koritenje imovine, ili moe postaviti mrenu opremu na javnu cestu, ispod ili iznad nje, nee sama po sebi predstavljati iskljuiva ili posebna prava u smislu ove Direktive. Takoer, injenica da neki subjekt vri isporuku pitke vode, elektrine energije, plina ili toplinske energije mrei kojom upravlja subjekt koji uiva posebna ili iskljuiva prava, koja joj je dodijelila nadlena vlast drave lanice koja je u pitanju, sama po sebi ne predstavlja posebno ili iskljuivo pravo u smislu ove Direktive. Isto tako se prava koja dodjeljuje neka drava lanica u bilo kakvom obliku, ukljuujui prava putem akata o koncesiji, ogranienom broju poduzea na temelju objektivnih, razmjernih i nediskriminirajuih kriterija koji omoguavaju uivanje tih prava svakoj
- 207 -
zainteresiranoj strani koja ispunjava te kriterije, ne mogu smatrati posebnim ili iskljuivim pravima. (26) Ugovorni subjekti trebaju primjenjivati uobiajene postupke nabave za svoje djelatnosti koje se odnose na vodu i ta se pravila takoer trebaju primjenjivati u sluajevima kada nadlena ugovorna tijela u smislu ove Direktive dodjeljuju ugovore za svoje projekte u podruju hidraulikog inenjerstva, navodnjavanja, isuivanja zemljita ili odlaganja i prerade otpadnih voda. Meutim, ona vrsta pravila za nabavu koja se predlae za isporuku robe nije primjerena za kupovinu vode, s obzirom na potrebu za nabavom vode od izvora u blizini podruja u kojemu e se ona koristiti. (27) Odreeni subjekti koji pruaju usluge autobusnog prijevoza javnosti ve su iskljueni iz podruja primjene Direktive 93/38/EEZ. Takvi bi se subjekti takoer trebali iskljuiti iz podruja primjene ove Direktive. Kako bi se sprijeilo postojanje mnogih posebnih postupaka koji se primjenjuju samo na odreene sektore, opi postupak koji doputa uzimanje u obzir uinaka otvaranja trinom natjecanju trebao bi se takoer primjenjivati na sve subjekte koji pruaju usluge autobusnog prijevoza i koji nisu iskljueni iz podruja primjene Direktive 93/38/EEZ u skladu s njezinim lankom 2 stavkom 4. (28) Uzimajui u obzir daljnje otvaranje potanskih usluga trinom natjecanju u Zajednici i injenicu da takve usluge putem mree pruaju nadlena ugovorna tijela, javna poduzea i druga poduzea, pravila ove Direktive bi se trebala primjenjivati na ugovore koje dodjeljuju ugovorni subjekti koji pruaju potanske usluge, ukljuujui pravila iz lanka 30, koja, osiguravajui primjenu naela iz uvodne izjave 9, stvaraju okvir za dobru trgovinsku praksu i omoguavaju veu fleksibilnost od one koju prua Direktiva 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 31. oujka 2004. o usklaivanju natjeaja o javnim nabavama radova, roba i usluga11. Radi definicije dotinih aktivnosti potrebno je uzeti u obzir definicije iz Direktive 97/67/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 15. prosinca 1997. o zajednikim pravilima za razvoj unutarnjeg trita potanskih usluga na razini Zajednice i poboljanje kakvoe usluge12. Bez obzira na njihov pravni status, na subjekte koji pruaju potanske usluge trenutano se ne primjenjuju pravila navedena u Direktivi 93/38/EEZ. Stoga bi provedba usklaenja natjeaja o javnim nabavama s ovom Direktivom kod takvih subjekata mogla potrajati due nego kod subjekata na koje se ve primjenjuju ta pravila i koji e samo trebati prilagoditi svoje natjeaje prema izmjenama i dopunama donesenim ovom Direktivom. Stoga treba dopustiti odgodu primjene ove Direktive kako bi se omoguilo dodatno vrijeme potrebno za ovo usklaenje. S obzirom na
11 12
Vidi str. 114. ovoga Slubenog lista.
SL L 15, 21. sijenja 1998., str. 14. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe (EZ-a) br. 1882/2003 (SL L 284, 31. listopada 2003., str. 1.).
- 208 -
promjenjive situacije takvih subjekata, drave lanice bi trebale imati pravo izbora da predvide prijelazno razdoblje za primjenu ove Direktive na ugovorne subjekte koji djeluju u sektoru potanskih usluga. (29) Ugovori se mogu dodjeljivati u svrhu ispunjavanja uvjeta nekoliko djelatnosti, eventualno podlono razliitim pravnim reimima. Trebalo bi pojasniti da se na onaj pravni reim koji se primjenjuje na jedan ugovor ija je namjena obuhvaanje nekoliko djelatnosti trebaju primjenjivati pravila koja se primjenjuju na djelatnost za koju je ugovor uglavnom namijenjen. Odreivanje djelatnosti za koju je ugovor uglavnom namijenjen moe se temeljiti na analizi uvjeta koje odreeni ugovor mora ispuniti, a koju je izvrio ugovorni subjekt u svrhu procjene vrijednosti ugovora i izrade ponudbenih dokumenata. U odreenim sluajevima, kao to je kupovina jednog komada opreme za obavljanje djelatnosti za koju podaci koji omoguavaju procjenu cijena uporabe ne bi bili raspoloivi, moda je objektivno nemogue odrediti za koju je djelatnost ugovor uglavnom namijenjen. Trebaju se navesti pravila koja se primjenjuju na takve sluajeve. (30) Ne dovodei u pitanje meunarodne obveze Zajednice, potrebno je pojednostaviti provedbu ove Direktive, osobito pojednostavljenjem pragova i izradom odredaba koje e se primjenjivati na sve ugovorne subjekte, bez obzira na sektor u kojemu djeluju, a koje se odnose na informacije o odlukama donesenim u vezi s natjeajima o javnim nabavama i njihovim rezultatima, koje e se davati sudionicima. Nadalje, u kontekstu Monetarne unije, takve pragove treba utvrditi u eurima tako to e se pojednostaviti primjena ovih odredaba, a istodobno osigurati pridravanje pragova utvrenih Sporazumom, koji su izraeni u posebnim pravima vuenja (SDR). U ovom kontekstu, treba takoer predvidjeti periodine revizije pragova izraenih u eurima kako bi se oni, prema potrebi, prilagodili u skladu s moguim promjenama vrijednosti eura u odnosu na SDR. Osim toga, pragovi koji se primjenjuju na nagradne natjeaje za projekte trebaju biti istovjetni onima koji se primjenjuju na ugovore o uslugama. (31) Treba predvidjeti sluajeve u kojima je mogue suzdravati se od primjene mjera za usklaivanje postupaka iz razloga koji se odnose na dravnu sigurnost ili tajnost, ili zbog toga to se primjenjuju odreena pravila o dodjeli ugovora koja proizlaze iz meunarodnih sporazuma, a koja se odnose na razmjetanje trupa, ili koja su specifina za meunarodne organizacije. (32) Potrebno je iskljuiti odreene ugovore o uslugama, robi i radovima koji se dodjeljuju povezanom poduzeu ija je glavna djelatnost pruanje takvih usluga, isporuka takve robe ili izvoenje takvih radova skupini u ijem je sastavu, a ne njihovo nuenje na tritu. Takoer je potrebno iskljuiti odreene ugovore o uslugama, robi i radovima koje ugovorni
- 209 -
subjekt dodjeljuje poslovnom partnerstvu kojega je osnovalo vie ugovornih subjekata u svrhu obavljanja djelatnosti obuhvaenih ovom Direktivom i u ijem je sastavu taj subjekt. Meutim, potrebno je osigurati da ovo iskljuenje ne dovede do naruavanja trinog natjecanja koje bi ilo u prilog poduzeima ili poslovnim partnerstvima koja su povezana s tim ugovornim subjektima; potrebno je osigurati odgovarajui paket pravila, osobito u vezi s gornjim granicama u okviru kojih poduzea mogu ostvariti dio svoga prometa na tritu i iznad kojega bi izgubili mogunost da im se dodijele ugovori bez poziva za natjecanje, kao i u vezi sa sastavom poslovnih partnerstava i stabilnou veza izmeu tih poslovnih partnerstava i ugovornih subjekata od kojih se ta partnerstva sastoje. (33) U kontekstu usluga, ugovori za stjecanje ili najam nepokretne imovine, ili prava na takvu imovinu imaju odreena svojstva zbog kojih je primjena pravila o nabavi neprimjerena. (34) Usluge arbitrae i mirenja obino pruaju tijela ili pojedinci odreeni ili odabrani na nain koji se ne moe urediti pravilima o nabavi. (35) U skladu sa Sporazumom, financijske usluge obuhvaene ovom Direktivom ne ukljuuju ugovore koji se odnose na izdavanje, kupovinu, prodaju ili prijenos vrijednosnih papira, ili drugih financijskih instrumenata; posebice, transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti radi prikupljanja novca ili kapitala nisu obuhvaene. (36) Ova bi Direktiva trebala obuhvaati pruanje usluga samo ako se one pruaju na temelju ugovora. (37) Sukladno lanku 163 Ugovora, poticanje istraivanja i tehnolokog razvoja je sredstvo jaanja znanstvenog i tehnolokog temelja industrije Zajednice, a otvaranje ugovora o pruanju usluga pridonosi tom cilju. Ova Direktiva ne bi trebala obuhvaati sufinanciranje istraivakih i razvojnih programa: ugovori o istraivanju i razvoju, izuzevi one koji nose korist iskljuivo ugovornom subjektu za njegovu uporabu pri obavljanju vlastitih poslova, pod uvjetom da je ugovorni subjekt u potpunosti platio pruenu uslugu, stoga, nisu obuhvaeni ovom Direktivom. (38) Kako bi se sprijeio porast broja posebnih postupaka koji se primjenjuju samo na odreene sektore, sadanji posebni postupci izraeni temeljem lanka 3 Direktive 93/38/EEZ i lanka 12 Direktive 94/22/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 30. svibnja 1994. o uvjetima za dodjelu i uporabu odobrenja za traenje, ispitivanje i proizvodnju ugljikovodika13 kojima se ureuju subjekti koji iskoritavaju neko zemljopisno podruje u svrhu traenja ili vaenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, trebaju se zamijeniti opim postupkom koji doputa izuzee sektora koji su izravno
13
SL L 164, 30. lipnja 1994., str. 3.
- 210 -
izloeni trinom natjecanju. Meutim, treba osigurati da se ovim ne dovede u pitanje Odluka Komisije 93/676/EEZ od 10. prosinca 1993. kojom se utvruje da iskoritavanje zemljopisnih podruja u svrhu traenja ili vaenja nafte ili plina ne predstavlja u Nizozemskoj djelatnost odreenu lankom 2 stavkom 2 tokom (b) alinejom (i) Direktive Vijea 90/531/EEZ i da se u Nizozemskoj nee smatrati da subjekti koji obavljaju takvu djelatnost djeluju na temelju posebnih ili iskljuivih prava u smislu lanka 2 stavka 3 toke (b) te Direktive14, Odluka Komisije 97/367/EZ od 30. svibnja 1997. kojom se utvruje da iskoritavanje zemljopisnih podruja u svrhu traenja ili vaenja nafte ili plina ne predstavlja u Ujedinjenoj Kraljevini djelatnost odreenu lankom 2 stavkom 2 tokom (b) alinejom (i) Direktive Vijea 93/38/EEZ i da se u Ujedinjenoj Kraljevini nee smatrati da subjekti koji obavljaju takvu djelatnost djeluju na temelju posebnih ili iskljuivih prava u smislu lanka 2 stavka 3 toke (b) te Direktive15, Odluka Komisije 2002/205/EZ od 4. oujka 2002. donesena nakon zahtjeva koji je podnijela Austrija za posebnim reimom predvienim u lanku 3 Direktive 93/38/EEZ16 i Odluka Komisije 2004/73/EZ na zahtjev Njemake za primjenom posebnog postupka koji je utvren lankom 3 Direktive 93/38/EEZ17. (39) Zapoljavanje i posao kljuni su elementi pri jamenju jednakih mogunosti za sve i pridonose integraciji u drutvo. U ovom kontekstu, zatiene radionice i zatieni programi zapoljavanja uspjeno pridonose integraciji ili reintegraciji invalidnih osoba na trite rada. Meutim, takve radionice moda ne bi mogle pribaviti ugovore pod uobiajenim uvjetima trinog natjecanja. Dakle, uputno je predvidjeti da drave lanice mogu rezervirati pravo na sudjelovanje u natjeajima o javnim nabavama za takve radionice ili rezervirati izvravanje ugovora za kontekst zatienih programa zapoljavanja. (40) Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati ni na ugovore ija je namjena omoguiti izvravanje djelatnosti iz lanaka od 3 do 7 niti na nagradne natjeaje za projekte organizirane u svrhu obavljanja takve djelatnosti ako je u dravi lanici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izloena natjecanju na tritima kojima pristup nije ogranien. Stoga je potrebno uvesti postupak koji se moe primjenjivati na sve sektore obuhvaene ovom Direktivom, a koji e omoguiti da se uzmu u obzir uinci sadanjeg ili budueg otvaranja trinom natjecanju. Takav bi postupak trebao osigurati pravnu sigurnost za subjekte koji su u pitanju, kao i odgovarajui proces donoenja odluka koji bi osigurao u kratkim rokovima ujednaenu primjenu prava Zajednice u ovom podruju.
14 15 16 17
SL L 316, 17. prosinca 1993., str. 41. SL L 156, 13. lipnja 1997., str. 55. SL L 68, 12. oujka 2002., str. 31. SL L 16, 23. sijenja 2004., str. 57.
- 211 -
(41) Izravnu izloenost trinom natjecanju treba ocjenjivati na temelju objektivnih kriterija, uzimajui u obzir specifina svojstva predmetnog sektora. Smatrat e se da provedba i primjena odgovarajueg zakonodavstva Zajednice, kojom se otvara odreeni sektor ili jedan njegov dio, prua dovoljne razloge za pretpostavku da postoji slobodan pristup dotinom tritu. Takvo odgovarajue zakonodavstvo treba odrediti u jednom aneksu koji Komisija moe aurirati. Prilikom auriranja, Komisija posebno uzima u obzir mogue donoenje mjera koje za nunu posljedicu imaju pravo otvaranje trinom natjecanju sektora, osim onih za koje je zakonodavstvo ve navedeno u Aneksu XI, poput sektora eljeznikog prometa. U sluajevima kada slobodan pristup odreenom tritu ne proizlazi iz provedbe odgovarajueg zakonodavstva Zajednice, treba pruiti dokaze da je takav pristup slobodan de jure i de facto. U ovu svrhu, primjena od strane drave lanice jedne direktive, kao to je Direktiva 94/22/EZ, kojom se odreeni sektor otvara trinom natjecanju, na drugi sektor, poput sektora ugljena, je okolnost koju treba uzeti u obzir u smislu lanka 30. (42) Tehnike specifikacije koje izrauju kupci trebaju omoguiti otvaranje javne nabave trinom natjecanju. S tim ciljem treba omoguiti podnoenje ponuda koje nude raznolika tehnika rjeenja. Prema tomu, treba omoguiti izradu tehnikih specifikacija u smislu funkcionalne izvedbe i zahtjeva a, u sluajevima kada se upuuje na europsku normu ili, ako takva norma ne postoji, na nacionalnu normu, ugovorni bi subjekti trebali razmatrati ponude na temelju drugih istovjetnih rjeenja koja ispunjavaju zahtjeve ugovornih subjekata i istovjetna su u smislu sigurnosti. Kako bi mogli pruiti dokaz o istovjetnosti, ponuditeljima treba dopustiti koritenje bilo kakvog oblika dokaza. Ugovorni bi subjekti trebali biti u mogunosti pruiti razlog za eventualnu odluku da istovjetnost u odreenom sluaju ne postoji. Ugovorni subjekti koji ele odrediti zahtjeve u pogledu zatite okolia za tehnike specifikacije odreenog ugovora, mogu navesti svojstva okolia, poput odreenog naina proizvodnje, i/ili posebne uinke proizvodnih skupina, ili usluga na okoli. Oni mogu koristiti, ali nisu obvezni koristiti odgovarajue specifikacije koje su odreene na ekoetiketama, kao to je europska ekoetiketa, (multi)nacionalnim ekoetiketama ili na bilo kojoj drugoj ekoetiketi, pod uvjetom da su zahtjevi u pogledu etikete sastavljeni i doneseni na temelju znanstvenih podataka u postupku u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane, poput dravnih tijela, potroaa, proizvoaa, distributera i organizacija za zatitu okolia, i pod uvjetom da je etiketa pristupana i dostupna svim zainteresiranim stranama. Ugovorni bi subjekti trebali, kadgod je to mogue, utvrivati tehnike specifikacije tako da se uzmu u obzir kriteriji pristupanosti za invalidne osobe ili izvedba za sve korisnike. Treba jasno navesti tehnike specifikacije tako da svi ponuditelji znaju to obuhvaaju zahtjevi koje je postavio ugovorni subjekt.
- 212 -
(43) S ciljem poticanja ukljuenja malih i srednjih poduzea u trite ugovora o javnim nabavama, potrebno je ukljuiti odredbe o sklapanju ugovora s podizvoaima radova. (44) Uvjeti izvravanja ugovora su u skladu s Direktivom ako nisu izravno ili neizravno diskriminirajui i ako su navedeni u obavijesti, koja se koristi kao poziv na natjecanje, ili u specifikacijama. Njihova namjena moe posebice biti poticanje strune izobrazbe na radnom mjestu, zapoljavanje osoba koje se susreu s odreenim potekoama pri integraciji, borba protiv nezaposlenosti ili zatita okolia. Primjerice, mogu se navesti zahtjevi koji se primjenjuju za vrijeme izvravanja ugovora za zapoljavanjem osoba koje due vrijeme trae posao ili za provedbom obrazovnih mjera za nezaposlene, ili za mlade osobe, a koji bi u sutini bili u skladu s odredbama temeljnih konvencija Meunarodne organizacije rada, pod pretpostavkom da te odredbe nisu uvedene u nacionalno pravo, te za zapoljavanjem veeg broja osoba s potekoama u tjelesnom ili duevnom razvoju od onoga koji se zahtijeva prema nacionalnom zakonodavstvu. (45) Zakoni, drugi propisi i kolektivni sporazumi, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini Zajednice, koji su na snazi u podruju uvjeta zapoljavanja i zatite na radu, primjenjuju se za vrijeme izvravanja ugovora, pod uvjetom da su takva pravila i njihova primjena u skladu s pravom Zajednice. U prekograninim situacijama u kojima radnici iz jedne drave lanice pruaju usluge u drugoj dravi lanici u svrhu izvravanja ugovora, Direktivom 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 1996. o rasporeivanju radnika u okviru pruanja usluga18 utvreni su minimalni uvjeti koje mora potovati drava domain u pogledu tih rasporeenih radnika. Ako nacionalno pravo sadri odredbe u tom smislu, neudovoljavanje tim obvezama se moe smatrati tekom povredom slube ili prekrajem u odnosu na ponaanje u tijeku obavljanja posla dotinog gospodarskog imbenika koje bi moglo dovesti do iskljuenja tog gospodarskog imbenika iz natjeaja o javnim nabavama. (46) S obzirom na nove razvoje dogaaja u informacijskoj i telekomunikacijskoj tehnologiji i pojednostavljenja koja ona mogu donijeti u smislu javnog obavjeivanja o ugovorima te uinkovitosti i transparentnosti postupaka nabave,elektronika sredstva treba izjednaiti s tradicionalnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija. Odabrana sredstva i tehnologija trebaju, to je vie mogue, biti u skladu s tehnologijama koje se koriste u drugim dravama lanicama.
18
SL L 18, 21. sijenja 1997., str. 1.
- 213 -
(47) Uporaba elektronikih sredstava dovodi do uteda vremena. Zbog toga treba predvidjeti smanjenje minimalnih rokova u sluajevima kada se koriste elektronika sredstva, meutim, podlono uvjetu da su ona u skladu s posebnim nainom slanja koji je predvien na razini Zajednice. Meutim, potrebno je osigurati da kumulativni uinak smanjenja rokova ne dovede do prekratkih rokova. (48) Direktivu 1999/93/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 13. prosinca 1999. o okviru Zajednice za elektronike potpise19 i Direktivu 2000/31/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 8. lipnja 2000. o odreenim pravnim aspektima usluga informacijskog drutva, posebno elektronike trgovine, na unutarnjem tritu (Direktiva o elektronikoj trgovini)20 treba, u kontekstu ove Direktive, primjenjivati na prijenos informacija elektronikim sredstvima. Postupci javne nabave i pravila koja se primjenjuju na natjeaje za pruanje usluga nameu potrebu za jednom viom razinom sigurnosti i povjerljivosti od one koja se zahtijeva tim Direktivama. Prema tomu, ureaji za elektroniko primanje ponuda, zahtjevi za sudjelovanjem te planovi i projekti trebaju udovoljavati odreenim dodatnim zahtjevima. S tim ciljem treba, to je vie mogue, poticati uporabu elektronikih potpisa, a posebno naprednih elektronikih potpisa. Nadalje, postojanje dobrovoljnih programa ovlaivanja moglo bi predstavljati povoljan okvir za poveanje razine za pruanje usluge izdavanja svjedodbi za te ureaje. (49) Potrebno je obavijestiti sudionike u postupku dodjele ugovora o odlukama o sklapanju okvirnog sporazuma ili o dodjeli ugovora, ili o odbacivanju postupka u rokovima koji su dovoljno kratki kako bi se izbjegla nemogunost podnoenja zahtjeva za revizijom; stoga se ove obavijesti trebaju dati to je prije mogue, a openito u roku od 15 dana od donoenja odluke. (50) Treba pojasniti da ugovorni subjekti koji utvruju kriterije odabira u jednom otvorenom postupku, to trebaju initi u skladu s objektivnim pravilima i kriterijima, isto kao to kriteriji odabira u zatvorenim postupcima ili postupcima nagodbe trebaju biti objektivni. Ta objektivna pravila i kriteriji, kao i kriteriji odabira, ne moraju nuno podrazumijevati ponderiranje. (51) Vano je uzeti u obzir sudsku praksu Suda Europske zajednice u sluajevima kada neki gospodarski imbenik trai ekonomske, financijske ili tehnike mogunosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze izmeu njega i tih subjekata, kako bi zadovoljio kriterije odabira ili, u kontekstu sustava kvalifikacije, kako bi potkrijepio svoj zahtjev za kvalifikacijom. U ovom posljednjem sluaju, gospodarski
19 20
SL L 13, 19. sijenja 2000., str. 12. SL L 178, 17. srpnja 2000., str. 1.
- 214 -
imbenik mora dokazati da e mu ta sredstva stvarno biti na raspolaganju tijekom itavog razdoblja valjanosti kvalifikacije. Za potrebe te kvalifikacije, ugovorni subjekt, stoga, moe odrediti razinu uvjeta koji se trebaju ispuniti, a posebno, primjerice, ako taj gospodarski imbenik postavlja zahtjev za financijskim poloajem drugog subjekta, on moe zahtijevati da se taj subjekt smatra odgovornim, po potrebi zajedniki i pojedinano. Sustavi kvalifikacije trebaju se voditi u skladu s objektivnim pravilima i kriterijima koji se, po izboru ugovornih subjekata, mogu odnositi na mogunosti gospodarskih imbenika i/ili svojstva radova, roba ili usluga koje taj sustav obuhvaa. U svrhu kvalifikacije, ugovorni subjekti mogu provoditi vlastita ispitivanja s ciljem ocjene svojstava predmetnih radova, roba ili usluga, osobito u smislu usklaenosti i sigurnosti. (52) Odgovarajua pravila Zajednice o uzajamnom priznavanju diploma, potvrda i drugih dokaza o formalnim kvalifikacijama primjenjuju se kada je za sudjelovanje u postupku nabave ili nagradnom natjeaju za projekte potreban dokaz o odreenoj kvalifikaciji. (53) U odgovarajuim sluajevima u kojima priroda radova i/ili usluga opravdava primjenu mjera ili programa za gospodarenje okoliem tijekom izvravanja nekog ugovora, moe se zahtijevati primjena takvih mjera ili programa. Programi gospodarenja okoliem, bez obzira jesu li prijavljeni u skladu s instrumentima Zajednice poput Uredbe (EZ-a) br. 761/2001 (EMAS)21 mogu pokazati da gospodarski imbenik ima tehnike mogunosti za izvravanje ugovora. Nadalje, kao oblik dokaza treba prihvatiti opis mjera koje je proveo gospodarski imbenik u cilju osiguranja iste razine zatite okolia kao alternativu prijavi programa gospodarenja okoliem. (54) Treba izbjegavati dodjelu ugovora o javnim nabavama gospodarskim imbenicima koji su sudjelovali u kriminalnim organizacijama ili koji su okrivljeni za korupciju, ili prijevaru na tetu financijskih interesa Europskih zajednica, ili za pranje novca. S obzirom da ugovorni subjekti, koji nisu nadlena ugovorna tijela, moda nemaju pristup nepobitnom dokazu o predmetnom pitanju, potrebno je tim ugovornim subjektima prepustiti izbor o tome hoe li primjenjivati kriterije za iskljuenje koji su navedeni u lanku 45 stavku 1 Direktive 2004/18/EZ. Stoga treba ograniiti obvezu primjene lanka 45 stavka 1 samo na ugovorne subjekte koji su nadlena ugovorna tijela. Kada je to primjereno, ugovorni subjekti trebaju zatraiti od podnositelja zahtjeva za kvalifikacijom, od kandidata ili ponuditelja da dostave odgovarajue dokumente i, ako imaju dvojbe u vezi s osobnom situacijom tih gospodarskih imbenika, mogu traiti suradnju nadlenih
21
Uredba (EZ-a) br. 761/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 19. oujka 2001. kojom se omoguava dobrovoljno sudjelovanje organizacija u programu ekolokog gospodarenja i revizije u Zajednici (EMAS) (SL L 114, 24. travnja 2001., str. 1.).
- 215 -
vlasti predmetne drave lanice. Takvi se gospodarski imbenici trebaju iskljuiti im nadleno ugovorno tijelo sazna za presudu koja se odnosi na te prekraje a koja je donesena u skladu s nacionalnim pravom i ima snagu res judicata. Ako nacionalno pravo sadri odredbe u tom smislu, nepridravanje zakonodavstva o zatiti okolia ili zakonodavstva o nezakonitim sporazumima u ugovorima, koje je bilo predmetom konane presude ili odluke koja ima istovjetan uinak, moe se smatrati prekrajem u vezi s poslovanjem dotinog gospodarskog imbenika ili tekom povredom slube. Nepridravanje nacionalnih odredaba kojima se provode Direktive Vijea 2000/78/EZ22 i 76/207/EEZ23 o jednakom tretmanu radnika, koje je bilo predmetom konane presude ili odluke koja ima istovjetan uinak moe se smatrati prekrajem u vezi s poslovanjem dotinog gospodarskog imbenika ili tekom povredom slube. (55) Ugovori se mogu dodjeljivati na temelju objektivnih kriterija koji osiguravaju pridravanje naela transparentnosti, nediskriminacije i jednakog tretmana te koji jame procjenu ponuda u uvjetima uspjenog trinog natjecanja. Zbog toga je uputno omoguiti primjenu samo dva kriterija dodjele: najnia cijena i ekonomski najpovoljnija ponuda. Kako bi se osiguralo pridravanje naela jednakog tretmana pri dodjeli ugovora, potrebno je predvidjeti obvezu utvrenu sudskom praksom osiguranja potrebne transparentnosti kako bi se svim ponuditeljima omoguilo da budu relativno dobro obavijeteni o kriterijima i postupcima koji e se primjenjivati za utvrivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga su ugovorni subjekti obvezni pravodobno obznaniti kriterije za dodjelu ugovora i relativne pondere za svaki od tih kriterija kako bi ponuditelji imali dovoljno vremena za pripremu svojih ponuda. Ugovorni subjekti mogu odstupiti od obznanjivanja pondera kriterija za dodjelu ugovora u opravdanim sluajevima, za koje moraju biti u mogunosti navesti razloge, ako se ponder ne moe unaprijed utvrditi, posebice zbog kompleksnosti ugovora. U takvim sluajevima moraju navesti redoslijed vanosti kriterija, poevi od najvanijeg. U sluajevima kada se ugovorni subjekti odlue za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnijoj ponudi, oni trebaju procijeniti ponude kako bi utvrdili koja ponuda prua najveu vrijednost za uloeni novac. S tim ciljem, oni trebaju odrediti ekonomske kriterije i kriterije kakvoe koji, uzeti u cjelini, moraju omoguiti odreivanje ekonomski najpovoljnije ponude za
Direktiva Vijea 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. kojom se uspostavlja opi okvir za jednaki tretman pri zapoljavanju i na radu (SL L 303, 2. prosinca 2000., str. 16.).
23 22
Direktiva Vijea 76/207/EEZ od 9. veljae 1976. o primjeni naela jednakog tretmana ena i mukaraca s obzirom na dostupnost zaposlenja, strune izobrazbe i promaknua i radnim uvjetima (SL L 39 od 14. veljae 1976., str. 40.). Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Direktive 2002/73/EZ Europskoga parlamenta i Vijea (SL L 269, 5. listopada 2002., str. 15.).
- 216 -
odreeni ugovorni subjekt. Odreivanje tih kriterija ovisi o predmetu ugovora budui da ti kriteriji moraju omoguiti procjenu rezultata koji se nudi svakom ponudom u svjetlu predmeta ugovora odreenog u tehnikim specifikacijama, te vrijednosti za uloeni novac svake ponude koja se procjenjuje. Kako bi se zajamio jednaki tretman, kriteriji za dodjelu ugovora moraju omoguiti objektivnu usporedbu i procjenu ponuda. Ako se ispune ti uvjeti, ekonomski i kvalitativni kriteriji za dodjelu ugovora, poput ispunjavanja uvjeta zatite okolia, mogu ugovornom subjektu omoguiti da zadovolji potrebe javnosti koje su iskazane u ugovornim specifikacijama. Pod istim uvjetima ugovorni subjekt moe upotrebljavati kriterije iji je cilj ispunjavanje socijalnih uvjeta, posebice kao odgovor na potrebe odreene u ugovornim specifikacijama osobito siromanih skupina ljudi kojima pripadaju oni koji primaju, odnosno koriste radove, robe ili usluge koje su predmet ugovora. (56) Kriteriji dodjele ne smiju utjecati na primjenu nacionalnih odredaba o naplati odreenih usluga, kao to su usluge koje pruaju arhitekti, inenjeri ili odvjetnici. (57) Na izraunavanje rokova iz ove Direktive treba primjenjivati Uredbu Vijea (EEZ, Euroatom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. kojom se odreuju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove24. (58) Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje postojee meunarodne obveze Zajednice ili drava lanica i ne bi trebala dovesti u pitanje primjenu odredaba Ugovora, a posebno njegova lanka 81 i 86. (59) Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje rokove navedene u Aneksu XXV u kojima drave lanice moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo i primijeniti Direktivu 93/38/EEZ. (60) Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba donijeti u skladu s Odlukom Vijea 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvruju postupci za ostvarivanje provedbenih ovlasti koje su dane Komisiji25,
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
24 25
SL L 124, 8. lipnja 1971., str. 1. SL L 184, 17. srpnja 1999., str. 23.
- 217 -
SADRAJ
Broj stranice 225 225 225 228 228 Ugovorni subjekti Plin, toplinska i elektrina energija Voda Prijevozne usluge Potanske usuge Traenje ili vaenje nafte, plina, ugljena ili druguh krutih goriva, kao i vodene i zrane luke Popis ugovornih subjekata Ugovori koji obuhvaaju nekoliko djelatnosti Naela dodjele ugovora 228 229 229 230 231 231 232 232 233 233 233 234 234 Gospodarski imbenici Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije Povjerljivost Okvirni sporazumi Dinamiki sustavi nabave 234 234 235 235 235 237 237 Ugovorni pragovi Naini izraunavanja procijenjene vrijednosti ugovora, okvirnih sporazuma i dinamikih sustava nabave 237
GLAVA I
OPE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE I NAGRADNE NATJEAJE ZA PROJEKTE Poglavlje I Poglavlje II Odjeljak 1 Odjeljak 2 Osnovni pojmovi lanak 1 Subjekti lanak 2 Djelatnosti lanak 3 lanak 4 lanak 5 lanak 6 lanak 7 lanak 8 lanak 9 Poglavlje III Opa naela lanak 10 Definicije Definicija obuhvaenih djelatnosti i subjekata
GLAVA II
PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE Poglavlje I Ope odredbe lanak 11 lanak 12 lanak 13 lanak 14 lanak 15 Poglavlje II Odjeljak 1 Pragovi lanak 16 lanak 17
Pragovi i odredbe o iskljuenju
237
- 219 -
Direktiva 2004/17/EZ Broj stranice 240 240 Koncesije radova i usluga Iskljuenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte i na sve tipove ugovora Ugovori koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili iznajmljivanja treim osobama Ugovori koji se dodjeljuju u svrhe koje ne ukljuuju obavljanje obuhvaene djelatnosti ili u svrhu obavljanja takve djelatnosti u treoj zemlji Ugovori koji su tajni ili zahtijevaju posebne mjere sigurnosti Ugovori koji se dodjeljuju u skladu s meunarodnim pravilima Ugovori koji se dodjeljuju povezanom poduzeu, poslovnom partnerstvu ili ugovornom subjektu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva Iskljuenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte, ali samo na ugovore o uslugama 240
Odjeljak 2
Ugovori i koncesije te ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci lanak 18
Pododjeljak 1 Pododjeljak 2
240
lanak 19 lanak 20
240
241 241 241
lanak 21 lanak 22 lanak 23
242
Pododjeljak 3
243
lanak 24 lanak 25
Ugovori koji se odnose na odreene usluge koje su iskljuene iz podruja primjene ove Direktive 243 Ugovori o uslugama koji se dodjeljuju na temelju iskljuivog prava 244 Iskljuenja koja se primjenjuju samo na odreene ugovorne subjekte Ugovori koje dodjeljuju odreeni ugovorni subjekti u svrhu kupovine vode i u svrhu opskrbe energijom ili gorivom za proizvodnju energije
Pododjeljak 4
244
lanak 26
244
- 220 -
Direktiva 2004/17/EZ Broj stranice
Pododjeljak 5
Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci, odredbe o sredinjim tijelima za nabavu i opi postupak u sluaju izravne izloenosti trinom natjecanju Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci Rezervirani ugovori Ugovori i okvirni sporazumi koje dodjeljuju sredinja tijela za nabavu Postupak za utvrivanje je li odreena djelatnost izravno izloena trinom natjecanju Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII A Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII B Mjeoviti ugovori o uslugama koji obuhvaaju usluge navedene u Aneksu XVII A i usluge navedene u Aneksu XVII B
245 245 245 245 246
Poglavlje III
Pravila koja se primjenjuju na ugovore o uslugama 248 lanak 31 lanak 32 lanak 33 248 248
248 248 248 250 251 251 251 252 252
Poglavlje IV
Posebna pravila kojima se ureuju specifikacije i ugovorni dokumenti lanak 34 lanak 35 lanak 36 lanak 37 lanak 38 lanak 39 Tehnike specifikacije Dostava tehnikih specifikacija Varijante Sklapanje ugovora s podizvoaima radova Uvjeti za izvravanje ugovora Obveze u odnosu na poreze, zatitu okolia, propise o zatiti zaposlenja i radne uvjete Koritenje otvorenih, zatvorenih postupaka i postupaka nagodbe
Poglavlje V
Postupci lanak 40
252 254 254
Poglavlje VI Odjeljak 1
Pravila o objavljivanju i transparentnosti Objava obavijesti lanak 41 Periodine indikativne obavijesti i obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije
254
- 221 -
Direktiva 2004/17/EZ Broj stranice 255 256 257 258 Rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanjem i za primitak ponuda 258 Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i informacije 260 Pozivi na dostavu ponude ili nagodbu 260 262 262 Pravila koja se primjenjuju na razmjenu informacija Informacije koje se daju podnositeljima zahtjeva za kvalifikacijom, kandidatima i ponuditeljima Informacije koji se uvaju u vezi s dodjelama ugovora Ope odredbe Uzajamno priznavanje u pogledu administrativnih, tehnikih ili financijskih uvjeta, te potvrda, testova i dokaza Sustavi kvalifikacije Kriteriji za kvalitativni odabir Kriteriji za dodjelu ugovora Koritenje elektronikih drabi Izuzetno niske ponude
lanak 42 lanak 43 lanak 44 Odjeljak 2 Rokovi lanak 45 lanak 46 lanak 47 Odjeljak 3
Obavijesti koje se koriste kao sredstvo pozivanja na natjecanje Obavijesti o dodjeli ugovora Oblik i nain objave obavijesti
Komunikacija i informiranje lanak 48 lanak 49
263 265 265 265 266
lanak 50 Poglavlje VII Odjeljak 1
Voenje postupka lanak 51 lanak 52 Kvalifikacija i kvalitativni odabir
lanak 53 lanak 54 Odjeljak 2 lanak 55 lanak 56 lanak 57 Odjeljak 3
266 267 268 270 270 270 273 273
Dodjela ugovora
Ponude koje obuhvaaju proizvode s podrijetlom iz treih zemalja i odnosi s tim zemljama lanak 58 lanak 59
Ponude koje obuhvaaju proizvode s podrijetlom iz treih zemalja 273 Odnosi s treim zemljama u vezi s ugovorima o radovima, robama i uslugama 274
- 222 -
Broj stranice GLAVA III PRAVILA KOJIMA SE UREUJU NAGRADNI NATJEAJI ZA PROJEKTE lanak 60 lanak 61 lanak 62 lanak 63 lanak 64 lanak 65 Ope odredbe Pragovi Iskljuenje nagradnih natjeaja za projekte Pravila o oglaavanju i transparentnosti Sredstva priopavanja Pravila o organiziranju nagradnih natjeaja za projekte, odabir sudionika i prosudbeno povjerenstvo Odluke prosudbenog povjerenstva 276 276 276 276 277 277
lanak 66 GLAVA IV
278 278 279 279 279 280 280 281 281 282 282 282
STATISTIKE OBVEZE, IZVRNE OVLASTI I ZAVRNE ODREDBE lanak 67 lanak 68 lanak 69 lanak 70 lanak 71 lanak 72 lanak 73 lanak 74 lanak 75 Statistike obveze Savjetodavni odbor Revizija pragova Izmjene i dopune Provedba Direktive Nadzorni mehanizmi Opoziv Stupanje na snagu Adresati
Aneks I Aneks II Aneks III Aneks IV Aneks V Aneks VI Aneks VII
Ugovorni subjekti u sektorima prijenosa ili distribucije plina ili toplinske energije 283 Ugovorni subjekti u sektorima proizvodnje, prijenosa ili distribucije elektrine energije 283 Ugovorni subjekti u sektorima proizvodnje, prijevoza ili distribucije pitke vode 283 Ugovorni subjekti u podruju eljeznikih usluga 283 Ugovorni subjekti u podruju usluga gradske eljeznice, tramvaja, trolejbusa ili autobusa 284 Ugovorni subjekti u sektoru potanskih usluga 284 Ugovorni subjekti u sektorima traenja i vaenja nafte ili plina 284
Broj stranice
- 223 -
Aneks VIII Aneks IX Aneks X Aneks XI Aneks XII Aneks XIII
Ugovorni subjekti u sektorima traenja i vaenja ugljena i drugih krutih goriva 284 Ugovorni subjekti u podruju morskih ili rijenih luka, ili druge terminalne opreme 285 Ugovorne subjekti u podruju instalacija zrane luke 285 Popis zakonodavstva Zajednice koje se spominje u lanku 30 stavku 3 286 Popis radova navedenih u lanku 1 stavku 2 toki (b) Podaci koji se navode u ugovornim obavijestima: A. Otvoreni postupci B. Zatvoreni postupci C. Postupci nagodbe 288 298 298 300 303
D. Pojednostavljena ugovorna obavijest za uporabu u dinamikom sustaviu nabave 305 Aneks XIV Aneks XV A Aneks XV B Aneks XVI Aneks XVII A Aneks XVII B Aneks XVIII Aneks XIX Aneks XX Aneks XXI Aneks XXII Aneks XXIII Podaci koje treba sadravati obavijest o postojanju sustava kvalifikacije 306 Podaci koje treba sadravati periodina indikativna obavijest 307 Podaci koje trebaju sadravati obavijesti o objavi periodine indikativne obavijesti na profilu kupca, a koje se ne koriste kao sredstvo pozivanja na natjecanje 309 Podaci koje treba sadravati obavijest o dodjeli ugovora Usluge u smislu lanka 31 Usluge u smislu lanka 32 310 312 315
Podaci koje treba sadravati obavijest o nagradnom natjeaju za projekte 317 Podaci koje trebaju sadravati obavijesti o rezultatima nagradnih natjeaja 318 Znaajke u vezi s objavom Definicija odreenih tehnikih specifikacija Tablini saetak rokova utvrenih u lanku 45 319 320 322
Odredbe meunarodnog radnog prava u smislu lanka 59 stavka 4 325 Uvjeti koji se odnose na ureaje za elektroniki primitak ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom, kao i planova i projekata u nagradnim natjeajima 326 Rokovi za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i provedbu 327 Korelacijska tablica - 224 328
Aneks XXIV
Aneks XXV Aneks XXVI
GLAVA I OPE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE I NAGRADNE NATJEAJE ZA PROJEKTE POGLAVLJE I Osnovni pojmovi lanak 1 Definicije 1. U smislu ove Direktive primjenjuju se definicije navedene u ovom lanku. 2. (a) Ugovori o robi, radovima i uslugama su ugovori za novani interes zakljueni u pisanom obliku izmeu jednog ili vie ugovornih subjekata iz lanka 2 stavka 2 i jednog ili vie izvoaa radova, dobavljaa ili davatelja usluge. Ugovori o radovima su ugovori iji je predmet izvoenje radova ili projektiranje i izvoenje radova koji se odnose na jednu ili vie djelatnosti u smislu Aneksa XII, ili posao, ili realizacija bilo kakvim sredstvima posla koji odgovara zahtjevima koje je naveo ugovorni subjekt. Pojam posao znai rezultat gradnje ili graevinskih radova uzetih u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehniku funkciju. Ugovori o robi su ugovori koji nisu ugovori iz toke (b) a iji je predmet kupovina, uzimanje u najam, davanje u zakup, kupnja na otplatu, sa ili bez opcije kupnje, proizvoda. Ugovor iji je predmet isporuka proizvoda, a koji kao uzgrednu stvar obuhvaa i poslove postavljanja i instalacije, smatra se ugovorom o robi; (d) Ugovori o uslugama su ugovori koji nisu ugovori o radovima ili o robi, a iji je predmet pruanje usluga iz Aneksa XVII. Ugovor iji su predmet i proizvodi i usluge u smislu Aneksa XVII smatra se ugovorom o uslugama ako vrijednost dotinih usluga prelazi vrijednost proizvoda obuhvaenih ugovorom. Ugovor iji su predmet usluge u smislu Aneksa XVII i koji ukljuuje radove smislu Aneksa XII koji su samo uzgredni uz glavni predmet ugovora, smatra se ugovorom o uslugama.
(b)
(c)
- 225 -
3. (a)
Koncesija radova je ugovor istoga tipa kao i ugovor o radovima, a razlikuje se samo u injenici da se naknada za radove koji se izvode sastoji ili samo od prava na iskoritavanje radova, ili od tog prava zajedno s plaanjem; Koncesija usluga je ugovor istoga tipa kao i ugovor o uslugama, a razlikuje se samo u injenici da se naknada za pruanje usluga sastoji ili samo od prava na iskoritavanje usluga ili od tog prava zajedno s plaanjem.
(b)
4. "Okvirni sporazum" je sporazum izmeu jednog ili vie ugovornih subjekata iz lanka 2., stavka 2., i jednog ili vie gospodarskih imbenika, a ija je svrha utvrditi uvjete kojima se ureuju ugovori koji se dodjeljuju tijekom odreenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predvienih koliina. 5. "Dinamiki sustav nabave" je potpuno elektroniki proces za uobiajene nabave, ija svojstva da je openito dostupan na tritu ispunjavaju zahtjeve ugovornog subjekta, a taj je proces ogranienoga trajanja i otvoren tijekom itavog razdoblja njegove valjanosti svakom gospodarskom imbeniku koji zadovolji kriterije odabira i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijom. 6. Elektronska draba je jedan proces koji se ponavlja i koji ukljuuje elektroniki ureaj za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih nanie, i/ili novih vrijednosti koje se odnose na odreene elemente ponuda, a koji se odvija nakon poetne potpune procjene ponuda i omoguava njihovo rangiranje pomou automatskih metoda procjene. Dakle, odreeni ugovori o uslugama i odreeni ugovori o radovima iji je predmet intelektualni rad, poput projektiranja radova, ne mogu biti predmetom elektronikih drabi. 7. Izraz izvoa radova, dobavlja ili davatelj usluga znai fizika ili pravna osoba, ili ugovorni subjekt u smislu lanka 2 stavka 2 toke (a) ili (b), ili skupina takvih osoba i/ili subjekata koja na tritu nudi izvoenje radova i/ili posla, odnosno proizvode ili usluge. Izraz gospodarski imbenik obuhvaa u jednakoj mjeri pojmove izvoaa radova,dobavljaa i davatelja usluga. On se koristi samo radi pojednostavljenja. Ponuditelj je gospodarski imbenik koji dostavlja ponudu, a izraz kandidat znai osoba koja je traila poziv za sudjelovanjem u zatvorenom postupku ili postupku nagodbe. 8. Sredinje tijelo za nabavu je nadleno ugovorno tijelo u smislu lanka 2 stavka 1 toke (a) ili nadleno ugovorno tijelo u smislu lanka 1 stavka 9 Direktive 2004/18/EZ koje: - stjee robe i/ili usluge namijenjene ugovornim subjektima, ili - dodjeljuje ugovore o javnim nabavama ili sklapa okvirne sporazume za radove, robe ili usluge namijenjene ugovornim subjektima.
- 226 -
9. Otvoreni, zatvoreni postupci i postupci nagodbe su postupci nabave koje primjenjuju ugovorni subjekti, pri emu: (a) u sluaju otvorenih postupaka, svaki zainteresirani gospodarski imbenik moe dostaviti ponudu; (b) u sluaju zatvorenih postupaka, svaki zainteresirani gospodarski imbenik moe zahtijevati da sudjeluje i samo oni kandidati koje pozove ugovorni subjekt mogu dostaviti ponudu; (c) u sluaju postupaka nagodbe, ugovorni se subjekt savjetuje s gospodarskim imbenicima o svom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili vie tih imbenika. 10. Nagradni natjeaji za projekte su oni postupci koji omoguavaju ugovornom subjektu stjecanje, uglavnom u podruju prostornog planiranja, graditeljstva, inenjerstva ili obrade podataka, plana ili projekta koji je odabralo prosudbeno povjerenstvo nakon to je oglaen za natjecanje sa ili bez dodjele nagrada. 11. Izraz pisan ili u pisanom obliku znai svaki iskaz koji se sastoji od rijei ili brojeva koji se mogu itati, umnoavati i naknadno slati. On moe ukljuivati podatke koji se prenose i pohranjuju pomou elektronikih sredstava. 12. Izraz elektronika sredstva znai koritenje elektronike opreme za obradu (ukljuujui digitalnu kompresiju) i pohranu podataka koji se alju, prenose i primaju brzojavom, radijom, optikim sredstvima ili drugim elektromagnetskim sredstvima. 13. Izraz Zajedniki rjenik nabave znai referentna nomenklatura koja se primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koja je donesena Uredbom (EZ-a) br. 2195/2002 Europskoga parlamenta i Vijea od 5. studenoga 2002. o zajednikom rjeniku nabave26 uz istodobno osiguranje istovjetnosti s ostalim postojeim nomenklaturama. U sluaju razliitih tumaenja podruja primjene ove Direktive zbog moguih razlika izmeu zajednikog rjenika nabave i nomenklatura NACE, koje su navedene u Aneksu XII, ili izmeu zajednikog rjenika nabave i nomenklatura CPC (privremene verzije), koje su navedene u Aneksu XVII, nomenklatura NACE, odnosno CPC ima prvenstvo.
26
SL L 340, 16. prosinca 2002., str. 1.
- 227 -
POGLAVLJE II Definicija obuhvaenih djelatnosti i subjekata Odjeljak 1 Subjekti lanak 2 Ugovorni subjekti 1. U smislu ove Direktive, (a) nadlena ugovorna tijela su drava, regionalne ili lokalne vlasti, tijela koja se ravnaju prema javnom pravu, udruenja koja su osnovale jedna ili nekoliko takvih vlasti, ili jedno ili nekoliko takvih tijela koja se ravnaju prema javnom pravu. Izraz tijelo koje se ravna prema javnom pravu znai svako tijelo: - osnovano iskljuivo u svrhu zadovoljavanja potreba u opem interesu i koje nema industrijski ili trgovaki karakter, - koje ima pravnu osobnost i - koje veim dijelom financira drava, regionalne ili lokalne vlasti, ili druga tijela koja se ravnaju prema javnom pravu; ili koja imaju upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor ijih je vie od polovice lanova imenovala drava, regionalne ili lokalne vlasti, ili druga tijela koja se ravnaju prema javnom pravu; (b) javno poduzee je svako poduzee na koje nadlena ugovorna tijela mogu imati, izravno ili neizravno, prevladavajui utjecaj na temelju svoga vlasnitva u njemu, svoga financijskog udjela u njemu, ili na temelju pravila prema kojima se ravna. Prevladavajui utjecaj nadlenih ugovornih tijela pretpostavlja se kada ta tijela, izravno ili neizravno, u odnosu na neko poduzee: - posjeduju veinu upisanog kapitala, ili imaju utjecaj na veinu glasova koji su pridrueni dionicama koje je izdalo to poduzee, ili mogu imenovati vie od polovice upravnog, upraviteljskog ili nadzornog tijela tog poduzea.
- 228 -
2. Ova se Direktiva primjenjuje na ugovorne subjekte: (a) koji su nadlena ugovorna tijela ili javna poduzea i koja obavljaju jednu od djelatnosti koje se spominju u lancima od 3 do 7; (b) koji, ako nisu nadlena ugovorna tijela ili javna poduzea, kao jednu od svojih djelatnosti imaju bilo koju od djelatnosti iz lanaka od 3 do 7, ili bilo koju kombinaciju tih djelatnosti i djeluju na temelju posebnih ili iskljuivih prava koja je dodijelila nadlena vlast neke drave lanice. 3. U smislu ove Direktive, izraz posebna ili iskljuiva prava znai prava koja dodjeljuje nadlena vlast drave lanice temeljem bilo kakvog zakona ili drugog propisa iji je uinak ograniavanje izvravanja djelatnosti odreenih u lancima od 3 do 7 na jednog subjekta ili vie njih, i koji ima znatan utjecaj na mogunost drugih subjekata da obavljaju takvu djelatnost. Odjeljak 2 Djelatnosti lanak 3 Plin, toplinska i elektrina energija 1. to se tie plina i toplinske energije, ova se Direktiva primjenjuje na sljedee djelatnosti: (a) pruanje fiksnih mrea ili upravljanje fiksnim mreama s namjerom pruanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije; ili (b) opskrba takvih mrea plinom ili toplinskom energijom. 2. Isporuka plina ili toplinske energije mreama koje pruaju uslugu javnosti putem ugovornog subjekta koji nije nadleno ugovorno tijelo ne smatra se relevantnom djelatnou u smislu stavka 1 ako je: (a) proizvodnja plina ili toplinske energije od strane predmetnog subjekta neizbjena posljedica obavljanja djelatnosti, izuzevi one iz stavka 1 ili 3 ovoga lanka, ili iz lanaka od 4 do 7; i (b) jedini cilj isporuke javnoj mrei ekonomsko iskoritavanje takve proizvodnje i ne iznosi vie od 20% prometa tog subjekta uzimajui u obzir prosjek prethodne tri godine, ukljuujui tekuu godinu.
- 229 -
3. to se tie elektrine energije, ova se Direktiva primjenjuje na sljedee djelatnosti: (a) pruanje fiksnih mrea ili upravljanje fiksnim mreama s namjerom pruanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom elektrine energije; ili (b) opskrba takvih mrea elektrinom energijom. 4. Isporuka elektrine energije mreama koje pruaju uslugu javnosti putem ugovornog subjekta koji nije nadleno ugovorno tijelo ne smatra se relevantnom djelatnou u smislu stavka 3 u sljedeim sluajevima: (a) ako se proizvodnja elektrine energije od strane predmetnog subjekta obavlja zbog toga to je njezina potronja potrebna za obavljanje djelatnosti, izuzevi one iz stavka 1 ili 3 ovoga lanka, ili iz lanaka od 4 do 7; i (b) ako isporuka javnoj mrei ovisi samo o vlastitoj proizvodnji subjekta i nije bila vea od 30% ukupne proizvodnje energije tog subjekta uzimajui u obzir prosjek prethodne tri godine, ukljuujui tekuu godinu. lanak 4 Voda 1. Ova se Direktiva primjenjuje na sljedee djelatnosti: (a) pruanje fiksnih mrea ili upravljanje fiksnim mreama s namjerom pruanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijevozom ili distribucijom pitke vode; ili (b) opskrbu takvih mrea pitkom vodom. 2. Ova se Direktiva takoer primjenjuje na ugovore ili nagradne natjeaje za projekte koje dodjeljuju, odnosno organiziraju subjekti koji obavljaju djelatnost iz stavka 1 i koji: (a) su u vezi s projektima hidraulikog inenjerstva, navodnjavanjem ili isuivanjem zemljita, pod uvjetom da koliina vode koja e se koristiti za opskrbu pitkom vodom predstavlja vie od 20% ukupne koliine vode koja se dobiva takvim projektima, ili instalacijama za navodnjavanje ili isuivanje, ili (b) su u vezi s odlaganjem ili preradom otpadnih voda. 3. Isporuka pitke vode mreama koje pruaju uslugu javnosti putem ugovornog subjekta koji nije nadleno ugovorno tijelo ne smatra se relevantnom djelatnou u smislu stavka 1 u sljedeim sluajevima:
- 230 -
(a) ako se proizvodnja pitke vode od strane predmetnog subjekta obavlja zbog toga to je njezina potronja potrebna za obavljanje djelatnosti, izuzevi one iz lanaka od 3 do 7; i (b) ako isporuka javnoj mrei ovisi samo o vlastitoj proizvodnji subjekta i nije bila vea od 30% ukupne proizvodnje pitke vode tog subjekta uzimajui u obzir prosjek prethodne tri godine, ukljuujui tekuu godinu. lanak 5 Prijevozne usluge 1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje se odnose na pruanje mrea ili upravljanje mreama koje pruaju uslugu javnosti u podruju prometa eljeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, trolejbusom, autobusom ili iarom. to se tie prijevoznih usluga, smatra se da postoji mrea ako se usluga prua pod radnim uvjetima koje je utvrdila nadlena vlast drave lanice, kao to su uvjeti o pravcima koji se trebaju pruiti, kapacitetu koji se treba staviti na raspolaganje ili uestalosti usluge. 2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na subjekte koji javnosti pruaju usluge autobusnog prijevoza koje su iskljuene iz podruja primjene Direktive 93/38/EEZ u skladu s njezinim lankom 2 stavkom 4. lanak 6 Potanske usluge 1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje se odnose na pruanje potanskih usluga ili, pod uvjetima navedenim u stavku 2 toki (c), drugih usluga koje ne ukljuuju potanske usluge. 2. Za potrebe ove Direktive i ne dovodei u pitanje Direktivu 97/67/EZ: (a) izraz potanski artikl znai artikl adresiran u konanom obliku u kojem se treba otpremiti, bez obzira na teinu. Osim pisama, takvi artikli ukljuuju i, primjerice, knjige, kataloge, novine, asopise i potanske pakete koji sadre robu sa ili bez trgovake vrijednosti, bez obzira na teinu; (b) izraz potanske usluge znai usluge koje se sastoje od pranjenja, razvrstavanja, usmjeravanja i isporuke potanskih artikala. Te usluge ukljuuju: rezervirane potanske usluge: potanske usluge koje su ili mogu biti rezervirane na temelju lanka 7 Direktive 97/67/EZ, druge potanske usluge: potanske usluge koje se ne mogu rezervirati na temelju lanka 7 Direktive 97/67/EZ; i
- 231 -
(c) izraz druge usluge koje ne ukljuuju potanske usluge znai usluge koje se pruaju u sljedeim podrujima: usluge upravljanja potanskom slubom (usluge i prije i poslije otpreme, kao to su usluge upravljanja urudbenim uredom), usluge dodane vrijednosti u vezi s elektronikim sredstvima i koje se u cijelosti pruaju putem elektronikih sredstava (ukljuujui sigurno slanje ifriranih dokumenata elektronikim sredstvima, usluge voenja adresa i slanje preporuene elektronike pote), usluge koje se odnose na potanske artikle koji nisu ukljueni u toku (a), poput izravne pote na kojoj nema adrese, financijske usluge prema definiciji iz kategorije 6 Aneksa XVII A i iz lanka 24 toke (c), ukljuujui posebice potanske novane naloge i potanske iralne doznake,
- filatelistike usluge i logistike usluge (usluge koje su kombinacija fizike dostave i/ili skladitenja i drugih nepotanskih funkcija), pod uvjetom da takve usluge prua subjekt koji, takoer, prua potanske usluge u smislu toke (b), prve ili druge alineje, i pod uvjetom da uvjeti navedeni u lanku 30 stavku 1 nisu ispunjeni u odnosu na usluge iz tih alineja. lanak 7 Traenje ili vaenje nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, kao i vodene i zrane luke Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje se odnose na iskoritavanje zemljopisnog podruja u svrhu: (a) traenja ili vaenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, ili (b) pruanja zranih luka i morskih ili rijenih luka, ili druge terminalne opreme zranim, morskim ili rijenim prijevoznicima. lanak 8 Popis ugovornih subjekata Neiscrpni popisi ugovornih subjekata u smislu ove Direktive nalaze se u Dodacima od I do X. Drave lanice e periodino obavjetavati Komisiju o svim promjenama svojih popisa.
- 232 -
lanak 9 Ugovori koji obuhvaaju nekoliko djelatnosti 1. Na ugovor kojim se namjerava obuhvatiti nekoliko djelatnosti primjenjuju se pravila koja se primjenjuju na djelatnost za koju je on uglavnom odreen. Meutim, ne smije se izvriti izbor izmeu dodjele jednog ugovora i dodjele vie odvojenih ugovora s ciljem da ga se iskljui iz podruja primjene ove Direktive ili, prema potrebi, Direktive 2004/18/EZ. 2. Ako se na jednu od djelatnosti za koju je ugovor odreen primjenjuje ova Direktiva, a na druge naprijed navedena Direktiva 2004/18/EZ i objektivno je nemogue odrediti za koju je djelatnost ugovor uglavnom odreen, ugovor se dodjeljuje u skladu s naprijed navedenom Direktivom 2004/18/EZ. 3. Ako se na jednu od djelatnosti za koju je ugovor odreen primjenjuje ova Direktiva, a na druge se ne primjenjuje ni ova Direktiva, niti naprijed navedena Direktiva 2004/18/EZ i objektivno je nemogue odrediti za koju je djelatnost ugovor uglavnom odreen, ugovor se dodjeljuje u skladu s ovom Direktivom. POGLAVLJE III Opa naela lanak 10 Naela dodjele ugovora Ugovorni subjekti postupaju s gospodarskim imbenicima na jednak i nediskriminirajui nain te djeluju transparentno.
- 233 -
GLAVA II PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE POGLAVLJE I Ope odredbe lanak 11 Gospodarski imbenici 1. Kandidati ili ponuditelji koji, prema pravu drave lanice u kojoj imaju poslovni nastan, imaju pravo na pruanje odgovarajue usluge, ne smiju biti odbijeni iskljuivo iz razloga to bi, prema pravu drave lanice u kojoj se ugovor dodjeljuje, oni morali biti ili fizike ili pravne osobe. Meutim, u sluaju ugovora o uslugama i radovima, kao i ugovora o robi koji dodatno obuhvaaju usluge i/ili radove postavljanja i instalacije, od pravnih se osoba moe traiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanjem naznae imena i odgovarajue strune kvalifikacije osoblja koje e biti odgovorno za izvravanje dotinog ugovora. 2. Skupine gospodarskih imbenika mogu dostaviti ponude ili se mogu predloiti za kandidata. Ugovorni subjekti ne mogu od tih skupina zahtijevati da poprime odreeni pravni oblik kako bi mogle podnijeti ponudu ili zahtjev za sudjelovanjem; meutim, to se moe traiti od odabrane skupine kada joj se dodijeli ugovor u onoj mjeri u kojoj je ta promjena potrebna za uspjeno izvravanje ugovora. lanak 12 Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije Za potrebe dodjele ugovora od strane ugovornih subjekata, drave lanice primjenjuju u svojim odnosima jednako povoljne uvjete kao to su oni koje pri provedbi Sporazuma odobravaju gospodarskim imbenicima treih zemalja. Drave lanice e se s tim ciljem meusobno savjetovati u okviru Savjetodavnog odbora za ugovore o javnim nabavama o mjerama koje se trebaju poduzeti u skladu sa Sporazumom.
- 234 -
lanak 13 Povjerljivost 1. U kontekstu pruanja informacija o tehnikim specifikacijama zainteresiranim gospodarskim imbenicima, o kvalifikaciji i odabiru gospodarskih imbenika, te o dodjeli ugovora, ugovorni subjekti mogu propisati odreene zahtjeve radi zatite povjerljive naravi informacija koje stavljaju na raspolaganje. 2. Ne dovodei u pitanje odredbe ove Direktive, posebice one koje se tiu obveza u odnosu na obavijesti o dodijeljenim ugovorima i informacije koje se daju kandidatima i ponuditeljima, a koje su navedene u lanku 43 i 49 i u skladu s nacionalnim pravom koje se primjenjuje na ugovorni subjekt, nadleno ugovorno tijelo ne smije otkrivati podatke koje su mu poslali gospodarski imbenici i koje su oni oznaili povjerljivima; takvi podaci posebice ukljuuju tehnike ili poslovne tajne i povjerljive aspekte ponuda. lanak 14 Okvirni sporazumi 1. Ugovorni subjekti mogu smatrati okvirni sporazum ugovorom u smislu lanka 1 stavka 2 i dodjeljivati ga u skladu s ovom Direktivom. 2. U sluajevima kada su ugovorni subjekti dodijelili okvirni sporazum u skladu s ovom Direktivom, oni mogu iskoristiti odredbe lanka 40 stavka 3 toke (i) kada dodjeljuju ugovore na temelju tog okvirnog sporazuma. 3. Ako okvirni sporazum nije bio dodijeljen u skladu s ovom Direktivom, ugovorni subjekti ne mogu iskoristiti odredbe lanka 40 stavka 3 toke (i). 4. Ugovorni subjekti ne mogu zlouporabljivati okvirne sporazume radi spreavanja, ograniavanja ili naruavanja trinog natjecanja. lanak 15 Dinamiki sustavi nabave 1. Drave lanice mogu predvidjeti da ugovorni subjekti mogu koristiti dinamike sustave nabave. 2. Kako bi uspostavili dinamiki sustav nabave, ugovorni se subjekti moraju pridravati pravila otvorenog postupka u svim njegovim fazama do dodjele ugovora koji e se sklopiti u okviru toga sustava. Svi ponuditelji koji zadovolje kriterije odabira i koji su dostavili indikativnu ponudu u skladu sa specifikacijom te sve eventualne dodatne dokumente prihvaaju se u sustav; indikativne ponude mogu se u svakom trenutku poboljati, pod uvjetom da ostanu u skladu sa specifikacijom. Radi uspostavljanja sustava i dodjele ugovora u okviru tog sustava ugovorni subjekti trebaju iskljuivo koristiti elektronika sredstva u skladu sa lankom 48 stavcima od 2 do 5.
- 235 -
3. U svrhu uspostavljanja dinamikog sustava nabave, ugovorni e subjekti: (a) objaviti ugovornu obavijest u kojoj mora biti jasno navedeno da se radi o dinamikom sustavu nabave; (b) navesti u specifikaciji, meu ostalim, vrstu predvienih nabava u okviru tog sustava, kao i potrebne podatke u vezi sa sustavom nabave, elektronikom opremom koja se koristi te tehnikim prikljucima i specifikacijama; (c) pruati, pomou elektronikih sredstava, nakon objavljivanja obavijesti i do isteka valjanosti sustava, neogranien, izravan i potpun pristup specifikaciji i svim dodatnim dokumentima, te e u obavijesti navesti internetsku adresu na kojoj se mogu potraiti ti dokumenti. 4. Ugovorni e subjekti tijekom itavog razdoblja dinamikog sustava nabave svakom gospodarskom imbeniku pruiti mogunost podnoenja indikativne ponude i prihvaanja u sustav prema uvjetima iz stavka 2. Oni e izvriti procjenu u roku od najvie 15 dana od dana podnoenja indikativne ponude. Meutim, oni mogu produiti razdoblje procjene, pod uvjetom da se u meuvremenu ne objavi ponudbeni poziv. Ugovorni subjekti obavjetavaju ponuditelja iz gornje toke im to najranije bude mogue o njegovom ulasku u dinamiki sustav nabave ili o odbijanju njegove indikativne ponude. 5. Za svaki ugovor posebno objavljuje se poziv na podnoenje ponude. Prije objave ponudbenog poziva, ugovorni subjekti objavljuju pojednostavljenu ugovornu obavijest kojom se pozivaju svi zainteresirani gospodarski imbenici da dostave indikativnu ponudu u skladu sa stavkom 4 u roku koji ne moe biti krai od 15 dana od slanja pojednostavljene obavijesti. Ugovorni subjekti ne mogu zapoeti javno nadmetanje sve dok ne izvre procjenu svih indikativnih ponuda primljenih u tom roku. 6. Ugovorni subjekti pozivaju sve ponuditelje koji su prihvaeni u sustav da dostave ponudu posebno za svaki ugovor koji e se dodjeljivati u okviru tog sustava. U tom cilju odreuju rok za podnoenje ponuda. Oni dodjeljuju ugovor ponuditelju koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele koji su navedeni u ugovornoj obavijesti u svrhu uspostavljanja dinamikog sustava nabave. Ti se kriteriji po potrebi mogu preciznije utvrditi u pozivu iz gornje toke. 7. Dinamiki sustav nabave ne moe trajati due od etiri godine, osim u opravdanim izuzetnim sluajevima. Ugovorni se subjekti ne mogu posluiti ovim sustavom s ciljem spreavanja, ograniavanja ili naruavanja trinog natjecanja.
- 236 -
Nikakvi se trokovi ne mogu zaraunavati zainteresiranim gospodarskim imbenicima ili strankama sustava. POGLAVLJE II Pragovi i odredbe o iskljuenju Odjeljak 1 Pragovi lanak 16 Ugovorni pragovi Osim u sluajevima kada su odbaeni na temelju iskljuenja iz lanaka od 19 do 26 ili u skladu s lankom 30 u vezi s obavljanjem predmetne djelatnosti, ova se Direktiva primjenjuje na ugovore ija procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) nije manja od sljedeih pragova: (a) 499,000 EUR u sluaju ugovora o robama i uslugama; (b) 6,242,000 EUR u sluaju ugovora o radovima. lanak 17 Naini izraunavanja procijenjene vrijednosti ugovora, okvirnih sporazuma i dinamikih sustava nabave 1. Izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na ukupno plativom iznosu bez PDV-a kojega procijeni ugovorni subjekt. Pri ovom izraunu treba uzeti u obzir ukupni procijenjeni iznos, ukljuujui bilo kakav oblik opcije, i sve obnove ugovora. U sluajevima kada je ugovorni subjekt predvidio nagrade ili plaanja kandidatima, ili ponuditeljima, mora ih uzeti u obzir pri izraunavanju procijenjene vrijednosti ugovora. 2. Ugovorni subjekti ne mogu izbjei primjenu ove Direktive podjelom projekata o radovima ili ponuenih nabava odreene koliine roba i/ili usluga, ili koritenjem posebnih naina za izraunavanje procijenjene vijednosti ugovora. 3. to se tie okvirnih sporazuma i dinamikih sustava nabave, u obzir se uzima maksimalna procijenjena vrijednost bez PDV-a svih ugovora koji su predvieni tijekom ukupnog trajanja sporazuma ili sustava.
- 237 -
4. Za potrebe primjene odredaba lanka 16 ugovorni e subjekti ukljuiti u procijenjenu vrijednost ugovora o radovima i cijenu radova i vrijednost svih roba ili usluga potrebnih za izvoenje radova koje stavljaju na raspolaganje izvoau radova. 5. Vrijednost roba ili usluga koje nisu potrebne za izvravanje odreenog ugovora o radovima ne moe se dodati vrijednosti ugovora o radovima ako bi posljedica toga bila da bi nabava tih roba ili usluga bila izvan podruja primjene ove Direktive. 6. (a) Kada rezultat ponuenog posla ili ponuene nabave usluga moe biti da se ugovori dodjeljuju istodobno u obliku posebnih lotova, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova. Ako je ukupna vrijednost tih lotova jednaka pragu utvrenom u lanku 16 ili vea od njega, ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog lota. Meutim, ugovorni subjekti se mogu odrei te primjene u odnosu na lotove ija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 80,000 EUR za usluge ili 1 milijuna EUR za radove, pod uvjetom da ukupna vrijednost tih lotova ne prelazi 20% ukupne vrijednosti lotova u cjelini. (b) Kada rezultat ponude za stjecanje slinih roba mogu biti ugovori koji se dodjeljuju istodobno u obliku posebnih lotova, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova primjenjujui lanak 16. U sluajevima kada je ukupna vrijednost lotova jednaka ili vea od praga utvrenog u lanku 16 ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog lota. Meutim, ugovorni subjekti se mogu odrei takve primjene u odnosu na lotove ija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 80,000 EUR, pod uvjetom da ukupna cijena tih lotova ne prelazi 20% ukupne vrijednosti lotova u cjelini. 7. U sluaju ugovora o robama ili uslugama koji su redovite naravi ili se planiraju obnoviti u odreenom razdoblju, izraun procijenjene vrijednosti ugovora se temelji na sljedeem: (a) ili ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istoga tipa koji su dodijeljeni tijekom prethodnih dvanaest mjeseci ili tijekom financijske godine usklaena, ako je mogue, za promjene koliine ili vrijednosti koje bi nastale tijekom razdoblja od 12 mjeseci od poetnog ugovora; (b) ili ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora dodijeljenih tijekom razdoblja od 12 mjeseci od prve isporuke ili tijekom financijske godine ako je to due od 12 mjeseci.
- 238 -
8. Osnovica za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora, ukljuujui robe i usluge, mora biti ukupna vrijednost roba i usluga, bez obzira na njihove udjele. Izraun mora ukljuiti vrijednost poslova postavljanja i instalacije. 9. to se tie ugovora o robi koji se odnose na uzimanje u najam, davanje u zakup ili kupnju na otplatu proizvoda, sljedeu vrijednost treba uzeti kao osnovicu za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora: (a) u sluaju ugovora na odreeno vrijeme, ako je to vrijeme manje od ili jednako 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za razdoblje trajanja ugovora ili, ako je razdoblje trajanja ugovora vee od 12 mjeseci, ukupna vrijednost, ukljuujui procijenjenu vrijednost preostalog dijela; (b) u sluaju ugovora koji nemaju odreeno trajanje ili se njihovo trajanje ne moe odrediti, mjesena vrijednost pomnoena s 48. 10. Za potrebe izraunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o uslugama, uzimaju se u obzir, kada je to primjereno, sljedei iznosi: (a) plativa premija i ostali oblici naknade za pruene usluge u sluaju usluga osiguranja; (b) naknade, provizije, kamate i druge vrste naknada za pruene usluge u sluaju bankarskih i ostalih financijskih usluga; (c) naknade, plative provizije i ostali oblici naknade za pruene usluge u sluaju ugovora koji ukljuuju poslove projektiranja. 11. U sluaju ugovora o uslugama u kojima nije navedena ukupna cijena, sljedeu vrijednost treba koristiti kao osnovicu za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora: (a) u sluaju ugovora na odreeno vrijeme, ako je to vrijeme manje od ili jednako 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihovo puno trajanje; (b) u sluaju ugovora koji nemaju odreeno trajanje ili s trajanjem duim od 48 mjeseci: mjesena vrijednost pomnoena s 48.
- 239 -
Odjeljak 2 Ugovori i koncesije te ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci PODODJELJAK 1 lanak 18 Koncesije radova i usluga Ova se Direktiva ne primjenjuje na koncesije radova i usluga koje dodjeljuju ugovorni subjekti koji obavljaju jednu ili vie djelatnosti iz lanaka od 3 do 7 ako se te koncesije dodjeljuju za obavljanje tih djelatnosti. PODODJELJAK 2 Iskljuenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte i na sve tipove ugovora lanak 19 Ugovori koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili iznajmljivanja treim osobama 1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili iznajmljivanja treim osobama, pod uvjetom da ugovorni subjekt ne uiva nikakva posebna ili iskljuiva prava na prodaju ili iznajmljivanje predmeta takvih ugovora a drugi ga subjekti mogu slobodno prodati ili iznajmiti pod istim uvjetima kao i ugovorni subjekt. 2. Ugovorni e subjekti obavijestiti Komisiju na njezin zahtjev o svim kategorijama proizvoda ili djelatnosti koje oni smatraju iskljuenima sukladno odredbama stavka 1 Komisija moe periodino objavljivati u Slubenom listu Europske unije, u svrhu informiranja, popise kategorija proizvoda i djelatnosti koje ona smatra obuhvaenima ovim iskljuenjem. Pritom e Komisija potovati sve osjetljive trgovake aspekte koje ugovorni subjekti mogu naglasiti kada alju ove podatke.
- 240 -
lanak 20 Ugovori koji se dodjeljuju u svrhe koje ne ukljuuju obavljanje obuhvaene djelatnosti ili u svrhu obavljanja takve djelatnosti u treoj zemlji 1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore koje ugovorni subjekti dodjeljuju u svrhe koje ne ukljuuju obavljanje njihovih djelatnosti koje su opisane u lancima od 3 do 7 ili radi obavljanja takvih djelatnosti u treoj zemlji u uvjetima koji ne ukljuuju fiziku uporabu mree ili zemljopisnog podruja unutar Zajednice. 2. Ugovorni e subjekti obavijestiti Komisiju na njezin zahtjev o svim djelatnostima koje oni smatraju iskljuenima sukladno odredbama stavka 1. Komisija moe periodino objavljivati u Slubenom listu Europske unije, u svrhu informiranja, popise kategorija djelatnosti koje ona smatra obuhvaenima ovim iskljuenjem. Pritom e Komisija potovati sve osjetljive trgovake aspekte koje ugovorni subjekti mogu naglasiti kada alju ove podatke. lanak 21 Ugovori koji su tajni ili zahtijevaju posebne mjere sigurnosti Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore za koje neka drava lanica izjavi da su tajni, ako je njihovo izvravanje praeno posebnim mjerama sigurnosti u skladu s vaeim zakonima i drugim propisima u odnosnoj dravi lanici ili to namee zatita osnovnih sigurnosnih interesa te drave lanice. lanak 22 Ugovori koji se dodjeljuju u skladu s meunarodnim pravilima Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji se ravnaju prema razliitim proceduralnim pravilima i dodjeljuju: (a) na temelju nekog meunarodnog sporazuma sklopljenog u skladu s Ugovorom izmeu drave lanice i jedne ili vie treih zemalja, a koji obuhvaa robe, radove, usluge ili nagradne natjeaje za projekte namijenjene zajednikoj provedbi ili iskoritavanju projekta od strane drava potpisnica; Komisiju treba obavijestiti o svim sporazumima i ona se moe savjetovati sa Savjetodavnim odborom za ugovore o javnim nabavama iz lanka 68.; (b) na temelju nekog sklopljenog meunarodnog sporazuma koji se odnosi na razmjetanje trupa i tie se poduzea drave lanice ili tree zemlje; (c) na temelju konkretnog postupka neke meunarodne organizacije.
- 241 -
lanak 23 Ugovori koji se dodjeljuju povezanom poduzeu, poslovnom partnerstvu ili ugovornom subjektu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva 1. Za potrebe ovoga lanka povezano poduzee znai svako poduzee iji se godinji izvjetaji konsolidiraju s godinjim izvjetajima ugovornog subjekta u skladu s uvjetima Sedme Direktive Vijea 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju lanka 44 stavka 2 toke (g) Ugovora o konsolidiranim izvjetajima (27) (28), ili, u sluaju subjekata na koje se ta Direktiva ne primjenjuje, svako poduzee na koje ugovorni subjekt ima, izravno ili neizravno, prevladavajui utjecaj u smislu lanka 2 stavka 1 toke (b), ove Direktive, ili koje moe imati prevladavajui utjecaj na ugovorni subjekt, ili koje, zajedno s ugovornim subjektom, podlijee prevladavajuem utjecaju drugog poduzea na temelju vlasnitva, financijskog udjela ili pravila prema kojima se ravna. 2. Pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3 ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore: (a) koje ugovorni subjekt dodjeljuje povezanom poduzeu, ili (b) koje dodjeljuje poslovno partnerstvo, koje je osnovalo nekoliko ugovornih subjekata iskljuivo u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu lanaka 3 do 7 poduzeu koje je povezano s jednim od tih ugovornih subjekata. 3. Stavak 2 se primjenjuje: (a) na ugovore o uslugama, pod uvjetom da najmanje 80% prosjenog prometa povezanog poduzea u odnosu na usluge za prethodne tri godine potjee od pruanja tih usluga poduzeima s kojima je povezano; (b) na ugovore o robama, pod uvjetom da najmanje 80% prosjenog prometa povezanog poduzea u odnosu na robe za prethodne tri godine potjee od isporuke tih roba poduzeima s kojima je povezano; (c) na ugovore o radovima, pod uvjetom da najmanje 80% prosjenog prometa povezanog poduzea u odnosu na radove za prethodne tri godine potjee od izvoenja tih radova za poduzea s kojima je povezano; Ako, zbog datuma kada je povezano poduzee osnovano ili je poelo djelovati, podaci o prometu ne postoje za prethodne tri godine, bit e dovoljno da to poduzee pokae da je promet iz toaka (a), (b) ili (c) vjerodostojan, posebice pomou projekcija poslovanja.
SL L 193, 18. srpnja 1983., str. 1. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna na temelju Direktive 2001/65/EZ Europskoga parlamenta i Vijea (SL L 283, 27. listopada 2001., str. 28.).
28
27
Napomena urednitva: Naslov Direktive usklaen je kako bi se uzelo u obzir prenumeriranje lanaka Ugovora u skladu s lankom 12. Amsterdamskog ugovora; prvobitna je verzija upuivala na lanak 54., stavak 3., toku (g) Ugovora
- 242 -
Ako vie od jednog poduzea koje je povezano s ugovornim subjektom prua iste ili sline usluge, robe ili radove, gore navedeni postoci izraunavaju se uzimajui u obzir ukupni promet koji potjee od pruanja usluga, odnosno isporuke roba, odnosno izvoenja radova od strane tih povezanih poduzea. 4. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore: (a) koje dodjeljuje poslovno partnerstvo, koje je osnovalo nekoliko ugovornih subjekata iskljuivo u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu lanaka 3 do 7 jednom od tih ugovornih subjekata, ili (b) koje ugovorni subjekt dodjeljuje poslovnom partnerstvu iji je sastavni dio, pod uvjetom da je poslovno partnerstvo osnovano s ciljem obavljanja predmetne djelatnosti tijekom razdoblja od najmanje tri godine i da instrument kojim je poslovno partnerstvo osnovano uvjetuje da ugovorni subjekti od kojih se sastoji budu u njegovu sastavu najmanje isto toliko vremena. 5. Ugovorni subjekti priopuju Komisiji na njezin zahtjev sljedee informacije u vezi s primjenom stavka 2, 3 i 4: (a) nazivi predmetnih poduzea ili poslovnih partnerstava, (b) vrsta i vrijednost ugovora koji su posrijedi, (c) dokaz koji Komisija smatra potrebnim, da je odnos izmeu poduzea ili poslovnog partnerstva kojem se dodjeljuju ugovori i ugovornog subjekta u skladu s uvjetima ovoga lanka. PODODJELJAK 3 Iskljuenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte, ali samo na ugovore o uslugama lanak 24 Ugovori koji se odnose na odreene usluge koje su iskljuene iz podruja primjene ove Direktive Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o uslugama za: (a) stjecanje ili uzimanje u najam, bilo kakvim financijskim sredstvima, zemljita, postojeih graevinskih objekata ili druge nepokretne imovine, ili u vezi s pravima na sve naprijed navedeno; meutim, ugovori o financijskim uslugama sklopljeni u bilo kakvom obliku istodobno kada i ugovori o stjecanju ili uzimanju u najam, prije ili nakon njih, podlijeu odredbama ove Direktive;
- 243 -
(b) usluge arbitrae i mirenja; (c) financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira, ili drugih financijskih instrumenata, posebice transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti s ciljem prikupljanja novca ili kapitala; (d) ugovore o radu; (e) usluge istraivanja i razvoja koje ne ukljuuju usluge kod kojih korist nastaje iskljuivo ugovornom subjektu za njegovu uporabu tijekom voenja vlastitih poslova, pod uvjetom da je ugovorni subjekt u cijelosti platio naknadu za pruenu uslugu. lanak 25 Ugovori o uslugama koji se dodjeljuju na temelju iskljuivog prava Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o uslugama koji se dodjeljuju subjektu koji je sm nadleno ugovorno tijelo u smislu lanka 2 stavka 1 toke (a) ili nekom udruenju nadlenih ugovornih tijela na temelju iskljuivog prava koje ona uivaju u skladu s nekim objavljenim zakonom ili drugim propisom koji je u skladu s Ugovorom. PODODJELJAK 4 Iskljuenja koja se primjenjuju samo na odreene ugovorne subjekte lanak 26 Ugovori koje dodjeljuju odreeni ugovorni subjekti u svrhu kupovine vode i u svrhu opskrbe energijom ili gorivom za proizvodnju energije Ova se Direktiva ne primjenjuje: (a) na ugovore za kupovinu vode ako ih dodjeljuju ugovorni subjekti koji se bave jednom od ili objema djelatnostima iz lanka 4 stavka 1. (b) na ugovore za opskrbu energijom ili gorivima za proizvodnju energije ako ih dodjeljuju ugovorni subjekti koji se bave nekom djelatnou iz lanka 3 stavka 1, lanka 3 stavka 3, ili lanka 7 toke (a).
- 244 -
PODODJELJAK 5 Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci, odredbe o sredinjim tijelima za nabavu i opi postupak u sluaju izravne izloenosti trinom natjecanju lanak 27 Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci Ne dovodei u pitanje lanak 30 Kraljevina Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina, Republika Austrija i Savezna Republika Njemaka osigurat e putem uvjeta za izdavanje ovlatenja ili drugih odgovarajuih mjera da svaki subjekt koji posluje u sektorima koji se spominju u Odlukama 93/676/EEZ, 97/367/EEZ, 2002/205/EZ i 2004/73/EZ: (a) potuje naela nediskriminacije i konkurentne nabave u odnosu na dodjelu ugovora o robama, radovima i uslugama, posebice u vezi s podacima koje taj subjekt daje gospodarskim imbenicima u pogledu svojih namjera u vezi s nabavom; (b) obavijesti Komisiju, pod uvjetima odreenim u Odluci Komisije 93/327/EEZ kojom se odreuju uvjeti pod kojima ugovorni subjekti koji iskoritavaju zemljopisna podruja u svrhu traenja ili vaenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva moraju dostaviti Komisiji podatke koji se odnose na ugovore koje dodjeljuju29. lanak 28 Rezervirani ugovori Drave lanice mogu rezervirati pravo sudjelovanja u natjeajima o javnim nabavama za zatiene radionice ili predvidjeti da se dodijeljeni ugovori izvravaju u kontekstu zatienih programa zapoljavanja u sluajevima kada su veina zaposlenika invalidne osobe koje, zbog prirode ili ozbiljnosti njihova invaliditeta, ne mogu u normalnim uvjetima obavljati svoje zanimanje. U obavijesti koja se koristi kao poziv na natjecanje navodi se ovaj lanak. lanak 29 Ugovori i okvirni sporazumi koje dodjeljuju sredinja tijela za nabavu 1. Drave lanice mogu propisati da ugovorni subjekti mogu nabavljati radove, robe i/ili usluge od ili preko sredinjeg tijela za nabavu. 2. Smatra se da su ugovorni subjekti koji nabavljaju radove, robe i/ili usluge od ili preko sredinjeg tijela za nabavu u sluajevima navedenim u lanku 1
29
SL L 129, 27. svibnja 1993., str. 25.
- 245 -
stavku 8 udovoljili odredbama ove Direktive ukoliko je sredinje tijelo za nabavu udovoljilo odredbama ove Direktive ili, kada je to primjereno, odredbama Direktive 2004/18/EZ. lanak 30 Postupak za utvrivanje je li odreena djelatnost izravno izloena trinom natjecanju 1. Ugovori kojima se namjerava omoguiti obavljanje djelatnosti koja se spominje u lancima od 3 do 7 ne podlijeu ovoj Direktivi ako je u dravi lanici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izloena natjecanju na tritima kojima pristup nije ogranien. 2. Za potrebe stavka 1 odgovor na pitanje je li jedna djelatnost izravno izloena trinom natjecanju dobiva se na temelju kriterija koji su u skladu s odredbama Ugovora koje se odnose na trino natjecanje, kao to su svojstva predmetnih roba i usluga, postojanje alternativnih roba ili usluga, cijene i stvarno ili potencijalno postojanje vie od jednog dobavljaa predmetnih roba ili usluga. 3. Za potrebe stavka 1 smatra se da pristup tritu nije ogranien ako je drava lanica provela i primijenila odredbe zakonodavstva Zajednice navedene u Aneksu XI. Ako se slobodan pristup odreenom tritu ne moe pretpostaviti na temelju gornje toke, mora se pruiti dokaz da je pristup dotinom tritu slobodan de facto i de jure. 4. Ako neka drava lanica smatra da je, u skladu sa stavkom 2 i 3, stavak 1 primjenjiv na odreenu djelatnost, ona to mora prijaviti Komisiji te je obavijestiti o svim bitnim injenicama koje se odnose na pridravanje uvjeta navedenih u stavku 1, posebice o svakom zakonu ili drugom propisu, ili sporazumu, po potrebi zajedno sa stajalitem koje je donijelo nezavisno dravno tijelo nadleno za predmetnu djelatnost. Ova se Direktiva vie nee primjenjivati na ugovore kojima se namjerava omoguiti obavljanje predmetne djelatnosti u sljedeim sluajevima: ako je Komisija donijela odluku kojom se utvruje primjenjivost stavka 1 u skladu sa stavkom 6 i u roku koji ona propie, ili ako Komisija nije donijela odluku koja se odnosi na takvu primjenjivost u tom roku.
Meutim, ako se slobodan pristup odreenom tritu pretpostavlja na temelju prve toke stavka 3 i ako je nezavisno dravno tijelo nadleno za predmetnu djelatnost utvrdilo primjenjivost stavka 1 ova se Direktiva vie nee primjenjivati na ugovore kojima se namjerava omoguiti obavljanje predmetne djelatnosti ako Komisija u odluci donesenoj u skladu sa stavkom 6 i u roku koji ona propie nije utvrdila da stavak 1 nije primjenjiv.
- 246 -
5. Ako je to predvieno zakonodavstvom predmetne drave lanice, ugovorni subjekti mogu zatraiti od Komisije da utvrdi primjenjivost stavka 1 na odreenu djelatnost odlukom u skladu s odredbama stavka 6. U takvom sluaju Komisija odmah obavjetava tu dravu lanicu. Ta e drava lanica, uzimajui u obzir stavak 2 i 3 obavijestiti Komisiju o svim bitnim injenicama, a posebice o svakom zakonu i drugom propisu ili sporazumu, o pridravanju uvjeta navedenih u stavku 1, po potrebi zajedno sa stajalitem koje je donijelo nezavisno dravno tijelo nadleno za predmetnu djelatnost. Komisija takoer moe na vlastitu inicijativu zapoeti postupak donoenja odluke kojom se utvruje primjenjivost stavka 1 na odreenu djelatnost. U takvom sluaju Komisija odmah obavjetava dravu lanicu koje se to tie. Ako na kraju roka utvrenog u stavku 6 Komisija ne donese odluku o primjenjivosti stavka 1 na odreenu djelatnost, smatrat e se da je stavak 1 primjenjiv. 6. Za donoenje odluke sukladno odredbama ovoga lanka, u skladu s postupkom iz lanka 68 stavka 2 Komisija e dobiti rok od tri mjeseca poevi od prvog radnog dana od dana kada dobije obavijest ili zahtjev. Meutim, ovaj se rok moe produiti jedanput za najvie tri mjeseca u opravdanim sluajevima, posebice ako su podaci koje sadri obavijest ili zahtjev, ili dokumenti priloeni uz obavijest ili zahtjev nepotpuni ili netoni, ili ako su injenice koje su predmetom obavijesti pretrpjele bilo kakve bitne promjene. Ovo se produenje ograniava na jedan mjesec ako je nezavisno dravno tijelo nadleno za predmetnu djelatnost utvrdilo da je stavak 1 primjenjiv u sluajevima predvienim u treoj toki stavka 4. Kada je neka djelatnost u odreenoj dravi lanici ve predmetom postupka iz ovoga lanka, daljnji zahtjevi u vezi s istom djelatnou u istoj dravi lanici prije isteka roka zapoetog u odnosu na prvi zahtjev ne smatraju se novim postupcima i tretiraju se u kontekstu prvoga zahtjeva. Komisija e donijeti detaljna pravila za primjenu stavka 4, 5 i 6 u skladu s postupkom iz lanka 68 stavka 2. Ta e pravila ukljuivati barem: (a) objavu u Slubenom listu, u svrhu informiranja, datuma na koji poinje tromjeseni rok iz prve toke ovoga stavka i, u sluaju da se taj rok produi, datuma produenja i razdoblja za koje je rok produen; (b) objavu mogue primjenjivosti stavka 1 u skladu s drugom ili treom tokom stavka 4 ili u skladu s etvrtom tokom stavka 5.; i (c) postupke za slanje stajalita koja donese nezavisno tijelo nadleno za predmetnu djelatnost, a koja se odnose na pitanja koja su u vezi sa stavkom 1 i 2.
- 247 -
POGLAVLJE III Pravila koja se primjenjuju na ugovore o uslugama lanak 31 Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII A Ugovori iji su predmet usluge navedene u Aneksu XVII A dodjeljuju se u skladu s lancima od 34 do 59. lanak 32 Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII B Na ugovore iji su predmet usluge navedene u Aneksu XVII B primjenjuje se samo lanak 34 i 43. lanak 33 Mjeoviti ugovori o uslugama koji obuhvaaju usluge navedene u Aneksu XVII A i usluge navedene u Aneksu XVII B Ugovori iji su predmet usluge navedene i u Aneksu XVII A i u Aneksu XVII B dodjeljuju se u skladu s lancima od 34 do 59 ako je vrijednost usluga navedenih u Aneksu XVII A vea od vrijednosti usluga navedenih u Aneksu XVII B. U ostalim sluajevima, ugovori se dodjeljuju u skladu s lankom 34 i 43. POGLAVLJE IV Posebna pravila kojima se ureuju specifikacije i ugovorni dokumenti lanak 34 Tehnike specifikacije 1. Tehnike specifikacije, u skladu s definicijom iz toke 1 Aneksa XXI, navode se u ugovornoj dokumentaciji poput ugovornih obavijesti, ugovornih dokumenata ili dodatnih dokumenata. Kad god je mogue, te bi tehnike specifikacije trebale biti tako utvrene da se uzmu u obzir kriteriji pristupanosti za invalidne osobe ili izvedba za sve korisnike. 2. Tehnikim se specifikacijama treba pruiti jednaki pristup za ponuditelje i one ne smiju imati uinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave trinom natjecanju.
- 248 -
3. Ne dovodei u pitanje pravno obvezujua nacionalna tehnika pravila, u onoj mjeri u kojoj su one u skladu s pravom Zajednice, tehnike specifikacije se utvruju: (a) ili upuivanjem na tehnike specifikacije utvrene u Aneksu XXI i, prema redoslijedu prioriteta, na nacionalne norme kojima se transponiraju europske norme, europska tehnika odobrenja, zajednike tehnike specifikacije, meunarodne norme, ostali tehniki referentni sustavi koje su utvrdila europska tijela za normizaciju ili ako ona ne postoje nacionalne norme, nacionalna tehnika odobrenja ili nacionalne tehnike specifikacije koje se odnose na projektiranje, izraunavanje i izvoenje radova te uporabu proizvoda. Uz svaku uputu treba navesti rijei "ili istovjetan"; (b) ili u smislu radnih ili funkcionalnih zahtjeva; ovi posljednji mogu ukljuivati ekoloka svojstva. Meutim, takvi parametri moraju biti dovoljno precizni kako bi ponuditelji mogli odrediti predmet ugovora i kako bi ugovorni subjekti mogli dodijeliti ugovor; (c) ili u smislu radnih ili funkcionalnih zahtjeva, koji se spominju u toki (b), s obzirom na specifikacije navedene u toki (a) kao pretpostavka usklaenosti s tim radnim ili funkcionalnim zahtjevima; (d) ili upuivanjem na specifikacije navedene u toki (a) za odreena svojstva, ili upuivanjem na radne ili funkcionalne zahtjeve koji se spominju u toki (b) za druga svojstva. 4. U sluajevima kada ugovorni subjekt koristi opciju upuivanja na specifikacije navedene u stavku 3 toki (a), on ne moe odbiti ponudu zbog toga to ponueni proizvodi i usluge ne udovoljavaju specifikacijama na koje je uputio ako ponuditelj u svojoj ponudi prui bilo kakvim prikladnim sredstvom ugovornom subjektu zadovoljavajui dokaz da rjeenja koja predlae zadovoljavaju na isti nain zahtjeve utvrene tehnikim specifikacijama. Prikladno sredstvo moe biti tehniki dosje proizvoaa ili izvjetaj o testiranju od nekog priznatog tijela. 5. U sluajevima kada ugovorni subjekt koristi opciju propisivanja radnih ili funkcionalnih zahtjeva, a koja je predviena u stavku 3 on ne moe odbiti ponudu za proizvode, usluge ili radove koji udovoljavaju nekoj nacionalnoj normi kojom je transponirana neka europska norma, nekom europskom tehnikom odobrenju, nekoj zajednikoj tehnikoj specifikaciji, nekoj meunarodnoj normi ili nekom tehnikom referentnom sustavu koji je uspostavilo neko europsko tijelo za normizaciju, ako se u tim specifikacijama spominju radni ili funkcionalni zahtjevi koje je on propisao. U svojoj ponudi ponuditelj mora pruiti ugovornom subjektu zadovoljavajui dokaz bilo kakvim prikladnim sredstvom da proizvod, usluga ili posao koji je u skladu s normom ispunjava radne ili funkcionalne zahtjeve ugovornog subjekta.
- 249 -
Prikladno sredstvo moe biti tehniki dosje proizvoaa ili izvjetaj o testiranju od nekog priznatog tijela. 6. U sluajevima kada ugovorni subjekti propisuju ekoloka svojstva u odnosu na radne ili funkcionalne zahtjeve iz stavka 3 toke (b), oni mogu koristiti detaljne specifikacije ili, ako je potrebno, njihove dijelove, koje su utvrene europskim ili (multi)nacionalnim ekoetikatama, ili bilo kakvom drugom ekoetiketom, pod uvjetom: da su te specifikacije prikladne za utvrivanje svojstava roba ili usluga koje su predmet ugovora, da su zahtjevi u pogledu etikete sastavljeni na temelju znanstvenih podataka, da su ekoetikete donesene u postupku u kojem mogu sudjelovati svi nositelji interesa, kao to su dravna tijela, potroai, proizvoai, distributeri i organizacije za zatitu okolia, i - da su dostupne svim zainteresiranim stranama. Ugovorni subjekti mogu navesti da e se za proizvode i usluge koji nose ekoetiketu pretpostavljati da udovoljavaju tehnikim specifikacijama utvrenim u ugovornim dokumentima; oni moraju prihvatiti svako drugo prikladno sredstvo dokaza, poput tehnikog dosjea od proizvoaa ili izvjetaj o testiranju od nekog priznatog tijela. 7. Priznata tijela u smislu ovoga lanka su laboratoriji za testiranje i kalibriranje, te tijela za izdavanje svjedodbi i inspekciju koja udovoljavaju europskim normama koje se primjenjuju. Ugovorni subjekti moraju prihvatiti svjedodbe koje su izdala priznata tijela koja imaju poslovni nastan u drugim dravama lanicama. 8. Osim ako to ne opravdava predmet ugovora, tehnike specifikacije nee upuivati na neku odreenu marku ili izvor, ili na odreeni proces, ili na zatitne znakove, patente, tipove, ili neko odreeno podrijetlo, ili proizvodnju koje bi imalo uinak iskazivanja sklonosti prema odreenim poduzeima ili proizvodima, ili eliminacije odreenih poduzea ili proizvoda. Takva se uputa dozvoljava u iznimnim sluajevima kada nije mogu dovoljno precizan i razumljiv opis predmeta ugovora u skladu sa stavkom 3 i 4; uz takvu uputu treba navesti rijei ili istovjetan; lanak 35 Dostava tehnikih specifikacija 1. Ugovorni subjekti dostavljaju na zahtjev gospodarskim imbenicima koji su zainteresirani za dobivanje ugovora tehnike specifikacije koje se redovito spominju u njihovim ugovorima o robama, radovima ili uslugama, ili tehnike
- 250 -
specifikacije koje namjeravaju primjenjivati na ugovore obuhvaene periodinim indikativnim obavijestima u smislu lanka 41 stavka 1. 2. Ako se tehnike specifikacije temelje na dokumentima koji su stavljeni na raspolaganje zainteresiranim gospodarskim imbenicima, dovoljno je ukljuiti uputu na te dokumente. lanak 36 Varijante 1. Ako je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, ugovorni subjekti mogu uzeti u obzir varijante koje dostavi ponuditelj i koje zadovoljavaju minimalne uvjete koje su postavili ugovorni subjekti. Ugovorni subjekti moraju u specifikacijama navesti odobravaju li varijante, a ako odobravaju, tada moraju navesti minimalne uvjete koje varijante trebaju ispuniti, kao i posebne uvjete za njihovo podnoenje. 2. U natjeajima o javnim nabavama roba ili usluga, ugovorni subjekti koji su odobrili varijante u skladu sa stavkom 1 ne mogu odbiti neku varijantu iskljuivo s obrazloenjem da bi ona, ako je uspjena, dovela ili do ugovora o uslugama umjesto ugovora o robi, ili do ugovora o robi umjesto ugovora o uslugama. lanak 37 Sklapanje ugovora s podizvoaima radova U ugovornim dokumentima ugovorni subjekt moe postaviti zahtjev, ili drava lanica moe traiti od njega da postavi takav zahtjev, da ponuditelj u svojoj ponudi navede eventualni dio ugovora za koji namjerava sklopiti ugovor s treim osobama i svim drugim predloenim podizvoaima radova. Ovaj navod ne smije imati utjecaja na pitanje glavne odgovornosti gospodarskog imbenika. lanak 38 Uvjeti za izvravanje ugovora Ugovorni subjekti mogu utvrditi posebne uvjete u odnosu na izvravanje ugovora, pod uvjetom da su oni u skladu s pravom Zajednice i da se navedu u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje ili u specifikacijama. Uvjeti kojima se ureuje izvravanje ugovora mogu se, posebice, odnositi na socijalne i ekoloke momente.
- 251 -
lanak 39 Obveze u odnosu na poreze, zatitu okolia, propise o zatiti zaposlenja i radne uvjete 1. Ugovorni subjekt moe navesti u ugovornim dokumentima, ili drava lanica moe od njega traiti da navede, tijelo ili tijela od kojih kandidat ili ponuditelj moe dobiti odgovarajue informacije o obvezama u odnosu na poreze, zatitu okolia, odredbe o zatiti zaposlenja i radne uvjete koji su na snazi u dravi lanici, regiji ili mjestu u kojemu se trebaju pruati usluge i koje se primjenjuju na radove koji se izvode na gradilitu ili na usluge koje se pruaju tijekom izvravanja ugovora. 2. Ugovorni subjekt koji dostavlja informacije iz stavka 1 zatrait e od ponuditelja ili kandidata u natjeaju o javnim nabavama da naznae da su prilikom izrade ponude uzeli u obzir obveze u vezi s propisima o zatiti zaposlenja i radnim uvjetima koji su na snazi u mjestu u kojemu se treba pruati usluga. Gornja toka ne dovodi u pitanje primjenu lanka 57. POGLAVLJE V Postupci lanak 40 Koritenje otvorenih, zatvorenih postupaka i postupaka nagodbe 1. Prilikom dodjele ugovora o robama, radovima i uslugama, ugovorni subjekti primjenjuju postupke prilagoene za potrebe ove Direktive. 2. Ugovorni subjekti mogu izabrati bilo koji od postupaka opisanih u lanku 1 stavku 9 toki (a), (b) ili (c), pod uvjetom da je, podlono stavku 3 poziv na natjecanje objavljen u skladu s lankom 42. 3. Ugovorni subjekti mogu koristiti neki postupak bez prethodnog poziva na natjecanje u sljedeim sluajevima: (a) ako nisu dostavljene nikakve ponude ili nikakve prikladne ponude, ili nikakvi zahtjevi kao odgovor na postupak s prethodnim pozivom na natjecanje, pod uvjetom da poetni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni; (b) ako je ugovor iskljuivo u svrhu istraivanja, pokusa, studije ili razvoja, a ne u svrhu osiguranja dobiti ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja, i ukoliko dodjela takvog ugovora ne dovodi u pitanje konkurentnu dodjelu daljnjih ugovora kojima su to iskljuivi ciljevi.
- 252 -
(c) ako, iz tehnikih ili umjetnikih razloga, ili iz razloga koji su u vezi sa zatitom iskljuivih prava, ugovor moe izvravati samo odreeni gospodarski imbenik; (d) u onoj mjeri u kojoj je to strogo potrebno kada, iz razloga izuzetne hitnosti izazvane dogaajima koje ugovorni subjekti ne mogu predvidjeti, nije mogue pridravati se rokova propisanih za otvorene postupke, zatvorene postupke i postupke nagodbe s prethodnim pozivom na natjecanje; (e) u sluaju ugovora o robi koji se odnose na dodatne isporuke od strane prvobitnog dobavljaa, a ija je namjena djelomina zamjena uobiajenih roba ili instalacija, ili proirenje postojeih roba ili instalacija, ako bi promjena dobavljaa obvezivala ugovorni subjekt na stjecanje materijala koji ima drukija tehnika svojstva, a to bi imalo za posljedicu neusklaenost ili nerazmjerne tehnike potekoe u radu i pri odravanju. (f) za dodatne radove ili usluge, koje nisu bile ukljuene u projekt koji je bio dodijeljen na poetku ili u ugovor koji je prvi zakljuen, ali su, zbog nepredvienih okolnosti, postale potrebne za izvravanje ugovora, pod uvjetom da se ugovor dodijeli izvoau radova ili davatelju usluge koji izvrava prvobitni ugovor: ako se takvi dodatni radovi ili usluge ne mogu tehniki ili ekonomski izdvojiti iz glavnog ugovora bez velike smetnje za ugovorne subjekte, ili ako su takvi dodatni radovi ili usluge, iako se mogu izdvojiti iz izvravanja prvobitnog ugovora, strogo potrebni za kasnije faze ugovora;
(g) u sluaju ugovora o radovima, za nove radove koji se sastoje od ponavljanja slinih radova dodijeljenih izvoau radova kojemu su isti ugovorni subjekti dodijelili jedan raniji ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je dodijeljen prvi ugovor nakon poziva na natjecanje; im se objavi oglas za podnoenje ponuda za prvi projekt, izdaje se obavijest da bi se mogao usvojiti ovaj postupak i ugovorni subjekti prilikom primjene odredaba lanka 16 i 17 uzimaju u obzir ukupnu procijenjenu cijenu kasnijih radova; (h) za robu koja je ponuena i kupljena na burzi robe; (i) (j) za ugovore koji se dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma, pod uvjetom da se ispuni uvjet iz lanka 14 stavka 2; za jeftine prigodne kupnje kod kojih je mogue nabaviti robu koritenjem pogodnosti posebno povoljne prilike koja je mogua samo u vrlo kratkom vremenu po znatno nioj cijeni od uobiajenih trinih cijena;
(k) za kupnju roba pod posebno povoljnim uvjetima od dobavljaa koji konano likvidira svoje poslovanje ili od steajnih upravitelja, ili likvidatora, u okviru dogovora s vjerovnicima ili slinog postupka prema nacionalnim zakonima ili propisima;
- 253 -
(l)
kada je predmetni ugovor o uslugama dio daljnjih aktivnosti nakon nagradnog natjeaja za projekte organiziranog u skladu s odredbama ove Direktive i dodjeljuje se, prema relevantnim pravilima, pobjedniku ili jednom od pobjednika tog natjeaja; u ovom posljednjem sluaju, svi se pobjednici pozivaju na sudjelovanje u pregovorima. POGLAVLJE VI Pravila o objavljivanju i transparentnosti Odjeljak 1 Objava obavijesti lanak 41 Periodine indikativne obavijesti i obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije
1. Najmanje jedanput godinje, putem periodine indikativne obavijesti iz Aneksa XV A, a koju objavljuje Komisija ili oni sami na svom profilu kupca koji je opisan u toki 2 alineji (b), Aneksa XX, ugovorni subjekti objavljuju: (a) kada su u pitanju robe, ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po proizvodnom podruju koje namjeravaju dodijeliti tijekom razdoblja od sljedeih 12 mjeseci ako je ukupna procijenjena vrijednost, uzimajui u obzir odredbe lanka 16 i 17 jednaka ili vea od 750,000 EUR. Proizvodno podruje utvruju ugovorni subjekti u skladu s nomenklaturom CPV. (b) ako su u pitanju usluge, ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija usluga navedenih u Aneksu XVII A koje namjeravaju dodijeliti tijekom razdoblja od sljedeih 12 mjeseci ako je takva ukupna procijenjena vrijednost, uzimajui u obzir odredbe lanka 16 i 17 jednaka ili vea od 750,000 EUR. (c) ako su u pitanju radovi, bitna svojstva ugovora ili okvirnih sporazuma o radovima koje oni namjeravaju dodijeliti tijekom razdoblja od sljedeih 12 mjeseci, a ija je procijenjena vrijednost jednaka ili vea od praga navedenog u lanku 16 uzimajui u obzir odredbe lanka 17. Obavijesti iz toaka (a) i (b) alju se Komisiji ili se objavljuju na profilu kupca u najkraem moguem roku nakon poetka proraunske godine.
- 254 -
Obavijest iz toke (c) alje se Komisiji ili se objavljuje na profilu kupca u najkraem moguem roku nakon odluke kojom se odobrava planiranje ugovora ili okvirnih sporazuma o radovima koje ugovorni subjekti namjeravaju dodjeljivati. Ugovorni subjekti koji objavljuju periodinu indikativnu obavijest na svojim profilima kupca alju Komisiji, i to elektronikim putem, obavijest o objavi periodine indikativne obavijesti na profilu kupca u skladu s oblikom i postupcima za elektroniko slanje obavijesti koji su navedeni u toki 3 Aneksa XX. Objava obavijesti iz toaka (a), (b) i (c) obvezna je samo u sluajevima kada ugovorni subjekti koriste opciju smanjenja rokova za primitak ponuda koja je predviena lankom 45 stavkom 4. Ovaj se stavak ne primjenjuje na postupke bez prethodnog poziva na natjecanje. 2. Ugovorni subjekti posebice mogu objavljivati ili organizirati da Komisija objavljuje periodine indikativne obavijesti koje se odnose na vanije projekte bez ponavljanja informacija koje je ranije sadravala neka periodina indikativna obavijest, pod uvjetom da se jasno naglasi da su te obavijesti dodatne. 3. Ako ugovorni subjekti odlue uspostaviti sustav kvalifikacije u skladu s lankom 53 taj sustav mora biti predmetom obavijesti iz Aneksa XIV u kojoj se navodi svrha sustava kvalifikacije i kako se mogu dobiti pravila o nainu njegova djelovanja. Ako je trajanje tog sustava due od tri godine, obavijest se objavljuje jedanput godinje. U sluajevima kada je trajanje sustava krae, bit e dovoljna poetna obavijest. lanak 42 Obavijesti koje se koriste kao sredstvo pozivanja na natjecanje 1. U sluaju ugovora o robi, radovima ili uslugama, poziv na natjecanje se moe objaviti: (a) putem periodine indikativne obavijesti koja se spominje u Aneksu XV A ili (b) putem obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije koji se spominje u Aneksu XIV; ili (c) putem ugovorne obavijesti koja se spominje u Aneksu XIII A, B ili C.
2. U sluaju dinamikih sustava nabave, poziv tog sustava na natjecanje objavljuje se putem ugovorne obavijesti koja se spominje u stavku 1 toki (c), dok se pozivi na natjecanje za ugovore koji se temelje na takvim sustavima objavljuju putem pojednostavljene ugovorne obavijesti, a koja se spominje u Aneksu XIII D.
- 255 -
3. Ako se poziv na natjecanje objavljuje putem periodine indikativne obavijesti: (a) ta se obavijest treba izriito odnositi na robe, radove ili usluge koje e biti predmetom ugovora koji se treba dodijeliti; (b) u toj se obavijesti treba navesti da e se ugovor dodijeliti u zatvorenom postupku ili postupku nagodbe bez daljnjeg objavljivanja obavijesti o pozivu na natjecanje i ona treba sadravati poziv zainteresiranim gospodarskim imbenicima da iskau svoj interes u pisanom obliku; i (c) ta e se obavijest objaviti u skladu s Aneksom XX najvie 12 mjeseci prije dana slanja poziva iz lanka 47 stavka 5. Nadalje, ugovorni se subjekt mora pridravati roka utvrenog u lanku 45. lanak 43 Obavijesti o dodjeli ugovora 1. Ugovorni subjekti koji su dodijelili ugovor ili okvirni sporazum, moraju u roku od dva mjeseca od dodjele ugovora ili okvirnog sporazuma poslati obavijest o dodjeli ugovora, koja se spominje u Aneksu XVI prema uvjetima koje e utvrditi Komisija u skladu s postupkom iz lanka 68 stavka 2. U sluaju ugovora koji se dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma u smislu lanka 14 stavka 2 ugovorni subjekti nisu obvezni slati obavijest o rezultatima natjeaja o javnim nabavama za svaki ugovor koji se temelji na tom sporazumu. Ugovorni subjekti alju obavijest o dodjeli ugovora na temelju dinamikog sustava nabave u roku od dva mjeseca od dodjele svakog ugovora. Oni, meutim, mogu svaka tri mjeseca slati skupnu obavijest. U tom sluaju, skupnu obavijest moraju poslati u roku od dva mjeseca od kraja svakog tromjeseja. 2. Podaci dostavljeni u skladu s Aneksom XVI i namijenjeni objavi objavljuju se u skladu s Aneksom XX. U vezi s tim, Komisija mora potovati sve osjetljive trine aspekte koje ugovorni subjekti eventualno naglase kada alju ove podatke, a koji se odnose na broj primljenih ponuda, identitet gospodarskih imbenika ili cijene. 3. U sluajevima kada ugovorni subjekti dodjeljuju ugovor o uslugama istraivanja i razvoja putem postupka bez poziva na natjecanje u skladu sa lankom 40 stavkom 3 tokom (b), oni mogu ograniiti informacije koje se dostavljaju u skladu s Aneksom XVI, a odnose se na prirodu i koliinu usluga koje se pruaju, na navod usluge istraivanja i razvoja. Ako ugovorni subjekti dodjeljuju ugovor o istraivanju i razvoju koji se ne moe dodijeliti putem postupka bez poziva na natjecanje u skladu sa lankom 40 stavkom 3 tokom (b), oni mogu, zbog poslovne tajne, ograniiti informacije
- 256 -
koje se dostavljaju u skladu s Aneksom XVI, a odnose se na prirodu i koliinu usluga koje se pruaju. U takvim sluajevima, ugovorni subjekti e osigurati da sve informacije objavljene sukladno odredbama ovoga stavka ne budu manje detaljne od informacija koje sadri obavijest o pozivu na natjecanje koji se objavljuje u skladu s lankom 42 stavkom 1. Ako koriste sustav kvalifikacije, ugovorni subjekti e u takvim sluajevima osigurati da takve informacije ne budu manje detaljne od kategorije koja se spominje u popisu kvalificiranih davatelja usluga, a koji je sastavljen u skladu sa lankom 53 stavkom 7. 4. U sluaju ugovora dodijeljenih za usluge navedene u Aneksu XVII B, ugovorni e subjekti navesti u obavijesti jesu li suglasni s objavom. 5. Informacije dostavljene uskladu s Aneksom XVI i oznaene kao informacije koje nisu namijenjene objavi objavljuju se samo u pojednostavljenom obliku i u skladu s Aneksom XX u statistike svrhe. lanak 44 Oblik i nain objave obavijesti 1. Obavijesti e ukljuivati informacije koje se spominju u Aneksu XIII, XIV, XV A, XV B i XVI i, po potrebi, sve ostale informacije koje ugovorni subjekti smatraju korisnima, u obliku standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom iz lanka 68 stavka 2. 2. Obavijesti koje ugovorni subjekti alju Komisiji alju se ili elektronikim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u toki 3 Aneksa XX ili nekim drugim sredstvima. Obavijesti iz lanka 41, 42 i 43 objavljuju se u skladu s tehnikim svojstvima za objavljivanje, koje se spominje u toki 1 alinejama (a) i (b) Aneksa XX. 3. Obavijesti sastavljene i poslane elektronikim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u toki 3 Aneksa XX objavljuju se najkasnije pet dana od slanja. Obavijesti koje nisu poslane elektronikim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u toki 3 Aneksa XX objavljuju se najkasnije 12 dana od slanja. Meutim, u izuzetnim sluajevima, ugovorne obavijesti iz lanka 42 stavka 1 toke (c), objavljuju se u roku od pet dana kao odgovor na zahtjev ugovornog subjekta, pod uvjetom da je obavijest poslana telefaksom. 4. Ugovorne obavijesti objavljuju se u potpunosti na slubenom jeziku Zajednice koji odabere ugovorni subjekt, s tim da ta verzija na izvornom jeziku
- 257 -
bude jedini vjerodostojan tekst. Saetak vanih elemenata svake obavijesti objavljuje se na ostalim slubenim jezicima. Trokovi koji nastanu Komisiji zbog objave obavijesti snosi Zajednica. 5. Obavijesti i njihov sadraj se ne smiju objavljivati na nacionalnoj razini prije datuma njihova slanja Komisiji. Obavijesti objavljene na nacionalnoj razini sadravat e samo informacije sadrane u obavijestima koje se alju Komisiji ili se objavljuju na profilu kupca u skladu s prvim odlomkom prvoga stavka lanka 41 ali e se u njima navesti datum slanja obavijesti Komisiji ili datum njezine objave na profilu kupca. Periodine indikativne obavijesti se ne smiju objavljivati na profilu kupca prije slanja obavijesti Komisiji o njihovoj objavi u tom obliku; u njima se mora navesti datum toga slanja. 6. Ugovorni e subjekti osigurati da budu u mogunosti pruiti dokaz o datumima slanja obavijesti. 7. Komisija e ugovornom subjektu dati potvrdu o objavi poslanih informacija u kojoj e navesti datum objave. Takva e potvrda predstavljati dokaz o objavi. 8. Ugovorni subjekti mogu objavljivati, u skladu sa stavcima od 1 do 7, obavijesti koje nisu podlone uvjetima objave koji su utvreni u ovoj Direktivi. Odjeljak 2 Rokovi lanak 45 Rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanjem i za primitak ponuda 1. Prilikom odreivanja rokova za zahtjeve za sudjelovanjem i primitak ponuda, ugovorni subjekti posebice uzimaju u obzir sloenost ugovora i vrijeme potrebno za izradu ponuda, ne dovodei u pitanje minimalne rokove utvrene ovim lankom. 2. U sluaju otvorenih postupaka, minimalni je rok za primitak ponuda 52 dana od dana slanja ugovorne obavijesti. 3. U zatvorenim postupcima i u postupcima nagodbe s prethodnim pozivom na natjecanje, primjenjuje se sljedee: (a) rok za primitak zahtjeva za sudjelovanjem kao odgovor na obavijest objavljenu sukladno odredbama lanka 42 stavka 1 toke (c), ili kao odgovor na poziv ugovornih subjekata temeljem lanka 47 stavka 5 u
- 258 -
pravilu se odreuje na najmanje 37 dana od dana slanja obavijesti ili poziva i ni u kojem sluaju ne moe biti krai od 22 dana ako se obavijest alje u svrhu objave sredstvima koja ne ukljuuju elektronika sredstva ili telefaks, a na najmanje 15 dana ako se obavijest alje elektronikim sredstvima ili telefaksom; (b) rok za primitak ponuda se moe utvrditi uzajamnim sporazumom izmeu ugovornog subjekta i odabranih kandidata, pod uvjetom da svi kandidati imaju jednako vrijeme za pripremu i dostavu svojih ponuda; (c) u sluajevima kada nije mogue postii sporazum o roku za primitak ponuda, ugovorni e subjekt odrediti rok koji e u pravilu biti najmanje 24 dana i ni u kojem sluaju nee biti krai od 10 dana od datuma poziva na podnoenje ponude. 4. Ako su ugovorni subjekti objavili periodinu indikativnu obavijest koja se spominje u lanku 41 stavku 1 u skladu s Aneksom XX, minimalni rok za primitak ponuda u otvorenim postupcima u pravilu nee biti krai od 36 dana, ali ni u kojem sluaju nee biti krai od 22 dana od dana slanja obavijesti. Ovi su smanjeni rokovi doputeni, pod uvjetom da je periodina indikativna obavijest ukljuila, pored informacija koje se zahtijevaju u Aneksu XV A, dijelu I, sve informacije koje se zahtijevaju u Aneksu XV A, dijelu II, ukoliko su ove posljednje informacije raspoloive u trenutku objavljivanja obavijesti i pod uvjetom da je obavijest poslana u svrhu objave u razdoblju od 52 dana do 12 mjeseci prije dana slanja ugovorne obavijesti iz lanka 42 stavka 1 toke (c). 5. U sluajevima kada se obavijesti izrauju i alju elektronikim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u toki 3 Aneksa XX, rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanjem u zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe, te za primitak ponuda u otvorenim postupcima, mogu se smanjiti za sedam dana. 6. Osim u sluaju roka utvrenog uzajamnim sporazumom u skladu sa stavkom 3 tokom (b), rokovi za primitak ponuda u otvorenom, zatvorenom postupku i postupku nagodbe mogu se dodatno smanjiti za pet dana ako ugovorni subjekt prui neogranien i potpuno izravan pristup ugovornim dokumentima i svim dodatnim dokumentima putem elektronikih sredstava od dana objave obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje, u skladu s Aneksom XX. U obavijesti bi trebalo navesti internetsku adresu na kojoj je ova dokumentacija dostupna. 7. U otvorenim postupcima, kumulativni uinak smanjenja koji je predvien u stavku 4, 5 i 6 ne smije ni u kojem sluaju imati za posljedicu rok za primitak ponuda krai od 15 dana od dana slanja ugovorne obavijesti. Meutim, ako se ugovorna obavijest ne poalje telefaksom ili elektronikim sredstvom, kumulativni uinak smanjenja predvienih u stavku 4, 5 i 6 ne smije
- 259 -
ni u kojem sluaju imati za posljedicu rok za primitak ponuda u otvorenom postupku krai od 22 dana od dana slanja ugovorne obavijesti. 8. Kumulativni uinak smanjenja predvienih u stavku 4, 5 i 6 ne smije ni u kojem sluaju imati za posljedicu rok za primitak zahtjeva za sudjelovanjem kao odgovor na obavijest koja je objavljena sukladno odredbama lanka 42 stavka 1 toke (c) ili kao odgovor na poziv od strane ugovornih subjekata sukladno odredbama lanka 47 stavka 5 koji je krai od 15 dana od dana slanja ugovorne obavijesti ili poziva. U zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe kumulativni uinak smanjenja predvienih u stavku 4, 5 i 6 ne smije ni u kojem sluaju, osim u sluaju kada se rok odreuje uzajamnim sporazumom u skladu sa stavkom 3 tokom (b), imati za posljedicu rok za primitak ponuda krai od 10 dana od dana poziva na podnoenje ponuda. 9. Ako, iz bilo kojeg razloga, ugovorni dokumenti i dokazni dokumenti ili dodatne informacije, iako su zatraeni na vrijeme, ne budu dostavljeni u rokovima utvrenima u lanku 46 i 47 ili ako se ponude mogu izraditi tek nakon obilaska gradilita ili nakon pregleda dokumenata koji potkrepljuju ugovorne dokumente na licu mjesta, rokovi za primitak ponuda produavaju se prema tomu, osim u sluaju roka odreenog uzajamnim sporazumom u skladu sa stavkom 3 tokom (b), tako da svi gospodarski imbenici kojih se to tie mogu biti upoznati s informacijama potrebnim za pripremu ponude. 10. Tablini saetak rokova utvrenih u ovom lanku nalazi se u Aneksu XXII. lanak 46 Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i informacije 1. U otvorenim postupcima, u sluajevima kada ugovorni subjekti ne pruaju putem elektronikih sredstava neogranien i potpuno izravan pristup, u skladu s lankom 45 stavkom 6 specifikacijama i svim dokaznim dokumentima, specifikacije i svi dokazni dokumenti alju se gospodarskim imbenicima u roku od est dana od primitka zahtjeva, pod uvjetom da je zahtjev pravodobno podnesen prije roka za dostavu ponuda. 2. Pod uvjetom da je to pravodobno zatraeno, ugovorni subjekti ili nadlene slube dostavljaju dodatne informacije u vezi sa specifikacijama najkasnije est dana prije roka odreenog za primitak ponuda. lanak 47 Pozivi na dostavu ponude ili na nagodbu 1. U zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe, ugovorni subjekti istodobno u pisanom obliku pozivaju odabrane kandidate da dostave svoje
- 260 -
ponude ili ih pozivaju na nagodbu. Poziv kandidatima treba ukljuiti jedno od sljedeeg: jedan primjerak specifikacija i svih dokumenata uz njih ili uputu na pristup specifikacijama i dokumentima uz njih, koji su navedeni u prvoj alineji, kada se oni stavljaju na raspolaganje putem elektronikih sredstava u skladu sa lankom 45 stavkom 6.
2. Ako specifikacije i/ili dokumente uz njih posjeduje neki subjekt, s iznimkom ugovornog subjekta, nadlean za postupak dodjele, u pozivu se navodi adresa od koje se mogu traiti te specifikacije i dokumenti te, po potrebi, rok do kojega se ti dokumenti mogu traiti, iznos koji se plaa za dobivanje dokumenata i postupak plaanja. Nadlena sluba alje tu dokumentaciju gospodarskom imbeniku odmah po primitku zahtjeva. 3. Ugovorni subjekti ili nadlena sluba alju dodatne informacije o specifikacijama ili dokumentima najmanje est dana prije roka koji je odreen za primitak ponuda, pod uvjetom da su zatraene na vrijeme. 4. Nadalje, poziv mora ukljuivati najmanje sljedee: (a) kada je to primjereno, rok za traenje dodatnih dokumenata, kao i iznos te nain plaanja svih iznosa koji se trebaju platiti za takve dokumente; (b) rok za primitak ponuda, adresu na koju se one trebaju poslati i jezik, odnosno jezike na kojima trebaju biti sastavljene; (c) uputu na eventualno objavljenu ugovornu obavijest;
(d) popis svih dokumenata koji se trebaju priloiti; (e) kriterije za dodjelu ugovora, ako nisu navedeni u obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije koji se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje; (f) relativne pondere kriterija za dodjelu ugovora ili, ako je prikladno, redoslijed vanosti tih kriterija ako ta informacija nije navedena u ugovornoj obavijesti, obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije ili specifikacijama.
5. Kada se poziv na natjecanje objavljuje putem periodine indikativne obavijesti, ugovorni e subjekti nakon toga pozvati sve kandidate da potvrde svoj interes na temelju detaljnih informacija o predmetnom ugovoru prije poetka odabira ponuditelja ili sudionika u nagodbi. Ovaj poziv mora ukljuivati najmanje sljedee informacije: (a) prirodu i koliinu, ukljuujui sve opcije u odnosu na dopunske ugovore i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija za ugovore koji se obnavljaju, prirodu i koliinu i, ako
- 261 -
je mogue, procijenjene datume objave buduih obavijesti o natjecanju za radove, robe i usluge koji se trebaju oglasiti za podnoenje ponuda; (b) tip postupka: zatvoreni ili nagodba; (c) kada je to primjereno, datum poetka ili zavretka isporuke roba, odnosno izvrenja radova ili usluga; (d) adresu i rok za dostavu zahtjeva za ponudbenim dokumentima i jezik, odnosno jezike na kojima ponude trebaju biti sastavljene; (e) adresu subjekta koji dodjeljuje ugovor i informacije potrebne za dobivanje specifikacija i drugih dokumenata; (f) ekonomske i tehnike uvjete, financijska jamstva i informacije koje se trae od gospodarskih imbenika;
(g) iznos i postupak plaanja za sve iznose koji se trebaju platiti za dobivanje ponudbenih dokumenata; (h) oblik ugovora koji je predmetom ponudbenog poziva: kupnja, uzimanje najam, davanje u zakup, kupnja na otplatu ili bilo kakva kombinacija ovdje navedenog; i (i) kriterije za dodjelu ugovora i njihove ponderire ili, kada je to primjereno, redoslijed vanosti tih kriterija, ako ova informacija nije navedena u indikativnoj obavijesti ili specifikacijama, ili u ponudbenom pozivu, ili u pozivu na nagodbu. Odjeljak 3 Komunikacija i informiranje lanak 48 Pravila koja se primjenjuju na razmjenu informacija 1. Razmjena svih informacija koja se spominje u ovoj Glavi, moe se vriti potom,telefaksom,elektronikim sredstvima,u skladu sa stavkom 4 i 5 telefonom u sluajevima i okolnostima iz stavka 6 ili kombinacijom tih sredstava prema izboru ugovornog subjekta. 2. Odabrana sredstva komunikacije moraju biti openito dostupna tako da se gospodarskim imbenicima ne ograniava pristup postupku javnog nadmetanja. 3. Dostava te razmjena i pohrana informacija se mora obavljati tako da se osigura cjelovitost podataka i zatiti tajnost ponuditelja i zahtjeva za sudjelovanjem, kao i da se osigura da ugovorni subjekti pregledaju sadraj ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem tek nakon isteka roka za njihovu dostavu.
- 262 -
4. Sredstva koja e se koristiti za dostavu elektronikim sredstvima, kao i njihova tehnika svojstva, moraju biti nediskriminirajua, openito dostupna i interoperativna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije koja su u opoj uporabi. 5. Sljedea se pravila primjenjuju na ureaje za elektroniko slanje i primitak ponuda te na ureaje za elektroniki primitak zahtjeva za sudjelovanjem: (a) informacije u vezi sa specifikacijama koje su potrebne za elektroniku dostavu ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem, ukljuujui kodiranje, moraju biti raspoloive za zainteresirane strane. Nadalje, ureaji za elektroniki primitak ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem moraju biti u skladu s uvjetima iz Aneksa XXIV; (b) drave lanice mogu, u skladu s lankom 5 Direktive 1999/93/EZ, zatraiti da elektronike ponude imaju napredni elektroniki potpis u skladu sa stavkom 1 navedene Direktive. (c) drave lanice mogu uvesti ili odravati dobrovoljne programe ovlaivanja s ciljem pruanja viih razina usluge izdavanja svjedodbi za te ureaje; (d) ponuditelji ili kandidati se moraju obvezati da e dostaviti, prije isteka roka utvrenog za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanjem, dokumente, potvrde i izjave koje se spominju u lanku 52 stavku 2, lanku 52 stavku 3, lanku 53 i 54 ako oni ne postoje u elektronikom obliku. 6. Sljedea se pravila primjenjuju na slanje zahtjeva za sudjelovanjem: (a) zahtjevi za sudjelovanjem u natjeajima o javnim nabavama mogu se podnijeti u pisanom obliku ili telefonom; (b) ako se zahtjevi za sudjelovanjem podnose telefonom, pismena se potvrda toga mora poslati prije isteka roka odreenog za njihov primitak; (c) ugovorni subjekti mogu traiti da se zahtjevi za sudjelovanjem podneseni telefaksom potvrde potom ili elektronikim sredstvom, ako je to potrebno u svrhu pravnog dokaza. Ugovorni subjekt treba navesti svaki takav zahtjev zajedno s rokom za slanje potvrde potom ili elektronikim sredstvom u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje ili u pozivu iz lanka 47 stavka 5. lanak 49 Informacije koje se daju podnositeljima zahtjeva za kvalifikacijom, kandidatima i ponuditeljima 1. Ugovorni subjekti moraju u najkraem moguem roku obavijestiti ukljuene gospodarske imbenike o odlukama donesenim u vezi sa sklapanjem okvirnog sporazuma, dodjelom ugovora ili prihvaanju u dinamiki sustav nabave, ukljuujui razloge za eventualnu odluku da se ne sklopi okvirni sporazum ili dodijeli ugovor za koji je postojao poziv na natjecanje, ili da se ponovno
- 263 -
pokrene postupak, ili da se ne uvede dinamiki sustav nabave; ove se informacije pruaju u pisanom obliku ako se to zatrai od ugovornih subjekata. 2. Na zahtjev ukljuene strane, ugovorni e subjekti u najkraem moguem roku obavijestiti: - svakog neuspjenog kandidata o razlozima odbijanja njegovog zahtjeva, - svakog neuspjenog ponuditelja o razlozima odbijanja njegove ponude, ukljuujui, za sluajeve iz lanka 34 stavka 4 i 5 razloge za svoju odluku da ne postoji istovjetnost ili odluku o tome da radovi, robe ili usluge ne ispunjavaju radne ili funkcionalne zahtjeve, - svakog ponuditelja koji je dostavio prihvatljivu ponudu o svojstvima i relativnim prednostima odabrane ponude, kao i o imenu odabranog ponuditelja ili strankama okvirnog sporazuma. Vrijeme potrebno za gore navedeno ne moe ni u kojim okolnostima biti due od 15 dana od primitka pisanog upita. Meutim, ugovorni subjekti mogu donijeti odluku da treba uskratiti odreene informacije o dodjeli ugovora ili o sklapanju okvirnog sporazuma, ili o prihvaanju u dinamiki sustav nabave iz stavka 1 u sluajevima kada bi davanje takvih informacija prijeilo provedbu zakona, ili na neki drugi nain bilo u suprotnosti s javnim interesom, ili bi dovelo u pitanje zakonite poslovne interese odreenog gospodarskog imbenika, javnog ili privatnog, ukljuujui interese gospodarskog imbenika kojemu je ugovor dodijeljen, ili bi moglo dovesti u pitanje poteno trino natjecanje meu gospodarskim imbenicima. 3. Gospodarski imbenici koji uspostavljaju sustav kvalifikacije i upravljaju njime obavijestit e podnositelje zahtjeva o svojoj odluci o kvalifikaciji u roku od est mjeseci. Ako e donoenje odluke trajati due od etiri mjeseca od podnoenja zahtjeva, ugovorni e subjekt obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku od dva mjeseca od zahtjeva o razlozima koji opravdavaju to due razdoblje, kao i o datumu do kojega e se njegov zahtjev prihvatiti ili odbiti. 4. Podnositelji zahtjeva ija se kvalifikacija odbije bit e u najkraem moguem roku obavijeteni o toj odluci i razlozima odbijanja, a najkasnije 15 dana od dana donoenja odluke. Ti e se razlozi temeljiti na kriterijima za kvalifikaciju iz lanka 53 stavka 2. 5. Ugovorni subjekti koji uspostavljaju sustav kvalifikacije i upravljaju njime mogu okonati kvalifikaciju nekog gospodarskog imbenika samo iz razloga koji se temelje na kriterijima za kvalifikaciju iz lanka 53 stavka 2. O eventualnoj namjeri okonanja kvalifikacije treba unaprijed obavijestiti gospodarskog imbenika, a najmanje 15 dana prije dana kada bi se kvalifikacija trebala okonati, zajedno s razlogom ili razlozima koji opravdavaju predloenu radnju.
- 264 -
lanak 50 Informacije koje se uvaju u vezi s dodjelama ugovora 1. Ugovorni e subjekti uvati odgovarajue informacije o svakom ugovoru, koje e im biti dovoljne da kasnije mogu opravdati svoje odluke u vezi s: (a) kvalifikacijom i odabirom gospodarskih imbenika te o dodjeli ugovora; (b) koritenjem postupaka bez prethodnog poziva na natjecanje na temelju lanka 40 stavka 3; (c) neprimjenom Poglavlja od III do VI ove Glave na temelju odstupanja predvienih u Poglavlju II Glave I i Poglavlju II ove Glave. Ugovorni e subjekti poduzeti odgovarajue korake kako bi dokumentirali odvijanje natjeaja o javnim nabavama koji se obavljaju elektronikim sredstvima. 2. Ove e se informacije uvati najmanje etiri godine od dana dodjele ugovora tako da ugovorni subjekt moe tijekom tog razdoblja pruiti potrebne informacije Komisiji ako ona to zatrai. POGLAVLJE VII Voenje postupka lanak 51 Ope odredbe 1. Za potrebe odabira sudionika u svojim postupcima dodjele: (a) ugovorni subjekti, nakon to su utvrdili pravila i kriterije za iskljuenje ponuditelja ili kandidata u skladu sa lankom 54 stavkom 1, 2 ili 4 iskljuuju gospodarske imbenike koji udovoljavaju tim pravilima i koji zadovoljavaju te kriterije; (b) oni odabiru ponuditelje ili kandidate u skladu s objektivnim pravilima i kriterijima utvrenim sukladno lanku 54; (c) u zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe s pozivom na natjecanje, oni e, po potrebi, smanjiti, u skladu sa lankom 54 broj kandidata odabranih sukladno tokama (a) i (b). 2. Kada se poziv na natjecanje objavljuje u obliku obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije i u svrhu odabira sudionika u postupcima dodjele za odreene ugovore koji su predmetom poziva na natjecanje, ugovorni subjekti:
- 265 -
(a) kvalificiraju gospodarske imbenike u skladu s odredbama lanka 53; (b) na takve kvalificirane gospodarske imbenike primjenjuju odredbe stavka 1 koje su relevantne za zatvorene postupke ili postupke nagodbe. 3. Ugovorni e subjekti provjeriti udovoljavaju li ponude koje su dostavili odabrani ponuditelji pravilima i uvjetima koji se primjenjuju na ponude te e dodijeliti ugovor na temelju kriterija utvrenih u lanku 55 i 57. Odjeljak 1 Kvalifikacija i kvalitativni odabir lanak 52 Uzajamno priznavanje u pogledu administrativnih, tehnikih ili financijskih uvjeta, te potvrda, testova i dokaza 1. Kada budu vrili odabir sudionika za zatvorene postupke i postupke nagodbi, pri donoenju svoje odluke o kvalifikaciji ili prilikom auriranja kriterija i pravila ugovorni subjekti ne smiju: (a) odreenim gospodarskim imbenicima nametati administrativne, tehnike ili financijske uvjete koji se ne bi nametnuli drugima; (b) traiti testove ili dokaze kojima bi se podvostruili objektivni dokazi koji ve postoje. 2. U sluajevima kada zahtijevaju predoenje potvrda koje su izradila nezavisna tijela, a koje potvruju da gospodarski imbenik udovoljava odreenim normama osiguranja kakvoe, ugovorni subjekti upuuju na sustave osiguranja kakvoe koji se temelje na odgovarajuoj seriji europskih normi koju su potvrdila tijela koja udovoljavaju onoj seriji europskih normi koja se odnosi na izdavanje potvrda. Ugovorni subjekti priznaju istovjetne potvrde od tijela koja imaju poslovni nastan u drugim dravama lanicama. Oni takoer prihvaaju druge dokaze o istovjetnim mjerama osiguranja kakvoe od gospodarskih imbenika. 3. Za ugovore o radovima i uslugama, i samo u prikladnim sluajevima, ugovorni subjekti mogu od gospodarskog imbenika traiti, kako bi provjerili njegove tehnike mogunosti, da navedu mjere gospodarenja okoliem koje e gospodarski imbenik moi primijeniti kada bude izvravao ugovor. U takvim sluajevima, ako ugovorni subjekti budu traili predoenje potvrda koje izdaju nezavisna tijela, a kojima se potvruje da gospodarski imbenik udovoljava odreenim normama gospodarenja okoliem, oni e uputiti na norme EMAS ili na norme gospodarenja okoliem koje se temelje na odgovarajuim europskim ili meunarodnim normama, a koje su potvrene od strane tijela koja su u
- 266 -
skladu s pravom Zajednice ili odgovarajuim europskim ili meunarodnim normama koje se odnose na izdavanje potvrda. Ugovorni subjekti priznaju istovjetne potvrde od tijela koja imaju poslovni nastan u drugim dravama lanicama. Oni takoer prihvaaju od gospodarskih imbenika i druge dokaze o istovjetnim mjerama gospodarenja okoliem. lanak 53 Sustavi kvalifikacije 1. Ugovorni subjekti koji to ele, mogu uspostaviti i voditi sustav kvalifikacije gospodarskih imbenika. Ugovorni subjekti koji ele uspostaviti ili voditi sustav kvalifikacije osigurat e da gospodarski imbenici u svakom trenutku budu u mogunosti zahtijevati kvalifikaciju. 2. Sustav iz stavka 1 moe ukljuivati razliite faze kvalifikacije. On e djelovati na temelju objektivnih kriterija i pravila za kvalifikaciju koje e utvrditi ugovorni subjekt. Ako ti kriteriji i pravila ukljuuju tehnike specifikacije, primjenjuju se odredbe lanka 34. Ti se kriteriji i pravila mogu, prema potrebi, aurirati. 3. Kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 mogu ukljuivati kriterije za iskljuenja koji su navedeni u lanku 45 Direktive 2004/18/EZ o uvjetima navedenim u njemu. Ako je ugovorni subjekt nadleno ugovorno tijelo u smislu lanka 2 stavka 1 toke (a), ti e kriteriji i pravila ukljuivati kriterije za iskljuenje koji su navedeni u lanku 45 stavku 1 Direktive 2004/18/EZ. 4. U sluajevima kada kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 ukljuuju uvjete koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost gospodarskog imbenika, on se moe, ako je potrebno, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze izmeu njega i tih subjekata. U tom sluaju gospodarski imbenik mora ugovornom subjektu dokazati da e mu ti kapaciteti biti na raspolaganju tijekom itavog razdoblja valjanosti sustava kvalifikacije, primjerice, tako to e predoiti jedan projekt tih subjekata u tom smislu. Pod istim uvjetima, skupina se gospodarskih imbenika iz lanka 11 moe osloniti na kapacitete sudionika u skupini ili kapacitete drugih subjekata. 5. U sluajevima kada kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 ukljuuju uvjete koji se odnose na tehnike i/ili strune mogunosti gospodarskog imbenika, on se moe, ako je potrebno, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze izmeu njega i tih
- 267 -
subjekata. U tom sluaju gospodarski imbenik mora ugovornom subjektu dokazati da e mu ti kapaciteti biti na raspolaganju tijekom itavog razdoblja valjanosti sustava kvalifikacije, primjerice tako to e predoiti jedan projekt tih subjekata kod kojega su potrebni kapaciteti stavljeni na raspolaganje gospodarskom imbeniku. Pod istim uvjetima, skupina se gospodarskih imbenika iz lanka 11 moe osloniti na mogunosti sudionika u skupini ili mogunosti drugih subjekata. 6. Kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 stavljaju se na raspolaganje gospodarskim imbenicima na njihov zahtjev. Aurirani kriteriji i pravila dostavljaju se zainteresiranim gospodarskim imbenicima. Ako ugovorni subjekt smatra da sustav kvalifikacije odreenih drugih subjekata ili tijela ispunjava njegove uvjete, on e zainteresiranim gospodarskim imbenicima dostaviti nazive tih drugih subjekata ili tijela. 7. Mora se voditi pisana evidencija kvalificiranih gospodarskih imbenika; ona se moe podijeliti na kategorije prema tipu ugovora za koji vrijedi kvalifikacija. 8. Prilikom uspostavljanja ili voenja sustava kvalifikacije, ugovorni se subjekti moraju posebice pridravati odredaba lanka 41 stavka 3 o obavijestima o postojanju sustava kvalifikacije, odredaba lanka 49 stavka 3, 4 i 5 o podacima koji se trebaju dostaviti gospodarskim imbenicima koji su podnijeli zahtjev za kvalifikacijom, odredaba lanka 51 stavka 2 o odabiru sudionika kada se objavi poziv na natjecanje putem obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije, kao i odredaba lanka 52 o uzajamnom priznavanju u pogledu administrativnih, tehnikih ili financijskih uvjeta, potvrda, testova i dokaza. 9. Kada se objavi poziv na natjecanje putem obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije, vri se odabir ponuditelja u zatvorenom postupku ili sudionika u postupku nagodbe od kvalificiranih kandidata u skladu s takvim sustavom. lanak 54 Kriteriji za kvalitativni odabir 1. Ugovorni e subjekti, koji utvruju kriterije za odabir u otvorenom postupku, to uiniti prema objektivnim pravilima i kriterijima koji su dostupni zainteresiranim gospodarskim imbenicima. 2. Ugovorni e subjekti, koji vre odabir kandidata za zatvorene postupke ili postupke nagodbe, to uiniti prema objektivnim pravilima i kriterijima koje su utvrdili, a koji su dostupni zainteresiranim gospodarskim imbenicima. 3. U zatvorenim postupcima ili postupcima nagodbe kriteriji se mogu temeljiti na objektivnoj potrebi ugovornog subjekta da smanji broj kandidata na razinu koja je opravdana potrebom da se napravi ravnotea izmeu odreenih svojstava postupka nabave i osoba, odnosno sredstava potrebnih za voenje
- 268 -
tog postupka. Meutim, pri odreivanju broja odabranih kandidata treba uzeti u obzir potrebu za osiguranjem odgovarajueg natjecanja. 4. Kriteriji navedeni u stavku 1 i 2 mogu ukljuiti kriterije za iskljuenje navedene u lanku 45 Direktive 2004/18/EZ o uvjetima koji su u njemu navedeni. U sluajevima kada je ugovorni subjekt nadleno ugovorno tijelo u smislu lanka 2 stavka 1 toke (a), kriteriji i pravila iz stavka 1 i 2 ovoga lanka moraju ukljuivati kriterije za iskljuenje koji su navedeni u lanku 45 stavku 1 Direktive 2004/18/EZ. 5. U sluajevima kada kriteriji iz stavka 1 i 2 ukljuuju uvjete koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost gospodarskog imbenika, on se moe, ako je potrebno i za potrebe odreenog ugovora, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze izmeu njega i tih subjekata. U ovom sluaju, gospodarski imbenik mora ugovornom subjektu dokazati da e mu potrebna sredstva biti na raspolaganju, primjerice tako to e predoiti jedan projekt tih subjekata u tom smislu. Pod istim se uvjetima skupina gospodarskih imbenika koja se spominje u lanku 11 moe osloniti na kapacitete sudionika u skupini ili kapacitete drugih subjekata. 6. U sluajevima kada kriteriji iz stavka 1 i 2 ukljuuju uvjete koji se odnose na tehnike i/ili strune mogunosti gospodarskog imbenika, on se moe, ako je potrebno i u svrhu odreenog ugovora, osloniti na mogunosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze izmeu njega i tih subjekata. U tom sluaju, gospodarski imbenik mora ugovornom subjektu dokazati da e mu ta sredstva biti na raspolaganju za izvravanje ugovora, primjerice tako to e dostaviti jedan projekt tih subjekata kod kojega su potrebna sredstva stavljena na raspolaganje gospodarskom imbeniku. Pod istim se uvjetima skupina gospodarskih imbenika koja se spominje u lanku 11 moe osloniti na mogunosti sudionika u skupini ili mogunosti drugih subjekata.
- 269 -
Odjeljak 2 Dodjela ugovora lanak 55 Kriteriji za dodjelu ugovora 1. Ne dovodei u pitanje nacionalne zakone i druge propise o plaanju naknade za pruene usluge, kriteriji na kojima ugovorni subjekti temelje dodjelu ugovora moraju biti: (a) ako se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude sa stajalita ugovornog subjekta, razliiti kriteriji u vezi s predmetom dotinog ugovora, poput datuma isporuke ili datuma zavretka radova, tekuih trokova, ekonominosti, kakvoe, estetskih i funkcionalnih svojstava, ekolokih svojstava, tehnike vrijednosti, usluga nakon prodaje i strune pomoi, obveza u odnosu na dijelove, sigurnosti opskrbe, te cijene ili neeg drugog. (b) samo najnia cijena. 2. Ne dovodei u pitanje odredbe tree toke ovoga stavka, u sluaju iz stavka 1 toke (a), ugovorni subjekt treba navesti relativne pondere koje daje svakom kriteriju koji je odabran u svrhu odreivanja ekonomski najpovoljnije ponude. Ti se ponderi mogu iskazati odreivanjem niza s odgovarajuim maksimalnim rasponom. Ako, prema miljenju ugovornog subjekta, ponderiranje nije mogue iz razloga koji se mogu dokazati, ugovorni e subjekt navesti kriterije prema redoslijedu vanosti, poevi od najvanijeg. Relativni ponderi ili redoslijed vanosti moraju se navesti, ve prema tome to je primjerenije, u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje, u pozivu kojim se potvruje interes iz lanka 47 stavka 5 u ponudbenom pozivu ili u pozivu na nagodbu, ili u specifikacijama. lanak 56 Koritenje elektronikih drabi 1. Drave lanice mogu predvidjeti da ugovorni subjekti mogu koristiti elektronike drabe. 2. U otvorenim, zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe s prethodnim pozivom na natjecanje, ugovorni subjekti mogu donijeti odluku da dodjeli ugovora prethodi elektronika draba kada se ugovorne specifikacije mogu precizno utvrditi.
- 270 -
U istim okolnostima, elektronika se draba moe odrati prigodom otvaranja, za potrebe natjecanja, ugovora koji se dodjeljuju u okviru dinamikog sustava nabave koji se spominje u lanku 15. Elektronika se draba temelji: (a) ili iskljuivo na cijenama, kada se ugovor dodjeljuje ponudi s najniom cijenom, (b) ili na cijenama i/ili novim vrijednostima znaajki ponuda navedenih u specifikacijama, kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi. 3. Ugovorni subjekti koji odlue odrati elektroniku drabu, moraju tu injenicu navesti u obavijesti koja se koristi kao sredstvo poziva na natjecanje. Te specifikacije moraju, meu ostalim, ukljuiti sljedee podatke: (a) znaajke ije e vrijednosti biti predmetom elektronike drabe, pod uvjetom da se takve znaajke mogu kvantificirati te iskazati brojkama i postocima; (b) sva ogranienja vrijednosti koje se mogu dostaviti, a koja proizlaze iz specifikacija koje se odnose na predmet ugovora; (c) podatke koji e biti dostupni ponuditeljima u tijeku elektronike drabe i, prema potrebi, kada e im oni biti dostupne; (d) odgovarajue informacije koje se odnose na proces elektronike drabe; (e) uvjete pod kojima e ponuditelji moi nuditi na drabi i, posebice, minimalne razlike koje e se, prema potrebi, traiti prilikom nuenja; (f) odgovarajue podatke koji se odnose na elektroniku opremu koja se koristi te rjeenja i tehnike specifikacije za prikljuivanje.
4. Prije poetka elektronike drabe, ugovorni e subjekti izvriti potpunu poetnu procjenu ponuda u skladu s kriterijem, odnosno kriterijima za dodjelu i s ponderima koji su odreeni za njih. Svi ponuditelji koji su dostavili prihvatljive ponude pozivaju se u isto vrijeme putem elektronikih sredstava da dostave nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv mora sadravati sve bitne informacije koje se odnose na pojedinano prikljuivanje na elektroniku opremu koja se koristi, kao i datum i vrijeme poetka elektronike drabe. Elektronika se draba moe odravati u vie uzastopnih faza. Elektronika draba moe poeti najranije dva radna dana nakon dana slanja poziva. 5. Kada se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, uz poziv se prilae rezultat potpune procjene odgovarajue ponude koja je izvrena u skladu s ponderima predvienim u lanku 55 stavku 2 prvoj toki.
- 271 -
U pozivu se takoer navodi matematika formula koja e se koristiti pri elektronikoj drabi u svrhu automatskog preureivanja poretka na temelju novih cijena i/ili novih vrijednosti koje se dostave. U tu formulu treba ugraditi pondere svih kriterija utvrenih radi odreivanja ekonomski najpovoljnije ponude, kako je navedeno u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje ili u specifikacijama; u tu svrhu, svi e nizovi vrijednosti prethodno biti smanjeni na odreenu vrijednost. U sluaju da se odobre varijante, za svaku e se varijantu odrediti posebna formula. 6. Tijekom svake faze elektronike drabe ugovorni subjekti moraju odmah dostaviti svim ponuditeljima dostatne podatke kako bi im omoguili uvid u njihov relativni poredak u svakom trenutku. Oni mogu dostavljati i druge podatke u vezi s drugim dostavljenim cijenama ili vrijednostima, pod uvjetom da se to navede u specifikacijama. Oni takoer mogu u svakom trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi drabe. Meutim, ni u kojem sluaju ne smiju otkrivati identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektronike drabe. 7. Ugovorni subjekti zatvaraju elektroniku drabu na jedan ili vie sljedeih naina: (a) u pozivu za sudjelovanjem na drabi oni navode unaprijed odreeni datum i vrijeme; (b) kada prestanu dobivati nove cijene ili nove vrijednosti koje ispunjavaju uvjete u pogledu minimalnih razlika. U tom e sluaju ugovorni subjekti u pozivu za sudjelovanjem na drabi navesti vrijeme koje e protei od primitka posljednje ponude do zatvaranja elektronike drabe; (c) kada se ispuni broj faza na drabi, koji je odreen u pozivu za sudjelovanjem na drabi. Kada ugovorni subjekti odlue zatvoriti elektroniku drabu u skladu s tokom (c), eventualno u kombinaciji s postupcima utvrenim u toki (b), u pozivu za sudjelovanjem na drabi treba navesti raspored sati za svaku fazu drabe. 8. Nakon zatvaranja elektronike drabe ugovorni subjekti dodjeljuju ugovor u skladu sa lankom 55 na temelju rezultata elektronike drabe. 9. Ugovorni se subjekti ne mogu koristiti elektronikim drabama na neprimjeren nain, niti ih mogu koristiti s ciljem spreavanja, ograniavanja ili naruavanja trinog natjecanja, ili promjene predmeta ugovora koji je odreen u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje i u specifikaciji.
- 272 -
lanak 57 Izuzetno niske ponude 1. Ako se dogodi da, za odreeni ugovor, ponude budu izuzetno niske u odnosu na robu, radove ili usluge, ugovorni e subjekt, prije nego to takve ponude odbije, traiti u pisanom obliku podatke o sastavnim elementima ponude koje bude smatrao bitnim. Ti se podaci mogu posebice odnositi na: (a) ekonomiju proizvodnog procesa, usluga koje se pruaju i nain gradnje; (b) odabrana tehnika rjeenja i/ili sve izuzetno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za isporuku roba ili pruanje usluga ili izvoenje radova; (c) izvornost roba, usluga ili radova koje je ponudio ponuditelj;
(d) pridravanje odredaba koje se odnose na zatitu zaposlenja i radne uvjete koji su na snazi u mjestu gdje se trebaju izvoditi radovi, odnosno isporuivati robe, odnosno pruati usluge; (e) mogunost da ponuditelj dobije dravnu pomo. 2. Ugovorni subjekt provjerava te sastavne elemente uzimajui u obzir dostavljene dokaze. 3. Ako ugovorni subjekt utvrdi da je ponuda izuzetno niska zbog toga to je ponuditelj dobio dravnu pomo, ponuda se moe odbiti samo iz tog razloga tek nakon savjetovanja s ponuditeljem ako on nije u mogunosti dokazati u dostatnom roku koji je odredio ugovorni subjekt da je dotina pomo dodijeljena na zakonit nain. Ako ugovorni subjekt odbije ponudu u tim okolnostima, on e o toj injenici obavijestiti Komisiju. Odjeljak 3 Ponude koje obuhvaaju proizvode s podrijetlom iz treih zemalja i odnosi s tim zemljama lanak 58 Ponude koje obuhvaaju proizvode s podrijetlom iz treih zemalja 1. Ovaj se lanak primjenjuje na ponude koje obuhvaaju proizvode s podrijetlom iz treih zemalja s kojima Zajednica nije sklopila, na viestranoj ili dvostranoj osnovi, sporazum kojim se poduzeima iz Zajednice osigurava usporediv i uspjean pristup tritima tih treih zemalja. To ne smije dovesti u pitanje obveze Zajednice ili njezinih drava lanica u odnosu na tree zemlje.
- 273 -
2. Svaka ponuda dostavljena u svrhu dodjele ugovora o isporuci robe moe se odbiti ako je udio proizvoda s podrijetlom iz treih zemalja, koji je odreen u skladu s Uredbom Vijea (EEZ-a) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. kojom se utvruje Carinski kodeks Zajednice30, vei od 50% ukupne vrijednosti proizvoda koji su obuhvaeni ponudom. Za potrebe ovoga lanka, softver koji se koristi u telekomunikacijskoj mrenoj opremi smatra se proizvodom. 3. Podlono drugoj toki ovoga stavka, ako su dva ili vie ponuditelja jednaka u svjetlu kriterija za dodjelu ugovora koji su odreeni u lanku 55 prednost se daje onim ponudama koje se ne mogu odbiti sukladno stavku 2. Cijene tih ponuda smatraju se jednakima u smislu ovoga lanka ako razlika u cijeni nije vea od 3%. Meutim, jednoj se ponudi nee dati prednost pred nekom drugom ponudom sukladno gornjoj toki, ako bi njezino prihvaanje obvezivalo ugovorni subjekt da nabavi opremu s tehnikim svojstvima drukijim od svojstava postojee opreme, to bi dovelo do neusklaenosti, tehnikih potekoa u radu i pri odravanju ili nerazmjernih trokova. 4. U smislu ovoga lanka, te tree zemlje na koje je proirena pogodnost primjene odredaba ove Direktive na temelju Odluke Vijea u skladu sa stavkom 1 ne uzimaju se u obzir za odreivanje udjela proizvoda s podrijetlom iz treih zemalja, a koji se spominje u stavku 2. 5. Komisija e dostaviti Vijeu godinji izvjetaj, poevi od druge polovice prve godine od stupanja na snagu ove Direktive, o napretku uinjenom u viestranim ili dvostranim pregovorima u pogledu pristupa tritima treih zemalja za poduzea iz Zajednice u podrujima obuhvaenim ovom Direktivom, o eventualnim rezultatima koji su postignuti ovim pregovorima i o provedbi svih sklopljenih sporazuma u praksi. Vijee, djelujui kvalificiranom veinom, moe na prijedlog Komisije izmijeniti odredbe ovoga lanka u svjetlu takvih razvoja dogaaja. lanak 59 Odnosi s treim zemljama u vezi s ugovorima o radovima, robama i uslugama 1. Drave lanice e obavijestiti Komisiju o svim opim potekoama, po zakonu ili u stvari, s kojima se susreu i o kojima ih izvjetavaju njihova poduzea, a do kojih dolazi prilikom pribavljanja ugovora o uslugama u treim zemljama. 2. Komisija e izvijestiti Vijee prije 31. prosinca 2005., a nakon toga e ga izvjetavati periodino, o otvaranju ugovora o uslugama u treim zemljama i o
SL L 302, 19. listopada 1992., str. 1. Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe (EZ-a) br. 2700/2000 Europskoga parlamenta i Vijea (SL L 311, 12. prosinca 2000., str. 17.).
30
- 274 -
napretku u pregovorima s tim zemljama o ovom predmetu, posebice u okviru Svjetske trgovinske organizacije. 3. Komisija e nastojati, tako to e kontaktirati predmetnu treu zemlju, popraviti svaku situaciju za koju ustanovi, na temelju izvjetaja iz stavka 2 ili drugih informacija, da, u kontekstu dodjele ugovora o uslugama, trea zemlja: (a) ne daje poduzeima iz Zajednice uspjean pristup usporediv s onim koji Zajednica daje poduzeima iz te zemlje; ili (b) ne daje poduzeima iz Zajednice nacionalni tretman ili iste konkurentne mogunosti koje su na raspolaganju nacionalnim poduzeima; ili (c) daje poduzeima iz drugih treih zemalja povoljniji tretman nego onaj koji imaju poduzea iz Zajednice. 4. Drave lanice e obavijestiti Komisiju o svim potekoama, po zakonu ili u stvari, s kojima se susreu i o kojima izvjetavaju njihova poduzea, a do kojih dolazi zbog nepridravanja odredaba meunarodnog radnog prava koje su navedene u Aneksu XXIII ako su ta poduzea pokuala osigurati dodjelu ugovora u treim zemljama. 5. U okolnostima iz stavka 3 i 4 Komisija u svakom trenutku moe predloiti da Vijee donese odluku o obustavljanju ili ograniavanju dodjele ugovora o uslugama nie navedenim poduzeima tijekom razdoblja koje bi se utvrdilo u toj odluci: (a) poduzeima koja se ravnaju prema pravu dotine tree zemlje; (b) poduzeima koja su povezana s poduzeima navedenima u toki (a) i koja imaju registrirano sjedite u Zajednici, ali nemaju izravnu i stvarnu vezu s gospodarstvom drave lanice; (c) poduzeima koja dostavljaju ponude iji su predmet usluge podrijetlom iz dotine tree zemlje. Vijee e u najkraem moguem roku djelovati kvalificiranom veinom. Komisija moe predloiti mjere na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drave lanice. 6. Odredbe ovoga lanka ne smiju dovesti u pitanje obveze Zajednice u odnosu na tree zemlje koje proizlaze iz meunarodnih sporazuma o javnoj nabavi, posebice u okviru Svjetske trgovinske organizacije.
- 275 -
GLAVA III PRAVILA KOJIMA SE UREUJU NAGRADNI NATJEAJI ZA PROJEKTE lanak 60 Ope odredbe 1. Pravila za organizaciju nagradnih natjeaja za projekte moraju biti u skladu sa stavkom 2 ovoga lanka, sa lankom 61 i lancima od 63 do 66 te se trebaju staviti na raspolaganje onima koji su zainteresirani za sudjelovanje u nagradnom natjeaju. 2. Pristup sudionika nagradnim natjeajima za projekte ne smije se ograniavati: (a) pozivanjem na teritorij ili dio teritorija drave lanice; (b) s obrazloenjem da bi se, prema pravu drave lanice u kojoj se organizira nagradni natjeaj, od njih zahtijevalo da budu ili fizike ili pravne osobe. lanak 61 Pragovi 1. Ova se Glava primjenjuje na nagradne natjeaje za projekte koji se organiziraju u sklopu postupka nabave za usluge ija je procijenjena vrijednost bez PDV-a jednaka ili vea od 499,000 EUR. U smislu ovoga lanka, izraz prag znai procijenjena vrijednost bez PDV-a ugovora o uslugama, ukljuujui sve eventualne nagrade i/ili plaanja sudionicima. 2. Ova se Glava primjenjuje na sve nagradne natjeaje kod kojih je ukupni iznos nagrada u natjeaju i plaanja sudionicima jednak ili vei od 499,000 EUR. U smislu ovoga stavka, izraz prag znai ukupni iznos nagrada i plaanja, ukljuujui procijenjenu vrijednost bez PDV-a ugovora o uslugama koji bi se kasnije mogao sklopiti na temelju lanka 40 stavka 3 ako ugovorni subjekt ne iskljui takvu dodjelu u obavijesti o nagradnom natjeaju. lanak 62 Iskljuenje nagradnih natjeaja za projekte Ova se Glava ne primjenjuje na: 1) nagradne natjeaje koji se organiziraju u istim sluajevima kao to su oni koji se spominju u lanku 20, 21 i 22 za ugovore o uslugama;
- 276 -
2)
nagradne natjeaje za projekte organizirane u svrhu obavljanja, u dravi lanici, djelatnosti za koju je utvrena primjenjivost stavka 1 lanka 30 na temelju odluke Komisije ili se taj stavak smatra primjenjivim sukladno stavku 4 drugoj ili treoj toki, ili stavku 5 etvrtoj toki tog lanka. lanak 63 Pravila o oglaavanju i transparentnosti
1. Ugovorni subjekti koji ele organizirati nagradni natjeaj za projekte objavljuju poziv na natjecanje putem obavijesti o nagradnom natjeaju. Ugovorni subjekti koji su odrali nagradni natjeaj za projekte objavljuju rezultate putem obavijesti. Poziv na natjecanje mora sadravati podatke iz Aneksa XVIII, a obavijest o rezultatima nagradnog natjeaja mora sadravati podatke iz Aneksa XIX u skladu s oblikom standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom u lanku 68 stavku 2. Obavijest o rezultatima nagradnog natjeaja za projekte alje se Komisiji u roku od dva mjeseca od zatvaranja nagradnog natjeaja za projekte i pod uvjetima koje e utvrditi Komisija u skladu s postupkom iz lanka 68 stavka 2 U skladu s navedenim, Komisija e potovati sve osjetljive poslovne aspekte koje ugovorni subjekti mogu istaknuti prilikom slanja ovih podataka u vezi s brojem primljenih projekata ili planova, identitetom gospodarskih imbenika i ponuenim cijenama. 2. lanak 44 stavci od 2 do 8 primjenjuju se i na obavijesti koje se odnose na nagradne natjeaje za projekte. lanak 64 Sredstva priopavanja 1. lanak 48 stavci 1, 2 i 4 primjenjuju se na sva priopenja koja se odnose na nagradne natjeaje. 2. Priopenja, razmjena i pohrana informacija mora biti one vrste koja e osigurati zatitu cjelovitosti i tajnosti svih podataka koje priope sudionici u nagradnom natjeaju, kao i osigurati da prosudbeno povjerenstvo provjeri sadraj planova i projekata tek nakon isteka roka za njihovu dostavu. 3. Sljedea pravila primjenjuju se na ureaje za elektroniki primitak planova i projekata: (a) podaci koji se odnose na specifikacije, a koji su potrebni za podnoenje planova i projekata elektronikim sredstvima, ukljuujui kodiranje, bit e dostupni stranama kojih se to tie. Osim toga, ureaji za elektroniki primitak planova i projekata moraju udovoljavati uvjetima Aneksa XXIV; (b) drave lanice mogu uvesti ili odravati dobrovoljne programe ovlaivanja s ciljem poveanja razine pruanja usluge izdavanja svjedodbi za takve ureaje.
- 277 -
lanak 65. Pravila o organizaciji nagradnih natjeaja za projekte, odabir sudionika i prosudbeno povjerenstvo 1. Prilikom organiziranja nagradnih natjeaja za projekte, ugovorni subjekti primjenjuju postupke koji se prilagoavaju odredbama ove Direktive. 2. U sluajevima kada su nagradni natjeaji za projekte ogranieni na odreeni broj sudionika, ugovorni e subjekti utvrditi jasne i nediskriminirajue kriterije odabira. U svakom sluaju, broj ukljuenih kandidata koji su pozvani na sudjelovanje mora biti dovoljan da se osigura pravo trino natjecanje. 3. Prosudbeno e se povjerenstvo sastojati iskljuivo od fizikih osoba koje su nezavisne od sudionika u nagradnom natjeaju. Ako se od sudionika u nagradnom natjeaju zahtijeva odreena struna kvalifikacija, najmanje treina lanova prosudbenog povjerenstva mora imati istu kvalifikaciju ili neku istovjetnu kvalifikaciju. lanak 66 Odluke prosudbenog povjerenstva 1. Prosudbeno povjerenstvo mora biti samostalno u svojim odlukama ili miljenjima. 2. Povjerenstvo e pregledati planove i projekte koje dostave kandidati samostalno i iskljuivo na temelju kriterija navedenih u obavijesti o nagradnom natjeaju. 3. Povjerenstvo e zabiljeiti poredak projekata u izvjetaju koji potpisuju njegovi lanovi, a koji je napravljen prema postignuima svakog projekta, ukljuujui svoje primjedbe i sve toke koje je potrebno pojasniti. 4. Samostalnost se mora potovati sve dok prosudbeno povjerenstvo ne donese miljenje ili odluku. 5. Kandidati se mogu pozvati, ako je potrebno, da odgovore na pitanja koja je prosudbeno povjerenstvo zabiljeilo u zapisniku kako bi se pojasnio bilo koji aspekt projekata. 6. Sastavlja se potpuni zapisnik o dijalogu izmeu lanova prosudbenog povjerenstva i kandidata.
- 278 -
GLAVA IV STATISTIKE OBVEZE, IZVRNE OVLASTI I ZAVRNE ODREDBE lanak 67 Statistike obveze 1. Drave lanice e osigurati, u skladu s postupcima koji e se utvrditi u okviru postupka predvienog u lanku 68 stavku 2 da Komisija svake godine primi statistiki izvjetaj o ukupnoj vrijednosti, ralanjenoj po dravama lanicama i po kategorijama djelatnosti na koje se odnose Dodaci od I do X ugovora koji su dodijeljeni ispod pragova navedenih u lanku 16 ali na koje bi se ova Direktiva odnosila da nisu propisani takvi pragovi. 2. to se tie kategorija djelatnosti na koje se odnose Dodaci II, III, V, IX i X, drave lanice e osigurati da Komisija primi statistiki izvjetaj o ugovorima dodijeljenim najkasnije do 31. listopada 2004. za prethodnu godinu, a nakon toga prije 31. listopada svake godine, u skladu s postupcima koji e se utvrditi u okviru postupka predvienog u lanku 68 stavku 2. Statistiki izvjetaj mora sadravati podatke potrebne za provjeru pravilne primjene Sporazuma. Podaci koji se zahtijevaju temeljem gornje toke ne ukljuuju podatke o ugovorima za usluge istraivanja i razvoja navedene u kategoriji 8 Aneksa XVII A, za telekomunikacijske usluge navedene u kategoriji 5 Aneksa XVII A, ije su pozicije u nomenklaturi CPV istovjetne referentnim brojevima 7524, 7525 i 7526 iz nomenklature CPC, ili za usluge navedene u Aneksu XVII B. 3. Postupci u okviru stavka 1 i 2 utvrdit e se na nain koji e osigurati: (a) da se u interesu administrativnog pojednostavljenja, ugovori manje vrijednosti mogu iskljuiti, pod uvjetom da se ne ugroava upotrebljivost statistike; (b) da se potuje povjerljiva narav podataka. lanak 68 Savjetodavni odbor 1. Komisiji pomae Savjetodavni odbor za ugovore o javnim nabavama osnovan na temelju lanka 1 Odluke Vijea 71/306/EEZ31 (u daljnjem tekstu Odbor). 2. U sluajevima kada se navodi uputa na ovaj stavak, primjenjuje se lanak 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ uzimajui u obzir odredbe njezinog lanka 8.
SL L 185, 16. kolovoza 1971., str. 15. Odluka nakon izmjena i dopuna temeljem Odluke 77/63/EEZ (SL L 13, 15. sijenja 1977., str. 15.).
31
- 279 -
3. Odbor donosi svoj poslovnik. lanak 69 Revizija pragova 1. Komisija provjerava pragove utvrene u pragu 16 svake dvije godine od 30. travnja 2004. i, s obzirom na drugu toku ovoga stavka, prema potrebi ih revidira u skladu s postupkom predvienim u lanku 68 stavku 2. Izraun vrijednosti tih pragova treba se temeljiti na prosjenoj dnevnoj vrijednosti eura, iskazanoj u SDR-ima, tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje zavrava posljednjega dana kolovoza koji prethodi reviziji, poevi od 1. sijenja. Vrijednost tako revidiranih pragova zaokruuje se prema potrebi na najbliu niu vrijednost u tisuama eura kako bi se osiguralo da se potuju vaei pragovi predvieni Sporazumom, a koji su iskazani u SDR-ima. 2. U isto vrijeme kada se obavlja revizija sukladno odredbama stavka 1 Komisija e u skladu s postupkom predvienim u lanku 68 stavku 2 uskladiti pragove utvrene u lanku 61 (nagradni natjeaji za projekte) s revidiranim pragom koji se primjenjuje na ugovore o uslugama. Vrijednosti pragova utvrenih u skladu sa stavkom 1 u nacionalnim valutama dravama lanica koje nisu lanice Monetarne Unije revidiraju se u naelu svake dvije godine od 1. sijenja 2004. Izraun tih vrijednosti treba se temeljiti na prosjenoj dnevnoj vrijednosti tih valuta iskazanoj u eurima tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje zavrava posljednjega dana kolovoza koji prethodi reviziji, poevi od 1. sijenja. 3. Komisija objavljuje revidirane pragove iz stavka 1 njihove vrijednosti u nacionalnim valutama i usklaene pragove iz stavka 2 u Slubenom listu Europske unije poetkom mjeseca studenoga nakon njihove revizije. lanak 70 Izmjene i dopune 1. Komisija moe, u skladu s postupkom predvienim u lanku 68 stavku 2 izmijeniti: (a) popis ugovornih subjekata u Dodacima od I do X tako da oni ispunjavaju kriterije navedene u lancima od 2 do 7; (b) postupke za izradu, slanje, primitak, prevoenje, prikupljanje i distribuciju obavijesti iz lanka 41, 42, 43 i 63; (c) postupke za posebne upute u obavijestima na odreene pozicije u nomenklaturi CPV; (d) referentne brojeve u nomenklaturi navedene u Aneksu XVII, ukoliko to ne mijenja glavno podruje primjene Direktive i postupke za uputu koja je
- 280 -
navedena u obavijestima, na odreene pozicije u ovoj nomenklaturi unutar kategorija usluga navedenih u Aneksu; (e) referentne brojeve u nomenklaturi navedenoj u Aneksu XII, ukoliko to ne mijenja glavno podruje primjene Direktive i postupke za uputu na odreene pozicije u ovoj nomenklaturi, a koja je navedena u obavijestima; (f) Aneks XI;
(g) postupak za slanje i objavu podataka iz Aneksa XX iz razloga tehnikog napretka ili iz administrativnih razloga; (h) tehnike podatke i svojstva ureaja za elektroniki primitak koji se spominje u tokama (a), (f) i (g) Aneksa XXIV; (i) u interesu administrativnog pojednostavljenja koje je predvieno u lanku 67 stavku 3 postupke za upotrebu, izradu, slanje, primitak, prevoenje, prikupljanje i distribucija statistikih izvjetaja iz lanka 67 stavka 1 i 2; tehnike postupke za naine izraunavanja koji su navedeni u lanku 69 stavku 1 i 2, drugoj toki. lanak 71 Provedba Direktive 1. Drave lanice e donijeti zakone i druge propise kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive najkasnije do 31. sijenja 2006. One e o tome odmah obavijestiti Komisiju. Drave lanice mogu iskoristiti dodatno razdoblje od najvie 35 mjeseci od isteka roka utvrenog u gornjoj toki za primjenu odredaba koje su potrebne kako bi se udovoljilo lanku 6 ove Direktive. Kada drave lanice budu donosile ove mjere, te e mjere prilikom njihove slubene objave sadravati uputu na ovu Direktivu ili e se uz njih navesti takva uputa. Naine toga upuivanja predvidjet e drave lanice. Odredbe lanka 30 primjenjuju se od 30. travnja 2004. 2. Drave lanice e Komisiji dostaviti tekst glavnih odredaba nacionalnoga prava koji budu donijele u podruju na koje se odnosi ova Direktiva. lanak 72 Nadzorni mehanizmi U skladu s Direktivom Vijea 92/13/EEZ od 25. veljae 1992. kojom se usklauju zakoni i drugi propisi koji se odnose na primjenu pravila Zajednice o postupcima nabave subjekata koji posluju u sektoru vodnog gospodarstva,
(j)
- 281 -
energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru32, drave lanice e osigurati provedbu ove Direktive putem uinkovitih, raspoloivih i transparentnih mehanizama. One u tu svrhu mogu, meu ostalim, imenovati ili osnovati jedno nezavisno tijelo. lanak 73 Opoziv Ovime se opoziva Direktiva 93/38/EEZ ne dovodei u pitanje obveze drava lanica u odnosu na rokove za prijenos u nacionalno pravo, a koji su navedeni u Aneksu XXV. Upute na opozvanu Direktivu tumae se kao upute na ovu Direktivu i itaju se u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Aneksu XXVI. lanak 74 Stupanje na snagu Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Slubenom listu Europske Unije. lanak 75 Adresati Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.
Sastavljeno u Strasbourgu, 31. oujka 2004.
Za Europski parlament Predsjednik P. COX
Za Vijee Predsjednik D. ROCHE
32
SL L 76, 23. oujka 1992., str. 14. Direktiva je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994. (SL 241, 29. kolovoza 1994., str. 228.).
- 282 -
ANEKS I UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA PRIJENOSA ILI DISTRIBUCIJE PLINA ILI TOPLINSKE ENERGIJE (...)33
ANEKS II UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA PROIZVODNJE, PRIJENOSA ILI DISTRIBUCIJE ELEKTRINE ENERGIJE (...)33
ANEKS III UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA PROIZVODNJE, PRIJEVOZA ILI DISTRIBUCIJE PITKE VODE (...)33
ANEKS IV UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU ELJEZNIKIH USLUGA (...)33
33
Tekst izostavljen
- 283 -
ANEKS V UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU USLUGA GRADSKE ELJEZNICE, TRAMVAJA, TROLEJBUSA ILI AUTOBUSA (...)33
ANEKS VI UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORU POTANSKIH USLUGA (...)33
ANEKS VII UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA TRAENJA I VAENJA NAFTE ILI PLINA (...)33
ANEKS VIII UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA TRAENJA I VAENJA UGLJENA I DRUGIH KRUTIH GORIVA (...)33
- 284 -
ANEKS IX UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU MORSKIH ILI RIJENIH LUKA, ILI DRUGE TERMINALNE OPREME (...)33
ANEKS X UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU INSTALACIJA ZRANE LUKE (...)33
- 285 -
ANEKS XI POPIS ZAKONODAVSTVA ZAJEDNICE KOJE SE SPOMINJE U LANKU 30 STAVKU 3 A. PRIJENOS ILI DISTRIBUCIJA PLINA ILI TOPLINSKE ENERGIJE Direktiva 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 22. lipnja 1998. o zajednikim pravilima za unutarnje trite prirodnim plinom35 B. PROIZVODNJA, PRIJENOS ILI DISTRIBUCIJA ELEKTRINE ENERGIJE Direktiva 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. prosinca 1996. o zajednikim pravilima za unutarnje trite elektrinom energijom C. PROIZVODNJA, PRIJEVOZ ILI DISTRIBUCIJA PITKE VODE D. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU ELJEZNIKIH USLUGA E. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU USLUGA GRADSKE ELJEZNICE, TRAMVAJA, TROLEJBUSA ILI AUTOBUSA F. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU POTANSKIH USLUGA Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 15. prosinca 1997. o zajednikim pravilima za razvoj unutarnjeg trita potanskih usluga na razini Zajednice i unapreenje kakvoe usluge35 G. TRAENJE I VAENJE NAFTE ILI PLINA Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i uporabu odobrenja za traenje, ispitivanje i proizvodnju ugljikovodika36
35 35
SL L 204, 21. srpnja 1998., str. 1.
SL L 15, 21. sijenja 1998., str. 14. Direktiva je posljednji put izmijenjena i dopunjena temeljem Direktive 2002/39/EZ (SL L 176, 5. srpnja 2002., str. 21.). SL L 164, 30. lipnja 1994., str. 3.
36
- 286 -
H. TRAENJE I VAENJE UGLJENA I DRUGIH KRUTIH GORIVA I. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU MORSKIH ILI RIJENIH LUKA, ILI DRUGIH TERMINALNIH OBJEKATA J. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUJU INSTALACIJA ZRANE LUKE -
- 287 -
ANEKS XII POPIS RADOVA NAVEDENIH U LANKU 1 STAVKU 2 TOKI (b)37 NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina 45 GRADNJA Klasa Predmet Gradnja Napomene Ovaj odsjek ukljuuje: - gradnju novih graevinskih objekata i graevinske radove, obnovu i uobiajene popravke 45.1 Priprema gradilita 45.11 Ruenje i unitavanje graevinskih objekata; zemljani radovi Ova klasa ukljuuje: - ruenje zgrada i drugih objekata - ienje gradilita - zemljane radove: iskopavanje, nasipanje smea, ruenje do razine tla i poravnavanje terena gradilita, kopanje rovova, uklanjanje kamenja, miniranje itd. - pripremu gradilita za rudarenje: uklanjanje preoptereenja i drugo ureivanje graevnih terena te priprema rudnih svojstava i mjesta vaenja rude
37
Oznaka CPV 45000000
45100000 45110000
Uredba Vijea (EEZ-a) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statistikoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24. listopada 1990., str. 1.). Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe Komisije (EEZ-a) br. 761/93 (SL L 83, 3. travnja 1993., str. 1.).
U sluaju eventualnih razlika u tumaenju izmeu nomenklature CPV i NACE, primjenjuje se nomenklatura NACE.
38
- 288 -
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene Ova klasa takoer ukljuuje: - isuivanje gradilita - isuivanje poljoprivrednog ili umskog zemljita 45.12 Probno buenje Ova klasa ukljuuje: i svrdlanje - probno buenje, probno svrdlanje i uzimanje uzoraka geolokim buenjem za graevinske, geofizike, geoloke i sline potrebe Ova klasa iskljuuje: - buenje izvora proizvodne nafte ili plina, vidi 11.20 - buenje izvora vode, vidi 45.25 - kopanje okomitih rovova, vidi 45.25 - ispitivanje terena u svrhu traenja nafte i plina, geofizike, geoloke i seizmike izmjere tla, vidi 74.20 45.2 Izgradnja kompletnih graevina ili njihovih dijelova; graevinarstvo Ova klasa ukljuuje: 45.21 Openito izgradnja - izgradnju svih vrsta graevina i opi graevinskih objekata graevinski - konstruiranje radovi graevinskih
- 289 -
Oznaka CPV
45120000
45200000
45210000
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene konstrukcija - mostove, ukljuujui mostove za ceste na stupovima, vijadukte, tunele i podzemne prolaze - dugake cjevovode, komunikacijske i elektrine vodove - gradske cjevovode, gradske komunikacijske i elektrine vodove pomone gradske radove - montaa i podizanje montanih zdanja na gradilitu Ova klasa iskljuuje: - uslune djelatnosti koje su u vezi s vaenjem nafte i plina, vidi 11.20 - podizanje kompletnih montanih konstrukcija od samostalno izraenih nebetonskih dijelova, vidi odsjek 20., 26. i 28. - graevinske radove uz iznimku graevinskih objekata za stadione, bazena, gimnastikih dvorana, teniskih terena, igralita za golf i drugih sportskih instalacija, vidi 45.23 - graevinske
- 290 -
Oznaka CPV
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene instalacije, vidi 45.3 - zavrne graevinske radove na zgradi, vidi 45.4 - arhitektonske poslove i poslove inenjeringa, vidi 74.20 - voenje graevinskog projekta, vidi 74.20 45.22 Podizanje Ova klasa ukljuuje: krovnih pokrova - podizanje krovova i montaa okvira - pokrivanje krovova - impregniranje 45.23 Gradnja Ova klasa ukljuuje: autocesta, - gradnju autocesta, cesta, uzletita i ulica, cesta, ostalih sportskih voznih i pjeakih objekata putova - gradnju eljeznikih pruga - gradnju zrakoplovnih uzletita - graevinske radove uz iznimku graevinskih objekata za stadione, bazena, gimnastikih dvorana, teniskih terena, igralita golfa i drugih sportskih instalacija - bojenje oznaka na povrinama cesta i parkiralitima Ova klasa iskljuuje: - preliminarne
- 291 -
Oznaka CPV
45220000
45230000
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene zemljane radove, vidi 45.11 Oznaka CPV
45.24 Gradnja vodenih Ova klasa ukljuuje projekata gradnju: - plovnih putova, lukih i rijenih radova, luka za brodice i jahte (marina), ustava na rijekama itd. - jaruanje brana i nasipa - podpovrinske radove 45.25 Ostali graevinski radovi koji ukljuuju posebne zanate Ova klasa ukljuuje: - specifine graevinske poslove koji su zajedniki za razliite vrste objekata, a koji zahtijevaju posebne vjetine ili opremu: izgradnja temelja, ukljuujui zabijanje stupova buenje i izgradnja vodenih bunara, kopanje okomitih rovova podizanje elinih elemenata koji nisu samostalno izraeni savijanje elika zidanje opekom i zidanje kamenom podizanje skela i radnih postolja te demontaa, ukljuujui unajmljivanje skela i
45240000
45250000
- 292 -
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene radnih postolja izgradnja dimnjaka i industrijskih pei Ova klasa iskljuuje: - unajmljivanje skela bez podizanja i demontae, vidi 71.32 45.3 Graevinske instalacije 45.31 Instaliranje elektrinih instalacija i prikljuaka Ova klasa ukljuuje: - instaliranje u zgradama ili drugim graevinskim projektima: elektrinih instalacija i prikljuaka telekomunikacijskih sustava elektrinih sustava za grijanje antena na stambenim objektima protupoarnih alarma protuprovalnih alarmnih sustava dizala i pokretnih stepenica gromobrana itd. Ova klasa ukljuuje: - instaliranje toplinske, zvune izolacije i izolacije od vibracija u zgradama ili drugim graevinskim projektima Ova klasa iskljuuje:
- 293 -
Oznaka CPV
45300000 45310000
45.32 Izolacijski radovi
45320000
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene - impregniranje, vidi 45.22 Ova klasa ukljuuje: - instaliranje u zgradama ili drugim graevinskim projektima: vodovodnih instalacija i sanitarne opreme prikljuaka za plin opreme i vodova za grijanje, ventilaciju, hlaenje ili klimatizaciju prinklerskih sustava Ova klasa iskljuuje: - instaliranje elektrinih sustava za grijanje, vidi 45.31 45.34 Ostale graevinske instalacije Ova klasa ukljuuje: - instaliranje rasvjetnih i signalizacijskih sustava za ceste, eljeznike pruge, zrane i vodene luke - postavljanje instalacija u zgradama ili drugim graevinskim projektima 45.4 Zavrni graevinski radovi 45.41 bukanje Ova klasa ukljuuje: - nanoenje unutarnje i vanjske buke ili 45400000 45340000 Oznaka CPV
45.33 Vodovodne instalacije
45330000
45410000
- 294 -
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene tukature, ukljuujui s tim povezane materijale koji slue kao podloga za bukanje u zgradama ili drugim graevinskim projektima Ova klasa ukljuuje: - postavljanje vrata, prozora, okvira za vrata i prozore, ugradbenih kuhinja, stepenita, opreme u trgovinama, lokalima i slinog od drveta ili drugih materijala, a koji nisu samostalno izraeni - unutarnje zavrne radove poput stropova, drvenih zidnih pokrova, pokretnih pregrada itd. Ova klasa iskljuuje: - postavljanje parketa i drugih drvenih podnih pokrova, vidi 45.43 45.43 Podni i zidni pokrov Ova klasa ukljuuje: - polaganje, postavljanje ili ugraivanje u zgradama ili drugim graevinskim projektima: keramikih, betonskih ili rezanih kamenih zidnih ili podnih ploica 45430000 Oznaka CPV
45.42 Postavljanje stolarije
45420000
- 295 -
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet Napomene parketa i drugih drvenih podnih pokrova, tepiha i linoleuma, ukljuujui i one izraene od gume ili plastike podnih ili zidnih pokrova izraenih od teraca, mramora, granita i kriljevca tapeta Ova klasa ukljuuje: - unutarnje i vanjsko bojanje zgrada, bojanje graevinskih objekata, postavljanje stakla, zrcala itd. Ova klasa iskljuuje: - postavljanje prozora, vidi 45.42 45.45 Ostali zavrni graevinski radovi Ova klasa ukljuuje: - postavljanje privatnih bazena, ienje parom, pjeskarenje i sline poslove za eksterijere zgrada - ostale zavrne graevinske radove koji nisu iskljueni Ova klasa iskljuuje: - unutarnje ienje zgrada i drugih objekata, vidi 74.70 45.5 Unajmljivanje graevinske 45500000 45450000 Oznaka CPV
45.44 Bojenje i ostakljivanje
45440000
- 296 -
NACE(38) ODJELJAK F Odsjek Skupina GRADNJA Klasa Predmet opreme ili opreme za ruenje s radnicima 45.50 Unajmljivanje graevinske opreme ili opreme za ruenje s radnicima Napomene Oznaka CPV
Ova klasa iskljuuje: - unajmljivanje graevinskih strojeva i opreme ili strojeva i opreme za ruenje bez radnika, vidi 71.32
45500000
- 297 -
ANEKS XIII PODACI KOJI SE NAVODE U UGOVORNIM OBAVIJESTIMA A. OTVORENI POSTUPCI (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronika adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa ugovornog subjekta. (2) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zatiene radionice ili je njegovo izvrenje rezervirano u kontekstu zatienih programa zapoljavanja. (3) Vrsta ugovora (ugovor o isporuci robe, izvoenju radova ili pruanju usluga, a ako je prikladno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu ili dinamikom sustavu nabave). Kategorija usluge u smislu Aneksa XVII A ili XVII B i opis (referentni broj(evi) iz nomenklature). Prema potrebi navesti trae li se ponude u svrhu kupnje, uzimanja u najam, davanja u zakup ili kupnje na otplatu, ili bilo kakve kombinacije navedenog. (4) Mjesto isporuke, gradilite ili mjesto obavljanja usluge. (5) Za robu i radove: a) Vrsta i koliina robe koja e se isporuiti (referentni broj(evi) iz nomenklature), ukljuujui sve opcije za daljnje nabave i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, ako je mogue, procjena kada e se objaviti sljedei pozivi za natjecanje za robu koja e se nabaviti ili vrsta i opseg usluga koje e se pruati i opa narav posla (referentni broj(evi) iz nomenklature); b) Navesti mogu li dobavljai dostaviti ponudu za dio robe i/ili svu potrebnu robu. Ako su, kod ugovora o radovima, radovi ili ugovor podijeljeni u nekoliko lotova, redoslijed veliine razliitih lotova i mogunost podnoenja ponude za jedan lot, nekoliko lotova ili za sve lotove; c) Za ugovore o radovima: podaci o svrsi radova ili ugovora ako ugovor ukljuuje i izradu projekata.
- 298 -
(6) Za usluge: a) Vrsta usluge koja se prua, ukljuujui sve opcije za daljnje nabave i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, ako je mogue, procjena kada e se objaviti sljedei pozivi za natjecanje za usluge koje e se nabavljati; b) Navesti je li obavljanje usluge rezervirano prema zakonu ili drugom propisu za odreenu struku; c) Navesti taj zakon ili drugi propis; d) Naznaiti trebaju li pravne osobe navesti imena i strune kvalifikacije osoblja koje e biti odgovorno za obavljanje usluge; e) Navesti mogu li davatelji usluge dostaviti ponudu za dio predmetnih usluga. (7) U sluajevima kada je to poznato, navesti postoji li odobrenje za dostavu varijanti. (8) Rokovi za isporuku ili izvrenje, ili trajanje ugovora o pruanju usluge i, ukoliko je mogue, datum poetka. (9) a) Adresa od koje se mogu traiti ugovorni dokumenti i dodatni dokumenti; b) Kada je to primjereno, iznos i uvjeti plaanja iznosa koji se plaa za dobivanje tih dokumenata. (10) a) Krajnji datum za primitak ponuda ili indikativnih ponuda ako se uvodi dinamiki sustav nabave; b) Adresa na koju se one trebaju poslati; c) Jezik ili jezici na kojemu se trebaju izraditi. (11) a) Prema potrebi, osobe s ovlatenjem za prisustvovanje pri otvaranju ponuda; b) Datum, vrijeme i mjesto otvaranja ponuda. (12) Prema potrebi, eventualno potrebni polozi i jamstva. (13) Glavni uvjeti u vezi s financiranjem i plaanjem i/ili upute na odredbe koje sadre te uvjete. (14) Kada je to primjereno, pravni oblik koji e u sluaju udruivanja poprimiti skupina gospodarskih imbenika kojoj je ugovor dodijeljen.
- 299 -
(15) Minimalni ekonomski i tehniki uvjeti koji se trae od gospodarskog imbenika kojemu je ugovor dodijeljen. (16) Razdoblje tijekom kojega je ponua obvezan drati ponudu otvorenom. (17) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podlijee izvrenje ugovora. (18) Kriteriji iz lanka 55. koji e se koristiti za dodjelu ugovora: "najnia cijena" ili "ekonomski najpovoljnija ponuda". Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed vanosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama. (19) Kada je to primjereno, uputa na objavu periodine informativne obavijesti u Slubenom listu Europske unije ili obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca na koji se ugovor odnosi. (20) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se mogu dobiti ovi podaci. (21) Datum kada je ugovorni subjekt poslao obavijest. (22) Datum kada je Ured za slubene objave Europskih zajednica primio obavijest (dostavlja ga taj Ured). (23) Svi drugi relevantni podaci. B. ZATVORENI POSTUPCI (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronika adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa ugovornog subjekta. (2) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zatiene radionice ili je njegovo izvrenje rezervirano u kontekstu zatienih programa zapoljavanja. (3) Vrsta ugovora (ugovor o isporuci robe, izvoenju radova ili pruanju usluga, a ako je prikladno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu). Kategorija usluge u smislu Aneksa XVII A ili XVII B i opis (referentni broj(evi) iz nomenklature). Prema potrebi navesti trae li se ponude u svrhu kupnje, uzimanja u najam, davanja u zakup ili kupnje na otplatu, ili bilo kakve kombinacije navedenog.
- 300 -
(4) Mjesto isporuke, gradilite ili mjesto obavljanja usluge. (5) Za robu i radove: a) Vrsta i koliina robe koja e se isporuiti (referentni broj(evi) iz nomenklature), ukljuujui sve opcije za daljnje nabave i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, ako je mogue, procjena kada e se objaviti sljedei pozivi za natjecanje za robu koja e se nabaviti ili vrsta i opseg usluga koje e se pruati i opa narav posla (referentni broj(evi) iz nomenklature); b) Navesti mogu li dobavljai dostaviti ponudu za dio robe i/ili svu potrebnu robu. Ako su, kod ugovora o radovima, radovi ili ugovor podijeljeni u nekoliko lotova, redoslijed veliine razliitih lotova i mogunost podnoenja ponude za jedan lot, nekoliko lotova ili za sve lotove; c) Za ugovore o radovima: podaci o svrsi radova ili ugovora ako ugovor ukljuuje i izradu projekata. (6) Za usluge: a) Vrsta usluge koja se prua, ukljuujui sve opcije za daljnje nabave i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, ako je mogue, procjena kada e se objaviti sljedei pozivi za natjecanje za usluge koje e se nabavljati; b) Navesti je li obavljanje usluge rezervirano prema zakonu ili drugom propisu za odreenu struku; c) Navesti taj zakon ili drugi propis; d) Naznaiti trebaju li pravne osobe navesti imena i strune kvalifikacije osoblja koje e biti odgovorno za obavljanje usluge; e) Navesti mogu li davatelji usluge dostaviti ponudu za dio predmetnih usluga. (7) U sluajevima kada je to poznato, navesti postoji li odobrenje za dostavu varijanti. (8) Rokovi za isporuku ili izvrenje, ili trajanje ugovora o pruanju usluge i, ukoliko je mogue, datum poetka. (9) Kada je to primjereno, pravni oblik koji e u sluaju udruivanja poprimiti skupina gospodarskih imbenika kojoj je ugovor dodijeljen.
- 301 -
(10) a) Krajnji datum za primitak zahtjeva za sudjelovanjem; b) Adresa na koju se oni trebaju poslati; c) Jezik ili jezici na kojemu se trebaju izraditi. (11) Krajnji datum za slanje ponudbenog poziva. (12) Prema potrebi, eventualno potrebni polozi i jamstva. (13) Glavni uvjeti u vezi s financiranjem i plaanjem i/ili upute na odredbe koje sadre te uvjete. (14) Podaci o stanju gospodarskog imbenika te minimalni ekonomski i tehniki uvjeti koji se od njega trae. (15) Kriteriji iz lanka 55 koji e se koristiti za dodjelu ugovora: najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed vanosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama ili se nee navesti u pozivu na dostavu ponuda. (16) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podlijee izvrenje ugovora. (17) Kada je to primjereno, uputa na objavu periodine informativne obavijesti u Slubenom listu Europske unije ili obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca na koji se ugovor odnosi. (18) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se mogu dobiti ovi podaci. (19) Datum kada su ugovorni subjekti poslali obavijest. (20) Datum kada je Ured za slubene objave Europskih zajednica primio obavijest (dostavlja ga taj Ured). (21) Svi drugi relevantni podaci.
- 302 -
C. POSTUPCI NAGODBE (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronika adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa ugovornog subjekta. (2) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zatiene radionice ili je njegovo izvrenje rezervirano u kontekstu zatienih programa zapoljavanja. (3) Vrsta ugovora (ugovor o isporuci robe, izvoenju radova ili pruanju usluga, a ako je prikladno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu). Kategorija usluge u smislu Aneksa XVII A ili XVII B i opis (referentni broj(evi) iz nomenklature). Prema potrebi navesti trae li se ponude u svrhu kupnje, uzimanja u najam, davanja u zakup ili kupnje na otplatu, ili bilo kakve kombinacije navedenog. (4) Mjesto isporuke, gradilite ili mjesto obavljanja usluge. (5) Za robu i radove: a) Vrsta i koliina robe koja e se isporuiti (referentni broj(evi) iz nomenklature), ukljuujui sve opcije za daljnje nabave i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, ako je mogue, procjena kada e se objaviti sljedei pozivi za natjecanje za robu koja e se nabaviti ili vrsta i opseg usluga koje e se pruati i opa narav posla (referentni broj(evi) iz nomenklature); b) Navesti mogu li dobavljai dostaviti ponudu za dio robe i/ili svu potrebnu robu. Ako su, kod ugovora o radovima, radovi ili ugovor podijeljeni u nekoliko lotova, redoslijed veliine razliitih lotova i mogunost podnoenja ponude za jedan lot, nekoliko lotova ili za sve lotove; c) Za ugovore o radovima: podaci o svrsi radova ili ugovora ako ugovor ukljuuje i izradu projekata. (6) Za usluge: a) Vrsta usluge koja se prua, ukljuujui sve opcije za daljnje nabave i, ako je mogue, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, ako je mogue, procjena kada e se objaviti sljedei pozivi za natjecanje za usluge koje e se nabavljati;
- 303 -
b) Navesti je li obavljanje usluge rezervirano prema zakonu ili drugom propisu za odreenu struku; c) Navesti taj zakon ili drugi propis; d) Navesti trebaju li pravne osobe navesti imena i strune kvalifikacije osoblja koje e biti odgovorno za obavljanje usluge; e) Navesti mogu li davatelji usluge dostaviti ponudu za dio predmetnih usluga. (7) U sluajevima kada je to poznato, navesti postoji li odobrenje za dostavu varijanti. (8) Rokovi za isporuku ili izvrenje, ili trajanje ugovora o pruanju usluge i, ukoliko je mogue, datum poetka. (9) Kada je to primjereno, pravni oblik koji e u sluaju udruivanja poprimiti skupina gospodarskih imbenika kojoj je ugovor dodijeljen. (10) a) Krajnji datum za primitak zahtjeva za sudjelovanjem; b) Adresa na koju se oni trebaju poslati; c) Jezik ili jezici na kojemu se trebaju izraditi. (11) Prema potrebi, eventualno potrebni polozi i jamstva. (12) Glavni uvjeti u vezi s financiranjem i plaanjem i/ili upute na odredbe koje sadre te uvjete. (13) Podaci o stanju gospodarskog imbenika te minimalni ekonomski i tehniki uvjeti koji se od njega trae. (14) Kriteriji iz lanka 55 koji e se koristiti za dodjelu ugovora: najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed vanosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama ili se nee navesti u pozivu na nagodbu. (15) Kada je to primjereno, imena i adrese gospodarskih imbenika koji je ve odabrao gospodarski subjekt. (16) Prema potrebi, datum(i) ranijih objava u Slubenom listu Europske unije. (17) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podlijee izvrenje ugovora.
- 304 -
(18) Kada je to primjereno, uputa na objavu periodine informativne obavijesti u Slubenom listu Europske unije ili obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca na koji se ugovor odnosi. (19) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se mogu dobiti ovi podaci. (20) Datum kada je ugovorni subjekt poslao obavijest. (21) Datum kada je Ured za slubene objave Europskih zajednica primio obavijest (dostavlja ga taj Ured). (22) Svi drugi relevantni podaci. D. POJEDNOSTAVLJENA UGOVORNA OBAVIJEST ZA UPORABU U DINAMIKOM SUSTAVU NABAVE39 (1) Drava ugovornog subjekta (2) Ime i e-mail adresa ugovornog subjekta. (3) Navod o objavi ugovorne obavijesti o dinamikom sustavu nabave. (4) E-mail adresa na kojoj se mogu dobiti ugovorni dokumenti i dodatni dokumenti koji se odnose na dinamiki sustav nabave. (5) Predmet ugovora: opis po referentnim brojevima iz nomenklature CPV i koliina ili opseg ugovora koji se dodjeljuje. (6) Rok za dostavu indikativnih ponuda.
39
Radi prihvaanja u sustav kako bi mogli kasnije sudjelovati u pozivu na dostavu ponude za odreeni ugovor.
- 305 -
ANEKS XIV PODACI KOJE TREBA SADRAVATI OBAVIJEST O POSTOJANJU SUSTAVA KVALIFIKACIJE (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronika adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa ugovornog subjekta. (2) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zatiene radionice ili je njegovo izvrenje rezervirano u kontekstu zatienih programa zapoljavanja. (3) Svrha sustava kvalifikacije (opis robe, usluga ili radova, ili njihovih kategorija, koji e se nabavljati putem tog sustava referentni broj(evi) iz nomenklature). (4) Uvjeti koje trebaju ispuniti gospodarski imbenici s obzirom na njihovu kvalifikaciju u skladu sa sustavom i naini prema kojima e se svaki od tih uvjeta provjeravati. U sluajevima kada je opis tih uvjeta i naina provjere opsean i temelji se na dokumentima koji su dostupni zainteresiranim gospodarskim imbenicima, bit e dovoljan saetak glavnih uvjeta i naina te uputa na te dokumente. (5) Razdoblje valjanosti sustava kvalifikacije i slubeni postupci za njegovu obnovu. (6) injenica da obavijest slui kao poziv na natjecanje. (7) Adresa na kojoj se mogu dobiti dodatne informacije i dokumentacija o sustavu kvalifikacije (ako je drukija od adrese navedene pod tokom 1.). (8) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se mogu dobiti ovi podaci. (9) Ako su poznati, kriteriji iz lanka 55 koji e se koristiti za dodjelu ugovora: najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed vanosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama, ili se nee navesti u ponudbenom pozivu, ili u pozivu na nagodbu. (10) Svi drugi relevantni podaci.
- 306 -
ANEKS XV A PODACI KOJE TREBA SADRAVATI PERIODINA INDIKATIVNA OBAVIJEST I. RUBRIKE KOJE SE POPUNJAVAJU U SVIM SLUAJEVIMA (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronika adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa ugovornog subjekta ili slube od koje se mogu dobiti dodatni podaci. (2) a) Za ugovore o isporuci robe: vrsta i koliina ili vrijednost usluga, ili proizvoda koji e se isporuivati (referentni broj(evi) iz nomenklature). b) Za ugovore o radovima: vrsta i opseg usluga koje e se pruati, opa svojstva posla ili lotova navoenjem referentnog broja, odnosno referentnih brojeva iz nomenklature. c) Za ugovore o uslugama: ukupna planirana nabava u svakoj od kategorija usluga navedenih u Aneksu XVII A (referentni broj(evi) iz nomenklature). (3) Datum slanja obavijesti ili slanja obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca. (4) Datum kada je Ured za slubene objave Europskih zajednica primio obavijest (dostavlja ga taj Ured). (5) Svi drugi relevantni podaci. II. PODACI KOJI SE TREBAJU DOSTAVITI AKO SE OBAVIJEST KORISTI KAO SREDSTVO POZIVANJA NA NATJECANJE ILI SE NJOME OMOGUAVA SMANJENJE ROKOVA ZA PRIMITAK PONUDA (6) Navesti injenicu da zainteresirani dobavljai trebaju obavijestiti predmetni subjekt o svojoj zainteresiranosti za ugovor ili ugovore. (7) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zatiene radionice ili je njegovo izvrenje rezervirano u kontekstu zatienih programa zapoljavanja. (8) Rok za primitak zahtjeva za pozivom na dostavu ponuda ili na nagodbu. (9) Vrsta i koliina robe koja e se isporuivati ili opa narav posla, ili kategorija usluge u smislu Aneksa XVII A i opis, uz navoenje jesu li
- 307 -
predvieni okvirni sporazumi, ukljuujui sve opcije za daljnju nabavu i procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvravanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U sluaju ugovora koji se ponavljaju, takoer, procijenjeno vrijeme objave daljnjih poziva za natjecanje. (10) Navesti radi li se o kupnji, uzimanju u najam, davanju u zakup ili kupnji na otplatu, ili bilo kakvoj kombinaciji navedenog. (11) Rokovi za isporuku ili izvrenje, ili trajanje ugovora o pruanju usluge i, ukoliko je mogue, datum poetka. (12) Adresa na koju zainteresirana poduzea trebaju poslati svoj iskaz interesa u pisanom obliku. Rok za primitak iskaza interesa. Jezik ili jezici odobreni za podnoenje kandidature ili ponuda. (13) Ekonomski i tehniki uvjeti, te financijska i tehnika jamstva koja se trae od dobavljaa. (14) a) Procijenjeni datum za pokretanje postupaka dodjele za ugovor ili ugovore (ako je poznat); b) Vrsta natjeaja o javnim nabavama (zatvoreni ili nagodba); c) Iznos bilo kakve svote koja se plaa za dobivanje dokumenata koji se odnose na konzultacije, te podaci o nainu plaanja. (15) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podlijee izvravanje ugovora. (16) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se ovi podaci mogu dobiti. (17) Ako su poznati, kriteriji iz lanka 55 koji e se koristiti za dodjelu ugovora: najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed vanosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama ili se nee navesti u pozivu na potvrivanje interesa iz lanka 47 stavka 5 ili u ponudbenom pozivu, ili u pozivu na nagodbu.
- 308 -
ANEKS XV B PODACI KOJE TREBAJU SADRAVATI OBAVIJESTI O OBJAVI PERIODINE INDIKATIVNE OBAVIJESTI NA PROFILU KUPCA, A KOJE SE NE KORISTE KAO SREDSTVO POZIVANJA NA NATJECANJE (1) Drava ugovornog subjekta. (2) Ime ugovornog subjekta. (3) Internetska adresa profila kupca (URL). (4) Referentni broj(evi) iz nomenklature CPV.
- 309 -
ANEKS XVI PODACI KOJE TREBA SADRAVATI OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA I. Podaci za objavu u Slubenom listu Europske unije40 (1) Ime i adresa ugovornog subjekta. (2) Vrsta ugovora (roba, radovi ili usluge i referentni broj(evi) iz nomenklature; kada je to primjereno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu). (3) Barem kratki navod o vrsti i koliini proizvoda, radova ili usluga koje se isporuuju, odnosno pruaju. (4) a) Oblik poziva na natjecanje (obavijest o postojanju sustava kvalifikacije; periodina obavijest; poziv na dostavu ponuda); b) Informacija o objavi obavijesti u Slubenom listu Europske unije; c) U sluaju ugovora koji se dodjeljuju bez prethodnog poziva na natjecanje,navod o relevantnoj odredbi lanka 40 stavka 3 ili lanka 32. (5) Vrsta natjeaja o javnim nabavama (otvoreni, zatvoreni ili nagodba). (6) Broj primljenih ponuda. (7) Datum dodjele ugovora. (8) Cijena plaena za jeftine prigodne kupnje iz lanka 40 stavka 3 toke (j). (9) Ime i adresa gospodarskog imbenika. (10) Navesti, kada je to primjereno, je li ugovor ili e moda biti, predmetom ugovora s podizvoaima radova. (11) Plaena cijena ili cijene najviih ili najniih ponuda uzetih u obzir pri dodjeli ugovora. (12) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se ovi podaci mogu dobiti.
Podaci u rubrici 6, 9 i 11 smatraju se podacima koji nisu namijenjeni za objavu ako ugovorni subjekt smatra da bi njihova objava mogla biti tetna za odreeni osjetljivi poslovni interes.
40
- 310 -
(13) Neobvezatni podaci: vrijednost i dio ugovora koji jeste ili e moda biti predmetom ugovora s treim osobama koje su podizvoai radova.
- kriteriji dodjele. II. Podaci koji nisu namijenjeni za objavu (14) Broj dodijeljenih ugovora (ako je dodijeljeni ugovor podijeljen na nekoliko dobavljaa). (15) Vrijednost svakog dodijeljenog ugovora. (16) Zemlja podrijetla proizvoda ili usluge (podrijetlom iz Zajednice ili izvan Zajednice; ako se radi o podrijetlu izvan Zajednice, prikaz po treim zemljama). (17) Koji su kriteriji dodjele koriteni (ekonomski najpovoljnija ponuda; najnia cijena)? (18) Je li ugovor dodijeljen ponuau koji je dostavio varijantu u skladu sa lankom 36 stavkom 1? (19) Jesu li bilo kakve ponude iskljuene s obrazloenjem da su izuzetno niske u skladu sa lankom 57? (20) Datum kada je ugovorni subjekt poslao obavijest. (21) U sluaju ugovora za usluge navedene u Aneksu XVII B., suglasnost ugovornog subjekta na objavu obavijesti (lanak 43 stavak 4).
- 311 -
ANEKS XVII A41 USLUGE U SMISLU LANKA 31 Referentni broj iz Referentni broj iz nomenklature nomenklature CPV CPC41 Od 50100000 do 50982000 (izuzevi 50310000 do 50324200 i 50116510-9, 50190000-3, 50229000-6, 50243000-0) Od 60112000-6 do 60129300-1 (osim 60121000 do 60121600, 60122200-1, 60122230-0), i od 64120000-3 do 64121200-2
Kategorija Predmet br.
Usluge odravanja i popravka
6112, 6122, 633, 886
Usluge kopnenog prijevoza42, ukljuujui usluge blindiranih vozila i usluge dostave, osim prijevoza pote
712 (osim 71235), 7512, 87304
Usluge zranog prijevoza putnika i tereta, osim prijevoza pote
Od 62100000-3 do 73 (osim 7321) 62300000-5 (osim 62121000-6, 62221000-7) 60122200-1, 60122230-0 62121000-6, 62221000-7 Od 64200000-8 do 64228200-2, 72318000-7, i od 72530000-9 do 72532000-3
Kopneni42 i zrani prijevoz 71235, 7321 pote
Telekomunikacijske usluge
752
U sluaju eventualnih razlika u tumaenju izmeu nomenklature CPV i nomenklature CPC, primjenjuje se nomenklatura CPC.
42
41
Izuzevi usluge eljeznikog prijevoza koje su obuhvaene kategorijom 18.
- 312 -
Financijske usluge: a) usluge osiguranja b) bankarske i investicijske usluge43
ex 81, 812, 814
Od 66100000-1 do 66430000-3 i od 67110000-1 do 67262000-1 43 Od 50300000-8 do 50324200-4, od 72100000-6 do 72591000-4 (osim 72318000-7 i od 72530000-9 do 72532000-3) Od 73000000-2 do 73300000-5 (osim 73200000-4, 73210000-7, 7322000-0) Od 74121000-3 do 74121250-0 Od 74130000-9 do 74133000-0 i 74423100-1, 74423110-4
Raunalne i srodne usluge
84
Usluge istraivanja i razvoja44
85
Raunovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge Usluge istraivanja trita i anketiranja u svrhu ispitivanja javnog miljenja
862
10
864
Izuzevi financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, te usluga sredinje banke. Takoer su iskljuene: usluge koje ukljuuju stjecanje ili uzimanje u najam, bilo kakvim financijskim postupcima, zemljita, postojeih graevinskih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava na njih; meutim, financijske usluge pruene istodobno s ugovorom o stjecanju ili uzimanju u najam, prije ili nakon njega, u bilo kojem obliku, podlijeu odredbama ove Direktive. Osim usluga istraivanja i razvoja koje ne ukljuuju usluge kod kojih korist nastaje iskljuivo nadlenom ugovornom tijelu iskljuivo za njegovu uporabu pri obavljanju vlastitih poslova pod uvjetom da nadleno ugovorno tijelo u cijelosti plati naknadu za pruenu uslugu.
44
43
- 313 -
11
Savjetodavne45 usluge u vezi s poslovanjem i srodne usluge
865, 866
Od 73200000-4 do 73220000-0, od 74140000-2 do 74150000-5 (osim 74142200-8) i 74420000-9, 74421000-6, 74423000-0, 74423200-2, 74423210-5, 74871000-5, 93620000-0
12
Arhitektonske usluge; usluge inenjeringa i integriranog inenjeringa; urbanistike usluge i usluge oblikovanja 867 krajobraza; srodne usluge znanstvenog i tehnikog savjetovanja; usluge tehnikog ispitivanja i analize
Od 74200000-1 do 74276400-8 i od 74310000-5 do 74323100-0 i 74874000-6
13
Reklamne usluge
871
Od 74400000-3 do 74422000-3 (osim 74420000-9 i 74421000-6) Od 70300000-4 do 70340000-6 i od 74710000-9 do 74760000-4 78000000-7 do 78400000-1 Od 90100000-8 do 90320000-6 i 50190000-3, 50229000-6, 50243000-0
14
Usluge ienja zgrada i upravljanja imovinom Nakladnike i tiskarske usluge na temelju naknade ili ugovora
874, 82201 do 82206
15
88442
16
Usluge odlaganja otpada i smea; sanitarne i sline 94 usluge
45
Osim usluga arbitrae i mirenja.
- 314 -
ANEKS XVII B USLUGE U SMISLU LANKA 32 Referentni broj Referentni broj iz iz nomenklature nomenklature CPV CPC 64 Od 55000000-0 do 55524000-9 i od 93400000-2 do 93411000-2 60111000-9 i od 60121000-2 do 60121600-8 Od 61000000-5 do 61530000-9 i od 63370000-3 do 63372000-7 62400000-6, 62440000-8, 62441000-5, 62450000-1, Od 63000000-9 do 63600000-5 (osim 63370000-3, 63371000-0, 63372000-7) i 74322000-2, 93610000-7 Od 74110000-3 do 74114000-1 Od 74500000-4 do 74540000-6 (osim 74511000-4) i od 95000000-2 do 95140000-5
Kategorija Predmet br.
17
Hotelske i restoranske usluge
18
Usluge eljeznikog prijevoza
711
19
Usluge vodenog prijevoza
72
20
Pomone prijevozne usluge
74
21
Pravne usluge
861
22
Usluge namjetanja i davanja radne snage46
872
46
Osim ugovora o radnom odnosu.
- 315 -
23
Usluge istranih postupaka i zatitarske usluge, osim usluga blindiranih vozila Usluge obrazovanja i strune izobrazbe
873 (osim 87304)
Od 74600000-5 do 74620000-1 Od 80100000-5 do 80430000-7 74511000-4 i od 85000000-9 do 85323000-9 (osim 85321000-5 i 85322000-2) Od 74875000-3 do 74875200-5 i od 92000000-1 do 92622000-7 (osim 92230000-2)
24
92
25
93
26
Rekreacijske, kulturne i sportske usluge Ostale usluge
96
27
- 316 -
ANEKS XVIII PODACI KOJE TREBA SADRAVATI OBAVIJEST O NAGRADNOM NATJEAJU ZA PROJEKTE (1) Naziv, adresa, elektronika adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa nadlenog ugovornog tijela i slube od koje se mogu dobiti dodatni dokumenti. (2) Opis projekta (referentni broj(evi) iz nomenklature). (3) Vrsta nagradnog natjeaja: otvoreni ili zatvoreni. (4) U sluaju otvorenih nagradnih natjeaja: krajnji datum za primitak projekata. (5) U sluaju zatvorenih nagradnih natjeaja: a) predvieni broj sudionika ili opseg; b) prema potrebi, imena ve odabranih sudionika; c) kriteriji za odabir sudionika; d) krajnji datum za primitak zahtjeva za sudjelovanjem. (6) Prema potrebi, navesti je li sudjelovanje rezervirano za odreenu struku. (7) Kriteriji koji e se primjenjivati pri ocjeni projekata. (8) Prema potrebi, imena odabranih lanova prosudbenog povjerenstva. (9) Navesti je li odluka prosudbenog povjerenstva obvezujua za nadleno ugovorno tijelo. (10) Prema potrebi, broj i vrijednost nagrada. (11) Prema potrebi, podaci o plaanjima svim sudionicima. (12) Navesti jesu li dobitnicima nagrada omogueni eventualni daljnji ugovori. (13) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se ovi podaci mogu dobiti. (14) Datum slanja obavijesti. (15) Datum kada je Ured za slubene objave Europskih zajednica primio obavijest. (16) Svi drugi relevantni podaci.
- 317 -
ANEKS XIX PODACI KOJE TREBAJU SADRAVATI OBAVIJESTI O REZULTATIMA NAGRADNIH NATJEAJA (1) Naziv, adresa, telegrafska adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa nadlenog ugovornog tijela. (2) Opis projekta (referentni broj(evi) iz nomenklature). (3) Ukupni broj sudionika. (4) Broj inozemnih sudionika. (5) Pobjednik, odnosno pobjednici nagradnog natjeaja. (6) Prema potrebi, nagrada, odnosno nagrade. (7) Ostali podaci. (8) Navesti obavijest o nagradnom natjeaju. (9) Naziv i adresa tijela nadlenog za albe i, prema potrebi, postupci mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje albi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa slube od koje se ovi podaci mogu dobiti. (10) Datum slanja obavijesti. (11) Datum kada je Ured za slubene objave Europskih zajednica primio obavijest.
- 318 -
ANEKS XX ZNAAJKE U VEZI S OBJAVOM 1. Objava obavijesti a) Ugovorni subjekti moraju slati obavijesti iz lanka 41, 42, 43 i 63 Uredu za slubene objave Europskih zajednica u obliku koji je propisan Direktivom Komisije 2001/78/EZ od 13. rujna 2001. kojom se mijenja Aneks IV Direktivi Vijea 93/36/EEZ, Aneks IV, V i VI Direktivi Vijea 93/37/EEZ, Aneks III i IV Direktivi Vijea 92/50/EEZ, verziji nakon izmjena i dopuna temeljem Direktive 97/52/EZ, i Prilozi XII do XV, Aneks XVII i XVIII Direktivi Vijea 93/38/EEZ, verziji nakon izmjena i dopuna temeljem Direktive 98/4/EZ (Direktiva o uporabi standardnih obrazaca pri objavljivanju obavijesti o ugovorima o javnim nabavama47). Za periodine indikativne obavijesti iz lanka 41 stavka 1 objavljene na profilu kupca, kao to je opisano u stavku 2 toki (b), mora se, takoer, koristiti taj oblik, kao i za obavijest o takvoj objavi; Obavijesti iz lanka 41, 42, 43 i 63 mora objavljivati Ured za slubene objave Europskih zajednica ili ih moraju objavljivati ugovorni subjekti u sluaju periodine indikativne obavijesti koja se objavljuje na profilu kupca u skladu sa lankom 41 stavkom 1. Nadalje, nadlena ugovorna tijela mogu ove informacije objavljivati na Internetu na profilu kupca, kao to je navedeno u toki 2 alineji (b). c) Ured za slubene objave Europskih zajednica dat e nadlenom ugovornom tijelu potvrdu iz lanka 44 stavka 7.
b)
2. Objava dopunskih ili dodatnih informacija a) b) Ugovorni subjekti potiu se da u cijelosti objavljuju specifikacije i dodatni dokumenti na Internetu; Profil kupca moe sadravati periodine indikativne obavijesti iz lanka 41 stavka 1 informacije o pozivima na podnoenje ponuda koji su u tijeku, planiranim nabavama, zakljuenim ugovorima, otkazanim postupcima i sve korisne ope informacije, poput mjesta za kontakt, broja telefona i telefaksa, potanske adrese i e-mail adrese.
3. Oblik i postupci za elektroniko slanje obavijesti Oblik i postupak za slanje obavijesti elektronikim putem dostupni su na internetskoj adresi http://simap.eu.int.
47
SL L 285, 29. listopada 2001., str. 1. i SL L 214, 9. kolovoza 2002., str. 1.
- 319 -
ANEKS XXI DEFINICIJA ODREENIH TEHNIKIH SPECIFIKACIJA U smislu ove Direktive: (1) a) Izraz tehnika specifikacija u sluaju ugovora o robi ili uslugama znai specifikacija u nekom dokumentu kojom se odreuju potrebna svojstva nekog proizvoda ili usluge, kao to je razina kakvoe, razina ekoloke izvedbe, konstrukcija za sve potrebe (ukljuujui pristupanost za osobe s invaliditetom) i ocjena sukladnosti, funkcionalnost, uporaba proizvoda, sigurnost ili dimenzije, ukljuujui odgovarajue zahtjeve u odnosu na proizvod u vezi s imenom pod kojim se proizvod prodaje, terminologijom, simbolima, ispitivanjem i metodama ispitivanja, pakiranjem, oznaivanjem i stavljanjem etiketa, uputama za korisnike, proizvodnim procesima i metodama te postupcima ocjene sukladnosti. b) Izraz tehnika specifikacija u sluaju ugovora o radovima znai ukupnost tehnikih propisa sadranih posebice u ponudbenim dokumentima, koji odreuju svojstva koja mora imati materijal, proizvod ili roba, a ta specifikacija omoguava opis odreenog materijala, proizvoda ili robe na takav nain da oni ispunjavaju uvjete uporabe za koju ih je ugovorni subjekt namijenio. T svojstva trebaju ukljuivati razinu ekoloke izvedbe, konstrukciju za sve potrebe (ukljuujui pristupanost za osobe s invaliditetom) i ocjenu sukladnosti, funkcionalnost, sigurnost ili dimenzije, ukljuujui postupke u vezi s osiguranjem kakvoe, terminologiju, simbole, ispitivanje i metode ispitivanja, pakiranje, oznaivanje i stavljanje etiketa, upute za korisnike te proizvodne procese i metode. Ona takoer moraju ukljuivati pravila koja se odnose na dizajn i cijenu, uvjete ispitivanja, inspekcije i preuzimanja za radove te metode ili tehnike gradnje, kao i sve druge tehnike uvjete koje je ugovorni subjekt u stanju propisati na temelju opih ili posebnih propisa u odnosu na izvrene radove i na materijale ili dijelove koje oni ukljuuju. (2) Izraz norma znai tehnika specifikacija koju je odobrilo priznato tijelo za normizaciju za opetovanu ili trajnu primjenu, kojoj nije obvezno udovoljavati i koja potpada pod jednu od sljedeih kategorija: meunarodna norma: norma koju je donijela neka meunarodna organizacija za norme i koja je stavljena na raspolaganje iroj javnosti; europska norma: norma koju je donijela neka europska organizacija za norme i koja je stavljena na raspolaganje iroj javnosti; nacionalna norma: norma koju je donijela neka nacionalna organizacija za norme i koja je stavljena na raspolaganje iroj javnosti;
- 320 -
(3) Izraz europsko tehniko odobrenje znai povoljna tehnika ocjena prikladnosti za uporabu nekog proizvoda na temelju ispunjenja osnovnih uvjeta za graevinske radove pomou priroenih svojstava proizvoda i utvrenih uvjeta primjene i uporabe. Europska tehnika odobrenja izdaje tijelo za izdavanje odobrenja koje za tu svrhu imenuje drava lanica; (4) Izraz zajednika tehnika specifikacija znai tehnika specifikacija utvrena u skladu s postupkom kojega priznaju drave lanice, a koji je objavljen u Slubenom listu Europske unije; (5) Izraz tehnika preporuka: svaki proizvod europskih tijela za normizaciju, uz iznimku slubenih normi, u skladu s postupcima prilagoenim promjenama trinih potreba.
- 321 -
ANEKS XXII TABLINI SAETAK ROKOVA UTVRENIH U LANKU 45 Otvoreni postupci
Rok za primitak ponuda bez periodine indikativne obavijesti

Ugovorni se Elektroniko dokumenti mogu dobiti slanje elektronikim obavijesti putem 45 47 Elektroniko Uinak na Uinak na slanje plus elektroniki prvu toku drugu toku stavka 7 stavka 7 ugovorni dokumenti 40 nikakav nikakav
Rok
52
S objavom periodine indikativne obavijesti

Ugovorni se Elektroniko dokumenti mogu dobiti slanje elektronikim obavijesti putem 29 31 Elektroniko Uinak na Uinak na slanje plus elektroniki prvu toku drugu toku stavka 7 stavka 7 ugovorni dokumenti 24 nikakav nikakav
A: Opi rok
36
Ugovorni se Elektroniko dokumenti B: mogu dobiti Minimalni slanje elektronikim obavijesti rok putem
Elektroniko Uinak na Uinak na slanje plus elektroniki prvu toku drugu toku stavka 7 stavka 7 ugovorni dokumenti Razdoblje od 10 dana produava se na 15 dana Razdoblje od 17 dana produava se na 22 dana
22
15
17
10
- 322 -
Zatvoreni postupci i postupci nagodbe
Rok za primitak zahtjeva za sudjelovanjem:

Ugovorni se Elektroniko dokumenti slanje mogu dobiti elektronikim obavijesti putem 30 nije primjenjivo Elektroniko Uinak na slanje plus elektroniki prvu toku stavka 8 ugovorni dokumenti nije primjenjivo nikakav Uinak na drugu toku stavka 8 nije primjenjivo Uinak na drugu toku stavka 8 nije primjenjivo Uinak na drugu toku stavka 8
Opi rok
37
Ugovorni se Elektroniko dokumenti Minimalni mogu dobiti slanje rok elektronikim obavijesti putem 22 15 nije primjenjivo
Elektroniko Uinak na slanje plus elektroniki prvu toku stavka 8 ugovorni dokumenti nije primjenjivo nikakav
Ugovorni se Elektroniko dokumenti Minimalni mogu dobiti slanje rok elektronikim obavijesti putem
Elektroniko Uinak na slanje plus elektroniki prvu toku stavka 8 ugovorni dokumenti
15
nije primjenjivo
nije primjenjivo
Razdoblje od 8 dana nije produava primjenjivo se na 15 dana
- 323 -
Rok za primitak ponuda

Ugovorni se dokumenti mogu dobiti elektroniki m putem 19 Ugovorni se dokumenti mogu dobiti elektroniki m putem Elektroniko slanje plus elektroniki ugovorni dokumenti nije primjenjivo Elektroniko slanje plus elektroniki ugovorni dokumenti Uinak na drugu toku stavka 8 nikakav Uinak na drugu toku stavka 8 Razdoblje od 5 dana produava se na 10 dana Uinak na drugu toku stavka 8 nije primjenji vo
A: Opi rok
Elektroniko slanje obavijesti nije primjenjivo Elektroniko slanje obavijesti
Uinak na prvu toku stavka 8 nije primjenjivo Uinak na prvu toku stavka 8
24
B: Minimalni rok
10
nije primjenjivo
nije primjenjivo
nije primjenjivo
C: Rok utvren sporazumom
Elektroniko slanje obavijesti
Ugovorni se dokumenti mogu dobiti elektronikim putem nije primjenjivo
Elektroniko slanje plus elektroniki ugovorni dokumenti nije primjenjivo
Uinak na prvu toku stavka 8
nije primjenjivo
nije primjenjivo
- 324 -
ANEKS XXIII ODREDBE MEUNARODNOG RADNOG PRAVA U SMISLU LANKA 59 STAVKA 4 - Konvencija 87. o slobodi udruivanja i zatiti prava na organiziranje; - Konvencija 98. o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje; - Konvencija 29. o prisilnom radu; - Konvencija 105. o ukidanju prisilnog rada; - Konvencija 138. o minimalnoj dobi; - Konvencija 111. o diskriminaciji (zapoljavanje i posao); - Konvencija 100. o jednakim naknadama za rad; - Konvencija 182. o najgorim oblicima djejeg rada.
- 325 -
ANEKS XXIV UVJETI KOJI SE ODNOSE NA UREAJE ZA ELEKTRONIKI PRIMITAK PONUDA, ZAHTJEVA ZA SUDJELOVANJEM, ZAHTJEVA ZA KVALIFIKACIJOM, KAO I PLANOVA I PROJEKATA U NAGRADNIM NATJEAJIMA Ureaji za elektroniki primitak ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom, kao i planova i projekata u nagradnim natjeajima moraju jamiti, putem tehnikih sredstava i odgovarajuih postupaka, najmanje: a) da elektroniki potpisi koji se odnose na ponude, zahtjeve za sudjelovanjem, zahtjeve za kvalifikacijom, kao i na slanje planova i projekata, udovoljavaju nacionalnim propisima donesenim u skladu s Direktivom 1999/93/EZ48; b) da se toan datum i vrijeme primitka ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom, kao i dostave planova i projekata moe precizno odrediti; c) da se moe relativno dobro osigurati da prije utvrenih rokova nitko nema pristup podacima poslanim pod tim uvjetima; d) da se, ako se povrijedi zabrana pristupa, moe relativno dobro osigurati da se ta povreda moe sa sigurnou otkriti; e) da samo ovlatene osobe mogu utvrditi ili izmijeniti datume za otvaranje primljenih podataka; f) da tijekom razliitih faza postupka kvalifikacije, natjeaja o javnim nabavama ili nagradnog natjeaja, jedino ovlatene osobe, i to istodobnom radnjom, mogu pristupiti svim dostavljenim podacima ili dijelu dostavljenih podataka; g) da istodobna radnja ovlatenih osoba mora omoguiti pristup podacima poslanim jedino nakon propisanog datuma; h) da podaci primljeni i otvoreni u skladu s tim uvjetima moraju ostati dostupni samo osobama koje su ovlatene da se s njima upoznaju.
Direktiva 1999/93/EZ Europskoga parlamenta i Vijea o okviru Zajednice za elektronike potpise (SL L 13, 19. sijenja 2000., str. 12.).
48
- 326 -
ANEKS XXV ROKOVI ZA PRIJENOS U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO I PROVEDBU
Direktiva
Rokovi za prijenos u nac. zakonodavstvo
Rokovi za provedbu panjolska: 1. sijenja 1997. Grka i Portugal: 1. sijenja 1998. Grka i Portugal: 16. veljae 2000.
93/38/EEZ (SL L 199, 9. kolovoza 1993., str. 84.) 98/4/EZ (SL L 101, 1. travnja 1998., str. 1.)
1. srpnja 1994.
16. veljae 1999.
- 327 -
ANEKS XXVI KORELACIJSKA TABLICA49
Ova Direktiva lanak 1 stavak 1 lanak 1 stavak 2 toka (a) lanak 1 stavak 2 toka (b) prva reenica lanak 1 stavak 2 toka (b) druga reenica lanak 1 stavak 2 toka (c) prva alineja lanak 1 stavak 2 toka (c) druga alineja lanak 1 stavak 2 toka (d) prva alineja lanak 1 stavak 2 toka (d) druga alineja lanak 1 stavak 2 toka (d) trea alineja lanak 1 stavak 3 toka (a) lanak 1 stavak 3 toka (b) lanak 1 stavak 4 lanak 1 stavak 5 lanak 1 stavak 6 lanak 1 stavak 7 prva toka lanak 1 stavak 7 druga toka lanak 1 stavak 7 trea toka lanak 1 stavak 8 lanak 1 stavak 9 toke (a) do (c) lanak 1 stavak 9 toka (d) lanak 1 stavak 10 lanak 1 stavak 11 lanak 1 stavak 12 lanak 2 stavak 1 toka (a) lanak 2 stavak 1 toka (b) lanak 2 stavak 2 lanak 2 stavak 3 lanak 3 stavak 1 lanak 3 stavak 2
Direktiva 93/38/EEZ lanak 1 stavak 1 prva reenica lanak 1 stavak 4 prva reenica lanak 1 stavak 4 toka (b) prva reenica lanak 14 stavak 10 druga reenica lanak 1 stavak 4 toka (a) Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen Novi lanak 1 stavak 4 toka (c), prvi dio lanak 1 stavak 4 druga toka Prilagoen Prilagoen Novi Novi Novi Prilagoen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Prilagoen Novi Prilagoen Prilagoen Novi Novi Novi Precrtan Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen
lanak 1 stavak 5. lanak 1 stavak 6 proien lanak 1 stavak 6 prva reenica lanak 1 stavak 7. lanak 1 stavak 16
lanak 1 stavak 14 i 15 lanak 1 stavak 1 lanak 1 stavak 2 lanak 2 stavak 1 lanak 2 stavak 3 lanak 2 stavak 2 toka (a) alineja (iii) lanak 2 stavak 5 toka (b)
Prilagoen oznaava da je tekst preformuliran bez promjene podruja primjene teksta opozvane Direktive. Promjene podruja primjene odredaba opozvane Direktive oznaavaju se s rijei izmijenjeno i dopunjeno.
49
- 328 -
lanak 3 stavak 3 lanak 3 stavak 4 lanak 4 stavak 1 lanak 4 stavak 2 lanak 4 stavak 3 lanak 5 stavak 1 lanak 5 stavak 2 lanak 6 lanak 7 lanak 8 lanak 9 lanak 10 lanak 11 stavak 1 prva toka lanak 11 stavak 1 druga toka lanak 11 stavak 2 lanak 12 lanak 13 stavak 1 lanak 13 stavak 2 lanak 14 lanak 15 lanak 16 lanak 17 stavak 1 lanak 17 stavak 2 lanak 17 stavak 3 lanak 17 stavak 4 lanak 17 stavak 5 lanak 17 stavak 6 toka (a) prva alineja lanak 17 stavak 6 toka (a) druga alineja lanak 17 stavak 6 toka (a) trea alineja lanak 17 stavak 6 toka (b) prva alineja lanak 17 stavak 6 toka (b) druga alineja lanak 17 stavak 6 toka (b) trea alineja lanak 17 stavak 7 lanak 17 stavak 8 lanak 2 stavak 2 toka (a) alineja (ii) lanak 2 stavak 5 toka (a) lanak 2 stavak 2 toka (a) alineja (i) lanak 6 stavak 2 lanak 2 stavak 5 toka (a) lanak 2 stavak 2 toka (c) lanak 2 stavak 4 lanak 2 stavak 2 toka (b) lanak 2 stavak 2 toka (d) lanak 2 stavak 6 lanak 4 stavak 2 lanak 33 stavak 2 lanak 33 stavak 3 lanak 33 stavak 1 lanak 42 alineja (a) lanak 4 stavak 3 lanak 4 stavak 4 lanak 5 lanak 14 stavak 1 lanak 14 stavak 2 i 6 lanak 14 stavak 13 lanak 14 stavak 9 lanak 14 stavak 11 lanak 14 stavak 12 lanak 14 stavak 10 trea reenica lanak 14 stavak 10 druga toka, druga reenica lanak 14 stavak 10 druga toka, trea reenica lanak 14 stavak 10 druga toka, prva reenica lanak 14 stavak 10 druga toka, druga reenica lanak 14 stavak 7 lanak 14 stavak 8 Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Novi Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Precrtan Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
- 329 -
lanak 17 stavak 9 lanak 17 stavak 10 lanak 17 stavak 11 lanak 18 lanak 19 lanak 20 lanak 21 lanak 22 toka (a) lanak 22 toka (b) lanak 22 toka (c) lanak 23 stavak 1 lanak 23 stavak 2 lanak 23 stavak 3 toka (a) lanak 23 stavak 3 toke (b) i (c) lanak 23 stavak 3 druga toka lanak 23 stavak 3 trea toka lanak 23 stavak 4 toka (a) lanak 23 stavak 4 toka (b) lanak 23 stavak 4 proien lanak 23 stavak 5 lanak 24 toka (a) lanak 24 toka (b) lanak 24 toka (c) lanak 24 toka (d) lanak 24 toka (e) lanak 14 stavak 4 lanak 14 stavak 3 lanak 14 stavak 5 Novi lanak 7 lanak 6 stavak 1 i 3 lanak 10 lanak 12 stavak 1 lanak 12 stavak 2 lanak 12 stavak 3 lanak 1 stavak 3 lanak 13 stavak 1 prva toka, alineje (a) i (b) lanak 13 stavak 1 prva toka, proiena lanak 13 stavak 1 druga toka lanak 13 stavak 1 prva toka, alineja (b) lanak 13 stavak 2 lanak 1 stavak 4 toka (c) alineja (i) lanak 1., stavak 4., toka (c), alineja (iii) lanak 1 stavak 4 toka (c) alineja (iv) lanak 1 stavak 4 toka (c) alineja (v) lanak 1 stavak 4 toka (c) alineja (vi) lanak 1 stavak 4 toka (c) alineja (ii) i Dodatak XVI A napomena 2. lanak 11 lanak 9 stavak 1 toka (a) lanak 9 stavak 1 toka (b) lanak 9 stavak 2 lanak 3 stavak 1 lanak 3 stavak 2 lanak 3 stavci 3 do 5 lanak 28 lanak 29 lanak 30 lanak 8 Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen
Precrtan Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen Precrtan Precrtan Izmijenjen i dopunjen Precrtan Novi Novi Novi Precrtan
lanak 25 lanak 26 toka (a) lanak 26 toka (b) lanak 27
- 330 -
lanak 31 lanak 32 lanak 33 lanak 34 lanak 35 lanak 36 stavak 1 lanak 36 stavak 2 lanak 37 lanak 38 lanak 39 stavak 1 lanak 39 stavak 2 lanak 40 stavak 1 lanak 40 stavak 2 i 3 lanak 41 stavak 1 prva toka lanak 41 stavak 1 druga do esta toka lanak 41 stavak 2 lanak 41 stavak 3 lanak 42 stavak 1 lanak 42 stavak 2 lanak 42 stavak 2 toke (a) i (b) lanak 42 stavak 2 toka (c) prva reenica lanak 42 stavak 2 toka (c) druga reenica lanak 43 stavak 1 lanak 43 stavak 2 lanak 43 stavak 3 lanak 43 stavak 4 lanak 43 stavak 5 lanak 44 stavak 1 lanak 44 stavak 2 lanak 44 stavak 3 prva toka lanak 44 stavak 3 drugi podstavak, prva reenica lanak 44 stavak 3 druga toka, druga reenica lanak 44 stavak 4 prva toka lanak 44 stavak 4 druga toka lanak 44 stavak 5 lanak 44 stavak 6 lanak 44 stavak 7 lanak 44 stavak 8 lanak 15 lanak 16 lanak 17. lanak 18 i lanak 34 stavak 4 lanak 19 lanak 34 stavak 3 lanak 27 lanak 29 stavak 1 lanak 29 stavak 2 lanak 4 stavak 1 lanak 20 stavak 1 i 2 lanak 22 stavak 1 Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen
lanak 22 stavak 4 lanak 30 stavak 9 lanak 21 stavak 1 lanak 21 stavak 2 toke (a) i (b) lanak 22 stavak 3, prva reenica lanak 22 stavak 3, druga reenica lanak 24 stavak 1 lanak 24 stavak 2 lanak 24 stavak 3, prva do trea reenica lanak 24 stavak 3, etvrta reenica lanak 24 stavak 4
Prilagoen Novi Prilagoen
Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Novi Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Precrtan
lanak 25 stavak 3, prva reenica lanak 25 stavak 3, druga reenica lanak 25 stavak 2 lanak 25 stavak 4 lanak 25 stavak 5 lanak 25 stavak 1 lanak 25 stavak 3, trea reenica
- 331 -
lanak 45 stavak 1 lanak 45 stavak 2 lanak 45 stavak 3 lanak 45 stavak 4 lanak 45 stavci 5 do 8 lanak 45 stavak 9 lanak 45 stavak 10 lanak 46 stavak 1 lanak 46 stavak 2 lanak 47 stavak 1 prva reenica lanak 47 stavak 1 druga reenica, prva alineja lanak 47 stavak 1 druga reenica, druga alineja lanak 47 stavak 2 lanak 47 stavak 3 Novi lanak 26 stavak 1 prva toka, prva reenica lanak 26 stavak 2 lanak 26 stavak 1, druga i trea reenica lanak 28 stavak 3 lanak 28 stavak 1 lanak 28 stavak 2 lanak 28 stavak 4, prva reenica Novi lanak 28 stavak 4, druga reenica lanak 28 stavak 2 Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Precrtan Izmijenjen i dopunjen Novi Prilagoen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Prilagoen Prilagoen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
lanak 47 stavak 4 toke (a) do (d) lanak 28 stavak 4 toke (a) do (d) i (f) lanak 28 stavak 4 toka (f) lanak 47 stavak 4 toka (e) lanak 28 stavak 4 toka (e) lanak 47 stavak 4 toka (f) lanak 47 stavak 5 toke (a) do (h) lanak 21 stavak 2 toka (c) lanak 47 stavak 3 toka (i) lanak 48 stavak 1 lanak 28 stavak 6, prva i druga reenica i prva alineja lanak 48 stavak 2 lanak 48 stavak 3 lanak 28 stavak 6, druga i etvrta alineja lanak 48 stavak 4 lanak 48 stavak 5 lanak 48 stavak 6 lanak 28 stavak 5 lanak 49 stavak 1 lanak 49 stavak 2 prva toka lanak 49 stavak 2 druga toka lanak 49 stavak 3 lanak 49 stavak 4 lanak 49 stavak 5 lanak 50 stavak 1 lanak 50 stavak 2 lanak 51 lanak 41 stavak 3 lanak 41 stavak 4 prva toka lanak 41 stavak 2 druga toka lanak 30 stavak 4 lanak 30 stavak 6 lanak 30 stavak 8 lanak 41 stavak 1 lanak 41 stavak 2
- 332 -
lanak 52 stavak 1 lanak 52 stavak 2 lanak 52 stavak 3 lanak 53 stavak 1 lanak 53 stavak 2 lanak 53 stavak 3 lanak 53 stavak 4 lanak 53 stavak 5 lanak 53 stavak 6 lanak 53 stavak 7 lanak 53 stavak 8 lanak 53 stavak 9 lanak 54 stavak 1 lanak 54 stavak 2 lanak 54 stavak 3 lanak 54 stavak 4 prva toka lanak 54 stavak 4 druga toka lanak 54 stavak 5 lanak 54 stavak 6 lanak 55 stavak 1 lanak 55 stavak 2 lanak 56 lanak 57 stavak 1 i 2 lanak 57 stavak 3 lanak 58 stavak 1 i 2 lanak 58 stavak 3 lanak 58 stavak 4 i 5 lanak 59 stavak 1, 2, 3, 5 i 6 lanak 59 stavak 4 lanak 60 stavak 1 lanak 60 stavak 2 lanak 61 stavak 1 i 2 lanak 62 stavak 1 lanak 62 stavak 2 lanak 63 stavak 1 prva toka lanak 63 stavak 1 druga toka lanak 63 stavak 2 lanak 64 lanak 65 stavak 1 lanak 65 stavak 2 lanak 65 stavak 3 lanak 30 stavak 5 lanak 32 lanak 30 stavak 1 lanak 30 stavak 2 Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Novi Novi lanak 21 stavak 3 lanak 21 stavak 5 lanak 31 stavak 1 lanak 31 stavak 3 lanak 31 stavak 2 Precrtan Novi Prilagoen Prilagoen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Precrtan Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Prilagoen Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Novi Prilagoen
lanak 30 stavak 3 lanak 30 stavak 7
lanak 34 stavak 1 lanak 34 stavak 2 lanak 35 stavak 1 i 2 lanak 34 stavak 5 prva i druga toka lanak 34 stavak 5 trea toka lanak 36 stavak 1 i 2 lanak 36 stavak 3 i 4 lanak 36 stavak 5 i 6 lanak 37 lanak 23 stavak 3 lanak 23 stavak 4 lanak 23 stavak 1 i 2 lanak 6 stavak 1 lanak 12 lanak 21 stavak 4 lanak 24 stavak 1 i 2, druga reenica lanak 25 lanak 4 stavak 1 lanak 23 stavak 5 lanak 23 stavak 6 prva toka
- 333 -
lanak 66 lanak 67 lanak 68 stavak 1 lanak 68 stavak 2 lanak 68 stavak 3 lanak 69 stavak 1 prva toka lanak 69 stavak 1 druga toka lanak 69 stavak 2 prva toka lanak 69 stavak 2 druga toka lanak 69 stavak 3 lanak 70 stavak 1 toka (a) lanak 70 stavak 1 toka (b) lanak 70 stavak 1 toka (c) lanak 70 stavak 1 toka (d) lanak 70 stavak 1 toka (e) lanak 70 stavak 1 toke (f), (g) i (h) lanak 70 stavak 1 toka (i) lanak 70 stavak 1 toka (j) lanak 71 lanak 72 Dodatak I Dodatak II Dodatak III Dodatak IV Dodatak V Dodatak VI Dodatak VII Dodatak VIII Dodatak IX Dodatak X Dodatak XI Dodatak XII Dodatak XIII A do C Dodatak XIII D Dodatak XIV Dodatak XV A lanak 23 stavak 6 druga toka lanak 42 lanak 39 lanak 40 stavak 5 Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Precrtan Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Prilagoen Prilagoen Precrtan Precrtan Novi Novi Prilagoen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Novi Prilagoen Prilagoen Prilagoen Prilagoen Novi Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen
lanak 14 stavak 15, prva reenica lanak 14 stavak 15, druga reenica lanak 14 stavak 14, prva i druga reenica lanak 14 stavak 14, trea reenica i stavak 15 trea reenica lanak 40 stavak 1 lanak 40 stavak 2 lanak 40 stavak 3 lanak 40 stavak 3
lanak 40 stavak 2 i lanak 42 stavak 2 lanak 14 stavak 16 lanak 40 stavak 4 lanak 43 i lanak 44 Dodatak III Dodatak II Dodatak I Dodatak VI Dodatak VII Dodatak IV Dodatak V Dodatak IX Dodatak VIII Dodatak XI Dodatak XII Dodatak XIII Dodatak XIV
- 334 -
Dodatak XV B Dodatak XVI Dodatak XVII A Dodatak XVII B Dodatak XVIII i XIX Dodatak XX toka 1 (a) Dodatak XX toka 1 (b) Dodatak XX toka 1 (c) Dodatak XX toka 2 i 3 Dodatak XXI toka 1 Dodatak XXI toka 2 prva reenica Dodatak XXI toka 2 prva alineja Dodatak XXI toka 2 druga alineja Dodatak XXI toka 2 trea alineja Dodatak XXI toka 3 Dodatak XXI toka 4 Dodatak XXII Dodatak XXIII Dodatak XXIV Dodatak XXV Dodatak XXVI Novi Izmijenjen i dopunjen Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Novi Izmijenjen i dopunjen Prilagoen Novi Izmijenjen i dopunjen Novi Izmijenjen i dopunjen Precrtan Novi Novi Novi Novi
Dodatak XV Dodatak XVI A Dodatak XVI B Dodatak XVII i XVIII lanak 25 stavak 2
lanak 1 stavak 8 lanak 1 stavak 9 lanak 1 stavak 10 lanak 1 stavak 12 lanak 1 stavak 11 lanak 1 stavak 13
- 335 -
DIREKTIVA SAVETA 92/13/EEC

od 25. februara 1992. godine, koja usklauje zakone, propise i administrativne odredbe koje se odnose na primenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode, energije, saobraaja i telekomunikacija
www.javnenabavke.ba
Direktiva Saveta 92/13/EEC
DIREKTIVA SAVETA 92/13/EEC od 25. februara 1992. godine, koja usklauje zakone, propise i administrativne odredbe koje se odnose na primenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode, energije, saobraaja i telekomunikacija
SAVET EVROPSKIH ZAJEDNICA, imajui u vidu meunarodni ugovor kojim se osniva Evropska ekonomska zajednica, a u vezi s tim posebno lan 100a, imajui u vidu predlog Komisije (1), u saradnji sa Evropskim parlamentom (2), imajui u vidu miljenje Ekonomskog i socijalnog komiteta (3), s obzirom na to da Direktiva Saveta 90/531/EEZ od 17. septembra 1990. godine o postupcima nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode, energije, saobraaja i telekomunikacija (4) propisuje pravila za postupke nabavke kako bi se obezbedilo da potencijalni isporuioci i izvoai imaju podjednake mogunosti da osiguraju dodelu ugovora, ali ne sadri posebne odredbe koje obezbeuju njenu efikasnu primenu; s obzirom na to da postojei sporazumi kako na nacionalnom nivou tako i na nivou Zajednice koji obezbeuju njenu primenu nisu uvek prikladni; s obzirom na to da nepostojanje efikasnih lekova ili neadekvatnost postojeih lekova moe da odvrati subjekte Zajednice od podnoenja tendera; s obzirom na to da stoga drave lanice moraju da ree ovaj problem; s obzirom na to da je Direktiva Saveta 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine o usklaivanju zakona, propisa i administrativnih odredbi koje se odnose na primenu postupka revizije na dodele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima (5) ograniena na postupke dodele ugovora iz delokruga Direktive Saveta 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine, koja se odnosi na usklaivanje
23/03/1992 p. 0014 - 0020
Council Directive 92/13/EEC of 25 February 1992 coordinating the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of Community rules on the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and telecommunications sectors Official Journal L 076,
- 339 -
postupaka za dodelu ugovora o javnim radovima (6), poslednji put izmenjena Direktivom 90/531/EEZ, i Direktive Saveta 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. godine koja usklauje postupke za dodelu ugovora o javnim nabavkama (7), poslednji put izmenjena Direktivom 90/531/EEZ; s obzirom na to da otvaranje nabavki u pomenutim sektorima u pravcu konkurencije na nivou Zajednice implicira da moraju da se usvoje odredbe kako bi s obezbedilo da su isporuiocima ili izvoaima dostupni odgovarajui postupci revizije u sluaju povrede relevantnog prava Zajednice ili nacionalnih propisa kojima se implementira ovo pravo; s obzirom na to da je potrebno obezbediti znaajno poveanje garancija u pogledu transparentnosti i nediskriminacije i s obzirom na to da moraju da postoje efikasni i brzi lekovi kako bi ono imalo vidljiv efekat; s obzirom na to da se mora uzeti u obzir specifina priroda pojedinih pravnih sistema na taj nain to se dravama lanicama daje mogunost da izaberu koja e ovlaenja da daju revizionim organima a koja e imati ista dejstva; s obzirom na to da jedna od ovih mogunost obuhvata ovlaenje da se direktno intervenie u postupcima nabavki javnopravnih subjekata, kao npr. tako to se ti postupci obustavljaju, ili tako to se ponite odluke ili diskriminatorne klauzule u dokumentima i publikacijama; s obzirom na to da druga mogunost predvia ovlaenje da se izvri delotvoran posredan pritisak na javnopravne subjekte da isprave svaku povredu ili da ih sprei u krenju, i da sprei pojavu povreda; s obzirom na to da moraju uvek da budu omogueni zahtevi za naknadu tete; s obzirom na to da kada je zahtev podnet za tetu koja predstavlja trokove pripreme ponude ili uestvovanja u postupku dodele, od lica koje podnese zahtev ne zahteva se, kako bi dobilo naknadu trokova, da dokae da bi ugovor bio dodeljen njemu da nije bilo ovakve povrede; s obzirom na to da javnopravni subjekti koji se ponaaju u skladu sa pravilima nabavke mogu ovo obznaniti putem odgovarajuih sredstava; s obzirom na to da ovo zahteva ispitivanje postupka nabavke i prakse koju su primenili ovi subjekti od strane nezavisnih lica; s obzirom na to da je u ovu svrhu adekvatno da se objave obavetenja o postojanju sistema atestiranja, koji doputa proglaenje o ispravnoj primeni pravila nabavke, u Slubenom listu Evropskih zajednica; s obzirom na to da javnopravni subjekti treba da imaju mogunost da pribegnu sistemu atestiranja ukoliko to ele; s obzirom na to da drave lanice moraju da im ponude tu mogunost;
- 340 -
s obzirom na to da one to mogu uiniti ili tako to e same utvrditi sistem ili tako to e dozvoliti javnopravnim subjektima da pribegnu sistemu atestiranja koji je ustanovila druga drava lanica; s obzirom na to da oni mogu poveriti zadatak ispitivanja po sistemu atestiranja licima, profesijama ili osoblju nekih institucija; s obzirom na to da je garantovana potrebna fleksibilnost u uvoenju ovakvog sistema utvrivanjem osnovnih uslova za to u ovoj direktivi; s obzirom na to da treba da se obezbede u evropskim standardima operativni detalji na koje se ova direktiva odnosi; s obzirom na to da drave lanice moda treba da utvrde operativne detalje pre, ili uz, pravila koja se nalaze u evropskim standardima; s obzirom na to da, kada preduzea ne trae reviziju, pojedine povrede se ne mogu korigovati osim ukoliko se ne ustanovi poseban mehanizam; s obzirom na to da, shodno tome, Komisija, kada smatra da je uinjena jasna i oigledna povreda tokom postupka dodele ugovora, treba da bude u mogunosti da o tome obavesti nadlene organe drave lanice i javnopravnog subjekta u pitanju tako da se preduzmu adkevatne mere za brzo ispravljanje uinjene povrede; s obzirom na to da je potrebno pruiti mogunost mirenja na nivou Zajednice da bi se sporovi reavali sporazumno; s obzirom na to da se primena ove direktive u praksi treba ispitati istovremeno sa primenom Direktive 90/531/EEZ na osnovu obavetenja koje obezbeuju drave lanice u vezi sa funkcionisanjem nacionalnih postupaka revizije; s obzirom na to da ova direktiva mora stupiti na snagu u isto vreme kao Direktiva 90/531/EEZ; s obzirom na to da je prikladno da Kraljevina panija, Republika Grka i Republika Portugalija dobiju dodatne adekvatne periode da unesu ovu Direktivu u domae pravo, uzimajui u obzir datume primene Direktive 90/531/EEZ u ovim zemljama
USVOJIO JE OVU DIREKTIVU:
- 341 -
POGLAVLJE I Lekovi na nacionalnom nivou lan 1 1. Drave lanice preduzimaju potrebne mere kako bi obezbedile da se odluke koje donesu javnopravni subjekti mogu uspeno preispitati, a posebno, to je pre mogue u skladu sa uslovima odreenim u sledeim lanovima, a naroito, lanu 2 (8), na osnovu toga da je ovakvim odlukama povreeno pravo Zajednice u oblasti nabavki ili nacionalne propise kojima se implementira to pravo u pogledu: (a) postupaka dodele ugovora koji potpadaju u delokrug Direktive Saveta 90/531/EEZ; i (b) saglasnosti sa lanom 3 (2) (a) te direktive u sluaju javnopravnih subjekata na koje se primenjuje ta odredba. 2. Drave lanice obezbeuju da ne postoji diskriminacija izmeu preduzea koja bi mogla da podnesu zahtev za naknadu tete u kontekstu postupka za dodelu ugovora kao rezultat razlikovanja koja se prave po ovoj direktivi izmeu nacionalnih propisa kojima se implementira pravo Zajednice i drugih nacionalnih propisa. 3. Drave lanice obezbeuju da su dostupni postupci revizije, po preciznim pravilima koje mogu utvrditi drave lanice, makar svakoj osobi koja ima ili koja je imala interes da dobije odgovarajui ugovor i koja je bila povreena ili rizikuje da bude povreena navodnom povredom. Posebno, drave lanice mogu zahtevati da lice koje trai reviziju mora prethodno da obavesti javnopravni subjekt o navodnoj povredi i o svojoj nameri da trai reviziju. lan 2 1. Drave lanice obezbeuju da mere koje su preduzete u vezi sa postupcima revizije navedenim u lanu 1 obuhvataju odredbe o ovlaenjima: ili (a) da preduzmu, to je pre mogue u meupostupku, privremene mere u cilju ispravljanja navodnih povreda ili u cilju spreavanja daljih povreda interesa u pitanju, ukljuujui mere za obustavljanje ili obezbeivanje obustavljanja postupka za dodelu ugovora ili primenu bilo koje odluke donete od strane javnopravnog subjekta; i
- 342 -
(b) da ponite ili da obezbede ponitenje odluka koje su nezakonito donete, ukljuujui uklanjanje diskriminatorskih tehnikih, ekonomskih ili finansijskih specifikacija u obavetenju o ugovoru, periodinom indikativnom obavetenju, obavetenju o postojanju sistema kvalifikacije, poziva na tender, ugovorne dokumentacije ili u bilo kom drugom dokumentu koji se odnosi na postupak dodele ugovora u pitanju; ili (c) da preduzmu, to je pre mogue, u meupostupku ili postupku u kojem se donosi konana odluka, mere pored onih koje su predviene u takama a) i b) u cilju ispravljanja svake utvrene povrede i spreavanja povrede interesa u pitanju; posebno, davanje naredbe za isplatu odreene sume novca, u sluajevima kada povreda nije bila ispravljena ili spreena. Drave lanice se mogu opredeliti za ovu mogunost ili za sve javnopravne subjekte ili za kategorije subjekata definisanih na osnovu objektivnih kriterijuma, u svakom sluaju uvajui delotvornost mera propisanih u cilju spreavanja povreda koje su nanesene interesima u pitanju; (d) i, u oba gorepomenuta sluaja, da utvrde naknadu tete licima koja su istu pretrpela povredom. Kada se naknada tete zahteva po osnovu injenice da je odluka bila doneta nezakonito, drave lanice mogu, kada njihov sistem unutranjeg prava to zahteva i obezbeuje organe koji imaju potrebna ovlaenja u tu svrhu, da propiu da osporena odluka mora prvo biti ponitena ili proglaena nezakonitom. 2. Ovlaenja iz stava 1 mogu se poveriti posebnim telima odgovornim za razliite aspekte postupka revizije. 3. Postupci revizije ne moraju u sebi imati automatsko suspenzivno dejstvo na postupke dodele ugovora na koje se odnose. 4. Drave lanice mogu da obezbede da, kada razmatraju da li da narede privremenu meru, nadleni organ moe uzeti u obzir mogue posledice mera na sve interese koji mogu biti povreeni, kao i na javni interes, i moe odluiti da ne naredi ovakve mere kada njihove negativne posledice mogu da preu korist od njih. Odluka o nedonoenju privremenih mera ne utie na neki drugi zahtev lica koje trai ove mere. 5. Suma koja treba da se plati u skladu sa stavom 1 (c) mora biti postavljena na nivou koji je dovoljno visok da odvrati javnopravni subjekat od poinjavanja ili nastavka povrede. Isplata te sume moe se uiniti zavisnom od konane odluke o tome da se povreda zaista dogodila.
- 343 -
6. Dejstvo vrenja ovlaenja iz stava 1 na ugovor koji je zakljuen nakon njegove dodele utvruje se nacionalnim pravom. tavie, sem u sluaju kada odluka mora da se donese pre naknade trokova, drava lanica mora da obezbedi da, nakon zakljuenja ugovora koji sledi nakon njegove dodele, ovlaenja organa koji je odgovoran za postupke revizije ogranieno na utvrivanje naknade tete svakom licu koje je oteeno povredom. 7. Kada se podnese zahtev za naknadu tete koja predstavlja trokove pripreme ponude ili uestvovanja u postupku dodele, od lica koje podnosi zahtev traie se samo da dokae da je dolo do povrede prava Zajednice u oblasti nabavki ili nacionalnih propisa kojima se to pravo implementira, kao i to da bi to lice imalo realnu ansu da dobije ugovor i da je povreda negativno uticala na tu ansu. 8. Drave lanice obezbedie da se odluke koje donesu tela nadlena za postupak revizije delotvorno izvravaju. 9. Budui da tela nadlena za postupak revizije nisu sudska tela, uvek se daje pismeno obrazloenje njihovih odluka. Osim toga, u takvom sluaju, mora se obezbediti garancija postupaka putem kojih sve navodno nezakonite mere koje preduzme reviziono telo ili svaki navodni nedostatak u primeni ovlaenja koja su tom telu poverena mogu biti podvrgnuti sudskoj reviziji ili reviziji od strane drugog tela koje je sud ili tribunal u smislu lana 177 Ugovora i koje je nezavisno i od javnopravnog subjekta i od revizionog tela. lanovi nezavisnog tela iz prvog stava postavljaju se i naputaju dunost pod istim uslovima kao i sudije u odnosu na organ nadlean za njihovo postavljenje, mandat i razreenje. Bar predsednik ovog nezavisnog tela ima iste pravne i strune kvalifikacije kao sudija. Nezavisno telo donosi odluke u postupku u kome se sasluavaju obe strane, i ove odluke su, na nain na koji to odredi svaka drava lanica, pravno obavezujue. POGLAVLJE 2 Atestiranje lan 3 Drave lanice daju javnopravnim subjektima mogunost pristupa sistemu atestiranja u skladu sa lanovima 4 do 7.
- 344 -
lan 4 Javnopravni subjekti mogu periodino ispitivati svoje postupke i praksu za dodelu ugovora koji su regulisani Direktivom 90/531/EEZ, u smislu dobijanja atesta da su, u to vreme, ti postupci i praksa u skladu sa pravom Zajednice koje se odnosi na dodelu ugovora i nacionalnim propisima kojima se to pravo implementira. lan 5 1. Atestatori podnose pismeni izvetaj javnopravnom subjektu o rezultatima svojih ispitivanja. Oni se zadovoljavaju time da su, pre nego to se javnopravnom subjektu preda atest iz lana 4, sve nepravilnosti pronaene u postupku i praksi dodele ugovora javnopravnog subjekta ispravljene i da su preduzete mere kako bi se osiguralo da se te nepravilnosti nee ponoviti. 2. Javnopravni subjekti koji su pribavili taj atest mogu u obavetenje koji se objavljuje u Slubenom listu Evropskih Zajednica shodno lanovima 16 do 18 Direktive 90/531/EEZ uneti sledeu izjavu: "Javnopravni subjekt je pribavio atest u skladu sa Direktivom Saveta 92/13/EEZ da su, u vreme, njegovi postupci i praksa dodele ugovora bili u skladu sa komunitarnim pravom i nacionalnim propisima kojima se implementira to pravo". lan 6 1. Atestatori su nezavisni od javnopravnih subjekata i moraju biti u potpunosti objektivni u izvravanju svojih dunosti. Oni pruaju odgovarajue garantije relevantnih strunih kvalifikacija i iskustva. 2. Drave lanice mogu odrediti bilo koja lica, profesije ili institucije za ije se zaposlene, kada su pozvani da delaju kao atestatori, smatra da ispunjavaju uslove iz stava 1. U te svrhe, drave lanice mogu zahtevati strune kvalifikacije, najmanje na nivou diplome vieg obrazovanja u smislu Direktive 89/48/EEZ(8), koje smatraju relevantnim, ili obezbediti da odreeni ispiti strune kompetentnosti koje drava organizuje ili priznaje pruaju takve garantije. lan 7. Odredbe lanova 4, 5 i 6 smatraju se kljunim uslovima za razvoj evropskih standarda o atestiranju.
- 345 -
POGLAVLJE 3 Korektivni mehanizam lan 8 1. Komisija moe pokrenuti postupke propisane ovim lanom kada, pre zakljuenja ugovora, smatra da je uinjena jasna i oigledna povreda odredaba Zajednice u oblasti nabavki tokom postupka dodele ugovora obuhvaenog Direktivom 90/531/EEZ ili u vezi sa lanom 3 (2) (a) te direktive u sluaju javnopravnih subjekata na koje se primenjuje ta odredba. 2. Komisija e obavestiti drave lanice i javnopravni subjekt u pitanju o razlozima koji su je doveli do zakljuka da je uinjena jasna i oigledna povreda i zatraie da se ona ispravi odgovarajuim merama. 3. U toku od 30 dana od prijema obavetenja iz stava 2, drave lanice u pitanju saoptie Komisiji: (a) svoju potvrdu da je povreda ispravljena; ili (b) obrazloeni podnesak o tome zato nisu uinjene nikakve ispravke; ili (c) obavetenje o tome da je postupak dodele ugovora obustavljen bilo od strane javnopravnog subjekta na njegovu inicijativu, bilo na osnovu ovlaenja navedenih u lanu 2 (1) (a). 4. Obrazloeni podnesak u skladu sa stavom 3 (b) moe se zasnivati, izmeu ostalog, na injenici da je navodna povreda ve predmet sudske revizije postupka ili revizije pomenute u lanu 2 (9). U tom sluaju, drava lanica e obavestiti Komisiju o ishodu tog postupka im ga sazna. 5. Kada je dato obavetenje da je postupak dodele ugovora obustavljen u skladu sa stavom 3 (c), drava lanica u pitanju e obavestiti Komisiju kada se prekine obustava ili kada pone drugi postupak dodele ugovora koji se delimino ili u celini odnosi na isti predmet. Ovo novo obavetenje potvruje da je navodna povreda ispravljena ili sadri obrazloeni podnesak o tome zato nisu izvrene nikakve ispravke.
- 346 -
POGLAVLJE 4 Mirenje lan 9 1. Svako lice koje ima ili je imalo interes u pribavljanju odreenog ugovora obuhvaenog Direktivom 90/531/EEZ i koje, u odnosu na postupak dodele ugovora, smatra da mu je priinjena teta ili mu preti opasnost od tete zbog navodne povrede prava Zajednice u oblasti nabavki ili nacionalnih propisa kojima se implementira to pravo, moe zahtevati primenu postupka mirenja propisanog lanovima 10 i 11. 2. Zahtev iz stava 1 upuuje se pismeno Komisiji ili nacionalnim organima nabrojanim u Aneksu. Ovi organi dostavljaju zahteve Komisiji to je pre mogue. lan 10 1. Kada Komisija smatra, na osnovu zahteva iz lana 9, da se spor odnosi na ispravnu primenu prava Zajednice, zatraie od javnopravnog subjekta da izjavi da li je voljan da uestvuje u postupku mirenja. Ako javnopravni subjekt odbije da uestvuje, Komisija obavetava lice koje je podnelo zahtev da se postupak ne moe pokrenuti. Ako se javnopravni subjekt sloi, primenjuju se stavovi 2 do 7. 2. Komisija e predloiti, to je pre mogue, pomiritelja sa spiska nezavisnih lica akreditovanih u tu svrhu. Ovaj spisak sastavlja Komisija, nakon konsultacija sa Savetodavnim odborom za javne ugovore ili, u sluaju javnopravnih subjekata ije su aktivnosti odreenu u lanu 2 (2) (d) Direktive 90/531/EEZ, nakon konsultacija sa Savetodavnim odborom o telekomunikacionim nabavkama. Svaka stranka u postupku mirenja izjavie da li prihvata pomiritelja, i odredie dodatnog pomiritelja. Pomiritelji mogu pozvati jo najvie dve osobe kao eksperte da ih savetuju u radu. Stranke u postupku mirenja i Komisija mogu odbaciti eksperte koje pomiritelji pozovu. 3. Pomiritelji daju licu koje je trailo primenu postupka mirenja, javnopravnom subjektu i svakom drugom kandidatu ili uesniku u datom postupku dodele ugovora priliku da predstavi pitanje bilo usmeno bilo pismeno. 4. Pomiritelji se trude da to je pre mogue postignu sporazum izmeu stranaka, koji je u saglasnosti sa pravom Zajednice.
- 347 -
5. Pomiritelji podnose izvetaj Komisiji o svom nalazu i o postignutim rezultatima. 6. Lice koje trai primenu postupka mirenja i javnopravni subjekt imaju pravo da prekine postupak u svakom trenutku. 7. Osim ako stranke ne odlue drugaije, lice koje trai primenu postupka mirenja i javnopravni subjekt snose sopstvene trokove. Nadalje, svako od njih snosi polovinu trokova postupka, iskljuujui trokove umeaa. lan 11 1. Kada, u odnosu na odreeni postupak dodele ugovora, zainteresovano lice u smislu lana 9, a koje nije lice koje trai postupak mirenja, pokree postupak sudske revizije ili drugi postupak revizije u smislu ove direktive, javnopravni subjekt obavetava pomiritelje. Oni e obavestiti to lice da je podnet zahtev za primenu postupka mirenja i pozvae to lice da u odreenom roku naznai da je saglasno da uestvuje u tom postupku. Ako to lice odbije da uestvuje, pomiritelji mogu odluiti, delajui ako je neophodno veinom, da prekinu postupak mirenja ako smatraju da je uee tog lica neophodno za reenje spora. Oni e obavestiti Odbor o svojoj odluci i obrazloiti je. 2. Radnje preduzete shodno ovom Poglavlju ne utiu na: (a) bilo koje radnje koje mogu preduzeti Komisija ili drava lanica shodno lanovima 169 ili 170 Ugovora ili shodno poglavlju 3 ove direktive; (b) prava lica koja zahtevaju postupak mirenja, javnopravnog subjekta ili kog drugog lica. POGLAVLJE 5 Zavrne odredbe lan 12 1. Ne kasnije od etiri godine nakon primene ove Direktive, Komisija e, u konsultaciji sa Savetodavnim odborom za javne ugovore, revidirati nain na koji su primenjivane odredbe ove Direktive i, naroito, upotrebu evropskih standarda i, ako je potrebno, podneti predloge za izmene i dopune.
- 348 -
2. Pre 1. marta svake godine, drave lanice saoptavaju Komisiji podatke o sprovoenju svojih nacionalnih postupaka revizije tokom prethodne kalendarske godine. Prirodu podataka odreuje Komisija u konsultaciji sa Savetodavnim odborom za javne ugovore. 3. U sluaju pitanja koja se odnose na javnopravne subjekte ija je delatnost odreena u lanu 2 (2) (d) Direktive 90/531/EEZ, Komisija e se takoe konsultovati sa Savetodavnim odborom o telekomunikacionim nabavkama. lan 13 1. Drave lanice preduzee pre 1. januara 1993. neophodne mere za potovanje ove Direktive. Kraljevstvo panije preduzee ove mere ne kasnije od 30. juna 1995. Republika Grka i Republika Portugalija preduzee ove mere ne kasnije od 30. juna 1997. godine. One e odmah o tome obavestiti Komisiju. Kada drave lanice usvoje ove mere, one e sadrati upuivanje na ovu Direktivu ili e biti praene takvim upuivanjem prilikom zvaninog objavljivanja. Metod upuivanja odreuju drave lanice. 2. Drave lanice donee na snagu mere iz stava 1 na isti datum kao i one (propisane u Direktivi 90/531/EEZ). 3. Drave lanice saoptie Komisije tekstove glavnih odredbi domaih zakona koje usvoje u oblastima regulisanim ovom Direktivom. lan 14 Ova direktiva upuena je dravama lanicama.
Sainjeno u Briselu, 25. februara 1992. Za Savet, Predsednik Vitor Martins
- 349 -
ANEKS Nacionalni organi kojima se mogu uputiti zahtevi za primenu postupka mirenja iz stava 9 Belgija Services du Premier Ministre Diensten Van de Eerste Minister Ministre des affaires conomiques Ministerie van Economische Zaken Danska Industri- og Handelsstyrelsen (ugovori o nabavkama) Boligsministeriet (ugovori o radovima) Nemaka Bundesministerium fuer Wirtschaft Grka Ypoyrgeio Viomichanias, Energeias kai Technologias Ypoyrgeio Emporioy Ypoyrgeio Perivallontos, Chorotaxias kai Dimosion Ergon panija Ministerio de Economa y Hacienda Francuska Commission centrale des marchs Irska Department of Finance Italija Presidenza del Consiglio dei Ministri Politiche Comunitarie Luksemburg Ministre des travaux publics Holandija Ministerie van Economische Zaken Portugalija Conselho de mercados de obras publicas e particulares Ujedinjeno Kraljevstvo HM Treasury
- 350 -
DIREKTIVA SAVETA 89/665/EEC

od 22. decembra 1989. o usaglaavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba u domenu primene postupaka revizije kod dodele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima
www.javnenabavke.ba
DIREKTIVA SAVETA 89/665/EEC od 22. decembra 1989. o usaglaavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba u domenu primene postupaka revizije kod dodele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima
SAVET EVROPSKIH ZAJEDNICA, Imajui u vidu Ugovor o uspostavljanju Evropske ekonomske zajednice i posebno lan 100 a tog ugovora, i s obzirom na predlog Komisije (1) i u saradnji sa Evropskim parlamentom (2), vodei rauna o miljenju Ekonomskog i socijalnog komiteta (3), i s obzirom na to da Direktiva Zajednice o javnim nabavkama, a posebno Direktiva Saveta 71/305/EEC od 26. jula 1971. koja se odnosi na usaglaavanje postupaka za dodelu ugovora za izvoenje javnih radova (4) sa njenom poslednjom izmenom i dopunom putem Direktive 89/440/EEZ (5) i Direktive Saveta 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. kojom se usaglaavaju postupci za dodelu ugovora o javnim nabavkama (6), sa njenom poslednjom izmenom i dopunom putem Direktive 88/295/EEZ (7), ne sadri bilo kakve specifine odredbe kojima bi se osigurala njena delotvorna primena; a poto postojei aranmani, kako na nacionalnom nivou tako i na nivou Zajednice, kojima bi se obezbedila njihova primena nisu uvek adekvatni i ne obezbeuju potovanje relevantnih odredaba Zajednice, posebno u fazi u kojoj krenje odredaba moe biti ispravljeno; a kako vee otvaranje materije javnih nabavki za konkurenciju u Zajednici zahteva bitno poveanje garancija za transparentnost i uklanjanje diskriminacije; i poto je radi postizanja pravih efekata potrebno stvoriti delotvorne i brze mere protiv krenja prava Zajednice u oblasti javnih nabavki ili krenja nacionalnih pravila kojima se to pravo sprovodi u delo; i kako u nekim dravama-lanicama ne postoje ili su neadekvatne ovakve mere, tako da se time ometa aktivnost Zajednice kod podnoenja tendera u dravama-lanicama u kojima je osnovan organ nadlean za dodelu ugovora; i
Council Directive 89/665/EEC of 21 December 1989 on the coordination of the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of review procedures to the award of public supply and public works contracts Official Journal L 395 , 30/12/1989 P. 0033 - 0035
- 353 -
kako stoga takve drave-lanice moraju preduzeti mere za poboljanje ovakve situacije; i uzev u obzir injenicu da, poto je za postupke za dodelu javnih ugovora karakteristian kratak rok sprovoenja, organi nadleni za reviziju moraju, izmeu ostalog, biti ovlaeni za preduzimanje privremenih mera sa ciljem da obustave takve postupke ili primenu bilo koje odluke koju moe doneti organ nadlean za dodelu ugovora; i poto kratak rok predvien za postupke znai da gore pomenuta krenja treba to pre otklanjati; a poto je potrebno obezbediti postojanje odgovarajuih postupaka u svim dravama-lanicama kojima bi se omoguilo ukidanje odluka donetih na nezakonit nain, kao i obeteenje lica koja su time oteena; i kako u sluajevima u kojima nema potrebe za revizijom, izvesna krenja mogu biti otklonjena jedino putem uspostavljanja specifinih mehanizama u tu svrhu; i s obzirom na to da, sledstveno tome, Komisija treba da bude u mogunosti da o sluajevima otvorenih i jasnih krenja postupka dodele ugovora obavetava nadlene vlasti drave-lanice i involvirani organ nadlean za dodelu ugovora, kako bi se preduzeli odgovarajui koraci radi brzog otklanjanja posledica eventualnog krenja; i poto praktinu primenu odredaba ove direktive treba preispitivati u periodu od etiri godine njene primene na osnovu informacija dobijenih od dravalanica u materiji sprovoenja nacionalnih postupaka revizije,
USVOJIO JE OVU DIREKTIVU:
- 354 -
lan 1 1. Drave lanice dune su da preduzmu potrebne mere u pogledu postupaka za dodelu ugovora predvienih okvirima Direktiva 71/305/EEZ i 77/62/EEZ, kojima bi se osiguralo da se odluke organa nadlenih za dodelu ugovora podvrgavaju delotvornoj i, naroito, to je mogue broj, reviziji u skladu sa uslovima predvienim u sledeim lanovima i, posebno, u lanu 2 (7), na temelju injenice da je takvim odlukama prekreno pravo Zajednice u oblasti javnih nabavki ili da su prekrena nacionalna pravila kojima se to pravo sprovodi u delo. 2. Drave lanice dune su da obezbede spreavanje diskriminisanja onih koji tvrde da postoji krenje u kontekstu postupka za dodelu ugovora kao rezultat razlike koju je izazvala ova direktiva izmeu nacionalnih pravila kojima se pravo Zajednice sprovodi u ivot i drugih nacionalnih pravila. 3. Drave-lanice dune su da obezbede pristup postupcima revizije, a na osnovu detaljnih pravila koja mogu donositi drave lanice, najmanje svim onim licima koja imaju ili su imala interes da dobiju konkretan ugovor o javnim nabavkama ili javnim radovima i koja su bila izloena riziku da pretrpe tetu usled navodnog krenja. Drave lanice mogu, posebno, zahtevati da lice koje trai reviziju obavezno prethodno obavesti organ nadlean za dodelu ugovora o navodnom krenju i o svojoj nameri da zatrai reviziju. lan 2 1. Drave lanice dune su da obezbede da mere koje treba preduzeti u pogledu postupaka revizije, navedene u lanu 1, sadre sledeu odredbu o ovlaenju: (a) za preduzimanje, to je pre mogue, i putem sasluavanja svih zainteresovanih strana, privremenih mera sa ciljem ispravke navodnog krenja ili spreavanja dalje tete za pogoene interese, ukljuujui mere za obustavu, ili za obezbeenje obustave, postupka dodele javnog ugovora ili primene bilo koje odluke koju je doneo organ nadlean za dodelu ugovora; (b) za ukidanje ili za obezbeenje ukidanja odluka donetih na nezakonit nain, ukljuujui uklanjanje diskriminatorskih tehnikih, ekonomskih ili finansijskih specifikacija u pozivu za uee na tenderu, dokumenata vezanih za ugovor ili bilo kojeg drugog relevantnog dokumenta koji je povezan sa postupkom dodele; (c) za dodelu obeteenja licima oteenim krenjem. 2. Ovlaenja navedena u stavu 1 mogu se dodeliti posebnim telima koja su odgovorna za razliite aspekte postupka revizije.
- 355 -
3. Postupci revizije ne moraju, sami po sebi, imati dejstvo automatske obustave postupaka dodele ugovora na koje se odnose. 4. Drave lanice mogu predvideti da, pri razmatranju uvoenja privremenih mera, odgovarajui organ eventualno uzme u obzir verovatne posledice tih mera za sve interese koji mogu biti pogoeni, kao i za javni interes; u tom smislu mogue je odluiti da se ne dozvole ovakve mere kako se ne bi desilo da negativne posledice budu vee od koristi. Odluka o nedozvoljavanju privremenih mera ne spreava isticanje bilo kog drugog zahteva lica koje takve mere trai. 5. Drave lanice mogu predvideti, kada se trai obeteenje na temelju toga da je odluka doneta nezakonito, da osporenu odluku mora prethodno ukinuti organ koji ima odgovarajua ovlaenja. 6. O dejstvima vrenja ovlaenja navedenih u stavu 1 na ugovore zakljuene posle sprovedenog postupka dodele, odluuje se na osnovu nacionalnog prava. Pored toga, izuzev ukoliko odluka mora biti ukinuta pre dodele naknade tete, drava lanica moe predvideti, za sluaj da je posle postupka dodele zakljuen ugovor, da se ovlaenja organa odgovornog za postupke revizije oganie na dodelu obeteenja svakom licu koje je pretrpelo tetu usled krenja. 7. Drave lanice dune su da obezbede efektivno izvrenje odluka koje donose organi odgovorni za postupke revizije. 8. Ukoliko organi odgovorni za postupke revizije nisu sudskog karaktera, obavezno je obrazloenje za njihove odluke. Pored toga, u takvom sluaju mora se obezbediti postojanje postupaka garancije po kojima se svaka navodno nezakonita mera koju je revizioni organ preduzeo, ili svaki navodni propust u vrenju njegovih ovlaenja, moe podvri sudskoj reviziji ili reviziji drugog tela koje ima svojstvo suda ili tribunala u smislu lana 177 Ugovora EEZ, i koje je nezavisno kako od organa nadlenog za dodelu ugovora tako i od revizionog tela. lanovi takvog nezavisnog tela imenuju se i razreavaju dunosti pod istim uslovima koji vae za pripadnike pravosua. Pri tom bar predsednik ovakvog nezavisnog tela mora imati profesionalne kvalifikacije koje imaju i pripadnici pravosua. Nezavisno telo donosi svoje odluke po postupku u kome se sasluavaju obe strane i te odluke su, na nain na koji to odredi drava-lanica, pravno obavezujue.
- 356 -
lan 3 1. Komisija moe primeniti postupak koji je predvien ovim lanom, pre no to je ugovor zakljuen, kada smatra da postoji jasno i oigledno krenje odredaba Zajednice u oblasti javnih nabavki prilikom sprovoenja postupka dodele ugovora predvienog Direktivama 71/305/EEZ i 77/62/EEZ. 2. Komisija je duna da obavesti dravu-lanicu i odgovarajui organ nadlean za dodelu ugovora o razlozima koji su je rukovodili da zakljui kako postoji jasno i oigledno krenje, i da zatrai odgovarajuu ispravku. 3. U roku od 21 dana od prijema obavetenja pomenutog u stavu 2, odgovarajua drava-lanica duna je da dostavi Zajednici: (a) svoju potvrdu da je krenje otklonjeno; ili (b) podnesak sa opravdanim razlozima za neotklanjanje krenja; ili (c) obavetenje o tome da je postupak dodele ugovora obustavljen bilo odlukom organa nadlenog za dodelu ugovora donetom na njegovu inicijativu, bilo na temelju ovlaenja predvienih u lanu 2 (1) (a). 4. Podnesak sa opravdanim razlozima u skladu sa stavom 3 (b) moe se, izmeu ostalog, zasnivati na injenici da je navodno krenje ve predmet revizije u sudskom ili drugom postupku, ili revizije predviene u lanu 2 (8). U takvom sluaju drava lanica duna je da obavesti Komisiju o ishodu ovakvog postupka im za njega sazna. 5. Kada je dostavljeno obavetenje da je postupak dodele ugovora obustavljen u skladu sa stavom 3 (c), drava-lanica e obavestiti Komisiju kada je obustava ukinuta ili kada je novi postupak povodom celokupnog ili dela ugovora o istom predmetu otpoeo. U ovom obavetenju potvruje se da je navodno krenje ispravljeno ili da zbog opravdanih razloga, koji se moraju saoptiti, to nije bilo mogue. lan 4 1. Ne kasnije od etiri godine posle perioda primene ove direktive, Komisija je duna, u saradnji sa Savetodavnim komitetom za javne ugovore, da obavi reviziju naina na koji su odredbe ove direktive bile primenjivane i, ako je potrebno, da podnese predloge za njenu izmenu ili dopunu. 2. Do 1. marta svake godine drave-lanice su dune da dostave Komisiji informaciju o primeni njihovih nacionalnih postupaka revizije u toku prethodne kalendarske godine. Prirodu ove informacije odreuje Komisija u konsultaciji sa Savetodavnim komitetom za javne ugovore.
- 357 -
lan 5 Drave-lanice dune su da donesu, pre 1. decembra 1991. godine, mere koje su potrebne radi primene ove direktive. U tom smislu dune su da Komisiji dostave tekstove najvanijih nacionalnih zakona, propisa ili administrativnih odredaba koje su usvojile u oblasti regulisanoj ovom direktivom. lan 6 Ova direktiva upuena je dravama lanicama.
Doneto u Briselu 21. decembra 1989.
Za Savet, Predsednik E. KRESON
- 358 -
OBJAVLJENE PUBLIKACIJE: GLOSAR POJMOVA koji se esto koriste u kontekstu javnih nabavki ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA Bosne i Hercegovine PODZAKONSKA AKTA I na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine DIREKTIVE EVROPSKE UNIJE o javnim nabavkama
PUBLIKACIJE U PRIPREMI: KOMENTAR na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine SMJERNICE za dodjelu ugovora o robama sa standardnom tenderskom dokumentacijom SMJERNICE za dodjelu ugovora o uslugama sa standardnom tenderskom dokumentacijom SMJERNICE za dodjelu ugovora o radovima sa standardnom tenderskom dokumentacijom
www.javnenabavke.ba
EVROPSKI SUD PRAVDE O JAVNIM NABAVKAMA Izvod iz prakse
www.javnenabavke.ba
UVOD Dariusz Piasta
www.javnenabavke.ba
Dariusz Piasta - Uvod
SADRAJ Spisak skraenica UVOD 1 2 ULOGA I SASTAV SUDA PRAVDE EVROPSKIH ZAJEDNICA VRSTE TUBI PRED SUDOM PRAVDE 2.1 2.2 2.3 3 4 5 Tuba zbog neispunjavanja obaveza Upuivanje prijedloga za donoenje prethodne odluke Izvravanje presuda Suda pravde 7 9 11 14 14 15 16 18 20 21 21 21 23 26 30 36 36 42 46 51 56 57 58 59
POSTUPAK PRED SUDOM PRAVDE IZGLED I OBJAVLJIVANJE PRESUDE GLAVNE TEME RAZMATRANE U PREDMETIMA KOJE JE RJEAVAO SUD PRAVDE U OBLASTI JAVNIH NABAVKI 5.1 Principi dodjele ugovora 5.1.1 5.1.2 5.1.3 5.2 5.3 Jednak tretman i nediskriminacija Sloboda kretanja roba i pruanja usluga Transparentnost
Obim i predmet direktiva EU-a o javnim nabavkama Postupci javne nabavke 5.3.1 5.3.2 5.3.3 5.3.4 Uslovi za primjenu pregovarakog postupka Koritenje tenikih specifikacija Kvalifikacija za uee u postupcima nabavke Kriteriji za dodjelu ugovora Ureenje albenog sistema Ko ima pravo na albene mjere Odluke koje mogu biti predmet albenog mehanizma
5.4
albeni postupak 5.4.1 5.4.2 5.4.3
-5-
Spisak skraenica
SKRAENICA Komisija Zajednica Evropska komisija Evropska zajednica
PUNI NAZIV
Sud pravde ili Sud Sud pravde Evropskih zajednica EZ EEZ EZU Sporazum o EZ-u EU SPS Sl. glasnik Evropska zajednica Evropska ekonomska zajednica Evropska zajednica za ugalj i elik Sporazum o osnivanju Evropske zajednice Evropska unija Sud prvog stepena Slubeni glasnik Evropske unije
-7-
Uvod Ova publikacija je sastavljena iz dva dijela u prvom dijelu su ukratko predstavljena glavna pitanja koja razmatra Sud pravde Evropskih zajednica (u daljem tekstu: Sud ili Sud pravde) u svojim presudama koje se odnose na javne nabavke, dok su u drugom dijelu dati najznaajniji odlomci (citati) iz ovih presuda. Znaajno je istai da, budui da nema odredbi o javnim nabavkama u primarnom pravu Evropske unije (Sporazum o osnivanju Evropske zajednice Sporazum) 1 , predominantan broj sluajeva koje je Sud razmatrao odnosi se na tumaenje izvedenog prava 2 direktiva o dodjeli javnih ugovora. U nekim presudama Sud se bavio primjenom opih principa Sporazuma u kontekstu javne nabavke. Cilj ove publikacije nije da detaljno prikae zahtjeve pravnih normi Evropske unije o javnim nabavkama 3 , jer je to tema drugih publikacija koje je tim EUPPP-a izradio tokom 2005. godine. Zbog toga je dovoljno rei da, to se tie odredaba izvedenog prava koje se odnose direktno na javne nabavke, u 2004. godini usvojene su dvije nove direktive: Direktiva 2004/17 Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine kojom se usklauju postupci nabavke za organe koji posluju u sektoru voda, energetike, prometa i potanskih usluga i Direktiva 2004/18/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine kojom se usklauju postupci o dodjeli ugovora o radovima, nabavci roba i uslugama.
Ove direktive e zamijeniti (od 2. februara 2006. godine) direktive koje su usvojene poetkom devedesetih i koje su, u vrijeme dok ovo piemo, jo uvijek na snazi: 1) 2) 3) 4) Direktiva 92/50/EEC o usklaivanju postupaka o dodjeli ugovora o uslugama Direktiva 93/36/EEC o usklaivanju postupaka o dodjeli ugovora o javnoj nabavci roba, Direktiva 93/37/EEC o usklaivanju postupaka o dodjeli ugovora o radovima, Direktiva 93/38/EEC o usklaivanju postupaka o javnoj nabavci za organe koji posluju u sektoru voda, energetike, transporta i telekomunikacija.
Neki od predmeta o kojima se govori u ovoj publikaciji pozivaju se na ranije direktive koje su usvojene sedamdesetih godina (dopunjene i izmijenjene krajem osamdesetih):
1 2
Vidjeti u daljem tekstu objanjenja vezano za izvore prava EU-a. Ovaj izraz se koristi za pravne akte koje usvajaju institucije EU-a: Parlament, Vijee i Komisija uredbe, direktive, odluke itd. Sporazum je izvor tzv. primarnog prava EU-a. 3 M. Lemke Direktive Evropske unije o javnim nabavkama, EUPPP, Sarajevo 2005. -9-
1) 2)
Direktiva 71/305 o ugovorima o javnim radovima Direktiva 77/62 o ugovorima o robama.
Usvojene su i dvije tzv. korektivne direktive: 89/665/EEC i 92/13/EEC. Vie detalja o ove dvije direktive moe se nai u poglavlju 5. Kako rok za provedbu direktiva usvojenih 2004. godine istie tek krajem januara 2006, jo uvijek nema (i nee biti jo neko vrijeme) presuda Suda pravde koje e se odnositi na tumaenje novih direktiva. Svi predmeti o kojima se govori u ovoj publikaciji odnose se na tumaenje direktiva koje su usvojene ili 1990-tih ili 1970-tih godina. Meutim, kako nije bilo drastinih promjena u evropskom pravu u oblasti javne nabavke, osnovni koncept i ideje su ostali isti i nije se mijenjao tekst najvanijih odredaba, sve presude koje se ovdje navode aktuelne su i vaee i prema novim propisima. Presude Suda pravde od kljunog su znaaja za razvoj sistema javne nabavke u Evropskoj uniji. Prije svega, Sud pravde je na postupke javne nabavke primijenio osnovne principe Sporazuma, kao to su zabrana diskriminacije, jednak tretman ponuaa, sloboda osnivanja i pruanja usluga. Tim principima Sud pravde je dodao i nove principe koji nisu bili izriito nabrojani u primarnom pravu, nego ih je Sud izveo iz principa zabrane diskriminacije (kao to su javnost, uzajamno priznavanje, otvorenost). Primjena ovih principa na sve javne nabavke kasnije je potvrena novim direktivama 4 . tavie, Sud se bavio i podrobnijim tumaenjem odreenih koncepata (pojmova) iz direktiva, kao to su javni ugovori, tijela koja su ureena pravilima javnog prava, potrebe u opem interesu, itd. Ova tumaenja su kasnije ukljuena u tekstove novih direktiva. Tumaenja Suda su veoma korisna i u situacijama kada odreena pitanja nisu direktno ureena direktivama (uee u javnoj nabavci konzorcija, povlaenje poziva za uee, itd.) ili su ureena nedovoljno precizno (upotreba varijanti). Sud je takoe zauzeo stav i u pogledu kontroverznih pitanja, kao to je uzimanje u obzir drutvenih ili okolinih faktora u javnim nabavkama.
Vidjeti, npr, stav 2. preambule Direktive 2004/18. - 10 -
1. Uloga i sastav Suda pravde Evropskih zajednica Evropska unija (EU) je meuvladina i nadnacionalna unija 25 evropskih zemalja 5 , znanih kao drave lanice. Evropska unija je osnovana pod tim imenom 1992. godine Sporazumom o Evropskoj uniji (Sporazum iz Mastrihta). Aktivnosti Evropske unije obuhvataju razliite oblasti javne politike, od zdravstvene i ekonomske politike do vanjskih poslova i odbrane. Osnovne aktivnosti Evropske unije su uspostavljanje i upravljanje zajednikim jedinstvenim tritem, to se sastoji od carinske unije, jedinstvene valute eura (koju je usvojilo 12 od 25 drava lanica), jedinstvene poljoprivredne politike (engl. skraenica CAP), jedinstvene trgovinske politike, transportne politike i zajednike politike u ribarstvu. Evropska unija ima tzv. strukturu stubova i poiva na tri stuba: 1. 2. 3. Evropska zajednica i Euratom ovaj stub ukljuuje jedinstveno trite, carinsku uniju i ranije navedene politike. Zajednika vanjska i sigurnosna politika (engl. skraenica CFSP), Policijska i pravosudna saradnja u krivinim stvarima (engl. PJCC).
Izraz pravo Zajednice (ili komunitarno pravo) obuhvata pravila koja su utvrena Sporazumom o Evropskoj zajednici i aktima donesenim na osnovu njega, kako ih primjenjuju i tumae domai sudovi i Evropski sud pravde. Pravo Zajednice ima prioritet nad domaim zakonom drave lanice 6 . Ovo pravilo je sam Sud izvukao iz specifine prirode pravnog poretka Zajednice. Prema Sudu, ako bi se djelovanje prava Zajednice moglo razlikovati od jedne drave lanice do druge, dovelo bi se u pitanje ostvarivanje ciljeva utvrenih u lanu 10. Sporazuma. Pravo Zajednice potie iz sljedeih izvora: primarno zakonodavstvo: sporazumi kojima su uspostavljena Evropska zajednica, Euratom i EU, sporazumi kojima su izmijenjeni i dopunjeni ti sporazumi 7 i sporazumi o pristupanju, sekundarno zakonodavstvo: uredbe, 8 , direktive 9 , odluke 10 , preporuke i miljenja 11 koje su donijele institucije Unije u skladu sa sporazumima, odluke Evropskog suda pravde i Suda prvog stepena.
U okviru drugog i treeg stuba usvojeni su drugi akti.
Nakon proirenja u 2004. godini, jo dvije drave Rumunija i Bugarska, oekuju prijem u 2007. godini. 6 Vidjeti presudu Suda pravde u predmetu 6/64 Costa v. Enel. 7 Kao to je, npr, Sporazum iz Amsterdama (1997.) ili Sporazum iz Nice (2001.). 8 Uredbe su u potpunosti obavezujue i direktno su u primjeni u svim dravama lanicama (lan 249. Sporazuma o EZ-u). 9 Direktive su obavezujue u pogledu rezultata koji se njima ostvaruju za dravu lanicu kojoj su upuene. (lan 249. Sporazuma o EZ-u). Drave lanice su obavezne direktive prenijeti u svoj pravni sistem (lan 249. Sporazuma o EZ-u). 10 Odluke su obavezujue za drave lanice i osobe kojima su upuene (lan 249. Sporazuma EZ-a) 11 Preporuke i miljenja nisu pravno obavezujui (lan 249. Sporazuma o EZ-u). - 11 -
U smislu ove publikacije, izraz pravo Zajednice upotrebljavae se naizmjenino sa izrazom evropsko pravo ili komunitarno pravo. Evropski sud pravde je osnovan 1952. godine kao Sud pravde Evropske zajednice za ugalj i elik (engl. ECSC). Evropska zajednica za ugalj i elik je osnovana Sporazumom iz Pariza koji je vaio pedeset godina, do 2003. godine. 1957. godine nastale su druge dvije zajednice na osnovu tzv. Sporazuma iz Rima: Evropska ekonomska zajednica (EEZ), koja je 1992. godine promijenila ime u Evropska zajednica (EZ) 12 , i Evropska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Od zakljuivanja tzv. sporazuma o spajanju, koji je potpisan u isto vrijeme kada i Sporazumi iz Rima, Sud pravde je jedan sud za sve tri zajednice. Od kada je Evropska zajednica za ugalj i elik prestala da postoji 2003. godine, Sud pravde sada vri sudske poslove i za Evropsku zajednicu (EZ) i za Euratom. Sjedite Suda je u Luksemburgu. Zadatak Suda pravde je da osigura potivanje zakona u tumaenju i primjeni Sporazuma o osnivanju EZ-a (Sporazum o EZ-u) 13 . U skladu sa ovom odredbom, Sud pravde nadlean je da: 1. 2. osigura izvrenje zakona u sluajevima kada je dolo do njegovog krenja i razrauje i tumai propise prava Zajednice.
Sud pravde je najvii autoritet u svim pitanjima prava Zajednice. Vrlo ograniene nadlenosti ima u sluaju postupaka iz okvira treeg stuba, a u pogledu zajednike vanjske i sigurnosne politike nema nikakvih nadlenosti. Sastav Suda pravde ine po jedan sudija iz svake drave lanice. Nakon nedavnog proirenja Evropske unije, Sud ima 25 sudija. Sudije Suda pravde se imenuju na est godina i mogu biti ponovo imenovani na tu funkciju. Imenuju ih sporazumno drave lanice i meu kandidatima ija je nezavisnost zagarantovana i koji imaju kvalifikacije ili strunost potrebnu da budu imenovani na najviu sudsku funkciju u svojoj dravi. Sud pravde ima predsjednika kojeg biraju sudije na tri godine i koji moe biti ponovno izabran. Uz sudije, Sud pravde ima i osam glavnih advokata. Njihova uloga je da pomau sudijama u radu. Glavni advokati daju miljenje, na javnoj sjednici i potpuno nepristrano i nezavisno, u svim sluajevima, osim kada Sud drugaije odlui. 14 Uslovi i postupak imenovanja za glavne advokate isti su kao i za sudije. Ni u jednom pravnom sistemu drava lanica nema funkcije potpuno ekvivalentne glavnom advokatu. Glavni advokati ne predstavljaju neko vanjsko tijelo, kao to je javno tuilatvo ili pravobranilatvo. Oni uestvuju u procesu odluivanja o predmetu pred Sudom pravde tako to daju prvo miljenje o pitanju koje se
Naziv Evropska zajednica ustanovljen je Sporazumom iz Mastrihta (1992.) kojim je osnovana i Evropska unija. 13 lan 220. Sporazuma o EZ-u. 14 Od 2003. god. od generalnih advokata se trai da daju miljenje o predmetu samo ako Sud smatra da se tim predmetom otvara novo pravno pitanje. - 12 -
12
razmatra. Sud nije obavezan da postupi po miljenju generalnog advokata, ali u velikoj veini sluajeva to uradi. Sud pravde moe odluivati u punom sastavu, u velikom vijeu (13 sudija) ili u vijeima od tri do pet sudija. Sud zasjeda u velikom vijeu kada to zatrai drava lanica EU-a ili institucija zajednice kao strana u postupku ili u naroito sloenim ili znaajnim predmetima. O drugim predmetima odluuju vijea u sastavu od 3 ili 5 sudija. U punom sastavu Sud pravde zasjeda u veoma rijetkim sluajevima, koji su detaljno utvreni u Sporazumu o EZ-u. Da bi Sud lake rjeavao veliki broj predmeta koje dobija, 1989. godine je osnovan Sud prvog stepena. Ovaj sud, koji se nalazi u sastavu Suda pravde, nadlean je za rjeavanje odreenih vrsta predmeta, posebno tubi koje podnose graani, preduzea i neke organizacije, te predmeta koji su vezani za konkurentsko pravo. Sud prvog stepena sainjavaju po jedan sudija iz svake drave lanice (trenutno 25). Za razliku od Suda pravde, u Sudu prvog stepena nema glavnih advokata, meutim, od sudije se moe traiti da obavlja poslove glavnog advokata. U Sud prvog stepena drave lanice sporazumno imenuju sudije na est godina i mogu ih ponovo imenovati. Sudije se biraju meu kandidatima koji imaju kvalitete potrebne za imenovanje na visoku sudsku funkciju i ija je nezavisnost zagarantirana.
- 13 -
2. Vrste tubi pred Sudom pravde est je vrsta tubi kojima se moe pokrenuti postupak pred Sudom pravde: a) b) c) d) e) tuba zbog neispunjenja obaveze; tuba za ponitenje, tuba zbog nepostupanja, zahtjev za naknadu tete, prituba i upuivanje prijedloga za odluivanje o prethodnom pitanju.
to se tie pitanja javnih nabavki, obino se koriste dvije vrste tubi: tuba zbog neispunjenja obaveze (lan 226. Sporazuma) 15 i upuivanje prijedloga za odluivanje o prethodnom pitanju (lan 234. Sporazuma). Zbog toga e samo ove dvije tube biti detaljnije izloene. Sud prvog stepena je nadlean da postupa po tubama u prvom stepenu koje se odnose na sljedee aspekte, osim ako su tubu podnijele drave lanice, institucije Zajednice ili Evropska centralna banka, a u tim sluajevima Sud prvog stepena ima jedini nadlenost: sporovi izmeu institucija i njihovih namjetenika i slubenika; tube za ponitenje ili zbog nepostupanja podnesene protiv institucija; tube za naknadu tete koju je uzrokovala institucija; sporovi vezani za ugovore koje je zakljuila Zajednica.
Protiv prvostepenih presuda koje donosi Sud prvog stepena moe se uloiti alba Sudu pravde. 2.1 Tuba zbog neispunjavanja obaveza Ovaj postupak omoguava Sudu da odredi da li je data drava lanica ispunila svoje obaveze prema pravu Evropske zajednice. S tim u vezi lan 226. Sporazuma o EZ-u kae:
Ako smatra da drava lanica nije ispunila neku obavezu iz ovog Sporazuma, Komisija e izdati obrazloeno miljenje o tom pitanju nakon to toj dravi lanici omogui da iznese svoje primjedbe. Ako drava lanica ne postupi u skladu sa miljenjem u roku koji je Komisija utvrdila, Komisija moe pitanje uputiti Sudu pravde.
Poetku postupka pred Sudom pravde prethodi prethodni postupak koji vodi Evropska komisija, koja je kao uvar Sporazuma zaduena da osigurava da drave lanice EU-a ispunjavaju svoje obaveze. Kada Komisija utvrdi da neka drava lanica EU-a kri pravo Zajednice, prvo se toj dravi lanici obraa pismom formalnog upozorenja. Na taj nain Komisija daje mogunost dotinoj dravi lanici da se izjasni u pogledu spornog krenja. Kada na pismo
15
Raniji lan 169. - 14 -
formalnog upozorenja nema odgovora ili primjedbe koje je dostavila drava lanica Komisija ne smatra zadovoljavajuim, ona tada dravi lanici upuuje obrazloeno miljenje. Ako na to nije dostavljen odgovor ili ako odgovor nije zadovoljavajui, Komisija ima mogunost da predmet uputi Sudu pravde. Tube iz lana 226. ulau se protiv drava lanica EU-a, a ne protiv pojedinih organa vlasti u dravi. Povreda evropskih propisa koji se odnose na javne nabavke moe nastupiti, na primjer, u sluaju kada nisu primijenjene direktive o javnim nabavkama ili su primijenjene nepravilno. U tom sluaju drava se smatra odgovornom za svoje postupke. Do povrede takoe dolazi kada individualni organi koji sklapaju ugovor nisu postupili prema pravilima o nabavkama (npr. nisu objavili obavjetenje o javnoj nabavci). I u tom sluaju drava je odgovorna za postupke tih organa (vidi, npr, predmet 199/85). Postupak pred Sudom pravde moe pokrenuti ne samo Komisija, nego i drava lanica protiv druge drave lanice ako smatra da je ova prekrila svoje obaveze. To je predvieno u lanu 227. Sporazuma. Prije nego drava lanica ima pravo da pokrene takav postupak pred Sudom, sporno pitanje mora uputiti Komisiji. Kao i u sluaju iz lana 226., Komisija mora dati obrazloeno miljenje o pitanju povrede, nakon to da mogunost dravi lanici protiv koje se postupak vodi da iznese svoje primjedbe. Ako Komisija ne da miljenje u roku od tri mjeseca, moe se pokrenuti postupak pred Sudom pravde i bez datog miljenja. Situacija iz lana 227. se rijetko dogaa. Drave lanice vrlo nerado tue jedna drugu. Postupak iz lana 227. desio se samo dva puta u historiji Suda pravde i nijedan predmet se nije odnosio na javne nabavke. 2.2 Upuivanje prijedloga za donoenje prethodne odluke Iako je Sud pravde vrhovni uvar zakonitosti Zajednice, to nije jedini sudski organ koj moe primjenjivati pravo Zajednice. Taj zadatak imaju i domai sudovi drava lanica. Da bi se osigurala efikasna i jedinstvena primjena prava Zajednice i sprijeila razliita tumaenja, domai sudovi mogu, a ponekad i moraju, obratiti se Sudu pravde i traiti pojanjenje i tumaenje prava Zajednice kako bi se, na primjer, utvrdilo da li je njihovo zakonodavstvo u skladu sa tim pravom. Prema lanu 234. Sporazuma o EZ-u, Sud pravde ima nadlenost da donosi preliminarne odluke o: a) b) c) tumaenju Sporazuma o EZ-u; vaenju i tumaenju akata institucija Zajednice i Evropske centralne banke; tumaenju statuta tijela osnovanih aktom Vijea (Evropske unije), u sluaju kada je tim statutima to predvieno.
Kada se takvo pitanje uputi bilo kojem sudu ili tribunalu drave lanice, taj sud ili tribunal moe, ako smatra da mu je potrebna odluka o tom pitanju da bi donio presudu, traiti od Suda pravde da o tome donese odluku. Kada se takvo pitanje uputi u predmetu koje rjeava sud ili tribunal drave lanice protiv ijih odluka nema pravnog lijeka prema domaim zakonima, tada
- 15 -
taj sud ili tribunal treba da uputi pitanje Sudu pravde. Da bi odredio da li je tijelo koje upuuje pitanje Sudu pravde sud ili tribunal u smislu lana 234. i da li mu je dozvoljeno da upuuje pitanja Sudu pravde, Sud pravde e razmotriti nekoliko faktora, kao to su: da li je to tijelo osnovano zakonom; da li je stalnog karaktera, da li je njegova nadlenost obavezna, da li je postupak pred njim kontradiktoran; da li primjenjuje pravila zakona, i da li je nezavisno. 16 .
Svi ovi uslovi treba da budu ispunjeni kumulativno. Ako samo jedan od uslova nije ispunjen, to znai da pitanje dolazi od tijela koje nema pravo da upuuje pitanja Sudu pravde. U tom sluaju, Sud pravde nee odgovoriti na postavljeno pitanje. Postupak za donoenje prethodne odluke opirnije je opisan u taki 3.
2.3 Izvravanje presuda Suda pravde Presude Suda pravde su obavezujue za drave lanice. One ih trebaju izvriti na primjer, promijeniti zakon ili praksu za koju je Sud utvrdio da je u suprotnosti sa evropskim pravom. Moe se, meutim, dogoditi da drava lanica ne postupi u skladu sa presudom Suda pravde na primjer, da ne usvoji ili izmijeni ili dopuni zakon koji je Sud osporio. U tom sluaju, primjenjuje se lan 228., koji glasi:
Ako Sud pravde ustanovi da drava lanica nije ispunila neku obavezu iz ovog Sporazuma, ta drava je obavezna preduzeti mjere potrebne da se postupi u skladu sa presudom Suda pravde. Ako Komisija smatra da drava lanica nije preduzela mjere, nakon to joj prui priliku da dostavi svoje miljenje, ona daje obrazloeno miljenje koje sadri konkretna pitanja po kojima drava lanica nije postupila u skladu sa presudom Suda pravde. Ako drava lanica ne preduzme mjere potrebne da se postupi u skladu sa presudom Suda u roku koji utvrdi Komisija, Komisija moe predmet uputiti Sudu pravde. Prilikom upuivanja predmeta Sudu pravde, Komisija odreuje paualni iznos ili visinu kazne koju e drava lanica platiti, za koji smatra da odgovara okolnostima. Ako Sud pravde utvrdi da drava lanica nije postupila u skladu sa presudom koju je donio, moe joj narediti plaanje paualnog ili kaznenog iznosa.
16
Vidjeti, npr. taku 103. presude donesene u predmetu C304/02. - 16 -
Kazne iz lana 228. izrie Sud pravde na zahtjev Komisije koja treba da navede vrstu i iznos predloene kazne. Sud pravde, meutim, nije obavezan tim prijedlogom, nego ga smatra samo korisnom polaznom takom. 17 to se tie visine kazni, Komisija je 1996. godine usvojila metod raunanja visine kazni koje e traiti da izrekne Sud pravde. Prema tom metodu, kazna se rauna tako to se uzme jedinstvena stopa od 500 eura po danu kanjenja u izvrenju presude Suda pravde. Ovaj iznos se zatim pomnoi sa dva koeficijenta: jedan za ozbiljnost povrede i drugi za njeno trajanje. Rezultat se potom pomnoi sa posebnim faktorom kojim se izraava platenu sposobnost drave lanice koja je u pitanju (na osnovu njenog BDP-a) i brojem glasova koje ima u Vijeu Evropske unije. Na primjer, ovaj faktor iznosi 26,4 za Njemaku, 21,1 za Francusku, 11,3 za paniju i 1,0 za Luksemburg18 . Do sada nije bilo mnogo sluajeva da je Sud pravde izrekao takvu kaznu (nije bilo takvih sluajeva u vezi sa javnim nabavkama). Koersivni potencijal ove mjere je otkriven tek nedavno. Kada se ovakva kazna izrekne, ona je veoma bolna za dravu kojoj je izreena i moe imati preventivni efekat za druge drave. 2000. godine 19 Grkoj je izreena kazna od 20.000 eura za svaki dan nepostupanja u skladu sa ranije donesenom presudom Suda (iz 1992. godine). Sud pravde je 2003. godine paniji izrekao kaznu u paualnom iznosu od 624.150 eura godinje za nepostupanje u skladu sa ranijom presudom u kojoj je Sud pravde utvrdio da neka kupalita u paniji ne zaodvoljavaju zahtjeve Evropske komisije 20 . Najotrije kazne do sada izreene su Francuskoj 2005. godine 21 : 57.761.250 eura za svakih est mjeseci od izricanja presude na kraju kojeg nije u potpunosti postupljeno prema ranijoj presudi, i dodatnih 20.000.000 eura paualno. to je bio prvi predmet u kojem su primijenjene istovremeno obje kazne propisane lanom 228. (Sud pravde je istakao da se obje kazne mogu primijeniti kumulativno), Francuska nije ispotovala raniju presudu Suda pravde itavih 14 godina.
Vrijedi napomenuti dvije stvari u vezi s ovim sluajem:
Moe se postaviti pitanje da li e se ovakve kazne primijeniti u sluaju javnih nabavki. Do sada nisu, ali izgleda da je to samo pitanje vremena. Ima sluajeva u kojima drave lanice dosta odugovlae sa izvrenjem presuda Suda pravde koje se odnose na javne nabavke. Na primjer, Portugal jo uvijek nije izvrio presudu Suda pravde u kojoj je utvreno da organizacija sistema kontrole javne nabavke nije u skladu sa zahtjevom korektivnih direktiva 22 .
17 18
Vidjeti, npr. taku 103. presude donesene u predmetu C304/02. Za sada ne postoje statistiki podaci za drave koje su pristupile Evropskoj uniji 2004. godine. 19 Presuda od 4. jula 2000. donesena u predmetu C387/97. 20 Vidjeti predmet C278/01. 21 Presuda Suda pravde od 12. jula 2005. u predmetu C304/02 22 Presuda Suda pravde od 14. oktobra 2004. u predmetu C275/03 - 17 -
3. Postupak pred Sudom pravde Postupak pred Sudom pravde zasniva se na postupku pred redovnim sudovima drava lanica Evropske unije. Bez obzira na vrstu predmeta, uvijek postoji pisana faza i gotovo uvijek i usmena faza, koja se odvija na javnoj raspravi. Potrebno je, meutim, napraviti razliku izmeu direktne tube i pitanja upuenih za donoenje prethodne odluke. a) direktna tuba
Tuba se podnosi Sudu pravde pismenim podneskom Sekretarijatu Suda. Sekretar objavljuje obavjetenje o tubenom zahtjevu tuitelja u Slubenom glasniku Evropske unije. Zatim se odreuju sudija izvjestilac i jedan glavni advokat, iji je zadatak da prati tok predmeta. Zahtjev se u isto vrijeme dostavlja drugoj strani, koja ima rok od mjesec dana da dostavi svoj odgovor. Tuitelj moe odgovoriti na njega, a tueni moe dati repliku, i za svaki taj podnesak rok je mjesec dana. Kada se okona pismeni postupak, od strana u postupku se trai da u roku od jednog mjeseca izjave da li ele da se zakae usmena rasprava. Sud, nakon to proita izvjetaj sudije izvjestioca i saslua miljenje glavnog advokata, odluuje o tome da li je potrebno pripremno ispitivanje i kojoj vrsti vijea treba dodijeliti predmet. Predsjednik Suda odreuje datum javne rasprave. U izvjetaju za raspravu sudija izvjestilac rezimira injenine navode i obrazloenje strana i umjeaa ukoliko ih ima. Predmet se iznosi na javnoj raspravi pred odgovarajuim sastavom suda i glavnim advokatom. Nakon nekoliko sedmica, ponovo na javnoj sjednici, glavni advokat iznosi miljenje pred Sudom. U svom miljenju glavni advokat daje detaljnu analizu pravnih aspekata predmeta i samostalno predlae rjeenje problema. b) preliminarna odluka
Postupak povodom upuivanja pitanja za donoenje prethodne odluke poinje kada sud drave lanice uputi pitanje Sudu pravde koje se tie tumaenja ili vaenja propisa prava Zajednice, generalno u formi sudske odluke u skladu sa pravilima postupka svoje drave. Taj zahtjev se prevodi na sve slubene jezike Evropske unije, zatim se dostavlja stranama u postupku u glavnoj stvari i o njemu se obavjetavaju drave lanice Evropske unije i njene institucije. Obavjetenje koje sadri imena stranaka i pitanja objavljuje se u Slubenom listu. Stranke, drave lanice i institucije Evropske unije imaju rok od dva mjeseca da dostave pismene komentare Sudu pravde. Nastavak postupka je isti kao i u sluaju direktne tube. Svi koji imaju pravo da podnesu pismene komentare mogu dati svoje izlaganje i usmeno na raspravi, ako se ona odri. Kada glavni advokat iznese svoje miljenje i nakon to sudije Suda obave vijeanje, presuda se ita na javnoj sjednici i alje sudu drave lanice koji je pitanje uputio i zainteresiranim dravama lanicama i institucijama. Rezime postupaka iz l. 226. i 234. izgleda ovako:
- 18 -
Rezime postupka pred Sudom pravde 23
Pismeni postupak
- Odluka ili presuda domaeg suda drave lanice - Pisana tuba - Prijevod prijedloga za rjeavanje - Dostavljanje tube tuenoj strani prethodnog pitanja na sve jezike Objavljivanje obavjetenja o Zajednice i obavijest strankama, tubenom zahtjevu u Slubenom dravama lanicama i glasniku institucijama Zajednice - Odbrana - Objavljivanje prijedloga za - Odgovor rjeavanje prethodnog pitanja u Slubenom glasniku - Odgovor na odgovor (replika) - Pisani podnesci stranaka, drava lanica i institucija Zajednice
Direktna tuba i alba (lan 226.)
Rjeavanje prethodnog pitanja (lan 234.)
Usmeni postupak
- (Rasprava) - (Miljenje glavnog advokata) - Vijeanje Suda - Presuda
23
Izvor: web-stranica Evropskog suda pravde: http://www.curia.eu.int. - 19 -
4. Izgled i objavljivanje presude Prvi nacrt presude u praksi priprema sudija izvjestilac predmeta. O nacrtu se zatim vodi rasprava sa svim sudijama koji sude u tom predmetu i usaglaava se konani nacrt. Presuda Suda donosi se veinom glasova sudija i izrie se na javnoj raspravi. Uvijek je samo jedna presuda koju donosi sud kao cjelina. To vai i u sluaju kada se ne slau svi sudije sa veinskom odlukom nema izdvojenih miljenja i svi sudije potpisuju presudu. Presuda je podijeljena u brojem oznaene stavove radi lakeg itanja. Svaka presuda ima dva glavna dijela osnovu na kojoj je presuda donesena i odluku. U prvom dijelu Sud iznosi svoje zakljuke o injenicama i pravu i raspravlja o konkretnim argumentima stranaka koji su doveli do odreenih zakljuaka. Odluka sadri dispozitiv. Neke presude sadre i kratki rezime presude, koji priprema sluba Suda, u kojem su dati glavni zakljuci presude. Da bi se razumjelo koji je bio motiv Suda pravde da zauzme odreeni stav, veoma je korisno proitati i miljenje glavnog advokata za koje je vjerovatno da utie na presudu Suda. Miljenja glavnih advokata objavljuju se zajedno sa presudama Suda. Tekstove presuda koje donose i Sud pravde i Sud prvog stepena objavljuje se zajedno sa miljenjima glavnih advokata na svim slubenim jezicima Evropske zajednice. Slubeni izvjetaji se nazivaju Izvjetaji Evropskog suda. Dispozitivi presuda se takoe objavljuju u Slubenom listu Evropske unije (serija C). Tekstovi svih presuda donesenih do sada mogu se nai i na internet stranici Suda pravde na adresi http://www.curia.eu.int. Od kada je osnovan Sud prvog stepena (1989. godine) uveden je novi nain oznaavanja predmeta radi razlikovanja predmeta koje razmatra Sud pravde od predmeta za Sud prvog stepena. Od 1989. naovamo predmeti podneseni Sudu pravde oznaavaju se slovom C iza kojeg dolazi broj predmeta i godina (npr. C324/93), a oni koje rjeava Sud prvog stepena nose oznaku T (npr. T 15/04). Predmeti koji su upueni Sudu pravde prije te godine nosili su oznaku samo broja predmeta i godine npr. 76/81 ili 45/87.
- 20 -
5. Glavne teme razmatrane u predmetima koje je rjeavao Sud pravde u oblasti javnih nabavki 5.1 Principi dodjele ugovora 5.1.1 Jednak tretman i nediskriminacija Jednak tretman i nediskriminacija predstavljaju osnovni temelj ne samo reima javnih nabavki u Evropskoj uniji, nego i itavog sistema prava Evropske unije. Princip jednakog tretmana zahtijeva da se prema osobama u istoj situaciji postupa na isti nain. To je generalni princip koji je direktno izraen u lanu 12. Sporazuma o EZ-u kojim se zabranjuje diskriminacija po osnovu nacionalnosti i lanu 141. koji ima za cilj eliminirati nejednakosti izmeu mukaraca i ena. Prema Sudu pravde zabrana diskriminacije je samo konkretna formulacija generalnog principa jednakosti koji je jedan od principa prava Zajednice i podrazumijeva da se sline situacije ne tretiraju razliito, osim ako je pravljenje razlika objektivno opravdano 24 . Zabrana diskriminacije ne samo da zahtijeva da se potuje jednakost tretmana, nego i da se u praksi ne izaziva nejednakost. Zabranjena je kako direktna tako i indirektna diskriminacija. Diskriminacija je direktna kada posebna mjera (zakonska propis ili praksa) primjenjuje zabranjeni kriterij diferencijacije (npr. nacionalnost) ili podvrgava razliite sluajeve formalno slinim pravilima. Indirektna diskriminacija se deava kada mjera, iako se ne slui nezakonitim kriterijem diferencijacije, ima rezultate koje se podudaraju sa primjenom takvog kriterija diferencijacije kao posljedicu koritenja drugog kriterija diferencijacije koji nije zabranjen kao takav. Na primjer, kriterij prebivalita moe u stvarnosti dovesti do istih rezultata kao i dikriminacija po osnovu dravljanstva, iako formalno nije povezan sa njim. Postoje razliiti sluajevi koji se odnose na javne nabavke u kojima je Sud pravde zauzeo stav o pitanju jednakog tretmana i zabrane diskriminacije. U predmetu C243/89, Komisija je pokrenula postupak pred Sudom pravde protiv Danske zbog sljedeeg: Danski ugovorni organ pozvao je ponuae da dostave ponude uz uvjet koritenja danskih materijala, potroake robe, rada i opreme, i obavio pregovore sa konzorcijem koji je imao najbolju ponudu temeljene na ponudi koja nije ispunjavala traene uslove.
Komisija je smatrala da je prekreno nekoliko propisa iz prava Zajednice, naroito lan 30.25 koji se odnosi na slobodu kretanja roba i l. 48. 26 i 59. 27 o slobodi kretanja usluga. to se tie prve tvrdnje, Sud pravde je uoio da, iako je klauzulu kojom je traeno koritenje domae robe, rada i opreme ugovorni organ brisao iz
24 25
Vidjeti, npr, presudu Suda u predmetu 117/76. Sadanji lan 28. 26 Sadanji lan 43. 27 Sadanji lan 49. - 21 -
tenderske dokumentacije prije potpisivanja ugovora sa kompanijom koja je imala najbolju ponudu, postupak nabavke je ipak proveden na osnovu klauzule koja nije bila u skladu sa komunitarnim pravom i koja je mogla po svojoj prirodi uticati na sastav konzorcija koji se natjecao za navedeni ugovor i uvjete ponuda koje su dostavili u toku postupka. to se tie drugog tubenog navoda, Sud je utvrdio da princip jednakog tretmana ponuaa zahtijeva da sve ponude ispunjavaju uvjete tendera kako bi se osigurala objektivna usporedba ponuda koje dostave razliiti ponuai. U predmetu C94/99 udruenje preduzetnika i graevinskih ininjera (ARGE) dalo je pritubu da je ugovorni organ koji je proveo postupak javne nabavke prekrio princip jednakog tretmana svih ponuaa time to je dozvolio da ponude dostave pruaoci usluga u javnom sektoru. ARGE je osporavao uee tih preduzea tvrdei da oni kao polujavni ponuai dobivaju znaajnu dravne potporu koja u stvarnosti nije vezana za odreeni projekat. Domai sud drave lanice koji je rjeavao taj predmet obratio se Sudu pravde sa nekoliko pitanja. On je, u sutini, postavio pitanje da li je ugovorni organ odlukom da u otvorenom postupku dozvoli uee organa koji primaju bilo koju vrstu potpore koja im omoguava da se natjeu u postupku javne nabavke sa cijenama koje su znatno nie od cijena koje nude njihovi konkurenti iz privatnog sektora povrijedio princip jednakog tretmana dobavljaa u javnoj nabavci. U toku postupka, udruenje ARGE je tvrdilo da su direktive EU-a koje se primjenjuju u oblasti javnih nabavki zasnovane na principu da se svi dobavljai moraju natjecati jedni protiv drugih pod normalnim uvjetima i da se pri tom trite ne moe mijenjati postupcima drava lanica. Sud pravde je u razmatranju ovog predmeta konstatirao da direktive EU-a, a naroito direktiva 92/50 koja se odnosi na dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga, sadre detaljne uvjete za odabir pruaoca usluga i kreterije za dodjelu ugovora, ali nijedna od tih odredaba ne predvia da se dobavljai diskvalificiraju iz postupka zbog toga to primaju javnu potporu. Naprotiv, ovom direktivom se izriito dozvoljava uee javnih tijela. Sama injenica da ugovorni organ dozvoljava uee organima koji primaju potporu bilo koje vrste, to im omoguava da daju ponude sa cijenama koje su nie od drugih ponuda, ne predstavlja povredu principa jednakog tretmana. Analiza drugih presuda Suda pravde koje se odnose na princip nediskriminacije data je u sljedeem poglavlju.
- 22 -
5.1.2 Sloboda kretanja roba i pruanja usluga
koje obuhvata prostor bez unutranjih granica na kojem je zajameno slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala u skladu sa odredbama ovog Sporazuma (lan 14. Sporazuma).
Da bi se ostvario ovaj cilj bilo je neophodno liberalizirati razmjenu roba i usluga izmeu drava lanica, i to: -
Jedan od osnovnih ciljeva evropske integracije je stvaranje unutranjeg trita
stvaranjem carinske unije, tj. ukidanjem carina meu dravama lanicama i uspostavljanjem zajednike vanjske tarife; uklanjanjem koliinskih ogranienja (kvota) i mjera koje su imale ekvivalentne rezultate, kako bi se osigurala potpuna sloboda kretanja roba; osiguravanjem slobode kretanja ljudi, usluga i kapitala. roba koja potie iz jedne drave lanice EU-a moe se izvoziti iz te drave lanice i uvoziti u drugu dravu lanicu (lan 29. 28 i 28. 29 Sporazuma), kvantitativna ogranienja (kao to su kvote) na uvoze i izvoze zabranjuju se u razmjeni izmeu drava lanica (lan 28. Sporazuma), mjere koje imaju rezultat jednak kvantitativnim ogranienjima, kao npr. domaa pravila vezana za pakiranje ili etiketiranje takoe su zabranjene (lan 28. Sporazuma), roba proizvedena u jednoj dravi lanici treba biti u slobodnoj distribuciji u cijeloj EU (princip uzajamnog priznavanja).
Sloboda kretanja kapitala zasnovana je na sljedeim principima:
Sloboda osnivanja propisana je u lanu 43. 30 i narednim lanovima Sporazuma. Prema ovoj odredbi ogranienje slobode osnivanja od strane dravljana jedne drave lanice na teritoriji druge drave lanice zabranjuje se. Ova zabrana se odnosi i na ogranienje osnivanja agencija, podrunica ili drugih organizacionih jedinica od strane dravljana jedne drave lanice na teritoriji druge drave lanice. Sloboda osnivanja ukljuuje pravo bavljenja djelatnou u svojstvu samostalnog preduzetnika i osnivanja i voenja poslovanja, posebno preduzea ili kompanije prema uvjetima utvrenim za vlastite dravljane zakonom drave u kojoj se takvo osnivanje vri, u skladu sa odredbama poglavlja o kapitalu. Preduzee ili firme definirani su u lanu 48. Sporazuma kao preduzea ili firme koji su osnovani prema propisima graanskog ili trgovinskog prava, ukljuujui kooperativna drutva i druge pravne osobe ureene normama javnog ili privatnog prava, osim onih koja su neprofitnog karaktera.
28 29
lan 31. prema ranijoj numeraciji lanova Sporazuma o EZ-u. lan 30. prema ranijoj numeraciji lanova Sporazuma o EZ-u. 30 lan 52. prema ranijoj numeraciji lanova Sporazuma o EZ-u. - 23 -
To u praksi znai da privatni preduzetnici imaju pravo da formiraju subjekte u drugoj dravi lanici Evropske unije. Pravo osnivanja dato je i fizikim osobama koje su dravljani drave lanice i pravnim osobama. Sloboda pruanja usluga temelji se na lanu 49. 31 i lanovima koji mu slijede. lanom 49. propisuje se da je ogranienje slobode pruanja usluga u okviru
Zajednice zabranjeno za dravljane drava lanica koji su osnovali preduzee u dravi Zajednice koja nije drava osobe kojoj je usluga namijenjena. U
praksi, to se odnosi na situaciju u kojoj davalac usluga koji je osnovan u dravi x i ima dravljanstvo neke drave lanice EU-a (to ne mora biti drava x) prua uslugu u dravi y i zatim se vraa u dravu x kada se ta djelatnost zavri. Prema presudama Suda, sloboda pruanja usluga ne odnosi se na djelatnosti iji se relevantni elementi ograniavaju u okviru jedne drave lanice 32 drugim rijeima, davalac usluga koji ima dravljanstvo drave x i prua usluge u dravi x ne moe se oslanjati na odredbe Sporazuma vezano za slobodu pruanja usluga protiv vlasti drave x. U mnogo situacija u oblasti javnih nabavki pred Sudom pravde pokretane su tube koje su se odnosile na povredu principa slobode kretanja roba i pruanja usluga. U nastavku teksta bie rijei o najvanijim predmetima.
Jedna od prvih presuda Suda pravde (predmet 21/88 Du Pont de Nemours) odnosila se na italijansko zakonodavstvo prema kojem su sva javna tijela i organi, kao i tijela i preduzea u kojima je drava imala uee, morala nabaviti najmanje 30% svojih roba od industrijskih i poljoprivrednih preduzea i malih preduzea osnovanih u junoj Italiji i nuditi proizvode koji su barem djelimino proizvedeni u toj regiji. Cilj te regulative bio je da se podstakne industrijski razvoj ove nerazvijene regije. U osnovi ovog predmeta je situacija u kojoj je lokalni organ iz oblasti zdravstva podijelio nabavku radiolokih filmova i tekuina u dva dijela, pri emu je rezervirao 30% od ukupnog iznosa ugovora za preduzea osnovana u junoj Italiji, a u postupku javne nabavke dodijelio preostalih 70%. Protiv odluke ugovornog organa pokrenuo je spor jedan od dobavljaa du Pont de Nemours podnoenjem tube italijanskom sudu, koji je donio odluku da se obustavi postupak revizije i Sudu pravde upute pitanja. Pitanja su se odnosila na usklaenost propisa italijanskog prava sa komunitarnim pravom, a naroito sa lanom 30.33 Sporazuma o EZ-u, kojim je uspostavljen princip slobode kretanja roba. U vezi sa tim, Sud pravde je prije svega konstatirao da sistem koji favorizira robu proizvedenu u odreenoj regiji drave lanice spreava organe i javna tijela da nabavljaju robu od preduzea osnovanih u drugim dravama lanicama. Kako je Sud utvrdio, protiv proizvoda koji potiu iz drugih drava lanica vri se diskriminacija u poreenju sa proizvodima iz drave lanice o kojoj je rije i rezultat toga je ometanje normalnog toka razmjene unutar Zajednice. Zbog toga su mjere koje je primijenio ugovorni organ obuhvaene zabranom sadranom u lanu 30. Vlada Italije je u svoju odbranu tvrdila da su navedena ogranienja primijenjena bez ikakve razlike i na proizvode proizvedene u drugim dravama lanicama i na
31 32
lan 59. prema ranijoj numeraciji lanova Sporazuma o EZ-u. Vidjeti, npr, presudu u predmetu 52/79 Debauve. 33 lan 28. prema novoj numeraciji lanova Sporazuma. - 24 -
one koje proizvode preduzea smjetena u drugim dijelovima Italije. Sud pravde je odbio taj argument utvrdivi da, iako nisu svi italijanski proizvodi imali koristi u poreenju sa proizvodima iz drugih drava, injenica je da su svi proizvodi koji su imali koristi od preferencijalnog sistema bili domai proizvodi. To je imalo za posljedicu da je Italija prekrila pravo Zajednice u pogledu slobode kretanja roba. Sud je u presudi jasno istakao nezakonitost, prema evropskom pravu, bilo kakvih domaih ili regionalnih preferencija u postupcima javnih nabavki. Kako se presuda zasnivala iskljuivo na odredbama Sporazuma (a ne na direktivama) zabrana lokalnih preferencija odnosi se na sve ugovore za javne nabavke bez obzira na njihovu vrijednost (ne samo na one ugovore vee vrijednosti koji su predmet direktiva). Domae preferencije koje su usvojene i u primjeni u Bosni i Hercegovine, dakle, evidentno su u suprotnosti sa principom jednakog tretmana i nediskriminacije u pogledu svih dobavljaa. U vrlo slinom predmetu, 351/88, Sud pravde je utvrdio da italijanska pravila po kojima se odreeni postotak ugovora za javne nabavke rezervira za preduzea sa sjeditem u odreenim regijama unutar drave predstavljaju mjere koje imaju jednak efekat kao i kvantitativne restrikcije i u suprotnosti su sa principom slobodnog kretanja roba. Budui da je Sud u presudi ponovio obrazloenje koje je dao za presudu u ranijem predmetu 21/88, nema potrebe da se zadravamo na ovom predmetu. U predmetu 3/88 Komisija je uloila pritubu na propise italijanskog prava prema kojima italijanska dravna administracija ima pravo da zakljui sporazume u nekoliko javnih oblasti, kao to su oporezivanje, zdravstvo, poljoprivreda i gradska imovina, samo sa preduzeima u kojima je ukupan ili veinski kapital direktno ili inidirektno u dravnom ili javnom vlasnitvu. Komisija je smatrala da su ta pravila u suprotnosti sa komunitarnim pravom i podnijela tubu Sudu pravde. Stav Komisije je bio da su te odredbe suprotne pravu Zajednice, jer su diskriminatorne i ometaju slobodu osnivanja i slobodu pruanja usluga utvrene u l. 52. i 59. Sporazuma o EZ-u. Komisija je takoe tvrdila da se spornim zakonima kre odredbe direktive o snabdijevanju, jer omoguavaju postupak dodjele ugovora koji nije u skladu sa direktivom, naroito sa njenim pravilima o obavjetavanju (objavljivanju obavjetenja) 34 . Italijanska vlada je u svoju odbranu istakla da italijanski zakon ne pravi razliku po osnovu nacionalnosti preduzea koja mogu zakljuivati sporazume o kojima je rije. tavie, budui da drava Italija ima u vlasnitvu ukupan ili veinski kapital ne samo odreenih italijanskih preduzea, nego i odreenih stranih preduzea, i jedni i drugi mogu uestvovati u postupku bez bilo kakve diskriminacije u uspostavljanju sistema podataka o kojima je u tom sluaju rije. Sud nije prihvatio ovaj argument italijanske administracije. Konstatirao je, prije svega, da, prema dotadanjoj sudskoj praksi, princip jednakog tretmana zabranjuje ne samo otvorenu diskriminaciju po osnovu dravljanstva, nego obuhvata i druge oblike diskriminacije koji primjenom drugih kriterija diferencijacije daju iste rezultate. Prema Sudu,
U vrijeme kada je uloena prituba, ugovori za pruanje usluga nisu bili obuhvaeni direktivama. Prva direktiva koja je ukljuila ugovore za usluge usvojena je tek 1992. god. (Direktiva 92/50). - 25 34
iako su zakoni i drugi propisi primijenjeni bez razlike na sva preduzea bez obzira da li su italijanska ili ne, u sutini su favorizirali italijanska preduzea (u to vrijeme nije bilo preduzea za obradu podataka iz drugih drava lanica u kojima je ukupan ili veinski kapital u vlasnitvu italijanske drave ili javnih organa.). U nastojanju da opravda ovaj zahtjev, italijanska administracija je tvrdila da je to bilo neophodno da bi se omoguilo javnih organima da vre kontrolu izvrenja ugovora o kojima je rije. Takoe je dat argument da za odreenu vrstu djelatnosti koje preduzea treba da obavljaju, drava mora biti u stanju da angaira preduzea u koja moe imati puno povjerenje. Ovaj argument je Sud odbacio utvrdivi da vlada ima dovoljno zakonskih ovlatenja da osigura da se ispotuje izvrenje ugovora od opeg interesa i moe donijeti mjere koje bi bile manje restriktivne u smislu principa slobode osnivanja i pruanja usluga. To je imalo za posljedicu da je Sud utvrdio da je italijanska adminsitracija kriva zbog toga to nije postupila prema zahtjevima prava Zajednice. Sud je takoe ustanovio da je direktiva o dobavljanju primjenjiva (vezano za proizvode hardver koji je trebalo dobaviti prema ugovoru). 5.1.3 Transparentnost Transparentnost se uobiajeno shvata kao obaveza javnih tijela da privrednim subjektima prue informacije o javnim nabavkama (mogunosti javnih nabavki, odluke donesene u toku postupka, dodijeljeni ugovori, itd.). U skladu sa principom javnosti, ugovorni organi su duni da informiraju dobavljae i iru javnost o sljedeem: planovima koji se tiu dodjele ugovora odreene vrijednosti u odreenom periodu - intervalu (prethodno informacijsko obavjetenje ili prethodno indikativno obavjetenje), zapoetim postupcima nabavke roba, usluga, radova (obavjetenje o nabavci), odlukama donesenim u toku postupka javne nabavke, rezultatima postupka javne nabavke (dodjela ugovora ili ponitenje postupka).
Sud pravde je u vie navrata iznio svoj stav o obavezama ugovornih organa u pogledu transparentnosti u javnim nabavkama. Predmeti C24/91, C107/92, C-328/92, C318/92, C20/01 i C-84/03 odnose se na neobjavljivanje obavjetenja o nabavci i konkretno su analizirani u dijelu u kojem se govori o uvjetima za koritenje pregovarakog postupka. Donesene su, meutim, neke presude koje se tiu obavezne transparentnosti u sluaju ugovora koji nisu obuhvaeni direktivama o javnim nabavkama. Vrijedi napomenuti da u vrijeme kad su se predmeti rjeavali, princip transparentnosti nije bio izriito nabrojan u Sporazumu ili direktivama 35 . Sud je izveo princip transparentnosti iz principa
35
Sad je naveden u preambuli Direktive 2004/18 (stav 2). - 26 -
Sporazuma o nediskriminaciji. Sud je dodao transparentnost osnovnim principima javnih nabavki. To je dobar primjer kako Sud pravde moe kreativno razvijati sistem javnih nabavki. Predmet C324/98 odnosio se na poziv za dostavljanje ponuda koji je izdao Telekom Austrije. Tema nabavke bila je javna koncesija za uslugu proizvodnje
i objavljivanje printanih i elektronski dostupnih spiskova telefonskih pretplatnika. Poziv je objavljen samo u slubenom glasilu Austrije, ali ne i u
Slubenom glasniku Evropske unije. Dva preduzea su bila miljenja da odredbe direktiva (tj. direktive 93/38)36 treba da budu primijenjene. Sud je ustanovio da su odredbe usluga koncesije kao to su ove navedene izvan okvira direktiva o nabavkama. Pa ipak, utvrdio je da treba imati na umu, bez obzira na injenicu da su, kako trenutno predvia pravo Zajednice, ovi ugovori iskljueni iz primjene Direktive 93/98, ugovorni organi koji ih zakljuuju su, ipak, obavezni da potuju osnovna pravila Sporazuma, openito, a princip nediskriminacije na osnovu dravljanstva, konkretno. Taj princip implicira naroito obavezu transparentnosti da bi se omoguilo da se ugovorni organ uvjeri da je taj princip ispotovan. Ova obavezna transparentnost koja je nametnuta ugovornom organu sastoji se od toga da se:
u korist svakog potencijalnog dobavljaa osigura stepen oglaavanja koji je dovoljan da omogui tritu usluga da bude otvoreno za konkurenciju i da se moe izvriti provjera nepristrasnosti postupka nabavke.
Ova presuda se ne moe tumaiti kao opa obaveza da se objavljuje obavjetenje o nabavci kao to je direktan uslov koji propisuju direktive u sluaju ugovora ispod vrijednosnih razreda utvrenih direktivama. Sud govori samo o oglaavanju dovoljnom za otvaranje natjecanja. Oglaavanje moe biti u drugaijoj formi: objavljivanje informacija o javnoj nabavci u slubenom glasilu, novinama, na internet stranici ugovornog organa ili na drugom javnom mjestu. Ono to je takoe interesantno je da se u francuskoj verziji presude koristi rije adekvatan za to bi engleski izraz bio odgovarajui ili prikladan. Naalost, Sud ne daje nikakve naznake o faktorima koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom odluivanja o tome ta je odgovarajui nivo oglaavanja u konkretnom sluaju. U predmetu C275/98 Unitron Scandinavia Sud je utvrdio da princip nediskriminacije po osnovu dravljanstva ukljuuje, naroito, obavezu postojanja transparentnosti kako bi se ugovorni organ mogao uvjeriti da je taj princip zadovoljen. Predmet C458/03 se odnosi na ugovor koji dodjeljuje opinsko vijee Brixena (Italija) za upravljanje parkingom preduzeu (Stadwerke Brixen) iji je vlasnik ta opina. Ugovor je sastavljen na takav nain da kao naknadu za upravljanje parkingom, preduzee ima pravo da naplauje parkiranje. Osim toga, opina plaa preduzeu godinju naknadu. Ostala preduzea sa podruja opine obratila su se nadlenom sudu u Italiji traei da opina izvri dodjelu ugovora nakon javnog poziva za dostavljanje ponuda. Opina je tvrdila da ona u
Direktiva o usklaivanju postupaka dodjele ugovora subjektima u sektorima voda, elektrine energije, prevoza i telekomunikacija (komunalne direktive). - 27 36
potpunosti kontrolira to preduzee tako da ugovor zapravo nije dodijeljen treoj strani. Razmotrivi pritubu, sud je donio odluku da obustavi postupak i da se obrati Sudu pravde sa dva pitanja: 1) da li davanje na upravljanje javnog parkinga predstavlja ugovor o javnoj nabavci usluga u smislu znaenja Direktive 92/50 ili ugovor o koncesiji za uslugu na koji treba primijeniti pravila prava EZ-a, a naroito obavezu da se osigura jednak tretman i transparentnost i da li je dodjela tog ugovora mogla biti izvrena bez poziva na natjeaj u skladu sa komunitarnim principima, kao to su sloboda pruanja usluga i sloboda konkurencije, zabrana diskriminacije, jednak tretman, transparentnost i proporcionalnost, u sluaju kada je ugovor dodijeljen preduzeu iji je kapital u vrijeme dodjele bio 100% u vlasnitvu opine, ali iji je upravni odbor imao velike ovlasti rutinske administracije.
2)
U vezi prvog pitanja klasifikacija predmetnog ugovora (ugovor o uslugama ili ugovor o koncesiji), Sud je konstatirao da, prema preambuli Direktiva 92/50 se primjenjuje na ugovore zakljuene radi ostvarivanja novane koristi u pisanom obliku izmeu davaoca usluga i ugovornog organa. Na osnovu toga Sud je zakljuio da ugovor o javnoj nabavci usluga u smislu znaenja direktive ukljuuje naknadu koju direktno plaa ugovorni organ davaocu usluga. U ovom predmetu, meutim, plaanje davaocu usluga poticalo je ne od javnog organa o kojem je rije, nego od novca koji je plaala trea strana (korisnici) za upotrebu parkinga. Ovaj nain plaanja znaio je da je davalac usluga preuzeo rizik davanja predmetne usluge (to je karakteristino za koncesiju za uslugu). Zato, kako je zakljuio Sud, tu se nije radilo o ugovoru o javnoj nabavci usluga, nego o ugovoru o javnoj koncesiji. Razlika je veoma znaajna, jer koncesija za usluge, za razliku od ugovora o javnoj nabavci usluga, nije obuhvaena direktivom o javnim nabavkama 37 . U odgovoru na pitanje koje mu je uputio domai sud drave lanice, Sud je odgovorio da dodjela od strane javnog organa davaocu usluga na upravljanje javnog parkinga, za ta je taj subjekt nagraen naplatom koritenja tog parkinga od treih lica, predstavlja koncesiju za javnu uslugu na koju se ne odnose odredbe Direktive 92/50. U vezi drugog pitanja Sud je ustanovio da, bez obzira na injenicu da su ugovori o koncesijama za pruanje usluga iskljueni iz predmeta direktive, javni organi su, ipak, obavezni da potuju temeljna pravila Sporazuma o EZ-u, kao to su: princip nediskriminacije po osnovu dravljanstva, zabrana ograniavanja slobode osnivanja od strana dravljana jedne drave lanice na teritoriji druge drave lanice, sloboda pruanja usluga unutar Zajednice.
37
Vidjeti s tim u vezi lan 1. stav 4. i lan 17. direktive 2004/18. - 28 -
Princip jednakog tretmana i nediskriminacije po osnovu dravljanstva ukljuuje, prema Sudu pravde, obaveznu transparentnost koja omoguava javnom organu da postigne potivanje tog principa. Obaveza transparentnosti zahtijeva od javnog organa koji daje koncesiju da osigura, radi svakog potencijalnog davaoca usluga, oglaavanje odreenog nivoa dovoljnog da omogui da koncesija za usluge bude otvorena za natjecanje. Sud dalje obrazlae da je javni organ duan da ocijeni, to podlijee kontroli nadlenog suda, u kojoj mjeri primjena pravila za poziv na dostavljanje ponuda odgovara specifinostima koncesije za usluge. Meutim, potpuni izostanak bilo kakvog poziva na natjecanje za dodjelu ugovora za koncesiju za uslugu nije u skladu sa zahtjevima Sporazuma o EZ-u. Italijanski organ je u svoju odbranu iznio argument da se odredbe Sporazuma o EZ-u ne odnose na predmetnu situaciju koja je sasvim internog karaktera (i javni organ i prualac usluga kojem je ugovor dodijeljen nalaze se u Italiji). Sud je odbacio ovaj argument utvrdivi da je mogue da su preduzea osnovana u drugim dravama lanicama bila zainteresirana za pruanje navedene usluge. Budui da nije bilo oglaavanja i otvaranja natjeaja, dolo je do diskriminacije, barem potencijalne, subjekata iz drugih drava lanica koji se nisu mogle natjecati za spomenuti ugovor. Drugi argument koji je italijanski dravni organ iznio odnosio se na nepostojanje nezavisnosti opinskog preduzea u odnosu na opinu, to je, po miljenju tog organa, iskljuivalo primjenu odredaba Sporazuma. S tim u vezi, Sud je podsjetio na svoju raniju presudu (C107/98) u kojoj je utvrdio da se odredbe direktiva o javnim nabavkama primjenjuju na situaciju u kojoj ugovorni organ planira da sa subjektom koji je formalno odvojen od njega i od njega nezavisan u pogledu odluivanja, u pismenoj formi zakljui ugovor radi ostvarivanja finansijske koristi za dobavljanje robe. Drugim rijeima, za primjenu direktive neophodno je da se ugovor zakljui izmeu, s jedne strane,
domaeg organa, i s druge strane, osobe pravno odvojene od tog organa. Direktiva se, meutim, ne mora primjenjivati kada domai organ vri nad tom osobom kontrolu koja je slina kontroli koju vri nad svojim slubama, a u isto vrijeme ta osoba obavlja osnovni dio svoje djelatnosti sa lokalnim organom koji vri kontrolu 38 . Stav koji je zauzeo Sud u toj presudi kasnije je potvren i u
vezi ugovora o javnoj nabavci radova i ugovora o javnoj nabavci usluga (C 26/03). Upuujui na argument italijanskog organa, Sud je analizirao da li je organ koji je dao koncesiju vrio kontrolu nad tim preduzeem koja je slina kontroli koju vri nad svojim slubama. U toj procjeni Sud je ispitao relevantne zakonske odredbe i druge bitne okolnosti, te ustanovio da: Stadwerke Brixen je izvrio transformaciju od posebnog preduzea opine Brixen u dioniko drutvo, postao je trino orijentirano preduzee, ubrzo je trebao da se otvori prema drugom kapitalu, njegov upravni odbor je imao znaajna ovlatenja, bez praktine kontrole opine,
Vjerovatno je napravljena greka u engleskoj verziji ove presude u upotrebi prijedloga sa djelatnosti sa lokalnim organom francuski tekst koristi prijedlog pour za (lokalni organ). - 29 -
38
zapoeo je sa radom u znaajno novim oblastima.
Sud je takoe ustanovio da je, prema podnesku koji je dostavio italijanski sud, kontrola koju je opina vrila nad preduzeem bila ograniena u sutini na one mjere koje privredno pravo odreuje za veinu dioniara, to, po miljenju suda, ublaava odnos zavisnosti koji je postojao izmeu opine i preduzea. Na osnovu toga, Sud je zakljuio da u sluaju kada preduzee kojem je dodijeljena koncesija uiva stepen nezavisnosti kao ovaj, nije mogue da organ koji daje koncesiju vri kontrolu slinu onoj koju vri nad svojim slubama. Sud pravde je na kraju zakljuio da l. 43., 49. i principi jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti spreavaju javni organ da dodijeli, bez poziva na dostavljanje ponuda, koncesiju za javnu uslugu dionikom drutvu, iji su ciljevi proireni na znaajno nove oblasti, iji se kapital mora, u kratkom vremenu, otvoriti prema drugom kapitalu i iji upravni odbor ima vrlo iroke upravljake ovlasti koje moe samostalno izvravati. 5.2 Obim i predmet direktiva EU-a o javnim nabavkama Evropske direktive se primjenjuju na ugovore koje dodjeljuju ugovorni organi koje direktive definiraju kao dravne, regionalne ili lokalne organe, tijela koja
pravde je donio niz presuda u kojima je odluivao o pitanju predmeta ovih direktiva. a) drava
djeluju u skladu sa javnim pravom i udruenja koja su formirali jedan ili vie tih organa ili jedno ili vie tih tijela koja djeluju u skladu sa javnim pravom. Sud
Izraz drava, u smislu direktiva, bio je predmet rasprave Suda u predmetu 31/87. Taj predmet se odnosio na holandsku komisiju za komasaciju koja nije imala status pravne osobe i ije su funkcije i sastav bili ureeni zakonom a lanove je imenovao regionalni izvrni organ te pokrajine. Ta komisija je bila obavezna da primjenjuje pravila koja utvrdi centralna komisija osnovana kraljevskim ukazom, a njene lanove je imenovala Kruna. U tom smislu, Sud je utvrdio da se izraz drava ne treba tumaiti u formalnom, nego u funkcionalnom smislu. Svrha direktive o javnim nabavkama je da osigura da je efektivno ostvarenje slobode osnivanja i slobode pruanja usluga u vezi ugovora za javne nabavke ugroeno ako se direktiva ne primjenjuje samo zato to je ugovor dodijelilo tijelo koje, iako osnovano da obavlja funkcije koje su mu povjerene zakonom, formalno nije dio dravne administracije. Prema tome, tijelo kao to je navedena komisija, iji su sastav i funkcije utvreni zakonom i ije lanove imenuju organi vlasti, a vezano za potivanje obaveza koje proizilaze iz njegovih mjera i finansiranje ugovora koje mu je zadatak da dodjeljuje, treba smatrati da spada u znaenje pojma drava u smislu
- 30 -
odredbi ove direktive, ak i ako nije dio dravne administracije u formalnom smislu. Stoga, da bi se utvrdilo da li je neko tijelo dio drave u tom smislu, prije svega treba ispitati njegove funkcije, a ne zakonske akte (statute) kojima je ureen njegov status. U predmetu C323/96 Komisija je osporila dodjelu ugovora za izgradnju prostora Vlaamse Raada (Flamanski parlament u federalnom sistemu Belgije). Ugovor je dodijeljen nakon postupka bez objavljivanja obavjetenja. Komisija je prigovorila da time to nije primijenila postupke koje zahtijeva direktiva EU-a o javnim nabavkama Belgija nije postupila u skladu sa svojim obavezama iz te direktive. Vlada Belgije je u svoju odbranu tvrdila da se direktive o javnim nabavkama ne odnose na Flamanski parlament, jer on nije ugovorni organ u smislu znaenja direktive. U vezi sa tim, Sud je utvrdio da izraz drava iz direktive obuhvata sva tijela koja vre funkcije zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Isto vai i za tijela koja, u federalnoj dravi, vre tu vlast na federalnom nivou. Sud je odbacio i argument belgijskih vlasti da se Zakon o javnim nabavkama koji je u to vrijeme bio na snazi nije odnosio na zakonodavna tijela kao to su Flamanski parlament, jer nezavisnost i prvenstvo prema belgijskom ustavu spreavaju zakonodavne organe da budu podreeni vladinim organima. to se tie ove tvrdnje, Sud je konstatirao da argument zasnovan na domaem zakonu drave ne utie ni na injenicu da Vlaamse Raad predstavlja ugovorni organ u smislu znaenja direktive niti na posljedinu obavezu potivanja odredaba direktive koje se odnose na postupak objavljivanja i dodjeljivanja ugovora. Kao to je Sud utvrdio: drava lanica se ne moe oslanjati na propise, praksu ili okolnosti koje postoje u njenom domaem sistemu kako bi opravdala to to ne potuje obaveze i rokove utvrene direktivom. b) Tijela koja su ureena pravilima javnog prava
Definicija Sud je u mnogo sluajeva tumaio znaenje izraza tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava. Prema lanu 1. (b) direktiva, tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava je svako tijelo koje a) b) c) je osnovano u odreenu svrhu zadovoljavanja potreba od opeg interesa, koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter, ima status pravne osobe, ispunjava najmanje jedan od sljedeih uslova: 1. finansira ga najveim dijelom drava, regionalni ili lokalni organ ili drugo tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava (ugovorni organi), poslovodni nadzor nad njim vri drava ili drugih ugovorni organi,
- 31 -
2.
3.
ima upravni, poslovodni ili nadzorni odbor, ijih vie od pola lanova imenuje drava, regionalni ili lokalni organi ili druga tijela koja su ureena pravilima javnog prava.
Jedan od prvih predmeta u kojima je Sud dao tumaenje znaenja tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava bio je predmet C44/96. Postupak je pokrenuo austrijski sud koji je postavio pitanje da li se austrijski Dravni tamparski ured moe okarakterizirati kao tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava. Zadatak Suda pravde bio je da provjeri da li ovaj ured ispunjava sve uslove koji su predvieni u definiciji sadranoj u direktivi. S tim u vezi, Sud je utvrdio da: Ured ima status pravne osobe, osnovan je s ciljem da proizvodi, ekskluzivno, slubene administrativne dokumente, od kojih neki zahtijevaju tajnost ili sigurnosne mjere, kao to su pasoi, vozake dozvole i line karte, te je zato je osnovan za zadovoljavanje potreba od opeg interesa koje nemaju privredni ili komercijalni karakter, i generalnog direktora tamparskog ureda je imenovalo tijelo koje se uglavnom sastoji od lanova ureda federalnog kancelara ili razliitih ministarstava; Ured takoe podlijee nadzoru od strane Suda revizora a dravna sluba kontrole nadlena je za nadgledanje tampanog materijala na koji se primjenjuju sigurnosne mjere, i konano, veinu dionica Ureda ima austrijska drava. Uzimajui to u obzir, Sud pravde je utvrdio da tijelo kao to je ovaj Ured treba oznaiti kao tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava.
Austrija je tvrdila da ovaj ured ne treba smatrati tijelom koje je ureeno pravilima javnog prava, jer ukupnom djelatnou ureda dominiraju aktivnosti koje se obavljaju s ciljem da se zadovolje potrebe koje imaju privredni ili komercijalni karakter. Sud je u vezi s tim argumentom ustanovio da lan 1. (b) direktive ne pravi nikakvu razliku izmeu ugovora za javne radove koji dodjeljuje ugovorni organ radi obavljanja zadatka zadovoljavanja potreba od opeg interesa i onih koje nisu vezane za taj zadatak. injenica da takva razlika nije napravljena je po miljenju Suda opravdana ciljem direktive, a to je da se izbjegne rizik davanja prednosti domaim dobavljaima ili kandidatima uvijek kada ugovor dodjeljuje taj ugovorni organ. Zbog toga je odgovor Suda bio da se subjekat kao to je ovaj ured mora posmatrati kao tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava, tako da sve ugovore koje dodjeljuje taj organ bez obzira kakvog su karaktera treba smatrati ugovorima za javnu nabavku radova u okviru primjene direktive.
- 32 -
Potrebe od opeg interesa Znaenje izraza potrebe od opeg interesa koje nemaju privredni ili komercijalni karakter takoe je bilo tema presude Suda u predmetu C360/96. Ovaj postupak je pokrenuo sud drave lanice koji je traio tumaenje odnosa izmeu izraza potrebe od opeg interesa i koji nema privredni ili komercijalni karakter. Sud je konkretno pitao da li je cilj izraza koji nema privredni ili komercijalni karakter bio da se ogranii izraz potrebe od opeg interesa na one koje nisu privrednog ili komercijalnog karaktera ili ba obratno, da sve potrebe od opeg interesa nisu komercijalne ili privredne po karakteru. U vezi sa tim, Sud je ustanovio da odsustvo industrijskog ili komercijalnog karaktera predstavlja kriterij za pojanjavanje izraza potrebe od opeg interesa. Sud je utvrdio da je lanom 1. (b) direktive, u okviru kategorije potreba od opeg interesa, formirana potkategorija potreba koje nisu industrijskog ili komercijalnog karaktera, tako da direktiva pravi razliku izmeu potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter i potreba od opeg interesa koje imaju takav karakter. Ovaj domai sud je takoe postavio pitanje da li izraz potrebe od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter iskljuuju potrebe koje zadovoljavaju i privatna preduzea. U vezi sa tim, Sud pravde je konstatirao da je u Holandiji vie od polovine opina prikupljanje otpada povjerilo privatnim subjektima. Tako je formirano komercijalno trite i subjekti aktivni na tom tritu nisu bili tijela ureena pravilima javnog prava u smislu znaenja direktive. lan 1. (b) direktive govori samo o potrebama koje subjekti moraju zadovoljiti i ne kae da li te potrebe mogu zadovoljavati privatna preduzea. Po miljenju Suda pravde, subjekt koji je pod kontrolom ili u vlasnitvu drave ili drugog ugovornog organa moe izabrati motive koji nisu ekonomski te smatrati da je ispravno da ostvari finansijski gubitak kako bi slijedio odreenu politiku o nabavkama koju provodi tijelo od kojeg tijesno zavisi. Stoga, budui da je teko pronai neku djelatnost kojom se ne bi moglo baviti privatno preduzee, zahtjev da ne bude privatnih preduzea koja su sposobna zadovoljiti potrebe zbog kojih je tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava osnovano liio bi smisla izraz tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava. Po miljenju Suda pravde direktive o javnim nabavkama primjenjuju se na odreeno tijelo ak i ako privatno preduzee zadovoljava ili je sposobno zadovoljiti iste potrebe i nedostatak konkurencije na tritu nije neophodan uvjet da bi se to tijelo okarakteriziralo kao tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava. Postojanje znaajne konkurencije, a naroito injenica da se taj subjekt suoava sa konkurencijom na tritu, moe ukazivati na odsustvo potrebe od opeg interesa koja nema industrijski ili komercijalni karakter.
- 33 -
finansiran najveim dijelom Predmet C380/98 je pokrenuo Univerzitet u Cambridgeu tvrdnjom da univerziteti u Velikoj Britaniji ne trebaju biti obuhvaeni direktivama o javnim nabavkama. Razmatrajui ovaj predmet, Sud pravde je ustanovio da ovaj univerzitet ispunjava dva uvjeta iz lana 1. (b) direktiva, tj. uspostavljen je u odreenu svrhu radi zadovoljavanja potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter i ima status pravne osobe. Na osnovu toga, da li Univerzitet treba biti ukljuen u pojam tijela koje je ureeno pravilima javnog prava, direktno zavisi od odgovora na pitanje da li taj univerzitet najveim dijelom finansira jedan ili vie ugovornih organa. U tom smislu, Sud je utvrdio sljedee: 1. 2. fraza najveim dijelom u direktivi je kvantitativna i znai vie od polovine finansiranja (preko 50%); kod odreivanja ta finansira taj organ nisu uraunata sva plaanja koja vre drugi ugovorni organi, nego samo ona koja imaju efekat stvaranja ili naglaavanja odnosa zavisnosti; tako sredstva data u vidu nagrada ili nepovratnih kredita za podrku istraivakom radu mogu se smatrati finansiranjem od strane ugovornog organa, isto kao i sredstva za studente koja daje lokalni organ za obrazovanje univerzitetima kao kolarinu za odreene studente. Ta sredstva treba takoe smatrati javnim finansiranjem, jer predstavljaju socijalnu mjeru koja je uvedena u korist odreenih studenata koji sami ne bi mogli platiti trokove kolovanja, koji mogu biti veoma visoki. S obzirom da nema ugovorene naknade za ove vidove finansiranja, treba ih smatrati finansiranjem od strane ugovornog organa u kontekstu njegovih aktivnosti u oblasti obrazovanja. Ta situacija je dosta drugaija u sluaju naknada koje plaa jedan ili vie ugovornih organa za dobavljanje usluga koje ine istraivaki rad ili dobavljanje drugih usluga, kao to su usluge konzaltinga ili organizacija konferencija iznosi koje plaa jedan ili vie ugovornih organa u tom sluaju predstavljaju ugovorne usluge koje prua univerzitet. Univerzitet, zapravo, ostvaruje ekonomski interes pruanjem te usluge; ukupan iznos prihoda koji treba uzeti u obzir prilikom odluivanja koji omjer tog prihoda dolazi od ugovornog organa treba izraunati ukljuivanjem itavog prihoda, ukljuujui i onaj od komercijalne djelatnosti; period za koji se vri raunanje je budetska godina tog subjekta; da li je subjekt obuhvaen za tu odreenu godinu treba odrediti na poetku budetske godine, uvidom u iznose koji su raspoloivi na poetku godine, ak i iznose koji su samo okvirni; tijelo koje predstavlja ugovorni organ u smislu direktiva o javnim nabavkama kada postupak nabavke pone ostaje, to se tie nabavke, predmet tih direktiva sve dok se taj postupak ne okona.
3.
4.
- 34 -
Nadzor Predmeti C306/97 i C353/96 odnose se na status Coillte Teoranta (organ za umarstvo Irske), privatno preduzee koje je osnovalo Ministarstvo energije u kojem ono ima veinu dionica. Prema aktu o osnivanju kompanije, Teoranta je imala zadatak da obavlja umarsku djelatnost i srodne aktivnosti na komercijalnoj osnovi, kao i da zasniva i obavlja umskoprivredne djelatnosti, te da uestvuje s drugima u aktivnostima u umarstvu koje su u skladu sa tim ciljevima. Irska vlada je na ovu kompaniju izvrila prenos zemljita i druge imovine. U pogledu strukture, ovo preduzee je osnovalo Ministarstvo energije i predsjedavajueg i druge direktore imenovao je ministar. Ministar je mogao da donese pisana uputstva traei da kompanija postupa u skladu sa generalnim odlukama dravne politike koje se tiu umarstva, a bila je i obavezna da se konsultuje s ministrom finansija u pogledu razvoja umarstva u podruju od naunog znaaja. Razmatrajui status ovog preduzea, Sud je uoio da, za razliku tijela iz predmeta 31/87 Beentjes, Teoranta ima status pravne osobe. Takoe je dokazano da nije vrila dodjelu ugovora o javnoj nabavci u ime drave ili nekog regionalnog ili lokalnog organa. Teoranta se, dakle, nije mogla smatrati dravnim ili regionalnim ili lokalnim organom u smislu direktive. Meutim, trebalo je razmotriti da li je ova kompanija jedno od tijela koje odgovara pravnoj osobi koja je ureena pravilima javnog prava. U tadanjem Dodatku 1 uz Direktivu 77/62 39 , uz spominjanje Irske, opisani su kao ugovorne organi drugi javni organi iji su ugovori o javnim nabavkama bili predmet kontrole drave. U vezi s tim, Sud je utvrdio da, da bi se u potpunosti proveo princip slobode kretanja roba, izraz ugovorni organ se mora tumaiti u funkcionalnom smislu. Kako je Sud takoe utvrdio, drava je bila ta koja je osnovala kompaniju Teoranta i povjerila joj konkretne zadatke. Drava bi takoe, barem indirektno, mogla vriti kontrolu nad njom. Rezulat toga je da Teorantu treba smatrati javnim organom iji ugovori o javnoj nabavci podlijeu kontroli drave. Iz toga proizilazi da je Teoranta ugovorni organ u smislu direktive. Predmet C373/00 odnosi se na primjenu direktiva na preduzee za pruanje pogrebnih usluga. Ovo preduzee je supsidijar u potpunom vlasnitvu druge kompanije, koja je opet u potpunom vlasnitvu Grada Bea. Po miljenju Suda pravde, aktivnosti pogrebnih preduzea mogu zadovoljavati potrebu od opeg interesa. injenica da je regionalna ili lokalna vlast zakonski obavezna da organizira pogrebe i, ako je potrebno, da pokrije njihove trokove predstavlja dokaz da postoji potreba od opeg interesa. S druge strane, postojanje znaajne konkurencije ne moe samo po sebi dovesti do zakljuka da ne postoji potreba od opeg interesa koja nema industrijski ili komercijalni karakter. Dunost je domaeg suda da ocijeni da li postoji takva potreba uzimajui u obzir sve injenine i pravne okolnosti kao to su one koje su postojale u trenutku osnivanja tijela i uvjete pod kojima ono obavlja svoje aktivnosti. to se tie kriterija nadzora, to je jedan od potrebnih uvjeta za
39
Direktiva o javnim nabavkama roba koja je prethodila Direktivi 93/36. - 35 -
klasifikaciju organa kao tijela koje je ureeno pravilima javnog prava, Sud pravde je tom domaem sudu dao odreene smjernice. Utvrdio je da je kriterij nadzora zadovoljen kada drugi ugovorni organi nadgledaju zavrne raune tijela koje vri nabavku i njegovo postupanje sa aspekta urednog raunovodstvenog poslovanja, zakonitosti, ekonominosti, efikasnosti i ekspeditivnosti poslovanja, te mogu da izvre kontrolu njegovih poslovnih objekata ili prostorija i vlasniku podnesu izvjetaj o tome. U predmetu C84/03 Sud pravde je, postupajui po pritubi Komisije da je panija netano prenijela u svoje zakonodavstvo predmet direktiva, istakao da je definicija tijela koje je ureeno pravilima javnog prava pojam iz prava
privatno tijelo moe svrstati u tijela koja su ureena pravilima javnog prava potrebno je samo da se utvrdi da li to tijelo zadovoljava ta tri kumulativna uvjeta i da status koje to tijelo ima prema pravilima privatnog prava ne predstavlja kriterij koji ga iskljuuje iz klasifikacije ugovornog organa u smislu direktiva. Ukratko, bilo bi korisno podsjetiti na djelatnosti za koje je Sud pravde utvrdio da zadovoljavaju potrebe od javnog interesa: -
Zajednice kojem se mora dati samostalno i jedinstveno tumaenje u cijeloj Zajednici. Ovaj izraz je utvren iskljuivo prema tri kumulativna uvjeta utvrena u lanu 1. (b) Direktiva 93/36 i 93/37. Da bi se odredilo da li se
upravljanje univerzitetom (C380/98), organizacija izlobi i sajmova na kojima prodavai robe i davaoci usluga imaju priliku da se susretnu (spojeni predmeti C223/99 and C260/99), djelatnosti pogrebnih preduzea (C373/00), izgradnja i sticanje imovine koja se stavlja na raspolaganje komercijalnim preduzeima radi podsticanja ekonomskog razvoja u opinama (C18/01), tampanje slubenih dokumenata (C44/96), prikupljanje i odlaganje otpada (C360/96).
5.3. Postupci javne nabavke 5.3.1 Uslovi za primjenu pregovarakog postupka Uvod Prema direktivama Evropske unije o javnim nabavkama, ugovori za javnu nabavku robe, usluge ili radova uobiajeno se dodjeljuju putem otvorenog ili ogranienog postupka i samo izuzetno u pregovarakom postupku sa ili bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Uvjeti za primjenu pregovarakog postupka dati su kao konana lista u direktivama. Pregovaraki postupak se, na primjer, moe primijeniti, izmeu ostalog:
- 36 -
u sluaju neuspjenog prethodnog otvorenog ili ogranienog postupka (izostanak ponuda ili zahtjeva za uee), pod uslovom da prvobitni uvjeti nisu znaajno izmijenjeni, kada, zbog umjetnikih ili tehnikih razloga ili razloga vezanih za zatitu ekskluzivnih prava, ugovor moe izvriti samo jedno odreeno preduzee, u sluaju krajnje hitnosti do koje je dolo zbog nepredvidljivih dogaaja, pod uvjetom da te dogaaje ni u kom sluaju nije izazvao ugovorni organ i kada se rokovi predvieni za redovne postupke ne mogu primijeniti, za dodatnu nabavku robe, radova ili usluga, pod uvjetom da iz odreenih objektivnih razloga tu nabavku treba izvriti isti dobavlja, za nove radove ili usluge koji se sastoje od ponavljanja slinih radova ili usluga koji su povjereni istom dobavljau, pod uvjetom da su ti radovi ili usluge u skladu sa originalnim projektom na kojem je zasnovan ugovor; takva mogunost postoji, meutim, samo u roku tri godine nakon zakljuivanja originalnog ugovora 40 .
Sud pravde je u vie navrata istakao da je pregovaraki postupak izuzetak. Budui da se njima mogu ugroziti osnovni principi transparentnosti, jednakog tretmana i stvarne konkurencije, uvjete za primjenu pregovarakog postupka treba usko tumaiti. Postoje brojni predmeti u kojima je Sud pravde donio presude o uvjetima za primjenu pregovarakog postupka. Krajnja hitnost Jedan od prvih predmeta odnosio se na ugovor koji je 1979. godine dodijelila Opina Milana za izgradnju novog postrojenja za recikliranje otpada (nakon teke nesree koja se desila 1976. god. u Sevesu) konzorcijumu sastavljenom od tri italijanske kompanije. Obavjetenje o ovom ugovoru nije bilo objavljeno u Slubenom glasniku Evropskih zajednica. Komisija je tvrdila da neobjavljivanje ovog obavjetenja predstavlja povredu direktive o ugovoru o javnoj nabavci radova, kao i zakona Italije prema kojima je obavezno objavljivanje obavjetenja o ugovoru u sluaju kada ugovori premauju odreene vrijednosne razrede. Italijanske vlasti nisu osporavale injenicu da ugovor nije objavljen, ali su tvrdile da nije bilo neophodno da se objavljuje, jer je spadao u izuzetke koji su predvieni direktivom. Komisija se nije sloila s ovim argumentom, nego je pokrenula postupak protiv Italije pred Sudom. U tubi je zahtijevala od Opine Milano da se obavee da e ubudue postupati po direktivi. Italijanska administracija je u svoju odbranu iznijela dva argumenta. Prvo, tvrdila je da obavjetenje nije moralo biti objavljeno, jer izgradnja ove vrste postrojenja ukljuuje koritenje ekskluzivnih prava koja ima kompanija kojoj je ugovor dodijeljen. Drugo, ona se pozvala na odredbu direktive kojom je dozvoljeno neobjavljivanje obavjetenja ukoliko je to strogo neophodno kada,
40
Vidjeti lan 30. Direktive 2004/18. - 37 -
(odstupanja) koje je predvidjela direktiva moraju tumaiti usko i da teret dokazivanja da su ispunjene okolnosti koje opravdavaju izuzetke snosi strana koja se poziva na njih. to se tie prvog argumenta, Sud je prihvatio miljenje glavnog advokata koji je utvrdio da je Komisija u svojim istraivanjima zakljuila da su druge firme takoe mogle izgraditi navedeno postrojenje i nijedan dokaz nije pruen kojim bi se osporilo to stajalite. Glavni advokat je takoe uoio da organ uprave Italije nije pruio nijedan dokaz za ekskluzivna prava, kao na primjer, patente. I konano, odbaen je argument krajnje hitnosti, jer je prolo nekoliko godina izmeu spomenute nesree i dodjele ugovora. Sud je zakljuio da u ovom sluaju osnova za pozivanje na odstupanje nije potvrena. Sud je utvrdio da, budui da je Opina Milano dodijelila ugovor bez objavljivanja obavjetenja, Italija nije ispunila svoje obaveze prema odredbama Direktive 71/305 42 .
iz razloga izrazite hitnosti do koje su doveli dogaaji koje organ koji dodjeljuje ugovore nije predvidio, rokovi utvreni u drugim postupcima ne mogu biti ispunjeni. 41 Odgovarajui na te argumente, Sud je uoio da se izuzeci
Predmet C24/91 odnosi se na ugovor koji je dodijelio Univerzitet u Madridu za dogradnju i renoviranje zgrade bez objavljivanja obavjetenja u privatnom postupku. Organ vlasti panije zasnovao je svoju odbranu na argumentu krajnje hitnosti i tvrdio da nije bilo vremena da se primijeni otvoreni ili ogranieni postupak, jer su radovi planirani da traju sedam mjeseci morali biti zavreni prije poetka akademske godine (poetak oktobra). Sud nije prihvatio te argumente i nije naao da je primjena odredbe o krajnjoj hitnosti opravdana. Po njegovom miljenju, predmetni radovi su se mogli obaviti na vrijeme ak i da je ugovor dodijeljen u hitnom postupku nakon objavljivanja obavjetenja. U slinom predmetu (C107/92) vlada Italije je, bez objavljivanja obavjetenja, dodijelila ugovor za izgradnju ograde za zatitu od lavina u Alpama. Ugovor je dodijeljen nakon objavljivanja geolokog izvjetaja koji je upozoravao na opasnost od lavina. Meutim, od objavljivanja izvjetaja i poetka radova prola su tri mjeseca. Kao i u prethodnom sluaju, vlada Italije je tvrdila da je neobjavljivanje obavjetenja i primjena pregovarakog postupka opravdano krajnjom hitnou radova. Sud nije prihvatio ove argumente utvrdivi da je radove trebalo dodijeliti u hitnom postupku nakon objavljivanja obavjetenja. Kako je Sud objasnio, izuzetak od obaveznog obavjetenja o nabavci dozvoljen je samo kada su ispunjena sva tri sljedea uvjeta: 1) 2) 3) postojanje nepredvidljivog dogaaja, krajnja hitnost zbog kojih je nemogue ispuniti rokove predviene drugim postupcima nabavke sluajna veza izmeu nepredvienog dogaaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi.
Kako ovi uvjeti nisu ispunjeni, izuzimanje od objavljivanja obavjetenja nije osnovano.
lan 9 (d) Direktive 71/305. Vidjeti taku 2.1. u gornjem tekstu o odgovornosti drave lanice za postupke njenog ugovornog organa.
42 41
- 38 -
U predmetu C328/92 Komisija je pokrenula postupak zbog dodjele ugovora za javnu nabavku farmaceutskih proizvoda u paniji u jedinstvenom tenderskom postupku bez objavljivanja obavjetenja. panska vlada je u svoju odbranu iznijela argument da se zbog slobode ljekara u propisivanju farmaceutskih proizvoda moglo dogoditi da u apoteci u bolnici hitno zatreba odreeni lijek. Zbog toga primjena otvorenog ili ogranienog postupka nije bila praktina. panska vlada se takoe pozvala na ekskluzivno pravo prema lanu 6. (1) (b) Direktive 77/62, ugovorni organ moe dodijeliti ugovore za nabavku robe bez primjene otvorenog ili ogranienog postupka i tako bez objavljivanja obavjetenja kada iz razloga koji se odnose na zatitu ekskluzivnih prava nabavljenu robu moe proizvesti ili isporuiti odreeni dobavlja. Sud je prvo utvrdio da osoba koja eli primijeniti izuzetak od objavljivanja obavjetenja i poziva se na okolnosti koje ga opravdavaju, snosi teret dokazivanja stvarnog postojanja tih okolnosti. Ako se odstupanje od direktiva trebalo primijeniti u sluaju nabavke farmaceutskih proizvoda, nije bio dovoljan uvjet da su zatieni ekskluzivnim pravima. Trebalo je da postoji uvjet da te proizvode moe proizvesti ili isporuiti samo jedan odreeni dobavlja. Argument ekskluzivnih prava se, po miljenju Suda, moe primijeniti samo u vezi sa onim proizvodima ili artiklima posebne namjene koji nemaju konkurencije na tritu. lanom 6. (1) (b) koji govori o ekskluzivnim pravima ne opravdava se generalno i nediskriminativno pribjegavanje jedinstvenom tenderskom postupku za sve farmaceutske proizvode ili artikle posebne namjene. Jedan drugi predmet (C318/94) se odnosio na dodjelu ugovora za vodoprivredne radove na rijeci Ems u Njemakoj bez prethodnog objavljivanja obavjetenja. Prema zakonima Njemake, planove za produbljivanje rijeke mora odobriti regionalni organ. U toku otvorenog postupka taj regionalni organ, koji ranije nije uloio prigovor, obavijestio je da se ne slae sa projektom zbog odreenih pitanja zatite okolia. Donesena je odluka da se planovi izmijene i nakon toga su prihvaeni. Zbog kanjenja u odobravanju planova, ugovorni organ je odluio da ne provede otvoreni postupak, nego da ugovor dodijeli u pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja. Ugovor je na kraju potpisan po zavrenom pregovarakom postupku. Komisija je osporila primjenu tog postupka i pokrenula postupak pred Sudom. Njemake vlasti su u svoju odbranu tvrdile da je bilo neophodno da se radovi zavre do odgovarajueg datuma kada je plovilo moralo da bude isporueno. Po njihovom miljenju, nije bilo mogue provesti otvoreni postupak koji bi morao trajati najmanje 72 dana. Sud je odbacio taj argument, tvrdei da je izuzetak od objavljivanja obavjetenja mogu samo ako su ispunjena tri sljedea uvjeta, i to kumulativno: postojanje nepredvidljivog dogaaja, krajnja hitnost zbog koje se ne mogu ispuniti rokovi utvreni u drugim postupcima i posljednji, sluajna veza izmeu tog dogaaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi. Ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen, primjena pregovarakog postupka nije osnovana. Nepredvidljivi dogaaj koji su njemake vlasti navele u svoju odbranu bio je potpuno neoekivano odbijanje regionalnog organa da odobri prvobitne planove. Sud se nije sloio -
- 39 -
mogunost da tijelo koje mora odobriti projekat moe prije isteka roka utvrenog u tu svrhu dati prigovore iz razloga koje ima pravo da iznese predstavlja, dakle, neto to se moe predvidjeti. Stoga odbijanje da se projekat odobri ugovorni organ ne moe smatrati dogaajem koji on nije mogao predvidjeti u smislu direktiva. Tehniki razlozi U spojenim predmetima C20/01 i C28/01 Sud je dao tumaenje znaenja tehniki razlozi kojima se opradava primjena pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja. Predmet se odnosio na dodjelu ugovora za sakupljanje otpadne vode i odlaganje otpada. Ove ugovore su dodijelili opina Bronckorn i grad Braunschweig u pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja. Komisija se alila da postupak nije u skladu sa zahtjevima direktive. S tim u vezi, Sud je konstatirao da se lan 11. (3) kojim se dozvoljavaju odstupanja od objavljivanja obavjetenja mora usko tumaiti i da teret dokazivanja postojanja izuzetnih okolnosti kojima se opravdavaju odstupanja snosi ugovorni organ. lan 11. (3) (b) na koji su se pozvale njemake vlasti primjenjuje se samo kada se utvrdi da je, iz umjetnikih ili tehnikih razloga ili razloga vezanih za zatitu ekskluzivnih prava, samo jedno preduzee stvarno u stanju da prui usluge o kojima je rije. Budui da se njemake vlasti u svojoj odbrani nisu pozvale na umjetniki razlog niti na razlog vezan za zatitu ekskluzivnih prava, bilo je samo dovoljno da se utvrdi da li su razlozi na koje se jesu pozvali dovoljni da predstavljaju tehnike razloge u smislu te odredbe. Kako je Sud naveo, ugovorni organ moe uzeti u obzir kriterije koji se odnose na zatitu okolia u razliitim fazama postupka javne nabavke, meutim, postupak mora biti u skladu sa osnovnim principima prava Zajednice, naroito sa principom nediskriminacije. Opasnost od povrede tog principa je vea ako ugovorni organ odlui da dodijeli ugovor u nekonkurentnom postupku nabavke. Sud nije utvrdio, zbog nedostatka uvjerljivog dokaza, da se izbor termalne obrade otpada treba smatrati tehnikim razlogom koji opravdava dodjelu ugovora samo jednom odreenom dobavljau. Ugovorni organ takoe nije dokazao da bi odvoz otpada na veu udaljenost obavezno predstavljao opasnost po okoli ili zdravlje ljudi. Imajui to u vidu, Sud je u svojoj presudi istakao da Njemaka nije ispunila svoje obaveze koje proizilaze iz odredaba direktive o ugovorima za javne nabavke usluga. Drugi uvjeti za primjenu pregovarakih postupaka U drugom predmetu (C385/02) Komisija je pokrenula postupak pred Sudom protiv italijanskih vlasti zbog dodjele ugovora za izgradnju prelivnog bazena za zatitu od poplavnih voda, kao i za izvoenje radova u vezi sa tim u pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja. Italijanske vlasti su u svoju odbranu izrekle da je ugovorni organ od 1981. do 1990. godine dodjeljivao, u skladu sa zahtjevima direktiva, ugovore za razvoj cjelokupnog
- 40 -
projekta i izvoenje radova u lotovima onako kako i kada su sredstva bila na raspolaganju. Obavjetenja o ugovorima sadravala su odredbu kojom se dozvoljavalo ugovornom organu da ugovor za izvoenje sljedeih lotova dodijeli istom preduzeu. Prema italijanskim vlastima, ugovorni organ je elio da zadovolji tehniki uvjet izvoenja radova da to bude jedan izvoa - po njegovom miljenju, izvoenje pojedinanih lotova esto izaziva probleme zbog injenice da se radovi ne izvode na isti nain. Sud je odbacio argumente italijanskih vlasti iz sljedeih razloga: Prvo, direktiva kojom se dozvoljava odstupanja od pravila prema kojima je obavezno objavljivanje obavjetenja mora se usko tumaiti i teret dokazivanja da postoje izuzetne okolnosti koje opravdavaju odstupanje snosi osoba koja se poziva na te okolnosti. Budui da su se italijanske vlasti pozivale na tehnike razloge, morale su dokazati da je iz tehnikih razloga bilo neophodno da se ugovori dodijele izvoau kojem je povjeren prvi ugovor. Cilj da se osigura kontinuitet radova na osnovu ugovora o sloenim nabavkama koji su vezani za zatitu od poplava jednog podruja predstavlja tehniki razlog za koji se mora utvrditi da je znaajan. Meutim, italijanske vlasti nisu utvrdile da se ti radovi mogu povjeriti samo jednom odreenom izvoau. Drugo, Sud je odbacio i drugi argument italijanskih vlasti da je primjena pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja bila neophodna zato to su radovi zahtijevali da budu hitno zavreni da bi se izbjegao rizik od poplava, do kojih bi dolo da nisu zavreni. S tim u vezi, Sud je konstatirao da odgovarajua odredba direktive kae da se okolnosti koje se pozivaju da bi se opravdala krajnja hitnost ni na koji nain ne mogu pripisati ugovornom organu. U ovom sluaju, meutim, ovaj uvjet nije ispunjen, jer su prvi ugovori za radove za zatitu od poplava dodijeljeni osamdesetih godina. tavie, od poetka se predvialo da e se radovi izvoditi u serijama onako kako i kada sredstva budu na raspolaganju. Tree, Italijani su se pozvali na lan 7. (3) (e) direktive koji dozvoljava, pod odreenim uvjetima, primjenu pregovarakog postupka za nove radove koji se sastoje od ponavljanja slinih radova povjerenih preduzeima kojima su dodijeljeni raniji ugovori. Sud je na ovaj argument odgovorio da, prema citiranoj odredbi, ta mogunost postoji samo u roku tri godine od zakljuivanja prvog ugovora (Italijani su tvrdili da, suprotno formulaciji direktive, taj rok tee od trenutka zavretka prvih radova). Budui da primjena pregovarakog postupka nije opravdana, Sud je utvrdio da italijanske vlasti nisu ispunile svoje obaveze iz direktive. U predmetu C84/03, Sud je utvrdio, povodom pritube Komisije, da dvije odredbe Zakona o javnim nabavkama panije nisu u skladu sa direktivama o javnim nabavkama, i to odredba kojom se dozvoljavala primjena pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja u dvije situacije koje nisu predviene odredbama direktiva (dodjela ugovora nakon postupaka koji su proglaeni neuspjenim) i dodjela ugovora o nabavci jednake robe. Prema zakonima panije, ugovornim organima je dozvoljeno da pribjegnu pregovarakom postupku ako nije mogue izvriti dodjelu ugovora u otvorenom ili ogranienom postupku ili u sluaju kada kandidatima nije bilo dozvoljeno dostavljanje ponuda, pod uvjetom da nije bilo izmjena prvobitnog ugovora, osim cijene, koja nije mogla biti uveana za vie od 10%. Sud je konstatirao u vezi sa tim da je panija svojim zakonom dodala novi uvjet
- 41 -
odredbama direktiva, za koji se ne moe smatrati da ne predstavlja promjenu koja je sutinskog karaktera originalnih uvjeta ugovora kako je predvieno direktivama. to se tie druge odredbe kojom se dozvoljava primjena pregovarakog postupka za dobavljanje jedinstvenih roba, panske vlasti su tvrdile da je to bilo dozvoljeno samo u sluaju roba koje organi javne uprave smatraju jedinstvenim samo u smislu njihove zajednike upotrebe. Osvrui se na tu izjavu, Sud je naglasio da ta odredba ne odgovara situacijama u kojima je dozvoljena primjena pregovarakog postupka u skladu sa direktivama. Budui da su drave lanice dune pokazati da njihovo zakonodavstvo vjerno transponira sluaj predvien direktivom i kako panske vlasti nisu dale potrebne dokaze, panija je proglaena krivom za neispravno transponiranje ove direktive. Sud je u zakljuku ovako pregovarakog postupka: formulirao sljedee uvjete za primjenu
jedini dozvoljeni uvjeti za primjenu pregovarakog postupka su oni koji su izriito predvieni direktivama; svi ti uvjeti su izuzetak od opeg pravila kojim se zahtijeva primjena konkurentnijeg postupka (otvorenog ili ogranienog) i stoga ih treba usko tumaiti; teret dokazivanja da su svi uvjeti ispunjeni snosi ugovorni organ; ugovorni organ se ne moe pozvati na postojanje okolnosti za koje je on odgovoran kao opravdanje za primjenu pregovarakog postupka.
5.3.2 Koritenje tehnikih specifikacija Uvod Prema pravnim normama EU-a o javnim nabavkama, ugovorni organi treba da jasno definiraju svoja oekivanja u pogledu usluga, roba ili radova koji se nabavljaju njihov obim, veliinu, kvalitet, uvjete izvravanja, itd. Za opisivanje predmeta javne nabavke ugovorni organi koriste tzv. tehnike specifikacije. Tehnike specifikacije obino podrazumijevaju cjelinu tehnikih propisa kojima se odreuju karakteristike koje se trae od nekog posla, materijala, proizvoda ili robe koje zadovoljavaju svrhu za koju ih je ugovorni organ namijenio. Tehniki propisi esto sadre nivo kvaliteta, izvedbu, sigurnost ili dimenzije, garanciju kvaliteta, terminologiju, simbole, ateste i metode atestiranja, ambalau, oznaavanje ili deklariranje. Takoe mogu sadravati pravila koja se odnose na izgled i trokove, testiranje, inspekciju i tehniki prijem radova i metode ili tehnike izgradnje i sve druge tehnike uvjete koje ugovorni organ moe propisati, u skladu sa opim ili posebnim propisima. Tehnike specifikacije koje se primjenjuju u javnim nabavkama treba da budu odreene, jasne i nedvosmislene. Treba da budu formulirane tako da ih svi potencijalni dobavljai (kandidati, dostavljai ponuda) razumiju i tumae na potpuno isti nain.
- 42 -
Direktivama EU-a ugovornim organima je zabranjeno da koriste tehnike specifikacije koje se pozivaju na robu odreene izrade ili izvora, ili na odreeni proces, ili robne marke, patente, tipove ili odreeno porijeklo ili proizvodnju radi favoriziranja ili eliminacije odreenih dobavljaa, proizvoda ili metoda. Odstupanje od ovog pravila je, meutim, dozvoljeno kada ugovorni organ nije u mogunosti da koritenjem objektivnih tehnikih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno odreen i u potpunosti razumljiv. U takvom sluaju ugovorni organ je obavezan navesti da e prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza ili ekvivalent. Ovdje treba naglasiti da su odredbe Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (lan 14.) u skladu sa zahtjevima direktiva. Presude Suda koje se odnose na tehnike specifikacije Sud pravde je donio nekoliko presuda koje se odnose na upotrebu tehnikih specifikacija u postupku javne nabavke. Jedna od prvih presuda donesena je u postupku koji je pokrenula Komisija protiv Irske (predmet 45/87 Dundalk). Ovaj sluaj se tie otvorenog tenderskog postupka za izgradnju vodenog toka u organizaciji Vijea gradskog podruja Dundalka (Irska). U ugovornoj specifikaciji je stajalo da cijevi koje e se koristiti u izgradnji treba da budu azbestno-cementne cijevi odobrene u skladu sa irskom standardnom specifikacijom. Traeno je da je odobrenje provedeno prema postupku koji je utvrdio Institut za istraivanje i standarde Irske. U vrijeme nabavke cijevi koje su odgovarale tom standardu proizvodila je samo jedna kompanija iz Irske. U tenderskoj specifikaciji nije bilo odredbe po kojoj bi ponuai mogli koristiti cijevi istog standarda koje nisu u cjelosti odgovarale navedenim specifikacijama. Ugovorni organ je odbio jednu ponudu na osnovu toga da cijevi koje je ponua ponudio nisu zadovoljavale ovaj uvjet (iako je ponua predloio koritenje cijevi koje su zadovoljavale meunarodni standard ISO 160:1980). Komisija je uloila pritubu da i upotreba takve tehnike specifikacije i kasnije iskljuivanje ponude koja je nije zadovoljavala predstavljaju povredu odredaba direktive o javnoj nabavci radova i odredaba Sporazuma (lan 28. (bivi lan 30.) o slobodi kretanja roba)43 . Vrijedi napomenuti da se u lanu 28. (bivem lanu 30.) zabranjuju kvantitativna ogranienja uvoza i sve mjere koje imaju isti uinak u trgovini izmeu drava lanica Zajednice. Sud pravde je prvo odbacio sve argumente Komisije koji su se ticali povrede direktive, jer direktiva nije primjenjiva na ugovore ovog tipa. to se tie druge pritube, irske vlasti su tvrdile da se lan 28. ne odnosi na dodjelu ugovora za javne radove, jer ovaj ugovor je ugovor za usluge i zato se na njega primjenjuju samo odredbe Sporazuma koje govore o slobodi kretanja usluga (tadanji lanovi 52. i 59.). Irske vlasti su dalje tvrdile da se sporni ugovor odnosio ne na prodaju robe, nego na izvoenje radova i da su klauzule o materijalima koje treba koristiti potpuno sporedne. Sud je odbacio taj argument i utvrdio da se lan 28. primjenjuje na ugovore o nabavci radova. Tada je Sud razmatrao da li ponaanje ugovornog organa predstavlja mjeru
43
lan 28. prema novoj numeraciji lanova Sporazuma. - 43 -
je vjerovatnije da e irski proizvodi biti u prednosti, jer je bilo vjerovatnije da je proces proizvodnje u Irskoj ve uspostavljen tako da zadovolji taj standard. Kako je ve reeno, samo je jedno preduzee (iz Irske) proizvodilo cijevi koje su zadovoljavale taj standard. Sud je zatim razmatrao da li se klauzulom primijenjenom u postupku nabavke moglo sprijeiti privredne subjekte koji proizvode ili koriste cijevi istog standarda, kao to su cijevi odobrene u skladu sa irskim standardom, da uestvuju u davanju ponuda. U vezi sa tim, Sud je zakljuio da je navedena klauzula imala efekat ograniavanja ponude cijevi koje su trebale ugovornom organu. Sud je odbacio jo jedan argument irskih vlasti koji je glasio da je bilo neophodno precizno navesti standarde prema kojima materijali moraju biti proizvedeni i da ispunjavanje nekog drugog standarda, ak i ako je to meunarodni standard, nije dovoljno da bi se iskljuili odreeni tehniki problemi (cijevi moraju odgovarati postojeem cjevovodu). Sud je naveo da su irske vlasti mogle, dodavanjem rijei ili ekvivalent nakon pozivanja na irski standard, potvrditi ispunjavanje tehnikih uvjeta, a da odmah od poetka ne ogranie ugovor samo na ponuae koji nude upotrebu irskih materijala. Isto tako, ni argument o potrebi da se zatiti zdravlje ljudi (izolaciona obloga kojom se osigurava da ne doe do kontakta izmeu vode i azbestnih vlakana u betonskim cijevima) Sud nije prihvatio. S tim u vezi, Sud je konstatirao da je izolaciona obloga ureena drugom odredbom tenderske specifikacije. Imajui sve to u vidu, Sud je ponaanje ugovornog organa proglasio krenjem odredaba Sporazuma i prema tome presudio da Irska nije postupila u skladu sa svojim obavezama.
Zajednice, bez obzira da li se te mjere direktno odnose na kretanje uvezenih roba ili imaju efekat indirektnog ometanja plasiranja roba iz drugih drava lanica. Iako su i irske i uvezene cijevi morale zadovoljiti istu specifikaciju, bilo
koja ima isti efekat kao ogranienje uvoza iz lana 28. S tim u vezi, Sud je istakao da, u skladu sa ustaljenom sudskom praksom Suda pravde, pod pojmom mjera istog efekta podrazumijevaju se sva trgovinska pravila koja donesu drave lanice koja mogu biti prepreka, direktna ili indirektna, stvarna ili potencijalna trgovini unutar Zajednice. Ovaj pojam obuhvata, izmeu ostalog, sve nametnute uvjete u pogledu standarda ili kvaliteta robe na tritu, jer se takvim uvjetima spreava pristup tritu roba koje ne zadovoljavaju traene standarde, te potencijalno smanjuje uvoz takvih roba iz drugih drava lanica. Irska je odgovorila da koritenje navedenih specifikacija ne predstavlja povredu lana 28., jer sadre standard koji treba da zadovolje i domai i strani proizvoai. Sud je odbacio taj argument utvrdivi da se lanom 28. obuhvataju sve mjere drava lanica kojima se ometa uvoz u trgovini unutar
- 44 -
Isticanje robne marke Predmet C-359/93 odnosi se na postupak javne nabavke koji je proveo holandski ugovorni organ dodjelu ugovora za snabdijevanje i odravanje meteoroloke stanice. Prema rokovima i uvjetima tog tendera traen je operativni sistem UNIX. Komisija se prituila da ugovorni organ, propustivi da doda rijei ili ekvivalent nakon izraza UNIX, nije ispunio svoje obaveze iz lana 7. direktive (o opisivanju predmeta nabavke) i lana 30. Sporazuma (o slobodi kretanja roba). Holandske vlasti su u svoju odbranu istakle da se sistem UNIX, u oblasti IT tehnologije, smatra tehnikom specifikacijom koja se generalno prepoznaje u prometu i nije potrebno dodavati rijei ili ekvivalent. Sud je odbacio ovaj argument. Konstatirao je da se direktivom zabranjuje isticanje robne marke, osim ako se predmet ugovora ne moe drugaije opisati specifikacijama koje su dovoljno odreene i u potpunosti razumljive svim uesnicima i ako je isticanje robne marke praeno rijeima ili ekvivalent. Strane u postupku su priznale da sistem UNIX nije standardiziran i da je to ime konkretne marke proizvoda. Budui da iza izraza UNIX nije bilo rijei ili ekvivalent, postojala je mogunost da privredni subjekti budu sprijeeni da uestvuju u postupku nabavke. U isto vrijeme, tim isticanjem se mogao sprijeiti tok uvoza u trgovini unutar Zajednice i zbog toga se smatra da je u suprotnosti sa odredbom lana 30. Sporazuma, jer se ugovor iskljuivo rezervira za dobavljae koji namjeravaju koristiti sistem konkretno naveden u uvjetima ugovora. Koritenje domae klasifikacije proizvoda U predmetu C225/98 jedna od osam pritubi 44 koje je uloila Komisija protiv Francuske ticala se injenice da je francuski ugovorni organ iz regije Pas de Calais opisao radove koji su bili predmet postupka javne nabavke pozivajui se ne samo na meunarodnu klasifikaciju, nego i klasifikaciju koju su usvojile francuske strune organizacije. Po miljenju Komisije, to je bilo diskriminativno u odnosu prema stranim dobavljaima. U vezi s tim, Sud je prvo konstatirao da se svim principima jednakog tretmana spreava ne samo otvorena diskriminacija po osnovu dravljanstva, nego i svaka skrivena diskriminacija koja, primjenom drugih kriterija razlikovanja, dovodi de facto do istih rezultata. Klasifikacije koje je koristio francuski organ bile su tako specifine i
nerazumljive da su, u pravilu, samo francuski kandidati mogli odmah shvatiti o emu govore. Kao rezultat, upotreba tih referenci za utvrivanje predmeta
javne nabavke imala je takav efekat da su domai dobavljai dobili vie informacija, to im je olakalo dostavljanje zadovoljavajuih ponuda. Kao to je Sud istakao, tee je za ponuae iz drugih drava da dostave ponude u
Druge pritube su se odnosile na izostanak objavljivanja prethodnog informativnog obavjetenja, dodatnog kriterija koji se odnosio na nezaposlenost, broj odabranih kandidata, metod poznat kao dodjela pozivanjem na francuski zakon o javnim nabavkama, nain oznaavanja lotova, minimalne standarde za uestvovanje, postupak obavjetavanja o dodjeli ugovora i nedostavljanje pisanih izvjetaja. - 45 -
44
kratkom roku jer prvo moraju od ugovornog organa saznati svrhu i sadraj tih reference. Sud je zakljuio da,
budui da su reference koje su koristile francuske vlasti uticale na strane ponuae na nain da ih odvrate od uea u tenderu, francuske vlasti su izvrile indirektnu diskriminaciju i ogranienje slobode pruanja usluga u smislu Sporazuma.
5.3.3 Kvalifikacija za uee u postupcima nabavke Dokumenti koji se trae od dobavljaa U direktivama o javnim nabavkama pridaje se veliki znaaj pitanju kvalifikacije za uestvovanje u postupcima nabavke. U direktivama o javnim nabavkama postoji posebno poglavlje koje govori o uvjetima za kvalifikaciju, ukljuujui i uvjete za diskvalifikaciju dobavljaa, dokaze koje mogu traiti ugovorni organi od dobavljaa kako bi dokazali da ispunjavaju zahtjeve vezano za njihov ekonomski i finansijski poloaj, te profesionalne i tehnike sposobnosti za izvravanje datog ugovora. Sud se u nekoliko svojih presuda bavio tumaenjem tih odredaba direktiva. Predmet 27- 29/86 govori o diskvalifikaciji jedne kompanije iz postupka javne nabavke zbog toga to je ukupna vrijednost radova, kako javnih tako privatnih, koje je kompanija imala u trenutku dodjele ugovora premaila limit utvren propisom belgijskog prava. Po miljenju diskvalificirane kompanije, taj zahtjev nije bio u skladu sa evropskim pravom. Druga kompanija je diskvalificirana zbog toga to nije zadovoljavala kriterije utvrene belgijskim zakonom za priznanje da spada u klasu koju je zahtijevao ugovorni dokument. Ta kompanija je, meutim, dostavila priznanje, izdato u Italiji, da spada u klasu na osnovu koje je imala pravo uestvovati u tenderima u Italiji za ugovore u vrijednosti koja je odgovarala vrijednosti navedenih belgijskih ugovora. Domai sud koji je postupao po albama obje kompanije obratio se Sudu pravde sa pitanjem da li je spomenuta diskvalifikacija bila u skladu sa pravom Zajednice o javnim ugovorima, tj, sa odredbama Direktive 71/305/EEZ o ugovorima za nabavku javnih radova koja je bila u primjeni u to vrijeme. Osvrui se na prvi razlog za diskvalifikaciju, Sud pravde je konstatirao da se lanom 25. Direktive 71/305 predvia da dokaz o ekonomskom i finansijskom poloaju izvoaa moe, u pravilu, pruiti jedna ili vie referenci navedenih u tom lanu. U drugom stavu tog lana kae se da se od ugovornih organa zahtijeva da u obavjetenju ili pozivu na uee u dostavljanju ponuda navedu koje su od referenci nabrojanih u stavu 1. odabrali i koje reference osim onih koje su navedene u stavu 1. dobavlja treba da dostavi. Na temelju ove formulacije, Sud je utvrdio da spisak referenci nije konaan, to znai da ugovorni organ moe traiti i druge dokumente osim onih koji su nabrojani u direktivi. Ukupna vrijednost radova dodijeljenih nekom izvoau u odreenom trenutku moe biti koristan faktor za utvrivanje njegovog finansijskog poloaja u vezi sa njegovim obavezama. Budui da se u direktivama ne nabrajaju svi dokumenti
- 46 -
vezano za finansijski i ekonomski poloaj dobavljaa, nema razloga zato ugovorni organ ne bi mogao traiti i dokument koji govori o ukupnoj vrijednosti svih radova dodijeljenih dobavljau. to se tie gornje granice koja je utvrena zakonima Belgije, nakon koje se dobavlja, kada je dostigne, ne moe vie natjecati za novi ugovor, Sud je istakao da je takav zahtjev mogu prema pravu Zajednice. Za taj zahtjev nije utvreno ni to da ima ograniavajui efekat na pristup izvoaa iz Zajednice ugovorima za javne nabavke radova. Govorei o drugom razlogu za diskvalifikaciju, Sud je trebao analizirati kakav uinak ima uvrtavanje u slubenu evidenciju priznatih izvoaa u jednoj dravi lanici u smislu organa druge drave lanice. U vezi sa tim, Sud je podsjetio da, u skladu sa odredbom Direktive 71/305, drave lanice koje imaju slubene liste priznatih izvoaa dune su da prilagode zahtjeve direktive. Spomenutim odredbama direktiva ne usklauju se uvjeti za uvrtavanje na takvu listu, nego se u sutini govori o referencama kojima se potvruje finansijski i ekonomski poloaj izvoaa i njegovo tehniko znanje i sposobnost. Jedan od tih zahtjeva je da izvoai registrirani na slubenu listu bilo kojoj dravi lanici treba da imaju pravo da koriste tu registraciju kao alternativno sredstvo dokazivanja ugovornom organu drave lanice u kojoj se ugovor dodjeljuje da zadovoljavaju kriterije za kvalifikaciju navedene u direktivi. Registracija na slubenoj listi priznatih izvoaa moe, dakle, zamijeniti reference koje se trae odredbama direktive, pod uvjetom da je ta registracija zasnovana na ekvivalentnim informacijama. Ugovorni organ ne moe osporavati informacije izvedene iz te registracije, ali, bez obzira na to, ugovorni organ moe slobodno odrediti koji nivo finansijskog i ekonomskog poloaja predstavlja uvjet za uestvovanje u datom postupku nabavke. Na osnovu toga, Sud je istakao da su ugovorni organi duni prihvatiti da finansijski i ekonomski poloaj izvoaa i njegova tehnika sposobnost i znanje odgovaraju onima koji su postavljeni kao uvjet za radove koji odgovaraju toj klasifikaciji samo ukoliko je ta klasifikacija zasnovana na ekvivalentnim kriterijima. Ako to nije sluaj, ugovorni organi imaju pravo odbiti ponudu dobavljaa iz razloga to ne ispunjava postavljene uvjete. U predmetu C71/92 Sud je ponovo bio u prilici da tumai odredbe direktive o registraciji na slubenu listu priznatih izvoaa. Ovaj postupak je pokrenula Komisija koja se prituila da propis prava panije kojom se zahtijeva od stranih izvoaa da budu registrirani na slubenoj listi u paniji kako bi se mogli natjecati za dodjelu ugovora za nabavku javnih radova u toj zemlji nije u skladu sa direktivom. S tim u vezi, Sud je konstatirao da, prema odredbama lana 38. Direktive 71/305, izvoai registrirani na slubenoj listi bilo koje drave lanice imaju pravo koristiti se tom registracijom kao alternativnim sredstvom dokazivanja da zadovoljavaju kriterije za kvalifikaciju navedene u direktivi. Stoga, propis domaeg zakonodavstva po kojoj se samo oni izvoai koji su registrirani na slubenoj listi u paniji mogu natjecati za ugovore za nabavku javnih radova u suprotnosti je sa odredbama direktive.
- 47 -
Predmet 76/81 odnosi se na odbijanje ugovornog organa iz Luksemburga jedne ponude zbog toga to taj dostavljaa nije posjedovao valjanu dozvolu za registraciju u Luksemburgu. Domai sud koji je postupao po tubi tog subjekta uputio je Sudu pravde pitanje da li ugovorni organ moe od dobavljaa osnovanog u drugoj dravi lanici, kao uvjet za dodjelu ugovora, pored upisa u privredni ili struni registar drave u kojoj je osnovan, zahtijevati i dozvolu za registraciju u dravi u kojoj se vri dodjela ugovora. U vezi s tim, Sud je konstatirao da je svrha dvije direktive koje su bile u primjeni u to vrijeme (Direktive 71/304 i 71/305) bila da osigura slobodu pruanja usluga u oblasti javne nabavke radova. Zbog toga je prvom direktivom propisana opa obaveza drava lanica da ukinu ogranienja mogunosti uestvovanja u postupku za dodjelu ugovora o nabavci javnih radova i izvoenju istih, a drugom direktivom je izvreno usklaivanje postupaka za dodjelu tih ugovora. Direktiva 71/305 sadravala je poglavlje u kojem se govorilo o kriterijima na osnovu kojih se izvoa mogao iskljuiti iz postupka nabavke i u kojem su se nabrajali dokumenti koje ugovorni organi mogu traiti od izvoaa kao dokaz da ispunjavaju uvjete za uestvovanje u postupku. U vezi sa dozvolom za registraciju, vlasti Luksemburga su priznale da su taj dokument traile ne kao dokaz finansijskog i ekonomskog poloaja izvoaa, nego kao dokaz da su kvalificirani za izvoenje radova koji su predmet javne nabavke. U odgovoru na ovaj argument, Sud je utvrdio da je spisak dokumenata koji se mogu traiti u vezi sa tehnikim kapacitetom i kvalifikacijama, za razliku od referenci za ekonomski i finansijski poloaj, konaan. Traena dozvola nije meu dokumentima ije traenje direktiva dozvoljava. Sud je odbacio i argument luksemburkih vlasti da je davanje takve dozvole za registraciju ekvivalent registraciji na slubenoj listi priznatih izvoaa i kao takvo u skladu sa direktivom. Pored toga, Sud je utvrdio da je zahtjev ugovornog organa takoe u suprotnosti sa odredbama Sporazuma koje se odnose na slobodu pruanja usluga. Istakao je da: Budui da je svrha odredaba Sporazuma koje se odnose na slobodu pruanja usluga ukinuti ogranienje slobode pruanja usluga od strane subjekata koji nisu osnovani u dravi u kojoj ta usluga treba biti pruena, zahtjev prema kojem pruanje usluga zavisi od posjedovanja dozvole za osnivanje, liio bi odgovarajuu odredbu Sporazuma njenog pravnog dejstva. Spojeni predmeti C21/03 i C34/03 odnose se na odredbe belgijskog zakonodavstva prema kojima subjekti koji su uestvovali u pripremi postupaka javne nabavke kasnije ne mogu dostaviti ponude ili uestovati u postupcima za tu javnu nabavku. Odgovarajui na pitanje koje je uputio domai sud o tome da li je ta zabrana u skladu sa komunitarnim pravom, Sud pravde je prvo konstatirao da subjekt koji je uestvovao u odreenim pripremnim radovima moe biti u prednosti prilikom izrade svoje ponude zahvaljujui informacijama o javnoj nabavci do kojih je doao u toku izvoenja tih radova. Svi dostavljai ponuda moraju imati jednake mogunosti prilikom pripreme svojih ponuda. Meutim, kako je Sud dalje konstatirao, primjena ovog propisa belgijskog zakonodavstva dovela je, u stvari, do toga da su subjekti koji su obavili odreene pripremne radove sprijeeni da uetvuju u postupku dodjele ugovora, ak i ako njihovo uee ni u kom sluaju ne dovodi u pitanje
- 48 -
konkurenciju meu ponuaima. Taj subjekt bi trebao imati priliku dokazati da iskustvo koje je stekao za vrijeme pripremnih radova ne moe ugroziti konkurentnost. Odgovor Suda je da odredbe kojima se subjektu koji je uestvovao u pripremnim radovima bezuvjetno onemoguava da uestvuje u postupku javne nabavke bez mogunosti da dokae da njegovim ueem u postupku nee biti ugroena konkurencija meu ponuaima nisu u skladu sa odredbama direktiva o javnim nabavkama. Uestvovanje konzorcija Prema direktivama o javnim nabavkama, u postupku javnih nabavki mogu uestvovati ne samo pravne ili fizike osobe, nego je on otvoren i za grupe koje oni formiraju (konzorciji). Privredni subjekti mogu udruiti svoje ponude kako bi poveali svoje anse da dobiju ugovor. Ako takva grupa odlui da zajedniki dostavi ponudu, ugovorni organ od nje ne moe traiti da uspostavi odreeni pravni oblik. Meutim, ako takva grupa bude najuspjenija u postupku javne nabavke, ugovorni organ moe zahtijevati uspostavljanje odreenog pravnog oblika kao uvjet za potpisivanje ugovora, ako je to neophodno za uspjeno izvoenje ugovora. esto se deava da privredni subjekti odlue da se zajedno prijave na tender, jer pojedinano nisu u stanju da zadovolje ponekad veoma visoke zahtjeve ugovornog organa u pogledu finansijskog i ekonomskog poloaja ili tehnikih sposobnosti izvoaa. U skladu sa odredbama direktiva i sljedeim presudama Suda pravde, konzorcij moe, s ciljem da dokae svoju podobnost u postupku kvalifikacije, osloniti se na kapacitete subjekata koji ga sainjavaju ili drugih subjekata, bez obzira na pravne veze koje ima s njima. Sud pravde je donio brojne presude u vezi sa uestovanjem grupa dobavljaa (konzorcija) u postupku javne nabavke. U predmetu C389/93 (Ballast I), sud drave lanice je uputio Sudu pravde pitanje da li je dozvoljeno, u svrhu ocjenjivanja kriterija koje izvoa, koji je dominantna pravna osoba unutar grupe (holdinga) treba zadovoljiti, uzeti u obzir kompanije koje pripadaju toj grupi. Odgovor koji je Sud dao je da je to dozvoljeno, pod uvjetom da je pravna osoba koja je u pitanju u mogunosti da dokae da faktiki ima na raspolaganju resurse tih kompanija koji su neophodni za izvrenje predmetnih radova. Predmet C5/97 (Ballast II) pokrenuo je domai organ drave koji nije bio siguran kako pravilno tumaiti presudu Suda pravde u predmetu C5/97. Konkretno, domai organ je postavio pitanje da li ugovorni organ ne samo da moe, nego je u stvari duan, da iskljui resurse kompanija koje pripadaju odreenoj grupi ako je dominantni subjekt u toj grupi u mogunosti da dokae da stvarno raspolae tim resursima. Govorei o svojoj ranijoj presudi, Sud je podsjetio da holding kompanija koja sama ne izvodi radove ne moe biti iskljuena iz postupka na temelju argumenta da su njeni supsidijari koji izvode radove samostalne pravne osobe. Ugovorni organ je taj koji treba da provjeri kvalifikacije izvoaa prema kriterijima navedenim u direktivi. Kada kompanija podnosi reference
- 49 -
koje se odnose na njene supsidijare i kojima dokazuje svoj ekonomski i finansijski poloaj i tehniko znanje, mora navesti da ima faktiki pristup resursima koji pripadaju tim kompanijama. Priroda pravne veze izmeu dominantnog subjekta i njegovih supsidijara ovdje nije bitna. Sud je zakljuio da holding kompanija koja izvodi javne radove preko svojih supsidijara ne moe biti iskljuena iz registracije na slubenoj listi priznatih izvoaa ako moe dokazati da moe raspolagati resursima svojih supsidijara koji su potrebni za izvrenje predmetnih radova. Predmet C176/98 podnijela je kompanija (Holst Italia) koja nije bila zadovoljna injenicom da ugovorni organ nije odluio da iz postupka iskljui njenog konkurenta na temelju toga da se oslanjao na reference drugih kompanija koje nisu pripadale istoj grupi, nego su samo saraivale sa njim na osnovu ugovora. moe da se oslanja na reference drugih preduzea samo ako pokae da postoji jasna strukturalna veza te kompanije sa kompanijom takvog poloaja kakav je potreban za izvrenje ugovora. Prema Holst Italia, takva strukturalna veza je jedina garancija ugovornom organu da ponua ima dominantan uticaj na subjekat ijim se referencama koristi. To nije sluaj kada se ponua samo oslanja na obaveze komercijalne prirode. Rjeavajui ovaj predmet, Sud je, prije svega, podsjetio, pozivajui se na svoje ranije presude, da se neko preduzee ne moe diskvalificirati iz postupka dodjele ugovora za javne usluge samo na osnovu toga to predlae da za izvrenje ugovora koristi resurse koji nisu njegovi, nego pripadaju jednom ili vie drugih subjekata. Stoga se dobavlja koji sam ne ispunjava minimalne uvjete potrebne za uestvovanje u postupku za dodjelu ugovora za javne usluge moe osloniti na poloaj treih osoba ije resurse predlae da koristi ako dobije ugovor. Ovakav nain, meutim, mora imati odreena ogranienja: 1. Ugovorni organ je duan provjeriti da li su davaoci usluga kvalificirani prema utvrenim kriterijima. Takvom provjerom se naroito eli omoguiti ugovornom organu da osigura da e uspjeni ponua zaista biti u mogunosti koristiti resurse na koje se oslanja u toku cijelog ugovornog perioda. 2. Da bi dokazala svoj finansijski, ekonomski i tehniki kapacitet, kompanija koja se oslanja na resurse subjekata ili preduzea koje nema u svom vlasnitu a koji su potrebni za izvrenje ugovora mora navesti da ima na raspolaganju te resurse, pod uvjetom da je u mogunosti da dokae da faktiki ima na raspolaganju resurse tih subjekata koji su potrebni za izvrenje ugovora. Kao i u predmetu Ballast II, Sud je istakao da pravna veza izmeu kompanije koja se oslanja na resurse drugih kompanija i tih kompanija nije bitna veza meu njima moe biti direktna ili indirektna. Odredbama direktive ne trai se da sastav konzorcija ostane nepromijenjen tokom cijelog postupka nabavke. Takoe se ne spreava da drave lanice donesu propise prema kojima takva promjena nee biti mogua nakon dostavljanja ponude. To je bilo pitanje u predmetu C57/01 Sudu pravde je postavljeno pitanje da li se domaim zakonom drave, u skladu sa direktivama
- 50 -
Holst Italia je tvrdila da kompanija koja uestvuje u postupku javne nabavke
o javnim nabavkama, moe zabraniti promjena sastava konzorcijuma koji uestvuje u postupku javne nabavke ako do te promjene doe nakon dostavljanja ponuda. Odgovor Suda bio je potvrdan. 5.3.4 Kriteriji za dodjelu ugovora Uvod Prema direktivama EU-a kojima se usklauju postupci javnih nabavki, ugovori za javne nabavke roba, radova i usluga dodjeljuju se prema kriterijima utvrenim direktivama. Postoje dva mogua kriterija za dodjelu ugovora: najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. U ovom drugom sluaju ugovorni organ moe uzeti u obzir razliite kriterije vezane za predmet ugovora, na primjer, kvalitet, cijena, tehniki aspekt, estetika i funkcionalnost, okoline karakteristike, tekui trokovi, rentabilnost, usluge nakon prodaje i tehnika pomo, datum i rok dostave ili rok izvrenja. 45 .
Sud pravde je donio nekoliko presuda u kojima se bavio pitanjem kriterija za dodjelu ugovora. Jedan od prvih predmeta koji se odnosio na ovo pitanje bio je predmet 31/87. Beentjes, holandski preduzetnik, dostavio je ponudu koja je imala najniu cijenu, meutim, ugovor je dobila druga kompanija. U obrazloenju svoje odluke ugovorni organ je istakao da: 1) Beentjes nije imao dovoljno konkretno iskustvo, 2) njegova ponuda se inila manje prihvatljiva i 3) nije izgledalo da je mogunosti zaposliti osobe koje due vrijeme trae zaposlenje. Jedan od kriterija koje je primijenio ugovorni organ za odabir najbolje ponude bila je sposobnost izvoaa da zaposli osobe koje due vrijeme trae zaposlenje. Sud koji je razmatrao ovaj sluaj prije svega je konstatirao da direktive o javnim nabavkama ne ine jedinstven i konaan korpus komunitarnih pravila. U okviru zajednikih pravila koje direktive sadre, drave lanice imaju slobodu da donose i provode materijalna i procesna pravila o javnim nabavkama, pod uvjetom da se pridravaju svih odgovarajuih propisa komunitarnog prava, a posebno principa utvrenih Sporazumom (sloboda osnivanja i pruanja usluga). Budui da je jedan od ciljeva direktiva osigurati razvoj efikasne konkurencije u dodjeli ugovora za javne nabavke, uvjetima i kriterijima prema kojima se vri dodjela svakog ugovora ugovorni organi moraju dati dovoljan publicitet. Kada je rije o konkretnom iskustvu u vezi radova koje treba izvriti a koje je bilo kriterij za odreivanje tehnikog znanja i sposobnosti dostavljaa ponuda, Sud smatra da je to validan kriterij za provjeru kvalificiranosti izvoaa. to se tie odbijanja ponude Beentjesa na temelju toga da je manje prihvatljiva nego druge ponude, Sud je konstatirao samo to da usklaenost te odredbe zavisi od njenog tumaenja prema domaem zakonu drave.
45
Vidjeti, npr. lan 53. direktive 2004/18. - 51 -
U svakom sluaju, taj kriterij nije u suprotnosti sa direktivama ako je njegov cilj dati ugovornom organu diskreciono pravo da uporedi razliite ponude i odabere onu koja je najprihvatljivija na osnovu objektivnih kriterija, kao to su kriteriji nabrojani kao primjer u lanu 29. direktive. to se tie zahtjeva da zaposli osobe koje due vrijeme trae zaposlenje, Sud je istakao da takav uvjet nije povezan sa provjerom finansijskog i ekonomskog poloaja izvoaa i njegove tehnike i strune sposobnosti ili sa kriterijima za dodjelu ugovora nabrojanim u lanu 29. direktive. Da bi ovaj uvjet bio u skladu sa zahtjevima direktiva, morao bi biti u skladu sa svim odgovarajuim propisima komunitarnog prava, a posebno sa pravima utvrenim Ugovorom u pogledu slobode osnivanja i pruanja usluga i nediskriminacije po osnovu dravljanstva izvoaa. Ovaj drugi princip bi bio ugroen ako bi odgovarajui zahtjev ispunio samo dobavlja iz drave u kojoj se javna nabavka provodi ili ako bi dobavljai iz drugih drava imali potekoa da ga ispune. Generalni advokat je predloio Sudu da odgovori da se aspekti pogodnosti dobavljaa koji se uzimaju u obzir moraju navesti i u vezi tehnike sposobnosti i finansijskog i ekonomskog poloaja, a samo oni koji se navedu mogu biti uzeti u obzir (pa tako uvjet o zapoljavanju nije dozvoljen). Suprotno miljenju generalnog advokata i stavu Komisije, Sud je utvrdio da je ovaj zahtjev, iako nije spomenut u direktivama, ipak dozvoljen. Sve mjere ugovornih organa, ukljuujui i borbu protiv nezaposlenosti, meutim, trebaju biti u skladu sa osnovnim principima Sporazuma, ukljuujui i zabranu diskriminacije po osnovu dravljanstva dobavljaa (lan 12. Sporazuma). Sud pravde je ostavio domaem sudu da, u svjetlu svih okolnosti ovog sluaja, odredi da li je postavljanje tog uvjeta direktno ili indirektno diskriminativno. U predmetu C324/93 jedno od pitanja koje je postavio domai sud drave lanice je pitanje da li je dopustivo da ugovorni organ koji eli nabaviti diamorfin (monu drogu) primijeni kao kriterij za izbor najbolje ponude sposobnost ponuaa da garantira pouzdanost i kontinuitet nabavke te robe u dravi. S tim u vezi, Sud je podsjetio prije svega da, prilikom odabira najprihvatljivije ponude, ugovorni organi mogu birati kriterije koje namjeravaju primijeniti, ali to mora biti izbor samo onih kriterija ija je namjena da utvrde ekonomski najprihvatljiviju ponudu. Pouzdanost nabavke, prema rijeima Suda, moe se uzeti u obzir za odreivanje ekonomski najprihvatljivije ponude u sluaju nabavke proizvoda kao to je diamorfin. Meutim, taj kriterij se mora jasno navesti kao kriterij za dodjelu ugovora ili u obavjetenju o javnoj nabavci ili u drugoj tenderskoj dokumentaciji. U predmetu C225/98 jedna od pritubi koje je uloila Komisija protiv Francuske tie se primjene kriterija od strane ugovornog organa za izbor najbolje ponude zahtjeva da se zaposle osobe koje due vrijeme trae zaposlenje. Komisija je, pozivajui se na presudu u predmetu 31/87, tvrdila da je primjena takvog kriterija dozvoljena samo kao dodatni uvjet vezan za izvrenje ugovora, a ne kao kriterij za dodjelu ugovora. Sud se nije sloio s
- 52 -
ovim miljenjem, istakavi da je u predmetu Beentjes primjena tog uvjeta bila osnova za odbacivanje ponude koja nije ispunjavala uvjete i prema tome je to bio kriterij i za odabir ponude. Po miljenju Suda pravde, ugovorni organi mogu temeljiti odabir ponude na sposobnosti izvoaa da ispuni uvjete koji se odnose na borbu protiv nezaposlenosti, pod uvjetom da je taj uvjet u skladu sa osnovnim principima prava Zajednice, u sutini, s principom nediskriminacije i slobodnog kretanja usluga. tavie, primjena tog uvjeta mora biti u skladu sa odredbama direktiva o javnim nabavkama i ne moe dovesti do direktne ili indirektne diskriminacije prema izvoaima iz drugih drava Evropske unije, mora biti izriito navedena u obavjetenju o nabavci i izvoa mora biti upoznat sa njegovom primjenom. Okolini kriteriji Predmet C513/99 tie se po prvi put upotrebe okolinih kriterija za odabir najbolje ponude. Grad Helsinki je raspisao tender za nabavku dvanaest autobusa. Uvjet tenderskog postupka je bio da e se ugovor dodijeliti dobavljau ija e ponuda biti za grad ekonomski najprihvatljivija. Za ocjenu ponuda koritena su tri kriterija: ukupna cijena autobusa, kvalitet voznog parka i kvalitet i okolini program operatera.
U vezi sa drugim uvjetom, ponua je mogao dobiti dodatne poene na osnovu razliitih kriterija, izmeu ostalog za koritenje autobusa koji imaju emisiju azotnog oksida ispod odreene granice i proizvode buku manju od 77db. Jedan od uesnika u postupku podnio je zahtjev za ponitenje odluke ugovornog organa o odabiru najbolje ponude. Podnosilac albe je tvrdio da je odluka ugovornog organ neprevedna, jer je samo jedan uesnik postupka mogao ponuditi autobuse koji su ispunjavali te uvjete. Finski sud koji je rjeavao po toj albi odluio je da Sudu pravde uputi nekoliko pitanja. Postavljeno je, u sutini, pitanje da li je bilo dozvoljeno koritenje odgovarajuih okolinih kriterija na osnovu direktiva. Sud je prije svega konstatirao da, prema direktivama, ako se ugovor dodjeljuje na osnovu kriterija ekonomski najprihvatljivije ponude, ugovorni organ moe uzeti u obzir razliite faktore vezane za nabavku, kao to su cijena, kvalitet, estetika i funkcionalnost, tehnika pomo itd. Prema tekstu direktiva, lista ovih faktora je otvorena. Prema miljenju Suda, direktive se ne mogu tumaiti tako da svi faktori koji se uzimaju u obzir moraju biti strogo ekonomski. Sud je podsjetio na cilj direktive, a to je uklanjanje prepreka slobodi kretanja usluga i roba. Imajui to u vidu, kao i lan 6. Sporazuma kojim se zahtijeva da uvijek vodi rauna o zatiti okolia kada se utvruju politike i programi Zajednice, Sud je utvrdio da se lanom 36. direktive 92/50 ne zabranjuje primjena okolinih kriterija. Odreeni uvjeti, meutim, moraju biti ispunjeni:
- 53 -
svi primijenjeni kriteriji moraju biti vezani za predmet javne nabavke, moraju se primjenjivati u skladu sa proceduralnim zahtjevima direktiva, posebno u pogledu objavljivanja obavjetenja svi kriteriji, dakle, moraju biti navedeni u obavjetenju ili drugoj tenderskoj dokumentaciji, po mogunosti po redosljedu vanosti, od najvanijeg do najmanje vanog, moraju biti u skladu sa osnovnim principima, posebno principom nediskriminacije, i konano, ugovorni organ ne moe imati neogranienu slobodu izbora primjenom tih kriterija.
Stav koji je zauzeto Sud u predmetu C513/99 kasnije je potvrdio u predmetu C448/01. Prema miljenju Suda, odredbama direktiva ne zabranjuje se u odabiru ekonomski najprihvatljivije ponude primjena kriterija prema kojem elektrina energija za snabdijevanje ugovorno organa treba biti proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Da bi se primijenio ovaj kriterij, ugovorni organ mora, meutim, ispuniti odreene uvjete. Tako ugovorni organ ima odreenu slobodu izbora kriterija koje e primijeniti, pod uvjetom da se koriste kako bi se odredila ekonomski najprihvatljivija ponuda i primjenjuju u skladu sa proceduralnim zahtjevima direktiva. Kako zahtijeva princip jednakog tretmana, svi uesnici u postupku trebaju imati ista prava i u fazi izrade ponuda i u fazi ocjenjivanja dostavljenih ponuda. To znai da svi kriteriji za ocjenjivanje ponuda trebaju biti primijenjeni objektivno i ujednaeno prema svim ponuaima. Principom jednakog tretmana takoe se zahtijeva potivanje principa transparentnosti. Objektivno i transparentno ocjenjivanje ponuda je zadatak ugovornog organa, koji treba da je u mogunosti da, na osnovu informacija koje je dobio od ponuaa, ocijeni da li ponude dostavljene u postupku javne nabavke ispunjavaju uvjet koji je ranije postavljen. Tako da, ako dati kriterij ne prati zahtjev prema kojem se mogue efektivno provjeriti tanost informacije sadrane u ponudi, takav kriterij ugovorni organ ne moe primijeniti prema pravu Zajednice. to se tie kriterija za dodjelu ugovora, Sud je formulirao dodatni zahtjev prema kojem kriterije za dodjelu ugovora ugovorni organ treba uspostaviti tako da omogui
svim relativno informiranim i prosjeno zainteresiranim ponuaima da ih tumae na isti nain

Kriterij najnie cijene
Predmet C247/02 odnosi se na italijanske propise prema kojima je za ugovore za javne radove jedini dozvoljen kriterij za odabir najbolje ponude najnia cijena. S tim u vezi, Sud je istakao da se ovim zahtjevom ograniava sloboda izbora kriterija ugovornog organa. U takvoj situaciji ugovorni organ je jo uvijek mogao uporeivati razliite ponude i odabrati najbolju na osnovu objektivnog kriterija koji je unaprijed utvren i nabrojan meu kriterijima u lanu 30. direktive 93/36. Meutim,
- 54 -
apstraktnim i generalnim utvrivanjem u domaem zakonodavstvu drave jednog kriterija za dodjelu ugovora za javne radove ugovorni organ se liava mogunosti da uzme u obzir prirodu i specifine karakteristike radova koje treba izvriti i da odabere za svaki od njih kriterij za koji je najvjerovatnije da e osigurati slobodnu konkurenciju i tako postii da se prihvati najbolja ponuda. Saetak Vrijedi ponoviti koje zahtjeve sadre presude Suda u pogledu primjene kriterija za dodjelu ugovora: kriteriji se moraju odnositi na predmet javne nabavke, njihova primjena mora biti praena potivanjem principa jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti, trebaju ih formulirati tako da, u cjelini uzeti, omoguavaju odabir ekonomski najekonominije ponude (osim ako je cijena jedini kriterij za odabir ponuda), svi ponuai trebaju imati jednaka prava prilikom izrade ponuda, svi zainteresirani dobavljai trebaju biti upoznati sa kriterijima putem obavjetenja ili druge tenderske dokumentacije.
Neprirodno niske ponude Direktive o javnim nabavkama sadre odredbe o zahtjevima kojima se ureuje tretman neprirodno niskih ponuda. Na primjer, prema lanu 55. Direktive 2004/18, ako se za dati ugovor ponude uine neprirodno niske u odnosu na robe, radove ili usluge, ugovorni organ, prije nego to takvu ponudu moe odbiti, treba traiti podrobnosti, u pisanom obliku, o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnim. Te se pojedinosti mogu posebno odnositi na: (a) mjere tednje u graevinskoj metodi, proizvodnom procesu ili pruenim uslugama; (b) izabrana tehnika rjeenja i/ili izuzetno povoljne uvjete dostupne ponuau za izvrenje radova, dostavu roba ili usluga; (c) originalnost radova, roba ili usluga koje predlae ponua; (d) potivanje odredaba koje se odnose na zatitu pri zapoljavanju i radne uvjete u primjeni na mjestu gdje e se obavljati radovi, pruati usluge ili dostavljati roba; (e) mogunost da ponua prima dravnu potporu. Ugovorni organ treba provjeriti te sastavne elemente tako to e se obratiti ponuau, uzimajui u obzir dostavljene dokaze. Sud pravde je donio nekoliko presuda u vezi sa ovim pitanjem. Na primjer, predmet 103/88 odnosi se na propise italijanskog prava kojima je predvieno odbijanje neprirodno niskih ponuda prema isto matematikom kriteriju ponude ija je cijena bila za preko 10% nia od prosjeka cijena svih podnesenih ponuda smatrale su se neispravnim i zbog toga su bile iskljuene. U odgovoru na pritubu da takav kriterij nije u skladu sa komunitarnim pravom, Sud je konstatirao da
- 55 -
automatsko odbacivanje ponude bez ocjenjivanja onemoguava ponuau koji ju je dostavio da da objaenjanja u vezi sa njenim sadrajem. Zbog toga se za navedeni propis italijanskog prava smatra da nije u skladu sa odredbama direktiva. U spojenim predmetima C-285/99 i C-286/99 Sud je prihvatio primjenu matematikog kriterija za neprirodno niske ponude ali samo kao nain odreivanja onih ponuda za koje ugovorni organ sumnja da bi mogle biti neprirodno niske. Takav kriterij ne izuzima, meutim, ugovorni organ od obaveze provoenja postupka ocjenjivanja koji se zahtijeva odredbama direktiva. 5.4 albeni postupak Veoma znaajan element sistema javnih nabavki u Evropskoj uniji su albene mjere. Odredbe koje se odnose na albene mjere i postupke date su u tzv. korektivnim direktivama. Dvije direktive ureuju albeni postupak jedna za svaki reim nabavke klasini sektor i komunalni sektor. 1) Direktiva Vijea 92/13/EEZ od 25. 2. 1992. godine o usaglaavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba koji se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija (albene mjere i postupci u komunalnim sektorima), Direktiva Vijea 89/665/EEZ od 21. 12. 1989. godine o usaglaavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima (albene mjere i postupci u klasinom sektoru).
2)
Kao to se kae u preambuli direktive 89/665, cilj direktive je ojaati postojee mehanizme, kako na dravnom tako i na nivou Zajednice, kojima bi se osigurala efikasna primjena direktiva o javnim nabavkama (vidjeti take 1. i 2. preambule). Stoga je glavni cilj albenog postupka osigurati pravilnu primjenu postupaka javnih nabavki kako bi se zatitio kako javni interes tako i zakoniti interes privrednih subjekata. Zajednike za obje direktive je to da se njima utvruju odreeni minimalni uvjeti koje pravni sistemi drava lanica moraju ispuniti u pogledu mogunosti dobavljaa da zahtijevaju preispitivanje odluka ugovornih organa. Stoga se korektivnim direktivama zahtijeva da albeni sistem bude efektivan i brz drave lanice su dune osigurati da se odluke koje donese ugovorni organ efikasno preispitaju u najbrem moguem roku. Bez obzira na institucionalno ureenje albenog sistema (vidjeti dalje u tekstu), tijela koja provode albene mjerama trebaju biti ovlatena da donesu sljedee odluke: donijeti privremene mjere (npr. obustaviti postupak dodjele ugovora dok se ne okona albeni postupak),
- 56 -
ponititi diskriminatornu nezakonitu odluku ugovornog organa, ponititi nezakonit postupak nabavke, dodijeliti odtetu strani oteenoj nezakonitom odlukom ugovornog organa.
5.4.1 Ureenje albenog sistema Korektivnim direktivama nije definirana organizacija albenog sistema. Pojedinosti tog sistema ostavljene su dravama lanicama Evropske unije da ih propiu. Direktive, meutim, formuliraju neke osnovne uvjete koje ti sistemi moraju ispuniti. U predmetu C54/96 Sud je konstatirao, prije svega, da je pravnom sistemu svake drave lanice ostavljeno da utvrdi koji je sud (tribunal) nadlean da rjeava sporove koji se tiu prava pojedinaca koja proizilaze iz pravnih normi Zajednice. Meutim, dunost drava lanica je da osiguraju da se ta prava efikasno tite u svakom sluaju. U predmetu C103/97 Sud je objasnio da su mogua dva osnovna rjeenja za albeni sistem. Prvo rjeenje je dati nadlenost za albeni postupak tijelima koja imaju karakter sudova. Drugo rjeenje je dati tu nadlenost u prvom stepenu tijelima koja nemaju takav karakter. U tom sluaju, odluke ovih tijela moraju biti predmet kontrole drugog tijela koje mora zadovoljiti kriterije iz lana 2. stav 8. Direktive 89/665 kako bi se osigurala odgovarajua kontrola. Ti zahtjevi su sljedei: lanovi takvog nezavisnog tijela trebaju biti imenovani i razrijeeni pod istim uvjetima kao i lanovi sudskih organa kada je rije o organu nadlenom za njihovo imenovanje, trajanje mandata i razrjeenje, Najmanje predsjednik tog nezavisnog tijela treba imati iste pravne i strune kvalifikacije kao i lanovi sudskih organa. Ovo nezavisno tijelo treba donositi odluke nakon provedenog postupka u kojem su sasluane obje strane, a te odluke su pravno obavezujue sredstvima koja utvrdi svaka drava lanica.
Ako je tijelo nadleno za albeni postupak sudskog karaktera, ove garantne odredbe se ne primjenjuju. U predmetu C258/97 46 Sud je potvrdio da su odredbom lana 2. stav 8. Direktive 89/665, koja govori o tijelima koja rjeavaju po albama protiv odluka koje donose organi nadleni za dodjelu ugovora koji spadaju u predmet te direktive, dravama lanicama date dvije mogunosti za ureenje albenog postupka u vezi ugovora za javne nabavke. Prva mogunost sastoji se u tome da se ta nadlenost da sudovima. Prema drugoj mogunosti ta nadlenost se, u prvostepenom postupku, daje tijelima koja nisu sudskog karaktera. U tom sluaju odluke koje donesu ti organi podlijeu sudskoj kontroli ili kontroli drugog organa koji zadovoljava posebne uvjete utvrene u drugoj taki stava (8) lana 2. Direktive 89/665 kako bi se postigla mogunost koritenja odgovarajueg pravnog lijeka. Ako albeno tijelo ima sve osobine potrebne da
46
Vidjeti presudu Suda pravde od 4. 3. 1999. god. - 57 -
bude priznato kao sud ili tribunal u smislu lana 234. Sporazuma, to tijelo je tijelo sudskog karaktera i, prema tome, posebni uvjeti iz druge take stava 8. lana 2. Direktive 89/665 se ne primjenjuju. 5.4.2 Ko ima pravo na albene mjere Korektivne direktive navode da albeni postupak treba biti dostupan najmanje jednoj osobi koja ima interes da dobije odreeni ugovor za javnu nabavku i koja je oteena ili kojoj prijeti opasnost da bude oteena navodnom povredom. Tako je ovaj postupak dostupan svim ekonomskim operaterima koji su uestvovali u postupku javne nabavke npr. dostavljanjem ponuda ili zahtjeva za uestvovanje i koji su oteeni nezakonitom odlukom ugovornog organa (na primjer, neopravdanom odlukom o odbijanju ponude ili zahtjeva). Prema miljenju Suda, pravni lijek moe koristiti i kompanija koja je bila zainteresirana za dati ugovor, ali nije uestvovala u postupku zbog diskiminativnih zahtjeva ugovornog organa. Takvo miljenje je Sud iznio u predmetu C230/02. U ovom predmetu radilo se o javnoj nabavci za pruanje usluge vanrednog putnikog avio-prijevoza austrijskoj federalnoj vladi i njenim delegacijama. Grossman je pribavio dokumentaciju za poziv na dostavljanje ponuda, ali nije poslao ponudu. Ugovorni organ je odabrao najbolju ponudu i obavijestio Grossmana o svojoj namjeri da potpie ugovor. Grossman je osporio tu odluku iznosei argument da je tenderska dokumentacija koju je ugovorni organ pripremio bila izraena od samog poetka posebno za jednog odreenog ponuaa ija je ponuda konano i odabrana. Grossmanova prituba je odbijena s obrazloenjem da nije dokazao da je imao pravni interes u dodjeli ugovora, jer nije dostavio ponudu u tenderskom postupku. Grossman se alio protiv te odluke i nadleni sud drave lanice koji je razmatrao albu odluio je da obustavi postupak i uputi Sudu pravde pitanje da li se korektivnim direktivama nalae da albene mjere mogu koristiti i osobe koje nisu uestovale u postupku javne nabavke. S tim u vezi, Sud je konstatirao, prije svega, da, prema sudskom spisu, Grossman nije traio preispitivanje odluke ugovornog organa kojom su utvrene pojedinosti poziva na dostavljanje ponuda direktno, nego je ekao dok odluka o dodjeli ugovora konkurentskoj kompaniji bude objavljena. Sud je zatim razmatrao pitanje koje je postavio sud drave lanice u svjetlu cilja Direktive 89/665. Cilj ove direktive je osigurati efikasnu primjenu pravnih normi Zajednice o ugovorima za javne nabavke. Spomenutom direktivom se zahtijeva da se nezakonite odluke ugovornog organa preispitaju u postupku koji treba da bude to je mogue krai. injenica da data kompanija nije traila preispitivanje odluke ugovornog organa u pogledu tehnikih pojedinosti koje su dio poziva na dostavljanje ponuda, koji je po miljenju te kompanije bio diskriminatoran (i diskvalificirao bi je iz uestvovanja u postupku) nego je ekala do objavljivanja odluke o dodjeli ugovora, nije u skladu sa tenjom direktive ka brzini i efektivnosti. Budui da je takvo ponaanje na strani kompanije moglo bez nekog objektivnog razloga odgoditi poetak albenog postupka (koji je mogao poeti odmah nakon dostavljanja tenderske dokumentacije dobavljaima), zbog njega je ugroena efikasna primjena direktiva Zajednice o javnim nabavkama. Uzimajui to u
- 58 -
obzir, Sud je konstatirao da odbijanje da se prizna interes kompanije u vezi sa dobijanjem datog ugovora i, kao rezultat toga, prava na albu osobi koja nije uestvovala u postupku javne nabavke nije u suprotnosti sa tom direktivom. U predmetu C-249/01 Sud je utvrdio da se od osoba koje ale uloiti albu moe zahtijevati da dokau da su navodnom povredom oteeni njihovi interesi ili da postoji rizik da e im interesi biti oteeni. Taj predmet je pokrenuo sud drave lanice koji je postavio pitanje Sudu pravde da li ponuau koji osporava zakonitost odluke ugovornog organa da ne odabere njegovu ponudu kao najbolju moe biti odbijeno pravo da pokrene albeni postupak s obrazloenjem da je njegova ponuda trebala biti eliminirana na poetku iz drugih razloga i da, stoga, nije oteen niti mu prijeti opasnost da bude oteen nezakonitou donesene odluke. Odgovarajui na pitanje Sud je napomenuo da se Direktivom 89/665 zahtijeva od drava lanica da garantiraju da e se nezakonite odluke ugovornih organa preispitati u to kraem postupku. Ovaj cilj direktive bi, po miljenju Suda, bio ugroen ako bi bilo dozvoljeno da tijelo nadleno za albeni postupak odbije mogunost ponuaa da koristi albenu mjeru iz razloga to je isti ugovorni organ pogrijeio to njegovu ponudu nije eliminirao prije nego to je odabrao najbolju ponudu. Ne bi trebalo biti sumnje da je odluka kojom ugovorni organ diskvalificira ponudu prije postupka odabira odluka koja se moe preispitati u skladu sa odredbama ove direktive. Dakle, da je ugovorni organ diskvalificirao ponudu u fazi prije postupka odabira najbolje ponude, tom ponuau bi moralo biti dozvoljeno, kao osobi koja je oteena ili kojoj je prijetila opasnost da bude oteena nezakonitom odlukom, da osporava tu odluku. S druge strane, ako bi albeno tijelo odbilo pravo na albu osobi ija ponuda nije eliminirana grekom ugovornog organa, efekat bi bio liavanje te osobe prava ne samo na albu protiv odluka za koje smatra da su nezakonite, nego i da osporava valjanost osnove za diskvalifikaciju koju taj albeni organ istie kako bi joj uskratila status osobe koja je oteena ili kojoj prijeti opasnost da bude oteena navodno nezakonitom odlukom. Sud je na to pitanje odgovorio da Direktiva 89/665 ne dozvoljava da se ponuau uskrati pravo na albeni postupak u kojem osporava odluku o odabiru najbolje ponude s obrazloenjem da je njegova ponuda trebala na poetku postupka biti diskvalificirana iz drugih razloga. 5.4.3 Odluke koje mogu biti predmet albenog mehanizma Prema lanu 1. stav (1) direktiva, predmet albenih mjera su odluke koje donose ugovorni organi. Meutim, u direktivama te odluke nisu definirane ili nabrojane. Direktiva 89/665 kae samo da te odluke ukljuuju odluke koje sadre diskriminativne tehnike, ekonomske ili finansijske specifikacije u tenderskoj dokumentaciji. Pitanje odluka koje dobavljai mogu osporavati je tema koju obrauje nekoliko predmeta koje je razmatrao Sud pravde.
- 59 -
Pojam odluke ugovornog organa Tako je Sud u predmetu C81/98 istakao da pojam odluke koja se moe osporavati albenim mjerama treba tumaiti to je ire mogue, jer bi restriktivno tumaenje dovelo do manjeg stepena zatite dobavljaa. Po miljenju Suda, sve nezakonite odluke koje donese ugovorni organ u postupku javne nabavke, ukljuujui i odluku o dodjeli ugovora, trebalo bi da se mogu osporavati. Ovaj predmet je pokrenuo austrijski sud u vezi sa postupkom javne nabavke u kojem su ponuai koji su uestvovali u postupku bili obavijeteni o rezultatim postupka nakon to je zakljuen ugovor sa najuspjenijim ponuaem. Jedini mogui lijek za te ponuae bio je da zatrae odtetu. Nadleni sud drave lanice koji je razmatrao albu nezadovoljnih ponuaa uputio je Sudu pravde nekoliko pitanja u sutini, pitanje je bilo da li bi, prema odredbama Direktive 89/665, bilo obavezno da se dozvoli da se odluke o odabiru najbolje ponude mogu preispitivati prije zakljuivanja ugovora. S tim u vezi, Sud je prije svega konstatirao da, iako direktivom nisu utvrene odluke koje ugovorni organ nezakonito donese a koje se mogu preispitati, nita u njoj ne ukazuje na to da nezakonita odluka o dodjeli ugovora ne spada u kategoriju tih odluka. Jasno je iz odredaba direktive da su predmet tih albenih mjera odluke koje donese ugovorni organ, zbog krenja propisa prava Zajednice o javnim nabavkama ili pravila drave lanice kojima je preneseno, meutim, direktivom nije odreena granica u pogledu vrste i sadraja tih odluka. Vlada Austrije je, u odgovoru, tvrdila da se direktiva mora tumaiti tako da postoji razlika izmeu odluke o dodjeli ugovora i zakljuivanja ugovora, ali u isto vrijeme, direktivom se ne utvruje koji rok treba protei izmeu te dvije faze. Sud pravde je za ovaj argument rekao da je nebitan injenica da nema izriite odredbe u tom smislu ne moe opravdati tumaenje direktive prema kojem odluka o dodjeli ugovora nije ukljuena meu odluke koje mogu biti predmet primjene albenih mjera. Zbog toga su drave lanice dune osigurati u svojim pravnim sistemima javnih nabavki da dobavljai imaju mogunost osporavati odluke ugovornog organa o dodjeli ugovora prije zakljuivanja tog ugovora. Taj zahtjev treba shvatiti kao obavezu da se osigura odreeni minimalni vremenski okvir izmeu obavjetenja o odluci o dodjeli ugovora i zakljuivanju ugovora, da bi dostavljai ponuda imali mogunost da se ale na odluku ako smatraju da nije zakonita. Zahtjev koji postavlja zakon Bosne i Hercegovine o javnim nabavkama da rok izmeu obavjetenja o odluci ugovornog organa i zakljuivanju ugovora bude 15 dana, u skladu je sa ovom presudom. Definicije odluka koje mogu biti predmet albenog postupka Sud je dao i u predmetu C26/03 Stadt Halle. Jedno od pitanja koje je postavio sud drave lanice Sudu pravde je bilo da li su drave lanice obavezne osigurati i efikasna sredstva protiv odluka ugovornog organa donesenih izvan formalnog postupka dodjele ugovora prije formalnog poziva na natjeaj. Da bi odgovorio na ovo pitanje, Sud je analizirao frazu odluke koje ugovorni organ donese u pogledu (...) postupaka. Prema miljenju Suda, ta formulacija pretpostavlja da svaka odluka ugovornog organa na koju se primjenjuju komunitarna pravila o javnim nabavkama moe biti predmet sudske kontrole bez razlike u vezi sa vremenom njenog donoenja ili njenim sadrajem. Kako je Sud istakao, direktivama se direktno predvia mogunost ponitavanja nazakonitih odluka
- 60 -
ugovornog organa o tehnikim ili drugim specifikacijama ne samo u pozivu na tender, nego i u drugim dokumentima vezanim za postupak dodjele ugovora. Time se pretpostavlja da se ta odredba primjenjuje samo u sluaju dokumenata ugovornog organa u fazi prije formalnog poziva na tender. Uzimajui to u obzir, Sud pravde je utvrdio da bilo koji akt koji je ugovorni organ donio vezano za ugovor za javne nabavke u okviru materijalnog predmeta direktiva o javnim nabavkama i koji moe proizvesti pravne posljedice, moe biti predmet kontrole. Prema tome, drave lanice ne mogu mogunost kontrole ograniiti zahtjevom da se postupak nabavke formalno nalazi u odreenoj fazi. Povlaenje poziva na dostavljanje ponuda U predmetu C92/00 Sud pravde je utvrdio da ponitenje postupka bez dodjele ugovora dobavljai takoe mogu osporavati. Ovaj predmet se odnosio na odluku austrijskog federalnom ministarstva da povue poziv na dostavljanje ponuda. Austrijsko ministarstvo je tvrdilo da odluka o povlaenju poziva na dostavljanje ponuda nije odluka u smislu Direktive 89/665. Ova argumentacija se zasniva na lanu 2. stav (1) taka (b) direktive koji se, po miljenju vlade Austrije, odnosio iskljuivo na odluke koje ugovorni organ donese u toku postupka nabavke, dok se odlukom o povlaenju poziva taj postupak okonava. U sluaju da se poziv povue nezakonito, domae zakonodavstvo drave lanice duno je samo osigurati da kandidati ili dostavljai ponuda imaju pravo na naknadu tete. Osvrui se na taj argument, Sud je istakao, prije svega, da jedina odredba Direktive 92/50 koja se konkretno odnosi na povlaenje poziva na dostavljanje ponuda je lan 12. stav (2), kojim je utvreno, izmeu ostalog, da u sluaju kada su ugovorni organi odluili odustati od postupka dodjele ugovora, moraju obavijestiti kandidate i dostavljae ponuda o razlozima svoje odluke to je prije mogue. Iako ta odredba od ugovornog organa zahtijeva da obavijesti kandidate i dostavljae ponuda o osnovi za svoju odluku, ako on odlui da povue poziv na dostavljanje ponuda za ugovor o javnoj nabavci usluge, ta odluka ne povlai obavezu da ugovorni organ nastavi sa postupkom dodjele ugovora dok ga ne okona. ak i ako nema konkretnih odredaba koje se odnose na materijalne ili formalne uvjete za tu odluku, na nju se i dalje odnose osnovna pravila prava Zajednice, a naroito principa koje je utvrdio Sporazum o EZ-u o pravu osnivanja i slobodi pruanja usluga. Obavezu davanja obavjetenja o razlozima odluke o povlaenju poziva na dostavljanje ponuda, utvrenu u lanu 12. stav (2) Direktive 92/50, po miljenju Suda pravde, diktira upravo nastojanje da se osigura minimalni nivo transparentnosti u postupku dodjele ugovora na koje se ta direktiva odnosi i otuda potivanje principa jednakog tretmana. ak i ako Direktiva 92/50 posebno ne ureuje podrobniji postupak povlaenja poziva na dostavljanje ponuda za ugovor o javnoj nabavci usluga, ugovorni organ je ipak duan da, donosei takvu odluku, potuje princip nediskriminacije po osnovu dravljanstva. Budui da se na odluku ugovornog organa da povue poziv na dostavljanje ponuda za ugovor o javnoj nabavci
- 61 -
usluga primjenjuju odgovarajua materijalna pravila prava Zajednice, mora se zakljuiti da i ona spada meu pravila utvrena Direktivom 89/665, da bi se osiguralo potivanje pravila prava Zajednice o javnim nabavkama. Uzimajui to u obzir, Sud je proglasio da se odluka o povlaenju poziva na dostavljanje ponuda moe osporavati u albenom postupku predvienom Direktivom 89/665.
- 62 -
DIJELOVI ODABRANIH PRESUDA EVROPSKOG SUDA PRAVDE O JAVNIM NABAVKAMA
www.javnenabavke.ba
Dijelovi odabranih presuda Evropskog suda pravde o javnim nabavkama
SADRAJ
OSNOVNI PRINCIPI 1.1 1.2 1.3 1.4 Jednak princip i nedskriminacija Transparentnost Sloboda kretanja roba Sloboda osnivanja i pruanja usluga
67 67 73 76 78 84 84 95 100 102 102 114 115 116 122 122 125 131 133 133 134 138 141
CILJ I PREDMET PRIMJENE DIREKTIVA EVROPSKE ZAJEDNICE 2.1 2.2 2.3 Ugovorni organi Definicija javnih ugovora Izuzea od primjene direktiva
POSTUPCI JAVNE NABAVKE 3.1 3.2 3.3 3.4 Uvjeti za koritenje postupaka nabavke Objavljivanje obavjetenja Koritenje tehniki specifikacija Odabir dobavljaa
KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA 4.1 4.2 4.3 Opa naela Ekonomski najpovoljnija ponuda Neprirodno niska vrijednost ponude
ALBENI POSTUPCI 5.1 5.2 5.3 Opi zahtjevi u pogledu albenog sistema Osobe s pravom na albeni postupak Odluke koje su predmet albenih mjera
LISTA CITIRANIH PRESUDA EVROPSKOG SUDA PRAVDE
- 65 -
Dijelovi odabranih presuda Evropskog suda pravde o javnim nabavkama 1 Osnovni principi 1.2 Jednak tretman i nediskriminacija Podneskom Sekretarijatu Suda od dana 6. januara 1988. godine, Komisija Evropskih zajednica je, na osnovu lana 169. Sporazuma o EEZ-u, podnijela tubu radi utvrivanja da, donoenjem odredaba prema kojima samo kompanije u kojima su sve ili veina dionica bilo direktno bilo inidrektno javno ili dravno vlasnitvo mogu zakljuiti sporazume s italijanskim dravnim organima za razvoj sistema za obradu podataka za dravne organe, Republika Italija nije ispunila svoje obaveze iz l. 52. i 59. Sporazuma o EEZ-u i Direktive Vijea 77/62/EEZ od 21. 12. 1976. o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora za javne nabavke roba (Slubeni glasnik 1977, L 13, str. 1, u daljem tekstu: Direktiva). Komisija je uoila da se zakonima i drugim propisima koji su u primjeni u Italiji dozvoljava dravi da u jednom broju sektora javnih djelatnosti (porezi, zdravstvo, poljoprivreda i gradska imovina) zakljuuje sporazume samo sa preduzeima u kojima je ukupan ili veinski kapital u direktnom ili indirektnom javnom ili dravnom vlasnitvu. Komisija je, smatrajui da su ta pravila suprotna navedenim propisma prava Zajednice, 3. decembra 1985. godine uputila pismo formalnog obavjetenja Vladi Italije, ime je pokrenula postupak predvien u lanu 169. Sporazuma. () Prema praksi Suda pravde, princip jednakog tretmana, koji je konkretno formuliran u lanu 52. i 59. Sporazuma, zabranjuje ne samo otvorenu diskriminaciju po osnovu dravljanstva, nego i sve oblike prikrivene diskriminacije kojima se, primjenom drugih kriterija diferencijacije, u sutini dolazi do istog rezultata (). Iako se sporni zakoni i podzakonski akti primjenjuju bez razlike na sva preduzea, bez obzira da li su italijanskog ili drugog porijekla, oni u sutini favoriziraju italijanske kompanije. Kao to je istakla Komisija, a to italijanska vlada nije osporavala, trenutno nema preduzea za obradu podataka iz drugih drava lanica iji je ukupan ili veinski kapital u dravnom vlasnitvu Italije. Branei zahtjev vezan za javno vlasnitvo, Vlada Italije je tvrdila da je neophodno da javni organi kontroliraju izvoenje ugovora kako bi se posao prilagodio tako da se moe udovoljiti toku dogaaja koji se ne moe predvidjeti u vrijeme kada se ugovor potpisuje. Tvrdila je takoe da za odreene vrste djelatnosti koje preduzea trebaju obavljati, naroito u stratekim sektorima, koje ukljuuju, u ovom sluaju, podatke povjerljivog karaktera, drava mora biti u mogunosti angairati preduzee u koje moe imati puno povjerenje. S tim u vezi, mora se istai da je Vlada Italije imala na raspolaganju dovoljno zakonskih ovlasti da moe prilagoditi izvoenje ugovora tako da se zadovolje budue nepredvidljive okolnosti i osigura zadovoljavanje opeg interesa, a da je u cilju zatite povjerljivih podataka Vlada mogla donijeti mjere kojima se
- 67 -
manje ograniava sloboda osnivanja i sloboda pruanja usluga nego one koje su u primjeni, naroito uvoenje obaveze uvanja tajnosti podataka osoblju preduzea o kojima je rije, za povredu koje bi bili krivino gonjeni. U spisima koje je Sud razmatrao nema nieg iz ega bi se zakljuilo da osoblje preduzea iji je dionioki kapital u dravnom vlasnitvu Italije ne bi moglo isto tako efikasno postupiti u skladu sa takvom obavezom.
Presuda Suda pravde od 5. decembra 1989. u predmetu 3/88 Komisija protiv Italije, stav (1) (2), (8) (11)
Zahtjevom od 1. aprila 1987., koji je u Sudu primljen 20. januara 1988., Regionalni upravni sud Toskane uputio je tri pitanja Sudu pravde, na osnovu lana 177. Sporazuma o EEZ-u, traei preliminarnu odluku o tumaenju l. 30., 92. i 93. Sporazuma o EEZ-u, kako bi se utvrdila usklaenost sa propisima italijanskog zakonodavstva o rezerviranju za preduzea osnovana u oblasti Mezzogiorno (Juna Italija) jednog dijela ugovora o javnim nabavkama roba. Ova pitanja su proizala iz spora izmeu Du Pont du Nemours Italiana SpA, koji je podravao Du Pont de Nemours Deutschland GmbH, i Unit sanitaria locale No 2 di Carrara (lokalni zdravstveni organ br. 2 iz Karare, u daljem tekstu: lokalni zdravstveni organ), koji je podravao 3M Italia SpA, u vezi sa uvjetima postavljenim za dodjelu ugovora za nabavku radiolokih filmova i tekuina. Prema lanu 17. (16) i (17) Zakona br. 64 od 1. marta 1986. (Sistem pravila o posebnoj pomoi za Junu Italiju), italijanske vlasti su propisale svim javnim tijelima i organima, kao i tijelima i kompanijama u kojima drava ima kapital, ukljuujui i lokalne zdravstvene organe smjetene u cijeloj Italiji, obavezu da najmanje 30% svojih roba nabavljaju od industrijskih i poljoprivrednim preduzea i malih preduzea osnovanih u Junoj Italiji u kojima se proizvode traeni proizvodi. Prema odredbama tog domaeg zakona, lokalni zdravstveni organ je odlukom od 3. juna 1986. utvrdio uvjete za ogranieni tenderski postupak za nabavku radiolokih filmova i tekuina. Prema posebnim uvjetima utvrenim u dodatku, ugovor je podijelio na dva lota, od kojih je jedan, u iznosu od 30% ukupnog iznosa, rezervirao za preduzea iz June Italije. Du Pont de Nemours Italiana uloio je albu na tu odluku Regionalnom upravnom sudu Toskane, na temelju toga da je bio iskljuen iz postupka dostavljanja ponuda jer nije osnovan u Junoj Italiji. Lokalni zdravstveni organ je odlukom od 15. jula 1986. dodijelio ugovor za lot u iznosu od 70% ukupnog iznosa vrijednosti posla. Du Pont de Nemours Italiana je uloio albu i na tu odluku kod istog suda. () domai sud eli utvrditi da li su interna pravila drave lanice prema kojima se za preduzea osnovana u odreenim regijama te drave rezervira jedan dio ugovora o javnoj nabavci roba u suprotnosti sa lanom 30. kojim se zabranjuju kvantitativna organienja na uvoze i sve mjere koje daju takav rezultat. Na poetku treba rei da, kao to je Sud dosljedno tvrdio jo od presude u Dassonvilu (presuda od 11. jula 1974. u predmetu 8/74 Procureur du Roi protiv Dassonvillea ((1974.)) ECR 837, stav (5), lan 30. u kojem se zabranjuju mjere
- 68 -
meu dravama lanicama koje daju rezultat ekvivalentan kvantitativnim restrikcijama uvoza, primjenjuje se na sva pravila trgovine kojima se ometa trgovina unutar Zajednice, bilo direktno ili indirektno, stvarno ili potencijalno. Osim toga, mora se istai da, u skladu sa prvim stavom preambule Direktive Vijea 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora za javne nabavke roba (Slubeni glasnik 1977., L 13, str. 1), koja je bila na snazi u to vrijeme, ogranienja slobode kretanja roba u vezi sa javnim nabavkama roba zabranjena su lanom 30. i narednim lanovima Sporazuma. Prema tome, potrebno je utvrditi rezultat koji preferencijalni sistem ove vrste moe imati na slobodu kretanja roba. U tom pogledu treba istai da takav sistem kojim se favorizira roba proizvedena u odreenoj regiji drave lanice spreava organe i javna tijela da dio roba koje su im potrebne nabave od preduzea smjetenih u drugim dravama lanicama. Prema tome, potrebno je istai da se prema proizvodima koji potiu iz drugih drava lanica vri diskriminacija u odnosu na proizvode proizvedene u dotinoj dravi lanici, to dovodi do ometanja normalnog toka trgovine unutar Zajednice. Na taj zakljuak ne utie injenica da restriktivne posljedice preferencijalnog sistema ove vrste snose u istoj mjeri i proizvodi preduzea iz te drave lanice koja nisu smjetena u regiji na koju se odnosi preferencijalni sistem i proizvodi preduzea osnovanih u drugim dravama lanicama. Potrebno je istai, prije svega, da, iako nisu svi proizvodi u dravi lanici u prednosti u odnosu na proizvode iz drugih drava, ostaje injenica da su svi proizvodi koji su u prednosti zbog preferencijalnog sistema domai proizvodi. Drugo, injenica da restriktivna posljedica proizvedena mjerom koju je drava nametnula za uvoz ne koristi svim domaim proizvodima, nego samo nekim, ne moe tu mjeru izuzeti iz zabrane propisane lanom 30. Nadalje, treba rei da, zbog svog diskriminatornog karaktera, ovakav sistem se ne moe opravdati u svjetlu imperativnih zahtjeva koje prepoznaje Sud u svojoj praksi. Takvi zahtjevi se mogu uzeti u obzir samo u vezi sa mjerama koje se odnose na domae proizvode i uvozne proizvode bez razlike.
Presuda Suda pravde od 20. marta 1990. god. u predmetu C21/88 Du Pont de Nemour, stav (1) (4), (7) (14)
ARGE, udruenje preduzetnika i graevinskih inenjera, dostavilo je ponudu u otvorenom postupku za dostavljanje ponuda koji je organiziralo Savezno ministarstvo poljoprivrede i umarstva, za ugovor o uzimanju i analizi uzoraka vode iz razliitih jezera i rijeka u Austriji u periodu 1998/99. i 1999/2000. godine. Pored ARGE-a ponude su dostavili i drugi davaoci usluga u javnom sektoru, naime sterreichische Forschungszentrum Seibersdorf GmbH i sterreichische Forschungs- und Prfungszentrum Arsenal GmbH, dva istraivaka instituta. U postupku arbitrae pred Saveznom komisijom za albe u postupku javnih nabavki, ARGE je osporio uee tih instituta u postupku dodjele ugovora za
- 69 -
javnu nabavku, tvrdei da oni kao polujavni dobavljai primaju znaajnu potporu drave koja nije vezana za konkretne projekte. l. 23. i 29. 37. Direktive 92/50 utvreni su detaljni kriteriji za odabir davalaca usluga kojima je dozvoljeno dostaviti ponudu i kriteriji za dodjelu ugovora, ali nijednom odredbom nije predvieno da se ponuai mogu diskvalificirati ili njihove ponude odbiti samo zbog toga to primaju dravnu potporu. Naprotiv, lanom 1. (c) Direktive 92/50 izriito se dozvoljava uestvovanje u postupku javne nabavke tijelima koja se u nekim sluajevima finansiraju iz dravnog budeta. Odredbama direktive je utvreno da se pod pojmom ponua podrazumijeva davaoca usluga koji je dostavio ponudu, a davalac usluga je definiran kao svaka fizika ili pravna osoba, ukljuujui i javno tijelo, koje nudi usluge. Iako nije, dakle, samo po sebi suprotno principu jednakog tretmana ponuaa da javna tijela uestvuju u postupku za dodjelu ugovora za javne nabavke, ak i u okolnostima kao to su okolnosti opisane u prvom pitanju, nije iskljueno da se, u odreenim posebnim okolnostima, Direktivom 92/50 zahtijeva, ili barem doputa, da ugovorni organi uzmu o obzir postojanje potpora, i posebno u sluaju postojanja pomoi koja nije u skladu sa Sporazumom, iskljue ponuae koji primaju tu pomo. Komisija je ispravno utvrdila u vezi s ovim da ponua moe biti diskvalificiran iz postupka odabira u sluaju kada ugovorni organ smatra da on prima pomo koja nije u skladu sa Sporazumom i da bi obaveza vraanja nezakonite pomoi ugrozila njegovo finansijsko stanje, tako da bi se za tog ponuaa moglo smatrati da nije sposoban pruiti traenu finansijsku ili ekonomsku sigurnost. Meutim, da bi se odgovorilo na pitanje principa koje se pojavilo u postupku u glavnoj stvari, nije ni neophodno niti je mogue, s obzirom na sadraj spisa predmeta, utvrditi uvjete u kojima bi ugovorni organ bio obavezan, ili ovlaten, diskvalificirati ponuae koji primaju potporu. (..) Stoga je dovoljno istai da je sama injenica da ugovorni organ dozvoljava tijelima koja primaju potporu bilo koje vrste, bilo od tog ugovornog organa ili od drugih organa, koja im omoguava da dostave ponude po cijenama znatno niim od ponuda drugih ponuaa koji ne primaju potporu, da uestvuju u postupku za dodjelu ugovora za javnu nabavku usluga ne predstavlja povredu principa jednakog tretmana utvrenog u Direktivi 92/50. U tim okolnostima, odgovor () mora biti da sama injenica da ugovorni organ dozvoljava tijelima koja primaju potporu bilo koje vrste, bilo od tog ugovornog organa ili od drugih organa, koja im omoguava da dostave ponude po cijenama znatno niim od ponuda drugih ponuaa koji ne primaju potporu za uestvovanje u postupku za dodjelu ugovora za javnu nabavku usluga takoe ne predstavlja prikrivenu diskriminaciju ili restrikciju u suprotnosti sa lanom 59. Sporazuma.
- 70 -
Presuda Suda pravde od 7. decembra 2000. godine u predmetu C94/99 ARGE, stav (12) (13), (27) (32)
U ovom predmetu, iako pozivanje na klasifikaciju strunih organizacija Francuske ne podrazumijeva da su odobrenja koja e se uzimati u obzir samo ona koja su izdala ta tijela, ostaje i dalje to da su odabrane tehnike specifikacije tako specifine i nerazumljive da, u pravilu, samo francuski kandidati mogu odmah shvatiti o emu govore. Shodno tome, koritenjem tih referenci za odreivanje lotova za posljedicu ima to da su francuska preduzea dobila vie informacija o prirodi lotova, ime im je olakano dostavljanje ponuda koje e odgovarati kodiranim referencama koje su date u obavjetenju o nabavci. S druge strane, ponuaima iz drugih drava lanica je tee dostaviti ponude u kratkom roku koji je utvren, jer prvo moraju od ugovornog organa saznati svrhu i sadraj tih referenci. Stoga, ukoliko odreivanje lotova pozivanjem na klasifikaciju francuskih strunih organizacija moe imati takav uinak na ponuae koji nisu Francuzi da odustanu od uestvovanja, to predstavlja indirektnu dikriminaciju, pa time i ograniavanje slobode pruanja usluga u smislu lana 59. Sporazuma.
Presuda Suda pravde od 26. septembra 2000. godine u predmetu C225/98 Komisija protiv Francuske, stav (81) (83)
() domai sud drave lanice u sutini postavlja pitanje da li se lan 29. stav (1) i (2) Direktive 71/305, kako je izmijenjen i dopunjen, moe tumaiti tako da doputa ugovornom organu koji je za dodjelu ugovora odabrao ekonomski najpovoljniju ponudu da taj ugovor dodijeli ponuau koji je dostavio ponudu ija e krajnja cijena najvjerovatnije biti najnia prema strunom miljenju eksperta. () svrha usklaivanja postupaka za dodjelu ugovora za javne nabavke na nivou Zajednice je uklanjanje prepreka slobodi kretanja usluga i roba, pa tako i zatita interesa subjekata koji su osnovani u dravi lanici koji ele ponuditi robe ili usluge ugovornom organu iz druge drave lanice (vidjeti, izmeu ostalog, predmet C-380/98 Univerzitet u Kembridu [2000.] ECR I-8035, stav (16)). U skladu s tim ciljem, obaveza potivanje principa jednakog tretmana ponuaa lei u samoj sutini Direktive 71/305 nakon izmjena i dopuna (predmet C-243/89 Komisija protiv Danske [1993] ECR I-3353, st. (33)). Tanije, ponuai moraju biti u jednakom poloaju i kada formiraju svoje ponude i kada te ponude ocjenjuje organ nadlean za to (...). to se tie kriterija koji se mogu prihvatiti kao kriteriji za dodjelu ugovora za javnu nabavku radova ekonomski najpovoljnijoj ponudi, u lanu 29. stav (1), druga alineja, Direktive 71/305, nakon izmjena i dopuna, spisak ovih kriterija nije konaan.
- 71 -
Iako se tom odredbom, dakle, ostavlja ocjenjivakom organu da odabere kriterije na osnovu kojih dodjeljuje ugovor, taj izbor se moe odnositi samo na kriterije kojima je cilj odrediti ponudu koja je ekonomski najpovoljnija (predmet 31/87 Beentjes [1988] ECR 4635, st. (19)). Nadalje, kriterij za dodjelu koji dovodi do toga da ocjenjivaki organ ima neogranienu slobodu izbora u pogledu dodjele ugovora ponuau ne bi bio u skladu sa lanom 29. Direktive 71/305, nakon izmjena i dopuna (navedeni predmet Beentjes, st. (26)). Za samu injenicu da se kriterij za dodjelu ugovora odnosi na injenini element koji e biti tano poznat tek kad ugovor bude dodijeljen ne moemo rei da daje tu neogranienu slobodu ocjenjivakom organu. Sud je ve donio odluku da je pouzdanost snabdijevanja jedan od kriterija koji se moe uzeti u obzir prilikom odreivanja ekonomski najpovoljnije ponude (predmet C-324/93 Evans Medical i Macfarlan Smith [1995.] ECR I-563, stav (44)). Meutim, da bi upotreba takvog kriterija bila u skladu sa zahtjevom da se ponuai jednako tretiraju, potrebno je, prije svega, kao to je i predvieno lanom 29. stav (2) Direktive 71/305, nakon izmjena i dopuna, da se taj kriterij navede u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o nabavci. Osim toga, princip jednakog tretmana ukljuuje obavezu transparentnosti kako bi se provjerilo da li se taj princip potuje (vidjeti, radi poreenja, predmet C275/98 Unitron Scandinavia i 3-S [1999.] ECR I-8291, st. (31)). Tanije, to znai da se kriterij za dodjelu ugovora mora formulirati u ugovornim dokumentima ili obavjetenju o nabavci na takav nain da ga svi relativno obavijeteni i prosjeno zainteresirani ponuai mogu tumaiti na isti nain. Ova obaveza transparentnosti takoe znai da ocjenjivaki organ mora kriterije za dodjelu ugovora tumaiti na isti nain u toku cijelog postupka (vidjeti, u skladu s ovim, predmet Komisija protiv Belgije, ranije naveden, st. (88) i (89)). I na kraju, prilikom ocjenjivanja ponuda, kriteriji za dodjelu ugovora moraju biti primijenjeni objektivno i jedinstveno prema svim ponuaima. To to ocjenjivaki organ trai miljenje eksperta za ocjenjivanje injeninog pitanja koje e biti tano poznato tek kasnije u principu moe osigurati potivanje tog uvjeta. U svjetlu svega reenog, odgovor na postavljeno pitanje je da se lan 29. stavovi (1) i (2) Direktive 71/305, nakon izmjena i dopuna, moraju tumaiti tako da dozvoljavaju ocjenjivakom organu koji je odabrao da dodijeli ugovor ekonomski najpovoljnijoj ponudi da dodijeli ugovor ponuau koji je dostavio ponudu ija e ukupna cijena, po strunom miljenju eksperta, vjerovatno biti najnia, pod uvjetom da se osigura jednak tretman ponuaa, ime se podrazumijeva da se garantiraju transparentnost i objektivnost postupka, a naroito da: je taj kriterij za dodjelu ugovora jasno naveden u obavjetenju o nabavci ili ugovornoj dokumentaciji, i
- 72 -
da je struno miljenje u svim kljunim elementima zasnovano na objektivnim faktorima koji se prema dobrim strunim standardima smatraju relevantni i pogodni za izvrenu ocjenu.
Presuda Suda pravde od 18. oktobra 2001. godine u predmetu C19/00 SIAC, stavovi (28), (32) (45)
() mora se utvrditi da se princip nediskriminacije primjenjuje na sve faze tenderskog postupka, a ne samo od trenutka kada izvoa dostavi ponudu. To tumaenje je u skladu sa ciljem Direktive, a to je omouguavanje natjecanja u Zajednici za ugovore koji su njome obuhvaeni. Taj cilj bi bio ugroen ako bi ugovorni organ mogao organizirati tenderski postupak na takav nain da se dobavljai iz drugih drava lanica koje nisu drava u kojoj se ugovor dodjeljuje odvraaju od uestvovanja u postupku. Iz toga slijedi da lan 4. stav (2) Direktive, zabranom svake diskriminacije meu ponuaima, takoe titi one koji nisu motivirani za uestvovanje u postupku zato to su stavljeni u nepovoljniji poloaj zbog postupka koji provodi ugovorni organ.
Presuda Suda pravde od 18. oktobra 2001. godine u predmetu C16/98 Komisija protiv Francuske, stav (107) (109)
1.3 Transparentnost princip nediskriminacije po osnovu dravljanstva ne moe se tumaiti restriktivno. Iz njega naroito proizilazi obaveza transparentnosti kako bi ugovorni organ mogao utvrditi da li se taj princip potuje.
Presuda Suda pravde od 18. novembra 1999. godine u predmetu C275/98 Unitron Scandinavia stav (31)
Direktivom 93/38 obuhvaen je ugovor zakljuen radi ostvarivanja novanog interesa, u pisanom obliku, izmeu preduzea, s jedne strane, koje je zakonom drave lanice posebno zadueno za upravljanje telekomunikacijskim uslugama i iji kapital je u potpunosti u vlasnitvu javnih organa te drave i, s druge strane, privatnog preduzea, pri emu prema ugovoru prvo preduzee povjerava drugom proizvodnju i objavljivanje, radi javnog distribuiranja, tampanih i elektronski dostupnih spiskova telefonskih pretplatnika (telefonskih imenika); Iako je obuhvaen Direktivom 93/38, prema pravu Zajednice u ovom trenuntku, takav ugovor je iskljuen iz njene primjene na temelju injenice, naroito, da se naknada koju je prvo preduzee dalo drugom sastoji u tome da je drugo preduzee dobilo pravo da eksploatira vlastitu uslugu uz naplatu. Meutim, injenica da takav ugovor ne spada u predmet primjene Direktive 93/38 ne sprjeava Sud pravde da pomogne domaem sudu drave lanice koji je uputio nekoliko pitanja za donoenje prethodne odluke. U tu svrhu, Sud
- 73 -
moe uzeti u obzir i druge faktore za davanje tumaenja koje moe pomoi u odluivanju u postupku u glavnoj stvari. S tim u vezi, treba imati na umu da, bez obzira na injenicu da, prema pravu Zajednice u ovom trenutku, ovakvi ugovori nisu sadrani u predmetu Direktive 93/38, ugovorni organi koji ih zakljuuju su, ipak, obavezni da se, generalno, pridravaju temeljnih pravila Sporazuma i, konkretno, principa nediskriminacije po osnovu dravljanstva. Kao to je Sud utvrdio u predmetu C-275/98 Unitron Scandinavia i 3-S [1999] ECR I-8291, stav (31) navedeni princip podrazumijeva, naroito, obavezu transparentnosti kako bi se ugovorni organ mogao uvjeriti da se taj princip potuje. Obaveza transparentnosti koja je nametnuta ugovornom organu sastoji se od toga da se u korist svakog potencijalnog dobavljaa osigura stepen oglaavanja koji je dovoljan da omogui tritu usluga da bude otvoreno za konkurenciju i da se moe izvriti provjera nepristrasnosti postupka nabavke.
Presuda Suda pravde od 7. decembra 2000. godine u predmetu C324/98 Teleaustria stav (58) (62)
Zabrana svake diskriminacije po osnovu dravljanstva utvrena je u lanu 12. Sporazuma o EZ-u. Odredbe Sporazuma koje se konkretnije odnose na koncesije za javne usluge naroito sadre lan 43. Sporazuma, u ijem se prvom stavu kae da su ogranienja slobode osnivanja preduzea od strane dravljana jedne drave lanice na teritoriji druge drave lanice zabranjena, i lan 49. Sporazuma, u ijem se prvom stavu zabranjuje ogranienje slobode pruanja usluga u okviru Zajednice za dravljane drava lanica koji su osnovali subjekte u dravi lanici Zajednice koja nije drava osobe kojoj su usluge namijenjene. Prema praksi Suda, lan 43. i 49. Sporazuma predstavljaju konkretno izraavanje principa jednakog tretmana (vidjeti predmet C-3/88 Komisija protiv Italije [1989.] ECR 4035, stav (8)). Zabrana diskriminacije po osnovu dravljanstva takoe je konkretno izraavanje generalnog principa jednakog tretmana (vidjeti predmet 810/79 berschr [1980.] ECR 2747, stav (16)). U svojoj praksi koja se odnosi na direktive Zajednice o javnim nabavkama, Sud je utvrdio da je namjera principa jednakog tretmana ponuaa da prui jednaku mogunost svim ponuaima u pripremi svojih ponuda, bez obzira na njihovo dravljanstvo (vidjeti predmet C-87/94 Komisija protiv Belgije [1996.] ECR I-2043, stav (33) i (54)). Kao rezultat toga, princip jednakog tretmana ponuaa primjenjuje se na koncesije za javne usluge ak i kada nema diskriminacije po osnovu dravljanstva. Principi jednakog tretmana i nediskriminacije po osnovu dravljanstva podrazumijevaju, naroito, obavezu transparentnosti koja omoguava javnog organu koji daje koncesiju da osigura da se potuju ti principi. Obaveza transparentnosti koja je nametnuta javnom organu sastoji se od toga da se osigura od toga da se u korist svakog potencijalnog dobavljaa osigura stepen
- 74 -
oglaavanja koji je dovoljan da omogui tritu usluga da bude otvoreno za konkurenciju i da se moe izvriti provjera nepristrasnosti postupka nabavke. Principima jednakog tretmana i nediskriminacije po osnovu dravljanstva podrazumijeva se, naroito, obaveza transparentnosti koja omoguava javnom organu koji daje koncesiju da u korist svakog potencijalnog dobavljaa osigura stepen oglaavanja koji je dovoljan da omogui tritu usluga da bude otvoreno za konkurenciju i da se moe izvriti provjera nepristrasnosti postupka nabavke. (vidjeti Telaustria i Tefonadress, gore navedeni, stav (61) i (62)). Javni organ koji daje koncesije treba da ocijeni, a njegova odluka moe biti predmet albe nadlenom sudu, da li detaljni aranmani poziva na dostavljanje ponuda odgovaraju specifinostima koncesije za javnu uslugu koja se dodjeljuje. Meutim, potpuni izostanak bilo kakvog poziva konkurenciji za dodjelu koncesije za javnu uslugu kao to je to sluaj u vezi sa predmetom postupka u glavnoj stvari nije u skladu sa zahtjevima l. 43. Sporazuma i 49. Sporazuma nita vie nego sa principima jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnostni. Iz toga, dakle, proizilazi da drave lanice ne mogu zadrati domae zakone kojima se dozvoljava dodjela koncesija za javnu uslugu bez poziva na dostavljanje ponuda, jer takvom dodjelom dolazi do povrede l. 43. ili 49. Sporazuma ili principa jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. () Zbog izostanka oglaavanja i otvaranja ka konkurenciji postupka dodjele koncesije za javnu uslugu kao to je ta o kojoj je rije u postupku u glavnoj stvari, vri se diskriminacija, barem potencijalno, u odnosu na preduzea drugih drava lanica koja su sprijeena da se koriste slobodom pruanja usluga i slobodom osnivanja koje predvia Sporazum (...).
Presuda Suda pravde od 13. oktobra 2005. godine u predmetu C458/03, stav (46) (47), (50), (52) i (55)
U predmetu dodjele ugovora za nabavku javnih radova koji spada u predmet Direktive 71/305 o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora za nabavku javnih radova, nakon izmjena i dopuna Direktivom 89/440, upotreba kriterija za dodjelu ugovora koji se odnosi na injenini element koji e biti tano poznat tek nakon to se ugovor dodijeli, bie u skladu sa zahtjevima jednakog tretmana ponuaa samo pod uvjetom da se potuju transparentnost i objektivnost postupka, ime se pretpostavlja da je kriterij naveden u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o nabavci, da je u tim dokumentima formuliran na takav nain da omogui svim relativno informiranim i prosjeno zainteresiranim ponuaima da ga tumae na isti nain i da organ koji donosi odluku mora zadrati to tumaenje u toku cijelog postupka i primijeniti navedeni kriterij objektivno i jedinstveno na sve ponuae.
- 75 -
Presuda Suda pravde od 18. oktobra 2001. godine u predmetu C19/00 SIAC, saetak presude.
1.4 Sloboda kretanja roba Podneskom Sekretarijatu Suda dana 13. februara 1987. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu, prema lanu 169. Sporazuma o EEZ-u, traei da Sud utvrdi da, dozvolivi da se u specifikaciju ugovora za Plan proirenja vodosnabdijevanja Dundalka Sporazum br. 4 unese odredba azbestno-cementne cijevi moraju imati potvrdu da odgovaraju irskom standardu 188:1975 u skladu sa Planom dodjeljivanja standardnih oznaka Instituta za industrijsko istraivanje i standarde Irske (IIRS) i zbog toga odbivi da razmatra (ili odbacivi bez odgovarajueg obrazloenja) ponudu kojom je predviena upotreba azbestno-cementnih cijevi proizvedenih prema alternativnom standardu koji prua iste garancije u pogledu sigurnosti, uinka i pouzdanosti, Irska je propustila da ispuni svoje obaveze iz lana 30. Sporazuma o EEZ-u od 26. jula 1971. godine o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora za javne radove (Slubeni glasnik, englesko posebno izdanje 1971. (II), str. 682). U lanu 10. Direktive 71/305, na koju se Komisija poziva, predvieno je da drave lanice zabrane unoenje u klauzule ugovora koje se odnose na dati ugovor tehnike specifikacije koje govore o proizvodima odreene robne marke ili izvora ili odreenog procesa i koje, dakle, daju favoriziraju ili eliminiraju odreena preduzea. Konkretno, isticanje vrste ili odreenog porijekla ili proizvodnje je zabranjeno. Meutim, mogu se istai ako iza toga slijedi izraz ili ekvivalent u sluaju kada organ koji dodjeljuje ugovor nije u mogunosti dati opis predmeta ugovora koritenjem specifikacija koje su dovoljno jasne i razumljive svim zainteresiranim uesnicima. Rijei ili ekvivalent ne pojavljuju se u klauzuli 4.29 navedenog obavjetenja o ugovoru u ovom predmetu. () U lanu 30. predvia se uklanjanje svih mjera drava lanica kojima se ometa uvoz u prometu unutar Zajednice, bez obzira da li te mjere direktno utiu na kretanje uvezenih roba ili imaju efekat inidirektnog ometanja plasiranja roba iz drugih drava lanica. injenica da se neke od tih prepreka moraju razmatrati u svjetlu odreenih odredaba Sporazuma, kao to su odredbe lana 95. o fiskalnoj diskriminaciji, ni na koji nain ne umanjuje openiti karakter zabrana utvrenih lanom 30. Treba prvo istai da unoenjem takve klauzule u poziv na dostavljanje ponuda moe dovesti do toga da ekonomski operateri koji proizvode ili koriste cijevi ekvivalentne cijevima za koje je potvreno da odgovaraju irskim standardima odustanu od uestvovanja u postupku. Iz dokumenata ovog predmeta nadalje proizilazi da samo jedno preduzee ima potvrdu IIRS-a da zadovoljava standard IS 188:1975 i da koristi oznaavanje prema irskom standardnom oznaavanju za cijevi takve vrste kakva se zahtijeva u svrhu spomenutog ugovora za nabavku javnih radova. To preduzee je smjeteno u Irskoj. Dakle, unoenje klauzule 4.29 imalo je za
- 76 -
posljedicu ograniavanje dobavljanja cijevi potrebnih za Dundalk sistem iskljuivo na irskog proizvoaa. Zbog toga se mora utvrditi da, dozvolivi da se u ugovornu specifikaciju za ponude za nabavku javnih radova unese odredba prema kojoj azbestnocementne cijevi moraju imati potvrdu da odgovaraju irskom standardu 188:1975 u skladu Planom dodjeljivanja standardnog oznaavanja Instituta za industrijsko istraivanje i standarde, Irska nije ispunila svoje obaveze iz lana 30. Sporazuma o EEZ-u.
Presuda Suda pravde od 22. septembra 1987. godine u predmetu 45/87 Dundalk, stav (1), (7), (16), (19) (20), (27)
Upuujui ovo pitanje domai sud bi elio znati da li se lan 30. Sporazuma primjenjuje na domau praksu drave kojom se zabranjuje uvoz opojnih droga koje su predmet Konvencije i koje se mogu plasirati prema Konvenciji. Kao to je Sud utvrdio u svojoj presudi u predmetu 221/81 Wolf protiv Hauptzollamt Duesseldorf [1982.] ECR 3681 i predmetu 240/81 Einberger protiv Hauptzollamt Freiburg [1982.] ECR 3699, na droge koje su predmet Konvencije se u svim dravama lanicama odnosi niz mjera kojima se strogo ureuje njihov uvoz i plasman kako bi se u dravama lanicama osiguralo da se upotrebljavaju samo u farmaceutske ili medicinske svrhe, u skladu sa Konvencijom. Prema praksi Suda, roba prenesena preko granice u svrhu obavljanja komercijalne transakcije predmet je lana 30. Sporazuma, bez obzira na vrstu transakcije (presuda u predmetu C-2/90 Komisija protiv Belgije [1992.] ECR I4431, stav (26)). S obzirom da ta karakteristika vai i za njih, droge koje su predmet Konvencije i koje se mogu plasirati prema Konvenciji obuhvaene su lanom 30. Sudska praksa je takoe ustanovila da sve mjere kojima se direktno ili indirektno, stvarno ili potencijalno ometa promet unutar Zajednice predstavljaju prepreku za trgovinu (presuda u predmetu 8/74 Procureur du Roi protiv Dassonville [1974.] ECR 837). Prema toj sudskoj praksi, interna praksa drave kojom se zabranjuje uvoz droga obuhvaena je lanom 30. Sporazuma, jer utie na trgovinu na nain koji je prethodno opisan. injenica da je takva mjera mogla biti donesena na osnovu meunarodnog sporazuma potpisanog prije Sporazuma ili pristupanjem drave lanice koja ju je zadrala na osnovu lana 234, uprkos injenici da predstavlja prepreku, ne iskljuuje je iz primjene lana 30, jer lan 234. proizvodi pravnu posljedicu samo ako se sporazumom stvara obaveza za dravu lanicu koja nije u skladu sa Sporazumom. Odgovor na ovo pitanje, stoga, mora biti da se lan 30. primjenjuje na internu praksu drave kojom se zabranjuje uvoz opojnih droga koje su predmet Konvencije i koje se plasiraju prema Konvenciji.
- 77 -
Presuda Suda pravde od 28. marta 1995. godine u predmetu C324/93, stav (18) (24)
1.5 Sloboda osnivanja i pruanja usluga Direktive 71/304 i 71/305 imaju za cilj osigurati slobodu pruanja usluga u oblasti ugovora za javne radove. Tako prva od ovih direktiva namee opu obavezu drava lanica da ukinu ogranienja pristupu, uestvovanju i izvoenju ugovora o javnim radovima, a druga direktiva predvia usklaivanje postupaka dodjele ugovora za javne radove. U vezi s tim usklaivanjem, poglavlje I, dijela IV Direktive 71/305 nije ogranieno na utvrivanje kriterija za odabir na osnovu kojih organ koji mijenja ugovor moe iskljuiti izvoae iz postupka. U njemu je propisan i nain na koji izvoai mogu dati dokaze da ispunjavaju navedene kriterije. Tako u lanu 27. kae se da organ koji dodjeljuje ugovor moe pozvati izvoae da dopune potvrde i dokumente koje su dostavili samo u okviru datom u lanu 23. i 26. Direktive, prema kojima drave lanice mogu traiti i druge reference osim onih koje su izriito navedene u direktivi samo u svrhu ocjenjivanja finansijskog i ekonomskog stanja izvoaa kao to je predvieno lanom 25. direktive. Budui da je svrha dozvole o osnivanju, kako je priznala Vlada Luksemburga u svom pismenom podnesku, ne da utvrdi finansijsko i ekonomsko stanje preduzea, nego kvalifikacije i reputaciju onih koji ih vode, a budui da se izuzetak predvien u lanu 25. Direktive 71/305 na to ne primjenjuje, ta dozvola predstavlja sredstvo dokazivanja koje ne ulazi u zatvorenu kategoriju onih koja su propisana direktivom. Vlada Luksemburga je tvrdila, meutim, da je davanje dozvole za osnivanje ekvivalent upisivanju navedenog izvoaa u listu odobrenih izvoaa u smislu lana 28. Direktive 71/305, te je tako u skladu sa tom odredbom. U odgovoru na taj argument treba istai da ak i da se dozvola za osnivanje moe izjednaiti sa upisivanjem na slubenu listu odobrenih izvoaa u smislu lana 28. Direktive 71/305, niim se u toj odredbi ne opravdava zakljuak da se od izvoaa osnovanih u drugim dravama lanicama moe traiti da budu upisani u takvu listu u dravi u kojoj se dodjeljuje ugovor. Naprotiv, lanom 28. stav (3) omoguuje se izvoaima upisanim u slubenu listu bilo koje drave lanice bez obzira na svrhu tog upisivanja, u okvirima utvrenim u toj odredbi, alternativno sredstvo kojim dokazuju pred organom druge drave koja dodjeljuje ugovor da ispunjavaju kvalitativne kriterije navedene u l. 23. 26. Direktive 71/305. Treba istai da je rezultat tog tumaenja Direktive 71/305 u skladu sa planom odredaba Sporazuma koje se odnose na pruanje usluga. Traiti od izvoaa osnovanog u jednog dravi lanici da prua usluge u drugoj dravi lanici pod uvjetom da ima dozvolu za osnivanje u toj dravi znailo bi liiti lan 59. Sporazuma svakog dejstva, s obzirom da je svrha tog lana jasno da ukine
- 78 -
ogranienja slobode pruanja usluga od strane osoba koje nisu osnovane u dravi u kojoj se usluge pruaju. U skladu s tim, odgovor na prvo pitanje mora biti da se Direktiva Vijea 71/305 mora tumaiti tako da onemoguava dravi lanici da od ponuaa osnovanog u drugoj dravi lanici trai pruanje dokaza, kao to je dozvola za osnivanje, koji nisu dokazi propisani u l. 23 26. te direktive, da ispunjava kriterije utvrene tim odredbama i u vezi sa njegovom poslovnom uspjenou i kvalifikacijama.
Presuda Evropskog suda pravde od 10. februara 1982. u predmetu 76/81, stav (7) (15)
() takav sistem, kojim se favorizuju dobra proizvedena u odreenom regionu drave lanice, sprijeava relevantne organe vlasti i javna tijela da izvre nabavku odreenih roba koje su im potrebne od preduzea lociranih u drugim zemljama lanicama. Shodno tome, obavezno se smatra da su proizvodi koji potjeu iz drugih zemalja lanica izloeni diskriminaciji u poreenju sa proizvodima proizvedenim u datoj zemlji lanici, to za posljedicu ima to da je onemoguen normalan tok prometa unutar zajednice. Na ovaj zaljuak ne utjee injenica da su ograniavajua dejstva preferencijalnog sistema vrste o kojoj se radi snose u istoj mjeri proizvodi koje proizvode preduzea iz date zemlje lanice koja se ne nalaze u regionu obuhvaenom preferencijalnim sistemom tako i proizvodi koje proizvode poduzea osnovana u drugim zemljama lanicama. Na prvom mjestu se mora naglasiti da, iako nisu svi proizvodi date zemlje lanice u prednosti u odnosu na proizvode iz inostranstva, ostaje injenica da su svi proizvodi koji ostvaruju prednost iz preferencijalnog sistema domai proizvodi. Drugo, zbog injenice da ograniavajue dejstvo koje se ostvaruje uvoznom mjerom drave ne prua korist za sve nego samo za pojedine domae proizvode ne znai da se za datu mjeru moe dati izuzee od zabrane utvrene u lanu 30. tavie, neizbjena je konstatacija da se zbog svog diskriminacijskog karaktera sistem poput spornog ne moe opravdati u svjetlu imperativnih uvjeta koje prepoznaje Sud u svojoj sudskoj praksi; takvi se uvjeti mogu uzeti u obzir iskljuivo u vezi sa mjerama koje se primjenjuju na domae proizvode i uvezene proizvode bez razlike (Presuda od 17. juna 1981. u predmetu 113/80 Komisija protiv Irske (1981) ECR 1625 ). Nuno je dodati i to da takav sistem nije obuhvaen izuzeima koja su iscrpno nabrojana u lanu 36 Sporazuma.
- 79 -
Presuda Suda pravde od 11. jula 1991. godine u predmetu C351/88, stav (11) (15)
Podneskom Sekretarijatu Suda dana 2. avgusta 1989. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu, prema lanu 169. Sporazuma o EEZ, radi utvrivanja da, s obzirom: o da je kompanija Aktieselskabet Storebaeltsforbindelsen objavila poziv na dostavu ponuda na osnovu uvjeta kojim se u najveoj moguoj mjeri iziskuje koritenje danskih materijala, potroakih dobara, rada i opreme, i da su pregovori sa odabranim konzorcijumom bili provedeni na osnovu ponude kojom nisu bili ispotovani uvjeti tendera,
Kraljevina Danska nije uspjela ispuniti svoje obaveze prema pravnim normama Zajednice i da je konkretno prekrila odredbe lana 30., 48. i 59. Sporazuma o EEZ kao i Direktivu Vijea 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine u vezi sa usaglaavanjem postupaka za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova (SG, Posebno izdanje na engleskom jeziku iz 1971. godine (II), str. 682, u daljem tekstu direktiva). Radi ocjenjivanja stepena usklaenosti pregovora koje je na taj nain obavio Storebaelt sa naelom jednakog odnosa prema ponuaima, nuno je prvo razmotriti da li je tim naelom Storebaelt sprijeen da uzme u obzir tender konzorcijuma ESG. U tom pogledu, nuno je kao prvo navesti da potivanje naela jednakog odnosa prema ponuaima iziskuje da svi tenderi trebaju ispunjavati uvjete tendera kako bi se osiguralo objektivno poreenje ponuda koje dostavljaju razliiti ponuai. To potvruje lan 11. direktive, kojim se, u sluajevima gdje postoji opcija podnoenja alternativnih ponuda na projekat dravne administracije, i poredi toga to se ponuau istovremeno omoguuje koritenje metode za utvrivanja cijene radova razliite od one u upotrebi u zemlji u kojoj se ugovor dodjeljuje, ipak predvia da tenderi budu usaglaeni sa uvjetima tendera. S obzirom na argumente koje je iznijela Vlada Danske da se danskim zakonodavstvom kojim se ureuje dodjela javnih ugovora omoguava prihvatanje rezervacija, potrebno je zapaziti da se prilikom primjene ovog zakonodavstva mora u potpunosti potivati naelo jednakog postupanja prema ponuaima, naelo koje se nalazi u samoj sri direktive i namee potrebu za tim da ponude budu usklaene sa uvjetima tendera. Takva potreba ne bi bila zadovoljena ako bi se ponuaima dopustilo da odstupe od osnovnih odredaba uvjeta tendera posredstvom rezervacija, osim u sluajevima gdje im se takvim odredbama izriito omoguava da odstupe. () zbog injenice da je kompanija Aktieselskabet Storebaeltsforbindelsen uputila poziv na dostavu ponuda na osnovu uvjeta kojim se u najveoj moguoj mjeri iziskuje koritenje danskih materijala, potroakih dobara, rada i opreme, te injenice da su pregovori sa odabranim konzorcijumom bili provedeni na
- 80 -
osnovu ponude kojom nisu bili ispotovani uvjeti tendera, Kraljevina Danska nije ispunila svoje obaveze prema pravnim normama Zajednice i konkretno je prekrila l. 30., 48. i 59. Sporazuma kao i Direktivu Vijea 71/305/EEZ.
Presuda Suda pravde od 22. juna 1993. godine u predmetu C243/89 (Storebaelt), stav (1), (36) (40), (45)
() Prema lanu 2. (1) Zakona br. 80/87, u pismenim pozivima na tender koje izdaje organ zaduen za dodjelu ugovora mora se odrediti da e uspjeni ponua povjeriti minimalni omjer izmeu 15 i 30% radova preduzeima koja imaju urede registrirane u regionu u kojem e se radovi izvoditi. lanom 3. (3) istog Zakona predvia se da je u sluajevima u kojim je broj zainteresiranih preduzea vei od 15, organ ili agencija koja dodjeljuje ugovore obavezni su na dostavu ponuda pozvati najmanje 15 preduzea i da se prilikom izbora preduzea koja e biti pozvana na dostavu ponuda daje prednost daje privremenim udruenjima i konzorcijumima u ijem su sastavu preduzea koja obavljaju svoju osnovnu djelatnost u regionu gdje se radovi namjeravaju izvoditi. Sud je dosljedno smatrao da se lanom 59. zabranjuje ne samo otvorena diskriminacija po osnovu dravne pripadnosti, nego i svi prikriveni vidovi diskriminacije koji su primjenom ostalih kriterija diferencijacije zapravo doveli do istog ishoda (vidi konkretni predmet C-3/88 Komisija protiv Italije [1989.] ECR 4035, stav (8)). Premda se prema tvrdnjama italijanske Vlade lan 3. (3) Zakona br. 80/87 bez razlike primjenjuje na sve italijanske i strane kompanije, njime se u sutini favorizuju kompanije osnovane u Italiji. Prema ispravnim zapaanjima Komisije, mnogo je vea vjerovatnoa da e takva preduzea obavljati svoju osnovnu djelatnost u regionu Italije u kojem e se izvoditi radovi, nego to e to biti sluaj sa preduzeima uspostavljenim u ostalim zemljama lanicama. Italijanska Vlada isto tako zapaa da je cilj prethodno navedenih odredaba Zakona br. 80/87 da se neutraliziraju nedostatci sa kojima se suoavaju mala i srednja preduzea kao posljedica sistema sveukupnog ustupanja radova predvienog u tom Zakonu, putem kojeg se razliiti radovi ustupaju jednim ugovorom. Grupisanje u jedan ugovor, usluga koje bi ukoliko se razdvoje u odvojene ugovore bile od interesa iskljuivo za regionalna preduzea, djeluje u pravcu iskljuivanja tih preduzea iz cijelog niza ugovora manjeg znaaja. S tim u vezi potrebno je jednostavno zapaziti da takvi interesi nisu ni pitanja javne politike, javne sigurnosti, odnosno javnog zdravstva iz l. 66. i 56. Sporazuma, u cjelini posmatrano, niti razlozi od opeg javnog interesa koji bi mogli opravdati sporne prepreke (Predmet C-353/89 Komisija protiv Nizozemske [1991.] ECR I-4069, st. (17) i (18), i predmet C-288/89 Collectieve Antennevoorziening Gouda protiv Commissariaat voor de Media [1991.] ECR I-4007). Iz gore navedenih razmatranja slijedi da se prigovor o krenju lana 59. Sporazuma mora uvaiti.
- 81 -
Presuda Suda pravde od 3. juna 1992. u predmetu C360/89, stav (2) (3), (11) (15)
() Na osnovu onog to je Sud ve ustanovio (vidi presudu od 21. juna 1974. godine u predmetu 2/74 Reyners protiv Belgije ((1974.)) ECR 631), izuzetak od naela slobode formiranja i slobode pruanja usluga predvienih u prvom stavu lana 55. i lanu 66. Sporazuma o osnivanju Evropske ekonomske zajednice mora se ograniiti na one djelatnosti navedene u l. 52. i 59. koje sami po sebi podrazumijevaju neposrednu i konkretnu vezu sa vrenjem slubene ovlasti. Meutim, ovdje to nije sluaj, budui da su sporne djelatnosti, koje se odnose na idejno rjeenje, programiranje i funkcioniranje sistem obrade podataka, tehnike prirode i samim tim nisu povezane sa vrenjem slubene ovlasti Na kraju, italijanska Vlada tvrdi da u pogledu svrhe sistem obrade spornih podataka i povjerljive prirode obraenih podataka, djelatnosti neophodne za njihovo funkcioniranje tiu se italijanske javne politike u smislu lana 56. (1) Sporazuma. Ta tvrdnja se takoe mora odbaciti. Potrebno je jednostavno istai da priroda ciljeva koji se nastoje postii datim sistemima obrade podataka ne prua u dovoljnoj mjeri mogunosti da se ustanovi postojanje bilo kakve potencijalne opasnosti po javnu politiku ako bi se kompanijama iz ostalih drava lanica dodijelili ugovori za uspostavu i funkcioniranje ovih sistema. Takoe je potrebno imati u vidu i to da bi se mogla zatititi povjerljiva priroda podataka obraenih u sistemima, kako je prethodno navedeno, obavezivanjem na tajnost, a da se pri tome ne namee bilo kakva potreba za ograniavanjem slobode formiranja ili slobode pruanja usluga. Iz prethodno navedenih razmatranja slijedi da se tvrdnja zasnovana na nepostupanju u skladu sa l. 52. i 59. Sporazuma mora uvaiti.
Presuda Suda pravde od 5. decembra 1989. godine u predmetu C3/88, stav (13) (16)
Podneskom Sekretarijatu Suda dana 18. oktobra 1991. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EEZ radi utvrivanja da, time to je u svrhe objavljivanja u Slubenom glasniku Evropske zajednice, prvo, poetkom 1990. godine, propustila da izda indikativno obavjetenje kojim se utvruje ukupna nabavka prema segmentu proizvoda kod kojeg je procijenjena vrijednost bila jednaka ili vea od ECU 750 000 i iju je dodjelu Ministarstvo finansija Italije predvidjelo tokom 1990. godine, a drugo, u novembru 1990. godine, i obavjetenje o pozivu na tender za koncesiju sistema za kompjuterizaciju igara na sreu (lutrije), te time to je ograniila uee u tom ugovoru iskljuivo na organe, kompanije, konzorcije i grupacije kod kojih je, ako se posmarta pojedinano ili sveukupno, veinski kapital bio u javnom vlasnitvu, Italijanska Republika nije ispunila svoje obaveze prema l. 30., 52. i 59. Sporazuma o EEZ i l. 9. i 17. do 25. Direktive Vijea 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. godine kojom se usaglaavaju
- 82 -
postupci za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (Slubeni glasnik 1977. L 13, str. 1), sa amandmanima koji su doneseni u Direktivi Vijea 88/295/EEZ od 22. marta 1988. godine (Slubeni glasnik 1988. L 127, str. 1). () Italijanska Vlada negira postojanje navodnog prekraja i tvrdi da su ugovori predvieni u gorepomenutoj presudi bili za nabavku sistema za obradu podataka kojima je takoe trebao rukovati dobavlja kao servis za administraciju; s druge strane, ugovor o kojem je ovdje rije se, konkretno prema tehnikom programu u dodatku posebnih specifikacija za poziv na sporni tender, odnosi na koncesiju kojom navedena dravna administracija povjerava treoj strani izvrenje aktivnosti vezane za slubene ovlasti, tj. dio ovlasti u pogledu organiziranja, provjere i certifikacije u vezi sa lutrijom kao poslova koji su, prema talijanskom zakonodavstvu, strogo ogranieni na dravu. U lanu 55. Sporazuma predvia se da se lanovi 52. i 59. ne primjenjuju na aktivnosti koje su u dravama lanicama povezane sa vrenjem
slubenog ovlatenja.
Na osnovu onoga na to je ukazao glavni advokat u takama 18. i 23. svog Miljenja, potrebno je konstatovati da uvoenje spornog kompjuteriziranog sistema koji se prema pozivu na tender odnosi na prostorije, robe, zalihe, instalacije, odravanje, rukovanje i prenos podataka, i sve ostalo to je neophodno radi poslovanja lutrije, ne iziskuje nikakav prenos nadlenosti na koncesionara za razliite aktivnosti koje su u osnovi svojstvene lutrijskoj djelatnosti. Prvo, slube za naplatu lutrijskih kupona i dalje su odgovorne za prijem uloga i funkcija koncesionarovog terminala je da jednostavno vri upis, automatsku provjeru i prenos podataka koji su rezultat radnji koje preduzimaju osobe zaduene za rukovoenje evidencijskom lokacijom. U tehnikom programu se navodi da tim osobama mora biti omogueno da u sluaju napravljene pogreke izvre ispravku upisanog, pa ak i da ponite sreku ili kupon koji je izdao terminal. Drugo, izvlaenja obavljaju Komisije za izvlaenje (Commissioni di Estrazione) koje su dravna tijela, kao to su i Podrune komisije (Commissioni di Zona) koje zadravaju nadlenost za provjeru i potvrivanje dobitnih sreki i kupona. Tree, kao to je i sama italijanska Vlada priznala, uvijek je javna administracija ta koja na kraju odobrava i isplauje nagrade. etvrto, injenica da se u prvoj taki tehnikog programa navodi da se tender takoe odnosi na sve ostalo to je neophodno za poslovanje lutrije ne opravdava zakljuak da koncesionar uestvuje u vrenju slubenog ovlatenja nego se time jednostavno ukazuje na njegovu obavezu da djeluje u granicama koncesije. Peto, neosnovana je tvrdnja italijanske Vlade da dobrovoljne uplate igraa lutrije predstavljaju fiskalno optereenje koje podrazumijeva da koncesionar uestvuje u vrenju javnog ovlatenja je neosnovana. Shodno tome, usluge koje je duan pruati koncesionar sistema za kompjuterizaciju lutrije, i to konkretno idejni projekat komjuterizovanog
- 83 -
sistema, neophodni softver i rukovanje tim sistemom, ne razlikuju se od tehnikih usluga iz ugovora za razvoj sistema za obradu podataka za javnu upravu koji su predmet spora u predmetu C-3/88 Komisija protiv Italije prethodno navedenom u tekstu. Budui da predmetne aktivnosti stoga ne spadaju u odstupanja iz lana 55. Sporazuma, mora se smatrati da je sporno ogranienje u suprotnosti sa lanovima 52. i 59. Sporazuma i da se prituba o krenju ovih lanova obavezno uvaava.
Presuda Suda pravde od 26. aprila 1994. godine u predmetu C272/91 stav (1), (5) (13)
2. Cilj i predmet primjene Direktiva Evropske zajednice 2.1 Ugovorni organi a) Drava Cilj Direktive 71/305/EEZ je da se usaglase dravni postupci za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova zakljueni u dravama lanicama u ime dravnih, regionalnih ili lokalnih organa vlasti ili drugih pravnih osoba koji su ureeni pravilima javnog prava. Na osnovu lana 1. (b) ove Direktive, dravni, regionalni ili lokalni organi vlasti i pravne osobe koje su ureene pravilima javnog prava kako je utvreno u Aneksu I smatraju se organima za dodjelu ugovora. U smislu ove odredbe, izraz drava/dravni obavezno se smisaono tumai u funkcionalanom znaenju. Cilj direktive da se osigura efikasno postizanje slobode formiranja i slobode pruanja usluga u pogledu ugovora o izvoenju javnih radova, bio bi ugroen ako bi se odredbe direktive smatrale neprimjenjivim iskljuivo na osnovu toga to ugovor o izvoenju javnih radova dodjeljuje tijelo koje, uprkos tome to je osnovano radi obavljanja zadataka koji su mu zakonom povjereni, nije formalno u sastavu dravne administracije. Shodno tome, tijelo poput onog o kojem se ovdje rije, iji se sastav i funkcije utvruju zakonskim propisima i koje zavisi od organa vlasti kada je u pitanju imenovanje njegovih lanova, ispunjavanje obaveza po osnovu njegovih mjera i finansiranje ugovora o izvoenju javnih radova ija je dodjela njegov zadatak, mora se smatrati neim to spada u predodbu dravnog u smislu prethodno pomenute odredbe, iako ono u formalnom smislu nije u sastavu dravne administracije. Kao odovor na prvo pitanje koje je postavio dravni sud, trebalo bi stoga izjaviti da se Direktiva 71/305/EEZ primjenjuje na ugovore o javnim radovima koje dodjeljuje tijelo poput mjesnog odbora za komasaciju.
- 84 -
Presuda Suda pravde od 20. septembra 1988. godine u predmetu 31/87 Beentjes stav (9) (13)
Pod definicijom pojma ugovorni organ, koja je identina u obje direktive, navodi se da se u smislu svake od njih pod terminom, ugovorni organi podrazumijevaju dravne, regionalne ili lokalne vlasti, tijela koja su ureena pravilima javnog prava, udruenja koja su osnovali jedan ili nekoliko takvih organa vlasti, odnosno jedno ili nekoliko takvih tijela koja su ureena pravilima javnog prava '. Izraz dravna na koji upuuje ta odredba nuno obuhvata sva tijela koja koja posjeduju zakonodavnu, izvrnu ili sudsku vlast. To je takoe sluaj i za tijela koja u jednoj saveznoj dravi imaju te ovlasti na saveznom nivou. tavie, u predmetu 31/87 Beentjes [1988.] ECR 4635, st. (11) do (13), nakon to je izjavio da bi se izraz dravni/drava u okviru znaenja lana 1. (b) Direktive 71/305 trebao tumaiti prema funkcionalnom znaenju, Sud je smatrao da mjesni odbor za zemljinu arondaciju potpada pod tu definiciju bez obzira na injenicu da nije sastavni dio dravne administracije prema formalnom znaenju. Bilo bi nedosljedno smatrati da jedan zakonodavni organ ne potpada pod definiciju drave u smislu direktiva Zajednice koje se odnose na ugovore o javnim radovima, kada se za neko tijelo koje nije sastavni dio dravne administracije u formalnom znaenju smatra da potpada pod tu definiciju u smislu primjene jedne od ovih direktiva. Na osnovu toga slijedi da se zakonodavno tijelo poput Vlaamse Raad mora smatrati tijelom koje potpada pod definiciju drave i time predstavlja ugovorni organ u okviru znaenja lana 1. (b) Direktive 71/305 uz izmjene i dopune date u lanu 1. (1) Direktive 89/440, i znaenja lana 1. (b) Direktive 93/37.
Presuda Suda pravde od 17. septembra 1998. u predmetu C323/96, stav (26) (30)
a) Tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava
Prema definiciji iz prve take lana 1. (b) Direktive 93/37 o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, pod ugovornim se organima, pored ostalog, podrazumijeva tijelo koje je ureeno pravilima javnog prava; u drugoj taki se predvia da se pod tim tijelom podrazumijeva svako tijelo koje je osnovano za odreene svrhe zadovoljavanja potreba od opeg interesa, koje nema industrijski ili komercijalni karakter, ima svojstvo pravne osobe i u neposrednoj je zavisnosti od dravnih, regionalnih ili lokalnih organa vlasti ili ostalih tijela koja su ureena pravilima javnog prava. Subjekt poput sterreichische Staatsdruckerei (austrijska dravna tamparija, ili skraeno S) mora se smatrati tijelom koje je ureeno pravilima javnog prava, a time i ugovornim organom prema znaenju prethodno pomenutih odredaba, ukoliko: su dokumenti koje je S duan predoiti usko povezani sa javnim poretkom i institucionalnim funkcioniranjem drave, i iziskuju
- 85 -
zagarantovane uvjete nabavke i proizvodnje kojima se osigurava potivanje standarda povjerljivoasti i sigurnosti, imajui u vidu da u tom pogledu uvjet da je tijelo moralo biti osnovano radi konkrektne svrhe zadovoljavanja potreba od opeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter, to ne znai da bi mu trebalo povjeriti iskljuivo, ili pak u prvom redu, samo zadatak zadovoljavanja takvih potreba; S ima svojstvo pravne osobe; generalnog direktora S-a imenuje tijelo u iji sastav ulaze uglavnom lanovi koje imenuje Ured saveznog kancelara ili razliita ministarstva, S podlijee kontroli od strane Revizijskog suda, veina njegovih dionica su jo uvijek u vlasnitvu drave Austrije i dravna sluba za kontrolu je nadlena za monitoring tampanih stvari na koje se primjenjuju sigurnosne mjere.
Ugovori o radu koje je sklopio taj subjekat treba smatrati ugovorima o izvoenju javnih radova u znaenju lana 1. (a) direktive nevezano za njihovu prirodu i bez obzira na to koliko je mali ili veliki relativni omjer prema kojem oni predstavljaju djelatnosti S-a obavljane u svrhu zadovoljavanja potreba neindustrijskog ili nekomercijalnog karaktera. Preduzee koje obavlja poslovne aktivnosti, a u kojem ugovorni organ prema znaenju prve take lana 1. (b) Direktive 93/37 o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima ima veinski dioniarski udio, ne treba smatrati tijelom koje je ureeno pravilima javnog prava u skladu sa znaenjem druge take te odredbe prema kojoj to mora biti tijelo osnovano za konkretnu svrhu zadovoljavanja potreba od opeg interesa, koje nema industrijski ili komercijalni karakter a shodno tome i ugovornim organom po jedinom osnovu da je to preduzee osnovao ugovorni organ ili da ugovorni organ na njega prenosi sredstva steena iz djelatnosti obavljanih radi zadovoljavanja potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter. Takoe, na ugovor o javnim radovima ne primjenjuju se odredbe direktive kada se radi o projektu koji se od poetka u cjelosti ubraja u objekte preduzea koje nije ugovorni organ i kada je ugovore o radu u odnosu na taj projekat sklopio ugovorni organ u ime tog preduzea.
Presuda Suda pravde od 15. januara 1998. godine u predmetu 44/96 Mannesmann, saetak presude
() dravni sud trai pojanjenje u pogledu odnosa izmeu izraza potrebe od opeg interesa i izraza nemaju industrijski ili komercijalni karakter, i postavlja konkretno pitanje da li je namjera ovog drugog izraza da se ogranii izraz potrebe od opeg interesa na one koje nisu industrijskog ili komercijalnog karaktera ili, suprotno tome, da li on znai da sve potrebe od opeg interesa nisu po svom karakteru industrijske ili komercijalne. U tom pogledu, iz druge take lana 1. (b) Direktive 92/50 je u njegovim razliitim jezikim verzijama jasno da nepostojanje industrijskog ili
- 86 -
komercijalnog karaktera jeste kriterij ija je namjera da pojasni znaenje izraza potrebe od opeg interesa koritenog u toj odredbi. U prethodno citiranim stavovima (22) do (24) iz Mannesmann Anlagenbau Austria, Sud je usvojio isto tumaenje u vezi sa drugom takom lana 1. (b) Direktive Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG 1993. L 199, str. 54), odredbe koja je u osnovi ista kao i druga taka lana 1. (b) Direktive 92/50. tavie, jedino tumaenje kojim moe garantirati djelotvornost druge take lana 1. (b) Direktive 92/50 je to da se njime u okviru kategorije potreba od opeg interesa stvara podkategorija potreba koje nisu industrijskog ili komercijalnog karaktera. Da je smatrao da sve potrebe od opeg interesa nisu industrijskog ili komercijalnog karaktera, zakonodavni organ Zajednice to tako ne bi rekao, zbog toga to u tom kontekstu druga komponenta definicije ne bi imala nikakvu svrhu. () druga taka lana 1. (b) Direktive 92/50 mora se tumaiti tako da se smatra da je zakonodavni organ napravio razliku izmeu potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter i potreba od opeg interesa koje imaju industrijski ili komercijalni karakter. Slijedee, mora se uzeti u obzir i to da je svrha usklaivanja na nivou Zajednice postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga da se eliminiraju zapreke koje stoje na putu ostvarivanja slobode pruanja usluga i time zatite interesi ekonomskih operatera formiranih u dravi lanici koji ele ponuditi robe ili usluge ugovornim organima u drugoj dravi lanici. Shodno tome, cilj Direktive 92/50 je da se izbjegne opasnost preferencijalnog odnosa prema dravnim ponuaima ili kandidatima u svim sluajevima kada ugovor dodjeljuju ugovorni organi (vidi u tom smislu prethodno citirani predmet Mannesmann Anlagenbau Austrija, stav (33)). injenica da konkurencija postoji nije dovoljna da se iskljui mogunost da tijelo koje finansira ili kontrolira drava, teritorijalne vlasti ili drugi organi ureeni pravilima javnog prava eventualno izaberu da se rukovode motivima koji nisu isto ekonomske prirode. Stoga, na primjer, takvo tijelo moe smatrati ispravnim i to da pretrpi odreene finansijske gubitke s ciljem da slijedi konkretnu nabavnu politiku tijela od kojeg je neposredno zavisno. tavie, budui da je teko zamisliti bilo kakvu aktivnost koju u svim okolnostima ne bi mogla obavljati privatna preduzea, uvjet da ne bi trebalo postojati nijedno privatno preduzee koje moe zadovoljiti potrebe zbog kojih je sporno tijelo osnovano vjerovatno bi vodio ka tome da se izraz tijelo ureeno pravilima javnog prava koriten u lanu 1. (b) Direktive 92/50 protumai kao besmislen. Beskorisna je primjedba da bi pribjegavanjem primjeni lana 6. Direktive 92/50, ugovorni organi mogli izbjei konkurenciju privatnih preduzea koja su sebe smatrala sposobnim za zadovoljavanje istih onih potreba od opeg interesa koje u u stanju zadovoljiti i sporni subjekt. Zatita onih koji se
- 87 -
pojavljuju kao konkurenti tijelima ureenim pravilima javnog prava ve je osigurana odredbama Sporazuma o EZ poevi sa lanom 85. i lanovima koji slijede iza njega, budui da je primjena lana 6. Direktive 92/50 uvjetovana time da zakoni, propisi ili administrativne odredbe na kojima je zasnovano ekskluzivno pravo tijela moraju biti usklaeni sa Sporazumom. Upravo je zbog tog razloga, u predmetu Mannesmann Anlagenbau Austria citiranom u prethodnom dijelu ovih teza, stav (24) bez razmatranja jesu li privatna preduzea bila u mogunosti zadovoljiti iste potrebe, Sud smatrao da je jedna dravna tamparija zadovoljila potrebe od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter. Slijedi da se lan 1. (b) Direktive 92/50 moe primjenjivati na konkretno tijelo uprkos tome to privatna preduzea zadovoljavaju ili mogu zadovoljiti iste potrebe kao i to tijelo, te da nepostojanje konkurencije nije uvjet koji se nuno uzima u obzir kod definisanja tijela ureenog pravilima javnog prava. Mora se meutim istai da postojanje konkurencije nije u potpunosti bez znaaja kada je rije o pitanju da li se potreba od opeg interesa razlikuje od one industrijskog ili komercijalnog karaktera. Postojanje znaajne konkurencije, a naroito injenica da se dati subjekt suoava sa konkurencijom na tritu, moe ukazivati na nepostojanje potrebe od opeg interesa koja nema industrijski ili komercijalni karakter. Nasuprot tome, ove druge potrebe se prema opem pravilu zadovoljavaju na nain drugaiji od onog zasnovanog na raspoloivosti robe ili usluga na tritu, kako pokazuje lista tijela ureenih pravilima javnog prava sadrana u Dodatku I Direktive 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG, Specijalno izdanje na engleskom jeziku, 1971. (II), str. 682), sa njenim izmijenama i dopunama iz Direktive 93/37, na koji se lan 1. (b) Direktive 92/50 odnosi. Premda nije iscrpna ova lista je zamiljena da bude to je mogue kompletnija. Analiza te liste pokazuje da se po pravilu u sporedne potrebe ubrajaju one koje iz razloga vezanih za opi interes sama drava odabere ne bi li ostvarila, ili nad kojima eli zadrati, odluujui utjecaj. U ovom sluaju nesporno je to da se uklanjanje i tretiranje otpada iz domainstava moe posmatrati kao neto to predstavlja potrebu od opeg interesa. Budui da se stepen zadovoljenja te potrebe koji se smatra nunim iz razloga javnog zdravlja i zatite okolia ne moe postii koritenjem usluga odlaganja koje su u cjelosti i djelimino raspoloive privatnim licima iz privatnih ekonomskih operatera, ta djelatnost je jedna od onih za koje drava moe zahtijevati da je obavljaju javni organi ili nad kojom ona nastoji zadrati odluujui utjecaj. () izraz potrebe od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter ne iskljuuju potrebe koje isto tako zadovoljavaju ili koje mogu zadovoljti privatna preduzea.
- 88 -
Presuda Suda pravde od 10. novembra 1998. godine u predmetu C360/96

u lanu 1. (b) Direktive 92/50 koja se odnosi na usaglaavanje postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga, Direktive 93/36 o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba i Direktive 93/37 o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, predvia se njegovom prvom takom, da izraz ugovorni organi obuhvata, pored ostalog, tijela ureena pravilima javnog prava, a drugom takom, da tijelo ureeno pravilima javnog prava podrazumijeva svako tijelo koje se formira radi konkretne svrhe ispunjavanja potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter (prva alineja), ima svojstvo pravne osobe (druga alineja) i veim ga dijelom finansira drava, odnosno regionalne ili lokalne vlasti, odnosno druga tijela ureena pravilima javnog prava, ili je predmet upravnog nadzora od strane takvih tijela, ili pak ima upravni, rukovodni ili nadzorni odbor, u ijem lanstvu je vie od polovine onih lanova koje imenuju dravne, regionalne ili lokalne vlasti odnosno druga tijela ureena pravilima javnog prava (trea alineja). U treoj alineji, izraz finansiraju ... [jedan ili vie ugovornih organa], ako se na propisan nain tumai, podrazumijeva dodjele ili grantove koje isplauje jedan ili vie ugovornih organa radi potpore istraivakom radu i studentske stipendije koje isplauju lokalni organi iz domena obrazovanja univerzitetima kao kolarinu za imenovane studente. Za razliku od toga, isplate koje vri jedan ili vie ugovornih organa, bilo u kontekstu ugovora za usluge koje ine istraivaki rad ili kao naknadu za druge usluge poput konsultantskih ili za organizaciju konferencija, ne predstavljaju javno finansiranje u okviru znaenja ovih direktiva. Na osnovu pravilne konstrukcije, ovaj izraz u gorepomenutom lanu 1. (b), druga taka, trea alineja, preteno znai vie od polovine. Radi tanog utvrivanja procenta javnog finansiranja konkretnog tijela u obzir se moraju uzeti cjelokupan prihod tijela, ukljuujui i onaj dio koji potjee iz komericjalne djelatnosti. Odluka o tome dali je tijelo poput univerziteta takoe ugovorni organ u skladu sa znaenjem lana 1. (b) Direktive 92/50 koja se odnosi na usaglaavanje postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga, Direktive 93/36 o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba i Direktive 93/37 o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, mora se donositi na godinjem osnovu i budetska godina u kojoj poinje postupak nabavke mora se posmatrati kao najprimjereniji period za izraunavanje naina finansiranja tog tijela, tako da obraun mora biti izvren na osnovu cifara koje su na raspolaganju s poetkom budetske godine, ak i ako su provizorne ili privremene. Prilikom zapoinjanja postupka nabavke, tijelo koje u smislu prethodno pomenutih direktiva ini ugovorni organ, ostaje to se tie te nabavke i dalje duno potivati uvjete iz tih direktiva sve dotle dok se dati postupak ne okona.
- 89 -
Presuda Suda pravde od 3. oktobra 2000. godine u predmetu C380/98 Univerzitet u Kembridu, saetak presude.
() Na osnovu toga izvodi se zakljuak da je cilj Direktive 93/37 izbjei kako opasnost od davanja preferencijalnog tretamana dravnim ponuaima ili kandidatima u sluajevima kada ugovor dodjeljuju ugovorni organi, tako i mogunost da tijelo koje finansiraju ili kontroliu dravne, regionalne ili lokalne vlasti odnosno druga tijela ureena pravilima javnog prava eventualno odabere da se rukovodi motivima koji nisu ekonomske prirode (). Sud je stoga smatrao da se upravo u svjetlu ovih ciljeva koncept tijela ureenog pravilima javnog prava u drugoj taki lana 1. (b) Direktive 93/37 mora tumaiti u funkcionalnom znaenju (). Na taj nain () u vezi sa odnosom prema jednom subjektu koji je bio uspostavljen za konkretnu svrhu zadovoljavanja potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter, ali koji je takoe obavljao komercijalne djelatnosti, Sud je smatrao da uvjet koji je utvren u prvoj alineji druge take lana 1. (b) Direktive 93/37 nuno ne podrazumijeva da se datom tijelu moe povjeriti iskljuivo zadovoljavanje potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karaketer. Konkretno () Sud je smatrao da je sporedno to to je pored konkretnog zadatka zadovljavanja potreba od opeg interesa datom subjektu doputeno da slobodno obavlja druge djelatnosti, ali je s druge strane odluio da je znaajan faktor to to bi subjekt trebao nastaviti sa ispunjavanjem potreba ije se zadovoljavanje konkretno od njega trai. Iz toga se izvlai zakljuak da je u svrhe odluivanja o tome da li neko tijelo ispunjava uvjet utvren u prvoj alineji druge take lana 1. (b) Direktive 93/37 neophodno da se sagledaju aktivnosti koje to tijelo zapravo obavlja. U tom pogledu, potrebno je istai da djelotvornost Direktive 93/37 ne bi u cjelosti bila podrana ako bi primjena sheme direktive na tijelo koje ispunjava uvjete utvrene u drugoj taki lana 1. (b) direktive mogla biti iskljuena samo zbog injenice da mu zadaci od opeg interesa iji se karakter razlikuje od industrijskog ili komercijalnog, a koje u praksi inae obavlja, nisu bili povjereni u vrijeme osnivanja tog tijela. Isti faktor kojim se osigurava djelotvornost druge take lana 1. (b) Direktive 93/37 takoe ima negativan efekat na isticanje razlike u odnosu na to jesu li statuti takvog subjekta bili ili nisu bili izmijenjeni i dopunjeni kako bi odslikavali stvarne promjene u njegovoj sferi aktivnosti. Pored toga, formulacija druge take lana 1. (b) Direktive 93/37 ne sadri upuivanje na pravni osnov aktivnosti datog subjekta.
- 90 -
Presuda Suda pravde od 12. decembra 2002. godine u predmetu C470/99 Universale Bau, stav (52) (59)
Kao prvo, potrebno je konstatirati da se Direktivom 93/36 ne definira izraz potrebe od opeg interesa. U drugoj taki lana 1. (b) te Direktive se samo navodi da te potrebe ne smiju imati industrijski ili komercijalni karakter, premda je jasno iz okvirnog tumaenja tog lana da je zadovoljavanje potreba od opeg interesa koje nisu industrijskog ili komercijalnog kakatera neophodan, ali i nedovoljan, uvjet za imenovanje tijela sa svojstvom tijela ureenog pravilima javnog prava i, shodno tome, ugovorog organa prema znaenju Direktive 93/36. S ciljem da bude obuhvaeno tom Directivom, ovo tijelo takoe mora imati svojstvo pravne osobe i to se tie svog finansiranja, upravljanja ili nadzora nad njim, u velikoj mjeri mora zavisiti od dravnih, regionalnih ili lokalnih organa vlasti ili drugih tijela ureenih pravilima javnog prava (u pogledu kumulativne prirode kriterija koji su u istim odredbama utvreni, vidi drugu taku lana 1. (b) Direktive Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine, dok u odnosu na usaglaenost postupaka za dodjelu ugovora o javnim uslugama (SG 1992. L 209, str. 1) vidi i drugu taku lana 1. (b) Direktive 93/37, (). Prema ustaljenoj sudskoj praksi, potreba za jedinstvenom primjenom pravnih normi Zajednice i naelo jednakog tretmana iziskuju da termini iz propisa pravnih normi Zajednice kojima se izriito ne upuuje na pravne norme drava lanica u svrhu utvrivanja njegovog znaenja i djelokruga moraju biti predmet samostalnog i jedinstvenog tumaenja u cijeloj zajednici; tim tumaenjem se mora uzeti u obzir kontekst odredbe i cilj pravnog propisa o kojem se radi () U ovom predmetu, opeprihvaena konstatacija je da druga taka lana 1. (b) Direktive 93/36 ne sadri nikakvo upuivanje na zakonodavstvo drava lanica, to za posljedicu ima to da prethodno pomenuti termini obavezno podlijeu samostalnom i jedistvenom tumaenju irom Zajednice. () Slijedi da izraz potrebe od opeg interesa u lanu 1. (b) Direkive 93/36 jeste koncept zasnovan na pravnim normama Zajednice i mora se tumaiti u svjetlu konteksta tog lana i cilja te direktive. Sud je ve presudio u nekoliko navrata da je cilij usaglaavanja na nivou Zajednice postupaka za dodjelu javnih ugovora zapravo ukoloniti prepreke za slobodno pruanje usluga i nabavku roba, te stoga zatite interesi uesnika u prometu uspostavljenih u dravi lanici koji ele da ponude robe i usluge ugovornim organima osnovanim u drugoj dravi lanici () tavie, ustaljena sudska praksa takoe pokazuje da je cilj direktiva Zajednice kojima se usaglaavaju postupci za dodjelu javnih ugovora zapravo izbjei kako opasnost od davanja preferencijalnog tretmana domaim ponuaima ili kandidatima u sluajevima kada ugovor dodjeljuju ugovorni organi, tako i mogunost da tijelo koje finansiraju ili kontroliraju dravni, regionalni ili lokalni organi vlasti odnosno druga tijela ureena pravilima javnog prava eventualno odabere da se rukovodi motivima koji nisu ekonomskog karaktera ()
- 91 -
S obzirom na dvostruki cilj uvoenja konkurencije i transparetnosti, koncept tijela ureenog pravilima javnog prava mora se tumaiti kao koncept koji ima iroko znaenje. Shodno tome, ako konkretno tijelo nije navedeno u Dodatku I Direktive 93/37, njegovo pravno i faktino stanje mora se utvrditi u svakom pojedinanom sluaju radi ocjenjivanja zadovoljava li ono ili ne potrebu od opeg javnog interesa.
Presuda Suda pravde od 27. februara 2003. godine u predmetu C373/00, stav (33) (36), (40) (44)
Izraz potrebe od opeg interesa u drugoj taki lana 1. (b) Direktive Vijea 93/36/EEZ od 14. juna 1993. godine kojom se usaglaavaju postupci za dodjelu ugovora o javnoj nabavci predstavlja autonomni koncept prava Zajednice. Djelatnosti pogrebnih preduzea mogu zadovoljavati potrebe od opeg interesa. injenica da je jedan regionalni ili lokalni organ vlasti zakonski obavezan organizirati sahrane (i, u sluaju potrebe, snositi trokove tih sahrana, tamo gdje one ne budu organizirane u odreenom vremenskom roku nakon izdavanja umrlice ili smrtnog lista) prestavlja dokaz da postoji takva potreba od opeg interesa. Postojanje znaajne konkruencije, samo po sebi, ne omoguava izvoenje zakljuka da ne postoji potreba od opeg interesa koja nema industrijski ili komercijalni karakter. Dravni sud je duan ocijeniti postoji li takva potreba ili ne, uzimajui u obzir sve relevantne pravne i injenine okolnosti, poput onih koje preovlauju u vrijeme uspostave datog tijela i uvjete pod kojim ono obavlja svoju djelatnost. Pukim pregledom ne zadovoljava se kriterij upravnog nadzora u treoj alineji druge take lana 1. (b) Direktive 93/36, ali se taj kriterij zadovoljava tamo gdje javni organi nadziru ne samo zavrne raune datog tijela nego i njegovo ponaanje sa stanovita propisnog raunovodstvenog poslovanja, regularnosti, ekonominosti, efikasnosti i ekspeditivnosti, i u sluajevima gdje su javni organi ovlateni da izvre inspekciju poslovnih prostora i objekata tog tijela te da izvijeste o rezultatima inspekcija regionalni organ koji posredstvom neke druge kompanije dri cjelokupan dioniki udio u tijelu o kojem je rije.
Presuda Suda pravde od 27. februara 2003. godine u predmetu C373/00 Adolf Truly, izreka presude.
Podneskom Sekretarijatu Suda dana 29. oktobra 1996. godine, Komisija Evropskih zajednica pokrenula je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EZ radi utvrivanja da, time to nije postupila u skladu sa odredbama Direktive Vijea 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. godine o postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (SG 1977 L 13, str. 1), sa izmjenama i dopunama u Direktivi Vijea 88/295/EEZ od 22. marta 1988. godine (SG 1988 L 127, str. 1), i konkretno time to nije objavila svoj javni poziv na podnoenje
- 92 -
ponuda za nabavku vjetakog gnojiva u ime preduzea Coillte Teoranta u Slubenom glasniku Evropskih zajednica, Irska nije ispunila svoje obaveze prema Sporazumu o EZ. (). Prema tvrdnji Vlade Irske, Coillte Teoranta se ne moe smatrati ugovornim organom ni prema znaenju iz Direktive 77/62, niti Direktive 93/36. Vlada tvrdi da je Coillte Teoranta privatno preduzee na koje se primjenjuje Zakon o privrednim drutvima. Stoga je ono komercijalno privredno drutvo koje pripada dravi. Ovlasti za imenovanje i smjenjivanje njegovih slubenika te definiranje njegove ope poslovne politike nisu obimnije od od onih koje su predviene u aktu o osnivanju i statutu privatnog drutva koje je skoro u cjelosti u vlasnitvu jednog dioniara. Njegovim svakodnevnim poslovanjem, s druge strane, rukovodi se nezavisno i drava nema utjecaja na dodjelu ugovora. S druge strane, Irska ne osporava to da ako se kompanija Coillte Teoranta eljela svrstati u kategoriju ugovornog organa, onda je morala objaviti obavijest o dostavi ponuda za javni ugovor o kojem je ovdje rije. Nuno je kao prvo pomenuti da injenice ovog predmeta ubrajaju isljuivo u predmet Direktive 77/62. U vrijeme izdavanja poziva na dostavu ponuda, pa ak i kada je dodjeljivan dati ugovor, rok za transpoziciju odnosno prenoenje Direktive 93/36 u domae zakonodavstvo jo nije bio istekao, i Irska je jo nije bila transponovala. Na pitanje da li je Coillte Teoranta ugovorni u smislu Direktive 77/62, duni smo konstatirati da je, za razliku od tijela koje je razmatrano u predmetu Beentjes, Coillte Teoranta ima svojstvo pravne osobe. tavie, postoji saglasnost da je ova kompanija ne dodjeljuje javne ugovore u ime dravnog, odnosno regionalnog, odnosno lokalnog organa vlasti. U ovakvim okolnostima, Coillte Teoranta se ne moe posmatrati kao dravni, regionalni, odnosno lokalni organ u znaenju lana 1. (b) Direktive 77/62. Jo uvijek se meutim mora razmotiriti da li je Coillte Teoranta jedno od tijela koje odgovara definiciji pravnih osoba ureenih pravilima javnog prava i navedenih u Dodatku I Direktive 77/62. Kada se radi o Irskoj, u ovom dodatku su pod pojmom ugovorni organ opisani ostali javni organi iji ugovori o javnoj nabavci roba jesu predmet kontrole koju obavlja drava. Mora se imati u vidu da je cilj usaglaavanja na nivou Zajednice postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba zapravo ukloniti prepreke koje prijee put slobodnom kretanju roba. Radi osiguravanja cjelovite primjene naela slobode kretanja, izraz ugovorni organ obavezno se tumai u funkcionalnom znaenju (u tom smislu vidi Presudu od 10. novembra 1998. godine u predmetu br C-360/96 Gemeente Arnhem i Gemeente Rheden protiv BFI Holdinga [1998.] ECR I-6821, stav (62)). Ovdje je potrebno napomenuti da je drava ta koja je uspostavila Coillte Teoranta i povjerila mu konkretne zadatke, koji su se u naelu sastojali od
- 93 -
gazdovanja dravnim umama i upravljanja umskoprivrednim djelatnostima, ali i brige o razliitim objektima od javnog interesa. I sama drava je ta koja ima ovlasti da imenuje glavne slubenike u Coillte Teoranta. tavie, ovlast ministra da daje upute za Coillte Teoranta, putem kojih se konkretno od iste kompanije zahtijeva da postupi u skladu sa politikom drave u oblasti umarstva ili da obezbijedi precizirane usluge ili objekte, te ovlasti koje se prenose na tog ministra i ministra finansija po finansijskim pitanjima, pruaju mogunost dravi da kontrolira privrednu djelatnost koju obavlja Coillte Teoranta. Premda uistinu ne postoji odredba u smislu da se dravna kontrola proiruje na konkretnu dodjelu ugovora od strane Coillte Teoranta o javnoj nabavci roba, drava ipak moe u najmanju ruku posredno upranjavati takvu kontrolu. Posljedica toga je da se Coillte Teoranta mora posmatrati kao javni organ ije ugovore o javnoj nabavci roba kontrolira drava u smislu take VI Dodatka I Direktive 77/62. obavezan u ovom sluaju dati obavjetenje o dostavi ponuda na objavu u Slubenom glasniku Evropskih zajednica.
Coillte Teoranta je dakle ugovorni organ u smislu Direktive 77/62 i stoga je bio
Presuda Suda pravde od 17. decembra 1998. godine u predmetu C353/96 i predmetu C 306/97, stav (1), (31) (41)
Svojim podneskom, Komisija Evropskih zajednica je podnijela je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EZ radi utvrivanja da su, time to nisu ispravno transponovali u vlastiti dravni pravni sistem Direktivu 93/36/EEZ od 14. juna 1993. godine kojom se usaglaavaju postupci za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (SG 1993. L 199, str. 1) i Direktivu Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG 1993. L 199, str. 54) i, naroito, time to su iskljuili iz djelokruga Zakona o ugovorima koje dodjeljuju javni organi od 16. juna 2000. godine, u kodificiranoj verziji odobrenoj Kraljevskom zakonodavnom uredbom (Real Decreto Legislativo) br. 2/2000 od 16. juna 2000. godine (BOE SG br. 148 od 21. juna 2000. godine; u daljem tekstu: kodificirani zakon), konkretnije lan 1. (3) kodificiranog zakona, subjekte ureene pravilima privatnog prava koji ispunjavaju uvjete utvrene u prvoj, drugoj i treoj alineji druge take lana 1. (b), svake od ovih direktiva; time to su potpuno iskljuili iz djelokruga kodificiranog zakona, u lanu 3. (1) (c) istog zakona, ugovore o saradnji zakljuene izmeu javnih organa i drugih javnih preduzea te, shodno tome, i ugovore koji predstavljaju javne ugovore u smislu ovih direktiva ().
Nuno je zapaanje da se prema ustaljenoj sudskoj praksi definicija tijela ureena pravilima javnog prava, kao koncept prava Zajednice kojem se mora dati nezavisno i jedinstveno tumaenje u cijeloj Zajednici, utvruje u funkcionalnom znaenju izraza iskljuivo prema tri kumulativna uvjeta u drugoj
- 94 -
taki lana 1. (b) Direktive 93/36 i Direktive 93/37 (u tom smislu vidi Mannesmann Anlagenbau Austrija i drugi, st. (20) i (21); predmet C-470/99 Universale-Bau i drugi [2002.] ECR I-11617, st. (51) do (53); predmet C-214/00 Komisija protiv panije [2003.] ECR I-4667, st. (52) i (53); i predmet C-283/00 Komisija protiv panije [2003.] ECR I-11697, stav (69)). Slijedi da je u cilju utvrivanja da li je jedno tijelo koje se rukovodi prema privatnom pravu mogue svrstati u tijela koja su ureena pravilima javnog prava, neophodno samo utvrditi da li tijelo o kojem je rije zadovoljava tri kumulativna uvjeta utvrena u drugoj taki lana 1. (b) Direktive 93/36 i Direktive 93/37, budui da status jednog subjekta prema privatnom pravu ne predstavlja kriterij kojim bi se iskljuila mogunost za njegovo svrstavanje u kategoriju ugovornih organa u smislu ovih direktiva (Predmet C214/00 Komisija protiv panije, st. (54), (55) i (60)). Sud je isto tako iznio tvrdnju da se takvo tumaenje ne svodi na zanemarivanje industrijskog ili komercijalnog karaktera potreba od opeg interesa koje sporno tijelo zadovoljava, budui da je taj faktor nuno uzet u obzir kako bi se ustanovilo da li ono zadovoljava uvjet utvren u prvoj alineji druge take lana 1. (b) Direktive 93/36 i Direktive 93/37 (u tom smislu vidi predmet C-283/00 Komisija protiv panije, stav (75)). tavie, taj se zakljuak ne ponitava potrebom za izriitim upuivanjem u Direktivi 93/36 i Direktivi 93/37 na posebnu kategoriju javnih preduzea koja se koristi u Direktivi 93/38 (u tom smislu, vidi predmet C-283 Komisija protiv panije, stav (76)). Shodno tome iz prethodno reenog slijedi da pansko zakonodavstvo ini nepravilnu transpoziciju definicije pojma ugovorni organ iz lana 1. (b) Direktive 93/36 i Direktive 93/37, utoliko ukoliko se njime iz vlastitog djelokruga iskljuuju tijela ureena pravilima privatnog prava, iako je mogue da i ona zadovoljavaju uvjete utvrene u prvoj, drugoj i treoj alineji druge take lana 1. (b) ovih direktiva.
Presuda Suda pravde od od 15. januara 2005. godine u predmetu C84/03 Komisija protiv panije, stav (1), (27) (31)
2.2 Definicija javnih ugovora Na osnovu navedenog u osmom stavu preambule Direktive 92/50, ova direktiva se primjenjuje na ugovore o pruanju javnih usluga, koji su definirani u lanu 1. (a) ovog dukumenta kao ugovori za novani interes zakljueni u pisanom obliku izmeu davaoca usluga i ugovornog organa. Slijedi iz te definicije da ugovor o javnoj nabavci usluga u sklopu znaenja te direktive obuhvata naknadu koju isplauje neposredno ugovorni organ davaocu usluga. S druge strane, u situaciji navedenoj u prvom pitanju, naknada davaoca usluga ne dolazi od spornog javnog organa, nego od iznos koje plaaju tree strane za koritenje automobilskog parkinga o kojem je u ovom sluaju rije. Taj metod naknade podrazumijeva da davalac preuzima rizik upravljanja predmetnim uslugama i na taj nain po svojim karakteristikama podsjea na
- 95 -
koncesiju za vrenje javnih usluga. Stoga, u situaciji poput one iz postupka u glavnoj stvari, ne radi se o ugovoru o javnoj nabavci usluga, nego o koncesiji za vrenje javnih usluga. U tom pogledu, bitno je napomenuti da je to tumaenje potvreno Direktivom 2004/18/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o pruanju javnih usluga (SG 2004. L 134, str. 114), premda se nije primjenjivala u vrijeme utvrivanja injenica u postupku u glavnoj stvari. Prema lanu 1. (4) te direktive, koncesija za vrenje usluga je zapravo ugovor istog tipa kao i ugovor o pruanju javnih usluga, osim injenice da se pravo na pruanje usluga sastoji ili samo u pravu da se koristi usluga ili u ovom pravu zajedno s plaanjem. Zajedniki interes je da se koncesije za vrenje javnih usluga iskljue iz djelokruga Direktive 92/50 (vidi nalog u predmetu C-358/00 Buchhndler Vereinigung [2002.] ECR I-4685, stav (28)). Dakle, odgovor na prvo pitanje mora biti to da injenica da javni organ dodjeljuje naplatni autoparking na upravljanje davaocu usluga, zato se zauzvrat davaocu usluga daje naknada putem iznosa koje uplauju tree strane za koritenje tog autoparkinga, predstavlja koncesiju za pruanje javnih usluga na koju se Direktiva 92/50 ne primjenjuje.
Presuda Suda pravde od 13. oktobra 2005. godine u predmetu C458/03 Parking Brixen, stav (39) (43)
Tokom postupka izmeu Stadt Halle (Grad Halle) (Njemaka) i preduzea RPL Recyclingpark Lochau GmbH (RPL Lochau) i Arbeitsgemeinschaft Thermische Restabfall und Energieverwertungsanlage TREA Leuna (TREA Leuna) iznesen je prijedlog za razmatranje prethodnog pitanja sa stanovita pravila Zajednice u pogledu zakonitosti toga to je bez postupka javnog tendera dodijeljen ugovor za usluge koje se odnose na postupanje Grada Halle sa otpadom kompaniji RPL Lochau, iji veinski kapital dri Grad Halle, a manjinski jedna privatna kompanija. () Prema prijedlogu za razmatranje prethodnog pitanja i donoenje prethodne odluke, Grad Halle je odlukom Gradskog vijea od 12. decembra 2001. godine dodijelio kompaniji RPL Lochau ugovor za izradu plana za prethodni tretman, pripremu, obradu i odlaganje svojih otpadnih materija, bez prethodnog formalno pokrenutog postupka dodjele. Istovremeno, Grad Halle je donio odluku, opet bez oglaavanja tendera, o pristupanju pregovorima sa RPL Lochau u cilju zakljuivanja ugovora sa tom kompanijom o postupanju sa rezidualnim urbanim otpadom od 1. juna 2005. godine. RPL Lochau bi bio investitor u izgradnji postrojenja za odlaganje i termalnu preradu otpadnih materija.
RPL Lochau je drutvo sa ogranienom odgovornou osnovano 1996. godine. Od njegovog kapitala, 75,1% udjela dri Stadtwerke Halle GmbH, iji je jedini dioniar Verwaltungsgesellschaft fr Versorgungs - und Verkehrsbetriebe der Stadt Halle mbH u cjelosti u vlasnitvu Grada Halle, a
- 96 -
24,9% jedno privatno drutvo sa ogranienom odgovornou. Dravni sud opisuje RPL Lochau kao polujavnu kompaniju i konstatira raspored pripadnosti dionikih udjela u ovoj kompaniji () Na osnovu druge serije pitanja, koja bi se trebala zajedno razmatrati, dravni sud u naelu postavlja pitanje da li je u sluaju da ugovorni organ namjerava sa nekom kompanijom ureenom pravilima privatnog prava, pravno razliitom od organa vlasti, a u kojoj on ima veinski ulog u kapitalu i vri odreenu kontrolu, zakljuiti ugovor za novani interes koji se odnosi na usluge u okviru materijalnog djelokruga Direktive 92/50 isti organ uvijek obavezan primijeniti postupke o javnoj dodjeli ugovora utvrene tom direktivom, samo zbog toga to privatna kompanija ima udio, ak i ako je to manjinski udio, u kapitalu kompanije sa kojom isti zakljuuje ugovor. Ako je odgovor na to pitanje negativan, dravni sud pita koji su to kriteriji u vezi sa kojim bi se trebalo smatrati da ugovorni organ ne podlijee takvoj obavezi. Ovo pitanje se tie konkretne situacije polujavne kompanije, koja je osnovana i funkcionira u skladu sa pravilima privatnog prava, sa stanovita obaveze ugovornog organa da primjenjuje pravila Zajednice u oblasti javne nabavke tamo gdje su zadovoljeni uvjeti za takvu primjenu. Po tom pitanju, potrebno je prisjetiti se osnovnog cilja pravila Zajednice u oblasti javne nabavke prema navodu u vezi sa odgovorom na pitanje br. 1, naime slobodnog kretanja usluga i otvaranja prema neometanoj konkurenciji u svim dravama lanicama. To ukljuuje obavezu svih ugovornih organa da primjenjuju odgovarajua pravila Zajednice u sluajevima kada su uvjeti za takvu primjenu zadovoljeni. Obaveza primjene pravila Zajednice u tom sluaju potvruje se injenicom da se u lanu 1. (c) Direktive 92/50 pod izrazom davalac usluga, tj. uesnik tendera u smislu primjene te direktive, takoe podrazumijeva i javno tijelo koje nudi usluge (vidi predmet C-94/99 ARGE [2000] ECR I11037, stav (28)). Svako izuzee od primjene te obaveze mora se shodno tome usko tumaiti. Stoga je Sud smatrao u pogledu pribjegavanja pregovarakom postupku bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o ugovoru, da se lan 11. (3) Direktive 92/50 kojim se predvia takav postupak mora tumaiti usko kao odstupanje od pravila iji je cilj da osiguraju djelotvornost prava dodijeljenih Sporazumom o EZ vezano za ugovore o pruanju javnih usluga, i da je za teret dokazivanja postojanja vanrednih okolnosti koje opravdavaju ovakvo odstupanje odgovorna osoba koja nastoji da se pozove na takve okolnosti, (spojeni predmeti C-20/01 i C-28/01 Komisija protiv Njemake [2003.] ECR I3609, stav (58)). U duhu otvaranja javnih ugovora to irem krugu konkurenata prema namjeravanom u pravilima Zajednice, Sud je u pogledu Direktive Vijea 93/36/EEC od 14. juna 1993. godine kojom se usaglaavaju postupci za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga (SG 1993. L 199, str. 1) smatrao da se ta direktiva primjenjuje u sluaju kada ugovorni organ planira zakljuenje ugovora za novani interes sa subjektom koji se s pravnog stanovita od njega razlikuje, bez obzira da li je i sam subjekat ugovorni organ ili ne (Predmet C107/98 Teckal [1999.] ECR I8121, st. (50) i (51)). Bitno je zapaziti da je druga
- 97 -
ugovorna strana u tom sluaju bio jedan konzorcijum u ijem sastavu se nalazilo nekoliko ugovornih organa, a u ijem lanstvu se nalazio i sam ugovorni organ o kojem je ovdje rije. Javni organ koji je istovremeno i ugovorni organ ima mogunost da izvrava zadatake povjerene mu u javnom interesu, tako to e koristiti vlastite administrativne, tehnike i druge resurse a da pri tome nee biti duan da se obrati vanjskim subjektima koji ne ulaze u sastav njegovih odjeljenja. U tom sluaju ne moe se raditi o ugovoru za novani interes zakljuenom sa subjektom koji je sa pravnog gledita zaseban od ugovornog organa. Shodno tome, ne postoji potreba za primjenom pravila Zajednice iz oblasti javne nabavke. U skladu sa sudskom praksom Suda nije iskljueno da se eventualno mogu pojaviti druge okolnosti u kojima poziv na dostavljanje ponuda nije obavezan, ak i ako je druga ugovorna strana subjekat koji sa pravnog stanovita zaseban od ugovornog organa. To je sluaj u kojem javni organ koji je istovremeno i ugovorni organ izvrava nad datim zasebnim subjektom kontrolu slinu onoj koju izvrava nad vlastitim odjeljenjima, a taj subjekat izvrava neophodan dio svojih djelatnosti uz kontrolu jednog ili vie ugovornih organa (u tom smislu pogledati predmet Teckal, stav (50)). Potrebno je konstatirati da je u navedenom sluaju zasebni subjekat bio u cjelosti u vlasnitvu javnih organa. Za razliku od toga, ak i manjinski udio jednog privatnog preduzea u kapitalu jednog drutva u kojem participira i dati ugovorni organ iskljuuje u svakom sluaju mogunost da taj ugovorni organ vri nad tim drutvom vid kontrole sline onoj koju vri nad sopstvenim odjeljenima u svom sastavu. U tom pogledu, kao prvo se mora zapaziti da se odnos izmeu javnog organa koji je istovremeno i ugovorni organ sa vlastitim odjeljenijma u njegovom sastavu rukovodi faktorima i uvjetima primjerenim njegovom nastojanju da se postignu ciljevi koji su u javnom interesu. Svako privatno kapitalno ulaganje u jedno preduzee, s druge strane, rukovodi se slijedom faktora primjerenih privatnim interesima i tei ostvarenju ciljeva drukije vrste. Drugo, dodjela javnog ugovora polujavnoj kompaniji bez pozivanja na dostavljanje ponuda predstavljala bi uplitanje ili zadiranje u ciljeve slobodne i neometane konkurencije i naela jednakog tretmana datih osoba navedeno u Direktivi 92/50, i to konkretno po tome to bi se takvim postupkom nudilo privatnom preduzeu sa kapitalnim prisutstvom u tom preduzeu izvjesna prednost u odnosu na njegove konkurente. Odgovor stoga () mora biti sljedei: u sluajevima kada jedan ugovorni organ namjerava zakljuiti ugovor radi novanog interesa u odnosu na usluge u okviru materijalnog djelokruga Direktive 92/50 sa kompanijom koja je od njega pravno zasebna, a u ijem kapitalu isti raspolae udjelom zajedno sa jednim ili vie privatnih preduzea, postupci javne dodjele ugovora utvreni u toj direktivi uvijek se moraju primjenjivati.
- 98 -
Presuda Suda pravde od 11, januara 2005. godine u predmetu C26/03 Stadt Halle, stav (2), (14) (15), (42) (52)
Komisija Evropskih zajednica je svojim podneskom zatraila izjanjenje od Suda, budui da je Grad Minhen (Njemaka) ugovor za transport otpada sa odlagalita u regionu Donauwald (Njemaka) u termoelektranu u sjevernom Minhenu dodijelio protivno proceduralnim pravilima utvrenim u lanu 8. Direktive Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine vezane za postupke usaglaavanja za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga (SG 1992. L 209, str. 1), a protumaeno u vezi sa lanom 11. (1) te direktive, tvrdei da Savezna Republika Njemaka nije ispunila svoje obaveze prema toj direktivi. U tom pogledu obavezno se namee odgovor da se na osnovu lana 1. (b) Direktive 92/50 regionalni ili lokalni organi vlasti prema definiciji smatraju ugovornim organima. Evidentno je iz sudske prakse da se lanom 1. (a) ove direktive ne pravi razlika izmeu javnih ugovora koje dodjeljuje ugovorni organ u svrhe ispunjenja svog zadatka zadovoljenja potreba od opeg interesa i onih koje se ne odnose na taj zadatak (analogno tome, obratiti panju vezano za Direktivu Vijea 93/37/EEC od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG 1993. L 199, str. 54), predmet C-44/96 Mannesmann Anlagenbau Austria i drugi [1998.] ECR I-73, stav (32)). Nebitno je isto tako to to sam ugovorni organ namjerava da posluje kao davalac usluga i to je cilj datog ugovora u tom kontekstu da se jedan dio djelatnosti da u podugovor treoj strani. Razumljivo je da e odluka ugovornog organa vezano za izbor te tree strane biti zasnovana na faktorima koji ne spadaju u red faktora ekonomskog karaktera. Slijedi da, bez obzira na eventualnu prirodu i kontekst predmetnog ugovora, ovaj ugovor predstavlja javni ugovor prema znaenju lana 1. (a) Direktive 92/50.
Presuda Suda pravde od 18. novembra 2004. godine u predmetu C126/03 Komisija protiv Njemake, stav (1), (18)
() Pitanje koje se namee za nadleni dravni sud jeste da li mjeoviti ugovor koji se odnosi kako na izvrenje radova tako i na raspodjelu imovine potpada pod predmet Direktive 71/305. Nuan odgovor na to pitanje je da u sluaju kada su radovi koji se izvode u hotelu i kazinu samo uzgredni radovi u odnosu na glavni predmet dodjele, sama dodjela, ako se sagleda u cjelosti, ne moe biti okarakterisana kao ugovor o javnim radovima prema znaenju koje se podrazumijeva Direktivom 71/305. Potvrda takvog tumaenja se moe pronai u Direktivi Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine koja se odnosi na usaglaavanje postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga (SG 1992. L 209, str. 1). Prema stavu (16) u preambuli te direktive, iz Direktive 71/305 slijedi da, ukoliko se ugovor eli svrstati u kategoriju ugovor o javnim radovima, njegov predmet mora biti izvrenje radova, te ako se ti radovi smatraju uzgrednim radovima a ne samim
- 99 -
predmetom ugovora, neopravdano je na osnovu njihovog karaktera smatrati ovaj ugovor ugovorom o javnim radovima. Na nadlenom dravnom sudu je da utvrdi jesu li ti radovi uzgredni radovi u odnosu na glavni predmet dodjele.
Presuda Suda pravde od 19. aprila 1994. godine u predmetu C331/92, stav (25) (28)
2.3 Izuzea od primjene direktiva () Sud je dozvolio izuzee u primjeni direktiva o dodjeli ugovora o javnim radovima, ili tzv. izuzee u primjeni kod internog ugovora (in-house), koje se odnosi na ugovore zakljuene od strane ugovornog organa sa odreenim javnim organizacijama koje su sa njim samim usko povezane. Ogranienja u pogledu tog izuzea objanjena su konkretno u predmetu C-107/98 Teckal [1999.] ECR I-8121, stav (50), i predmetu C-94/99 ARGE Gewsserschutz [2000.] ECR I-11037, stav (40). Jasno je iz ovih presuda da je za postojanje ugovora o javnim radovima u sluaju nepostojanja izriitog izuzea u pravilu dovoljno da je ugovor s jedne strane zakljuen izmeu lokalnog organa vlasti, i s druge strane osobe koja je pravno zasebna od tog organa. Jedini sluaj u kojem je sitaucija drukija jeste kada istovremeno lokalni organ vlasti vri kontrolu nad tom osobom slinu onoj koju vri nad vlastitim odjeljenjima u svom sastavu i kada ta osoba izvrava vei dio svoje djelatnosti u sklopu jednog ili vie organa u ijem se vlasnitvu nalazi. Takvo je stanje u ovom sluaju. Prema lanu 88. (4) Zakona br. 66/97 od 30. decembra 1997. godine od dravnog preduzea poznatog pod nazivom Tragsa, koje je istovremeno instrument i tehnika sluba panske administracije, zahtijevano je da samo ili koritenjem pomoi od svojih supsidijara, realizira samo onaj posao koji joj je povjerila generalna dravna uprava, autonomne zajednice ili njima podreena javna tijela. Prema lanu 88. (1) i 88. (2), Tragsa je dravna kompanija i autonomne zajednice mogu u nju investirati na nain da putem dionica steknu udio u njenom kapitalu.
Presuda Suda pravde od 8. maja 2003. godine u predmetu C-349/97 Komisija protiv panije.
Za dravu lanicu koja: iskljui iz polja primjene dravnih pravila o javnoj nabavci transakcije koje ostvaruju administrativni organi sa pojedincima u pogledu stvari i prava, poslova u kojima se rukovodi zakonskim propisma, ili proizvoda koji su kontrolirani, predmet su monopola ili su zabranjeni, u sluaju da iskljuenje takvih transakcija nije uvrteno u izuzea iscrpno i izriito odobrena Direktivom 77/62, i kada specifina priroda predmetnih roba nije ni u kom sluaju takve vrste da bi se ugovori koji nastaju kao njihova posljedica u cjelosti smjestili izvan djelokruga pravila o javnoj nabavci;
- 100 -
iskljui iz polja primjene dravnih pravila o javnoj nabavci ugovore za koje zakon izriito predvia izuzee, kada su u navedenim direktivama iscrpno i izriito nabrojana izuzea koja se direktivama odobravaju i kada transpozicija direktiva mora biti usklaena sa zahtjevima za jasnoom i preciznou kojima se ne moe udovoljiti formulacijom na osnovu koje se stie utisak da su mogue i druge vrste izuzea, pored onih odobrenih direktivama i uvrtenih u dravno zakonodavstvo;
() smatra se da ne postupa u skladu sa svojim obavezama prema Direktivi 71/305 i Direktivi 77/62 o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima odnosno ugovorima o javnoj nabavci roba.
Presuda Suda pravde od 17. novembra 1993. godine u predmetu C71/92, saetak predmeta.
Podneskom uloenim Sekretarijatu Suda dana 30. jula 1992. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EEZ radi utvrivanja da je, time to je zahtijevala u osnovnom zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti da administrativni organ dodjeljuje javne ugovore za nabavku farmaceutskih proizvoda i artikala posebne namjene za potrebe ustanova za socijalnu zatitu posredstvom postupka jedinstvenog tendera, i time to je neposredenom dodjelom skoro svih ovih ugovora o nabavci roba bez objavljivanja obavjetenja o ugovoru u Slubenom glasniku Evropskih zajednica, Kraljevina panija nije ispunila svoje obaveze prema Direktivi Vijea 77/62/EEC od 21. decembra 1976. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (SG 1977 L 13, str. 1). U tom pogledu, lan 6. Direktive 77/62, kojim se odobravaju odstupanja od pravila iji je cilj da se osigura djelotvornost u ostvarivanju prava datih Sporazumom u sektoru ugovora o javnoj nabavci roba, mora se usko tumaiti (vidi prethodno citiranu presudu u predmetu Komisija protiv panije, stav (36)). tavie, dokazivanje stvarnog postojanja izuzetnih okolnosti koje opravdavaju odstupanje obaveza je osobe koja nastoji da se pozove na te okolnosti (u smislu ugovora o javnim radovima vidi presudu u predmetu 199/85 Komisija protiv Italije [1987] ECR 1039, stav (14)). Ako se lan 6. (1) (b) primjenjuje, nedovoljno je da farmaceutiski proizvodi i artikli posebne namjene o kojima je ovdje rije budu zatieni ekskluzivnim pravima; naime, oni moraju biti takvi da mogunost za njihovu proizvodnju i isporuku ima iskljuivo odreeni dobavlja. Budui da se taj uvjet zadovoljava samo po pitanju onih proizvoda i artikala za posebne namjene za koje na tritu ne postoji konkurencija, lanom 6. (1) (b) se ni na koji nain ne opravdava ope i nasumino pribjegavanje upotrebi jedinstvenog postupka tendera za sve nabavke farmaceutskih svih farmaceutksih proizvoda i artikala za posebne namjene. Stav je isti i kada se radi o lanu 6. (1) (d). Dodue, kada se uzme u obzir sloboda koju uivaju ljekari kod propisivanja recepata za farmaceutske proizvode, na koju upuuje Vlada panije, hitna potreba za konkretnim farmaceutskim artiklom za posebne namjene moe se vjerovatno pojaviti u
- 101 -
bolnikoj apoteci; meutim, na osnovu takve slobode kod propisivanja recepata za farmaceutske proizvode ne moe se a priori opravdati sistematsko pribjegavanje upotrebi jedinstvenog postupka dostavljanja ponuda za sve nabavke farmaceutskih proizvoda i artikala za posebne namjene za bolnice. tavie, ak i ako bi se smatralo da je zadovoljen uvjet hitnosti u konkretnom sluaju, lan 6. (1) (d) se ne bi nuno primjenjivao. Sud je i dalje dosljedno smatrao da se u svrhu pozivanja na odstupanje predvieno tom odredbom, svi uvjeti koji se njome utvruju moraju zadovoljiti kumulativno (u pogledu odgovarajue odrebe koja se eventualno primjenjuje na ugovore o javnim radovima vidi presudu u predmetu C-24/91 Komisija protiv panije [1992.] ECR I-1989, stav (13)). Iz svega to je prethodno razmatrano slijedi da je tuba Komisije pravno osnovana i da tvrdnja da Kraljevina panija nije ispunila svoje obaveze obavezno mora biti iznesena u smislu onoga to se trai u podnesku.
Presuda Suda pravde od 3. maja 1994. godine u predmetu C328/92, stav (1), (15) (19)
3. Postupci javne nabavke 3.1 Uvjeti za koritenje postupaka nabavke Upuivanjem na zapaanja koja je Komisiji podnijela Opina Milano tokom predparninog postupka, tueni je opravdavao dodjelu spornog ugovora privatnim ugovorom time to se poziva na lan 9. (b) i 9. (d) Direktive 71/305. Prema rijeima tuenog, izgradnja konkretne vrste predvienog postrojenja podrazumijevala je upotrebu ekskluzivnih prava na raspolaganju preduzeima kojima je ugovor dodijeljen i drugo, kao rezultat odreenih dogaaja, konkretno nesree u mjestu Seveso, izgradnja ovog postrojenja bila je pitanje krajnje hitnosti. Potrebno je zapaziti da je cilj Direktive 71/305 da se olaka unutar zajednice efikasno ostvarivanje slobode formiranja i slobode pruanja usluga kada je rije o ugovorima o javnim radovima. U tom cilju njome se utvruju zajednika pravila, konkretno u pogledu oglaavanja i uea, tako da ugovori o javnim radovima u dravama lanicama budu mogunost otvorena za sva preduzea u okviru zajednice. lanom 9. ove direktive doputa se ugovornim organima da dodjeljuju svoje ugovore o radovima bez primjene zajednikih pravila, osim kada se radi o onim sadranim u lanu 10., u cijelom nizu situacija, ukljuujui one iz take (b) i (d), opisanim prema sljedeem: Kada, iz tehnikih ili umjetnikih razloga ili razloga vezanih za zatitu ekskluzivnih prava, radove moe izvoditi iskljuivo odreeni ugovara (b); i ukoliko je to strogo neophodno u sluaju da se, iz razloga hitnosti izazvanih dogaajima koje ugovorni organi nisu bili u stanju predvidjeti, vremensko ogranienje utvreno u drugim procedurama ne moe ispotovati;(d).
- 102 -
Ove se odredbe, kojima se odobravaju odstupanja od pravila ija je namjera da se osigura efikasnost prava koja se prenose sporazumom u oblasti ugovora o javnim radovima, moraju usko tumaiti i teret dokazivanja stvarnog postojanja vanrednih okolnosti ija pojava opravdava odstupanje lei na osobi koja nastoji da se pozove na te okolnosti. U ovom sluaju, nije iznesena nijedna injenica iji je karakter takav da pokazuje da su uvjeti kojima se opravadvaju odstupanja predviena u prethodno pomenutim odredbama ispunjeni. Shodno tome, zahtjev Komisije mora biti uvaen bez ikakve potrebe za podrobnijim ispitivanjem predmetnih injenica. Stoga se mora konstatirati da, budui da je Opina Milano odluila privatnim ugovorom dodijeliti ugovor za izgradnju postrojenja za recikliranje vrstog gradskog otpada i to iz tog razloga nije objavila obavjetenje o ugovoru u Slubenom glasniku Evropskih zajednica, Republika Italija nije ispunila svoje obaveze prema Direktivi Vijea 71/305 od 26. jula 1971. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima.
Presuda Suda pravde od 10. marta 1987. godine u predmetu 199/85 Komisija protiv Republike Italije, stav (10) (16)
() Dana 9. februara 1989. godine Upravni odbor Univerziteta Complutense iz Madrida se izjasnio da je potreban hitan nastavak radova za proirenje i renoviranje zgrade Fakulteta politikih nauka i sociologije i kole za socijalni rad u ukupnom iznosu budeta od 430.256.250,00 panskih pezeta. Taj iznos mu je stavilo na raspolaganje Ministarstvo obrazovanja u januaru 1989. godine. Dana 27. februara 1989. godine, Upravni odbor ovog Univerziteta pokrenuo je konkurentski postupak podnoenja ponuda za ove radove u formi obavjetenja o dostavi ponuda objavljenog u etiri panske dnevne novine. Oigledno je iz dokumentacije koja je predoena Sudu da bi izvrenje planiranih radova, prema rijeima nadlenog arhitekte, trajalo sedam i po mjeseci i da bi radovi bili zavreni prije poetka 1989. akademske godine. () Komisija smatra u ovom sluaju nije bilo garancije za pribjegavanje dodjeli ugovora na osnovu privatnog sporazuma, budui da uvjeti za primjenu lana 9(d) ove direktive nisu bili ispunjeni. S tim u vezi, ona obrazlae da je sve vei broj studenata problem koji je prisutan ve godinama, to je za rezultat imalo da se prijem novih studenta u oktobru 1989. godine nije mogao smatrati nepredvienom okolnou krajnje hitnosti u smislu te odredbe. tavie, Komisija tvrdi da je Upravni odbor Univerziteta mogao objaviti saoptenje o pozivu za dostavu ponuda u Slubenom glasniku Evropskih zajednica u skladu sa ubrzanim postupkom predvienim u lanu 15. ove direktive, s tim da kraa vremenska ogranienja prema tom postupku omoguavaju organima koji dodjeljuju ugovore da postupe u skladu sa svojim obavezama oglaavanja za manje od jednog mjeseca. Komisija smatra da je
- 103 -
ovo vremensko ogranienje bilo u cjelosti u skladu sa vremenskom dinamikom radova koju je utvrdio Upravni odbor. S druge strane, panska Vlada smatra da pribjegavanje primjeni lana 9(d) ove direktive bilo opravdano. Ona insistira da je bilo neophodno da se radovi zavre prije 1. oktobra 1989. godine i naglaava zastoj koji bi izazvali postupci objave prisutni u Zajednici. Ona s tim u vezi tvrdi da su sporni objekti fakuteta i kole bili sasvim neprilagoeni za prijem velikog broja novih studenata oekivanog poetkom 1989. akademske godine. Potrebno je prvo zapaziti da su uvjeti za primjenu lana 9. (d) podudarni. Shodno tome, ako se jedan od ovih uvjeta ne ispuni, organima nadlenim za dodjelu ugovora nije dozvoljeno da odstupe od odredaba direktive, naroito onih koje se odnose na oglaavanje. U ovom sluaju krajnja hitnost na koju se pozivala Vlada panije nije spojiva sa vremenskim ogranienjima predvienim u kontekstu ubrzanog postupka prema lanu 15. ove direktive. Potrebna izdvajanja iz budeta bila su odobrena za Univerzitet u januaru 1989. godine i radovi na proirenju i renoviranju, za koje se oekivalo da e biti izvreni za sedam i po mjeseci, trebali su biti okonani prije akademske godine koja poinje u oktobru 1989. godine. Dovoljno vrijeme mu je iz stoga bilo raspoloivo za organiziranje poziva na dostavu ponuda prema ubrzanom postupku koji je utvren u lanu 15. direktive i prema kojoj se vremenski rok moe, kako je istaknuto u prethodno navedenom stavu (4), smanjiti na 22 dana; naime 12 dana za zahtjeve za uee i 10 dana za prijem dostavljanih ponuda. Shodno tome, kao posljedica odluke Upravnog odbora Univerziteta Complutense iz Madrida da se ugovorima koji se na osnovu privatnih sporazuma sklapaju radi izvrenja radova vezano za proirenje i renoviranje zgrada Fakulteta politikih nauka i sociologije i kole za socijalni rad, Kraljevina panija nije ispunila svoje obaveze prema direktivi, a naroito one iz l. 9. i 12. do 15.
Presuda Suda pravde od 18 marta 1992. godine u predmetu C24/91, stav (6) (8), (10) (16)
Podneskom uloenim Sekretarijatu suda dana 1. aprila 1992. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EEZ i cilju utvrivanja da, time to je propustila da uputi Uredu za slubene objave Evropskih zajednica na objavljivanje u Slubenom glasniku Evropskih zajednica obavjetenje o ugovoru za izgradnju pregradne brane za zatitu od snjenih lavina na lokalitetu Colle Isarco/Brennero, Republika Italija nije ispunila svoju obavezu prema Direktivi Vijea 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG, Specijalno izdanje na engleskom jeziku iz 1971. (II), str. 682). Dana 18. juna 1988. godine, Bolzano Ufficio del Genio Civile (Odjel za graevinske poslove), inae jedan od odjela pri italijanskom Ministarstvu javnih
- 104 -
radova, dodijelio je ugovor o javni radovima italijanskom preduzeu Collini e Rabbiosi SpA za izgradnju brane za zatitu od snjenih lavina u regionu Alpe Gallina u blizini mjesta Colle Isarco/Brennero, bez prethodne objave obavjetenja o pozivu na dostavu ponuda u Slubenom glasniku Evropskih zajednica. Komisija smatra da italijanska Vlada nije dokazala postojanje kranje hitnosti kao posljedice nepredvienih dogaaja, prema onome to je predvieno lanom 9. (d) ove direktive. Kao prvo, Komisija tvrdi da je vie od tri mjeseca prolo izmeu 10. juna 1988. godine, tj. dana kada je nadlenim dravnim organima podnesen izvjetaj od strane Geoloke uprave pri Ministarstvu okolia u kojem je preporueno preduzimanje hitnih mjera i 21. septembra 1988. godine, tj. dana poetka radova, te da je tokom tog perioda Italijanska Vlada mogla pokrenuti ubrzani postupak od 22 dana predvien ovom direktivom. Takoe tvrdi da posljednja zabiljeena snjena lavina u regionu Brenner, 1975. godine, nije mogla opravdati hitno djelovanje. Prema tvrdnjama italijanske Vlade, u miljenju Komisije nije uzeta u obzir nova situacija iz koje je proizaao gorepomenuti geoloki izvjetaj u vezi sa nepredvienom neposrednom opasnou od snjenih lavina u ovom regionu. Vlada tvrdi da su u pogledu hitnosti o kojoj se ukazuje u navedenom izvjetaju italijanski organi vlasti smatrali da se sa radovima moralo poeti bez odlaganja prije kraja jeseni 1988. godine, da je administrativni postupak stoga morao biti okonan za vrijeme kratkog perioda od tri ljetna mjeseca i da se, kao posljedica toga, postupanje u skladu sa direktivom pokazalo nemoguim. Prema lanu 9. (d) ove direktive, odstupanje koje se njime predvia, odnosno izuzee od obaveze da se objavi obavjetenje o pozivu na dostavljanje ponuda, raspoloivo je iskljuivo ako su istovremeno ispunjena tri uvjeta. Tom oredbom se zahtijeva postojanje nepredvienog dogaaja, krajnje hitnosti usljed koje se potivanje vremenskih rokova utvrenih drugim procedurama ini nemoguim i, na kraju, sluajna veza izmeu nepredvienog dogaaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi. Slijed dogaaja koji je detaljno analizirao glavni advokat u stavovima (8) i (13) ovog Miljenja pokazuje da u ovom sluaju nije postojalo nita to bi sprijeilo Vladu Italije da ispotuje iste vremenske rokove ubrzanog postupka predvienog ovom direktivom. Dakle, mora se priznati da, u skladu sa tvrdnjama Komisije, Vlada Italije nije dokazala postojanje kranje hitnosti u okviru znaenja lana 9. (d) ove direktive. Stoga, bez postojanja bilo kakve potrebe da se razmotri jesu li ostala dva uvjeta za izuzee u ovom sluaju bila ispunjena, nuno je smatrati da time to je propustila da proslijedi Uredu za slubene objave Evropskih zajednica na objavljivanje u Slubenom glasniku Evropskih zajednica obavjetenja o ugovoru za izgradnju pregradne brane za zatitu od snjenih lavina na lokalitetu Colle Isarco/Brennero, Vlada Republike Italije nije ispunila svoje obaveze prema toj direktivi.
- 105 -
Presuda Suda pravde od 2. avgusta 1993. godine u predmetu C107/92, stav (1), (6), (8) (10), (12) (15)
Podneskom uloenim Sekretarijatu suda dana 30. jula 1992. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EEZ radi utvrivanja da, time to je predvidjela u osnovnom zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti da upravni organ dodijeli javne ugovore za nabavku farmaceutskih proizvoda i artikala za posebne namjene za institucije za socijalnu zatitu putem jedinstvenog postupka dostavljanja ponuda, i time to je neposredno dodijelila skoro sve ove ugovore o nabavci roba bez objavljivanja obavjetenja o ugovoru u Slubenom glasniku Evropskih zajednica, Kraljevina panija je propustila ispuniti svoje obaveze prema Direktivi Vijea 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (SG 1977 L 13, str. 1). U paniji se dodjela javnih ugovora ureuje Zakonom o dravnim ugovorima (pan. Ley de Contratos del Estado, tj. u daljem tekstu LCE) i Opim propisima o dravnim ugovorima (pan. Reglamento General de Contratacin del Estado, tj., u daljem tekstu RGCE), sa izmjenama i dopunama, radi njihovog usklaivanja sa direktivama EEZ, objavljenim u Kraljevskoj zakonodavnoj uredbi 931/86 od 2. maja 1986. godine (BOE br. 114 od 13. maja 1986. godine, str. 16920) odnosno Kraljevskoj uredbi br. 2528/86 od 28. novembra 1986. godine (BOE br. 297 od 12. decembra 1986. godine, str. 40546). Na osnovu prve konane klauzule ovih dvaju uredbi, odredbe propisane u LCE i RGCE se isto tako primjenjuju i na javne ugovore koje sudjeluju organi socijalne zatite. U lanu 2. (3) i 2. (8) LCE predvia se sljedee: Izuzetno od odredaba iz prethodnog lana, ovaj Zakon se ne primjenjuje na sljedee ugovore i pravne akte administracije: ... 3. transakcije koje administracija ostvaruje sa privatnim fizikim licima u vezi sa stvarima i pravima, poslovima u kojima se rukovode (mediatizado) zakonom, ili kontroliranim proizvodima (intervenidos) koji su predmet monopola (estancados) ili su zabranjeni (prohibidos); ugovori koji su zakonom izriito iskljueni.
... 8.
U tome pogledu, odredba lana 6. Direktive 77/62, kojim se odobravaju odstupanja od pravila koja slue kako bi se osigurala efikasnost prava obezbijeenih sporazumom u podruju ugovora o javnim nabavkama roba mora biti tumaena striktno (vidi prethodno citiranu presudu u predmetu Komisija protiv panije, stav (36)). tavie, dokazivanje stvarnog postojanja izuzetnih okolnosti koje opravdavaju odstupanje jeste obaveza osobe koja nastoji da se pozove na te okolnosti (u smislu ugovora o javnim radovima vidi presudu u predmetu 199/85 Komisija protiv Italije [1987] ECR 1039, stav (14)).koristiti kao model
- 106 -
Ako se primjenjuje lan 6. (1) (b), nije dovoljno samo da odreeni farmaceutski proizvodi ili artikli za posebne namjene budu zatieni ekskluzivnim pravima; naime, oni takoer moraju biti takvi da mogunost za njihovu proizvodnju ili dostavu ima samo jedan odreeni ponua. Budui da je taj zahtjev zadovoljen samo po pitanju tih odreenih proizvoda za koje ne postoji konkurencija na tritu, lanom 6. (1) (b) se ni na koji nain ne mogu opravadati ope i nasumino pribjegavanje jedinstvenom postupku tendera za sve nabavke svih farmaceutskih proizvoda i artikala za posebne namjene. koristiti kao model Stav je isti i u pogledu lana 6. (1) (d). Dodue, kada se uzme u obzir sloboda koju uivaju ljekari kod propisivanja recepata za farmaceutske proizvode, na koju upuuje Vlada panije, hitna potreba za konkretnim farmaceutskim proizvodom za posebne namjene moe se vjerovatno pojaviti u bolnikoj apoteci; meutim, na osnovu takve slobode kod propisivanja recepata za farmaceutske proizvode ne moe se a priori opravdati sistematsko pribjegavanje upotrebi jedinstvenog postupka dostavljanja ponuda za sve nabavke farmaceutskih proizvoda i artikala za posebne namjene za bolnice. tavie, ak i ako bi se smatralo da je zadovoljen uvjet hitnosti u konkretnom sluaju, lan 6. (1) (d) se ne bi nuno primjenjivao. Sud je i dalje dosljedno smatrao da se, u svrhu pozivanja na odstupanje koje se predvia tom odredbom, svi uvjeti koji se njome utvruju moraju zadovoljiti kumulativno (u pogledu odgovarajue odrebe koja se eventualno primjenjuje na ugovore o javnim radovima vidi presudu u predmetu C-24/91 Komisija protiv panije [1992] ECR I-1989, stav (13)).
Presuda Suda pravde od 3. maja 1994. godine u predmetu C328/92, stav (1) (3), (15) (18)
Podneskom Sekretarijatu suda uloenom dana 6. decembra 1994. godine, Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu prema lanu 169. Sporazuma o EEZ radi utvrivanja da se nakon to je Ured za plovne puteve i navigaciju iz Emdena (Njemaka) dodijelio ugovor o javnim radovima za proiavanje nataloenog materijala iz rijenog korita donjeg toka rijeke Ems na potezu izmeu Papenburga i Oldersuma, posredstvom pregovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja o dostavi ponuda u Slubenom glasniku Evropskih zajednica smatra da Savezna republika Njemaka nije ispunila svoje obaveze prema Direktivi Vijea 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG, Specijalno izdanje na engleskom jeziku iz 1971. (II), str. 682), zajedno sa izmjenama i dopunama u Direktivi Vijea 89/440/EEC od 18. jula 1989. godine (SG 1989 L 210, str. 1, u daljem tekstu direktiva). U septembru 1989. godine, na zahtjev grada Papenburga, sastavljen je plan da se izmijeni korito donjeg toka rijeke Ems u cilju da se na ovoj rijeci omogui redovna plovidba za plovila tipa Panama sa dimenzijama plovnog gaza od 6,80 metara. Produbljivanje ovog dijela rijeke Ems bilo je od velikog ekonomskog znaaja za ovaj region. tavie, tokom 1990. godine, brodogradilite Meyer-Werft kao najvei poslodavac u regionu, sklopilo je
- 107 -
ugovor o isporuci plovila tipa Panama najkasnije do 18. februara 1992. godine. Dnevna kazna od 80.000 amerikih dolara utvrena je u sluaju da se ne ispotuje unaprijed utvreni rok isporuke. Isporuka plovila na taj dan mogla se odvijati samo nakon zavretka ovih radova. Prema njemakom zakonodavstvu, planovi za produbljivanje donjeg toka rijeke Ems morali su biti odobreni kroz proceduru koja konkretno iziskuje saglasnost regionalnog organa vlasti Weser-Ems oblasti. Na kraju maja 1991. godine, tj. na dan predvien za zakljuenje ovog postupka, regionalni organ vlasti u oblasti Weser-Ems, koji ranije nije uloio nikakav prigovor, izdao je obavijest da nije dao saglasnost za projekat po ekolokom osnovu. Nakon toga donosena je odluka da se nastavi postupak u cilju pribavljanja saglasnosti samo u vezi planova za taj dio projekta, koji se sastojao od privremenog produbljivanja korita rijeke ne bi li se omoguio prolaz za plovilo koje je gradilo brodogradilite Meyer-Werft. Planovi za ovaj djelimini projekat bili su definitivno odobreni dana 15. avgusta 1991. godine. Meutim, dana 15. aprila 1991. godine, Ured za plovne puteve i plovidbu iz Emdena (u daljem tekstu Ured), koji je namjeravao dodijeliti radove u skladu sa javnim postupkom, uputio je prethodnu obavijest zajedno sa informacijama o predvienim radovima, koja je bila objavljena u dodatku Slubenom glasniku Evropskih zajednica 20. aprila 1991. godine. S obzirom na zastoj u odobravanju planova, Ured je donio odluku da odustane od javnog postupka i da dodijeli ugovor putem pregovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja o dostavi ponuda. Ugovor je bio dodijeljen 15. avgusta 1991. godine na osnovu pregovarakog postupka. Mora se naglasiti da, s ciljem da se u obzir uzmu kako javni tako i privatni interesi prisutni u postupcima za dobijanje odobrenja na projekte o javnim radovima, dravama lanicama je doputeno da prenesu na fizika ili pravna lica na koja se projekat eventualno odnosi izvjesna prava koja su nadleni organi duni potivati. Mogunost da tijelo koje je duno davati odobrenja na projekat, eventualno prije isteka roka utvrenog za ovu svrhu, iznese primjedbe iz razloga na osnovu kojih ima pravo da ih iznese, je stoga neto to je mogue predvidjeti u postupku odobravanja plana. Odbijanje regionalnih vlasti u Weser-Ems oblasti da odobre projekat za proiavanje rijenog korita donjeg toka rijeke Ems, usljed ega se obavezuju nadleni organi da projekat izmijene i dopune, ne moe se stoga posmatrati kao dogaaj koji ugovorni organi nisu predvidjeli u skladu sa znaenjem lana 5. (3) (c) Direktive. Iz prethodnog slijedi da je bez potrebe da se ustanovi jesu li drugi uvjeti odstupanja u ovom sluaju ispunjeni, iz razloga to je Ured za plovne puteve i plovidbu iz Emdena dodijelio ugovore o javnim radovima za proiavanje korita donjeg dijela toka rijeke Ems na potezu izmeu Papenburga i Oldersuma, putem pregovarakog postupka i bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o dostavi ponuda u Slubenom glasniku Evropskih zajednica Savezna Republika Njemaka propustila ispuniti svoje obaveze prema
- 108 -
Direktivi Vijea 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, i njenim izmjenama i dopunama u Direktivi Vijea 89/440/EEZ od 18. jula 1989. godine.
Presuda Suda pravde od 28. marta 1996. godine u predmetu C318/94, stav (1) (5), (17) (20)
Podnescima uloenim Sekretarijatu suda dana 16. odnosno 21. januara 2001. godine, Komisija Evropskih zajednica je podnijela dvije tube prema lanu 226. Sporazuma o EEZ radi utvrivanja da: je zbog nepozivanja na dostavu ponuda radi dodjele ugovora za prikupljanje otpadnih voda u Opini Bockhorn (Njemaka) i neobjavljivanja obavjetenja o rezultatima postupka za dodjelu ugovora u Dodatku Slubenog glasnika Evropskih zajednica, Savezna Republika Njemaka, u vrijeme dodjele tog ugovora o pruanju javnih usluga, propustila da ispuni svoje obaveze prema lanu 8. u vezi sa lanom 15. (2) i lanom 16. (1) Direktive Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine koja se odnosi na usaglaavanje postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga (SG 1992. L 209, str. 1); je u vrijeme dodjele ugovora o pruanju javnih usluga Savezna Republika Njemaka propustila da ispuni svoje obaveze prema lanu 8. i lanu 11. (3) (b) Direktive 92/50 zbog injenice da je Grad Braunschweig (Njemaka) dodijelio ugovor o odlaganju otpada putem pregovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja o ugovoru, iako nisu bili ispunjeni kriteriji utvreni lanom 11. (3) za dodjelu putem privatnog pregovarakog postupka bez poziva na dostavu ponuda koji se distribuira irom zajednice.
() su Grad Braunschweig, isto tako u oblasti Donja Saksonija, i preduzee Braunschweigsche Kohlebergwerke (u daljem tekstu: BKB) zakljuili ugovor prema kojem je BKB preuzeo odgovornost za odlaganje rezidualnih otpadnih materija putem termalne obrade u periodu od 30 godina poevi od juna/jula 1999. godine. Nadleni su organi Grada Braunschweig zauzeli stav da se Direktiva 92/50 primjenjuje, ali su se pozivali na lan 11. (3) iste direktive kako bi se oslobodili obaveze objavljivanja obavjetenja o ugovoru, i dodijelili su ugovor putem pregovarakog postupka. () Premda je tokom upravnog postupka priznala da uvjeti na koje se odnosi lan 11. (3) (b) nisu ispunjeni, Njemaka Vlada tvrdi da je BKB zapravo jedino preduzee kojem se ugovor mogao dodijeliti i da dodatni postupak dodjele ne bi imao utjecaja na taj ishod. U tom pogledu, trebalo bi navesti na samom poetku da se odredbe lana 11. (3) Direktive 92/50, kojim se odobravaju odstupanja od pravila koja slue da se osigura efikasno ostvarivanje prava prenesenih Sporazumom u vezi sa ugovorima o pruanju javnih usluga, obavezno mora usko tumaiti, te da je za dokazivanje postojanja vanrednih okolnosti kojima se opravdava takvo
- 109 -
odstupanje odgovorna osoba koja nastoji da se pozove na ove okolnosti (Predmet C-318/94 Komisija protiv Njemake [1996] ECR I-1949, stav (13)). lan 11. (3) (b) Direktive 92/50 ne moe se primjenjivati osim ako se ustanovi da je iz tehnikih ili umjetnikih razloga, ili razloga povezanih sa zatitom ekskluzivnih prava, samo jedno preduzee zapravo u mogunosti da realizira predmetni ugovor. Budui da u ovom sluaju nisu istaknuti ni umjetniki niti bilo kakvi drugi razlozi u vezi sa zatitom eksluzivnih prava, jedini ispravan korak je da se ustanovi u kojoj je mjeri mogue da razlozi na koje se poziva Vlada Njemake predstavljaju tehnike razloge u smislu lana 11. (3) (b). Ugovorni organ moe uzeti u obzir kriterije koji se odnose na zatitu okolia u razliitim fazama postupka za dodjelu javnih ugovora (u pogledu primjene takvih kriterija kao kriterija za dodjelu ugovora koji se odnose na rukovoenje radom linijskog prevoza u gradskoj autobuskoj mrei, vidi predmet C-513/99 Concordia Bus Finland [2002.] ECR I-7213, stav (57)). Stoga, nije nemogue da se tehniki razlozi u vezi sa zatitom okolia eventualno uzmu u obzir prilikom ocjenjivanja da li se sporni ugovor moe dodijeliti datom dobavljau. Meutim, postupak koji se koristi tamo gdje postoji tehniki razlog te vrste mora biti usklaen sa temeljnim naelima pravnih normi Zajednice, naroito naelo nediskriminacije budui da ono proizilazi iz odredaba Sporazuma o pravu formiranja i slobodi pruanja usluga (u tom smislu vidi predmet Concordia Bus Finland, stav (63)). Opasnost da e biti prekreno naelo nediskriminacije je posebno velika u slujaevima kada ugovorni organ odlui da za konkretni ugovor ne raspisuje tender. U ovom sluaju Sud kao prvo konstatira kako se, usljed nepostojanja bilo kakvih dokaza u tom smislu, izbor termalnog tretmana otpadnih materija ne moe smatrati tehnikim razlogom kojim se potvruje tvrdnja da je ugovor mogao biti dodijeljen samo jednom konkretnom dobavljau.
Presuda Suda pravde od 10. aprila 2003. godine u spojenim predmetima C 20/01 i C28/01 Komisija protiv Njemake, stav (1), (12) (13), (57) (64)
Svojim podneskom Komisija Evropskih zajednica podnijela je tubu radi utvrivanja s obzirom da je Magistrato per il Po di Parma, jedna mjesna agencija Ministarstva javnih radova (sada Ministarstva infrastrukture i transporta), dodijelila ugovore za izvrenje gradnje prelivnog bazena za zadravanje poplavnih voda vodenog toka rijeke Parma u oblasti Marano (u komuni Parma) kao i za radove u vezi sa izradom i zavretkom prelivnog bazena za vodotok rijeke Enza i na zadravanje poplavnih voda vodotoka rijeke Terdoppio jugoistono od rijeke mjesta Cerano, putem pregovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja o ugovoru, kada u tom pogledu nuni uvjeti nisu bili ispunjeni da je Republika Italija je propustila da ispuni svoje obaveze prema Direktivi Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o
- 110 -
usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG 1993 L 199, str. 54) (u daljem tekstu Direktiva) i posebno lana 7. (3) iste direktive. () Odredbe lana 7. (3) ove direktive, o odobravanju odstupanja od pravila koja slue kako bi se osigurala efikasnost ostvarivanja prava prenesenih Sporazumom o EZ u vezi sa ugovorima o javnim radovima, moraju se usko tumaiti (vidi prethodno citiranu presudu u predmetu Komisija protiv panije, stav (36)), a obaveza dokazivanja postojanja venrednih okolnosti kojima se opravdava odstupanje je na osobi koja nastoji da se pozove na ove okolnosti (u tom smislu vidi predmet C-57/94 Komisija protiv Italije [1995.] ECR I-1249, stav (23), i predmet C-318/94 Komisija protiv Njemake [1996.] ECR I-1949, stav (13)). Shodno tome, italijanske vlasti moraju dokazati da je iz tehnikih razloga bilo neophodno da se dodijele relevantni ugovori ugovarau kojem je bio povjeren prvobitni ugovor (u tom smislu vidi predmet Komisija protiv Italije, stav (24)). Istina je da je cilj osiguravanja kontinuiteta radova prema sloenim projektima u vezi sa zatitom od poplava nekog podruja zapravo jeste tehniki razlog iji se znaaj mora priznati. Meutim, puka tvrdnja da je neki paket radova sloen i teak nije dovoljna kako bi se ustanovilo da se on moe povjeriti samo jednom ugovarau, naroito kada se radi o radovima podijeljenim u lotove koji e se realizirati tokom dugog niza godina. U ovom sluaju, italijanka Vlada se sama ograniila na ope terminoloko upuivanje na sadraj miljenja Uprave za javne radove, bez davanja detaljnih obrazloenja na kojim je mogla biti zasnovana potreba za koritenjem jednog ugovaraa. U pogledu tvrdnje italijanske Vlade da koritenje ugovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja o ugovoru za dodjelu releventnih ugovora predstavlja realizaciju ugovorne obaveze, pa ak i uz pretpostavku da je takva tvrdnja znaajna, mora se smatrati da Vlada nije ustanovila postojanje jedne takve obaveze. Naprotiv, prema informacijama koje je dostavio Sud, agencija Magistrato per il Po di Parma nije bila obavezna dodijeliti naknadne lotove ugovaraima koji preuzimaju prvobitne lotove radova, nego je samo raspolagala mogunou da takvo neto i uradi. Slijedi da odgovor odbrane na optubu zasnovan na lanu 7. (3) (b) Direktive nije pravno osnovan i da se mora odbaciti. Drugo, prema tvrdnjama italijanske Vlade, radovi su u ovom sluaju trebali biti hitno izvreni ne bi li se izbjegla poveana opasnost od poplava koja bi se pojavila ukoliko se oni ne bi zavrili. Za taj drugi odgovor mora se razumijeti da je zasnovan na lanu 7. (3) (c) Direktive, kojom se odobrava koritenje pregovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja u ugovoru pri emu, iz razloga kranje hitnosti koja je izazvana dogaajima koje nisu predvidjeli ugovorni organi, nije mogue ispotovati rokove utvrene za uobiajene postupke. U drugoj reenici te odredbe predvia se da se okolnosti na koje se poziva radi opravdavanja kranje hitnosti ne mogu ni u kom sluaju povezati sa ugovornim organima.
- 111 -
U ovom sluaju, prvobitni ugovori koji su se odnosili na radove na zatiti od poplava bili su dodijeljeni tokom 1980-ih godina. tavie, od poetka je oekivano da e se radovi izvoditi u lotovima sve dok i ukoliko sredstva budu na raspolaganju. Ova pitanja ne ustanovljuju kranju hitnost. Naprotiv, ona proizilaze iz aranmana koje je zasnovao ugovorni organ. Slijedi da drugi odgovor odbrane na tubu na temelju lana 7. (3) (c) Direktive, nije pravno osnovan i da se mora odbaciti. Tree, italijanska Vlada se poziva na lan 7. (3) (e) Direktive, kojom se uz odreene uvjete odbrava usvajanje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o ugovoru za nove radove koji se sastoje od ponavljanja slinih radova povjerenih preduzeu kojem su isti ugovorni organi dodijelili raniji ugovor. U posljednjoj reenici te odredbe navodi se da je ta mogunost otvorena tokom trogodinjeg perioda nakon zakljuenja prvobitnog ugovora. Italijanska Vlada tvrdi da taj period poinje da tee od zavrteka radova prema prvobitnom ugovoru, a ne od vremena kada je taj ugovor bio dodijeljen. Umjesto toga, italijanska Vlada od Suda trai da presudi da napravljena oprostiva greka zbog italijanske verzije lana 7. (3) Direktive. U tom pogledu, mora se istai da se lanom 7. (3) (e) Direktive odobrava upotreba ugovarakog postupka bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o ugovoru za nove radove koji se sastoje od ponavljanja slinih radova povjerenih preduzeu kojem je raniji ugovor bio dodijeljen. Meutim, posljednjom reenicom te odredbe predvia se da se ovaj postupak moe usvojiti iskljuivo tokom trogodinjeg postupka nakon zakljuenja prvobitnog ugovora.
Presuda Suda pravde od 14. septembra 2004. godine u predmetu C385/02, stav (1), (19) (33)
Svojim podneskom Komisija Evopskih zajednica podnijela je tubu radi utvrivanja da, time to nije ispravno prenijela u svoj dravni pravni sistem Direktivu Vijea 93/36/EEZ od 14. juna 1993. godine o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (SG 1993. L 199, str. 1) i Direktivu Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o usklaivanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG 1993. L 199, str. 54) a, naroito time, to je iskljuila iz djelokruga Zakona o ugovorima koje dodjeljuju javni organi (panski- Ley de Contratos de las Administraciones Pblicas) od 16. juna 2000. godine, u kodificiranoj verziji odobrenoj Kraljevskom zakonodavnom uredbom br. 2/2000 od 16. juna 2000. godine (BOE br. 148 od 21. juna 2000. godine; u daljem tekstu: kodificirani zakon), preciznije u lanu 1. (3) Kodificiranog zakona, subjekte ureene pravilima privatnog prava i koji ispunjavaju uvjete utvrene u prvoj, drugoj i treoj alineji druge take lana 1. (b), u svakoj od navedenih direktiva;
- 112 -
to je u potpunosti iskljuila iz djelokruga Kodificiranog zakona, u lanu 3. (1) (c) istog zakona, ugovore o saradnji zakljuene izmeu javnih organa vlasti i drugih javnih preduzea te, shodno tome, ugovore koji predstavljaju javne ugovore u smislu ovih direktiva; i to je dopustila u lanu 141. (a) i lanu 182. (a) i 182. (g) Kodificiranog zakona, koritenje pregovarakog postupka u dva sluaja koja nisu predviena u ovim direktivama,.
Kraljevina panija nije ispunila svoje obaveze prema odredbama Sporazuma o EZ i ovim direktivama. () Komisija zauzima stav da se kodificiranim zakonom ovlauje korienje pregovarakog postupka u dva sluaja koja nisu predviena Direktivom 93/36 i Direktivom 93/37; naime, kod dodjele ugovora nakon postupaka koji su proglaeni neuspjenim i dodjele ugovora o nabavci za jedinstvene vrste roba. Komisija smatra da je lista sluajeva u pogledu kojih se moe koristiti pregovaraki postupak ograniena. Tumaenje koncepta promjene koja nije sutinskog karaktrera mora stoga biti restriktivno. () Prema ustaljenoj sudskoj praksi, odstupanja od pravila koja slue za osiguravanje efikanosti ostvarivanja prava prenesenih Sporazumom u vezi sa ugovorima o javnim radovima moraju se strogo tumaiti (presude u predmetu C-57/94 Komisija protiv Italije [1995.] ECR I-1249, stav (23), i predmetu br. C318/94 Komisija protiv Njemake [1996] ECR I-1949, stav (13)). Stoga, radi spreavanja da sporne direktive postanu nedjelotvorne, drave lanice ne mogu omoguiti upotrebu pregovarakog postupka u sluajevima koji nisu predvieni u Direktivi 93/36 i Direktivi 93/37, ili dodati nove uvjete u sluajevima izriito predvienim ovim direktivama, kojima se olakava koritenje tog postupka. to se tie dodjele ugovora o nabavci za jedinstvene tipove roba, koji se spominju u lanu 182. (g) kodificiranog zakona, pregovaraki postupak se moe koristiti samo u sluajevima koji su iscrpno taksativno nabrojani u lanu 6. (2) i 6. (3) Direktive 93/36. lanom 6. (4) se, povrh toga, predvia da e u svim drugim sluajevima ugovorni organi dodijeliti svoje ugovore o nabavci putem otvorenog postupka ili ogranienog postupka. Sporna odredba uvedena u pansko zakonodavastvo ne odgovara ni u sluaju pomentuom u lanu 6. (2) Direktive 93/36 niti u sluaju pet situacija nabrojanih u lanu 6. (3) kod kojih je koritenje pregovarakog postupka bez prethodne objave obavjetenja o dostavi ponuda izriito doputeno. tavie, nuno je izjaviti da se koncept okvirnog sporazuma ne ubraja u predmet ovih izuzea. Takoe, Sud je dosljedno smatrao da se odredbe kojima se odobravaju odstupanja od pravila s ciljem osiguravanja efikanosti ostvarivanja prava prenesenih Sporazumom u oblasti ugovora o javnim nabavkama roba moraju usko tumaiti (presuda u predmetu C-71/92 Komisija protiv panije [1993.] ECR I-5923, stav (36)). Stoga je na dravama lanicama da pokau kako njihovo zakonodavstvo sadri vjernu transpoziciju sluajeva koji su izirito
- 113 -
predvieni direktivom. U ovom sluaju, takav dokaz panska Vlada nije predoila. Shodno tome, u mjeri u kojoj se njime odobrava upotreba pregovarakog postupka bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o dostavljanju ponuda za postupke koji ukljuuju robe ija se jedinstvenost smatrala prijeko potrebnom radi njihove upotrebe od strane javnih organa, uz uvjet da je izbor vrste roba izvren unaprijed, na osnovu poziva na dostavu ponuda, sporni zakon predstavlja nepravilnu transpoziciju lana 6. (2) i 6. (3) Direktive 93/36.
Presuda Suda pravde od 15. januara 2005. godine u predmetu C84/03 Komisija protiv panije, stav (1), (44), (48), (56) (59)
3.2 Objavljivanje obavjetenja Direktivom 93/38 o usklaivanju postupaka nabavke kod subjekata koji posluju u vodoprivrednom, energetskom, transportnom i telekomunikacijskom sektoru obuhvaeni su ugovori za novani interes zakljueni u pismenoj formi izmeu, s jedne strane, jednog preduzea koje je konkretno odgovorno prema zakonodavstvu drave lanice za rad sa telekomunikacijskim uslugama i iji kapital je u cjelosti u vlasnitvu javnih organa te drave i, s druge strane, jednog privatnog preduzea, u sluaju gdje prema tom ugovoru prvo preduzee povjerava drugom proizvodnju i objavljivanje tampanih i elektronskim putem dostupnih spiskova telefonskih pretplatnika (telefonskih imenika) radi distribucije u javnosti. Iako je obuhvaen Direktivom 93/38, prema pravu Zajednice u ovom trenuntku, takav ugovor je iskljuen iz njene primjene na temelju injenice, naroito, da se naknada koju je prvo preduzee dalo drugom sastoji u tome da je drugo preduzee dobilo pravo da eksploatira vlastitu uslugu uz naplatu. Uprkos injenici da takvi ugovori ne spadaju u predmet primjene Direktive 93/38 prema pravu Zajednice u ovom trenuntku, ugovorni subjekti koji ih zakljuuju su, openito, ipak obavezni pridravati se temeljnih pravila Sporazuma, i to konkrento naela nediskriminacije po osnovu dravne pripadnosti, s tim da se tim naelom konkretno ukazuje na obavezu transparentnosti, kako bi se ugovornom organu omoguilo da se uvjeri da je postupano u skladu s tim naelom. Obaveza transparentnosti koja je nametnuta ugovornom organu sastoji se od toga da se u korist svakog potencijalnog dobavljaa osigura stepen oglaavanja koji je dovoljan da omogui tritu usluga da bude otvoreno za konkurenciju i da se moe izvriti provjera nepristrasnosti postupka nabavke. Na dravnom sudu je da donese odluku o pitanju da li je ta obaveza ispotovana u sluaju iz postupka o glavnoj stvari, te da ocijeni materijalnost dokaza koju su u tu svrhu pribavljeni.
- 114 -
Presuda Suda pravde od 7. decembra 2000. godine u predmetu C324/98 Teleaustria, saetak predmeta.
3.3 Koritenje tehnikih specifikacija Dana 10. decembra 1991. godine Nederlands Inkoopcentrum NV, holandski ugovorni organ, objavio je obavjetenje o dostavi ponuda u Slubenom glasniku Evropskih zajednica u vezi sa nabavkom i odravanjem meteoroloke stanice. To obavjetenje o dostavi ponuda, koje postavljeno kao model u Dodatku III Direktive 77/62, nije sadralo nikakvo upuivanje na osobe ovlatene da prisustvuju otvaranju tendera ili na datum, vrijeme i mjesto otvaranja. tavie, u opim uvjetima i zahtjevima ugovornog organa navedeno je da je traeni operativni sistem bio UNIX, to je naziv softverskog sistema koji je izradio Bell Laboratories iz ITT (SAD) radi spajanja nekoliko kompjutera razliitog proizvodnog tipa. () Potrebno je imati u vidu to da se lanom 7. (6) Direktive 77/62 zabranjuje navoenje proizvodnih marki osim ako takvo navoenje nije popraeno rijeima ili ekvivalent budui da predmet ugovora inae ne moe biti opisan specifikacijama koje su u dovoljnoj mjeri precizne i u cjelosti razumljive za sve relevantne strane. Strane se, meutim, slau da sistem UNIX nije standardiziran i da je to naziv posebne marke proizvoda. Stoga injenica da termin UNIX nije bio popraen rijeima ili ekvivalent ne samo da moe odvratiti ekonomske operatere koji koriste sisteme sline UNIXu od uea u postupku dostavljanja ponuda, nego isto tako moe ugroziti i izvozni protok prometu unutar Zajednice, suprotno lanu 30. Sporazuma, i to time to bi se ugovor rezervirao iskljuivo za dobavljae koji planiraju koristiti sistem koji se ovdje posebno navodi. Shodno tome, ugovorni organ je nakon izraza UNIX trebao dodati rijei ili ekvivalent, kako se to zahtijeva lanom 7. (6) Direktive 77/62. Iz prethodnog slijedi da, time to u obavjetenju o predmetnom ugovoru nije navela osobe ovlatene da prisustvuju otvaranju tendera, kao i datum, vrijeme i mjesto otvaranja, te time to je u ope uvjete i zahtjeve uvrstila tehniku specifikaciju definiranu upuivanjem na konkretan proizvod posebne proizvodne marke, Kraljevina Holandija nije ispunila svoje obaveze prema Direktivi 77/62 i prema lanu 30. Sporazuma.
- 115 -
Presuda Suda pravde od 24. januara 1995. godine u predmetu C359/93 UNIX, stav (5) (7), (25) (29)
3.4 Odabir dobavljaa 3.4.1 Opa naela Direktivom Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine u vezi sa usaglaavanjem postupaka za dodjelu ugovora o javnim uslugama, zajedno sa izmijenema i dopunama koje donio Evropski parlament i Direktivom Vijea 97/52/EZ od 13. oktobra 1997. godine, te, konkretnije, lanom 3. (2) iste Direktive, Direktivom Vijea 93/36/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, sa izmjenama i dopunama u Direktivi 97/52, i, konkretnije, lanom 5. (7) iste Direktive, Direktivom Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, sa izmjenama i dopunama u Direktivi 97/52, i, konkretnije, lanom 6. (6) iste Direktive, i takoe Direktivom Vijea 93/38/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju nabavnih postupaka za subjekte koji posluju u vodoprivrednom, energetskom, transportnom i telekomunikacijskom sektoru, sa izmjenema i dopunama koje je donio Evropski parlament i Direktivom Vijea 98/4/EZ od 16. februara 1998. godine, i, konkretnije, lanom 4. (2) iste Direktive, iskljuuje se pravilo poput onog utvrenog u lanu 25. Kraljevske uredbe od 25. marta 1999. kojom se donose izmjene i dopune u Kraljevskoj uredbi od 10. januara 1996. godine o ugovorima o javnim radovima, nabavkama i uslugama u sektoru vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija, i lanu 32. Kraljevske uredbe od 25. marta 1999. godine kojom se donose izmjene i dopune Kraljevske uredbe od 8. januara 1996. godine o ugovorima o javnim radovima, nabavkama i uslugama i dodjeli javnih ugovora, na osnovu kojih osobi kojoj je naloeno da obavlja istraivaki, eksperimentalni, studijski ili razvojni rad u vezi sa ugovorima o javnim radovima, nabavkama ili uslugama nije doputeno da se prijavljuje na uee ili da dostavlja ponude na tender za ove radove, nabavke, ili usluge i u sluaju kada toj osobi nije data mogunost da dokae da se u okolnostima datog sluaja zbog iskustva koje je stekla nije mogla poremetiti konkurencija. 2. Direktivom Vijea 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine o usaglaavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i radovima i, konkretnije, l. 2. (1) (a) i 5. iste Direktive, i Direktivom Vijea 92/13/EEZ od 25. februara 1992. godine o usaglaavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba koje se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke za subjekte koji posluju u sektorima vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija i, konkretnije, l. 1. i 2. iste Direktive, spreava se ugovorni subjekat da do kraja postupka za preispitivanje tendera omogui jednom preduzeu povezanom sa bilo kojom osobom kojoj je naloeno da obavlja istraivanja, eksperimente, studije ili razvojne radove u vezi sa radovima, nabavkom ili uslugama, uestvuje u postupku ili dostavlja ponudu na tender,
- 116 -
pa ak i kada na upit u vezi sa tim upuen od strane ugovornog organa to preduzee izjavljuje da time nije steklo nepravinu prednost koja bi omoguila pojavu poremeaja u normalnim uvjetima konkurencije.
Presuda Suda pravde od 3. marta 2005. godine u predmetu C21/03 i predmetu 34/03 Fabricom, saetak presude.
to se tie kriterija koji se mogu koristiti za dodjelu javnog ugovora, lanom 26. (1) Direktive 93/36 predvia se da organi koji dodjeljuju ugovore moraju zasnovati svoju odluku ili samo na najnioj cijeni, ili kada se dodjela vri ekonomski najpovoljnijoj ponudi, i to na razliitim kriterijima sadranim u predmetnom ugovoru, poput cijene, datuma isporuke, operativnih tekuih trokova, rentabilnosti sa stanovita trokova, kvaliteta, estetskih i funkcionalnih karakteristika, razloga tehnike prirode, servisa koji se obezbjeuje nakon prodaje i tehnike pomoi. Kako je vidljivo iz formulacije te odredbe, konkretno na osnovu koritenja izraza npr., kriteriji koji se mogu prihvatiti kao kriteriji za dodjelu javnog ugovora ponudi koja predstavlja ekonomski najpovoljniju ponudu, nisu iscrpno navedeni (u tom smislu, kada je rije o ugovorima o javnim radovima, vidi predmet C-19/00 SIAC Construction [2001.] ECR I-7725, stav (35), a u vezi sa ugovorima o javnim uslugama, vidi predmet C-513/99 Concordia Bus Finland [2002.] ECR I-7213, stav (54)). Meutim, iako se lanom 26. (1) Direktive 93/36 preputa ugovornom organu da izabere kriterije na kojima namjerava zasnovati svoju dodjelu ugovora, taj izbor se moe odnositi samo na kriterije iji je cilj da se identificira ponuda koja je sa ekonomskog stanovita najpovoljnija (u tom smislu vidi predmete Beentjes, stav (19), SIAC Construction, stav (36), i Concordia Bus Finland, stav (59)). Meutim, ostaje injenica da je podnoenje liste glavnih isporuka realiziranih u posljednje tri godine, u kojoj su navedene sume, datumi, relevantni primaoci, javni ili privatni, izriito uvrteno u reference odnosno dokaze koji se prema lanu 23. (1) (a) Direktive 93/36 mogu zahtijevati kako bi se ustanovile tehnike sposobnosti dobavljaa. tavie, jednostavnom listom referenci, poput one koja se zahtijeva kod poziva na tender o kojem je rije u postupku u glavnoj stvari, koja sadrava samo nazive i broj ranijih dobavljaevih klijenata bez drugih pojedinosti u vezi sa isporukama realiziranim prema ovim dobavljaima, ne moe se pruiti nikakva informacija u cilju identifikacije ponude koja je sa ekonomskog stanovita najpovoljnija u smislu lana 26. (1) (b) Direktive 93/36, i stoga ova lista ni u kom sluaju ne moe predstavljati kriterij za dodjelu u smislu te odredbe. U svjetlu prethodnih razmatranja, odgovor koji se daje na drugo pitanje jeste da se Direktivom 93/36 spreava ugovorni organ da u postupku za dodjelu ugovora o javnoj nabavci uzme u obzir onaj broj referenci koje se odnose na proizvode u ponudi ponuaa drugim klijentima ne kao kriterij za utvrivanje njihove podobnosti za izvrenje ugovora ve kao kriterij za dodjelu ugovora.
- 117 -
Presuda Suda pravde od 19. juna 2003. godine u predmetima C315/01 GAT, stav (62) (67)
Prema lanu 28. (1) [Direktive], drave lanice koje posjeduju slubene liste priznatih ugovaraa mogu ih uskladiti sa odredbama lana 23. taka (a) do (d) i taka (g) i l. 24. do 26. Navedenim odredbama lana 23. definiraju se okolnosti koje se odnose na nesolventnost ili nepotenje ugovaraa kojim se opravdava njegovo iskljuivanje iz uea u ugovoru. Odredbe lana 25. i 26. tiu se referenci koje se mogu dostaviti kao dokaz finansijskog i ekonomskog poloaja ugovaraa s jedne strane, i tehnikog znanja i sposobnosti sa druge strane. Usklaivanje slubenih lista priznatih ugovaraa predvieno lanom 28. (1) je stoga ogranienog dometa. Ono se tie konkretnih referenci kojima se potvruje finansijski i ekonomski poloaj ugovaraa i njihovo tehniko znanje i sposobnost. S druge strane kriteriji za njihovu klasifikaciju nisu usklaeni. lanom 28. (2) predvia se da ugovarai upisani u takve liste mogu, za svaki ugovor, podnijeti organu nadlenom za dodjelu ugovora potvrdu o upisu koju izdaje nadleni organ. U toj potvrdi bi se navele reference na osnovu kojih im je omogueno da budu upisani u listu i klasifikacija prikazana u toj listi. lanom 28. (3) daje se pravo ugovaraima upisanim u slubenu listu u bilo kojoj zemlji lanici da koriste taj upis u granicama utvrenim tom odredbom kao alternativno sredstvo za dokazivanje pred organom druge drave lanice nadlenim za dodjelu ugovora da ispunjavaju kvalitativne kriterije navedene u lanovima 23. do 26. direktive (). Konkretno, u pogledu dokazivanja ekonomskog i finansijskog poloaja te tehnikog znanja ili sposobnosti ugovaraa, upis u slubenu listu priznatih ugovaraa moe stoga zamijeniti refernce navedene u l 25. i 26. ukoliko je takav upis zasnovan na ekvivaletnim informacijama. Informacije izvedene iz upisa u slubenu listu ne mogu osporavati organi nadlei za dodjelu ugovora. Uprkos tome, ti organi omogu utvrditi nivo finansijskog i ekonomskog poloaja kao i tehniko znanje i sposobnost potreban kako bi se uestvovalo u datom ugovoru. Kao rezultat, od organa nadlenih za dodjelu ugovora se iziskuje da prihvate da su ekonomski i finansijski poloaj ugovaraa kao i njegovo tehniko znanje i sposobnost dovoljni za radove koji odgovaraju njegovoj klasifikaciji, samo ako je ta klasifikacija zasnovana na ekvivalentnim kriterijima u pogledu potrebnih kapaciteta. Ali ako to nije sluaj, oni imaju pravo odbiti ponudu koju podnese ugovara koji ne ispunjava potrebne uvjete. Odgovor nadlenom dravnom sudu bi stoga trebao biti da se l. 25., 26. (d) i 28. direktive moraju tumaiti kao odredbe prema kojima se ugovornom organu ne spreava da od ugovaraa priznatog u drugoj dravi lanici trai da dostavi dokaz da njegovo preduzee posjeduje minimalno potrebna vlastita sredstava, radnu snagu i rukovodno osoblje propisano nacionalnim zakonodavstvom ak i ako je ugovora priznat u dravi lanici u kojoj je osnovan u klasi ekvivalentnoj
- 118 -
onoj koja je propisana nacionalnim zakonodavstvom na osnovu vrijednosti ugovora koji e biti dodijeljen.
Presuda Suda pravde od jula 1987. godine u predmetima 27/86, 28/86 i 29/86, stav (20) (28)
() to se tie pritubi o krenju lanova 17. do 25. Direktive, potrebno je konstatirati da ove odredbe sadre obavezujuu i iscrpnu listu kriterija za kvalitativni odabir i dodjelu ugovora i ne predviaju mogunost ograniavanja uea u tom ugovoru tijelima, kompanijama, konzorcijima ili grupacijama iji se veinski kapital, ako se posmatra pojedinano ili ukupno, nalazi javnom vlasnitvu.
Presuda Suda pravde od 26. aprila 1994. godine u predmetu C272/91, stav (35)
3.4.2 Reference, dokazi, itd. () Tuitelj je u postupku u glavnoj stvari u predmetu 27/86 (CEI) bio iskljuen u korist preduzea koje je dostavilo ponudu u viem iznosu na osnovu toga to je ukupna vrijednost radova, kako javnih tako i privatnih, koji su preduzeu CEI-u bili na raspolaganju u vrijeme dodjele ugovora prelazila granicu utvrenu vaeim pravilima Belgije. () ukupna vrijednost radova dodijeljenih ugovarau u datom trenutku moe se u konkretnom sluaju ispostaviti korisnim faktorom kod odreivanja finansijskog i ekonomskog poloaja ugovaraa, u vezi sa njegovim obavezama. Budui da reference nisu iscrpno pobrojane u lanu 25. direktive, stoga ne postoji razlog zbog kojeg takve informacije ne bi trebalo traiti od ponuaa putem reference u smislu tog lana. Meutim, u svjetlu osnova prijedloga za rjeavanje prethodnog pitanja, sadraja belgijskog zakonodavstva u njemu pomenutog i argumenata iznesenih pred ovim sudom, pitanje nacionalnog suda mora se shvatiti i kao nastojanje da se ustanovi da li je sa direktivom usklaeno nacionalno pravilo za odreivanje maksimalne vrijednosti radova koji se u datom vremenu mogu obavljati. U tom pogledu, potrebno je konstatirati da odreivanje takve granice nije ni odobreno niti zabranjeno lanom 25. direktive, zbog toga to svrha te odredbe nije da se ogranii ovlast drave lanice u pogledu odreivanja nivoa finansijskog i ekonomskog poloaja potrebnog radi uestvovanja u postupcima za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova, nego da se utvrde reference ili dokazi koji se mogu dostaviti kako bi se ustanovio finansijski i ekonomski poloaj ugovaraa. S ciljem donoenja odluke o usklaenosti takve granice sa direktivom u cjelini, na umu se moraju imati cilj i predmet direktive. Cilj Direktive 71/305 je da se osigura da ostvarivanje slobode formiranja i slobode pruanja usluga unutar Zajednice u pogledu ugovora o izvoenju javnih radova, pored eliminiranja
- 119 -
ogranienja, podrazumijeva i usklaivanje postupaka na nivou drave za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova. Takvim usklaivanjem trebalo bi uzeti u obzir to je vie mogue procedure i administrativnu praksu na snazi u svakoj dravu lanici (drugi stav u preamubli direktive). lanom 2. se izriito predvia da e organi zadueni za dodjelu ugovora primjenjivati svoje dravne procedure prilagoene odredbama direktive. Direktivom se stoga ne utvruje jedinstven i iscrpan korpus pravila zajednice. U okviru zajednikih pravila koja ona sadri, drave lanice imaju slobodu da zadre ili usvoje materijalna i procesna pravila u pogledu ugovora o izvoenju javnih radova, uz uvjet da postupaju u skladu sa svim relevantnim propisima prava Zajednice i, konkretno, zabranama koje proistiu iz naela utvrenih u Sporazumu u pogledu prava formiranja i slobode pruanja usluga. Odreivanje maksimalne vrijednosti za radove u jednoj zemlji lanici koji se mogu izvravati u datom vremenu nije u suprotnosti sa navedenim naelima i ne postoji nita to bi ukazivalo na to da ona ima dejstvo ograniavanja pristupa ugovorima o izvoenju javnih radova za ugovarae u zajednici. U ovim okolnostima mora se smatrati, da prema postojeim pravnim normama Zajednice, ne postoji razlog zbog kojeg drave lanice, u kontekstu svojih ovlasti u pogledu ugovora o izvoenju javnih radova, ne bi trebale odrediti maksimalnu vrijednost za radove koji se u datom vremenu mogu obavljati. Odgovor nadlenog suda drave bi stoga bio da bi izjavu o ukupnoj vrijednosti radova dodijeljenih ugovarau bilo mogue traiti od ponuaa kao referencu u smislu lana 25. Direktive 71/305 i da se ni tim lanom niti bilo kom drugom odrebom direktive ne spreava drava lanica da odredi vrijednost radova koji se u datom trenutku mogu obavljati.
Presuda Suda pravde od jula 1987. godine u predmetima 27/86, 28/86 i 29/86, stav (3), (11) (18)
() Potrebno je na prvom mjestu naglasiti da u lanu 28. Direktive 71/305 nema nita to bi podralo miljenje da bi se od ugovaraa oformljenih u drugoj dravi lanici mogao traiti upis u slubenu listu ugovaraa priznatih u dravi u kojoj e se dodjeljivati ugovor. Naprotiv, lanom 28. (3) daje se pravo ugovaraima upisanim u slubenu listu u bilo kojoj dravi lanici da u granicama koje su utvrene tom odredbom koriste taj upis kao alternativno sredstvo za dokazivanje pred ugovornim organom druge drave lanice da zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir naveden u l. 23. do 26. direktive () Preduzea stoga imaju izbor da dostave dokaz o svojoj sposobnosti bilo putem tog upisa ili sredstvima i dokumentima pomenutim u l. 23. do 26. Isto tako, Direktivom 71/305 ne uslovljava se realiziranje tog izbora bilo kojim uvjetom tipa predvienog u lanu 284. stav (5) Opih propisa o dravnim ugovorima (RGCE) i ne pominje se potvrda na koju upuuje ta odredba kao na jedan od dokumenata ije se dostavljanje moe zahtijevati od preduzea koja imaju namjeru dostaviti dokaz svoje sposobnosti drugim sredstvima pored upisa u slubenu listu priznatih ugovaraa.
- 120 -
Slijedi da se prituba Komisije kojom se iznose navodi o krenju odredaba Direktive 71/305 mora posmatrati kao osnovana i da stoga nema potrebe da se ispituje da li je predmetna odredba takoe u suprotnosti sa lanom 59. Sporazuma. Potrebno je prvenstveno naglasiti da se lanom 28. (4) Direktive 71/305 predvia da se za upis ugovaraa iz drugih drava lanica u tu listu (slubena lista priznatih ugovaraa) ne mogu zahtijevati dalji dokazi i izjave osim onih koji se zahtijevaju od ugovaraa iz matine drave, ali u svakom sluaju iskljuivo oni dokazi i izjave utvreni prema l. 23. do 26.
Presuda Suda pravde od 17. novembra 1993. godine u predmetu 24/91, stav (45) (49)
() Kada () neka kompanija radi dokazivanja svog ekonomskog i finansijskog poloaja i tehnikog znanja i sposobnosti u svrhu upisa u slubenu listu priznatih preduzea, dostavi reference koje se odnose na njene supsidijare, ista kompanija je obavezna pokazati da, bez obzira kakva je priroda njene pravne veze sa ovim supsidijarima, ona zapravo ima na raspolaganju resurse supsidijara koji su neophodni za realizaciju ugovor. Na sudovima drave je da u svijetlu injeninih i pravnih okolnosti pred sudom ocijeni jesu li takvi dokazi uistinu predoeni u postupku u glavnoj stvari. Odgovor na pitanje upueno Sudu radi donoenja preliminarne odluke mora stoga biti da se Direktiva Vijea 71/304/EEZ od 26. jula 1971. godine o ukidanju ogranienja na slobodu pruanja usluga u pogledu ugovora o izvoenju javnih radova i dodjeli ugovora o izvoenju javnih radova ugovaraima koji djeluju putem agencija ili poslovnica, kao i Direktiva Vijea 71/305/EEZ od 26. jula 1971 godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova moraju se tumaiti tako da se njima dozvoljava da se, u svrhu ocjenjivanja kriterija koje treba zadovoljti ugovara prilikom ispitivanja prijava za upis podnesenih od strane dominantne pravne osobe unutar jedne grupe, uzme u obzir kompanije koje pripadaju toj grupi, s tim da je pravna osoba o kojoj je rije duna pokazati da ima na raspolaganju resurse ovih kompanija neophodne za obavljanje radova. Na sudu drave je da ocijeni da li je taj dokaz iznesen u toku postupka u glavnoj stvari
- 121 -
Presuda Suda pravde od 14. aprila 1994. godine u predmetu C389/92 Ballast stav (15) (16)
4. Kriteriji za dodjelu ugovora 4.1 Opa naela () dunost da se ispotuje naelo jednakog tretmana ponuaa ugraena je u samu osnovu Direktive 71/305, sa izmijenama (predmet C-243/89 Komisija protiv Danske [1993] ECR I-3353, stav (33)). Preciznije reeno, ponuai moraju biti u poloaju jednakosti kako prilikom formuliranja svojih tendera tako i kada te tendere ocjenjuju organi nadleni za odluivanje (u tom smislu vidi predmet C-87/94 Komisija protiv Belgije [1996.] ECR I-2043, stav (54)). to se tie kriterija koje se mogu usvojiti kao kriteriji za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova tenderu koji sa ekonomskog stanovita predstavlja najpovoljniji tender, ovi kriteriji nisu iscrpno navedeni u lanu 29. (1), druga alineja Direktive 71/305, sa prateim izmjenama i dopunama. Premda se tom odredbom prema tome preputa organima nadlenim za odluivanje da odaberu kriterije prema kojima predlau da se zasniva dodjela ugovora, taj izbor se moe odnositi isljuivo na kriterije iji je cilj da se identificira ponuda koja je sa ekonomskog stanovita najpovoljnija (Predmet 31/87 Beentjes [1988.] ECR 4635, stav (19)). Isto tako, kriteriji za dodjelu koji imaju dejstvo prenoenja na organ nadlean za odluivanje neograniene slobode izbora u pogledu dodjeljivanja predmetnog ugovora ponuau, bili bi neusklaeni sa lanom 29. Direktive 71/305, sa izmjenama i dopunama (prethodno citirani predmet Beentjes, stav (26)). Zbog same injenice da se jedan kriterij za dodjelu odnosi na injenini element koji e biti precizno poznat tek nakon to je ugovor dodijeljen, nemogue je smatrati da je organu nadlenom za odluivanje data ikakva slina neograniena sloboda. Sud je ve presudio da je pouzdanost nabavki roba jedan od kriterija koji se moe uzeti u obzir kod utvrivanja ekonomski najpovoljnije ponude (Predmet C-324/93 Evans Medical i Macfarlan Smith [1995.] ECR I-563, stav (44)). Meutim, s ciljem da koritenje takvog kriterija bude kompatibilno sa zahtjevom da se ponuai treatiraju jednako, kao prvo, neophodno je da se upravo onako kako se predvia lanom 29. (2) Direktive 71/305, kao i njegovim izmjenama i dopunama, taj kriterij pomene u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o ogovoru. Slijedee, naelo jednakog tretmana podrazumijeva obavezu transparentnosti kako bi se osiguralo potvrivanje usklaenosti sa tom obavezom (analogno tome, vidi predmet C-275/98 Unitron Scandinavia i 3-S [1999.] ECR I-8291, stav (31)).
- 122 -
Konkretnije, ovo znai da se kriteriji za dodjelu moraju formulisati u ugovornoj dokumentaciji ili ugovornom obavjetenju, na takav nain da se omogui da ih svi u razumnoj mjeri dobro informirani i uobiajeno savjesni ponuai protumae na isti nain. Ova obaveza transparentnosti takoe znai da organ nadlean za odluivanje mora tumaiti krititerije za dodjelu na isti nain tokom cijelog postupka (u tom smislu vidi prethodno citirani predmet Komisija protiv Belgije, para 88 i 89). Na kraju, prilikom ocjenjivanja ponuda kriteriji za dodjelu se moraju primjenjivati objektivno i ujednaeno na sve ponuae. To to organi nadleni za odluivanje pribjegavaju miljenju eksperta radi procjene injeninog stanja koje e precizno biti poznato tek u budunosti, u naelu prua mogunost da se garantira postupanje u skladu s tim uvjetom.
Presuda Suda pravde od 18. oktobra 2001. godine u predmetu C-19/00 SIAC, stav (33) (44)
() Prema lanu 30. (2) Direktive 93/37, kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi, u ugovornoj dokumentaciji moraju biti navedeni svi kriteriji na kojima Vijee namjerava zasnovati dodjelu. tavie, ovom odredbom preputa se Vijeu izbor kriterija po kojima Vijee predlae osnov za dodjelu ugovora, uz uvjet da je cilj izabranih kriterija da se identificira ponuda koja je ekonomski najpovoljnija. Radi utvrivanja ekonomski najpovoljnijeg tendera, Vijee mora biti u mogunosti da djeluje prema sopstvenom nahoenju, donosei odluku na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija koji se razlikuju prema vrsti predmetnog ugovora o kojem se radi (). U tom pogledu, Sud se prisjea da je u vezi sa slinim odredbama u Direktivi Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine koja se odnosi na usaglaavanje postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga (SG 1992. L 209, str. 1), smatrao da se lan 36. (1) (a) te direktive ne moe tumaiti tako da se nuno svaki kriterij za dodjelu koji koristi ugovorni organ da identificira ekonomski najpovoljaniji tender mora smatrati kriterijem isto ekonomske prirode, zato to se ne moe iskljuiti da faktori koji nisu isto ekonomske prirode mogu imati utjecaja na vrijednost tendera sa stanovita ugovornog organa (Predmet C-513/99 Concordia Bus Finland [2002.] ECR I-0000, stav (55)). Slijedi da se lan 30. (1) (b) Direktive 93/37 ne moe tumaiti tako da znai da je svaki od kriterija za dodjelu koji koristi Vijee za identificiranje ekonomski najpovoljnijeg tendera nuno morao biti smatran ili kvantitativnim ili se odnositi jedino na cijene ili stope sadrane u saetku. Razliiti faktori koji nisu isto kvantitativnog karaktera mogu utjecati na izvrenje radova i, kao posljedica toga, na ekonomsku vrijednost tendera. Na primjer, iskustvo i tehnika osposobljenost ponuaa i njegovog tima, upoznatost sa vrstom radova obuhvaenih predmetnim ugovorom i kvalitet predoenih podugovaraa sve su kvalitativni faktori koji, ukoliko ne postignu nivo koji se zahtijeva ugovorom, mogu izazvati zastoje u izvrenju radova ili uiniti nunim izvoenje dodatnih radova. Slijedi da ak i ako neki od kriterija pomenutih u ugovornoj
- 123 -
dokumentaciji za ocjenjivanje osposobljenosti ponuaa za izvrenje radova nisu iskazani u kavantitativnom znaenju, oni se ipak mogu primjenjivati objektivno i ujednaeno radi poreenja tendera i jesu nedvosmisleno od znaaja za utvrivanje ekonomski najpovoljnije ponude.
Presuda Suda pravde od 25. februara 2003. godine u predmetu T4/01 Renco protiv Vijea, stav (66) (68)
() Radi ispunjavanja cilja razvoja efikasne konkurencije, Direktivom se nastoji organizirati dodjela ugovora na takav nain da se omogui ugovornom organu da uporedi razliite ponude i da na osnovu objektivnih kriterija prihvati najpovoljnije ponude (). Stoga se lanom 30. (1) Direktive utvruje kriterij na koji se oslanja ugovorni organ prilikom dodjele ugovora naime, to je ili samo najnia cijena, ili, u sluaju da se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi, to su razliiti kriteriji iz ugovora, poput cijene, perioda izvrenja, tekuih operativnih trokova, profitabilnosti, tehnike sposobnosti. Jednom odredbe dravnog zakonodavstva, poput one o kojoj je rije u postupku u glavnoj stvari, a kojom se ograniava sloboda izbora ugovornim organima u kontekstu otvorenih ili ogranienih postupaka dostave pounuda, time to se iziskuje da se kao jedini kriterij za dodjelu ugovora koristi najnia cijena, ne iskljuuje se mogunsot da ovi organi porede razliite ponude i da prihvataju najbolje na osnovu objektivnog kriterija unaprijed utvrenog i posebno uvrtenog u kriterije iz lana 30. (1) Direktive. Meutim, apstraktno i openito utvrivanje u dravnom zakonodavstu jedinstvenog kriterija za dodjelu ugovora o izvoenju javnih radova liava ugovorne organe mogunosti da uzmu u obzir prirodu i specifine karakteristike takvih ugovora, time to e za svaki od ugovaraa, ako se posmatraju izdovjeno, izabrati kriterij kojim e se najvjerovatnije osigurati slobodna konkurencija i na taj nain osigurati prihvatanje najbolje ponude. U postupku u glavnoj stvari, sud date drave je konkretno naglasio tehniku sloenost radova koje je potrebno obaviti i, shodno tome, ugovorni organ je mogao profitabilno uzeti u obzir tu sloenost prilikom odabira kriterija za dodjelu ugovora, poput onih utvrenih kao primjer u lanu 30. (1) (b) Direktive. Iz prethodnih razmatranja slijedi da odgovor na pitanja na koja ukazuje Sud mora biti to da bi se lan 30. (1) Direktive trebao tumaiti tako da se njime iskljuuju pravila drave kojima se u svrhu dodjele ugovora o izvoenju javnih radova nakon otvorenog ili ogranienog postupka uvodi opi i apstraktni zahtjev da se ugovorni organi koriste samo kriterijumom najnie cijene.
- 124 -
Presuda Suda pravde od 7. oktobra 2004 godine u predmetu C247/02 Sintesi, stav (37) (42)
4.2 Ekonomski najpovoljnija ponuda () lanom 36. (1) (a) Direktive 92/50 predvia se da kriteriji na kojima ugovorni organ moe eventualno zasnovati dodjelu ugovora mogu, u sluaju da se dodjela vri za za ekonomski najpovoljniju ponudu, biti razliiti kriteriji iz ugovora poput, na primjer, kvaliteta, tehnike sposobnosti, estetskih i funkcionalnih karakteristika, tehnike pomoi i servisa koji se osigurava nakon prodaje, datuma isporuke, roka isporuke ili perioda izvrenja, ili cijene. Radi utvrivanja da li i pod kojim uvjetima ugovorni organ moe, u skladu sa lanom 36. (1) (a), uzeti u obzir kriterije ekolokog karaktera, kao prvo, mora se zapaziti da je na osnovu onoga to nedvojbeno proizilazi iz formulacije te odrebe, i to konkretno kroz upotrebu izraza na primjer, kriteriji koji se mogu koristiti kao kriteriji za dodjelu javnog ugovora ekonomski najpovoljnijoj ponudi nisu iscrpno nabrojani (u tom smislu vidi predmet C-19/00 SIAC Construction [2001] ECR I-7725, stav (35)). Drugo, lan 36. (1) (a) se ne moe tumaiti tako da njegovo znaenje bude da svaki od kriterija za dodjelu koji koristi ugovorni organ radi identificiranja ekonomski najpovoljnije ponude mora nuno biti i kriterij isljuivo ekonomske prirode. Ne moe se iskljuiti mogunost da faktori koji nisu iskljuivo ekonomskog karaktera mogu utjecati na vrijednost tendera sa stanovita ugovornog organa. Taj zakljuak se takoe potvruje formulacijom odredbe, koja izriito upuuje na kriterij estetskih karakteristika ponude. tavie, na osnovu onoga to je Sud ve smatrao, svrha usklaivanja postupaka na nivou Zajednice za dodjelu javnih ugovora jeste da se uklone prepreke slobodnom kretanju usluga i roba (vidi, izmeu ostalog, predmet SIAC Construction, stav (32)). U svjetlu tog cilja kao i formulacije u treoj reenici prve take lana 130. (2) Sporazuma o EZ, prenesene Amsterdamskim ugovorom u neznatno izmijenjenom obliku u lan 6. EZ, prema kojem se predvia da zahtjevi u pogledu zatite okolia moraju biti integrirani u definiciju i provedbu politika i aktivnosti Zajednice, obavezan je zakljuak da se lanom 36. (1) (a) Direktive 92/50 ne iskljuuje mogunost da ugovorni organ koristi kriterije koji se odnose na ouvanje okolia prilikom ocjenjivanja ekonomski najpovoljnije ponude. Meutim, to ne znai da ugovorni organ moe uzeti u obzir svaki kriterij takve prirode. Premda se lanom 36. (1) (a) Direktive 92/50 preputa ugovornom organu da izabere kriterije na osnovu kojih e predloiti da bude zasnovana dodjela ugovora, taj izbor meutim moe se odnositi samo na kriterije iji je cilj identificiranje ekonomski najpovoljnije ponuda (u tu svrhu, u vezi sa ugovorima o izvoenju javnih radova vidi predmet Beentjes, stav (19), Evans Medical i Macfarlan Smith, stav (42), i SIAC Construction, stav (36)). Budui da se ponuda neophodno odnosi na predmet ugovora, slijedi da kriteriji za dodjelu
- 125 -
koji se mogu primjenjivati u skladu sa tom odredbom moraju i sami biti povezani sa predmetom ugovora. Kao prvo, trebalo bi se prisjetiti da je na osnovu onoga to je Sud ve ranije smatrao, ugovorni organ radi utvrivanja ekonomski najpovoljnije ponude mora biti u mogunosti ocijeniti dostavljene ponude i donijeti odluku na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih kriterija u odnosu na predmetni ugovor (u tu svrhu kada je rije o ugovorima o izvoenju javnih radova, vidi predmet 274/83 Comisija protiv Italije [1985] ECR 1077, stav (25)). Nadalje, isto tako je vidljivo iz sudske prakse da kriterij za dodjelu sa dejstvom prenoenja na ugovorni organ neograniene slobode izbora u pogledu dodjele ugovora ponuau ne bi bio u skladu sa lanom 36. (1) (a) Direktive 92/50 (u tu svrhu vidi predmete Beentjes, stav (26), i SIAC Construction, stav (37)). Slijedee to je potrebno zapaziti jeste da se kriterij koji je usvojen radi utvrivanja ekonomski najpovoljnije ponude mora primjenjivati u skladu sa svim proceduralnim pravilima utvrenim u Direktivi 92/50, i to konkretno pravilima oglaavanja. Slijedi da se, u skladu sa lanom 36. (2) te Direktive, svi takvi kriteriji moraju izriito pomenuti u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o tenderu, po mogunosti opadajuim redoslijedom vanosti, kako bi se operaterima omoguilo da se upoznaju s njihovim postojanjem i djelokrugom (u tu svrhu u vezi sa ugovorima o izvoenju javnih radova vidi predmet Beentjes, st. (31) i (36), i predmet C-225/98 Komisija protiv Francuske [2000.] ECR I-7445, stav (51)). I na kraju, takvi kriteriji moraju biti usklaeni sa svim temeljnim naelima pravnih normi Zajednice, konkretno sa naelom nediskriminacije kako slijedi iz odredaba Sporazuma o pravu na formiranje i slobodi pruanja usluga (u tu svrhu vidi predmete Beentjes, stav (29), i Komisija protiv Francuske, stav (50)). Iz prethodnih razmatranja slijedi da, ukoliko ugovorni organ odlui da dodijeli ugovor ponuau koji dostavi ekonomski najpovoljniju ponudu, u skladu sa lanom 36. (1) (a) Direktive 92/50, on moe uzeti u obzir kriterije koji se odnose na ouvanje okolia, uz uvjet da su oni povezani sa predmetom ugovora, da se njima ne prenosi neograniena sloboda izbora na organ, da su izriito pomenuti u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o tenderu, te da su usklaeni sa svim temeljnim naelima pravnih normi Zajednice, naroito naelom nediskriminacije.
Presuda Suda pravde od 17. septembra 2002. godine u predmetu C-513/99, stav (53) (64)
() treba konstatirati da je presudom koju je donio nakon upuivanja prijedloga za rjeavanje prethodnog pitanja u ovom sluaju, koji se odnosio na tumaenje lana 36. (1) (a) Direktive 92/50, ija je formulacija manje-vie identina onoj u lanu 26. (1) (b) Direktive 93/36, Sud imao priliku da presudi o pitanju da li i pod kojim okolnostima ugovorni organ moe uzeti u obzir ekoloke kriterije prilikom ocjenjivanja ekonomski najpovoljnije ponude.
- 126 -
Preciznije reeno, u taki 55. presude u predmetu C-513/99 Concordia Bus Finland [2002] ECR I-7123, Sud je drao da se lan 36. (1) (a) Direktive 92/50 ne moe tumaiti tako da svaki od kriterija za dodjelu koji koristi ugovorni organ za identificiranje ekonomski najpovoljnije ponude mora nuno biti i kriterij iskljuivo ekonomske prirode. Sud je stoga prihvatio da u sluaju da ugovorni organ odlui da dodjeli ugovor ponuau koji dostavi ekonomski najpovoljniju ponudu, isti ugovorni organ moe uzeti u obzir ekoloke kriterije, uz uvjet da su oni povezani sa predmetom ugovora, da se njima ne prenosi neograniena sloboda izbora na organ, da su izriito pomenuti u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o tenderu, te da su usklaeni sa svim temeljnim naelima pravnih normi Zajednice, naroito sa naelom nediskriminacije. (prethodno citirani predmet Concordia Bus Finland, stav (69)). Slijedi da se zakonodavstvom Zajednice o javnim nabavkama ugovorni organ ne spreava da u kontektu ocjenjivanja ekonomski najpovoljnije ponude kod ugovora o snabdijevanju elektrinom energijom primjenjuje kriterij kojim se zahtijeva da nabavljena elektrina energija bude proizvedena iz obnovljivih energetskih izvora, s tim da taj kriterij bude povezan sa predmetom ugovora, da se njime ne prenosi neograniena sloboda izbora na organ, da je izriito pomenut u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenju o tenderu, te da je usklaen sa svim temeljnim naelima pravnih normi Zajednice, naroito sa naelom nediskriminacije.
Presuda Suda pravde od 27. februara 2003. godine u predmetu C448/01, stav (31) (34)
Prema lanu 30. (1) Direktive 93/37, kriteriji na kojima ugovorni organi zasnivaju dodjelu ugovora su ili samo najnia cijena ili, u sluaju kada se dodjela vri za ekonosmki najpovoljniju ponudu, razliiti kriteriji prema ugovoru, poput cijene, perioda izvrenja, operativnih trokova, profitabilnosti, tehnike sposobnosti. Pored toga, tom odredbom se ne isljuuje svaka mogunost da ugovorni organi koriste kao kriterij uvjet povezan sa kampanjom protiv nezaposlenosti, s tim da taj uvjet bude usklaen sa svim temeljnim naelima pravnih normi Zajednice, naroito naela nediskriminacije koje proizilazi iz odredaba Sporazuma u vezi sa pravom formiranja i slobodom pruanja usluga (u tu svrhu vidi Beentjes, stav (29)). tavie, ak i ako takav kriterij sam po sebi nije usklaen sa Direktivom 93/37, neophodno je da se primjenjuje u skladu sa svim proceduralnim pravilima utvrenim u toj direktivi, naroito sa pravilima o oglaavanju (u tom smislu vidi o Direktivi 71/305, Beentjes, stav (31)). Slijedi da jedan kriterij povezan sa kampanjom protiv nezaposlenosti mora biti izriito pomenut u obavjetenju o ugovoru kako bi ugovarai mogli da se upoznaju sa njegovim postojanjem (u tom smislu vidi see Beentjes, stav (36)).
- 127 -
Presuda Suda pravde od 26. septembra 2000. godine u predmetu C225/98 Komisija protiv Francuske, stav (49) (51)
() Drugim pitanjem koje postavlja sud date drave nastoji se prije svega ustanoviti da li se Direktivom 71/305/EEC iskljuuje odbijanje ponude po sljedeem osnovu: (i) nepostojanje konkretnog iskustva vezano za radove koji se izvode; (ii) ponuda oigledno nije najprihvatljivija iz ugla organa zaduenog za dodjelu ugovora ; (iii) nemogunost ugovaraa da na dugoronom osnovu zaposli nezaposlene osobe. Drugo, ovim pitanjem se nastoji ustanoviti kakvo prethodno obavjetenje se zahtijeva direktivom u pogledu koritenja takvih kriterija, ukoliko bi se oni smatrali usklaenim sa direktivom. () to se tie kriterija za dodjelu ugovora, lanom 29. (1) se predvia da organi zadueni za dodjelu ugovora moraju zasnovati svoju odluku ili iskljuivo na najnioj cijeni ili, u sluaju da se dodjela vri ekonomski najpovoljnijoj ponudi, na razliitim kriterijima prema ugovoru: npr. cijena, period izvrenja, operativni trokovi, profitabilnost, tehnike sposobnosti. () to se tie iskljuenja neke ponude na osnovu toga da ponua nije u mogunosti zaposliti ve due vrijeme nezaposlene osobe, potrebno je prije svega konstatirati da takav uvjet nije u vezi sa provjeravanjem podobnosti ugovara na temelju njihovog ekonomskog i finansijskog poloaja i njihovog tehnikog znanja i sposobnosti ili sa kriterijima za dodjelu ugovora iz lana 29. direktive. () s ciljem da se postigne usklaenost sa direktivom, takav uvjet mora biti usaglaen sa svim relevantnim propisima prava Zajednice, naroito sa zabranama koje proizilaze iz naela utvrenih Sporazumom u pogledu prava formiranja i slobode pruanja usluga. Obaveza zapoljavanja onih koji su ve due vrijeme nezaposleni bi pored ostalog mogla biti krenje zabrane diskriminacije po osnovu dravne pripadnosti utvrene u drugom stavu lana 7. Sporazuma ukoliko bi postalo oigledno da takav uvjet mogu zadovoljiti samo ponuai iz date drave ili ako bi se pak ponuai iz ostalih drava lanica suoili sa potekoama u ispunjavanju ove obaveze. Na sudu date drave je da u svjetlu svih okolnosti predmeta ustanovi da li je nametanje takvog uvjeta neposredno ili posredno diskriminirajue. ak iako prethodno razmatrani kriteriji nisu sami po sebi usklaeni sa direktivom, oni se moraju primjenjviati u skladu sa svim proceduralnim pravilima utvrenim u direktivi, naroito pravilima o oglaavanju. Stoga je neophodno tumaiti ove odredbe ne bi li se ustanovilo koje je zahtjeve potrebeno ispuniti prema razliitim kriterijima na koje upuuje sud date drave. Vidljivo je iz dokumentacije podnesene Sudu da je u ovom sluaju kriterij posebnog iskustva u odnosu na rad koji je potrebno obaviti i kriterij
- 128 -
najprihvatljivije ponude nisu pomenuti u ugovornoj dokumentaciji ili ugovornom obavjetenju; ovi kriteriji su izvedeni iz lana 21. Jedinstvenih pravila, na koje se obavjetenje openito pozivalo. S druge strane, uvjet u pogledu zapoljavanja ve due vrijeme nezaposlenih osoba bio je predmet posebnih odredaba u ugovornoj dokumentaciji i bio je izriito pomenut u obavjetenju objavljenom u Slubenom glasniku Evropskih zajednica. to se tie kriterija posebnog iskustva u odnosu na radove koji se izvode, potrebno je navesti da iako se posljednjom reenicom lana 26. direktive iziskuje da organi zadueni za dodjelu ugovora preciziraju u ugovornom obavjetenju koje je reference o tehnikom znanju i sposobnostima ugovaraa potrebno dostaviti, ovim kriterijem se od njih ne zahtijeva da takstativno navedu u obavjetenju kriterije prema kojima oni predlau da e zasnovati svoju ocjenu podobnosti ugovaraa. Pored toga, u cilju da se obavjetenjem ispuni njegova uloga da omogui ugovaraima u Zajednici da utvrde da li im je neki ugovor od interesa, obavjetenje u najmanju ruku mora sadravati konkretno pominjanje posebnih uvjeta koje je ugovara obavezan ispuniti ne bi li se smatrao podobnim za dostavu ponude na tender predmetnog ugovora. Meutim, takvo pominjanje ne moe se zahtijevati u sluaju poput ovog kada uvjet nije poseban uvjet podobnosti, nego kriterij koji je neodvojiv od samog koncepta podobnosti. to se tie kriterija najprihvatljivije ponude, potrebno je zapaziti da ak i kada bi takav kriterij bio usklaen sa direktivom u ranije istaknutim okolnostima, iz formulacije lana 29. (1) i 29. (2) direktive je jasno da u sluajevima kada organi zadueni za dodjelu ugovora ne uzimaju u obzir najniu cijenu kao iskljuivi kriterij za dodjelu ugovora, nego razmatraju razliite kriterije s ciljem dodjele ugovora ekonomski najpovoljnijoj ponudi, od njih se zahtijeva da navedu ove kriterije u obavjetenju o ugovoru ili ugovornoj dokumentaciji. Zbog toga, opim upuivanjem na odredbu u dravnom zakonodavstvu ne moe se zadovoljiti potreba za javnou. Uvjet poput zapoljavanja ve due vrijeme nezaposlenih osoba je dodatni poseban uvjet i mora se stoga pomenuti u obavjetenju, kako bi ugovarai mogli postati svjesni njegovog postojanja. U odgovoru na drugo pitanje koje je postavio sud date drave trebalo bi stoga navesti da: (i) kriterij posebnog iskustva za izvoenje radova jeste legitimni kriterij tehnike sposobnosti i znanja u smislu utvrivanja podobnosti ugovara. Tamo gdje je takav kriterij utvren odredbom dravnog zakonodavstva na koju obavjetenje o ugovoru upuuje, kriterij nije uslovljen posebnim zahtjevima utvrenim u direktivi o objavi u ugovornom obavjetenju ili ugovornoj dokumentaciji; (ii) kriterij najprihvatljivije ponude, u skladu s onim to je propisano odredbom zakonodavstva date drave, moe biti usklaen sa direktivom ako se njime odslikava diskrecija koju uivaju organi zadueni za dodjelu ugovora s ciljem da utvrde ekonomski najpovoljniju ponudu na osnovu objektivnih kriterija i na taj nain ne ukljuuje element
- 129 -
subjektivnog izbora. Iz lana 29. (1) i 29. (2) direktive slijedi da tamo gdje organi zadueni za dodjelu ugovora kao iskljuivi kriterij za dodjelu ugovora ne uzimaju najniu cijenu, nego razmatraju razliite kriterije s ciljem dodjele ugovora ekonomski najpovoljnijoj ponudi, od njih se zahtijeva da ove kriterije navedu u obavjetenju o ugovoru ili ugovornoj dokumentaciji; (iii) uvjet koji se odnosi na zapoljavanje dugorono nezaposlenih osoba usklaen je sa direktivom ako nema neposrednog ili posrednog diskriminacijskog utjecaja na ponuae iz drugih drava lanica Zajednice. Jedan dodatni poseban uvjet ove vrste mora biti pomenut u ugovornom obavjetenju.
Presuda Suda pravde od 30. septembra 1988. godine u predmetu 31/87 Beentjes, stav (3), (14), (18), (28) (379
() sud date drave eli ustanoviti da li tijela obuhvaena zakonodavstvom Zajednice koje se primjenjuje na dodjelu javnih ugovora, konkretno Direktivom 77/62, mogu, prilikom nastojanja da pribave diamorfin, dodijeliti ugovor na osnovu sposobnosti preduzea koja uestuvju u dostavi ponuda da garantiraju pouzdanost i kontinuitet nabavki u toj zemlji. lanom 25. (1) Direktive 77/62 predvia se sljedee: Kriteriji na kojima e ugovorni organ zasnovati dodjelu ugovor su: (a) (b) ... ..., kada se dodjela vri ekonomski najpovoljnijoj ponudi, razliiti kriteriji prema predmetnom ugovoru: npr. cijena, datum isporuke, operativni trokovi, rentabilnost sa stanovita trokova (ekonominost), kvalitet, estetske i funcionalne karakteristike, tehnike sposobnosti, servisiranje nakon prodaje i tehnika pomo."
Prema presudi Suda u predmetu 31/87 Beentjes protiv Holandije [1988.] ECR 4635, prilikom vrenja odabira ekonomski najpovoljnije ponude ugovorni organi mogu izabrati kriterije koje namjeravaju primijeniti, ali se njihov izbor moe odnositi iskljuivo na kriterije osmiljene kako bi se identificirala ekonomski najpovoljnija ponuda. Ta presuda, koja se tie ugovora o izvoenju javnih radova, takoe se odnosi i na ugovore o javnoj nabavci roba, ukoliko nema razlike u ovom pogledu izmeu ove dvije vrste ugovora. Slijedi da je pouzdanost nabavke jedan od kriterija koji se mogu uzeti u obzir prema lanu 25. direktive radi utvrivanja za relevantne organe ekonomski najpovoljnije ponude za ugovor o nabavci proizvoda poput onoga o kojem je rije u postupku u glavnoj stvari. Meutim, u takvom sluaju na pouzdanost nabavke roba mora biti jasno ukazano kao na kriterij za dodjelu ugovora, u skladu s lanom 25. (2) Direktive 77/62, kojim se predvia da:
- 130 -
..., su ugovorni organi duni navesti u ugovornoj dokumentaciji ili u obavjetenju o ugovoru sve kriterije koje nastoje primijeniti na dodjelu, i to po mogunosti prema opadajuem redoslijedu vanosti.
Presuda Suda pravde od 28. marta 1995. godine u predmetu C324/93, stav (40) (45)
4.3 Neprirodno niska vrijednost ponude U drugom pitanju se pita da li odredbe lana 29. (5) Direktive 71/305 iziskuju od organa zaduenih za dodjelu ugovora da od ponuaa ije su ponude prema miljenju organa oigledno neprirodno niske u odnosu na transakciju, trai da dostave obrazloenja za ove cijene prije istraivanja njihovog sastava i donoenja odluke kome e dodijeliti ugovor, odnosno dozvoljavaju li oni u takvim okolnostima organu zaduenom za dodjelu ugovora da odlui je li nuno takva obrazloenja zahtijevati. lanom 29. (5) Direktive 71/305 predvia se da ako je ponuda oigledno neprirodno niska, organ zaduen za dodjelu ugovora duan je ispitati pojedinosti ponude, i u tu svrhu zahtijevati od ponuaa da dostave neophodna obrazloenja. Suprotno stavu koji je iznijela vlada Luksemburga, injenica da se odredbom izriito ovlauje ugovorni organ da ustanovi jesu li obrazloenja prihvatiljiva ni pod kojim okolnostima ga ne ovlauje da, time to odbija ponudu a da pri tome ne trai objanjenje od ponuaa, odlui unaprijed da je davanje prihvatljivog obrazloenja nemogue. Cilj odredbe, a to je zatita ponuaa od subjektivnosti sa strane organa nadlenog za dodjelu ugovora, ne bi se mogao postii ako bi se prepustilo tom organu da prosuuje da li je ispravno ili ne obrazloenja zahtijevati. Odgovor na drugo pitanje mora stoga biti da u sluaju kada je, prema miljenju organa zaduenog za dodjelu ugovora o javnim radovima ponuda ponuaa oigledno neprirodno niska u odnosu na transakciju, lanom 29. (5) Direktive 71/305 zahtijeva se da, prije nego to se doe do odluke u pogledu dodjele ugovora, organa trai od ponuaa obrazloenje njegovih cijena ili da obavijesti ponuaa koja od njegovih ponuda je vidljivo neprirodna, i da mu da razuman vremenski rok u okviru kojeg e dostaviti dodatne pojednosti.
Presuda Suda pravde od 10. februara 1982., godine u predmetu 76/81 Transporoute.
Odgovor na drugi dio treeg pitanja mora stoga biti to da se lanom 29. (5) Direktive Vijea 71/305 zabranjuje dravama lanicama da uvedu odredbe kojima se zahtijeva automatsko iskljuenje iz postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima odreenih ponuda utvrenih prema matematikom kriteriju, umjesto da se organ zaduen za dodjelu ugovora obavee na primjenu postupka ipitivanja utvrenog tom direktivom, dajui ponuau mogunost da obrazloenja dostavi.
- 131 -
Kada je rije o prvom pitanju, potrebno je zapaziti da je upravo radi omoguavanja ponuaima koji dostavljaju iznimno niske ponude da pokau da su te ponude stvarne, Vijee u lanu 29. (5) Direktive 71/305 utvrdilo precizan, detaljan postupak za ispitivanje ponuda za koje se ini da su neprirodno niske. Taj cilj bi bio ugroen ako bi drave lanice bile u mogunosti da prilikom provedbe lana 29. (5) direktive, od njega u bilo kojoj znatnoj mjeri odstupe. Odgovor na prvo pitanje mora stoga biti da prilikom provedbe Direktive Vijea 71/305 drave lanice ne mogu u bilo kojoj znaajnoj mjeri odstupiti od odredaba lana 29. (5) direktive. Slijedi da je odgovor koji se daje u prvom dijelu treeg pitanja taj da se lanom 29. (5) Direktive Vijea 71/305 doputa dravama lanicama da zahtijevaju ispitivanje ponuda kada se ove ponude ine neprirodno niskim, a ne samo kada su oigledno niske.
Presuda Suda pravde od 22. juna 1989. godine u predmetu 103/88 Fratelli Costanzo, stav (19) (21), (27)
lan 30. (4) Direktive Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima mora se tumaiti na sljedei nain: njime se iskljuuje zakonski propis drave lanice i upravna praksa kojom se doputa ugovornom organu da odbaci ponudu u kojoj se nudi vei popust od praga anomalija kao neprirodno nisku, uzimajui u obzir samo ona obrazloenja predloenih cijena koja obuhvataju najmanje 75% od osnovne ugovorne vrijednosti pomenuta u obavjetenju o nabavci, za koje se zahtijevalo da ponuai dostave uz ponude, a da se nije davala mogunost ponuaima da nakon otvaranja koverata brane svoje stanovite o onim elementima predloenih cijena koji su izazivali sumnju; njime se iskljuuje pravni propis drave lanice i upravna praksa koja iziskuje od ugovornog organa da u cilju ispitivanja neprirodno niskih ponuda uzme u obzir iskljuivo obrazloenja zasnovana na ekonominosti metoda izgradnje, izabrnih tehnikih rjeenja, ili u iznimnom sluaju povoljne uvjete na raspolaganju ponuau, ali ne i obrazloenja koja se odnose na one elemente za koje se minimalne vrijednosti propisuju zakonom, propisom ili upravnom odredbom ili se mogu ustanoviti iz slubenih podataka; meutim, uz uvjet da su svi zahtjevi koji se njime postavljaju inae ispunjeni i da ciljevi postavljeni Direktivom 93/37 nisu propali, njime se u naelu ne iskljuuje pravni propis drave lanice i upravna praksa kojom se po pitanju otkrivanja i ispitivanja neprirodno niskih ponuda, kao prvo, iziskuje da svi ponuai pod prijetnjom iskljuenja iz uea u ugovoru, poprate svoje ponude obrazloenjima predloenih cijena, s tim da se obuhvati najmanje 75% od osnovne vrijednosti tog ugovora, i, kao drugo, primjene metod izraunavanja praga anomalija po osnovu
- 132 -
prosjeka svih ponuda primljenih u spornom postupku dostave ponuda, tako da ponuai ne budu u situaciji da o tom pragu saznaju tek u vrijeme podnoenja svoje dokumentacije; rezultatom dobivenim primjenom tog metoda kalkulacije obavezno se, meutim, ostavlja mogunost njegovog ponovnog razmatranja od strane ugovornog organa.
Presuda Suda pravde od 27. novembra 2001. godine u predmetima C285/99 i C286/99 Impresa Lombardini, saetak presude.
5. albeni postupci 5.1 Opi zahtjevi u pogledu albenog sistema () U svojim pitanjima, Ured za nabavku oblasti Tirol (njem. Tiroler Landesvergabeamt) se u osnovi pita da li se odredbama poput onih kojima se ureuje njegov sastav i funkcioniranje zadovoljavaju uvjeti utvreni u lanu 2. (8) Direktive 89/665. Ta odredbe tiu se tijela odgovornih za albeni postupak u odnosu na odluke koje donose tijela nadlena za dodjelu javnih ugovora u okvirnom smislu Direktive 89/665. Prema taki 1. lana 2. (8), drave lanice mogu izabrati jedno od dva rjeenja prilikom utvrivanja aranmana za reviziju javnih ugovora. Prvo rjeenje je da se nadlenost za reviziju povjeri tijelima pravosudnog karaktera. Drugo rjeenje je da se u prvoj fazi ta nadlenost povjeri tijelima koja nisu takvog karaktera. U tom sluaju, odluke ovih tijela moraju podrazumijavati mogunost da budu predmet sudske revizije ili revizije od strane tijela koje je duno udovoljiti konkretnim uvjetima iz take 2. lana 2. (8) Direktive 89/665, kako bi se garantirala adekvatna revizija. Slijedi da se ove garantne odredbe ne primjenjuju ukoliko se radi o sluaju poput onog u postupku u glavnoj stvari, gdje je tijelo odgovorno za albeni postupak zapravo tijelo pravosudnog karaktera. Shodno tome, odgovor na pitanje koje je postavio Ured za nabavku (njem. Landesvergabeamt) mora biti da se uvjeti utvreni u lanu 2. (8) Direktive 89/665 ne primjenjuju na odredbe poput onih kojima se ureuje njegov sastav i funkcioniranje.
Presuda Suda pravde od 4. februara 1999. godine u predmetu C103/97, stav (26) (31)
() U sluaju da drava lanica ne preduzme potrebne provedbene mjere ili donese mjere koje nisu usaglaene s nekom direktivom, Sud je zavisno od odreenih uvjeta priznao pravo pojedinaca da se u pravnim pitanjima pozovu na direktivu u odnosu na dravu lanicu koja propustila da mjere preduzme ili uskladi. Premda ova minimalna garancija ne moe opravdati to to se drava lanica nastoji osloboditi obaveze pravovremenog preduzimanja provedbenih
- 133 -
mjera dovoljnih da se ispuni cilj svake direktive (vidi konkretno presudu u predmetu C-253/98 Komisija protiv Njemake [1996.] ECR I-2423, stav (13)), ona ipak moe djelovati u pravcu omoguavanja pojedincima da se pozovu u odnosu na dravu lanicu, na materijalne odredbe Direktive 92/50. Ako se relevantne domae odredbe ne mogu protumaiti u skladu sa Direktivom 92/50, osobe o kojima se radi mogu putem koritenja odgovarajuih postupka iz domaeg zakonodavstva, traiti naknadu za tetu nastalu kao posljedica neprenoenja direktive u vlastito zakonodavstvo u propisanom roku (vidi konkretno presudu u spojenim predmetima C-178/94, C179/94, C-188/94, C-189/94 i C-190/94 Dillenkofer i drugi [1996] ECR I-4845).
Presuda Suda pravde od 17. septembra 1997. godine u predmetu C54/96, stav (44) (45)
5.2 Osobe s pravom na albeni postupak () lan 1. (1) Direktive Vijea 89/665 mora se tumaiti tako da je obaveza drave lanice da osigura da se efikasni i brzi pravni lijekovi na raspolaganju protiv odluka koje donesu ugovorni organi proire takoe i na odluke koje se donose izvan zvaninog postupka dodjele i odluke koje prethode zvaninom pozivu na podnoenje ponuda (pozivu na tendere), a naroito odluke o tome da li sporni ugovor potpada pod osobni i materijalni predmet Direktive 92/50, ukljuujui i njene izmjene i dopune. Ta mogunost revizije je na raspolaganju svakoj osobi koja ima ili je imala interesa u stjecanju predmetnog ugovora a koja je oteena ili joj prijeti opastnost da e biti oteena navodnim prekrajem, od vremena kada je ugovorni organ izrazio elju na nain kojim se omoguava izazivanje pravnog dejstva. Drave lanice stoga nisu ovlatene da uslovljavaju mogunost revizije injenicom da je sporni postupak javne nabavke formalno ve dostigao odreenu fazu razvoja.
Presuda Suda pravde od 11. januara 2005. u predmetu C26/03 Stadt Halle, stav (44)
1. lanom 1. (3) Direktiva Vijea 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine, o usklaianju zakona, propisa i administrativnih uredbi u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnoj nabavci u javnim radovima, sa izmjenama i dopunama koje su donesene Direktivom Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ne iskljuuje se da albeni postupci predvieni tom direktivom budu na raspolaganju osobi koja trai dodjelu posebnog javnog ugovora tek ako se osoba izlae opasnosti da bude oteena navodnim prekrajem na koji ukazuje. lanom 1. (3) Direktive 89/665, sa izmjenama i dopunama u Direktivi 92/50, spreava se situacija u kojoj je ponuau uskraena mogunost dostupnosti albenom postupku predvienom u prethodno pomentuoj direktivi kako bi se osporilo vaenje odluke ugovornog organa kojom se
- 134 -
2.
njegova ponuda u tenderu ne smatra najboljom ponudom, po osnovu toga da je sudbina tog tendera bila da bude eliminiran unaprijed od strane ugovornog organa iz drugih razloga, i shodno tome nije bio oteen ili se nije izlagao opasnosti da bude opteen usljed navodnog krenja na koje ukazuje. U kontekstu albenog postupka na koji pomenuti ponua uiva pravo, ponuau se mora dopustiti da osporava osnov za iskljuenje na osnovu kojeg albeno tijelo namjerava zakljuiti da isti nije bio oteen ili se nije izlagao opasnosti da bude oteen odlukom iju validnost osporava.
Presuda Suda pravde od 19. juna 2003. godine u predmetu C249/00 Hackenmuller, izreka presude.
() lanom 1. (1) Direktive 89/665 nalae se dravama lanicama da, kada je rije o postupcima dodjele ugovora koji spadaju u predmet relevantnih direktiva Zajednice, preduzmu mjere neophodne kako bi se osiguralo da se na odluke koje donesu ugovorni organi mogu podnijeti albe djelotvorno i to je bre mogue, po osnovu da su takvim odlukama prekrene pravne norme Zajednice u oblasti javne nabavke ili pravila date drave kojim se vri provedba tih pravnih normi. Od drava lanica se takoer zahtijevalo, prema lanu 1. (3), da osiguraju da albeni postupci budu u najmanju ruku dostupni svakoj osobi koja ima ili je imala interes da stekne konkretni ugovor o javnoj nabavci roba ili izvoenju radova i koja je oteena ili je izloena opasnosti da bude oteena navodnim krenjem. Stoga je upravo u svjetlu ovih pitanja neophodno razmotriti mora li, u okolnostima poput onih koje se pojavljuju u postupku u glavnoj stvari, albeni postupak predvien Direktivom 89/665 biti raspoloiv za konzorcij kao to je na primjer Makedoniko Metro. U tom pogledu Sud kao prvo zapaa da je, prema onome to se u prijedlogu za rjeavanje prethodnog pitanja pokazuje i istie u taki 28. ove presude, ministar zauzeo stav da je Makedoniko Metro znaano odstupio od uvjeta utvrenih za ugovor i da je odlukom od 29. novembra 1996. godine prekinuo pregovore sa konzorcijem. U smislu odreivanja da li je ministrova odluka obuhvaena pod pojmom odluke koje donose ugovorni organi u lanu 1. (1) Direktive 89/665, trebalo bi imati u vidu to da je Sud izjavio da taj izraz obuhvata odluke donesene od strane ugovornih organa a koje su predmet primjene pravila iz pravnih normi Zajednice o javnim ugovorima (predmet C-92/00 HI [2002.] ECR I-5553, stav (37)). Kada je rije o tome da li se ova pravila primjenjuju u ovom sluaju, ak iako direktive Zajednice o javnim nabavkama ne sadre odredbe primjenjive u posebnom sluaju, opim naelima pravnih normi Zajednice, a naroito naelom jednakog tretmana, takoe se ureuju postupci za dodjelu javnih ugovora (vidi predmet C-324/98 Telaustria i Telefonadress [2000] ECR I10745, stav (60), i HI, stav (47)).
- 135 -
Budui da se za ta naela smatra da se primjenjuju na odluku donesenu u kontekstu postupka za dodjelu javnog ugovora, ta odluka takoe potpada pod primjenu pravila utvrenih Direktivom 89/665 radi osiguravanja usklaenosti sa pravilima o javnim ugovorima iz pravnih normi Zajednice (see HI, paragraph 48). Ukoliko je to primjereno situaciji, na nadlenom sudu e biti da u svjetlu relevantnih faktora odlui primjenjuju li se ta naela na postupak u glavnoj stvari. Na nadlenom sudu je isto tako da ustanovi moe li se Makedoniko Metro posmatrati, ak i kao konzorcijum sa novim lanstvom, kao neko ko ima ili je imao interes da dobije ugovor u sporu iz postupka u glavnoj stvari i kao neko ko je oteen odlukom ministra od 29. novembra 1996. godine u smislu lana 1. (3) Direktive 89/665. U ovim okolnostima, odgovor na drugi dio pitanja mora biti to da, ukoliko odluka ugovornog organa ima negativan utjecaj na prava prenesena na konzorcijum prema pravnim normama Zajednice u kontekstu postupka za dodjelu javnog ugovora, konzorcijumu mora biti omogueno da se koristi albenim postupcima predvienim u Direktivi 89/665.
Presuda Suda pravde od 23. januara 2003. godine u predmetu C57/01 Metro Makedoniki, stav (64) (73)
Prema lanu 1. (1) Direktive 89/665, obavezno se mora imati u vidu da za odluke koje donose ugovorni organi mora postojati mogunost efikasne revizije i da u skladu sa stavom (3) tog lana albeni postupak mora biti dostupan barem osobama koje imaju interes da dobiju javni ugovor.
Konzorcijum Espace Trianon -Sofibail i Komisija Evropskih zajednica tvrde da
u okolnostima poput onih iz postupka u glavnoj stvari, procesno pravilo date drave kojim se od lanica konzorcijuma zahtijeva da zajedniki pokrenu sudski postupak i shodno tome se jednoglasno sloe da podnesu tubu protiv odluke o dodjeli javnog ugovora, nije usklaeno sa uvjetom u pogledu raspoloivosti albenih postupaka iz lana 1. (3) Direktive 89/665. Po njihovom miljenju, efikasnom sudskom zatitom mora se lanicama takvog udruenja omoguiti raspolaganje individualnim pravom na pokretanje tube.
U ovom pogledu mora se konstatirati da se u dijelu kojim se upuuje na svaku osobu koja ima interes da dobije javni ugovor, lanom 1. (3) u situaciji poput one u postupku u glavnoj stvari aludira na osobu koja je prilikom dostavljanja ponuda u tenderu za sporni javni ugovor pokazala svoj interes za dobijanje javnog ugovora. U ovoj situaciji, upravo je konzorcijum taj koji je kao takav dostavio ponudu a ne njegove pojedinane lanice. Na isti nain, da im je predmetni ugovor bio dodijeljen, sve lanice konzorcijuma bile bi obavezne potpisati ugovor i izvesti radove. U svjetlu prethodno navedenog nuni su sljedei odgovori na pitanja koja se upuuju Sudu:
- 136 -
lan 1. Direktive 89/665 se ima tumaiti na nain tako da njime nije iskljueno da se zakonima drave predvia da iskljuivo lanice konzorcijuma bez svojstva pravnog lica, koji je kao takav uestvovao u postupku za dodjelu javnog ugovora i taj mu ugovor nije dodijeljen, mogu zajednikim djelovanjem podnijeti tubu protiv odluke kojom se dodjeljuje ugovor, a ne samo jedna od njegovih lanica pojedinano; isto vrijedi u sluaju da sve lanice tog konzorcijuma zajedno podnesu tubu ali se zahtjev jedne od njegovih lanica smatra nedopustivim.
Presuda Suda pravde iz septembra 2005. godine u predmetu C129/04 Espace Trianon, stav (17) (20), (29)
U svijetlu ciljeva Direktive 89/665 je neophodnost da se razmotriti doputa li se lanom 1. (3) nekoj dravi lanici da pobudi interes ponuaa za dobijanje posebnog ugovora, i stoga njegovo pravo pristupa albenom postupku utvreno tom direktivom, zavisno od uvjeta koji je prethodno primijenila na odbor za mirenje poput posebnog organa za nadlenog za rjeavanje sporova (njem. Bundes-Vergabekontrolkommission BVKK). U tom pogledu uputno se prisjetiti da budui da je vidljivo iz prvog i drugog stava preambule, Direktiva 89/665 je osmiljena ne bi li se ojaali postojei mehanizmi kako na nivou date drave tako i na nivou Zajednice s ciljem da se osigura efektivna primjena direktiva Zajednice koje se odnose na javnu nabavku, naroito u onoj fazi u kojoj je jo uvijek mogue pravnim sredstvima djelovati protiv prekraja. U tom cilju, lanom 1. (1) te direktive zahtijeva se od drava lanica da daju garancije da nezakonite odluke ugovornih organa mogu postati predmetom efikasne revizije koja se odvija to je bre mogue (konkretno, vidi ranije pomenuti predmet Alcatel Austria, stav (33) i (34), i predmet C-470/99 Universale-Bau i drugi [2002] ECR I-11617, stav (74)). Neizbjeni zakljuak je da omoguavanje pristupa albenom postupku predvienom u Direktivi 89/665 uslovljeno prethodnim podnoenjem zahtjeva odboru za mirenje poput B-VKK, u suprotnosti je sa ciljem te direktive u vezi sa ostvarivanjem brzog i efikasnog postupanja. Prije svega, prethodno obraanje tom odboru neizbjeno dovodi do odlaganja uvoenja postupka revizije ija se uspostava od drava lanica iziskuje Direktivom 89/665. Kao drugo, obini odbor za mirenje poput B-VKK nema nijednu od ovlasti koje se lanom 2. (1) Direktive 89/665 zahtijevaju od drava lanica da dodijele tijelima nadlenim za izvrenje albenih postupaka, tako da se obraanje ovom tijelu ne osigurava efikasna primjena direktiva Zajednice o javnim nabavkama. Potrebno je dodati da injenica da se lanom 1. (3) Direktive 89/665 izriito doputa dravama lanicama da utvrde detaljna pravila prema kojima su dune staviti albene postupke na raspolaganje svakoj osobi koja ima ili je imala interes da dobije odreeni javni ugovor i koja je oteena ili se izlae opasnosti da bude oteena navodnim krenjem, ipak im ne daje za pravo da
- 137 -
izraz interes da se dobije javni ugovor tumae na nain koji bi mogao ograniiti efikasnost te direktive (u tom smislu vidi ranije navedeni predmet Universale-Bau, stav (72)). U svjetlu prethodno navedenog, odgovor koji se daje u vezi sa pitanjima upuenim na prethodno odluivanje jeste da se lanom 1. (3) Direktive 89/665 iskljuuje mogunost da se preduzee koje je uestvovalo u postupku javne nabavke smatra preduzeem koje je izgubilo interes da dobije taj ugovor, po osnovu da je prije pokretanja albenog postupka prema toj direktivi propustilo da se obrati odboru za mirenje, poput organa za rjeavanje sporova B-VKK osnovanim prema Saveznom zakonu o nabavci (njem. Bundesvergabegesetz BvergG).
Presuda Suda pravde od 19. juna 2003. godine u predmetu C410/01, stav (29) (35)
5.3 Odluke koje su predmet albenih mjera Time to nije donijela mjere neophodne radi postupanja u skladu sa l. 1., i 2. Direktive Vijea 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine o usaglaavanju zakona, pravila i upravnih propisa u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnoj nabavci i javnim radovima, sa izmjenama i dopunama iz Direktive Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine u vezi sa usaglaavanjem postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga, i naroito: (time to nije proirila sistem albenih postupaka predvienih tom direktivom na odluke koje donose privredna drutva ureena pravilima privatnog prava i konkretno osnovana radi zadovoljavanja potreba od opeg interesa koje nisu industrijskog ili komercijalnog karaktera, imaju svojstvo pravne osobe, i ije poslovanje veim djelom finansiraju javni organi ili ostala tijela ureena pravilima javnog prava, ili ona privredna drutva ije djelatnosti su predmet kontrole od strane tih organa i tijela, odnosno iji administrativni, rukovodni ili nadzorni organ ine lanovi od su kojih vie od polovine imenovali javni organi ili tijela ureena pravilima javnog prava; (time to je u naelnom pravilu mogunost odgovarajuih prijelaznih mjera odobrenih u vezi sa odlukama koje donose ugovorni organi uvjetovala zahtjevom da se kao prvo obavezno podnesu tube protiv odluke ugovornog organa, Kraljevina panija nije ispunila svoje obaveze prema toj direktivi.
- 138 -
Presuda Suda pravde 15. maja 2003. godine u predmetu C214/00, Komisija protiv panije.
() Na osnovu sadraja prijedloga za rjeavanje prethodnog pitanja, Vijee za albe u oblasti javnih nabavki (njem. Vergabekontrollsenat) eli kao odgovor na svoje prvo pitanje eli znati da li je odluka da se povue poziv na tender za ugovor o pruanju javnih usluga zapravo odluka koju donose ugovorni organi u vezi sa kojom se od drava lanica trai da, u skladu sa lanom 1. (1) Direktive 89/665, u svojim dravnim zakonodavstvima ustanove efikasne postupke revizije koji su maksimalno ekspeditivni. Premda se u tom pogledu lanom 2. (1) (b) Direktive 89/665 ograniava predmet te direktive, njime se ne daje definicija nezakonitih odluka ije se ponitenje eventualno moe zahtijevati, a isti se ograniava na taksativno navoenje mjera ije se preduzimanje trai od drava lanica u svrhe albenih postupaka iz lana 1 (u tom smislu vidi predmet C-81/98 Alcatel Austria i drugi protiv Bundesministerium fr Wissenschaft und Verkehr [1999] ECR I-7671, st. (30) i (31)). Prvo pitanje se stoga mora shvatiti tako da se njime u naelu trai odgovor na pitanje zahtijeva li se lanom 1. (1) Direktive 89/665 da se odlukom ugovornog organa o povlaenju poziva na tender za ugovor o obavljanju javnih sluga pokrenu albeni postpuci, a u odgovarajuim sluajevima i ponitenja, na osnovu toga to je ugovorni organ prekrio pravne norme Zajednice u oblasti javnih ugovora ili pravila date drave u koja su prenesene te norme. Radi davanja odgovora na tako preformulirano pitanje, neophodno je dakle tumaiti rijei odluke koje donose ugovorni organi koritene u lanu 1. (1) Direktive 89/665. () Potrebno je prisjetiti se prethodnog zapaanja da se lanom 1. (1) Direktive 89/665 stavlja u obavezu drave lanice da utvrdi postupke kojima se omoguava revizija odluka donesenih u postupku dostave ponuda na osnovu toga to su ovim odlukama prekrena pravila pravnih normi Zajednice o javnim ugovorma ili pravila domaeg zakonodavstava drave u koje su te norme uvrtene. Slijedi da ukoliko se odluka koju donosi ugovorni organ u postupku dodjele javnog ugovora donese zavisno od pravila pravnih normi Zajednice o javnim ugovorima i stoga postoji mogunost da e se njome ova pravila prekriti, lanom 1. (1) Direktive 89/665 predvia se da ta odluka moe initi predmet tube za ponitenje. Stoga, u cilju da se utvrdi moe li se odluka ugovornog organa o povlaenju poziva na tender za ugovor o pruanju javnih usluga smatrati jednom od odluka u pogledu kojih se od drava lanica trai da prema Direktivi 89/665 zasnuje postupke tube za ponitenje, potrebno je radi toga ispitati da li takva odluka potpada pod pravila iz prava Zajednice o javnim ugovorima. Potrebno je u tom pogledu konstatirati da jedina odredba u Direktivi 92/50 koja se konkretno odnosi na odluku o povlaenju poziva na tender jeste lan 12. (2), kojim se izmeu ostalog predvia da u sluaju da su odluili odustati od
- 139 -
postupka dodjele, ugovorni su organi obavezni to prije obavijestiti kandidate i ponuae o razlozima za donoenje ove odluke. Sud pravde je ve imao priliku da definira opseg obaveze obavjetavanja o razlozima za odustanak od dodjele ugovora u kontekstu Direktive Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine o usaglaavanju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima (SG 1993. L 199, str. 54), u verziji direktive koja je proistekla iz Direktive 97/52 (u daljem tekstu: Direktiva 93/37), koja u lanu 8. (2) sadri odredbu slinu lanu 12. (2) Direktive 92/50. Konkretno, u svojoj presudi u predmetu C-27/98 Fracasso i Leitschutz protiv Salzburger Landesregierung [1999.] ECR I-5697, st. (23) i (25), Sud je smatrao da se lanom 8. (2) Direktive 93/37 ne predvia da je mogunost koja je implicitno doputena Direktivom 93/37 da ugovorni organ odlui da ne dodjeli ugovor koji je oglaen na tenderu, ograniena na vanredne sluajeve ili nuno mora biti zasnovana na ozbiljnim razlozima. Slijedi da se prema ispravnom tumaenju lana 12. (2) Direktive 92/50, iako se tom odredbom predvia obaveza ugovornog organa da obavijesti kandidate i ponuae o razlozima za svoju odluku ukoliko odlui da povue poziv na tender za ugovor o pruanju javnih usluga, ne podrazumijevana obaveza tog organa da dovede postupak dodjele do zakljuenja. Meutim, iako i pored dunosti da se saopte razlozi za povlaenje poziva na tender, Direktiva 92/50 ne sadri posebnu odredbu o materijalnim ili formalnim uvjetima za tu odluku, ostaje injenica da je ta odluka jo uvijek predmet primjene temeljnih pravila iz pravnih normi prava Zajednice, a naroito naela utvrenih u Sporazumu o EZ kao i prava na formiranje i slobode pruanja usluga. Sud je u tom pogledu dosljedno smatrao da je svrha usaglaavanja na nivou Zajednice o postupaka za dodjelu javnih ugovora da se uklone prepreke koje stoje na putu slobodi pruanja usluga i nabavci roba i da se na taj nain zatite interesi strana u prometu formiranih u dravi lanici koje ele ponuditi robe ili usluge ugovornim organima upostavljenim u drugoj dravi lanici (vidi, izmeu ostalog, predmet C-380/98 University of Cambridge [2000.] ECR I-8035, stav (16); predmet C-19/00 SIAC Construction [2001.] ECR I-7725, stav (32)). Direktivom 92/50 nastoji se postii iskljuivo jedan cilj. Na osnovu onoga to se pokazuje u stavu (20) preambule, ova direktiva je osmiljena kako bi se njome eliminirali postupci kojima se openito ograniava konkurencija i uee u ugovorima od strane dravljana drugih drava lanica, konkretnim poboljanjem pristupa davaocima usluga postupcima za dodjelu ugovora. Na osnovu sudske prakse Suda isto tako se pokazuje da naelo jednakog tretmana, koje ini osnov direktiva o postupcima za dodjelu javnih ugovora, podrazumijeva konkretnu obavezu transparentnosti kako bi se omoguilo potvrivanje da je ovo naelo ispotovano (u tom smislu vidi predmet C-275/98 Unitron Scandinavia i 3-S protiv Ministeriet for Fdevarer, Landbrug og Fiskeri [1999] ECR I-8291, stav (31); predmet C-324/98 Telaustria i Telefonadress protiv Telekom Austria [2000.] ECR I-10745, stav (61)).
- 140 -
Potrebno je u tom pogledu konstatirati da se dunost saoptavanja razloga za donoenje odluke o povlaenju poziva na tender, utvrena u lanu 12. (2) Direktive 92/50, precizno diktira nastojanjem da se osigura minimalni potreban nivo transparentnosti u postupcima dodjele ugovora na koje se ta direktiva odnosi a time i potivanje naela jednakog tretmana. Slijedi da, iako se Direktivom 92/50 posebno ne ureuju detaljeni postupci za povlaenje poziva na tender za ugovor o nabavci javnih usluga, od ugovornih organa se i pored toga zahtijeva da prilkom donoenja takve odluke postupaju u skladu sa temeljnim pravilima Sporazuma openito, a naroito s naelom nediskriminacije po osnovu dravne pripadnosti (analogno tome, kada je rije o zakljuivanju koncesija o pruanju javnih usluga, vidi Telaustria and Telefonadress, stav (60)). Budui da je odluka ugovornog organa o povlaenju poziva na tender za ugovor o pruanju javnih usluga predmet relevantnih materijalnih pravila u okviru pravnih normi prava Zajednice, mora se zakljuiti da i ona isto tako potpada pod djelokrug pravila utvrenih Direktivom 89/665 i to radi osiguravanja postupanja u skladu s pravilima pravnih normi prava Zajednice o javnim ugovorima.
Presuda Suda pravde od 18. juna 2002. godine u predmetu C92/00, stav (29) (32), (36) (48)
Direktiva Vijea 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine o usaglaavanju zakona, pravila i odredaba upravnih propisa u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnoj nabavci i javnim radovima, sa izmjenama i dopunama u Direktivi Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine, vezano za usaglaavanje postupaka za dodjelu ugovora o pruanju javnih usluga, i naroito lanovi 1. (1) i 2. (7) iste direktive, moraju se shvatiti tako da u sluaju kada klauzula u pozivu na tender nije usklaena sa pravilima Zajednice o javnim ugovorima, u nacionalnim pravnim sistemima drava lanica mora se predvidjeti mogunost pozivanja na nekompatibilnost u albenim postupcima iz Direktive 89/665.
Presuda suda pravde od 18. marta 2004. godine u predmetu C314/01 Siemens, izreka presude.
Lista citiranih presuda Evropskog suda pravde Predmet 76/81 Presuda od 10. februara 1982. - SA Transporoute et travaux protiv Ministarstva javnih radova, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1982. str. 00417 Predmet 199/85 Presuda od 10. marta 1987. Komisije Evropskih zajednica protiv Republike Italije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1987. str. 01039 Spojeni predmeti 27/86, 28/86 i 29/86 Presuda od. 9. jula 1987. - SA Constructions et entreprises industrielles (CEI) i drugi protiv Socit
- 141 -
03347
cooprative "Association intercommunale pour les autoroutes des Ardennes" i drugi, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1987. str.
Predmet 31/87 Presuda od 20. septembar 1988 - Gebroeders Beentjes BV protiv Drave Holandije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1988. str. 04635 Predmet 45/87 Presuda od 22. septembra 1988. Komisija Evropskih zajednica protiv Irske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1988. str 04929 Predmet 103/88 Presuda od 22. juna 1989. - Fratelli Costanzo SpA protiv Comune di Milano, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1989. str. 01839 Predmet C-3/88 Presuda od 5. decembra 1989. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Italije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1989. str.04035 Predmet C-24/91 Presuda od 18. marta 1992. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine panije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1992. str. I-01989 Predmet C-243/89 Presuda od 22. juna 1993. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine Danske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1993. str. I-03353 Predmet C-107/92 Presuda od 2. avgusta 1993. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Italije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1993. str. I-04655 Predmet C-71/92 Presuda od 17. novembra 1993. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine panije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1993. str I-05923 Predmet C-328/92 Presuda od 3. maj 1994. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine panije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1994. str. I-01569 Predmet C-359/93 Presuda od 24. januara 1995. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine Holandije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1995. str. I-0157 Predmet C-324/93 Presuda od 28. marta 1995. godine The Queen v Secretary of State for Home Department, ex parte Evans Medical Ltd i Macfarlan Smith Ltd, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1995. str. I-0563 Predmet C-57/94 Presuda od 18. maja 1995. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Italije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1995. str. I-01249
- 142 -
Predmet C-318/94 Presuda od 28. marta 1996. Komisija Evropskih zajednica protiv Savezne Republike Njemake, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1996. str. I-01949 Predmet C-87/94 Presuda od 25. aprila 1996. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine Belgije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1996. str. I-02043 Predmet C-54/96 Presuda od 17. septembra 1997. - Dorsch Consult Ingenieurgesellschaft mbH protiv Bundesbaugesellschaft Berlin mbH, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1997. str. I-04961 Predmet C-5/97 Presuda od 18. decembra 1997. - Ballast Nedam Groep NV protiv Belgische Staat, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1997. str. I-07549 Predmet C-44/96 Presuda od 15. januara 1998. - Mannesmann Anlagenbau Austria AG i drugi protiv Strohal Rotationsdruck GesmbH, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1998. str. I-00073 Predmet C-323/96 Presuda od 17. septembra 1998. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine Belgije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1998. str. I-05063 Predmet C-360/96 Presuda od 10. novembra 1998. - Gemeente Arnhem and Gemeente Rheden protiv BFI Holding BV, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1998. str. I-06821 Predmet C-353/96 Presuda od 17. decembra 1998. Komisija Evropskih zajednica protiv Irske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1998. str. I-08565 Predmet C-103/97 Presuda od 4. februara 1999. - Josef Kllensperger GmbH & Co. KG i Atzwanger AG protiv Gemeindeverband Bezirkskrankenhaus Schwaz, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1999. str. I-00551 Predmet C-225/97 Presuda od 19. maja 1999. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Francuske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1999. str. I-03011 Predmet C-81/98 Presuda od 28. oktobra 1999. - Alcatel Austria AG i drugi, Siemens AG sterreich i Sag-Schrack Anlagentechnik AG protiv Bundesministerium fr Wissenschaft und Verkehr, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1999. str. I-07671 Predmet C-107/98 Presuda od 18. novembra 1999. - Teckal Srl protiv Comune di Viano i konzorcija Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) di Reggio Emilia, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1999. str. I08121 Predmet C-275/98 Presuda od 18. novembra 1999. - Unitron Scandinavia A/S i 3-S A/S, Danske Svineproducenters Serviceselskab
- 143 -
protiv Ministeriet for Fdevarer, Landbrug og Fiskeri, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 1999. str. I-08291 Predmet C-225/98 Presuda od 26. septembra 2000. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Francuske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2000. str. I-07445 Predmet C-380/98 Presuda od 3. oktobra 2000. The Queean protiv H.M. Treasury, ex parte Univerzitet u Cambridgeu, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2000. str. I-08035 Predmet C-16/98 Presuda od 5. oktobra 2000. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Francuske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2000. str. I-08315 Predmet C-324/98 Presuda od 7. decembra 2000. - Telaustria Verlags GmbH i Telefonadress GmbH protiv Telekom Austria AG, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2000. str. I-10745 Predmet C-237/99 Presuda od 1. februara 2001. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Francuske, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2001. str. I-00939 Spojeni predmeti C-223/99 i C-260/99 Presuda od 10. maja 2001. Agor Srl i Excelsior Snc di Pedrotti Bruna & C. protiv Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano and Ciftat Soc. coop. arl., prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2001. str. I-03605 Predmet C-399/98 Presuda od 12. jula 2001. - Ordine degli Architetti delle province di Milano e Lodi, Piero De Amicis, Consiglio Nazionale degli Architetti i Leopoldo Freyrie protiv Comune di Milano, i Pirelli SpA, Milano Centrale Servizi SpA i Fondazione Teatro alla Scala, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2001. str. I-05409 Predmet C-19/00 Presuda od 18. oktobra 2001. - SIAC Construction Ltd protiv County Council of the County of Mayo, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz reported in European Court reports 2001 Page I-07725
Ente nazionale per le strade and Societ Italiana per Condotte d'Acqua SpA (C-285/99) i Impresa Ing. Mantovani SpA protiv ANAS - Ente nazionale per le strade and Ditta Paolo Bregoli (C-286/99), prikazano u
izvjetajima Evropskog suda iz 2001. str. I-09233
Spojeni predmeti C-285/99 i C-286/99 Presuda od 27. novembra 2001. - Impresa Lombardini SpA - Impresa Generale di Costruzioni v ANAS -
Predmet C-92/00 Presuda od 18. juna 2002. - Hospital Ingenieure Krankenhaustechnik Planungs-Gesellschaft mbH (HI) protiv Stadt Wien, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2002. str. I-05553 Predmet C-513/99 Presuda od 17. septembra 2002. - Concordia Bus Finland Oy Ab, biva Stagecoach Finland Oy Ab protiv Helsingin kaupunki i HKL-Bussiliikenne, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2002. str. I-07213
- 144 -
Evropskog suda iz 2002. str. I-11617
AG, Bietergemeinschaft: 1) Hinteregger & Shne Bauges.m.b.H. Salzburg, 2) ST-STETTIN Hoch- und Tiefbau GmbH protiv Entsorgungsbetriebe Simmering GmbH, prikazano u izvjetajima
Predmet C-57/01 Presuda od 23. januara 2003. - Makedoniko Metro i Michaniki AE protiv Elliniko Dimosio, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-01091
Predmet C-470/99 Presuda od 12. decembra 2002. - Universale-Bau
Predmet C-373/00 Presuda od 27. februara 2003. - Adolf Truley GmbH protiv Bestattung Wien GmbH, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-01931 Spojeni predmeti C-20/01 i C-28/01 Presuda od 10, aprila 2003. Komisija Evropskih zajednica protiv Savezne Republike Njemake, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-03609 Predmet C-214/00 Presuda od 15. maja 2003. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine panije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-04667 Predmet C-18/01 Presuda od 22. maja 2003. - Arkkitehtuuritoimisto Riitta Korhonen Oy, Arkkitehtitoimisto Pentti Toivanen Oy i Rakennuttajatoimisto Vilho Tervomaa protiv Varkauden Taitotalo Oy, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-05321 Predmet C-410/01 Presuda od 19. juna 2003. - Fritsch, Chiari & Partner, Ziviltechniker GmbH i drugi protiv Autobahnen- und Schnellstraen-Finanzierungs-AG (Asfinag), prikazano u izvjetajima
Evropskog suda iz 2003. str. I-06413
Predmet C-249/01 Presuda od 19. juna 2003. - Werner Hackermller protiv Bundesimmobiliengesellschaft mbH (BIG) i Wiener Entwicklungsgesellschaft mbH fr den Donauraum AG (WED), prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-06319 Predmet C-315/01 Presuda od 19. juna 2003. - Gesellschaft fr Abfallentsorgungs-Technik GmbH (GAT) protiv sterreichische Autobahnen und Schnellstraen AG (SAG), prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-06351 Predmet C-244/02 Nalog od 16. oktobra 2003. - Kauppatalo Hansel Oy v Imatran kaupunki, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-12139 Predmet C-283/00 Presuda od 16. oktobra 2003. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine panije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-11697 Predmet C-448/01 Presuda od 4. decembra 2003. - EVN AG et Wienstrom GmbH protiv Republike Austrije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2003. str. I-14527
- 145 -
Predmet C-230/02 Presuda od 12. februara 2004. - Grossmann Air Service, Bedarfsluftfahrtunternehmen GmbH & Co. KG protiv Republike Austrije, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2004. str. I-01829 Predmet C-314/01 Presuda od 18. marta 2004. - Siemens AG sterreich i ARGE Telekom & Partner protiv Hauptverband der sterreichischen Sozialversicherungstrger, prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2004. str. I-02549 Predmet C-385/02 Presuda od 14. septembra 2004. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Italije, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda Predmet C-247/02 Presuda od 7. oktobra 2004. - Sintesi SpA protiv Autorit per la Vigilanza sui Lavori Pubblici, jo nije prikazano u Predmet C-126/03 Presuda od 18. novembra 2004. Komisija Evropskih zajednica protiv Savezne Republike Njemake, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda Predmet C-26/03 Presuda od 11. januara 2005. - Stadt Halle i RPL Recyclingpark Lochau GmbH protiv Arbeitsgemeinschaft Thermische Restabfall- und Energieverwertungsanlage TREA Leuna, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda iz 2005. Predmet C-84/03 Presuda od 13. januara 2005. Komisija Evropskih zajednica protiv Kraljevine panije, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda Joined cases C-21/03 and C-34/03 Presuda od 3. marta 2005 Fabricom SA protiv drave Belgije, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda Predmet C-394/02 Presuda od 2. juna 2005. Komisija Evropskih zajednica protiv Republike Grke, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda Predmet C 458/03 Presuda od 13. oktobra 2005. Parking Brixen protiv Gemende Birixen i Stadwerke Brixen AG, jo nije prikazano u izvjetajima Evropskog suda.
izvjetajima Evropskog suda
- 146 -
PRAVO I POLITIKA JAVNIH NABAVKI EU Izbor tekstova Urednik: dr Martin Trybus

(Sheffield univerzitet)
www.javnenabavke.ba
Sarajevo, 2006. Urednik: dr Martin Trybus Pregled prevoda: Marian Lemke Akademski pregled prevoda: doc. dr Veljko Trivun Prevod: Uvod (dr Martin Trybus) Aida Spahi Namjena: Ciljevi dravnog zakona o ugovorima (Steven L. Schooner) Safet Mujki Zahtjevi po pitanju transparentnosti (Peter Trepte) ermana eta Obuhvaenost subjekata Direktivama o nabavkama Evropske zajednice i propisima u Velikoj Bitaniji: pregledni prikaz (Sue Arrowsmith) Alisa Uzunovi Propisi javnih nabavki Evropske zajednice primjenjeni na komunalni sektor (Adrian Brown) ermana eta Pitanje principa: Tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evropskih direktiva o javnim nabavkama (Peter Braun) Aida Spahi Nabavka za oruane snage: Ravnotea izmeu sigurnosti i internog trita (dr Martin Trybus) ermana eta Procjena novog zakonodavnog paketa o javnoj nabavci (Sue Arrowsmith) Snjeana ori Sekundarne politike u javnim nabavkama: Inovacije u novim direktivama (Jol Arnould) Alisa Uzunovi Socijalna politika u javnim nabavkama: Pregled propisa (Christopher McCrudden) ermana eta Zelene nabavke u novom reimu (Peter Kunzlik) Emina Husika Uloga Komisije u provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama (Amadine Delsaux) Alisa Uzunovi Centralizirana primjena u Poljskoj (Marian Lemke) Aida Spahi Javne nabavke: Primjer razvijenog polja pravnih sredstava utvrenih od strane zakona Zajednice (Sue Arrowsmith) Snjeana ori
Ovu publikaciju je pripremio Projekat Evropske unije za javne nabavke II faza. Publikacija je finansirana sredstvima EU. elimo se zahvaliti svim autorima i izdavaima koji su se sloili da objavimo njihove tekstove
SADRAJ:
Uvod (dr Martin Trybus) Prvi dio: Ciljevi javnih nabavki Namjena: Ciljevi dravnog zakona o ugovorima (Steven L. Schooner) Zahtjevi po pitanju transparentnosti (Peter Trepte) Drugi dio: Predmet evropskih propisa o javnim nabavkama Obuhvaenost subjekata Direktivama o nabavkama Evropske zajednice i propisima u Velikoj Bitaniji: pregledni prikaz (Sue Arrowsmith) Propisi javnih nabavki Evropske zajednice primjenjeni na komunalni sektor (Adrian Brown) Pitanje principa: Tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evropskih direktiva o javnim nabavkama (Peter Braun) Nabavka za oruane snage: Ravnotea izmeu sigurnosti i internog trita (dr Martin Trybus) Trei dio: Reforma i politike javnih nabavki Procjena novog zakonodavnog paketa o javnoj nabavci (Sue Arrowsmith) Sekundarne politike u javnim nabavkama: Inovacije u novim direktivama (Jol Arnould) 141 185 199 223 41 79 101 115 15 25 5
McCrudden)
Socijalna politika u javnim nabavkama: Pregled propisa (Christopher Zelene nabavke u novom reimu (Peter Kunzlik) etvrti dio: Pravna sredstva i sprovoenje
Uloga Komisije u provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama (Amadine Delsaux) Centralizirana primjena u Poljskoj (Marian Lemke) Javne nabavke: Primjer razvijenog polja pravnih sredstava utvrenih od strane zakona Zajednice (Sue Arrowsmith) Tabela sluajeva Meunarodni sporazumi Indeks Skraenice
251 281 313 343 355 361 367
www.javnenabavke.ba
Uvod dr Martin Trybus
www.javnenabavke.ba
dr Martin Trybus
Uvod
Uvod Bosna i Hercegovina se priprema za lanstvo u Evropskoj uniji (EU). Kroz proces stabilizacije i prikljuivanja, poput susjeda na Zapadnom Balkanu, zemlja e morati implementirati acquis communautaire (preko 80,000 stranica legislative) u svoj dravni pravni sistem. Jedna od oblasti prava koja se mora uskladiti sa zahtjevima Sporazuma Evropske zajednice (EZ) i subsidiarnim pravom je oblast javnih nabavki. Termin javne nabavke odnosi se na nabavku radova, roba i usluga od strane ugovornih organa koji su im potrebni za njihovo djelovanje u to spada sve od jednostavnog uredskog materijala, poput olovaka ili spajalica, do sofisticirane visoko-tehnoloke opreme, poput kompjutera i borbenih aviona. Aktivnosti nabavke od strane javnih ili privatiziranih komunalnih ustanova, na primjer u sektoru vode, struje ili saobraaja, su usko povezane da uim terminom javne nabavke. Javne i komunalne nabavke su regulirane da bi se osigurala vrijednost za novac, konkurencija i transparentnost. Glavni cilj zakona o javnim nabavkama EU je da otvori trite javnih nabavki za kompanije iz svih zemalja lanica; da sprijei diskriminaciju na osnovu nacionalnosti. EU je najvee trite javnih nabavki u svijetu. Hiljade ugovornih organa i komunalnih ustanova dodjeljuju ugovore u ukupnom iznosu od 1.4 triliona godinje. Ovo predstavlja 14% u prosjeku bruto nacionalnog dohotka (GDP) trenutnih zemalja-lanica. Nadamo se da e jake i konkurentne kompanije u Bosni i Hercegovini uestvovati na ovom velikom tritu u bliskoj budunosti. U septembru 2004. godine, u Bosni i Hercegovini je donesen prvi Zakon o javnim nabavkama na dravnom nivou. Ovaj zakon ima za cilj da dovede legislativu javnih nabavki u liniju sa standardima starih zemalja-lanica EU. Nove zemlje-lanice koje su se prikljuile 2005. godine i one koje e se prikljuiti 2007. godine morale su proi kroz isti proces. Razumijevanje pravnih zahtjeva zakona o javnim nabavkama EZ je stoga uslov za razumijevanje novog Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Sporazum EZ odreuje osnovni okvir za regulativu javnih nabavki u Evropi. Ovaj osnivaki dokument EZ je ustvari meunarodni sporazum izmeu zemalja lanica Austrije, Belgije, Velike Britanije, Danske, Francuske, Finske, Njemake, Grke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, panije, vedske i grupe koja se pridruila 2004. godine, tj. Kipar, eka Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovaka Republika i Slovenija. Bugarska i Rumunija e se pridruiti 2007. ili 2008. godine, a Turska i Hrvatska su trenutno u pregovorima za lanstvo. Zapadni Balkan, ukljuujui Bosnu i Hercegovinu, e se pridruiti u blioj budunosti. Sporazum EZ ima ekonomski cilj da stvori unutranje trite. Prvo, ovo ukljuuje slobodno kretanje roba kroz zabrane svih carinskih obaveza, kvote na robe i mjere imaju ekvivalentan efekat na carinske obaveze i kvote izmeu zemalja-lanica. Drugo, ovo ukljuuje zabranu restrikcija za slobodno kretanje radnika, usluga, kapitala, plaanje i samo-upoljavanje, i za kompanije. Tree, ovo ukljuuje i broj vanih politika EZ, prvenstveno konkurentskog prava, dravne pomoi i poljoprivrede. Konano, dvanaest zemalja-lanica dijele zajedniku valutu,
-7-
dr Martin Trybus
Uvod
euro. Reimi slobodnog kretanja roba i usluga su najrelevantniji za javne nabavke. Sporazum EZ sadri osnovni cilj evropskog zakona o javnim nabavkama: da otvori trita javnih nabavki ponuaima iz drugih zemalja lanica. Inae se slobodno kretanje roba i usluga ne bi primjenjivalo na vaan dio ekonomije. Dalje reguliranje je bilo potrebno, jer postoji tradicionalna tendencija u veini zemalja lanica da se dodjeljuju ugovori vlastitim nacionalnim industrijama i pruaocima usluga. Zemlje-lanice ne bi mogle ustanoviti svaki mali detalj ekonomskog prava u samom Sporazumu EZ. Stoga, pravne osnove za specijaliziraniju regulativu su odreene Sporazumom. Ove pravne osnove dozvoljavaju svim institucijama EU da donose legalne instrumente, na primjer o javnim nabavkama. Tip pravnog istrumenta koji je izabran za javne nabavke bio je 'Direktiva'. Direktiva odreuje rezultate koje treba postii ali ostavlja izbor forme i metode zemljama lanicama. Drugim rijeima, Direktiva se moe okarakterisati kao obavezni model zakona koji se treba implementirati u dravne zakone zemalja-lanica, obino u roku od dvije godine. Zemlje lanice koje nisu imale nikakav zakon o javnim nabavkama prije Direktiva o javnim nabavkama EZ, na primjer Ujedinjeno Kraljevstvo, implementirale su Direktive tako to su uveli dravnu legislativu koja je te direktive slijedila gotovo rije po rije: Regulativa o javnim nabavkama u Ujedinjenom Kraljevstvu. Zemlje-lanice koje nisu imale dugu tradiciju legislative o javnim nabavkama, poput Francuske i njenog Code de marchs publics i Njemake i njenog Verdingungsordnungen, morale su izmijeniti zakone koji su postojali tako da bi bili u skladu sa Direktivama. Ovaj legislativni metod prouzrokovao je mnogo problema jer zemlje-lanice nisu ispravno implementirale Direktive na vrijeme. Stari sekundarni zakon o javnim nabavkama EZ reguliran je u est razliitih Direktiva koje se mogu podijeliti u dvije grupe. etiri Direktive se primjenjuju u javnom sektoru: Direktiva o robama, Direktiva Vijea 93/36/EEZ od 14. 06. 1993. godine koja koordinira postupke dodjele ugovora o javnoj nabavci roba [1993] Slubeni glasnik L-199/1, Direktiva o uslugama, Direktiva Vijea 92/50/EEZ od 18. 06. 1992. godine koja se odnosi na koordinaciju postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci usluga, [1992] Slubeni glasnik L-209/1, Direktiva o (graevinskim) radovima, Direktiva Vijea 93/37/EEZ od 14. 06. 1993. godine koje koordinira postupke dodjele ugovora o javnoj nabavci radova, [1993] Slubeni glasnik L-199/54 i Direktiva o pravnim sredstvima u javnom sektoru, Direktiva Vijea 89/665/EEZ od 21. 12. 1989. godine o koordinaciji zakona, regulativa i upravnih odredbi za primjenu albenih postupaka za dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci roba i radova [1989] Slubeni glasnik L395/33.
-8-
dr Martin Trybus
Uvod
Direktiva o pravnim sredstvima u javnom sektoru postavlja minimalne zahtjeve koji se odnose na pravna sredstva dostupna neuspjenim ponuaima u vezi sa ostale tri direktive javnih sektora. U suprotnosti sa ostale tri direktive koje su gore navedene, nije jo zamijenjena novim instrumentom i stoga e ostati primjenjiva. Tri obimne direktive javnog sektora su nabrojane ovdje jer veina lanaka i poglavlja ove zbirke se jo uvijek odnose na ove instrumente prije nego na novu Direktivu o nabavkama u javnom sektoru koju e zemlje-lanice implementirati do 31. 01. 2006. godine. Javni sektor se sastoji od ugovornih organa na dravnom, regionalnom i lokalnom nivou. Pravila su veoma striktna. Ugovori koji imaju vrijednost iznad odreenih vrijednosnih razreda, iroko govorei iznad 162,000 ili 249,000 ili 499,000 za robe i usluge i 6,242,000 za radove, moraju biti objavljeni u Slubenom glasniku EU, koji je trenutno potpuno elektronska baza podataka to se tie javnih nabavki. Ovako se objavljuju mogunosti za ugovor i postaju poznate svugdje u Evropi i takoe ponuai van EU imaju lak pristup ovim informacijama. Odreeni ugovori, prvenstveno oni koji se odnose na oruje, oni koje finansiraju meunarodne finansijske institucije poput Grupa Svjetske banke, i nekoliko specijaliziranih servisa mogu se iskljuiti iz primjene Direktiva. Postoje tri glavne forme postupka ili metoda nabavke koja ugovorni organi moraju slijediti. Otvoreni postupak dozvoljava svim zainteresiranim ponuaima da uestvuju u postupku. Ogranieni postupak zahtijeva od ugovornih organa da trae ponude od najmanje pet ponuaa nakon to su primili izraz interesovanja od neogranienog broja kompanija. Ugovorni organi imaju slobodu da izaberu izmeu otvorenog i ogranienog postupka. Pregovaraki postupak dozvoljava organima da pregovaraju sa jednim ili vie ugovaraa. Upotreba ovog postupka je ograniena na posebne okolnosti poput izuzetne hitnosti. Kriterij za dodjelu ugovora je najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. Ovaj drugi kriterij uzima u obzir kvalitet, datum isporuke i servise nakon prodaje. Dvije Direktive se primjenjuju na komunalije: Komunalna direktiva, Direktiva Vijea, 93/38/EEZ od 14. 06. 1993. godine koja koordinira postupke nabavke organa koji djeluju u sektoru voda, energije, saobraaja i komunikacija, [1993] Slubeni glasnik L199/1, i Komunalna direktiva o pravnim sredstvima, Direktiva Vijea 92/13/EEZ od 25. 02. 1992. godine koja koordinira zahtjeve, regulative i administrativne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice o postupcima nabavke organa koji djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija.
U evropskom shvatanju komunalije su javni ili privatizirani komunalni organi koje je nekada posjedovala drava u sektorima na primjer voda, energije, saobraaja i telekomunikacija. Komunalne direktive su openito fleksibilnije, stoga pokuavaju da postaviti balans izmeu pritiska trita s kojim se ove kompanije suoavaju s jedne strane i njihove monopolne pozicije s druge strane. Komunalna direktiva o pravnim sredstvima postavlja minimalne zahtjeve koji se odnose na pravne lijekove za neuspjene ponuae u odnosu
-9-
dr Martin Trybus
Uvod
na Komunalnu direktivu. U suprotnosti sa ovom drugom, prva jo uvijek nije zamijenjena novim instrumentom i stoga e ostati primjenjiva. EU je trenutno usred velike reforme legislativnog okvira o javnim nabavkama. U 2004. godini donesena je: Direktiva 2004/18/EZ Evropskog parlamenta i Vijea o koordinaciji postupaka za dodjelu o javnoj nabavci radova, javnoj nabavci roba i javnoj nabavci usluga, [2004] Slubeni glasnik L-134/114 Direktiva 2004/17/EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 31. 03. 2004. godine koja koordinira postupke nabavke za organe koje djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i pote, [2004] Slubeni glasnik L134/1
da zamijeni Direktive o robama, uslugama i radovima koja je gore navedena;
da zamijeni Komunalnu direktivu koja je gore navedena. Ovi instrumenti moraju biti implementirani do kraja januara 2006. godine ali trenutno se ini da e to potrajati tokom veine 2006. godine ili ak i due da bi se se potpuno implementiralo u svih 25 zemalja-lanica. U julu 2005. godine autor uvoda ove zbirke posjetio je pravne i ekonomske fakultete u Bosni i Hercegovini, tanije Univerzitet u Banja Luci, Univerzitet u Bihau, Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru, Univerzitet u Mostaru, Univerzitet Istono Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Tuzli. Pomenuti odsjeci na Univerzitetu u Zenici nisu bili operativni u to vrijeme. Ove posjete bile su dio projekta koji finansira Projekat javnih nabavki Evropske unije (EUPPP) koji ima za cilj pomo pri ispravnom prredstavljanju javnih nabavki u okviru nastavnog plana i programa univerziteta u zemlji, ili kao poseban novi predmet ili kao dio nekih drugih relevantnih predmeta, na primjer u javnom pravu ili u menadmentu u javnom sektoru. Kao ilustrativni rezultat / odgovor na ove aktivnosti projekta, moe se pomenuti da je Univerzitet u Tuzli ve uveo predmet javnih nabavki koji traje cijeli semestar u kolskoj 2005/2006. godini. Ono to je proizalo iz ovih posjeta je podatak da su udbenici, lanci i knjige o zakonu i politici javnih nabavki trenutno rijetki. Ipak, takvi materijali su potrebni pri nastavi i istraivanjima na polju zakona i politike javnih nabavki na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i ire. Ova zbirka prethodno objavljenih akademskih lanaka i poglavlja ima za cilj da itaocu prui dublji opis i analizu najosnovnijih pitanja zakona i politike EU. Neki od autora su najeminentniji naunici na ovom polju iz Francuske, Njemake, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Amerikih Drava. lanci su uzeti iz urnala i knjiga koje su objavljene na engleskom jeziku i koji su kasnije prevedeni na lokalni jezik u Bosni i Hercegovini. Cilj ove zbirke je da pomogne predavaima i studentima koji ue o zakonu i politici javnih nabavki tako to im se daje pristup materijalima kroz prevod na lokalni jezik. Knjiga se sastoji od 13 lanaka koji su podijeljeni u etiri glavna dijela. Prvi dio koji broji tri lanka odnosi se na ciljeve regulative javnih nabavki, drugim rijeima, na ono to zakon o javnim nabavkama eli postii. U svom lanku iz
- 10 -
dr Martin Trybus
Uvod
2002. godine Namjena: Ciljevi dravnog zakona o ugovorima, Steven Schooner je identificirao slijedee ciljeve: konkurenciju, transparentnost, efikasnost, zadovoljstvo kupca, najbolja vrijednost, distribucija bogatstva, izbjegavanje rizika i ujednaenost. On je objavio ovaj lanak u posebnom izdanju Public Procurement Law Review koji se sastojao od glavnih radova koji su izneseni na simpozijumu o Pravljenju nacrta za Zakon o vladinoj nabavci: lekcije koje su nauene od Sjedinjenih Drava koji je odran na Pravnom fakultetu Univerziteta George Washington, u Washingtonu D.C, SAD. Kako se vidi iz naziva i simpoziuma i lanka, zapaanja profesora Schoonera su uglavnom bazirana na iskustvu federalnog zakona o javnim nabavkama u Sjedinjenim Dravama. Ciljevi pristupa tritu i nediskriminacije na osnovu nacionalnosti kako je gore naglaeno, koji predstavljaju najvii cilj regulative o javnim nabavkama EU, nisu direktno obraene u ovoj zbirci. Ipak, veina ciljeva koje je naveo profesor Schooner mogu se primjeniti u kontekstu sistema EU i zemalja-lanica. Primjetan izuzetak je distribucija bogatstva. Ovaj cilj je u suprotnosti sa EU ciljevima o pristupu tritu i nedskriminaciji na osnovu dravnosti kada se primjenjuju kroz pravila koja tite domae ponuae. lanci koji su sakupljeni za Trei dio ove knjige se odnose na ciljeve koje je obradio Schooner kada su implementirani u formi pravila koja promoviraju odreene industrijske, drutvene i okoline ciljeve. U zbirci iz 2005. godine Nove direktive o javnim nabavkama, koju su uredili Ruth Nielsen i Steen Treumer, Peter Trepte prua itaocu sofisticiranu raspravu o transparentnosti u javnim nabavkama koja prevazilazi samo razmiljanje o ovom zahtjevu u novim direktivama koje su gore nabrojane. Kako one, kako on slobodno priznaje, uvode samo male promjene u odnosu na transparentnost, on ove promjene stavlja u jedan iri ekonomski, politii i pravni kontekst da bi objasnio njihovo znaenje, ili pak, nedostatak istog. Uistinu, njegov lanak zasluuje atribut 'interdisciplinaran'. Kako sam naziv njegovog lanka Zahtjevi za transparentnost pokazuje, Trepte gradi svoju analizu razumijevanja transparentnosti kao sredstvo za dalje ciljeve prije nego samo po sebi sredstvo. Ovi ostali ciljevi su tu da osiguraju ekonomsku efikasnost i omogue kontrolu supervizora. U kontekstu Zajednice, transparentnost promovira konkurenciju i sprijeava diskriminaciju na osnovu nacionalnosti. Najvanije, obaveza objavljivanja u Slubenom glasniku EU produbljuje konkurenciju tako to daje informacije o ugovorima maksimalnom broju kompanija EU, bez obzira na nacionalnost, sve dok pripadaju EU. Drugi dio ove kolekcije odnosi se na pravne probleme koji su vezani za opseg evropske regulative o javnim nabavkama. Prvi vid ovog opsega je pokrivenost direktiva o javnim nabavkama EU i implementacija dravnih instrumenata. U svom lanku iz 2004. godine Obuhvaenost subjekata Direktivama o nabavkama Evropske zajednice i propisima u Velikoj Britaniji: pregledni prikaz Public Procurement Law Review, Sue Arrowmith je analizirala tipove centralnih, regionalnih i lokalnih vladinih organa i drugih javnih tijela koje pokrivaju direktive o javnim nabavkama i podzakonskim aktima Ujedinjenog Kraljevstva. Ovo ukljuuje, na primjer, Ministarstvo odbrane, Vijee Grofovije South Yorkshirea, ili Sheffield Univerzitet. Ukljuivanje pravila iz Ujedinjenog
- 11 -
dr Martin Trybus
Uvod
Kraljevstva u ovu raspravu je posebno zanimljivo jer pokazuje kako su zahtjevi direktiva EU u odnosu na pokrie legislative o javnim nabavkama implementirani u jednoj od zemalja-lanica. Drugim rijeima, Ujedinjeno Kraljevstvo se moe uzeti kao primjer. Kako je gore pomenuto, regulativa o javnim nabavkama EU ne pokriva samo dravnu, regionalnu i lokalnu vladu ve i organe u sektorima poput voda, saobraaja ili elektroprivrede. Legislativa se primjenjuje na organe koji su u javnom vlasnitvu i koji javno operiraju kao i na privatizirane kompanije koje su prethodno bile u javnom vlasnitvu. U svom jo uvijek relevantnom lanku iz 1993. godine Propisi javnih nabavki Evropske zajednice primjenjeni na komunalni sektor u Common Market Law Review, Adrian Brown je objasnio slinosti i razlike izmeu direktiva o nabavkama u javnom sektoru i odvojenih Komunalnih direktiva o nabavkama. iroko govorei, pravila su fleksibilnija da bi se naglasila ravnotea izmeu injenice da komunalije operiraju sa jake monopolske pozicije na jednoj strani i injenice da moraju opstati na tritu s druge strane. Relativno stroga pravila direktiva o javnim i komunalnim nabavkama EZ primjenjuju se samo na ugovore iznad odreenih vrijednosnih razreda. Kako je gore navedeno radi se o oko 162,000 ili 249,000 ili 499,000 za robe i usluge, a 6,242,000 za radove. Nadalje, direktive sadre set izriitih izuzetaka. Iskljuuju ugovore koji se odnose na oruje, one koje finansiraju meunarodne finansijske institucije poput Svjetsje banke, i nekoliko specijaliziranih usluga iz primjene Direktiva. U svom lanku iz 2000. godine Pitanje principa: tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evrospkih direktiva o javnim nabavkama Peter Braun je objasnio na osnovu jurisprudencije Evropskog suda pravde kako principi Sporazuma EZ nameu odreene zahtjeve na dodjelu ugovora koji su iskljueni iz direktiva ili koji su ispod vrijednosnih razreda. Najznaajniji od ovih principa Sporazuma EZ su nediskriminacija na osnovu dravljanstva i transparentnost. Ovaj lanak je posebno vaan za trita javnih nabavki na kojima e mnogi ugovori biti ispod vrijednosnih razreda direktiva. Bosna i Hercegovina je samo jedan primjer. Odreeni javni i komunalni ugovori su posebno izuzeti od primjene direktiva ak i kada je vrijednost tih ugovora iznad vrijednosnih razreda. Primjer je kada sredstva ugovora obezbjeuju meunarodne finansijske institucije poput Svjetske banke u ili za usluge telekomunikacija. Ovo se posebno odnosi na kontekst ugovora koji na koje utie javna i dravna sigurnost, posebno one koji su dodjeljeni od strane jedinica za javne nabavke dravnog ministarstva odbrane. Ipak, ovo ne znai da su nabavke u oblasti odbrane kategorino ili automatski iskljuene iz zahtjeva prava EU. U svom lanku iz 2002. godine Nabavka za oruane snage: ravnotea izmeu sigurnosti i internog trita u European Law Review autor ovog uvoda je razmotrio kako odreeni izuzeci u Sporazumu EZ i u direktivama o javnim nabavkama ograniavaju primjenu zakona o javnim nabavkama EZ o aktivnostima nabavki u oblasti odbrane u zemljama-lanicama. Ovim lankom se zavrava drugi dio predmeta evropske regulative o javnim nabavkama.
- 12 -
dr Martin Trybus
Uvod
Trei dio knjige bavi se trenutnim procesima reforme zakona o javnim nabavkama EU s jedne strane i upotrebom regulative javnih nabavki kao sredstvom promoviranja takozvanih sekundarnih politika ili ciljeva s druge strane. Legislativa o javnim nabavkama EU bila je predmet procesa velikih reformi tokom nekoliko proteklih godina. Kako je gore pomenuto nova Direktiva o javnim nabavkama 2004/18/EZ je donesena u martu 2004. da zamijeni tri direktive o nabavkama u javnim sektorima, a rok za implementaciju bio je 31. 01. 2006. Slino, nova Komunalna direktiva 2004/17/EZ postaje osnova za implementaciju dravnih zakona. Dvije direktive o pravnim sredstvima su slijedee na rasporedu. U svom lanku iz 2004. godine Procjena novog zakonodavnog paketa o javnoj nabavci u Common Market Law Review Sue Arrowsmith je pruila duboku kritiku analizu svih inovacija novih direktiva. Slino, u svom lanku iz 2004. godine Sekundarne politike u javnim nabavkama: inovacije u novim direktivama Jol Arnould je razmotrio specifini aspekt novih Direktiva. Ovaj lanak bio je dio posebnog izdanja Public Procurement Law Review koji se bavio novim direktivama. Ideja Sekundarnih politika opisuje upotrebu regulative o javnim nabavkama da bi se promovirali interesi koji nisu zadovoljavanje potreba javnih organa, poput industrijskih, socijalnih ili okolinih politika. Dravni zakon o nabavkama moe, na primjer, rezervisati odreene ugovore za ponuae u nerazvijenoj regiji, izuzeti ugovarae koji nemaju pripravnike, ili zahtijevati ispunjenje strogih okolinih standarda. Postoji konflikt izmeu upotrebe regulative o javnim nabavkama za promociju ovih sekundarnih politika i ciljeva pristupa tritu i nediskriminaciji. Arnouldov lanak stoga vodi do sekundarnih politika kao druge teme treeg dijela. Preostala dva lanka ovog dijela bave se najvanijim od sekundarnih politika. U svom lanku iz 1998. godine Socijalna politika u javnim nabavkama: pregled preopisa u Public Procurement: Global Revolution, iji su urednici Sue Arrowsmith i Arwel Davies, Christopher McCrudden razmatra implementaciju socijalnih politika, poput politike zapoljavanja, u regulativi javnih nabavki sa posebnom referencom na ne samo pravo EU ve i Sporazum o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije ije su stranke EU i njene zemlja-lanice. Kako je McCruddenov lanak nekoliko godina star, savjetujem itaoca da ga ita zajedno sa Arnouldovim lankom koji je gore pomenut da bi stekao aurirano i razumljivo shvatanje predmeta. lanka iz 2005. godine Petera Kunzlika Zelene nabavke u novom reimu predstavlja kritiku i detaljnu analizu promocije okoline politike kroz javne nabavke u okviru ogranienja koja su postavili Sporazum EZ i nove Direktive. Ovim lankom zavrava se trei dio ove knjige o reformi i politici javnih nabavki. Zadnji dio, etvrti, bavi se krucijalnim aspektom regulative o javnim nabavkama: sprovoenjem. Pokazalo se neophodno pruiti regulativu o javnim nabavkama s ciljem da se uzme ozbiljno i da se slijedi u praksi. U kontekstu EU sprovoenje regulative o javnim nabavkama moe imati tri glavna oblika. Ovi oblici su obraeni u lancima u ovom dijelu. Sprovoenje se moe izdiferencirati u sprovoenje odozgo s jedne strane i sprovoenje odozdo s druge strane. U svom lanku iz 2004. godine Uloga Komisije u provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama u Public Procurement Law
- 13 -
dr Martin Trybus
Uvod
je Evropska komisija donijela protiv zemalja-lanica zbog krenja svojih obaveza pod pravom EZ Evropskom sudu pravde u kontekstu sluajeva javnih nabavki. Krenje Sporazuma EZ ili Direktiva od strane bilo kojeg ugovornog organa mora imati pravni lijek za zemlje-lanice u kojima se to dogodi. Jo jedan aspekt sprovoenja pravila o javnim nabavkama odozgo razmotren je u lanku koji je napisao Marian Lemke 2001. godine Centralizirana primjena u Poljskoj u Public Procurement: The Continuing Revolution, iji su urednici Sue Arrowsmith i autor ovog uvoda. Ipak, kao kontrast lanku koji je napisala Delsaux, Lemke se bavi sprovoenjem koje vre zemlje prije nego institucija EU. Zadnji lanak Javne nabavke: Primjer razvijenog polja pravnih sredstava utvrenih od strane zakona zajednice u Public Interest Litigation Before European Courts koji je Sue Arrowsmith napisala 1996. godine, nadopunjava etvrti dio knjige. Ovaj lanak prua analizu uloge neuspjenih ponuaa, drugim rijeima ponuaima koji su neispravno odbijeni i nisu dobili ugovor o javnoj nabavci, u sprovoenju zakona o javnim nabavkama kroz sisteme dravnih sudova u zemljama-lanicama. Pravna sredstva koja daju sudovi mogu ukljuivati suspenziju ugovora i naredbe da se ponovo pone postupak ili odteta. Ovo nadopunjava druga dva lanka o sprovoenju odozgo jednim o sprovoenju odozdo. Pravo EU transformira zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. Transformira ak i sistem javnih nabavki zemlje jer e se osnovati nove institucije poput Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje albi, garantirajui svim ponuaima, bez obzira da li su domai ili iz zemalja-lanica EU, pravine i transparentne postupke nabavke i efektivne mehanizme parvnih lijekova. Stoga advokati, ekonomisti, zakonodavci, slubenici ugovornih organa i ponuai u Banja Luci, Mostaru i Tuzli trebaju znati i razumijeti zakon o javnim nabavkama EU ako ele biti uspjeni na svom tritu javnih nabavki, koje e postati EU. Nadamo se da e ova zbirka vanih lanaka o zakonu i politici javnih nabavki doprinijeti boljem razumijevanju ovih pitanja u Bosni i Hercegovini i mogue i u ostalim zemljama na zapadnom Balkanu.
Review Amadine Delsaux je razmatrala upotrebu postupaka sprovoenja koje
- 14 -
Namjena: Ciljevi dravnog zakona o ugovorima Steven L. Schooner
www.javnenabavke.ba
Namjena: Ciljevi dravnog zakona o ugovorima
Steven L. Schooner
Uvod Ponekad se najjednostavnija pitanja pokau najmunijim. Na primjer, ta se svaka Vlada nada da e postii kroz svoj Zakon o javnim nabavkama? Mogue je izraditi nacrt i usvojiti novi Zakon bez odgovora na ovo pitanje i iskustvo pokazuje da je to est sluaj. (Naravno, jednak je izazov s vremenom odrati odanost ovim ciljevima ali to je tema za neku drugu priliku.) Ipak, ini se razumnim pokuati opisati ope namjene sistema javnih nabavki prije nego pone izrada nacrta zakona. Naalost, teko je artikulisati ciljeve sistema javnih nabavki.1 Postoji mnogo opcija i veinom su kontradiktorne.2 Ovaj pregled e se ukratko dotai devet ciljeva koji se esto navode uz dravni sistem javnih nabavki: (1) konkurencija; (2) integritet; (3) transparentnost; (4) efikasnost; (5) zadovoljstvo kupca; (6) najbolja cijena; (7) distribucija bogatstva; (8) izbjegavanje rizika i (9) ujednaenost. Autor ne smatra da je ova lista konana niti da e svaki termin odgovarati svim itaocima. Ipak, lista prua dovoljno opcija da se pokrene znaajna debata meu uenjacima, politiarima, zakonodavcima i, naravno, kupcima i prodavaima. Tri vrhovna principa: Konkurencija, transparentnost i integritet Na makro nivou, autor preferira da pone sa tri stuba koja, po mom miljenju, ine osnovu sistema javnih nabavki u Sjedinjenim Dravama: transparentnost sistema, integritet nabavki i konkurencija.3 Vjerujemo da u Sjedinjenim Dravama, po pravilu, vlada ima pristup najboljim dobavljaima, najniim cijenama, najrazvijenijoj tehnologiji, povoljnim rokovima i uslovima ugovora te najvioj kvaliteti roba i usluga. Smatramo da je ovo ovako iz razloga to na sistem uglavnom podstie uee najireg mogueg kruga potencijalnih konkurenata; stalno ukazuje da e ponude svih konkurenata biti nepristrasno razmotrene; tetira sve ugovarae na nain koji balansira optimalan rizik sa
Federalna Vlada sklapa ugovore od kad postoji, pa ipak malo je bilo pokuaja da se racionalizira ova faza dravnih aktivnosti u pogledu dunosti Vlade, i osoba i firmi sa kojim se ugovori sklapaju. J. W. Whelan & E. C. Pearson, Underlying Values in Government Contracts (1962) 10 Pub. L. 298 (navodei potrebu za takvim objanjenjem i racionalizaciom). Profesor Whelan primjeuje da Dravni ugovori oigledno ispunjavaju osnovnu funkciju: oni su sredstva za nabavku i prodaju imovine, pruanje usluga ili drugi takvi dravni ciljevi koji mogu ukljuivati iskoritavanje zaduenja, ibid. str. 302. On onda katalogizira etiri pomone dunosti: (1) izraz ope javne politike, (2) politika ouvanja dravnog integriteta, (3) uvoenje dravne kontrole nad izvravanjem ugovora, i (4) odrazi odreenih unutarvladinih dunosti. ibid str. 303. 2 Ovo odraava ne samo dravne nabavke nego i prirodu drave. Vidi R. Stillman II, The American Bureaucracy: the Core of Modern Government (2. izdanje, 1996), str. 360-94, razlikuje Hamiltonski, Jeffersonski i Madisonski normativni model priznajui da: Amerikanci se nikad nisu odluili ... koji od tri modela preferiraju... S vremena na vrijeme akcenat je stavljan na promovisanje vrijednosti efikasne administracije... onda je opet dominirala odgovornost prema javnosti; ili opet odazivanje zahtijevima odreenih interesnih grupa je jasno bio prioritet. Ipak, tokom svakog historijskog perioda, kada je jedna od vrijednosti prevagnula, ostale nikada nisu u potpunosti ignorisane ili zanemarene. ibid. str. 366 (dodan naglasak). 3 Meutim, da pojasnimo, ovakva percepcija nije ope prihvaena. Snani argumenti se mogu nai za alternativne namjene.
1
- 17 -
Steven L. Schooner
znaajnim podsticajima profita i nagrade. Ovaj opis ima mnogo izuzetaka a neki su ispod navedeni. Promoviemo konkurenciju jer vjerujemo u mo trita.4 Maksimiziranjem efikasnog koritenja konkurencije, drava dobija najbolju vrijednost u pogledu cijena, kvaliteta, rokova i uslova ugovora.5 Motivacija ugovaraa da nadmae drugoga je najvea kada se privatne kompanije, voene motivom profita, nadmeu oi u oi da bi dobile posao. Pa ipak, odravanje snanog sistema konkurencije zahtijeva neto vie od same privrenosti trinom poslovanju. Zbog toga promoviemo i podravamo participaciju ugovaraa usaivanjem integriteta i transparentnosti u na sistem. Koritenjem rijei integritet, elimo da opiemo pravila ponaanja osoblja zaduenog za javne nabavke u dravnom i privatnom sektoru.6 Podmiivanje, pristrasnost ili neetiko ponaanje nemaju mjesta u uspjenom sistemu javnih nabavki.7 Na regulatorni zakon je jasan: Dravni poslovi e se izvravati na besprijekoran nain i ... sa potpunom nepristrasnou i bez peferencijalnog tretmana prema bilo kome. Transakcije koje se odnose na trokove javnih fondova zahtijevaju najvii stepen javnog povjerenja i besprijekorno voenje. Ope je pravilo da se striktno izbjegava bilo kakav sukob interesa ili ak dojam sukoba interesa u odnosu drava - ugovara. Iako mnogi federalni zakoni i propisi ograniavaju djelovanje dravnih
Vjerujemo da trite uspijeva zbog ljudskog interesa koji se pokazuje mnogo efektnijim od bilo kakvih pravila i propisa. Kao to je Adam Smith napisao prije preko 200 godina: Svaka individua radi da proizvede to vei godinji drutveni prihod. Obino on niti namjerava da promovie javni interes ni zna koliko ga promovie... On namjerava da ostvari prihod, i u ovome je, kao i u mnogim drugim sluajevima, voen nevidljivom rukom da promovie cilj koji nije dio njegove namjere. Adam Smith, The Wealth of Nations (E. Canaan, ured., 1976.) str. 477. Vidi takoer H. Joyce, Adam Smith and the Invisible Hand, Math. Plus, na http://plus.maths.org/issue14/features/smith/index.html. Sistem u kojem se najee predpostavlja da nevidljiva ruka radi jeste slobodno trite. Adam Smith je predpostavio da potroai biraju najnie cijene a poduzetnici biraju najvei profit. Tvrdio je da objavljivanjem vika ili nedovoljne potranje kroz trine cijene, potroai usmjeravaju novac ulagaa u najprofitabilnije privredne grane. Sjetimo se da je ovo privredna grana koja proizvodi najcijenjenije robe tako da je i ope ekonomsko blagostanje poveano. 5 Vidi openito Akt o konkurenciji ugovora iz 1984. (ZKU), izd. L. Br. 98-369, Odjeljak B., Naslov VII, 98 Stat. 1175 (18. juli 1984.); 10 U.S.C. 2304; 41 U.S.C. 253. ZKU je nametnuo u sistem javnih nabavki danas dobro prihvaen standard pune i otvorene konkurencije koji kada se koristi u skladu sa takama ugovora znai da svi odgovorni ponuai mogu da se takmie. 48 C.F.R. 6.003. 6 Za detaljnije diskusije, vidi openito R. Allen, Integrity: Maintaining a Level Playing Field. 7 Obiman regulatorni zakonski sistem nastoji da ogranii i stvarne i vidljive sukobe interesa slubenika sistema javnih nabavki. Vidi 48 C. F. R. 3.1. Vidi takodjer 18 U. S. C. 201, koji razmatra zahvalnice i mito. Nezakonito je nuditi, davati, traiti ili prihvatati poklone (vrijedne stvari) prema i od strane dravnih slubenika. Poklon ukljuuje svaku zahvalnicu, uslugu, popust, zabavu, gostoprimstvo, pozajmicu, trpeljivost i druge stvari koje imaju novanu vrijednost. 5 C. F. R. 2635.503 (naglasak u originalu). Isti propisi definiu zabranjen izvor kao bilo koju osobu koja: (2) Obavlja posao ili trai da obavlja posao sa agencijom zaposlenog... 5 C. F. R. 2635.203 (d) (dodan naglasak). Iako je Vladin ured za etiku objavio odreen broj minimalnih izuzetaka, izuzeci su samo to izuzeci od zabrane. Vidi openito, Standards of Ethical Conduct by Employees of the Executive Branch, 5 C. F. R. 2635; www.usoge.gov.
- 18 -
Steven L. Schooner
slubenika, njihovo slubeno ponaanje mora pored toga biti takvo da nikako ne oklijevaju u javnom otkrivanju svojih postupaka.8 Naa temeljna pravila nastoje da osiguraju poten tretman i etiko ponaanje. Privatni poduzetnici oekuju potenu procjenu svojih ponuda na tenderu. Dravne agencije oekuju da se dobavljai takmie iskljuivo na osnovu prednosti iskazanih svojim mogunostima, kvalitete i cijene svojih ponuda, a ne svojim uticajem na dravne slubenike. Ovo obostrano povjerenje, ojaano znaajnim nadzorom,9 ne samo da odrava nego i poveava konkurentski ambijent. Pod sistemom transparentnosti podrazumijevamo koritenje procedura kojima ponuai i ugovarai (ili ak javnost u cjelini) osiguravaju da se dravni poslovi vode na nepristrasan i transparentan nain.10 Profesorica Sue Arrowsmith navodi da, u transparentnom sistemu, interesne strane jasno znaju pravila koja se primjenjuju prilikom nabavki, kao i informacije o pojedinim mogunostima nabavki.11 Transparentnost se odrava na mnogo naina. Objavljujemo sve statute, propise i pravila koja definiu na proces javnih nabavki.12 Objavljujemo dravne uslove -- ta elimo kupiti -- cijelom svijetu na
48 C.F.R. 3.101 1. Potreba nadzora sistema javnih nabavki implicira pitanja daleko ira od minimiziranja pojava dosluha ili prevare. Ovim se ne eli sugerisati da minimiziranje dosluha i prevare nije vano naravno da jeste. Ono prije odraava postojanje vrhovnog reima pristanaka zasnovanim na komplikovanoj mrei zakonskih i regulatornih uslova koji definiu sistem javnih nabavki. Na sistem pravila odraava zapadne vrijednosti i procjene koje se tiu etike i mnoge nacije bi rekle da preiroko opisujemo korupciju. Vidi K. U. Surjadinata, Comment: Revisiting Corrupt Practices from a Market Perspective (1998) 12 Emory Int'l L. Rev. 1021, 1026 (navodei, izmeu ostalog, da zemlje u razvoju gledaju na Zakon o stranim sluajevima korupcije kao kulturno arogantnu povredu njihove sposobnosti da upravljaju poslovima unutar svojih granica u skladu sa meunarodnim pravnim principima o suverenitetu.). U javnim nabavkama saglasnost pokazuje ne samo visok stepen integriteta nego i odravanje sistema transparentnosti, maksimizacije konkurencije i unapreivanje Kongresno podrane socijalne politike. Svako od ovih pitanja otvara vrata moguih zamki. Na primjer, integritet u sistemu javnih nabavki implicira pitanja koja se tiu, izmeu ostalog, personalnih i organizacijskih sukoba interesa, zahvalnica, mita, rukovanjem i otkrivanjem privatnih izvora informacija, certificiranje ugovaraa sa brojnim socijalnim programima (kao sto su veliina ugovaraa, otkrivanje trokova ili podataka o cijenama, ili porijekla proizvoda koji su dopremljeni), odravanje radnog okruenja bez droge od strane ugovaraa, podjela ugovaraa za odreene prihvatljive trokove za odreene uloge, odgovarajua supervizija i saradnja od strane javnih slubenika, pravilno koritenje dozvoljene opskrbe ili sirovih materijala od strane ugovaraa, vjerno sprovoenje inspekcije i testiranje namirnica itd. Uprkos sloenosti Federalnog sistema javnih nabavki i injenice da je ova sloenost esto uzrok kritikama, cilj zakonskog i regulatornog sistema je da dri ugovarae i dravne slubenike odgovornim za pridravanje odlukama Kongresa. 10 Vidi openito, S. Arrowsmith, Towards a Multilateral Agreement on Transparency in Government Procurement (1998.) 47 Int'l & Comp. L.Q. 793, 796. U irem kontekstu transparentne uprave, vidi odlian izvor, Transparency International, globalna koalicija protiv korupcije, na www.transparency.org. 11 ibid. Dalje, Profesorica Arrowsmith objanjava da transparentnost: osigurava da se odluke o javnim nabavkama baziraju samo na razmatranjima koja se smatraju 'legitimnim' unutar sistema...(Ona takoer) podrava ciljeve sistema javnih nabavki podsticanjem i olakavanjem uea ugovaraa. Javnost ponuda za javne nabavke, primjenjivanje jasnih i dostupnih pravila i garancija da e se pravila primjenjivati na svakoga, znai da su ugovarai spremniji da daju ponudu. Manje je rizika da e se njihovo uee pokazati suvinim... 47. Int'l & Comp. L.Q. na 796-797. 12 Na primjer, posjeti GPO Access Site na www.access.gpo.gov za sve Federalne statute, propise i druge sline materiale, ili detaljnije, posjeti site Federalnih propisa za nabavke na www.arnet.gov/far/.
9
- 19 -
Steven L. Schooner
uvid.13 Jasno izrazimo u svakom potraivanju kako e se procjenjivati ponuai. Obavjetavamo sve neuspjene ponuae (kao i predstavnike javnosti koji ele informaciju), koji je ponua dobio posao i za koju ponudu. Obavjetavamo neuspjene ponuae i objasnimo im da su potovana sva pravila i propisi.14 Omoguavamo albene postupke15 gdje nezavisna trea strana ili advokati neuspjenih ponuaa mogu pregledati sve zapisnike dravne agencije.16 Sprovodimo odgovarajui nadzor, kao to je nadzor generalnog inspektora,17 da provjerimo postupke agencije.18 Ipak, vano je napomenuti da se u privatnom sektoru transparentnost rijetko razmatra i malo vrednuje.19 Zbog toga se transparentnost esto nalazi u suprotnosti sa onime sto se smatra trgovakom praksom. Ipak, vjerujemo da je transparentnost vrijedna truda kada se radi o troenju javnih fondova. Nadalje, transparentnost pomae da se osigura integritet koji opet promovie konkurenciju.
Vlada objavljuje svoje nadolazee potrebe u tampi i preko interneta kroz Commerce Business Daily (CBD). Vidi openito, 48 C.F.R. 5.101 (a) (1); http://cbdnet.gpo.gov. 14 U dogovorenim dravnim javnim nabavkama, iskljueni ponuai imaju pravo da pokrenu ispitivanje. 10 U.S.C. 2305 (b) (6) (A); 41 U.S.C. 253 b (f)-(h). 15 Federalni propis za nabavke, 48 C.F.R. 33.101, definie albu kao: pismeni prigovor od strane interesne strane zbog bilo ega od slijedeeg: (a) Traenje ili drugi zahtjev od strane agencije za ponude ugovora za javnu nabavku roba ili usluga. (b) Ponitenje potraivanja ili drugog zahtjeva. (c) Dodijeljivanje ugovora. (d) Prekidanje ili ponitavanje dodijeljenog ugovora ako pismeni prigovor sadri tvrdnje da je prekidanje ili ponitenje bazirano na djelominim ili potpunim nepravilnostima u vezi dodjele ugovora. 16 Procedure prigovora mogu donijeti dobro stranama koje su ukljuene u proces kao i sistemu u cjelini. Kada je Kongres poloio smjernice koje e se slijediti u sprovoenju ovlasti u odreenim poljima, bila je potrebna odreena procedura po kojoj oni koji su oteeni proizvoljnim i kapricioznim radnjama dravne agencije ili slubenika koji ignoriu procedure, mogu odbraniti svoj interes, i u isto vrijeme unaprijediti javni interes... Scanwell Labaratories v. Shaffer, 424 F.2 d 859, 864 (D.C. Cir. 1970.), koristei analizu suca Franka u Associated Industries of New York State, Inc. V. Ickes, 134 F.2 d 694, 704 (2 d Cir.), naputen kao sporan, 320 U.S. 707 (1943.). Sud je dalje naglasio da: dravni interes u prevenciji dodijeljivanja ugovora kroz proizvoljne ili kapriciozne radnje moe se odbraniti sudskim procesom od strane oteene nezakonitim radnjama, ali sam sudski proces se provodi zbog dravnog interesa od strane koja je u svojstvu 'privatnog javnog tuioca'. 424 F.2 d na 864. Sud usvaja, gledite...da su dravni slubenici izraivali ugovore u ime drave, da je Kongres takoer participant u provoenju dravne vlasnike uloge i da je najpraktiniji nain da se dravni slubenici za zakljuivanje ugovora zadre unutar svojih ovlatenja upravo omoguavanje oteenim stranama ... da imaju sudski pregled aktivnosti dravnih slubenika. 424 F.2 d na 866, citiranje, 3 Kenneth Culp Davis, Rasprava o Administrativnom zakonu 220 (1958.). Konano, sud je rezimirao: Ako postoji proizvoljna ili kapriciozna radnja od strane bilo kojeg dravnog slubenika, ko e se aliti na to, ako ne strana kojoj je uskraen ugovor kao rezultat potvrene nezakonite aktivnosti? ini nam se da e to biti zdrava provjera aktivnosti Vlade ako se dozvole takvi sudski procesi...kao nadzornik aktivnosti Vlade... 424 F. 2 d na 866-867 17 Od glavnih inspektora se oekuje, izmeu ostalog, da (1) sprovode i nadziru revizije i istrage, (2) da preporue politiku za aktivnosti usmjerene na promociju privrede, efikasnost i efektivnost i (3) da onemogue i otkriju prevaru i zloupotrebu: Akt o glavim inspektorima iz 1978., 5 U.S.C.A. Appx 2. 18 Vidi takoer stranicu Agencije za odbranu ugovora na www.dcaa.mil. 19 Brojni zakoni namijenjeni da osiguraju transparentnost, racionalnost i odgovornost u donoenju odluka, ukljuujui Akt o administrativnoj proceduri (APA) i Akt o slobodi informacija, primjenjuju se na dravne agencije a ne na privatni sektor. Jody Freeman, The Private Role in Public Finance (2000.) 75 N.Y.U. L. Rev. 543, 586-587 (izostavljeni citati).
13
- 20 -
Steven L. Schooner
Ipak, kao to je prije navedeno, ne postoji jedinstven dogovor da se sistem javnih nabavki treba zasnivati samo na transparentnosti, integritetu i konkurenciji. Drugi ciljevi zasluuju diskusiju. Tenje konkurenata Jedna od najpopularnijih ambicija pokreta za reformu sistema javnih nabavki 90-ih godina bio je koncept efikasnosti.20 Kritiari amerikog sistema navode da, historijski gledano, efikasnost nije bila primarni cilj procesa javnih nabavki i, prema tome, na sistem je napravljen da sprijei efikasnost.21 Ipak, u svakom poslu koji ukljuuje trgovinu efikasnost igra vanu ulogu. Kada govorimo o efikasnosti u ovom kontekstu, fokusiramo se prvenstveno na administrativnu i poslovnu efikasnost (iako se koncept moe primjeniti u mnogo irem kontekstu).22 Drugim rijeima, sistem javnih nabavki je efikasan kada troi najmanji iznos sredstava u procesu kupovine onoga to je potrebno. Sistem koji upoljava najmanji mogui broj ljudi koji obavljaju potrebne nabavke, troi manje sredstava.23 Meutim, ako su Vai kupci premoreni radom, takav sistem
S. L. Schooner, Fear of Oversight: The Fundamental Failure of Businesslike Government (2001.) 50 Am. Univ. L. Rev. 21 Ustvari, postoji najmanje jedan primjer gdje je Kongres donio zakon da administrativna efikasnost nije apsolutni prioritet. Samo smanjenje trokova administracije ili osoblja nee biti opravdanje za 'umotavanje' zahtijeva ugovora ukoliko se ne oekuje da e utede trokova biti znatne u odnosu na dolarsku vrijednost zahtijeva javne nabavke koji treba da budu konsolidovane. 15 U.S.C. 644 (e) (2) (c) (dodan naglasak). 22 Da bi se odredila efikasnost programa, organizacija treba jednostavno da izmjeri trokove po oienoj milji. Ali, da bi se odredila efikasnost politike, morao bi se izmjeriti troak potreban da bi se postigao eljeni nivo istoe ulica, bilo kojom metodom ienjem ulica, prevencijom, oslanjanjem na vlastite snage zajednice. Konano, da bi se izmjerila efektivnost programa, grad moe mjeriti zadovoljstvo graana nivoom istoe ulica. Ali da bi se izmjerila efektivnost politike, moglo bi se pitati graane da li ele da se njihov novac troi uvajui ulice istim ili bi alternativne metode, kao sto su izgradnja ili poploavanje, bile poeljnije. D. Osborne & T. Gaebler, Reinventing Government: How the Entrepreneurial Spirit is Transforming the Public Sector (1922.), n. 256 na 354 (naglasak kao u originalu). Takoer vidi H. A. Simon, V. A. Thompson & D. W. Smithburg, Public Administration (1991.), str. 488-510 (rasprava o znaenju efikasnosti i sugeriranje da je termin nejasan i dvosmislen). Zbog etikih pogleda koja preovladavaju..., zato to je efikasnost opeprihvaena kao neto poeljno, sama rije je politiki simbol znaajne potentnosti. Ima mo izazivanja osjeaja iza ponuda za koje je vezana. Veina ljudi smatra da trebaju biti efikasni, i da treba da ele efikasnu dravu. Zato nije udo to su mnoge debate na naoj politikoj sceni o efikasnosti ustvari debate o tome koje vrijednosti drava treba implementirati. Ibid. na 510-511 (naglasak kao u originalu). 23 Trenutna politika klima u Sjedinjenim Dravama odraava naizgled nesvjesnu opsesiju sa smanjenjem broja federalnih uposlenika. Vidi openito, Potpredsjednik Al Gore, The Best Kept Secrets in Government: A Report to President Clinton 1, 207 (GPO, 1996.) (pokazuje da izvrna vlast, izuzimajui potu, ima najmanje zaposlenih u posljednjih 30 godina). Jedna od popratnih pojava ovog napora jeste povean pritisak da se povjere privatnom sektoru tradicionalne dravne usluge. Bez razmatranja rizika koji ide uz privatiziranje neodvojivo dravnih poslova, ovaj pritisak rezultira i u poveanju trokova. Organizacije koje se bave nabavkama za potrebe Ministarstva odbrane objavile su da je smanjenje broja unutranjeg ... pomonog osoblja uzrokovalo potrebu nabavke dodatnih usluga, kao sto su ininjering i logistike analize, koje su nekada bile pruane od strane drave. Kao rezultat, trokovi tehnike podrke su se poveali jer je ... dobijanje ugovorene podrke bilo skuplje od dobijanja unutranje ... podrke ... [C] godinji trokovi unajmljenog osoblja su znaajno vii [$20.000 do $180.000] nego ... trokovi za iste usluge od strane dravnih uposlenika.
20
- 21 -
Steven L. Schooner
postaje skuplji zato to oni ne uspijevaju da postignu najbolje cijene.24 Otuda kupci mogu platiti previe za ono to kupuju. Takoer smo poveali naglasak na koncept najbolje cijene,25 ili onoga to neki zovu vrijednosti za novac.26 Drugim rijeima, nastojimo da se fokusiramo na to da dobijemo najbolji mogui posao ili najbolju moguu nagodbu za dravni novac. Takav naglasak se ini loginim. Naalost, traenje najbolje cijene obino zahtijeva i vie sredstava za kupce, od istraivanja trita do pregovora. Isto tako dobijanje najbolje cijene ne udovolji uvijek kupcu (npr. ako kupac zahtijeva vrhunsku kvalitetu bez obzira na cijenu). Takodjer, 90-ih godina, ameriki sistem javnih nabavki je poveao naglasak na postizanje zadovoljstva krajnjih korisnika. Logino je kupci nastoje da zadovolje one kojima slue. Naalost, zadovoljavanje krajnjih korisnika naroito ako krajnji korisnik preferira odreene snadbjevae ili zahtijeva da se roba dopremi brzo rezultira sa manje konkurencije i viim cijenama,27 ili prosto sramotnim odlukama. Historijski, nai izabrani predstavnici su gledali na sistem nabavki kao na sredstvo distribucije bogatstva.28 Na primjer, naa Vlada je odluila da u svojim
Izvjetaj generalnog inspektora, Unajmljivanje radne snage, n. 17, iznad na 18. Vidi takoer R.Stillman II, American Bureaucracy: The Core of Modern Government, (2. izd., 1996.), str. 307-309 (navodi da rast davanja dravnih usluga privatnom sektoru sve se vie razmatra negdje drugo, unajmljena radna snaga je podnijela glavni teret pomamnog smanjenja. Kongres je sve vie odobravao 55% smanjenje unajmljene federalne radne snage izmeu 1989. i 2001. Vidi openito, Akt o opunomoenju za pitanja nacionalne odbrane za 2000., izd. L. Br. 106-65, 922, 113 Stat. 512, 724 (5. oktobar 1999.). 24 Ured generalnog inspektora, Ministarstvo odbrane, DOD Acquisition Workforce Reduction Trends and Impacts, Report d-2000-088 (29. februar 2000.) http://dodig.osd.mol. Ova studija je izmeu ostalog utvrdila sledee efekte smanjenja broja osoblja: (1) poveani zaostaci u sprovoenju zakljuenih ugovora; (2) nedovoljan broj osoblja da ispuni zahtjeve; (3) smanjen nadzor i blagovremenost u pregledu aktivnosti; (4) tekoe u angaovanju osoblja; i (5) nedovoljna prismotra ugovora. Ibid. na 17-20. 25 'Najbolja vrijednost' znai oekivani rezultat nabavke koja, prema procjeni Vlade, prua najveu moguu korist u odosu na potrebe. 48 C.F.R. 2.101 26 Na primjer, vidi obraun Ministarstva trgovine Velike Britanije: Poslovanje sa civilnom vladom kao katalizator postizanja najbolje vrijednosti za novac u trgovakim poslovima, www.ogc.gov.uk. 27 Fokusiranje na zadovoljstvo potroaa moe uzrokovati da kupci pretjerano obraaju panju na kvalitet proizvoda[] remetei oekivani odnos cijena - kvalitet. W.Kovacic, Procurement Reform and the Choice of Forum in Bid Protest Disputes, (1995.) 9 Admin. L. J. Am. U. 461, n. 33 na 486-487, citirajui R. C. Marshall, M. J. Muerer, & J. F. Richard, The Private Attorney General Meets Public Contract Law: Procurement Oversight by Protest, (1991) 20 Hofstra L. Rev. 1, n. 160 na 7-8. 28 Autor ne smatra da je distribucija bogatstva jedan od primarnih ciljeva sistema javnih nabavki. Ovo ne znai da Kongres ne koristi sistem javnih nabavki da pokua da redistribuira bogatstvo. Ali ovi napori su prelazni iz istog razloga zbog kojeg su i kontraverzni. Dva primjera pokazuju stalnu turbulenciju koja pogaa socijalnu politiku. Prvo, u istoj godini kada je Kongres poveao uee malog biznisa u federalnom sistemu javnih nabavki sa 20% na 23%, produio je Program demonstracije konkurentnosti malog biznisa (Comp - Demo). Comp - Demo favorizira veliki biznis spreavajui agencije da ostave ugovore malom biznisu u etiri privredne grane gdje se mali biznis pokazao konkurentnim. Drugo, Kongres je efektivno unitio svoj akcioni program ugovora doputajui Ministarstvu odbrane (koje predstavlja 60% dravne kupovine) da suspenduje koritenje preferentnih cijena za siromane firme u svakoj godini u kojoj se osvari cilj od 5% participacije. Vidi S. L. Schooner, (1999.) 8 P.P.L.R. CS78, CS82-CS83. Nadalje, distribucija bogatstva je samo podskup veeg fenomena optereivanja procesa javnih nabavki (ili, procesa javne uprave) sa naporima da se promoviu socijalne politike. Ova socijalna politika pored toga to potencijalno distribuira bogatstvo domaim proizvoaima, uglavnom vojnim snabdjevaima i malom (i malim siromanim biznisima ili onim iji su vlasnici ene) biznisu, takoer zahtijeva radna mjesta bez droge, standarde profesionalne
Mixed Messages: Heightened Complexity in Social Policies Favoring Small Business Interests
- 22 -
Steven L. Schooner
nabavkama da prednost domaim firmama, da bi podrala domae firme, naroito mali biznis.29 U isto vrijeme nai dolari za javne nabavke mogu biti usmjereni prema posebnim proizvoaima da bi se odrala dovoljna strunost ili privredni kapacitet u oekivanju buduih nepredvienih situacija. Moete usmjeriti kupovinu prema dobavljaima koji se nalaze u geografskim podruijima visoke stope nezaposlenosti. Aksiomatino je da javna potronja moe uticati na ponaanje i unijeti rast u zajednicama i ekonomskim sektorima. Obrnuto, napori da se bogatstvo redistribuira kroz sistem javnih nabavki po svojoj samoj prirodi ograniavaju konkurenciju.30 Sasvim jednostavno, kada se razne izborne jedinice ili posebne interesne grupe takmie za njihov oekivani pravedan dio kolaa, ostali ostanu uskraeni. Teko je opisati reim javnih nabavki bez priznavanja uloge izbjegavanja rizika. Izbjegavanje nepotrebnog rizika je temeljna odgovornost svake dravne institucije. S druge strane, pretjerana obsesija sa izbjegavanjem rizika moe uguiti kreativnost i inovativnost i uiniti instituciju neefikasnom. Nadalje, postoji bezbroj mehanizama za kontrolisanje razliitih tipova rizika. Na primjer, u Sjedinjenim Dravama, koncept odgovornosti se koristi da odstrani neeljene ili nekompetentne ugovarae.31 Nain na koji su opisane dravne potrebe na primjer da li su ukljuene specifikacije dizajna ili izvrenja -- moe pomjeriti rizik izvrenja meu ugovornim stranama.32 Razliite vrste ugovora od fabriki fiksne cijene do refundiranja sredstava moduliraju izlaganje drave potencijalnim prekoraenjima trokova.33 Pored toga, klauzula za obustavu
sigurnosti, pridravanje zakonima o radu, preferiranje kupovine roba bezopasnih za okolinu itd. Prema tome, dok autor priznaje da je Kongresna manipulacija procesa javnih nabavki znaajan aspekt ili odlika sistema, autor se ne moe sloiti da je distribucija bogatstva temeljni princip reima javnih nabavki. 29 Za informacije o stalno rastuim ovlastima koje optereuju ameriki sistem javnih nabavki, vidi 48 C.F.R odjeljak 19 (Programi za mali biznis, ukljuujui preference za siromane biznise i biznise iji su vlasnici ene), odjeljak 22 (Primjena Zakona o radu na dravne nabavke), odjeljak 23 (Okolina, ouvanje, sigurnost na poslu i radni ambijent bez droge), odjeljak 25 (Strane nabavke (ili preference prema domaem)); 48 C.F.R pododjeljak 25.1 (Indijanski podsticajni program), pododjelak 26.3 (Historijski crnaki fakulteti i Manjinske institucije). Vidi takoer nedavne amandmane na Uredbu o federalnim nabavkama koji se tiu implementacije Izvrnog naloga 13101, na 65 Fed. Reg. 36016 (6. juni 2000.), koji dopunjavaju 48 C.F.R. 4.3, 11.0, 11.3, 23.4, 23.7 (ukljuujui programe kojima se promoviu javne nabavke roba i usluga bezopasnih za okolinu, kao to su robe ili usluge koje imaju manji ili smanjeni uticaj na ljudsko zdravlje i okolinu kada se uporede sa konkurentskim robama i uslugama iste namjene, odobravanje upotrebe papira sa minimalnim recikliranim sadrajem itd.). 30 Nadalje, kontraverzna priroda ove politike esto vodi ka snanim inicijativama da se ona izbjegne. Vidi openito, M. Cancian, Acquisition Reform: It's Not as Easy as it Seems, Acquisition Rev. Q. (ljeto 1995.) 198, 191, koja objanjava da: Ljudi unutar sistema esto smatraju nezakonitim ove ciljeve jer oni nemaju direktne veze sa nacionalnom sigurnou ili nabavkama. Zaista, oni izgledaju kao djela monih posebnih interesa koji nastoje da iskrive zakon u svoju korist. Meutim, demokratija je zbrkan oblik uprave. Neiji sebini interes je neiji drugi vitalni nacionalni prioritet. 31 Da bi se smatrao odgovornim, ugovara mora imati adekvatne financijske resurse; biti u stanju povinovati se potrebnom rasporedu; imati zadovoljavavajui dosadanji rad; imati zadovoljavajui stepen integriteta i poslovne etike u dosadanjem radu; imati potreban nivo organizacije, iskustva, raunovodstvene i operativne kontrole i tehnike vjetine; imati potrebnu proizvodnju, opremu i objekte; i biti u svakom pogledu pogodan pred odgovarajuim zakonima i propisima, 48 C.F.R. 9.104-1. 32 Vidi 48 C.F.R. 11.002 (a) (2). 33 Vidi openito, 48 C.F.R. odjeljak 16.
- 23 -
Steven L. Schooner
ugovora omoguava dravi da izbjegne izvrenje tamo gdje je potreba za ugovorenom robom prestala ili je prevaziena odreenim dogaajima.34 Konano, jedan drugi sistemski cilj se esto gubi u naporima da se postigne neka ili sva od prethodno razmotrenih pravila. Ipak, vanost jednakosti, naroito u maksimiziranju transparentnosti, konkurencije i efikasnosti izmeu ostalih ne moe biti prenaglaena. Jedinstveni sistem javnih nabavki zahtijeva da sve dravne slube kupuju na isti nain, slijedei iste zakone, pravila i postupke. Takav sistem je efikasan jer prodavai ne moraju uiti nova pravila da bi poslovali sa razliitim agencijama ili ministarstvima. Nadalje, mnogo je lake obuiti dravne kupce i to omoguava kupcima da rade za razne agencije ili ministarstva tokom svoje karijere. Pored toga, ako drava konzistentno koristi standardne mjere i klauzule,35 proces tee lake.36 Obavljanje poslova postaje rutina. Sve strane u poslu razumiju pravila igre. Zakljuak Na kraju, svaka Vlada mora odluiti koliko diskrecije ili fleksibilnosti eli povjeriti svojim kupcima.37 U svakom individualnom poslu, vea fleksibilnost kupca treba rezultirati veim zadovoljstvom potroaa i boljoj vrijednosti za novac. Sistematian pregled, iroka povjerljivost, diskrecija ili fleksibilnost za sve vae transakcije, moe smanjiti transparentnost i konkurenciju. Prema tome, ova diskrecija moe proizvesti nedostatak kontrole koja moe zaprijetiti javnom povjerenju u va sistem javnih nabavki. Nijedan sistem ne moe postii sve ove ciljeve. Niti drava moe oekivati da e ciljevi njenog sistema ostati stalno isti. Odreivanje najvanijih ciljeva je teak, stalno rastui izazov. Poto nijedan sistem ne moe postii sve ove ciljeve (ili mnoge koji nisu spomenuti), vaa namjena iziskuje vano usklaivanje. Postoje znaajni transakcijski, ekonomski i socijalni trokovi vezani za maksimiziranje transparentnosti, integriteta i konkurencije. Ipak, autor vjeruje da su ovi trokovi odlina dugorona investicija.
Vidi openito, 48 C.F.R. odjeljak 49; 48 C.F.R. 52.249-1, -2. Za pregled svih potrebnih ili opcionih vladinih propisa i klauzula, organizovanim prema brojnim vrstama ugovora koje je vlada iskoristila (npr. snadbijevanje po fiksnoj cijeni, snadbijevanje sa nadoknadom trokova, istraivanje i razvoj fiksnih cijena, konstrukcija nadoknade trokova, vrijeme i materijal, trgovake stavke itd.), vidi matricu klauzule i propisa na C.F.R 52.301. 36 S. L. Schooner, Fear of Oversight: The Fundamental Failure of Businesslike Government 50 Am. Univ. L. Rev. str. 94-95. 37 Na primjer, autora interesuje to to su amerike reforme iz 1990-ih omoguile da sloboda odluivanja kupca djeluje na poslovan nain na raun nadzora i birokratske kontrole. U ovom pogledu itaocima se Malcolm Sparrow moe initi informativnim: Priroda i kvalitet regulatorne prakse zavisi od toga koje zakone nadleni izaberu da primjene; i kada; kako fokusiraju svoje napore i strukturiraju svoju slobodu odluivanja; od njihovog izbora pridravanja nabavkama. Ipak, nejasni recepti za reizum ili reformu uprave...malo govore o ovim pitanjima a ponekad ih potpuno ignoriu. Popularni recepti za reformu fokusiraju se na usluge, kupce, kvalitet, proces menadmenta, ne na menadment pridravanja zakonima, kontrolu rizika, ili struktuiranje primjene nametnute diskrecije. Snano se oslanjaju na alate i metode menadmenta uvezene iz privatnog sektora koji ima malo slinih izazova. M. K. Sparrow, The Regulatory Craft: Controlling Risks, Solving Problems, and Managing Compliance (2000.) (dodan naglasak).
35 34
- 24 -
Zahtjevi po pitanju transparentnosti Peter Trepte
www.javnenabavke.ba
Zahtjevi po pitanju transparentnosti
Peter Trepte
Moram da kaem da sam bio veoma sretan kada sam kao zadatak za dananju prezentaciju dobio temu zahtjevi po pitanju transparentnosti a ne neto to bi imalo naziv princip transparentnosti. Princip transparentnosti je termin koji se sve ee koristi i to, po mom miljenju, nepravilno. Na samom poetku rei u da je, pored nekoliko znaajnih izuzetaka, tek nekoliko znaajnih izmjena uvedeno novim konsolidiranim direktivama.2 Tako, u, iskoristiti ovu priliku koja mi se ukazala, i kroz ovu temu pokuati da pruim objanjenja za lake razumijevanje same svrhe zahtjeva po pitanju transparentnosti koji se nalaze u Direktivama. Takoer u istovremeno, bez sumnje, unijeti i malo kontroverze u neto to naalost postaje generalni stav kada su u pitanju (sic.) ciljevi transparentnosti. Uvod ini mi se da mnoge osobe koje se bave propisima javnih nabavki poinju sve vie i vie da govore o transparentnosti kao o Svetom Gralu, koji e kada se dosegne, ukloniti sve nepravilnosti i sve zle namjere koje se, opravdano ili ne, povezuju sa javnim nabavkama, te da emo time dobiti jedan savreno efikasan sistem javnih nabavki koji besprijekorno funkcionira. ak je i Evropski sud pravde, iniciran od Evropske komisije, krenuo tim putem, te uveo, po prvi put3, opi pricip transparentnosti iz Sporazuma4. Na nivou Svjetske trgovinske organizacije, Sekretarijat za GPA (Government Procurement Agreement Sporazum o javnoj nabavci) radi ve jedno odreeno vrijeme na Sporazumu o transparentnosti sa namjerom, da saimanjem svih osnovnih principa transparentnosti i pravljenjem nacrta za jedan manje krut i obvezujui sporazum, privue vei broj lanica potpisnica GPA iz zemalja u razvoju. Ipak, dok je izgledalo da postoji konsenzus o znaaju transparentnosti kao fundamentalnog principa, jedak stav nije postojao i o nainu na koji se moe postii potrebna transparentnost5. Ipak, izgleda da se od ovakve inicijative poelo odustajati nakon odluke doneene na sjednici Generalnog Vijea u Dohi, 01.08.2004. godine. Ovaj neuspjeh je moda rezultat, kako sam i ranije pominjao6, nedostatka precizne definicije i/ili razumijevanja izraza transparentnost. Ovo nije samo problem koji je ogranien ovim navodnim Sporazumom o transparentnosti, ve
Advokat, Littleton Chambers, London Direktive 2004/17 i 2004/18. 3 Vidi sluajeve C-275/98, Unictron Scandinavia [1999] ECR I-8291 i C-324/98, Teleaustria [2000] ECR I-10745. 4 Vidi, za jo informacija, Treumer i Werlauff, The leverage principle: secondary Community law as a lever for the development of Primary Community Law (2003.) 28 ELR 124. 5 Dokumenti Svjetske trgovinske organizacije WT/WGTGP/W/10 i 11. Vidi takoer, Prie and Pitschas, [The proposed WTO Agreement on Transparency in Government Procurement Doha and Beyond] (2000.) 11 PPLR NA 13, 14. 6 Trepte. Regulating Procurement: Understanding the Ends and Means of Public Procurement Regulation (OUP, 2004.).
2 1
- 27 -
Peter Trepte
problem koji se primjenjuje na svaki pokuaj da se iz niza praktinih zahtjeva apstrahiraju odreeni opi ili generalni principi ili koncepti kojima se eli kreirati odreeno eljeno i univerzalno razumijevanja ciljeva propisa javnih nabavki. Ovim ne pokuavam sugerirati da nije poeljno pozivati se na takve koncepte ili principe u kontekstu propisa, tamo gdje je to korisno; ve jednostavno elim rei da je takoer neophodno prepoznati da se takvi izrazi koriste samo kao oznake, te razumijeti da se kao oznake, mogu koristiti na razliite naine i da za razliite ljude mogu imati drugaiji znaaj. Transparentnost je naime samo oznaka7, iako se esto predstavlja kao jedan od primarnih ciljeva propisa o javnim nabavkama. Smatra se da transparentnost nije sama sebi cilj; to je mehanizam koji se koristi kako bi se postigao odreeni drugi cilj. Transparentnost je sredstvo, a ne cilj, i svrha tog sredstva se mora razumijeti da bi se ono efikasno primjenilo. U ovoj prezentaciji, ja u pokuati da identificiram naine na koje se ovo sredstvo moe koristiti kako bi se razumjela sama svrha zahtjeva po pitanju transparentnosti, te u izbjegavati predstavljanje transparentnosti kao primarnog cilja propisa o javnim nabavkama. Posmatranjem opih zahtjeva transparentnosti8, dolazimo do jasnog zakljuka da se transparentnost primarno koristi u svrhu zatite ekonomske efikasnosti te kako bi se omoguila kontrola cijelog nabavnog procesa od strane regulatora (dravnog ili meunarodnog). Ja u se, shodno tome, koncentrirati na dvije teme. U sluaju ekonomske efikasnosti, rei u da ne mislim jednostavno samo na pojam tehnike efikasnosti koja pretpostavlja da se postupci nabavki obavljaju brzo i bez nepotrebnog troenja vrijednih vremenskih i ljudskih resursa. Da se razumijemo, to je takoer veoma bitno, ali kada govorimo o ekonomskoj efikasnosti, koristim ovaj izraz na nain na koji bi ga koristili ekonomisti. Prije nego preemo na tretiranje teme ekonomske efikasnosti i kontrole, bitno je, u svakom sluaju, razumijeti da su transparentnost i zahtjevi po pitanju transparentnosti nametnuti trima razliitim stranama u postupku nabavke: vladi/javnom organu, agentu nabavke posredniku9 i ponuau. Veina sistema javne nabavke primjenjuju preklapajue zahtjeve o transparentnosti koji su usmjereni na sve tri strane. Svaka od njih ima ili moe imati drugaije ciljeve i svaka titi informacije koje nisu dostupne drugima.
Slina teorija vrijedi i za ostale principe, kao to su princip jednakog tretmana, nediskriminacije, konkurentnosti i efikasne razmjene vrijednosti za novac. 8 Tj. ne onih ogranienih na Direktive EZ koji su po svom obimu mnogo ui od mnogih drugih sistema javnih nabavki. 9 Agent se ovdje koristi kao ekonomski termin, u ovom sluaju to je dravni slubenik (slubenici) koji sprovode nabavku u ime njihovog nadreenog, vlade. Takoer u sluajevima kada nezavisni posrednici djeluju u ime vlade, primjenjuje se slina podjela.
- 28 -
Peter Trepte
Ekonomska efikasnost U idealnom ekonomskom svijetu, ekonomska ili alokativna efikasnost jeste prirodni rezultat slobodnog trita. Postojanje takvog prirodnog rezultata u svakom sluaju, zasniva se na uspostavljanju intelektualne izgradnje savrene konkurencije. Taj koncept savrene konkurencije je bitan zbog razumijevanja i trita, ukljuujui, i trite nabavki, i sredstava koja se koriste u svrhu interveniranja ili ispravki na samom tritu. Iako rizikujem da u previe pojednostaviti cijeli ovaj sistem, ipak navodim da bi se ustvari moglo rei da bi rezultat postupka u kojem svi faktori vezani za nabavku roba i usluga zadovoljavaju savreno konkurentne strukture bio ekonomska efikasnost10. Ako pretpostavimo da je trini sektor jedini nain putem kojeg drutvo kontrolira alokaciju drutvenih resursa, sve odluke donose pojedinani potroai i proizvoai koji pokuavaju da maksimiziraju svoju korist i profit. Efekti tog procesa maksimizacije jesu da proizvoai i potroai donose svoje odluke na osnovu ocjene odnosa izmeu dobiti i trokova, tj. poredei dodatnu korist koja se dobija ukljuenjem u odreenu aktivnost koja povlai i dodatni troak. Taj odnos e se konstantno mijenjati u zavisnosti od razlika kada su u pitanju mogunosti zarade, razliitosti ukusa i preferencije pojedinca. Konana vrijednost bilo kojeg segmenta zavisi od potroaevog ukusa koji odreuje nain na koji ljudi odreuju vrijednost za neto to su postigli. Tradicionalna ekonomska analiza tretira aktere na tritu kao konstantne varijable koje imaju za svrhu maksimiziranje koristi. Pretpostavlja se da potroai (i, kada je u pitanju nabavka, vlada nije nita drugo nego potroa) donose opravdane odluke kako bi postigli konzistentne ciljeve koritenjem efikasnih sredstava. Uzimajui u obzir injenicu da potroai imaju sposobnost procesuiranja svih relevantnih informacija (to u ovom kontektsu jeste bitan problem pogledati u daljem tekstu), oni e potronju birati prema maksimalnoj koristi. To je direktna analiza omjera troka i koristi koja se odreuje prema preferencama (ukusu) potroaa. Ovaj izbor ukazuje nam samu vrijednost koju potroa vee za odreeni proizvod. U nenaunim okvirima, ovaj izbor predstavlja razmjenu vrijednosti za novac koju ostvaruje potroa, odnosno procjenu koja je individualna procjena samo tog potroaa, obzirom da odraava ocjenu koristi tog potroaa11. Ipak, vlada nije kupac kao svaki drugi te kao takva ne moe biti tretirana kao konstantna varijabla. Ona je kupac koji u isto vrijeme odgovoran na dobrobit svojih graana. Rezultat takve odgovornosti, ak i kada je u pitanju nabavka, jeste da postizanje ekonomske efikasnosti nije njena jedina funkcija. Ona takoer zadovoljava ciljeve od drutvenog i ekonomskog znaaja; politike obaveze i prioritete12; ili osigurava svoju poziciju na meunarodnoj sceni.
Takav efikasan rezultat naziva se Pareto optimal, prema ekonomisti Vilfredu Paretu, pod tim se smatra da resursi ne mogu biti realocirani tako da pomau jednom pojedincu a odmau drugom. Odnosno da jedan mora gubiti da bi drugi dobio. 11 Kao opi cilj, smatra se da razmjena vrijednosti za novac nije cilj koji je mogue objektivno ocijeniti obzirom da zavisi od vrijednosnog suda odreenog potroaa. 12 Kao tijelo koje zastupaju politiari, vlada takoer moe imati neke druge prioritete, koji mogu predstavljati elju za reizborom to takoer moe utjecati na regulatorne politike.
10
- 29 -
Peter Trepte
Vlada kao kupac svoje preferencije i odabir vri tako da reflektira drutvene i politike (etike) strategije radi kojih su ba nju birai izglasali. Razmjena vrijednosti za novac e kao rezultat svega navedenoga, ukljuivati analizu omjera izmeu troka i dobiti koja e voditi rauna i o uspjenosti postizanja navedenih ciljeva. Ovu su sve segmenti koji e imati utjecaj na ciljeve vezane za ekonomsku, drutvenu i politiku strategiju u vezi sa ekonomskom efikasnou. Potrebno je uspjeno balansirati izmeu tih strategija i ekonomske efikasnosti, i o tome e kasnije danas govoriti naredni govornici. Ipak, poetna taka za ovu prezentaciju, jeste priznanje da je vlada drugaiji kupac i kada je jo jedan bitan aspekt u pitanju. Vlada nije pojedinac, vlada je skup pojedinaca, koji ine zajednicu, i koji se u principu nalaze na jednoj hijerarhijskoj skali unutar te zajednice13. Odnos izmeu tih pojedinaca regulira se preko vladinih institucija. Jedna od najbitnijih stvari u ekonomskoj teoriji, kada je u pitanju javna nabavka, jeste da se po svom konceptu, takva institucija moe podijeliti na dva segmenta: vladu (koju predstavljaju politiari) i birokratski sistem (koji predstavljaju vladini posrednici). Oni stoje u agencijskom odnosu, u kojem je vlada kupac a predstavnik birokratskog sistema vladin posrednik. Odnos izmeu kupca vlade i vladinog posrednika Kao prvo, interesi kupca i posrednika ne moraju biti identini i za oekivati je, da e se oni vremenom, razlikovati. Kao drugo, obje strane imaju razliit odnos prema vanjskom svijetu. Kada je u pitanju nabavka, posrednik je blii samom nabavnom procesu i stoga e imati vie informacija o tritu i ponuaima, od samog kupca. To se naziva informacijskom asimetrijom izmeu kupca i posrednika koja moe, kada se njihovi interesi ne poklapaju, omoguiti posredniku zloupotrebu svog poloaja. To predstavlja direktnu prijetnju nabavnom procesu kada je u pitanju trina kupovina. Ovakvo razilaenje se moe jo produbiti dodatnom informacijskom asimetrijom izmeu vlade i dobavljaa (preko posrednika) i izmeu samog posrednika i dobavljaa. Ovakav agencijski odnos prua mnoge, sluajne i namjerne, prilike za zloupotrebu postupka. Mito i korupcija su oiti primjeri namjerne ekspolatacije ovog procesa u svrhu pribavljanja line koristi. Opasnost je da, kada je u pitanju maksimiziranje koristi, cilj posrednika nije maksimiziranje drutvene ili ekonomske koristi (vladin cilj) ve maksimiziranje svoje line koristi ili koristi za svoj odjel, tj. poveanje linog dohotka ili budeta odjela, bolji radni uslovi, mogunost boljeg zaposljenja, itd. Ciljevi posrednika se ne moraju obavezno poklapati sa onim to vlada eli postii. To ide toliko daleko da je mogue da su posrednikovi lini ciljevi u suprotnosti sa ciljevima kupca vezanim za drutvenu korist, ime se drutvena korist shodno tome umanjuje. Ovaj problem za propise o javnim nabavkama postaje problem kontrole posrednika. Cilj je pronai nain na koji e se ciljevi obje strane poklapati te obezbijediti stimulativne i kaznene mjere koje e osigurati da posrednik vri svoju dunost u skladu sa ciljevima vlade.
13
Uz razliite varijacije.
- 30 -
Peter Trepte
Lobiranje od strane industrijskih grupa moe imati utjecaj na odluku posrednika vezanu za nabavku, iako to, samo po sebi, ne mora implicirati da posrednik u tome ima linu korist. Ali, kada je mogue da posrednik eli dobiti odreenu korist na osnovu blie saradnje sa interesnom grupom, kao to je mogunost zaposlenja ili konsultantski angaman, njegove aktivnosti postaju sumnjivije. Agencijski odnos moe sam po sebi biti razlog za nepotrebni troak i neefikasnost, ak i kada posrednik ne eli namjerno zloupotrijebiti odreenu situaciju. Nedostatak zajednikog identificiranja svrhe saradnje izmeu kupca i posrednika jeste, u poreenju sa gore navedenim, korektniji, ali i dalje neefikasan postupak. Da je kupac recimo privatna firma, njen cilj bi bio maksimiziranje svog profita. Vlada nema takav profitni motiv, i nedostatak neke usporedive jedinice za mjerenje efikasnosti e utjecati na posrednika. Smanjenje njegovog radnog napora ili neuspjesi na poslu mogu umanjiti vladinu efikasnost, ali to direktno ne utjee na vladin profit (prihod). Neefikasna nabavka rijetko vodi do zatvaranja nekog odjela i samo u sluajevima u kojima se dokau nepotene radnje, dolazi do otputanja s posla. Uz to, poznavanje trita nabavke mora biti adut koji posjeduje posrednik, a ne kupac, tako da za kupca moe biti teko ak i prepoznati postojanje neefikasnosti. Kao rezultat toga, esto se deava da posrednici kupuju robe i usluge bez voenja rauna o profitu (u znaenju smanjenja trokova) koji vlada oekuje kako bi zadovoljila druge drutveno potrebne ciljeve. Obzirom da posrednik ne vidi direktnu korist od poveanog profita koji se javlja kao rezultat primjene ekonomski efikasne nabavke, on moe nastojati da ignorira tu efikasnost. Njega takoer vie moe brinuti profit birokratskog sistema a ne profit vlade u cjelosti. Vladini odjeli uglavnom funkcioniraju na osnovu godinjih budeta koji se odreuju prema definiranim potrebama tih odjela. to je vea potreba odjela, vei je i budet to rezultira poveanjem u veliini, osoblju, snazi i ugledu. Nepotroen alocirani budet (kao rezultat efikasne nabavke14, npr.) e se posmatrati kao odraz umanjenjih potreba, a ne kao odraz poboljane efikasnosti te e najvjerovatnije dovesti do smanjenja budeta uz pratee smanjenje broja osoblja i ugleda. Uprkos tome to je korektan i poten, posrednik jednostavno moe biti nepaljiv, obzirom da ne postoji nikakva stimulacija koja bi ga navela da radi drugaije. Jednako ozbiljan sluaj je i onog posrednika koji je sve osim nepaljiv, i koji brino brine za javno dobro. On smatra da je njegova dunost da postigne najbolje rezultate; problem u ovome jeste da je taj najbolji rezultat u njegovoj ocjeni najbolji proizvod, koji je skoro uvijek i najskuplji proizvod. Ovdje se javlja opasnost da ugovorene specifikacije budu previe optimistine i da vlada dobije proizvode koji su daleko bolji od onoga to joj ustvari treba, a to za posljedicu ima preveliku potronju sredstava i stvaranje drugonih trokova. Nedostatak tog profitnog motiva odraava se u elji da se obezbijedi najbolja usluga bez obzira na poveanje troka koji se stvara.
14
Ovdje se misli na tehniku efikasnost.
- 31 -
Peter Trepte
Informacijske asimetrije Sposobnost posrednika da ostvari korist u postupku nabavke javlja se u principu radi toga to on ima vie informacija o tome od kupca. On zloupotrebom svog poloaja dobija mogunost da se obogati na vladin raun, a time i na raun drutva. Naini na koje posrednik moe odstupiti od svojih ugovornih obaveza prema poslodavcu su ve ranije gore pomenuti, i sa ove take gledita, svrha propisa o javnim nabavkama moe se posmatrati kao pokuaj praenja i kontroliranja aktivnosti posrednika kako bi se minimizirala ta odstupanja. Ipak, sam posrednik je u nepovoljnoj informacijskoj situaciji u odnosu na ponuaa. Dok on moda ima vie informacija o tritu i ponuaima od kupca, isto tako ponuai imaju vie informacija i jedni o drugima i o tritu od posrednika. Ovo povlai dalji niz pitanja kojima se bave propisi javnih nabavki. U ovom kontekstu, transparentnost je u biti pitanje prilike; pruanje posredniku sredstava koja su mu potrebna kako bi prikupio informacije na kojima e bazirati svoju odluku. Posrednik, ako eli da dobije najbolju vrijednost za novac, mora biti u poziciji da izvri tu procjenu. Za to su mu potrebne informacije od potencijalnih izvora sa trita, od ponuaa. Oglaavanje je najbitniji mehanizam za istraivanje trita (prikupljanje informacija) koji se koristi u kontekstu nabavke. U trinoj ekonomiji, primarna informacija koja mu je potrebna jeste informacija o cijeni. Oekuje se da cijena slui kao vodilja kojom se indicira nedostatak odreenog proizvoda i prikazuju uslovi ponude i potranje za odreeni proizvod u svakom trenutku. To moe biti jedina informacija koja mu je potrebna u sluaju homogenih ili standardiziranih proizvoda ali, ak i u ovom sluaju, sam posrednik nalazi se u nepovoljnijoj situaciji u poreenju sa ponuaima. Trinu cijenu odreuje trite i tamo posrednik mora pronai cijenu. U veini sluajeva, ipak, posrednik mora imati i vie informacija od obine cijene. Proizvodi su rijetko homogeni, kvalitet im je esto razliit a prodaju se i uz razliite, manje ili vie potrebne, dodatne opcije. U sluaju tako razliitih proizvoda, posrednik mora posjedovati cjelokupne i tane informacije o svim segmentima koji djeluju na proizvod koji se nudi kako bi donio informiranu odluku o javnoj nabavci. ak i u sluaju specijaliziranih posrednika za nabavku, ponuai ipak imaju vie potrebnih informacija za bilo koju javnu nabavku. Ponuai poznaju trite, proizvode i naine dostave. Oni poznaju detalje o cijeni sirovinskog materijala, transporta i proizvodnje. Samo oni znaju svoj troak proizvodnje i sposobnosti za izvoenje tog ugovora. U odsustvu konkurencije, ponuai nemaju nikakav naroit interes da otkriju te relevantne informacije. Kada cijena nije jedni kriterij, posrednik moe, krivo zaveden, kupiti proizvod na osnovu kvalitativnih faktora koji nisu tani, naroito kada te informacije daje limitiran broj ponuaa iji je primarni cilj prodaja tog proizvoda. Oglaavanje je sredstvo kojim se podupire potrebna konkurencija koja e posredniku osigurati element za poreenje, mjerilo pomou kojega e mjeriti informacije koje dobija. Transparentnost konkurentskog procesa je sredstvo kojim se ponuaima prua stimulacija da se ponaaju kao poteni
- 32 -
Peter Trepte
brokeri. Posrednik mora imati nain kojim e nametnuti transparentnost ponuaima; on zahtjeva podnoenje ponuda koje ukljuuju (ili koje ispravno odraavaju) sve relevantne informacije. Nivo transparentnosti e takoer imati kvalitativni efekat na aktivnosti ponuaa. Ponuaima je kao i posrednicima potrebna transparentnost, obzirom da e ponuai biti spremni da se ponaaju kao poteni brokeri jedino ako imaju povjerenje u sam postupak nabavke. Povjerenje u sam postupak implicira ne samo da e njihove ponude biti pravino i jednako tretirane u odnosu na sve druge ponude, ve da je obaveza kupca da to tako i bude. Konsekvence transparentnosti Nakon to smo se upoznali sa svim ovim pojedinostima, moemo identificirati svrhu zahtjeva o transparentnosti u odnosu na ova tri gore navedena segmenta. Kada je u pitanju vlada / javni kupac, njegov interes je da uvijek zna ta to posrednik radi kada je u pitanju nabavka, a u svrhu osiguranja toga da posrednik djeluje u interesu svog poslodavca, da nema linu korist od bilo koje nabavne transakcije i da vodi postupak na efikasan nain. Transparentnost je sredstvo koje vlada koristi kako bi dobila injenice potrebne u svrhu verificiranja postupka i administrativne kontrole15. Postupak nabavke e se voditi prema pravilima koja ukljuuju stimulacije (u obliku obaveze) kako bi se osiguralo da se informacije koje posjeduje posrednik ne zloupotrijebe. Obzirom da je direktna kontrola procesa obino nepraktina, kontrola se vri putem zahtjeva za transparentnost i objektivnost procesa gdje je mogue izvriti ex post ocjenu i verifikaciju postupaka posrednika. Direktna supervizija zamijenjena je administrativnom kontrolom. To ukljuuje obaveze posrednika u pripremnoj fazi postupka nabavke, kao to su: odabir nabavne metode, odreivanje specifikacija i pravljenje ugovorne dokumentacije u skladu sa ranije ustanovljenim principima. Ipak, osim ako je kupac u mogunosti da vri monitoring postupka u vrijeme trajanja samog postupka, to je rijetko sluaj kod bilo koje nabavke, osim nabavki koje ukljuuju visoke iznose i velike projekte, kontrola se neziostavno radi nakon postupka. U mnogim sluajevima, kontrolu uope ne vri vlada, ve ostali ponuai. Pretpostavlja se da oni imaju direktan pristup tim postupcima, i da imaju vei interes u tome da posrednik ne donosi odluke kojima se favorizira odreeni ponua, ve da donosi odluke koje su od interesa za dobru administraciju. Kada je u pitanju posrednik, on mora sakupiti informacije putem istraivanja trita. Kako bi mogao donijeti odluku na osnovu trinih mjerila za cijenu. On se takoer nalazi u nepovoljnom poloaju u odnosu na ponuae obzirom da su ponuai ti koji posjeduju relevantne informacije i o trinim uslovima i o svojim proizvodima i cijenama. Transparentnost koja se postie oglaavanjem prua posredniku sredstvo koje mu je potrebno kako bi sproveo istraivanje trita. Posrednik mora primijeniti propisane odredbe kako bi: obezbijedio da
U sluaju EZ, ovo je eksplicitno navedeno u relevantnim propisima (vidi u daljem tekstu), iako zahtjevi po pitanju nadgledanja i supervizije na ovoj instanci imaju jednak interes i za regulatora Zajednice koji osigurava usklaenost sa propisima Zajednice, i za vladu kao kupca
15
- 33 -
Peter Trepte
sve relevantne informacije vezane za postupak i ugovor budu dostupne svim potencijalnim ponuaima dosta vremena prije krajnjeg datuma za podnoenje ponuda kako bi se time omoguilo ponuaima da donesu informirane odluke o tome da li su oni u poziciji da se natjeu i da li mogu na vrijeme da pripreme ponudu; objektivno primijenio kriterije za odabir ponuda i kriterije da dodjelu ugovora; napravio objektivne tehnike specifikacije koje ne favoriziraju ni jednog odreenog ponuaa; ostavio dovoljno vremena za pripremu ponuda u skladu sa kompleksnou predmeta nabavke, ukljuujui posjetu relevantnoj lokaciji; sproveo valjanu i ispravnu evaluaciju ponuaa; objavio obavjetenje o dodjeli ugovora; obavijestio ponuae koji nisu odabrani i naveo razloge zbog kojih njihove ponude nisu odabrane ako to nije oito iz odluke o dodjeli ugovora i ako se isto zahtijeva; primjenjivati u svakom segmentu uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji. Transparentnost procesa koji ukljuuje konkurentnost predstavlja z asame ponuae stimulaciju da se vladaju kao poteni brokeri i da posredniku daju, putem odgovarajuih ponuda, informacije koje su mu u protivnom nepoznate. Ponuai moraju imati povjerenja u sistem nabavke, odnosno u obavezu kupca / posrednika da primjenjuje navedene postupke (da nastupa pravino). Povjerenje ponuaa se osigurava kroz transparentnost koja se primjenjuje za vrijeme javnog otvaranja ponuda, dostupnost zapisnika sa otvaranja ponuda i obavjetavanje i objanjenje rezlultata. Uz to, ponuai zahtjevaju povjerenje i kada je u pitanju implementacija postupka i njihova sposobnost da isprave potencijalna odstupanja. To, s druge strane, zahtijeva transparentne mehanizme za implementaciju propisa. Za meunarodne regulatore16, transparentnost je takoer mehanizam koji se koristiti kako bi se osiguralo da beneficija konkurentnosti bude dostupna svim ponuaima koji prema meunarodnom sistemu imaju pravo da koriste tu beneficiju. Tako se transparentnost manje koristi sa ciljem omoguavanja posredniku dobijanja potrebnih informacija od velikog broja ponuaa a vie sa ciljem osiguravanja da ponuai iz drugih zemalja (koje su lanice tog kluba ili grupe zemalja) imaju priliku da se natjeu da taj odreeni ugovor. Strah koji se javlja, jeste da e, bez pravilnih pravila za oglaavanje i pruanje informacija, kupci nastojati da vre nabavku unutar svojih zemalja. Nametanje procedura o transparentnosti, ranije oglaavanje i obavjetavanje o kriterijima za odabir i kriterijima za dodjelu postupka i obaveza da se specifikacije definiraju unaprijed, gdje je to mogue, prema prepoznatljivim standardima i mehanizmi koji se koriste u svrhu izbjegavanja mogunosti direktne diskriminacije. Transparentnost, kao posljedica toga, predstavlja razliite obaveze za svakog od aktera, daleko od samo turog nametanja zahtjeva o transparentnosti, bitno je prepoznati razloge zbog koji postoje ovi zahtjevi vezani za transparentnost. Pri izradi propisa o javnim nabavkama, prepoznavanje razloga zbog kojih je transparentnost neophodna u svakom datom kontekstu bit e od pomoi pri preciznom definiranju odgovarajuih propisa koje e biti mogue ispravno primjeniti.
16
Koji, u svrhu ove analize, ovdje mijenjaju prvog od tri aktera u procesu: vladu/ javnog kupca.
- 34 -
Peter Trepte
Pristup EZ Nakon to smo, na relativno apstraktan nain predstavili moguu i stvarnu upotrebu sredstava transparentnosti, te nain na koji se isti implementiraju u dravne nabavne sisteme, sada u rei neto vie o tome kakvu svrhu zahtjevi o transparentnosti iz direktiva17 mogu imati u evropskom kontekstu. Bitnost transparentnosti mogla se uvidjeti i u veoma ranim direktivama o liberalizaciji, koje su takoer javno ocrtavale znaaj transparentnosti u evropskom kontekstu. Na primjer, orginalna direktiva o nabavci radova18, ukljuivala je i to da je ta direktiva neophodna jer e,
putem uvoenja jednakih uslova za te ugovore u svim zemljama lanicama, osiguravati odreeni nivo transparentnosti koji omoguava bolji monitoring zabrane.
Nova konsolidirana direktiva19 ne sadri tako konciznu reenicu i oslanja se na novo uspostavljeni princip transparentnosti. Kako je ranije pomenuto taj princip usvojio je Evropski sud pravde20 i njime se navodi da obaveze po pitanju transparentnosti zahtijevaju od ugovornog organa osiguranje,
u korist svakog potencijalnog ponuaa, odreenog nivoa oglaavanja koji je dovoljan kako bi omoguio da trite usluga bude otvoreno za konkurenciju, i da se eliminira pristrasnost u postupku javne nabavke.
Tako da postoji odreena konzistencija u tumaenju svrhe zahtjeva o transparentnosti iz direktiva. U biti, razlog zbog kojeg postoje zahtjevi po pitanju transparentnosti u kontekstu direktiva jeste obezbjeenje kontrole (ili supervizije) nad postupkom javne nabavke unutar Zajednice, kako bi se garantiralo zadovoljenje konkurencije u cijeloj Zajednici na cijelom tritu javnih nabavki EZ. Ciljevi i sredstva zahtjeva o transparentnosti Dvostruki ciljevi zahtjeva o transparentnosti direktiva EZ su, (i) osiguranje i (ii) supervizija (kontrola) konkurencije u javnim nabavkama unutar Zajednice. Kako je i ranije navedeno, zahtjevi o transparentnosti se preklapaju i ciljevi i sredstva mehanizama koji se koriste za postizanje istih teko se razlikuju. U globalu, ipak, razliite odredbe se koriste kako bi se postigli razliiti ciljevi ak i ako, kako je esto sluaj, neke od tih odredbi mogu sluiti za postizanje nekoliko ciljeva.
17
U ovoj prezentaciji ja u pominjati direktive za javni sektor, ali isto se mutatis mutandis primjenjuje i na komunalni sektor. 18 Direktiva 71/305/EZ (Slubeni Glasnik 1971 L185/1), Recital 2. 19 Direktiva 2004/18/EZ (Slubeni Glasnik 2004 L134/144) 20 Sluaj C-324/98, Telaustria, p. 61-62.
- 35 -
Peter Trepte
Konkurencija
U principu, transparentnost je mehanizam koji se koristi da bi se osiguralo da prednost konkurencije bude dostupna svim onim ponuaima koji imaju pravo da koriste tu prednost od direktiva. U sluaju EZ, korisnici tih odredbi su ponuai sa sjeditem u EZ21. Tako, se transparentnost koristi manje u svrhu omoguavanja posredniku da prikupi potrebne informacije od velikog broja ponuaa, ve sa ciljem da ponuai iz ostalih zemalja-lanica22 dobiju priliku da uestvuju u tom odreenom postupku nabavke. Primarni zahtjevi su vezani za osiguranje adekvatnog oglaavanja ugovora o nabavci koji e se davati Zemljama-lanicama putem obaveze oglaavanja u cijeloj Zajednici, makar za one ugovore koji podijeu meugraninoj trgovini23. To ukljuuje i preferenciju otvorenog ili ogranienog postupka i zahtjev za zadovoljenjem specifinih uslova koji se trebaju zadovoljiti prije nego to bude mogue koristiti manje transparentne postupke. U konkretnom sluaju, ti zahtjevi o transparentnosti se potenciraju i oglaavanjem u Slubenom glasniku, tj. TED bazi podataka, dostupnou periodinih obavjetenja o nabavkama i uslovi koji se primjenjuju na poboljanu komunikacijsku mogunost ili nove tehnike nabavke koje se javljaju kao to su internet, elektronska aukcija i dinamini kupovni sistemi. Nametanje postupaka o transparentnosti, definiranje uslova unaprijed i objavljivanje kriterija o odabiru i dodjeli ugovora, i zahtjevi za definiranjem specifikacija unaprijed, gdje je mogue, u skladu sa prepoznatljivim standardima jesu mehanizmi koje se koriste u svrhu izbjegavanja direktne diskriminacije koja bi mogla ugroziti eljenu konkurenciju. Te odredbe su osnaene zahtjevom za omoguavanje dovoljnog vremenskog perioda za pripremu ponuda u odnosu na kompleksnost projekta, ukljuujui potrebu za posjetom lokaciji. Minimalni vremenski period mora potovati injenicu da zainteresirani ponuai mogu biti locirani u drugim zemljama i da se mogu javiti i razliite nepredvidive situacije vezane za meunarodnu komunikaciju. lanovi 38. (5) i (6) nove direktive omoguavaju umanjenje tih vremenski rokova u sluaju oslanjanja na elektronska sredstva komunikacije.
Dok, ponuai koji nisu iz EZ mogu sluajno imati koristi od primjene odredbi o transparentnosti (i drugih odredbi) iz direktiva koje slue za ugovorne organe iz Zajednice, obzirom da oni nisu obavezni primjenjivati direktivu i, u sluaju povrede direktive, oni ne bi mogli da se oslone na pravni lijek iz propisa Zajednice, odnosno iz Direktive 89/665 L395/33). 22 Ili ireg kruga koji pokriva Sporazum o javnoj nabavci Svjetske trgovinske organizacije (GPA WTO) iji lan je i EZ. 23 Neki ugovori kao to su ugovori za usluge iz dijela B, na primjer, ne podiljeu meugraninoj trgovini. Za druge ugovora, one iji iznosi ne prelaze odreene vrijednosne razrede definirane direktivama, je manje mogue da imaju utjecaj na konkurenciju unutar cijele Zajednice (vidi npr. Recital 11 Direktive 77/62/EZ (Slubeni Glasnik 1977 L13/1). Mogue proirenje principa transparentnosti na nabavku ispod vrijednosnih razreda (vidi sluaj C-324/98, op. cit.) dovodi, i zajedno sa pitanjem subvencija, cijeli sistem u pitanje, te povlai dodatno pitanje o tome kako se takav princip moe primijeniti u praksi na postupke (ukljuujui one vezane za transparentnost) koji jasno nisu planski navedeni u direktivama.
21
- 36 -
Peter Trepte
Kontrola
Supervizorska funkcija zahtjeva o transparentnosti direktiva naslanja se na pojam verifikacije. Kako bi se garantirala ispravna primjena propisa, osoba koja vri nadzor ili superviziju (kupac, regulator, ponua ili organ za reviziju) mora biti u mogunosti da nadgleda aktivnosti posrednika i da identificira sve neispravne radnje ili namjerne povrede. To jasno zahtijeva voenje i dostupnost izvjetaja i zapisnika vezanih za proces nabavke i ukljuuje i obavjetavanje ponuaa i pojanjavanje rezultata postupka dodjele ugovora kao i obavjetenje o neprihvatanju odreene ponude (to su odredbe koje su jo vie osnaene u novoj konsolidiranoj direktivi). Na isti nain, sva pojanjenja ili neka druga obavjetenja vezana za postupak moraju se dostavljati u pismenoj formi i moraju biti istovremeno dostavljena svim ponuaima u postupku. Uz to, ipak, zahtjev za verifikaciju takoer implicira nametanje obaveza na posrednika vezanih za incijalni izbor nabavne metode, odreivanje specifikacije, pravljenje i primjenu kriterija za odabir i dodjelu ugovora uz obavezu primjene uslova, specifikacija i kriterija navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Iako se takva obaveza openito izraava kao jedan od elemenata principa jednakog tretmana i nediskriminacije u sluajevima u kojima je upravo to i razmatrano24, moja ideja je da to takoer ini sastavni dio obaveze izgradnje povjerenja u kupca, bez koje ponuai nee biti uvjereni da treba da se ponaaju kao poteni brokeri. Sud bi se time mogao posmatrati kao institucija koja, svjesno ili ne, prihvata ponuaeve zahtjeve/elje u odnosu na transparentnost. Verifikacija openito zahtjeva odreenu mjeru, objektivno mjerilo prema kojem se sve radnje mogu verificirati. U vezi sa tim, direktive nisu uvijek uspjene. U sluaju ogranienog postupka, na primjer, direktive ne govore nita o kriterijima koje treba primjenjivati pri odabiru kandidata koji e biti pozvani da podnesu svoje ponude. Postoji opi kriterij koji kae da ti kriteriji moraju biti kompatibilni sa kriterijima za odabir iz direktiva ali to nam u praksi znai veoma malo. I odluke zasnovane na abecednom spisku ponuaa ili na sistemu lutrije nisu neophodno nekompatibilne sa kriterijima za odabir. Vaei trend jeste da se odaberu najbolji ponuai, gdje se pod najboljim uglavnom podrazumijevaju oni ponuai koji u najveoj mjeri zadovoljavaju minimalne kriterije. Ovo, ipak, samo izaziva podizanje kriterija koji rezultiraju podravanjem zahtjevnijih i nepotrebno kompliciranijim specifikacijama i kvalifikacijama. Na ovaj nain, nijedan ponua ne zna ta se to od njega oekuje obzirom da navedeni kriteriji samo indiciraju poetnu taku ali ne i cilj koji je potrebno dosei25 i jednostavno mora ponuditi zahtjevniju specifikaciju i kvalifikacije da bi bio odabran26. Moja sugestija jeste da nita od ovoga ne poboljava transparentnost i jedino umanjuje povjerenje samih ponuaa u cijeli sistem. Da bismo ostali vjerni principu razmjene vrijednosti za novac
Vidi, na primjer, sluaj C-87/94, Komisija v. Belgija (Waloon Buses) [1996] ECR I-2043. Vidi, na primjer, sluaj C-87/94, Komisija v. Belgija (Waloon Buses) [1996] ECR I-2043. 26 Ovo jasno umanjuje svaku mogunost o razmjeni vrijednosti za novac obzirom da e kupci dobijati vie nego to su traili, i to e biti skuplje od primarnih troka koji su planirali.
25 24
- 37 -
Peter Trepte
usuujem se rei bolje odabrati one ponuae koji tek dovoljno zadovoljavaju kriterije za odabir obzirom da su oni ti koji najbolje odgovaraju ranije postavljenim kriterijima. Kriteriji za dodjelu ugovora iz direktiva su jo jedno podruje koje je teko mjerljivo, ako ne i nemogue za mjeriti, pored novo odobrene inkluzije neekonomskih i drutvenih kriterija o kojima emo sluati neto kasnije danas. Nova direktiva nastoji ispraviti tu potekou time to u velikoj mjeri poveava transparentnost na nain za koji znam da je prouzrokovao prilinu zabrinutost u Danskoj. Novi lan 53. (2) navodi da pri koritenju kriterija ekonomski najprihvatljivije cijene kod dodjele ugovora, ugovorni organ mora navesti... relativno uee koje dodjeljuje svakom od kriterija koje moe biti izraeno skalom za koju se navode maksimalne vrijednosti ili, kada je nemogue prikazati relativno uee, ugovorni organ moe navesti... kriterije opadajuim redoslijedom. U sluaju elektronske aukcije gdje se koristi isti kriterij za dodjelu ugovora, relativno uee se ukljuuje u matematiku
formulu koja se koristi... za odreivanje automatskog poretka na osnovu novih unesenih cijena ili vrijednosti.
Koliko sam razumio reakcije koje dolaze iz Danske usmjerene su na zahtjev da se to relativno uee obznani unaprijed, a ne da se koristi bez objavljivanja, prije dobijanja samih ponuda. Moja primjedba bi bila zasnovana na nedostatku kvantifikacije jednog takvog sistema dodjeljivanja relativnog uea. Zahtjev da se relativno uee javno objavi zaista poveava transparentnost tih kriterija, ali ne pomae im da budu lake mjerljivi. Takoer je mogue da se izuzetni sluajevi manipulacije mogu lake primijetiti objavljivanjem kriterija za relativno uee ali ni u kom sluaju oni time ne postaju manje subjektivni. Prioriteti, bodovi, rasponi i relativno uee mogu se odreivati na nain kojim se moe postii svaki rezultat koji je potreban kupcu/posredniku i rezlutati mogu biti tako koncipirani da u potpunosti zavise od naina na koji se dodjeljuju poeni i prioriteti. Nain na koji se dodjeluju poeni/procenti moe drastino izmijeniti tehnike rezultate to, u nekim sluajevima, moe dovesti do neeljene kupovine a odreivanje tih kriterija i relativnog uea unaprijed moe jednostavno primorati kupca da izvri nabavku koju ne eli (to je jedan od razloga zbog koji se javljaju prigovori u Danskoj). Unato injenici koju sam naveo ranije, da je obveza kupca da kupi ono to je ranije naveo kao predmet svoje nabavke kljuna za stvaranje povjerenja ponuaa i ini dio razloga zbog kojih ponuai zahtijevaju transparentnost27, vjerujem da e povjerenje ponuaa biti garantirano jedino u sluajevima u kojim su rezultati mjerljivi i mogu biti verificirani od objektivne tree strane. Jednostavno, transparenost injenice da e odluka o dodjeli ugovora biti ili moe biti subjektivna, prema mom miljenju ne doprinosi poveanju povjerenja. Ona samo prua jasnu sliku o onome to se ustvari deava a bez da, istovremeno, omoguava da se ita uradi po tom pitanju. To je transparentnost koja je sama sebi svrha, te je kao takva beskorisno sredstvo.
27
Kao i obaveza posrednika da potuje sistem relativnog uea koji je unaprijed definiran bez obzira na primljene ponude, zasigurno predstavlja dio te obaveze.
- 38 -
Peter Trepte
Zakljuak Iz ove cijele diskusije o transparentnosti u EZ mogue je razaznati da direktive EZ imaju veoma odreene ciljeve. Ona moda ne navodi sve mogue upotrebe transparentnosti. Ciljevi direktiva su usko vezani za stvaranje jedinstvenog trita (u ovom sluaju javnih nabavki) i njihova primarna svrha jeste potivanje principa nediskriminacije meu lanicama EZ. Ti zahtjevi po pitanju transparentnosti imaju za cilj i odravanje konkurencije izmeu ponuaa iz EZ kao i sredstvo kojim se osigurava da ta konkurentnost postoji time to uvode efikasan sistem monitoringa postupaka javnih nabavki. Ova samo-nametnuta ogranienja imaju implikacije za neke od gore navedenih ciljeva. Iz perspektive posrednika, na primjer, malo se radi na tome da posrednik, koji se nalazi u nezavidnom poloaju zbog neformalne asimetrinosti, ima mogunost da dobije informacije koje su mu potrebne sa trita. Oglaavanje je sasvim sigurno najbitniji mehanizam koji se koristi u ovu svrhu, ali skepticizam evropskog regulatora vezan za bilo kakvu diskusiju izmeu posrednika i ponuaa znai da, esto, posrednik ne moe da prevazie taj nezavidan poloaj. Uvoenje konkurentskog dijaloga (kasnije emo razgovarati o tome), ako nita onako kako je prvobitno zamiljen28, daje nadu za poboljanje. Ali ono to je zapoelo kao jedan postupak koji lii na dobro poznat dvo-ciklusni postupak iz drugih meunarodnih sistema nabavke, u velikoj mjeri sada ima umanjenu korist, ali uz to, da nakon intenzivnog industrijskog lobiranja, imamo uslove koji zabranjuju otkrivanje razliitih ponuenih rjeenja bez eksplicitnog pristanka tih strana. Ovo ogranienje znai da posrednik ima obavezu da, u biti, prihvati jedno od ponuenih rjeenja (sa manjim izmjenama) a ne da poredi i ocjenjuje razliite ponude pravei time kombinirano rjeenje (za koje svi ponuai mogu podnijeti svoje ponude) koje e zadovoljiti njegovu prvobitnu elju. To je, na kraju krajeva, svrha dvo-ciklusnog postupka29 i ini se da predstavlja prvobitnu motivaciju za uvoenje konkurentskog dijaloga. Obzirom da nema uporedivih ogranienja koja se primjenjuju na pregovaraki postupak i obzirom da se takav postupak moe zapoeti zbog openito slinih razloga30, moe se dovesti u pitanje da li bi bilo lake da se posrednik jednostavno osloni i na manje transparentan pregovaraki postupak kako bi dostigao eljeni rezultat, i time uklonio potrebu za uvoenjem tog navodno transparentnijeg postupka. Takoer je na neki nain zanemaren i stav ponuaa. Iako direktive ne definiraju opsean set pravila javnih nabavki, ve to ostavljaju zemljamalanicama da definiraju unutar svojih dravnih pravila, ipak je malo iznenaujue da u direktivama nema pomena o javnom otvaranju ponuda. To je zajednika osobina veine sistema javnih nabavki koja se koristi kao sredstvo za navoenje cijena iz ponuda na jedan transparentni nain na samom poetku kako bi kasniji pokuaji da se manipulara cijenom bili oiti. Naravno, takav sistem funkcionira onda kada je cijena jedini kriteriji za dodjelu
28 29
lan 30. (6) COM (2000.) 275. vidi takoer Treumer Competitive Dialogue (2004) 13 PPLR 178. Vidi, na primjer, lan 46. UNICTRAL model. 30 Cf. lan 30.(1) (b) i (c).
- 39 -
Peter Trepte
ugovora ili u sistemima u kojima se cijena ponude ocjenjuje na mjerljiv nain31. Ipak u sluaju EZ, upitno je da li takva transparentnost ima ikakvu vrijednost kada se je izabrani kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, jer moe biti (iako ne mora) upotrijebljen na subjektivan nain koji bi potkopao svako prvo javno otkrivanje cijene. Kako je ve pomenuto, direktive EZ navode moguu korist samo za dravljane Zajednice32, ukljuujui kompanije koje su osnovane unutar EZ33. Hvaljeni princip jednakog tretmana nije nita vie nego, u ovom kontekstu, izraz za princip nediskriminacije obzirom da se primjenjuje samo na one privilegirane lanove evropskog kluba. Kako je George Orwel pisao u ivotinjskoj farmi
sve ivotinje su stvorene jednake, ali su neke ivotinje 'jednakije' od nekih drugih. Zahtjevi po pitanju transparentnosti iz direktiva ne pruaju istinski
jednak tretman ili neogranienu konkurenciju. Oni jednostavno pruaju te privilegije samo ponuaima iz Zajednice. To naravno jeste primarni i osnovi cilj direktiva ali ne bismo smjeli, istovremeno, vjerovati da je to takoer i ekonomski najefikasnije rjeenje niti da prua najbolju razmjenu vrijednosti za novac. Kao i kod pomoi koja se daje pod odreenim uslovima, opseg potencijalnih ponuaa je ve smanjen i, samim time, i korist od prave otvorene konkurencije. Barem po ovom pitanju, transparentnost nema velike koristi.
Cf. Smjernice meunarodne kreditne organizacije (npr. Svjetska banka); lan 34. (4) (b) (ii) UNICTRAL model. 32 Vidi sluajeve C-136/78, Ministere Public v Vincent Auer [1979] ECR 437 na 447; sluaj C-271/82, drugi Auer sluaj [1982] ECR 2727; sluaj C-115/78, Knoors v Staatssecretaris voor Economische Zaken [1979] ECR 399 na 407. Vidi takoer Kon Aspects of reverse discrimination in community law (1981) 6 ELR 75. 33 Tj. oni koji imaju registrirani ured, centralnu administraciju ili glavno mjesto poslovanja u Zajednici (lan 48. (1) Sporazuma).
31
- 40 -
Obuhvaenost subjekata Direktivama o nabavkama Evropske zajednice i propisima u Velikoj Britaniji: pregledni prikaz Sue Arrowsmith
www.javnenabavke.ba
Obuhvaenost subjekata Direktivama o nabavkama Evropske zajednice i propisima u Velikoj Britaniji: pregledni prilkaz
Sue Arrowsmith
Uvod 2 Znaajan dio novijih spoznaja o pravu Evropskog suda pravde u oblasti javnih nabavki odnosi se na obuhvaenost subjekata Direktivama Evropske zajednice o javnim nabavkama.3 Najzad, postoji veliki broj sluajeva koji se bave definicijom tijelo kojim upravlja javno pravo u okviru tih Direktiva. Po svemu sudei, sada postoji dosljedna i dobro ustanovljena jurisprudencija koja se bavi pitanjem kljunih principa, te je, ini se, pravo vrijeme da se napravi pregled ove nauke o pravu. Ovaj lanak prua takav pregled, a istovremeno razmatra kako se principi koje je razvio Evropski sud pravde, odnose na propise Ujedinjenog Kraljevstva u implementiranju ovih Direktiva.4 Opi principi Pravila sektora javnih nabavki uglavnom se tiu regulacije nabavke u javnim subjektima koji su nekomercijalnog karaktera. U Direktivama i propisima, na ove subjekte odnosi se zajedniki naziv ugovorni organi. Ovaj lanak se fokusira na pitanje, koji subjekti spadaju u definiciju ugovornih organa.5 Definicijom ugovornih organa nastoje se identificirati oni organi kod kojih postoji rizik od davanja preferencijalnih tretmana dravnoj industriji. Ovo je priznao i Evropski sud pravde, koji se eksplicitno pozvao na to pitanje u tumaenju pravila o obuhvaenim subjektima.6 Kao to se i moglo oekivati,
Ovaj lanak se temelji na materijalu koji e biti uvrten u drugo izdanje autoricine knjige, Zakon o javnim i komunalnim nabavkama (oekuje se da e biti objavljena 2004. ili poetkom 2005. godine) 2 Vidjeti Harden, Defining the Range of Application of the Public Sector Procurement Directives in the United Kingdom (1992) 1 PPLR 362; Lewis, Works, Supplies and Services Contracts: Coverage of United Kingdom Contracting Authorities and Entities (1995) 4 PPLR 128; Papangeli, The Application of EU's Works, Supplies and Services Directives to Commercial Entities (2000) 9 PPLR 201; Williams, The Scope of the EC Public Procurement Directives: an Analysis of the Amhem Decision (1999) 8 PPLR 43; Bennet i Cirell, Who is subject to the Public Procurement Regime? (1993) Sol. J. 170; Harden, Defining the Range of Application of the Public Sector Procurement Directives in the United Kingdom (1992) 1 PPLR 362; O'Loan, Implementation of the Works, Supplies and Compliance Directives (1992) 1 PPLR 88; Olivera, Defining the Scope of Covered Entities under the WTO Agreement on Government Procurement (1997) 6 PPLR 1.
3 1
Direktiva Vijea 93/36/EZ, [1993] Slubeni glasnik L-199/1 s izmjenama i dopunama; Direktiva Vijea 93/37/EZ, [1993] Slubeni glasnik L-199/54 s izmjenama i dopunama; Direktiva Vijea 92/50/EZ, [1992] Slubeni glasnik L-209/1. Ovaj lan se ne odnosi na pokrivenost Direktivom 93/38/EZ, Komunalne direktive. 4 Propisi o ugovorima o nabavci javnih radova (1991), SI 1991/2680 s izmjenama i dopunama (Propisi koji reguliu javnu nabavku radova); Propisi koji reguliu ugovore o javnoj nabavci usluga (1993) SI 1993/3228 s izmjenama i dopunama (Propisi o uslugama); Propisi koji reguliu ugovore o javnoj nabavci roba (1995) SI 1995/201 s izmjenama i dopunama (Propisi o javnoj nabavci roba). 5 Ovo se ne odnosi na primjenu Direktiva u drugim sluajevima, naprimjer, na primjenu Direktiva kod odreenih subvencioniranih radova ili ugovora o nabavci usluga koje su dodijelili privatni subjekti, ugovora koje su dodjelili privatni subjekti koji posjeduju koncesije za radove i ugovori koje dodjeljuju dobavljai iz privatnog sektora sa specijalnim ili ekskluzivnim pravima. 6 Vidjeti sluaj C-44/96, Mannesmann Anglagenbau Austria AG v. Strohal Rotationsdruck GesmbH [1998] ECR I-73; [1998] 2 CMLR 805 para. [33] presude, u kojem se navodi (u kontekstu razmatranja definicije ugovornog organa) da je cilj Direktiva da izbjegnu rizik od preferencijalnog tretmana koji se daje dravnim ponuaima ili prijavama, uvijek kada ugovor dodjeljuju ugovorni organi, i mogunost da institucija koju finansira ili kontrolira drava, regionalne, lokalne vlasti, ili druga tijela kojima upravlja
- 43 -
Sue Arrowsmith
definicija obuhvata odjele centralne vlade i lokalnih organa, to su tradicionalni oblici dravne vlasti. Po pitanju razliitih organizacionih oblika, koje primjenjuje vlada u Evropi, ipak je potrebno da se ide dalje od toga, te da se formulie mnogo razraenija definicija javnog sektora, u koju bi takoer bili ukljueni i drugi vidovi tijela koji su podloni dravnom uticaju ili pritisku, kao to je objanjeno u tekstu ispod. Koncept koji se sada primjenuje jeste koncept evropskog prava, i njegov okvir ne zavisi od koncepta javnog tijela ili tijela koje je odreeno upravnim pravom u relevantnoj dravi-lanici.7 U Ujedinjenom Kraljevstvu, obuhvaeni subjekti nisu nuno u skladu sa onim koji se radi drugih propisa u javnom pravu u UK smatraju javnim, kao to su propisi o valjanosti sudske revizije ili obavezi koja proistie na osnovu s. 6 Zakona o ljudskim pravima. Na primjer, samoregulatorna tijela, kojima su regulatorne funkcije povjerene na osnovu statuta, esto su podlona sudskoj reviziji, ali nisu obuhvaena propisima.8 Kako se, onda, definiraju ugovorni organi? Direktive o nabavci radova, roba i usluga primjenuju se na etiri grupe subjekata, kako slijedi; (Direktiva o nabavci radova, lan 1. (b), Direktiva o nabavci roba, lan 1. (b), Direktiva o nabavci usluga, lan 1. (b): 1. Prva grupa, koja je sainjena sa svrhom da obuhvati tradicionalnije dravne organe, sastoji se od drave, regionalnih, i lokalnih organa. Ova kategorija nije dalje definirana u Direktivama, ali kao to je objanjeno u tekstu ispod, ona je predmet tumaenja sudova. Druga kategorija sastoji se od tijela kojima upravlja javno pravo. Ovo je sveobuhvatna odredba, koja ukljuuje ostale subjekte koji mogu primijeniti preferencijalni tretman za dravne industrije. Tijelo kojim upravlja javno pravo, definirano je nadalje u Direktivama9 kao tijelo sa svojstvom pravnog lica osnovano u posebnu svrhu ispunjenja potreba od opeg interesa, a nema industrijski ili komercijalni karakter i koje, a) veinskim dijelom finansira drava, regionalne ili lokalne vlasti ili neko
2.
javno pravo, moe izabrati da se rukovodi nekim drugim motivima osim onih ekonomskih. Ova izjava esto je ponavljana u mnogim sluajevima koji su se pojavili poslije, i kao to je objanjeno u tekstu ispod, na nju se esto pozivaju u tumaenju koncepta ugovornog organa. 7 U sluaju C-323/96, Komisija v. Kraljevina Belgija [1998] ECR I-5063, u dolaenju do zakljuka da je Parlament Belgije kao dio drave bio obuhvaen Direktivama (vidjeti dalje ispod), Sud je izriito naveo, da je u utvrivanju opsega Direktiva bilo nevano to, to Parlament nije bio pokriven opim sistemom vladine kontrole nad javnim nabavkama, zato to prema belgijskom Ustavu, nezavisnost i prevlast Parlamenta onemoguavaju da on bude podloan bilo kakvom vladinom ili ministarskom autoritetu: para. [41]. Vidjeti takoer sluaj C-283/00, Komisija v. panije (SIEPSA), presuda Evropskog suda pravde od 16. oktobra 2003. godine, para. [74] i sluaj C-214/00, Komisija v.panija, presuda Evropskog suda pravde od 15. maja 2003. godine, para. [55]. Obuhvaenost prijanjim Direktivama zavisila je djelomino od klasifikacije organa koju je usvojila dotina drava lanica, ali se odustalo od ovog pristupa kako bi se osigurao jednak pristup izmeu drava lanica, koji se zasniva na kriterijima funkcionalnosti. 8 R. v. Panel of Take-Overs and Mergers Ex. P. Datafin plc [1987] QB 815. Takva tijela normalno nee biti obuhvaena propisima budui da nisu navedeni u listi, niti ih openito finansira, nadgleda ili imenuje drava a to je, kao to je dolje objanjeno, uobiajen preduslov da bi bili obuhvaeni propisima.
9
ibid.
- 44 -
Sue Arrowsmith
drugo tijelo koje je upravlja javnim pravom; b) je podlono reviziji uprave koju provodi drava, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela kojima upravlja javno pravo; ili c) koje ima upravni, upravljaki ili nadzorni odbor u kojem je vie od polovine lanova imenovala drava, regionalne ili lokalne vlasti ili institucije kojima upravlja javno pravo. Ova tri kriterija, finansiranje, superviziju uprave i imenovanje, Evropski sud pravde opisao je kao uvoenje ugovornog organa u odnos stroge zavisnosti.10 Kao pomono sredstvo u odreivanju toga koji specifini subjekti spadaju u definiciju tijela kojim upravlja javno pravo, Direktive ukljuuju sainjavanje liste relevantnih tijela u svakoj dravi - lanici; lista treba da bude iscrpna koliko god je mogue, te da je se moe nadopunjavati.11 Lista se nalazi u Aneksu I Direktiva o nabavci radova, ali se odnosi na sve tri Direktive (Direktivu o nabavci roba, lan 1. (b); Direktivu o nabavci usluga, lan 1. (b) i Direktive o nabavci radova, lan 36. (2) i Aneks VIII). Lista slui samo u svrhu usmjeravanja, pa su prema tome tijela koja nisu na listi, ali se nalaze u okviru ope definicije, jo uvijek obuhvaena,12 i nasuprot tome, ona koji su na listi, ali ne spadaju u opu definiciju, nisu obuhvaena.13 Mada postoji postupak za reviziju liste, veoma je zastarjeo, i samim tim od male pomoi. Evropski sud pravde je kao opi princip, ustanovio, da se koncept tijela kojima upravlja javno pravo mora opseno tumaiti14 te je sainio neka specifina pravila za interpretaciju njegovog opsega, kao to je dalje dato u objanjenju ispod. 3. Kao tree, direktive se primjenjuju na udruenja koja su osnovale jedna ili vie gore spomenutih tijela.15
Pristup za definiciju subjekata koje obuhvataju propisi u Ujedinjenom Kraljevstvu je slian onom koji se koristi u Direktivama, ali nije identian. Ovim propisima, ugovorni organ je definiran u reg. 3. u svakom skupu propisa. Oni obuhvataju: 1. Odreena javna tijela izriito navedena u reg. 3. (1) u svakom skupu propisa, bilo prema kategoriji (naprimjer, lokalne vlasti i vladini odjel) ili po imenu (na primjer, Broads Authority): vidjeti dalje Kategorija 1 ispod. Ove odredbe su uglavnom propisane kako bi se identificirali tradicionalni javni organi koji obuhvataju dio drave ili regionalne ili lokalne vlasti pod kategorijom 1 Direktiva gore.
10 11 12
Direktive o nabavci radova, lan 1. (b). Sluaj C-283/00, Komisija v. panija, presuda Evropskog suda pravde od 16. oktobra 2003. godine, para. [77]. 13 AG Alber u Cambridgeu, br. 10 iznad, taka 20 presude 14 Sluaj C-373/00, Adolf Truley v. Bestattung Wien, [2003] ECR I-1931, para. [43] presude. Zakljuak Suda temelji se na miljenju da je svrha Direktiva da omogue djelovanje konkurencije i transparentnost. 15 Direktive o nabavci radova, lan 35. (1); Direktive o nabavci roba, lan 1. (b); Direktive o nabavci usluga, lan 1. (b).
Mannesmann, br. 6 iznad, para.[20]; Kraljica v. Riznica Njenog Velianstva Ex.p. Univerzitet u Cambridgeu, [2000] ECR I-8035; [2000] 3 CMLR 1359, para.[20].
- 45 -
Sue Arrowsmith
2.
Drugi organi koji potpadaju pod opu definiciju postavljenu u reg. 3. (1) (u) u svakom skupu propisa. Namjera ovoga uglavnom je da se provede zahtjev koji pokriva kupce koji spadaju u sveobuhvatnu kategoriju tijelo kojim upravlja javno pravo datu Direktivom. Zajednika udruenja koja ukljuuju uee subjekata pod (1) i (2). U stanovitoj mjeri, ako nisu nigdje drugo obuhvaena, odreena tijela navedena u dodatku Regulativi.Ovo su tijela koja pokriva Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o javnim nabavkama (GPA) i na koja e se ovdje odnositi pojam ugovorni organi GPA.
3. 4.
Ove etiri kategorije su odvojeno objanjene u tekstu ispod. Ove odredbe u propisima Ujedinjenog Kraljevstva, zasad se trebaju tumaiti kao neto to omoguava djelovanje Direktiva koje one implementiraju. Ako se odredbe tumae u skladu s ovim principom, veoma rijetko se deava da subjekat bude obuhvaen Direktivama, a ne i propisima. Meutim, ak i kada doe do ovakve situacije, kupac koji spada pod utjecaj Direktiva, jo uvijek je u obavezi da potuje propise Direktiva i protiv njega se moe podnijeti tuba za prekraj zbog naela direktnog utjecaja: propisi koji pokrivaju kupce na osnovu Direktiva sami su po sebi dovoljno jasni, precizni i bezuslovni, da bi mogli imati direktni utjecaj. Kategorija 1: subjekti koji su izriito navedeni u propisima Ujedinjenog Kraljevstva Kao to je upravo spomenuto, reg. 3. (1) u svakom skupu propisa eksplicitno navodi broj subjekata i kategorije subjekta koji su obuhvaeni propisima. (Reg. 2. (1) u svakom skupu propisa, paragraf definicije, omoguava u svakom sluaju da ugovorni organ ima znaenje koje je dato u reg. 3.). Organi koji su eksplicitno navedeni u propisima su istaknuti u tekstu ispod. Brojevi propisa koji su doznaeni ispod, odnose se na sva tri skupa propisa, u kojima se koristi isti nain numerisanja. 1. Kraljevski ministar (reg. 3. (1) (a)). Pojam je definiran u reg. 2. (1) sljedeim znaenjem koji zauzima poloaj u Vladi Njenog Velianstva u Ujedinjenom Kraljevstvu i navodi se da ukljuuje Trezor. Sama Kruna nije izriito navedena, iako po svemu sudei, Kruna predstavlja ugovornu stranu, koja je ukljuena u ugovor preko ministra. Meutim, jasno je da posebna referenca na slubenike Krune uz vladine odjele slui, da se u propise uvedu ugovori koje u ime Krune dodjeljuju njeni slubenici. Vladin odjel (reg. 3. (1) (b)). Ovo nije definirano, osim to se u reg. 2. navodi da se ovim obuhvata Odjel Sjeverne Irske ili ef tog odjela. Donji dom (reg. 3. (1) (c)), Gornji dom (reg. 3. (1) (d)), Odbor skuptine Sjeverne Irske (reg. 3. (1) (e)), Zajedniko parlamentarno tijelo kotske
2. 3.
- 46 -
Sue Arrowsmith
(reg. 3. (1) (f) i Nacionalna skuptina Walesa (reg. 3. (1) (g)).16 4. 5. 6. 7. Lokalni organ (reg. 3. (1) (h)).17 Vatrogasni organi18 (reg. 3. (1) (i)). Policijski organi19 (reg. 3. (1) (k), (I) i (m)). Odreeni organi koji su osnovani na temelju Zakona o lokalnoj upravi iz 1985. godine. To su sljedei: organ osnovan na temelju s.10 Zakona, zajedniki organ osnovan na temelju Pt IV Zakona i svako tijelo koje je osnovano u skladu sa s. 67 Zakona (reg. 3. (1) (n), (o) i (p)). Broads Authority. (reg. 3. (1) (n)). Zajedniki odbor iji su sastavni lanovi lokalne vlasti, vatrogasni organi,20 policijski organi,21 organi navedeni pod takom 7 ili Broads Authority. (reg. 3. (1) (o)). Nadleni organi za Nacionalni park, osnovani prema Uredbi pod s. 63 Zakona o okoliu iz 1995. godine.
8. 9.
10.
Kako je primijeeno, ovim odredbama identificiraju se tradicionalni javni organi koji ine dio drave ili regionalne ili lokalne vlade pod Direktivama. Organi obuhvaeni ovom posebnom listom su obuhvaeni propisima o javnom sektoru, ak i ako su aktivnosti tih organa u potpunosti komercijalne: izuzetak za komercijalne subjekte, koji se odnosi na druge organizacije javnog sektora (o kojima e se dalje govoriti u tekstu ispod), ne odnosi se na one koji su navedeni na gore spomenutoj listi. Ovo je odraz stava unutar Direktiva, a koji se odnosi na dravu, regionalne i lokalne organe bez obzira na prirodu njihovih aktivnosti. Ipak, rijetko e se, ako ikad i doe do toga, pojaviti sluaj da su subjekti na gore pomenutoj listi u potpunosti komercijalni.22
Primjena Direktiva na parlamente potvrena je u sluaju C-323/96, Komisija v. Kraljevina Belgija [1998] ECR I-5063. 17 Kod primjene za Englesku i Wales definirana u reg. 3. (2) kao vijee grofovije, vijee okruga, vijee gradskog okruga Londona, upno vijee, vijee zajednice, Vijee ostrva Scilly i Gradska skuptina grada Londona u svojstvu lokalne vlasti ili policijskog organa. U primjeni za Wales oznaava vijee okruga, vijee gradskog okruga u grofoviji ili vijee zajednice: reg. 3. (3). U primjeni na kotsku ima isto znaenje kao u Zakonu o lokalnoj upravi (kotska) iz 1973. godine (c. 65), s. 235 i ukljuuje zajedniku upravu ili zajedniko povjerenstvo pod ovom odredbom; reg. 3. (4). U primjeni za Sjevernu Irsku u znai oznaava okruno vijee u okviru znaenja datog u Zakonu o lokalnoj upravi (Sjeverna Irska) iz 1972. godine (c. 9) (N.I.), reg. 3. (5). 18 Kao to je konstituirano sistemom saveza u okviru Zakona o vatrogasnoj slubi iz 1974. godine (c. 41). Vatrogasni organ za Sjevernu Irsku takoer je naveden: reg. 3. (1) (j). 19 Odnosi se na policijski organ osnovan na temelju s. 3 Zakona o policiji iz 1996. godine, ili policijski organ osnovan na temelju s. 2 Zakona o policiji (kotska) iz 1967. godine i Policijske organe Sjeverne Irske. 20 Iako ova referenca ne ukljuuje vatrogasne organe Sjeverne Irske. 21 Referenca se ne odnosi na policijske organe Sjeverne Irske. 22 Ako jesu, tada, to se moe opovri, po definiciji oni nisu dio dravnog ili regionalnog ili lokalnog organa, i onda takoer ne bi bila tijela kojima upravlja javni zakon, pa samim tim ne bi uope trebala biti u propisima: vidjeti primjedbe javnog pravobranioca Albera u sluaju C-306/97, Connemara Machine Turf v. Coillte Teoranta [1998] ECR I-8761; [1999] 2 CMLR 457 i sluaj C-353/96, Komisija v. Republika Irska [1998] ECR I-8565, objanjeno u tekstu ispod.
16
- 47 -
Sue Arrowsmith
Pitanje koje se moe pojaviti u vezi sa listom u propisima, jeste, da li postoje neki subjekti koji su dio dravnih, regionalnih ili lokalnih organa po Direktivama, koji nisu ukljueni na listu datu propisima. U sluaju C-323/96, Komisija v. Kraljevina Belgija, smatrajui da se Direktive odnose na flamanski Parlament, reeno je da koncept drave nuno obuhvata sva tijela koja primjenjuju zakonodavne, izvrne i sudske ovlasti.23 Meutim, ova definicija je preiroka, i oito nije ni postojala namjera da bude precizna, budui da se Sud u ovom sluaju bavio jednim od kljunih subjekata drave, a ne nekim dravnim konceptom od sporedne vanosti. Mnogo vanija je definicija u sluaju Beentjes, u kojoj se za dravu kae da obuhvata barem ono tijelo, ija su struktura i funkcije propisani zakonodavstvom i koje zavisi od vlasti u imenovanju svojih lanova, pridravanju obaveza koje proistiu iz njegovih zakonskih mjera i finansiranju ugovora o javnoj nabavci radova za iju je dodjelu zadueno.24 ak bi i ova definicija, ako se primijeni bez kvalifikacija, mogla pokriti veliki broj subjekata koji nisu dijelom tradicionalne dravne strukture. Ovim bi se mogli ukljuiti komercijalni subjekti koji inae ne bi bili obuhvaeni ukoliko bi njihovo ukljuivanje zavisilo samo od klasifikacije tih subjekata kao tijela kojima upravlja javno pravo.25 Nadalje, takvi komercijalni subjekti ne bi mogli da se obuhvate izriitom formulacijom u propisima Ujedinjenog Kraljevstva26, zbog toga to su subjekti, koji se ne nalaze na listi, openito obuhvaeni samo ako su nekomercijalni. Ipak, ovu definiciju drave treba poblie odrediti. Napose, ona je od diskutabilne vanosti jedino za subjekte koji nisu imali svojstvo zasebnog pravnog lica, kao to je sluaj sa subjektom koji je razmatran u sluaju Beentjes. Ovo vienje ima podrku u sluajevima C-306/97, Connemara Machine Turf v. Coillte Teoranta i C-353/96, Komisija v. Republika Irska,27 koji su se odnosili na status Coillte Teoranta (Direkcija za ume Irske), privatne kompanije koju je osnovalo Ministarstvo energetike i u kojoj je Ministarstvo bilo vlasnik veinskog dijela dionica. Sud nije istraivao da li se definicija u sluaju Beentjes odnosi na Coillte Teoranta, ve je samo primijetio da je, za razliku od subjekta koji je bio predmet razmatranja u Beentjes, Coillte
Para. [27] presude. Para. [12] presude. 25 Usvajanje veoma iroke definicije drave samim tim podriva zakonodavnu politiku koja stoji iza definicije tijela kojim upravlja javno pravo, koncepta koji nije bio u sastavu Direktiva kada je donoena presuda u sluaju Beentjes. Vidjeti Manunza, Privatised Services and the Concept of Bodies Governed by Public Law. (2003) 28 ELR 273 26 Ako postoje subjekti koji su dio drave, itd., a nisu eksplicitno navedeni u propisima i koji nisu komercijalnog karaktera, takvi e subjekti gotovo uvijek biti obuhvaeni formulacijom u reg.3. (1) (u) u svakom skupu propisa, objanjeno u odjeljku 4 ispod. Unutar samih Direktiva, kategorije drave, itd. i tijela kojima upravlja javno pravo vjerovatno se ne preklapaju, a oni koji su dio drave, itd. se ne trebaju doslovno tumaiti kao oni koji spadaju pod kategoriju tijela koja su odreena javnim pravom. U ovom smislu, kategorija na koju se ukazuje u reg 3. (1) Ujedinjenog Kraljevstva bila bi ira od kategorije tijela kojima upravlja javno pravo unutar Direktiva, i obuhvatala bi neke subjekte koji su pod Direktivama obuhvaeni u kategoriji drave, itd. 27 Sluaj C-306/97, br. 22 iznad i sluaj C-353/96, br. 22 iznad. Ovi sluajevi se bave prekrajnim postupcima pred Evropskim sudom pravde i zahtjevom za preliminarnu presudu u vezi sa istim predmetima.
24
23
- 48 -
Sue Arrowsmith
Teoranta imala svojstvo zasebnog pravnog lica,28 ime je Sud oigledno implicirao da se definicija u sluaju Beentjes ne odnosi na takav subjekat. Kao to je primijeeno u tekstu iznad, kategorija tijela kojim upravlja javno pravo prema Direktivi obuhvata iskljuivo subjekte koji imaju svojstvo pravnih lica. iroka definicija drave u sluaju Beentjes za tijela bez svojstva zasebnog lica moe se pripisati injenici da se ti subjekti drukije ne bi mogli regulirati, ak i kada su u bliskoj zavisnosti od drave. Ipak, u sluaju tijela koja imaju svojstvo zasebnih pravnih lica, nema potrebe za tako irokom definicijom. Ako je to sluaj, mogue je da se praznina u formulaciji u propisima Ujedinjenog Kraljevstva za komercijalna tijela, koja nisu specifino navedena, javi samo u vezi sa tijelima koja nemaju svojstvo pravnog lica. Ovo se moe izbjei time da se u upuivanjima u propisima na vladine odjele, itd. tumae kao subjekti koji su obuhvaeni i koji nemaju svojstvo pravnog lica, a osnovali su ih ti odjeli, itd. ak i ako je tumaenje drave koje je predloeno u tekstu iznad previe sueno i ako obuhvata neke subjekte koji imaju svojstvo zasebnog pravnog lica koji su tijesno povezani sa vladinim odjelima, po svoj prilici je potreban visok stepen integracije u tradicionalni dravni aparat. Ovo je bilo miljenje javnog pravobranioca Albera u Connemara i u sluaju C-353/96, Komisija v. Republika Irska29, koji je izriito odbio tvrdnju da je Coillte Teoranta bila obuhvaena ak i irim kriterijem nego u sluaju Beentjes. Ono to je bitnije za sadanje svrhe, jeste to da je javni pravobranilac vjerovatno mislio da e predominantno komercijalna priroda aktivnosti subjekta, sama po sebi iskljuiti subjekat iz definicije drave mogunost koja se moe primijeniti i na tijela sa svojstvom pravnog lica kao i na ona koja to svojstvo nemaju.30 Ako je tako, onda komercijalna tijela nisu obuhvaena Direktivama ak i kada su tijesno povezana sa tradicionalnim dravnim tijelima, barem kada imaju svojstvo zasebnog pravnog lica (iako, kao to se navodi u daljnjem objanjenju, ona mogu isto tako biti definirani kao tijela kojima upravlja javno pravo, ukoliko su sve njihove aktivnosti komercijalne). Veliki broj subjekata o kojima se govori u Aneksu I Direktiva o nabavci radova, mada ne u konanom smislu, sigurno pokazuje razumijevanje da su mnogi subjekti prije obuhvaeni Direktivama kao tijela kojima upravlja javno pravo, umjesto kao dio drave ili regionalnih ili lokalnih organa. Takoe se moe primjetiti da jurisprudencija Evropskog suda pravde ukazuje na to da kerka-firma koja je u stopostotnom vlasnitvu dravnog ili regionalnog ili lokalnog organa nije zbog te same injenice zaseban dio dravnog ili regionalnog ili lokalnog organa. (Vidjeti dalje odjeljak 5 ispod). Meutim, to takoer ukazuje da je vlasnitvo nad kompanijom bilo, samo po sebi, dovoljno da se utvrdi da je uprava kompanije bila predmet nadzora od strane vlasnika, kako bi se ustanovilo da li je tijelo kojim upravlja javno pravo. Prema tome, takvi subsidijarni organi bie obuhvaeni Direktivama, kao tijela
Sluaj C-306/97, br. 22 iznad, para. [32] i sluaj C-353/96, br. 22 iznad, para. [32]. Br. 18 iznad, paras [45 - 46] presude u svakom sluaju. 30 Meutim, subjekti koji zasebno djeluju, bez svojstva pravnog lica, a dio su nekih drugih ugovornih organa, vjerovatno se tretiraju kao dio tog drugog organa, kako bi se utvrdilo da li su obuhvaeni: vidjeti dalje odjeljak ispod.
29 28
- 49 -
Sue Arrowsmith
kojima upravlja javno pravo, izuzev kada su komercijalne prirode: vidjeti dalje Subsidijarni organ ugovornih organa ispod. Kategorija 2: tijela osnovana u svrhu ispunjenja potreba od opeg interesa koja nemaju komercijalni karakter, a koja finansira/nadzire/imenuje ugovorni organ Openito Sva tri skupa propisa, u reg. 3. (1) (u), u okviru definicije ugovornog organa ukljuuju: korporaciju, ili grupu pojedinaca koji djeluju zajedniki, u posebnu svrhu ispunjenja potreba od opeg interesa, koja nemaju industrijski niti komercijalni karakter, i (i) (ii) (iii) koju u potpunosti ili djelomino finansira drugi ugovorni organ, ili je podlona superviziji uprave koju provodi drugi ugovorni organ, ili gdje je vie od polovine lanova upravnog odbora, ili, u sluaju grupe pojedinaca koji djeluju zajedniki, imenovao drugi ugovorni organ.
Kao to je reeno, svrha ove definicije je uglavnom da se propisi Ujedinjenog Kraljevstva primjenjuju na tijela u okviru definicije Direktiva o tijelu kojim upravlja javno pravo. Kada tijelo potpada pod definiciju, njegova pravna forma (ukljuujui injenicu da je osnovano u formi firme bazirane na privatnom pravu), nije relevantna.31 Prema tradiciji, javna tijela se osnivaju statutom ili (to je mnogo rjee) na osnovu Kraljevske povelje. Meutim, definicija jednako pokriva ona tijela koja su osnovana na temelju uobiajenih zakona o kompanijama, kao to su privatne kompanije koje osnivaju lokalne vlasti. Budui da se definicija odnosi na grupu pojedinaca imenovanih da zajedniki djeluju, moe obuhvatiti tijelo koji ima svojstvo pravnog lica, kao i ono, koje to svojstvo nema. (U vezi sa ovom takom vidjeti dalje Kategorija 3 ispod). Finansiranje, superviziju i imenovanje vri drugi ugovorni organ Kao to se vidi iz formulacije reg. 3. (1) koja je postavljena u tekstu iznad, da bi bio obuhvaen ovim odredbama, subjekta mora ili finansirati, ili nadzirati ili imenovati drugi ugovorni organ. Ova tri alternativna kriterija o finansiranju, superviziji uprave i imenovanju Evropski sud pravde opisao je kao uvoenje ugovornog organa u odnos stroge zavisnosti.32
Vidjeti, posebice, sluaj C-214/00, Komisija v. panija, presuda Evropskog suda pravde od 15. maja 2003. godine, para. [55]; sluaj C-283/00, Komisija v. panija (SIEPSA) presuda Evropskog suda pravde od 16. oktobra 2003. godine, para. [74]. 32 Mannesmann, br. 6 iznad, para. [20]; Kraljica v. Trezor Njenog velianstva Ex.p. Univerzitet u Cambridgeu, [2000] ECR I-8035; [2000] 3 CMIR.
31
- 50 -
Sue Arrowsmith
Kriterij finansiranja
to se kriterija finansiranja tie, definicija tijela kojim upravlja javno pravo u Direktivama odnosi se na tijela koja veim dijelom finansiraju dravni ili regionalni ili lokalni organi, ili druga tijela odreena javnim pravom. Evropski sud pravde razmatrao je ovu odredbu u sluaju C-380/98, R. v. Trezor Njenog Velianstva Ex.p. Univerzitet u Cambridgeu,33 i sudovi u Ujedinjenom Kraljevstvu, kod tumaenja propisa, moraju slijediti presude koje su donese u ovom sluaju. Ovaj sluaj nastao je povodom toga to je Univerzitet u Cambridgeu doveo u pitanje nain na koji je vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu tumaila odredbe u vezi sa UK univerzitetima.34 Sud je postavio nekoliko principa za tumaenje ove odredbe: (a) Tumaenje mora biti u svjetlu injenice da je usmjereno na identificiranje odnosa zavisnosti. (Vidjeti taku (c) ispod). U ovom smislu, javni pravobranilac Alber je sugerirao da se ovo odnosi na subjekte koji zavise od ugovornog organa u finansiranju svojih opih aktivnosti.35 Sud izriito usvaja ovaj pristup, odbijajui argument da se test odnosi samo na finansiranje koje omoguava kontrolu nad posebnim ugovorima. (Vidjeti taku (b) ispod). Fraza veim dijelom u Direktivi je kvantitativna i odnosi se na vie od polovine relevatnog finansiranja.36 Propisi Ujedinjenog Kraljevstva koji se, kao to je gore istaknuto, odnose na finansiranje u cijelosti ili veinski od strane drugog ugovornog organa, u skladu su s ovim tumaenjem. Moe se primjetiti, meutim da iako takoer prihvaa da je ovo opi test, javni pravobranilac Alber ne iskljuuje mogunost da bi u nekim sluajevima manji iznos finansiranja mogao biti dovoljan da se primijeni Direktiva, na osnovu toga to jedna velika novana uplata izmeu veeg broja manjih iznosa jo uvijek moe stvoriti odnos zavisnosti.37 Kao to je gore primjeeno, Sud je izriito odbio alternativni pristup koji je predloen u argumentu, pristup kvalitativnog tumaenja koji ukljuuje samo uplate koje su onima koji su ih vrili pruale neku vrstu kontrole nad ugovorima.
(b)
br. 10 iznad. Vidjeti dalje Kraljica v. Trezor Njenog Velianstva Ex.p. Univerzitet u Cambridgeu [2001] EWHC Admin 578, QBD, donosei presudu na raspravu pred domaim sudom. Nakon presude Evropskog suda pravde univerzitet je prihvatio da njegovi prvobitni argumenti nisu imali valjanu osnovu. Meutim, pobijao je tvrdnju da nije bio obuhvaen propisima zbog drugog razloga, to jest da je zaraunavanje iznosa od prihoda dobijenog odreenim komercijalnim aktivnostima (kao to je izdavanje knjiga) znailo da manje od 50% njegovog finansiranja potie iz javnih fondova. Po tom osnovu univerzitet je traio oitovanje da nije bio ugovorni organ ali je to odbijeno zbog proceduralnih razloga, ukljuujui i taj da nije bilo odluke Trezora na osnovu koje bi se dao predmet oitovanja, budui da je Trezor odbio da izrazi miljenje da li je univerzitet uistinu bio ugovorni organ. 35 Take 36 - 38 nalaza. 36 Para. [33] presude. 37 Taka 37 nalaza.
34
33
- 51 -
Sue Arrowsmith
(c)
Ne uzimaju se u obzir sve uplate koje vri drugi ugovorni organ, kada se odreuje kakvo je finansiranje od strane tog organa, ve samo one koje imaju efekat stvaranja ili pojaavanja odnosa zavisnosti38 i samim tim samo one koje su izvrene bez posebnog razmatranja koje treba uzeti u obzir. Zavisnost koja postoji u normalnim komercijalnim odnosima koji su nastali na osnovu recipronih ugovora o kojima su ugovorne strane slobodno pregovarale nije obuhvaen.39 Primjenjujui ovaj test, Sud je zakljuio da, u vezi sa univerzitetima, odredba obuhvaa nagrade ili grantove koji se daju za podrku istraivanjima (ak i kada je grant od koristi za tano odreenog pojedinca i kada se kree sa tim pojedincem), te uplate koje vri vlada kako bi pokrila iznos kolarina za tano odreene studente. Meutim, odredba ne pokriva novac koji se univerzitetima isplauje za izvrenje ugovornih usluga kao to su istraivaki rad, konsultacije i organizovanje konferencija. Ovo znai da privatna komercijalna kompanija, iji opstanak uglavnom zavisi od vladinih ugovora40 (npr. sredstvo specijalne namjene osnovano kako bi provelo projekat u okviru Inicijative privatnog finansiranja), nije u opem smislu ugovorni organ zbog ovog izvora njenog finansiranja. Ipak, pozivanje na normalne komercijalne odnose implicira da se ugovori po svoj prilici trebaju dodjeljivati pod komercijalnim uslovima. Prisutna je mogunost da postoje neke institucije, kao to su istraivaki instituti koji ovise o vladinim ugovorima koji se ne dodjeljuju u potpunosti po komercijalnoj osnovi na primjer, ugovori pomou kojih se obezbjeuju sredstva za podravanje institucije. Isto se moe primijeniti na firme koje ovise o ugovorima sa vojskom koji se dodjeljuju pod nekomercijalnim uslovima, ili nekim koncesionarima koji imaju specijalna ili ekskluzivna prava. U ovom sluaju moe biti od pomoi princip koji odreuje pitanje da li ugovori o nabavkama ine nelegalnu dravnu pomo, to u izvjesnoj mjeri zavisi od toga da li su dodijeljeni na osnovu komercijalnih uslova.41
Para. [21] presude. U donoenju zakljuka Sud se pozvao na to da je svrha Direktiva da se izbjegne davanje dravnih preferencijalnih tretmana. 39 Vidjeti para. [25] presude. 40 Javni pravobranilac Alber je zabrinutost da e se u takvim kompanijama izbjei primjena Direktiva, spomenuo kao razlog za donoenje zakljuka da se komercijalne ugovorne uplate ne mogu smatrati za javno finansiranje: taka 46 Presude. 41 Vidjeti Hillger The Award of a Public Contract is State Aid within the Meaning of Art. 87 (1) EC (2003) 12 PPLR 109 - 130. Pogledati takoer taku 45. nalaza javnog pravobranioca Albera u Cambridge, br. 32 iznad, u kojem se navodi da nema zavisnosti kada subjekat prima uplatu za aktivnost koju nudi na isti nain kao kad neovisno obavlja aktivnosti na tritu i u konkurenciji sa privatnim pothvatima i pod posebnim ugovorom.
38
- 52 -
Sue Arrowsmith
(d)
Ukupni iznos prihoda koji se treba uzeti u obzir kada se odreuje koliki udio tog prihoda dolazi od ugovornog organa treba se izraunati tako to e se ukljuiti sav prihod, ukljuujui i onaj dobijen komercijalnim aktivnostima.42 Ovo je oigledno tano, jer u kojoj mjeri prihod potie od komercijalnih izvora u tolikoj mjeri subjekat nije zavisan od ugovornog organa za svoje finansiranje. Vremenski period za izraunavanje je budetska godina subjekta. Ukoliko finansiranje tokom te budetske godine uglavnom potie od ugovornih organa, onda je subjekat obuhvaen Direktivama za tu cijelu budetsku godinu. Da li je subjekat obuhvaen u okviru posebne godine treba odrediti na poetku svake budetske godine, pozivanjem na brojke koje su dostupne na poetku godine, ak i ako su takve brojke samo provizorne.43 Pitanje da li su obuhvaene posebne nabavke zavisi od toga kad e one poeti. Nabavka koja poinje u budetskoj godini za koju je pokriven subjekat je i sama pokrivena.44 Nabavka e tada ostati obuhvaena, bez obzira na to da li se izvor finansiranja subjekta promijenio u toku postupka nabavke. Bilo je kritika da je ovo previe nesigurno; predloeno je da relevatni period bude posljednja finansijska godina za koji su dostupni rauni i izvjetaji koje su proli reviziju.45
(e)
Kriterij supervizije uprave

U vezi sa kriterijem supervizije uprave, Evropski sud pravde izjavio je da je neophodno razmotriti da li kontrole kojima su podloni takvi subjekti kod njih stvaraju zavisnost o ugovornim organima u takvom obliku da ovi poslednji mogu da utiu na odluke koje se donose u vezi sa ugovorima o javnim nabavkama: sluaj C-237/99, Komisija v. Republika Francuska46 (koji se bavio statusom subjekta odgovornog za izgradnju socijalnih naselja u Francuskoj)47. Sud je u ovom sluaju takoer izjavio da provedena supervizija mora poveati zavisnost o javnim organima koja e biti ekvivalentna onoj koja postoji kada je jedan od ostalih kriterija (finansiranje ili imenovanje) ispunjen.48 Kao to je objanjeno u kontekstu kriterija finansiranja, relevatno je razmotriti da li postoji opa zavisnost o ugovornom organu; nije neophodno da finansiranje bude u obliku koji doputa uticaj na posebne ugovore da bi se smatralo javnim
42 43
Para. [36] presude. Vidjeti para. [40 - 41] presude. 44 Para. [40] presude. 45 Vidjeti Brown, N. u (2001) 10 PPLR NA27, u NA26, koji predlae ovo rjeenje putem analogije sa pristupom izraunavanja prometa u svrhu odreivanja da li predloeno sjedinjenje ima dimenziju Evropske zajednice. Interesantno je da se, pod Direktivama o nabavci, pravila zbrajanja osiguravaju kao alternative za prospektivni i retrospektivni pristup. 46 [2001] ECR I-939, para. [48] 47 Prema stajalitu registriranih socijalnih zakupodavaca u okviru Zakona o stanovanju iz 1996. godine u UK, vidjeti Woolich i Marriot, Public or private? Registered social landlords and the EC procurement rules. Social Housing Bulletin, februar 2003. godine, p.iv. 48 ibid., para. [49].
- 53 -
Sue Arrowsmith
finansiranjem. Slino tome, ini se da nije nuno pokazati da se bilo koja supervizija uprave koja postoji, posebno odnosi na proces dodjele ugovora.49 Openito, izgleda da je jasno da ustvari mo da se intervenie u odlukama koje donosi uprava subjekta moe sainjavati superviziju uprave. Nadalje, u sluaju C-237/99, sluaj u vezi sa izgradnjom naselja drutvenog stanovanja u Francuskoj, isto tako je postavljen princip da supervizija uprave ne mora ukljuivati ovlatenje da se ustvari intervenie u odlukama koje donosi uprava subjekta, barem kada postoje precizna pravila uprave koja subjekat mora potovati. Pod takvim okolnostima Sud je smatrao da supervizija toga da li se subjekat pokorava pravilima moe biti dovoljna da se uspostavi znaajan uticaj.50 Kao to je javni pravobranilac Mischo istaknuo u tom sluaju, uspostavljanje preciznih pravila koje subjekat mora potovati spojeno sa supervizijom toga da li se subjekat pokorava tim pravilima, moe pojaati uticaj javnih organa do te mjere da bude jednak imenovanju uprave.51 Ovo je barem sluaj kada je, kao u samom sluaju C-237/99, to spojeno sa nekim vidom ovlatenja za poduzimanje mjera u donoenju odluka uprave: u tom sluaju, kao to je dolje objanjeno, vlada je imala neprikosnovenu mo da likvidira subjekte, suspenduje upravu i imenuje upravitelja. ini se takoer da, ako paljivo promatranje usklaenosti sa prethodno uspostavljenim pravilima moe biti dovoljno, onda moe biti dovoljno i ope ovlatenje da se pomno ispita aktivnost uprave subjekta, ak i onda kada se uprava ne provodi u skladu sa prethodno uspostavljenim pravilima jo jedanput, ako je ovlatenje popraeno barem nekim krajnjim ovlatenjima za naknadu i/ili sankciju. ini se da su ovi principi ispravni, ali ih nije lako primijeniti. Posebice, nije jasno kakva se tano vrsta intervencije trai u donoenju odluka uprave, niti koje su to vrste pravila ili supervizije i popratnih ovlatenja za naknade i/ili sankcije koje su neophodne za uspostavu supervizije uprave bez direktnog mijeanja u odluke koje uprava donosi. U sluaju C-237/99, Evropski sud pravde zakljuio je da je kriterij supervizije uprave bio zadovoljen u sluaju ispred njega. Presudom se istiu brojni relevatni faktori, kao to je istaknuto ispod. Meutim, presuda ne ukazuje na precizno znaenje nijednog od faktora. Ovo, naroito, znai da nije jasno u kolikoj su mjeri svaki od identificiranih faktora sami po sebi dovoljni za uspostavljanje supervizije uprave, ili da li su i do koje mjere kumulativni. Znaajke koje je Evropski sud pravde istaknuo u ovom sluaju su sljedee:
49
Vidjeti nalaz javnog pravobranioca Albera u Cambridgeu, br. 32 iznad, taka 37 nalaza, koja se odnosi, u opem obliku, na sva tri kriterija zavisnosti. 50 Para. [52] presude. 51 Taka 67 nalaza.
- 54 -
Sue Arrowsmith
1.
Da su aktivnosti subjekata o kojima je rije (davanje u zakup i izgradnja socijalnih naselja) i ciljevi njihovih aktivnosti bili detaljno opisani, a karakteristike i trokovi za naselje koje treba izgraditi bili su odreeni administrativnom odlukom.52 Doima se da Sud smatra ova ogranienja neim to sainjava precizna pravila uprave53 koja mogu, u principu, (barem kad su popraena odgovarajuim ovlatenjima za superviziju i naknadu/sankciju, kao to je ispod opisano) uspostaviti postojanje supervizije uprave bez direktnih ovlatenja za mijeanje u upravu. Doima se da je ovo prilino iroko gledite po pitanju toga to to sainjava precizna pravila uprave. Da je postojala pravna odredba da superviziju subjekata vri ministarstvo nadleno za finansije i izgradnju i stanovanje, bez ikakvih poblie naznaenih ogranienja za superviziju.54 Znaenju ove, oigledno opsene ovlasti, nije pridavana velika panja, vjerovatno zbog toga to je imalo malo vanosti u praksi. (Francuska je argumentirala da je ustvari bilo ogranieno na provjeru rauna, ali mogui znaaj takvog ogranienja nije se uzeo u obzir jer Francuska po ovoj taki nije pruila nikakav dokaz.) Budui da je ovo ogranienje bilo oigledno neogranieno, te samim tim ukljuivalo mogunost da se pomno ispita strategija uprave i odluke koje donosi, doima se da bi ova ovlast (zajedno sa bilo kojim neophodnim ovlatenjima za naknade/sankcije) bila dovoljna za uspostavljanje supervizije uprave, bez obzira na postojanje preciznih pravila uprave. Da je nadleni Ministar imao ovlast da provede likvidaciju subjekta ili da suspenduje upravu i naimenuje steajnog upravitelja.55 Ovo se moglo uraditi zbog toga to su postojale nepravilnosti i zbog ozbiljnih greaka i neuspjeha uprave da funkcionira. Sud je naglasio da se ovlatenje samim tim odnosilo na nedostatke u politici uprave, a ne samo na nelegalnosti.56 Ove ovlasti mogu biti vane po osnovu toga da pruaju oblik naknade/ sankcije da bi se podrao proces supervizije, na koji se poziva pod takama 1. i 2. iznad. Sud ne pojanjava da li je ili nije neophodan neki vid naknade/sankcije koji bi podrao opu kontrolu uprave ili usklaenost uprave sa relevatnim pravilima, ali moglo bi se dokazati/ diskutirati da li je ovo neophodno. Nadalje, izgleda da je Sud bio miljenja da je postojanje takvih ovlatenja, budui da su bila jedina, dovoljno da se uspostavi supervizija uprave, poto je smatrao da samo postojanje takvih ovlatenja implicira trajnu superviziju, kao jedinih naina da se otkrije greka uprave, itd.57
2.
3.
52 53
Para. [51] presude. Para. [52]. 54 Para. [53] presude. 55 Para. [54] presude. 56 Para. [55] presude.
57
ibid.
- 55 -
Sue Arrowsmith
Drugim rijeima, supervizorska uloga u zakonu, u neku ruku trebala je da se izvede iz samog postojanja ovlatenja, bez potrebe za nekim drugim posebnim supervizorskim ovlatenjima. Ovaj zakljuak je upitan, budui da je mogue da ovlasti ove vrste postoje kao posljednje sredstvo u rjeavanju problema kada su sve druge metode iscrpljene. ak i ako se ne podrazumijeva takva trajna supervizija, takve ovlasti mogu se smatrati dovoljnim na osnovu toga to ukljuuju direktnu intervenciju u upravi. Meutim, kao to je argumentirala francuska vlada, malo je vjerovatno da se takve izuzetne ovlasti mogu smatrati dovoljnim za stvaranje dostatnog odnosa zavisnosti. 4. Da je Ministar mogao intervenirati kada su aktivnosti subjekta pale ispod minimalnog nivoa dinaminosti ili da ogranii bilo kakvu neumjerenu aktivnost.58 Jo jednom, ipak, upitno da li takve ovlasti same po sebi zaista stvoraju odnos zavisnosti i treba li ih smatrati relevatnim samo kao dopunu mnogo openitijim ovlatenjima. Da je meuministarska radna grupa imala ovlast da vri inspekciju ovih subjekata te da izradi nacrt prijedloga za akciju, te takoe da osigura da takvi subjekti provode mjere koje su usvojili ministri u vladi.59
5.
Kriterij supervizije takoer je zadovoljen u sluaju Adolf Truley,60 u kojem se radilo o primjeni Direktiva na kompaniju koja je pruala pogrebne usluge. Kompanija je bila subsidijarni organ u potpunom vlasnitvu druge kompanije, a ta kompanija je s druge strane bila u potpunom vlasnitvu grada Bea. U ovom sluaju Sud je izjavio da je kriterij zadovoljen tamo gdje drugi ugovorni organi nadgledaju godinje obraune ugovornog organa i njegovo postupanje u pogledu tonog raunovodstva, regularnosti, ekonominosti, efikasnosti i ekspeditivnosti i da su u stanju vriti nadzor poslovnih prostorija/objekata te o tome podnijeti izvjetaj vlasniku.61 Ovo je poreeno sa pukom revizijom (oigledno se ovo odnosi na reviziju samo legalnosti aktivnosti subjekta i godinjih obrauna), za koju je Sud rekao da bi sama bila nedovoljna u pogledu zahtjeva da relevantni ugovorni organ utie na odluke koje subjekat donosi u vezi sa javnim nabavkama.62 U sluaju Mannesmann ini se da je Sud pravde smatrao da bi pomna istraga, od strane dravnog Suda revizora i dravnog tijela odgovornog za sigurnosne mjere u upravljanju pomenutim predmetom, bila dovoljna.63 Meutim, ovaj stav javni pravobranilac je odbio u sluaju izgradnje socijalnih naselja u Francuskoj. Javni pravobranilac nije se sloio sa tvrdnjom da sluaj Mannesmann dokazuje injenicu da je kontrola putem Revizorskog suda dovoljna. Razlog ovome bio je zakljuak u sluaju Mannesmann da je kriterij zavisnosti koji je zadovoljen nastao, prvo i prije svega, kriterijem imenovanja i da Sud nije imao namjeru iznositi zakljueno
Para. [57] presude. Para. [58] presude. 60 Sluaj C-373/00, Adolf Truley v. Bestattung Wien, presuda Evropskog suda pravde od 27. februara 2003. godine 61 Para. [74] presude. 62 Para. [70] presude. 63 Para. [28] presude.
59 58
- 56 -
Sue Arrowsmith
gledite o kriteriju supervizije i zato to se, u svakom sluaju, to to je Sud spomenuo ovu injenicu samo odnosilo na injenicu da je Austrija prihvatila da je ovaj kriterij ispunjen u vrijeme pristupa Evropskoj zajednici.64 Osim razumijevanja toga koje vrste ovlatenja, pravila i kontrole su dostatne, drugi problem jeste da li fokus treba biti samo na postojanju pravnih ovlatenja supervizije, ili analiza treba uzeti u obzir praksu supervizorskih organa da utvrdi da li postoji stvarna prijetnja od intervencije koja bi zaista mogla uticati na kontrolirani subjekat u praksi. Sporno je da li to treba uraditi. Izgleda da presuda u sluaju naselja drutvenog stanovanja u Francuskoj ponegdje podrava formalniji pristup. Posebno, Evropski sud pravde nije prihvatio relevatnost argumenta da ovlasti likvidacije, itd. na koje se upuuje pod takom 3. iznad, nisu bile znaajne zbog toga to su se rijetko primjenjivale: moe se rei da je Sud smatrao injenicu da postoje ovlatenja dovoljnom da se iz njihovog postojanja implicira na stalnu superviziju, bez provoenja istrage da li je Ministar zaista provodio ikakvu superviziju u praksi. U sluaju Adolf Truley, Sud je takoe izjavio da je direktna supervizija postojala zbog toga to je firma bila u vlasnitvu kompanije koja je i sama bila u vlasnitvu ugovornog organa.65 Ovo navodi na miljenje da je vlasnitvo od strane ugovornog organa dovoljno da se subjekat klasifikuje u kategoriju institucije kojom upravlja javno pravo, kadgod ispunjava potrebe od opeg interesa i kada nije u potpunosti komercijalne prirode (vidjeti u Koje nema komercijalni ili industrijski karakter ispod). U samom sluaju Adolf Truley, ugovorni organ je bio u potpunom vlasnitvu osnivaa, a osniva je u potpunosti bio u posjedu ugovornog organa (grada Bea). Meutim, vjerovatno je supervizija uprave mogla da se uspostavi i sa manjim stepenom vlasnitva, sudei prema injenicama u sluaju, kao to je na primjer opseg javnog vlasnitva ili takoer opseg uticaja koji u praksi imaju drugi dioniari. ini se da su takoer vani sluajevi Connemara i Komisija v. Irska66 u vezi sa statusom Coillte Teoranta (Direkcija za ume Irske). Ti sluajevi su se odnosili na Direktivu 77/62/EZ, staru direktivu za nabavku usluga, u kojoj nije bio sadran moderni koncept tijela kojima upravlja javno pravo. Meutim, Direktiva se primjenjivala u Irskoj za javne organe iji su ugovori za nabavku usluga bili predmetom kontrole drave. Sud je ustanovio da se prema ovom konceptu nije zahtijevala posebna kontrola nad dodjelom ugovora o nabavci usluga, ali je smatrao da je dovoljna indirektna kontrola, zasnovama na opim kriterijima (injenici da je tijelo osnovala drava i da mu je povjerila odreene zadatke; da je drava ovlatena da imenuje njegove glavne urede; da drava ima ovlatenja po pitanju njegovih finansija67). Sporno je da li su sluajevi relevantni za definiranje broja tijela kojima upravlja javno pravo pod sadanjim
Take 40 - 43 nalaza. Para. [72] presude (iako nema pozivanja na ovu znaajku u zakljunom paragrafu po ovoj taki, para. [74]. 66 Sluaj C-306/97, Connemara Machine Turf v. Coillte Teoranta [1998] ECR I-8761; [1999] 2 CMLR 457 i sluaj C-353/96, Komisija v. Republika Irska [1998] ECR I-8565. 67 to je u tom sluaju ukljuivalo odobravanje znaajnih investicija i uspostavljanje finansijskih ciljeva od strane Ministra.
65 64
- 57 -
Sue Arrowsmith
propisima, jer se doima da Sud posmatra/ima gledite za istu vrstu ope zavisnosti koje je predviena sadanjim pravilima.68 Ukoliko se radi o ovome, onda je zanimljivo napomenuti da se Evropski sud pravde u tim sluajevima nije pozivao na injenicu je veina dionica kompanije bila u vlasnitvu ministra za energetiku, ime je sugerirao da ovo samo po sebi ne moe biti odluujui faktor.69 (S druge strane, veinsko vlasnitvo je dovoljno kada se odreuje da li je subjekat podloan dominantnom javnom uticaju u svrhu njegovog klasificiranja kao javnog poduzea prema propisima o komunalnom sektoru.) Osnivanje ili djelovanje u svrhu zadovoljenja potreba od opeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter
Openito
ak i ako se subjekat finansira, imenuje ili nadgleda od strane ugovornog organa, on nee biti obuhvaen ako je korporativno tijelo70, ukoliko, prema navodima propisa, nije osnovano.... u posebnu svrhu zadovoljenja potreba od opeg interesa i koje nema industrijski ili komercijalni karakter.71 Ovo je udno formulirana odredba koja je odraz definicije tijelo kojim upravlja javno pravo date u Direktivama. Kao to je naglasio javni pravobranilac Leger, ovu odredbu nije lako razumjeti.72 Meutim, njen glavni uinak sada je jasan: odredbom se iz Direktiva iskljuuju subjekti za koje je mogue da, iako su povezani sa vladom, nee koristiti dravni preferencijalni tretman u nabavci, zato to su podloni komercijalnim pritiscima da kupovinu izvre na efikasan nain.73 Ovo se najznaajnije/najvie odnosi na javne organe ije se aktivnosti sastoje u obezbjeivanju roba ili usluga u konkurenciji sa drugim kompanijama na tritu. Ako ovi subjekti primjenjuju preferencijalne tretmane domaeg, to e
Javni pravobranilac Alber smatra odluku relevantnom u svom nalazu u spojenim sluajevima C223/99 i C-260/99, Agora v. Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano [2001] ECR I-3605; [2001] 3 CMLR 12, taka 48 (gdje se on poziva na sluaj Connemara kako bi podrao stajalite da ak i indirektna kontrola moe biti dovoljna da se upostavi supervizija uprave). 69 Javni pravobranilac Alber je u tim sluajevima specifino naveo da ovaj faktor sam po sebi nije bio dovoljan: taka 43 u svakom nalazu. Meutim, izgleda da njegovi stavovi nisu vani u tumaenju kriterija zavisnosti pod sadanjim Direktivama, jer on zahtjev za kontrolu radije tumai kao traenje posebne kontrole nad ugovorima subjekta nego to je to u mnogo openitijoj formi tumaio Evropski sud pravde. 70 U sluaju osoba koje djeluju zajedno, u propisima se jedino nalae da osobe trebaju djelovati zajedno u ovu svrhu. 71 Sud pravde je naglasio da su ovo kumulativni uslovi, neto to je ionako sasvim jasno iz njihove formulacije: Mannesmann, br.6, paras [21] i [38] (ponovili su se u sluajevima koji su se pojavili poslije). 72 Taka 64 Nalaza u Mannesmannu, br. 6 iznad. Standardno objanjenje ovog uslova u nauci o pravu Evropskog suda pravde je ono u sluaju C-360/96, Gemeente Arnhem v. BFI Holding BV [1998] ECR I-6821; [2001] 1 CMLR 6, prema kojem su potrebe od opeg interesa koje nemaju komercijalni ili industrijski karakter, one koje se ispunjavaju ni na koji drugi nain nego kroz dostupnost roba ili usluga na tritu, i one koje, zbog razloga koji su u vezi sa opim interesima, drava izabere da sama obezbijedi, ili za koje drava eli da zadri presudan uticaj. 73 Vidjeti, na primjer, javnog pravobranioca Legera u Mannesmann (br. 6 iznad) koji navodi odredbu moe biti o iskljuenju subjekata gdje se primjenjuju pritisci konkurencije (taka 69 Nalaza); BFI, br. 72 iznad, paras [42 - 43] presude.
68
- 58 -
Sue Arrowsmith
poveati njihove trokove i oteae im mogunost da budu konkurentni i ovaj pritisak moe posluiti kao alternativno sredstvo birokratskim propisima kako bi osigurali nediskriminirajue ponaanje. Historijski gledano, koncept moe biti u obavezi prema propisima zakona o konkurenciji Evropske zajednice.74 Ova pravila se odnose na poduzea, koncept koji obuhvata subjekat (ukljuujui onaj koji je javne prirode) koji je ukljuen u ekonomsku aktivnost. U praksi su se razvili kriteriji pomou kojih se moe ustanoviti da li se javno tijelo nalazi izvan definicije tijela kojim upravlja javno pravo zato to njegove aktivnosti ne ispunjavaju potrebe od opeg interesa, i nemaju industrijski i komercijalni karakter. Na primjer, u oba konteksta kriterij je snoenje ekonomskog rizika.75 Prema tome, moda do izvjesne mjere aktivnosti koje su obuhvaene Direktivama nee biti podlone pravilima zakona o konkurenciji i obratno, a isto tako pravila zakona o konkurenciji mogu pruiti neku vrstu pomoi u definiranju tijela kojim upravlja javno pravo. Ipak, Evropski sud pravde nije do sada niti jedan takav odnos opisao kao eksplicitan, a Sud se nije oslanjao direktno na sluajeve iz oblasti zakona o konkurenciji76, te opseg pojedinih definicija moe odstupati zbog razloga politike, imajui u vidu njihove razliite svrhe.77 Evropski sud pravde je donio presudu da koncept potreba od opeg interesa, koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter pod Direktivama o nabavci obuhvata test iz dva razliita segmenta.78 Prvo, neophodno je razmotriti da li su potrebe koje se ispunjavaju preko ugovornog organa potrebe od opeg interesa;i drugo, nuno je analizirati komercijalni/industrijski karakter aktivnosti.
Uvedeno je kada su prvobitne Direktive o nabavci radova dopunjene i izmijenjene Direktivom o nabavci radova iz 1989. godine, a Parlament Evrope je to predlagao kao zamjenu za prvobitni izraz pravno lice koje je odreeno javnim pravom (koji se koristio da se uputi na specifine subjekte date na listi u Aneksu Direktiva). Prema Memorandumu sa objanjenjima, potie iz jurisprudencije suda o slobodnom kretanju kao to je tamo navedeno, plus ostalo zakonodavstvo Zajednice i definicije o konceptu koji se koristio u nekim dravama lanicama; ali u Memorandumu se ne elaborira: odjeljak II Memoranduma sa objanjenjima o izmijenjenom i dopunjenom prijedlogu za izmjenu i dopunu Direktive COM (88) 354 finalni, od 21. juna 1988. godine. 75 Za dalju analizu slinosti vidjeti Hatzopoulosa, Killing National Health and Insurance Systems but Javni pravobranilac se ponekad, meutim, poziva na sluajeve iz oblasti zakona o konkurenciji: vidjeti, naprimjer, Mannesmann, br. 6 iznad, take 6568 nalaza pravobranioca Legera; i BFI, br. 72 iznad, taka 44 nalaza javnog pravobranioca La Pergola. 77 Na primjer, nije jasno da li subjekat ne treba da se smatra poduzeem zato to uslovi u kojima on djeluje nisu dovoljno konkurentni da bi se smatralo da se nalazi izvan opsega Direktiva na primjer, zbog mogunosti da se drava moe umijeati kako bi sprijeila bankrot (o tome vidjeti ispod). (Za suprotno gledite vidjeti Hatzopoulosa, br. 75 iznad). Nadalje, subjekti koji su podloni pravilima zakona o konkurenciji kao poduzea u pogledu nekih svojih aktivnosti mogu biti obuhvaene Direktivama u vezi sa tim istim aktivnostima ak i ako te aktivnosti ne ispunjavaju potrebe od opeg interesa i nemaju industrijski i komercijalni karakter, zato to subjekat ima druge aktivnosti koje ne spadaju u tu kategoriju. U ovom sluaju sve aktivnosti subjekta su obuhvaene: vidjeti tekst ispod. 78 Da se koncept potreba od opeg interesa razlikuje od pitanja da li one imaju industrijski ili komercijalni karakter, u smislu da se ne moe za sve potrebe od opeg interesa smatrati da nemaju industrijski ili komercijalni karakter, to je jasno ustanovljeno u BFI, br. 72 iznad, para. [36]
76
74
Healing Patients? The European Market for Health Care Services after the Judgments of the ECJ in Vanbraekel i Peerbooms (2002) 39 CMLR 683 u p. 717.
- 59 -
Sue Arrowsmith
Potrebe od opeg interesa

to se tie prvog pitanja, a to je da li je subjekat ukljuen u ispunjavanje potreba od opeg interesa, treba na poetku spomenuti da je, imajui u vidu svrhu Direktiva, funkcija ovog zahtjeva nejasna. Upadljivo je da u diskusiji Evropskog suda pravde o konceptu potreba od opeg interesa, nedostaje bilo kakva veza sa funkcijom za koju se smatra da bi je subjekat trebao obavljati. Evropski sud pravde se pozivao na svrhu Direktiva kao razlog to je odbio odreene granice koncepta (kao u Korhonen79gdje je odbio gledite da se ne primjenjuju onda kada e samo jedan subjekat ostvariti direktnu korist: vidjeti dalje ispod.) Meutim, nije identificirao nikakvu pozitivnu funkciju za ovo ogranienje. Teko je vidjeti da li karakter potreba u ijem ispunjenju subjekat uestvuje per se, bilo u smislu karakteristika na koje se upuuje u nauci o pravu o kojoj se govori u tekstu ispod, ili u okviru bilo koje druge mogue definicije takvih potreba, moe posluiti da se identificira vjerovatnoa da li e subjekat primijeniti dravne preferencijalne tretmane. U praksi, to potencijalno slui da se iz Direktiva iskljue oni subjekti koji djeluju na opem tritu, gdje drava nema nekog posebnog razloga da se mijea. Meutim, teko je uoiti zato takvi subjekti treba da se iskljue iz kontrole diskriminatorne kupovine, a koju pruaju Direktive. Politiki razlog za takvo iskljuenje mogao bi se zasnivati na razmiljanju koje je slino onom koje objanjava prvobitno iskljuivanje iz regulacije sektora komunalija, to jest, da bi to moglo dovesti do toga da se sektori u nekim dravama lanicama reguliu, a u drugim ne. Ipak, ovo nije valjan razlog za iskljuivanje takvih subjekata: regulacija u nekim dravama lanicama, ali ne i u drugim (ako je regulacija uope opravdana) moe se opravdati do te mjere da se rizik od koritenja dravnih preferencijalnih tretmana razlikuje izmeu drava lanica. injenica da takvi subjekti mogu biti podloni uticaju zakona o konkurenciji nije bitna, jer pravila zakona o konkurenciji ne obezbjeuju istu kontrolu nad diskriminatornom nabavkom. U svrhu Direktiva bilo bi bolje napustiti miljenje da je ovo test isticanja i koncentrirati se samo na to da li se aktivnosti subjekta izvravaju po komercijalnoj osnovi, to (kao to je dolje objanjeno) jeste funkcija drugog dijela testa.80 Evropski sud pravde je utvrdio brojne principe za tumaenje koncepta potreba od opeg interesa. Prvo, to je koncept zakona Evropske zajednice i samim tim njegova primjena ne zavisi iskljuivo od toga na koji je nain bilo koji koncept potreba od opeg interesa definiran u dravnom zakonu: sluaj C-373/00, Adolf Truley.81 Ovo znai barem to da se o ovom pitanju mora odluiti tako to e se primijeniti kriteriji koji su propisani zakonom EZ, kao to se navodi u
Sluaj C-18/01, Arkkitehuuritoimisto Riita Korhonen Oy v. Varkauden Taitotalo, presuda Evropskog suda pravde od 22. maja 2003. godine. 80 to se dosadanje formulacije Direktiva tie, ovo bi znailo zauzimanje stava da aktivnosti koje se provode na komercijalnoj ili industrijskoj osnovi na temelju samo ove injenice ne treba smatrati aktivnostima koje ispunjavaju potrebe od opeg interesa. 81 Sluaj C-373/00, Adolf Truley v. Bestattung Wien [2003] ECR I-1931. Sud je pojasnio da je pravna forma, u kojoj se potrebe spominju u bilo kojoj dravnoj odredbi, nevana: BFI, br. 79 iznad, para. [63] presude.
79
- 60 -
Sue Arrowsmith
raspravi ispod. Na primjer, kao to je dato u objanjenju ispod, injenica da se aktivnost regulira, ukazuje na postojanje potreba od opeg interesa. Meutim, ovim se ne iskljuuje mogunost da bi pravne i injenine okolnosti u pojedinim dravama na primjer, da li je aktivnost regulirana u toj naroitoj dravi mogle uticati na tretman aktivnosti prema zakonu EZ. Prijedlog po kojem je bitno da li dati subjekat ima motiv za ostvarenje profita (o emu se dalje govori u tekstu ispod), sugerira da klasifikacija odreene aktivnosti moe zavisiti od okolnosti i prema tome moe se razlikovati od drave do drave. Javni organi koji pruaju usluge direktno za javnost esto ispunjavaju potrebe od opeg interesa. U sluaju BFI82, Evropski sud pravde je smatrao da skupljanje smea iz domainstava moe predstavljati potrebu od opeg interesa budui da se, zbog zdravstvenih i ekolokih razloga, potreba moda ne moe adekvatno zadovoljiti koritenjem raspoloivih usluga u privatnom sektoru. U sluaju Adolf Truley, Evropski sud pravde je takoer donio presudu po kojoj aktivnosti pogrebnika ispunjavaju potrebe od opeg interesa.83 Ovdje je Sud mislio da je vano da su ove aktivnosti povezane sa javnom politikom zbog toga interesa drave da kontrolira izdavanje rodnih listova i smrtovnica, te da kontrolira aktivnosti zbog pitanja javnog zdravlja (ovo se jasno pokazalo u Austriji ije zakonodavstvo zahtijeva da drava organizuje pogrebnu ceremoniju, u sluaju kada se to na drugi nai ne obavi pet dana nakon smrti, te da pokrije trokove pogreba ako se trokovi ne mogu pokriti iz nekog drugog izvora). Upravljanje univerzitetom84, pruanje usluga rekreacije i odmaralita85 i operiranje mreom javnih telekomunikacija te obezbjeivanje telekomunikacijskih usluga86 su takoer aktivnosti za koje se smatra da ispunjavaju potrebe od opeg interesa. Pod takvom aktivnou smatra se i promocija trgovine. Zbog toga je u spojenim sluajevima C-223/99 i C-260/99, Agora v. Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano87, Evropski sud pravde donio presudu da organizovanje izlobi i sajmova kako bi se okupili pruaoci roba i usluga, ispunjava potrebe od opeg interesa zato to to daje opi poticaj trgovakoj djelatnosti. Na slian nain, u sluaju C-18/01, Arkkitehuuritoimisto Riita Korhonen Oy v. Varkauden Taitotalo88 smatralo se da izgradnja i sticanje imovine koja je bila dostupna komercijalnim firmama u svrhu stimuliranja ekonomskih aktivnosti u opini, predstavljaju aktivnosti na ispunjenju potreba od opeg interesa: Sud je dao komentar da bi ovo moglo imati pozitivne uplive na otvaranje novih radnih mjesta, poveanje prihoda od poreza te poboljanje dobavljanja i zahtjeva za robama i uslugama.89 U kolikoj mjeri komercijalni
Br. 72 iznad. Para. [51] presude. 84 Cambridge, br. 34 iznad, para. [19] (navodi se da su strane ovo prihvatile). 85 Connemara, br. 66 gore, para. [40] presude. 86 Javni pravobranilac Fennelly u sluaju C-324/98, Telaustria Verlags GmbH and Telefonadress GmbH v. Telekom Austria AG [2000] ECR I-10745, taka 15 nalaza (po implikaciji). 87 [2001] ECR I-3605 88 Sluaj C-18/01, Arkkitehuuritoimisto Riita Korhonen Oy v. Varkauden Taitotal. Presuda Evropskog suda pravde od 22. maja 2003. godine. 89 Vidjeti para. [42 - 45] presude.
83
82
- 61 -
Sue Arrowsmith
ciljevi mogu uticati na drugi dio testa, to jest, da li su potrebe o kojima je rije komercijalne ili industrijske prirode, razmatra se dalje u tekstu ispod. injenica da aktivnost o kojoj je rije takoer provode neka privatna poduzea ne znai da ta aktivnost ne ispunjava potrebe od opeg interesa90 (iako se to uzima u razmatranje kada se odluuje da li su potrebe komercijalnog ili industrijskog karaktera: vidjeti dalje tekst ispod). Ponekad su se pred Sudom vodile rasprave (na osnovu analogije iz odreenih sluajeva u oblasti zakona o konkurenciji) da aktivnosti od kojih korist imaju jedan ili ogranieni broj poduzetnika ne mogu da se smatraju aktivnostima koje ispunjavaju potrebe od opeg interesa. U kontekstu Direktiva o nabavkama, meutim, injenica da aktivnosti o kojima se govori obezbjeuju direktnu korist ogranienom broju poduzetnika91, ili ak samo jednom, ne iskljuuje unaprijed mogunost da se one kategoriu kao aktivnosti koje ispunjavaju potrebe od opeg interesa. U sluaju Karhonen92, u kojem se razmatrao status kompanije iji je vlasnik bila opina koja je i upravljala istom, a iji su ciljevi bili da stvori imovinu za stimulisanje komercijalnih aktivnosti, Sud je izjavio da injenica da je bilo planirano da se infrastruktura koju je osigurala kompanija iznajmi samo jednoj firmi, nije nuno uticala na status ugovornog organa kao tijela kojim upravlja javno pravo. Sud je ponudio dva razloga za ovo miljenje. Jedan je bio da bi takva aktivnost mogla, u svakom sluaju imati iru indirektnu dobrobit, kao to je privlaenje drugih kompanija u regiju.93 Drugi je bio da bi se Direktive inae mogle izbjei, tako to bi ugovorni organ prebacio prostorije na jedno poduzee koje bi ih onda odmah moglo prebaciti na mnoga druga. Ovaj pristup je otvoren za kritike; najzad, pitanje izbjegavanja moglo bi se rijeiti na mnogo primjereniji nain tako to bi se Direktive primijenile samo u situacijama kada je izbjegavanje oigledno. Meutim, prihvaeno je da je zakljuak Suda ispravan, jednostavno zato to broj korisnika aktivnosti ne utie na mogunost preferencijalne kupovine. U sluajevima navedenim gore, radi se o direktnom pruanju usluga javnosti. Nadalje, pruanje podrke aktivnostima drugih subjekata, koji su i sami ukljueni u davanje javnih usluga ili su angaovani na drugim vladinim aktivnostima, moe biti aktivnost koja ispunjava potrebe od opeg interesa. Ovo je razjanjeno u sluaju SIEPSA94, u kojem se radilo o kompaniji koja je osnovana pod privatnim pravom, kako bi stjecala, upravljala i ureivala zatvorske zgrade. Miljenje je bilo da se kompanija bavi ispunjavanjem potreba od opeg interesa budui da su njene aktivnosti bile povezane sa kaznenim funkcijama drave.95 Evropski sud pravde snano je odbacio argument panije da se funkcije stjecanja i upravljanja zgradama trebaju tretirati kao nezavisne funkcije (i da ih kao takve treba smatrati komercijalnim aktivnostima). Umjesto toga, smatrao je neophodnim uzeti u obzir stvarne
90 91 92 93
Br. 79 iznad. Para. [62] presude. 94 br. 7 iznad, 95 Para. [85] presude.
BFI, br. 72 gore. Agora, br. 68 gore, para. [55] presude.
- 62 -
Sue Arrowsmith
aktivnosti (funkcionisanje kaznenog sistema kao dijela politike javnog reda), a koje su podrane ovim funkcijama. Na slian nain, u sluaju Mannesmann96, Sud je ukazao na to da je subjekat iz Austrije, koji se bavio izdavakom i tamparskom djelatnou, zadovoljio kriterije. Sud je ukazao na to da je ovaj subjekat osnovan kako bi, po ekskluzivnoj osnovi, za dravu tampao dokumente koji potpadaju pod zahtjeve o povjerljivosti ili sigurnosti, te dokumente koji su namijenjeni za distribuciju zakonodavnih, regulatornih i administrativnih dravnih dokumenata; da je cijene za proizvode tog subjekta fiksiralo tijelo ije su lanove imenovali vladini odjeli; i da je dravna sluba za kontrolu nadzirala tampanje dokumenata koji ukljuuju sigurnosne mjere. U sluaju Mannesmann sud je naglasio da su dokumenti, koje je trebalo odtampati, bili usko povezani sa javnim redom i institucionalnim funkcionisanjem drave, te da se zahtijevalo pridravanje mjera povjerljivosti i sigurnosti. Mogue je, ipak, da e i aktivnost podrke ispuniti potrebe od opeg interesa ak i bez takvih posebnih katakteristika. Prihvaeno je da je ovo sluaj u svim situacijama kada je razlog za osnivanje institucije taj da se vladi osigura adekvatno pruanje usluga. Diskutabilno je da li e se zahtjev za ispunjenje potreba od opeg interesa, zapravo, primijeniti u svim sluajevima, osim onda kada se subjekat osniva na tritu na koje na odgovarajui nain ispunjava i potrebe vlade i javnosti, a vlada djeluje u funkciji provajdera jedino u svrhu poveanja prihoda, ili kao koraka ka privatiziranju aktivnosti, zato to vie ne smatra neophodnim da ostane ukljuena u aktivnost. U sluaju Agora javni pravobranilac Alber sugerirao je da injenica da kod subjekta ne postoji svrha ostvarenja profita podrava stav o postojanju potreba od opeg interesa.97 U sluaju SIEPSA Evropski sud pravde odbio je argument da bi SIEPSU trebalo iskljuiti iz Direktiva ako je zaraivala profit. Sud je smatrao vanim da se utvrdi da li je ostvarenje profita bilo glavni cilj SIEPSE. Ovo moe znaiti da kompanija koja je osnovana s glavnim ciljem da zaradi profit ne ispunjava potrebe od opeg interesa.98 Meutim, u sluaju same SIEPSE, Sud je smatrao da je podrka dravnoj kaznenoj politici bila prvenstveni cilj, u odnosu na zaradu profita (Sud je za svoje miljenje potvrdu naao u injenici da je SIEPSA nedavno pretrpjela velike gubitke).
96 97
br. 6 iznad. Taka 52 Nalaza, koja se odnosi na injenicu da, prema navodima u lanovima o udruivanju u statutu subjekta, svrha subjekta nije ostvarenje profita i da se njegove aktivnosti provode u javnom interesu. 98 Para. [89] presude.
- 63 -
Sue Arrowsmith
Koji nema komercijalni ili industrijski karakter

Kao drugo, neophodno je razmotriti da li potrebe u kojima se govori imaju industrijski ili komercijalni karakter.99 Upravo ovaj aspekt testa slui za identificiranje aktivnosti koje ne trebaju biti podlone odredbama Direktiva o nabavci zbog komercijalnih pritisaka da se izbjegne diskriminacija. Mada se, prema sadanjoj formulaciji teksta zahtijeva da sudovi identificiraju da li potrebe imaju komercijalni ili industrijski karakter, kod njihove primjene Evropski sud pravde se uglavnom fokusira na to da li pojedini subjekti provode aktivnost koja ima komercijalnu osnovu, a ne na to kakva je priroda potrebe. Do sada je Sud razmatrao oboje, karakteristike trita na kojem djeluju subjekti i prirodu samih subjekata.1 Slijedei jezik koji je koriten u tekstu, Sud se, openito, laskavo izrazio po pitanju ideje da se, u provoenju ovog zadatka, pomou testa istrauje priroda potreba.2 Meutim, ovisno o jednoj kvalifikaciji o kojoj se diskutira u daljnjem tekstu, to nije ono to on ustvari radi. injenica da test u ovom smislu posmatra pojedino trite i okolnosti pojedinih subjekata, znai da subjekti koji provode istu aktivnost u razliitim dravama-lanicama, pa ak i unutar iste drave lanice, mogu biti razliito tretirani unutar Direktiva.3 Jo jednom, Evropski sud pravde je propisao brojne principe za primjenu ovog dijela definicije tijela kojim upravlja javno pravo. Kao prvo, vano je da li se aktivnost provodi u konkurenciji sa drugim poduzeima.4 Ovo je bitno zato to potreba da se takmii sa konkurencijom moe subjekta prisiliti da kupuje na komercijalan nain, te time izbjegne preferencijalne tretmane dravnog. Evropski sud pravde jo uvijek nije posebno razmotrio kriterije za procjenu toga kada se za konkurenciju na tritu moe rei da postoji zbog tog razloga, ukljuujui to da li radije mora postojati de facto stvarna konkurencija, nego samo slobodan ulazak na trite u pravnom smislu. Prisutnost obje ove znaajke se zahtijeva unutar mehanizama koji postoje u novim Komunalnim direktivama za izuzee subjekata koji djeluju na konkurentnim tritima5 i Evropski sud pravde moe primijeniti ovaj pristup, po analogiji na definiciju tijela kojima upravlja javno pravo. Neki vid podrke neophodnosti postojanja stvarne de facto konkurencije mogao bi se nai u sluaju Adolf Truley: u ovom sluaju Evropski sud pravde se pozvao na izjavu austrijskog dravnog tijela za
ini se da se princip davanja odredbi uniformnog tumaenja putem Zajednice takoe primjenjuje na ovaj element testa potreba: SIEPSA, br. 7 iznad, para. [80]. 1 Vidjeti, npr. Trule, br. 14 iznad, para. [65] presude. 2 Na primjer, u para. [65] presude u sluaju Truley, br. 14 iznad, Evropski sud pravde ustvari kae da u odreivanju prirode potreba koje ispunjava kompanija Sud mora istraiti sve pravne i injenine okolnosti te kompanije. Meutim, osim sa take gledita lingivistike, takav zadatak uope ne ukljuuje istraivanje prirode samih potreba. 3 Kao to je priznao javni pravobranilac Pergola u BFI, br. 72 iznad, taka 43 Nalaza. 4 BFI, br. 72, para. [48 - 49] presude; Agora, br. 68 iznad, para. [38] presude; ponovljeno u nekoliko narednih sluajeva. 5 Zajedniki stav koji je usvojilo Vijee, 20. marta 2003. godine imajui u vidu usvajanje Direktiva evropskog Parlamenta i Vijea o koordiniranju postupaka nabavke kod subjekata u oblastima vodoprivrede, energetike, transporta i potanskih usluga, lan 30.
99
- 64 -
Sue Arrowsmith
reviziju u kojoj se kae da, iako je postojao veliki broj poduzea koja pruaju pogrebne usluge u Austriji, nije postojala konkurencija na lokalnom (tritu subjekta) tritu u Beu. Meutim, Sud nije elaborirao vanost ove injenice, ve je samo izjavio da je na dravnom sudu da procijeni stanje u svjetlu pravnih i injeninih okolnosti.6 Kada procjenjuje da li konkurencija de facto postoji, Evropski sud pravde, tamo gdje je prikladno, ponovo moe primijeniti isti metod u tumaenju mehanizama izuzea datih u Komunalnim direktivama i definicije tijela kojima upravlja javno pravo. Posebna odlika mnogih sluajeva u kojima se radi o definiciji tijela kojima upravlja javno pravo jeste, da se cjelokupni rad ili znaajan dio rada subjekata o kojima se govori, obavlja pod ugovorima koji su sklopljeni upravo sa javnim sektorom. Mnogi od njih su, doista, osnovani u posebnu svrhu da podre aktivnosti drugih javnih tijela ili su to bivi odjeli unutar onih subjekata koji su se odvojili u zasebne pravne koncerne. U ovim sluajevima bie vano da li je javni sektor ove ugovore dodijelio na komercijalan nain. Nema sumnje da e, tamo gdje je rad dodijeljen prema postupcima koje nalau Direktive, postojati pretpostavka da se radi o tome, kao to se odnosi na odreivanje toga da li je dravna pomo dodijeljena kroz ugovore o javnim nabavkama.7 Mada e se, openito, zahtijevati postojanje konkurencije (ako ne uvijek: vidjeti ispod), to ipak, nije dovoljno. Kao to je Sud istaknuo u donoenju zakljuka u sluaju BFI8, ova injenica sama po sebi nije dovoljna da se izbjegne rizik od preferencijalnih tretmana dravnog, budui da javna institucija moe biti spremna da pretrpi gubitak kako bi podrala takve preferencijalne tretmane. Samim tim, kada postoji konkurencija, takoer je potrebno analizirati da li su uslovi u kojima djeluje subjekat takvi da konkurencija s kojom se subjekat suoava moe efektivno izazvati komercijalno ponaanje. U BFI, javni pravobranilac La Pergola je predloio je subjekat obuhvaen onda kada ne provodi aktivnost u skladu sa pravilima normalnog komercijalnog menadmenta.9 Evropski sud pravde je istaknuo brojne faktore koji su vani za ovu procjenu. Kao prvo, u sluaju Korhonen Sud je izjavio da, ukoliko subjekat obavlja djelatnost pod normalnim trinim uslovima, ima za cilj stvaranje profita i snosi rizike za svoje aktivnosti, onda je malo vjerovatno da potrebe koje eli ispuniti nisu industrijskog ili komercijalnog karaktera.10 Nije, meutim, uvijek nuno da subjekat ima za cilj stvaranje profita: u sluaju Agora Evropski sud pravde je izjavio da subjekat kojim se upravlja prema kriterijima uinka, efikasnosti i smanjenja trokova nije bio tijelo kojim upravlja javno pravo, ak iako nije stvarao profit.11 U tom sluaju subjekat je imao za cilj da svoje trokove i gubitke pokrije priznanicama iz aktivnosti. Kao
6 7
br. 14 iznad, para. [66] presude. Vidjeti Hillger, br. 41 iznad. 8 BFI, br. 72 iznad, para. [53] presude. 9 br. 72 iznad, taka 44 Nalaza. 10 Para. [51] presude. 11 br. 68 iznad, para. [40] i [43] presude.
- 65 -
Sue Arrowsmith
to je sluaj kod subjekata koji ostvaruju profit, vano je da li subjekat snosi rizik od svoje aktivnosti.12 Meutim, moe se istai da se subjekat, za kojeg se ne oekuje da stvara profit od svojih aktivnosti, ne natjee na terenu koji je na jednakoj razini sa privatnim sektorom, te odatle slijedi da javni subjekat moe konkurirati na tritu ak i kada se uputa u neko nekomercijalno ponaanje.13 Imajui u vidu openito irok pristup Evropskog suda pravde u tumaenju opsega Direktiva, moda je iznenaujue da je doao do ovakvog zakljuka, koji doputa da birokratski stimulansi do odreene mjere nadomjeste marketinke discipline. Ako subjekat ne snosi rizike za svoju aktivnost, stie se utisak da se nee smatrati kao nekomercijalan. Ako subjekat nastoji nadoknaditi trokove putem priznanica, a postoji mehanizam da se bilo koji od trokova pokrije iz javne kase, onda se isto tako nee smatrati da subjekat snosi rizik za svoje aktivnosti.14 U ovom smislu, javlja se teak problem zbog mogunosti da se, ak i ako ne postoji poseban pravni mehanizam za pokrie trokova, vlada moe umijeati kako bi spasila subjekat na primjer, tako to e radije obezbijediti dodatna sredstva nego dozvoliti da subjekat propadne. U sluaju Korhonen Sud je smatrao da je to vano kod procjene toga da li je aktivnost bila komercijalne prirode u sluaju gdje je finska vlada potvrdila da je mala vjerovatnoa da subjekti ovog tipa bankrotiraju, zato to organi kojima pripadaju rijetko dozvoljavaju da se to desi15, iako je zakljuio da je procjena toga da li je subjekat preuzeo rizike za svoje aktivnosti, bila predmetom odluke koju je, na osnovu injenica, trebao donijeti dravni sud.16 U sluaju SIEPSA Sud je otiao i dalje te jasno pokazao da se za subjekat smatralo da ne snosi finansijski rizik od svojih aktivnosti zato to je postojala vjerovatnoa da e drava poduzeti mjere kako bi sprijeila da subjekat bude prinudno likvidiran.17 Ovo je kriterij koji je teko primijeniti. Uvijek postoji mogunost da se sprijei propast javnih organa tako to e vlada preduzeti odreene mjere (injenica koja se ogleda u tome da su uslovi pogodniji za finansije koje prikupe javni organi nego privatni organi). Meutim, nejasno je koji stepen rizika od propasti treba nuno postojati da bi se tijelo smatrao za tijelo kojim ne upravlja javno pravo. Isto tako taj rizik nije lako procijeniti u praksi. Moe se, takoer, istai da se ista mogunost moe odnositi na neke privatne subjekte koji nisu obuhvaeni Direktivama. Budui, ipak, da su napomene Suda uslijedile nakon izjave da je nevjerovatno/nema ansi da subjekat koji djeluje u normalnim
br. 68 iznad, paras. [40] presude. Interesantno je da se od internih provajdera lokalnih vlasti zahtijevalo, pod bivim reimom o obaveznom natjecaju na tenderu u UK, da ostvare odreenu stopu povrata kapitala. Ovo je bilo zbog toga to je zakonodavstvo imalo za cilj da osigura da e interni provajderi osvojiti vladin posao samo onda kada mogu usluge o kojima je rije pruiti na efikasniji nain od privatnog sektora. 14 Agora, br. 68 iznad, para. [40]; takoer vidjeti taku 67 Nalaza javnog pravobranioca Albera u tom sluaju i taku 81 Nalaza u Karhonenu, br. 79 iznad. 15 br. 79 iznad, para. [53] i.[55]. 16 br. 79 iznad, para. [66]. 17 Para. [91]. Javni pravobranilac Alber u sluaju Korhonen takoer je smatrao da je samo ovaj faktor dovoljan da se utvrdi kako subjekat ne snosi rizik za svoje aktivnosti: vidjeti take 80 - 84 Nalaza.
13 12
- 66 -
Sue Arrowsmith
marketinkim uslovima, a koji za cilj ima ostvarenje profita i koji snosi rizik za svoje aktivnosti, bude tijelo kojim upravlja javno pravo, moe se diskutovati o tome da li je postojanje mogunosti spaavanja vano samo onda kada postoji poseban dokaz o mogunosti spasa koji se temelji na praksi u prolosti. ini se da je ovo bilo gledite javnog pravobranioca Albera u tom sluaju.18 Nadalje, uzevi u obzir da je svrha Direktiva da se sprijei diskriminacija u nabavci, trebalo bi zahtijevati da se pokae da spas predstavlja mogunost koja je u dovoljnoj mjeri znaajna da e vjerovatno uticati na ponaanje subjekta. Meutim, ini se da je u sluaju SIEPSA koriten drugaiji pristup. U tom sluaju Sud je zakljuio da kompanija o kojoj je rije (koja se bavila pruanjem aktivnosti podrke zatvorskoj slubi), nije snosila finansijski rizik za svoje aktivnosti, jer bi, po svoj prilici, drava poduzela mjere da sprijei prinudnu likvidaciju kompanije.19 Ovo je bio logian zakljuak izveden jedino iz injenice da je ispunjavanje dunosti kompanije bilo bitan sastavni dio dravne kaznene politike. Ovo implicira da e Sud u prilinoj mjeri biti spreman da pretpostavi da e drava platiti kauciju da izvue svoje neuspjene kompanije, barem tamo gdje su (kao u tom sluaju) te kompanije ukljuene u aktivnosti u kojima nema konkurencije iz privatnog sektora. Zbog ovoga je u praksi teko dokazati da se takve kompanije nalaze izvan Direktiva zato to funkcioniraju na komercijalnoj osnovi, ak i ako su po zakonu te kompanije dune podmiriti trokove ili ostvariti profit. Takoer se moe istai da bi u nekim sluajevima takvo spaavanje javnog subjekta moglo biti u suprotnosti sa propisima EZ koji zabranjuju da se industriji daje neovlatena dravna pomo. Evropski sud pravde nije eksplicitno razmatrao na koji nain bi se ova injenica trebala uzeti u obzir. Ono to je posebno nejasno jeste da li e Sud uzeti u obzir mogunost da drave lanice provedu spaavanje svojih kompanija, koje bi bilo nezakonito u oima zakona EZ. Aktivnosti se, takoer, mogu smatrati nekomercijalnim ako ih podravaju javne finansije, u drugim oblicima osim onih kao to su mehanizam za naknadu specifinih trokova ili mogunost spasa. Sektor javnih finansija moe se koristiti za finansiranje posebnih projekata koje provodi subjekat; za finansiranje posebnih aktivnosti kojima se subjekat bavi; openito za finansiranje aktivnosti subjekta; ili za finansiranje drugih aktivnosti koje subjekat provodi. U sluaju Karhonen Evropski sud pravde je, u donoenju zakljuka da su aktivnosti koje je izvravao subjekat bile nekomercijalne, smatrao vanim to da je subjekat dobio sredstva iz javnog finansiranja za aktivnost o kojoj je rije.20 Ovo je vano zato to dobijanje takvih sredstava znai da se subjekat ne natjee na jednakom terenu sa privatnim poduzeima i samim tim nije mu potrebno da nabavke vri na komercijalan nain kako bi opstao na tritu. Sporno je da li se bilo koji subjekat koji prima vie od de minimis javnog finansiranja za relevantnu aktivnost zbog toga ne smatra
Vidjeti, s pojedinostima, take 81 - 82 Nalaza. Sluaj C-283/00, Komisija v. panija, presuda Evropskog suda pravde od 16. oktobra 2003. godine. (SIEPSA), para. [91]. 20 br. 79 iznad, para. [55] presude.
19 18
- 67 -
Sue Arrowsmith
subjektom koji zadovoljava potrebe od opeg interesa i nema komercijalni ili industrijski karakter. ak i ako se ne primi nikakva sredstva za datu aktivnost, ve samo za ostale aktivnosti koje obavlja, subjekat e biti tijelo kojim upravlja javno pravo. Razlog za ovo je taj to u se takvom sluaju druge aktivnosti nee provoditi na komercijalnoj/industrijskoj osnovi, a subjekat sa kombinovanim aktivnostima se tretira kao tijelo kojim upravlja javno pravo imajui u vidu sve njegove aktivnosti. (Vidjeti Subjekti s kombinovanim aktivnostima ispod). Ako se dobijanjem sredstava javnog finansiranja subjekat diskvalificira iz kategorije onog koji zadovoljava potrebe od opeg interesa i koji nema komercijalni ili industrijski karakter, tada vjerovatno nee biti subjekata za koje se moe smatrati da su u potpunosti ili djelimino finansirani od strane ugovornih organa, ali izvan Direktive zbog komercijalnog/industrijskog karaktera njihovih aktivnosti. Definicija dravne pomoi moe biti korisna u odreivanju toga ta se smatra pod javnim finansiranjem u sadanjem kontekstu, budui da definicija dravne pomoi identificira one subjekte koji dobijaju konkurentnu prednost. Kada subjekat, o kojem je rije, dobija ugovor od drugih vladinih organa (to je, kao to moramo primijetiti, est sluaj), uz primjenu principa koji su razvijeni u kontekstu dravne pomoi, ovi ugovori moraju se dodijeliti pod normalnim komercijalnim uslovima, ako se eli izbjei da ih se smatra oblikom pomoi.21 Do sada smo razmotrili status subjekata koji potpadaju pod konkurenciju na tritu. Evropski sud pravde jo uvijek nije promotrio stanje kod subjekata koji ne funkcioniraju pod takvim uslovima.22 Meutim, ne postoje razlozi zbog kojih se aktivnosti tih subjekata ne bi mogle smatrati kao komercijalne ili industrijske ako postoje drugi mehanizmi koji osiguravaju da se subjektom upravlja prema principima uinka, efikasnosti i smanjenja trokova. injenica da je Evropski sud pravde priznao mogunost da aktivnosti koje su suoene sa konkurencijom mogu biti komercijalne pod ovim uslovima, ak i kada javni organ ne ostvaruje profit od tih aktivnosti, ide u prilog ovom argumentu po analogiji: da je to, takoer, sluaj u kojem samo trite ne moe obezbijediti potpuni stimulans javnom organu da izvri nabavku na najefikasniji nain. Dok se, kao to je obrazloeno, u primjeni industrijskog/komercijalnog dijela testa Evropski sud pravde fokusirao uglavnom na to da li subjekat obavlja aktivnosti pod komercijalnim uslovima, u oba sluaja Agora23 i Korhonen24 Evropski sud pravde razmatrao je da li je relevantno to jesu li ili ne potrebe, koje se ispunjavaju, potrebe komercijalnih poduzea. U ovom smislu Sud je uveo razmatranje koje se, dosljedno sa jezikom teksta, ustvari fokusira na prirodu potreba koje se ispunjavaju. U sluaju Korhonen Sud je rekao da je
21 22
Vidjeti Hillger, br. 41 iznad. Naprimjer, u sluaju Agora, sud je formulirao pitanje koje je rjeavao tako da je njegova presuda bila ograniena na subjekte u trinoj konkurenciji: br. 68 iznad, para. [31] presude. 23 br. 68 iznad, para. [39] presude, gdje Sud spominje ovu taku u uspostavi relevantnih faktora, ali ne komentira njen konkretni znaaj.
- 68 -
Sue Arrowsmith
ovaj faktor bio vaan, ali ne i odluujui24, ali nije ire pojasnio njegovu vanost niti obrazloio svrhu zbog koje je uveo ovo razmatranje u ovoj taki. Zapravo, teko je uoiti zato je ovo relevantan faktor. Taj faktor uope ne pridonosi cilju testa, a cilj testa je da se utvrdi koji su subjekti podloni komercijalnom pritisku u svojim nabavkama. Stie se dojam da su sudovi unijeli ovo razmatranje zbog toga to se jezik Direktiva odnosi na prirodu samih potreba. Meutim, u drugom smislu sudovi su, fokusirajui se na okolnosti subjekta i trita, tumaili koncept industrijskih/komercijalnih potreba tako to su se radije pozivali samo na svrhu testa nego li na jezik, te bi ovaj pristup trebalo dosljedno slijediti. Samim tim ne bi trebala biti relevantna injenica da su potrebe koje se ispunjavaju one komercijalnih poduzea. Subjekti s kombinovanim aktivnostima Neki javni organi su ukljueni u oboje, ispunjenje potreba od opeg interesa koje nemaju industrijski ili komercijalni karakter, i u druge (komercijalne) aktivnosti. Evropski sud pravde odbacio je argument po kojem se subjekti u potpunosti iskljuuju iz Direktive kada je veina njihovih aktivnosti komercijalna25 ili ak kada je manji dio njihovih aktivnosti nekomercijalan.26 Nadalje, Sud je u sluaju Mannesmann donio presudu da ako se subjekat angauje na bilo kakvim nekomercijalnim aktivnostima, nabavke koje on vri se reguliraju u cjelosti, ukljuujui i nabavke koje su povezane sa aktivnostima koje su komercijalne.27 Ovo ne zavisi od relativne vanosti razliitih aktivnosti: ak i kada je vei dio sveukupnih aktivnosti subjekta komercijalne prirode, sve njegove aktivnosti se reguliraju, obuhvatajui i komercijalne.28 Meutim, vjerovatno je mogue izbjei primjenu Direktiva na takve aktivnosti ako su one povjerene subsidijarnom organu koja je u pravnom smislu odvojena i koja ne ispunjava na nezavisan nain kriterij ugovornog organa: vidjeti dalje ispod. Primjenjivanje Direktiva na komercijalne aktivnosti organa s kombinovanim aktivnostima je neprikladno.29 Kako priznaje javni pravobranilac Leger u sluaju Mannesmann, pravila nabavke mogu imati isti efekat kao teko ogranienje30 te mogu dovesti javni sektor u nezavidan poloaj u odnosu na konkurente iz privatnog sektora. Njegov prijedlog da se ovo izbjegne osnivanjem zasebnog pravnog subjekta koji bi obavljao komercijalne funkcije
br. 79 iznad, para. [50] presude. Ovo je implicitno u presudi u para. [30 - 33] u sluaju Mannesmann (u kojem se raspravljalo da se u tom sluaju radije u potpunosti iskljuuje subjekat nego da se iskljuuju komercijalne aktivnosti). 26 BFI, br. 72 iznad, para. [55] presude; Adolf Truley, br. 14 iznad, para. [56]. 27 Mannesmann, br. 6 iznad, para. [30 - 33] presude, potvreno u brojnim narednim sluajevima. Strane u ovom sluaju su prihvatile da bi se sve aktivnosti kombinovanih subjekata trebale tretirati na isti nain, ali su raspravljale o tome da li se subjekat treba tretirati na isti nain ako je predominantno komercijalne prirode. 28 U sluaju Mannesmann, br. 6 iznad, ova taka je bila predmet rasprave (vidjeti para. [30] presude), ali je implicitno odbaena presudom Suda: i ovaj princip je potvren eksplicitno u BFI, br. 72 iznad, para. [55] presude. 29 Vidjeti dalje Papangeli, br. 2 iznad. 30 br. 6 iznad, taka 78 Nalaza.
25 24
- 69 -
Sue Arrowsmith
povlai za sobom nesrazmjerno optereenje. Sud je dao opravdanje propisa na temelju pravne sigurnosti, to jest potrebe da propis bude jasan, a njegova primjena predvidiva31, ali nije jasno to to znai. Ako to znai da sigurnost zahtijeva da sve aktivnosti subjekta budu tretirane na isti nain, onda to nije jak argument: aktivnosti nabavke istog subjekta ve se prema propisima tretiraju na razliite naine zbog mnogih razloga,32 na primjer, jedan subjekat moe dodijeliti ugovore ispod vrijednosnog razreda i izuzete ugovore, ugovore koji su obuhvaeni propisima o komunalijama, i ugovore koji su obuhvaeni propisima javnog sektora. Komercijalne i nekomercijalne aktivnosti javnih tijela se takoer razliito tretiraju radi zakona o konkurenciji.33 Pitanje mogunosti unakrsne subsidijarnosti, koja je bila razlog za zabrinutost javnog pravobranioca u BFI34, moe se rijeiti tako to e se od subjekta zahtijevati da dokae da takva subvencija ne postoji. Novo predloeno izuzee koje za sve komunalne aktivnosti koje se provode na konkuretnim tritima35, omoguit e daljnje kompletno izuzimanje za sve aktivnosti koje se provode na komercijalnoj osnovi, a ista fleksibilnost trebala bi se osigurati za nekomunalne aktivnosti koje se provode na komercijalan nain. Presuda koju je donio Sud u ovom sluaju, primjer je tenje ka birokratskom pristupu u tumaenju Direktiva koje stvara nesrazmjeran pritisak na pitanja integracije trita u odnosu na komercijalnu fleksibilnost. Stie se dojam da je na Evropski sud pravde uticala injenica da se u formulaciji Direktiva ne pravi izriita distinkcija izmeu komercijalnih i nekomercijalnih aktivnosti subjekta. Meutim, ovo samo po sebi ne navodi na takav zakljuak: Sud je bio spreman napraviti distancu od doslovnog jezika Direktiva u mnogim drugim sluajevima kako bi omoguio djelovanje svrhe propisa. Znaenje pojma uspostavljen to se tie zahtjeva navedenih u Direktivama/pravilima da se korporacije osnivaju u svrhu zadovoljenja potreba od opeg interesa, itd., Sud je presudio da je ovaj uslov ispunjen kada je subjekat ukljuen u zadovoljenje takvih potreba u sadanjem vremenu. Samim tim, definicija se primjenjuje ak i kada subjekat nije poduzimao relevantne aktivnosti u vrijeme kada je osnovan, ve samo u kasnijem periodu.36 Po analogiji se ini da takoer nije potrebno da se subjekat mora osnivati od strane vlade ili da zavisi od vlade u vrijeme kada je osnovan. Na taj nain se moe obuhvatiti i subjekat koji je privatno osnovan, onda kada se u kasnijoj fazi zadovolji jedan od tri kriterija zavisnosti na primjer, kada pojedinci iz odreenog zvanja osnivaju samoregulatorno tijelo, a
31 32 33 34 35
Mannesmann br. 6 iznad
Sdwestpfalz.
Vidjeti dalje Papangeli, br. 2 iznad. Vidjeti javnog pravobranioca Jacobsa u sluaju C-475/99, Ambulanz Glckner v. Landkreis
taka 72 Nalaza. Vidjeti br. 5 (II ser.) iznad . 36 Sluaj C-470/99, Universale Bau v. EBS, [2002] ECR I-11617.
- 70 -
Sue Arrowsmith
vlada se u kasnijim fazama ukljuuje kako bi obezbijedila finansiranje za aktivnost tog subjekta. Subsidijarni organ ugovornih organa Bilo bi prikladno napraviti pregled, kao posebne teme, nekih principa kojima se rukovodi u tretmanu subsidijarnih organa ugovornih organa. Radi nekih pravnih propisa, u sluajevima kada je jedan subjekat subsidijarni organ onog drugog, sudovi e ta dva subjekta posmatrati kao jedan. Neki primjeri za ovo mogu se vidjeti u samim Direktivama o nabavkama, ukljuujui izuzee od komunalnih direktiva za udruena poduzea i kod donoenja odluke o tome da li je sporazum da se nabavka vri od strane subsidijarnog organa reguliran ugovor.37 Ovim se postavlja pitanje da li se subsidijarni organ ili neki drugi subjekat koji je u tijesnoj vezi sa ugovornim organom mogu sami po sebi tretirati kao ugovorni organ samo zbog svoje povezanosti sa tim ugovornim organom. U sluaju Mannesmann Evropski sud pravde donio je presudu da se subsidijarni organ sam po sebi ne moe klasificirati kao ugovorni organ samo zato to ga je osnovalo tijelo kojim upravlja javno pravo i da drugo tijelo kojim upravlja javno pravo ili posjeduje polovinu dionikog kapitala u subsidijarnom organu, ili obezbjeuje finansijska sredstva za subsidijarni organ, iz nekomercijalnih aktivnosti osnivaa.38 Umjesto toga, neophodno je da sam subsidijarni organ zadovoljava posebne uslove za definiranje ugovornog organa, koji su propisani u Direktivama. Napose, subsidijarni organ nee biti obuhvaen ako su njegove aktivnosti komercijalnog karaktera. Ovo znai da, ako tijelo kojim upravlja javno pravo eli da izbjegne primjenu Direktiva na takve aktivnosti kao to su one koje obavlja na komercijalnoj osnovi, moe to uraditi tako to e osnovati pravno zaseban subsidijarni organ. Presuda je donesena u kontekstu sluaja koji je obuhvatao vlasnitvo ili finansiranje subsidijarnog organa od strane tijela kojim upravlja javno pravo. Meutim, ini se da je Evropski sud pravde smatrao da se isti princip odnosi na subsidijarne organe drave ili regionalne ili lokalne vlasti: mada je pitanje za Sud u ovoj taki bilo ogranieno na subsidijarna tijela kojima upravlja javno pravo, Sud je to preformulirao tako da se, u mnogo openitijem smislu, odnosi na subsidijarne organe ugovornih organa.39 U sluaju Adolf Truley, pretpostavka je bila da subsidijarni organ lokalnog organa nije obuhvaena Direktivom jedino zbog njenog statusa subsidijarnog organa takvog organa, to je pruilo odreenu potvrdu take.
37
U odreenim sluajevima subsidijarni organ se moe tretirati kao dio istog subjekta: vidjeti sluaj C107/98, Teckal Srl v. Comune di Viano, Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) die Reggio Emilia [1999] ECR I.8121. 38 Kao to je javni pravobranilac Leger naglasio u taki 87 Nalaza u sluaju Mannesmann, br. 6 iznad, ovo stanje moglo bi poveati mogunost pojave nezakonite dravne pomoi. 39 Para. [37] presude.
- 71 -
Sue Arrowsmith
Meutim, kao to je gore primjeeno, Sud je takoer, u sluaju Adolf Truley zauzeo gledite da se subsidijarni organ ugovornog organa moe smatrati predmetom supervizije uprave od strane tog organa samo na temelju statusa subsidijarnog organa, radi definicije tijela kojim upravlja javno pravo. Prema tome, subsidijarni organ ugovornog organa koji nema komercijalni karakter e openito biti obuhvaen Direktivama kao tijelo kojim upravlja javno pravo. Kategorija 3: udruenja Trei tip subjekta obuhvaenog kao ugovornog organa u okviru Propisa o nabavci radova, roba i usluga je udruenje koje sainjavaju ili su ga osnovali jedan ili vie subjekata koji su obuhvaeni u Kategoriji 1 ili 2 iznad40: reg. 3. (1) u svakom skupu propisa. Ovo implementira odgovarajuu odredbu u Direktivama.41 U sluaju BFI, Evropski sud pravde je donio presudu da ne postoji preklapanje definicije subjekata kojima upravlja javno pravo i odredbe o udruenjima i da ova posljednja ispunjava samo rezidualnu funkciju.42 Prema tome, nuno je prvo ustanoviti da li subjekat, koji obuhvata ostale ugovorne organe koji djeluju zajedno, potpada pod definiciju tijela kojim upravlja javno pravo. Samo ako to nije sluaj, subjekat bi mogao da se obuhvati u odredbu o udruenjima. U samom sluaju BFI, subjekat o kojem se radilo bio je zaseban pravni organ koji je osnovan s funkcijom da sakuplja otpad, a koji je bio u vlasnitvu nekoliko opina. Budui da je Sud smatrao da subjekat ovog tipa spada pod definiciju tijela kojim upravlja javno pravo, subjekat nije mogao isto tako da se obuhvati posebnom odredbom o udruenju. Budui da se veina subjekata, koji se sastoje od ugovornih organa koji djeluju zajedniki (kao u BFI), a koji imaju svojstvo zasebnog pravnog lica reguliraju kao tijela kojima upravlja javno pravo, izgledno je da e odredba biti relevantna uglavnom za subjekte koji nemaju svojstvo pravnog lica. Kao primjer moe posluiti konzorcijum za nabavku koji se sastoji od predstavnika razliitih ugovornih organa. Mada su zasebne jedinice, koje su pravno gledano dio jednog ugovornog organa, obuhvaene Direktivama kao dio tog organa (vidjeti, opirno, Ugovorni organi GPA ispod), subjekti koje je osnovalo vie organa od jednog, vjerovatno na temelju toga potpadaju pod odredbu o udruenjima. Na prvi pogled, kad je rije o odredbama, ini se da je takav subjekat bez svojstva pravnog lica automatski obuhvaen ak i ako ne zadovoljava jedan od uslova zavisnosti javnog finansiranja, imenovanja ili upravljanja i/ili ako ne
40
to e rei, subjekti koji su izriito navedeni u propisima i subjekti u okviru ope definicije u reg. 3 (1) (u). Zajednika tijela koja se sastoje od odreenih subjekata lokalnog karaktera su posebno ukljuena u listu Kategorije 1 kao to je gore objanjeno. 41 br. 72 iznad, para. [27] presude. 42 br. 72 iznad, para. [27] presude.
- 72 -
Sue Arrowsmith
zadovoljava potrebe od opeg interesa, a nema industrijski i komercijalni karakter. to se tie posljednjeg zahtjeva, moe se primjetiti da je javni pravobranilac u sluaju BFI predloio da se odredbe o udruenjima primjenjuju samo na one subjekte koji ne ostvaruju profit43, iako ovo ogranienje nije eksplicitno navedeno u Direktivi (ili propisima). Sud nije dao komentar na ovu taku. Javni pravobranilac nije obrazloio ovu tvrdnju. Meutim, on je vjerovatno sugerirao da subjekat koji ima komercijalni/industrijski karakter, prema kriterijima koji vladaju u definiciji tijela kojima upravlja javno pravo, ne bi bio obuhvaen.44 Takvo implicirano ograniavanje se vjerovatno slae sa ciljem postavljenim u Direktivi, a to je da se pokriju one nabavke koje nisu podlone komercijalnom pritisku. Ako se radi o tome, koncept udruenja treba se tumaiti na isti nain kao u propisima Ujedinjenog Kraljevstva. Samim tim, konzorcijum za nabavke ne bi se mogao obuhvatiti ako se njime upravlja po osnovi podmirenja trokova ili ostvarenja profita, gdje se lanovima naplauje za usluge koje im se pruaju. Kad je rije o drugim kriterijima zavisnosti, oni se vjerovatno ne mogu primijeniti, ali injenica da je subjekat osnovan od strane najmanje jednog ugovornog organa moe se sama po sebi posmatrati kao jedan vid zavisnosti. Pod uslovom da se (kao to je gore predloeno) odredba tumai kao da iskljuuje komercijalne subjekte, ini se prikladnim kad bi se odredba primijenjivala na udruenja koja se sastoje od ugovornog organa i drugih tijela, ak i ako je veina uesnika privatnog karaktera. Da se odredba primjenjuje barem do neke mjere kao to je ona koja se primjenjuje na kombinovana udruenja, podrano je u tekstu, koji se odnosi na udruenje koje je osnovao jedan ili vie ugovornih organa. Kada takav subjekat dodjeljuje ugovor, onda se subjekat regulira prema odredbi bez obzira ko je ugovorna strana u zakonu. Drugim rijeima, primjena jakih pravila o nabavci ne zavisi od osobina pravne ugovorne strane, ve od osobina samog subjekta. Ugovor e, ipak, morati da zakljui pravno lice. U opem smislu, to e biti jedna od uesnikih strana. Kao to je dalje objanjeno u odjeljku 8, pod reg. 3. (6) u svakom skupu propisa, upravo je ova strana ona koji ima dunost da bude u skladu sa propisima i koju se moe tuiti za njihovo krenje. U okviru propisa Ujedinjenog Kraljevstva, odredbe u reg. 3. (1) (u), koje provode definicije Direktiva o tijelima kojima upravlja javno pravo na grupe pojedinaca koji zajedniki djeluju, mogle bi se tumaiti u smislu da obuhvataju udruenja koja nemaju svojstvo pravnog lica gdje ovi ispunjavaju druge uslove (u vezi sa kriterijima zavisnosti i zadovoljenja potreba od opeg interesa, itd.).
br. 72 iznad, take 40 i 41 Nalaza. Meutim, pozivanje na to da li subjekat ostvaruje profit ili ne nije dobra zamjena zato to je ovo samo jedan od bitnih kriterija, kao to je u tekstu objanjeno.
44
43
- 73 -
Sue Arrowsmith
Meutim, mnogo dosljedniji pristup jeste stav da su ovi subjekti obuhvaeni odredbama samo kao udruenja.45 Kao to je gore primjeeno, odredbe o udruenjima se ne primenjuju na subjekte sa svojstvom pravnog lica koji su takoer tijela kojima upravlja javno pravo. U BFI, javni pravobranilac La Pergola je smatrao da se nisu mogle primjenjivati na sve subjekte sa svojstvom pravnog lica, ali ini se da ovo nije tano:46 udruenja s svojstvom pravnog lica trebaju biti obuhvaena pod istim okolnostima kao subjekti koji nemaju to svojstvo. Na primjer, udruenje sa uesnicima, koje za uesnike ima i ugovorne organe i ostale, ili jednog koji iz nekih posebnih razloga ispunjava uslove o zavisnosti, treba biti obuhvaeno bez obzira na pravnu formu. Moe se opaziti da Sud u BFI nije specifino prihvatio gledite javnog pravobranioca da se odredbe o udruenjima ne mogu uope primijeniti na subjekte sa svojstvom pravnog lica. Ugovorni organi GPA Propisi o nabavci roba i radova takoer obuhvataju i subjekte koji su navedeni u Tabeli 1 Propisa o nabavci roba, a Propisi o nabavci roba obuhvataju one koji su navedeni u Tabeli 3 Propisa o nabavci usluga.47 Ove tabele navode listu organa centralne vlade koji su obuhvaeni Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o vladinim nabavkama (GPA), u okviru kojeg je nabavka u dravama lanicama Evropske zajednice otvorena za odreene tree zemlje.48 Upuivanje na ove liste, kod definiranja ugovornih organa u propisima, djeluje tako to osigurava da subjekti obuhvaeni u okviru GPA budu obuhvaeni propisima kao ugovorni organi ak i ako nisu drukije navedeni.
Naravno, za takva tijela bi se moglo smatrati da spadaju pod obje grupe odredbi, ali bi ovo bio manje koherentan pristup i u suprotnosti sa pristupom samih Direktiva koje vjerovatno ne obuhvataju nikakvo preklapanje kategorija: kao to je upravo primjeeno, preklapanje izmeu odredbi udruenja i tijela kojima upravlja javno pravo iskljueno je u okviru Direktiva, a ini se da je javni pravobranilac u sluaju BFI, iskljuio preklapanje kao opi princip. Da bi se omoguilo djelovanje Direktive, za ova tijela zacijelo se mora smatrati da spadaju u koncept udruenja ako je taj koncept na bilo koji nain iri od definicije u reg. 3. (1) (u) (na primjer, u tome da treba ispuniti kriterije zavisnosti da bi subjekat bio reguliran kao udruenje), ak i ako takva udruenja mogu da se podvedu pod reg. (1) (u). 46 br. 72 iznad, taka 40 Nalaza. 47 Propisi o nabavci radova 3. (1) (w), Propisi o nabavci roba 3. (1) (w); Propisi o nabavci usluga 3. (1) (w). U tabelama se na poetku navodi da kada nakon subjekta koji je naveden u tabeli slijedi drugi subjekat koji je ugovorni organ, subjekat koji slijedi mora se ukljuiti u tabelu. ini se da ovo samo omoguava obuhvaenost kada se pravni sljednik organa nae unutar definicije u reg. 3. iz bilo kojeg drugog razloga osim zbog propisa 3. (1) (w) o ugovornim organima GPA. Do kojeg stepena su obuhvaeni subjekti koji slijede vidjeti Arowsmith, Vladine nabavke u WTO (2002) u 5.7.10. 48 U vezi sa ovim sporazumom vidjeti Arowsmith, br. 47 (II ser.) iznad
45
- 74 -
Sue Arrowsmith
Subjekti koji nemaju svojstvo pravnog lica U propisima se predvia da subjekat koji nema svojstvo pravnog lica moe biti obuhvaen propisima kao ugovorni organ po svom sopstvenom pravu. Prvo, kao to je objanjeno u odjeljku 6 iznad, propisi i Direktive obuhvataju udruenja koja nemaju svojstvo zasebnog pravnog lica. Drugo, opa definicija u reg. 3. (1) (u) u svakom skupu propisa eksplicitno omoguuje da se njome obuhvati oboje i korporacija ili grupa pojedinaca koji zajedniki djeluju. Veim dijelom, kao to je obrazloeno, ova odredba implementira odredbe propisa Direktiva o tijelima kojima upravlja javno pravo. Meutim, ove odredbe u Direktivama odnose se samo na subjekte koji imaju svojstvo pravnog lica. Ovo povlai pitanje do koje mjere se trebaju u okviru Direktiva tretirati zasebni subjekti koji nemaju svojstvo pravnog lica, i koji nisu udruenja, te da li se stav o ovome imalo razlikuje od propisa u Ujedinjenom Kraljevstvu. Primjer bi mogla biti agencija Next Steps koja je pravno gledano dio vladinog odjela, ali je u operativnom pogledu odvojena od ovog odjela. Jedna mogunost bila bi da takav subjekat (zaseban subjekat) bude dio bilo kojeg pravnog subjekta sa kojim je povezan (pridrueni subjekat) napose, pravni subjekat koji je ugovorna strana u ugovorima koje sklapa zasebni subjekat (budui da subjekat koji nema svojstvo pravnog lica ne moe zakljuivati ugovore po svom pravu). U ovom pristupu zasebni subjekat bi bio openito pokriven ak i kad ne bi bio obuhvaen da ima svojstvo pravnog lica. Na primjer, prema ovom pristupu, zasebna jedinica vladinog odjela, lokalnog organa ili tijela kojim upravlja javno pravo bili bi obuhvaeni ak i ako su aktivnosti te jedinice u potpunosti komercijalne tako da, kada bi se samo to procjenjivalo, ne bi potpadala pod definiciju tijela kojim upravlja javno pravo.49 Druga posljedica ovog pristupa je da zasebna jedinica ne bi bila obuhvaena iako bi bila kada bi se procjenjivala nezavisno na primjer, u sluaju gdje podjedinica organa zavisi od vladinog finansiranja (i zato samim tim zadovoljava jedan od kriterija zavisnosti podreg. 3. (1) (u)), ali organ kao cjelina nije, a niti zadovoljava bilo koji od kriterija. Izgleda da odluka u sluaju Beentjes, o kojoj je bilo govora ranije, sugerira da je ovaj pristup tretiranja zasebnog organa samo kao dijela svog pridruenog subjekta openito ispravan, barem u sluaju kada je zasebni subjekat povezan sa subjektom ili subjektima koji ine dio drave. Takoe se moe primjetiti da Evropski sud pravde u sluaju Mannesmann ustrajava na pretpostavci da se komercijalna podjedinica ugovornog organa koji je dio drave ne procjenjuje odvojeno od drave onda kada se odreuje da li je podjedinica ugovorni organ, iako je istina da se Sud izriito ne bavi ovom takom. Isti pristup bi se takoer mogao primjeniti kod zasebnih tijela koja su povezana sa tijelima kojima
49
Budui da nema izuzea za komercijalne jedinice u dravnim, regionalnim ili lokalnim organima, a tijela kojima upravlja javno pravo su obuhvaena u pogledu svih njihovih aktivnosti, ukljuujui i one komercijalne.
- 75 -
Sue Arrowsmith
upravlja javno pravo. Prednost ovog pristupa je to izbjegava moguu rupu u propisima Direktive u pogledu posljednjeg tipa subjekta: budui da se definicija tijela kojim upravlja javno pravo u Direktivi odnosi samo na subjekte s svojstvom pravnog lica, ukoliko bi se podjedinice takvih tijela koja nemaju svojstvo pravnog lica ocjenjivale zasebno, onda bi bile van domaaja Direktiva. Ako je ovo tumaenje uistinu ispravno, onda e ono sprijeiti Direktive da tretiraju zasebne subjekte kao da su izvan propisa o nabavkama, onda kada je njihov pridrueni organ obuhvaen te se samim tim odredbi Ujedinjenog Kraljevstva o pojedincima koji djeluju zajedniki ne moe dati ovakvo tumaenje. Ipak, ona bi mogla djelovati na pozitivan nain, tako da unutar propisa uvede podjedinice koje su obuhvaene onda kada se zasebno procjenjuju, ali nikako drukije. Takoer bi se mogla primijeniti na pojedince koji djeluju zajedniki, a koji nisu niti podjedinice ugovornih organa niti djeluju u obliku udruenja koje ukljuuje ugovorne organe. Odredba 3 (6) u svakom skupu propisa omoguava da u sluaju kada subjekat, koji potpada u reg. 3. (1) (koji definie ugovorni organ), nema ovlatenje da sklopi ugovor, ugovorni organ u vezi sa tim subjektom je osoba ija je funkcija da sklapa ugovore za taj subjekat. Funkcija stupanja u ugovorne odnose ini se da se ovdje prije odnosi na pravno ovlatenje da se sklopi pravni ugovor, nego na stvarno provoenje postupka nabavke. Ovo znai da e provajder, pokreui pravni postupak za krenje propisa, provesti pravni postupak protiv pravne osobe koja je ugovorna strana u ugovoru ili (kada postupak dodjele jo nije gotov) protiv one koja bi bila pravna strana. Zakljuak Posljednjih godina Evropski sud pravde je pruio znaajno usmjeravanje u vezi toga kako treba tumaiti opseg Direktiva i shodno tome propisa za implementaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, u smislu subjekata koji su obuhvaeni. Neke od ovih odluka na primjer, sluaj Cambridge, koji se bavio znaajem finansiranja od strane ugovornog organa pruaju korisno pojanjenje zakona u skladu sa osjetljivim i uravnoteenim pristupom. Meutim, Sud je, openito, insistirao na irokom tumaenju koncepta ugovornog organa, koji prednost daje vrijednostima trine integracije nad vrijednostima komercijalne fleksibilnosti. Ovo se najbolje vidi u nainu na koji je Sud primjenjivao Direktive na komercijalne aktivnosti kombinovanih subjekata. To se moe takoer primijetiti i u novije vrijeme po tome to Sud nerado doputa izuzee od obavljanja komercijalnih aktivnosti, zbog teoretske mogunosti za spas vladinih preduzea. Sud je, svoj openito iroki pristup, opravdao pozivajui se na ciljeve Direktiva u postizanju konkurentnosti i transparentnosti.50 Meutim, injenica da Direktive imaju poseban cilj, sama po sebi nita ne govori o ravnotei izmeu tog cilja i drugih interesa. Sadanji zakonodavni paket o nabavci, koji je, u vrijeme kada je pisan (novembar
50
Sluaj C-373/00, Adolf Truly v. Bestattung Wien, [2003] ECR I-1931, para. [43]
- 76 -
Sue Arrowsmith
2003. godine) bio u fazi usklaivanja, otiao je dalje u pogledu fleksibilnosti i, posebice, prepoznao potrebu da se dozvoli komercijalnim javnim subjektima da nabavku vre na komercijalan nain. Za nadati se je da bi nauka o pravu u budunosti mogla zabiljeiti da je te korake u istom pravcu napravio i Evropski sud pravde.
- 77 -
Propisi javnih nabavki Evropske zajednice primjenjeni na komunalni sektor Adrian Brown
www.javnenabavke.ba
Propisi javnih nabavki Evropske zajednice primjenjeni na komunalni sektor
Adrian Brown
1. Historijski pregled Bitan dio programa jedinstvenog trita Evropske zajednice jeste usvajanje niza direktiva koje za cilj imaju otvaranje trita javnih nabavki za istinsku meugraninu konkurenciju.1 Ovo ogromno trite, za koje se procjenjuje da predstavlja nekih petnaest posto bruto dravnog proizvoda Zajednice, je tradicionalno bilo podijeljeno prema dravnim granicama, sa tek neto manje od dva posto ugovora koji su se dodijelivali izmeu zemlja. Zajednica je poela da mijenja ovu situaciju prilino davno, ve 70-tih godina kada je uvela direktive koje reguliraju dodjelu ugovora o radovima2 i robama.3 Nedavno, taj reim je ojaan usvajanjem Direktive koja regulira efikasan postupak revizije za nezadovoljne ponuae4, i Direktive koja propise o javnim nabavkama primjenjuje i na ugovore o dodjeli usluga od 01. 07. 1993. godine.5 Sve gore navedene mjere, ipak, izriito iskljuuju komunalni sektor odnosno sektor voda, energije, transporta i telekomunikacija. Shodno tome, javni organi koji operiraju u ovom sektoru nisu ranije morali primjenjivati propise javnih nabavki Zajednice koji se primjenjuju na druge javne organe, kao to su razni vladini odjeli ili lokalni organi. Postojali su razni razlozi zbog kojih je ovaj sektor izuzet iz primjene ovih propisa. Mnogi od tih razloga bili su politike prirode, iako je posebnu potekou predstavljala injenica da su organi koji pruaju komunalne usluge u nekim sluajevima regulirani javnim pravom, a u drugim sluajevima privatnim pravom.6 Unato tim preprekama, odreena vrsta propisa na nivou Zajednice bila je potrebna, uzimajui u obzir to da komunalni sektor ne koristi svoju masovnu potroau mo (koja predstavlja oko 6% BNP Zajednice) na osnovu konkurencije prisutne u cijeloj Zajednici. Najei razlog zbog kojeg komunalni sektor nije ukljuivao uesnike iz drugih zemalja jeste prilino zatvorena priroda trita koje operira samo na osnovu specijalnih ili ekskluzivnih prava. Napredak otvaranja praksi u javnim nabavkama prema ovom novom podruju bi time trebao za EZ predstavljati dodatni pokuaj veeg liberaliziranja sektora kao to su telekomunikacije, elektrina energija ili gas.7 Drugi glavni razlog za nedostatak konkurencije na prostoru cijele EZ se pripisuje razliitim nainima na koje drava utjee na ponaanje tih organa, ukljuujui uee u njihovom kapitalu i zastupljenost u upravnim i nadzornim tijelima tog organa.8
Za pregled cijelog reima javnih nabavki EZ u cjelosti, vidi Winter, Public procurement in the EEC, 28 CML Rev. (1991), 741. 2 Direktiva o dodjeli ugovora o radovima, 71/305/EEZ Slubeni glasnik 1971, L-185/5 kako je izmijenjeno Direktivom 89/440/EZ Slubeni glasnik 1989, L-201/1. 3 Direktiva o dodjeli ugovora o robama 77/62/EEZ Slubeni glasnik 1977, L 12/1 kako je izmijenjeno Direktivom 80/767/EEZ Slubeni glasnik 1980, L-215/1 i 88/295/EZ Slubeni glasnik 1988, L-127/1. 4 Direktiva o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru 89/665/EEZ Slubeni glasnik 1989, L-395/33. 5 Direktiva o nabavci usluga 92/50/EEZ Slubeni glasnik 1992, L-209/1. 6 U 8. recitalu to se navodi kao glavni razlog za usvajanje Komunalne direktive. 7 Vidi, npr, prijedlog Komisije za Direktivu Vijea kojom se uvode zajednika pravila i pristup tree strane internom tritu elektine energije (Slubeni glasnik 1992, C. 65/4) i prirodnog gasa (Slubeni glasnik 1992, C 65/14). 8 12. recital Komunalne direktive.
- 81 -
Adrian Brown
Nakon dugih i napornih pregovora, Direktiva 90/531/EEZ9 je konano usaglaena 1990. godine i brzo je pojaana dodatnom Direktivom kojom se osigurava efikasan postupak revizije komunalnog sektora.10 Obje Direktive stupile su na snagu 01. 01. 1993, osim u paniji, gdje e se ovi propisi primjenjivati od 01. 01. 1996. godine, a u Grkoj i Portugalu od 01. 01. 1998. godine. Komunalna direktiva jo uvijek ne ukljuuje nabavku usluga, iako Vijee Ministara trenutno razmatra prijedlog da Direktiva proiri svoj opseg od 01. 07. 1994. godine.11 Komunalna direktiva ukljuuje iste osnovne, principe kao i direktive o nabavci radova, roba i usluga, kao i potrebu za objavljivanjem informacija vezanih za predloene ugovore u cijeloj Zajednici te upotrebu objektivnih kriterija i principa transparentnosti kod dodjele tih ugovora. Ipak, ti zahtjevi su se morali uravnoteiti sa injenicom da propisi za komunalni sektor trebaju odreivati okvir za stabilnu komercijalnu praksu te moraju ostavljati maksimalnu fleksibilnost.12 Ovaj lanak analizira nain na koji Komunalna direktiva pokuava da uspostavi tu ravnoteu. Na kraju nudi ocjenu potencijalne efikasnosti novog reima nabavki u komunalnom sektoru. 2. Ugovorni organi Komunalna direktiva se primjenjuje na ugovorne organe koji sprovode jednu od specifinih aktivnosti. Taj organ moe biti ili javni organ (ukljuujui organe kojima upravlja javno pravo) javna ustanova ili svaki drugi organ (npr. privatizirani organ) koji operira na osnovu specijalnih ili ekskluzivnih prava koja mu dodjeljuje nadleno tijelo Zemlje-lanice EZ.13 Tako, suprotno drugim Direktivama o nabavkama, razlika izmeu javnih i privatnih organa nije od kljunog znaaja kada su u pitanju komunalne usluge. ak je i jedna sasvim privatna kompanija ukljuena u Direktivu ako joj je dodijeljena posebna licenca ili pravo da operira u jednoj od navedenih oblasti. S druge strane, neki javni organi, kod dodjele ugovora koji ni na koji nain nisu u skladu sa njihovom relevantnom djelatnou iz Komunalne direktive, i dalje mogu biti predmetom neke od ve ranije postojeih direktiva za javni sektor.
Direktiva Vijea 90/531/EEZ od 17. 09. 1990. godine o postupcima nabavke organa koji posluju u sektoru voda, energije, transporta i telekomunikacija, Slubeni glasnik 1990, L-297/1, i koja se u ovom lanku pojavljuje kao Komunalna direktiva. Osim ako drugaije nije navedeno, svi lanovi Direktive koji se pominju u tekstu ili fusnotama su iz te Direktive. 10 Direktiva o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru 92/13/EEZ Slubeni glasnik 1992, L-76/14. 11 Prijedlog objavljen u Slubeni glasnik 1991., C-337/1. Vijee je donijelo odluku o zajednikom stavu po tom prijedlogu 21. 12. 1992. godine i oekivalo se usvajanje prijedloga do sredine 1993. 12 32. recital Komunalne direktive. 13 lan 2. (1).
- 82 -
Adrian Brown
2.1. Relevantne djelatnosti

Relevantne djelatnosti su detaljno definirane i one se odnose na ranije izuzeti sektor vodoprivrede, energije, transporta ili telekomunikacija.14 Razliite kategorije je potrebno paljivo posmatrati jer je politiko nadmudrivanje kojim se dolo do konane verzije Direktive rezultiralo time da Direktiva ukljuuje mnogo kriterija za kvalifikaciju i mnogo izuzetaka. Te djelatnosti su slijedee: (i) pruanje fiksnih mrea ili upravljanje fiksnim mreama kojima se javnosti obezbjeuje voda za pie, elekrina energija, gas ili grijanje, kao i dostavljanje vode za pie, elektrine energije, gasa i grijanja takvim mreama. Ipak, ova Direktiva se specifino ne primjenjuje na kupovinu vode od strane vodoprivredne kompanije, niti kupovinu energije ili goriva od strane snabdjevaa energijom u svrhu proizvodnje energije.15 Ovaj izuzetak znai da se Direktiva ne primjenjuje, na primjer na politiki osjetljivu nabavku uglja ili nuklearne energije od strane dravnog snabdjevaa energijom; traenje i iskopavanje nafte, gasa, uglja ili drugih vrstih goriva. Ova kategorija ukljuuje, na primjer, kompanije koje djeluju u polju nafte ili gasa u Sjevernom moru, kao i dravne kompanije za ugalj. Ipak, ta Direktiva omoguava Zemljama-lanicama da podnesu zahtjev Komisiji EZ za izuzimanje tih aktivnosti iz predmeta Direktive.16 Njemaka, Francuska i Velika Britanija ve su podnijele takve zahtjeve.17 Zemlje kandidatkinje moraju uvjeriti Zajednicu da su odreeni uslovi za nediskriminaciju zadovoljeni kada je u pitanju dodjela licenci i rad vlasnika licence. Ako Komisija odobri taj izuzetak, ta Zemlja-lanica i dalje mora da osigura da vlasnici licence potuju principe nediskriminacije i konkurentske nabavke kod dodjele ugovora, te da Komisiji dostavljaju odreene informacije o dodjeli ugovora; pruanje usluga aerodromskih, lukih i drugih teminalnih postrojenja nosaa putem zraka, vode ili kopna. Stupanje na snagu nove Komunalne direktive je presudno i zavrava raspravu koja se odnosila na na stare Direktive o dodjeli radova i roba jasno je da sada ta tijela pokriva Komunalna direktiva.18
(ii)
(iii)
(iv) rad mree javnog prijevoza putem voza, tramvaja, autobusa ili iare. Autobusni operateri su, ipak, izuzeti kada ostali organi mogu slobodno
lan 2. (2) lan 9. 16 lan 3. 17 Zahtjev Velike Britanije, samo u vezi sa sektorom za naftu i gas, vidi Slubeni glasnik 1992, C-198/8. Do nedavno, vlada Velike Britanije zahtijevala je da vlasnici licence za vaenje nafte i gasa daju britanskim ponuaima posebnu priliku za natjecanje. Ova praksa predstavljala je krenje samog Sporazuma EZ. 18 U sluaju C-247/89, Komisija v. Portugal od 11. 07. 1991. (nije jo reportiran) Sud pravde donio je odluku da je lisabonski aerodrom izuzet iz Direktive o robama kao tijelo koje administrira transportne usluge. Ipak, ovaj izuzetak je naknadno doraen kako bi se izuzeli samo ugovori koje dodjeljuju nosai putem kopna, zraka, mora ili rijeka i kanala.
15
14
- 83 -
Adrian Brown
pruati te usluge po istim uslovima, bilo openito ili za to odreeno geografsko podruje;19 (v) pruanje javnih telekomunikacijskih mrea ili usluga ili upravljanje javnim telekomunikacijskim mreama ili uslugama, ali ne radio i televizijskim. Ponovno se javlja ista pojava da primjena odredbi iz direktiva nije obavezna u podrujima u kojima postoji otvorena konkurencija. Kupovina koju vri telekom operater je time izuzeta ako joj je iskljuiva namjena omoguavanje pruanja telekomunikacijskih usluga kada ostali organi mogu nuditi iste usluge na istom geografskom podruju i pod istim opim uslovima.20
Primjeri dravnih organa koji operiraju u ovim navedenim sektorima su navedeni (lista nije konana) u aneksima Direktive. Na primjer u Velikoj Britaniji, oni ukljuuju privatizirirane vodoprivredne i elektoprivredne kompanije, British Gas, London Underground Limited, British Rail i British Telecom.
2.2. Relevantni ugovori

Komunalna direktiva se primjenjuje samo na ugovore koje ugovorni organ dodjeljuje prema svojim relevantnim djelatnostima unutar Zajednice.21 Komisija neformalno indicira da ova odredba treba da se tumai veoma iroko tako da svaki ugovor koji je makar i na dalek nain i indirektno povezan sa tom specifinom djelatnou tog organa i dalje tretiran Direktivom. Tako, ugovor za izgradnju, na primjer sportske sale, koju gradi uprava aerodroma za korist svojih uposlenika jeste predmetom Direktive. Direktiva se ipak, ne primjenjuje na ugovore koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili najma treih strana, pod uslovom da ugovorni organ ne uiva specijalno ili ekskluzivno pravo prodavanja ili najma predmeta takvog ugovora i da drugi organi takoer mogu slobodno to raditi pod istim uslovima.22 Ova derogacija se ponovo zasniva na objanjenju da nije neophodno primjeniti ovu Direktivu ako je taj segment ve predmet svih propisa slobodne konkurencije. Derogacija bi izuzela, na primjer, ugovore koji se dodjeljuju u vezi sa mreama trgovina koje bi uspostavila neka elektroprivredna kompanija u svrhu prodaje elektrinih aparata, pod uslovom da ta kompanija to radi u otvorenoj konkurenciji sa ostalim ponuaima. Kada se jedan ovakav organ podijeli na grupu od vie razliitih kompanija, mogue je zakljuivati interne grupne ugovore. Openito, kada glavna kompanija koja vri tu relevantnu djelatnost (npr. dostavu snabdjevanje
lan 2. (4). lan 8. (1). U Velikoj Britaniji, je nain na koji je vlada odluila da implementira ovu derogaciju izazvao dosta rasprava. Uputstvo o primjeni Direktiva u Velikoj Britaniji navodi da su odreene usluge koje nudi dominantna kompanija British Telecommunication plc. i dalje predmet propisa Direktive dok su one koje nude manji konkurenti, kao to je Mercury Communication plc. navedeni kao oni koji imaju korist od derogacije. 21 lan 6. (1). 22 lan 7.
20 19
- 84 -
Adrian Brown
elektrinom energijom ili gasom) vri nabavku od kompanije iz grupe svojih kompanija ta nabavka je predmet ove Direktive, sa rezultatom da ta kompanija iz grupe istih kompanija mora da se natjee sa treim stranama za ugovore kod glavne komunalne kompanije. Predloena Komunalna direktiva o uslugama ipak definira derogacije kojima se izuzimaju transakcije unutar grupe kada odreena kompanija koja je lan grupe postoji jedino u svrhu pruanja usluga toj grupi za koju je vezana. To e biti u sluaju kada barem 80% prosjenog prometa Zajednice te kompanije bude proizilazilo iz tih meugrupnih usluga. Nadalje, nabavka same te kompanije podlijee Direktivi, pod uslovom da sama ta kompanija potpada pod definiciju ugovornog organa. U praksi, nabitniji izuzetak kada je u pitanju meugranina saradnja jeste onaj za ugovore ispod odreenog vrijednosnog razreda, to e biti detaljnije razraeno u daljem tekstu. 3. Vrijednosni razredi Komunalna direktiva, kao i ostale Direktive o javnim nabavkama, definira vrijednosne razrede koji imaju za namjeru da izuzmu ugovore relativno niskih vrijednosti za koje se pretpostavlja da privlae samo lokalnu konkurenciju i za koje bi primjena Direktive predstavljala samo nepotrebnu birokratsku kompliciranost.23 Tako se Direktiva primjenjuje samo na ugovore o nabavci radova ija vrijednost iznosi najmanje 5 miliona ECU (bez PDV-a) i ugovore o nabavci roba ija vrijednost iznosi najmanje 400.000 ECU. Ili 600.000 ECU u sluaju ugovora o nabavci usluga u sektoru telekomunikacija.24 Dravni valutni ekvivalenti za vrijednosne razrede definirani su 1993.25 godine te e se, u skladu sa valutnim kursom, usklaivati svake dvije slijedee godine. Ugovori ija vrijednost iznosi manje od te relevantne vrijednosti izuzimaju se od primjene Direktive, iako i dalje podlijeu primjeni opih odredbi Sporazuma EZ kada je u pitanju slobodna razmjera roba i usluga (naroito lanovi 30. i 59.). Vrijednosni razred za ugovore o nabavci radova je isti kao i kod Direktive o nabavci radova. S druge strane, dva vrijednosna razreda za ugovore o nabavci roba mogu se usporediti sa niim vrijednosnim razredima iz Direktive o nabavci roba od 125.576 ECU za ugovore o nabavci roba za centralna vladina tijela (prema GATT Sporazumu o vladinoj nabavci) i 200.000 ECU za ostale javne organe. Shodno tome, ako lokalni organ dodjeljuje neki ugovor o nabavci roba na njega bi trebali da se primjenjuju propisi EZ, a ako isti ugovor dodjeljuje komunalni organ ti propisi se ne moraju primjenjivati.
Vrijednosni razredi se mogu posmatrati kao primjer kojim se moe pokazati da je Zajednica primjenjivala princip subsidijarnosti ak i prije ratifikacije odredbi iz Maastrichta, u tome da obim i efekat tako malih ugovora ne uvjetuju detaljna pravila na nivou Zajednice. 24 lan 12. (1). 25 Slubeni glasnik 1992., C-301/15.
23
- 85 -
Adrian Brown
3.1. Utvrivanje vrijednosti i zbrajanje

Kao sredstvo kojim se osigurava primjena Direktive, Komunalna direktiva definira osnovno pravilo (koje se nalazi i u drugim Direktivama) a to je da se zahtjev za nabavku odreenih radova ili roba ne smije dijeliti, niti se moe utvrivati vrijednost posebnom metodom, a u svrhu izbjegavanja primjene Direktive.26 Drugim rijeima, komunalni organi ne mogu izbjei primjenu propisa time to e vjetaki podijeliti ili vrijednovati velike ugovore kako bi odrali njihovu vrijednost ispod odreenog vrijednosnog razreda. Ovaj osnovni pricip se detaljnije definira pravilima o utvrivanju vrijednosti i zbrajanju ugovora. Na primjer, kada se jedan ugovor o nabavci roba ili radova dijeli na vie lotova, vrijednost svih tih lotova se mora zbrojiti kako bi se dobila prava vrijednost koja se poredi sa vrijednosnim razredom.27 Direktiva ne prua informacije o tome koliko usko odreeni ugovori moraju vezani biti prije nego se oni budu smatrali samo lotovima jednog ugovora, ija se ukupna, kumulativna vrijednost prikazuje. Vrijednost redovnih ili obnovljivih ugovora o nabavci roba se mora raunati tako to e se zbrojiti vrijednost svih slinih ugovora koje je taj organ ili dodijelio u proteklih 12 mjeseci ili namjerava dodjeliti tokom slijedee godine.28 Shodno tome, mnogi relativno mali ugovori za redovnu dostavu roba, kao to su uredski materijal ili gorivo, jesu predmetom propisa EZ ako njihova ukupna zbrojena godinja vrijednost prelazi odreeni vrijednosni razred, iako njihova pojednina vrijednost ne prelazi taj vrijednosni razred. U Velikoj Britaniji, pravila za zbrajanje ukljuuju jedan izuzetak (uveden dravnim zakonom29) po kojem redovna nabavka tzv. diskretne operativne jedinice komunalnog dijela organa ne mora da se zbraja sa nabavkom drugih dijelova organa, pod uslovom da ta jedinica vri nabavku za svoje potrebe te da samostalno, bez ostatka organa, donosi odluke o nabavci. Ovaj izuzetak je uveden sa svrhom da se velikim, dravnim komunalnim organima sa decentraliziranom organizacijom olaka poslovanje. U tim sluajevima regionalni ili lokalni uredi takvih kompanija imaju svoj odvojeni budet i u potpunosti su odgovorni za odluke po pitanju nabavke, te barem za odreene vrste roba ili usluga, ne trebaju da se optereuju sa nabavkom slinih roba ili usluga od strane ostalih dijelova te kompanije. Komisija EZ prihvata validnost ove derogacije.30
lan 12. (9). lan 12. (6). U sluajevima ugovora o dodjeli radova, ipak, komunalni organi ne moraju primjenjivati Direktivu kada su u pitanju lotovi ija vrijednost je nia od 1 miliona ECU, po uslovom da zbrojena vrijednost svih lotova koji su izuzeti tim putem ne prelazi 20 posto od ukupne vrijednosti svih lotova, i izuzetih i drugih. 28 lan 12. (4). 29 Odredba 9 (8) Propisa o ugovorima o nabavci usluga i radova za komunalne organe 1992. (Statutarni instrument 3279). Velika Britanija uvela je slinu derogaciju i kod primjene Direktive o nabavci roba. 30 Kako je navedeno u radnom dokumentu Komisije CCO/92/97 od 06. 11. 1992. godine, Policy Guidelines on Contracts Awarded by Separate Units of Contracting Entity under Directive 90/531, iako dokument formalno ne predstavlja slubeni stav Komisije.
27
26
- 86 -
Adrian Brown
4. Tehnike specifikacije Zahtjev prema kojem se ponua ili ugovara moraju voditi dravim specifikacijama ili standardima se ve davno pokazao preprekom za slobodnu razmjenu roba ili usluga to je suprotno Rimskom sporazumu. U sluaju Dundalk water, na primjer, Evropski sud pravde proglasio je da je Republika Irska prekila lan 30. EEZ obzirom da je Vijee okruga Dundalk, pri oglaavanju ugovora za postavljanje novog sistema za opskrbu vodom, navelo da cijevi koje se postavljaju moraju biti u skladu sa odreenim irskim standardom.31 Sud je prihvatio da ugovor koji je svojevoljno objavljen u Slubenom glasniku EZ, nije bio predmet Direktive o radovima jer je bio u izuzetom sektoru distribucije voda (a Komunalna direktiva jo nije postojala). Ipak, Sud je presudio da se klauzulom koja specificira irski standard prekrio lan 30. EEZ, jer se efektivno ograniila nabavka cijevi koje su bile potrebne za Dundalk shemu samo na irske proizvoae, to je onemoguilo nabavku odgovarajuih cijevi iz drugih zemalja. Ugovorni organ je trebao dodati rijei ''ili ekvivalent'' nakon reference o irskim standardima, a ne pretpostaviti da su samo one cijevi koje su sigurno u skladu sa irskim standardima tehniki usklaene sa zahtjevima sheme. Principi iz sluaja Dundalk water su inkorporirani u Komunalnu direktivu na veoma slian nain na koji je to uraeno u drugim Direktivama o nabavkama. lan 13. navodi da tehnika specifikacija koja se navodi u ugovornoj dokumentaciji ili obavjetenjima se mora definirati u skladu sa referentnim evropskim specifikacijama, ako postoje. Direktiva definira nekoliko derogacija za ovo osnovno pravilo.32 Nije potrebno koristiti evropski standard, na primjer, u sluaju kada bi upotreba tog standarda bila nekompatibilna sa opremom koja se ve koristi ili bi poluila nepropocionalan troak ili tehniku potekou, pod uslovom da ta kompanija ima definiranu strategiju za prelazak na evropske standarde. U nedostatku odgovarajuih evropskih specifikacija, tehniki zahtjevi trebaju biti to je vie mogue definirani u skladu se referencama na neke druge standarde koji se koriste u Zajednici.33 Uz to, tehnike specifikacije koje favoriziraju ili eliminiraju odreene kompanije ne smiju se koristiti, osim ako je to neophodno za sam predmet nabavke. Naroito je zabranjeno navoenje odreene marke, patenta ili porijekla, osim ako se predmet nabavke u protivnom ne moe precizno opisati. U tom sluaju obavezno je takoer koristiti i izraz ili ekvivalent.34
31 32
Sluaj C-45/87, Komisija v. Republika Irska [1987] ECR 4927, [1987] CMLR. lan 13. (6). 33 lan 13. (3). 34 lan 13. (5).
- 87 -
Adrian Brown
5. Poziv na natjeaj Od 01. 01. 1993. godine, komunalni organi koji zadovoljavaju ovu definiciju ugovornog organa obavezni su da primjenjuju propise za postupke iz Direktiva pri dodjeli ugovora o nabavci radova i roba ija vrijednost prelazi relevantan vrijednosni razred. Taj fundamentalni zahtjev je uveden kako bi svi potencijalni ponuai irom Zajednice imali informacije o tenderima, i imali priliku da se natjeu za odreeni ugovor pod jednakim uslovima. Taj element publiciteta dostie se oglaavanjem poziva na natjeaj koji se dostavlja u Ured EZ u Luksemburgu, i objavljuje u dnevnoj S seriji Slubenog glasnika EZ i u elektronskoj bazi podataka Tender Electronic Daily. Poziv se moe objaviti u formi obavjetenja, periodinog indikativnog obavjetenja ili obavjetenja o postojanju sistema kvalifikacije.35 Svaka od ove tri metode e biti razmotrena u tekstu koji slijedi. Ipak, prvo je bitno napomenuti da oglaavanje u odreenim, izuzetnim uvjetima nije obavezno.
5.1 Izuzeci kada je u pitanju obaveza oglaavanja poziva na natjeaj

Komunalna direktiva definira jedanaest razliitih osnova koje opravdavaju upotrebu pregovarakog postupka, uslove pod kojima ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora direktivno sa jednim ili vie odabranih dobavljaa bez prethodnog objavljivanja poziva na natjeaj.36 Dosta tih razloga nalazi se i u ostalim Direktivama. Na primjer, nema potrebe za obavljivanjem poziva na natjeaj u sluaju krajnje hitnosti ili (to podlijee odreenim uslovima) kada se vri nabavka dodatnih roba ili radova u skladu sa nekim ranijim ugovorom. Isto se primjenjuje kada, zbog tehnikih ili umjetnikih razloga, ugovor moe isvesti samo jedan odreeni dobavlja ili ugovara. Jurisprudencija Suda pravde po pitanju direktiva za nabavku radova i roba indicira da ove razloge treba ogranieno tumaiti tako da ugovorni organi ne mogu ba previe lako koristi ove razloge i time pokuavati da izbjegnu svoje standardne obaveze.37 U skladu sa veom fleksibilnou koja se doputa u komunalnom sektoru, Komunalna direktiva definira nekoliko novih razloga za upotrebu pregovarakog postupka kojih nema u ostalim Direktivama. Oni ukljuuju sniene cijene, kada je mogue nabaviti robe koritenjem posebno povoljne prilike koja je dostupna samo jedan odreeni kratki vremenski period po znaajno nioj cijeni u poreenju sa redovnom, trinom cijenom, kao i slinu povoljnu nabavku kod ponuaa koji je u procesu steaja, likvidacije ili nelikvidnosti. Ove odredbe, kojima se dozvoljava komunalnim organima da iskoriste prednost takvih mogunosti, su dobar primjer sluajeva u kojima su propisi Zajednice modificirani kako se ne bi ometale ope, komercijalne prakse komunalnih organa. Prilino openita definicija dozvoljava irok prostor kako bi
lan 16. lan 15. (2). 37 Npr. vidi Sluaj C-3/88, Komisija v. Italija (podaci se procesuiraju), [1989] ECR 4035 i Sluaj C24/91, Komisija v. panija, presuda od 18. 05. 1992. godine (jo nije reportirano).
36 35
- 88 -
Adrian Brown
sami organi odluili da li je neka ponuda dovoljno povoljna kako bi opravdali odstupanje od postupaka iz Direktive. Javni organi mogu biti ljubomorni na ovu mogunost koju oni nemaju i pitati zato i oni nemaju mogunost da koriste istu priliku u svojim Direktivama (kasnije u tekstu emo takoer pominjati ovo pitanje). Jedina provjera koja se vri kada su u pitanju komunalni organi koji koriste ovu opciju jeste obaveza da se uvaju potrebne informacije o svakom ugovoru kako bi se osiguralo da e i u budunosti biti u mogunosti da opravdaju koritenje ovog sredstva (zbog ovog ili nekog drugog razloga) a ne objavljivanje poziva na natjeaj. Jo jedan primjer poveane fleksibilnosti Direktive dokazuje se putem nove odredbe okvirnog sporazuma.38 Takav sporazum moe se zakljuiti sa jednim ili vie ugovaraa kako bi se uspostavili uslovi, naroito cijena i koliina, koji e odreivati ugovore koji e biti dodijeljeni u nekom odreenom vremenskom periodu. Ugovorni organ moe tretirati okvirni sporazum kao jedan ugovor i moe ga dodijeliti u skladu sa propisima Direktiva (ukljuujui i propise o predhodnom obavljivanju obavjetenja). Pod uslovom da je to i uradio, ugovorni organ moe naknadno otkazati pojedinane ugovore zasnovane na tom okvirnom sporazumu bez potrebe primjene postupaka iz Direktive po drugi put. Okvirni sporazumi su time, u biti, etvrti tip poziva na natjeaj, koji kao i tri ostala opisana tipa, dozvoljava komunalnom organu da zadovolji jednom za uvijek zahtjeve o oglaavanju iz Direktive time to e objaviti jedno obavjetenje, kojim e vjerovatno pomenuti brojne budue ugovore. Odredbe Direktive vezane za okvirne sporazume su naile na odobravanje od strane komunalnih organa. Takvi aranmani se esto smatraju jednim senzibilnim i praktinim nainom za izgradnju stalnog odnosa sa jednim ili vie ponuaa. Tekst Direktive koji nije precizan, ipak, ostavlja dosta nedoumica o tome do koje granice se moe ii kada je legitimnost jednog takvog sporazuma u pitanju. Neformalni stav Komisije jeste da bi takav sporazum trebao biti vremenski organien, ukljuivati prilino precizne uslove (npr. kada je u pitanju utvrivanje cijene) i biti ogranien na jednog ili manji broj definiranih dobavljaa. Organi, s druge strane, mogu eljeti da putem okvirnog sporazuma uu u mnogo manje definiran, beskrajni sporazum sa jednim ili vie dobavljaa. Upravo ta mogunost izbjegavanja striktnih pravila EZ objanjava zato ovakva slina odredba nije ukljuena u Direktive javnog sektora.39
lanovi 1. (4), (5) i 15. (2). (i). Komisija je ukljuila odredbu za okvirni sporazum u orginalni nacrt trenutnog prijedloga za izmjenu i dopunu Direktive o nabavci roba, ali ovaj lan je uklonjen prije nego je prijedlog i formalno proslijeen 07. 10. 1992. godine (Slubeni glasnik C-277/1 od 26. 10. 1992.). Ipak je upitno, da li je i dovoljno precizan okvirni sporazum pod bilo kojim uslovima pametno ukljuiti u Direktivu o nabavci roba, i pod uslovom da se obavjetenje objavljuje a sporazum dodjeljuje u skladu sa propisima Direktive.
39
38
- 89 -
Adrian Brown
5.2. Obavjetenje o pojedinanim ugovorima

Komunalni organ se moe odluiti da javno oglasi nabavku objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci u Slubenom glasniku sa svaki pojedinani ugovor za nabavku roba ili radova, ija vrijednost prelazi odreeni vrijednosni razred. To obavjetenje moe biti direktno za sve ponuae koji ele da podnesu svoje ponude (postupak poznatiji kao otvoreni postupak) ili moe tek pozivati zainteresirane ponuae da podnesu svoje zahtjeve za uee (ogranieni postupak). U ovom drugom sluaju dodaje se jo jedna faza u kojoj komunalni organ ima pravo da eliminira nepodobne kandidate (na osnovu objektivnih, kvalitativnih kriterija) prije nego to pozove podobne ponuae da podnesu svoje ponude. Umjesto toga, obavjetenje moe pozivati zainteresirane strane da pristupe pregovorima sa ugovornim organom (pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavetenja o javnoj nabavci). Pod uslovom da se objavi obavjetenje o javnoj nabavci, komunalni organi ne moraju pravdati upotrebu pregovarakog postupka. Suprotno tome, javni organi prema drugim direktivama moraju koristiti otvoreni ili ogranieni postupak, osim ako upotreba pregovarakog postupka nije (ak i sa objavljivanjem obavjetenja) opravdana odreenim izuzetnim okolnostima. Kod sva tri postupka ugovorni organ mora ukljuiti osnovne informacije o ugovoru, u skladu sa standardnim obrascem iz aneksa Direktive. Uz to, vremenski rok definiran za prijem ponuda ili zahtjeva za uee mora slijediti odreene minimalne vremenske rokove definirane Direktivom kako bi se zainteresiranim stranama ostavilo dovoljno vremena da reagiraju na poziv, iako su ti vremenski rokovi mnogo manje striktni u poreenju sa onim iz Direktiva za javni sektor.40
5.3 Periodino informacijsko obavjetenje (PIN)

Komunalna direktiva zahtijeva objavljivanje prethodnog informacijskog obavjetenja najmanje jednom godinje kako bi potencijalni ugovarai i dobavljai imali priliku da se upoznaju sa predstojeim ugovorima koji bi ih mogli interesirati.41 U sluaju ugovora o radovima, PIN mora navoditi bitne karakteristike svih ugovora o radovima ija vrijednost prelazi odreeni vrijednosni razred, i koje ugovorni organ namjerava dodjeliti tokom predstojee godine. Ova godinja obaveza nije u skladu sa otrijom odredbom iz Direktive o nabavci radova u kojoj stoji da se PIN mora objavljivati svaki put kada ugovorni organ odobri plan za nabavku a ija vrijednost prelazi odreeni vrijednosni razred. Kada su u pitanju ugovori o nabavci roba, s druge strane,
40
lan 20. na primjer, vremenski rok za prijem ponuda u ogranienom postupku se moe definirati zajednikim sporazumom izmeu komunalnog organa i odabranih kandidata, bez kojeg je rok kao ope pravilo, najmanje tri sedmice, a u svakom sluaju ne manje od 10 dana od dana obavljivanja obavjetenja o nabavci. Ova prilino fleksibilna odredba drugaija je od ekvivalentne odredbe iz Direktive za javni sektor, koja definira precizan vremenski rok od 40 dana, ali sa mogunou skraenja vremenskog roka u sluaju hitnosti. 41 lan 17.
- 90 -
Adrian Brown
PIN mora ukljuivati informacije o ukupnoj planiranoj nabavci za svaki proizvodni segment koji komunalni organ namjerava nabaviti tokom slijedeih dvanest mjeseci, kada procijenjena vrijednost nije manja od 750.000 ECU.42 Dok se slini zahtjevi za objavljivanjem PIN-a nalaze i u drugim Direktivama o nabavci43, u nekomunalnom sektoru to ranije obavjetavanje kroz PIN ima za namjeru da slui kao dodatak a ne kao zamjena za obavjetenje o javnoj nabvci koje se mora objaviti za svaki posjedinani ugovor ija vrijednost prelazi vrijednosni razred. Komunalni sektor, sa druge strane, ima mogunost da tretira PIN kao poziv na tender za bilo koji broj buduih ugovora planiranih za predstojei period, od najvie jedne godine, izbjegavajui time potrebu za objavljivanjem dodatnog obavjetenja za svaki pojedinani ugovor koji je tretiranim ranijim PIN-om. Kako bi predstavljao poziv na tender PIN mora pominjati pojedinano robe i radove koji e biti predmet slijedeih ugovora, i navesti i to da e se ugovor dodijeliti bez dodatnih obavjetenja o nabavci.
5.4 Sistemi kvalifikacije

Trei metod koji komunalni organi mogu koristiti kao poziv na tender jeste objavljivanje obavjetenja o postojanju sistema kvalifikacije. Ova odredba, svojstvena samo Komunalnoj direktivi, dozvoljava komunalnom organu da definira sistem kvalifikacije u svrhu sastavljanja i odravanja prethodno odabrane liste podobnih i kvalificiranih ugovaraa ili ponuaa sa kojima organ moe pregovarati o pojedinanim ugovorima bez potrebe objavljivanja ikakvih daljih obavjetenja. Postojanje takvog sistema je obavezno objaviti putem obavjetenja u Slubenom glasniku EZ na samom poetku, te svake godine nakon toga ako e sistem biti validan vie od tri godine. Svaki zainteresirani ponua ili ugovara se mogu prijaviti za kvalificiranje u sistem. Komunalni organ mora ocijeniti sve kandidate na osnovu objektivnih pravila i kriterija (koji moraju biti dostupni zainteresiranim stranama na zahtjev) kako bi se donijela odluka o prihvatanju ili odbijanju kandidata.44 Za svaki sluaj potrebno je navesti razloge za odbijanje kako bi kandidat znao zbog ega nije prihvaen. Direktiva ne definira precizno koja su to objektivna pravila koja se moraju potovati, ali emo u ovom tekstu govoriti o tome.
42
Ova odredba izgleda zahtijeva da se u obzir uzimaju i ugovori o nabavci roba ija je vrijednost nia od vrijednosnog razreda iz Direktive, kada se donosi odluka o tome da li je vrijednost od 750.000 ECU postignuta za odreeni proizvodni segment, iako ovo pitanje nije uvijek jasno definirano. lan 17. (1) a navodi da se procijenjena vrijednost svakog proizvoda mora izraunati uzimajui u obzir lan 12. koji, inter alia, definira vrijednosne razrede za primjenu Diretive. UK tumai ovo tako da samo oni ugovori iznad vrijednosnog razreda iz lana 12. dolaze u obzir pri raunanju da li zahtjev za nabavkom vrijedi 750.000 ECU (kako se vidi iz Regulative 9. 9 Uputstva o primjeni zakona UK): 43 Iako je za sada PIN u Direktivi o nabavci roba obaveza samo centralnih vladinih tijela ukljuenih u GATT Sporazum o vladinoj nabavci. 44 lan 24.
- 91 -
Adrian Brown
5.5 Nakon objavljivanja obavjetenja o nabavci

Nakon to ugovori organ objavi jedan od tri tipa poziva na tender koji su ranije opisani (ili etiri, ako raunamo okvirni sporazum), ugovorni organ ima mogunost izbora izmeu pregovarakog, otvorenog ili organienog postupka.45 Ova novina oituje veu flekisibnost koja je omoguena u postucima Komunalne direktive. Komunalni organ ima pravo i moe ipak ponovo objaviti obavjetenje o nabavci za pojedinani ugovor koji je ve ranije bio ukljuen u ope obavjetenje o nabavci (PIN ili sistem kvalifikacije), a u tom sluaju to moe biti otvoreni ili organieni postupak. Ugovorni organ moe i to uraditi ako recimo vjeruje da e time dobiti ponuaa koji e mu ponuditi efikasniju razmjenu vrijednosti za novac od onih koji su se javili nakon prethodnog obavjetenja. U veini takvih sluajeva, ipak, komunalni organi e umjesto toga, jednostavno pregovarati sa jednim ili vie ponuaa koje oni odaberu, i time izbjei administrativne prepreke kao to su objavljivanje obavjetenja, pridravanje minimalnih vremenski rokova i ocjene ponuda. Jedino organienje jeste da komunalni organ mora odabrati uesnike u pregovarakom (ili bilo kom drugom) postupku u skladu sa objektivnim kriterijima i pravilima koja (kao i kod sistema kvalifikacije) oni moraju definirati i uiniti dostupnim zainteresiranim dobavljaima ili ugovaraima.46 U daljem tekstu emo razgovarati upravo o kriterijima za odabir. 6. Kvalifikacija, odabir i dodjela ugovora Nakon objavljivanja obavjetenja o svakom velikom ugovoru (kolektivno ili pojedinano) u Slubenom glasniku EZ, komunalni organ mora odabrati ponuaa ili ugovaraa kojem eli dodijeliti ugovor na osnovu objektivnih kriterija i bez diskriminacije na osnovu dravljanstva. Ovo je osnovni princip na kojem se zasniva cijeli sistem javnih nabavki Zajednice. Kada su u pitanju ostala pravila, proces koji komunalni organ odabere za ugovarae ili ponuae definiran je u manje detalja nego u sluaju dodjele ugovora od strane javnih organa u skladu sa drugim direktivama.
6.1 Pravna, tehnika i finansijska sposobnost

Ocjena i odabir ponuaa ili ugovaraa moe se posmatrati kao dvofazni proces. Komunalni organ prvo donese odluku o tome koji kandidati su podobni odnosno kvalificirani kada je u pitanju njihova pravna, tehnika i finansijska sposobnost, i nakon toga, izmeu tih odabranih, kvalificiranih kandidata, odabira je jedan (ili vie) ponuaa koji e izvriti taj ugovor. Ove dvije odluke se mogu donijeti, manje vie, istovremeno u nekim sluajevima, kao npr. u
45 46
lan 25. lan 25.
- 92 -
Adrian Brown
otvorenom postupku gdje svi zainteresirani ponuai podnose svoje ponude. Ipak, u mnogim sluajevima potvrda sposobnosti svakog kandidata predstavlja odvojenu, preliminarnu fazu. Prema sistemu kvalifikacije, na primjer, to isto se deava kada komunalni organ odluuje o tome da li prihvata odreenog kandidata na listu kvalificiranih kandidata. Slino, u ogranienom postupku provjerava se sposobnost svakog kandidata, i samo oni koji su dovoljno kvalificirani se pozivaju da podnesu svoje ponude. Komunalna direktiva omoguava diskvalifikaciju ponuaa ili ugovaraa na istim osnovama likvidnosti ili integriteta firme kako to je navedeno i u direktivama za javni sektor. Naime to su steaj, krivina presuda, ozbiljan profesionalni propust, neispunjavanje poreznih obaveza ili obaveza iz socijalnog osiguranja i ozbiljno zavaravanje ugovornog organa.47 Svaka nekomunalna direktiva takoer definira detalje odredbe vezane za nain na koji kandidati mogu dokazati da su upisani u dravni struni ili trgovinski registar,48 svoje ekonomsko i finansijsko stanje49 i tehniku sposobnost.50 Takoer navode da se pretpostavlja da kandidat posjeduje potrebnu finansijsku i tehniku sposobnost ako je registriran na slubenoj listi kvalificiranih ponuaa ili ugovaraa bilo koje Zemlje-lanice. U Komunalnoj direktivi ne postoje takva ekvivalentna pravila o tehnikoj ili finansijskoj sposobnosti. Umjesto toga, jednostavno je navedeno da ugovorni organ koji odabere kandidate koji e podnijeti ponude u ogranienom postupku ili koji e uestvovati u pregovarakom postupku mora voditi postupak u skladu sa objektivnim kriterijima i pravilima koje sam organ definira i dostavlja ponuaima i ugovaraima.51 Direktiva dodaje samo jo da kriteriji mogu biti zasnovani na objektivnoj potrebi da se smanji broj kandidata do jednog efikasnog nivoa, ali uzmajui u obzir potrebu da se obezbijedi odgovarajua konkurencija.52 Slino, tek malo detalja postoji i kada je u pitanju kvalificiranje kandidata u sistem kvalifikacije, jer se jednostavno (kao i gore) navodi da se oekuje postupanje na osnovu objektivnih pravila i kriterija koje definira komunalni organ. Unato manjku detaljnih pravila u Komunalnoj direktivi, pravilno je zakljuiti da komunalni organi, pri reizboru kandidata koji e uestvovati ili u ogranienom ili pregovarakom postupku ili kvalifikacijama za sistem kvalifikacija, trebaju posmatrati iste faktore koji se uzimaju u obzir pri ocjeni podobnosti kandidata u drugim direktivama. Nakon provjere da nijedan od uslova za automatsko iskljuenje nije ispunjen, komunalni operateri trebaju potvrditi da svaki potencijalni ponua ili ugovara ima dovoljno finansijskih sredstava za
lan 25. (2) Komunalne direktive, koji se odnosi na lan 23. Direktive o nabavci radova i lan 20. Direktive o nabavci roba 48 Npr. potvrda iz Registra kompanija iz UK. 49 Podnoenjem odgovarajuih bankovnih izvoda i bilansa stanja, i potvrdom o ukupnom prometu kandidata i prometu kada su u pitanju ugovori o radovima ili robama u posljednje 3 finansijske godine. 50 Npr. pravljenjem liste slinih ugovora koje su sproveli, opis tehnikih postrojenja i kvalifikacija, uzorci, itd. 51 lan 15. (1). 52 lan 25. (2). Uporediti: Direktive javnog sektora koje zahtijevaju da ugovorni organ odabere od 5 do 20 kandidata koji e se natjecati u ogranienom postupku i najmanje 3 kandidata (pod uslovom da su ti kandidati podobni) za uee u pregovarakom postupku.
47
- 93 -
Adrian Brown
finansiranje, garanciju i izvrenje ugovora, kao i potrebnu tehniku sposobnost, kada je u pitanju potrebno znanje, sposobnost, osoblje i oprema. Pri vrenju provjere pravne, finansijske i tehnike sposobnosti, komunalni organi u praksi prihvataju iste dokaze koje ugovorni organi zahtijevaju na osnovu drugih direktiva.
6.2 Kriteriji za dodjelu ugovora

Nakon odabira ponuaa koji su podobni i koji su se kvalificirali, na osnovu gore navedenih objektivnih kriterija, komunalni organi (kao i ugovorni organi prema drugim direktivama) trebaju dodijeliti ugovor jednom (ili vie) ponuaa na osnovu kriterija ili najnie cijene ili ekonomski najprihvatljivije ponude.53 Ugovorni organ e najee koristiti ovaj drugi kriterij, obzirom da mu on omoguava dobijanje najbolje vrijednosti za njegov novac u skladu sa raznim kriterijima kao to su izvrenje posla, datum zavretka posla, ekonominost, kvalitet, estetske i funkcionalne karakteristike, tehnike karakteristike i usluge nakon prodaje, kao i cijena, koji mu dozvoljavaju odreen nivo subjektivne ocjene. Komunalni organ mora navesti u ugovornoj dokumentaciji ili u obavjetenju o nabavci sve kriterije koje namjerava koristiti za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, opadajuim redoslijedom gdje je to mogue.54 Ipak, ugovorni organ mora uzeti u obzir sve ponude koje su ponuai dostavili, i ne smije odbiti niti jednu ponudu koja se ini neprirodno niskom a da prethodno nije traio i razmotrio objanjenje tog ponuaa.55
6.3 Preferencijalni tretman unutar Zajednice

Kriteriji za dodjelu ugovora prema Komunalnoj direktivi su praktino identini onima koji postoje u drugim direktivama o nabavci. Postoji ipak jedna posebna klauzula kojom se dozvoljava, ponekad ak i obavezuje da komunalni organ odbije ponuae koji nisu iz Zajednice. ak i kada je ponuena ponuda najjeftinija ili ekonomski najprihvatljivija. Prema lanu 29., komunalni organ moe odbiti svaku ponudu, bez obzira koliko je povoljna, ako sadri proizvode koji polovino imaju porijeklo iz zemlje koja nije zemlja-lanica EZ. Nadalje, komunalni organ mora odbiti takvu ponudu iz treih zemalja kada postoji ekvivalentna ponuda iz zemlje-lanice EZ, a ponude iz EZ se trebaju smatrati ekvivalentim ak i kada su do 3% skuplje. Ova klauzula o preferecijalnom tretmanu predstavnika iz Zajednice primjenjuje se samo na proizvode koji imaju porijeklo u treim zemljama koje nisu pristale da osiguraju uporediv i efikasan pristup tritima treih zemalja za organe EZ. lan 29. time ukljuuje neku vrstu ustupka za meunarodne pregovore koje vri Zajednica po pitanju liberalizacije svjetske trgovine. U pregovorima koji se
53 54
lan 27. (1). lan 27. (2). 55 lan 27. (3), (4) i (5).
- 94 -
Adrian Brown
deavaju pararelno sa urugvajskom serijom po GATT-u, Zajednica je traila garancije za pristup tritima u segmentima koje ukljuuje direktiva za kompanije iz EZ.56 Vijee moe donijeti odluku da revidira lan 29. ili ak i u potpunosti ga poniti ako ti dugaki pregovori budu uspjeno okonani. U meuvremenu, klauzula se pokazala prilino kontraverznom, izazivajui otru raspravu sa vladom SAD-a, koja tu klauzulu vidi kao protekcionistiku mjeru za zatitu trita EZ.57 Bez obzira na meunarodne reakcije i komplikacije, ini se neobinim da Direktiva koja ima za svrhu otvaranje trita, i koja osigurava da komunalni organi dodjeljuju ugovore u skladu sa striktno komercijalnim, nediskriminatornim kriterijima, takoer dozvoljava ili ih ak primorava da odbijaju ponude koje mogu biti ak i najbolje, samo radi pitanja sekundarne politike vezanih za porijeklo robe. Direktiva zahtijeva da komunalni operateri postupaju u najboljem komercijalnom interesu s jedne strane, a ipak utjee na to da oni uvijek nisu u mogunosti da tako postupaju. Tako je razumljivo (iako suprotno tekstu iz lana 29.) da je vlada Velike Britanije navela u svom Uputstvu za primjenu Komunalne direktive da su organi obavezni da odbiju ponude iz treih zemalja ako je, bez obzira na bilo kakvu razliku u cijeni, ponuda koja nije porijeklom iz treih zemalja barem jednako ekonomski povoljna ponuda za organ kao i ponuda porijeklom iz tree zemlje.58 S druge strane ovog problema, Francuska je uloila prigovor da ta klauzula ne titi dovoljno dobavljae iz Zajednice, i ak (neuspjeno) traila da se zbog ove mogunosti odgodi stupanje na snagu Komunalne direktive. Uvoenje ove klauzule o preferencijalnom tretmanu ponudaa iz Zajednice, ali na jednom prilino niskom nivou, predstavlja politiki kompromis koji je bio neophodan kako bi se predstavnici Vijea ministara sloili oko direktive. Kako je esto sluaj, tekst zakona EZ postignut je politikim nadmudrivanjem izmeu vlada zemalja-lanica a ne objektivnim pravnim putem.
6.4 Obavjetenje o dodjeli ugovora

Maksimalno dva mjeseca nakon dodjele ugovora koji ukljuuje ova Direktiva, komunalni organi su duni da informiraju Komisiju o rezultatima postupka dodjele ugovora putem obavjetenja sastavljenog u skladu sa Aneksom XV Direktive.59 Obavjetenja o dodjeli ugovora se nakon toga objavljuju u Slubenom glasniku EZ. Tako, u interesu principa transparentnosti komunalni organi (kao i javni organi) moraju objaviti informacije o dodjeli pojedinanih
56 57
Odbijanje EZ da izbrie lan 29. izazvalo je prijetnju SAD-a u martu, o nametanju trgovinskih sankcija. Za pregled argumenata obje strane vidi Financial Times od 24. 03. 1993. godine str. 17. Sporazum, koji ukljuuje elektronsku robu ali ne i telekomunikacije, je konano postignut 10. 05. 1993. godine (Slubeni glasnik 1993, L-125/1). 58 Pretpostavljajui da je ugovor dodijeljen na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude. Odredba 21. (5) Propisa o ugovorima za robe i radove za komunalne organe iz 1992. godine (SI 3279) 59 lan 18.
Za pregled napretka vidi Commission Report concerning negotiations regarding access to third countries' markets in the fields covered by Directive 90/531/EEC, COM (93) 80 od 03.03.1993. godine.
- 95 -
Adrian Brown
ugovora, iako fleksibilna Komunalna direktiva dozvoljava komunalnim organima da izbjegnu objavljivanje pojedinanih obavjetenja o javnoj nabavci. Ipak, Direktiva prepoznaje da je bitno uspostaviti ravnoteu izmeu principa transparentnosti i principa povjerljivosti. Komunalni organi, koji sve vie i vie moraju da se ponaaju na komercijalni nain, su sa pravom zabrinuti kada je u pitanju otkrivanje njihove komercijalne strategije. Dio II standardnog obavjetenja o dodjeli ugovora koji se alje Komisiji je tako posebno izuzet iz objavljivanja u Slubenom glasniku EZ. To ukljuuje sluajeve kao to su broj dodijeljenih ugovora i vrijednost svakog od njih. Ostatak informacija poslanih Komisiji objavljuje se u Slubenom glasniku EZ, iako Komisija mora potovati sve osjetljive, komercijalne aspekte na koje ugovorni organ ukae u vezi sa brojem primljenih ponuda i identitetom uspjenih ponuaa. 7. Sprovoenje Direktive Komunalna direktiva e prije postii svoju svrhu otvaranja komunalnog sektora za stvarnu konkurenciju unutar EZ ako bude postojao efikasan sistem za sprovoenje propisa iz Direktive. Najuspjeniji ponuai moraju imati efikasan korektivni sistem gdje se mogu pozvati na to da je komunalni organ napravio graku time to nije objavio obavjetenje o ugovoru ija vrijednost prelazi vrijednosni razred ili je na neki drugi nain postupio suprotno propisima. Zbog toga, Komunalna direktiva je podrana i usvajanjem Direktive o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru, koja je stupila na snagu 01. 01. 1993. godine.60
7.1 Pravna sredstva na dravnim sudovima

Direktiva o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru zahtijeva da Zemlje lanice osiguraju efikasan sistem revizije postupaka koji su dostupni svakom licu koje ima ili je imalo interes za dobijanje odreenog ugovora a koje je bilo ili postoji ansa da e biti osteeno krenjem prava.61 Tako, podnosilac albe ne mora dokazati da bi neophodno ba on dobio taj tender da nije bilo krenja zakona. Postupak revizije uvijek mora ukljuivati i ovlasti dodjeljivanja odtete licima oteenim tim prekrajem. Pored odtete, Zemlje lanice imaju pravo izbora izmeu dva alternativna sistema.62 Prvi ukljuuje korektivna pravna sredstva koje je definirala ranija Direktiva o pravnim sredstvima 89/665/EEZ za nekomunalni sektor; to je ovlast privremenih mjera (ukljuujui naredbu za suspendiranje postupka dodjele ugovora) i ponitavanje nezakonskih odluka (ukljuujui uklanjanje diskriminatornih specifikacija iz obavjetenja ili ugovorne dokumentacije). Ova nova, alternativna opcija dostupna Zemljama lanicama definira, uz ovlast naredbe za privremene ili konane mjere, i ovlast
60 61
Napomena 10. gore. lan 1. (3) Direktive o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru 92/13/EEZ. 62 lan 2. (1) Direktive 92/13/EEZ.
- 96 -
Adrian Brown
donoenja odluke o plaanju sa namjerom da se time okona nanesena povreda. Uz to, Zemlja lanica moe omoguiti da e, nakon zakljuenja ugovora koje slijedi dodjelu ugovora, ovlasti dravnog suda koji je odgovoran za postupke revizije biti ograniene samo na dodjeljivanje odtete.63 Relativno irok prostor ostavljen je time Zemljama lanicama kada je u pitanju nain na koji implementiraju Direktivu o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru.64 Iako pravni mehanizam sada postoji kako bi se neuspjeni ponuai alili sudu, dovodi se u pitanje sposobnost neuspjelih ponuaa da budu dovoljno paljivi kako bi otkrili i dokazali povredu. Ako se povreda manifestira npr. neobjavljivanjem obavjetenja, mogue je da potencijalne zainteresirane strane (osim one kojoj je ugovor dodijeljen) jednostavno to ne saznaju, naroito ako su smjetene u drugoj Zemlji lanici. ak i kada saznaju, ponuai i ugovarai mogu oklijevati da to iznesu jer mogu ugroziti budue poslovanje, time to izazivaju potencijalnog klijenta na sudu a mnogi potencijalni sporovi se mogu rijetiti i putem razgovora prije izlaska pred sam sud.65 U svakom sluaju, entuzijazam dravnih sudova kada je u pitanju suspenzija postupka ili dodjela odtete tek treba da se vidi. Direktiva o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru ukljuuje i dva dodatna, dobrovoljna postupka koja ne postoje u ranijoj Direktivi o pravnim sredstvima za javne sektore. Prvo, od zemlje-lanice se trai da organizira sistem atestacije, prema kojem komunalni organ moe traiti od nezavisnih atestatora da daju svoj atest o tome da li je u odreeno vrijeme postupak javne nabavke komunalnog organa bio u skladu sa propisima Zajednice.66 Drugo, postoji takoer i postupak mirenja koji ukljuuje nezavisnog medijatora uz superviziju Komisije.67 Ostaje jo da se vidi koliko e popularno ili korisno koritenje oba ova postupka biti u svrhu izbjegavanja ili rjeavanja sporova.
lan 2. (6) Direktive 92/13/EEZ. UK, npr, namee statutarnu dunost komunalnim organima (kao i javnim organima) i to da moraju djelovati u skladu sa propisima Zajednice o nabavkama, i za iju povredu odgovaraju pred Vrhovnim sudom Engleske, Walesa i sjeverne Irske i Sudom kotske. UK je odbilo potrebu za plaanjem, i organiio presude unutar UK samo na dodjelu odtete nakon dodjele ugovora. 65 Ovo oklijevanje je ve vieno kada su u pitanju javni ugovori iz nekomunalnog sektora. U UK, na primjer, samo jedan ili dva neuspjena ponuaa iznijeli su pred dravni sud sluajeve vezane za Direktivu o pravnim sredstvima u nekomunalnom sektoru od njenog stupanja na snagu 21. 12. 1991. godine. 66 lanovi od 3. do 7. Direktive 92/13/EEZ. 67 lanovi od 9. do 11. Direktive 92/13/EEZ.
64
63
- 97 -
Adrian Brown
7.2 Ovlasti Komisije

Komisija je oduvijek imala ovlasti da dovede zemlje-lanice pred Evropski sud pravde prema lanu 169. Sporazuma iz Rima, ako Drava ili neki od njenih javnih organa prekre Direktivu o javnim nabavkama EZ ili sam Sporazum. U sluaju Dundalk water koji je gore opisan, na primjer, Sud je ustanovio da je Irska prekrila propise Sporazuma vezane za koritenje diskriminatornih tehnikih standarda. Ipak, nije sigurno, da li zemlja-lanica koja implementira ispravno Komunalnu direktivu moe da se smatra odgovornom za radnje komunalnog organa koji nije u javnom vlasnitvu, a Komisija nema ovlast da poduzima direktne radnje protiv pojedinanih organa. U svakom sluaju postupak iz lana 169. je nezgrapan nain za rjeavanje pojedinanih sporova iz nekoliko razloga. Na primjer, pored ovlasti dodjeljivanja privremene mjere za suspenziju postupka dodjele ugovora (to se desilo u sluaju Dundalk water), Sud pravde ne moe ponuditi neuspjelom ponuau bilo kakvo pravno sredstvo kao to je npr. odteta. Nadalje, Komisiji nedostaje osoblja i resursa koji su potrebni kako bi se rjeavala svaka navodna povreda propisa, tako da moe rjeavati tek nekoliko izabranih sluajeva koje smatra naroito bitnim.68 Direktiva o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru ne uvodi nita to bi na neki nain izlijeilo ove nedostatke. Komisija je eljela efikasne rezervne ovlasti kako bi mogla intervenirati kada dravni sudovi ne uspiju efikasno rijeiti sluaj vezan za sprovoenje propisa EZ. Umjesto toga, jedini novi nain sprovoenja propisa na nivou Zajednice jeste tzv. korektivni mehanizam po kojem Komisija moe obavijestiti zemlju-lanicu (i odreeni ugovorni organ) kada, prije zakljuivanja ugovora, smatra da je poinjena jasna i dokazana povreda Komunalne direktive.69 Ta Zemlje lanica onda ima 30 dana da informira Komisiju da je povreda ispravljena ili da je postupak dodjele ugovora suspendiran, ili da objasni zato nije uraena ispravka. Unato slabostima u ovlastima Komisije, neuspjeni ponua ili ugovara i dalje treba uzimati u obzir opciju ulaganja albe Komisiji, moda uz direktnu akciju prema dravnom sudu. Takav pristup moe pomoi da se ubijedi komunalni organ da je potrebno ozbiljno pristupiti ovom sluaju. Iako Komisija moda nema sredstva ili volju da formalno pokrene postupak po albi, moe barem kontaktirati tu Zemlju lanicu ili organ, to bi moglo podstai taj organ da ispravi poinjeno. Ipak, neuspjeli ponuai koji ele brzo djelovanje u svrhu suspendiranja dodjele postupka i/ili dodjelu odtete moraju shvatiti da ta mogunost lei primarno na dravnim sudovima, ali uz moguu podrku Komisije.
U svakom sluaju, postoji snaan argument da se ustanovi da nije posao Komisije da rjeava albe po svakom manjem prekraju ili prekaju pravila postupaka. Vidi npr. Fernandez Martin, The European Commission's centralized enforcement of public procurement rules: A critical view, (1993) 2 Public Procurement Law Rreview, 40. 69 lan 8. Direktive 92/13/EEZ.
68
- 98 -
Adrian Brown
8. Zakljuak: Da li je ovaj reim efikasan? Cilj Komunalne direktive, kao i cijelog reima javnih nabavki, jeste stvaranje jedinstvenog trita javnih nabavki na kojem potencijalni ugovarai i dobavljai mogu da se natjeu za ugovore, pod istim uslovima u cijeloj Zajednici. Taj proces liberalizacije ima za namjeru stvaranje velikih ekonomskih uteda time to stimulira veu konkurenciju meu ponuaima i tjera javni i komunalni sektor da odabiraju najkonkurentnije ponuae. Ipak, upitno je da li e ovu potencijalnu korist umanjiti ili ak nadjaati administrativno optereenje koje ovi propisi nameu ugovornim organima, koji su razumljivo skeptini oko injenice da moraju primjenjivati naizgled komplicirana i optereujua pravila.70 Ovaj skepticizam se moe prilino osjetiti kod komunalnih organa, obzirom da su oni esto odvojeni od Drave i da imaju isto profitne motive, te bi u svakom sluaju pokuavali da dobiju najkonkurentniju ponudu. Uvoenjem postupaka javnih nabavki i u komunalni sektor Zajedinica je time uinila pohvalan potez u svrhu uvoenja vee fleksibilnosti u skoro svaki aspekt propisa o javnim nabavkama u poreenju sa propisima za nekomunalni sektor. Kao to smo ranije vidjeli vea je mogunost za komunalne organe da oglaavaju periodino svoje potrebe za nabavkom, bez potrebe za objavljivanjem naknadnih obavjetenja za svaki pojedinani ugovor. Uz to, kriteriji za odstupanje od propisa Direktive su takoer fleksibilniji; vrijednosni razredi za nabavku roba su vii; vremenski rokovi manje striktni, i propisi o pretkvalifikaciji ponuaa su manje detaljni. Ove izmjene znaile su da komunalni organi imaju pred sobom brojne propise, postupke, derogacije i mogunosti. Malo nesigurnosti je vjerovatno neizbjeno obzirom da je ovo pokuaj da se jedna Direktiva primjeni na veliki broj razliitih ugovora i ugovornih organa, te da se pokrije vie od tucet razliitih pravnih sistema. Ipak, kompleksnost propisa javnih nabavki za komunalne organe ne bi trebala zasjeniti injenicu da su oni dosta jednostavniji od onih koje moraju primjenjivati, recimo, centralni vladini odjeli i lokalni organi. injenica da su ovi propisi jednostavniji za komunalne organe, bi trebala podstai komunalne organe da ih primjenjuju. Stav komunalnih organa je najbitniji, jer uprkos pravnom okviru koji prua Direktiva o pravnim sredstvima u komunalnom sektoru teko da e postojati sistematino sprovoenje ovih propisa od strane dravnih sudova ili Komisije. Ve smo pomenuli i znakovitu odbojnost neuspjelih ponuaa da trae pravdu pred dravnim sudom i nemogunost komisije da intervenira. Uz to, vea fleksibilnost u propisima za komunalne organe e uiniti povrede propisa jo teim da otkrivanje. Na primjer, kada se ve uspostavi sistem kvalifikacije i kada se on ispravno predstavi javnosti, teko e biti osigurati da li se komunalni organ ponaa u skladu sa Direktivom pri dodjeli pojedinanih ugovora kvalificiranim ponuaima sa liste i da li je to u skladu sa objektivnim pravilima i kriterijima, a ne na osnovu diskriminatornih ili proizvoljnih kriterija.
70
Vidi npr., A. Cox, Implementing 1992 public procurement policy: Public and private obstacles to the creation of Single European Market, (1992) 1 Public Procuremen Law Review, 139.
- 99 -
Adrian Brown
Iz ovih razloga, Komunalna direktiva e biti u potpunosti efikasna samo ako komunalni organi shvate da je u njihovom interesu da se ponaaju u skladu sa sistemom, jer im on omoguava bolju razmjenu vrijednosti za novac. Takva pozitivna percepcija je sada i mogua zahvaljujui fleksibilnim propisima za komunalne organe. Svaka izmjena u propisima koja uvodi nove obaveze ili postupke mora naii na negodovanje, barem u poetku. Ostaje nada da e vremenom komunalni organi rutinski slijediti propise i da e korist biti oigledna. Poetni znaci jesu da mnogi, ako ne i svi, komunalni organi ve primjenjuju postupke iz Direktive. Preko 1.000 obavjetenja o nabavci od strane komunalnih organa objavljeno je u Slubenom glasniku EZ do sredine marta 1993. godine, u ukupnoj vrijednosti od 15 milijardi ECU koja ukljuuju (u manjoj ili veoj mjeri) sve relevantne sektore i svaku dostupnu vrstu postupka.71 Objavljivanje obavjetenja ne znai obavezno da komunalni organi dodjeljuju te ugovore u skladu sa Direktivom. U svakom sluaju, primjena ovih propisa nee izvriti integraciju trita javnih nabavki preko noi. Ipak, otvoreni postupci i nediskriminatorni zahtjevi Komunalne direktive, zajedno sa njihovim ekvivalentima kod javnih organa, moraju imati pozitivan utjecaj na meugraninu trgovinu i konkurenciju. Odreen nivo administrativnih problema i uplitanja u komercijalnu slobodu ugovornih organa moe biti i mala cijena koju treba platiti kako bi se osigurao napredak prema jedinstvenom tritu javnih nabavki u Evropi. Jo jedno pitanje zasluuje odgovor: da li bi ove fleksibilnije postupke iz komunalne direktive postepeno trebalo uvoditi i u ve postojee Direktive za javni sektor? Dravni i javni organi bi objeruke prihvatili odredbe o snienim cijenama, okvirnom sporazumu, sistemu kvalifikacije, fleksibilnijim vremenskim rokovima i tako dalje. Odgovor Komisije jeste da su javni organi imali svoju priliku 70-tih i ranih 80-tih ali nisu en masse uspjeli da primjene tada relativno blagu prvobitnu verziju Direktive o nabavci radova i usluga. Uz to, oito postoji vei potencijal za nekomercijalne, diskriminatorne prakse koje mogu utjecati na praksu javnih nabavki dravnih vlada ili njihovih posrednika, dok su komunalni organi sve manje zavisni od svojih dravnih vlada. Ipak, ako stroge Direktive za javni sektor uspiju probiti dravne barijere za javnu nabavku, moemo se nadati da e se neto fleksibilniji aspekti Komunalne direktive proiriti i na nabavku cijelog javnog sektora.
Od 661 poziva za nabavku objavljenih u Slubenom glasniku EZ u januaru i februaru 1993. godine, 347 bili su iz sektora energije, 216 transporta, 54 voda i 44 telekomunikacija. Periodino indikativno obavjetenje je najee koriteni postupak sa 229 obavjetenja, slijede ga obavjetenja o sistemu kvalifikacije (151), pregovaraki postupak (126), ogranieni postupak (97) i otvoreni postupak (58). Najvei broj obavjetenja objavili su komunalni organi iz UK (231), Francuske (126), Njemake (120) i Italije (61).
71
- 100 -
Pitanje principa Tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evropskih direktiva o javnim nabavkama Peter Braun
www.javnenabavke.ba
Pitanje principa Tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evropskih direktiva o javnim nabavkama
Peter Braun
I.
Uvod
Ovaj lanak razmatra evropska pravila koja se primjenjuju na javne ugovore koji ne spadaju u opseg Evropskih direktiva o javnim nabavkama.1 To su, prvenstveno, ugovori za koje je Sporazum EZ jedini pravni izvor regulative pod pravom EZ i koje direktive uope ne pokrivaju, poput koncesija o uslugama ili ugovora koji spadaju u one ispod vrijednosnih razreda direktiva. Dodatno, drugi javni ugovori, na primjer koncesije o radovima i ugovori koji su nabrojani u aneksu I B direktiva o uslugama, su samo djelimino regulirani direktivama, to znai da se mogu primjeniti samo odreena proceduralna pravila direktiva uz odredbe Sporazuma EZ. Evropska komisija je imala za cilj da odredi u svojoj Zelenoj knjizi2 iz 1996. godine, u nedavnom komunikeu o javnim nabavkama3 i u nacrtu komunikea o koncesijama,4 da je mogue iz odredbi Sporazuma izvui etiri fundamentalna principa: jednak tretman, transparentnost, uzajamno prepoznavanje i proporcionalnost. Prethodne biljeke o Zelenoj knjizi,5 Komisiji o javnim nabavkama6 i Nacrtu tumaenjskog komunikea Komisije o koncesijama7 su samo razmatrale pitanje da li su Komisijini prijedlozi bili adekvatni da se zalijee problemi koji su bili ukljueni u postizanje komercijalne nabavke pod trenutnim evropskim direktivama. Ipak, komentatori su u velikoj mjeri zanemarili Komisijin pokuaj da uvede fundamentalne principe nabavke zasnovane na Sporazumu kao odvojen pravni izvor za ugovore koji ne potpadaju pod reim direktiva o nabavkama. Stoga je odgovarajue u ovom lanku analizirati da li je mogue prihvatiti Komisijino miljenje da ugovorni organi moraju djelovati u skladu sa pozitivnim obvezama koje proizilaze iz principa o nabavkama (II. 2.) pored negativnih obaveza koje proizilaze iz Sporazuma EZ (II. 1.). Finalni odjeljak (II. 3.) ovog lanka bavi se preporukama koje se odnose na pitanje koju ulogu ''fundamentalni principi nabavke'' mogu igrati u kontekstu evropskog reima javnih nabavki.
Direktiva Vijea (Direktiva o radovima) 93/37/EEZ (Slubeni glasnik [1993] L-199/54); Direktiva Vijea (Direktiva o uslugama) 92/50/EEZ (Slubeni glasnik [1992] L-209/1); Direktiva Vijea (Direktiva o robama) 93/36/EEZ (Slubeni glasnik [1993] L-199/1); Direktiva Vijea (Komunalna Direktiva) 93/38/EEZ (Slubeni glasnik [1993] L-199/84). 2 Public procurement in the European Union exploring the way forward, od 27.11.1996. godine. 3 Evropska komisija, Public Procurement in European Union, COM (98) 143, 11.03.1998. godine, para. 2.1.2.4. 4 Evropska komisija, Nacrt tumaenjskog komunikea Komisije o koncesijama po zakonu Zajednice o javnim ugovorima Slubeni glasnik [1999] C-94/04 10-13. 5 Na primjer: Brown European Commission Green paper on Procurement: Exploring the Way Forward (1997) 6 PPLR CS34; Arrowsmith, The Way Forward or a Wrong Turning? An Assessment of European Community Policy on Public Procurement in Light of Commission's Green Paper (1997) 3 European Public Law (3), p. 389. 6 Williams, Komunike Evropske komisije o javnim nabavkama u Evropskoj uniji (1998) E.U. Focus (7) str. 2. 7 Na primjer: Feenstra, Concessions and other similar forms of public/private partnership: a draft Interpretative communication (1999) PPLR (4) CS85; Hornbanger, Konzessionsvergabe in der Sicht der E.U. Kommission (1999) ecolex, str. 374.
- 103 -
Peter Braun
II.
Primjenjiva pravila
Zakon o javnim nabavkama u okviru Evropske unije zasniva se na tri temelja, tj. na odreenim odredbama u Sporazumu EZ, dva seta direktiva Vijea, i etiri fundamentalna principa koja se mogu izvui iz jurisprudencije Evropskog suda pravde. U kontekstu ugovora koji ne spadaju potpuno u opseg direktiva, postaje neophodno razmatranje primjene jo dva temelja: pravila Sporazuma EZ i principa nabavki. 1. Sporazum EZ Sporazum koji uspostavlja Evropsku zajednicu, koji je nedavno u velikoj mjeri modificiran i preimenovan u Sporazum EZ od strane Sporazuma o Evropskoj uniji (Sporazum Maastricht), ne spominje eksplicitno javne ugovore.8 Ipak, broj njegovih vie openitih odredbi je relevantan za javne nabavke u smislu stvaranja i garantovanja ispravnog djelovanja jedinstvenog trita. Efekti ovih opih obaveza su proglaavanje nezakonitim svako ponaanje pravnih tijela koje diskriminira, direktno ili indirektno,9 ugovarae ili proizvode iz ostalih zemalja-lanica10 i koje obstruira realizaciju evropskog jedinstvenog trita. U kontekstu javnih nabavki, postoje etiri kljune odredbe koje se mogu primjeniti: lan 28. (bivi lan 52.) o slobodi osnivanja i lan 49. (bivi lan 59.) koji se odnosi na slobodu pruanja usluga. lan 28. Sporazuma Zajednice zabranjuje kvantitativna ogranienja na slobodni uvoz i izvoz (kretanje) roba i na sve mjere koje imaju ekvivalentan efekat, izmeu zemalja-lanica. Mjere imaju, po Dassonville pravilu11, ekvivalentan efekat u okviru znaenja iz lana 28. kada su u mogunosti da sprijeavaju direktno ili indirektno, stvarno ili potencijalno, trgovinu unutar zajednice. Dassonville pravilo je podlono, ipak, pravilu razuma koje je razvio Evropski sud pravde u sluaju Cassis de Dijon.12 U skladu sa ovim pravilom razuma, odreene mjere, iako u okviru Dassonville formule, nee kriti lan 28. ako su neophodne da bi se zadovoljiti obavezni zahtjevi. Dodatno, derogacija od opeg pravila o slobodnom kretanju robe se moe nai u lanu 28. i dozvoljava inter alia zdravstvenu i javnu politiku. U kontekstu javnih nabavki, na lan 28. se poziva ne samo kada odreene mjere utiu na domae trite u cjelini, ve i kada je samo pristup vladinom tritu ogranien.13 Treba se dalje primjetiti da lan 28. ne pokriva samo ugovore za nabavku roba, ve sve ugovore (poput onih o izvedbi radova ili neSa izuzetkom lana 130. (f) (2) koji se odnosi na podrku kooperaciji meu poduzetnitvima, istraivakim centrima i univerzitetima otvaranjem dravnih javnih ugovora. 9 Nakon prekretne odluke u sluaju Cassis je Dijon C-120/78, Rewe Zentral AG v. Bundesmonopolverwaltung fr Branntwein [1979] ECR 649, ak i nediskriminatorne mjere se mogu smatrati neusklaenim sa lanom 28. 10 Arrowsmith, An Overview of E.C. Policy on Public Procurement: Current Position and Future Prospects (1992) 1 PPLR str. 30. 11 Sluaj C-8/74, Procurer du Roi v. Dassonville [1974] ECR 837. 12 Sluaj C-120/78, Rewe Zentral AG v. Bundesmonopolverwaltung fur Branntwein [1979] ECR 649 13 Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (1996), str. 79.
8
- 104 -
Peter Braun
graevinskih usluga) koji ukljuuju ogranienja na nabavku roba pod ugovorom.14 lan 43. ukida ogranienja na slobodu osnivanja koji je nametnut graanima jedne zemlje-lanice koji se nalaze na teritoriji neke druge zemlje-lanice. Ova sloboda osnivanja ukljuuje pravo da se poduzmu i sprovode aktivnosti kao samo-zaposlena osoba, i da se osnuje i upravlja poduzetnitvom na jednakoj osnovi kao i dravljani zemlje-domaina.15 U kontekstu javnih nabavki, sloboda osnivanja zabranjuje bilo kakva ogranienja na pristup vladinim ugovorima koji utiu na aktivnosti ne dravnih tijela koja su uspostavljena u zemlji-lanici koja je u pitanju. lan 49., s druge strane, osigurava slobodu graanima da privremeno pruaju usluge u drugoj zemlji-lanici, ukljuujui osobe koje ele da uestvuju u vladinim ugovorima o uslugama. Tako zemlja-lanica nema mogunost da odbije ponuaa samo na osnovu toga to ponua ne posjeduje dozvolu za osnivanje16 koju izdaje vlada. lanovi 43. i 49. pokrivaju mjere koje direktno ili indirektno diskriminiraju dravljane drugih zemalja lanica. Tako, kada je talijanska legislativa zahtjevala od kompanija koje su bile zainteresirane za ugovore za razvijanje sistema za obradu podataka za javne organe, koji bi bili direktno ili indirektno u u talijanskom javnom vlasnitvu, Sud pravde je ustanovio da oba lanka utjelovljuju specifine primjere opeg principa jednakog tretmana. Ovaj princip zabranjuje ne samo direktnu diskriminaciju na osnovu dravljanstva, ve i sve ostale indirektne oblike diskriminacije.17 Na primjer, dio talijanske legislative doveden je u pitanje zbog odreivanja da organi koji dodjeljuju moraju rezervirati 15 30 posto javnih ugovora za ugovarae koji su locirani u regiji gdje e se izvoditi radovi.18 Smatralo se da ove odredbe nisu u skladu sa lanom 49. (bivim lanom 59.) jer su oni sutinski favorizirali talijanske firme koje su vie vjerovatno bile aktivne u regiji o kojoj se radi nego kompanije iz drugih zemalja-lanica. Jo jedna forma indirektne diskriminacije, koja nije u skladu sa lanom 49.,19 je insistiranje organa na upotrebi lokalne radne snage to predstavlja potekou i troak za ne-dravne firme da prue radove ili usluge sa vlastitom radnom snagom.20 Kao to je gore pomenuto, odredbe Sporazuma EZ su, prvenstveno, primjenjive, iako samo na dopunskoj osnovi, na ugovore koji spadaju u opseg direktiva.21 Tako, bez obzira da li pojedinani javni ugovor potpuno ili
Sluaj C-45/87, Komisija v. Irska Dundalk [1988] ECR 4929, para. 17 presude. lan 43., drugi pragraf; sluaj C-221/89, Factortame [1991] ECR I-1305; sluaj 182/83 Fearon [1984] ECR 3677. 16 Sluaj C-76/81, Transporoute et Travaux SA v. Ministre des traveaux public [1982] ECR 417. 17 Sluaj C-3/88, Komisija v. Italija Re Data Processing, [1989] ECR 4035; [1991] 2 CMLR 115; ova presuda je potvrena u sluaju C-272/91, Komisija v. Italija Italian Lottery / Lottomatica [1992] ECR I-3929 u odluci Predsjednika suda, zabiljeila: Arrowsmith, A Guide to the Procurement Cases of the Court of Justice, str. 127; Gilliams, (1992) 1 PPLR str. 160. 18 Sluaj C-360/89, Komisija v. Italija [1992] ECR I-3401. 19 Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska Storebaelt [1993] ECR I-1417. 20 Sluaj C-113/89, Rush Portugesa v. Office national d'immigration [1990] ECR I-1417. 21 Prie, Das Oeffentliche Auftragswesen in der Europaeische Union (1994), str. 64.
15 14
- 105 -
Peter Braun
djelimino22 potpada pod reim direktiva o nabavkama, ugovorni organ u svakom sluaju mora djelovati u skladu sa osnovnim pravilima Sporazuma EZ. Drugo, Sporazum EZ je od znaajne vanosti za one ugovore koji ne spadaju pod detaljnije direktive o nabavkama. Na primjer, lanovi Sporazuma EZ koji se odnose na slobodno kretanje roba, usluga i radnika mogu se primjenjivati kao jedini pravni izvor za male ugovore koji ne prelaze vrijednosni razred direktiva i za ugovore koji daju koncesije o uslugama. 2. Osnovni principi Uz pravila o slobodnom kretanju iz Sporazuma EZ, Evropska komisija je predstavila da je mogue izvui iz jurisprudencije Suda pravde etiri osnovna principa koja predstavljaju temelje Sporazuma EZ: nediskriminacija, transparentnost, uzajamno prepoznavanje i proporcionalnost. U nacrtu tumaenjskog komunikea, Komisija smatra da se ovi principi primjenjuju na slijedei nain: a. Jednak tretman / nediskriminacija Sud pravde je zakljuio da princip jednakog tretmana, ili nediskriminacije zahtijeva da se sline situacije ne tretiraju razliito osim ako je to opravdano objektivnim razlozima.23 Ovaj opi princip zabranjuje ne samo oiglednu diskriminaciju koja se zaniva na dravljanstvu, ve pokriva i oblike diskriminacije koji, primjenjujui kriterije diferencijacije, vode do de facto istog rezultata.24 U svom nacrtu tumaenjskog komunikea, Evropska komisija trai da detaljno definira ovaj princip,25 a radei to smatra da Sporazum namee odreene zahtjeve koji su slini nekim od onih iz direktiva o nabavkama. Tvrdi, prvo, da ponuai irom Zajednice trebaju poznavati pravila odreene nabavke unaprijed i treba im biti omoguen isti broj informacija u isto vrijeme. Sve ponude koje e se uzeti u obzir u fazama odabira u postupku dodjele ugovora trebaju biti u skladu sa tenderskim specifikacijama da bi garantirale objektivno poreenje meu njima. Neprihvatljive ponude trebaju biti odbaene a varijante se mogu uzeti u obzir ako je tako izriito navedeno u obavjetenju o dodjeli ugovora.26 Prema Komisiji, zemljama-lanicama nije doputeno da rezerviraju javne ugovore za domae kompanije i da primjene preferencijalni
Djelimino regulirani ugovori poput ugovora o koncesija o radovima ili ugovora za usluge iz aneksa IB. Ugovorni organ se jednostavno mora, na primjer u sluaju koncesija o radovima, usaglasiti sa proceduralnom obavezom da se objavi namjera dodjele koncesije putem obavjetenja u Slubenom glasniku i da najmanje 52 dana za prijem ponuda. 23 Sluaj C-810/79 berschr [1980] ECR 2747, para. 16 presude; Sluaj C-243/89, Storebaelt [1993] ECR I-3353. 24 Ovo pokriva ak i mjere nediskriminatorne prirode, na primjer: zahtjev da firma kojoj e se dodijeliti ugovor treba biti u vlasnitvu [talijanske] vlade, cf. Sluaj C-3/88, Data Processing, [1989] ECR 4035, para. 8 presude. 25 cf. Evropska komisija, op. cit. fusnota 4, str. 10 - 12. 26 Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska (Storebaelt) [1993] ECR I-3353, para. 37 presude.
22
- 106 -
Peter Braun
tretman za ponuae koji potiu iz manje razvijene regije,27 ili preferencijalni tretman za domae proizvode.28 Komisija smatra, dodatno, da se priroda prvobitnog projekta ne smije mijenjati tokom postupka dodjele ugovora. Konano, ugovarai bi trebali biti izabrani na osnovu objektivnosti. b. Transparentnost Princip transparentnosti je potvren od strane Evrospkog suda pravde kao blisko povezan s principom jednakog tretmana. On ima za cilj da osigura neizobliene uslove konkurencije irom zajednice izmeu operatera na tritu i dozvoljava im da vre monitoring usklaenosti sa pravilima nabavke. Sud je izjavio da se neizoblieni sistem konkurencije moe garantirati ako razni ekonomski operateri imaju jednake anse u transparentnim postupcima nabavke.29 Komisija biljei da je jedan kljuni element transparentnosti, stoga, da su svi javni ugovori objavljeni to je prije mogue u mediju koji je jednako dostupan svih zainteresiranim strankama. Ovo ne mora neophodno znaiti, prema Komisiji, da se moraju objaviti svi javni ugovori u Slubenom glasniku Zajednice,30 ali ugovorni organi moraju osigurati izbor odgovarajueg medija preko kojeg e svoju namjeru uiniti javnom. Organ se, prema tome, usklauje sa principom transparentnosti tako to objavi, na primjer, odgovarajue obavjetenje o dodjeli ugovora u dravnoj tampi. Obavjetenje o dodjeli ugovora bi trebalo da sadri potrebne informacije, na primjer, prirodu i opseg radova ili usluga koje se oekuju, da bi omoguilo potencijalnim ponuaima da odlue da li su zainteresirani za uee u nabavci. Ovo ukljuuje i indikaciju o objektivnim kriterijima za odabir i kriterijima koji e se koristiti pri dodjeljivanju ugovora. Kada se ugovor stavi na ponudu, Komisija smatra da bilo kakve materijalne promjene u projektnoj specifikaciji nisu u skladu sa principom transparentnosti. Mjera do koje se razrauju proceduralna pravila jasno pokazuje kako Komisija ne samo tumai princip transparentnosti, nego trai da nemetne detaljne pozitivne obaveze ugovornim organima. c. Uzajamno prepoznavanje Prema Komisiji, princip uzajamnog prepoznavanja zahtjeva od ugovornog organa da prihvati proizvode i usluge koji su pruila djelatnitva iz drugih zemalja u Zajednici ako su ti proizvodi i usluge u stanju ispuniti legitimne zahtjeve zemlje-lanice koja ih prima.31 Primjena ovog principa za projekte nabavke implicira da tehnike specifikacije, diplome i kvalifikacije trebaju biti prihvaene kada su prepoznate kao ekvivalentne onima koje zahtjeva zemljalanica u kojoj se usluge trebaju pruiti.
Sluaj C-21/88, Du Pont de Nemours Italiana v. Unita Sanitara Du Pont de Nemours [1990] ECR 889. 28 Sluaj C-263/85, Komisija v. Italija [1991] ECR I-2457. 29 Ibid; stoga se moe tvrditi da je princip transparentnosti u kontekstu javnih nabavki prije nego princip transparentnih postupaka. 30 Evropska komisija, op. cit. fusnota 4, str.12. 31 Sluaj C-340/89, Vlassopoulou [1993] 2 CMLR 221; za usluge: Sluaj C-76/90, Dennemeyer [1991] ECR I-4421, para. 15 presude.
27
- 107 -
Peter Braun
d. Proporcionalnost Princip proporcionalnosti zahtjeva da svaka mjera koju poduzme javni organ treba biti i neophodna i odgovarajua u svjetlu ciljeva kojima se tei.32 U odabiru mjera koje e se poduzeti, zemlja-lanica mora usvojiti one koje uzrokuju to je manje mogue smetnji u vrenju zahvaene ekonomske aktivnosti.33 Kada se primjenjuje na polju javnih ugovora, princip zahtjeva (prema Komisiji)34 da je definicija izvoenja i tehnike specifikacije potrebna i odgovarajua u odnosu na ciljeve koje treba postii. Komisija zakljuuje da tako nije doputeno organima da postavljaju neumjerene i nerazmjerne tehnike, profesionalne i finansijske uslove kada odabiru kandidate. e. Temelj principa Evropski sud pravde je u svojoj Storebalt odluci35 iz 1993. godine smatrao da se Direktiva o radovima zasniva na principu jednakog tretmana. Ova presuda je podstakla akademsku raspravu na temu gdje ovaj princip, kao i ostala tri navedena gore, nalazi svoj temelj. Komisija36 i ostali komentatori37 su se drali stanovita da ovi principi potiu iz odredbi o nediskriminaciji i slobodnom kretanju koje se nalaze u Sporazumu. Principi se mogu posmatrati kao sama sutina odredbi Sporazuma koje uspostavljaju i garantuju ispravno djelovanje jednog trita38 i mogue ih je izvui iz sudske jurisprudencije.39 Drugi komentatori40 i Sud pravde41 su smatrali da se ti fundamentalni principi baziraju samo na direktivama o nabavci i da se na ovaj nain ne primjenjuju prema Sporazumu. Posebno, princip jednakog tretmana lei u sri bilo kojeg seta pravila koji usmjeravaju postupke za dodjelu javnih ugovora jer je to
Sluaj T-260/94, Air Inter SA, presuda Prvostepenog suda od 19. 06. 1997. godine. cf. Na primjer: Sluaj C-122/78, Buitoni [1979] ECR 677, para. 16 presude; Sluaj C-66/82, Fromanais [1983] ECR 395, para. 8 presude; Sluaj C-15/83, Denkavit Nederland [1984] ECR I-2171, para. 25 presude. 34 Evropska komisija, op. cit. fusnota 4, str. 12 - 13. 35 Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska Storebaelt [1993] ECR I-3353. 36 Evropska komisija, Public procurement in the European Union exploring the way forward (1996), str. 13; ovaj pogled je zadran u recentnijem Nacrtu tumaenjskog komunikea o koncesijama pod zakonom Zajednice o javnim ugovorima (Draft Commission interpretative Communication on Concessions under Community Law on Public Contracts), gdje Komisija tvrdi da su principi primjenjivi na ugovore o koncesijama. Ako je to sluaj, ovi principi se moraju posmatrati kao da ih je osnovao Sporazum EZ, a ne direktive, jer ugovori o koncesijama sa primjetnim izuzecima za koncesije o radovima nisu uope podlone reimu direktiva. 37 Platzer/hlinger, E.U. Konforme Ausschreibung (1997) str. 23. 38 Vano je spomenuti, ipak, da je Komisija oigledno promijenila miljenje o ovom pitanju, jer je nekada tvrdila da princip jednakog tretmana podlijee direktivi, cf. U Sluaju C-243/89, Komisija v. Danska Storebaelt [1993] ECR I-3353, para. 74 izvjetaja sa sasluanja. 39 Evropska komisija, op. cit., biljeka 4, str. 10. 40 Arrowsmith/Badcoe/ et al. Public Private Partnership and PFI (forthcoming from Sweet & Maxwell), para. 7.015; H.M. Treasury, Note by the United Kingdom concerning Procurement Principles (1998), neobjavljeno. 41 Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska Storeabaelt [1993] ECR I-3353, para. 33 presude.
33 32
- 108 -
Peter Braun
sutina takvih postupaka.42 Ipak, Sud je primjetio da Direktiva vijea 71/305/EEZ ne specificira izriito da je princip jednakog tretmana primjenjiv na javne ugovore. Tvrdio je da deveti recital preambule prvobitne Direktive o radovima 71/305/EEZ odreuje da je svrha direktiva da razviju djelotvornu konkurenciju izmeu ponuaa koji bi trebali biti tretirani na jednak nain.43 (1) Vanost diskusije Ishod ove oigledno akademske debate odreuje da li e ili ne biti mogue ove ugovore koji nisu predmet reima direktiva EZ staviti pod regulatorni reim koji se zasniva na gore navedenim principima. Kako je gore pomenuto, to su inter alia ugovori koji se ispadaju potpuno van direktiva, jer je njihova vrijednost ispod odgovarajuih vrijednosnih razreda, ili ije pokrie nije bila namjera zakonodavca, poput koncesija o uslugama. Drugi ugovori na koje se odnosi ova debata, poput ugovora o koncesijama o radovima ili usluga iz aneksa IB, su jednostavno predmet odreenih minimalnih pravila koja su postavljena u direktivama (djelimino regulirani ugovori). Svim tim ugovorima je Sporazum glavni pravni izvor do mjere do koje nisu pokriveni pravilima odgovarajuih direktiva. Ako se sloimo sa gleditem Suda pravde da etiri principa imaju temelj u direktivama, to znai da ugovori koji su djelimino ili potpuno iskljueni iz opsega tih direktiva ne bi trebali biti podloni ni principima. S druge strane, ako se etiri principa izvode iz Sporazuma EZ, kako tvrdi Komisija, iskljueni ili samo djelimino regulirani ugovori bi bili podloni principima jer bi ovi ugovori bili zahvaeni Sporazumom i njegovim saetim principima. Kako sam podvukao vanost diskusije koja se odnosi na temelj etiri principa, potrebno je razmotriti argumente ova dva pristupa tumaenja. (2) Pristupi tumaenju Komisija je bazirala svoje kontroverzno tumaenje jurisprudencije Suda na dvije pretpostavke, naime, da je mogue pretpostaviti da ti principi nameu pozitivne proceduralne obaveze ugovornim organima i, kao drugo, da su principi nabavke izvueni iz Sporazuma EZ. Prvo, Komisija pretpostavlja da je mogue izvui pozitivne obaveze iz principa nabavke, koje ugovorni organi moraju potovati kada dodjeljuju ugovore koje ne pokrivaju direktive o nabavkama u potpunosti. Kako je pomenuto gore, ove obaveze su proceduralne prirode i obvezuju ugovorne organe da inter alia objave takve ugovore i da ih dodijele putem konkurentskog postupka. Vano je pomenuti, ipak, da u kontekstu javnih nabavki, uloga primarnog zakona Zajednice ne ide dalje od negativnih obaveza, zabranjujui bilo kakve obstrukcije, izvrtanja i smetnje trgovini unutar Zajednice.44 Takoe ne postoji
Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska Storebaelt [1993] ECR I-3353, miljenje javnog pravobranioca Tesaura, str. 3383, para. 18. 43 Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska Storebaelt [1993] ECR I-3353, para. 33 presude. 44 Ovo se moe izvesti inter alia, iz petog recitala izmjenjene i dopunjene Direktive 93/36/EEZ koja navodi da je cilj direktive ne samo [negativno] ukidanje ogranienja ve i [pozitivna] koordinacija dravnih postupaka.
42
- 109 -
Peter Braun
neka prethodna jurisprudencija koja podrava stanovite Komisije. Upravo suprotno, moe se posmatrati kao jedno objanjenje za evropske direktive o nabavkama da nametnu pozitivne obaveze na kupovna tijela zemaljalanica, jer su negativne obaveze koje su nametnute lanom 28. same po sebi smatrane nesposobnim da osiguraju uklanjanje barijera za trgovinu i diskriminatornih mjera u javnim nabavkama.45 Iako stvarno postoje principi koji se mogu izvui iz Sporazuma, poput jednakosti, ak i transparentnosti,46 ini se sumnjivo iz jurisprudencije Suda pravde da oni imaju pozitivan uticaj na proces dodjele, pored pozitivnih obaveza iz direktiva o nabavkama. Ustanovivi da nije mogue izvesti pozitivne obaveze iz primarnog prava Zajednice, neophodno je razmotriti pitanje gdje principi nabavke pronalaze svoj temelj. Princip jednakog tretmana, na primjer, nije izriito spomenut u tekstu direktiva, ali se konzistentno spominje u jurisprudenciji Suda kao osnovni princip za primjenu direktiva [nabavke] [...].47 Ovaj princip koji je utjelovljen u direktivama48 smatra se kamenom temeljcem u otvaranju trita javnih nabavki zemalja-lanica i tako osigurava slobodno kretanje roba i usluga u okviru EU; strana poduzetnitva bi trebala biti u mogunosti da se takmie sa domaim uesnicima za vladine ugovore na jednakoj osnovi. Sud smatra da dunost potovanja principa lei u samoj sri direktive ija je svrha, u skladu sa devetim recitalom njene preambule, da posebno osigura razvoj efektivne konkurencije na polju javnih ugovora.49 Stoga je jasno iz jurisprudencije da Sud pravde smatra da princip jednakog tretmana direktno proistie iz direktiva o nabavkama, a ne iz Sporazuma EZ. Nadalje, sudije su opravdale primjenu principa jednakosti kao nain da se ispune rupe u legislativnom okviru50 direktiva time to su ukazali na istaknutu referencu tog principa koja se nalazi u preambuli raznih direktiva o nabavkama.51 Pored te istaknute reference u preambulama, elementi principa jednakog tretmana se mogu vidjeti u svakoj fazi formalnog postupka nabavke, kako je postavljeno u direktivama. Drugi glavni princip nabavke transparentnost takoe se izazito spominje u preambulama raznih direktiva,52 to pokazuje da je ovaj princip takoe utjelovljen u direktivama prije nego u Sporazumu EZ. Ovaj princip zahtjeva da
Arrowsmith, op.cit., fusnota 14, str. 52 - 53; Weiss, Public Procurement in European Community Law (1993.), str. 37 - 38; Bovis, The Liberalisation of Public Procurement and its Effects on the Common Market (1998), str. 55 - 56; slian koncept moe se nai u drugom recitalu Direktive 90/531/EEZ gdje se navodi da bi se zabrana iz lana 28. trebala suplementirati koordinacijom direktiva. 46 Craig/De Burca, E.U. Law (1998), str. 368 et seq. 47 Sluaj T-203/96, Embassy Limousines & Services v. Evropski parlament [1999] 1 CMLR 667, para. 49 i 85 presude. 48 Arrowsmith, The Law of Public Procurement and Untilities Procurement, str. 53. 49 Sluaj C-243/89, Komnisija v. Danska Storebaelt [1993] ECR I-3353, para. 33 presude; Sluaj C31/87, Gebroeders Beentjes v. Nizozemska, [1988] ECR 4653, para. 21 presude; Sluaj C-27/98 Metalmeccanica Fracasso SpA v. Amt der Salzburg Landesregierung, jo neobjavljen, para. 26 presude; deseti recital Direktive o radovima 92/37/EEZ. 50 Arrowsmith/Badcoe/et al. Public Private Partnership and PFI (forthcoming from Sweet & Maxwell), para. 7.015 51 Vidi recital 25 Direktive 90/531/EEZ, recital 4 Direktive 71/305/EEZ i recital 4 Direktive 77/62/EEZ. 52 Vidi, na primjer: recital 33 Direktive 90/531/EEZ i recital 2 Direktive 77/62/EEZ.
45
- 110 -
Peter Braun
se osigura, prvo, da uesnici poznaju jasno postavljena53 pravila igre.54 Dalje, postupci nabavke bi trebali biti formalizirani i transparentni inter alia tako to e se koristiti objektivni kriteriji za odabir i dodjelu ugovora pri dodjeli ugovora55 a kompanijama moraju biti tokom cijelog procesa dostupne precizne informacije koje se odnose na sprovoene cijelog postupka.56 Konano, ponuaima bi trebalo dati priliku da provjere svaku odluku putem efektivnog albenog postupka. Vano je spomenuti da Komisija, u svom Nacrtu tumaenjskog komunikea o koncesijama,57 tumai sluaj Walloon Buses po kojem princip transparentnosti potie iz Sporazuma a ne iz direktiva, iako to Sud jasno nije namjeravao.58 Kako je Sud koristio princip transparentnosti da bi tumaio direktivu, nije mogue pretpostaviti, kako to Komisija radi, da su ugovorni organi pod pozitivnom obavezom da objave ugovore koji proizilaze iz Sporazuma. Dok su druga dva principa nabavke koje je dala Komisija uzajamno prepoznavanje i proporcionalnost prepoznati kao opi principi evropskog zakona u irem kontekstu etiri slobode, Sud pravde ih jo nije primjenio u specifinom kontekstu nabavke. Iako je mogue identificirati odreena pravila u direktivama koja smatraju da su koncepti uzajamnog prepoznavanja i proporcionalnosti uticali na direktive,59 ti principi jasno temelje sam Sporazum. Do mjere do koje Komisija smatra da principi uzajamnog prepoznavanja i proporcionalnosti proizilaze direktno iz Sporazuma, pristup koji naveden u nacrtu tumaenjskog komunikea nije osporavan. (3) Preliminarni zakljuak Smatra se da je pretpostavka Komisije pogrena; pozitivni efekti fundamentalnih principa jednakosti i transparentnosti nabavke su utjelovljeni u direktivama i ne mogu biti ukljueni u Sporazum. Razlog koji stoji iza pristupa Komisije u tumaenju jurisprudencije Suda moe se pronai u Zelenoj knjizi iz 1996. godine kada je Komisija smatrala da se takvi ugovori [ne spadaju u okvir direktiva] esto smatraju ugovorima od velikog znaaja.60 Posebno, koncesije o uslugama ili vei broj manjih ugovora ispod vrijednosnih razreda direktiva smatraju se od velikog ekonomskog znaaja, posebno za mala i srednja preduzea. Ova percepcija je moda ohrabrila zatitnike Sporazuma da te ugovore stave pod vrst regulatorni okvir i da zahtjevaju da se moraju dodijeliti u skladu da odredbama Sporazuma EZ [...] kao i fundamentalnim principima nediskriminacije, jednakog tretmana i
Westring/Jadoun, Public Procurement: Manual for Central and Eastern Europe, str. 6. Arrowsmith/Linarelli/Wallace, op. cit, fusnota 37, str. 74. 55 O balansu oba principa nabavke transparentnost i vrijednost za novac vidi: ibid, str. 73. ff. 56 Sluaj T-203/96, Embassy Limousines & Services vs. Evropski parlament, jo neobjavljeno, para. 85 presude. 57 Na str. 12. 58 Ovo je pomenuto expressis verbis u para. 51 presude. 59 Kao uzajamno prepoznavanje odgovarajueg profesionalnog ili tragovinskog registra u lanu 21. Direktive o robama, lanu 25. Direktive o radovima, lanu 30. Direktive o uslugama. 60 Evropska komisija, Public Procurement in the European Union Exploring the way forward (1996), para. 3.28.
54 53
- 111 -
Peter Braun
transparentnosti.61 Dalje, usvajanje ovog pristupa tumaenja ima prednost za Komisiju da nametne kvazi-regulatorne obaveze na ugovorne organe, a da ne se ne otvara pandorina kutija i da se ne uputa u ponovnu evaluaciju procesa direktiva. Ipak, ova legislatorna strategija, koja uveliko prelazi puko tumaenje usmjeravanja, je neuskladiva sa postojeim proceduralnim zahtjevima propisanog legislativnig procesa postavljenog u Sporazumu EZ.62 Uskrauje Vijeu i Evropskom parlamentu njihova prava da ih se konsultira u toku ispravnog legislativnog postupka. Nadalje, primjenjivanje detaljnog regulatornog reima fundamentalnih principa koji temelje Sporazum EZ za ugovore koji inae ne bi bili pokriveni direktivama, onemoguuje pravila direktiva.Odredbe o vrijednosnim razredima, posebno, bi se pokazale beznaajne ako bi takvi ugovori bili zahvaeni reimom koji namee sline regulatorne terete. Dalje, uvoenje takvog reima bi ugrozilo delikatni balans izmeu trokova i koristi postojeeg evropskog reima nabavki,63 koji je ve kritikovan zbog zanemarivanja trokova koji su ukljueni u javni i privatni sektor pri provoenju konkurencije irom Evrope.64 Konano, tvrdilo se bi evropski zakonodavac trebao potovati princip subsidiarnosti kada se regulira vladina nabavka,65 koja zahtjeva da budu ograniene bilo kakve nad-dravne mjere do te mjere koja je opravdana na osnovu analize trokova-dobitaka.66 Tako, gdje postoji mali opseg za prekograninu trgovinu, kao u sluaju ugovora koji su ispod postojeeg vrijednosnog razreda, bilo kakva intervencija od strane zakonodavca Zajednice je prima facie neopravdana. 3. Preporuke Smatra se da su principi jednakog tretmana i transparentnosti ustvari izvueni iz direktiva o nabavkama i da kao takvi nisu relevantni za ugovore koji ne spadaju u njihov okvir.67 Ipak, ova pretpostavka ne daje odgovor na sutinsko pitanje koju funkciju ovi principi igraju u odnosu na odredbe iz Sporazuma i na direktive. Smatra se da principi mogu, prvo, djelovati kao neprocjenjiva pomo pri tumaenju detaljnih pravila i posebno pri popunjavanju propusta izmeu jasnih odredbi direktiva. Druga vana svrha irokih principa je da oni doputaju
61 62 63
lanovi 253 255 Sporazum EZ. Ovo razmatranje je navelo neke komentatore da zakljue da bi se postojei vrijednosni razredi trebali poveati, cf. Arrowsmith The Way Forward or a Wrong Turning? An Assessment of European Community Policy on Public Procurement in Light of the Commission's Green Paper (1997) European Public Law, 396. 64 cf. Fernandez-Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (1996) str.287 - 292. 65 Za daljnje reference vidi: Craig/De Burca, EU Law (1998), str. 124-129. 66 Fernandez-Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (1996) str.287 - 292. 67 Zakljuak da etiri fundamentalna principa nabavke nalaze svoj temelj u direktivama ne entail, na primjer, da princip jednakog tretmana ne podlijee Sporazumu EZ. U openitom kontekstu, ipak, ovaj princip ima puno ire znaenje u obavljanju prvenstveno dvije funkcije; zahtjeva od institucija u Zajednici da opravdaju svoju politiku; i zabranjuje im da se upuste u arbitrano ponaanje. cf. Tridimas, The Application of the Principle of Equality to Community Measures Poglavlje XI u: Dashwood, O'Leary (urednici) The Principles of Equal Treatment in E.C. Law (1997), str. 216.
ibid.
- 112 -
Peter Braun
fleksibilnost gdje kompleksna i detaljna pravila direktiva ne mogu pomoi pri problemima koje postavljaju okolnosti nabavki koje se kontinuirano mijenjaju. Koritenje fundamentalnih principa kao sutinu direktiva dozvoljava ukljuivanje ak i nedavnih fenomena poput Partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora i elekotronske trgovine sa evropskim reimom nabavki. U skladu sa predloenim pristupom, fundamentalni principi tako nee samo sluiti kao pomo pri tumaenju ve i kao osnova za mogue reforme evropskog reima nabavki. Da bi se poveala pravna sigurnost za ugovorne organe i ponuae i da bi se otklonila bilo kakva sumnja koja se odnosi na pitanje gdje ovi principi nalaze svoj temelj, predloeno je da je poeljno da se ukljue principi u recitale izmjenjenih i dopunjenih direktiva. III ZAKLJUAK Postoji malo sumnje da Evropska komisija nije zadovoljna sa trenutnom pravnom situacijom koja se odnosi na odreene javne ugovore koji ne spadaju u okvir direktiva o nabavkama usprkos njihovom ekonomskom znaaju. Ovaj lan predlae da fundamentalni principi nabavke ne potiu iz Sporazuma EZ, kako je tvrdila Komisija, nego se direktno mogu povezati sa direktivama o nabavkama. Bilo kakva primjena ovih principa na ugovore koji ne spadaju potpuno u okvir direktiva o nabavkama moe se smatrati neuskladiva sa direktivama i sa jurisprudencijom Suda pravde. Dodatno, predloeno de facto poveanje podruja evropskog reima nabavki na takve ugovore bi imalo negativne implikacije za postojei balans izmeu trokova i dobitaka koji proistiu iz transparentnih i konkurentskih postupaka nabavke. Primjenjivanje principa nabavke na nain koji je preporuen ovim lanom bi, ipak, znailo da su u mogunosti da igraju bitnu ulogu za fleksibilniji i 'principijelniji' pristup javnim nabavkama u Evropi.
- 113 -
Nabavka za oruane snage: Ravnotea izmeu sigurnosti i internog trita dr Martin Trybus
www.javnenabavke.ba
Nabavka za oruane snage: ravnotea izmeu sigurnosti i internog trita
dr Martin Trybus
Saetak: Izuzeci koji se odnose na odbrambeni sektor u vaeim direktivama o javnim nabavkama koje iskljuuju naoruanje iz svog opsega, promjene koje su predloene u nacrtima novih direktiva koje e ukljuivati naoruanje i potreba za posebnim direktivama u sektoru odbrane.
Zemlje-lanice pri nabavci u svrhe odbrane moraju osigurati ravnoteu izmeu zatite njihove dravne sigurnosti i interesa internog trita Zajednice. U ovu svrhu, vaee Direktive o javnim nabavkama i nacrt za novu Direktivu sadre izuzetke vezane za nabavku u svrhe odbrane. Ovaj Pregled ima za cilj da predstavi prvu, sveobuhvatnu analizu tih izuzetaka. Iako vaea Direktiva izuzima naoruanje, nova Direktiva, predstavljena prijedlogom iz 2000. godine, se u principu primjenjuje na sve nabavne aktivnosti oruanih snaga, ukljuujui i nabavku oruja. Ako je tako, to znai da Nacrt Direktive uvaava takoer i nedavni sudski sluaj vezan za izuzetke iz Sporazuma vezane za odbranu. Ipak, ovaj Pregled ima za cilj da dokae da ni primjena nove Direktive ne moe u potpunosti rijeiti posebne zahtjeve odbrambenog sektora. Evropi je potrebna posebna Direktiva za nabavke u svrhe odbrane. Uvod Zakon o javnim nabavkama regulira, ukratko, objavljivanje obavjetenja, postupke, kriterije za dodjelu ugovora i pravni lijek za ugovore koje dodjeljuju javni organi i privatizirani komunalne firme. Cilj Zakona je osiguranje pravine konkurencije, transparentnosti i efikasne potronje novca.2 Glavni cilj propisa o javnim nabavkama Zajednice jeste osiguranje slobodne razmjene roba i usluga iz ovih ugovora.3 Javna nabavka predstavlja znaajan dio cijele ekonomije, u prosjeku predstavlja 14% BNP zemalja-lanica EU. Tako, je dostupnost ugovora o javnim nabavkama na tritu neophodan zahtjev za funkcioniranje internog trita.
1
Profesor prava i zamjenik direktora, Istraivaka grupa za javne nabavke, Pravni fakultet, Univerziteta u Nottinghamu. Autor zahvaljuje Sue Arrowsmith, Jeffu Kenneru (oboje sa Univerziteta u Nottinghamu) i Arwel Davies (Wales, Swansea) na komentiranju ovog Pregleda, koji je zasnovan na predavanju sa konferencije pod nazivom Javne nabavke: Globalna revolucija II; 05. 07. septembra 2001. godine u Nottinghamu. Ipak, sve mogue greke koje su se potkrale su odgovornost jedino autora.
O domaim i meunarodnim propisima o javnim nabavkama, vidi Arrowsmith, Linarelli i Wallace Jr,
Regulating Public Procurement: National and International Perspectives (Kluwer Law International: The Hague/London/Boston, 2000); Reich, International Public Procurement Law: The Evolution of International Regimes of Public Purchasing (Kluwer Law International: The Hague/London/Boston, Green Paper Public Procurement in the European Union: Exploring the Way Forward, Odjeljak 2, I, stav. (2) (3): Primarni ciljevi politike o javnim nabavkama Unije, unutar ovog konteksta, su nepromijenjeni: kreirati potrebne konkurentne uslove u kojima se javni ugovori dodjeljuju bez diskriminacije uz potovanje novca koji plaaju poreski obveznici, to se postie odabirom najbolje podnesene ponude; omoguiti ponuaima pristup jedinstvenom tritu uz prilike za trgovanje; i osigurati ojaanje konkurentnosti meu evropskim ponuaima. Vodei radovi o propisima EZ: Arrowsmith, The Law of Public and Utilites Procurement (Sweet & Maxwell, London: 1996); Trepte, Public Procurement in the EC (CCH: Bicester, 1994); Fernandez-Martin, The EC Public Procurement Rules (OUP: Oxford, 1996); Prie, Handuch des europischen Vergaberechts (2 izdanje, Carl Heyermanns Verlag: Cologne/Bonn/Berlin/Munich, 2001).
3
1999).
- 117 -
dr Martin Trybus
ak i u politikom okruenju nakon hladnog rata, kada se javlja umanjenje budeta dodijeljenih u svrhu odbrane, nabavka u svrhu odbrane predstavlja bitan dio nabavnih aktivnosti zemalja-lanica.4 Ova nabavka posjeduje odreene karakteristike koje je ine drugaijom od civilne nabavke. Agencije za nabavku u svrhu odbrane moraju djelovati u politiki osjetljivom okruenju, kojim dominira pitanje dravne sigurnosti i tajnosti. Uglavnom je vlada jedini klijent odbrambene industrije svoje drave. Sofisticirana i moderna oprema je skupa ali moe ponuditi znaajnu prednost kada je u pitanju i sprijeavanje sukoba i stvarna borba.5 ak i nakon uvoenja Zajednike inostrane i sigurnosne politike (Common Foreign and Security Policy CFSP), odbrana ostaje unutar nadlenosti zemalja-lanica. Tako, propisi EZ o javnim nabavkama zahtjevaju mehanizme za reguliranje ravnotee interesa internog trita Zajednice i dravne sigurnosti zemalja-lanica. Cilj ovog Pregleda jeste da ponudi objanjenje za takve mehanizme i u postojeim i buduim Direktivama javnih nabavki EZ. Slijedi analiza izuzetaka vezanih za nabavku roba i usluga od strane agencija za nabavku u svrhe odbrane.6 Ti izuzeci dozvoljavaju derogaciju Direktiva pod odreenim uslovima. Ti izuzeci mogu posluiti kao primjeri sigurnosnih izuzetaka openito u sekundarnim propisima Zajednice7 i nikada nisu bili predmet detaljne
Deceniju nakon zavretka hladnog rata opadanje u svjetskoj vojnoj potronji postaje rast, Snks, Loose-Weintraub, Omitoogun, Stlenheim, Weidacher, SIPRI godinjak 2001.: Armaments, Disarmament and International Security (OUP: Oxford, 2001), Odjeljak IV 2000. godine, Zapadnoevropske zemlje NATO-a (bez Francuske) potroile su 22.273 miliona $ na opremu, Ujedinjeno Kraljevstvo skoro pola sa 9.937 miliona $, Njemaka 4.723 milion $, vidi NATO, Financial and Economic Data Relating to NATO Defence: Defence Expenditures of NATO Countries (1980 200), Saopenje za javnost M-DPC-2 (2000) 107, 5. decembar 2000. URL: http://www.nato.int/docu/pr2000/p00-107e.htm. Tokom iste godine Francuska je potroila 12.386 miliona $ na opremu, vidi French Assemblee Nationale, Avis prsent au nom de la commission de la
4
dfense nationale et des forces armes sur le projet de loi de finances pour 2001, tom VIII, Dfense: credits dquipment, Report 2627, tom VIII, Pariz, 11. 10. 2000. godine, p. 11: i French Assemble Nationale, Avis prsent au nom de la commission de la dfense nationale et des forces armes sur le projet de loi de finances rectificative pour 2000, Izvjetaj 2764, Pariz, 29. 11. 2000. godine 5 O evropskoj nabavci u polju odbrane, vidi: M. Trybus, European Defence Procurement Law: International and National Procurement Systems as Models for a Liberalised Defence Procurement Market in Europe (Kluwer Law International: The Hague/ London/ Boston, 1999); A. Cox, The Future of European Defence Policy: The Case of a Centralised Procurement Agency (1994) 3 Public Procurement Law Review 65; S. Walker and P. Gummmet, Nationalism, Internationalism and the European Defence Market, Chaillot Paper No. 9, Institute for Security Studies of the Western European Union, Paris, septembar 1993.; J. Wheaton, J. M. Buckworth and L. Cientanni, Developing Trends in the EC Defence Sector, Clifford Chance Paper, (nije objavljeno); P. de Vestel, Defence Markets and Industries in Europe; time for political decisions?, Chaillot Paper No. 21, Institute of Security Studies of the Western European Union, Paris Novembar 1995., p. 26; A. Cox and K. Hartley, The Costs of Non-Europe in Defence Procurement - Executive Summary, The Commission of the
European Communities D.G. III, juli 1992. 6 lanovi 2., 3. i 4. Direktive 93/36/EEZ. [1993], Slubeni glasnik L-199/1, lanovi 4. (1) i (2) i 5. Direktive 92/50/EEZ. [1992], Slubeni glasnik L-209/1, lanovi 4. (b) i 5. Direktive 93/37/EEZ. [1993], Slubeni glasnik L-199/54, i lan 10. Direktive 93/38/EEZ. [1993], Slubeni glasnik L-199/84. 7 Ostali primjeri iz propisa Zajednice su: lanovi 6. i 9. Direktive 64/221/EEZ. 25. 02. 1964., o prohodnosti ljudi, [1964], Slubeni glasnik L-56/859; lan 21. (3) Propis 4064/89/EEZ. 21. 12.1989. o kontroli koncentracija izmeu aktivnosti, [1989] Slubeni glasnik L-395/1, i lan 11. Propis 2603/69/EEZ, 20. 12. 1969., o uspostavi opih pravila za izvoz [1969] Slubeni glasnik L-324/25, [1991] Slubeni glasnik L-372/31. Postoje takoer odreene sigurnosne odredbe u trgovinskim sporazumima EZ, vidi S. Peers, National Security and European Law, (1996) 15 Yearbook of European Law 363, str. 374 - 378.
- 118 -
dr Martin Trybus
analize. Veina izuzetaka iz sekundarnih propisa odgovaraju izuzecima iz Sporazuma. Na osnovu dominirajueg tumaenja jednog od ovakvih izuzetaka iz Sporazuma, nacrt vaeih Direktiva javnih nabavki EZ8 uraen je pod pretpostavkom da je trgovina orujem u potpunosti izvan primjene Sporazuma EZ.9 Tako je reguliranje nabavke u svrhu odbrane ostavljeno zemljamalanicama.10 Ipak, nedavna jurisprudencija Suda pravde, ukazuje na jedno ue tumaenje upravo tog izuzetka iz Sporazuma ukratko izuzetak nije automatski primjenjiv, ve se primjenjuje samo u sluaju postojanja specifinog sigurnosnog opravdanja te drave za derogaciju Sporazuma. Ovaj Pregled objanjava nain na koji novi Nacrt Direktive Komisije za novu direktivu javnih nabavki11 (u daljem tekstu: Nacrt Direktive) prati ovu odluku Suda, osiguravajui time usklaenost sa Sporazumom. To bi znailo, da e se jedan instrument primjenjivati na sve nabavke koje vre agencije za nabavku u svrhe odbrane, ukljuujui nabavku naoruanja. Mnogi e rei da ovo rjeenje ne uzima u obzir specifinost nabavke u svrhu odbrane. To su karakteristike koje zahtijevaju posebnu direktivu kada je nabavka u svrhu odbrane u pitanju. Posebna direktiva za naoruanje je takoer neto protiv ega su zemljelanice. Ova analiza mora poeti sa izuzecima koje nude trenutno vaee Direktive. Trenutno postoje razliiti instumenti za nabavku roba, usluga i radova.12 Nacrt Direktive predlae da svi ti instrumenti budu saeti u samo jedan instrument. Nabavka komunalnih usluga e i dalje biti regulirana odvojenom Direktivom. Ovi izuzeci mogu se podijeliti na vie podgrupa. Izuzeci vezani za naoruanje, izuzeci vezani za sigurnost i izuzeci vezani za meunarodne organizacije.
Proposal for a Directive of the European Parliament and the Council on the coordination of procedures for the award of public supply contracts, public service contracts and public works contracts (presented by the Commission), 10. maj 2000., COM (2000) 275 final. Za opu analizu vidi: S. Arrowsmith, The European Commissions Proposal for New Directives on Public and Utilities Procurement, (2000) 10 Public Procurement Law Review NA125; R. Boyle, Critique of the Commissions Proposal for a New Directive on the Co-Ordination of Procedures for Public Contracts COM (2000) 275 Final, as Updated by the Discussions in the Working Group, (2001) 10 Public Procurement Law Review NA65.
12
Konsolidirana Direktiva o javnoj nabavci roba, Direktiva Vijea 93/36/EZ od 14. juna 1993. koja koordinira postupke dodjele ugovora o javnoj nabavci roba (u daljem tekstu: Direktiva o nabavci roba), [1993] Slubeni glasnik L-199/1; Direktiva o javnoj nabavci usluga, Direktiva Vijea 92/50/EEZ od 18. juna 1992. koja koordinira postupke dodjele ugovora o javnoj nabavci usluga [1992] Slubeni glasnik L-209/1 (u daljem tekstu: Direktiva o nabavci usluga); Konsolidirana Direktiva o nabavci radova, Direktiva Vijea 93/37/EZ od 14. juna 1993. godine vezana za koordinaciju postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci radova [1993] Slubeni glasnik L-199/54 (u daljem tekstu: Direktiva o nabavci radova); Direktiva Vijea 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine, o koordinaciji zakona, propisa i administrativnih odredbi pri primjeni postuka revizije pri dodjeli ugovora o javnoj nabavci roba i usluga [1989] Slubeni glasnik L-395/33. Vidi takoer Direktivu Vijea 93/38/EEZ od 14. juna 1993. koja koordinira postupke nabavke organa koji djeluju u sektoru voda, energije, transporta i telekomunikacija [1993] Slubeni glasnik L-199/84 (u daljem tekstu: Komunalna direktiva); Direktiva Vijea 92/13/EEZ od 25. 02. 1992. koja koordinira zakone, propise i administrativne odredbe vezane za primjenu propisa Zajednice na postupke javnih nabavki organa koji djeluju u sektoru voda, energije, transporta i telekomunikacija [1992.] Slubeni glasnik L-76/14. 9 Za tumaenje lana 296. (1) (b) EZ vidi dolje. 10 O dravnim reimima u Francuskoj, Njemakoj, i Ujedinjenom Kraljevstvu vidi odjeljke VI, VII i VIII u: M. Trybus, European Defence Procurement Law, gore n. 4.
11
Vidi gore 7.
- 119 -
dr Martin Trybus
Izuzeci kada su u pitanju teki odbrambeni materijali Prvi tip izuzetaka vezan je za teke odbrambene materijale, kategoriju roba definiranu lanom 296. (1) (b) EZ. Ova taka omoguava zemlji-lanici Poduzimanje mjera koje ta zemlja-lanica smatra potrebnim u svrhu zatite svog esencijalnog sigurnosnog interesa povezanog sa proizvodnjom ili prodajom naoruanja, municije i vojnih materijala. 1958. godine, Vijee je sastavilo spisak proizvoda na koje se ova taka primjenjuje prema lanu 296. (2).13 Spisak nikada nije slubeno objavljen ali jeste dostupan javnosti.14 Sadri klasine odbrambene materijale kao to su tenkovi, bojni avioni i brodovi. Primjena lana 296. (1) (b) je strikno ograniena na artikle navedene na tom spisku,15 koji se takoer nazivaju odbrambenom opremom ili tekim odbrambenim materijalima. esto se pravi razlika kada su u pitanju proizvodi koje ukljuuje Sporazum. Prvo, postoje tzv. civilni proizvodi kao papir, namjetaj, hrana ili kompjuteri.16 Drugo, postoje robe dvostruke namjene ili laki odbrambeni materijali. Takvi proizvodi se mogu koristiti i u vojne i civilne svrhe. Primjer toga su atori, terenska motorna vozila i transportni avioni. Obzirom da lan 296. (2) navodi spisak tekih odbrambenih materijala, koji slui kao referenca za podjelu materijala, a robe dvostruke namjene nisu na tom spisku, predpostavlja se da ne potpadaju pod taj izuzetak.17 Posljedni dio lana 296. (1) (b) u kome se navodi da takve mjere ne smiju imati negativan utjecaj na uslove konkurenciju na zajednikom tritu kada su u pitanju proizvodi koji nisu namijenjeni iskljuivo u vojne svrhe [...], takoer ide u prilog ovom tumaenju. Takve restriktivne mjere vezane za ovu vrstu roba se mogu pravdati jedino lanom 30. ili 297. EZ.18
Odluka Vijea 298/58 od 15 aprila 1958. (nije objavljena). Nije bilo izmjena od 1958. 2001. godine Vijee je sastavilo krau verziju tog spiska kao odgovor na pitanja E-1324/01 koja je Bart Staes (Verst/ALE) postavio Vijeu [2000] Slubeni glasnik C-364/85. Za detaljnu verziju vidi: A. Courades Allebeck The European Community: from the EC to the European Union, in H. Wulf (ed.), Arms Industry Limited (OUP: Oxford, 1993) str. 214; M. Trybus, European Defence Procurement Law, gore n. 4, 14 - 15. 15 Vidi na primjer: R. A. Wessel, The European Unions Foreign and Security Policy: A Legal Institutional Perspective, (Kluwer Law International: The Hague/ London/ Boston, 1999), 312. 16 COM (98) 143, 25 - 26 17 Kada je u pitanju primjenjivost lana 296. (1) (b) na robe dvostruke namjene vidi: K. Eikenberg, Article 296 (ex 223) EC and external trade in strategic goods (2000) 25 European Law Review 117, 125 - 128, gdje je prikazano da se taj propis ne primjenjuje ne robe dvostruke namjene. Vidi takoer O. Lhoest, La production et la commerce des armes, et larticle 223 du trait constituant la Communaut europene (1993) 1 Revue belge de droit international 176, 184 - 185; S. Arrowsmith, u tekstu gore 1, 858 - 859; i J. B. Wheaton, Defence Procurement and the European Community: The Legal Provisions (1992) 1 Public Procurement Law Review 432, str. 434, W. Hummer, Artikel 223 in E. Grabitz and M. Hilf (eds.), Kommentar zum EWGV (C. H. Beck Verlag: Munich, 1997.), tom II, lan 223. stav (12). 18 U lanu 297. stoji: Zemlje-lanice e se meusobno konsultirati kako bi zajedno djelovale u svrhu funkcioniranja zajednikog trita ne koje mogu utjevati mjere koje neka zemlja-lanica moe koristiti u sluaju ozbiljnih unutaranjih problema koju utjeu na red i mir u zemlji, u sluaju rata, ozbiljnih meunarodnih tenzija koje predstavljaju prijetnju za rat, ili u svrhu sprovoenja obaveza koje je privatila u svrhu odravanja mira i meunarodne sigurnosti.
14 13
- 120 -
dr Martin Trybus
Vaee Direktive Najbitniji primjer za izuzetke kada su u pitanju teki odbrambeni materijali nalazimo u Direktivi za nabavku roba. Obzirom da Direktiva regulira javnu nabavku roba, neophodno je da ima i slijedei lan. lan 3. ove Direktive kae: Bez tete za lanove 2., 4. i 5. (1), ova Direktiva se primjenjuje na sve proizvode na koje se odnosi lan 1. (a), ukljuujui i ugovore koje ugovorni organ dodjeljuje u polju odbrane, sa izuzetkom proizvoda na koje se odnosi lan 223. (1) (b) [sada 296. (1) (b)] Sporazuma EZ [sa posebnim naglaskom]. lan 4. (1) Direktive za dodjelu usluga, koja regulira javnu nabavku usluga, ukljuuje slinu taku: Ova Direktiva se primjenjuje na ugovor o javnoj nabavci usluga koje dodjeljuje ugovorni organi na polju odbrane, osim kada su u pitanju ugovori na koje se primjenjuju take lana 223. [sada 296.] Sporazuma. Tumaenje lana 296. (1) (b) EZ slui kao osnova za tumaenje ovih izuzetaka Direktiva. Zemlje-lanice tumae lan 296. (1) (b) kao automatsko izuzee tekih odbrambenih materijala od primjene Sporazuma19 iako Komisija zagovara ue tumaenje.20 U sluaju Komisija v. panija21 Sud je pojasnio tumaenje ove take. Sluaj je tretirao panski zakon koji ukljuuje oslobaanje od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uvoza u svrhu odbrane. Direktiva EZ namee obavezu PDV na svaku vrstu uvoza. panska vlada argumentirala je ovaj izuzetak pozivanjem na lan 296. (1) (b). Prema ranijoj presudi u sluaju Johnston,22 izvlai se ope pravilo da svi izuzeci iz Sporazuma moraju biti usko tumaeni u svrhu izbjegavanja tetnog efekta za funkcioniranje cijelog internog trita. To ukljuuje primjenu testa proporcionalnosti. Odreena mjera zemlje-lanice mora odgovarati i sluiti nekom javnom interesu, npr. sigurnosti. Interes sigurnosti se uporeuje sa interesom internog trita. Na osnovi ove uporedbe, Sud je u sluaju Komisija v. panija primijenio usko tumaenje lana 296. (1) (b). Zemlje-lanice moraju
19
The EEC Treaty itself leaves intact the power of the Member States to take such measures as they may consider necessary or expedient for the above mentioned purposes [safeguarding national security or for protecting public safety or public order] as is shown by the safeguard clauses contained in Articles 36, 48, 66, 223 and 224 [now 30, 45, 55, 296 and 297]. 20 Naroito Komisija je eljela restriktivniju primjenu: The Challenges Facing the European DefenceRelated Industry COM (96) 10 final, 14 argumenata S. Arrowsmith, u tekstu gore 2, 861 - 863. 21 Sluaj C-414/97, [1999] ECR I-5585, [2000] 2 CMLR 4. Vidi takoer: M. Trybus On the Application of the EC-Treaty to Armaments, (2000) 25 European Law Review 633 i The Recent Judgment in Commission v. Spain and the Procurement of Hard Defence Material (2000) 9 Public Procurement Law Review NA99. 22 Sluaj C-222/84, Johnston, gore 18, paragraf 26. Vidi takoer sluaj C-13/68, SpA Salgoil v. Italian Ministry of Foreign Trade [1968] ECR 453, 463, [1969] CMLR 181, 192.
sluajevima pred Evropskim sudom pravde. Vidi primjer Velike Britanije u sluaju C-222/84, Marguerite Johnston v. Chief Constable of the Royal Ulster Constabulary, [1986] ECR 1651, at 1671:
considr quen vertue de cette disposition [Article 296 (1) (b) E. C. (ex 223)] les rgels du trait ne sont pas applicables au secteur de larmement.. Ovo miljene su izrazile zemlje-lanice u mnogim
Na primjer Francuska: La notion de scurit en droit europen, ministre de la dfense, secreteriat gnral pour ladministration, direction des affaires juridiques (DAJ), tudes juridiques No. 17 September 1999 at 7: Cependant, une partie des Etats membres, et notament la France, on jusquici
- 121 -
dr Martin Trybus
se pozivati na ovaj izuzetak i imaju obavezu da dokau ispunjenje svih zahtjeva po tom pitanju. Na osnovu ovog opeg zakljuka, Sud je zakljuio da: U ovom sluaju, [...] panija nije dokazala da je izuzetak koji se nalazi u Zakonu [iz 1987.] neophodan za zatitu esencijalnih sigurnosnih interesa te zemlje. [...]. Slijedi da izuzetak od primjene PDV-a nije potreban kako bi se postigao cilj zatite esencijalnih sigurnosnih interesa [...] panije.23 Ovakvo usko tumaenje osigurava interese Zajednice na internom tritu u odnosu na mjere poduzete u vezi sa dravnom sigurnou kada je u pitanju naoruanje. Dravni sigurnosni interesi zemalja-lanica su takoer zadovoljeni obzirom da je stepen diskrecije dovoljan. Sluaj Komisija v. panija je bio jasan sluaj. U drugaijim sluajevima Sud je paljivije donosio odluke. Test proporcionalnosti dozvoljava usklaenost potreba internog trita sa sigurnosnim interesima zemlje-lanice. To je od kljune vanosti za tumaenje izuzetaka kada se radi o tekim odbrambenim materijalima u Direktivama javnih nabavki. Tumaenje izuzetaka iz Direktiva Direktiva o javnoj nabavci roba regulira nabavku roba. Smatra se da je svrha lana 3. ove Direktive24 pojanjenje injenice da Direktiva ne ukljuuje teke odbrambene materijale. Suprotno od lana 4. (1) Direktive o nabavci usluga koja iskljuuje ugovore na koje se primjenjuju odredbe lana 233. [sada 296.] Sporazuma, ova Dikretiva iskljuuje proizvode na koje se odnosi lan 223. (1) (b) [sada 296. (1) (b)] Sporazuma. Obzirom da je odredba Direktive o nabavci roba zasnovana na proizvodima a ne ugovorima ovo se tumai kao ope izuzee tekih odbrambenih materijala od primjene ove Direktive. Jo jedna injenica koja podrava ovo tumaenje jeste to da se ova taka Direktive o nabavci roba odnosi naroito na lan 296. (1) (b) koji se odnosi na proizvode. Ta taka u Direktivi o nabavci roba, s druge strane, poziva se na lan 296., ukljuujui lan 296. (1) (a).25 Uvijek je bilo jasno da lan 296.(1) (a) mora biti posebno opravdan od strane zemlje-lanice koja ga eli primjeniti. lan 3. Direktive o nabavci roba odnosi se samo na stav (1) (b) lana 296., taj stav je tada bio dio lana 296. to se tumailo kao automatsko izuzee iz Sporazuma. Ovo je snaan pokazatelj da lan 3. Direktive o nabavci roba sadri automatsko izuzee tekih odbrambenih materijala. To znai da organi koji se bave dravnom nabavkom u svrhe odbrane ne moraju primjenjivati ovu Direktivu pri nabavci teke odbrambene opreme, kao to su bojni avioni, vojni brodovi ili tenkovi. Ovaj stav Direktive o nabavci roba, kada je zasnovan na gore navedenom tumaenju lana 296. (1) (b) koje nudi Sud u sluaju Komisija v. panija, ne ukljuuje obavezno tako iroko izuzee. Ugovori o nabavci usluga koji
23 24
Sluaj C-414/97, gore 20, paragraf 22, sa naglaskom. Vidi gore. 25 lan 296. (1) (a) kae: nijedna zemlja-lanica nee morati otkriti informacije koje se smatraju od znaajnog interesa za njenu sigurnost.
- 122 -
dr Martin Trybus
ukljuuju teke odbrambene materijale takoer moraju proi postupak objavljivanja obavjetenja o nabavci te se moraju sprovoditi u skladu sa pravilima Direktive, osim ako se zemlje-lanice, iz sigurnosnih razloga, ne pozivaju na lan 296. (1) (b), putem lana 4. (1) Direktive o nabavci usluga. To znai da dravni organi koje se bave nabavkom u odbrambene svrhe moraju pri nabavci usluga vezanih za teku odbrambenu opremu slijediti pravila Direktive, kao to su na primjer ugovor o odravanju vojnih aviona, brodova ili tenkova. Prema uem tumaenju lana 296. (1) (b) EZ u sluaju Komisija v. panija, ovaj stav ne predstavlja automatsko izuzimanje tekih odbrambenih materijala od primjene Sporazuma. Upotrebu ovog stava potrebno je posebno dokazati. Ona takoer podlijee sudskoj reviziji. lan 3. Direktive o nabavci roba, ipak, predstavlja automatsko izuzee od primjene Direktive. Time se, u principu Sporazum primjenjuje na teke odbrambene materijale dok se Dikrektiva ne primjenjuje. To znai da dravni organ za nabavku u odbrambene svrhe mora slijediti Sporazum, a ne Direktivu kada vri nabavku teke odbrambene opreme, kao na primjer vojni avioni, brodovi ili tenkovi. Ovo je situacija koja se moe usporediti sa situacijom vezanom za ugovore male vrijednosti, ispod vrijednosnih razreda, u Direktivi.26 Sporazum EZ regulira dodjelu ugovora o javnim nabavkama uglavnom putem zabrane diskriminacije na osnovu dravljanstva koja se pominje kod reima slobodnog kretanja unutar EZ u lanovima 28. ,49. i 43.27 Zabrana namee negativnu obavezu da se brani diskriminacija bez obzira da li se Direktive primjenjuju ili ne. Kako se Sporazum primjenjuje na naoruanje, osim ako se zemlje-lanice ne pozivaju na lan 296. (1) (b), negativna obaveza se takoer primjenjuje i na ugovore o tekim odbrambenim materijalima. To znai, na primjer, da ugovor ne smije biti ogranien samo na domae ponuae,28 ne smije se zahtijevati
26
Direktive se primjenjuju na ugovore iznad odreenih vrijednosnih razreda, na primjer ugovori o nabavci roba iznad vrijednosti od $ 200,000, o vaeim vrijednosnim razredima vidi R. Williams,
(2002) 11 Public Procurement Law Review NA23 ili [2001] Slubeni glasnik C-332/2. 27 Sud je uspostavio set osnovnih principa koji se izvode iz direktiva koje se slijede. Najbitniji princip je princip jednakog tretmana, vidi sluaj C-243/89, Komisija v. Danska (the Storebaelt Case) [1993] ECR I-3353, paragraf 33, vidi komentar J. M. Fernndez-Martn, (1993) 2 Public Procurement Law Review CS153, i transparentnost, vidi sluaj C-87/94, Komisija v. Belgija (the Wallonia Buses Case) [1996] ECR I-2043, paragraf 82, koji takoer potvruje princip jednakog tretmana, vidi komentar S. Arrowsmith, (1994) 3 Public Procurement Law Review CS130. Principi uzajamnog priznavanja i proporcionalnosti se takoer primjenjuju. Evropska komisija navodi da se ti principi mogu izvoditi iz Sporazuma i primjenjuju se i na ugovore koji nisu ukljueni u Direktive, vidi Interpretative Communication on Concessions under Community Law [2000] Slubeni glasnik C-121/2, Public Procurement in the European Union, COM (98) 143 final, paragraph 2.1.2.4. Ipak, u sluaju Storebaelt i Wallonia Buses Sud smatra principe jednakog tretmana principima koji direktno proizilaze iz Direktiva a ne iz Sporazuma, vidi detalje kod P. Brauna, Pitanje principa: Tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evropskih direktiva o javnim nabavkama, (2000) 9 Public Procurement Law Review 39. 28 Civilna nabavka: Case C-31/88, Du Pont de Nemours Italiana SpA v. Unita Sanitaria Local No. 2 Di Carrara [1990] ECR I-889, [1990] 3 CMLR 239. Organ je rezervirao 30% svoje nabavke roba za aktivnosti pomenute u Mezzogiorno, analiza: S. Arrowsmith, A Guide to the Procurement Cases of the Court of Justice (Earlsgate Press, 1992.), p.10.
Values of Thresholds under the Directives on Public Procurement Applicable from January 1, 2002
- 123 -
dr Martin Trybus
upotreba samo domaih materijala29 ili zahtijevati upotreba domaih standarda.30 Nedavno je voena rasprava na temu: da li Sporazum namee pozitivne obaveze, naroito kada su u pitanju zahtjevi vezani za postupke nabavki. Prema Sudu u sluaju Unitron Scandinavia31 zabrana diskriminacije naroito implicira, obavezu transparentnosti kako bi se omoguilo ugovornom organu da zadovolji taj princip i djeluje u skladu sa njim. Time zabrana diskriminacije implicira obavezu transparentnosti. Transparentnost olakava primjenu negativne obaveze da se brani diskriminacija. Na osnovu tog principa Sud je u sluaju Teleaustria donio odluku32 da: Obaveza primjene principa transparentnosti koja je nametnuta ugovornom organu ima svrhu da osigura, zbog dobrobiti svih potencijalnih ponuaa, nivo javnog obavjetavanja dovoljan kako bi se omoguila otvorenost trita za konkurenciju kao i kontrolirala pristrasnost ugovornog organa [sa posebnim naglaskom].33 Ovo znai da Sporazum takoer namee ove pozitivne obaveze, na primjer: zahtjeve vezane za postupak dodjele ugovora. Ovakvom presudom Sud potvruje stav Komisije.34 Ovo vjerovatno podrazumijeva odreen oblik obavjetavanja, odreen oblik konkurentskog postupka, objektivne kriterije za dodjelu ugovora, i korektivni mehanizam. Najlaki nain primjene principa iz Sporazuma kao i pozitivnih obaveza jeste primjena Direktiva. Ipak, slijeenje detaljnih pravila iz Direktiva jeste u velikoj mjeri tee od primjene principa iz Sprazuma. S druge strane, slijeenje principa iz Sporazuma bez slijeenja Direktiva u praksi moe biti teko. Direktive predstavljaju detaljan Vodi za nabavke u skladu sa Zakonom Zajednice, Sporazum to ne predstavlja. Drugo pitanje opet jeste da li se zahtjevi iz Sporazuma primjenjuju u praksi kada su u pitanju teki odbrambeni materijal. To zavisi od svake zemljelanice, stava Komisije kada je u pitanju sprovedba propisa, spremnosti suda da revidira takve sluajeve i sudske kontrole. Sve do nedavno lan 296. (1) (b) se openito prihvatao kao automatsko izuzee. Tumaenja iz sluaja Komisija v. panija i principa Unitron Scandinavia, su relativno nova. Prerano je da bi se moglo rei da li organi koji se bave nabavkom u odbrambene svrhe vjeruju da moraju primjenjivati Sporazum a ne Direktivu o nabavci roba u svim sluajevima osim u onim kada mogu opravdati derogiranje lana 296. (1) (b).
Civilna nabavka, vidi: Storebaelt sluaj C-243/89, gore 26. Civilna nabavka: sluaj C-45/87, Komisija v. Republika Irska (Dundalk) [1988] ECR 4929, [1989] 1 CMLR 225, analiza: S. Arrowsmith, ibid, 7. 31 Sluaj C-275/98, Unitron Scandinavia A/S, 3-S A/S, Danske Svineproducenters serviceselckab v Ministeret for Fdvaer, Landbrug og Fiskeri [1999] ECR I-8291, paragraf 31. 32 Sluaj C-324/98, Telaustria Verlags GmbH und Telefonadress GmbH v. Telekom Austria AG [2000] ECR I-10704. Ugovor nije bio pokriven direktivom zbog toga to su: takvi ugovori izuzeti od primjene, [] zbog, naroito toga, to se usluga jedne strane prema drugoj strani sastojala od toga da druga strana dobija pravo plaanja svojih usluga. Vidi komentar: M. Dischendorfer, Service Concessions under the E.C. Procurement Directives: A Note on the Telaustria Case (2001) 10 Public Procurement Law Review NA57. 33 Sluaj C-324/98, ibid., paragraf 62. 34 Vidi gore, fusnotu 26.
30 29
- 124 -
dr Martin Trybus
Jo jedna svrha lana 3. Direktive o nabavci roba i 4. (1) Dikretive o nabavci usluga jeste pojasniti da, pored tekih odbrambenih materijala, Direktive ukljuuju i druge nabavne aktivnosti organa koji se bave nabavkom u odbrambene svrhe. Ovo se potvruje injenicom da su organi zemalja-lanica koji se bave nabavkom u odbrambene svrhe navedeni u aneksima Direktiva. Nema izuzea na osnovu vrste ugovornog organa, izuzee je jedino mogue na osnovu vrste materijala koji se nabavlja. Time, Direktive ukljuuju civilnu robu, materijale dvostruke namjene i sve usluge vezane za njih, koje nabavlja dravni organ koji se bavi nabavkom u odbrambene svrhe, osim ako se neko drugo izuzee na njih ne primjenjuje. Nacrt Direktive lan 7. Nacrta Direktive eksplicitno tretira nabavku tekih odbrambenih materijala. U njemu stoji: Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o javnim nabavkama koje dodjeljuju ugovorni organi u polju odbrane, osim za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga na koje se odnose odredbe lana 296. Sporazuma [sa posebnim naglaskom]. Postoje dva glavna komentara kada je ovaj nacrt lana u pitanju. Prvo, ovaj lan pojanjava da su nabavne aktivnosti ugovornih organa u polju odbrane u principu ukljuene u ovaj Nacrt Direktive. Drugo, tekst implicira to da, suprotno ranijem lanu 3. Direktive o nabavci roba, ova odredba ne predstavlja automatsko izuzimanje od primjene Nacrta Direktive za teke odbrambene materijale i usluge vezane za njih. U Memorandumu sa objanjenjima (Explanatory Memorandum) koji se nalazi u prilogu Nacrtu Direktive stoji da lan 7. odgovara odredbama vaeeg lana 4. (1) [Direktive o nabavci usluga] i [...] vaeeg lana 3. [Direktive o nabavci roba] [i] da u svojoj biti nije promijenjen. Kako je ranije navedeno, upotreba izraza ugovori umjesto proizvodi na koje se primjenjuju odredbe lana 296. [(1) (b)] Sporazuma znai, na osnovu tumaenja sluaja Komisija v. panija, da upotreba lana 296. mora biti posebno opravdana. Ti zahtjevi se moraju dokazati i upotreba ove odredbe podlijee reviziji Suda. Tako izgleda da nova odredba odgovara lanu 4. (1) Direktive o nabavci usluga ali ne i lanu 3. Direktive o nabavci roba. Slijedi, da je tekst naveden u Memorandumu sa objanjenima neispravan. Ovaj tekst Nacrta Direktive se moe objasniti na dva naina. Jedno objanjenje jeste da je Komisija eksplicitno uzela novo tumaenje lana 296. (1) (b) u obzir pri pravljenju nacrta za ovaj lan. Komisija je prilagodila taj izuzetak u Nacrtu Direktive, izuzetku iz Sporazuma. Tekst ovog novog lana prua snaniji argument za ovaj izuzetak.
- 125 -
dr Martin Trybus
Jo jedno objanjenje jeste da Komisija nije uoila razliku izmeu vaeeg lana 4. (1) Direktive o nabavci usluga i lana 3. Direktive o nabavci roba. Podrka ovoj teoriji o pogreci nalazi se u Memorandumu sa objanjenjima, u kojem stoji da ovaj lan Nacrta Direktive odgovara vaeim propisima i da u svojoj biti nije promijenjen. Komisija izgleda ne uvia razliitost izmeu dva vaea propisa. Ipak, razlika je prilino jasna. Kako je ranije objanjeno, vaei lan 3. Direktive o nabavci roba se mora tumaiti kao automatsko izuzimanje tekih odbrambenih materijala od primjene te Direktive to prelazi ono usko tumaenje lana 296. (1) (b) koje imamo u sluaju Komisija v. panija. lan 4. (1) Direktive o nabavci usluga se moe ukladiti sa tim tumaenjem. Tekst lana 7. Nacrta Direktive slijedi teskt lana 4. (1) Direktive o nabavci usluga ali ne i lan 3. iz Direktive o nabavci roba. Jedan argument protiv ovakvog objanjenja jeste da se izraz ugovori moe koristiti kako bi se opisale i usluge i robe. Ipak, da bi se ukljuio nedvosmislen izuzetak tekih odbrambenih materijala i usluga vezanih za njih, odredba se treba odnositi na proizvode na koje se lan 296. (1) (b) Sporazuma EZ odnosi, ukljuujui usluge vezane za te proizvode. Tekst Nacrta Direktive ne podrava pretpostavku direktnog izuzea. Uz to, kad bi Komisija namjeravala uvesti direktno izuzee, to ne bi bilo u skladu sa tumaenjem lana 296. (1) (b) EZ koje imamo u sluaju Komisija v. panija, sve dok ne bude postojao odvojen instrument koji regulira teke odbrambene materijale. Kada se odredba Sporazuma koja postavlja to osnovno pravilo mora ue tumaiti, instrument iz sekundarne legislative koji definira te detalje mora biti u skladu sa tim osnovnim pravilom. Sporazum uvodi pojam slobodne razmjene tekih odbrambenih materijala, koji podlijee derogaciji iz sigurnosnih razloga koja mora biti posebno opravdana i koja podlijee reviziji Suda. Direktiva o nabavci koja ukljuuje izriito izuzee tekih odbrambenih materijala od primjene te Direktive bi bila u suprotnosti sa tim osnovnim pravilom iz Sporazuma. Takav izuzetak predstavljao bi prepreku za trgovinu i zakonodavac bi time bio u suprotnosti sa ciljevima Sporazuma. Na osnovu teksta, Nacrt Direktive odgovara odredbi iz Direktive o nabavci usluga. Dvosmislenost je uzrokovana Memorandumom sa objanjenjima, i taj dio teksta bi trebao biti izmijenjen, kako slijedi: Ovaj lan, koji odgovara odredbama vaeeg lana 4. (1) Direktive o nabavci usluga 92/50/EEZ, u svojoj biti nije promijenjen. Tekst lana 7. Nacrta Direktive sadri jo jedan detalj koji indicira da on jeste uraen na osnovu vaeih odredbi iz Direktive o nabavci usluga a ne na osnovu odredbe iz Direktive o nabavci roba. Ovaj lan pominje odredbe lana 296. Sporazuma a ne lana 223. (1) (b) Sporazuma Zajednice [sada lan 296. (1) (b) EZ]. Kako je ranije navedeno, to ukljuuje lan 296. (1) (a) koji je potrebno posebno opravdati. Ovo je jo jedan razlog koji nas navodio da predpostavimo da se lan 7. Nacrta Direktive odnosi na sluajeve u kojima se lan 296. mora dokazati i koji podlijeu Sudskoj reviziji. Ova pretpostavka potvrena je u lanu 7. u dopunjenoj verziji Nacrta Dirketive iz aprila 2001. godine:
- 126 -
dr Martin Trybus
Ova Direktiva se primjenjuje na ugovore o javnoj nabavci koje dodjeljuju ugovorni organi u polju odbrane, i podlijee odredbama lana 296. Sporazuma [sa posebnim naglaskom]. U ovoj verziji zadovoljeno je ue tumaenje iz sluaja Komisija v. panija. Tako, su teki odbrambeni materijali u principu ukljueni u propise ovog Nacrta Direktive, osim ako zemlja-lanica ne opravda derogaciju razlozima bitnim za dravnu sigurnost. Potrebno je pomenuti jo jedan detalj iz Nacrta Direktive. Aneks IV navodi spisak centralnih vladinih tijela na koja se odnosi ova Direktiva. Tu su ukljuena ministarstva i organi odgovorni za nabavku u polju odbrane35. Fusnota u kojoj pie: nevojni materijali nalazi se pored ovih ministarstava. ini se da se ovim pretpostavlja da su vojni materijali u potpunosti izuzeti iz ove Direktive. Ipak, na osnovu tumaenja lana 7. verzije iz aprila 2001. godine mogue je da je to bila samo omaka. Fusnote u aneksu IV je potrebno izbrisati ili izmijeniti predmet lana 7.. Uz to, ti aneksi nisu dio same Direktive i vie su eksplanatorne prirode a ne obvezujue. Na putu prema evropskom odbrambenom tritu za opremu? ak i kada pretpostavimo da je gore navedeno tumaenje tano, nije sigurno da e lan 7. Nacrta Direktive dovesti do stvaranja internog trita za teke odbrambene materijale u praksi. To e zavisiti od toga koliko esto zemljelanice koriste lan 296. (1) (b), o stavu Komisije prema provoenju propisa u ovom kontekstu, i pristupu Suda kada su u pitanju kontrolne mjere kojima se dokazuje opravdanost upotrebe ovog izuzetka. Takoer je mogue da e se zemlje-lanice esto pozivati na ovaj propis, da e Komisija prihvatiti upotrebu ovog propisa, i da e u kontekstu tih nekoliko sluajeva koji e inicirati postupak primjene tih propisa, Sud mora biti veoma oprezan kada odlui da je neke mjera nepotrebna. S druge strane, lan 7. takoer moe dovesti do primjene nove Direktive na veinu nabavki tekih odbrambenih materijala u praksi. Pretpostavimo, da imamo u praksi primjenu ove Direktive na nabavku tekih odrbambenih materijala. Potebno je pomenuti dva segmenta. Prvo, postavlja se pitanje da li EZ uope treba regulirati nabavku tekih odbrambenih materijala. Zajednici nedostaje nadlenost u polju odbrane. U Sporazumu ne postoji jasna pravna osnova koja bi podupirala politiku zajednike odbrane, koja je uvedena nakon neuspjenog pokuaja uspostave Evropske odbrambene Zajednice (European Defence Community). Kako emo nadalje objasniti, druge organizacije pripremaju prijedloge za propise koji e regulirati evropsku nabavku u odbrambene svrhe. Moglo bi se tvrditi da
Belgijsko Ministre de la dfense nationale, Dansko Forsvarsministeriet, Njemako Bundesministerium der Verteidigung, osoblje grke vojska, mornarica i avijacija, pansko Ministerio de Defensa, Francusko Ministre de la dfense, Irsko ministarstvo odbrane, Italijansko ministarstvo odbrane, Luxembourg Ministre de la force publique, Holandsko Ministerie van Defensie, Austrijsko Bundesministerium fr Landesverteidigung, Portugalsko Ministarstov odbrane, Finsko Puolusvoimat i Rajavartiolaitos i vedsko Frsvarets materielverk.
35
- 127 -
dr Martin Trybus
institucije Zajednice ne posjeduju potrebno iskustvo i strunost upravo za odbrambeni sektor. Razgovori autora ovog teksta sa razliitim referentima za nabavku u raznim zemljama-lanicama kao i sa meunarodnim organizacijama, ukazuju na snano protivljenje uplitanja Zajednice. Ipak, institucije EZ posjeduju decenijsko iskustvo kada su u pitanju multinacionalne javne nabavke, to je prednost koju ne posjeduju konkurentne organizacije. Pored toga, pored prvog stuba i Opa inostrana i sigurnosna politika (Common Foreign and Security Policy - CFSP) indicira da se zemlje-lanice kreu prema jednoj jo povezanijoj uniji kada su u pitanju odbramene strategije. Propisi za nabavku u odbrambene svrhe bi takoer mogli biti dio tog pokreta. Konano, i najbitnije, civilna nabavka i nabavka proizvoda dvostruke namjene36 regulirane su Direktivama EZ. Evropa bi trebala izbjegavati trite proizvoda dvostruke namjene kojim upravlja Zajednica i trite tekih odbramenih materija kojima upravlja neka druga organizacija. Podjeljeni napori i ovlasti e oslabiti cijeli pristup konkurentnom evropskom tritu odbrambene opreme. Veoma je teko zamisliti da e ovlasti za reguliranje civilne nabavke i nabavke proizvoda dvostruke namjene za vojne organe, biti oduzete Zajednici. Tako jedino rjeenje kada je u pitanju integracija evropskog trita odbrambene opreme jeste da Zajednica bude zakonodavac za evropsku nabavku o odbrambene svrhe37. Drugo, mora se postaviti pitanje da li je proirenje civilnog reima koje ukljuuje i nabavku tekih odbrambenih proizvoda u Nacrtu Direktive ustvari prigodno. Ne postoji ak ni poseban odjeljak koji bi se bavio nabavkom tekih odbrambenih materijala. Civilna pravila se mogu smatrati previe nefleksibilnim i pravilima koja ne zadovoljavaju dovoljno posebne karakteristike odbrambenog sektora. Te posebne karakteristike ukljuuju proizvode visoke tehnologije, visoke trokove, projekte koji dugo traju, sloenost ciklusa nabavke u svrhu odbrane38, tajnost, pitanja dravne sigurnosti, osjetljivu politiku prirodu vezanu za veinu takvih nabavki kao i za situaciju kada postoji samo jedan ugovorni organ.39 Ovakve karakteristike zahtijevaju, na primjer, fleksibilniju upotrebu manje konkurentnih postupaka koji dozvoljavaju dodjelu ugovora ponuaima koji su ranije odabrani i registirani na listi ugovaraa na osnovu objektivnih kriterija. One takoer mogu zahtijevati dodatni set kriterija koji u obzir uzimaju na primjer, sigurnost robe, drugaiji pravni lijek, sigurnosnu klauzulu vezanu za dravnu sigurnost ili druge pirncipe dodjele ugovora. Detaljna analiza Nacrta Direktive, kao instrumenta za nabavku u polju odbrane, je ipak izvan predmeta ovog Pregleda.
Materijal koji se moe koristiti i u vojne svrhe i u civilne svrhe nije na spisku prema lanu 296. (2). Vidi M. Trybus, The Changes Facing the European Defence-Related Industry Commission Communication COM (96) 08, (1996) 5 Public Procurement Law Review CS98, CS101-102. 38 Vidi: Britains Defence Procurement, (The Chief of Information, Defence Public Relations E & P Ministry of Defence, 1993), 21 - 23; Auftraggeber Bundeswehr - Organisation, Auftragsvergabe, Vertragsgestaltung (Bundesamt fr Wehrtechnik und Beschaffung, 1996, njemaki i engleski); Les Achats de la Defence en France (Dlgation Gnrale dArmement, 1995) ljubazno ustupljeno: M. Laurent Barthlemy iz francuske amabasade u Londonu. 39 injenica da je vlada jedini kupac na dravnom tritu odbrambenih materijala, vidi A. Cox i K. Hartely, vidi gore 4, 3. Za pregled posebnih karakteristika odbrambenog sektora vidi M. Trybus, European Defence Procurement Law, vidi gore 4, 24 - 26.
37 36
- 128 -
dr Martin Trybus
Zakljuuje se da bi najbolje bilo napraviti poseban propis o nabavci u polju odbrane: Direktivu za nabavku u polju odbrane. Posebne karakteristike komunalnog sektora dovele su do stvaranja posebne, fleksibilnije Direktive samo za taj sektor, a ne do proirenja postojee Dikretive nabavki za javni sektor i na komunalni sektor. Ista stvar potrebna je i odbrambenom sektoru.40 Alternativa tome bi trebao biti makar odjeljak u Nacrtu Direktive koji bi tretirao teke odbrambene materijale. injenica da posebne karakteristike odbrambenog sektora nisu uzete u obzir, takoer moe dovesti do ee upotrebe lana 296. (1) (b). Kada organi koji se bave nabavkom u odbrambene svrhe ne budu osjeali da su njihove potrebe vezane za sigurnost ili tajnost zadovoljene Direktivom, oni e koristiti lan 7. Nacrta Direktive kao svoje posljednje utoite. To bi u praksi onemoguilo postojanje internog trita za teke odbrambene materijale. Konano, nije za oekivati, da se proirenje civilnog reima na nabavku tekih odbrambenih materijala moe jednostavno tek tako uvui u Direktivu, bez izravnog prihvatanja zemalja-lanica ili ak i protiv njihove volje. Do sada lan 7. Nacrta Direktive nije bio predmetom velikih diskusija. To bi mogla biti indikacija da ni Komisija ni zemlje-lanice nisu u potpunosti razmotrile mogue posljedice ovog lana. Zemlje-lanice bi mogle, ipak, esto koristiti taj izuzetak i time onemoguavati funkcioniranje internog trita nabavki u svrhu odbrane. S druge strane, postoji mogunost da Komisija zna ta radi, i da se nada da e upotrebom ovog propisa i u praksi uspostaviti evropsko trite za odbrambenu opremu. lan 296. (1) (a) Ukljuenje informacijske privilegije (privilegije zadravanja informacija) u lan 296. (1) (a) sa izuzetkom lana 7. Nacrta Direktive, moe biti osnova za izmjene i dopune Nacrta Direktive koji je usvojio Evropski parlament.41 U vezi sa ovim parlament je predloio: Da se Komisiji omogui da trai od zemalja-lanica opravdanje za pozivanje na tajnost, ako dravna sigurnost to zahtijeva.42 Informacijska privilegija iz lana 296. (1) (a) se moe koristiti kako bi kontrola nad lanom 296. (1) (b) EZ i lanom 7. Nacrta Direktive bila tea. Komisiji jednostavno mogu nedostajati potrebne informacije kako bi se djelovalo u svrhu spreavanja zloupotrebe ovog lana. Ipak, informacije potrebne kako bi se djelovalo protiv zloupotrebe lana 296. (1) (a) nee uvijek biti predmet
Detaljno o tome vidi: M. Trybus, European Defence Procurement Law: International and National Procurement Systems as Models for a Liberalised Defence Procurement Market in Europe, supra note 4, chapters 9 - 12; Developing a Model for the Regulation of European Defence Procurement, (1999) 11 European Review of Public Law 115; National Models for the Regulation of the Acquisition of Armaments: Towards a European Defence Procurement Code?, S. Arrowsmith i A. Davies (eds.) Public Procurement: Global Revolution (Kluwer Law International: London, 1998), 71.
41 40
Takoer moe biti vezano za sigurnosni izuzetak br. 1 ugovori proglaeni tajnom predstavljeno u slijedeem dijelu. 42 Osnovne izmjene i dopune usvojne od Evropskog parlamenta: Javni sektor, aneks B, ukljuenost.
- 129 -
dr Martin Trybus
tajnosti. Postojat e sluajevi u kojima se zatitniki motivi takve mjere mogu dokazati na osnovi palamentarnog zapisnika, javnih izjava politiara ili samih mjera. lan 296. (1) (a) nije bio predmet presude u sluaju Komisija v. panija. Tako ova izmjena predstavlja suptilno ogranienje informacijske privilegije. Izuzeci zbog tajnosti i sigurnosti Druga kategorija izuzetaka vezanih za odbranu su izuzeci koji se tiu sigurnosti. Dobar primjer ovakve vrste izuzetaka jeste lan 2. Direktive o nabavci roba. Ova Direktiva se ne primjenjuje na [...] b) ugovore o nabavci koji se proglase tajnim ili ugovore ije izvrenje mora biti popraeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima, propisima ili administrativnim odredbama na snazi u toj zemlji-lanici ili kada zatita osnovnih interesa te zemlje-lanice tako zahtijeva. lan 4. (b) Direktive o nabavci radova, lan 4. (2) Direktive o nabavci usluga i lan 10. Komunalne Direktive sadre slino izuzee. lan 16. Nacrta Direktive ima isti tekst kao i navedeni lanovi ovih Direktiva.43 Prema Memorandumu sa objanjenjima, lan 16. Nacrta Direktive odgovara odredbama vaeih direktiva i kao takav on nije izmijenjen. Tako je slijedee tumaenje zasnovano na lanu 16. Nacrta Direktive, koji sadri niz od tri izuzetka od primjene tog Prijedloga. Ti izuzeci se odnose na ugovore koji ukljuuju civilnu robe i robu dvostruke namjene, obzirom da su ugovori koji ukljuuju teke odbrambene materijale ve ranije tretirani posebnim izuzeem u lanu 7. Nacrta Direktive. Izuzetak zbog sigurnosti br. 1: ugovori proglaeni tajnom Prvi izuzetak odnosi se na ugovore proglaene tajnom, kada bi objavljivanje obavjetenja odavalo osjetljive, vojne informacije, a kada je ugovor tako osjetljive prirode da se ne smije objavljivati obavjetenje. Samo injenica da se planira takav ugovor je tajna. Primjer: Zaljevski rat. Objavljivanje ugovora o kupovini atora otpornih na toplotu bi moglo irakim tajnim slubama dati naznake o tome koliko vojnika britanske trupe alju u Zaljev. Jo jedan primjer moe biti neka tajna misija koja zahtijeva nabavku posebne robe. Javno oglaavanje takve nabavke je ravno javnom oglaavanju tajne misije.
Direktive se ne primjenjuju na ugovore o javnoj nabavci kada su ugovori proglaeni tajnom, kada njihovo izvrenje mora biti popraeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima, propisima i administrativnim odredbama veeim u toj zemlji-lanici, ili kada to zatita osnovnih sigurnosnih interesa te drave zahtijeva.
43
- 130 -
dr Martin Trybus
Ukazano je na to da se potreba za tajnou ne mora neophodno tumaiti usko samo kao odredba koja se odnosi na objavljivanje ugovora.44 Ona takoer moe ukljuivati svaki aspekt ili zahtjev Direktive koji bi imao negativan efekat na tajnost. Primjeri takvih aspekata su zahtjev za dostavljanje istih informacija svim kandidatima kada je u pitanju odreeni ugovor ili zahtjev slanja izvjetaja komisiji kod upotrebe nekonkurentnih postupaka. lan 296. (1) (a) navodi informacije koje se smatraju tajnom radi dravne sigurnosti. Kako je ranije objanjeno, lan 7. Nacrta Direktive odnosi se na cijeli lan 296., koji ukljuuje i stav (1) (a) tog lana. Tako izuzetak zbog sigurnosti br. 1 ugovori proglaeni tajnom ukljuuje aspekte izvan predmeta lana 296. (1) (a), kao to su akspekti koje ukljuuju izuzeci kao lan 30. EZ. Izuzeci iz Zakona EZ moraju se usko tumaiti.45 Oni su predmet detaljne kontrole u obliku testa proporcionalnosti.46 Tako se pretpostavlja da e u praksi prvi sigunosni izuzetak za ugovore proglaene tajnom vjerovatno biti prihvaen u izuzetnim kriznim sluajevima ili u predratnom stanju. To ne znai da se taj izuzetak ne moe primijeniti i izvan takvih situacija. Uz to, koncept krize takoer moe ukljuivati ozbiljne situacije u miru, kao to je kidnapovanje iz 70-ih godina u Entebeu i Mogadiu. Ipak, malo je vjerovatno da e se smatrati dovoljno proporcionalnim kada te situacije na postoje. Postoje dva glavna argumenta za ovu predpostavku. Prvo, postoji mogunost zloupotrebe. Ovakav izuzetak se ne primjenjuje na teke odbrambene materijale i usluge vezane za njih obzirom da su oni ve ukljueni u jo posebniji izuzetak. Tako se on primjenjuje na civilne robe i robe dvostruke namjene47 i sline radove i usluge. Skora svaka aktivnost vezana za nabavku koju vri organ za nabavke u odbrambene svrhe u vezi sa ovakvim ugovorima moe potpadati pod ovaj izuzetak radi sigurnosti. Time bi ire tumaenje bilo suprotno ukljuenju nabavke civilnih roba i usluga, kao i roba i usluga dvostruke namjene pod jurisdikciju agencija za nabavku u odbrambene svrhe. Jasan prikaz tog ukljuivanja jeste lan 5. (1) (a) Direktive o nabavci roba48 i injenica da organi za nabavku u svrhu odbrane zemalja-lanica jesu
S. Arrowsmith, vidi gore 2, 152. Sluaj C-222/84, Johnston, vidi gore 18, paragraf 26. Vidi takoer sluaj C-13/68, Salgoil, vidi gore 21, 192. 46 Sluaj C-72/83, Campus Oil Limited v. Minister for Industry and Energy, [1984] ECR 2727, 2764, [1984] 3 CMLR 544, 558. Ovaj test ima tri elementa. Prvo, ta mjera mora zadovoljavati cilj osiguranja javne sigurnosti. Drugo, ta mjera mora biti adekvatna, odnosno, da ne postoji nijedna druga mjera, koja je manje restriktivna sa stajalita slobodne razmjene roba, a koja moe postii isti rezultat. Tree, pozitivan efekat na tu mjeru s ciljem zadovoljenja sigurnosnih zahtjeva mora biti balansiran sa negativnim efektom na inteno trite. A.G. van Gerven u sluaju C-159/90, SPUC v Grogan [1991] ECR I-4685 citira G. de Brca, The Principle of Proportionality and its Application in EC Law, (1993.) 13 Yearbook of European Law 105, 113 ukljuujui i kontraverzni trei element. Takoer pozitivno miljenje o ovom trodijelnom testu (zasnovano na istom testu njemakog upravnog zakona, vidi P. P. Craig i G. de Brca, EU Law, (OUP: Oxford, 2 ed. 1998), 350): J. Schwarze, European Administrative Law (Sweet & Maxwell: London, 1992), 712. Ostali elementi podlijeu kontroli Suda, a to su legitimna oekivanja, principi nediskriminacije i transparentnosti. 47 Materijali koji se mogu koristiti i za vojne svrhe i civilne svrhe nisu na listi u skladu sa lanom 296. (2). 48 Naslovi II, III i IV i lanovi 6. i 7. primjenjuju se na ugovore o javnoj nabavci roba: - koje dodjeljuje ugovorni organ [], ukljuujui ugovorne organe navedene u aneksu I u polju odbrane [].
45 44
- 131 -
dr Martin Trybus
nabrojani kao ugovorni organi u aneksima te Direktive. Uz to, lan 7. Nacrta Direktive eksplicitno podvodi nabavne aktivnosti odbrambenih nabavnih agencija pod reim nove Direktive. Ograniavajui izuzetke samo na krizne situacije, potrebno je pokuati izbjei situaciju u kojoj e ovaj izuzetak postati glavna rupa u zakonu za agencije za nabavku u odbrambene svrhe kako bi one izbjegle primjenu Direktive na civilne robe i robe dvostruke namjene. Drugo, ire tumaenje bi izbrisalo diferencijaciju iz lana 296. (1) (b) izmeu civilnih roba i roba za dvostruku namjenu sa jedne strane, i tekih odbrambenih materijala sa druge strane. Ponovo, izuzetak zbog sigurnosti primjenjuje se uglavnom na ugovore o civilnoj robi i robi dvostruke namjene. Ugovori za teke odbrambene materijale su ugovori koji uglavnom zahtijevaju odreen stepen tajnosti. Ostali ugovori uglavnom to ne zahtijevaju. Da je zakonodavac namjeravao da ukljui opi izuzetak za sve nabavne aktivnosti organa za nabavku u polju odbrane, kada je u pitanju primjena Direktive, zakonodavac bi u tu svrhu formulirao jedan jasan i nedvosmislen izuzetak.49 injenica da zakonodavac nije ukljuio takav jedan izuzetak, ni u vaee Direktive ni u Nacrt Direktive, jasno ukazuje na to da zakonodavac eli se Direktive primjenjuju na civilne robe i robe dvostruke namjene koje nabavljaju organi za nabavku u polju odbrane. U protivnom je zakonodavac mogao ukljuiti opi izuzetak bez ukljuivanja izuzetka za teke odbrambene materijale. U tom sluaju ire tumaenje tog izuzetka iz lana 16. Nacrta Direktive bi predstavljalo glavni put pravdanja izuzetka u vezi sa tekim odbrambenim materijalima. Svrha tog izuzetka jeste koritenje samo u svrhu iskljuivo ratnih ili kriznih situacija. Izuzetak zbog sigurnosti br. 2: posebne sigurnosne mjere Drugi izuzetak primjenjuje se kada izvrenje odreenog ugovora mora biti popraeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonom, propisima ili administrativnim odredbama vaeim u toj odreenoj zemlji-lanici. Izuzetak ukljuuje i odbranu, ali nije izriito ogranien samo na nju. On se moe odnositi i na osjetljivu robu, kao to je oprema za borbu protiv kriminala ili terorizma, koja bi se mogla zloupotrijebiti u druge svrhe.50 Izuzetak se primjenjuje samo na ugovore o nabavci civilnih roba i roba dvostruke namjene. Izuzeci se moraju ue tumaiti51 i podlijeu striktnim testovima proporcionalnosti. To znai da izuzetak mora biti odgovarajui i neophodan kako bi se postiglo
Vidi na primjer lan XXI Opeg sporazuma o tarifama i trgovini - GATT (vidi takoer lan XIV bis Opeg sproazuma o trgovini i uslugama i lan 73. Sporazuma o aspektima trgovine po pitanju prava o intelektualnoj svojini - TRIPS): Nita u ovom Sporazumu nije osmiljeno [] kako bi se ugovornim organima onemoguilo da djeluju na svaki nain koji smatraju potrebnim a u svrhu zatite svojih esencijalnih sigurnosnih interesa [] (ii) vezano za prodaju oruja, municije, i ostalih ratnih materijala kao i za promet drugim robama i materijalima koji se sprovodi diretkno ili indirektno u svrhe nabave u vojne svrhe; []. [sa naglaskom]. 50 Primjer predlae Arrowsmith, vidi gore 2, 153. 51 Sluaj C-222/84, Johnston, vidi gore 18, paragraf 26. vidi takoer sluaj C-13/68, Salgoil, vidi gore 21, 192.
49
- 132 -
dr Martin Trybus
zadovoljenje sigurnosti. Ovaj drugi zahtjev u stvari znai da ne smije postojati ni jedna druga mjera koja je manje tetna za interno trite od tog izuzetka. U sluaju Evans Medical52 Sud je naveo da ovaj izuzetak ne ukljuuje dostavu lijekova. Sud je predloio da se prevencija zloupotrebe osjetljivih materijala moe postii otvorenim ili ogranienim postupkom53 uzimajui u obzir sposobnost kompanije da obezbijedi adekvatnu sigurnost kao jedan od kriterija za dodjelu ugovora. U suprotnome, ugovorni organi bi jednostavno mogli navesti stroge sigurnosne standardne unutar minimalnih specifikacija tog ugovora. Isti argument primjenjuje se na ostalu osjetljivu opremu. Tako se ovaj izuzetak moe koristi samo kada je izuzetak jedini nain postizanja prevencije zloupotrebe osjetljivih materijala. Zemlje-lanice koje se pozivaju na taj izuzetak moraju dokazati da se taj cilj ne moe postii drugim sredstvima, kakva su sredstva na koja ukazuje Sud. Izuzimanje od primjene Direktive je drastina mjera koja nee tako jednostavno proi test proporcionalnosti. Izuzetak zbog sigurnosti br. 3: osnovni sigurnosni interesi Trei izuzetak se primjenjuje u sluaju kada zatita osnovnih interesa zemljelanice to zahtijeva. Na ovaj izuzetak se zemlja-lanica moe osloniti kada eli vriti nabavku od dravne kompanije u svrhu odravanja odreenih industrijskih djelatnosti iz stratekih razloga. Ovaj izuzetak se odnosi samo na civilne robe i robe dvostruke namjene. Ovaj izuzetak se treba tumaiti kao izuzetak koji ukljuuje iste okolnosti kao i sigurnosna derogacija vezana za propise o slobodnoj razmjeni iz lana 30. EZ koji ukljuuje dravnu sigurnost, kao dio jednog ireg koncepta javne sigurnosti, kao razlog za derogiranje Sproazuma. U sluaju Campus Oil Sud je presudio, u vezi sa Republikom Irskom, da se ti sigurnosni interesi mogu implementirati i ekonomskim putem. Sluaj je tretirao pravilo po kome uvoznici sirove nafte moraju kupovati 35% potrebnih materijala samo od irskih rafinerija. Ipak, ova presuda ima limitiranu primjenu. Opet, izuzetak se mora tumaiti ue.54 Tako u ovom sluaju dravna industrijska ili tehnoloka djelatnost, kada su u pitanju civilne robe ili usluge i robe ili usluge dvostruke namjene, mora biti u opasnosti od zatvaranja ili prestanka rada, ako ne bude imala narudbe od dravnog organa koji vri nabavku u polju odbrane. Bez tog ponuaa, na primjer, taj organ bi morao nabavljati tu robu iz inostranstva. Ta djelatnost mora biti jedinstvena za neku malu zemlju ili taj ponua mora biti jedini ponua u odreenoj regiji zemljelanice sa velikom teritorijom, npr. Francuska ili vedska. Veina nabavke
Sluaj C-324/93, R. v. Secretary of State for the Home Department ex parte Evans Medical, [1995] ECR I-563; [1996] 1 CMLR 53. 53 Sve Direktive ukljuuju otvoreni, organieni i pregovaraki postupak. Nacrt prijedloga uvodi i novi postupak koji se zove konkurentski dijalog, vidi Odjeljak V Postupci, naroito lan 28. 54 Sluaj C-222/84, Johnston, vidi gore 18, paragraf 26. Vidi takoer sluaj C-13/68, Salgoil, vidi gore 21, 192.
52
- 133 -
dr Martin Trybus
tekih odbramenih materija e zadovoljiti ovaj zahtjev.55 Taj izuzetak se, ipak, primjenjuje na civilne robe i usluge ili robe i usluge dvostruke namjene gdje uglavnom postoji vie od samo jednog ponuaa za veinu proizvoda. Tako e se ovaj izuzetak primjenjivati samo na limitiran broj trita. Nadalje, ta djelatnost mora biti relevantna za dravnu sigurnost, jedini dravni ponua za naftu, na primjer, e zadovoljiti ovaj zahtjev, obzirom da je nafta neophodna kako bi se tenkovi kretali. Jedini ponua u zemlji, na primjer, sira, nee zadovoljiti ove zahtjeve, obzirom da vojnici mogu umjesto sira jesti i neto drugo.56 Tako da se ovaj izuzetak primjenjuje samo na nekoliko proizvoda. Uz to, prihvatanje ekonomskih sredstava za implemetaciju sigurnosnih ciljeva od strane Suda u sluaju Campus Oil ne mora uvijek neophodno biti primjenjeno u drugim zemljama-lanicama. Republika Irska je geografski izolirana i bilo bi teko dostaviti bitnu robu iz drugih dijelova Unije tokom ozbilje krize.57 Uz to, za razliku od veine ostalih zemalja-anica Irska je neutralna i u teoriji za vrijeme rata ne bi imala saveznike.58 Jednoj zemlji-lanici u srcu Evrope, koja je takoer lanica NATO-a, moe biti teko opravdati zatitu sigurnosnih interesa ekonomskim putem. Time se ova presuda moe primjenjivati na tek nekoliko zemalja-lanica, naime Irsku, vedsku, Austriju i Finsku. Konano, svako pozivanje na ovaj izuzetak e biti predmet strogog testa proporcionalnosti. Taj test proporcionalnosti e uzeti u obzir navedene argumente po pitanju trita, proizvoda i neutralnosti. Izuzimanje od primjene Dikretive vjerovatno nee biti prihvaeno kao neto to je neophodno, kada odreena industrijska djelatnost nije krucijalna za odbranu ili kada tu robu moe bez problema dostaviti susjedni NATO saveznik. Tako e pozivanje na ovaj izuzetak biti jako teko prihvaeno od strane Suda. Ovaj izuzetak zbog sigurnosnih razloga se moe tumaiti kao pokrivanje situacije navedene u lanu 297. EZ. Argument za ovo tumaenje jeste da u protivnom, ove situacije nisu uope tretirane Direktivom, i da bi tako i u ratnom periodu agencije za nabavku u polju odbrane morale nabavljati civilne robe i robe dvostruke namjene na osnovu Dirketive. Ipak, postoje dva argumenta protiv ovakvog tumaenja. Prvo, zakonodavac je mogao ukljuiti izuzetak koji
Vidi dio o svakoj zemlji: Francuska, Njemaka i Velika Britanija i odjeljak I: M. Trybus, European Defence Procurement Law, vidi gore 4. 56 Sluaj C-231/83, Cullert v Centre Leclerc [1985] ECR I-306, 313, [1985] 2 CMLR 524, 535 A.G. Verloren van Themaat pominje paragrafe 34 i 47: Campus Oil i navodi da: oslanjanje na javnu sigurnost se moe opravdati jedino ako je taj proizvodni kapacitet neophodan za ispravno funkcioniranje javnih institucija u Irskoj, osnovne javne slube i ak i za opstanak njenih stanovnika. 57 Vidi A. G. Slynn u sluaju C-72/83, Campus Oil, supra note 36, 2764, i argumente Vlade Republike
55
ratnih situacija. Ovaj princip zahtijeva da zamlje-lanice pomau jedna drugoj kao i to jeste jedan od razloga osnivanja Unije, vidi sluaj C-77/77, BP v. Komisija [1978] ECR I-1513, [1978] 3 CMLR 174, paragraf 15.
ekonomskoj situaciji slinoj Irskoj i koji svi smatraju svoje rafinerije esencijalnim elementom dravne sigurnosti. Zbog lana 297. princip solidarnosti unutar Zajednice bi semogao javiti za vrijeme kriznih ili
Irske, 2735. 58 Vidi argumente Irish National Petroleum Corporation Limited u sluaju Campus Oil, vidi gore 36, 2738, pominje se Austrija, Barbados, Kipar, Jamajka, Novi Zeland i Tajland koji su u geopolitikoj i
- 134 -
dr Martin Trybus
se direktno poziva na lan 297. kako je to uradio sa lanom 296. Zakonodavac to nije uradio ni u vaeim Direktivama ni u Nacrtu Direktive. Drugo, situacije u lanu 297. su ve dovoljno obraene u sigurnosnim izuzecima. U ovakvim situacijama derogacije e lako biti prihvaene kao proprocionalne. Izuzeci u Sporazumu i Direktivama Ovi izuzeci iz Direkiva nisu izuzeci iz Sporazuma. To je bitna razlika izmeu izuzetaka iz lana 2. (1) (b) Direktive o nabavci roba i lana 16. Nacrta Direktive s jedne strane, i lana 4. (1) Direktive o nabavci usluga i lana 7. Nacrta Direktive s druge strane. Ovi drugi su izuzeci koji imaju svoj ekvivalent u Sporazumu: lan 296. Time se mogunost pozivanja na neki izuzetak u vezi sa nabavkom tekih odbramenih materijala i za njih vezanih usluga, ako dravna sigurnost to zahtijeva, primjenjuje i na Direktivu i Sporazum. Suprotno tome, izuzeci iz lana 2. (1) (b) Direktive o nabavci roba, lana 4. (b) Direktive o nabavci radova, lana 4. (2) Direktive o nabavci usluga, lana 10. Komunalne Direktive i lana 16. Nacrta Direktive nemaju direktni ekvivalent u Sporazumu. Jedan primjer kada ova razlika moe postati bitna jeste potreba za tajnou ugovora kojom se opravdava neoglaavanje ugovora u Slubenom glasniku pozivanjem na prvi izuzetak iz lana 16. Nacrta Direktive. Ista potreba za tajnou, ne mora biti dovoljna kako bi se pozvali na lan 30. EZ, i kako bi se nametnuo uslov da e se uzeti u obzir samo domai ponuai. Postoji mogunost da se osigura tajnost, ak i ako se ugovor dodjeljuje ponuaima i iz drugih zemalja-lanica, time to e se u ugovor ukljuiti klauzule o tajnosti. Obzirom da se Sporazum mora primjenjivati ak i kada se primjenjuje neki izuzetak iz Direktiva, efekat ovog drugog je limitiran. Ugovori meunarodnih organizacija u polju odbrane Najbitniji primjer za izuzetak kada su u pitanju meunarodne organizacije nalazi se u lanu 4. (c) Direktive o nabavci roba. Ova Direktiva se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavci roba koje reguliraju razliita pravila za postupke nabavki i koji se dodjeljuju [...] (c) prema posebnim pravilima i postupcima meunarodnih organizacija. lan 5. (c) Direktive o nabavci radova i lan 5. (c) Direktive o nabavci roba su slini ovom lanu. lan 17. (c) Nacrta Direktive ima isti tekst kao lanovi u Direktivama.59 Prema Memorandumu sa objanjenjima, lan 17. Nacrta Direktive je isti kao vaei propisi i usvaja te propise bez izmjene njihovog
Ova Direktiva se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavci roba koje reguliraju razliita pravila za postupke nabavki i koji se dodjeljuju [...] (c) prema posebnim pravilima i postupcima meunarodnih organizacija.
59
- 135 -
dr Martin Trybus
obima. Tako se smatra da se slijedee tumaenje vaeih Direktiva primjenjuje jednako i na Nacrt Direktive. Historija Javljanjem novih evropskim meunarodnih organizacija u podruju nabavke u odbrambene svrhe, kao to su Organizacija za zdruenu nabavku naoruanja (OCCAR Organisation for Joint Armaments Procurement)60 i Zapadno evropska grupa za naoruanje (WEAG Western European Armaments Group),61 ovaj izuzetak bi mogao dobiti veu vanost. Ovaj drugi je organiziran unutar Zapadno evropske unije (WEU Western European Union) i ima za cilj stvaranje Evropske agencije za naoruanje (EA European Armaments Agency) i funkcionira na osnovu obavezno primjenjivih pravila.62 Jedan dio te Unije, Zapadno evropska organizacija za naoruanje (WEAO Western European Armaments Organisation), dijeli pravni subjektivitet sa WEU. Nabavku materijala e obavljati lanice unutar WEAG-a, a ne WEAG kao meunarodna organizacija.63 OCCAR EA su takoer predloili set pravila za svoje lanice. Te organizacije bi mogle koristiti izuzetak koji se nalazi u lanu 17. (c) Nacrta Direktive za izuzimanje svih njihovih nabavki, tekih materijala, lakih materijala i civilnih materijala od primjene Direktiva. Tako bi utjecaj novog tumaenja lana 296. (1) (b) mogao biti kompromitiran u praksi. Ove organizacije mogu ne samo napraviti svoja pravila za nabavku kada su u pitanju teki odbrambeni materijali ve mogu postati prijetnja za aquis communautaire kada su u pitanju nabavka sredstava dvostruke namjene i civilnih sredstava. Nabavka dravnih organa u polju odbrane koju sada reguliraju Direktive bi mogla biti izuzeta iz Direktive, ako odgovornost za takve organe pree na nove meunarodne organizacije.
Skraenica od francuskog naziva Organisme conjoint de coopration en matire darmement. Sjedite se nalazi u Bonu. etiri drave lanice su Francuska, Njemaka, Velika Britanija i Italija. panija i vedska su se pridruile 1998. pismom namjere. Belgija i Holandija su se prijavila za lanstvo. Vidi H. J. Prie, vidi gore 2, 322-323; M. Trybus, European Defence Procurement Law, vidi gore 4, 20. 10 septembra 1998. godine ministri odbrane zemalja uesnica potpisali su OCCAR sporazum u Farnboroughu, vidi: http://defence-data.com/f98/pagefa46.htm. 61 See Prie, vidi gore 2, 321 - 322; M. Trybus, European Defence Procurement Law, vidi gore 4, 18 20 i 31 - 44. 62 Punopravne lanice WEAG su Austrija, Belgija, eka, Danska, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Italija, Luksemburg, Holadija, Norveka, Poljska, Portugal, panija, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, vidi: http://www.weu.int/weag/index.html. 63 Za WEAG vidi: M. Trybus, European Defence Procurement Law, vidi gore 4, Dio II The Western European Armaments Group and the European Defence Equipment Market as a Model for Regulating Defence Procurement, p. 31 - 45.
60
- 136 -
dr Martin Trybus
Tumaenje Meunarodna organizacija u smislu lana 17. (c) Nacrta Direktive se mora tumaiti kao organizacija iji lanovi su samo drave ili druge meunarode organizacije. To ukljuuje ugovore dodijeljene u skladu sa pravilima Ujedinjenjih naroda ili Svjetske banke. Ugovori koje te organizacije dodjeljuju nisu ni u kom sluaju ukljueni ovdje, obzirom da oni prema definiciji iz Direktive nisu ugovorni organi. Pojam meunarodne organizacije mora biti usko tumaen kao pojam organizacije ije lanstvo ukljuuje zemlje koje nisu zemlje-lanice EU (tree zemlje). Tako jedna organizacija sa lanicama koje su sve lanice EU nije meunarodna organizacije u smislu lana 17. (c) Nacrta Direktive. Uz to, dio organizacije koji je formiran od dvije ili vie zemalja-lanica Evropske unije se prema Direktivama smatra ugovornim organom. To je tako zbog toga to takvo jedno tijelo ili ugovorni organ predstavlja samo zamjenu za ugovorni organ koji je sada reguliran Direktivama i eksplicitno naveden u aneksima.64 Cilj lana 17. (c) Nacrta Direktive nije da prui zemljama-lanicama jako fleskibilan nain za izbjegavanje primjene Direktiva. U protivnom, one bi jednostavno mogle osnovati novu meunarodnu organizaciju kako bi izbjegle primjenu Direktiva na vei dio njihovih nabavnih aktivnosti. Francuskonjemaka agencija za ceste, na primjer, bi onda mogla dodjeljivati ugovore visokih vrijednosti koji su trenutno pokriveni Direktivama, bez primjene tih Direktiva. Cilj propisa kakav je lan 17. (c) Nacrta Direktive jeste da rijei konfliktne sluajeve izmeu Direktiva EZ i propisa drugih meunarodnih organizacija, npr. Eurocontrola ili Evropske prostorne agencije (ESA European Space Agency). Takvi lanovi samo pojanjavaju to da Unija ne eli da se mijea u nabavne aktivnosti drugih meunarodnih organizacija. Ovakvo tumaenje korespondira sa lanom 307. EZ (raniji 234.).65 Taj lan navodi da prava i obaveze iz raznih sporazuma, zakljuenih prije stupanja Sporazuma na snagu, izmeu jedne ili vie zemalja-lanica s jedne strane, i jedne ili vie treih zemalja s druge strane, nee biti pogoeni odredbama Sporazuma. Ovo vrijedi za sporazume koji su sklopljeni nakon stupanja Sporazuma na snagu. Samo sporazumi sa treim zemljama nee biti pogoeni. Svi postojei sporazumi izmeu zemalja-lanica koji nisu u skladu
Direktive sadre anekse koji navode ugovorne organe na koje se primjenjuju direktive. Ta lista je neiscrpna i slui za ilustraciju. 65 lan 307. navodi: [1] Prava i obaveze koji proizilaze iz sporazuma zakljuenih prije 1. januara 1958. godine ili, za Zemlje pristupnice, prije datuma njihovog pristupa, izmeu jedne ili vie Zemalja-lanica s jedne strane, i jedne ili vie treih zemalja s druge strane, nee biti izmijenjene Sporazumom. [2] U onom obimu u kojem ti sporazumi nisu u skladu sa Sporazumom, zemlja-lanica ili Zemlje u pitanju e poduzeti odgovarajue korake kako bi eliminirale uspostavljene nepravilnosti. Zemlje-lanice e, tamo gdje je to neophodno, pomagati jedna drugoj u ovom poslu, i gdje to bude mogue, usvojiti, zajedniki stav. [3] Pri primjeni argumenata iz prvog paragrafa, Zemlje-lanice e uzeti u obzir injenicu da prednosti dodijeljene ovim Sporazumom svakoj zemlji-lanici ine sastavni dio Zajednice, te su time neodvojivo vezane za formiranje zajednikih institucija, dajui im ovlasti i iste privilegije kao i Zemljama-lanicama. [sa naglaskom].
64
- 137 -
dr Martin Trybus
sa Sporazumom moraju se prilagoditi Sporazumu, kako je navedeno u drugom stavu lana 307. To znai da je u svakom sporazumu izmeu zemalja-lanica koji je zakljuen nakon stupanja Sporazuma na snagu, bez uee treih zemalja, a koji nije kompatibilan sa Sporazumom, Sporazum EZ superiorniji. Tako organizacije kao OCCAR- E.A. moraju slijediti Direktive pri vrenju svojih nabavnih aktivnosti, osim ako ne koriste neki drugi izuzetak. Ostali izuzeci Ostali izuzeci iz Direktiva su manje znaajni kada je u pitanju nabavka u polju odbrane. Ti izuzeci ukljuuju izuzetke za ugovore vezane za meunarodne sporazume koji ukljuuju druge zemlje,66 ugovore vezane za meunarodne sporazume o stacioniranju trupa,67 ugovore za kupovinu zemljita, dostava od strane nekog drugog ugovornog organa u skladu sa ekskluzivnim pravima68 i ugovore za nabavku radova javne stambene izgradnje. Izuzeci vezani za ugovore na osnovu meunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa iz lana 4. (b) Direktive o nabavci roba, lana 5. (b) Direktive o nabavci radova i lana 5. (b) Direktive o nabavci usluga prima facie izgledaju kao da imaju odreeni znaaj za nabavke koje vre organi za nabavku u polju odbrane. Ipak, izgleda da ti izuzeci nemaju mnogo praktinog znaaja i da nikada nisu bili predmetom sudske ili akademske analize.69 Moe se pretpostaviti da su oni posebno pravljeni za amerike, britanske, francuske ili neke druge trupe stacionirane u Njemakoj. Na osnovu njihovog teksta, oni se takoer primjenju na njemake trupe stacionirane u Holandiji. lan 17. (b) Nacrta Direktive sadri stav kojim, u skladu sa Memorandumom sa objanjenjima, prilagoava te odredbe bez izmjene njihovog obima. Tako je ovaj izuzetak takoer dio Nacrta Direktive. Razumljivo je da amerike trupe stacionirane u zemlji-lanici trebaju biti izuzete od primjene Direktiva. Te trupe nisu dio javnog organa zemlje-lanice. Objanjenje za izuzimanje trupa jedne zemlje-lanice stacioniranih u drugoj zemlji-lanici, ipak nije jasno. Ove Direktive, koje podlijeu drugim izuzecima, bi trebale time pokriti nabavku za te trupe. Nacrt Direktive bi trebao to detaljnije pojasniti.
66
lan 4. (a) Direktive o nabavci roba, 5. (a) Direktive o nabavci usluga, 5. (a) Direktive o nabavci radova. 67 lanovi 4. (b) Direktive o nabavci roba, 5. (b) Direktive o nabavci usluga, 5. (b) Direktive o nabavci radova. 68 lan 2. (2) Direktive o nabavci roba. 69 Vidi Arrowmith, vidi gore 2, 155.
- 138 -
dr Martin Trybus
Zakljuci Vaee Direktive javnih nabavki i Nacrt Direktive sadre izuzetke vezane za dravnu sigurnost i odbranu. Zakonodavac je morao ukljuiti te izuzetke kako bi balansirao interese evropskog internog trita sa dravnim sigurnosnim interesima zemalja-lanica. lan 296. (1) (b) EZ stvara osnovu za izuzetak tekih odbramenih materijala u Direktivama. Sud je pojasnio u sluaju Komisija v. panija da lan 296. (1) (b) mora biti usko tumaen. Ovaj lan ne predstavlja automatsko izuzee tekih odbramenih materijala od primjene Sporazuma, ve mora biti posebno opravdan od strane zemlje-lanice, koja time nosi teret dokazivanja tog argumenta kao i pravdanja upotrebe izuzetka. Vaea Direktiva o nabavci roba sadri automatsko izuzee tekih odbramenih materijala koje se ne zahtijeva Spraozumom. Tekst lana 7. Nacrta Direktive izgleda da to uzima u obzir. Time je namjera da se nova Direktiva u principu primjenjuje na teke odbrambene materijale, osim ako se zemlja-lanica ne poziva na izuzetak radi dravne sigurnosti to podlijee kontroli od strane Suda. To je znaajna izmjena. Nije jasno da li su Komisija i zemlje-lanice u potpunosti svjesne posljedica: primjena Direktiva na teke odbrambene materijale, bez prilagodbe koja uzima u obzir specifine karakteristike odbrambenog sektora. Te specifine karakteristike zahtijevaju uvoenje posebne Direktive za nabavku u polju odbrane. Uz to, Direktive sadre odreene izuzetke vezane za dravnu sigurnosti i tajnost koji dozvoljavaju zemljama-lanicama derogiranje Direktiva u izuzetnim okolnostima. Te okolnosti moraju biti usko tumaene i one se primjenjuje na civilnu robu i robu dvostruke namjene, radove i usluge. Kako bi se pozivala na taj izuzetak zemlja-lanica mora opravdati i dokazati te okolnosti za svaki pojedini sluaj. Na osnovu tretmana meunarodnih organizacija u sporazumu, izuzeci po pitanju meunarodnih organizaciju i u Direktivama moraju se tumaiti kao izuzeci koji su ogranieni na organizacije koje ukljuuju tree zemlje. Aktivnosti novih meunarodnih organizacija koje formiraju zemlje-lanice Unije trebaju se provoditi na osnovu Direktiva o nabavkama EZ, osim ako se ne primjenjuje neki drugi izuzetak. Izuzetak vezan za sporazume o stacioniranju trupa bi se samo trebao primjenjivati za trupe treih zemalja stacionirane u zemlji-lanici a ne trupe zemalja-lanica stacionirane u drugoj zemlji-lanici. Zakonodavac trenutno razmatra Nacrt Direktiva. Izmjene vaeeg teksta su mogue i potrebne. Odluka se oekuje u prvom dijelu 2003. godine. Direktiva se nee primjenjivati kroz dravne zakone zemalja-lanica prije kraja 2004. godine. Mogui su i problemi pri implementaciji. Vrijeme e pokazati da li je zakonodavac kreirao odgovarajui pravni okvir koji e ouvati evropsku osnovu za odbrambenu industriju ili je Evropi potrebna Direktiva za nabavku u odbramene svrhe.
- 139 -
Procjena novog zakonodavnog paketa o javnoj nabavci Sue Arrowsmith
www.javnenabavke.ba
Procjena novog zakonodavnog paketa o javnoj nabavci
Sue Arrowsmith
1. Uvod Namjena ovog lanka je da prui saetu procjenu propisa Zajednice o javnoj nabavci1 koji je nedavno usvojen. Zajednica je u martu 2004. godine usvojila dvije nove direktive2 koje e skoro u potpunosti zamijeniti sekundarnu legislativu za javne nabavke i dovesti do znaajnih promjena. Komunike Komisije Javna nabavka u Europskoj uniji3, postavlja dva glavna cilja ovog zakonodavnog paketa: pojaavanje fleksibilnosti pri razmatranju novih praksi ili realnog stanja na tritu i pojednostavljivanje vaeih pravila4. Promjene se veim dijelom odnose na ova dva cilja, ali i na druge, na primjer, nove propise o postupcima nabavke u svrhu borbe protiv kriminala. Ovaj lanak analizira kljune promjene i procjenjuje u kojoj mjeri nove mjere ostvaruju planirane zadatke. lanak prvo postavlja pozadinu reformi (sekcija 2). Potom, lanak analizira najznaajnije promjene, bavei se postupcima dodjele ugovora i specifikacijama (odjeljak 3-7), promjenama u pokrivenosti (odjeljak 8-11), i sekundarne politike (odjeljak 12). Na kraju, razmatra u kojoj mjeri su ostvareni kljuni zadaci reforme (odjeljak 13). 2. Historija Smatra se da je diskriminatorna javna nabavka uzrokovala znaajne smetnje trgovini5. Diskriminatorna javna nabavka i drugo kanjivo ponaanje je zabranjeno Sporazumom EZ6 i Sporazum, takoer, postavlja pozitivne obaveze o objavljivanju ugovora, sa ciljem spreavanja diskriminacije.7 Pored toga, direktive reguliraju postupke dodjele veih ugovora. Ove direktive od subjekata zahtijevaju da potuju transparentne postupke,8 sa ciljem spreavanja i nadzora diskriminatornih radnji i obezbjeujui natjecanje diljem Zajednice. Ugovori javnih tijela su uglavnom predmet jedne od tri direktive, Direktive o nabavci radova 93/37/EEZ, Direktive o nabavci roba 93/36/EEZ ili
1 2
Direktiva 2004/18/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o javnoj nabavci usluga Slubeni glasnik 2004., L-134/114 i Direktiva 2004/17/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. koja koordinira postupke nabavke za organe koji djeluju u sektorima vode, energije, transporta i potanskih usluga Slubeni glasnik 2004., L-134/1. 3 Europska Komisija, Komunike, Javna nabavka u Europskoj uniji, COM (98)143. 4 Ibid. p. 3. 5 Iako mnogi smatraju da ovaj problem nije ozbiljan u tolikoj mjeri u kojoj to smatra EZ: vidi, skoranji rad, Madsen, Re-opening the debate on the lack of impact of E.U.-tenders on the openness of public procurement 11 PPLR (2000), 256. 6 Vidi Arrowsmith, The application of the EC Treaty rules to public and utilities procurement, 4 PPLR (1995), 225. 7 Vidi, naroito, sluaj C-324/98, Teleaustria Verglags GmbH and Telefonadress GmbH v. Telekom Austria AG [2000] ECR I-10745. 8 Vidi openito, Arrowsmith, The Law of Public and Utilties Procurement (Sweet & Maxwell, 1996); Lee, Public Procurement (1992); Trepte, Public Procurement in the ECC (CCH, 1993); Weiss, Public Procurement in European Community Law (1993); Bright, Public Procurement Handbook (Wiley, 1994); Fernndez Martn, The EC Public Procurement Rules (OUP, 1996); Medhurst, EU Public Procurement Law (Blackwell, 1997).
Utilities Procurement.
Pomenute teme su detaljnije obraene u drugom izdanju djela; Arrowsmith, The Law of Public and
- 143 -
Sue Arrowsmith
Direktive o nabavci usluga 92/50/EEZ9 (direktive klasinog sektora). Ugovore koje se odnose na sektore u oblasti voda, energije, saobraaja i telekomunikacija, regulira Komunalna Direktiva 93/38/EEZ10. Ovo se ne odnosi samo na javna tijela ve i privatne organe sa posebnim ili ekskluzivnim pravima, koji se smatraju podlonim uticaju vlade. Komisija je 1996. izdala Zelenu knjigu, Public Procurement in the European Union: Exploring the Way Forward11 kako bi izdala debatu o politici javnih nabavki. Cilj nije bio izazivanje promjena irokih razmjera, naprotiv, u dokumentu se navodi da [a] je u oblasti javnih nabavki postavljen potpun legislativni radni okvir i da [b] u tom okviru poeljan period stabilnosti, to znai da mu svrha nije izazivanje fundamentalnih promjena.12 Umjesto toga, predvialo se da e ciljna pitanja (kao to je obuka i informacije) biti postavljena najveim dijelom putem praktinih mjera.13 U svakom sluaju, debata lansirana Zelenom knjigom je na kraju dovela do izmjena u nacrtu zakona: u Komunikeu koji je slijedio, Javna nabavka u Europskoj uniji14, Komisija je na osnovu dobijenih odgovora prihvatila da je legislativa potrebna iz dva glavna razloga. Prvi je bio zbog pojednostavljivanja, koje je obuhvatalo pojanjavanje15 i, gdje je to potrebno, dopune zakona sa ciljem smanjivanja sloenosti pravila.16 Drugi je bio poveavanje fleksibilnosti pri uzimanju u obzir novih praksi ili realnog stanja na tritu17, mahom u odnosu na e-nabavke, partnerstava izmeu javnog i privatnog sektora i liberalizacije komunalnog sektora. Tako je 15. maja 2000. godine Komisija predstavila dva nacrta. Jedan se odnosio na nove konsolidovane direktive za ugovore regulirane direktivama o nabavci radova, roba i usluga, a drugi na direktivu koja bi zamijenila aktuelnu komunalnu direktivu. Nakon skoro etverogodinjeg legislativnog procesa koji je ukljuivao i postupke pomirenja, nove direktive su usvojene 2004. godine. To su Direktive 2004/18/EZ (za ugovore pokrivene trenutnim18 direktivama o nabavci radova, roba i usluga) od sada nova Direktiva klasinog sektora, ili
Direktiva 92/50/EEZ (Direktiva o nabavci usluga), Slubeni glasnik 1992., L-395/33, izmijenjena direktivom 97/52/EZ, Slubeni glasnik 1997., L-328/1; Direktiva 93/36/EEZ (Direktiva o nabavci roba), Slubeni glasnik 1993., L-199/1, izmjenjena Direktivom 97/52/EZ; Direktiva 93/37/EEZ (Direktiva o nabavci radova), Slubeni glasnik 1989., L-395/33, izmjenjena Direktivom 92/50/EEZ supra, se bavi sprovoenjem. 10 Direktiva 93/38/EEZ, Slubeni glasnik 1993., L-199/84, izmijenjeno Direktivom 94/22/EEZ, Slubeni glasnik 1994., L-164/3 i Direktiva 98/4/EZ, Slubeni glasnik 1998., L-101/1. Sprovoenje se vri po Direktivi 92/13/EEZ, Slubeni glasnik 1992., l-76/7. 11 Europska komisija, Zelena knjiga, Public Procurement in the European Union: Exploring the Way Forward COM (1996) 583 (finalni). 12 Ibid. Para 6. 13 Iako se u Zelenoj knjizi jasno navodi da se Komisija ne odrie prava na inicijativu: para 6 Zelene knjige. 14 Citiran Komunike Komisije, vidi gore biljeku 3. 15 Kroz upravljanje. Glavna pomenuta upravljanja se odnose na upravljanje podzakonskih akata, o kojima se raspravlja u odjeljku 12, i upravljanja koncesija: vidi Europska komisija, Commision Communication on Concessions under Community Law od 12. aprila 2000. 16 Ibid. p. 3 17 Ibid. p. 3. 18 Precizno govorei, nove direktive su takoer trenutne u smislu da su drave ve iskoristile sva poveanja fleksibilnosti do kojih su one dovele: vidi iznad, u ovom odjeljku.
9
- 144 -
Sue Arrowsmith
nova Direktiva za javni sektor i Direktiva 2004/17/EZ (za komunalije) od sada nova Komunalna Direktiva.19 Nove direktive su stupile na snagu objavljivanjem20, 1. maja 2004. godine. Nove obaveze navedene u direktivama Zemlje trebaju sprovesti do 31. januara 2006.21 (sa duim rokom, do 1. januara 2009., za nova pravila na polju potanskih usluga22). Zemlje su u izvjesnoj mjeri imale korist od ovoga od maja 2004. godine, u smislu ublaavanja postojeih pravila, na primjer, novim postupkom konkurentskog dijaloga, ali u praksi organi nee uivati vie fleksibilnosti dok Zemlje izmjenama ne usklade svoje domae legislative. 3. Konkurentski dijalog23 3.1. Uvod Jedna od najuvenijih inovacija nove Direktive klasinog sektora je novi postupak, konkurentski dijalog, koji ima za zadatak da uvede vie fleksibilnosti sloenim ugovorima. Trenutno se organi moraju sluiti formalnim tenderima bilo da su u pitanju otvoreni postupci (u kojima se svi mogu natjecati) bilo da su u pitanju ogranieni postupci (u kojima ponude mogu predati samo odabrane firme). U navedenim sluajevima kod kojih je pogodno natjecanje, a nije obavezno formalno raspisivanje tendera, pri natjecanju organi moraju potovati pregovaraki postupak, to podrazumijeva obavjetenje, natjecanje i dodjelu najboljem ponuau, ali doputa znaajnu fleksibilnost u kreiranju postupka, ipak, broj ovakvih sluajeva je ogranien. Krajem 80-tih godina se u Ujedinjenom Kraljevstvu javila potreba za vie fleksibilnosti, naroito kod projekata voenih pod Private Finance Initiative (dalje u tekstu: PFI). U projektima PFI-a, provizija i raspodjela dobara, kao i finansijska provizija, su povjerene privatnom sektoru, to se nadokanuje naknadom za koritenje dobara, uglavnom na period preko dvadeset godina. Ovakav pristup se u UK koristi za izmeu ostalog, infrastrukturu prevoza, zatvore, kole, bolnice i smjetaj, i susree se irom EZ. Neki od ovih projekata su koncesije koje su ili iskljuene iz direktive ili samo blago regulirane24, ali je veina ipak potpuno obuhvaena Direktivom. Otvorene i ograniene procedure nisu podesne za veinu ovakvih projekata. Prvo, one organima nakon to natjecanje zapone uglavnom ne dozvoljavaju upotrebu sukcesivnih tendera i/ili dijaloga, naroito kod eliminiranja nekih uesnika. Ovo je standardna praksa u UK PFI: kod cijena ponuda je
Biljeka 2 iznad. Nova Direktiva javnog sektora lan 83.; Nova Komunalna Direktiva lan 74. 21 Nova Direktiva javnog sektora lan 80. (1); Nova Komunalna Direktiva lan 71. (1). 22 Nova Komunalna Direktiva lan 71. (1). Vidi odjeljak 10 iznad. 23 Vidi takoer Brown, The impact of the new directive on large infrastructure projects: Competitive dialogue or Better the Devil You Know 13 PPLR (2004), 160; Treumer, Competitive Dialogue 13 PPLR (2004), 178. 24 vidi Komisija, Green Paper on public-private partnerships and Community law on public contracts and concessions COM (2004) 327 finalni.
20 19
- 145 -
Sue Arrowsmith
uobiajeno da se predaju samo nacrti ponuda i da se samo neki od njih uvrste u potpunu, finalnu ponudu26. Drugo, otvoreni i ogranieni postupci ne ostavljaju mjesta za dijalog nakon konanih ponuda. Zatim, broj uesnika - kojih je najmanje 5 u ogranienim postupcima moe biti nesrazmjeran po pitanju trokova. Kako bilo, nije sigurno da je pregovaraki postupak uvijek mogu27. Mogui osnovi su (i) (u izuzetnim sluajevima) da je priroda radova ili usluga, ili moguih rizika, takva da nije mogue odrediti opu sumu cijena (ugovori o nabavci radova i usluga)28, i (ii) kada je priroda usluga takva da se specifikacije ne mogu utvrditi dovoljno precizno kako bi se mogao koristiti otvoreni ili pregovaraki postupak (samo ugovori o nabavci usluga).29 Dakle, znaenje ovih provizija nije tano odreeno30, i nije sasvim jasno da li je s obzirom da se odnosi na nekonkurentske oblike pregovarakog postupka31 ovaj postupak predstavlja smetnju te da li ga treba strogo tumaiti. Ovo je vano, jer je kod nemogunosti organa da utvrde specifikaciju obino pitanje u kojoj mjeri je to izvodljivo. Uglavnom je mogue odrediti nekakvu specifikaciju, ali bez daljeg dijaloga to ne mora biti i optimalna specifikacija. EZ je prihvatila injenicu da je potrebno vie fleksibilnosti mahom zbog uticaja na njene odnose izmeu privatnog i javnog sektora (PPP) u europskoj infrastrukturi transporta,32 i rezultat je novi konkurentski dijalog. 3.2. Osnove za upotrebu konkurenstkog dijaloga Mogunost primjene konkurentskog dijaloga se utvruje, prvo, provjerom lana 28. i 29. postupka dodjele, a potom definicije konkurentskog dijaloga po lanu 1. sloeni pristup. lan 28. postavlja ope pravilo da (kao i do sada) organi moraju koristiti otvorene ili ograniene postupke. Potom iznosi da u specifinim okolnostima izriito navedenim u lanu 29. organi mogu koristiti konkurentski dijalog i da u specifinim sluajevima i okolnostima na koje se izriito odnose lanovi 30. i 31. mogu koristiti pregovaraki postupak. lan 29. (1) navodi: U sluaju naroito sloenih ugovora, kada ugovorni organi smatraju da upotreba otvorenog ili ogranienog postupka nee dovesti do dodjele ugovora, zemljeO praksi u UK vidi Arrowsmith (Ed.), Public-Private Partnerships and PFI; Braun, Strict compliance versus commercial reality: The practical application of EC public procurement law to the UK's Private Finance Initiative, 9 ELJ (2003), 575. 27 Iako se ve koristi u praksi u UK PFI: vidi Arrowsmith i Braun, biljeka 26 iznad.
28 26
Direktiva o nabavci usluga lan 11. (2) (b), Direktiva o nabavci radova lan 7. (2) (c) (i proireno na nabavke pod novim pravilima: vidi odjeljak 4). 29 Direktiva o nabavci usluga lan 11. (2) (c). 30 Vidi Arrowsmith, The European procurement rules and public private partnerships: EU policies in conflict? 37 CML Rev. (2000), 709. 31 Sluaj C-199/85, Komisija v. Italija, [1987] EZR 1039; Sluaj C-71/92, Komisija v. panija [1993] EZR I-5923. 32 Vidi Komunike izmeu Europske Komisije i Vijea, Europskog Parlamenta, Ekonomskog i Socijalnog Komiteta i komiteta podruja u sektoru javno-privatnih odnosa u transeuropskim mrenim projektima COM (97) 453, naroito odjeljak 2.1. i Komunike Komisije naveden iznad biljeka 3, para 2 uvoda.
- 146 -
Sue Arrowsmith
lanice mogu odobriti upotrebu konkurentskog dijaloga tim ugovornim organima. lan 1. (11) direktive (odredba koja definira postpuke dodjele) dalje navodi da se ugovor smatra naroito sloenim kada ugovorne strane: objektivno nisu u stanju definirati tehnika sredstva (u skladu sa zahtjevima direktive o preciznim odredbama u otvorenim i ogranienim postupcima33), dovoljna za zadovoljavanje njihovih potreba, i/ili objektivno nisu u stanju odrediti pravni i/ili finansijski okvir projekta.
Primjer nemogunosti definiranja tehnikih sredstava moe biti situacija kada organ eli nabaviti novi moderan kvalitetan IT sistem za obradu socijalnih podataka, ali nije siguran koje tehnike karakteristike su odgovarajue, bilo po pitanju tehnikih specifikacija opreme, bilo po pitanju odravanja trokova niskim. Drugi primjer moe biti kada organ ne zna koja su mogua rjeenja za PFI projekt smjetaja u smislu, recimo, renoviranja zgrada koje su ve u vlasnitvu organa i/ili nekog drugog, ili novogradnja, ili pak kombinacija to dvoje. Nemogunost odreivanja preciznih pravnih odrednica projekta se moe javiti u sluajevima u kojima nije poznat rizik sa kojim se mogu suoiti terenski dobavljai, na primjer, sa kojim oblicima rizika od terorizma. Iako je iskustvo dovelo do standardizacije u nekim poljima, kod projekata ipak i dalje postoji veliki broj situacija koje treba razrijeiti. Ne moe se sa sigurnou rei da li se finansijska pokrivenost odnosi na finansiranje projekta34 ili na mehanizme plaanja u projektu, ukoliko je ovo prvo u pitanju, onda je ovo drugo obuhvaeno u smislu pravne pokrivenosti. Primjena ovih principa je u nekim specifinim sluajevima teka uslijed dvije (meusobno povezane) neizvjesnosti. Prvo, kao i kod konkurentskih pregovarakih postupaka, nije sigurno da li je konkurentski dijalog zapravo prepreka, te da li ga treba strogo tumaiti. Kada je Komisija prvi put predloila ovaj postupak, predstavila ga je kao standardan.35 No, njegov status nije jasno istaknut: kao to je pomenuto, lan 28. jasno navodi, prvo, da treba koristiti otvorene ili ograniene postupke, a potom navodi da se konkurentski dijalog moe koristiti kao to je navedeno u lanu 29., a pregovaraki postupci kao to je navedeno u lanu 30. U svakom sluaju, ak i ako se konkurentski pregovaraki postupak koristi samo u izuzetnim prilikama, moe se rei da to nije sluaj sa konkurentskim dijalogom koji je strukturiraniji i transparentniji. Sama direktiva ostavlja prostor za interpretaciju, pa s obzirom da posmatran konkurentski dijalog odvojeno od ova dva vida pregovarake procedure, oba iz lana 28., iznosei postupke tako da su pravila za konkurentski dijalog (lan 29.) i pregovarake procedure (lan 30. i 31.) navedena u zasebnim lanovima.
Kako je i navedeno u lanu 23. Ovo se moe rei na osnovu injenice da se recital 29. preambule odnosi na potrebu za ovim postupkom kod projekata koji ukljuuju kompleksno i strukturirano finansiranje. 35 Ali, takoer, kao zamjenu pregovarakog postupka natjecanjem: vidi Komunike Komisije, biljeka 3 iznad, na 2.1.2.2.
34
33
- 147 -
Sue Arrowsmith
Krucijalno pitanje je, da li je konkurentski dijalog izuzetak ili ne? Na primjer, kljuno pitanje je da li je organ u stanju definirati specifikaciju36? Striktno tumaenje bi ograniilo konkurentski dijalog na sluajeve na granici neizvodljivosti, sa druge strane, iroko shvatanje bi moglo dovesti do toga da organ pribjegava dijalogu svaki put kad smatra da nije isplativo ponuditi detaljno odreenu specifikaciju. Preambula podrava iroko shvatanje: recital 29. navodi da se situacija zasniva na injenici da organi objektivno nisu u stanju definirati sredstva za zadovoljavanje potreba ili procijeniti ponude trita u smislu tehnikih rjeenja i/ili finansijskih/pravnih rjeenja [naglaeno]. To znai da postupak treba koristiti ne samo kada organ ne moe izraditi nikakvu specifikaciju, ve barem i onda kada ne moe izraditi specifikaciju koja bi omoguila razmatranje svih solucija. Sljedei problem je oit konflikt izmeu razliitih odredbi, kao to je gore navedeno, lan 29. navodi da je koknurentski dijalog mogu kada organi smatraju da otvoreni i pregovaraki postupak nee rezultirati dodjelom. Ovaj subjektivni izraz nije u skladu sa objektivnim jezikom definicije osnova za pregovarake procedure i kao da predoava element subjektivnog rasuivanja od strane organa pri odluivanju o odrivosti otvorenih i ogranienih postupaka. Sa druge strane, lan 1. (11) navodi da je u pitanju kompleksan ugovor onda kada organ nije u stanju objektivno definirati tehnika sredstva ili pravnu i finansijsku pokrivenost. Ukoliko to znai da sud, po pitanju odrivosti takve definicije, moe potpuno zamijeniti svoj stav stavom organa koji se nadmee, to bi skoro u potpunosti negiralo oitu diskreciju iz lana 29. Bolje tumaenje je da organ moe uivati veu diskreciju od strane sudije ukoliko je u stanju definirati tehnika sredstva i pravnu i finansijsku pokrivenost. To znai da je na organu da procijeni da li je mudro usvojiti preciznu specifikaciju na poetku, ili je bolji nain ponovno vraanje na nju, dakle, upotreba konkurentskog dijaloga. U svakom sluaju, postoji objektivni element u tome da odluku treba donijeti razuman organ.37 To bi konkretno znailo da to, da li organ moe definirati svoje potrebe ne zavisi samo od njegovog razumijevanja trita, vjetine i upuenosti uposlenika, itd., ve od toga to se realno moe oekivati. U tom smislu se preambula, recital 29., odnosi na injenicu da organi mogu nalaziti za nemogue definiranje potrebnih sredstava a da to nije izazvano njihovim propustom. To potvruje da organi ne mogu koristiti konkurentski dijalog za jednostavna natjecanja, samo zato to im nedostaje potrebna strunost u izradi specifikacija. Ovim tumaenjem, konkurentski dijalog je potencijalno mogu ne samo za sloene projekte poput onih kod PFI-ja koji su i pokrenuli usvajanje, ve i za ostale nestandardne nabavke, kao to je nabavka sloenog IT sistema, kod kojih je koristan iterativni postupak. Ipak, ak i kod procedura PFI tipa, ostaju izvjesne sumnje o preciznoj primjeni zbog neodreenosti o kojima se gore govorilo.
36 37
Standard potrebne preciznosti je naveden u novoj direktivi klasinog sektora, lan 23. Ovo prihvata i Brown, biljeka 23, vidi gore.
- 148 -
Sue Arrowsmith
3.3. Sprovoenje konkurentskog dijaloga Konkurentski dijalog posjeduje mnoge ranije navedene osobine koje su vane za sloene postupke i trenutno je ukljuen u pregovaraki postupak, ali nije u otvorene i ograniene postupke. Recimo, u odgovarajuim sluajevima omoguava manji broj inicijalnih natjecatelja (3) nego to ih je u ogranienim procedurama; jasno omoguava fazni pristup dodjeli ugovora; dozvoljava eliminaciju zasnovanu na prvobitnim ponudama; daje znaajan prostor za dijalog nakon zapoinjanja natjecanja; i (ovo je diskutabilno) dozvoljava vei prostor za post-tender dijalog nego to je to sluaj kod otvorenih i ogranienih procedura. Sa druge strane, manje je fleksibilan nego pregovaraki postupak. Recimo, zahtijeva da odabir pobjedinka bude zasnovan na kompletnim ponudama i to ostavlja manje prostora za dopunu ili pregovore za ve prihvaenu ponudu. U kratkim crtama procedura je sljedea. Prvo, ugovorni organ objavljuje ugovor (lan 29. (2)). Mora navesti potrebe i zahtijeve u obavjetenju i odrediti ih, ili u obavjetenju, ili u opisnom dokumentu (lan 29. (2)). Zatim slijedi faza dodjele sa pozvanim kanididatima, odabranim u skladu sa uobiajenim kriterijima odabira38 (mahom finansijsko stanje i tehniki kapaciteti, lan 29. (3)). Kao kod pregovarakih postupaka sa natjecanjem, organ u fazi dodjele39 mora pozvati najmanje 3 operatera kako bi osigurao pravo natjecanje40 (lan 44. (3)). Kod odabira pobjednika koriste se uobiajeni kriteriji, ali se za osnov koristi ekonominost, a ne najnia cijena (lan 29. (1)). U strukturiranju ove faze dodjele, konkurentski dijalog organima nudi vie fleksibilnosti nego otvoreni ili ogranieni postupak. Oni ovu fazu mogu odrediti na razne naine (kao kod pregovarakog postupka), ali pod odreenim ogranienjima. Najvaniji su zahtjevi (to nije ukljueno u eksplicitna pravila pregovarakog postupka41) za dio natjecanja u kojem uesnici moraju predati finalne ponude (lan 29. (6)), kao to emo razmotriti u daljem tekstu. Prije toga svakako ostaje dovoljno prostora za niz razliitih pristupa. Prvo, organ moe ukljuiti vie od jedne faze natjecanja kako bi doprinijela u preciziranju projekta i kako bi omoguila povratnu informaciju uesnicima. Takoer, moe koristiti faze natjecanja da smanji broj uesnika. To je objanjeno u lanu 29. (4), koji navodi da organi mogu organizirati natjecanje tako da je u vidu sukcesivnih faza, kako bi smanjili broj moguih rjeenja o kojima treba razgovarati tokom faze dijaloga, primjenom odabirnog kriterija, pod uslovom da je to navedeno u opisnom dokumentu42. Obaveza koja
Navedeno u lanovima 44. - 52. Direktiva se odnosi na dio faze dodjele koji vodi do konanih ponuda u vidu faze dijaloga no, ovo je uslovan naziv, obzirom da moe obuhvatati i faze natjecanja kao i dijalog u smislu diskusije. 40 Osim ako se manje osoba prijavi na poziv. 41 Diskutabilno je da li se implicira na taj zahtjev. 42 Iako se tekst odnosi na smanjenje broja moguih rjeenja, a ne uesnika, on predoava da je mogue eliminirati uesnike ukoliko njihova rjeenja, oito nee dovesti do najbolje ponude. To je jasno iz lana 44. (4) koji zahtijeva pravo natjecanje u zavrnoj fazi u smislu da postoji dovoljno moguih rjeenja: ova odredba se odnosi na broj uesnika, ali koristi rije mogue rjeenje prije nego uesnik.
39 38
- 149 -
Sue Arrowsmith
namee da treba odabrati ekonomski najprihvatljiviju ponudu implicira da organ mora imati dovoljno informacija kao bi mogao procijeniti da su svi koji su eliminirani zaista bili ekonomski neprihvatljivi. U nekim sluajevima, organ se moe jednostavno ukljuiti u dijalog i onda sprovesti pregovore sa vie uesnika u jednoj fazi. Nije sasvim jasno da li u ovakvim situacijama lan 29. (4) dozvoljava eliminaciju prije faze natjecanja, ili da to, bez prethodne faze formalnog procesa ponude nacrta, spreavaju principi transparentnosti i jednakog tretmana. Moe se rei da je taj formalni proces neophodan, naroito kada je konkurentski dijalog shvaen kao standardan postupak, a ne kao postupak u izuzetnim okolnostima. Dalje, navodi u lanu 29. (4) koji se odnose na smanjenje broja moguih rjeenja o kojima se raspravlja u fazi dijaloga mogu ukazivati da eliminacija nije dio dijaloga, ve je odvojena od njega, pa mora biti obavljena kroz proces natjecanja. Sa druge strane, injenica da postupak eksplicitno zahtijeva tendersku fazu u zakljuku dijaloga, ali ne prije, moe sugerisati da formalno uporeivanje nije neophodno. Fleksibilnost sa kojom smo se susreli daje organima prostora da prate onu vrstu postupka koji se najee koristi u UK za PFI ugovore,43 a koji obuhvataju prvu fazu ponuda kako bi se smanjile brojke, tendersku fazu (fazu natjecanja) za preostale uesnike i (ukoliko je potrebno) dalji dijalog kao i fazu najbolje i konane ponude. Svakako, na kraju postupka, organi moraju sprovesti zakljunu fazu natjecanja. Po tom pitanju lan 29. (6) navodi: Nakon to se objavi zavretak dijaloga, i o tome se obavijeste uesnici, ugovorni organi pozivaju uesnike da predaju konane ponude na osnovu solucije predstavljene tokom dijaloga. Ponude trebaju sadrati sve elemente navedene kao nephodne za izvoenje projekta. lan 29. (7) potom navodi da ugovorni organ procjenjuje dobijene ponude sluei se kriterijima istaknutim u ugovornoj dokumentaciji ili opisnom dokumentu i odabira ekonomski najprihvatljiviju ponudu.... Izvoenje ove poslednje faze postupka je najtee i najkontroverznije. Najbolje je predstavljeno u etiri faze. (i)
Podnoenje konanih ponuda. Prvo pitanje je koliko uesnika mora biti
ukljueno u konanu fazu. lan 44. (4) navodi: U konanoj fazi, broj pristiglih ponuda mora biti dovoljan za pravo natjecanje u smislu dovoljnog broja moguih rjeenja i podesnih kandidata. Reklo bi se da se konana faza odnosi na zavrnu fazu natjecanja fazu u kojoj ugovorni organi biraju najbolju ponudu. Ukoliko se rukovodi zahtjevima o minimalnom broju uesnika u dijalogu najmanje tri moe se rei da je to ujedno i broj uesnika u konanoj fazi. Ipak, to bi moglo biti nerazumno s obzirom na vrlo visoke trokove nekih postupaka, te ukoliko bi postojao dobar razlog da u toj fazi uestvuju samo dva
43
Vidi biljeku 26 iznad.
- 150 -
Sue Arrowsmith
uesnika, moe se rei da je to dozvoljeno44, kao to je to sluaj u pregovarakom postupku45. Sljedee pitanje je koliko dovrene i konane ponude moraju biti. Zahtijevati dovrene i konane ponude pod pritiskom natjecanja pomae i uesnicima da podnesu najbolju ponudu, i osiguravanju hitrog zakljuka. Meutim, naroito kod PFI projekata, natjecanje treba biti usklaeno sa visokim trokovima pripreme i procjene dovrenih ponuda. Zatim, deava se da spoljni finasijeri ne iznose detalje fonda dok se ne odabere pobjednik, i to zbog visokih trokova pripreme ponude. Tako ugovorni organ moe htjeti obaviti provizioni odabir prije nego sve postane dovreno i obavezujue. Moe htjeti ostaviti neka pitanja za dalje pregovore i ne ukljuiti ih u primljene ponude i/ili ostaviti mogunost za ponovno pregovaranje (ukljuujui eventualna pitanja u smisao postignutog dogovora). U pregovarakom postupku se nalazi dovoljno prostora za oboje, kako je Komisija i prihvatila u svojoj Odluci o dravnoj pomoi u sluaju London Undergoround46. Sluaj se odnosi na natjecanje koje je raspisala londonska podzemna eljeznica, javni organ, u kojem su se traila tri partnera za odravanje i unapreivanje podzemne infrastrukure u periodu od trideset godina. Kao dio svoje analize, Komisija je razmatrala da li je londonska podzemna eljeznica potovala konkurentski pregovaraki postupak,47 ukljuenjem izmijena nakon odabira povoljnih ponuaa. Komisija je prihvatila da e se nastaviti dalji pregovori48 sa podobnim ponuaem, pokrivajui tako oblasti poput rizika na terenu, vremena i rasporeda radova na infrastrukturi i reima izvedbe radova (po pitanju bonusa ili dedukcija). Tana granica do koje pitanja mogu ostati otvorena za budue pregovore, na koncu zavisi od rasuivanja: u London Undergorund-u Komisija je naglasila da razlozi za pregovore ukljuuju potencijalna finansijska ogranienja, radove pridruenih kompanija i vrlo sloenu i inovativnu prirodu projekta.49 U konkurentskom dijalogu je meutim mogunost ostavljanja otvorenih pitanja ogranienija, jer konane ponude moraju sadrati sve elemente potrebne i neophodne za izvoenje radova.... Tu nema prostora za uesnike da ostave otvorena pitanja poput znaajnih terenskih rizika, na primjer. (ii)
Finalizacija ponuda pred evaluaciju: lan 29. (6). lan 29. (6) navodi da
[finalni] tenderi mogu biti pojanjeni, precizirani, i usklaeni na zahtjev ugovornog organa. Ipak, takvo pojanjavanje, preciziranje, usklaivanje i dodatne informacije moda nee obuhvatatati promjene osnovnim karakteristikama ponude ili poziva na ponudu, varijacije koje mogu
Ovo je i Brownovo stanovite, biljeka 23 iznad. Barem ovo bi trebalo dozvoliti kada postoje samo dva ozbiljna natjecatelja. 45 Vidi odjeljak 4 ispod. 46 Komisija Europske Zajednice, Sluaj N 264/2002, London Underground Public Private Partnership, presuda od 2. oktobra 2002. 47 Ovo je bio pregovaraki postupak sa pozivom na natjecanje pod komunalnim pravilima, koji je po materijalnim pitanjima isti kao postupak klasinog sektora. 48 Para 85. 49 Para 88.
44
- 151 -
Sue Arrowsmith
poremetiti natjecanje ili proizvesti disktiminatorni efekat. Ovo se odnosi na proceduru koja prethodi odabiru najprihvatljivije ponude. Usko gledano, ovo tek iznosi izriiti princip koji se primjenjuje u otvorenim i ogranienim postupcima: to je bazirano na slinosti jezika sa deklaracijom Savjeta i Komisije o dozvoljenom podruju za diskusiju kod ovakvih postupaka,50 koja se odnosi na mogunost pojanjavanja i dopunjavanju ponuda ili zahtjeva. Bolji nain posmatranja je da lan 29. (6) treba tumaiti u svjetlu injenice da se konkurentski dijalog bavi sloenim ugovorima koji nameu veu potrebu za daljim dopunama, te da zato dozvoljava veu fleksibilnost. Pojanjavanje je, moe se rei, objanjavanje pitanja u ponudi koja nisu sasvim jasna, na primjer, na ta se misli na tom jeziku, a preciziranje je pruanje detalja (na primjer, dalji detalji od metodama rada), to moe i ne mora biti uvrteno u ugovornu obavezu. Ukoliko ovi procesi ne dovedu do izmijena samog tendera, oni e biti u skladu sa lanom 29. (6). Svakako, da bi proces mogao djelovati, potrebna je znaajna fleksibilnost. Na primjer, u London Undergorund-u, od ponuaa je traeno da prue vie detalja o nekim aspektima, jer je naruilac smatrao da je pogreno shvaen odnos prema snabdijevanju energijom. Takva ispitivanja moraju biti pokrivena lanom 29. (6) kako bi konkurentski dijalog bio izvodljiv. Koncept usklaivanja je, meutim, zamreniji. Moe se shvatiti kao razmatranje konkretnih izmjena, ali unutar izvjesnih kvalitativnih ili kvantitativnih granica (koje se razlikuju od okvira navedenih u posljednjoj reenici lana 29. (6)). Moe se, na primjer, odnositi na promjene na koje poziva organ kako bi nepodesna ponuda postala podesna. Sa druge strane, nije jasno u kojoj mjeri koncept dozvoljava organu da zahtijeva izmjene karakteristika koje se uporeuju u evaluaciji, na primjer, da trai izmjene cijene. Moe se rei da takve izmjene mogu uticati na osnovne karakteristike ponude, odnosno da poremeti natjecanje ili da ima diksiriminatorni efekat. Diskriminatorni efekat svakako djeluje vjerovatnije ukoliko se izmjene predloe samo nekim uesnicima. Ipak, moe se rei da organi mogu omoguiti svim uesnicima izmjene, bilo na odreenim pitanjima, ili samo na (mogue) svim aspektima ponuda,51 putem formalnog ponovnog podnoenja. To ovisi od tumaenja pojma remeenja natjecanja. Kod odobravanja ponovnog predavanja ponuda, moe se rei da nema remeenja natjecanja ukoliko je finalni odabir zasnovan na ponovnom podnoenju koje je bilo dozvoljeno svim uesnicima. Protiv ovoga stoji stav da se natjecanje odnosi na samu finalnu fazu tendera, i da nakon konanih ponuda, nisu mogue izmjene koje bi uticale na ishod, ak iako je organ tu mogunost unaprijed najavio. Prednost ovog drugog stava je ta to iskljuuje mogunost poziva na reviziju samo da bi se u prednost doveo lini favorit. Obzirom da je
Izjava koja se vezuje za lan 7. (4) Direktive Javnih Poslova 93/37/EEZ, Slubeni glasnik 1994., L111/114, odobrena od strane A.G. Tesauro u Sluaju C-243/89, Commision v. Denmark [1993] ECR I3353, para 19 Stava. 51 Dozvola za revidiranje samo odreenih stvari stvara opasnost da te stvari budu navoene kako bi se ilo u korist odreenim ponuaima.
50
- 152 -
Sue Arrowsmith
organ u ranijim fazama imao priliku utvrditi da su ponude usklaene sa zahtjevima, nije teko unaprijed utvrditi da je ta faza konana faza i da ne ostavlja prostor za dalje izmjene. Stoga je, openito, bolji stav da organi ne mogu pozivati na izmjene nakon ove faze. Meutim, potreba za ovim se moe javiti ukoliko se pojave razlozi proizali iz spoljnih okolnosti, s tim da su izmjene u okvirima usklaivanja. Barem52 u sluaju sloenih projekata nije razumno vriti takve izmjene u fazi dodjele, niti zahtijevati novi postupak kad se to ve desi; a ponovno podnoenje ponuda je konkurentskija opcija od pregovora sa najpovoljnijim ponuaem. (iii)
Odabir pobjednika. lan 29. (7) navodi: na zahtjev ugovornog organa,

od ponuaa koji je predao ekonomski najprihvatljiviju ponudu se moe traiti da pojasni aspekte ponude ili da potvrdi navedene obaveze pod uslovom da to nema efekat na osnovne aspekte natjecanja ili poziva na natjecanje i ne izaziva rizik od remeenja natjecanja, odnosno diskriminacije.
(iv)
Stanje nakon odabira pobjednika. lan 29. (7) navodi: Na zahtjev ugovornog organa, moe se traiti od ponuaa koji je dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu da da pojasni aspekte ponude ili da potvrdi obaveze, s tim da to nema efekat modificiranja osnovnih aspekata ponude ili poziva na tender, i ne rizikuje smetanje konkurencije niti uzrokuje diskriminaciju.
Kljuno pitanje je u kojoj mjeri ovo dozvoljava izmjene u uslovima kojima se natjee. To mogu biti izmjene ponude, na primjer, cijene ili nacrta koji ponua nudi, sa ciljem pokrivanja nepredvienih problema, kao to je nemognost postizanja sporazuma oko planiranja ili odbijanje prihvatanja dogovorenim termina od strane koja finansira projekat. Kod PFI projekata je esta praksa da se prihvataju ovakve izmjene kako bi se izbjegli trokovi obavezivanja svih uesnika (na primjer, pribavljanjem odobrenja za finansijska sredstva i sporazuma oko planiranja). I stranke mogu htjeti izmijeniti specifikacije i uslove poziv na tender - zbog, na primjer, potrebe za balansiranjem nakon izmjena tendera nastalih tokom pregovora, ili zbog promijenjenih okolnosti (kao to je, na primjer, u London Undergound-u dolo do izmjena kako bi se uvrstila poveana opasnost od teroristikih napada). Kao to je objanjeno, u sluaju londonske podzemne eljeznice, Komisija je odobrila znaajan prostor za takve izmjene tokom pregovarakih postupaka. Navodi lana 29. (7) koje smo gore citirali, mogu biti dvosmisleni po ovom pitanju, i to je vjerovatno namjerno, obzirom na neslaganja zemalja-lanica. Sa jedne strane, pojmovi pojasniti i potvrditi ne dozvoljavaju prostor za promjene. Sa druge strane, izjava da pojanjavanje ili potvrda ne smiju uticati ili mijenjati sutinske aspekte navodi na to da ima prostora za izmjene nesutinskih aspekata. Da bi rije sutinski imala efekat, izgleda da mora
Nije jasno da li u otvorenim i ogranienim postupcima postoji mogunost poziva na ponovno podnoenje nakon prvobitnih ponuda; bilo bi dobro da postoji.
52
- 153 -
Sue Arrowsmith
postojati bar neki prostor za izmjene, dok rije potvrditi ukazuje da ponua moe odbiti da se sloi sa nekim aspektima tendera.53 Kada se ovo prihvati, mogue je i usko i ire shvatanje, oba u okviru potvrde i uslova koji se odnose na remeenje natjecanja i diskriminaciju. Potvrda se, na primjer, moe odnositi samo na pitanja koja su stranke istakle u finalnoj fazi natjecanja da e biti otvorena za dalje procjene i usklaivanja (to na primjer moe obuhvatati otkrivanje identiteta pod-ugovaraa ili detalja o izradi pitanja koja nee obavezno, ali mogu, znaiti izmjene) i/ili na promjene koje su proizvod unaprijed utvrenih okolnosti (kao to je odluke o planiranju ili sporazumi sa finansijerima). Pored toga, moe se odnositi na bilo koju vrstu obaveze. Ne bi se moglo rei da je fleksibilnost jednako velika kao kod pregovarakih postupaka, ali sa druge strane gledano, sloenost ugovora o kojima je rije zahtijeva fleksibilnost dovoljno veliku da se izvue korist iz konkurentskog dijaloga. Kvalifikacijski uslovi jasno navode da ne smije doi do sutinskih izmjena, ukazujui na nezavisna kvalitativna i kvantitativna ogranienja. Na primjer, ovo onemoguava znaajne izmjene u veliini projekta, ak i ako promjena ne bi uticala na napravljeni izbor i uinjena je iz legitimnih spoljnjih razloga, kao to je recimo promjena u potrebama za uslugom. Takoer, ne smije biti rizika od remeenja natjecanja, ime se onemoguavaju promjene koje bi mogle uticati na ishod.54 Nejasno je da li ovo, takoer, iskljuuje promjene koje bi uticale na ekonomski balans ugovora. U svakom sluaju, takvo tumaenje djeluje nerazumno nefleksibilno, moda se moe rei da nije u pitanju remeenje natjecanja ako su takve izmjene uinjene zbog valjanih spoljnih razloga. 3.4. Procjena Kako god bio tumaen, konkurentski dijalog je potencijalno koristan kod nekih sloenih ugovora koji trenutno zahtijevaju otvorene ili ograniene postupke, na primjer, sloeni IT ugovori. U svakom sluaju, nejasnoe prate i osnove i zahtjeve procedure, i njegova vrijednost e zavisiti od naina na koji su one prevaziene. Konkretno, uprkos nedavnim argumentima Komisije55, postoje sumnje da li je njegova primjena podesna za sloene javno-privatne odnose zbog kojih je i nastao, naroito zbog nejasnoa po pitanju prostora za izmjene i dopune nakon zavrne faze. Pri procjeni doprinosa fleksibilnosti koji daje ovaj postupak, takoer je neophodno uzeti u obzir njegov uticaj na ostale postupke. U smislu da ispravno ili pogreno ESP smatra konkurentski dijalog podesnim za sloene ugovore, moe usvojiti stroije shvatanje osnova za pregovaraki postupak
Ovo je, svakako, kao predmet zakona o javnoj nabavci EZ; lokalni zakon ili praksa tenderu moe ograniiti mogunost odbijanja obaveze. 54 Kao to je sluaj sa pregovarakim postupcima; London Underground, biljeka 46 iznad. Pozivanje na rizik od remeenja natjecanja moe ukazivati na nisku vjerovatnou da bi promjena imala neki efekat. 55 Zelena knjiga o javno-privatnim odnosima, biljeka 25 vidi gore.
53
- 154 -
Sue Arrowsmith
nego to bi to inae bio sluaj, i Komisija moe jo stroije djelovati kako bi podrala sopstveno usko tumaenje. Ukoliko se to desi, stvarni uticaj konkurentskog dijaloga bi zapravo mogao umanjiti fleksibilnost za mnoge sloene ugovore, ukljuujui projekte PFI tipa. U kombinaciji sa ograniavajuim tumaenjem samog konkurentskog dijaloga, kod nekih projekata bi se jako otealo dobijanje stvarne vrijednosti za odreeni novac. Dalje, trenutno je nejasno ta se tano dozvoljava otvorenim i ogranienim postupcima, na primjer, kod traenja pojanjenja i dodatnih informacija nakon natjecanja. Pod direktivama koje su na snazi, sud bi mogao udvojiti iri pristup kako bi se ovi postupci uinili djelotvornim kod nestandardnih postupaka, ali dostupnost alternative u vidu konkurentskog dijaloga moe dovesti do smanjene fleksibilnosti kao rezultata tumaenja. Stoga, iako uvoenje novog postupka na povrini moe izgledati kao neosporan pomak ka fleksibilnosti, stvarnost e moda pokazati drugaije. 4. Izriite odredbe o konkurentskim pregovarakim postupcima Nove odredbe u konkurentskim pregovarakim postupcima mogu takoer uticati na sloene ugovore klasinog sektora.56 Prvo, proirivanjem osnova ukupnih cijena kod konkurentskih pregovarakih postupaka za nabavku roba blago je poveana fleksibilnost. Ipak, druge anomalijske razlike izmeu nabavke roba, radova i usluga i dalje ostaju (naroito zbog sluajeva bez specifikacije, koji sreemo kod nabavke usluga, i razliitog tretmana ugovora za istraivanje i razvoj; vidi novi lan 30. (1)). Postoje i nove odredbe o oblikovanju faze dodjele. Ovdje lan 30. (4) navodi da organi mogu koristiti sukcesivne faze kao bi smanjili broj ponuaa u fazi dodjele. To je vjerovatno pojanjenje postojeeg stanja. Odredbe takoer navode da obavjetenje ili specifikacije treba da ukau na ovu opciju. Nije jasno da li je ovo ve navedeno u zahtjevima opeg principa transparentnosti. Kao dodatak tome, lan 44. (4) navodi da: u zavrnoj fazi, broj uesnika mora biti dovoljan za pravo natjecanje.... Ovaj zahtjev pobuuje izvjesnu zabrinutost. Prvo, postoji zabrinutost da bi to moglo uticati na mogunost ostavljanja otvorenih pitanja prije nego se odabere odgovarajui ponua, ili mogunost izmjena nakon odabira, o emu je gore bilo rijei. U svakom sluaju, bolje je posmatrati da je finalna faza faza u u kojoj se bira najbolji ponua, a ne faza u kojoj se najbolja ponuda zakljuuje, pa stoga teko da zahtijeva pravo natjecanje kad je odabir ve obavljen. Po miljenju autora, direktive ve sadre odreena ogranienja za odabir najpovoljnije ponude, time to zahtijevaju natjecanje sve do take u kojoj organ koji je raspisao natjeaj ima dovoljno podataka da procijeni ko je izaao sa najboljom ponudom. Da li je u toj fazi potrebno formalno uporeivanje ponuda i kolike konane ponude moraju biti, ostaje otvoreno za debatu i nije jasno odreeno novim direktivama. U svakom sluaju, ono to je jasno je to da pod postojeim
56
Vidi takoer novu Direktivu klasinog sektora lan 30. (3), koji zapravo samo ponavlja aspekt postojeeg principa o jednakom tretmanu.
- 155 -
Sue Arrowsmith
pravilima postoji prostor za dopunu i izmjenu tendera, kao to je prihvaeno u sluaju londonske podzemne eljeznice, nakon te finalne faze - sutina utkana u sam sluaj London Underground-a. injenica je da lan 44. (4) tek namee da pravo natjecanje postoji pri vrenju odabira, i nema uticaj na ono to se deava poslije. Sljedee pitanje je da li lan 44. (4) utjee na neophodan broj uesnika u zavrnoj fazi. Trenutno, dvoje je vjerovatno dovoljno za naroito sloene i skupe projekte (uviajui, inter alia, da jake firme nee biti voljne natjecati sa veim ulozima u postupcima koji znae visoke trokove), je pristup koji nije poljuljan u sluaju londonske podzemne eljeznice. Ako poemo od toga da direktive u ovoj fazi ve zahtijevaju pravo natjecanje, ovaj zahtjev uistinu ne utie na to stanje. Jo jedna se nova odredba bavi brojem uesnika na poetku faze dodjele: lan 44. (3) podrava pravilo da organi moraju pozvati najmanje tri firme, ali takoer dodaje pravilo (koje se ve primjenjuje u ogranienim postupcima) da broj mora biti dovoljan da omogui pravo natjecanje. Stoga 3 nije uvijek dovoljno. Konano, lan 30. (2) navodi da ...ugovorni organi sa ponuaima trebaju pregovarati nad ponudama kako bi ih prilagodili ve navedenim zahtjevima... i trae najbolju ponudu.... Direktive koje su trenutno na snazi ne govore nita o svrsi pregovora. Moi e se tumaiti da ova odredba ostavlja irok spektar moguih razloga za pregovore. No, problematino je po pitanju drugih opravdanih razloga za pregovaranje, kao to je pomo pri preciziranju odredbi i uslova, utvrivanje da li ponuai razumiju zahtjeve, poboljanje tendera i spreavanje tajnih dogovora. Jasno je da odredbu treba tumaiti u irem smislu kako bi se obezbijedila adekvatna fleksibilnost. 5. Okvirni sporazumi57 Nova Direktiva klasinog sektora, takoer, sadri nove odredbe o okvirnim sporazumima. To su dogovori o ponovnim kupovinama (na primjer, raunara ili usluga popravke), koji se naroito koriste kada organi ne znaju tano vrijeme niti kvanititet potreba. Oni mogu sklopiti neku vrstu dogovora sa jednim dobavljaem, bilo u vidu obavezujueg ugovora, ili u vidu postavljanja uslova za budue poslovanje sa pravnom obavezom samo ukoliko se dogovori narudba.58 Okvirni sporazumi mogu imati formu ugovora sa vie dostavljaa: oni ukljuuju inicijalno nadmetanje kojim se odabira nekoliko potencijalnih dobavljaa, a kada se javi potreba organ odabira jednog koji e ispuniti narudbu. Upotrebom okvirnih sporazuma, radije nego novog postupka, svaki put kada se javi potreba se tedi vrijeme i novac. Razlog za postojanje vie dobavljaa umjesto samo jednog je taj to se tako stvara mogunost da organi svaki put
Dalje vidi Arrowsmith, Framework purchasing and qualification lists under the European Procurement Directives, 8 PPLR (1999), 115 i 168.
58 57
Ovisno o lokalnom ugovornom pravu i konkretnim uslovima sporazuma, ugovor se moe utvrditi ili kad se saini narudba, ili kad bude prihvaena.
- 156 -
Sue Arrowsmith
odaberu najboljeg dobavljaa za tu narudbu,59 izbjegavajui pokretanje novog postupka, tako je organima lake osigurati sigurnost usluge i tako mogu osigurati beneficije proistekle iz centralizovane kupovine kao to je popust na koliinu a zadrati korisniku fleksibilnost.60 Komunalna Direktiva koja je trenutno na snazi (lan 5.) sadri izriite odredbe o okvirnim sporazumima, a direktive klasinog sektora ne. Kako je negdje pomenuto,61 mnogi oblici okvirnog sporazuma su, zapravo, dozvoljeni. Naroito, okvirni sporazumi sa jednim dobavljaem ne predstavljaju problem kada je dobavlja odabran primjenom Direktive. Okvirni sporazumi sa vie dobavljaa, takoer, ne predstavljaju problem kada je dobavlja odabran na osnovu prvobitnih tendera: to samo ukljuuje primjenu kriterija dodjele u dvije faze prva, identificirati nekoliko najboljih ponuda, a potom odabrati najbolji za tu narudbu.62 Problematiniji je okvirni sporazum sa vie dobavljaa koji podrazumijeva mini-tendere tih dobavljaa svaki put kada se javi potreba: na primjer, promijene se cijene na tritu ili kad je, naroito kod profesionalnih usluga (kao na primjer konsultacijske studije), potrebno uzeti u obzir ponude za neki konkretan projekat. To zavisi od toga da li otvoreni i ogranieni postupak dozvoljavaju, ili ne, organima da odobre dopune ponuda u drugoj rundi natjecanja, zarad evenutalnih nejasnoa63. Nova Direktiva ekspresno odobrava mnoge okvirne sporazume, regulira ih kako bi obezbijedila transparentnost i natjecanje, takoer, prilagoava neka pravila direktive specifinom kontekstu okvirnog sporazuma. lan 1. (5) definira okvirni sporazum kao sporazum jednog ili vie ugovornih organa sa jednim ili vie operatera ija je svrha da utvrdi uslove sklapanja ugovora kako bi bili dodijeljeni unutar odreenog perioda, posebno sa osvrtom na cijenu i, kada je potrebno, predvieni kvantitet. Ovo pokriva kako sporazume sa vie dobavljaa tako i sa jednim koji ne znae neposrednu dodjelu ugovora, tako da se na oba tipa primjenjuju odredbe za dodjelu i reguliranje. Prvobitna ponuda Komisije je iz kontrole iskljuivala sporazume sa jednim dobavljaem, iako su ovi oblici okvirnog sporazuma najpodloniji zloupotrebi usljed neadekvatnog nadzora njihovog apliciranja situacija koju je ovaj autor ranije kritikovao64. lan 32. (1) izriito odobrava okvirne sporazume. Prilikom sklapanja istih, organi moraju potovati uobiajena pravila direktive, po pitanju svih faza do faze dodjele (lan 32. (2)). Kod sporazuma sa vie dobavljaa lan 32. (4) openito zahtjeva od organa da odabere najmanje 3 okvirna dobavljaa.
Ovo se moe mijenjati u skladu sa prirodom narudbe, dostupnosti dobavljaevih uposlenika za neki odreeni posao, itd. 60 Na primjer, razliiti korisnici mogu imati razliite potrebe, to se moe odraziti na odabir dobavljaa. 61 Arrowsmith, biljeka 57 vidi iznad. 62 Dalje vidi Arrowsmith, biljeka 57 iznad. U praksi, postoji opasnost da e se potrebe organa, ili onoga to dobavljai mogu ponuditi, promijeniti, stvarajui time potrebu da se izmijene specifikacije i uslovi (od strane ugovornog organa) ili dopune tenderi (od strane dobavljaa). Ukoliko se to dogodi, nepohodno je obezbijediti da se to uradi u skladu sa pravilnikom postupka dodjele. Svakako, ova opasnost ne utie na osnovnu mogunost koritenja okvirnih sporazuma. Da li je problem u dvofaznom postupku? 63 vidi Arrowsmith, biljeka 57 iznad. 64 Arrowsmith, The European Comission's Proposal for new directives on public and utilities procurement, 9 PPLR (2000), NA125.
59
- 157 -
Sue Arrowsmith
Potom navodi da za svaku narudbu pobjednika treba odabrati ili bez novog natjecanja (baziranog na prvoitnom tenderu) ili kroz ponovno natjecanje, pod transparentnim mini-tender postupkom (napismeno, sa naznaenim vremenskim okvirom dovoljno dugim za ponude, i povjerljiv). Iako nova direktiva jasno dozvoljava mini-tendere, njihovo koritenje je pod trenutnim pravilima upitno.65 Moraju biti pozvani svi okvirni operateri koji su u stanju ispuniti uslove (lan 32. (4)). No, tokom trajanja okvirnog sporazuma organi ne moraju ukljuivati nove dobavljae (lan 32. (2)). Kad smo kod kontrole, prvo, okvirni sporazumi ne smiju trajati due od etiri godine osim u izuzetnim sluajevima sa opravdanim razlogom, naroito od strane subjekta okvirnog sporazuma (lan 32. (2)), i to mora biti istaknuto u obavjetenju.66 Ovo se nastavlja na prvobitni prijedlog (koju je autor ranije komentirao) o opem limitu od 3 i najvie 5 godina,67 jer je esto od velike vanosti da sporazumi traju due (na primjer, kada ukljuuju znaajne investicije u imovinu). lan 34. (2) navodi da organi ne smiju zloupotrebljavati okvirne sporazum niti njima remetiti natjecanje. Problem sa okvirnim sporazumima je taj to stranke mogu htjeti dopuniti uslove kojim se natjeu ili pak specifikaciju odnosno uslove ugovornog organa, na primjer, dodati novi proizvod. Isti problem se moe pojaviti u postupku dodjele, no kako kod okvirnih sporazuma proe i dui period do same dodjele svakog ugovora, to predstavlja naroit problem. Ovdje lan 32. (2) navodi da stranke ni pod kojim okolnostima ne mogu vriti sutinske izmjene uslova sporazuma, naroito u sporazumima sa jednim operaterom; a lan 32. (3) da kod sporazuma sa jednim operaterom, ugovore treba dodijeliti potujui uslove navedene u okvirnom sporazumu.68 Moe se rei da se ova poslednja odredba bavi mogunou ne-sutinskih izmjena uslova predvienih lanom 32. (2). Zapravo, ove odredbe vjerovatno samo odraavaju ire principe promjena tokom postupka dodjele. Direktiva se takoe eksplicitno bavi nekim detaljima. Prvo, navodi da je vrijednost ugovora u svrhu odreivanja vrijednosnih razreda maksimum procijenjene vrijednosti ugovora pod okvirnim sporazumom (lan 9. (9)),69 to je isto pravilo koje se primjenjuje za komunalije70. Naalost, ovo ne objanjava vanost pitanja da li je, kod okvirnih sporazuma koji ukljuuju vie od jednog organa, agregacija na nivou organa koji obavlja kupovinu ili onog koji izdaje okvirni ugovor. (Odredba o nagomilavanju ukazuje na ovo poslednje). Potom, direktiva navodi da nije obavezno objaviti obavjetenje o svakom sklopljenom
Trenutno nije mogue dinamiko sklapanje okvirnih sporazuma koje ukljuuje konstantno revidiranje ponuda, dok ponuai nemaju pravo predati ponudu u roku, kao odgovor na obavjetenje o nekoj potrebi. 66 Kako je navedeno u obrascima obavjetenja u Anexu. 67 Arrowsmit, biljeka 64, vidi gore. 68 Prilikom dodjele ovih ugovora, ugovorni organi mogu konsultirati operatera pismenim putem, traei od njega da dopuni svoju ponudu kako je potrebno: lan 32. (3). Stoga je jasno, na primjer, da se od operatera moe traiti da prui uvid u detalje projekta prije nego se ugovor dodijeli. 69 Vidi takoe lan 35. iz Prethodnog obavjetenja o nabavci 70 Direktiva o komunalijama lan 14. (9) i nova Komunalna Direktiva lan 17. (3)
65
- 158 -
Sue Arrowsmith
ugovoru, ve samo pri odabiru okvirnih dobavljaa (lan 35. (4)). To je naroito korisno, jer aktuelne odredbe ne navode jasno da li je u svim sluajevima neophodno obavijestiti javnost o sklopljenom ugovoru (call-off), to je nepotrebna birokratija. Svakako, bilo bi daleko korisnije zahtijevati od organa da objavljuju zbirne (recimo godinje) podatke o dodjelama. Direktiva je, takoer, prepravila nacrte pravila o opim pitanjima kao to su obavjetenja i evidencija, sa ciljem brzog obraanja okvirnim sporazumima ili ugovorima i u aneksima navodi posebne informacije koje se moraju ukljuiti u obavjetenja o natjecanju za okvirne sporazume. Postoji nekoliko izuzetno vanih odredbi nove direktive: poboljanje pravne sigurnosti, omoguavanje okvirnih sporazuma u dovoljnoj irini, i otklanjanje anomalija (poput onih kod obavjetenja o dodjeli). Otklonjeni su vani inicijalni defekti prijedloga koji su se odnosili na vremenske rokove. Ipak, ove odredbe su, kao i mnoge druge, nepotrebno duge i sloene, na primjer, kada ukljuuju pravila o promjeni koja se ve primjenjuju. Odredbe za okvirne sporazume za komunalije ostaju sutinski neizmijenjene; konkretno, izostavljen je nepotreban detalj direktive klasinog sektora koji se odnosi na promjene. To je dobrodolo procesu pojednostavljivanja, ali nezadovoljavajue jer pravila koja se tiu ovih pitanja trebaju biti, i vjerovatno jesu, zajednika za obje direktive. No, postoje izvjesne ograniene, a korisne promjene, recimo odredbena paralela sa klasinim sektorom koja osigurava da obavjetenje o dodjeli nije potrebno kod sklapanja svakog ugovora ponaosob (call-off)71. 6. Elektronska nabavka 6.1 Uopeno Jo jedno polje u kojem se tei fleksibilnosti u skladu sa modernom praksom je nabavka elektronske opreme.72 Prvo, legislativa otklanja sumnje po pitanju da li je elektronska komunikacija dozvoljena za odreene radnje73, navodei da se svi vidovi komunikacije mogu obavljati pomou raznih sredstava, ukljuujui elektronska, shodno izboru organa74 (tako odobravajui da zahtijevaju od firmi elektronsko poslovanje); i takoer da navodi direktive o pismenoj komunikaciji
Nova Komunalna Direktiva lan 43., vidi, takoer, lan 41. o nagomilavanju u Prethodnom obavjetenju o nabavci 72 Vidi Arrowsmith, E-commerce policy and the EC procurement rules: The chasm between rhetoric and reality, 38 CML Rev. (2001), 1447; Haagsma, Information and communication technology issues in international public procurement, poglavlje 9 u Arrowsmith i Davies, Public Procurement: Global Revolution (Kluwer Law International, 1999); Davies, Electronic public procurement initiatives within the European Community, 25 EL Rev. (2000), 632; i o ekonomskim i praktinim aspektima Analysis of electronic public procurement pilot projects in the European Union (novembar 2000.), studiju sprovedenu za potrebe Komisije EZ od strane PLS-Ramboll, http://www.simap.eu.int/EN/pub/docs/zipreportPLSpublication.zip 73 Vidi Arrowsmith, biljeka 72 iznad, Haagsma, biljeka 72 iznad. 74 Nova Direktiva klasinog sektora lan 42. (1); nova Komunalna Direktiva lan 48. (1).
71
- 159 -
Sue Arrowsmith
mogu ukljuivati elektronsku komunikaciju.75 Svejedno, postavljene su izvjesne bezbjedonosne mjere (safeguards) kako bi se sprijeile prepreke u poslovanju (neka su primjenjiva na sve vidove komunikacije, ali su u praksi istaknuta zbog komunikacije elektronskim putem). Stoga, sredstva moraju biti ope dostupna, to znai da omoguavaju pristup operaterima i da sredstva za elektronsku komunikaciju i karakteristike proizvoda za opu upotrebu moraju biti nediskriminatorna, moraju biti dostupna svima i rukovanje njima mora biti raspoloivo76. Kako bi firme imale povjerenje da uestvuju, organi moraju obezbijediti integritet podataka i povjerljivost ponuda, ouvati zahtjeve za uestvovanje, i osigurati da se posljednja dva dokumenta pregledaju samo jedan put nakon to istekne vremensko ogranienje77 (iako je, sreom, odbijen prijedlog o naprednim elektronskim igovima). Dalja pravila rukovode standardima za elektronsku primopredaju ponuda i zahtjeva za uestvovanje78 koji nemaju ekvivalent za pismeni oblik zahtijevajui, na primjer, da se kod pomenutih vidova komunikacije moe precizno utvrditi taan datum i vrijeme prispijea, te da se mora obezbijediti isticanje tih informacija. Eksplicitno odobravanje elektronskih sredstava predstavlja znaajnu reformu. Meutim, bezbjedonosne mjere, naroito kod elektronskih sredstava, se ine bespotrebno detaljnim, ime se doprinosi duini i sloenosti direktiva, bez dokazanog doprinosa njihovim svrhama. Neke (recimo one koje se odnose na diskriminaciju i ogranien pristup) su mogle biti ostavljene u Sporazumu EZ, a na neke (kao to je zahtjev o dostupnosti podataka putem elektronske opreme) se ve ukazuje principom o transparentnosti za elektronska i neelektronska sredstva. Sa ostalima, o integritetu i povjerljivosti, ne bi trebalo rukovati na nivou EU, jer dolazi do nesigurnosti (po pitanju koje tano standarde treba koristiti), te takoer mogu izazvati izuzetno opreznu i birokratinu reakciju (od strane ugovornih organa i od strane ESP). Ovo moe obeshrabriti firme da uestvuju (uslijed poveanih administrativnih obaveza) prije nego to bi promoviralo proces natjecanja (poveanjem pouzdanosti). Druga promjena je skraivanje vremenskih rokova kljunih faza pri upotrebi elektronskih sredstava, ime se u obzir uzima brzina elektronske komunikacije: na primjer, vremenski rok za predaju ponuda ili zahtjeva za uestvovanje se moe skratiti za 7 dana ukoliko organi obavjetavaju elektronskim putem79, a rok za slanje ponuda za 5 dana ukoliko je dokumentacija bila dostupna elektronskim putem.80 To je takoer reforma od vrijednosti, iako bi znaajnija skraenja mogla biti postignuta kada bi se u obzir uzela ne samo uteda vremena pri komunikaciji izmeu organa koji raspisuje natjecanje i kandidata, ve i bra komunikacija unutar samih firmi.
75 76
Nova Direktiva klasinog sektora lan 1. (12); nova Komunalna Direktiva lan 1. (11). Nova Direktiva klasinog sektora lan 42. (3) i (4); nova Komunalna Direktiva lan 48. (3) i (4). 77 Nova Direktiva klasinog sektora lan 42. (3); nova Komunalna Direktiva lan 48. (3). 78 Nova Direktiva klasinog sektora lan 42. (5) i aneks X; nova Komunalna Direktiva lan 48. (5) i Anex XXIV. 79 Nova Direktiva klasinog sektora lan 38. (5); nova Komunalna Direktiva lan 45. (5). 80 Nova Direktiva klasinog sektora lan 38.(6); nova Komunalna Direktiva lan 45. (6).
- 160 -
Sue Arrowsmith
Tree, direktiva uvodi dva posebna mehanizma e-nabavki koji se odnose na elektronske aukcije i dinamike sisteme kupovine, o kojima e u daljem tekstu biti rijei. U ovom kontekstu su, takoer, bitne nove odredbe o okvirnim sporazumima. 6.2. Obrnute elektronske aukcije Pod obrnutom aukcijom se podrazumijeva tenderski postupak u kojem uesnici dobivaju informacije o drugim uesnicima i tako mogu prepraviti svoje ponude da bi ih nadmaili. Kod elektronske obrnute aukcije, uesnici alju ponude elektronskim putem, i mogu pratiti aukciju i dopuniti svoje ponude pomou elektronskih sredstava. Aukcije mogu pomoi organima da dobiju bolju protuvrijednost za novac zbog, inter alia, poveanog pritiska na cijene, poveane trine transparentnosti, uvoenja detaljnijeg postupka nabavke (recimo precizne specifikacije) i vee transparentnosti postupka. Konkretno, ako su dostupne informacije o svim uesnicima, smanjena je mogunost favoriziranja kojom bi se naruila povjerljivost ponuda ili zloupotrijebila diskrecija tokom faze procjene.81 Aukcije, takoer, mogu ubrzati tender i smanjiti trokove transakcije. Mogu izazvati i probleme poput prevelikog fokusiranja na cijenu i nerealnog odreivanja cijena od strane dobavljaa, ali se to moe izbjei paljivom pripremom i voenjem aukcija. Ne ini se da postojee direktive spreavaju organiziranje aukcija.82 Glavni prigovor koji se povremeno javljao u javnom sektoru, da aukcije omoguavaju uesnicima da prepravljaju ponude i da takve ispravke nisu doputene u otvorenim i ogranienim postupcima, nije odriv: ogranienja koja se odnose na dopunjavanje ponuda potjeu iz principa transparentnosti, a kod elektronske aukcije se primjena tog principa zapravo unapreuje. U svakom sluaju, dok neke Zemlje ve koriste aukcije, neki organi i Zemlje oklijevaju zbog pravne nesigurnosti. Nove direktive eksplicitno dozvoljavaju i reguliraju aukcije. Ove odredbe se nisu pojavile u prvobitnim prijedlozima Komisije: one su fokusirane na elektronska sredstva u tradicionalnom tenderu, sa idejom da e novije prakse, ukljuujui aukcije, biti obraene kasnije. No, pritisak od strane Zemalja je doveden do zakanjelog izdanja mjera za aukcije, i dinamike sisteme kupovine. Direktive odobravaju elektronske aukcije i definiraju ih kao repetitivni proces koji omoguava upotrebu elektronskih ureaja za predstavljanje novih cijena, revidiranih prema dolje, i/ili novih vrijednosti odreenih dijelova ponude, koji se sprovodi nakon kompletne inicijalne evaluacije ponuda, i kojim se omoguava rangiranje tih ponuda automatiziranim metodama za evaluaciju83. lan 54.
Vidi Office of Government Commerce Guidance on electronic reverse auctions na www.ogc.gov.uk/index.asp?docid=1001034, gdje se navodi da je 20-25% poboljanja uobiajeno. Ovo je razlog zbog kojeg se dobavljai obino bune. 82 Vidi dalje Arrowsmith, Electronic reverse auctions under the EC public procurement rules 11 PPLR (2002), 299. 83 Nova Direktiva klasinog sektora lan 1. (7); nova Komunalna Direktiva lan 1. (6).
81
- 161 -
Sue Arrowsmith
(klasini sektor) i lan 56. (komunalije) postavljaju osnovna pravila. Jasno je da se aukcije mogu koristiti kao dio otvorenih, ogranienih i pregovarakih postupaka, kao i pri dodjeli ugovora u okvirnim sporazumima ili dinamikim sistemima kupovine. Aukcije su dozvoljene kada se specifikacije ugovora mogu precizno utvrditi. Upotreba nije ograniena na standardizirane proizvode i usluge. Ipak, mogue ogranienje po pitanju upotrebe se moe nai u definiciji. Nakon gore pomenute definicije repetitivni proces koji ukljuuje rangiranje pomou automatske evaluacije definicija dodaje: Shodno tome, odreeni ugovori o uslugama i odreeni ugovori o radovima koji za predmet imaju pruanje intelektualnih usluga poput izrade plana rada, mogu biti iskljueni iz procesa elektronske aukcije (naglaeno). To moe znaiti da postupci za odreene usluge ne mogu sadrati aukciju, jer ugovore nije mogue dodijeliti primjenom automatske evaluacije (koja je, kako je dolje objanjeno, neophodan dio aukcije). U svakom sluaju, bolje tumaenje je da ovo samo ukazuje da se aukcije ne mogu koristiti kada na osnovu injenica organ utvrdi da automatski pristup nije pogodan nain za pronalaenje najbolje ponude. Drugaije tumaenje bi znailo da takve usluge nikada ne mogu biti prihvaene na osnovu najnie cijene, ili primjenom kriterija dodjele izraenih monetarnim terminima. Da je to sluaj, bilo bi oekivano da je tako izraeno u direktivama, naroito uzevi u obzir injenicu da direktive aktivno promoviraju automatizirani pristup, kako je obraeno u odjeljku 7 nie. Ukoliko su aukcije zabranjene za neke vrste usluga, onda bi trebalo navesti precizne indikacije, na koje se usluge zabrana tano odnosi. Po pitanju sprovoenja aukcije, organi moraju unaprijed utvrditi namjeru da pokrenu aukciju, te ukljue odreene informacije u specifikaciju. lan 54. (4) (klasini sektor) i 56. (4) takoer zahtijevaju da prije aukcije organi moraju pripremiti punu evaluaciju ponuda. Ovo i obaveza uesnika da predaju nove cijene i/ili vrijednosti kasnije (takoe u lanu 54. (4) i 56. (4)) ukazuje da validne ponude moraju uvijek biti dovrene ponude, ukljuujui ak i aspekte podlone promjenama (obino cijena). Ovo moe biti predmet kritike. Glavni razlog zbog kojeg organi zahtijevaju kompletne ponude je prikupljanje podataka o cijenama kako bi mogli postaviti poetnu taku za natjecanje. Ovo moe postati rijedak sluaj i samim tim nepotreban troak; i pored toga, ovo je pitanje administrativne praktinosti i protuvrijednosti dobijene za novac, prije nego pitanje transparentnosti ili natjecanja, to su predmeti direktiva. Pravila dozvoljavaju samo aukcije u kojima dobavljai mogu jasno utvrditi svoju poziciju tokom aukcije, i tako u bilo kom trenutku ustanoviti da li su ponudili najprihvatljiviju ponudu. To znai da se za aspekte tendera koji se ne revidiraju tokom trajanja aukcije, mora koristiti matematika formula koja omoguava da se ponude automatski rasporeuju na osnovu rezultata tih aspekata u kombinaciji sa cijenama (ili drugim karakteristikama84) predatim u fazi aukcije (lan 54. (5) i lan 56. (5)). To znai da aspekti tendera koji nisu
Faza aukcije ne treba biti zasnovana na cijeni: Nova Direktiva klasinog sektora lan 54 .(2); Nova Direktiva o komunalijama lan 56. (2).
84
- 162 -
Sue Arrowsmith
vezani za aukciju moraju biti evaluirani i rangirani prije aukcije.85 Tokom trajanja aukcije ponuai moraju, smjesta, dobiti informacije pomou kojih e utvrditi svoju poziciju na rang-listi (mada ne tane cijene, i sl.).86 To je ispravan sistem aukcije po direktivama klasinog sektora. Inae, kod komunalija je postupak aukcije manje fleksibilan nego to je sluaj sa komunalijama u konkuretskom pregovarakom postupku bilo pod aktuelnim ili novim pravilima kao i trenutno dostupnim pravilima za aukcije. Konkretno, pravila ponitavaju diskreciju kod komunalija da utvrde cijene kroz fazu aukcije i kasnije izvedu kombiniranu evaluaciju, kao i da pregovaraju nakon predaje ponuda. Dok takav pristup smanjuje pritisak na cijene tokom aukcije (obzirom da nije sasvim jasno u kojoj mjeri e cijene uticati na odluku o dodjeli), u praksi se kod komunalija ponekad preferira ovaj pristup kako bi se izbjegle mehanike procjene. Nema opravdanosti za ograniavanje diskrecije kod komunalija tokom aukcije na ovaj nain, ako je prihvaena kod ostalih postupaka. Zapravo, to moe dovesti da se kod komunalija ne primjenjuju aukcije, te da se sa predrasudama posmatraju kako e-nabavke tako i (obzirom da su aukcije transparentnije od drugih postupaka) transparentnost. Direktive, takoer, sadre pravila za pozivanje uesnika, zapoinjanje i zakljuivanje aukcije i odobravaju tok aukcije u vidu sukcesivnih faza. Postoji i opa odredba koja zabranjuje neispravno voenje aukcije ili koritenje istih na nain koji bi sprijeio, smanjio ili poremetio natjecanje. 87 Ove odredbe su korisne zbog pravne izvjesnosti i za klasine sektore obezbjeuju odgovarajui pravni okvir. No, kod komunalija one neopravdano ograniavaju fleksibilnost. Takoer su nepotreban teret pri zahtijevanju potpunih indikativnih ponuda i u nekim aspektima im nedostaje jasnoa, na primjer, po pitanju intelektualnih usluga. Takoer, sadre nepotrebne detalje za koje nema brzih paralela sa ne-aukcijskim postupcima - na primjer, obavezne detaljne informacije o postupku ili koji ponavljaju za aukcije ve postojee ope obaveze, kao to je zahtjev o preciznoj specifikaciji. Ove osobine teko da doprinose jasnoi i jednostavnosti. Takoer je upitno da li detaljno reguliranje pristaje ovakvom polju u razvoju. Bolji pristup, koji bi izbjegao sve ove probleme, bi bio taj to bi se jednostavno reklo da su aukcije dozvoljene ako se izvode u skladu sa pravilima direktiva, i tako to bi se obezbjedilo dodatno usmjeravanje.
85 86
Organi uesnicima moraju obezbijediti detalje formule i inicijalne evaluacije. esto se ne objavljuju zbog povjerljivosti. Organi ne smiju otkriti identitete uesnika. 87 Takoer se zabranjuje upotreba aukcije kako bi se izmijenio predmet ugovora koji je bio otvoren za ponude u objavljenom obavjetenju i definiran u specifikaciji.
- 163 -
Sue Arrowsmith
6.3. Dinamiki sistemi kupovine Novi dinamiki sistem kupovine, u lanu 33. nove direktive klasinog sektora i lanu 15. za komunalije, nudi novi pristup za ponovne standardizovane kupovine. To je zasnovano na injenici da upotrebom elektronskih sredstava organi lake obrauju podatke o veem broju firmi, ukljuujui podatke elektronskih kataloga.88 Cilj dinamikog sistema kupovine je omoguiti organima da koriste podatke o najveem moguem broju ponuaa i tako osiguraju optimalnu upotrebu javnih fondova kroz iroku konkurenciju.89 Definiran je kao u potpunosti elektronski proces za javne kupovine, koji je dostupan na tritu i ije su karakteristike u skladu sa zahtjevima ugovornog organa, koji je ogranienog trajanja i otvoren za sve ekonomske subjekte (operatere) koji zadovoljavaju kriterije i koji su predali ponudu u skladu sa specifikacijom.90 U sutini, to je oblik otvorenog postupka koji sadri dvofazni postupak dodjele. 91 Organ prvo mora objaviti sistem u obavjetenju i pruiti detaljne informacije o postupku; takoer, mora omoguiti direktan elektronski pristup specifikaciji. Potom, zainteresirane firme predaju ponude (indikativni tedneri) bilo kada u toku trajanja sistema i one po pravilu trebaju biti evaluirane za 15 dana. Organ u sistem mora unijeti sve kvalificirane firme koje su predale odgovarajue ponude i mora unositi sve podobne ponuae kako se budu prijavljivali. Registrirane firme onda mogu neprestano poboljavati svoje ponude. Kada organ bude elio napraviti narudbu, on poziva registrirane firme na predaju ponuda. Takoer je obavezan, prilikom svake objave narudbe, objaviti novo obavjetenje u Slubenom glasniku kako bi obavijestio one koji se jo nisu registrirali da je sistem u toku. Sistem ne moe trajati due od etiri godine izuzev opravdanih izuzetnih sluajeva; organi ne smiju koristiti sistem kako bi sprijeili, smanjili ili poremetili natjecanje; i od ekonomskih operatera ili drugih zainteresiranih stranaka se ne smije traiti plaanje bilo kakve naknade. Ovi sistemi nude neke od prednosti okvirnih sporazuma, recimo omoguavaju natjecanje za povremene kupovine, dok ujedno umanjuju trokove. Slini su okvirnim sporazumima po ukljuivanju ponuda na poetku procesa, ali se razlikuju u tome to svrha tih inicijalnih ponuda nije da se smanji broj uesnika (sve mora biti podneeno bez obzira na prednosti ponude) i tako nije mogue pozvati samo odreen broj uesnika na natjecanje (to je mogue kod okvirnih sporazuma pod ogranienoim ili pregovarakim postupkom). Tako e organ koji koristi dinamiki sistem kupovine morati razmatrati veliki broj ponuda.92 Druga bitna razlika je obaveza organa da objave novo obavjetenje za svaku narudbu. Shodno tome, dinamiki sistem kupovine podrazumijeva
Odredbe se naroito odnose na injenicu da ponude mogu biti u obliku elektronskog kataloga. Preambula Novoj Direktivi javnog sektora, recital 13; preambula Novoj Direktivi za komunalije, recital 21. 90 Nova Direktiva klasinog sektora lan 1. (6), Nova Direktiva o komunalijama lan 1. (5). 91 Ugovorni organ mora potovati pravila otvorenog postupka u svim fazama do faze dodjele: klasini sektor lan 33. (2); komunalije lan 15. (2). 92 Kod okvirnih sporazuma, organi moraju sve ponude uvrstiti u okvir (vidi odjeljak 5), ali prije toga mogu smanjiti broj ponuda.
89 88
- 164 -
Sue Arrowsmith
maksimalnu konkurenciju, no, takoer, znaajno vee administrativne trokove i odloeno naruivanje. Zahtjev o novom obavjetenju za svaku narudbu konkretno znai da takvi sistemi nisu praktini za narudbe nie vrijednosti. Mnoge prednosti dimanikog sistema se mogu dobiti kroz okvirne sporazume otvorenog postupka, u kojima organ odabira veliki broj okvirnih dobavljaa. Glavna prednost dinamikih sistema kupovine je to to nove firme mogu biti ukljuene dok kod okvirnih sporazuma to nije mogue. Kada se sve ovo uzme u obzir, nije jasno da li e organi koristiti dinamike sisteme kupovine. Oni bi bili mnogo korisniji kada ne bi bilo obaveznog obavjetavanja o svakoj narudbi. Ova obaveza nije podesna jer nije vezana za veliinu narudbe: adekvatan publicitet se moe postii periodinim obavjetavanjem o sistemu i novim obavjetenjima o izuzetno velikim narudbama. Ovaj disproporcionalni akcenat na natjecanju moe biti kontraproduktivan, navodei organe da odbace ovaj sistem u korist manje konkurentnih postupaka. Zakanjelo ukljuivanje ovih prijedloga, koje nije ostavilo dovoljno vremena za konsultacije, moe dijelom objasniti neadekvatnost ovih odredbi. 7. Ostale izmjene specifikacija i postupaka dodjele Postoji niz drugih pojanjenja i promjena koje utiu na postupke u irem smislu. Neke od najvanijih su sljedee: Prvo, postoje nova pravila za tehnike specifikacije u lanu 23. Nove Direktive klasinog sektora i lanu 34. Nove Direktive o komunalijama. One od organa zahtijevaju da definiranju svoje zahtjeve koristei, ili odreene standarde na europskom nivou, ili internacionalne standarde, (kao to su europski standardi) ili, kada ovi nisu dostupni, odreene standarde na dravnom nivou.93 U svakom sluaju, sva pozivanja na standard moraju biti praena rijeima ili njegov ekvivalent,94 i funkcionalni ekvivalenti moraju biti prihvaeni (iako je teret dokazivanja ekvivalentnosti na ponuaima).95 Kao alternativno rjeenje, organi mogu koristiti nain obavljanja rada (performance) ili funkcionalnost kao sredstva za opisivanje. Ove odredbe znae dvije kljune promjene.96 Prvo, one pojanjavaju da organi ne mogu insistirati na podudaranju sa standardima na europskom nivou; moraju prihvatati druge odgovarajue proizvode i usluge na primjer, one koji obavljaju isti posao, a koriste drugaiju tehnologiju. U sutini, to je ve navedeno u Sporazumu.97 Odredbe koje su trenutno na snazi mogu biti shvaene na vie naina, iako historija sugerira namjeru da se nabavka svede na proizvode koji su po evropskim standarima, ime bi se ti standardi promovirali. Ne moe se rei da je to bilo mudro, naroito to su neki od tih standarda (posebno za IT) zastarjeli ili nepodesni. Stoga su dobrodola nova pojanjenja. Sljedea kljuna promjena je to sada organi u klasinom
lan 23. (3) klasini sektor, i komunalije lan 34. (3). Ibid. 95 Klasini sektor lan 23. (4) i komunalije lan 34. (4). 96 Kao i ostale promjene koje ovdje ne moemo detaljno razmotriti. Potrebna je dostupnost kako bi gdje je to mogue u obzir bile uzete i osobe sa invaliditetom. 97 Arrowsmith, op.cit. vidi gore biljeka 8 na 588-9.
94 93
- 165 -
Sue Arrowsmith
sektoru moraju primjenjivati procjenu rada ili funkcionalne opise ukoliko se ne primjenjuju prihvaeni standardi (to se ve odnosi na komunalije). Ipak, vana pitanja ostaju nejasna. Na primjer, da li ugovorni organ moe insistirati na proizvodima u skladu sa europskim standardima kada za to postoji komercijalna opravdanost, na primjer, jer eli koristiti tehnologiju istog standarda za komunikaciju izmeu vie ugovornih organa. Potom, da li ugovorni organ moe insistirati na viim standardima (na primjer, bezbjednosti) nego to su europski. U ovom sluaju pravila navode da, kada se ugovorni organi slue procjenom rada ili funkcije kao mjerilom, ne mogu odbiti ponude koje zadovoljavaju takve standarde ukoliko se ispunjavaju zahtjevani kvalitet rada ili nivo funkcionalnosti. Ispunjavaju se moe shvatiti kao obaveza organima da ne smiju odbiti ponudu kada god se sam standard bavi karakteristikama (npr. bezbjednost) na koje su se odnosili eljeni nivo rada ili funkcionalnost. Meutim, to se moe odnositi i na potrebu da se standard tie potrebe za jednakim nivoom bezbjednosti. Nove direktive, takoer, poveavaju fleksibilnost u odnosu na prethodna indikativna obavjetenja (PIN) pruajui detaljnije podatke o ugovorima. Trenutno direktive navode da organi moraju objavljivati obavjetenja u Slubenom glasniku98 i bave se vremenskim rokovima za ugovorne postupke pod PIN-om koji ispunjavaju odreene uslove. Nedavno, Europski Sud Pravde je u Sluaju C-225/98, Komisija v. Francuska99 izglasao da pod Direktivom o nabavci radova nije obavezno obavjetavanje o svakom ugovoru, ve samo kada ugovorni organ eli skratiti vremenske rokove. To je kontraverzno i rasuivanje Europskog Suda Pravde nije bilo razborito: jasno je da aktuelna pravila zahtijevaju PIN bez obzira na ovo. Ipak, obzirom na ogranienu vrijednost PIN-ova, takva interpretacija je dobrodola. Nove direktive eksplicitno usvajaju pristup koji je imao Europski Sud Pravde.100 One, takoer, omoguavaju organima da objavljuju prethodna obavjetenja o nabavci (PIN) u sopstvenom profilu kupca na internetu, umjesto u Slubenom glasniku, iako jedna kopija mora biti poslana Komisiji. Kod klasinog sektora nova Direktiva, takoer, poveava fleksibilnost tako to iz natjecanja izuzima kupovine na tritu roba (commodity market) i posebne kupovine pod naroito zahtijevnim uslovima (novi lan 31. (2) (c) i (d)), to se ve primjenjuje kod komunalija. Nova Direktiva klasinog sektora, takoer, uvodi izriitu odredbu (lan 55. (3)) kojim omoguava organima da odbiju izuzetno niske ponude koje su niske iskljuivo zbog nelegalne dravne pomoi. Ovo otklanja tu nepravilnost: ovo je ve odobreno za komunalije101, ali vjerovatno ne za klasine sektore, gdje takve ponude vjerovatno mogu biti odbijene samo kada pomo ugroava finansijsku isplativost.
98
Direktiva o nabavci roba lan 9., Direktiva o nabavci radova lan 11., i Direktiva o nabavci usluga lan 15. 99 [2000] ECR I-7445. 100 Nova Direktiva klasinog sektora lan 35. (1); nova Direktiva o komunalijama lan 41. (1). 101 Komunalna Direktiva lan 34.
- 166 -
Sue Arrowsmith
Dok mnoge promjene trae ili pojanjenje ili fleksibilnost, u odreenim aspektima pravila su stroija. Konkretno, postoji novi zahtjev da se izradi i o tome obavijeste uesnici, relativna vanost kriterija dodjele:102 Trenutno je potrebno samo navesti kriterije kada je to mogue, od najvanije prema dolje.103 U svakom sluaju, vanost moe biti izraena kao raspon odgovarajue maksimalne irine. Takoer, postoji izuzetak kada po miljenju ugovornog organa utvrivanje vanosti nije mogue iz oitih razloga. Nedavna odluka Prvostepenog Suda104 ukazuje da su trenutne odredbe o rangiranju kriterija tek preporuka, ali novi tekstovi vjerovatno predstavljaju obavezu. Vana stvar koja ostaje nejasna u jurisprudenciji105 je da li je potrebno objelodaniti vie ijednu detaljniju metodologiju za primjenu kriterija dodjele kao to je formula za analizu osjetljivosti. Nova Direktiva klasinog sektora, takoer, eksplicitno navodi nove zahtjeve koje treba istai u obavjetenju o nabavci sa kriterijima i pravilima za firme koje planiraju aplicirati, kao i postaviti neke minimalne nivoe sposobnosti.106 Ovo popunjava oiglednu upljinu (iako bi takav zahtjev sada mogao biti u okviru principa transparentnosti). Za komunalije, nova Direktiva, takoer, ispravlja oiglednu greku tako to proiruje upotrebu zahtjeva za objektivnim kriterijima odabira (koji se trenutno odnosi samo na neke sluajeve) na sve postupke dodjele.107 8. Dopune obuhvaenosti liberaliziranih komunalija 8.1. Uopeno Kljuni aspekt nove fleksibilnosti je izmjena u obuhvaenosti komunalija koja se okrenula liberalizaciji. Prvo, u duhu liberalizacije telekomunikacija pod reimom EU, u tom sektoru se pri nabavkama nee primjenjivati nove direktive: pritisak konkurencije se smatra dovoljnim da osigura komercijalnu nabavku108. Pored toga, dolo je do vanih promjena u svim poljima, naroito promjene u definiciji posebnih i ekskluzivnih prava i pravo organa na izuzimanje u konkurentskim nabavkama.
102 103
Nova Direktiva klasinog sektora lan 53. (2); nova Direktiva o komunalijama lan 55. (2). Direktiva o uslugama lan 30. (2); Direkitva o nabavci roba lan 30. (2); Direktiva o nabavci radova lan 30. (2); Direktiva o komunalijama lan 34. (2). 104 Sluaj T-183/00, Strabag Benelux NV v. Council of the European Union, presuda od 25. februara 2003., nyr. 105 vidi Sluaj C-470/99, Universal-Bau v. EBS, presuda od 12. decembra 2002. (za kriterije selekcija) i Sluaj T-4/01, Renco SpA v. Council of the EU, presuda od 25. februara 2003., nyr (koji odbija ovakav stav prema kriterijima za dodjelu bez pozivanja na EBS). 106 Nova Direktiva klasinog sektora lan 54. 107 Nova Komunalna Direktiva lan 54. 108 Nova Komunalna Direktiva se vie ne odnosi na telekomunikacije; takoer, organi pod Direktivom klasinog sektora su iskljueni iz te Direktive kada djeluju na polju telekomunikacija: nova Direktiva klasinog sektora lan 13.
- 167 -
Sue Arrowsmith
8.2. Posebna i ekskluzivna prava Komunalna Direktiva se primjenjuje109 na javne organe, javne akcije i tijela ukljuujui samo privatna tijela sa posebnim i ekskluzivnim pravima. lan 2. (3) definira posebna i ekskluzivna prava kao prava jednog ili vie organa nastala bilo kakvim zakonskim ovlatenjem od strane kompetentnog autoriteta zemalja-lanica, u vidu zakona, propisa ili administrativne mjere na pokrivanje odreene aktivnosti. lan 3. navodi da organ moe uivati posebna ili ekskluzivna prava naroito u svrhu izgradnje odreenih relevantnih mrea (poput elektrovoda i vodovoda) ili objekata, da osoba moe koristiti procedure sa ciljem eksproprijacije, odnosno, da moe provesti potrebnu opremu na, ispod ili iznad autoputa. Takoer, navodi da organ uiva ova prava kada se bavi dostavom pijae vode, elektrine energije, plina ili grijanja mrei kojom upravlja organ koji uiva posebna ili ekskluzivna prava. Cilj je da se reguliraju komunalije tako da (i) su podlone pritisku koji vre zemlje-lanice po pitanju nabavke istih , na primjer, zbog diskrecije zemalja po pitanju odobrenja, i (ii) da ne funkcioniraju putem natjecanja, to bi omoguilo pruanje otpora tom pritisku. Ovo je bio esto sluaj sa komunalijama u zakonski reguliranim sektorima kada su 1990. usvojena pravila za komunalije.110 Nije jasno u kojoj se mjeri trenutna definicija primjenjuje na organe sa odobrenim pravima za sve koji ispunjavaju ciljeve, kriterije transparentnosti i nediskriminacije. Zbog ograniene diskrecije zemalja, moe se rei da takvi organi nisu podloni uticaju vlade111 i da samim tim njihova nabavka ne bi trebala biti regulirana zakonskim mjerama. Liberalizacija je ovu situaciju uinila jako estom. U Leased Lines112 Europski Sud Pravde je presudio da posebna i ekskluzivna prava po Direktivi Leased Lines-a113, ne pokrivaju ovakve organe. Ovo se moe primijeniti analogno sa Komunalnom Direktivom i to je odgovarajue obzirom da se reguliraju samo organi pod pritiskom vlade. Ipak, drugim rijeima, poenta je i dalje pod izvjesnom sumnjom. Zapravo, kako je ve objanjeno, Komunalna Direktiva izriito navodi da organi sa izvjesnim odobrenjima, koja mnogi organi u kontroliranom sektoru uivaju, imaju posebna i ekskluzivna prava. Ukoliko su u pitanju posebna/ekskluzivna prava po automatizmu , takvi organi e biti regulirani ak i kada ne uivaju ta prava na osnovu svojih licenci (odobrenja). U sluaju Leased Lines Sud je nije prihvatio da takve moi same po sebi predstavljaju posebna ili ekskluzivna prava. Bolje tumaenje je da Komunalna Direktiva, takoer, ne pokriva organe sa pravima koja ne dijele sa ostalima u sektoru; no, Komisija se ne slae sa tim.114 Takoer je nejasna pozicija organa koji mora da se natjee za pravo da prui uslugu na otvorenom, objektivnom i nediskriminatornom natjecanju, a
lan 1., koji dalje definira i prve dvije kategorije. U Direktivi 90/531/EEZ, Slubeni glasnik 1990., L-297/1. 111 Pored toga, oni esto funkcioniraju na konkurentskim tritima i tako odolijevaju uticaju Drave. 112 Sluaj C-302/94, R v. Secretary of State for Trade and Industry ex parte British Telecommunications plc (Leased Lines), [1996] ECR 6417. 113 Direktiva Vijea 92/44/EEZ, Slubeni glasnik 1992. L-165/27. 114 Europska Komisija, Proposal for a directive of the European Parliament and of the Council co110 109
COM (2000) 276 finalno, Explanatory Memorandum, na 2.4.2.
ordinating the procurement procesdures of entities operating in the water, energy and transport sectors
- 168 -
Sue Arrowsmith
ako uspije, prima pravo koje je ekskluzivno, ili dostupno odreenom broju organa, kao to je pravo na upravljanje koncesijom transporta, poput tramvaja. Ovdje, takoer, zemlje imaju vrlo malu diskreciju115; ali ova situacija nije izriito razmatrana u sluaju Leased Lines. 116 Nova Direktiva unosi neke znaajne promjene u definiciju posebnih i ekskluzivnih prava, sa ciljem suavanja definicije i iskljuivanja nekih organa na koje se ona inae odnosi, ili se moe rei da se odnosi. Definicija izloena u lanu 2. (3) navodi: U svrhe navedene ovom Direktivom, posebna i ekskluzivna prava, predstavljaju prava koja dodjeljuje kompetentan autoritet Zemlje lanice primjenom bilo koje zakonske, regulatorne ili administrativne odredbe iji je efekat ograniavanje djelovanja (aktivnosti organa) jednog ili vie organa, to sutinski utie na sposobnost drugih organa da izvode takvu aktivnost. Nova definicija ima tri osnovna efekta, navedena u recitalu 25. preambule. Prvo, u suprotnosti sa aktuelnom Direktivom, nova Direktiva ne ukljuuje konkretnu odredbu koja organima omoguava upotrebu postupka eksproprijacije, i tako, u skladu sa ciljevima Direktive, dalje uivaju ekskluzivna ili posebna prava. Tako se ne moe rei da ova prava automatski ine posebna i ekskluzivna prava. No, ipak to mogu biti posebna ili ekskluzivna prava ukoliko ih ne posjeduju i ostali organi i ukoliko nekima daju konkurentsku prednost; tako je i u tekstu odredbe117. Dalje, svrha novih odredbi je da navedu da odobrenja, koja dostupna svima na osnovu objektivnog, ispravnog, nediskriminatornog kriterija, ne predstavljaju posebna ili ekskluzivna prava. U skladu sa tim, namjera je osigurati da e stav Europskog Suda Pravde prema Leased Lines biti primjenjivan na pravila nabavke komunalija: ovo je navedeno u Commission's Explanatory Memorandum118 i recitalu 25. preambule, posljednja reenica: Niti se za posebna ili ekskluzivna prava mogu smatrati prava dodijeljena od strane Zemlje lanice u bilo kom obliku, koja usputno ukljuuju koncesije na ogranien broj poduhvata na osnovu objektivnih, prikladnih i nediskriminatornih kriterija, koja omoguavaju zainteresiranim strankama zadovoljavanje tih kriterija. Ovo je vano u kombinaciji sa prvim efektom nove definicije o emu se gore raspravljalo. Kombinirani efekat ova dva stanovita je u tome to se njima razjanjava da su organi sa svima dostupnim odobrenjima generalno van nove Komunalne Direktive, to je pozicija trenutno pod sumnjom usljed nejasnoa u znaaju kako odobrenja, tako prava vezanih za eksproprijaciju. Trei efekat je da se pravila vie ne primjenjuju na organe samo zato to snabdijevaju mreu kojom upravlja organ sa posebnim ili ekskluzivnim
115 116
I, ponovo, konkurentski pritisak koji osigurava da e organ vriti komercijalnu nabavku. Za implikacije Leased Lines po ovom pitanju, vidi Arrowsmith, Deregulation of utilities procurement in the Changing Economy: Towards a principled approach? 7 ECLR (1997), 420. 117 I u recitalu 25 preambule. 118 Europska Komisija, Explanatory Memorandum, biljeka 114 gore, na 2.4.2. i 2.4.3.
- 169 -
Sue Arrowsmith
pravima119: izriita odredba koja se odnosi na ovaj efekat trenutne Direktive, nije ukljuena. Takoer, nije jasna pozicija organa koji se moraju takmiiti za pravo, a koji potom dobijaju pravo koje je ekskluzivno, ili dostupno samo odreenom broju organa. Ovo pitanje e postajati sve vanije ukoliko budui reim EZ uvede bolju reguliranost dodjele koncesija u skladu sa objektivnim, transparentnim i nediskriminatornim kriterijima120. Komisija je ukazala na tendenciju ka usvajanju Leased Lines definicije sa ciljem ouvanja postojanosti.121 Ovo je velikim dijelom vezano za politiku Komunalne Direktive, obzirom da znai da se Direktiva vie ne primjenjuje kada vlada ne uiva subjektivnu diskreciju pri dodjeli prava, to znai da nema uticaj na proces nabavke. Ipak, postoje sluajevi u kojima se politika razmatra na razliite naine, i ne moe se rei kakav e u takvim sluajevima biti stav suda. 8.3. Izuzimanje komunalija na konkurentskim tritima Sljedea vana promjena je uvoenje (lan 30.) izuzea za komunalije na konkurentskim tritima, zasnovanog na injenici da je natjecanje dovoljno da osigura komercijalnu nabavku. Trenutna Direktiva sadri izuzea samo za odreene sektore u kojima su 1990. postojala konkurentska trita uglavnom, autobuski prijevoz, telekomunikacije122 i (u kvalificiranom obliku) nafta i plin123. Isprva je Komisija predloila uvoenje daljih izuzea ako bi i kada bi se krenulo sa razvijanjem konkurentskih trita i u drugim sektorima124, ali uprkos sutinskoj liberalizaciji nisu uvedena, ostavivi tako neke organe na konkurentskim tritima predmetom regulacije. To ne zadovoljava. Regulatorne odredbe su odmah iza najboljeg metoda za osiguravanje komercijalne nabavke, koje zadovoljavaju samo ako najbolji metod komercijalni pritisak ne moe biti primjenjen. Dalje, regulacije mogu uticati na komercijalnu djelatnost organa, smanjujui im sposobnost da zadovoljavaju korisnike i unazaujui ih meu globalnom konkurencijom. Takoer je nepravilno da organi koji djeluju pod slinim okolnostima i uslovima, ne uivaju isti tretman i nije pravedno da postoji natjecanje izmeu sektora sa razliitim tretmanom, poput eljeznice i autobuskog prijevoza. Ovaj autor se dugo zauzimao za principijelniji pristup125 i novo izuzee lana 30. se sada na to odnosi.
Vidi, ponovo, Recital 25 preambule: ...niti injenica da organ snabdijeva vodom, elektrinom energijom, plinom ili grijanjem mreu kojom upravlja organ sa posebnim ili ekskluzivnim pravima koja mu je dodijelio kompetentni autoritet Drave lanice, moe smatrati dovoljnom za uivanje posebnih ili ekskluzivnih prava u smislu ove Direktive... 120 Kako je obraeno u Zelenoj knjizi javno-privatnim partnerstvima, biljeka 25, iznad. 121 Europska Komisija, Explanatory Memorandum, biljeka 114 iznad, na 2.3.4. 122 Komunalna Direktiva lan 8. 123 lan 3., Vidi Maund, The derogation for the oil and gas sector under Article 3 of the Utilities Directive 6 PPLR (1997), 227. 124 Vidi Europska Komisija, Public Procurement in the Excluded Sectors, Bull. EC, Supp. 6/88, p. 65, para 407. 125 Arrowsmith, biljeka 116 iznad.
119
- 170 -
Sue Arrowsmith
lan 30. (1) navodi da se Direktiva ne primjenjuje na aktivnost kada je, u zemlji-lanici u kojoj se aktivnost vri, ta aktivnost direktno izloena natjecanju na tritu na koje nije ogranien pristup. U skladu sa zahtjevom da trite mora biti slobodno, kada postoje mjere Zajednice kojima se postie liberalizacija u dotinom sektoru (navedeno u Aneksu XI) i kada su te mjere prihvaene i primjenjene u odreenoj zemlji-lanici, zahtijeva se da pristup tritu nije ogranien. U ostalim sluajevima lan 30. (3) nalae da se mora demonstrirati da je pristup dotinom tritu slobodan de jure i de facto. Sljedei zahtjev, o otvorenosti natjecanja, je razjanjen u lanu 30. (2): ovo treba biti odlueno na osnovu kriterija koji su u skladu sa odredbama Sporazuma koje se odnose na natjecanje, kao to su karakteristike robe ili usluge, alternativa za robu ili usluge, cijene i konkretno odnosno potencijalno prisustvo vie dobavljaa dotine robe ili usluge. U svakom sluaju, zemlje-lanice ne moraju djelovati po sopstvenom nahoenju i izuzee se primjenjuje samo ako Komisija usvoji pozitivnu odluku o ovom efektu126 ili ne uspije donijeti nikakvu odluku unutar predvienog vremenskog roka. Odluka moe nastati iz samog zahtjeva zemlje-lanice, zahtjeva ugovornog organa (mogue samo kada zemlja to dozvoli); ili na inicijativu same Komisije. Normalno, Komisija mora usvojiti odluku na osnovu zahtjeva u roku od tri mjeseca, ali u opravdanim sluajevima moe produiti taj rok za jo tri127. lan 30. (6) od Komisije zahtijeva da usvoji dalja pravila o voenju postupka izuzimanja. Zahtijevanje dozvole od Komisije znai da organi ne mogu sami procijeniti da li da primjene izuzee u spornim situacijama, te prebacuju teret izazova na pogoene operatere. Trenutno izuzee telekomunikacija i autobuskog prijevoza ne zahtijeva takvo odobrenje, iako je sve pod nadzorom Komisije128. U svakom sluaju, potreba za odobrenjem ne bi trebala uzrokovati probleme u situacijama sa vremenskim ogranienjem i odredbom za automatsko izuzee u sluaju neslaganja Komisije. Ipak, neki problemi ostaju. Jedan problem je uticaj WTO GPA (Government Procurement Agreement Sporazum o javnim nabavkama). Direktive se odnose na pristup zemalja-lanica tritima nabavke EZ, a GPA na pristup nekih treih zemalja. GPA se primjenjuje na nekoliko komunalnih sektora, ukljuujui i javna tijela i javne djelatnosti, a izuzima organe sa posebnim i ekskluzivnim pravima. Dok novi lan 30. daje izuzee iz Direktive, GPA ostaje netaknut. Obzirom da predstavlja sline postupke dodjele onima iz Direktive, izuzee iz Direktive samo po sebi ima ogranienu vrijednost u osiguravanju fleksibilnosti postupka za organe obuhvaene GPA-om: da bi se to postiglo EZ mora osigurati njihovo izuzee i iz GPA. Obino, iskljuivanje organa zahtijeva
Primjetiti da po lanu 30. (4), u sluaju zahtjeva Drave lanice u kojem se slobodan pristup zasniva na osnovu mjera EZ i zakljuka kompetentnog neovisnog dravnog autoriteta da su ispunjeni uslovi, primjenjuje se izuzee ukoliko Komisija nije utvrdila neprimjenjivost uslova, ukazujui na odgovornost dokaza Komisije. 127 Ili samo mjesec dana u sluajevima kada postoji sumnja neogranienog pristupa tritu zasnovano na primjeni zakona Zajednice i kada je neovisni dravni organ ustanovio da su ispunjeni uslovi za izuzee. 128 Mada je to nephodno za oblasti nafte i plina.
126
- 171 -
Sue Arrowsmith
ponovne pregovore o koncesijama to je dug i neizvjestan proces. GPA lan XXVI (4) sadri neke posebne odredbe o izmjenama pokrivenosti, ali njihov uticaj je nejasan kao i to da li postoji pravo na povlaenje i koje su eventualne posljedice129. Jo nije poznato kako e EZ to rijeiti. Pored toga, Europski Sud Pravde je nedavno presudio da pravila slobodnog kretanja u Sporazumu EZ predstavljaju pozitivnu obavezu u nabavci, kao recimo, obavezno oglaavanje ugovora130. Nije sasvim jasno kako ove odredbe utiu na javne poslove i organe sa posebnim i ekskluzivnim pravima, bilo direktno, bilo kao rezultat lan 86. EZ. Svejedno, u mjeri u kojoj to ine, one mogu znaajno ograniiti fleksibilnost postupka koju uivaju neki izuzeti organi. 9. Proirenje izuzea na zajednika ulaganja i udruene djelatnosti Sljedea vana promjena sa ciljem poveanja fleksibilnosti za organe je proirenje za udruene djelatnosti i zajednika ulaganja. Uobiajeno je da se komunalne aktivnosti izvode radom grupe. Na primjer, zbog poreza i rukovoenja, novi pravni organ moe biti formiran sa ciljem pruanja odreenih usluga (poput usluga raunovodstva) nekoj ustanovi (ili grupi); ili se moe pojaviti grupa kao rezultat sticanja (dobara). Takoer su uobiajeni zajednika ulaganja u kojima se razliiti organi (sa razliitim vrstama djelovanja, na primjer) udrue zbog nekog projekta. esto organi pod ugovornim sporazumom moraju jedni drugima obezbijediti robu ili usluge i lan 13. Komunalne Direktive to dozvoljava, u nekim sluajevima, bez natjecanja. Trenutno, Direktiva dozvoljava izuzee, prvo, za ugovore o uslugama dodijeljene drugim udruenim djelatnostima (poput nadreenih ili uporednih kompanija), pod uslovom da najmanje 80% obrta usluge provajdera u posljednje 3 godine odlazi na druge lanove grupe. Nova Direktiva (lan 23.) proiruje ovo i na ugovore o nabavci roba i radova otklanjajui tako jasnu nepravilnost. Takoer daje izriitu odredbu o primjeni izuzea na organe koji nisu postojali, ili organe koji su dobavljali dotinu robu, radove ili usluge, u periodu od najmanje tri godine mogunost koja je previena u staroj Direktivi. Kod zajednikih ulaganja, aktuelno izuzee se primjenjuje na ugovore o uslugama koje se preko zajednikog ulaganja dodjeljuju ulagaima partnerima (i pridruenim lanovima), ali se ne primjenjuje na ugovore koji su dodijeljeni partnerima i preko njih zajednikom ulaganju.
129
Za analizu vidi Arrowsmith, Government Procurement in the WTO (Kluwer Law International, 2002.) na str. 126 - 129. 130 Vidi, naroito, Telaustria, citirano iznad biljeka 7.
- 172 -
Sue Arrowsmith
10. Potanske usluge Sljedea znaajna promjena u pokrivenosti se odnosi na potanske usluge. Trenutno, nabavka u ovom sektoru se obavlja po pravilima direktiva klasinog sektora ukoliko je obavljaju subjekti obuhvaeni ovim direktivama, ali ne kada je obavljaju drugi organi. Nova Komunalna Direktiva, lan 6., uvodi ovaj sektor131 u podruje djelovanja. To znai, prvo, da e potanske usluge koje vre organi klasinog sektora biti regulirane fleksibilnijim komunalnim odredbama, i drugo, da e po prvi put biti regulirane potanske usluge koje obavljaju drugi organi, naroito sa porastom privatizacije i liberalizacije 11. Ostale dopune pokrivenosti Ostale promjene u pokrivenosti ukljuuju sljedee. Neki doprinosi fleksibilnosti su doli iz novih odredbi za sredinje tijelo koje vri nabavku, to se nalazi lanovima 1. (10) i 11. Direktive klasinog sektora i lanovima 1. (8) i 29. nove Komunalne Direktive. Trenutno, organi mogu kupovati od ugovornih tijela ili organa bez direktivom reguliranog natjecanja samo u sluaju posebnog izuzea na usluge (ali ne robe i radove) koje se dobija pod ekskluzivnim pravima,132 pod izuzeem za udruene djelatnosti, ili kada se ugovor smatra za internu stvar prije nego nabavku spolja. Ovo drugo se primjenjuje kada jedan organ kupuje od drugog nad kojim ima istu kontrolu kao nad sopstvenim odjelima, dok taj drugi, takoer, igra centralnu ulogu u aktivnostima sa kontrolirajuim tijelom.133 Nije jasno da li se ovi uslovi mogu ispuniti kada je organ kontroliran od strane vie od jednog tijela kao, na primjer, kada javna tijela djeluju zajedno kako bi ustanovili udrugu za pruanje usluga (na primjer, prikupljanje otpada) da bi iskoristili ekonomiju obima. Nove odredbe govore da organi mogu nabavljati robu ili usluge od drugih javnih tijela/ustanova, ukljuujui i one koji su predmet zajednike kontrole (kao partneri u zajednikom ulaganju), bez natjecanja, kada je provajder i sam potovao direktive. U svakom sluaju, odredbi nisu dobro pripremljene. Ovdje nije mogua iscrpna analiza, ali se moe primijetiti da nije jasno sljedee: u kolikoj mjeri one mogu biti koritene za nabavku usluga ili roba dostavljanih upotrebom resursa samog provajdera prije nego kupljenih pa preprodatih (ukoliko se to ne uradi, imat e vrlo ogranienu vrijednost usluge); kako odredbe u skladu sa Direktivom funkcioniraju kada dobavlja ponudi robu koju ima na lageru, a ne vri posebnu nabavku za tog klijenta; i koju zakonsku odgovornost snosi dobavlja za ponaanje u skladu sa direktivama. Takoer je nejasno da li ove odredbe imaju uticaj na nabavke u kojima centralni kupac
Obuhvaene potanske usluge su navedene u lanu 6. (2) (b). lan 6. (1), takoer, navodi da se Direktiva primjenjuje i kod nekih drugih usluga, kada ih prua organ koji, takoer, prua potanske usluge, kako je ve definirano. Ove druge usluge nisu pokrivene kada su potanske usluge dostavljene u skladu sa uslovima za izuzee, iz lana 30. 132 Vidi Direktiva Usluga lan 6., Komunalna Direktiva lan 11. i Sluaj C-107/98, Teckal Srl. v. Comune di Viano, Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) die Reggio Emilila, [1999] ECR I-8121 133 Teckal, biljeka 132 iznad.
131
- 173 -
Sue Arrowsmith
ima samo ulogu posrednika potraivakog organa. Usko tumaenje odredbi organima sigurno nee dati vie fleksibilnosti u uspostavljanju najefikasnijeg sistema nabavke i administracijske strukture iste. Druga promjena sutine je da su izostavljena postojea izuzea za nabavku telekomunikacijskih usluga,134 koja su odraavala prethodno odsustvo konkurentskih trita, jer su ta trita sada liberalizovana. Vaan doprinos pojednostavljivanju dolazi iz promjene u vrijednosnim razredima. Za veinu ugovora, vaee direktive navode razrede kao ekvivalente u euro SDR-u (Specijalna prava vuenja). Ovo se odnosi na ugovore pod GPA i pod Komunalnom Direktivom, na sve organe u sektorima pokrivenim GPA, ak i one (mahom privatne) organe koji nisu direktno pokriveni GPA. Sam GPA navodi razrede u SDR i kada je EZ uskladila svoje interne direktive sa GPA135, odluila je da upotrebljava SDR u direktivama, tako da razredi direktiva (kojima se odreuju pristup firmi EZ) budu isti kao GPA razredi (kojima se odreuje pristup firmi treih zemalja), po pitanju iste vrste ugovora. Meutim, za veinu ugovora koji nisu obuhvaeni GPA-om, direktive razrede izraavaju u eurima i zadravaju finansijske vrijednosti od prije GPA. Ekvivalent euru u SDR kao i ekvivalenti u dravnim valutama se raunaju svake dvije godine. Ovakav pristup dovodi do velike sloenosti, kako zbog razliitih valuta tako i zbog razliitih vrijednosnih razreda za sline ugovore. Nova pravila odravaju politiku nabavke za iste razrede u direktivama i GPA, ali pojednostavljuju stvari dvjema kljunim promjenama: razredi za ugovore pokrivene sa GPA e biti izraeni u eurima, a ne u SDR (i bie povremeno revidirani kako bi bili u skladu sa GPA); i promijenila se sutina veine razreda kako bi se uskladili sa ugovorima pod GPA. Drugim rijeima, EZ je u nekim sluajevima odluila pojednostaviti stvari primjenjivanjem GPA razrednih nivoa na nekim ugovorima koji nisu pod GPA. Takoer je dolo do pojanjenja po pitanju ugovora za vie aktivnosti, na primjer, za IT sisteme koji podravaju vie od jednog podruja. Ovdje lan 9. (1) nove Komunalne Direktive nalae da je ugovor predmet pravila primjenjivih na aktivnost za koju je (ugovor) u naelu namijenjen. Tako kod ugovora organa iz sektora koji ranije nisu bili ukljueni u Komunalnu direktivu, ugovor naelno namijenjen za komunalne aktivnosti potpada pod pravila o komunalijama, a ugovor za nekomunalne aktivnosti ostaje nereguliran. Za organe klasinog sektora, ugovori naelno namijenjeni za komunalne aktivnosti su regulirani pravilima za komunalije, a oni naelno namijenjeni za druge aktivnosti, klasinim reimom. Kada je klasifikacija objektivno nemogua uvijek se primjenjuju stroija pravila (lanovi 9. (2) i 9. (3)). Sa ciljem iskljuivanja direktiva moda nee doi do izbora izmeu dodjele jedinstvenog ugovora ili odvojenih ugovora (lan 9. (1)). Direktive se, takoer, bave ugovorima radova i usluga, vanih zbog razlika u vrijednosnim razredima i dostupnosti pregovarakog postupka. Trenutno ne
Direktiva Usluga lan 1. (a) (v); Komunalna Direktiva lan 1. (4) (c) (2). Uglavnom kroz Direktivu 97/52, Slubeni glasnik 1997., L 328/1 i Direktivu 98/4EZ, Slubeni glasnik 1998., L 101/1.
135 134
- 174 -
Sue Arrowsmith
postoje izriite odredbe; nova pravila sada nalau da je u pitanju ugovor o uslugama ukoliko su radovi posljedica usluga136 ime govore da je ovdje zapravo bitna namjena. U svakom sluaju, ne moe se rei da ovo izbacuje test relativne vrijednosti za sluajeve u kojima se ne moe rei ta je posljedica ega. Na kraju, nove direktive pojanjavaju zakon u liniji sa sluajem kada je Europski Sud Pravde u sluaju Telasutria137presudio u korist toga da direktive ne pokrivaju koncesije na usluge i da pravila za komunalije iskljuuju koncesije radova.138 Naalost, direktive ne pominju koncesije nabavke roba, ostavljaji njihov status nejasnim (kao to je i sada sluaj). 12. Sekundarne politike 12.1. Djelokrug sekundarnih politika Tema koja ostaje kontroverzna je upotreba nabavki kako bi se promovirale socijalne, okoline i druge sekundarne politike.139 Na DG tritu je tradicionalno zastupljeniji ograniavajui pristup, zbog toga to sekundarne politike mogu znaiti diskriminaciju, i gubitak transparentnosti i kvalitete natjecanja.140 Vaei zakon u velikoj mjeri odraava ovaj pristup, a prihvatilo ga je i Vijee. No, Parlament je openito naklonjen iroj diskreciji. Tokom postupka Komisija je objavila dva komunikea141 i predloila dopune koje su u oba sluaja istakle postojee mogunosti za upotrebu nabavke kao politikog sredstva, u nadi da e se izbjei dopune od strane Parlamenta, a sa druge strane promovirajui svoje ogranieno tumaenje po pitanju sivih podruja. To nije sprijeilo Parlament da predloi niz dopuna, od kojih su neke ule u pregovore. Na kraju je, ipak, dolo da malih promjena i Komisija je uspjela
Nova Direktiva klasinog sektora lan 1. (2) (d); nova Komunalna Direktiva lan 1. (2) (d). Biljeka 130 iznad. 138 Nova Direktiva klasinog sektora lan 17.; nova Komunalna Direktiva lan 18. 139 Vidi dalje Arrowsmith, Public procurement as a tool of policy and the impact of market liberalization, 111 Law Quarterly Rewiev (1995), 235; Fernndez Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (OUP, 1996) poglavlja 2 i 3; McCrudden, Social policy issues in public procurement: A legal overview, Arrowsmith i Davies (Eds.), Public Procurement: Global Revolution (Kulwer Law International 1998); Kunzlik, Environmental issues in international procurement, poglavlje 11 u Arrowsmith i Davies (Eds.), op. cit.; Tobler Encore: Womens clauses' in public procurement under Community law 25 EL Rev. (2000), 618; Hanely, Avoiding the issue: The Commission and human rights conditionality in public procurement, 27 EL Rev. (2002), 714; Arnould, A turning point in the use of additional contract award criteria? 9 PPLR (2000), NA13; Westphal, Greening procurement: An attempt to reduce uncertainty, 8 PPLR (1999), 1; i o novim direktivama, Arnauld, Secondary policies in public procurement: The innovations of the new directive, 13 PPLR (2004), 187. 140 Po ovom pitanju vidi Arrowsmith, op. cit. Iznad biljeka 129, poglavlje 13. 141 Commission of the European Communities, Commission interpretative Communication on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating environmental considerations into public procurement, COM (2001) 274 Finalno, 4. juli 2001. (nakon toga Communication on environmental considerations); Commission of the European Communities, Commission interpretative Communication on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating social considerations into public procurement, COM (2001) 566 finalni, 15. oktobar 2001. (nakon toga Communication on social considerations).
137 136
- 175 -
Sue Arrowsmith
ukljuiti ograniena pojanjenja koja su zakonskom interpretacijom potisnula fleksibilniji pristup. Tako u velikoj mjeri nove direktive predstavljaju trijumf Komisije. Meutim, direktive uistinu daju nove mogunosti za rezerviranje ugovora za radionice u okviru centara za prihvat ili zahtijevaju da se ugovori sprovedu u kontekstu posebnih programa za zapoljavanje hendikepiranih osoba.142 Ovo se odnosi na osobe kada su veina uposlenika hendikepirane osobe koje zbog prirode ili ozbiljnosti svog hendikepa ne mogu obavljati dunosti u normalnim uslovima. Kao to je dolje objanjeno, uestvovanje obino ne moe biti ogranieno na odreene grupe, ak ni iz socijalnih razloga. Tako se moe rei da organi moraju obavljati natjecanja meu kvalificiranim grupama143, ali to bi otealo upotrebu izuzea kako bi se pomoglo odreenoj organizaciji i potie sloena pitanja kako sprovesti fer natjecanje meu organizacijama sa razliitom vrstom uposlenika. Stoga bi bolje tumaenje bilo smatrati da se ugovori mogu rezervirati za odreene organizacije. To podravaju i preambule, pozivajui se na pravo na uestvovanje u natjecanju za javne ugovore za takve radionice ili rezervno sprovoenje ugovora u kontekstu posebnih programa zapoljavanja.144 Po drugim pitanjima, promjene su ograniene. Prvo, ovo se odnosi na kriterije za dodjelu. Aktuelne direktive zahtijevaju od organa da se rukovode ili najniom cijenom ili ekonomski najprihvatljivijim ponudama i nove direktive zadravaju taj princip.145 Direktive pruaju ilustrativnu, ali ne iscrpljujuu, listu dozvoljenih kriterija koji nisu zasnovani na cijeni. Europski Sud Pravde (ESP) je nedavno, u sluaju Concordia Buses,146 pojasnio da kriteriji ne moraju biti isto ekonomini147, ali se moraju odnositi na sr ugovora148 to je vano ogranienje. Sama Concordia se bavila ugovorom o upravljanju autobuskim mreama. Na osnovu gore pomenutih principa, Europski Sud Pravde je ukazao da je prihvatljivo dodijeliti poene u fazi dodjele za upotrebu autobusa, za emisiju nitrogen oksida ispod odreenih nivoa i nivoe buke koju prozvodi i koja je, takoer, ispod nekog nivoa: takvi kriteriji se odnose na sr stvari (uticaj slube na okoli). Sa druge strane, nije dozvoljeno dodjeljivati poene za recimo, opi okolini dosje natjecatelja (na primjer, da li je bio ukljuen u sjeu uma), kad to nema veze sa ugovorom. Ovi principi djeluju jednako relevantni za socijalne kriterije. Stoga, na primjer, nije dozvoljeno uzeti u obzir to to natjecatelj inae upoljava hendikepirane osobe. U tom smislu se ESP odvaja miljenja javnog pravobranioca Mishca, koji smatra da se okolini kriteriji ne trebaju vezivati sa radovima, robama i uslugama. Tako irok pristup moe nai neku osnovu u prethodnoj odluci ESP u sluaju Nord Pas de
142 143
lan 19. nove Direktive javnog sektora i lan 28. nove komunalne Direktive. Odredbe od organa zahtijevaju da se u obavjetenjima pozivaju na odredbe o rezerviranom ugovoru; ali se moe rei da ovo vai samo ako se obavijetenje objavi. 144 Direktiva klasinog sektora recital 28; recital 39. za komunalije. 145 Nova Direktiva javnog sektora lan 53. (1); nova komunalna Direktiva lan 55. (1). 146 Sluaj C-513/99, Concordia Bus Finland v. Helsinki, [2002] ECR I-7213 147 Para 57 presude. 148 Para 59 presude.
- 176 -
Sue Arrowsmith
Calais,149 o kojoj se dolje diskutovalo. U svakom sluaju, ESP je u sluaju Concordia potvrdio ogranieni pristup i kasnije to potvrdio u sluaju EVN.150
Nove direktive sada eksplicitno navode da kriteriji moraju biti vezani za sr dotinog ugovora.151 Ovo oito sprijeava ESP od prelaska na fleksibilniji pristup revidiranjem tumaenja. Nove odredbe, takoer, potvruju presudu iz sluaja Concordia koja kae da kriteriji ne moraju biti ekonomini, dodavanjem okolinih karakteristika listi ilustrativnih kriterija. U svakom sluaju, vano pitanje ostaje nerijeeno. U pitanju je pozicija kriterija koji se odnose na pitanja radne snage koja se tie uea radne snage u dodijeljenom ugovoru.152 Za primjer uzmimo razmjere do kojih ponua daje mogunosti za ljude sa hendikepom (na primjer, invalide) da rade na sprovoenju ugovora. Nije jasno da li su ovakve stvari vezane za sr ugovora i da li su, samim tim, prihvatljive. Jedan nain posmatranja je da jesu. U Nord Pas de Calais francuske vlasti su se obavjetenjima pozivale na sposobnost firmi da se bore protiv nezaposlenosti u drutvu u vidu kriterija dodjele za sklapanje ugovora, i ESP je izjavio da politika borbe protiv nezaposlenosti moe u naelu biti kriterij dodjele (pod uslovom da, za razliku od ovog, nije diskriminatoran). Ipak, rasuivanje ESP-a je podlono kritikama. U korist ovog pogleda na problem, ESP je naveo svoju prethodnu presudu iz sluaja Beentjes153. U svakom sluaju, Beentjes ne sugerira da direktive dozvoljavaju da kriteriji dodjele budu zasnovani na pitanjima radne snage, ve samo da dozvoljavaju uslove ugovora koji se toga tiu (vidi dole). U duhu ovakvog rasuivanja i injenice da iz datih injenica nije jasno da je Nord Pas de Calais uope razmatrao kriterij dodjele, moe se rei da jedan sluaj ne moe biti posmatran kao odluka o kriterijima dodjele. Dalje, u sluaju Beentjes je sud smatrao da ponua ne moe biti iskljuen zato to ugovorni organ smatra da on nije u skladu sa socijalnim uslovima, i da to nije pitanje tehnikog kapaciteta154 (sposobnosti da se izvri ugovor). Ovo navodi na potpuno suprotan zakljuak od onog iz sluaja Nord Pas de Calais: ukoliko se pitanje radne snage ne odnosi na sposobnost ispunjavanja ugovornih obaveza u smislu iskljuenja, udno je da se ono u fazi dodjele odnosi na sr ugovora. No, Komisija je predstavila jo jedan nain posmatranja u svom Komunikeu o socijalnim kriterijima.155 Ovo prihvata sluaj Nord Pas de Calais po pitanju rasuivanja o kriterijima dodjele, ali ukazuje da to znai da socijalni i ekonomski kriteriji koji nisu vezani za sr ugovora, to ukljuuje kriterij radne snage, mogu biti uzeti u obzir samo ako su ekonomski aspekti ponuda jednaki. Ovo se, meutim, ne pominje u presudi (iako je vjerovatno zasnovano na injenicama iz ovog sluaja).
Sluaj C-225/98, Komisija v. Republika Francuska, [2002] ECR I-7445 (Nord Pas de Calais) Sluaj C-448/01, EVN and Wienstrom v. Austria, presuda od 4. decembra 2003., nyr. 151 Nova Direktiva javnog sektora lan 53. (1); Nova komunalna Direktiva l 55. (1). 152 Oito Concordia i nove direktive spreavaju da se kriterij dodjele bavi, generalno, tretmanom radne snage u poslovanju ugovaraa. 153 Sluaj C-31/87, Gerbroeders Beentjes BV v. The Kingdom of the Netherlands (Beentjes), [1988] ECR 4635. 154 Nedostatak tehnikih kapaciteta je jedan od osnova za iskljuenje. 155 Biljeka 141 iznad, na 1.4.
150 149
- 177 -
Sue Arrowsmith
izriitu odredbu koja dozvoljava kriterij dodjele radne snage. No, to je odbaeno i zakon ostaje nejasan.
Concordia Buses se ne dotie ovih pitanja. Europski Parlament je izglasao
Sljedee podruje rasvjetljavanja se odnosi na uslove ugovora koji zahtijevaju od ponuaa da ispunjavaju sekundarne zahtjeve koje postavlja ugovorni organ. Kako je ve pomenuto, u sluaju Beentjes, ESP je presudio da organi mogu postavljati takve uslove. Stav Komisije je da se ti uslovi moraju odnositi na samo izvoenje ugovora,156 iako ESP nije presuivao po ovom pitanju. To bi, na primjer, znailo da ugovori trebaju ukljuivati uslove koji od ponuaa trae da u ugovor ukljui invalidne osobe, ali ne u druge oblasti djelovanja firme. Nove direktive sada sadre izriite odredbe koje, prvo, potvruju da takvi uslovi mogu pratiti ugovor i, drugo, navode kao i Komisija da se moraju ograniiti samo na polje sprovoenja ugovornih obaveza.157 Nove direktive, takoer, navode kako je ve utvreno jurisprudencijom,158 da se organi na to moraju unaprijed pozvati. Tree polje je iskljuivanje. Aktuelne direktive klasinog sektora dozvoljavaju iskljuivanje uglavnom zbog finansijske situacije ili tehnikih kapaciteta. Kako smo vidjeli, tehniki kapaciteti nisu pokrie za sposobnost poklapanja sa socijalnim uslovima. Potom, obzirom da je lista osnova za iskljuenje ogromna, kao predmet svega to je dole reeno o osudama i znaajnim prestupima, firme ne moraju biti iskljuene na osnovu prolog ili sadanjeg ponaanja po pitanju sekundarnih stvari, kao to je opa okolina politika koja govori o sposobnosti firme da obavlja poslove (da se uskladi sa okolinim pravilima o poslovanju pod ugovorom), to takoer znai da zemlje ne mogu rezervirati ugovore u socijalne svrhe, na primjer, za organe koji pruaju programe treninga dugo nezaposlenih bivih prestupnika. Ovi principi ostaju uglavnom nepromijenjeni, izuzev nove mogunosti rezervacije ugovora za posebne radionice, o kojima je bilo rijei. Direktive, meutim, dozvoljavaju organima da iskljue firme osuivane zbog kriminalnih djela u poslovanju ili profesiji159 ili za znaajne profesionalne prestupe, ili zbog neispunjavanja poreskih ili bezbjednosnih obaveza.160 Ove odredbe otvaraju mogunost iskljuenja iz sekundarnih razloga, na primjer, firmi koje su krile zakonske obaveze po pitanju okolia ili jednakosti. U svakom sluaju, granice odredbi su neodreene, kao i to da li one odobravaju iskljuivanje tek kada prestupi i prekraji utiu na pouzdanost firme161 ili i u korist sekundarnih politika. Mjere sigurnosti i ogranienja, takoer, ostaju neistraene. Princip proporcionalnosti iz Sporazuma moe nalagati da svako iskljuenje bude u proporciji sa teinom problematinog djela, ali ta je proporcionalno e ovisiti o ciljevima odredbi, to je samo po sebi nejasno.
156
Biljeka 141 iznad, na 1.6, gdje se Komisija poziva na mjere koje se odnose na sprovoenje ugovornih obaveza, a ne na uslove koji doseu dalje od toga. 157 Nova Direktiva javnog sektora lan 26. i nova komunalna Direktiva lan 38. 158 Beentjes, biljeka 153 iznad. 159 Vidi Pisseli, The Scope for Excluding Providers who have Committed Criminal Offences under the EU Procurement Directives, 9 PPLR (2000), 267. 160 Direkitva o uslugama lan 29.; Direktiva o radovima lan 24.; Direktiva nabavki lan 20. 161 Kako je predloio, na primjer, Arnould, biljeka 139 iznad, na str. 193.
- 178 -
Sue Arrowsmith
Princip jednakosti, koji je u osnovi direktiva, vjerovatno podrazumijeva da se firme u slinoj situaciji trebaju tretirati jednako, a transparentnosti da organi imaju formalnu i dokumentiranu politiku. Komisija je otila dalje i predloila da dravni zakonski paket162 mora sadrati svaku mogunost iskljuenja kao i definiciju ozbiljnog prekraja pravila ponaanja, to nije navedeno u pravilima. Ovi osnovi za iskljuivanje su se zadrali u istom obliku u lanu 45. (2) nove Direktive javnog sektora. Pored toga, sada se navodi da Zemlje lanice moraju navesti implementirajua pravila za taj paragraph, tako uvodei u ovu temu tumaenje aktuelnih pravila od strane Komisije. U svakom sluaju, ostale nejasnoe jo nisu pojanjene. Komunalna pravila zahtijevaju samo upotrebu objektivnih pravila i kriterija selekcije163. Nije jasno u kojoj mjeri su objektivni sekundarni osnovi, a nova Direktiva to ne pojanjava. I aktuelna i nova direktiva izriito dozvoljavaju pozivanje na vezu sa kriminalnim prestupima, ozbiljnim prekrajima pravila ponaanja i neplaanjem poreza, itd.,164 uporedno sa direktivama klasinog sektora. Nova Direktiva, takoer, navodi da je to predmet uslova navedenih u pravilima klasinog sektora. To oteava tumaenje objektivnih kriterija Na primjer, ukoliko organ iskljui neku firmu zbog nekog prestupa to mora biti zato to je prestup znaajan i mora biti naveden u zakonima, kao to to zahtjeva Direktiva klasinog sektora. Meutim, ne bi priliilo da neometano iskljui firmu zato to nije ispunila standarde na nain koji ne ukljuuje prestupe prihvaenih normi i stoga ne moe biti posmatrano kao prekraj, na primjer, tako to ograniava dodjelu ugovora na firme koje upoljavaju izvjestan broj hendikepiranih lica. Ovo moe znaiti da objektivni kriteriji ne mogu ukljuivati sekundarne kriterije (to postavlja pitanje zato su uope posebno napisane direktive za komunalije i direktive klasinog sektora); ili moda da se slina ogranienja po analogiji mogu primjenjivati na sve sekundarne kriterije. 12.2. Nabavka kao sredstvo za borbu protiv kriminala Sljedee pitanje je da li EZ treba zahtijevati da se nabavke koriste u svrhu promoviranja politika Zajednice. Aktuelne direktive to ne ine. U svakom sluaju, nove direktive obavezuju Zemlje da iskljue firme koje su uestvovale u organizaciji kriminala, korupcije, prevare ili pranja novca, kako je definirano relevantnim instrumentima EU,165 kako bi podrale politike EU.166 Izriito se navodi da Zemlje lanice trebaju navesti, u skladu sa lokalnim zakonima i
Communication on social considerations, biljeka 141 iznad, na 1.3.1. U Komunikeu o okolinim razmatranjima ovo je pomenuto samo u vezi sa prestupnim ponaanjem (na 2.1.) 163 Komunalna Direktiva lan 31. (1); nova komunalna Direktiva lan 54. (1) i (2). 164 Komunalna Direktiva lan 31. (2) i komunalna Direktiva lan 54. (4). 165 Nova Direktiva javnog sektora lan 45. (1), koja istie sva relevantna pravila; nova komunalna Direktiva lan 54. (4) (uporeno sa pravilima javnog sektora). U ovim lanovima su navedeni relevantni instrumenti EU. 166 Odbijen je prijedlog Europskog Parlamenta da se ovaj pristup proiri na firme koje raskidaju zajednike sporazume.
162
- 179 -
Sue Arrowsmith
potujui zakon Zajednice, implementirajue uslove za ovaj paragraf i Zemlje uivaju znaajnu diskreciju u implementaciji. Obaveza je, takoer, predmet znaajnih ogranienja. Prvo, odnosi se samo na ugovorne organe, i ne na komunalije tretirane samo kao javne poduhvate ili zato to uivaju posebna ili ekskluzivna prava, kako bi se izbjegla birokratija koja prati komercijalne organe. Drugo, tu su poremeaji sa ciljem premoavanja zahtijeva zarad viih ciljeva, koji nisu ukljueni u prvobitni prijedlog. Nema sumnje da se ovo moe zanemariti kada zahtjeve nema ko da ispuni, ali nije jasno kako se primjenjuje kada iskljuenje samo vodi vioj cijeni ili kanjenju i da li se moe primjenjivati i kada je optuena firma u potpunosti rijeila problem, kao recimo uklonila krivca zaslunog za to izolirano djelo. Tree, prvobitni prijedlog je od Zemalja zahtijevao da iskljue sve organe koji su bili osuivani u proteklih 5 godina, ali usvojene odredbe duinu tog perioda ostavljaju na odluku Zemalja lanica. etvrto, odredba se odnosi samo na prestupe kojih je organ svjestan. U tom smislu dalje navodi da kada je prikladno zatrae od ponuaa da dostave relevantne dokaze;167ali odrednica kada je prikladno znai da nije precizirano koliko daleko organi moraju ii. Takoer je nejasno da li se obaveza proiruje i na one koju sarauju sa optuenom firmom, recimo druge firme, ali pod istim direktorom i da li je neminovno iskljuenje firme kada neka njena podrunica uini prestup. Obaveza svedena samo na firmu koja je uinila prestup nema naroit znaaj, obzirom da takvi operiraju kroz itavu mreu organizacija (napravljenu sa ciljem prikrivanja veza i izbjegavanja kazni kako po pojedinca, tako po firmu). Sa druge strane, ira obaveza koja podrazumijeva temeljnije provjere, znai i dodatnu birokratiju koja moe odbiti dobre ponuae, a ionako ju je teko efektno primijeniti.168 Dalje u tom smislu, tekst obaveze na diskvalifikaciju se odnosi na svakog kandidata ili ponuaa koji je bio osuen za prestup... Meutim, to je zbunjujue, odredba o istrazi navodi da uz potovanje lokalnih pravila Zemlje u kojoj je firma zasnovana, zahtjevi (za dodatne ifnormacije) se mogu odnositi na pravna i/ili fizika lica i ukoliko je potrebno direktore kompanija i lica koja imaju mo zastupanja, donoenja odluke ili kontrole u toj firmi. Reklo bi se da ovo ukazuje barem na mogunost oslanjanja na takve informacije tokom diskvalifikacije. Jedno tumaenje je da odredba samo dozvoljava istragu saradnika u firmi i diskvalifikaciju lica povezanih sa osuenom firmom ili firmi povezanih sa osuenim licem. Drugo je da je istraga povezanih lica i diskvalifikacija na osnovu rezultata dozvoljena tek kada je dozvoljena lokalnim zakonom po pitanju ovih i nekih drugih kriminalnih prestupa.
Ovo izriito dozvoljava organima da trae kooperacije sa kompetentnim autoritetima u drugim Dravama lanicama, to bi vjerovatno bilo doputeno ak i bez ovakvih odredbi. 168 Vidi, naroito, Anechiarco i Jacobs, The Pursuit of Absolute Integrity: How Corruption Control Makes Government Ineffective (University of Chicago Press, 1966); Anechiarco i Jacobs, Purging Corruption from Public Contracting: the Solutions are Now Part of the Problem, (1995) 40 New York Law School Review, 143.
167
- 180 -
Sue Arrowsmith
Ove odredbe su ogranienog djelokruga i neizvjesne i njihova svrha e zavisiti od primjene. Mnoga ogranienja nisu bila dio prvobitnog prijedloga. Ona su uvedena kao odgovor na opravdane strahove da e obaveze poveati kompleksnost postupka nabavke dodavanjem trokova, smanjenjem transparentnosti i tako odbiti kvalitetne ponuae. Zapravo, konkretno po pitanju praktinih potekoa pri primjeni na vezana lica, upitno je da li e ove odredbe ikada imati stvarni uticaj na kriminalne aktivnosti, ak i u nekom stroijem obliku. Njihov efekat, kao i kod mnogih sekundarnih politika, je uglavnom simbolian. Dok je EZ ograniila Zemlje u upotrebi nabavke kao sredstva za podravanje dravnih politika, jasno je da takav kritiki stav nije zauzela i prema upotrebi ovog instrumenta od strane Zajednice. 13. Procjena U kojoj mjeri su reforme uspjele postii svoje ciljeve fleksibilnosti i pojanjavanja?169 Po pitanju fleksibilnosti, novi zakoni uvode znaajne promjene i njihov efekat ne treba potcjenjivati. Najznaajnije je to to ograniava polje djelovanja komunalnih pravila, naroito pomou nove definicije posebnih i ekskluzivnih prava i izuzea za organe na konkurentnskim tritima, kao i proirivanjem izuzea na zajednika ulaganja u udrueno djelovanje, ime ih oslobaa da djeluju na istinski komercijalan nain. Naalost, zbog GPA i nejasnoa po pitanju pravila Sporazuma, nekim organima koji odravaju veze sa javnim sektorom beneficije mogu biti ograniene ili sasvim ukinute. Novi zakoni, takoer, znaajno doprinose fleksibilnosti uklanjanjem nejasnoa po pitanju upotrebe elektronskih komunikacija i obrnutih aukcija, kao i smanjenjem vremenskih ogranienja kako bi se u obzir uzele elektronska sredstva komunikacije. U klasinom sektoru su se izriite odredbe o okvirnim sporazumima pokazale vrlo vrijednim, ukljuujui polje e-trgovine po pitanju obezbjeivanja pravne izvjesnosti i sporazuma sa mini-tenderima. Meutim, neke reforme koje su ciljale na fleksibilnost su razoaravajue, moda ak i kontraproduktivne. To je naroito sluaj sa konkurentskim dijalogom. Kako je objanjeno, jasno je da je kod nekih ugovora ovaj postupak koristan, ali njegova vrijednost kod drugih vrsta, naroito javno-privatnih partnerstava, je ograniena kako nejasnoama, tako i izmjenama i dopunama nakon odabira pobjednika. Takoer, postoji opasnost da moe nepovoljno uticati na fleksibilnost kod drugih postupaka. Odredbe o elektronskoj kupovini su na koncu razoaravajue, vjerovatno zato to su neke od tih odredbi kasno doneene. Konkretno, novi dinamiki sistem kupovine je ograniene vrijednosti; i dok je pravna izvjesnost na aukcijama vana, problematina su ogranienja u voenju aukcija za komunalije i upitna je njihova dostupnost za neke usluge. Nepotrebno detaljne kontrole bi, takoer, mogle potisnuti
169
Ovaj kratki pregled nije zamiljen kao detaljna kritika politike EZ, ve je sasvim ogranien po tom pitanju.
- 181 -
Sue Arrowsmith
upotrebu elektronskih sredstava. Odredba o centralnom tijelu nabavke je, takoer, nepotrebno ograniena i nejasna. to se tie pojednostavljivanja, dolo je do mnogih pozitivnih promjena. Prvo, direktive je mnogo lake upotrebljavati to je rezultat konsolidacije Direktiva o nabavci Radova, Roba i Usluga u jednu direktivu, potom su se uvrstili sadraji, odredbe preuredile tako da prate postupak postupka dodjele i refrazirale postojee odredbe tako da su postale razumljivije. Drugo, smanjena je kompleksnost (kao i neke anomalije) time to su se uklonile neke razlike izmeu ugovora radova, robe i usluga, na primjer, kod izuzea za komunalna zajednika ulaganja i udruena djelovanja (vidi odjeljak 9 iznad) i osnove ukupnih cijena za pregovaraki postupak (vidi odjeljak 3) i izmeu komunalija i klasinog sektora, na primjer, po pitanju specifikacija i ponuda pod uticajem nelegalne dravne pomoi (vidi odjeljak 7). Tree, pojanjeno je znaenje nekih odredbi. Kako je objanjeno ranije, ova pojanjenja se jednostavno uklapaju u zakon, na primjer, zahtjev da se kriteriji dodjele zasnivaju na sri ugovora (vidi odjeljak 12), mogunost ukljuivanja sekundarnih uslova ugovora (odjeljak 12), iskljuenje koncesija (odjeljak 11) i injenica da su PIN-ovi potrebni samo kada organi ele smanjiti vremenske rokove (odjeljak 7). Ipak, tu su i mnoge odredbe korisne za siva podruja, na primjer, za ugovore koji obuhvataju vie od jedne aktivnosti (odjeljak 11). Kako je objanjeno, pojednostavljena su i pravila za vrijednosne razrede bez odricanja od sutinskih principa (vidi odjeljak 11). Ipak, ma koliko korisni mogli biti, ovi napori u pojanjavanju su ogranieni usljed enormne sloenosti pravila. Prvo, usklaivanje direktiva nije dovreno. Na primjer, ostaje neopravdana razlika u klasinom sektoru po pitanju upotrebe pregovarakog postupka kod roba, radova i usluga, i izuzea za interne ugovore po ekskluzivnom pravu koji se i dalje primjenjuje samo kod usluga (odjeljak 11). Bilo bi bolje teiti veoj usklaenosti odredbi, to ne bi trebalo biti previe teko. to se tie razlika izmeu klasinog i komunalnog sektora, iako postoje neke odredbe koje sa ciljem oslikavaju politike odluke, postoje i neke koje to ne ine, i koje mogu biti uklonjene. Na primjer, i aktuelna i nova komunalna Direktiva sadre odredbu da usluge i robe koje nisu neophodne za radove ne mogu biti upakovane u ugovor o radovima kako bi se izbjegle direktive,170 a pravila klasinog sektora ne sadre tu odredbu. Drugo, bilo je slabih pokuaja da se razjasne vana podruja prakse u kojima je jurisprudencija nejasna, ili kojima se sluajno pravo uopte ne bavi. Dobar primjer od ranije je status pitanja radne snage u kriterijima dodjele (odjeljak12) i otkrivanje detaljne metodologije za odabir i dodjelu (odjeljak 11). Primjeri ovog drugog su: da li organi mogu odvojeno nakupljati (agregate) ugovore o nabavkama pod diskrecijom, da li se moraju nakupljati ugovori razliitih kupaca u okviru jednog okvirnog sporazuma (odjeljak 5) i koje je znaenje osnova za pregovaraki postupak (odjeljak 3). ak i pitanja na kojima se radilo nisu obraena do kraja: stoga, dok je pozicija koncesija kod radova i usluga
170
Komunalna Direktiva lan 14. (12); nova komunalna Direktiva lan 17. (5).
- 182 -
Sue Arrowsmith
pojanjena, zanemarene su koncesije roba (odjeljak 11). Ovdje se ne eli rei da bi bilo poeljno i lako izriito pozabaviti svakom od ovih tema, ali ostaje injenica da se kupci svakodnevno ostaju boriti sa ovim problemima. Dakle, dok novi zakoni uspijevaju samo pojednostaviti postojee odredbe, naalost, takoer dodaju mnogo novih koje samo oteavaju postojee probleme. Konkretno, prethodna analiza je istakla neke znaajne nejasnoe, na primjer, kod konkurentskog dijaloga (odjeljak 3); dostuponosti aukcija za neke usluge (odjeljak 5); odredbe o centralnom tijelu nabavke (odjeljak 11); pravila za organizovani kriminal itd. (odjeljak 12); i pravila o tehnikim specifikacijama (odjeljak 7). Reforme takoer donose nove nepravilnosti (i neke nove nejasnoe), uglavnom dodavanjem izriitih pravila okvirnim sporazumima i pregovarakim postupcima u klasinom sektoru (odjeljci 4 i 5). Stil izrade je, uglavnom, sloeniji nego to je bio pri izradi prethodnih pravila: dok su neke od postojeih odredbi dovedene u red, pojavile su se nove da zauzmu njihovo mjesto u kompliciranju. Primjer je nain na koji se neka pravila konkurentskog dijaloga i aukcija sadre u odjeljcima definicije, to ih ini nerazumljivim i utie na njihovu konzistenciju (odjeljak 3 i 6). Nova pravila su i nepotrebno detaljna jer, ili ponavljaju ve poznato iz Sporazuma ili direktiva, ili je samo po sebi suvino: najbolji primjeri su odredbe o elektronskim sredstvima komunikacije i aukcijama (odjeljak 6), ali se takve odredbe, takoer, mogu nai u pravilima za okvirne sporazume klasinog sektora (odjeljak 5). Potom, direktive sadre nekoliko odredbi koje se preklapaju u znaenju, a sa ciljem isticanja odreenih strepnji poput odredbe koja omoguava organima da vre uplate uesnicima konkurentskog dijaloga171 to je nepotrebno, jer u direktivama ne postoji nita to bi uticalo na postojee moi Zemlje da to ini i zbunjujue je, jer pokree pitanje da li je to onda dozvoljeno u ostalim postupcima dodjele. Da zakljuimo, reforme su bile znaajane i vjerovatno predstavljaju iznenaujui napredak na polju fleksibilnosti. Meutim, ovaj uspjeh je posebne vrste: dva koraka naprijed, jedan nazad, i jo mnogo za prei ga moda najbolje opisuje. Po pitanju pojednostavljivanja, stvari su nepovoljnije: novi zakoni su pojednostavili neke aspekte, ali posmatrano u globalu, moda ak dodatno zakomplicirali korak naprijed, natrag dva. Tako se moe oekivati topliji prijem od strane pravnika nego onih koji su ukljueni u sam proces nabavke. Duina, tekoe i ogranienja ovog velikog ogleda o reformi istiu inherentne probleme u bavljenju sa ovako kompleksnim i zahtijevnim podrujima u detaljnijim meunarodnim pravilnicima i dalje ilustriraju zato je kako se autor stalno zalae172 - potreban novi regulatorni pristup.
171 172
Nova Direktiva klasinog sektora 29. (8). Vidi, nedavno, Arrowsmith, The EC procurement directives, national procurement policies and better governance: the case for a new approach 27 EL Rev. (2002), 3.
- 183 -
Sekundarne politike u javnim nabavkama: Inovacije u novim direktivama Jol Arnould
www.javnenabavke.ba
Sekundarne politike u javnim nabavkama: Inovacije u novim direktivama
Jol Arnould
1. Uvod Javni ugovori predstavljaju znaajan dio evropske ekonomije, obuhvataju veoma velike projekte i od sutinske su vanosti za ekonomski i tehnoloki razvoj. Zbog ovih karakteristika, ali i zbog posebnog mjesta koje ugovorni organi imaju u subjektima i drutvu, javne nabavke su veoma vidljive i politiki osjetljive. Imajui u vidu sve ove razloge, javna nabavka jeste primamljivo politiko oruje i kao takvo se tradicionalno i koristi. Javne nabavke se mogu iskoristiti za nedoputeno favoriziranje dravne ili lokalne industrije, politikih prijatelja ili firmi koje finansiraju stranku na vlasti. Javna nabavka moe se na otvoren i zvanian nain koristiti kao sredstvo za promociju ciljeva koji nisu u vezi sa predmetom ugovora: ovi ciljevi mogu se smatrati za sekundarne politike, dok je primarni cilj nabavke obezbjeivanje roba, usluga ili radova pod naboljim moguim uslovima.1 Na primjer, sekundarne politike mogu biti zatita okolia (u Luxembourgu javni organi favoriziraju proizvode koji ne sadre PVC), razvoj slabije privilegiranih regija (u Italiji se preferencijalni tretman daje ponudama kompanija iz junih regija)2, borba protiv nezaposlenosti (u Francuskoj javni organi pomau kompanijama koje zapoljavaju nezaposlene radnike)3, podrka ueu radnika u upravljanju kompanijom (prednost se daje zadrugama u Francuskoj)4, borba protiv sektakih pokreta (u Njemakoj postoji politika protiv subjekata povezanih sa scientolokom crkvom)5 ili izolacija stranih drava na domaoj sceni (u Velikoj Britaniji jedan od razloga za donoenje s.17 Zakona o lokalnoj upravi iz 1988. godine bio je da se lokalne vlasti sprijee da odbacuju one kompanije koje trguju sa Junom Afrikom). 6 Pravi razlog za postojanje dravnih i EZ pravila o dodjeli javnih nabavki jeste da bi se izbjegle pojave diskriminacije i prikrivenog favoriziranja. S druge strane, pitanje da li se koritenje javnih ugovora za otvorenu promociju sekundarnih politika, a posebice okolinih i drutvenih ciljeva moe smatrati legitimnim i legalnim, predstavlja samu sr debata u vezi sa primjenom Direktiva o javnim nabavkama Evropske zajednice, a koje se vode tokom posljednjih godina i bilo je to pitanje koje je izazvalo najvie rasprava u pripremnim aktivnostima za nove direktive. Direktive za javne nabavke zasnivaju se na internim trinim propisima Sporazuma Evropske zajednice. Meutim, u skladu sa lanom 6. ovog Sporazuma, zahtjevi za zatitu okolia treba da se integriu u definiciju o implementaciji politika Zajednice,
1
lan 54. novog francuskog Pravilnika o javnim nabavkama iz januara 2004. godine. Hans-Joachim Pie i Christian Pitschas, The Use of Secondary Policy Criteria in Public Procurement Procedures: the Burma Case and the German Scientology Declaration (2000) 9 PPLR NA111. 6 Sue Arrowsmith, Public Procurement as an instrument of policy and the impact of market liberalisation, br. 1 gore
5
Sue Arrowsmith, Public Procurement as an instrument of policy and the impact of market liberalisation (1995. godina) 111 LQR 235 2 Vidjeti sluaj C-360/89, Komisija v. Italija [1992] ECR I-3401. S. Arrowsmith, The Legality of 'Secondary' Procurement Policies under the Treaty of Rome and the Works Directive 1 PPLR 410 3 Vidjeti sluaj C-225/98, Komisija v. Francuska [2000] ECR I-7455. J. Arnauld, A Turning Point in the Use of Additional Award Criteria? (2001) 10 PPLR NA13
4
- 187 -
Jol Arnould
a napredak drutva i jaanje socijalne kohezije takoe spadaju u ciljeve Zajednice. Neizvjesno je da li je ova debata privedena kraju usvajanjem novih direktiva. 2. Sekundarne politike pod starim Direktivama Stare (sadanje) Direktive o javnim nabavkama7 nisu odbacivale sekundarne politike. Na primjer, Direktive o radovima su, u poprilinoj mjeri, omoguile postupno ukidanje sistema preferencija koji su postojali u dravama lanicama. U skladu sa ovom Direktivom bila je odobrena izrada dravnog zakona kojim se osigurava preferencijalni tretman, a iji je cilj bilo smanjenje neujednaenosti u razvoju izmeu regija, ukoliko nije u suprotnosti sa Sporazumom Evropske zajednice, ali samo do 31. decembra 1992. godine. tavie, ista Direktiva omoguavala je dravama lanicama da primjenjuju preferencijalne tretmane ije je dejstvo bilo ogranieno pravilom da se ugovor mora dodijeliti ponudi s najniim iznosom ili ekonomski najprihvatljivijoj ponudi, samo ukoliko su takvi sistemi ve bili na snazi kada su usvojene Direktive o nabavci radova. Direktive o nabavci roba, Direktive o nabavci usluga, te komunalne direktive nisu sadravale sline odredbe: smatralo se da postojee prelazne odredbe u vezi sa ugovorima o radovima nisu neophodne u drugim ugovorima, posebno zbog toga to nijedan postojei dravni sistem ne bi bio prikladan.8 U ovom kontekstu, u sluaju Beentjes, koji je bio prvi sluaj u vezi sa sekundarnim politikama nabavki iznesen pred Evropski sud pravde, sud je, protivno miljenju javnog pravobranioca, zauzeo prilino fleksibilan stav, te priznao do izvjesne mjere mogunost da se u javnim nabavkama uzmu u obzir opi interesi.9 Evropska komisija je tada objavila prvi komunike po ovom pitanju, u kojem je predoila svoje tumaenje obiajnog prava na Sudu.10 Prema ovom tumaenju, ugovornim organima se ograniavala mogunost da promoviraju sekundarne politike. U ovom komunikeu Komisija je takoe najavila da e izvesti pred Sud one drave lanice koje su odravale sisteme preferencijalnog tretmana koji su u suprotnosti sa Sporazumom i Direktivama.
Direktiva 92/50/EEZ od 18. juna 1992. godine koja se odnosi na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga [1992] Slubeni glasnik L-209/1; Direktiva 93/36/EEZ od 14. juna 1993. godine o postupcima koordinacije za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba [1993] Slubeni glasnik L-199/1; Direktiva Vijea 93/37/EEZ od 14. juna 1993. godine u vezi sa koordinacijom postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova [1993] Slubeni glasnik L199/54 i Direktiva 93/38/EEZ od 14. juna 1993. godine kojom se koordiniraju postupci nabavke kod dodjele ugovora o javnoj nabavci radova [1993]. Slubeni glasnik L-199/54 i Direktiva 93/38/EEZ od 14. juna 1993. godine kojom se koordiniraju postupci nabavke kod subjekata u oblastima vodosnabdijevanja, elektrine energije i telekomunikacija [1993] Slubeni glasnik L-199/84. Ove etiri direktive posljednji put su izmijenjene i dopunjene Direktivom 2001/78/EZ od 13. septembra 2001. godine, [2001] Slubeni glasnik L-285/1, koju je izdala Komisija. 8 Vidjeti, na primjer, u vezi sa ugovorima o nabavci roba, COM (92) 346 finalni, od 7. septembra 1992. godine, te u vezi sa ugovorima o nabavci usluga, COM (91) 233 finalni, od 30. augusta 1991. godine 9 Sluaj 31/87, Beentjes v. drave Holandije [1988] ECR 4635. 10 Public Procurement. Regional and social aspects, COM (89) 400 finalni, od 22. septembra 1989. godine, [1989] Slubeni glasnik C-311/17.
7
- 188 -
Jol Arnould
Sud je podrao postupak koji je Komisija provela protiv Italije.11 Tumaenje Direktiva koje je predoila Komisija potvreno je dokumentom koji se naziva Zelena knjiga iz 1996.godine12 i u Komunikeu iz 1998.godine13. Do trenutka kada je Komisija predstavila prijedlog novih Direktiva, dvije presude Suda i komunike koji je Komisija objavila bili su jedina dva izvora koja su mogla pruiti smjernice po pitanju sekundarnih politika u nabavkama. 3. Prijedlog Komisije za ouvanje statusa quo U okviru dva prijedloga koji su podneseni u maju 2000. godine14 Komisija nije sugerirala donoenje bilo kakve izmjene zakona primjenjivog za ovo pitanje. Komisija je takoe smatrala neophodnim da se sastavi zbirka zakona o tumaenju postojeih pravila u novim Direktivama: niz komunikea bi bolje rijeio ovo pitanje. Meutim, postupak usavravanja i razvijanja doktrine Komisije, u kojem se uzimaju u obzir socijalne i ekoloke pretpostavke, oito se pokazao tekim i bila je to pretjerano duga procedura. Iako je Komisija 1996. godine ukazivala na to da namjerava objaviti komunikee koji e sadravati detaljnije upute u vezi sa ovim pitanjem, te uzevi u obzir da je 1998. godine Komisija formalno poduzela korake da u prvoj polovini 1999. godine usvoji ove komunikee, njene aktivnosti jo su bile bez rezultata u vrijeme kada su predstavljene nove Direktive. ini se da je Komisija, umjesto da zauzme proaktivan stav i objavi komunikee zasnovane na svom tumaenju postojeih pravila, radije saekala potvrdu obiajnog prava na sudu. Nadajui se takvoj potvrdi, Komisija je svoje tumaenje branila izvoenjem Francuske pred Evropski sud pravde u sluaju koji je odnosio na ugovore o radovima za izgradnju srednjih kola u sjevernoj Francuskoj, zakljuenim 1993. godine. Sasvim neoekivano, Sud je odbio da prihvati tumaenje Direktiva koje je Komisija proirila na osnovu njenog shvaanja sluaj Beentjes.15 Ova presuda nametnula je Komisiji potrebu da promijeni svoj stav u vezi sa ovim problemom, te da nae novo globalno tumaenje tekstova u okviru kojeg bi se mogla uklopiti oba sluaja, Beentjes i Komisija v. Francuska. Komisija je tada objavila dva kominukea, koji su se pojedinano odnosili na socijalne i okoline ciljeve i javne nabavke.16 U isto vrijeme, neuspjeh Komisije da dobije
Sluaj C-360/89, Komisija v. Italija, br. 2 gore Green Paper dokument o Javnim nabavkama u Evropskoj uniji: Istraivanje puteva progresa, COM (96) 543, od 27. novembra 1996. godine. 13 Public Procurement in the European Union, COM (98) 143 finalni, od 11.marta 1998. godine 14 Prijedlog za Direktive evropskog Parlamenta i Vijea o koordiniranju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, ugovora o javnoj nabavci usluga i ugovora o javnoj nabavci radova, COM (2000) 275 finalni, 10. maj 2000. godine, i prijedlog evropskog Parlamenta i Vijea za Direktive kojim se koordiniraju procedure nabavke u oblastima vodosnabdijevanja, elektrine energije i prevoza, COM (2000) 276 finalni, od 10. maja 2000. godine. 15 Sluaj C-225/98, Komisija v. Francuska, br. 3 gore. 16 Komunike koji tumai zakon Zajednice primjenjiv u javnim nabavkama i mogunosti za integraciju razmatranja okolinih pitanja u javne nabavke, [2001] Slubeni glasnik C333/12, i Komunike koji tumai zakon Komisije i Zajednice primjenjiv u javnim nabavkama i mogunosti integrisanja socijalnih
12 11
- 189 -
Jol Arnould
potvrdu svog stava koji je branila pred Sudom, bio je povod za debatu izmeu lanova drugih institucija i organa Komisije kojima su bila podnesena dva prijedloga novih Direktiva. Regionalni odbor i Odbor za socijalna i ekonomska pitanja kritikovali su Komisiju zbog njenog izbora da ne spominje sekundarne politike u svojim prijedlozima. Parlament je takoe zahtijevao da se ugovornim organima omogui da se u dodjeli oslanjaju i na neekonomske kriterije, pod uslovom da takvi kriteriji nisu diskriminirajui i da budu u skladu sa zakonom Evropske zajednice. Presuda koju je Sud donio u sluaju Concordia Bus Finland17, a koja je bila vie u skladu sa stavom Komisije, bila je povod da evropski Parlament donese nove izmjene i dopune18 iji je cilj bio ukidanje presude u pravnom sluaju. 4. Sekundarne politike i nove Direktive o javnim nabavkama: veoma ograniene promjene Rezultati duge i ustre debate koja se vodila oko prijedloga Komisije relativno su skromni, bar to se tie sekundarnih politika u nabavkama. Veoma malo sutinskih promjena je uraeno u starim Direktivama i poetnim prijedlozima. Nove Direktive19 vie se zasnivaju na pojanjenju postojeeg zakona, nego na stvarnim promjenama. 4.1. Definicija potreba organa: tehnike specifikacije i posebni uslovi izvrenja ugovora Prvi nain na koji organi za dodjelu ugovora mogu uzeti u obzir javne interese u politikama kupovine je metoda kojom definiu potrebe koje dobavlja, prualac usluga ili ugovara moraju prema zahtjevu ispuniti. Kupovina roba ili usluga koje su neophodne za provoenje socijalne politike, ili restrikcija koja se subjektima nameu za potronju robe koja je tetna po okoli, oigledni su naini putem kojih se javne nabavke mogu staviti u slubu ispunjenja socijalnih ili okolinih ciljeva. Ovo pitanje, velikim dijelom, odreuju drugi zakonodavni instrumenti koji, naprimjer, postavljaju pravila o pristupu javnosti javnim zgradama, obavezuju ugovorne organe i subjekte da ponude izvjesne usluge, te od njih zahtijevaju
pitanja u javne nabavke, [2001] Slubeni glasnik C-333/27. U ova dva komunikea, pogledati Rhodri Williams, The European Commission's Communication on the Environment and Public Procurement (2002) 11 PPLR NA1 i Commission Communication on Social Considerations (2002) 11 PPLR NA53. 17 Sluaj C-513/99, Concordia Bus Finland Oy Ab v. Helsingin kaupunki and HKL-Bussiliikenne (2002) ECR I-7213. 18 Vidjeti, posebice, amandmane 70 i 95 prijedloga za nove Direktive u javnom sektoru, odluku Parlamenta od 2. jula 2003. godine koja jo nije objavljena u Slubenim novinama. 19 Direktiva 2004/18/EZ evropskog Parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine o koordiniciji postupaka nabavke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o javnoj nabavci usluga [2004] Slubeni glasnik L-134/144 (nove Direktive o javnom sektoru) i Direktiva 2004/17/EZ evropskog Parlamenta i Vijea, od 31. marta 2004. godine kojom se koordiniraju postupci nabavke kod subjekata u oblastima vodosnabdijevanja, elektrine energije, prevoza i potanskih usluga [2004] Slubeni glasnik L-134/1 (nove Direktive o komunalijama).
- 190 -
Jol Arnould
da slijede odreene postupke procjene okolia prije nego to donesu odluku o izgradnji velikih infrastruktura. Uprkos tomu, nove Direktive potiu organe i subjekte za dodjelu ugovora da navedu tehnike specifikacije, tako da se uzmu u obzir potrebe svih korisnika a, naroito, hendikepiranih osoba. One dozvoljavaju subjektima za dodjelu ugovora, koji ele definirati ekoloke zahtjeve za tehnike specifikacije datog ugovora, da navedu ekoloke karakteristike proizvoda ili usluga kao i njihov efekat na okolinu ili metode koje su koritene u njihovoj proizvodnji. U ovom procesu, organi za dodjelu ugovora mogu koristiti specifikacije koje su definirane u eko-etiketama, kao to je evropska eko-etiketa.20 Naravno, tehnike specifikacije ne smiju biti diskriminirajue. Na primjer, Komisija je stavila do znanja da, iako ugovorni organi ili subjekti mogu zahtijevati da se elektrina energija dobija iz izvora koji se mogu obnavljati, ne moe se zahtijevati da se struja proizvodi samo iz vjetra. Drugi primjer je zahtjev za upotrebu recikliranih materijala. Meutim, veoma esto je teko procijeniti koji su od moguih alternativnih proizvoda ekoloki najpovoljniji za okolinu. Ovo zahtijeva analizu vijeka trajanja proizvoda, od kolijevke (proizvodnje) do groba (odlaganja, bacanja istroenog proizvoda). Na osnovu saznanja iz sektora industrije, veoma je malo dostupnih podataka, to procjenu vijeka trajanja i poreenja ini gotovo nemoguim. Osim u sluajevima kada je stavljena eko-etiketa21, kompanije mogu oekivati da im se postave ovakvi zahtjevi u pogledu tehnikih specifikacija koji e ih izbaciti sa trita. tavie, prilino je teko tumaiti informaciju koja se odnosi na metode koje su koritene u proizvodnji nekog proizvoda. Ovo je rezultat izmjena i dopuna koje je uveo Parlament. Komisija je smatrala da su ove izmjene i dopune u skladu sa njenim tumaenjem postojeih Direktiva, ali ostaje nejasno da li je namjera Parlamenta i Vijea bila da ovim referentnim informacijama atribuira restriktivno znaenje. U stvari, ni novi tekstovi nisu poteeni nejasnoa. S jedne strane, u skladu sa Aneksom VI novih Direktiva za javni sektor i Aneksom XXI novih Komunalnih direktiva, tehnike specifikacije se definiraju kao osobine koje, prema zahtjevu, moraju posjedovati materijal, proizvodna roba ili usluga, a koje dozvoljavaju da taj materijal, roba ili usluga ispunjavaju svrhu upotrebe koja im je namijenjena od strane ugovornog organa ili subjekta. Izgleda da ovo znai, bar kad je rije o robama i materijalima koji se koriste za realizaciju radova i pruanje usluga, da su proizvodni metodi vani jedino onda kada imaju uticaja na koritenje proizvoda, usluga ili radova od strane ugovornog organa ili subjekta. Naprimjer, administracija moe zahtijevati da prehrambeni proizvodi potjeu samo od organske proizvodnje u poljoprivredi, ukoliko bi to bio jedini nain da se izbjegnu reziduumi presticida. Zapravo, ovo bi se veoma rijetko deavalo. ak i u sluaju elektrine energije koja se dobija iz izvora energije koji se mogu obnavljati, a koji Komisija koristi kao primjer, isporuena elektrina energija fiziki se ne razlikuje od elektrine energije
Recital 29 nove Direktive o javnom sektoru. Evropska Eko-etiketa se zasniva na pristupu analize vijeka trajanja proizvoda, vidjeti Odredbu 1980/2000/EZ evropskog Parlamenta i Vijea od 17. jula 2000. godine o revidiranom sistemu dodjele eko-etikete Zajednice, [2000] Slubeni glasnik L-237/1.
21 20
- 191 -
Jol Arnould
proizvedene iz nuklearnog goriva ili uglja. S druge strane, upuivanje na Ekoetikete, koje se zasnivaju na analizi vijeka trajanja proizvoda, implicira da se u obzir uzima uinak koji proizvod ili usluga imaju na okoli prije nego to ih koristi ugovorna strana. Zbog ovih dvosmislenosti i nejasnoa, usvajanje zelenih tehnikih specifikacija po svoj prilici e stvoriti dodatni pravni rizik u postupcima dodjeljivanja ugovora. Izvrenje ugovora o javnim nabavkama odreeno je pravilima koja se razlikuju od Direktiva za javne nabavke, posebno u socijalnom podruju. Meutim, nove Direktive formalno priznaju mogunost da ugovorni organi ili subjekti postave specifine uslove u vezi sa izvoenjem ugovora22, a to je nain da se dobije i neto vie, a ne samo robe, usluge ili radovi koji su sadrani u ugovoru. Stare Direktive su samo pruale mogunost za davanje stimulansa podugovaraima, to se smatra povoljnim za male i srednje kompanije. Ove odredbe sadrane su i u novim Direktivama: ugovorni organi mogu traiti od ponuaa na tenderu da se izjasne koji dio ugovora namjeravaju dodijeliti treoj strani te da predloe podugovaraa.23 Oni ak mogu zahtijevati povlastice na radove podugovaraa u iznosu 30% od cijene radova.24 U sluaju Beentjes, Sud je priznao da je, u veini sluajeva, ugovornim organima bilo doputeno da nametnu specijalne uslove za izvrenje ugovora. Sud je smatrao da je holandskom ugovornom organu dozvoljeno da iz postupka dodjele iskljui ponuaa koji je podnio ponudu koja nije u skladu sa uslovom o zapoljavanju nezaposlenih radnika za izvoenje ugovora, zahtjevom koji je objavljen u obavjetenju o javnoj nabavci. Nove Direktive potvruju mogunost da se propiu takvi uslovi. Ti uslovi mogu, s posebnim detaljima, biti u vezi sa socijalnim i ekolokim pitanjima. U Direktivama se navode razliiti primjeri kao to su zahtjev za zapoljavanje ljudi koji su due vrijeme na birou za zapoljavanje ili zahtjev da se provode mjere obuke. Namjera ovih odredbi je da se pojasni postojei zakon, potvrivanjem tumaenja starih Direktiva koje je dala Komisija. Nasuprot pravilima koja prevladavaju u odnosu na kriterije dodjele (vidjeti dolje), nema potrebe da se takvi uslovi odnose na predmet ugovora. Ovo je nain da se nabavka onoga to je predmet ugovora povee s neim drugim, kao to su usluge strunog usavravanja. Ovi uslovi ne smiju biti diskriminirajui i moraju biti u skladu sa pravilima zakona Evropske zajednice. Ipak, oni neizbjeno imaju restriktivni uinak, (i, ustvari, njihov pravi razlog i jeste da imaju takav uinak). Da bi takvi specifini uslovi bili u skladu sa Sporazumom Evropske zajednice, predloeno je da njihov restriktivni efekat mora biti proporcionalan oekivanom doprinosu u ostvarenju cilja od opeg interesa. Nadalje, prema stavu Komisije, ugovorni organi i subjekti ne mogu zahtijevati da takvi uslovi budu ispunjeni u vrijeme podnoenja prijave za
Recital 33 i lan 26. novih Direktiva o javnim sektorima, Dokument 44 i lan 38. novih Komunalnih direktiva. 23 lan 25. novih Direktiva o javnim sektorima i lan 25. novih Komunalnih direktiva 24 lan 60. novih Direktiva o javnim sektorima.
22
- 192 -
Jol Arnould
uee ili ponude.25 Na ovaj nain se izbjegava diskriminacija. Meutim, mogue je da ugovarau nee biti jednostavno da zaposli znatan broj nezaposlenih ili hendikepiranih ljudi za izvoenje datog ugovora i moda e imati tekoa da zakljui ugovore o zaposlenju na odreeno vrijeme ili da otpusti zaposlenike koji ne pripadaju ciljnoj grupi koju je definirao ugovorni organ ili subjekt, kako bi ih zamijenio drugim zaposlenicima. Jo jedanput, neophodnost da se izbjegne diskriminacija i nesrazmjerne restrikcije na trgovinu, zahtijeva od ugovornih organa i subjekata da budu veoma oprezni kada pribjegavaju mogunostima koje se nude u Direktivama. 4.2 Primjenjive procedure Kao stvar principa, na izbor postupka za dodjelu ugovora normalno ne bi trebali uticati ciljevi politike subjekta koji vri dodjelu. Meutim, u stvarnosti, Direktive ne ignoriu u potpunosti kontekst politike ugovora. Prvo, kao to je bio sluaj u starim Direktivama o nabavci javnih radova, doputa se izuzetna fleksibilnost u izboru arhitekata koji trebaju biti ukljueni u izgradnju naselja za socijalno ugroene kategorije.26 Drugo, neke usluge koje su posebno osjetljive sa kulturne i drutvene take gledita navedene su u Aneksu IIB Direktiva o javnim sektorima i u Aneksu XVIIB Komunalnih direktiva, te su zbog toga izuzete od pune primjene ovih Direktiva (naprimjer, Usluge obrazovanja i strunog obrazovanja, Zdravstvene i socijalne usluge i Usluge u oblasti rekreacije, kulture i sporta). Ovo izuzee dozvoljava subjektima za dodjelu da slobodno izaberu postupak dodjele koji ele primijeniti. Ugovori za kupovinu, razvoj, produkciju ili koprodukciju programa koji se emitiraju na radiju ili televiziji su ak u potpunosti iskljueni iz okvira primjene ove dvije Direktive, na temelju toga da se za ove vrste ugovora mora omoguiti uzimanje u obzir aspekata koji su od kulturnog ili socijalnog znaaja. 27 Na ova dva pitanja nije predloena nikakva izmjena i dopuna i reim koji proizilazi iz starih Direktiva ostaje nepromijenjen. 4.3 Izbor kandidata Na osnovu Direktiva, ugovornim organima i subjektima doputa se da izaberu ekonomske operatere na osnovu njihove pouzdanosti, finansijske i ekonomske reputacije i tehnikog i profesionalnog kapaciteta. Odabir se moe temeljiti samo na ovim osnovama: stoga je, naprimjer, preferencijalni tretman u korist ekonomskih operatera uspostavljenih u odreenim regijama u suprotnosti sa Direktivama.28 tavie, budui da informacije koje se tiu ekonomske i
Komunike koji tumai zakone Zajednice primjenjiv na javne nabavke i mogunosti za intergaciju pitanja u vezi sa okoliem u javne nabavke, br. 16 gore u taki 4 i Komunike koji tumai zakon Zajednice i Komisije primjenjiv u javnim nabavkama i mogunosti za intergaciju drutvenih pitanja u javne nabavke, br. 16 gore, u taki 1.6. 26 lan 34. novih Direktiva o javnim sektorima 27 Recital 25 novih Direktiva o javnim sektorima. 28 Sluaj C -360/89, Komisija v. Italija, br.2 gore
25
- 193 -
Jol Arnould
finansijske reputacije nisu iscrpno navedene, ugovorni organi ne mogu zahtijevati dostavljanje drugih informacija koje se tiu potencijalnih razloga za izuzee i tehnikog i profesionalnog kapaciteta, izuzev onih koje su navedene u Direktivama.29 Reforma je znaajno uticala na ove principe. Rezervacija ugovora postaje upadljiva pojava u evropskom zakonu o javnim nabavkama koja prua mogunost da se ugovori rezerviu za specijalizirane radionice za hendikepirane osobe ili za zatitne programe zapoljavanja.30 Ovo ide mnogo dalje od uslova izvrenja. Pomalo je udno da samo subjekti koji zapoljavaju hendikepirane osobe imaju koristi od novih odredbi, budui da drugim subjektima, koji su bili favorizirani odreenim dravnim zakonima, nisu date sline privilegije. Naprimjer, udruenja ili kompanije koje zapoljavaju ljude koji su dugo vremena bili bez posla, sa ciljem da ih obue i prue im mogunost ponovnog izlaska na trite rada, takoe se suoavaju sa tekoama koje stvara konkurencija. Nove Direktive takoer uvode novine time to pred organe za dodjelu kao obavezu postavljaju podrku evropskoj kriminalistikoj politici. Prema starim Direktivama, ugovorni organi su ve raspolagali mogunou da iz uea u postupku za dodjelu ugovora iskljue svaku kompaniju sa sumnjivim profesionalnim moralom. Ova opcija je opravdana miljenjem da takva kompanija nije pouzdana. Sada, ugovorni organi ne smiju, osim pod specifinim okolnostima, sklapati ugovor sa ekonomskim operaterima koji su bili osuivani za teke kriminalne prekraje kao to su organizovani kriminal, korupcija, prijevara i pranje novca. (Ova zabrana se ne odnosi na ugovorne subjekte odreene Komunalnim direktivama koji nisu ugovorni organi.31) Moe se prihvatiti to da su ponuai na tenderu koji su iskljueni na osnovu novih odredbi bili naroito nepouzdani, ali stvarni motiv ove dopune i izmjene je borba protiv ovih oblika kriminala. Nove Direktive takoer ukazuju da ugovorni organi mogu iskljuiti kandidate ili ponuae na tenderu koji su bili osuivani za prekraje propisa koji se tiu radnih uslova ili zatite okolia ili su krivi za ozbiljno krenje kodeksa profesionalnog ponaanja u ovom podruju, ako dravno zakonodavstvo sadri za to odgovarajue odredbe. Ovim se potvruje tumaenje starih Direktiva od strane Komisije. Nema sumnje da su svi prekraji takvih propisa u vezi sa profesionalnim ponaanjem pravnog ili fizikog lica o kojem je rije. Ipak, ne smije se zaboraviti da je cilj odredbi Direktiva o izboru kandidata ili ponuaa na tenderu da iskljue kompanije koje su nepouzdane ili ak da izaberu one koje su najpouzdanije. S ove take gledita, vano je napomenuti kakva je sudbina zadesila izmjene i dopune koje je predloio evropski Parlament. Ove izmjene i dopune davale su prednost proirenju zabrane na sklapanje ugovora sa kompanijama koje su prekrile kolektivne sporazume o radu, te su poveavale mogunosti da se odbace ponuai na tenderu ili kandidati onih kompanija koje su prekrile propise o zatiti na radu. Meutim,
29 30
Sluaj C-76/81, Transporoute v. Ministar javnih radova [1982] ECR 417. lan 19. novih Direktiva o javnim sektorima i lan 28. novih Komunalnih direktiva. 31 lan 45. (1) novih Direktiva o javnim sektorima i lan 53. (3) novih Komunalnih direktiva.
- 194 -
Jol Arnould
te izmjene i dopune su odbijene. ini se, u ovom kontekstu, da e drave lanice i ugovorni organi vie panje morati posvetiti procjeni uticaja ponaanja na pitanje pouzdanosti kompanije o kojoj je rije, nego na ozbiljnost prekraja ili neprofesionalnog ponaanja uzimajui u obzir podruja povrede propisa (na primjer, zatita okolia ili zdravlje radnika). Zaista, nove odredbe moraju se tumaiti u skladu sa principima proporcionalnosti, a iskljuenje ponuaa na tenderu ili kandidata mora se opravdati njihovim nedostatkom pouzdanosti. Konano, kao i ranije, Direktive definiraju dokumente koje ugovorni organi i subjekti mogu traiti od ekonomskih operatera kako bi procijenili njihov tehniki, finansijski i ekonomski kapacitet. to se tie tehnike sposobnosti, Direktive sada daju pojanjenje da, kad se radi o ugovorima za nabavku radova ili usluga, ugovorni organi od ekonomskih operatera mogu zahtijevati da prue naznake za mjere upravljanja okoliem koje e biti u stanju da primijene kada budu izvravali ugovor.32 U ovom sluaju, moe se traiti certifikat EMAS, ili certifikacija koja posjeduje relevantne evropske ili meunarodne standarde, ali se moraju prihvatiti i ekvivalentni certifikati koje su postavile institucije u drugim dravama lanicama.33 U veini sluajeva, iako ugovorni organi mogu propisati specijalne uslove izvrenja ugovora, izgleda da im se ne dozvoljava da trae na uvid informacije da li ekonomski operateri imaju kapacitet koji je u skladu sa takvim uslovima. Naprimjer, ne smiju se traiti informacije o organizaciji strunog usavravanja na radnom mjestu, to je jedan od primjera moguih specijalnih uslova koji su navedeni u recitalima Direktiva. Razumljivo je da je zakonodavac Komisije bio nesklon proiriti obim informacije koja bi se mogla traiti od ekonomskih operatera, to bi kompanijama jo vie otealo proces kandidiranja ili podnoenja ponude. Ipak, ovo predstavlja ozbiljnu nedosljednost. 4.4 Odabir ponuda Ugovorni organi ili subjekti mogu izabrati da dodjele ugovor ponudi s najniom cijenom ili ekonomski najprihvatiljivoj ponudi. Odredbe koje su se odnosile na sisteme preferencijalnog tretmana u oblasti ugovora o nabavci javnih radova, a koje su ukljuene u Direktivu 93/97/EEZ, izbrisane su po osnovu toga da su bile ili u suprotnosti sa obiajnim pravom na Evropskom sudu pravde, ili da su zastarjele.34 U okviru starih Direktiva, Evropski sud pravde smatrao je da kriteriji dodjele na koje su se mogli oslanjati ugovorni organi u sluaju da izaberu ekonomski najprihvatljiviju ponudu kao osnov za dodjelu ugovora, nisu temeljito specificirani u Direktivama.35 Meutim, cilj ovih kriterija mora biti nalaenje
lan 48. (2) (f) novih Direktiva o javnim sektorima i lan 52. (3) novih Komunalnih direktiva. lan 50. novih Direktiva o javnim sektorima i lan 52. (3) novih Komunalnih direktiva. 34 Vidjeti Prijedlog za direktive evropskog Parlamenta i Vijea o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, ugovora o javnoj nabavci usluga i ugovora o javnoj nabavci radova, navedeno gore, br.14, analiza lana 53. 35 Sluaj 31/87, Beentjes v. Drave Holandije, br.9 iznad i sluaj C-19/00, SIAC Construction Ltd v. Okruno vijee okruga Mayo [2001] ECR I-7725.
33 32
- 195 -
Jol Arnould
ekonomski najpovoljnije ponude.36 Po ovom osnovu, stav Komisije bio je da se ne mogu koristiti kriteriji koji se ne odnose na ekonomsku ili tehniku vrijednost ponude. Zaudo, u sluaju Komisija v. Francuska Sud je smatrao da se nije moglo argumentirati da su dodatni kriteriji dodjele bili zabranjeni, zbog toga to su uslovi izvrenja poput onih u sluaju Beentjes mogli dovesti do iskljuenja ponude. U stvari, ini se da je ovo bilo odraz zabune u izboru rijei izmeu kriterija dodjele koritenih za rangiranje ponuda u skladu s njihovim interesima, i zahtjeva da ponuda odgovara specifikacijama ugovora. Komisija je pokuala da ukljui ovu presudu u okvir tumaenja Direktiva i tvrdila je da se rjeenje zasniva na injenici da se namjeravalo dodatni kriterij, koji je bio u pitanju, koristiti samo za poreenje ponuda koje su bile jednake u ekonomskom i tehnikom pogledu. Meutim, u Concordia Bus Finland, Sud je odredio da se dodatni kriteriji trebaju odnositi samo na predmet ugovora, to nije bio sluaj u
Komisija v. Francuska.
Nove Direktive zasnivaju se na skoranjem obiajnom pravu Suda i imaju za cilj pojanjenje ovog pitanja. One eksplicitno ukazuju na to da, u svrhu garancije jednakog tretmana, kriteriji za dodjelu ugovora moraju ponuaima dati mogunost da se uporeuju i procjenjuju na objektivan nain.37 Kriteriji moraju biti relevantni za odreivanje ekonomski napovoljnije ponude sa stanovita ugovornog organa i moraju biti u vezi sa predmetom javnog ugovora o kome se radi. Pod ovim uslovima, ovi kriteriji mogu se npr. odnositi na zatitu okolia ili socijalne politike.38 Kao primjer moe se navesti kriterij mjere u kojoj je javna zgrada dostupna hendikepiranim osobama. Izgleda da se ovim iskljuuju dodatni kriteriji koji nisu u vezi sa predmetom ugovora, ak i kada su ponude koje se porede jednake u ekonomskom pogledu. Iako na mnogo diskretniji nain, ini se da su pravila o izuzetno niskim tenderima, koja ugovornim organima dozvoljavaju da ogranie iskljuenje najniih ili oigledno ekonomski najpovoljnijih ponuda, u znatnoj mjeri dopunjena i izmijenjena. U Direktivama se pojanjava da se ponuda moe smatrati izuzetno niskom zato to je, naprimjer, zasnovana na neusklaenosti sa socijalnim zakonodavstvom.39 Ovo je ve postojalo pod starim Direktivama, budui da takvo krenje primjenjivog zakonodavstva implicira da u sluaju provoenja propisa u vezi sa kompetentnim organima, dobavlja, prualac usluga ili ugovara moda nee biti u stanju da ispuni ugovor prema dogovorenim uslovima.40 Ali nove Direktive o javnim sektorima uvode promjene s obzirom na pitanje pomoi Drave. U sluaju ARGE, Evropski sud pravde smatrao je da ugovorni organi nisu obavezni da odbace ponude koje se zasnivaju na nelegalnoj pomoi drave. Sud je istaknuo da ugovorni organi imaju pravo iskljuiti ponuaa ako se, na osnovu odgovora koje ponua
Sluaj 31/87, Beentjes v. Drave Holandije, br.9 iznad i sluaj C-19/00, SIAC Construction Ltd v. Okruno vijee okruga Mayo, br.35 i sluaj C-513/99, Concordia Bus Finland OyAb v. Helsingin kaupunki and HKL-Bussiliikenne, br. 17 iznad.
37 38 36
Recital 46 novih Direktiva o javnim sektorima i recital 55 novih Komunalnih direktiva. lan 53. novih Direktiva o javnim sektorima i lan 55. novih Komunalnih direktiva. 39 lan 55. (1) novih Direktiva o javnim sektorima i lan 57. (1) (d) novih Komunalnih direktiva. 40 Vidjeti izmjene i dopune prijedloga, COM (2002) 253 finalni i COM (2002) 236 finalni, od 6. maja 2002. godine
- 196 -
Jol Arnould
navede u upitniku koji mu organ dostavlja, utvrdi da se ponuda zasniva na nelegalnoj pomoi drave i da obaveza restitucije takve pomoi moe stvoriti rizik po finansijski status dotine kompanije.41 Doima se da nova Direktiva o javnim sektorima ne samo da potvruje ovo obiajno pravo, ve takoer ide i dalje. Prema lanu 54. (3) ove Direktive, ugovorni organi mogu iskljuiti izuzetno niske tendere koji se temelje na pomoi drave ako ponua ne moe pokazati da je pomo Drave dodijeljena na legalan nain; ugovorni organi nisu obavezni da istrauju da li potencijalno nelegalno svojstvo pomoi moe ugroziti izvrenje ugovora. U stvari, ugovorne organe se ljubazno poziva da podre evropsku politiku konkurencije. 4.5. Oglaavanje javnih nabavki Propisi o oglaavanju javnih nabavki predstavljaju temelj Direktiva o javnim nabavkama Evropske zajednice. Iako se drugi propisi Direktiva tumae prilino fleksibilno, ili se prilagoavaju kako bi se subjektima za dodjelu dopustilo da u obzir uzmu sekundarne politike, propisi o oglaavanju trebaju biti veoma striktni. Informacija koja se mora uiniti dostupnom kandidatima i ponuaima je mnogo vie kompletirana. Stare Direktive o nabavci usluga i radova sadravale su propise po kojima je dravama lanicama bilo doputeno zahtijevati od ugovornih subjekata da u ugovornoj dokumentaciji naznae tijelo ili tijela od kojih se moe dobiti informacija o obavezama u vezi sa zatitom na radu i radnim uslovima koje se mogu primijeniti u zemlji. Drave lanice sada takoer mogu traiti od ugovornih organa da dostave isti vid informacija koje se tiu poreza i zakonodavstva u vezi sa zatitom okolia.42 U ovom sluaju, ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da naznae da su uzeli u obzir ove obaveze. Ovo isto tako moe biti nain da se usklaenost sa odreenim dravnim pravilima uvede u uslove ugovora. U veini sluajeva, upravo je sveobuhvatni karakter propisa o oglaavanju ono to dozvoljava fleksibilnost u definiciji specifinih uslova, izboru kompanija i dodjeli ugovora. U sluaju Beentjes, Sud je odluio da su uslovi izvrenja kao to su oni u ugovoru, u ovom sluaju morali biti objavljeni. U sluaju Komisija v. Francuska, Sud je ak presudio da je neosnovana tvrdnja Komisije da je Francuska prekrila Direktivu o nabavci javnih radova zbog toga to su osporeni kriteriji bili objavljeni. (Ipak, kao to smo vidjeli u tekstu iznad, teko je ovaj sluaj pomiriti sa Beentjes i Concordia Bus Finland). Novim Direktivama se potvruje obaveza transparentnosti tako to se, zavisno od okolnosti, zahtijeva naznaka (indikacija) u obavjetenju o javnoj nabavci ili u ugovornim dokumentima. Meutim, kompanije mogu koristiti informaciju koju su ugovorni organi duni objaviti u javnosti, samo ako je pristup toj informaciji mogu na efektivan i
41
Sluaj C-94/99, ARGE Gewsserschutz v. Bundesministerium fr Land-und Forstwitschaft [2002] ECR I-11037, taka 30. 42 lan 27. novih Direktiva o javnim sektorima i lan 39. novih Komunalnih direktiva.
- 197 -
Jol Arnould
efikasan nain. Iako se situacija u budunosti moe promijeniti, zahvaljujui razvoju pristupa ugovornim dokumentima putem elektronskih sredstava, naznaka u ugovornim dokumentima nije ekvivalent publikaciji u Slubenim novinama. Kao to je Sud i presudio u sluaju Beentjes, neophodno je da se potencijalni kandidati ili ponuai mogu odmah informirati o onome to ih u ugovoru interesuje, a to zahtijeva da se odreene informacije navedu u obavjetenju o javnoj nabavci. Iako se rezervacije ugovora za specijalizirane radionice ili zatitne programe zapoljavanja moraju spomenuti u obavjetenju o javnoj nabavci, to nije sluaj sa specijalnim uslovima izvrenja ugovora ili kriterijima dodjele u vezi sa socijalnim ili okolinim politikama ili sa slinim sekundarnim politikama, koji se jednostavno mogu navesti u ugovornoj dokumentaciji. 5. Zakljuak Ugovorni organi i subjekti nemaju punu slobodu u izboru sredstava koje mogu koristiti kako bi uzeli u obzir javni znaaj u nabavkama. Nove Direktive pruaju veoma ograniene izmjene i dopune na prijanje stanje zakona Zajednice. Veina novih odredbi predstavljaju pokuaj pojanjenja postojeih tekstova i potvrde obiajnog prava, ili barem potvrde tumaenja Direktiva od strane kolegislatora Evropske zajednice. Meutim, zakonodavstvo Evropske zajednice i Sud pravde ve su predaleko odmakli i, u stvarnosti, veoma je malo tehnika koje su same po sebi u suprotnosti sa Direktivama. Ugovorni organi i subjekti mogu uzeti u obzir razmatranja okolinih i socijalnih pitanja, koja se posljednjih godina stavljaju u prvi plan, ali i neke druge ciljeve kao to su politika konkurencije ili podrka podugovaranju. Mnogi se plae da bi, naroito u odsustvu stroijih propisa oglaavanja, iroke mogunosti koje nude Direktive mogle dovesti do manje transparentnosti na tritu javnih nabavki i do podjele ovog trita zbog razlike u politici preferencijalnih tretmana koju vode ugovorni organi u Evropskoj uniji. Ipak, koritenje tehnika koje su dozvoljene, stvar je ope situacije: one ne smiju biti diskriminirajue i moraju biti u saglasnosti sa zakonom Evropske zajednice. Ovo implicira analizu specifikacija ugovora od sluaja do sluaja, specijalnih uslova izvrenja, kriterija dodjele i osnova za iskljuenje iz uea u postupku u svakom pojedinanom sluaju. Takva analiza e vrlo esto biti prilino osjetljiva i nije jasno da li nove Direktive zaista garantiraju veu pravnu sigurnost od prethodnih. U ovom kontekstu, moglo bi se stvoriti miljenje da e oni ugovorni organi koji izaberu da implementiraju sekundarne politike isto tako sebe izloiti pravnom izazovu.43 Davanje poticaja ovakvoj vrsti politika u javnim nabavkama doista je veoma udan nain da se promovie pojednostavljenje i pojanjenje zakona o javnim ugovorima.
43
Imajui u vidu uinak zastraivanja od pravne nesigurnosti u ovoj oblasti, vidjeti Komunike o javnoj nabavci koji je objavila Komisija. Regionalni i socijalni aspekti, br. 10 gore, u taki 63.
- 198 -
Socijalna politika u javnim nabavkama: Pregled propisa Christopher McCrudden
www.javnenabavke.ba
Socijalna politika u javnim nabavkama: Pregled propisa
Christopher McCrudden
1. Definicija Fokus ovog lanka jeste na slijedeem problemu: koliko, ako je to uope mogue, moe javni organ zakonski uzeti u obzir socijalna pitanja u kontekstu javnih nabavki. Postoje brojni primjeri gdje se koristi upravo takav pristup. U mnogim zemljama zapadne Evrope i Sjeverne Amerike postoji duga tradicija posmatranja javnih nabavki kao vanog mehanzima za dostizanje neekonomskih ciljeva.1 ire posmatrano, moemo identificirati najmanje sedam (preklapajuih) neekonomskih ciljeva koji su se zadovoljavali kroz javne nabavke u prolosti:2 postizanje odreenih ciljeva tradicionalno vezanih za inostranu politiku kao to su zatita dravne sigurnosti, podrka dravnoj privredi, naroito ekonomiji, zatita dravne ekonomije od inostrane konkurencije, poboljanje konkurentnosti odreenih kljunih industrijskih sektora, usklaivanje regionalnih razlika unutar drave, poboljanje okolinih uslova, zatita ljudskih prava i standarda pri zapoljavanju (u dravi i inostranstvu). Takva upotreba javnih nabavki nije samo od historijskog interesa. Naroito, dva posljednja cilja (okolini i drutveni) imaju sve veu upotrebu. To je vjerovatno dijelom rezultat globalizacije, a dijelom i rezulat limitirane efikasnosti drugih regulatornih mehanizama. Ovaj lanak se fokusira na integriranje socijalnih politika u procese javnih nabavki. Socijalna pitanja podrazumijevaju pitanja kao to su na primjer: rjeavanje dugorone nezaposlenosti, promoviranje pravinih uslova za rad ili drugih ljudskih prava na meunarodnom nivou, promoviranje zapoljavanja lokalne radne snage u ekonomskim nerazvijenim podrujima, zabrana diskriminiranja manjinskih grupa, pruanje jednakih prilika za zapoljavanje enama i mukarcima i promoviranje veeg upoljavanja osoba sa invaliditetom. Postoje mnogi takvi primjeri. Vlada savezne amerike drave Masachusetts je, ne tako davno, izglasala zakon kojim se zabranjuje dodjela dravnih ugovora kompanijama koje djeluju na podruju Myanmara, zbog sluajeva krenja ljudskih prava u toj zemlji, a drava Masachusetts (kao i neke druge drave) razmatra i uvoenje slinih odluka i kada je Indonezija u pitanju. Kanadska vlada je usvojila preferencijalni tretman dodjele federalnih ugovora Indijancima. Vlada June Afrike je usvojila izvjetaj koji zagovara poveanu upotrebu ciljane javne nabavke kao dio politike o socijalnoj integraciji. Navedeni sluajevi predstavljaju tek kap u moru raznih primjera. Nekoliko evropskih zemalja imaju nekoliko razliitih politika koje predstavljaju odreene kriterije u postupku nabavke, a kojima ele postii jednaku zastupljenost ena kada je u pitanju dodjela ugovora javnih nabavki. Zaista, jedan Komunike Evropske komisije o javnoj nabavci poziva zemlje-lanice da koriste svoje prava iz javnih nabavki kako bi postigle razliite socijalne ciljeve pod uslovom da se
Profesor prava, Oxford Univerzitet, Lincoln College, Oxford. Autor se zahvaljuje uesnicima seminara o meunarodnom pravu na Pravnom fakultetu Univerziteta Michigan na komentarima koje su dali na raniji nacrt ovog lanka. lanak je dijelom zasnovan na izvjetaju koji je pripremila komisija Evropske zajednice. Komisija ne snosi odgovornost za stavove iskazane u ovom lanku. 2 J. M. Fernandez-Martin, The EC Public Procurement Rules: A Critical Analysis (Clarendon Press,
1
1996), odjeljak 2 i 3.
- 201 -
potuju ogranienja iz Unijskog prava.3 U emu je onda problem? Zato nije u redu da postoji povezanost izmeu socijalnih politika i javnih nabavki? Problem kojim se bavi ovaj lanak jeste sukob koji se javlja kod mnogih propisa javnih nabavki (i u duhu propisa i u samom tekstu propisa), na dravnom, regionalnom i meunarodnom nivou. Iako se o ovim pitanjima vie diskutiralo u kontekstu vaeih propisa javnih nabavki EZ, slina pitanja javljala u se i kod Sporazuma o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije (GPA WTO Government Procurement Agreement Word Trade Organisation). Rasprava e biti fokusirana na reim javnih nabavki Evropske zajednice i (u manjem obimu) na Sporazum o javnim nabavkama (GPA) Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (pitanje kompatibilnosti ovih politika sa dravnim zakonom se nee razmatrati, iako se u nekoliko zemalja javljaju interesantna pitanja vezana upravo za ovaj segment). Pitanje koje e ovaj lanak razmatrati vie je od akademskog interesa. Legalnost takvih ema je predmet trenutnih rasprava kada je u pitanju i zakon Evropske zajednice i Sporazum o javnim nabavkama. Zaista, Evropska komisija je pokrenula postupak protiv Njemake zbog reima koji se koristi u Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Land je koristio preferencijalni tretman pri dodjeli ugovora o javnim nabavkama po pitanju pruanja jednakih prilika za ene. Komisija je zakljuila da je to suprotno direktivama javnih nabavki. U skorije vrijeme, Evropska komisija je upozorila Sjedinjene Amerike Drave da je zakon iz Massachusetts-a, vezan za Myanmar, u suprotnosti sa Sporazumom o javnim nabavkama, i da je mogue da e to rezultirati raspravom unutar Svjetske trgovinske organizacije kada je u pitanju ova tema. 2. Taksonomija usvojenih pristupa Prije nego zaponemo tretirati legalnost ovakvih aranmana u poreenju sa propisima zajednice i Sporazumom o javnim nabavkama, korisno je sistematski razmotriti razliite naine putem kojih se javne nabavke mogu usmjeriti tako kako bi se postigli odreeni socio-ekonomski ciljevi, kao i razlike u razliitim pristupima. Takoer, razmotrit emo i legalnost takvih aranmana kada su u pitanju propisi EZ i GPA. 2.1. Faze tenderskog postupka Veza izmeu socijalne politike i same faze tenderskog postupka razlikuje se dosta kod razliith programa. Na nekim mjestima, ovaj program usvaja kvalifikacijski kriterij (proces kojim se odreuje kvalifikacija razlikuje se od programa do programa). Drugi programi opet navode da je veza izmeu javne nabavke i ciljeva socijalne politike ta da se ponuau zbog neispunjavanja pravnih obaveza socijalne prirode, u budunosti, u vidu sankcije ospori pravo
Commission Communication, Public Procurement in the European Union, XV/5500/98-EN, Brisel, 11. mart 1998. godine.
3
- 202 -
natjecanja za ugovore, uz ostale pravne sankcije. U nekim programima, ta sankcija se primjenjuje administrativno, a u nekim sudski. U nekim sluajevima program usvaja ugovorne zahtjeve koje ugovara mora ispuniti tokom trajanja ugovora (kazna za prekraj razlikuje se od programa do programa: u nekim sluajevima ukljuuje ponitenje ugovora; u nekim ugovorne kazne; a u nekima takav prekraj se koristi kako bi se ocijenjivala ponuaeva podobnost kod dodjele ugovora u budunosti). U nekim sluajevima program razmatra politiku koju treba usvojiti za vrijeme pregovora prije dodjele ugovora. U nekim drugim programima ova pitanja relavantna su u samoj fazi dodjele ugovora. Ovaj pristup u fazi dodjele ugovora takoer se dosta razlikuje od programa do programa. U nekim sluajevima, pristup je slijedei: odreuje se kvota (odreen broj) ugovora koja je rezervirana za odreene ugovarae. U nekim drugim sluajevima postoji cjenovni preferencijal za odreene ugovarae gdje se ponuda koju podnese A ponua, iako via od ponude koju je podnio B ponua, smatra jednakom onoj B ponuaa, ako A ponua ispunjava odreene uslove iz socijalne politike. Jo jedan sluaj jeste da se kao presudni segment (tie-break) u obzir uzima spremnost ili sposobnost ili ranija praksa ponuaa kada je u pitanju konkurencija inae jednakih ponuaa (u nekim sluajevima ovaj socijalni kriterij je jedan od mnogih presudnih kriterija koji se uzimaju obzir kada su u pitanju jednake ponude; u nekim drugim sluajevima socijalni kriterij je odluujui kriterij). U nekim drugim opet sluajevima preferiranim ponuaima se vraaju ponude i time im se omoguava da usklade svoju ponudu sa najniom ponuenom ponudom konkurenata koji ne uivaju preferencijalni reim. 2.2. Sadraj preferencijalnih kriterija ili zahtjeva Programi se takoer veoma razlikuju u samom kontekstu zahtjeva ili preferencijalnih kriterija. Uzmimo na primjer zahtjev kojim se zabranjuje diskriminacija na polnoj osnovi. U nekim ugovorima ova obaveza predstavlja jednostavno nediskriminaciju, dok se u nekim drugim ugovorima zahtijeva mnogo vie. U nekim programima, dodatni zahtijevi jesu da kompanije moraju odravati polni balans meu svojim uposlenicima; ili da upoljavaju referenta za osiguravanje jednakih prilika za oba pola; ili zahtjev kojim se zahtijeva od kompanije da dozvoli ugovornom ogranu da pregleda statistike podatke ove vrste ili da mu te iste statistike podatke dostavi. U drugim sluajevima, zahtijevaju se jo detaljniji oblici tzv. pozitivnog djelovanja, ko to su jednak tretman meu polovima, upotreba tie-break-a, ili preferencijalni tretman odreene grupe. Zahtjevi se takoer u velikoj mjeri razlikuju od zemlje do zemlje, naroito kada je u pitanju odnos poslodavaca prema zakonskim obavezama. U nekim zemljama, ti zahtjevi se ve postavljaju pred sve ili skoro sve poslodavce, bez obzira na to da li su to ugovori sa vladom ili ne, dok su u drugim zemljama ti zahtjevi dodatni zahtjevi koji se nameu poslodavcima uz ve postojee zahtjeve koje poslodavci obino moraju ispunjavati. Vratimo se na zahtjev po
- 203 -
pitanju diskriminacije, sadraj ovog zahtjeva razlikuje se od zemlje do zemlje i kada je u pitanju zatiena skupina ljudi. U nekim zemljama ovaj program usmjeren je na razliite rasne i etnike grupacije, u nekima na polnu diskriminaciju, u nekima na osobe sa invaliditetom ili vjerske manjine. Odnos izmeu socio-ekonomskih zahtjeva i opih propisa o nediskriminaciji se takoer dosta razlikuju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama ovakvi zahtjevi predstavljaju zamjenu ili alternativu oni istim obavezama koje su direktno propisane zakonom; u nekim drugim sluajevima opet ovi zahtjevi postoje uporedno i nezavisno od ostalih propisa; u ostalim sluajevima njihova uloga je dopunska. 2.3. Javni organi i privatne kompanije Nain na koji su socijalne politike vezane za vladine ugovore razliit je u mnogim dravama. Posebno u zavisnosti od vrste javnih organa. U nekim sluajevima program je primjenjiv na ugovore centralnih vladinih organa; u nekim, ukljueni su samo regionalni organi a u nekim samo lokalni. Ponekad su ukljueni i neki drugi javni organi a nekada ne. Vrste programa takoer se u velikome razlikuju. Neki ukljuuju robe, drugi radove, trei usluge. Neki programi su limitirani na ugovore iznad vrijednosnih razreda, drugi ne. U nekim sluajevima tip obaveze zavisi od iznosa vrijednosnog razreda. Ponekada se navodi i vrsta kompanije. Tako da program nekada utjee samo na kompanije koje upoljavaju odreeni minimalni broj uposlenika; ponekada su ukljueni podugovarai ponekad ne. U nekim programima, sve aktivnosti ugovaraa, bez obzira da li su odreeni uposlenici ukljueni u sprovedbu ugovora ili ne, podlijeu nekim zahtjevima; u nekim sluajevima pak ukljuene su samo aktivnosti ugovaraa koje su direktno ukljuene u sprovedbu ugovora. 2.4. Institucionalni mehanizmi Takoer postoje bitne razlike kada su u pitanju dravni mehanizmi, ako postoje, unutar javne uprave kojima se podrava i prati takva politika. Kod programa koji ukljuuju takvu institucionalnu podrku, postoje mnoge razlike kada je u pitanju uloga te podrke. U nekim sluajevima takav mehanizam odgovoran je za sprovoenje zahtjeva iz ugovora. U drugim sluajevima ukljuuje samo praenje sprovedbe ugovora. Ponekad je odgovoran za pregovore sa potencijalnih ili stvarnim ugovaraima, za uspostavljanje standarda koje ugovarai moraju zadovoljiti i/ili utvrivanje toga da li su potencijalni ugovarai postigli taj standard. Status samog aparata vis-a-via uprave takoer se razlikuje. Moe biti centraliziran unutar uprave ugovornog organa; moe biti decentraliziran unutar uprave ugovornog organa; moe biti lociran izvan uprave ugovornog organa; ili moe biti nezavisni javni organ. U drugim sluajevima, socijalni partner (naroito sindikati) je taj koji vri sprovedbu tih odredbi. Na kraju, programi se razlikuju i u obimu u kojem se od ugovaraa oekuje da snose trokove pri primjeni tih zahtjeva, i po podrci
- 204 -
koju dobijaju ugovarai kako bi im se omoguilo da zadovolje te zahtjeve. U nekim sluajevima radi se o finansijskoj subvenciji, a u nekima je to tek savjet. Postoje sluajevi kada se odvajaju i dravna sredstva u svrhe identificiranja lanova zatiene grupe. 3. Evropska zajednica Sada emo se malo osvrnuti na ovake aranmane u propisima Evropske zajednice. Cijela stvar se vie komplicira uvoenjem relevantnih lanova iz Sporazuma i evropskih Direktiva o javnim nabavkama. S ovim na umu, posmatrat emo, na sistematian nain, legalnost propisa Zajednice vezanih za odredbe koje povezuju nabavku sa postizanjem jednog ili vie socijalnih ciljeva. Poeti emo sa glavnim zahtjevima iz Sporazuma,4 te razmotriti njihov poloaj u Direktivama. 3.1 lanovi iz Sporazuma 3.1.1 etiri slobode U ovom sluaju bitno je nekoliko lanova Sporazuma EZ, naroito lan 6. (zabrana diskriminiranja na osnovu dravljanstva), lan 30. (slobodna razmjena roba), lan 48. (prohodnost radnika), i lanovi 52. i 59. (sloboda pruanja usluga i sloboda organiziranja). Ovi propisi zabranjuju svaki vid direktne diskriminacije na osnovu dravljanstva, ali takoer i sve poteze jedne zemlje-lanice kojim se u biti diskriminira, ili ne tretira jednako5, osoba ili tijelo iz druge zemlje-lanice. Znaaj ovih propisa jeste da oni pruaju obvezujui standard prema kojem se moraju razmatrati sve odluke ugovornih organa u vezi sa javnim nabavkama. Time, ak i ako odreeni ugovor ne potpada pod predmet direktiva o javnim nabavkama, zahtjevi po pitanju nediskriminacije se moraju potovati. U sluaju C-360/89, Komisija evropskih zajednica v. Republika Italija, Evropski sud pravde razmatrao je kompatibilnost dviju odredbi iz italijanskog zakona sa lanom 59. Sporazuma EZ.6 Prva odredba je zahtijevala da glavni ugovara za odreene ugovore o javnoj nabavci radova mora rezervirati odreen postotak tih radova za kompanije iji se registrirani ured nalazi u regionu u kojem e se radovi izvoditi. Komisija je zakljuila da ovaj propis kri lan 59. Sporazuma EZ te da je kao takav diskriminatoran prema kompanijama situiranim izvan Italije, i Evropski sud pravde je to prihvatio. Italijanska vlada je tvrdila da su te mjere opravdane zbog izuzetka od primjene lana 59. kada su u pitanju javna politika, javna sigurnost i javno zdravstvo prema lanovima 56. i 66.
4 5
Ovdje se na bavim pitanjima vezanim za zahtjeve po pitanju dravne pomoi ili konkurencije. Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska [1993] ECR I-3353, stav 37. 6 Sluaj C-360/89, Komisija v. Italija [1992] ECR I-3415. vidi, openito, S. Arrowsmith, Public Procurement as an Instrument of Policy and the Impact of Market Liberalisaiton (1995) 111 Law
Quarterly Review 235.
- 205 -
Sporazuma EZ, time to se tom mjerom, na koju je komisija imala prigovor, promovira uee malih i srednjih preduzea. Evropski sud pravde odbio je ovakav stav kojim se tvrdi da te radnje potpadaju pod izuzetke. Druga odredba italijanskog zakona takoer je smatrana krenjem lana 59. Sporazuma EZ. U nekim sluajevima, pri donoenju odluka o kompanijama koje e se pozvati da podnesu svoje ponude, od ugovornih organa se zahtijevalo da daju prednost konzorcijima i joint-venture kompanijama koji ukljuuju kompanije koje svoju aktivnost obavljaju u regiji u kojoj e ti radovi biti izvoeni. Evropski sud pravde smatrao je i ovaj propis diskriminatornim u svojoj biti i nepodlonim opravdanju na osnovu gore navedenih izuzetaka. U sluaju Komisija v. Danska,7 Evropski sud pravde smatrao je da klauzula navedena u tenderskoj dokumentaciji: ugovara je obavezan da, koliko je to mogue, koristi danski materijal, robu, radnu snagu i opremu nije u skladu sa lanovima 30., 48. i 59. Sproazuma EZ. 3.1.2 Komunitarizacija Ono to je zajedniko svim pomenutim odredbama iz Sporazuma jeste obaveza nediskriminiranja stvarnih ili potencijalnih ponuaa u odnosu na druge zemlje-lanice, a da se pri tome negativno ne utjee na trgovinu. Za ugovore ispod vrijednosnih razreda iz Direktiva o javnim nabavkama, bitno je osmisliti mehanizme putem kojih se ovakvi problemi mogu izbjei i dalje zadravajui slobodu povezivanja legitimnih socijalnih ciljeva sa javnim nabavkama. Jedna pogodna mogunost jeste otvaranje preferencijalnog reima prema kompanijama iz drugih regiona pod uslovom da se sline preferencije primjenjuju na kompanije koje dokau da i one zadovoljavaju postavljene socijalne kriterije (tzv. komunitarizacija). Takvi aranmani trebaju osigurati da su ugovori otvoreni za sve i teorijski i praktino. Iz ovog razloga, transparentnost procesa, jasnost kriterija, i obim u kojem su informacije o ugovorima jednako dostupne u cijeloj Zajednici, predstavljaju kljune segmente.
C-243/89, Komisija v. Danska [1993] ECR I-3353, stav 23.
- 206 -
3.2 Direktive o javnih nabavkama i ciljevi socijalne politike Za ugovore o javnim nabavkma iznad odreenih financijskih vrijednosnih razreda, postupak podnoenja ponuda i dodjele ugovora mora takoer biti u skladu sa uslovima iz Direktiva o javnim nabavkama Zajednice.8 Zahtjevi iz Sporazuma su neophodna ali ne i dovoljna norma prema kojoj je potrebno usklaivati odluke vezane za javne nabavke. Uz to, Direktive ukljuuju znaajan obim proceduralnih i substantivnih zahtjeva za ugovore o javnoj nabavci iznad odreenih vrijednosnih razreda. Sada emo posmatrati pojedinane, posebne elemente ovih Direktiva o javnim nabavkama. Razlog: ustanoviti u kojem obimu, i da li uope, Direktive dozvoljavaju ugovornom organu nametanje odreenih zahtjeva iz sfere socijalne politike. 3.2.1. Usklaenost sa dravnim propisima Direktive o javnim nabavkama openito pruaju (sa izuzetkom Direktive o javnoj nabavci roba) mogunost ugovornom organu da obavijesti ponuae o primjeni dravnih zakonskih obaveza vezanih za zatitu uposlenika i radne uslove. lan 23. (1) Direktive o javnoj nabavci radova, na primjer, ostavlja ugovornom organu mogunost da moe navesti u ugovornoj dokumentaciji (ili ga zemlja-lanica moe obavezati da to uradi) koji je to organ ili organi od kojih ponua moe dobiti valjane informacije o obavezama vezanim za zatitu uposlenika i radne uslove koji su vaei u zemlji-lanici, regiji ili lokalitetu na kojem e se izvravati ti radovi. lan 23. (2) nadalje navodi da e ugovorni organ zahtijevati od ponuaa ili svih onih koji uestvuju u postupku javne nabavke da naznae da su, pri izradi svoje ponude, uzeli u obzir i propise vezane za zatitu uposlenika i radne uslove koji vrijede na regiji na kojoj e se radovi izvoditi. To nije vezano sa primjenom odredbi iz lana 30. (4) koje su vezane za ispitivanje neprirodno niskih ponuda. Po nekim pitanjima ovi propisi su nejasni u vezi sa onim na to ukazuju. Da li je, na primjer, nediskriminacija na osnovu spola, rase i religije ukljuena u ono znaenja iz propisa vezano za zatitu uposlenika... i radne uslove? Ako jeste, izgledalo bi kao da je opravdano zahtjevati od ponuaa da u obraun cijene za izvrenje ugovora ukljui i garanciju da e njihov budui rad biti u skladu sa dravnim zahtjevima o nediskriminaciji. Ono to ovaj propis definira se moe posmatrati i iz jednog ireg ugla, obzirom da jasno ukljuuje to da ugovorni organ ima mogunost da zahtijeva od ponuaa odreeno potivanje navedenih propisa. Tako se ini da je opravdano zahtijevati od ponuaa da daju garant da e u svom buduem radu potovati dravne zahtjeve o
Vaee direktive su Direktiva 93/36/EEZ o javnoj nabavci roba, Slubeni glasnik 1993, br. L-199/1; Direktiva 93/37/EEZ o javnoj nabavci radova, Slubeni glasnik 1993, br. L-199/54; i Direktiva 92/50/EEZ o javnoj nabavci usluga, Slubeni glasnik 1992, br. L-209/1. Nabavka u sektorima voda, energije, transporta i telekomunikacija (komunalija) regulirana je posebnom Direktivom 93/38/EEZ, Slubeni glasnik 1993, br. L-199/84; a revizija postupka Direktivom 89/665/EEZ, Slubeni glasnik 1989, br. L-395/83 (javni sektor); i Direktiva 92/13/EEZ, Slubeni glasnik 1992, br. L-76/14 (komunalni sektor).
8
- 207 -
nediskriminaciji, iako, ako se ugovara odlui to uradi, malo je toga jo to se moe uraditi prema ovoj odredbi. Takve zakonske odredbe, i metode koje usvaja ugovorni organ u svrhu zadovoljavanja ovih odredbi u budunosti, ipak ne smiju, ni direktno ni indirektno, imati diskriminatorni karakter prema ugovaraima iz drugih zemaljalanica. Obzirom, da se ipak Direktive koje zahtijevaju potivanje principa nediskriminacije meu polovima primjenjuju u cijeloj Zajednici, nijedan dravni zakon koji odraava zahtjeve Direktiva o jednakosti Zajednice teko da moe biti diskriminatoran prema ugovaraima iz bilo koje zemlje-lanice, obzirom da oni ve moraju potivati te odredbe. Ta mogunost traenja garancije u vezi sa buduim vladanjem, je ipak, prilino ograniena. 3.2.2 Podobnost i kriteriji za dodjelu ugovora U vezi sa ostalim propisima Direktive, razlikujemo dva razliita aspekta odabira ponuaa koji su navedeni u direktivama. Za primjer emo uzeti Direktivu o javnoj nabavci radova. Prvi aspekt ukljuuje odreivanje podobnosti potencijalnih ugovaraa. Podobnost se odreuje ispitivanjem stanja ponudaa (onih koji nisu iskljueni prema lanu 24.) u skladu sa kriterijima vezanim za ekonomsku i finansijsku podobnost i tehniku opremljenost ili sposobnost koje se pominju u lanu 26. i lanu 27. Direktive. Pri razmatranju podobnosti, upravni organ je organien na razmatranje samo opih pitanja pomenutih u navedenim lanovima. Drugi aspekt za odabir ugovaraa naveden u direktivama jeste stvarno dodjeljivanje samog ugovora jednom od ugovaraa koji se u prvoj fazi proglase podobnima. To se radi u skladu sa jednim od dva mogua kriterija iz lana 30: ili kriterij najnie cijene ili najpovoljnije ponude. Potrebno je dalje razmotriti pitanje kompatibilnosti sa direktivama za ova dva navedena aspekta pojedinano: kriterij podobnosti i kriteriji dodjele ugovora. 3.2.2.1 Podobnost Evropski sud pravde posveivao je panju kriteriju podobnosti, i odobravanju ukljuivanja socijalnih kriterija u sam proces donoenja odluke o podobnosti. Druga gorepomenuta odredba iz italijanskog zakona, razmatrana u sluaju Komisija v. Italija takoer je osporena od strane Komisije te je proglaena suprotna lanu 22. Direktive o javnoj nabavci radova.9 Komisija je tvrdila da je, pri donoenju odluke o tome koje ponuae pozvati da podnesu svoje ponude, ugovorni organ bio limitiran lanom 22. pri uzimanju u obzir faktora koji bi mogli biti se mogli dobiti iz informacija pomenutih u lanu 17. (d).10 To se, reeno je, odnosi samo na informacije vezane za faktore pomenute u lanovima 23. - 26.11 Ovaj argument je usvojio Evropski sud pravde. Lokalni
9
Sada lan 22. (1), neznaajno izmijenjen. Sada lan 22. (1). 11 Sada lan 24. - 27.
10
- 208 -
preferencijalni faktor naveden u italijanskom zakonu nije sadran u lanovima 23. 26. i ne smije se uzimati u obzir pri odabiru ponuaa. Iz ovoga moemo zakljuiti da je kriterij podobnosti sadran u vaeim propisima direktive zakljuen, i time, osim ako socijalna politika koju ugovara eli primijeniti ne potpada pod te odredbe, ga ugovorni organ ne mora uzeti u obzir pri prihvatanju ili odbijanju potencijalnih ugovaraa. Ugovara moe biti iskljuen iz daljeg uea u postupku samo pod limitiranim uslovima definiranim lanom 24. Direktive o nabavci radova, i samo u skladu sa kriterijima navedenim za ekonomsku i finansijsku situaciju te tehniku opremljenost ili sposobnost, 12 uz upotrebu pravila za verifikaciju navedenih u lanovima 26. i 27. Direktive o nabavci radova. Potrebno je dodati da sistem, koji propisuje ugovorni organ, za ispunjenje tih kriterija takoer mora biti nediskriminatoran, kao i kada su u pitanju razliiti ponuai iz razliitih zemalja-lanica. U kojem obimu ovi propisi vezani za podobnost omoguavaju tretiranje pitanja socijalne politike? Postoje dvije odredbe vezane za to. lan 24. (c) navodi da ugovara moe biti iskljuen iz daljeg uea u postupku ako je bio osuivan za prekraj koji se odnosi na profesionalni rad, presudom koja ima snagu res judicata. lan 24. (d) navodi da ugovara moe biti iskljuen iz daljeg uea u postupku ako je poinio ozbiljan profesionalni prekraj, dokaziv na svaki nain koji ugovorni organi mogu objasniti. 3.2.2.2 Dodjela ugovora Sada emo razmatrati razliita pitanja o tome koji kriteriji se mogu koristiti pri dodjeli ugovora. Poet emo sa odredbama koje su detaljno navedene u nekim ili svim direktivama, koje navode da dodjela ugovora treba biti na osnovu dva kriterija: ili najnia cijena ili najpovoljnija ponuda. U kojem obimu ove odredbe dozvoljavaju tretiranje socio-ekonomskih pitanja? U svom tumaenju ovih odredbi, Komisija je jasno naznaila ogranienja kada je u pitanju njihova upotreba u svrhu tretiranja socijalnih pitanja. Pri razmatranju kriterija za dodjelu ugovora koji se ticao spremnosti ugovaraa da uposli nezaposlenu osobu, Komisija navodi da: Razliiti kriteriji [iz lana 29. Direktive o javnoj nabavci radova] navedeni kao primjer ... su svi vezani za pitanja koja utjeu na ekonomsku korist ugovornog organa u vezi sa ponudom u kontekstu predmeta odreenog ugovora o javnoj nabavci radova. Sposobnost ponuaa da uposli osobu koja ve dugo eka posao obino ne donosi neku ekonomsku dobit ugovornom organu. Ekonomska korist koja moe biti rezultat toga je, na primjer, manja potronja na socijalnu pomou ili poveanje potronje tih uposlenika, je indirektna korist i prilino je nebitna za sam predmet nabavke. Ovaj kriterij bi bio kompatibilan sa Direktivom jedino u sluaju u kome bi se moglo dokazati da pod odreenim
12
lan 15. (1) Direktive o nabavci roba koristi termin tehnika sposobnost
- 209 -
uvjetima postoji sitacija u kojoj bi upoljavanje osobe koja ve dugo eka posao poboljalo ekonomsku korist ugovornog organa.13 Ipak, nakon svega gore navedenog, pojam ekonomski najpovoljnija ponuda moe se tumaiti, kao pojam koji dozvoljava upotrebu kriterija rizika kojeg je potrebno uzeti u obzir pri ocjeni ponuda u nekim sluajevima.14 Ovo bi moglo biti relevantno, na primjer, u sluajevima kada ugovorni oran smatra da ugovara rizikuje znaajnu novanu odtetu za albu koja bi se mogla javiti po pitanju diskriminacije, to bi onemoguilo ugovaraa da ispotuje uslove iz ugovora. Ovim se moe pravdati ocjenjivanje odreene ponude kao manje ekonomski povoljne od neke druge koju je podnio neki drugi ponua koji se ne izlae takvom riziku. Vjerovatno moemo takoer napomenuti da je mogue da se sam ugovorni organ, prema nekim presudama, kao predstavnik drave, izlae riziku zapadanja u dugove (i time obavezi da zbog toga plati odtetu) ako je ugovara diskriminiran pri izvrenju ugovora kao predstavnik ugovornog organa. Jedan bitan problem kada je u pitanju ovaj argument, ipak, jeste slijedee pitanje: kako e ugovorni organ presuditi da li je taj rizik - rizik ugovornog organa ili pak rizik ponuaa. Samo iz ovih razlog, taj argument je potrebno paljivo tretirati. Drugi, potencijalni relevantni argument se moe javiti zbog sposobnosti da se odbiju neprirodno niske ponude. U svakoj direktivi postoje odredbe koje to dozvoljavaju.15 Bitno je razmotriti da li bi se ovaj izuzetak mogao koristiti za pravdanje izuzimanja ugovaraa od primjene tih odredbi ako je niska ponuda rezultat diskriminacije prema enama, to je suprotno lanu 119. Sporazuma EZ, i to rezultira nepravinom konkurentnom prednou. Neki tvrde da ovaj pristup ima sumnjiv legalni osnov u odnosu na restriktivni pristup koji je Evropski sud pravde usvojio u vezi sa ovim izuzetkom u sluaju Constanzo.16 U tom sluaju Italija je usvojila odredbu kojom se zahtijevalo automatsko iskljuenje iz postupka dodjele ugovora o nabavci radova, kod neprirodno niskih ponuda, to se ocjenjivalo prema matematikim kriterijima. Evropski sud pravde je drao da su ove odredbe suprotne lanu 29. (5) Direktive 71/305/EEZ kojom se zahtijeva da ugovorni organ ispita svaki sluaj, i dozvoli ponuau da dokae da je ponuda ispravna. Trepte tvrdi da osnova za ovakvu presudu Evropskog suda pravde lei u tome da je cilj direktive promoviranje efikasne konkurencije u polju javnih nabavki. Dalje nastavlja: Uvijek je mogue da odreeni ponuai imaju priliku da koriste izuzetno ili naroito pogodne ekononomske i geografske uslove ili pogodne uslove kada je u pitanju upoljavanje radne snage, te time nude izuzetno nisku ponudu. Te ponude su ispravne i njihovo odbijanje, samo zbog toga to su naizgled niske,
COM (89) 400, Slubeni glasnik 1989, br. C-311/7 12. 12. 1989., stav 48. Ocjena rizika je pitanje koje je vezano za ekonomsku prednost i moe se navesti kao jedan od kriterija kada se ugovor dodjeljuje na osnovu kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Ta ocjena ukljuuje kritiku procjenu sigurnosnih politika ugovaraa i bezbjednog sistema rada.: M. Paddon, Going Public in Europe: A Guide to the EC Public Procurement Directives (Association of Metropolitan Authorites and the Local Government Management Board, juli 1993.), p.66. 15 lan 30. (4) Direktiva o javnoj nabavci radova; lan 27. Direktive o javnoj nabavci roba; lan 37. Direktiva o javnoj nabavci usluga; i lan 34. (5) Komunalne direktive. 16 Sluaj C-103/88, Fratelli Constanzo v. Commune di Milano [1989] ECR I-1839.
14 13
- 210 -
ne bi samo oduzelo ponuau osnovno pravo upotrebe legitimne prednosti nad drugim ponuaima, ve bi takoer umanjilo kvalitet predmeta nabavke, jer time ugovorni organ gubi najbolju ponudu.17 Prema ovom tumaenju, moe se initi da ova presuda zabranjuje dravnim organima da tumae neprirodno nisku ponudu na nain koji je ranije opisan. Ipak, sluaj Constanzo nije bio izriit po ovom pitanju, naroito to je Evropski sud pravde iznio da je na dravnim ogranima da odlue ta je to to ini neprirodno nisku ponudu.18 Restriktivnije tumaenje ovog sluaja izgledalo bi opravdanije, na primjer, svaki bi sluaj trebao biti tretiran zasebno, ne bi smjelo postojati automatsko iskljuivanje, i ponuai moraju imati priliku da se brane. Ako su ovi uslovi ispunjeni, i ako ne postoji diskriminacija, predloeni pristup ini se prihvatljivim, i realnijim od onoga koji je razmatran u predhodnom paragrafu kao metod kojim bi se rjeavale nedoumice koje se javljaju kod takvih ponuda. Argument, slian gore navedenim argumentima, postojao je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, u kontekstu donoenja odluka Komisije koja regulira jednu granu poslovanja ili trgovine. Pitanje koje se javilo bilo je, da li pri donoenju odluka o iznosu koji potroai trebaju plaati, Federalna komisija za energiju (iji centralni zadatak jeste reguliranje troka klijenata na elektrinu energiju i gas) moe uzeti u obzir diskriminiranje pri zapoljavanju kod tog komunalnog operatera kada donosi odluke o naknadi koju potroa plaa za komunalne usluge. U veoma bitnoj presudi kojom se ovakvi postupci odobravaju Federalnoj komisiji za energiju, uzimajui navedene faktore u obzir, Vrhovni sud presudio je da sve dok su nelegalni, duplirani ili nepotrebni trokovi radne snage dokazivi proizvod osmiljene diskriminatorne prakse i mogu se ili su ve dokazani sudskom uredbom ili postupkom administrativne agencije, Federalna komisija za energiju ih treba zabraniti.19 Na kraju, lan 30. (3) Direktive o nabavci radova navodi da se kriteriji za odabir: najnia cijena ili ekonomski najprihvatljivija ponuda nee primjenjivati kada zemlja-lanica zasniva dodjelu ugovora na drugim kriterijima, unutar pravila koja su na snazi u vrijeme usvajanja ove direktive iji cilj je pruanje preferencijalnog tretmana odreenim ponuaima, pod uslovom da su ta pravila u skladu sa Sporazumom. lan 32. Direktive o nabavci radova takoer nalae zemljama-lanicama da informiraju Komisiju o dravnim propisima predvienim lanom 30. (3) i pravilima za njihovu primjenu. Izgleda da niti jedna zemlja-lanica nije obavijestila Komisiju o preferencijalnom tretmanu vezanom za jednakost polova. Samo Komunalna direktiva ima ekvivalentnu odredbu (lan 35. (1)) i obzirom da ne postoji obaveza izvjetavanja, ostaje otvoreno pitanje da li postoji preferencijalni tretman u tom kontekstu; ne postoji dokaz koji bi nas doveo do zakljuka da preferencijalni tretman vezan za jednakost polova u tom kontekstu funkcionira.
17 18 19
P.Trepte, Public Procurement in the EC (CCH, 1993.), str. 166-7. Paragraf 45.1, str. 1860.
662 (1976.).
National Association for the Advancement of Colored People v. Federal Power Commission, 425 US
- 211 -
Ni Direktiva o nabavci roba ni Direktiva o nabavci usluga nemaju ekvivalentnu odredbu. Ekvivalentna odredba bila je uvrtena u orginalnu Direktivu o nabavci roba ali je nema u vaeoj konsolidiranoj Direktivi o nabavci roba za javni sektor. Takva odredba ne postoji ni u direktivi kojom se regulira dodjela ugovora o uslugama. 3.3 Beentjes sluaj Sada emo posmatrati slijedee: da li postoji ire tumaenje neke odredbe, pored onoga to je navedeno u tekstu te odreene odredbe iz odreene direktive. U sluaju Beentjes20, Evropski sud pravde razmatrao je zahtjev za preliminarnu presudu holandskog suda.21 Postupak pred holandskim sudom bio je vezan za odluku o dodjeljivanju ugovora o javnoj nabavci radova. Bentjees je podnio najniu ponudu, ali je ugovor dodijeljen drugom ponuau. Navedeno je nekoliko razloga za preferiranje drugog ponuaa, ukljuujui i taj da Bentjees nije pruao mogunost upoljavanja osobe koja ve dugo nije zaposlena. Ugovorni organ naveo je to kao neophodan uslov. Bentjees se alio na ovu odluku time to Direktiva o nabavci radova zabranjuje ugovornom organu takvu diferencijaciju ponuaa. Pitanje koje je dolo pred Evropski sud pravde bilo je: da li dravni ugovorni organ prema Direktivi o nabavci radova22 moe uzimati u obzir sposobnost ugovaraa da uposli dugo nezaposlenu osobu, ako u obavjetenju o nabavci taj kriterij nije naveden. Evropski sud pravde smatrao je da ovaj sluaj u sebi sadri dva pitanja: prvo, da li se takvi kriteriji uope mogu uzimati u obzir, i drugo, ako mogu, da li je ugovorni organ o tome ranije morao obavijestiti ponuae? 3.3.1 Mogua tumaenja direktiva U vezi sa prvim pitanjem postojala su tri mogua tumaenja koja je mogao donijeti Evropski sud pravde u sluaju Bentjees. Razmotriti emo redom svako mogue tumaenje, poinjui sa najuim tumaenjem. Iako je prvo, i najue tumaenje, ono nije tumaenje koje je usvojio Evropski sud pravde; ipak to tumaenje ostaje omiljeno tumaenje javnih organa nekih zemalja-lanica. Tako je bitno razmotriti implikacije koje se javljaju sa takvim tumaenjem. Prvo tumaenje jeste da lan 29. (sada lan 30.) Direktive regulira detaljno faktore koje ugovorni organ moe uzeti u obzir pri odabiranju ugovaraa: tj. da je direktiva kompletna. Ovo tumaenje ne ostavlja prostora ugovornim organima da uzimaju u obzir ikakve druge kriterije za dodjelu ugovora koji nisu javno navedeni u lanu 29. Direktive. Ovim tumaenjem, lan 29. Direktive o nabavci radova definira sve specifine izuzetke vezane za kriterij najnie cijene ili ekonomski najpovoljnije ponude. Oni su prema starom lanu 29. (3)
20 21
Sluaj C-31/87, Gebroeders Bentjees BV v. Holandija [1988] ECR 4635. Za raspravu o ovom sluaju, vidi S. Arrowsmith, 4 gore, str. 274-5. 22 Direktiva 71/305/EEZ, sada zamijenjena Direktivom 93/37/EEZ.
- 212 -
ukljuivali odredbu da se ti kriteriji ne primjenjuju kada zemlja-lanica zasniva dodjelu ugovora na nekim drugim kriterijima, unutar pravila iji je cilj preferiranje odreenih ponuaa zbog pomoi. lan 29. (4) (sada lan 30. (4)) navodi jo jedan izuzetak kojim se dozvoljava odbacivanje neprirodno niske ponude. Novi lan 31. nadalje je navodio, do 31. 12. 1992. godine, izuzetke vezane za regionalnu pomo. Ti izuzeci, ali samo ti izuzeci, bi bili opravdani, na osnovu prvog tumaenja. To je pristup koji je Glavni odvjetnik usvojio u sluaju Bentjees. Da je ovakvo usko tumaenje prihvaeno u sluaju Bentjees, ili da je naknado podrano, ugovorni organi bi bili limitirani samo na odredbe koje su izriito navedene u direktivama. Drugo mogue tumaenje jeste da ugovorni organ navodi socijalnu politiku (kao to je jednakost meu spolovima) izriito kao dio ugovornih uslova koje ugovara mora zadovoljiti. To je dozovljeno Direktivom. Tree tumaenje je slino ovom drugom, a to je da se direktiva ne smatra konanom. Ugovorni organ moe odluiti da dodijeli ugovor ugovarau zbog nekih razloga koji nisu izriito navedeni u Direktivi. Ugovorni organ moe odluiti da ne dodijeli ugovor ugovarau zbog razloga koji nisu samo nepotivanje ugovornih uslova. Funkcija Direktive, po ovom tumaenju, jeste postavljanje obaveznih proceduralnih zahtjeva vezanih za neke aspekte ugovornog postupka, ali i ostavljanje ugovornom organu slobodu da sam donese odluku o dodjeli ugovora. Prema ovom tumaenju, ponude se mogu odbiti, na primjer, zbog predvianja da taj ugovara nee biti u stanju da zadovolji odreeni cilj koji je naveo ugovorni organ. 3.3.2 Odluka u sluaju Beentjes Evropski sud pravde u svojoj odluci navodi da nije namjera Direktiva da detaljno definiraju postupak nabavke u zemljama-lanicama. Time, je jasno, da je Evropski sud prave odbio gore navedeno prvo tumaenje. Evropski sud pravde zakljuio je da uslovi vezani za upoljavanje dugo nezaposlene osobe nisu zabranjeni Direktivom. Ipak, Evropski sud pravde nadalje navodi da takva politika moe biti legalna jedino ako je konzistentna sa principima iz Sporazuma, to iskljuuje diskriminatornu praksu. Evropski sud pravde nije odluio da li su ti uslovi koji su uzimani u obzir diskriminatorni ili ne, to je ostavljeno dravnom sudu. Ipak, postoji nekoliko nejasnoa vezanih za znaenje i implikacije odluke Evropskog suda pravde. Naroito, nije jasno da li je Evropski sud pravde usvojio gorenavedeno drugo ili tree tumaenje. S jedne strane, postoji tumaenje da gore navedeni sluaj 360/89, Komisija v. Italija,23 implicira da je gorenavedeno drugo tumaenje Direktive ispravno; u protivnom javila bi se kontradiktornost kada je sluaj Beentjes u pitanju. Potrebno je zamijetiti da je drugo tumaenje upravo ono tumaenje koje Komisija zagovara u Komunikeu
23
Sluaj C-360/89, Komisija v. Italija [1992] ECR I-3401.
- 213 -
izdatom nakon donesene odluke u sluaju Beentjes.24 Ako je drugo tumaenje tano, javlja se nekoliko dodatnih pitanja. 3.3.3. Ispunjenje zahtjeva ili predvieno ispunjenje zahtjeva Prvo, da li ugovorni organ koji navodi zahtjeve iz socijalne politike kao ugovorne zahtjeve, uzima u obzir slaganje sa ispunjenjem ugovornih zahtjeva kandidata pri donoenju odluke o dodjeli ugovora? Drugo, da li ugovorni organ koji navodi zahtjeve iz socijalne politike kao ugovorne zahtjeve odbija ponudu u kojoj se kandidat obavezuje da e ispuniti uslove iz ugovora, ali ugovorni organ ipak smatra da kandidat to nee moi ispotovati? Postoje miljenja da ovo drugo tumaenje samo dozvoljava okonanje ugovora nakon proglaenja neuspjeha ispunjavanja ugovornih uslova, a ne i kada je u pitanju predvianje potencijalnog neuspjeha ispunjenja postavljenih zahtjeva. Komunike Komisije navodi da se pristup iz sluaja Beentjes ne smije tumaiti kao pristup koji omoguava primjenju kriterija za dodjelu ugovora koji nije naveden u Direktivama.25 Kako Winter tvrdi: detaljna analiza e biti neophodna kako bi se ustanovilo da li neki ugovorni uslov treba biti karakteriziran kao legitiman kriterij za dodjelu ugovora. To bi bio sluaj ako bi obavjetenje o javnoj nabavci, umjesto da zahtijeva da najuspjeniji ponua uposli odreen broj neuposlenih osoba, indiciralo da e ugovorni organ donijeti odluku o izboru ponuaa na osnovu ponude kandidata koja ukljuuje upoljavanje neuposlenih osoba pri izvrenju tog ugovora ili njihove sposobnosti da uposle takve osobe.26 Prema ovom tumaenju, sankcije za nezadovoljavanje navedenih uslova e biti nedodijeljivanje ugovora tom ponuau u budunosti. Zaista, neispunjavanje ugovornih uslova bi moglo predstavljati i profesionalni prekraj koji bi mogao biti dovoljan za odbijanje tog ponuaa u budunosti. 3.3.4 Tehnika sposobnost: kriteriji podobnosti Ake se prihvati drugo tumaenje, potrebno je takoer razmotriti implikacije koje je javljaju u vezi sa ranijim pitanjem: ta se sve moe uzimati u obzir u kontekstu kriterija kojima se odreuje podobnost? Da li se ovi ugovorni uslovi mogu uzimati u obzir pri odabiru ugovaraa? U vezi sa ovim to je ranije
COM (89) 400, Slubeni glasnik 1989, br. C-311/7, 12. 12. 1989, p. 12, p. 47: Sud pravi razliku izmeu ugovornog uslova vezanog za upoljavanje dugo nezaposlene osobe s jedne strane, i kriterija za dodjelu ugovora sa druge strane. Taj uslov nije relevantan kod ocjenjivanja ekonomske, finansijske ili tehnike sposobnosti ponuaa da izvede taj posao. Nije predstavljao dio kriterija koje primjenjuje ugovorni organ pri donoenju odluke o dodjeli ugovora. To je jednostavno bila jedna obaveza koju kompanije koja dobije ugovor mora da prihvati. 25 Paragraf 47: Niti je inio dio kriterija koje je primjenjivao ugovorni organ pri donoenju odluke o dodjeli ugovora. 26 J. Winter, Public Procurement in the EEC, (1991) Common Market Law Review 741 774; s naglaskom. Vidi takoer W. Van Gerven, General Report to the 14th FIDE Congress FIDE, L'Application dans les Etats Membres des Directives sur les Marches Publics (Madrid, 1990), p. 333.
24
- 214 -
pomenuto o kriterijima podobnosti, odgovor je izgleda da se ti ugovorni uslovi ne mogu uzimati u obzir kada je u pitanju podobnost. Ipak, jo uvijek nismo razmatrali jedan element iz direktive koji se tie podobnosti. Direktiva u kontekstu podobnosti jasno predvia neprihvatanje ugovaraa koji ne zadovoljava kriterije tehnike sposobnosti. Tehnika sposobnost odnosi se na sposobnost sprovoenja ugovornih uslova. Ako ti ugovorni uslovi ukljuuju odreene ciljeve socijalne politike, onda tehnika sposobnost moe ukljuivati sposobnost za sprovoenje tih socijalnih ciljeva. Ako je tako, ugovarai mogu biti legitimno iskljueni iz postupka nabavke prema kriteriju za odabir ugovora zbog predvianja neuspjeha zadovoljavanja tih uslova, kao i u kontekstu primjene kriterija za dodjelu ugovora. U protivnom, moglo bi se rei, da se nalazimo u poziciji u kojoj bi bilo mogue iskljuiti kandidata na osnovu predvianja mogueg neuspjeha zadovoljavanja ugovornih uslova pri dodjeli ugovora, ali ne i u fazi pravljenja ue selekcije za izbor kandidata. Osnovni pravni problem ovog argumenta nalazi se u samom Beentjes sluaju. U svojoj presudi Evropski sud pravde naveo je da sposobnost potivanja uslova vezanih za upoljavanje dugo neuposlene osobe nije bilo pitanje tehnike sposobnosti.27 Smatra se da ova izjava Evropskog suda pravde ojaava samu injenicu da je tree tumaenje ono tumaenje koje je Evropski sud pravde imao namjeru da usvoji. Jer da je Evropski sud pravde namjeravao dozvoliti takve politike, kakogod one bile implementirane (tj. kroz ugovorne zahtjeve ili ne), onda sposobnost potivanja zahtjeva ne bi potpadalo pod tehniku sposobnost.28 3.3.5 Transparentnost Evropski sud pravde nadalje je razmatrao pitanje obima u kojem kriteriji za odabir moraju biti unaprijed poznati. Evropski sud pravde smatrao je da su uslovi vezani za sposobnost ugovaraa da uposli dugo neuposlenu osobu morali biti ranije objavljeni svim potencijalnim ponuaima. Ovo je jako bitno. To znai da bez obzira da li je usvojeno drugo ili tree tumaenje, relevantni kriterij mora biti jasno poznat potencijalnim ponuaima od samog poetka. Kod kriterija za dodjelu ugovora mora postojati potpuna transparentnost. Komisija je takoer preporuila da se o uvoenju takvih kriterija ranije razgovara i sa predstavnicima Komisije.29
27 28 29
Beentjes, napomena vidi 18 gore, paragraf 28.
S. Arrowsmith, napomena vidi 4 gore, str. 276. COM (89) 400, Slubeni glasnik 1989, br. C-311/7, 12. 12. 1989. godine
- 215 -
4. Sporazum o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije (WTO GPA) Jednako kao to propisi Evropske zajednice ne daju jasan odgovor na pitanje koje smo do sada razmatrali u ovom lanku, Sporazum o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije (WTO GPA) je mogue takoer tumaiti na vie naina. Tano je to da su neka pitanja koja nisu rjeena Direktivama Zajednice, rjeena u Sporazumu Svjetske trgovine organizacije. Postoji, na primjer, posebno izuzee za proizvode koji dolaze iz radionica za invalidne osobe. Uz, to, dravni aneksi u nekim zemljama jasno dozvoljavaju socijalne politike koje se prema Direktivama Zajednice smatraju diskutabilnima. Prema Sporazumu iz 1979., koji je prethodio vaeem Sporazumu o javnim nabavkama, nekoliko zemalja koristilo je izuzetke od primjene Sporazuma upravo zbog odreenih socijalnih politika. U Kanadi je vrijedilo pravilo da, kada su u pitanju nii vladini organi, se [n]ita... nee uraditi kako bi se onemoguilo bilo kojem provincijskom organu da primjeni kriterije kojima se promovira okolina osvjetenost u toj provinciji, sve dok ti kriteriji nisu zamaskirane barijere za meunarodnu trgovinu.30 Slina odredba je primijenjena i u SAD-u.31 SAD je nastavljala da zahtijeva izuzee od primjene novog Sporazuma o javnim nabavkama za one legislativne politike kojima se zahtijeva da odreeni postotak javnih ugovora bude, pod odreenim uslovima, dodijeljen ponuaima kompanija koje su u vlasnitvu predstavnika manjinskih grupa.32 SAD se navele da se Sporazum ne odnosi na poseban tretman za male kompanije i kompanije koje su u vlasnitvu predstavnika manjinskih grupa.33 Kanada nije uspjela da uvjeri SAD da ublae svoj stav34 po ovim programima. Posljedino, prema slubenom izvjetaju kanadske vlade, kanadska federalna vlada nije obavezna otvoriti nabavku sloene komunikacijske tehnologije, izgradnje vezane za prevoz i odreenih usluga za te kompanije.35 Naroito, Kanada je ukljuila izuzetak malih i kompanija koje su u vlasnitvu predstavnika manjinskih grupa u svoj aneks.36 Slian izuzetak za mala i srednja preduzea usvojila je Repulika Koreja.37 Vezano za nia vladina tijela, SAD su takoer zahtijevale da se u odredbu ukljui i da se [n]abavke koje podlijeu programima koji promoviraju razvoj slabo razvijenih podruja i preduzea u vlasnitvu manjinskih grupa, ratnih - vojnih invalida i ena, izuzimaju od
Kanada - Aneks Dodatku 1, aneks 2, napomena 2. SAD Aneks Dodatku 1, aneks 2, napomena 1. 32 SAD je ranije zauzela poziciju kojom navodi da se obaveze iz sporazuma ne primjenjuju na te posebne sluajeve malih i kompanije koje su u vlasnitvu predstavnika manjinskih grupa prema Sporazumu o slobodnoj trgovini sjeverne Amerike, odjeljak 10, aneks 1001. 2. b, Ope napomene, Schedule of United States, napomena 1. 33 SAD aneks dodatku 1, Ope napomene, napomena 1. 34 Industry Canada, Industry and the Uruguay Round, vol. 1, Results of the Negotiations (March, 1995), internet izdanje.
31 35 36 37
30
Ibid.
Kanadski Aneks Dodatku 1, Ope napomene, napomena 1 (d). Korejski Aneks Dodatku 1, aneks 1, zabiljeka 3; Aneks 2, zabiljeka 3; i Aneks 3, zabiljeka 2.
- 216 -
primjene Sporazuma.38 Izuzetak dodijeljen SAD novim Sporazumom o javnim nabavkama primjenjuje se i u vezi sa odredbama kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu dravljanstva i na propise o dodjeli ugovora.39 Ipak, postoje mnoge dravne odredbe vezane za socijalne politike kod javnih nabavki koje izgledaju kao da su u suprotnosti sa Sporazumom o javnim nabavkama. Zaista, ini se40 da Sporazum o javnim nabavkama jeste restriktivniji pri upotrebi socijalnih politika od Direktiva Zajednice. Kako je ranije pomenuto, ovo pitanje vie nije samo teorija. Ovo pitanje postalo je kljuno pitanje zbog sve vee prisutnosti, u SAD-u, dravnih i lokalnih politika koje su dizajnirane tako da onemoguavaju da vladine ugovore dobijaju kompanije koje posluju sa odreenim zemljama koje se smatraju zemljama koje ne potuju standarde ljudskih prava. Takve politke postoje u SAD-u od kasnih 70-tih. godina. Tada su uvedene kao tehnika suprotstavljanja apartheidu u Junoj Africi. Od tada, taj pristup je postajao sve prisutniji i ukljuivao pitanja vezana i za Sjevernu Irsku. U posljednje vrijeme, ipak, ovaj pristup je sve prisutniji (dijelom zbog poveanog interesa stanovnitva i medija za ljudska prava u dijelovima svijeta koje su donedavno ingorirali41), kod stvarnih ili predloenih dravnih ili lokalnih organienja po pitanju dodjele javnih ugovora preduzeima koja imaju saradnju sa Nigerijom, vicarskom, Kinom, Indonezijom i (naroito) Myanmarom.42 Vlada drave Massachusetts donijela je propis kojim se dravnim agencijama brani potpisivanje novih ugovora ili obnove ugovora sa kompanijama koje posluju sa ili na Myanmaru.43 Ovaj propis baziran je direktno na ranijim propisima koji su regulirali dravne ugovore sa kompanijama koje su imale veze sa Junom Afrikom (zaista, dravni zakonodavac koji je odgovoran za uvoenje propisa vezanog za Myanmar je ranije bio odgovoran za uvoenje propisa o Junoj Africi). Propisi o Myanmaru osiguravaju uspostavljanje restriktivne nabavne liste, koja ukljuuje lica koja posluju sa Myanamarom. Veina dravnih agencija mogu kupovati robe ili usluge od lica sa restriktivne
SAD, Aneks 2. SAD Aneksi Dodatku 1, Ope napomene, napomena 1. 40 Arrowsmith, napomena gore 4, str. 270. 41 Izvjetaj Grupe za zagovaranje iz 1997. godine pokazuje povean interes za prava radnika! BNA International Trade Daily, 06. 12. 1996., prenosi informacije iz studije Human Rights Watch-a. Grupa navodi da moda i najvea snaga za podrku pravima radnika jeste rastui interes potroaa za to da roba koju oni kupuju nije proizvedena u loim ranim uvjetima. 42 K. Whitelaw, The Very Long Arm of the Law. Is the World Ready for 7,284 Secretaries of State? US News and World repost, 14. 10. 1996., str. 57; P. Blustein, Thinking Globally, Punishing Locally:
39 38
dodatak F. Akt kojim se reguliraju ugovori sa kompanijama koje posluju sa ili na Burmi (Myanmaru), odjeljak 130, 1996. Session Laws
43
States, Cities Rush to Impose Their Own Sanctions, Angering Companies and Foreign Affairs Experts Washingtom Post, 16. 05. 1997., str. G-01; G. De Jonquieres, Buissness Worried by US States Sanctions Financial Times, 24. 04. 1997. godine, str. 9; G. G. Yerkey, Administration Still Has No Policy On State, Local Government Sanctions (1997) 14 International Trade Reporter, br. 28, 09. 06. str. 1176-7; A States Foreign Policy: the Mass that Roaredi Economist, 08. 02. 1997., str. 32; i P. Magnusson, A Troubling Barrage of Trade Sanctions From all Acros America Business Week, 24. 02. 1997., str. 59. za detaljnu analizu aktivnosti grupa iz SAD-a u vezi sa Myanmarom, vidi IRRC, Social Issues Services, 1997 Background Report K:1 (18. 02. 1997.); i za detaljan opis dravnih i lokalnih selektivnih ugovornih propisa o Myanmaru, vidi IRRC, Multinational Businness in Burma (1997.),
- 217 -
nabavne liste ako je ta nabavka neophodna i ako bi eliminiranje tog lica rezultiralo neadekvatnom konkurencijom meu ponuaima. ak i tada, inilo se, ako nabavka ukljuuje ponuae sa restriktivne nabavne liste, dravni organ moe dodijeliti ugovor licu sa liste jedino ako ne postoji usporedivo niska ponuda ili tender od strane lica koje nije na listi. Ponuda lica koje nije na listi moe biti do 10% via od one koju je podnijelo lice koje se nalazi na restriktivnoj listi, te je i dalje dovoljno niska. Izuzeci postoje za medijske agencije koje rade na podruju Myanmara, i za nabavku medicinske robe. U januaru 1997. godine, Evropska komisija se formalno alila SAD-u zbog ovog propisa, i prijetila pokretanjem WTO postupka za rjeavanje spora ako se ovo pitnaje uspjeno ne rijei. Zabrinutost Komisije se poveala zbog mogunosti da Massachusetts i druge savezne zemlje uvedu sline propise i za neke druge zemlje koje imaju upitne standarde ljudskih prava. U Massachusettsu ve postoji rasprava o propisima koji bi zabranjivali dodjelu ugovora kompanijama koje posluju sa ili u Indoneziji. Do sada ovo pitanje nije bilo diplomatski rjeavano, unato konsultacijama izmeu SAD-a, EZ i Japana koje su bile organizirane pod pokroviteljstvom WTO. Nakon to sporazumno rjeenje nije postignuto, u junu 1997. godine EK zahtijevala je konsultacije sa SAD-om prema lanu 4. (4) Sporazuma o rjeavanju spora (Dispute Settlement Understanding DSU).44 Japan je takoer zahtijevao pristupanje konsultacijama prema lanu 4. (11) DSU-a.45 U slijedeem Komunikeu Japan je ponovo zahtijevao konsultacije po tom istom pitanju.46 Evropska komisija dri da propis o Myanmaru kri GPA po tri pitanja.47 Prvo, smatra se da kri lan 8. b) GPA, time to ponuaima namee uslove koji nisu neophodni kako bi firma osigurala svoju sposobnost da ispuni ugovor. Drugo, navodno takoer kri lan 10. GPA zbog toga to namee kriterije za kvalifikaciju na osnovu politikih, a ne ekonomskih, segmenata. Tree, navodno je suprotan lanu 12. time to statut dozvoljava da dodjela ugovora bude osnovana na politikim umjesto ekonomskim kriterijima. U ovom zahtjevu za konsultacije nadalje se navodi: Ova mjera ini se ponitava ili ograniava koristi za Evropske zajednice iz Sporazuma, naroito ograniava pristup ponuaima iz EZ nabavci od strane niih ugovornih organa koje pokriva Sporazum o javnim nabavkama na takav nain koji rezultira de facto redukcijom ponuda od strane niih ugovornih organa prema GPA. Uz to, Evropske zajednice smatraju da ova mjera ima takav efekat da najavljuje postizanje ciljeva GPA, ukljuujui i cilj odravanja ravnotee izmeu prava i obaveza.
SAD Propisi vezani za vladinu nabavku; Zahtjev za konsultacijama sa Evropskim zajednicama, WT/DS88/1; GPA/D2/1, 26. 06. 1997. 45 SAD Propisi vezani za vladinu nabavku; Zahtjev za zajednikim konsultacijama, Komunke iz Japana; WT/DS88/2; 02. 07. 1997. 46 SAD Propisi vezani za vladinu nabavku; Zahtjev za konsultacijama od Japana; WT/DS88/1; GPA/D3/1, 21. 07. 1997. 47 WT/DS88/1; GPA/D2/1.
44
- 218 -
U zahtjevu za konsultacijama u julu 1997. godine Japan se formalno alio SAD-u, citirajui lanove 3. (2), (8) (b), 10. i 13. (4) GPA.48 Oko ovih propisa bilo je prilino intenzivnog medijskog izvjetavanja od strane specijalistikih medija u SAD-u i Evropi. Ipak, veina je bila fokusirana na te propise kao na sredstvo javne politike,49 odnosno obim u kojem pojedinane drave podlijeu federalnoj inostranoj politici i kompatibilnosti propisa iz Massachusettsa sa Amerikim ustavnim propisima50, i politikim implikacijama o intervenciji Svjetske trgovinske organizacije, a ne na kompatibilnost takvih propisa sa GPA. Kada se raspravljalo o kompatibilnosti sa GPA, diskusija se fokusirala na to da li je Massachusetts obavezan primjenjivati GPA,51 a ne na analizu pravne pozicije tog propisa ako ga je drava duna primjenjivati. Po ovom pitanju, mnogi komentatori pretpostavljaju da je propis nekompatibilan sa GPA, ali ne dajui detaljnu analizu o tome zato bi to mogao biti sluaj.52 Trenutno se ini nemoguim da e vlada SAD-a poduzeti pravne akcije protiv Massachusettsa (ili bilo koje druge drave koja koristi sline propise) prema zakonima SAD-a. Indicije, u vrijeme pisanja ovog lanka, jesu da federalna vlada podrava Massachusetts u formalnoj albi koju je podnijela Evropska komisija u enevi.53 Najvie to je federalna vlada izgleda voljna da zagovara jeste da drave trebaju izbjegavati potencijalne pravne probleme iz GPA, veui takve politike prema ugovorima ispod vrijednosnih razreda za GPA. Zaista, nakon intervencije amerikog State Department-a, Massachusetts je izmijenio taj propis vezan za Indoneziju, kako bi se primijenili uslovi za ugovore ispod GPA vrijednosnih razreda.54 Mnoga bitna pitanja o kojima je potrebno donijeti odluku javiti e se ako se javi rasprava WTO o propisima za Myanmar, kao to je znaenje rijei diskriminacija u GPA, i predmet izuzetaka od javnog interesa u lanu 23. (2) Ipak, jedno bitno pitanje se ne bi razmatralo, zbog toga to je kod propisa iz Massachusettsa usvojen metod povezanosti (method of linkage). To je pitanje: da li takvi ciljevi mogu smatrati ugovornim uslovima. Odredbe GPA koje
WT/DS95/1; GPA/D3/1. Vidi takoer Inside US trade, 25. 07. 1997. godine. Vidi, naroito, svjedoenje raznih pojedinaca, kompanija i grupa o predloenom propisu iz Massachusettsa, o Indoneziji. Oni koji su protiv bili su Institut za obuku i razvoj, Udruene industrije Massachusettsa, Alijansa za Komonvelt, Ujedinjena potanska sluba, Ameriko - indonezijska privredna komora. Oni koji su bili za bili su profesor Richrad Falk, Memorijalni centar za ljudska prava Robert F. Kennedy. Vidi M. S. Lelyveld, Corporate Giants Take on State in Sanctions Fight, Journal of commerce, 03. 03. 1997., str. 1A. 50 G. G. Yerkey, Administration Still Has No Policy On State, Local Government Sanctions, (1997.) 14 Iunternational Trade Reported, br. 28, 09. 07, str. 11767. u aprilu 1998., Dravni savjet za inostranu politiku uloio je tubu kod okrunog suda Boston, Mass. za nareivanje dravnim zvaninicima da primjenjuju zakon. Primjerak te tube: http://usaengage.org/background/lawsuit.html. 51 Ovo pitanje ukljuuje dva meusobno povezana pitanja: prvo, da li SAD ukljuile Massachusetts u svoju ponudu drugim zemljama pod onim to je ukljuivalo nie federalne organe; i drugo ako su SAD to uradile, da li je to bilo legitimno prema SAD propisima? 52 K. A .Elliott, Backing Illegal Sanctions, Journal of Commerce, 06. 08. 1997. godine, str. 8A. 53 Journal of Commerce, 23. 07. 1997. godine, str. 5A. 54 Usporediti House Bill 3730, Akt koji regulira dravne ugovore i ulaganja kompanija koje posluju u ili sa Indonezijom sa House Bil 4575, Akt kojim se reguliraju dravni ugovori i ulaganja kompanija koje posluju u ili sa Indonezijom. Ovaj drugi, Akt o kome je Komisija o dravnoj administraciji dala pozitivno miljenje jula 1997. godine. ukljuuje odredbu kojom se ograniava ukljuivanje u taj propis ugovora ispod vrijednosnih razreda GPA u sluajevima kada je dravna agencija predmet GPA.
49 48
- 219 -
navode ove zahtjeve (lanovi 9. i 13.) ini se da predpostavljaju da ugovorni uslovi ovog tipa mogu legitimno biti nametnuti, pod uslovom da nisu diskriminatorni. lan 8., zaista, izgleda da dozvoljava slian pristup onom koji je dozvoljen i pod drugim tumaenjem gore navedenog sluaja Beentjes. Arrowsmith se ne slae sa ovim: koncept 'sposobnosti' zadovoljavanja ugovora ukljuuje usklaenost sa svim pravnim obavezama kojima se regulira izvedba na primjer, sigurnosna pravila bez obzira da li su ili ne, pomenuta u samom ugovoru. Takoer postoji tvrdnja da taj koncept ukljuuje zahtjeve koji su nametnuti samo tim ugovorom, kada su oni sekundarne prirode i vezani za izvedbu ugovora na primjer plaanje pravinih plaa osobama koje su anagairane na vladinim poslovima.55 Ali ona smatra da ovo nije prihvatljiv argument, na osnovu toga da bi bilo udno kada ugovarai ne bi bili iskljueni zbog neusklaenosti sa standardima koje je odredio ugovorni organ, ali bi mogli biti iskljueni ako su oni propisani ugovornim uslovima. Ipak, ovaj argument kao da ignorira odredbe gore navedenih lanova 9. i 13., koje su veoma generalne i ne ini se da zabranjuju iskljuivanje zbog neusklaenosti sa standardnima postavljenim od strane organa. Argumentacija koju nudi Arrowsmith zanemaruje opseg diskrecije koji takoer izgleda da je usklaen sa dravnim vlastima. Kako su Hoekman i Mavroidis napisali: ugovorni organ ima diskreciju pri ocijenjivanju kapaciteta ponuaa za izvrenje ugovora i donoenje odluke o tome ko najbolje zadovoljava kriterije za ocjenu ponude. Osnovni limit za diskreciju jeste ono to je navedeno u obavjetenju ili tenderskoj dokumentaciji.56 Takoer, Didier smatra da ovaj propis ostavlja znaajan prostor za subjektivnu ocjenu.57 5. Zakljuak Kakve zakljuke moemo izvui iz ovog kratkog pregleda pomenutih pravnih nedoumica? Prema pravu Evropske zajednice, zakljuak je da neke vrste povezanosti izmeu drutvenih politika i javne nabavke mogu u potpunosti biti legitimne prema zakonima Zajednice. Ipak, ostaje odreen nivo skeptinosti vezan za nain i formu u kojoj se socio-ekonomski zahtjevi mogu implementirati. U vezi sa Sporazumom o javnim nabavkama, pravna analiza je neizbjeno pekulativna, zbog nedostatka bilo kakve odluke o njegovoj direktnoj relevantnosti. Zanimljivo pitanje vezano za pravno tumaenje javlja se kada (ili ako) se sazove komisija za spor koja e razmotriti slijedee pitanje: u kojoj mjeri treba pristup koji Evropski sud pravde koristi pri tumaenju
Arrowsmith, vidi gore 4, str. 281. B. M. Hoekman i P. C. Mavrodis, Basic Elements of the Agreement on Government Procurement, B. M. Hoekman i P. C. Mavroidis (eds.) Law and Policy in Public Purchasing (University of Michigan Press, 1997) odjeljak 1, str. 14. 57 P. Didier, The Uruguay Round Government Procurement Agreement: Implementation in the European Union, B. M. Hoekman i P. C. Mavrodis (eds), Law and Policy in Public Purchasing (University of Michigan Press, 1997) odjeljak 72, str. 134.
56
55
- 220 -
direktiva o javnim nabavkama utjecati na pristup koji se koristi pri pravljenju Sporazuma o javnim nabavkama? I pored pravnih pitanja, javilo se i nekoliko razliitih stratekih pitanja. Kao to je pitanje: da li e relativno restriktivan pristup vezi izmeu socijalne politike i javne nabavke poboljati ili usporiti postizanje krajnjeg cilja koji je: otvaranje trita javnih nabavki, suzbijanje diskriminacije i vie transparentnosti? Ili e restriktivni pristup toj vezi sluiti jedino kao stimulacija za izbjegavanje primjene propisa (kao to je npr. poveana upotreba pristupa koritenog u sluaju Beentjes) to e usporiti dostizanje krajnjih ciljeva iz novih regionalni i meunarodnih propisa o javnim nabavkama?
- 221 -
Zelene nabavke u novom reimu Peter Kunzlik
www.javnenabavke.ba
Zelene nabavke u novom reimu
Peter Kunzlik
Po prvi put u istoriji reima nabavki Evropske zajednice, nova Direktiva o javnim nabavkama Direktiva 2004/18/EZ2 o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Direktiva o javnim nabavkama) i Direktiva 2004/17/EZ o komunalnim nabavkama3 (u daljem tekstu: nova Komunalna direktiva sadre izriite odredbe koje se posebno odnose na aspekte zelenih nabavki. Kao takve, odnose se na netrpeljivosti koje predstavljaju samo jedan aspekt ireg problema trgovine i okolia - kako osigurati ekonomsku dobit liberalizovane trgovine dok se u isto vrijeme dravama omoguava poduzimanje zatitnih okolinih mjera.5 U Evropskoj zajednici pitanje sve vee netrpeljivosti zauzima mjesto i u samom Sporazumu. Tako na primjer, od prvobitnog Sporazuma iz Rima pa nadalje, osnovne slobode kretanja roba su stavljene u izriito zavisan poloaj u odnosu na vlast drave da zatiti osnovne interese zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka6 koji se u naravi mogu smatrati okolinim. Zemljama lanicama naravno nije data potpuna sloboda. Umjesto toga, balans izmeu slobodnog kretanja roba i dravnih mjera zatite okolia je naruen ograniavanjem mogunosti dravnih mjera do sluaja kada se u samoj Zajednici ne primjenjuju i injenicom da su mjere dravnim vlastima dozvoljene samo pod uslovom da ne ine sredstvo arbitrane diskriminacije meu zemljama lanicama.7 Kao to je dobro poznato, prvobitni Sporazum iz Rima, meutim, nije sadrao odredbu evropske okoline politike kao takve. Umjesto toga, okolina pitanja su se razmatrala u kontekstu mjera Zajednice za kreiranje jedinstvenog trita i kada je Sud razmotrio zakonitost dravnih okolinih mjera koje bi mogle imati uticaja na Jedinstveno trite ograniavanjem slobodnog kretanja roba. Sud pravde se stoga suoio sa dravnim okolinim mjerama koje bi mogle imati negativan uticaj na trgovinu izmeu zemalja lanica, a koje nisu obuhvaene ogranienom klauzulom zatita zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka. Uspostavio je pristup sluajevima kao to su Danske flae8 u kojima je priznao da mjere zatite okolia (ak i ako se ne odnose direktno na zatitu zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka) mogu izgraditi takve osnovne interese koji mogu imati zatitnu ulogu i u sluaju Cassis de Dijon9, naime u okviru principa prema kojem za robe zakonski uvezene u neku zemlju lanicu, iako im je dodijeljeno pravo priznavanja u drugim zemljama lanicama, zemlje koje ih uvoze (zavisno od odreenih uslova) imaju pravo da kontroliu marketing takvih roba
Prof. Peter Kunzlik, M.A., (Cantab), LL.M. (Cantab), Advokat. Direktor Instituta za pravo i prorektor, City University, London; pravnik, Hailsham Chambers, Temple, London. 2 Slubeni glasnik 2004 br. L-134/114. 3 Slubeni glasnik 2004 br. L-134/1 5 Radi postizanja konciznosti i poto su relevantne odredbe u svakoj direktivi generalno iste, dokument se bavi zelenim nabavkama u okviru Direktive o javnim nabavkama i poziva se samo u fusnotama odgovarajuih odredbi nove Direktive o komunalnim nabavkama. 6 Za komparativno vienje tretmana ove netrpeljivosti u zakonu o javnim nabavkama u okviru dravnih i prekograninih reima pogledati Peter Kunzlik, The Legal Dimension of Greener Public Purchasing u The Environmental Performance of Public procurement (OECD; Pariz, 2003. god.) str. 153 - 219.
7 8 9
Sluaj C-302/86 Komisija v.Danska (Danish Bottles) [1988] ECR 4607. Sluaj C-120/78 Rewe-Zentrale AG v, Bundesmonopolverwaltung fur Branntwein (Cassis de Dijon) [1984] ECR 4607.
Ibid
- 225 -
Peter Kunzlik
u dijelu gdje je potrebno zatititi osnovne interese dravne politike koju priznaje Sud. Naravno, kako se svijest o pitanjima okolia podizala, Sporazum je izmijenjen dodatkom odredbe o evropskoj okolinoj politici kao takvoj. Tako smo doli do pozicije u kojoj zadatak Zajednice obuhvata promociju odrivog razvoja ekonomskih aktivnosti i visok stepen zatite i poboljanja kvaliteta okolia10, a Zajednica ima politiku u sferi okolia.11 Meutim, Sporazum se ne zadrava na ovome. Zajedno sa zatitom okolia, u lanu 6. EZ se navodi princip integracije, naime da zahtjevi za okoli moraju biti integrisani u definiciju i primjenu ostalih politika Zajednice, posebno sa osvrtom na promovisanje odrivog razvoja. Tokom godina okolina je politika Zajednice bila, naravno, opravdavana pomou obimnog zakonodavstva. Strateki pravac kreiranja politike se postavlja periodino putem viegodinjih okolinih akcionih planova. Peti i esti akcioni plan se konkretno odnose na vanost zelenih nabavki. Tako, na primjer, Peti okolini akcioni plan (1992. 1999.), za odrivost12 naglaava, kao centralni princip plana, podijeljenu odgovornost javnog i privatnog sektora u zatiti okolia. U njemu je naglaeno da odluke o kupovini i potronji, bilo da ih donose pojedinci ili pravna lica, mogu imati vaan uticaj na okoli, i zakljuuje se da se, posebno kada se uzme u obzir obim trita javnih nabavki, okolini faktori trebaju integrisati u odluke o kupovini javnih organa. Sadanji plan je esti okolini akcioni plan Okoli 2010.: na izbor.13 Ovim se uspostavlja Integrisana politika proizvoda kao kljuni element kreiranja okoline politike Zajednice. U njemu se navodi da e ova politika tretirati naine poboljanja okolinog uinka proizvoda tokom njihovog ivotnog ciklusa14 (npr. u fazama proizvodnje, koritenja, odlaganja, ponovnog koritenja, recikliranja). Osim toga, politika e obuhvatiti akciju ekonomskih podsticaja za proizvode koji nisu tetni po okoli, podstiui 'zelenu potranju' putem boljeg informisanja potroaa, razvijajui objektivnu osnovu za zelene javne nabavke i akciju promovisanja dizajna proizvoda koji nisu tetni po okoli.15 U Zelenoj knjizi o integrisanoj politici proizvoda se zaista tvrdi da se javni organi moraju ponaati kao voe u procesu zelenog upravljanja i u usmjeravanju potronje prema proizvodima koji su manje tetni po okoli.16 Evropsko prepoznavanje vanosti zelenih nabavki oslikava iru meunarodnu svijest17 i, naravno, u potpunosti je konzistentno sa primjenom principa integrisanja koji se navodi u lanu 6. EZ. Uistinu su zelene nabavke, u kontekstu odrivog razvoja,
10 11
lan 2. EZ lan 3 (1) (1). Principi na kojim ova politika treba biti zasnovana se nalaze u lanu 174. (1) EZ. 12 Slubeni glasnik 1993. br. C-138/1. 13 COM (2001) 31 Final. 14 Ibid. str. 17, sa naglaskom
15 16
Ibid, sa naglaskom Komisija EZ, Green Paper on Integrated Product Policy COM (2001) 68 Final. 17 Pogledati npr. OECD Vijee: Preporuka za poboljanje okolinog uinka javnih nabavki (2002), i Plan za implementaciju Svjetskog samita o odrivom razvoju kojim se poziva na promociju politika
javnih nabavki koje podstiu razvoj i irenje okolino odrivih roba i usluga.
- 226 -
Peter Kunzlik
posebno vane iz vie razloga. Kao prvo, zbog obima javne kupovine. U EU ugovori o javnoj nabavci ine izmeu 14% i 16% BDP-a. Drugo, zbog obima trita ugovora o javnim nabavkama, zelene nabavke mogu pomoi da se izdiferencira ponuda podravajui razvoj okolino odrivih proizvoda, usluga i procesa. Tree, na taj nain moe uticati na raspored potranje kupaca. Stoga bi se svako sloio da je zelena nabavka, u principu, dobra stvar. Meutim, neprekidna netrpeljivost izmeu trgovine i zatite okolia prilikom donoenja odluka jo uvijek postoji. Liberalizovana trita javnih nabavki zahtijevaju jasno formulisane kriterije za donoenje odluka i nediskriminatoran i transparentan proces donoenja odluka. Ovo je najlake postii kada su kljuni kriteriji za dodjelu ugovora o javnim nabavkama cijena i mjerljiv tehniki rad prilikom koritenja kupljenog proizvoda (bilo da su to robe, usluge ili radovi). Ono to izaziva zabrinutost sa take gledita liberalizacije trita je da zelene nabavke potencijalno ire obim praktinog razmatranja izbora ugovornog organa (pa stoga i stepen potencijalne diskriminacije protiv odreenih dobavljaa) dozvoljavajui ugovornom organu da donese odluke na osnovu nedovoljno objektivno formulisanih kriterija. Stoga, sa take gledita onih iji je osnovni interes podravanje jedinstvenog trita javnih nabavki, kupovina proizvoda koji nisu tetni po okoli se posmatra s podozrenjem. esti okolini akcioni plan, istina, izraava zabrinutosti u dijelu gdje se naglaava potreba za razvoj objektivne osnove za zelene javne nabavke. Osim toga, smjernica koju je godinama razvijala Evropska komisija, u stvarnosti ima za cilj vrlo strogu primjenu kad je u pitanju dozvoljenost specifinih tehnika zelenih nabavki.18 Ta smjernica je uistinu pokazala neku vrstu institucionalne izofrenije. S druge strane, Komisija naglaava vanost zelenih nabavki i to da reim nabavki Zajednice moe sam podravati takve pristupe. S druge strane, ona je dala detaljnu smjernicu koja na konzistentan nain izraava restriktivan stav koji bi, da je bio osporavan, znaajno umanjio mogunost javnih nabavki uz djelovanje svijesti o okoliu. Najnovija smjernica prije usvajanja novih direktiva je sadrana u dokumentu Komisije Interpretativna komunikacija o
Zakonu Zajednice koji je primjenjiv u oblasti javnih nabavki i mogunosti za integrisanje okolinih pitanja u javne nabavke 2001.19
Na svu sreu, stavovi Komisije nisu bili osporavani, a Sud je, naroito posljednjih godina, donio neke kljune procjene u korist javnih nabavki koje nisu tetne po okoli. On je svaki put zauzimao pozitivniji stav nego to je to
Vidjeti EC Commission, Communications on Public Procurement: Regional and Social Aspects, COM (89) 400 final; Green Paper on Public Procurement in the EU: Exploring the Way Forward (dio VI), COM (96) 583 final; Communication on Public Procurement in the EU, COM (98) 143 final; zamijenjen sa Interpretative Communication on the Community Law Appicable to Public Procurement and the Possibilities for Integrating Environmental Considerations into Public Procurement, COM (2001) 274 final. 19 Supra, n. 18. za komentare na ovu smjernicu pogledati R. Thompson, The Proposed Commission Draft Communication on the Environment (2001) 10 Public procurement Law Review NA97, R. Williams, The Proposed Commission Draft Communication on the Environment and the Impact of the Nord Pas-de-Calais Case (2001) 10 Public Procurement Law Review NA75, and R. Williams, The European Commissions Communication on the Environment and Public Procurement (2002) 11 Public procurement Law Review
18
- 227 -
Peter Kunzlik
inila Komisija. Direktiva o javnim nabavkama ima za cilj da uvrsti rezultate ovih sluajeva u zakonodavni tekst, recital 120 navodei da ova Direktiva je zasnovana na jurisprudenciji Suda pravde, posebno jurisprudenciji o kriterijima za dodjelu ugovora o javnim nabavkama, to pojanjava mogunosti ugovornih organa da zadovolje potrebe razmatrane javnosti, ukljuujui okoline i/ili drutvene oblasti, pod uslovom da takvi kriteriji nisu povezani sa predmetom ugovora, da ne dozvoljavaju neogranienu slobodu izbora ugovornog organa, da su izriito navedeni i da su u skladu sa osnovnim principima koji se navode u recitalu 2.21 Direktiva o javnim nabavkama u lanu 6. EZ22 takoer otvoreno poziva na princip integrisanja i sadri specifinu odredbu koja tretira aspekte zelenih nabavki a po prvi put u evropskom zakonodavstvu u oblasti javnih nabavki. Meutim, time se ne sprjeava uvoenje primjene dravnih mjera koje bi inae bile dozvoljene prema lanu 30. EK za zatitu, inter alia, zdravlja, ivota ljudi i ivotinja ili za zatitu biljaka,23 Poto su ove odredbe uzete iz nedavne jurisprudencije, poetna taka prilikom razmatranja Direktive o javnim nabavkama mora biti razmatranje pozicije prema jurisprudenciji koja je ranije postojala. Osim toga, poto se prilike za ugovorne organe da primjene princip preferencijalnog sistema potencijalno ukazuju u korist okolia u toku najmanje pet faza postupka nabavke, logino je razmotriti sluajeve i odredbe Direktive o javnim nabavkama u kontekstu tih pet faza. One se odnose na (i) donoenje odluke o tome da ugovorni organ ima zahtjev; (ii) definisanje uslova izvrenja ugovora; (iii) izrada nacrta tehnike specifikacije onoga to e biti kupljeno; (iv) proces odabira/odbijanja ponuaa; i (vi) definisanje kriterija za dodjelu ugovora i ocjenjivanje.
Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnim uslugama je Recital 1. Recital 2 se zauzvrat odnosi na slobodno kretanje roba, usluga i slobodu osnivanja i na principe koji proizilaze iz njih, naime na princip jednakog tretmana, princip ndiskriminacije, princip proporcionalnosti i princip transparentnosti. Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnim uslugama je recital 9. 22 Recital 3 podrazumijeva da u okviru lana 6. Sporazuma, zahtjevi za zatitu okolia se trebaju integrisati u definiciju i primjenu politika Zajednice i aktivnosti navedene u lanu 3. Sporazuma, posebno sa osvrtom na promovisanje odrivog razvoja. Ova direktiva stoga pojanjava nain na koji ugovorni organi mogu doprinijeti zatiti okolia, a da pritom osiguraju mogunost dobivanja najvee vrijednosti za novac za njihove ugovore. Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnim uslugama je recital 12. 23 Recital 6, odgovara recitalu 13 nove Direktive o komunalnim uslugama
21
20
- 228 -
Peter Kunzlik
Odluka o zahtjevima Na ugovornom organu je da donese odluku da li e ili nee postaviti uslov koji se treba zadovoljiti prilikom nabavke, i ako e ga postaviti, donijet e odluku o prirodi tog uslova. Na taj nain nita u reimu javnih nabavki Zajednice ne diktira ugovornim organima da li im je dozvoljeno da, na primjer, izgrade kolu ili bazen, kupe vjebanke za uenike u njihovim kolama, ili da provode programe podizanja drutvene ili svijesti o okoliu i poduzimaju radove na obnavljanju zemljita ili zatite prirode, itd. Stoga se javljaju ogranienja u pogledu zahtjeva koje javni organi mogu htjeti da ispune tokom nabavke, ne uslijed reima javnih nabavki ve uslijed dravnog zakona, posebno ukljuujui zakon koji regulira nadlenosti datog organa, i uslijed vladine kontrole budeta. Tvrdnja koja se izvanredno slae sa principom supsidijarnosti izgleda trivijalna, ali je, kao to emo vidjeti, vrlo vana. Nita u Direktivi o javnim nabavkama ne odstupa od ovog principa. Odbijanje neodgovarajuih ugovora
Uslovi ugovora24
Nain na koji ugovorni organ ispunjava svoj odreeni uslov je, naravno, definisan uslovima njegovog ugovora. Ako ugovorni organ zahtijeva izgradnju kole, on objavljuje tender za izgradnju kole, s tim da je uraen nacrt uslova tog ugovora kako bi se taj cilj postigao. Isto tako, ako ugovorni organ identificira svoj uslov kao pruanje usluga izgradnje kole ili obrazovne ili druge povezane usluge, ili pruanje finansijske podrke, on moe traiti osiguranje istih putem nekog oblika partnerstva izmeu privatnog i javnog sektora. Na slian nain, ako zahtijeva provoenje kampanje podizanja svijesti o okoliu, ugovorni organ je slobodan da objavi tender u skladu sa odreenim uslovima iz svog ugovora za provoenje takve kampanje. U svakom sluaju, bilo koja strana koja uestvuje u tenderu za dodjelu ugovora mora prihvatiti uslove ugovora koje zahtijeva ugovorni organ, inae tender nee biti odgovarajui, a od organa e se zahtijevati da, radi potovanja jednakosti ponuaa, taj tender ne uzima u razmatranje. Pitanje koje je prouzrokovalo priline tekoe i koje i dalje zbunjuje pojedince, tie se stepena do kojeg je ugovornom organu dozvoljeno u okviru reima Zajednice da kombinuje zahtjeve kao to je, na primjer, raspisivanje tendera za izgradnju zgrade ali prema ugovornim uslovima kojim e se od ugovaraa zahtijevati da provodi kampanju podizanja svijesti o okoliu ili da podrava inicijative za lokalno zapoljavanje. Predlae se da se takvi sluajevi rijee kao pitanja usklaenosti sa ugovorom tj. pitanje na koje se treba odgovoriti je to da li je ponua postupio u skladu sa pozivom na tender dostavljajui ponudu
Ponekad se takoer nazivaju sekundarnim politikama ili dodatnim kriterijima ili pitanjima usklaenosti sa ugovorom, a u Direktivi o javnim nabavkama se nazivaju uslovima izvrenja ugovora.
24
- 229 -
Peter Kunzlik
koja ispunjava uslove ugovora koje je postavio ugovorni organ. Sud je u sluaju Bentjees25 koristio ovaj pristup i prihvatio to da gdje je ugovorni organ raspisao javne tendere za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova po takvim uslovima ugovora kojima se zahtijeva od ponuaa da zaposli odreeni broj lokalnih, dugorono nezaposlenih lica, dozvoljeno mu je da iskljui ponude koje nisu zadovoljile uslove ugovora, pod uslovom da uslov ugovora u praksi nije diskriminatoran, to je pitanje koje se rjeava za svaki sluaj pojedinano. Zapravo kao to je pokazano i kao to je Arnould26 objasnio, ugovorni organ ne samo da ima pravo ve i obavezu da iskljui iz razmatranja neodgovarajue ponude poto prihvatanje takvih ponuda ne bi bilo pravino prema drugim ponuaima i prekrilo princip jednakosti ponuaa. U izvjetaju je navedeno da se u sluaju Beentjes pravino postupilo u kontekstu ovih uslova. Naalost, sluaj koji se dogodio kasnije, Nors Pas-de-Calais27 je napravio zbrku.28 To je bio sluaj u kojem je ugovorni organ objavio tendere za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova po uslovima kojima se od ugovaraa zahtijevalo da uestvuje u lokalnoj politici protiv nezaposlenja. Sud je htio postupiti kao u sluaju Beentjes, ali je na taj nain prilino nekontrolisano primijenio oblik tih principa. Smatrao je da poto je efekat uslova u sluaju Beentjes bio sprjeavanje dodjele ugovora odreenoj strani, uslov se morao smatrati sastavnim dijelom kriterija za dodjelu ugovora.29 Sud je zatim shvatio da poto je uslov u sluaju Beentjes bio prihvaen kao zakonit (dio koji se odnosi na diskriminaciju), takvi uslovi su trebali biti smatrani kao dozvoljeni kriteriji za dodjelu ugovora. Meutim, navodi se da je ovo bilo jednostavno pogreno. Razlog zbog kojeg ugovor u sluaju Beentjes nije bio dodijeljen strani koja je dostavila ponudu u kojoj nije bio zadovoljen uslov o zaposlenju nije bio taj to je uslov bio kriterij za dodjelu ugovora ve zato to sama ponuda nije bila odgovarajua. Kao to je Arnould objasnio, ovo je vana razlika iz vie razloga. Posebno zato to se pitanje adekvatnosti ponuda i obaveza iskljuenja neodgovarajuih ponuda postavlja nezavisno od toga da li se primjenjivi kriteriji dodjele odnose samo na najniu cijenu ili na to da li se ugovor treba dodijeliti na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude. S druge strane, kad bi se usklaenost ugovora smatrala (to bi bilo pogreno) kriterijem za dodjelu ugovora, bilo bi teko zakljuiti kako bi se iskoristila za iskljuenje neodgovarajue ponude gdje je primjenjivi kriterij za dodjelu ugovora samo najnia cijena. Iz tog razloga je zato najbolje da (i) ukljuenje uslova u ugovor ugovornog organa kojim se od ugovaraa zahtijeva da obavljaju radove na dobrobit okolia (npr. da uestvuju u kampanjama za podizanje svijesti o
Sluaj C-31/87, Beentjes v. Netherlands State [1988] ECR 4635 J. Arnould A Turning Point in the Use of Additional Award Criteria? (2001) 10 Public Procurement Law Review NA13 u NA15, 16. 27 Sluaj C-25/98, Komisija v. Francuska (Nord-Pas-de-Calais), presuda 26. septembra 2000. godine. 28 Komisija je takoer napravila zbrku primjenjujui smjernicu da ne treba uzimati u obzir uslove ugovora u procesu iskljuivanja ponuda. Pogledati npr. Zelenu knjigu o javnim nabavkama u EU: Exploring the Way Forward (dio VI), COM (96) 583 final take 5.38 et seq.; Communication on the Public procurement in the EU, COM (98) 143 final u takama 4.3. i 4.4; i Interpretative
26 29 25
Communicationon the Community Law Applicable to Public Procurement and the Possibilities for Integrating Environmental Considerations into Public Procurement, COM (2001) 274 final, para. 3.4.
U nastavku se raspravlja o kriterijima za dodjelu ugovora.
- 230 -
Peter Kunzlik
okoliu, da obavljaju radove kojima se poboljava stanje okolia ili da uestvuju u programu zatite prirode) bi bilo potpuno zakonito pod uslovom da nisu diskriminatorni; i (ii) u sluaju kada ponua ne uspije da postigne suglasnost sa takvim uslovom, njegova ponuda mora biti iskljuene kao neodgovarajua ak i prije ocjene ponuda u skladu sa primjenjivim kriterijima za dodjelu ugovora. Direktiva o javnim nabavkama je dobro dola onoliko koliko potvruje da se uslovi ugovora kao takvi trebaju potovati, vie nego kriteriji za dodjelu ugovora. Stoga Direktiva sadri specijalne odredbe koje se tiu takvih uslova (koje se nazivaju uslovi izvrenja ugovora30) i ne bavi se njima u onom dijelu Direktive koja sadri odredbu za kriterije dodjele ugovora. Stoga se u Recitalu 33 Direktive navodi da su uslovi izvrenja kompatibilni sa Direktivom pod uslovom da nisu direktno ili indirektno diskriminatorni i da su navedeni u obavjetenju o ugovoru ili ugovornoj dokumentaciji.31 Takoer se otvoreno navodi da takvi uslovi mogu, na primjer, imati svrhu podravanja zatite okolia.32 Na slian nain se u lanu 26. ponovno naglaava da organi zaista mogu postaviti specijalne uslove koji se odnose na izvrenje ugovora, pod uslovom da su kompatibilni sa zakonom Zajednice i navedeni u obavjetenju o ugovoru/specifikacijama i izriito navodi da uslovi koji se tiu izvrenja ugovora se mogu posebno odnositi na okolina pitanja.33
Zahtijevanje od ponuaa da postignu suglasnost sa primjenjivim zakonima o okoliu

Direktiva o javnim nabavkama ukljuuje nove zahtjeve za ugovore o javnim nabavkama radova i usluga, ali ne i za ugovore o javnim nabavkama roba. Zahtjevi se tiu obezbjeivanja informacija potencijalnim ponuaima od strane ugovornog organa o izvorima informacija o aspektima propisa o okoliu u okviru kojih e se ugovor izvravati. Tako se u lanu 27(1)34 navodi da ugovorni organ moe u ugovornoj dokumentaciji navesti, ili to od njega moe zahtijevati zemlja lanica, tijelo ili tijela od kojih ponua moe dobiti odgovarajue informacije o obavezama po pitanju taksi, zatite okolia, zatitnih mjera prilikom zapoljavanja i uslova rada koji su na snazi u zemlji lanici, podruju ili lokalitetu gdje e se radovi izvoditi ili usluge pruati, a koji e biti primjenjivi na radove koji se na tom mjestu izvode ili usluge koje se pruaju tokom izvrenja ugovora.35 Uz ovu odredbu se navodi jo jedna odredba u lanu 27. (2) kojom se zahtijeva od ugovornih organa koji su pruili neophodne informacije navedene
U lanu 26. se navodi da ugovorni organi mogu postaviti specijalne uslove izvrenja ugovora pod uslovom da su oni kompatibilni sa zakonom Zajednice i navedeni u obavjetenju o ugovoru ili u specifikacijama Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnim nabavkama je lan 38. 31 Sa naglaskom. Odgovarajua odredba se nalazi u recitalu 44 nove Direktive o komunalnim nabavkama. 32 Recital 33. Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnim nabavkama je Recital 44 33 Pogledati takoer lan 38. nove Direktive o komunalnim nabavkama. 34 Isti pristup se koristi u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama, lan 39. 35 Sa naglaskom
30
- 231 -
Peter Kunzlik
u lanu 27. (1) da trae od ponuaa da pokau da su uzeli u obzir odreene odredbe dravnog zakona prilikom izrade svojih ponuda. U sluaju neispunjavanja zahtjeva kojeg je ugovorni organ ukljuio, ponuda moe postati neodgovarajua, a samim tim bi bila i iskljuena. Ono to je ovdje interesantno je da iako se lan 27. (1), inter alia, odnosi na davanje informacija od strane ugovornog organa o identitetu jednog ili vie organa od kojih se mogu dobiti informacije o obavezama koje se odnose na zatitu okolia, ovo se ne izrie u lanu 27. (2). Umjesto toga, u lanu 27. (2) se navodi da ugovorni organ koji daje informacije navedene u stavu (1) zahtijeva od ponuaa da pokau da su uzeli u obzir, prilikom izrade svojih ponuda, obaveze koje se odnose na zatitne mjere prilikom zapoljavanja i uslove rada koji su na snazi tamo gdje e se radovi izvoditi ili usluge pruati.36 Kao to je ve sugerisano, rije zahtijeva napisana u kurzivu ukazuje na to da se od organa zahtijeva da trae od ponuaa da pokau ono to je potrebno. Meutim, za razliku od lana 27. (1), lan 27. (2) se ne odnosi na obaveze zatite okolia. Stoga organ, koji daje informacije ponuaima o tijelima od kojih ovi mogu dobiti informacije o takvim obavezama, nije u obavezi da trai od ponuaa da pokau da su uzeli u obzir okoline obaveze prilikom izrade svojih ponuda. S druge strane, to to se od organa ne zahtijeva da trai takve dokaze ne znai i da je sprijeen da to uradi. Stoga se lanom 27. (2) ne zabranjuje organu koji je dao ponuaima informacije o tijelima od kojih se mogu dobiti informacije o okolinim obavezama (ako on to eli), a koji trai od ponuaa da pokau da su uzeli u obzir obaveze o zatiti okolia u okviru primjenjivog zakona koji se odnosi na izvrenje razmatranog ugovora o javnim nabavkama radova ili usluga. Ponuda koja nije u skladu sa takvim zahtjevom se smatra neodgovarajuom i iskljuuje se iz razmatranja. Specifikacije Jedan od najkontraverznijih aspekata zelenih nabavki se tie stepena do kojeg ugovorni organi mogu u svoje tehnike specifikacije ukljuiti zahtjeve koji su relevantni za okoli. Treba jo jednom naglasiti da ne smije zanemariti princip po kojem je ugovorni organ slobodan da identificira takve zahtjeve na nain na koji to eli (npr. da definie ta tano eli da kupi). Meutim, princip zavisi od pravila ija je svrha osiguranje transparentnosti i sprjeavanje ugovornog organa da definie svoje zahtjeve na diskriminatoran nain kako bi favorizovao ili diskriminisao pojedine ponuae ili kategorije ponuaa. Kontroverza koja i dalje zaokuplja donosioce politikih odluka se tie stepena do kojeg je ugovornim organima dozvoljeno (uz pretpostavku da ne rade na diskriminatoran nain) da ukljue u svojim specifikacijama zahtjeve koji se odnose na uticaj razmatranih roba, usluga ili radova na okoli tokom cijelog njihovog ivotnog ciklusa.
36
Sa naglaskom
- 232 -
Peter Kunzlik
Da bi se lake ispitala ovo kontroverza, prvo treba napraviti razliku izmeu razliitih faza ivotnog ciklusa proizvoda, a zatim izmeu dvije vrste zahtjeva. Kad su u pitanju faze ivotnog ciklusa proizvoda, razlikuju se faza proizvodnje i faza potronje u koju spada koritenje, odlaganje, ponovno koritenje i recikliranje proizvoda. Na osnovu ove podjele je mogue napraviti razliku meu onim zahtjevima specifikacije koji se odnose na fazu proizvodnje (zahtjevi koji se odnose na tzv. procese i metode proizvodnje ili PMP) i onih koji se odnose na fazu potronje (npr. zahtjevi koji se odnose na fiziki sastav ili karakteristike krajnjeg proizvoda kao takvog i karakteristike njegovog djelovanja). Drugo, prilikom razmatranja okolinih zahtjeva je mogue napraviti razliku izmeu dvije vrste ovih zahtjeva; onih koji se odnose na trokove za okoli koji su ukljueni u cijenu proizvoda ili cijenu njegovog koritenja koju plaa kupac (npr. zahtjevi koji se odnose na energetsku efikasnost zgrade ili dijela pogona ili postrojenja) i one koji se odnose na eksternalije tj. tetu po okoli koju prouzrokuje proizvod u fazi proizvodnje ili potronje; trokove takve tete ne snosi kupac.37 Stav Komisije o stepenu do kojeg su stare direktive38 dozvoljavale ugovornim organima da ukljue okoline zahtjeve u svoje tehnike specifikacije je bio zasnovan na prilino jednoobraznoj interpretaciji definicije izraza tehnika specifikacija.39 Na primjer, u aneksu III stare Direktive o javnim nabavkama roba, izraz se definie kao sveukupnost tehnikih propisa posebno sadranih u tenderskoj dokumentaciji koji definiu neophodne karakteristike materijala, proizvoda ili robe, to omoguuje da budu opisani na nain koji slui njegovoj svrsi koju je odredio ugovorni organ. One ukljuuju nivo kvaliteta, rada, sigurnosti ili dimenzije sa zahtjevima koji su primjenjivi na materijal, proizvod ili robu u odnosu na sigurnost kvaliteta, terminologiju, simbole, testiranje i metode testiranja, pakovanje, oznaavanje ili etiketiranje.40 Nisu se javile tekoe vezane za stepen do kojeg ugovorni organ moe odrediti okoline zahtjeve vezane za fazu potronje u dijelu gdje oni utiu na fiziki sastav, karakteristike ili uinak krajnjeg proizvoda i vezane za trokove koje snosi ugovorni organ. ak je i Komisija spremno prihvatila to da su okolini zahtjevi dozvoljeni sa takvih aspekata proizvoda, npr. sa aspekta energetske efikasnosti. Meutim, postalo je kontraverzno pitanje do kojeg stepena ugovorni organ moe ukljuiti u tehnikoj specifikaciji zahtjeve vezane za uticaj na okoli
Eksternalije proizvodnje ukljuuju, na primjer, emisije ili isputanje polutanata iji trokovi nisu ukljueni u trokove proizvoda. Eksternalije potronje ukljuuju emisije ili isputanje polutanata uslijed koritenja ili odlaganja proizvoda kada ove trokove ne snosi kupac/potroa. 38 Direktiva o javnim nabavkama roba 93/36/EEZ, Direktiva o javnim nabavkama radova 93/37/EEZ i Direktiva o javnim nabavkama usluga 92/50/EEZ i stara Direktiva o javnim nabavkama komunalnih usluga 93/38/EEZ. 39 Pogledati aneks III sve direktive93/36/EEZ, 93/37/EEZ i 92/50/EEZ i lan 1. (8) Direktive 93/38/EEZ 40 Sa naglaskom
37
- 233 -
Peter Kunzlik
razmatranog proizvoda u fazi proizvodnje tj. vezane za uticaj PMP koji se koristi u proizvodnji.
PMP u starom reimu

Kada je u pitanju faza proizvodnje ivotnog ciklusa proizvoda, smjernica Komisije je bila prilino konfuzna tokom niza godina. Bila je zasnovana na stavu da je definicija izraza tehnika specifikacija u starim direktivama o javnim nabavkama omoguavala organima da propiu osnovne ili primarne materijale koji e se koristiti ako to doprinosi karakteristikama proizvoda ili usluge na takav nain da slui svrsi koju je propisao ugovorni organ.41 Prema shvatanju Komisije, ova definicija je omoguavala organima da zahtijevaju, na primjer, da su prozorska okna zgrade uprave napravljena od drveta ili da zahtijevaju da je prozor napravljen od recikliranog stakla ili drugih recikliranih materijala.42 Nema sumnje da se stepen slobode ugovornih organa pri kupovini toliko poveao da ugovorni organi imaju pravo da biraju materijale (drvo ili aluminijum) od kojih e proizvod biti napravljen. To pravo treba podrazumijevati i mogunost zahtjeva da kupljeni proizvod bude napravljen od recikliranog ili ponovno iskoritenog materijala. Meutim, nejasnoa koja se pojavila kada je smjernica u pitanju je da su primjeri dozvoljenih zahtjeva koji se u njoj navode proturjeili samom principu kojeg navodno ilustruju. Stoga, ako se definicija tehnike specifikacije zaista treba smatrati ograniavajuom u pogledu tehnikih zahtjeva koje moe ili ne moe postaviti ugovorni organ, i ako ona ugovornom organu omoguava samo da propie osnovne materijale od kojih se pravi proizvod na nain da slui svrsi koju je odredio ugovorni organ, jasno je da je ugovornom organu dozvoljeno da napravi razliku izmeu materijala koji imaju drugaiji fiziki sastav ili karakteristike, kao na primjer da zahtijevaju drvena, a ne aluminijumska prozorska okna poto ove razlike impliciraju razliite karakteristike uinka proizvoda prilikom koritenja u krajnjem proizvodu. Meutim, tee je shvatiti na koji nain princip omoguava organu da napravi razliku izmeu dva primarna materijala koji ne prouzrokuju nikavu bitnu razliku fizikih karakteristika ili uinka proizvoda prilikom koritenja krajnjeg proizvoda npr. da napravi razliku izmeu koritenja tikovine posjeene u odrivom umskom gazdinstvu i tikovine posjeene u praumi, ili izmeu stakla napravljenog od novog ili od recikliranog materijala, gdje su karakteristike sastava i uinka krajnjeg proizvoda iste. Iako je zaista vano za okoli da organi budu u mogunosti da zahtijevaju koritenje odrivo uzgajanih ili recikliranih materijala, teko je shvatiti na koji nain je ovo zaista opravdano u pogledu principa za koji je Komisija tvrdila da ga je primjenjivala, naime da se primarni materijali mogu odrediti ako to doprinosi karakteristikama proizvoda ili usluge na nain da oni slue svrsi. Na primjer, injenica da je tikovina posjeena u odrivom umskom gazdinstvu ili je posjeena u praumi nema veze sa fizikim karakteristikama ili uinkom krajnjeg proizvoda kao takvog, ali ima veze sa PMP koji se koristi prilikom proizvodnje. Na slian nain, proizvodnja stakla od novog ili recikliranog materijala obavezno ne utie
41 42
The Interpretative Communication, stav (1) 1 (Sa naglaskom) Ibid.
- 234 -
Peter Kunzlik
na prirodu ili uinak gotovog stakla. To se vie odnosi na PMP koji se koristi prilikom proizvodnje. Iako je ugovornim organima, naravno, dozvoljeno da zahtijevaju koritenje odrivo uzgajanih, recikliranih ili ponovno koritenih materijala u proizvodnji proizvoda koji se kupuje, ovo ne zavisi od principa koji je Komisija postavila. ak i pored date smjernice Komisije, mogunost ugovornog organa da postavi ekoloki opravdane zahtjeve koji se odnose na PMP kojim se proizvode sirovine ili vri sjea je i dalje problematina. Ovo je posebno izraeno zato to je stav Komisije, prije zauzimanja novog stava, generalno bio vrlo ograniavajui (i jednako konfuzan) u pogledu dozvoljenosti zahtjeva PMP. Iako je Komisija priznala da se definicija tehnike specifikacije nije eksplicitno odnosila na procese proizvodnje ona je ipak eljela kontrolisati koritenje specifikacija koje se odnose na takve procese. Zauzela je stav da bi nediskriminatorni zahtjevi PMP-a mogli biti ukljueni u specifikacijama ali samo pod uslovom da oni pomau specifikaciju karakteristika uinka (vidljivih ili nevidljivih) proizvoda ili usluge.43 Stoga, barem kad je u pitanju faza proizvodnje, Komisija je zauzela stav da ugovornom organu nije dozvoljeno da u svoje specifikacije ukljui zahtjeve koji se odnose na PMP ako se dati PMP ne tiu karakterisitka uinka (vidljivih ili nevidljivih) kupljenog proizvoda ili usluge.44 Prema izvjetaju, to je jednostavno bilo pogreno. Posveeno je vie panje formulaciji definicije tehnike specifikacije u starim direktivama nego to je to bila namjera; zanemaren je princip integracije koji se navodi u lanu 6. samog Sporazuma; i smatra se da Komisija i zakon Zajednice imaju vee ovlasti da ugovornim organima odrede ta e kupiti ili nee kupiti nego to je ustavno dozvoljeno. Osim toga, primjeri koje dala Komisija kako bi ilustrovala svoje stajalite su opet bili beznadeno nekonzistentni sa principom koji su trebali predstavljati. Pojasnivi da zahtjevi za PMP, koji se tiu karakteristika uinka krajnjeg proizvoda, ne mogu biti ukljueni u specifikacije, Komisija je nastavila da tvrdi da e, meutim, biti dozvoljeno ukljuiti zahtjeve za PMP tamo gdje to ne prouzrokuje vidljive efekte na karakteristike krajnjeg proizvoda. Utoliko bolje. Prilino je jasno da usvajanje posebnih PMP moe ponekad na nevidljiv nain uticati na karakter sastava proizvoda (npr. da organski uzgajano povre bude osloboeno ostataka pesticida dok povre koje nije organski proizvedeno moe sadrati te ostatke.) S druge strane, javile su se nejasnoe po pitanju argumenta Komisije koja je eljela ilustrovati svoj princip nevidljivih efekata tvrdei da bi bilo dozvoljeno u ugovoru o javnoj nabavci elektrine energije navesti specifikaciju za nabavku zelene elektrine energije zbog toga to injenica da se elektrina energija proizvodi iz obnovljivih izvora energije na neki nain nevidljivo utie na karakteristike uinka elektrine energije koja se na taj nain dobiva. Ovo je bilo udno. Na kraju krajeva, s take gledita potronje, elektrina energija ima ista
43 44
Ibid.
The Interpretative Communication, stav (1) 2.
- 235 -
Peter Kunzlik
fizika svojstva bez obzira na to koje se metode koriste pri njenoj proizvodnji. Stoga se postavlja pitanje zato (znajui da je Komisija toliko naglaavala svoj stav da zahtjevi za PMP mogu biti ukljueni u specifikacijama samo ako utiu na fizike karakteristike ili karakteristike uinka krajnjeg proizvoda) je bilo potrebno da Komisija ide u takve krajnosti da tvrdi da je ipak potrebna specifikacija za proizvodnju elektrine energije na nain koji nije tetan po prirodu. Odgovor moda lei u injenici da je u sluaju PreussenElektra45 (sluaju dravne pomoi46), prilikom zakljuivanja da ta dravna mjera nije prekrila lan 30. EZ, Sud pravde naglasio47 da je koritenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju elektrine energije korisno za zatitu okolia u onoj mjeri u kojoj doprinosi smanjenju emisija staklenikih gasova koji su meu glavnim uzronicima klimatskih promjena, a na borbu protiv njih su se obavezale Evropska komisija i zemlje lanice.48 Sud je takoer izrekao da je poveanje koritenja takvih izvora meu prioritetnim ciljevima koje su Zajednica i njene zemlje lanice namjeravale ostvariti u implementaciji svojih obaveza u okviru Okvirne konvencije o klimatskim promjenama UN i Protokola iz Kyota. Osim toga, prilikom izvoenja svog zakljuka, Sud se posebno oslonio na princip integracije iz lana 6. EZ. Izgleda da bi, u kontekstu ovog razmiljanja, bilo zaista vrlo teko za Komisiju da da argumente za tvrdnju da reim nabavki Zajednice nije dozvoljavao ugovornim organima da navedu specifikacije nabavke elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. Kako bi se ova injenica uzela u obzir (pritom drei negativan stav prema dozvoljavanju specificiranja PMP koji ne utiu na karakteristike uinka krajnjeg proizvoda), Komisija je morala da izmisli tobonji argument da se zelena elektrina energija na neki nain razlikuje od elektrine energije proizvedene na drugi nain u fazi potronje jer ima neke nevidljive magine karakteristike nastale prilikom njene proizvodnje. Zapravo, istina je, naravno, da je specifikacija za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora primjer par excellence specifikacije zahtjeva PMP koja nije povezana sa sastavom, fizikim karakteristikama ili uinku krajnjeg proizvoda. Ako je dozvoljeno navesti specifikaciju za proizvodnju elektrine energije na nain koji nije tetan po prirodu (to bi zaista trebao biti sluaj), to nije zato to elektrina energija proizvedena na taj nain ima neke nevidljive karakteristike uinka koje se odnose na metoda proizvodnje ve zato to, suprotno smjernici Komisije, potpuno je dozvoljeno da ugovorni organ navede
Sluaj C-379/98, Preussen Elektra AG v. Scheswag AG [2001] ECR I-2099. U kojem je stav Suda bio da odredbe statuta zemlje lanice koja je zahtijevala od privatnih elektroprivreda da kupuju elektrinu energiju proizvedenu u njihovom podruju iz obnovljivih izvora energije po minimalnim cijenama koje su vee od stvarne ekonomske vrijednosti elektrine energije, a ije odredbe su rasporedile finansijski teret te aktivnosti izmeu elektroprivreda i privatnih elektroprivreda, to nije predstavljalo nelegalnu dravnu pomo. 47 Stav (72) do (81) presude. 48 Stav (73)
46
45
- 236 -
Peter Kunzlik
specifikaciju za PMP koje ne utiu na karakteristike uinka krajnjeg proizvoda pod uslovom da su objektivno formulisani i da nisu diskriminatorni.
Eksternalije potronje u starom reimu

Iako se smjernica Komisije posebno ne bavi ovom problematikom, implicitna je u svom pristupu tehnikim specifikacijama da zahtjevi koji se tiu karakteristika uinka u fazi potronje kupljenih proizvoda, radova ili usluga mogu biti ukljueni u specifikacijama bez obzira na to da li da li se razmatrani zahtjevi odnose na trokove koje snosi organ (kao to je energetska efikasnost) ili na eksternalije (kao to je isputanje ili tetne imisije). Ovo je u suprotnosti sa stavom Komisije u pogledu kriterija za dodjelu ugovora (o emu se govori u nastavku).
Zahtjevi za PMP u novom reimu

Direktiva o javnim nabavkama postavlja nove osnove odredbom koja se odnosi na koritenje okolinih zahtjeva u tehnikim specifikacijama.49 Izraz tehnika specifikacija je opet kritian. U lanu 23. (3)50 se zahtijeva da tehnike specifikacije budu formulisane na jedan od etiri mogua naina. Prva opcija se tautoloki navodi u lanu 23. (3) (a): organi treba da formuliu svoje tehnike specifikacije pozivajui se na tehnike specifikacije definisane u aneksu VI51 i na odreene tehnike standarde. Definicija koja je navedena u aneksu VI definie izraz (za ugovore o javnoj nabavci radova) kao sveukupnost tehnikih propisa posebno sadranih u tenderskoj dokumentaciji koji definiu neophodne karakteristike materijala, proizvoda ili robe, to omoguuje da budu opisani na nain koji slui njegovoj svrsi koju je odredio ugovorni organ.52 U definiciji se dalje navodi ove karakteristike ukljuuju nivo okolinog uinka, okvir svih zahtjeva (ukljuujui mogunost pristupa nesposobnih lica) i procjenu usaglaenosti, sigurnost i dimenzije, ukljuujui procedure koje se odnose na osiguranje kvaliteta, terminologiju, simbole, testiranje i metode testiranja, pakovanje, oznaavanje i etiketiranje i procese i metode proizvodnje53 Na slian nain se definicija tehnikih specifikacija u pogledu ugovora o javnim nabavkama roba ili usluga odnosi na specifikaciju u dokumentu koji definie
49 50
Nova Direktiva o komunalnim nabavkama koristi isti pristup. Pogledati lan 34. i aneks XXI Direktive. Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama je lan 34. (3). 51 Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama je aneks XXI. 52 Aneks XXI, stav (1) (a). Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama je aneks XXI, stav (1) (b). 53 Ibid.U recitalu 29 se navodi da izrada specifikacija mora biti omoguena u pogledu funkcionalnog uinka i zahtjeva. U recitalu se takoer navodi da takve specifikacije mogu da se odnose na okoline karakteristike postavljene u evropskim emama ili drugim emama eko-oznaka pod uslovom da su jednako dostupne svim stranama. Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama je recital 42.
- 237 -
Peter Kunzlik
potrebne karakteristike proizvoda ili usluge kao to je nivo kvaliteta, nivo okolinog uinka, okvir svih zahtjeva, i procesi i metode proizvodnje54 Izraz okolina uinkovitost nije definisana niti u pogledu ugovora o javnim nabavkama radova, niti roba ni usluga.55 Stoga nita u definiciji otvoreno ne ograniava izraz kao to da se on odnosi samo na nivoe okoline uinkovitosti proizvoda ili robe u fazi potronje. Na slian nain eksplicitno pozivanje na dozvoljenost izrade specifikacije procesa i metoda proizvodnje nema nikakve karakteristike koje mogu sugerisati da se PMP mogu specificirati samo kada proizvode posebne fizike karakteristike ili karakteristike uinkovitosti krajnjeg proizvoda ili robe. Da je namjera bila ograniiti znaenja okolinog uinka ili procesa i metoda proizvodnje, takva ogranienja bi se lako mogla ukljuiti. Njihovo odsustvo stoga sugerie da ne postoji razlog zbog kojeg zahtjevi koji se odnose na nivoe okolinog uinka proizvoda tokom njegovog ivotnog ciklusa ne mogu biti ukljueni u specifikacije ili da ne mogu biti usvojeni zahtjevi koji se odnose na procese i metode proizvodnje koji utiu na karakteristike uinkovitosti krajnjeg proizvoda ili usluge. Stoga se novi reim zaista treba shvatiti kao dozvoljavanje specifikacija tehnikih zahtjeva koji su relevantni za okoli, a koji se odnose na PMP koji se koriste prilikom proizvodnje robe ili pruanja usluga ak i kada se zahtjev ne odnosi na fizike karakteristike krajnjeg proizvoda ili njegovog uinka u fazi potronje. Meutim, Komisija i dalje ima ograniavajui stav. Ona i dalje tvrdi da su okolini zahtjevi u specifikacijama dozvoljeni samo ako utiu na neke karakteristike (vidljive ili nevidljive) krajnjeg proizvoda. Dok Komisija na taj nain tvrdi da u pogledu tehnikih specifikacija [definicija tehnikih specifikacija] ukljuuje nivo okolinog uinka [i] procese proizvodnje.56 ipak smatra da ovo implicira da ugovorni organi koji ele da praktikuju zelenu kupovinu mogu to uraditi ne samo tako to e definisati krajnji proizvod koji nije tetan po okoli (npr. energetski efikasno vozilo) ve takoer propisujui odreene procese proizvodnje koji nisu tetni po okoli, ak iako ti procesi ne rezultiraju vidljivim zelenim efektom na krajnji proizvod (npr. elektrina energija proizvedena iz alternativnih izvora energije nije vidljivo drugaija od elektrine energije dobivene iz fosilnih izvora energije).57
Aneks VI, stav (1) (b). Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama je aneks XXI, stav (1) (a). 55 Sasvim oekivano, meutim, u drugoj odredbi Direktive o javnim nabavkama, lan 23. (8) se navodi da osim ako nisu opravdane predmetom ugovora, tehnike specifikacije se ne odnose na specifinu vrstu ili izvor ili specifini proces ili na trade mark, patente, vrste ili specifino porijeklo ili proizvodnju sa efektom favorizovanja ili eliminisanja odreenih proizvoda. Ova odredba ima za svrhu zabranu specifikacije procesa svojine ili tehnologije i posebna je manifestacija pravila protiv diskriminacije. Ona u principu generalno ne ograniava mogunost specifikacije zahtjeva za PMP koji su relevantni za okoli.
56 57 54
(http://europa.eu.int/comm/environment/gpp/practice.htm)
In Europa Environment The Greening of Public Procurement
Ibid.
- 238 -
Peter Kunzlik
Takoer navodi da naravno, ako se zahtijevaju specifine metode proizvodnje, one e biti relevantne za proizvod koji se kupuje. Ovo iskljuuje npr. mogunost da se od potencijalnih ponuaa trai da koriste elektrinu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije u procesu proizvodnje. Zaista nije mogue razlikovati elektrinu energiju koja se koristi u procesu proizvodnje od one koja se koristi za cjelokupni rad kompanije; stoga se takva specifikacija ne smatra direktno relevantnom za kupljeni proizvod. S druge strane, mogue je traiti od potencijalnih ponuaa da primjene npr. metode proizvodnje koji rezultiraju energetskom efikasnou proizvoda koji e biti kupljen.58 Osim to nije u gramatikom pogledu najsretnije rjeenje, ovaj pasus je takorei beznadean. Komisija je toliko posveena svojoj ideolokoj opredijeljenosti za zabranu specifikacija zahtjeva PMP-a koji se odnose na eksternalije proizvodnje, da eli da ignorie jezik i kljune odredbe same Direktive, da ignorie pouke ranije jurisprudencije i da stvara sve veu konfuziju nadograujui svoje ve previe raireno poimanje nevidljivih efekata novog zahtjeva (koje se pojavilo niotkuda) da okolini zahtjevi moraju da se direktno odnose na kupljeni proizvod. Da bi se pokazalo koliko je slabo razmiljanje Komisije o ovome, dobro bi bilo otkrivati ga korak po korak. U prethodno navedenom stavu, Komisija implicitno ponovo navodi (vjerovatno u kontekstu sporazuma o snabdijevanju elektrinom energijom) svoj bizarni argument da je elektrina energija dobivena iz obnovljivih izvora nekako nevidljivo drugaija u pogledu karakteristika potronje od elektrine energije dobivene iz drugih izvora. Zapravo, kao to je ve reeno, zahtjev za elektrinom energijom iz obnovljivih izvora je zahtjev par excellance koji se odnosi na fazu proizvodnje koja ne utie na karakteristike uinkovitosti prilikom koritenja kupljene elektrine energije. Pogotovo zato to (kao to Komisija tvrdi u jednom od prethodno navedenih stavova) ne postoji razlika izmeu elektrine energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora u fazi potronje. Osim toga, u prethodno navedenom stavu Komisije se nalazi jedan uoljiv non sequitur. ak iako se prihvati tvrdnja Komisije da ako se PMP trebaju specificirati, oni su relevantni za kupljeni proizvod, to ne opravdava sljedeu izjavu u kojoj stoji da e to sprijeiti ugovorni organ da prilikom kupovine proizvoda specificira da elektrina energija koja e se koristiti u proizvodnji mora biti proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Suprotno tvrdnji Komisije, nema razloga da se on smatra relevantnim za krajnji proizvod. Sigurno je da Komisija sama ne daje nijedan razlog. Takav zahtjev uistinu jeste relevantan za kupovinu gotovog proizvoda jer se odnosi na samu proizvodnju. Ne treba zaboraviti da je predmet ugovora nabavka proizvoda, a proizvodnja je inherentni dio procesa nabavke. Moda je i sama Komisija nesigurna po pitanju svog stava o ovome jer nastoji ojaati svoj argument pozivajui se na zahtjev direktne relevantnosti, govorei da se zahtjev za koritenje zelene
58
Ibid.
- 239 -
Peter Kunzlik
elektrine energije u proizvodnji proizvoda koji se nabavljaju ne moe smatrati direktno relevantnim za (sic) kupljeni proizvod. Prvo pitanje koje se ovdje postavlja je odakle je potekao ovaj zahtjev za direktnu relevantnost. On se ne opravdava ni u Direktivi niti u jurisprudenciji. Izgleda kao da komisija izmilja stvari sa razvojem situacije. Na kraju, u ovoj konfuziji povrinskog razmiljanja, Komisija je dodala jo neto. Ona implicitno tvrdi (u treem stavu) da ugovorni organ ni na koji nain nee biti u poziciji da zna da li je elektrina energija, koja je koritena za proizvodnju eljenog proizvoda, dobivena iz obnovljivih izvora energije; ona takoer tvrdi da je to na neki nain zakonski sprjeava da specificira koritenje elektrine energije u procesu proizvodnje. Ovo je nov i poseban pristup. Tehnike specifikacije se koriste da definiu zahtjeve ugovornih organa. One postaju za ugovaraa obavezujue po ugovoru. Komisija pretpostavlja mogunost krenja ugovora i na osnovu tog pretpostavljenog krenja ugovora, namee pravno ogranienje na slobodu ugovaraa da postavi svoje sopstvene uslove. Meutim, nema razloga da stvarna interpretacija Direktive zavisi od toga. Takoer se moe pretpostaviti da e ugovarai zaista potovati svoje ugovore i, ako bude navedeno u specifikaciji, zaista koristiti elektrinu energiju iz obnovljivih izvora. Uistinu, interpretacija nove Direktive od strane Komisije se naravno ne moe pravno odrediti. Kao i u sluaju ranijih pretjerano restriktivnih interpretacija mogunosti zelenih nabavki59 od strane Komisije, Sud pravde daje krajnju interpretaciju zakona. Za oekivati je da e, prilikom interpretiranja, Sud odbiti sumnjive interpretacije Komisije i prihvatiti da je (u zavisnosti od principa nediskriminacije i transparentnosti) na ugovornim organima da tano odrede ta ele da kupe i da, u pogledu okolia, ova sloboda odluivanja podrazumijeva specifikaciju zahtjeva vezanih za PMP koji ne utiu na karakteristike uinkovitosti razmatranog proizvoda. Postoji est razloga zbog kojih bi Sud trebao doi do ovog zakljuka. Prvi je da bi takva interpretacija bila konzistentna sa okolinim pristupom Integrisane politike proizvoda koji se odnosi na cjelokupni ivotni ciklus i da bi na najvjerodostojniji nain implementirala princip integracije u lanu 6. EZ. Drugi je da bi takva interpretacija omoguila specifikaciju za koritenje zelene elektrine energije, drveta ili drvne sjeke iz okolino gazdovanih uma ili recikliranog ili ponovo koritenog stakla ili drugih materijala bez umiljanja da takvi zahtjevi za proizvodnju stvaraju nevidljive karakteristike krajnjih proizvoda kao takvih. Trei je, kao to smo vidjeli, da izrazi koriteni u aneksu VI Direktive nisu nikako kvalifikovani.60 Da je namjera bila ograniiti mogunost specifikacije PMP samo na one sluajeve u kojima PMP utiu na karakteristike uinkovitosti krajnjeg proizvoda, to bi bilo prilino lako uraditi.
59 60
Za koje u nastavku moete saznati vie detalja u kontekstu okolinih kriterija za dodjelu ugovora. Niti su odgovarajui izrazi u aneksu XXI nove Direktive o komunalnim uslugama
- 240 -
Peter Kunzlik
etvrti je da lan 23. i aneks VI61 Direktive o javnim nabavkama mora biti proitan zajedno sa recitalima, a posebno sa recitalom 1 i 29.62 Recital 29 je moda posebno vaan. Prilikom pozivanja na specifikaciju ugovora prema karakteristikama funkcionalne uinkovitosti, u recitalu 29 se ne navodi da je obavezno da su specifikacije definisane prema tim karakteristikama. Jo i manje se u njemu navodi da se trebaju definisati iskljuivo prema tim karakteristikama. Umjesto toga, u njemu se navodi da potreba da ugovori o javnim nabavkama budu otvoreni prema konkurenciji zahtjeva da organima bude dozvoljeno da koriste takve specifikacije. Konkretno, citat glasi da poto tehnike specifikacije moraju omoguavati postupku javne nabavke da bude otvoren prema konkurenciji mora biti omoguena izrada tehnikih specifikacija u pogledu karakteristika funkcionalnog uinka.63 injenica da recital 29 dozvoljava ali i ne zahtijeva da specifikacije budu definisane u pogledu karakteristika funkcionalnog uinka sugerie da nema razloga zato specifikacije koje se odnose na kupljeni proizvod, a koje ne utiu na funkcionalnu uinkovitost (kao to su zahtjevi PMP koje ne utiu na fizike karakteristike krajnjeg proizvoda) ne mogu biti ukljuene u specifikacijama. U recitalu 29 zaista postoji jo jedna odredba koja pojanjava da mogunost organa da specificira PMP nije ograniena kako Komisija tvrdi da jeste. ugovorni organi koji ele da definiu okoline zahtjeve za tehniku specifikaciju datog proizvoda mogu postaviti okoline karakteristike, kao to je dana metoda proizvodnje i/ili specifini okolini efekti grupe proizvoda ili usluga. Vano je napomenuti da se ovaj stav odnosi na metode proizvodnje kao primjer okolinih karakteristika proizvoda za koji je uraena specifikacija. Drugim rijeima, metode proizvodnje se same smatraju dijelom okolinih
karakteristika krajnjeg proizvoda. Ovo se prilino razlikuje od pretpostavke koja naglaava interpretaciju Komisije koja glasi da je metoda proizvodnje relevantna samo ako prouzrokuje dodatne fizike karakteristike ili karakteristike uinka samog krajnjeg proizvoda. Takoer je vano imati na umu da se recitalom 1 Direktive o javnim nabavkama potpuno pojanjava da je, barem kada su u pitanju zelene nabavke, Direktiva zasnovana na jurisprudenciji Suda pravde, posebno jurisprudenciji o kriterijima za dodjelu ugovora64 Kao to emo vidjeti, jurisprudencijom je dozvoljeno da, kada je ugovor dodijeljen na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude, kriteriji o dodjeli ugovora se u principu mogu usvojiti u odnosu na eksternalije potronje (emisije polutanata iz autobusa kao u sluaju Concordia Bus Finland65 ili na zahtjeve za PMP koji ne utiu na karakteristike uinka razmatranog proizvoda (kriterij koji se odnosi na nabavku elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora energije je u principu
61 62
Odgovarajue odredbe nove Direktive o komunalnim uslugama su lan 34. i aneks XXI. Nova Direktiva o komunalnim uslugama sadri odgovarajuu odredbu u recitalima 1 i 42. 63 S naglaskom. Recital 42 nove Direktive o komunalnim uslugama je napisan isti nain. 64 Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim uslugama je recital 1. 65 Sluaj C-513/99, Concordia Bus Finland Oy AB v. Helsingin Kaupunki [2002] ECR I-7123
- 241 -
Peter Kunzlik
prihvaen na Sudu u sluaju Wienstrom66). U tim sluajevima su prihvaeni takvi kriteriji kao povezani sa predmetom ugovora. U svjetlu ovoga je zaista neprihvatljivo ako zahtjevi koji se odnose na takve faktore ne mogu takoer biti ukljueni u tehnike specifikacije, poto je sama svrha specifikacija definisanje predmeta ugovora.67 Peti je da smo vidjeli da recital 2968 omoguava ugovornom organu da definie svoje zahtjeve pozivajui se na okoline karakteristike razmatranog proizvoda. Ove rijei nisu nikako kvalifikovane. Njihovo znaenje je, meutim, pojanjeno injenicom da se iste rijei koriste na svakom drugom mjestu u Direktivi, naime u lanu 53. (1) (a)69 koji navodi primjere razliitih faktora koje ugovorni organ moe ukljuiti u svojim kriterijima za dodjelu ugovora kada dodjeljuju ugovor na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude. Nain na koji su izrazi u toj odredbi koriteni sugerie da oni zaista imaju znaenje koje je ire od samih karakteristika uinka. To je zato to se lan 53. (1) (a) odnosi na, u kontekstu kriterija za dodjelu, na koritenje razliitih kriterija povezanih sa predmetom razmatranog ugovora o javnoj nabavci, na primjer, kvaliteta, cijene, tehnike karakteristike, estetskih i funkcionalnih karakteristika, okolinih karakteristika, tekuih trokova, ekonominosti, usluga nakon prodaje, i tehnike pomoi. Tako su okoline karakteristike navedene uz funkcionalne karakteristike, tekue trokove i ekonominost. Stoga izgleda da koncept okolinih karakteristika u lanu 53.70 nije podudaran sa konceptom funkcionalnih karakteristika, tekuih trokova i ekonominou. Poto ova tri termina predstavljaju sve karakteristike okolinog uinka, termin okoline karakteristike mora obuhvatiti one okoline karakteristike koje se ne odnose na uinkovitost. Inae on ne bi obuhvatio nita vie u okviru liste primjera dozvoljenih kriterija za dodjelu ugovora. Pod uslovom da je ovo tana tvrdnja, i pod pretpostavkom da se izraz okoline karakteristike koristi u istom znaenju kao u recital 2971 u pogledu definicije tehnike specifikacije, ovo bi znailo da tehnike specifikacije zaista mogu ukljuivati okoline karakteristike koje se ne odnose na uinkovitost tj. na funkcionalne karakteristike, tekue trokove i ekonominost. U tom sluaju, recital 29 sadri jo jedan jak razlog zato se Direktiva mora shvatiti kao potvrda toga da zahtjevi za PMP koji ne utiu na karakteristike proizvoda u fazi potronje mogu zaista biti ukljueni u specifikacijama. Na kraju ne treba zanemariti injenicu da je izrada tehnikih specifikacija u odnosu na tehniku specifikaciju definisanu aneksom VI72 samo jedan od velikog broja moguih pristupa navedenih u Direktivi.73 Iako, kao to smo
Sluaj C-448/01, EVN AG v. Austria [2004] 1 CMLR 22. Pogledati npr. Recital 46, trei stav Direktive o javnim nabavkama, u kojem se navodi da definicija uslova za dodjelu ugovora zavisi od predmeta ugovora definisanog u tehnikoj specifikaciji i moe se odnositi na okoline zahtjeve kako je navedeno u specifikaciji. 68 to odgovara Recitalu 42 nove Direktive o komunalnim nabavkama. 69 to odgovara lanu 55. (1) (a) nove Direktive o komunalnim nabavkama 70 to odgovara lanu 55. nove Direktive o komunalnim nabavkama 71 to odgovara Recitalu 42 nove Direktive o komunalnim nabavkama 72 Aneks XXI nove Direktive o komunalnim nabavkama 73 Nova Direktiva o komunalnim nabavkama je koristila isti pristup. Pogledati lan 42. (3) (a) (d) te Direktive.
67 66
- 242 -
Peter Kunzlik
vidjeli, lan 23. (3) (a) dozvoljava izradu tehnike specifikacije na toj osnovi, takoer su navedene najmanje tri alternativne metode. Tako da tehnika specifikacija moe biti izraena prema definiciji u aneksu VI ili u pogledu uinkovitosti funkcionalnih zahtjeva74 (u kojem sluaju drugi nain moe ukljuivati okoline karakteristike)75 ili u pogledu uinkovitosti funkcionalnih zahtjeva, u odnosu na specifikaciju definisanu u lanu VI,76 ili u odnosu na specifikaciju [kao to je definisano u aneksu VI] za odreene karakteristike, i u odnosu na uinkovitost funkcionalnih zahtjeva za ostale karakteristike. injenica da se prilikom uspostavljanja ovih alternativa Direktiva odnosi na propisivanje uinkovitosti funkcionalnih zahtjeva suprotno formulaciji specifikacije kako je definisano u aneksu sugerie da dvije alternative predstavljaju dvije razliite metode. Zato se navodi da je ugovornom organu dozvoljeno da prednost da jednom pristupu u odnosu na drugi77 ili da koristi dva pristupa zajedno.78 Imajui u vidu da Direktiva jasno uzima u obzir da se izrada tehnike specifikacije u pogledu uinkovitosti funkcionalnih zahtjeva razlikuje od izrade specifikacije kako je definisano u aneksu VI, nema razloga pretpostavljati da druga metoda dozvoljava samo ukljuivanje zahtjeva (okolinih ili drugih) koji utiu na uinkovitost ili funkcionalnost kupljenog proizvoda (zahtjevi kao to su zahtjevi za PMP koji ne utiu na uinkovitost proizvoda). Da to nije tako, razlika uoena u Direktivi izmeu specifikacije na osnovu uinkovitosti funkcionalnih zahtjeva i specifikacije definisane u aneksu VI bi bila besmislena. Iskljuivanje ponuaa Reim nabavki omoguava ugovornim organima da iskljue ponuae iz tendera zbog odreenih navedenih razloga. Kod zelenih nabavki su posebno relevantne dvije skupine razloga; naime (i) tehniki kapacitet dobavljaa/ ugovaraa; i (ii) istorijat njegovog loeg poslovanja ili umijeanosti u kriminal u vezi sa okoliem.
74 75
lan 23. (3) (b), s naglaskom. Pod uslovm da su one dovoljno precizne da omogue ponuaima da odrede predmet ugovora i omogue ugovornim organima dodjelu ugovora; lan 23. (3) (b), lan 23. (6) osim toga navodi i to da gdje ugovorni organi postave okoline karakteristike u pogledu uinkovitosti funkcionalnih zahtjeva (kao to je to navedeno u lanu 23. (3) (b), oni mogu koristiti detaljne specifikacije ili, ako je potrebno, njihove dijelove kao to je definisano evropskim, (multi) nacionalnim ili drugim eko-oznakama pod uslovom da potuju odreene navedene uslove koji se tiu osiguranja pristupa svih ponuaa. 76 lan 23. (3) (c), s naglaskom 77 Kao u lanu 23. (3) (a) ili (b). 78 Kao u lanu 23. (3) (c) ili (d).
- 243 -
Peter Kunzlik
Okolini tehniki kapacitet

U okviru starog reima ugovora o javnim nabavkama, ponuai se mogu iskljuiti na osnovu nedostatka ekonomskog, finansijskog i tehnikog kapaciteta.79 Iako stare direktive nisu sadrale nijednu odredbu koja je bila otvoreno povezana sa okolinom ekspertizom, ak je Evropska komisija prihvatila to da okolini faktori mogu biti ukljueni u kriterije za iskljuivanje ponuaa kada je to potrebno za specifini ugovor. Osim toga, Komisija je prihvatila da je takav nain okolinog upravljanja i sistem revizije dozvoljen kao sredstvo dokaza tog kapaciteta pod uslovom da ostala sredstva za dokaz nisu bila iskljuena na nain koji moe diskriminisati neke ugovarae. Tako je registracija firme u okviru sistema EMAS mogla biti prihvaena kao sredstvo dokaza okolinog kapaciteta (gdje je to bilo relevantno za sposobnost ugovoraa za izvrenje ugovora) pod uslovom da organ nije iskljuio alternativna sredstva dokazivanja. Direktiva o javnim nabavkama treba biti pozdravljena zato to ona sada otvoreno potvruje stepen do kojeg se dokaz o okolinom tehnikom kapacitetu moe zahtijevati. Tako se u recitalu 4480 navodi da u odgovarajuim sluajevima, u kojima priroda radova i/ili usluga opravdava primjenu mjera ili planova okolinog upravljanja tokom perioda izvrenja ugovora o javnoj nabavci, primjena tih mjera ili planova se moe zahtijevati. Mjere ili planovi okolinog upravljanja, nezavisno od toga da li su registrovane kao instrumenti Zajednice kao to je Propis (EC) br. 761/2001 (EMAS), mogu pokazati da privredni subjekt posjeduje tehniki kapacitet za izvrenje ugovora.81 Na slian nain se u lanu 48. (2) (f)82 navodi da kada je u pitanju dokaz o tehnikoj sposobnosti ugovaraa, ugovorni organ moe zahtijevati (u pogledu ugovora o javnim nabavkama radova i usluga, [ali] samo u odgovarajuim sluajevima) dokaz da e ekonomski subjekt moi primjenjivati mjere okolinog upravljanja tokom perioda izvrenja ugovora. Osim toga, u Direktivi o javnim nabavkama se navodi da ako za ove svrhe ugovorni organ zahtijeva izradu certifikata, koje su izradila nezavisna tijela, koji potvruju usaglaenost sa okolinim standardima, on moe (zapravo mora) uzeti u obzir specifine eme certificiranja ukljuujui EMAS.83
Za komunalne usluge u starom reimu je bilo dozvoljeno postavljanje posebnih kriterija za kvalifikaciju i iskljuivanje (to je, naravno, moglo ukljuivati kriterije koji se odnose na tehniki kapacitet) ako su to bili objektivni kriteriji. Nova Direktiva o nabavci komunalnih usluga i dalje primjenjuje ovaj pristup; pogledati recitale 50 i 51 i lanove 53. i 54. 80 Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnoj nabavci je Recital 53 81 U recitalu 44 Direktive o javnim nabavkama i lanu 53. nove Direktive o komunalnoj nabavci se takoer navodi da opis mjera koje primjenjuju privredni subjekti kako bi osigurali isti nivo okoline zatite treba biti prihvaen kao alternativa za planove za registraciju okolinog upravljanja kao forme dokaza. 82 Odgovarajua odredba nove Direktive o komunalnoj nabavci je lan 52. (3). 83 U lanu 50. se navodi da u takvim okolnostima organ mora da se pozove na plan eko-upravljanja i revizije (EMAS) Zajednice ili na standarde okolinog upravljanja na osnovu relevantnih evropskih i meunarodnih standarda koje su certificirala tijela koja se pridravaju zakona Zajednice ili relevantnih evropskih ili meunarodnih standarda certificiranja. Oni e priznavati ekvivalentne certifikate tijela koja
79
- 244 -
Peter Kunzlik
Krivino djelo ili loe poslovanje u oblasti okolia

Stare direktive su dozvoljavale iskljuenje ponuaa koji su optueni za vrlo loe poslovanje ili krivino djelo tokom poslovanja. To u principu ukljuuje krivino djelo u oblasti okolia ili loe poslovanje iako nisu konkretno spomenuti.84 Meutim, Direktiva o javnim nabavkama koristi potencijalno restriktivniji pristup.85 To je zato to prilikom navoenja da ponua moe biti iskljuen zbog optube za loe poslovanje86 ili vrlo loe poslovanje87, to ukljuuje novu odredbu koja moe ograniiti primjenu ovih principa u pogledu krivinog djela ili loeg poslovanja u oblasti okolia. U recitalu 4388 se navodi ako dravni zakon sadri odredbe u ovu svrhu, neusaglaenost sa okolinim zakonodavstvom koji je predmet konane presude ili odluke koja ima isti efekat se moe smatrati prekrajem u pogledu poslovanja privrednog subjekta ili ozbiljnim krivinim djelom.89 Tako su nove direktive moda vie restriktivne nego to je bio stari reim u smislu da ograniavaju mogunost ugovornog organa da iskljue ugovarae zbog prekraja okolinog zakonodavstva do sluajeva kada se po samom dravnom zakonu takav prekraj smatra krivinim djelom u poslovanju razmatranog ugovaraa. Kriteriji za dodjelu ugovora Nakon iskljuenja neodgovarajuih ponuaa i nakon iskljuenja onih ponuaa ije karakteristike upuuju na iskljuenje prema pravilima o iskljuenju koja su postavljena u Direktivi, ugovorni organ zatim dodjeljuje ugovor ponuau ija ponuda je bila najbolja i koja je ocijenjena u skladu sa kriterijima o dodjeli ugovora navedenim u pozivu na tender. Direktivom o dodjeli ugovora o javnim nabavkama se zahtijeva da regulirani ugovori moraju biti dodijeljeni ili na osnovu najnie cijene ili na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude.90 Ako je najnia cijena navedeni kriterij, onda nema svrhe uzimati u razmatranje okoline faktore u fazi dodjele ugovora. Ako se ugovorni organ odluio za ekonomski najpovoljniju ponudu, onda postoji vie opcija. Meutim, Komisija je uvijek zauzimala restriktivan stav o ovoj opciji. Dugo je smatrala da okolini faktori mogu biti uzeti u obzir samo kod dodjele ugovora na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude ako je razmatrani kriterij
su osnovana u drugim zemljama lanicama. Oni e takoer prihvatiti ostale dokaze ekvivalentnih mjera okolinog upravljanja privrednih subjekata. 84 Pogledati Peter Kunzlik, Environmental Issues in International Procurement in S. Arrowsmith and A. Davies (eds.) Public Procurement: Global Revolution, (Kluwer, London, 1998) str. 199 217; 85 Takoer usvojeno u novoj Direktivi o komunalnoj nabavci. 86 Ponua moe biti iskljuen ako je osuen za bilo kakav prekraj u pogledu svog poslovanja presudom koja ima snagu res judicata u skladu sa pravnim odredbama drave; lan 45. (2) (c). 87 Ponua moe biti iskljuen ako je optuen za ozbiljan prekraj dokazan na nain koji ugovorni organ moe pokazati; lan 45. (2) (d). 88 Isti pristup se primjenjuje u recitalu 54 nove Direktive o komunalnoj nabavci. 89 S naglaskom. 90 Isti pristup se, naravno, primjenjuje i u Direktivi o komunalnoj nabavci.
- 245 -
Peter Kunzlik
(i) obezbijedio ekonomsku prednost; (ii) specifian za razmatrane radove, robe ili usluge, (iii) obezbijedio direktnu korist za ugovorni organ. Po miljenju Komisije kriteriji za dodjelu ugovore se ne mogu odnositi i na proizvodnju i na eksternalije potronje poto bi takvi kriteriji ne bi obezbijedili nikakvu ekonomsku korist za ugovorni organ. Napomene radi, Komisija je unijela restrikcije u tekst starih direktiva to nije bilo ni nalik zakonodavstvu i to je predstavljalo ismijavanje principa integracije, cijelog ciklusa okolinih uticaja i samog koncepta koritenja javnih nabavki za podsticanje razvoja novih okolino prihvatljivih proizvoda i promjena oblika zahtjeva. Stav Komisije je testiran i ocijenjen kao nepotpun na Sudu pravde. Relevantni sluaj, Concordia Bus Finland,91 se ticao stare Direktive o dodjeli ugovora o javnim nabavkama usluga. U ovom sluaju, grad Helsinki je elio dodijeliti ugovor za nabavku usluga transporta i prilikom dodjele ugovora se odluio za ekonomski najpovoljniju ponudu. elio je da uzme u obzir, kao kriterij za dodjelu ugovora, koncentraciju azotnog oksida i emisiju buke vozila potencijalnih ugovaraa i radio to na nain da dodjeli vei broj bodova onim ponuaima koji su imali emisije ispod navedenih veliina. Problem je taj to su navodili eksternalije tj. nisu ponudili direktnu ekonomsku dobit ugovornom organu. Stoga, prema miljenju Komisije ti kriteriji nisu bili dozvoljeni. Naravno, treba samo na kratko razmisliti o tome koliko je neodriv ovaj stav o mogunosti koritenja nabavki kao sredstva razvoja gradskog okolia. Ako su zelene nabavke ikada pravno primjenjivane, to je zasigurno bilo u sluaju kao ovaj. Osim toga, da je miljenje Komisije bilo presudno, bez sumnje bi izazvalo destruktivnu politiku reakciju. Neprihvatljiva je ideja da Brisel moe forsirati grad da kupi usluge transporta, a da pri tom nije u mogunosti da uzme u obzir zagaenje koje mogu prouzrokovati autobusi ponuaa, pogotovo u jednoj zemlji koja ima takvu svijest o okoliu kao to je Finska. Mnogi bi to smatrali kontriranjem opte prihvaenim okolinim vrijednostima i konceptima lokalne autonomije i odgovarajue supsidijarnosti. Na svu sreu, Sud pravde je zauzeo mudriji stav. On je smatrao da kriteriji za zatitu okolia, koji nisu isto ekonomske naravi, mogu biti kriteriji za dodjelu ugovora kada se primjenjuje princip ekonomski najpovoljnije ponude, ali ti kriteriji moraju (i) biti povezani sa predmetom ugovora; (ii) ne mogu dati ugovornom organi neogranienu slobodu izbora po pitanju nagrade; (iii) biti primijenjeni u skladu sa primjenjivim proceduralnim pravilima Direktive; i (iv) biti u skladu sa osnovnim principima Zakona Zajednice (posebno po pitanju nediskriminacije). Sud je smatrao da je cjelokupni zadatak sa kojim se suoava ugovorni organ dodjela ugovora na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude - zapravo bio ocjena komparativne vrijednosti konkurentskih ponuda ali je smatrao da je ugovornom organu dato da to uini iz svoje sopstvene perspektive (tj. da procijeni vrijednost konkurentnih ponuda) tako da uzme u obzir faktore, kao to je zatita okolia to ne obuhvata isto ekonomsku korist. Jasno je da bi kriteriji koje je prihvatio grad Helsinki zadovoljili uslove (i) (iii) koji su prihvatljivi jer razmatrane emisije su jasno povezane sa pruanjem usluga transporta koje su predmet ugovora poto bi se one pojavile prilikom
91
Supra.
- 246 -
Peter Kunzlik
pruanja ovih usluga i zato to su granine vrijednosti emisija i pravila mjerenja navedeni u ugovornoj dokumentaciji na taj nain iskljuujui mogunost neograniene slobode izbora. Presuda Suda u ovom sluaju je bila znaajan dogaaj za zelene nabavke. U njoj je navodi da specifikacije mogu obuhvatiti zahtjeve koji se odnose na eksternalije. Meutim, vano je uoiti granice sluaja. Ona se odnosi na kriterije dodjele povezane sa zagaenjem koje bi prouzrokovalo izvrenje ugovora i procesi u toku faze potronje (tj. odnosi se na eksternalije potronje). Meutim, u sluaju se ne razmatra pitanje da li kriteriji za dodjelu ugovora mogu uzeti u obzir eksternalije proizvodnje tj. kriteriji koji se odnose na tetu u okoliu prouzrokovanu PMP iji trokovi nisu ukljueni u trokove kupca i koji ne utiu na karakteristike uinkovitosti proizvoda ili usluga koji se nabavljaju. Meutim, pitanje je postavljeno kasnije u sluaju Wienstrom Case92, sluaju koji se dovoljno adekvatno bavio zelenom elektrinom energijom. U ovom sluaju ugovorni organ je elio dodijeliti ugovor za nabavku elektrine energije i elio sklopiti ugovor sa dobavljaem koji je mogao nabaviti elektrinu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. elio je to postii primjenom ekonomski najpovoljnijih kriterija za dodjelu ugovora prema kojima bi ocjena ugovora zavisila od neto cijene po kilovatu elektrine energije koja e biti dostavljena (s tim da ovaj faktor nosi 55% vrijednosti) i mogunosti ponuaa da dostave elektrinu energiju iz obnovljivih izvora energije (s tim da ovaj faktor nosi 45% vrijednosti). Ovaj kriterij koji se odnosi na energiju iz obnovljivih izvora je, meutim, bio nesvakidanji u smislu da nije zahtijevao da sva ili dio elektrine energije koji se treba dostaviti ugovornom organu treba biti proizveden iz obnovljivih izvora energije. Umjesto toga, zahtijevao je da ugovara moe dostaviti veu godinju koliinu elektrine energije iz obnovljivih izvora nego to iznosi priblina godinja potronja ugovornog organa. Drugim rijeima, to da li e kriterij zadovoljiti bilo koji od ponuaa ne bi zavisilo od mogunosti dostave elektrine energije iz obnovljivih izvora ugovornom organu ve od mogunosti dostave te elektrine energije treim stranama. Prilikom razmatranja zakonitosti takvog kriterija, Sud pravde je potvrdio da vrijednost od 45% za koritenje energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije koju treba dostaviti predstavlja dozvoljen kriterij, ali je zakljuio da stvarni kriterij u ovom sluaju nije bio zakonit zato to (i) nije navodio relevantni referentni period tokom kojeg treba donijeti presudu o relevantnom kapacitetu (i na taj nain nije bio dovoljno jasan i transparentan to je ugovornom organu davalo neogranienu slobodu izbora); i zato to (ii) razmatrani kriterij nije bio povezan sa predmetom ugovora kako je zahtijevano u sluaju Concordia Bus Finland (poto se to nije odnosilo na elektrinu energiju koju je trebalo dostaviti ugovornom organu u okviru ugovora ve na omjer dobavljaeve ukupne proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora koji premauje procijenjene potrebe ugovornog organa tj. na kapacitet ponuaa da obezbijedi elektrinu energiju treim stranama).
92
Supra.
- 247 -
Peter Kunzlik
Odluka u ovom sluaju je prihvaena sa oduevljenjem. Nije iznenaujue to je Sud odbio da prihvati injenicu da je ugovornom organu dozvoljeno da primjenjuje kriterije za dodjelu ugovora koji se odnose na nain poslovanja ili proizvodnju proizvoda ponuaa nezavisno od razmatranog ugovora. S druge strane, sluaj je znaajan koji u principu potvruje dozvoljenost specifikacije zahtjeva za PMP kao to je proizvodnja elektrine energije kada ti zahtjevi ne bi uticali na karakteristike uinkovitosti elektrine energije u fazi potronje. Poto je situacija takva, u principu nema razloga zato kriteriji za dodjelu ugovora koji se odnose na druge vrste PMP koji ne utiu na karakteristike krajnjeg proizvoda u fazi potronje ne bi takoer bili usvojeni od strane ugovornih organa pod uslovom da su dovoljno jasno definisani. Tako kriteriji koji se odnose na nabavku drveta ili drvne sjeke iz drvea koje je raslo u odrivo gazdovanoj umi trebaju biti dozvoljeni ako su definisani dovoljno precizno. Takoe bi trebali biti dozvoljeni kriteriji koji favoriziraju proizvode koji su napravljeni od recikliranog ili koritenog materijala ili kriteriji koji ukljuuju procese proizvodnje ili etve, koji izbjegavaju navedene nepovoljne uticaje po okoli i i po ivotinjski svijet, npr. nabavka ribljih proizvoda koji su napravljeni od riba koje su uzgajane koristei tehnike povoljne po delfine i kornjae. Ovim se, naravno, nije htjelo rei da je sluaj Wienstrom Case rijeio svaki problem ugovornih organa koji su eljeli usvojiti kriterije zelenih nabavki. Jo uvijek se mora paljivo postupati kad je u pitanju izrada dovoljno jasnih kriterija da bi se postigla transparentnost i izbjegla neograniena sloboda izbora ugovornog organa. Na slian nain e sluajevi morati biti razrijeeni ime e biti potvreno da su posebni kriteriji na neki nain diskriminatorni prema odreenim potencijalnim dobavljaima ili kategorijama dobavljaa. Ovo se treba rjeavati za svaki sluaj pojedinano. Ali sada je barem poenta principa identifikovana: ugovornim organima je (pod uslovom da se pridravaju uslova sluaja Concordia Bus Finland) dozvoljeno da primjenjuju kriterije za dodjelu ugovora koji se odnose na PMP koji nisu povezani sa proizvodom. Kao to smo vidjeli, otvoreno se tvrdi da je Direktiva o dodjeli ugovora o javnim nabavkama zasnovana na nedavnoj jurisprudenciji koji se odnosi na kriterije za dodjelu ugovora.93 Ona na adekvatan nain predstavlja studiju uspostavljenu u sluaju Concordia Bus Finland i Wienstrom. Stoga se u njoj otvoreno navodi da kriteriji za dodjelu ugovora, primijenjeni prilikom dodjele ugovora na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude, mogu obuhvatati kriterij koji se odnosi na zadovoljavanje potreba javnosti u oblasti okolia i/ili drutva pod uslovom da (odredba direktno preuzeta iz principa sluaja Concordia Bus Finland) su kriteriji povezani sa predmetom ugovora, ne daju neogranienu slobodu izbora ugovornom organu i otvoreno su navedeni u ugovornoj dokumentaciji/obavjetenju o ugovoru.94 Kao to je ve napomenuto, u lanu 53. (1) (a)95 se navodi da prilikom primjene ove osnove za dodjelu ugovora, mogu se primijeniti razliiti kriteriji povezani sa predmetom razmatranog ugovora o javnim nabavkama, na primjer, kvalitet, cijena, tehnike
93 94
Recital 1. Ista reenica se nalazi u recital 1. nove Direktive o komunalnim nabavkama. Recital 1. 95 Odgovarajua odredba u novoj Direktivi o komunalnim nabavkama je lan 55. (1) (a)
- 248 -
Peter Kunzlik
karakteristike, estetske i funkcionalne karakteristike, okoline karakteristike, tekui trokovi, ekonominost, usluge nakon prodaje i tehnika pomo. Kao to je ve razmatrano, zanimljivo je napomenuti da su okoline karakteristike navedene uz funkcionalne karakteristike i tekue trokove i ekonominost. Poto ova tri termina obuhvataju sve mogue karakteristike okoline uinkovitosti, termin okoline karakteristike mora obuhvatati one okoline karakteristike koje se ne odnose na uinkovitost u fazi potronje. Inae on ne bi obuhvatio nita vie u okviru liste primjera dozvoljenih kriterija za dodjelu ugovora. Ovo bi znailo da termin okoline karakteristike ima ire znaenje koje obuhvata okoline karakteristike koje ne utiu na uinkovitost prilikom upotrebe, naime PMP koje nemaju takav efekat. Ovo je, na kraju krajeva, u skladu sa pravilima u sluaju Wienstrom Case na kojem je, kako se tvrdi, Direktiva zasnovana. S druge strane, Direktiva omoguuje da su okolini kriteriji relevantni kao dio cjelokupnog zadatka odreivanja ekonomski najpovoljnije ponude. Na taj nain ona pokazuje da prilikom dodjele ugovora na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude ugovorni organ treba da ocjeni ponude da bi odredio koja ponuda ima najveu vrijednost za novac i to da, da bi to uradio, treba odrediti ekonomske kriterije i kriterije kvaliteta koji, u cjelini, moraju omoguiti odabiranje ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.96 U Direktivi se u nastavku navodi da odreivanje ovih kriterija zavisi od predmeta ugovora poto oni moraju omoguiti nivo izvrenja koji nudi svaka ponuda koja e se ocjenjivati u svjetlu predmeta ugovora, kao to je definisano u tehnikim specifikacijama, i vrijednosti za novac svake ponude koja e se ocjenjivati.97 i takoer da da bi se garantovao jednak tretman, kriteriji za dodjelu ugovora treba da omogue da se ponude uporede i ocjene objektivno. Ako su ovi uslovi zadovoljeni, ekonomski i kvalitativni kriteriji za dodjelu kao to je ispunjenje okolinih zahtjeva, mogu omoguiti ugovornom organu da zadovolji potrebe razmatrane javnosti98 Naglasak u Direktivi da ugovorni organ ima obavezu da odredi koja ponuda ima najveu vrijednost za novac se ne treba shvatiti kao ograniavanje stepena do kojeg je okolini kriterij za dodjelu ugovora dozvoljen u okviru Direktive u poreenju Concordia Bus Finland sa Wienstrom Case. Konano, otvoreno se tvrdi da je Direktiva zasnovana na jurisprudenciji i ne treba je shvatiti kao ograniavanje principa koji su postavljeni u relevantnim presudama. Pozivanje na najveu vrijednost za novac treba shvatiti kao pokuaj obuhvatanja principa u sluaju Concordia Bus Finland da je zadatak ugovornog organa, prilikom primjene principa ekonomski najpovoljnije ponude za dodjelu ugovora, da napravi cjelokupnu komparativnu ocjenu prednosti pojedinanih ponuda; i da, poto ovu ocjenu treba praviti sa take
96 97 98
Ibid.
Recital 46, trei stav. Recital, 46, etvrti stav.
- 249 -
Peter Kunzlik
gledita organa, faktori koji nisu isto ekonomske prirode (ili koji ne daju direktnu ekonomsku korist ugovornom organu) mogu ipak biti ukljueni u kriterije za ocjenu ako ih ugovorni organ smatra vrijednim.99 Ovo je u skladu sa odredbom lana 53. (1) (a) Direktive o javnim nabavkama koji se odnosi na osnovu za dodjelu ugovora koja je u ponudi ekonomski najpovoljnija sa take gledita ugovornog organa.100 U njoj se navodi da, u skladu sa sluajem Concordia Bus Finland i Wienstrom, ugovorni organi zaista mogu primjenjivati kriterije za dodjelu ugovora koji se odnose i na eksternalija potronje i na PMP koji ne utiu na karakteristike uinka krajnjeg proizvoda.101 I na kraju, iako je princip nediskriminacije i dalje znaajna kontrola neodgovarajue primjene okolinih kriterija za dodjelu ugovora i iako se njegova primjena ograniava na specifine injenice, pogreno je smatrati da e on neizbjeno biti od pomoi onim dobavljaima/ugovaraima koji nisu u mogunosti da zadovolje okoline kriterije za dodjelu ugovora ugovornog organa. Tako je na primjer, u sluaju Concordia Bus Finland, Sud prihvatio okoline kriterije za dodjelu ugovora kao zakonite iako je mali broj subjekata u sektoru iste ispunjavao (a neki od njih su pripadali samom ugovornom organu). To je zato to su ti kriteriji bilo objektivno definisani i primijenjeni bez razlike na sve ponude, bili su u direktnoj vezi sa predmetom ugovora (tj. ponuenim vozilima) i bili su sastavni dio sistema dodjele bodova kojim je takoer bilo dozvoljeno dodjeljivati bodove na osnovu drugih kriterija vezanih za vozila.102
99
Pogledati stav (55) presude u sluaju Concordia Bus Finland. U lanu 55. (1) (a) nove Direktive o komunalnim nabavkama se koristi isti pristup. 101 Jo jedno vano otkrie je da nova Direktiva zahtijeva od ugovornih organa da objave relativne ocjene date razliitim kriterijima za dodjelu koji su usvojeni prilikom primjene principa ekonomski najpovoljnije ponude u dodjeli ugovora; lan 53. (2) Direktive o dodjeli ugovora o javnim nabavkama i lan 55. (2) nove Direktive o komunalnim nabavkama. Ovim se podstie transparentnost i elimie rupu u zakonu koja je postojala u starim direktivama to je jednostavno zahtijevalo da se kriteriji navedu po opadajuem redu vanosti ali nije zahtijevalo objavljivanje njihovih ocjena. Ovo je stvorilo mogunost da se organi dodjelama mogu manipulisati tako to vre tajno procjene retrospektivno (ili tajno mijenjaju vrijednosti) da bi favorizirali odreene ponuae. Novi zahtjev nee usporiti zakonitu primjenu okolinih kriterija za dodjelu ugovora. U svakom sluaju je izuzetak sluaj kada po miljenju ugovornog organa ocjena nije mogua iz oiglednih razloga kada ugovorni organ treba da navede primjenjive kriterije po opadajuem redu vanosti . 102 Stav (83)
100
- 250 -
Uloga Komisije u provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama
Amadine Delsaux
www.javnenabavke.ba
Amadine Delsaux
1. Uvod Uinkovito provoenje pravila Evropske zajednice o javnim nabavkama je potrebno kako bi se osiguralo da drave lanice budu primorane [...] putem kontrole i eventualne primjene (ili prijetnje time) [...] sankcija povinovati se propisima na jednak nain.1 U praksi javnih nabavki, vlasti se moraju pokoravati odredbama Sporazuma i Direktiva, to jest, odredbama Direktiva o javnoj nabavci radova,2 Direktiva o javnoj nabavci roba3, Direktiva o javnoj nabavci usluga 4 i Komunalnih direktiva.5 Zadatak provoenja ovih propisa je podijeljen. Postoji dvostruka sigurnost/ budnost, opreznost: centralizirana kontrola (na nivou Zajednice) i decentralizirana kontrola (na dravnom nivou). U vezi sa posljednim, dravama lanicama povjeren je zadatak da vre monitoring primjene zakonodavstva Evropske zajednice o javnim nabavkama koje se provodi. U praksi prevladava decentralizirani mehanizam. Razlog tome je to su javne nabavke pitanje koje je osjetljive prirode za drave lanice, radi principa subsidijarnosti, i zbog lana 10., u kojem se nalae da se drave lanice moraju uzdrati od poduzimanja mjera koje nisu u skladu sa ciljevima Sporazuma i da takoer moraju pridonijeti usklaenosti time to e za ovo usvojiti neophodne mjere. Meutim, centralizirana kontrola ostaje kljuni element, pogotovu kad je rije o tekoama koje se javljaju u uspostavljanju efektivnih dravnih korektivnih mehanizama. Centraliziranu ulogu ispunjava Evropska komisija koja je, na osnovu lana 211. [bivi l. 155.], ovlatena da osigura da se odredbe ovog Sporazuma i mjere koje poduzimaju relevantne institucije nadalje primjenjuju. Mattera tvrdi da je Komisija, kao neovisno i nepristrasno tijelo, jedina evropska institucija koja je u stanju da osigura dosljednu i jednaku primjenu pravila.6 Oito je da Komisija nastoji sprijeiti zloupotrebu diskrecije od koje, u procesu implementacije, imaju korist drave lanice. Kao prvo, Komisija eli, putem nadzora i monitoringa, da se dotakne problema nekorektnog prenoenja ili sluajeve kada prenoenja nema i kada postoji neusklaenost dravnog zakona sa zakonom Evropske zajednice. Dunost Komisije je, takoer, da kontrolira kako se pojedini kupci ponaaju u toku svog djelovanja, to implicira da budu usklaeni ne samo sa obavezama koje proizilaze iz evropskih
A. Veldkamp, Shifting Boundaries of European and National Enforcement: Three Case Studies, u Vearvaelu (ed.), Compliance and Enforcement of European Community Law, The European Monograph (Hague: Kluwer Law International, 1999. godina), p. 247. 2 Direktiva Vijea 93/37 [1993] Slubeni glasnik L-199/54, izmijenjena i dopunjena Direktivom 97/52 [1997] Slubeni glasnik L-328/1. 3 Direktiva Vijea 93/36 [1993] Slubeni glasnik L-199/1, izmijenjena i dopunjena Direktivom 97/52 [1997] Slubeni glasnik L-328/1. 4 Direktiva Vijea 92/50 [1992] Slubeni glasnik L-209/1, izmijenjena i dopunjena Direktivom 97/52 [1997] Slubeni glasnik L-328/1. 5 Direktiva Vijea 93/38 [1993] Slubeni glasnik L-199/84, izmijenjena i dopunjena Direktivom 98/4 [1998] Slubeni glasnik L-101/1. 6 A. Mattera, Les Marchs Publics: Dernier Rempart du Protectionnissme des tats (1993) 3 RMUE 5-12 u 10.
- 253 -
Amadine Delsaux
Direktiva i odredbi Sporazuma, ve isto tako sa obavezama koje nalae dravno implementirajue zakonodavstvo.7 Postoje tri naina putem kojih Komisija moe saznati da je dolo do krenja propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama. Prvo, drave lanice moraju Komisiji proslijediti saopenje o tome kada je u toku provoenje Direktiva i informirati u emu se sastoje dravne mjere implementacije. Ukoliko ne postoje obavijest i komunike o tome, to ukazuje da se radi o sluaju neusklaenosti. Kao drugo, prekraji se mogu otkriti putem sopstvenog monitoring programa Komisije, a to se jasno vidi pretraivanjem objava koje se izdaju u Slubenim novinama i dravnoj tampi. Tree, oteeni ugovarai imaju vanu ulogu pri podnoenju albi Komisiji.8 Komisija je ovlatena da, putem razliitih sredstava, korigira prekraje koji se pojave, posebno po osnovu postupka u l. 226. [bivi l.169.]. Ova odredba daje Komisiji za pravo da, u sluaju ako drave lanice ne uspiju da se usklade sa svojim obavezama, pokrene postupak pred Evropskim sudom pravde (ECJ). Komisija obino pokuava pitanje prekraja najprije rijeiti pregovorima i upotrebom pritiska na drave lanice, negoli da pokree postupak pred Sudom. Komisija takoer moe intervenirati da nametne propise o javnim nabavkama tako to koristi sredstva koja proizilaze iz sekundarnog zakonodavstva kao to je korektivni mehanizam koji je zajamen u Direktivama 89/6659 i 92/1310. Komisija, isto tako, svim snagama nastoji obavezati ugovorne organe da se pridravaju propisa kad je rije o projektima koji se finansiraju kroz strukturalne fondove Evropske zajednice. Drugim rijeima, ako se otkrije da je poinjen prekraj, Komisija moe obustaviti plaanja i/ili, ukoliko je neophodno, traiti povrat sredstava koja su ve uplaena.11 Ovlatenja koja Komisija ima u provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama ne razlikuju se mnogo od onih ovlatenja koja vae za provoenje bilo koje druge politike Evropske zajednice. Ovim se otvara pitanje da li je zadovoljavajua uloga koju Komisija ima u vezi sa provoenjem propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama, imajui u vidu posebne karakteristike koje sadri oblast javnih nabavki. Pitanje mogunosti da se rijee slabosti i nedostaci u sadanjem postupku pokrenuto je u Zelenoj knjizi Javne nabavke u Evropskoj uniji istraivanje kojim putem dalje12, te u komunikeu koji je Komisija poslije objavila. 13 U ovom lanku prvo e se analizirati razliiti postupci i instrumenti kojima Komisija raspolae, kako bi se mogla procijeniti njena uinkovitost u
S. Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (Sweet i Maxwell, London, 1996. godine), p. 920. 8 S. Arrowsmith, Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (prvo izdanje, Earlsgate Press, 1993 .godine), p. 6. 9 Direktiva Vijea 89/665 [1989] Slubeni glasnik L-395/33. 10 Direktiva Vijea 92/13 [1992] Slubeni glasnik L-76/14. 11 A. Cox, The Single Market Rules and The Enforcement Regime After 1992 (Earlsgate Press, 1993. godine), p. 242. 12 Komunike koji je Komisija usvojila 27. novembra 1997. godine. 13 COM (98) 143, Public Procurement in the European Union.
7
- 254 -
Amadine Delsaux
provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama (odjeljak 2). Zatim e se u lanku razmotriti razliita sredstava i alternative pomou kojih bi se mogao olakati posao koji Komisija mora da obavi i isto tako osigurati bolje provoenje propisa na nivou Zajednice. 2. Ovlatenja Komisije i njihova manjkavost u sektoru javnih nabavki Status Komisije kao zatitnika Sporazuma proizilazi iz lana 211. U vezi sa tim, Komisiji se pruaju sredstva i naini da provede propise o javnim nabavkama, ne samo na osnovu Sporazuma, ve i na osnovu Direktiva koje su objavljene u okviru tog sporazuma. lanom 226. uspostavljen je kamen temeljac za instrumente koje Komisija koristi kako bi ispunila ulogu provoenja. (O drugim sredstvima, korektivnim mehanizmima u posebnim Direktivama o nabavkama, govori se u tekstu ispod). Na lan 226. mogu se uputiti kritike. Zbog nejasnoa u ovom lanu Komisiji je doputena prilina sloboda u sprovoenju lana u djelo, a proceduralna ogranienja onemoguavaju Komisiju da se efikasno pozabavi rjeavanjem prekraja u sektoru javnih nabavki. 2.1. Koritenje lana 226. Broj pritubi i istraga koje je Komisija vodila po osnovu sumnje da je dolo do krenja propisa konstantno se poveavao u periodu izmeu 1980. i 2000. godine. U 1980. godini, podneeno je 200 pritubi, a Komisija je obavila priblino isto toliko istraga; u 2000. godini brojka se popela na 1200 podneenih pritubi i 1600 provedenih istraga. Ako se postupak u lanu 226. u sutini zasniva na pritubi, ove brojke isto tako oslikavaju rastui pribjegavanja ovom mehanizmu.14 Martin, koji se fokusira iskljuivo na pitanje javnih nabavki, ve je naglasio ovaj trend. Naprimjer, dok je u 1990. godini izdato 37 dopisa, samo etiri su dostavljena 1984. godine. Isti rast primjetan je kada se govori o broju argumentiranih nalaza ili ak prijava koje su podnesene na Evropskom sudu pravde.15 Zanimljivo je meutim da Pachnou, koji je istraivao ponaanje razoaranih ponuaa u vezi sa povredom propisa javnih nabavki Evropske zajednice, izvodi zakljuak da nisu samo nezadovoljne kompanije te koje esto ne znaju da imaju pravo uloiti albu kako bi otpoele ovaj postupak, ve ni njihovi pravnici, takoer, nisu upoznati sa tim.16 lan 226. nudi razliite prednosti koje ga ine posebno privlanim kako nezadovoljnim ponuaima, tako i dravama lanicama, u oblasti javnih nabavki. Jedna od karakteristika ovog lana sastoji se u tome da prua
J. Tallberg, Paths to Compliance: Enforcement, Management, and the European Union (2002) 56 International Organization 609-643 u p. 616. 15 J. M. Fernandez Martin, The European Commisions Centralised Enforcement of Public Procurement Rules: A Critical View (1993) 2 PPLR 40-66 u p. 42. 16 D. Pachnou, Factors Influencing Bidders Recourse to the European Commission to Enforce EC Public Procurement Law, neobjavljeno.
14
- 255 -
Amadine Delsaux
mogunost da se sauva anonimnost tokom postupka. Kao posljedica toga deava se da drave lanice, koje mogu pokrenuti postupak po osnovu lana 227., a da ne moraju pribjegavati obraanju Komisiji veoma nerado to ine, te se radije odluuju za lan 226.17 Meutim, ova prednost je ograniena, jer je Pachnou otkrio da Komisija esto otkriva identitete. Time se slabi zatita koju prua ovaj postupak i smanjuje poticaj da se pribjegne tom mehanizmu18, budui da razoarane kompanije, iz straha od odmazde, ba i ne ele da se o njima misli da ujedaju ruku koja ih hrani. Ovo postaje problem u sistemu koji se zasniva na pritubama, jer uloga Komisije u otkrivanju povrede propisa je rezidualna i suena na ono najosnovnije, budui da joj nedostaje tehniki kapacitet, osoblje i sredstva kako bi provodila sistematinu kontrolu postupaka dodjele. Druga velika prednost za pojedinane podnosioce pritubi jeste u tome to nema trokova; njih snosi Komisija, a ne podnosioci pritubi. Ipak, zbog odluke da se pribjegne takvom postupku jo uvijek je, u mnogim sluajevima, potreban savjet pravnika, to samim tim povlai finansijski troak.19 Jo jedna izuzetna prednost lei u mogunosti da se prituba Komisiji podnese onda kada je istekao vremenski rok za pokretanje postupka pred dravnim sudovima.20 2.2 Postupak u lanu 226. Nakon to Komisija primi pritubu, u praksi se tada nastoji pregovarati o postizanju prijateljskog zadovoljavajueg rjeenja.21 Obino se stupa u neformalne kontakte kako bi Komisija dobila vie informacija i pokuala da postigne mirno rjeenje. Vrijedi pomenuti da Komisija u mnogim sluajevima bude uspjena kod pokuaja rjeavanja povrede propisa jo tokom administrativne faze, to samim tim ima vanu ulogu filtera. 22 Ako ovo rjeenje ne uspije, razmatra se formalno pokretanje postupka. U tom smislu moraju se slijediti tri koraka u postupku. Prva dva ine administrativnu fazu postupka, dok je posljednji korak poznat kao sudska faza. U prva dva koraka Komisija pie dopis o prekraju kako bi potakla relevantnu vladu ne ugovorne organe da podnese zapaanja o navodima. Sljedei korak se poduzima ako Komisija zakljui da vlada nije odgovorila na zadovoljavajui nain. Ovaj korak ukljuuje davanje osnovanog miljenja u kojem se poblie oznaavaju razlozi koji su naveli Komisiju na tvrdnju da vlada nije uspjela ispuniti svoje obaveze. U osnovanom miljenju se takoer navodi vremenski period u kojem se od drava lanica oekuje da rijee pitanje krenja propisa;
D. Wyatt, A. Dashwoods, A. Arnull i M. Ross, European Union Law (etvrto izdanje, Sweet i Maxwell, London, 2000), p. 211. 18 Pachnou, br. 16 iznad. 19 Pachnou, br. 16 iznad.
20 21 17
C. Bovis, The Liberalisation of Public Procurement and its Effects on the Common Market (1998), p. 119 22 22. opi izvjetaj o aktivnostima Zajednica iz 1989. godine na p. 422 - 423.
ibid.
- 256 -
Amadine Delsaux
u suprotnom, kao posljednji korak pokree se postupak pred Evropskim sudom pravde. Uloga Komisije moe biti od posebne vanosti u odreenim sluajevima gdje drave lanice, a ni kompanije nita ne bi navelo na to da uloe pritubu niti bi ak prihvatile prekraje. Ovi sluajevi obuhvataju, na primjer, prekraje koji se javljaju u izdanjima Periodinog indikativnog obavjetenja, to kompanijama oteava njihovo otkrivanje.23 Nadalje, Komisija je naroito paljiva kada su u pitanju projekti koji se finansiraju iz njenih strukturalnih fondova. Komisija vri monitoring postupaka dodjele tako to trai od korisnika finansiranja da ispune upitnik u kojem se informiu o obavezama potivanja pravila javnih nabavki. Ovim se olakava kontrola koju Komisija kasnije provodi. Ovo posljednje moe se odvijati u okviru ovlasti za provoenje monitoringa koje su odobrene lanom 226., kada se zahtijeva da se ispuni upitnik. Kao posljedica toga, kada se otkrije da je dolo do povrede propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama, sankcija koja prijeti vlastima lei u obustavi plaanja, ili ak zahtjevu za povrat sredstava koja su odobrena24, a emu se moe dodati i pokretanje postupka u lanu 226.25 2.3. Alternativni ili komplementarni postupak: korektivni mehanizam lan 226. je najraireniji postupak na nivou Evropske zajednice kojim se omoguava provoenje propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama, ali nije i jedini. Da bi se nadomjestile slabosti i nedostaci lana 226., uspostavljen je novi sistem intervencija u lanu 3. Direktiva o korektivnim mehanizmima u javnom sektoru i u lanu 8. Direktiva za pravna sredstva u sluaju krenja pravila u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija, na koji se upuuje kao na korektivni mehanizam. Kada je ovaj mehanizam prvobitno uveden prijedlozi Komisije ustvari su sadravali dva nova instrumenta koja je Vijee odbilo da usvoji. Prvo, Komisija je nastojala prinuditi drave lanice da joj dozvole da uzme uee u dravnim administrativnim ili sudskim postupcima kao amicus curiae, kako bi osigurala razumijevanje i potivanje zakona Zajednice. Ova ideja je odbijena, budui da predstavlja mijeanje u decentralizirani oblik provoenja. Ipak, najkontroverzniji prijedlog lei u mogunosti da sama Komisija obustavlja i dodjeljuje postupak. Dodjeljivanje ovakve moi Komisiji bilo bi jednako tome kao da su joj date ovlasti da uvodi privremene mjere bez obraanja Evropskom sudu pravde, to se smatralo pretjeranim.26 Tri kumulativna kriterija uslovljavaju pokretanje korektivnog mehanizma. On se moe koristiti samo onda kada ugovor jo nije zakljuen, u sluaju kada ugovor
Sluaj C-272/91, Komisija v. Italija [1994] ECR I-1409. Arrowsmith, br. 7 iznad, p. 921. 25 L. Digings, J. Bennett, EC Public Procurement Law and Practice (looseleaf) Pt.C.1.24. 26 H. Labayle, Le Contrle de la Rglementation Communautaire en Matire de Marchs Publics (1989) 332 RMC 625 - 636 u 634 - 636.
24 23
- 257 -
Amadine Delsaux
potpada pod opseg Direktiva o nabavkama i ako Komisija tvrdi da postoji jasan i oigledan prekraj zakona. U takvim sluajevima, Komisija mora obavijestiti ne samo dravu lanicu, ve i ugovorni organ o razlozima koji su je naveli da zakljui da se desio jasan i oigledan prekraj i zatraiti od njih pokretanje postupka za korekciju prekraja. Imajui u vidu Direktive o korektivnim mehanizmima u javnom sektoru, drava lanica mora poslati odgovor u roku od 21 dana poev od dana prijema obavjetenja, dok je za Komunalni sektor ovaj odgodni rok produen na 30 dana, bez ikakvog eksplicitnog opravdanja. U odgovoru se mogu pojaviti tri alternative: (i) drava lanica moe potvrditi da je pitanje prekraja rijeeno: (ii) drava moe navesti razloge zbog kojih prekraj nije ispravljen; ili (iii) prezentira se obavjetenje da je postupak dodjele obustavljen. Ovaj postupak je neosporno inovativan. Prvo, on sainjava preventivnu kontrolu koju Komisija provodi prije zakljuenja ugovora. Nadalje, Komisija se ugovornim organima moe obratiti putem obavjetenja. Iako preostaje da ugovorni organi nisu promovirani na nivo sudionika, jer je samo dravama lanicama povjerena dunost da odgovore na obavjetenje, ugovorni organi, bez obzira na to, odmah znaju kakvo je miljenje Komisije u vezi sa navodnim prekrajem, te su zbog toga u mogunosti da ga isprave. U vezi sa ispravkom jednostavnih greaka, provoenje ovog mehanizma je samim tim podsticaj da se izbjegne pribjegavanje nezgrapnom postupku u lanu 226.27 Na primjer, u sluaju Dundalk,28 on bi omoguio ukidanje klauzule o diskriminatornosti.29 Meutim, korektivni mehanizam obiluje slabostima. Prije svega, zahtjev u vezi sa jasnim i oiglednim krenjem zakona smanjuje mogunost intervencije Komisije, a to su drave lanice prieljkivale.30 Izgleda da se u formulaciji teksta ukazuje na to da su obuhvaeni samo eklatantni prekraji, kao to je nedostatak publikacije o obavjetenju o pozivu za ponuae, a to je pokazano u sluaju Komisija v. Irska.31 I konano, Komisija je liena znaajnih ovlasti za provoenje istrage. Samim tim korektivni mehanizam se ne moe smatrati sredstvom za ublaavanje nedostataka lana 226., budui da i sam pokazuje sline slabosti.
R. Munoz, La Mise en Place dAutorits Administratives Indpendantes dans le Domaine des Marchs Publics (1999) 3 RMUE 221-267 u 246. 28 Sluaj C-45/87, Komisija v. Irska [1989] ECR 1369. 29 T. Millet, Droit Communautaire des Marchs Publics: La Directive Recours (1990) 250 Marchs Publics 41 47, 46. 30 G. Karydis, Les Procdures d Urgence Devant La Comission (1997) 36 Journal des Tribunaux Droit Europen 25 35, 33. 31 Sluaj C-353/96, Komisija v. Irska [1998] ECR I-8565.
27
- 258 -
Amadine Delsaux
2.4. Odnos izmeu korektivnog mehanizma i lana 226.: izbor koji pravi Komisija Pitanje odnosa temu. Postavlja lan 226. onda primijenjen na obavijetena.32 izmeu razliitih ovlasti Komisije potaklo je debatu na ovu se pitanje da li je Komisiji uskraena mogunost da primijeni kada je prvo pokrenut korektivni mehanizam ili tamo gdje je neodgovarajui nain zbog toga je drava lanica kasno
Evropski sud pravde, u sluaju UNIX, eksplicitno odgovara da korektivni mehanizam (...) predstavlja preventivnu mjeru koja moe, po osnovu lana 169. Sporazuma, ili ograniiti djelovanje ovlasti Komisije ili te ovlasti zamijeniti (...)33. Samim tim, Komisija ima korist od odreene slobode kada izabire koji e postupak koristiti, da li jedan ili drugi, ili ak da kombinuje oba. U ovom posljednjem sluaju, obavjetenje po kojem Komisija pokree korektivni mehanizam ima isto znaenje kao dopis o prekraju u lanu 226.34 2.5. Kritika
2.5.1. Vremenski rok

Brzina kojom se provodi postupak je kljuni element u oblasti javnih nabavki. Prenagljeni postupci kod dodjele ove vrste ugovora i u kasnijem izvrenju istih stvaraju veliki rizik za koji ne postoji uinkovito rjeenje. lan 226. nema nikakve vremenske rokove. Po ovom pitanju, on se razlikuje od korektivnog mehanizma u kojem je predvien fiksni vremenski limit: drave lanice imaju 21 dan (javni sektor) i 30 dana (komunalni sektor) za slanje odgovora na obavjetenje koje im poalje Komisija. U sluaju da je odgovor nezadovoljavajui, Komisija izdaje osnovano miljenje prema kojem se, u naelu, mora izvriti usklaivanje u roku od jednog mjeseca. U vezi sa postupcima koji ne potpadaju pod opseg Direktiva o usklaenosti, Komisija obino dozvoljava dravama lanicama period od jednog mjeseca da poalju odgovor.. Arrowsmithova tvrdi da su krajnji rokovi dati u specijalnom postupku, maksimum i da ne mogu oslabiti slobodu Komisije, koja rezultira lanom 226., da utvrdi krae periode onda kada je neophodno.35 Ova tvrdnja moe se potkrijepiti primjerom na sluaju Komisija v. Belgija36 u kojem je Belgiji nametnut rok od svega 8 dana nakon to je primila dopis o prekraju, a zatim rok od 15 dana da rijei pitanje prekraja nakon to je dobila osnovano miljenje Komisije.
Sluaj C-323/96, Komisija v. Belgija [1998] ECR I-5063. Sluaj C-359/93, Komisija v. Holandije [1995] ECR I-157; Sluaj C-79/94, Komisija v. Grke [1995] ECR I-1071. 34 B. Le Baut-Ferrarese, Le Juge Communautaire (2000) 23 LPA 65 69, 68. 35 Arowsmith, br.7 iznad, p. 12. 36 Sluaj C-293/85, Komisija v. Belgije [1988] ECR 305.
33 32
- 259 -
Amadine Delsaux
Nuno je napraviti razliku izmeu dvije vrste vremenskih rokova: jedna vrsta su oni rokovi kojih se Komisija mora pridravati kada odluuje da pokrene postupak u lanu 226. ili kada otpoinje narednu fazu postupka, a drugi su oni koji se nameu dravama lanicama za davanje odgovora Komisiji.37 Ne postoje posebne odredbe koje se bave pitanjem ovom drugom vrstom vremenskog ogranienja. U ovom pogledu, postoje interna pravila koja je donijela Komisija kako bi uspostavila okvir za svoju praksu. Meutim, ovo su samo upute koje nemaju obavezujui karakter i koje nisu posebno objavljene za oblast javnih nabavki. Komisija prua maksimalni rok od godinu dana nakon uvoenja pritube u protokol da se ili odustane od postupka ili da se odlui poduzeti daljnji korak i zapone formalni postupak, te tri mjeseca da se pomno razradi osnovano miljenje. S obzirom na oboje, odreivanje perioda u toku kojih Komisija djeluje i vremenske rokove koje ona namee dravama lanicama, moe se kritikovati marljivost same Komisije. Imajui u vidu vrijeme za koje sama Komisija stupa u akciju, Bronckers, naprimjer, istie da nije rijedak sluaj da Komisiji treba vie od jedne godine da donese odluku u vezi sa implementacijom administrativne faze iz lana 226. ili naprotiv da se zaustavi na toj taki. injenica da period od jedne godine nije obavezujui moe biti razlog zato Komisiji nedostaje stimulans da ustraje pri ovom pravilu.38 Ibanez naglaava da se u najmanje 300 dosjea radilo o prekraju sopstvenih uputa Komisije u 1992. godini, te da se odnedavno taj broj jo vie poveao.39 Evropski Ombdusman primio je razliite albe u vezi sa nainom na koji Komisija rjeava privatne pritube i utvreno je da je Komisija bila kriva to nije na vrijeme reagovala. Ombdusman je pokrenuo ispitivanje u vezi sa ovim problemom u aprilu 1997. godine.40 Kao rezultat toga, u Ombdusmanov godinji izvjetaj za 1997. godinu41 uvrten je pasus u kojem sama Komisija potvruje da je jedan od njenih prioritetnih ciljeva da smanji takva odgaanja. Meutim, ova institucija preteito duge odgode u obradi pritubi opravdava time da diskusije i komunikei sa dravnim organima [koje] oduzimaju dosta vremena. Ovo aludira na to da Komisija ima problem sa nedostatkom osoblja i sredstava. Sud je Komisiji uputio prigovor zbog nedostatka savjesnosti u sluaju Komisija v. Italija.42 Sud je naglasio da je ugovor o javnoj nabavci roba, nakon poziva za ponude, izvren u potpunosti prije nego to je Komisija objavila osnovano miljenje. tavie, pozivi za ponude koji su uslijedili odrali su se prije objave osnovanog miljenja, ali bez odredbe za koju se smatralo da nije u skladu sa
37 38
11.htlm.
A. J. G. Ibanez, A Deeper Insight Into Article 169, www.jeanmonnetprogram.org/papers/98/98-
M. C. E. J. Bronckers, Private Enforcement of 1992: Do Trade and Industry Stand a Chance Against the Member States [1989] 26 CML Rev. 513 - 533 u 522. 39 ibid.
40 41
D. Wyatt, A. Dashwoods, A. Arnull i M. Ross, br. 17 iznad, p. 212. Dostupno na www.euro.ombdusman.eu.int 42 Sluaj C-362/90, Komisija v. Italija [1992] ECR I-2353, para. [12].
- 260 -
Amadine Delsaux
evropskim Direktivama.43 Ovo je navelo Sud da izvue zakljuak da: (...) Komisija nije pravovremeno poduzela korake kako bi, koristei sredstva u okviru postupka koja su joj na raspolaganju, sprijeila da doe do prekraja, koji je prema navodima pritube, izazvao posljedice. Sud je zakljuio da je primjena, prema Komisiji, razumnog vremenskog roka uslovila prihvatljivost djelovanja prema lanu 226.44 Danska vlada se pozvala na taj aspekt presude u sluaju Storebaelt.45 Vlada je naglasila injenicu da, zbog toga to je kasno intervenirala, Komisija nije sprijeila pojavu posljedica izazvanih prekrajem; ali Evropski sud pravde nije ovo prihvatio.46 Komisija je takoer kritikovana da je u sluaju UNIX postupila nemarno. Komisija se oitovala est mjeseci nakon objavljivanja obavjetenja i dan prije poetka ugovora. Time je uniten smisao korektivnog mehanizma.47 Dravama lanicama mora se dati razuman vremenski rok kako bi odgovorile na akcije koje poduzima Komisija. Osim u hitnim sluajevima, kada je zajamen krai vremenski rok, kao to je 7 dana da se odgovori na zvanini dopis i 14 dana za odgovor na osnovano miljenje,48 Komisija je obavezna da se pridrava vremenskog okvira koji je utvren u Direktivama o usklaenosti, pod uvjetom da ugovor spada u okvir Direktiva. U ostalim sluajevima mora se dati razuman vremenski period za slanje odgovora. U sluaju Komisija v. Belgija49, Sud je presudio da je djelovanje Komisije bilo neprihvatljivo zbog kratkoe perioda koji je pripisan Belgiji kako bi odgovorila na dopis Komisije o zvaninom obavjetenju 8 punih dana i za osnovano miljenje 15 dana. Imajui ovo na umu, Portugal se, u jednom sluaju, alio kako mu Komisija nije dala dovoljno vremena da se uskladi prema osnovanom miljenju. Meutim, Sud je naglasio da je zvanini dopis izdat godinu dana prije objave osnovanog miljenja i da je od samog poetka portugalska vlada stalno podravala stajalite da je Direktiva bila neprimjenjiva i da se prekraj nije mogao pripisati Dravi. Kao posljedica toga, presueno je da je jedan mjesec odgode za usklaivanje sa osnovanim miljenjem koji je Komisija dala bio razuman rok.50 Na isti nain, u sluaju Komisija v. Austrija, Sud je presudio da su vremenski rokovi koji su bili nametnuti Austriji bili razumni jedna sedmica da odgovori na dopis o prekraju i dvije sedmice za odgovor na osnovano miljenje na temelju toga da se hitno moralo sprijeiti zakljuenje ugovora. U ovom sluaju
D. S., Recours en Constatation de Manquement (1993) 3 Journal du Droit International 397 - 400 na 398. 44 S. Arrowsmith, J. M. Fernndez Martin, Case C-362/90: Admissibility of Article 169 Proceedings in respect of Competed Contracts; Proof of Technical Competence under the Supplies Directive (1993) 2 PPLR CS2-8 na 3. 45 Sluaj C-243/89, Komisija v.Danska [1993] ECR I-3353 para. [24]. 46 N. Michel, La Jurisprudence de la Cour de Justice sur les Marchs Publics: Instrument Essentiel leur Ouverture la Concurrence (1994) 3 RMUE 135 - 176 u 147. 47 Martin J .M. F., Napomena o sluaju C-359/93, Komisija v. Holandije (1995) 4 PPLR CS74 - 79 u 79. 48 Sluaj C-328/96, Komisija v. Austrija [1999] ECR I-7479. 49 Sluaj C-293/85, Komisija v. Belgija [1988] ECR 305, para. [20]. 50 Sluaj C-247/89,Komisija v. Portugal [1991] ECR I-3659, para. [25].
43
- 261 -
Amadine Delsaux
Austrija je znala za navode Komisije i jednostavna odluka (...) da promijeni svoju praksu u nabavkama bila bi dovoljna.51 Takoer je vano naglasiti da Komisija favorizira rjeenja koja se postignu pregovorima. Po tom pitanju, veoma je fleksibilna kada utvruje vremenske rokove i prihvata usklaivanje ak i onda kada je vremenski rok istekao. Time to nastoji da sluajeve rijei u ovoj fazi, Komisija sprjeava da se preoptereti Sud.52 Napokon, vrijedi napomenuti da Evropski sud pravde nema nadlenost da mijenja krajnji rok koji je utvrdila Komisija53, to govori o znaajnoj slobodi koju uiva Komisija. Sudu preostaje da kao oruje koristi mogunost da djelovanje proglasi neprihvatljivim kada smatra da vremenski period nije dovoljan.
2.5.2 Pravo Komisije da odustane od postupka ili postupak nastavi

Komisija ima znatnu slobodu u svakom koraku administrativne faze. Pitanje koje se postavlja sastoji se u tome da se odredi je li Komisija obavezna da zapoinje nezvaninu i zvaninu fazu za svaki navodni prekraj koji izie na vidjelo.54 Iako Sporazum ne predvia nita po ovom pitanju, praksa je navela Komisiju da ustraje na odreenim pravilima. U ovo spada to da se podnosioce tubi informira o voenju njihove pritube i da im se prue dovoljno jasni i razumljivi razlozi za svaku odluku koja se donese po pitanju pritube55, jer se smatra da odustajanje od pritube tetno utie na prava podnosilaca iste. Meutim, Ombdusmenu su upuene pritube da Komisija nije kompetentno rjeavala pitanje pritubi, kao i to da podnosioci pritubi nisu bili informirani o odluci Komisije da odustane ili nastavi s postupkom. Odluka, donesena u istrazi 303/97/PD, koju je na sopstvenu inicijativu pokrenuo Ombdusman, ukazuje na to da Komisija u svim sluajevima mora koristiti praksu da podnosioce albi informira kada zatvara sluaj i da navede razloge za ovu odluku, ukoliko ne eli da je se proglasi krivom za loe upravljanje.56 Pa ipak, od ove obaveze izuzete su pritube koje su oigledno neosnovane, kao i one u kojima izgleda da je podnosilac pritube izgubio interes za to. Ovo se doima iznenaujuim. To potvruje praksu Komisije da odgaa rjeavanje neosnovanih albi ili ak da po pitanju pritube ostane nijema u odnosu na podnosioca pritube. tavie, pitanje da li je podnosilac pritube zaista izgubio interes povlai za sobom poprilino subjektivnu procjenu koja, kako se ini, teko da je opravdana.
51 52 53
Wyatt, Dashwoods, Arnull, Ross, br. 17 iznad, p. 221. ibid., na p. 214. 54 Ibanez, br. 37 iznad, u 2.2.3. 55 Odluka evropskog Ombdusmena po pitanju pritube 995/98/OV protiv Evropske komisije, para. 3.3,
M. Dischendorfer, M. Oehler, Case C-328/96: The Position of Unlawfully Concluded Contracts under Community Law (2000) 9 PPLR CS50 - 53 u 52.
www.euro.ombusman.eu.int.
56
Wyatt, Dashwoods, Arnull i Ross, br. 17 iznad, u pp. 212 - 213.
- 262 -
Amadine Delsaux
Zahtjev da se podnosiocu pritube poalje nacrt odluke, u kojoj se navodi da ne postoji povreda zakona Zajednice, prua znaajne prednosti. Time se podnosiocu albe omoguava interakcija sa Komisijom tako to izraava svoje stajalite, a to rezultira odgovorom od strane Komisije. tavie, strunjaci potvruju da se jedan od najlukavijih i najopasnijih pristupa sastoji u utnji Komisije; ovim se gubi povjerenje koje treba biti osnovna vodilja odnosa Komisija/podnosioci pritubi.57
2.5.3. Pravo Komisije da objavi osnovano miljenje i da izvri procjenu usklaenosti drava lanica
lanom 226. se predvia, Ako Komisija smatra da drava lanica nije uspjela ispuniti obaveze prema ovom Sporazumu, Komisija e izdati osnovano miljenje (...). Iako upotreba izraza e uskrauje Komisiji njenu slobodu, ovaj korak je podreen otkriu da je prekren zakon Zajednice, to za sobom povlai subjektivnu procjenu. Da se naslutiti da ovo ustvari ne sainjava slobodu, ali je djelotvorna distinkcija neznatna.58 Arrowsmith analizira problem uvaavanja usklaenosti drava lanica sa osnovanim miljenjem Komisije od strane iste. Postavlja se pitanje ta to Komisija smatra uinkovitom usklaenou. Komisija ponekad ukazuje na korak koji drave lanice moraju poduzeti, a to se objanjava u sluaju Komisija v. Portugal.59 to se tie drugih sluajeva, ne postoje stvarne tekoe kada se rjeavaju pitanja nedoputenih legislativnih ili administrativnih mjera, budui da se od drava lanica jasno oekuje da nastave raditi na njihovom uklanjanju. U vezi sa pomanjkanjem ili nepostojanjem primjene Direktiva mora se pokrenuti proces implementacije.60 Tekoe lee u onim sluajevima gdje je primjena nedoputenog zakonodavstva dovela do nezakonite dodjele ugovora. Pod takvim okolnostima treba razmotriti da li da se ugovor poniti i ponovno otvori postupak dodjele. Ako ovakav korektivni mehanizam nije dostupan, moe se desiti da drave lanice ne budu motivirane da se usklade sa propisima Evropske zajednice o javnim nabavkama, te da poure zakljuiti nezakonite ugovore. Javni pravobranilac Lenz pristupio je ovom problemu u sluaju Komisija v. Italija.61 On razlikuje situaciju u kojoj je ugovor bio izvren i u kojoj nije moglo doi do njegovog ponitenja, kao i situaciju kada se jo nije desilo izvrenje, iz ega slijedi mogunost, pa ak i obaveza drava lanica da raskinu postojei ugovor. ini se da je Sud svojim stavom u sluaju Talijanska lutrija potkrijepio ovu tvrdnju. Moe se istai da Sud doputa uvoenje privremenih mjera za zakljuene
57
M. Dony, T. Ronse, Rflexions sur la Spcificit du Recours en Carence (2000) Cahiers de Droit Europen 599 - 634 u 625. 58 A. C. Evans, The Enforcement Procedure of Article 169 EEC: Commission Discretion (1979) 4 ELR 442 - 456 u 445. Sluaj C-247/89, Komisija v- Portugal [1991] ECR I-3659, para. [22]. 60 Arrowsmith, br. 8 iznad, pp. 14 - 19. 61 Sluaj C-199/85, Komisija v. Italija [1987] ECR 1039.
59
- 263 -
Amadine Delsaux
ugovore kako bi sprijeio njihovo izvrenje. (Vidjeti ispod). Iz toga se vidi da e, ukoliko je presudom ustanovljeno da je ugovor dodijeljen na nezakonit nain, uslijediti ponovno otvaranje postupka. Arrowsmithova, nakon to je predoila argument a contrario (kontraargument) u sluaju Komisija v. Portugal, istie da je, kako se ini, dunost Komisije da u svom osnovanom miljenju navede da nema potrebe ugovor ponitavati zbog posebnih okolnosti.62
2.5.4 Pravo Komisije da pokrene postupak iz lana 226

lan 226. pripisuje Komisiji presudnu slobodu da odlui da li da pokrene ili ne pokrene postupke u lanu 226.: Ako se drava o kojoj je rije ne uskladi sa miljenjem u okviru perioda koji je postavila Komisija, ova posljednja moe iznijeti sluaj pred Evropski sud pravde. Ova formulacija indicira da ak i kada Komisija smatra da prekraj zakona Evropske zajednice nije rijeen, na Komisiji lei odluka o tome hoe li ili ne poduzeti daljnje korake. Dok se postupak prije donoenja ove odluke Komisije zasniva na pravnim razmatranjima, posljednji korak predparnine faze u kojem se odluuje da li e se pokrenuti postupak pred Sudom, ispunjen je promiljanjima politike prirode.63 Ovo je vano u oblasti javnih nabavki kod sluajeva koji obuhvataju ekonomske ili socijalne prioritete. Komisija moda bude potaknuta, da zbog politikih konotacija sluaja, ne poduzima sudsko gonjenje kod odreenih prekraja.64 Pravo koje ima Komisija nije podlono sudskoj reviziji kao to to potkrepljuje sluaj Dumez v. Komisija.65 Miljenje je nekih strunjaka da to, to se Komisija uzdrava od sudskog gonjenja, predstavlja propust da djeluje po lanu 232. i samim tim prestup koji za sobom povlai finansijsku odgovornost Komisije. Meutim, ovo nije sudski utvreno. Bronckers predlae da Komisija treba biti pod obavezom da prui razloge zato odbija poduzeti daljnje korake.66 Ovo se ini iluzornim, jer nemogue je pitati Komisiju da predoi razloge zbog kojih odbija da pokrene tubu na osnovu privatne pritube. Ovo se dotie pitanja tajnosti i sopstvene politike Komisije.
62 63
Arrowsmith, br. 8 iznad, u 14-19. Ombdusman 1999, 312 p. Tabl. Graph.III Ann. 64 Munoz, br. 17 iznad, p. 250. 65 Sluaj T-126/95, Dumez v. Komisija [1995] ECR II-2863. 66 Bronckers, br. 38 iznad, p. 525.
- 264 -
Amadine Delsaux
2.5.5 Smetnje za uinkovito provoenje nakon pokretanja postupka u lanu 226.

2.5.5.1 Privremene mjere Zbog brzine postupka dodjele ugovora i duine trajanja postupaka iz lana 226. (u prosjeku 20 mjeseci) dosuivanje privremenih mjera pokazalo se presudnim. Rizik se sastoji u tome da se, u vrijeme izricanja presude, konfrontiraju ne samo sa ve zakljuenim ugovorima, nego i sa ugovorima koji su djelimino ili u potpunosti izvreni. Cilj privremenih mjera je da se ouva status quo do sasluanja.67 Komisija ponekad ima motiv da primijeni privremene mjere i zbog nekih drugih razloga, a ne samo zbog ekonomske vanosti ugovora ili njegove politike vidljivosti.68 U sluaju Talijanska lutrija, takav faktor predstavlja opaena ozbiljnost ponaanja talijanske vlade koja je ponovila prekraj nekoliko puta. Ipak, Komisija nema pravo da primjenjuje takve mjere prije nego to pokrene postupak iz lana 226. Kako god, uticaj koji ima injenica da je ugovor zakljuen prije tog trenutka moe se ublaiti mogunou da Evropski sud pravde dosudi privremene mjere koje se odnose na zakljuene ugovore.69 Ovo je prvo ogranienje na uinkovitost postupka iz lana 226. Nadalje, javlja se problem neizvjesnosti u vezi toga da li e privremene mjere biti dodijeljene. Po ovom pitanju mora se uraditi kompleksna procjena razliitih uslova kako bi se odluilo da li treba uvesti privremene mjere. Prije svega, Komisija mora dokazati da taj korak oigledno nije zasnovan na loim osnovama. Ovo tvori uslov prima facie u sluaju, a koji je utvren u lanu 83. (2) Poslovnika Evropskog suda pravde. Drugi zahtjev je hitnost: Komisija mora pokazati da su privremene mjere prijeko potrebne kako bi sprijeila ozbiljnu i nepopravljivu tetu. Iako je Irska, u sluaju Dundalk, bila miljenja da je Komisija propustila istaknuti postojanje rizika od tete po poseban interes, Evropski sud pravde prosudio je da je teta, koja moe pogoditi Komisiju kao zatitnika interesa Zajednice, bila dovoljna. Sluaj Walonia Buses takoer je u skladu sa gleditem da Komisija ne mora dokazati konkretnu tetu po politiku Zajednice.70 Sama injenica da teta moe uticati na pravni poredak Zajednice i na ponuae koji su ili odbijeni ili im je uskraena mogunost da se natjeu na valjan nain i u skladu sa principom jednakog tretmana71, navela je Evropski sud pravde da donese presudu da je uslov hitnosti bio ispunjen.72 Ovo je openito jasno u oblasti javnih nabavki, imajui u vidu nepovratnost kao
Arrowsmith, br. 8 iznad, p. 24. H. Gilliams, Obtaining the Suspension of an Award Procedure from the European Court of Justice (1992) 1 PPLR 160 -164 u 164. 69 ibid., u 25. 70 Arrowsmith, br. 7 iznad, p. 927. Sluaj C-87/94R. 71 Sluaj C-87/94R 72 S. Arrowsmith, The Award of Interim Measures in Procurement Cases: Implications of the Recent Order in the Wallonia Buses Case, (1994) 3 PPLR CS130 - 136 u 133.
68 67
- 265 -
Amadine Delsaux
karakteristiku tete, jer do vremena izricanja presude ugovor moe biti zakljuen.73 Posljednji test koji vri Predsjednik Evropskog suda pravde sastoji se u balansu interesa: nuno je izjednaiti potrebu za privremenim mjerama u odnosu na tetu koje one mogu izazvati po javni interes. Prvi sluaj koji se bavi pitanjem privremenih mjera je sluaj Dundalk. U pitanju je bila izgradnja vodovodne cijevi i u vezi sa tim Predsjednik Evropskog suda pravde odbio je dodijeliti privremene mjere zbog toga to je potroaima prijetila opasnost od nestaice vode. Samim tim, zdravlje i sigurnost potroaa odnijeli su prevagu nad ostalim razmatranjima. Slino tome, u sluaju Walonia Buses odbio je dosuditi privremene mjere, jer je postojao rizik po putnike, ako se postojei vozni park ne bi pod hitno zamijenio. Uprkos podudarnosti u injenicama da je postojala krivica Vlade Evropski sud pravde je prethodno usvojio drugaiji pristup u sluaju La Spezia. U tom pogledu, sluaj Walonia Buses ilustrira protivljenje Evropskog suda pravde da uvodi obustavu nabavki, ak i onda kada su drave lanice krive za propust, zbog toga to bi to izazvalo ozbiljan razdor.74 Sluaj Walonia Buses75 takoer je interesantan zbog uticaja koji je nemarnost Komisije imala na odluku Suda da odobri uvoenje privremenih mjera. U ovom sluaju Komisija je samo formulirala svoju namjeru da ugovor proglasi nevaeim tri mjeseca nakon to je alba zavedena u protokol i dva mjeseca nakon osnovanog miljenja, u kojem nita nije navedeno po tom pitanju.76 Iz ovog su razloga uskraene privremene mjere. Iz sluaja Walonia Buses nije jasno da li se privremene mjere mogu uskratiti zbog odgaanja Komisije samo kada je ugovor zakljuen ili kada je ve djelomino izvren. Izgleda da se nagovjetaji odgovora na ovo pitanje pojavljaju u odluci Predsjednika Evropskog suda pravde, koja se odnosi na dravne propise koji se bave zakljuenim ugovorima.77
2.5.5.2 Problem zakljuenih ugovora

Glavni problem u vezi sa zakljuenim ugovorima nalazi se u mogunosti koju ima Evropski sud pravde, a to je da obustavi one ugovore koji su u toku izvrenja. S jedne strane, obustava moe oslabiti pravnu sigurnost ugovora. S druge strane, to bi Evropskom sudu pravde dalo korisno oruje za borbu protiv povreda propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama78, jer liavanjem Komisije mogunosti da obustavi zakljuene ugovore drave lanice bi bez oklijevnja pourile s potpisivanjem ugovora.79
73 74
Arrowsmith, br. 7 iznad, p. 927. Arrowsmith ,br. 72 iznad u CS136. 75 Sluaj C-87/94R, Komisija v. Belgija [1994] ECR I-1395, para. [38]. 76 J. M. Fernndez Martin, Recent Cases on Procurement Before the Court of Justice (1994) 3 PPLR CS200-217 u 210. 77 Arrowsmith, br. 72 iznad, CS134. 78 Munoz, br. 27 iznad, p. 253. 79 Le Baut-Ferarrese, Le Juge Communautaire 23 LPA 65 u 69.
- 266 -
Amadine Delsaux
Postoje dva razliita oprena rjeenja. Jedan nain je da se na osnovu Direktiva o uklaenosti dravnim pravosuima izriito dodijeli zadatak da odluuju o posljedicama zakljuenog ugovora kod povrede zakona Evropske zajednice. lan 2. (6) drugi red Direktiva o javnim korektivnim mehanizmima i lan 6. Komunalnih direktiva specificiraju da (...) po zakljuenju ugovora, nakon njegove dodjele, ovlasti tijela nadlenog za postupke revizije bie ograniene na to da to tijelo dosudi odtetu svim osobama koje su oteene u prekraju. Neki strunjaci, uprkos tomu, ne odobravaju ovaj viak slobode koji je podaren dravama lanicama kod donoenja odluke da li ugovore treba obustaviti ili ne. Mattera uvjerava da bi, ako se Komisiji uskrati ovo ovlatenje, to sa sobom povuklo slabljenje zatite zbog oteenih ponuaa.80 Evropski sud pravde je ve izjavio da je mogue da se privremene mjere dosude ak i kada je ugovor zakljuen. Sluaj Talijanska lutrija81 je primjer takve prakse, jer je Evropski sud pravde, usvajajui stajalite Komisije, zahtijevao obustavu ugovora. Pa ipak, odluka Evropskog suda pravde mogla bi se opravdati injenicom da je drava lanica na vrijeme znala da Komisija na nju sumnja da je povrijedila propise Evropske zajednice o javnim nabavkama. U tom sluaju, dopis o prekraju i osnovano miljenje upueni su Italiji prije nego to je ugovor potpisan.82 Sluaj Wallonia Buses83 takoer je vaan po ovom pitanju. Evropski sud pravde istie da dosuivanje privremenih mjera zavisi od truda koji Komisija uloi da informira o prekraju prije zakljuenja ugovora dravu lanicu o tome da moe doi do obustave ako je ugovor dodijeljen i izvren. Budui da je dravni nivo skloniji tome da postupak pokree prije zakljuenja ugovora, to je navelo Evropski sud pravde da primijeni suptilan pristup.84 Mogunost da Evropski sud pravde obustavi ugovore u privremenoj fazi u suprotnosti je sa stajalitem koje primjenjuje u konanoj presudi datoj u postupcima iz lana 226. Kod ove posljednje situacije, ini se da odbija da se uplie u zakljuene ili izvrene ugovore.85 Sluaj Komisija v. Austrija86 ilustrira ovu taku. U ovoj presudi, Komisija je propustila da umetne svoju pritubu u osnovano miljenje. I pored te greke u formi/obrascu, Evropski sud pravde pozabavio se problemom u vezi sa zakljuenim ugovorima u okviru zakona Evropske zajednice o javnim nabavkama i izjavio u para. [79] da : Republika Austrija, u procesu dodjele ugovora koji su zakljueni prije 6. februara 1996. godine, ali koji na dan 7. marta 1996. godine jo nisu bili izvreni ili su mogli biti razumno poniteni, nije ispotovala obaveze propisane Direktivom 93/97 i 89/665 i po lanu 30. Sporazuma.
80 81
Mattera, br.6 iznad, p. 6. Sluaj C-272/91R, Komisija v. Italija, [1992] ECR I-457. 82 D. Triantaffylou, Marchs Publics et Scurit Juridique: Les interventions des Institutions Communautaires, (1995) 11 RFDA 616-626 u 619. 83 Sluaj C-87/94R, Komisija v. Belgija [1994] ECR I-1395, para. [34]. 84 Triantaffylou, br. 82 iznad u 620. 85 Le Baut- Ferrarese, Le Juge Communautaire (2000) 23 LPA 65 u 69. 86 Sluaj C-328/96, Komisija v. Republika Austrija [1999] ECR I-7479.
- 267 -
Amadine Delsaux
Ovaj odlomak u presudi je nejasan, jer se ne navode mjere koje je Austrija trebala poduzeti kako bi ispravila prekraj. Dischendorfer i Oehler predlau da bi te mjere mogle obuhvatati povlaenje i ponovno otvaranje nezakonite dodjele ugovora ili isto tako samo dodjelu odtete.87 Ovo pitanje takoer je razmatrano u sluajevima Komisija protiv Savezne republike Njemake88 (zdrueni sluajevi C-20/01 i 28/01). Kod ovih sluajeva, Sud je presudom zakljuio da Savezna Republika Njemaka, u vrijeme dodjele datog ugovora o javnoj nabavci usluga, nije ispunila svoje obaveze. Preostaje da je, ini se, teko iz ove formulacije zakljuiti da se je od Njemake moda zahtijevalo da opozove zakljuene ugovore kako bi rijeila situaciju. U sluaju C-20/01, opina Bockhorn je zakljuila ugovor za sakupljanje otpadnih voda sa poduzeem za distribuciju energije Weser-Ems AG. Ugovor je poeo 1. januara 1997.godine i trajao je 30 dana. Dopis o prekraju upuen je tek 30. aprila 1999. godine. Kao posljedica toga, ugovor je u to vrijeme bio zakljuen i isto tako izvren. Najvjerovatnije ovaj element stvara razlike izmeu presuda u njihovoj formulaciji. U ovom posljednjem sluaju, teko je, iz presude, izvesti zakljuak da li je Evropski sud pravde traio od Njemake da poniti ugovor i ponovno otvori postupak dodjele da bi popravila poinjeni prekraj. 2.5.5.3 Sloboda Komisije u provoenju odluke Evropskog suda pravde Postupci iz lana 226. zavravaju se presudom koju donosi Sud, a koja je samo izjavne prirode. Sud je lien bilo kakve nadlenosti da dravama lanicama naredi da se suzdre od djelovanja, da poduzmu mjere korekcije prekraja ili da poduzmu korake na odreen nain.89 Nadalje, dok je prije koritenje lana 226. u velikoj mjeri kod drava lanica stvaralo motivaciju da postupaju prema zakonu Evropske zajednice, u 13. godinjem izvjetaju Komisije navodi se da sve vei broj presuda nema nikakvog efekta.90 Iz ovog razloga, lan 228. (2) daje Komisiji ovlatenje da poduzme daljnje korake u postupku iz lana 226., u svim sluajevima kada se drave lanice ne povinuju odredbama presude time to ne poduzimaju potrebne mjere. Odluka o pokretanju takvih postupaka diskrecione je prirode kao i pokretanje postupaka u lanu 226. Formulacije Ako Komisija smatra (...) i Posljednje moe dovesti do (...), koje se citiraju iz lana 228. (2) potkrepljuju ovu tvrdnju. Upuene su kritike na ovo prekomjerno potovanje, budui da je pristup u ovoj fazi vie prisilan nego li kooperativan i u ovom pogledu filozofija lana 228. (2) se razlikuje od lana 226.91 Komisija je nova sredstva prisile, koja su uvedena Amsterdamskim sporazumom, pozdravila kao presudan element. lan 228. (2) otvara mogunost Komisiji da nametne novane sankcije dravama lanicama u sluaju da
87 88
Dischendorfer, Oehler, br. 51 iznad, u 52-53. Udrueni sluajevi C-20/01 i C-28/01, Komisija v. Savezne Republike Njemake. [2003] ECR I-3609. 89 Arrowsmith, br. 7 iznad, p. 931. 90 A. Bonnie, Commission Discretion Under Article 171 (2) EC (1998) ELR 537 - 551 na 538. 91 ibid., na 542.
- 268 -
Amadine Delsaux
usklaenost nije postignuta nakon parnice. Ova odredba osnauje sredstva prisile nad dravama lanicama. Sada postoje sredstva ne samo politike (pokretanje daljnjih postupaka lana 226.), ve i ekonomske prirode. Bonnie smatra da se lan 171. (2) moe opisati kao 'posljednji dokaz (ultima ratio)' budui da je u ovoj fazi on posljednji i ultimativni korektivni mehanizam kojim Komisija raspolae kako bi osigurala usklaenost.92 Nova ovlast dodijeljena Komisiji pojaava slobodu koja je ve povjerena ovoj instituciji. Komisija smatra da joj je s takvom slobodom omogueno da odluuje da li e nametnuti novanu sankciju. Ovo se ini nedosljednim sa formulacijom u lanu 228. (2) koji, kako se ini, obavezuje Komisiju, koritenjem izraza U vrenju toga, Komisija e (...)93. Pa ipak, izbor oblika novane sankcije (paualno odreena ukupna suma ili periodino plaanje kazne) i iznos sankcije nesumnjivo potpadaju pod pravo Komisije. Dok je nedostatak djelotvornosti postupaka provoenja djelomino uzrokovan njihovom prirodom, on je takoer posljedica prakse koju vodi Komisija. U Zelenoj knjizi i u komunikeu Komisije istie se da koliina posla i ogranienja u pogledu finansija i osoblja koji pritiskaju Komisiju, mogu dati objanjenje zato Komisija ima tekoa u ispunjavanju zadatka. 3. Poboljanje ovlatenja Komisije U komunikeu koji je Komisija objavila, kao i u Zelenoj knjizi, Komisija izraava miljenje da treba usvojiti proaktivan pristup. Takoer ukazuje na to da ostala sredstva koja su ve nalaze u Direktivama o korektivnim mehanizmima treba poboljati i proiriti. Napokon, Komisija ukazuje na pilot projekat iji je cilj da se uspostave neovisni organi koji bi Komisiji mogli pruiti podrku u obavljanju zadatka. Ova pitanja razmatraju se u tekstu ispod. 3.1. Potreba za proaktivnijim i fokusiranijim pristupom Kao rezultat kritika, Komisija u svom komunikeu predlae da bi, imajui u vidu njenu nemo da sistematino intervenira da se koriguju prekraji, trebala radije zauzeti proaktivan stav umjesto reaktivnog. Posebice, Komisija sugerira da sprjeavanje prekraja treba traiti kroz a priori saradnju sa dravama lanicama kad se radi o velikim dogaajima i velikim infrastrukturalnim projektima. Ona takoer predlae da se posebna panja naroito posveti ozbiljnim prekrajima i specifinim sluajevima gdje postoji opi problem primjene (to bi je moglo navesti da ispita da li je slinih prekraja bilo u drugim dravama lanicama). Komisija isto tako predlae da se panja fokusira na vana pravna pitanja gdje bi Evropski sud pravde mogao pruiti korisna tumaenja zakona Zajednice.
92 93
ibid,. na 542. ibid., na 545.
- 269 -
Amadine Delsaux
Selektivni pristup, koji je predvien u gore navedenom tekstu, esto je kritikovan jer proturijei opoj dunosti koja je, po osnovu lana 211., povjerena Komisiji kao zatitniku Sporazuma. Meutim, odluivanje za selektivni pristup, uzima u obzir praktina pitanja kao to su ogranienja u pogledu finansijskih sredstava i raspoloivog osoblja.94 U sadanjoj praksi, Komisija se openito ponaa nasumice, oslanjajui se uglavnom na pojedinane pritube, to je dovodi u poziciju da se bavi sluajevima koji su manje vani, a koji preoptereuju Komisiju i koji uzrokuju odgaanje u donoenju odluka. Vrijedi napomenuti da je poetkom 2000. godine generalni direktor pravne slube Komisije, Jean Louis Devost predloio selektivni pristup. Iako je Devostov stav odbijen u martu 2000. godine, u Bijeloj knjizi o upravljanju iz 2001. godine95 bez obzira na to, naglaava se potreba da se utvrde prioriteti.96 Ova debata jo uvijek nije zavrena. Arrowsmithova ak tvrdi da Komisija izbjegava publicitet zbog toga to je nesposobna da rijei brojne pritube. Posljedica toga je da se Komisiji obraaju samo oni podnosioci pritubi kojima je poznata njena uloga, to vodi do nejednake dostupnosti pravde. tavie, pristup Komisije o krivinom gonjenju za sve pritube koje su dobro utemeljene predstavlja protivnost principu subsidijarnosti, koji je zajamen u lanu 5. EZ. Provoenje propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama ispunjava zahtjeve podijeljenih nadlenosti. Problem je u tome da se ustanovi koji su to sluajevi koji bi se bolje mogli rijeiti na nivou Zajednice.97 elja Komisije da naroitu panju obrati na nabavke od posebne vanosti slina je njenom rjeenju u oblasti konkurencije u EZ. U ovoj oblasti, pokrenut je decentralizirani proces, budui da je Komisija bila preoptereena i nije imala dovoljno sredstava. Osnovni princip slian je onom koji navodi Komisiju da se koncentrira na odreene nabavke i istie ulogu dravnih sudova u provoenju propisa Evropske zajednice o javnim nabavkama. Meutim, decentralizacija u podruju javnih nabavki Evropske zajednice ve je uspostavljena, dok je decentralizacija u oblasti zakona Evropske zajednice o konkurenciji jo uvijek bila nerazvijena, te je u znatnoj mjeri osnaena98 Bijelom knjigom o modernizaciji.99 Cilj decentralizacije u zakonu o konkurenciji je naveden u konanom rezimeu, para. 8: Komisija je sada shvatila da se treba koncentrirati na osiguranje efektivne konkurenciju time to e otkriti i zaustaviti prekogranine kartele i odrati konkurentne strukture trita.
Ibanez, br. 37 iznad, u 2.2.4. COM (2001) 428 finalni:Bijela knjiga o upravljanju u Evropi. 96 I. Harden, A Quel Avenir la Mise en Application Centralise du Droit Communautaire Peut-elle sAttendre? (2002) 3 RDUE 461-483 u 470. 97 Ibanez, loc. cit., iznad, br.42, u 2.7.2. 98 White Paper on Modernisation of the Rules Implementing Arts 85 and 86 of the EC Treaty, [1999] Slubeni glasnik C-132 p. 1. 99 P. Craig i G. de Burca, EU Law Text, Cases and Materials (tree izdanje, Oxford University Press, Oxford, 2003), Poglavlje 25.
95 94
- 270 -
Amadine Delsaux
Samim tim, Komisija e postati aktivnija u sudskom gonjenju ozbiljnih prekraja. Arrowsmithova tvrdi da selektivni pristup moe biti koristan jedino ako je dravni nivo djelotvoran tako da pojedinani podnosioci albi mogu favorizirati lokalni forum. Ovo bi omoguilo Komisiji da se fokusira na vane povrede propisa, ali isto tako i da se u sutini posveti pitanjima implementacije koja jedina mogu ublaiti probleme.1 3.2. Pojaani naini za provoenje od strane Komisije U Zelenoj knjizi Komisije takoer su obuhvaeni prijedlozi za jaanje procesa provoenja koji vodi Komisija, ukljuujui vea ovlatenja za istrage koje provodi Komisija, ime bi se prekraji lake razotkrivali, te ovlatenja za nametanje sankcija, kako bi se odvratilo od prekraja. Meutim, mnoge drave lanice usprotivile su se ovoj reformi, naglaavajui stalno opiranje drava lanica da se sve vee ovlasti povjere naddravnoj instituciji i to u tako osjetljivom podruju kao to su javne nabavke. Zbog toga posljednji Komunike jedva da i aludira na ideje koje su iznesene u Zelenom knjizi. Unato tome, veina ovih ovlasti postoji u zakonu o konkurenciji Evropske zajednice. Kao posljedicu toga, ovo treba ispitati kao primjer njihove djelotvornosti.
3.2.1. Ovlatenja provoenja istrage

Prvo, u skladu sa lanom 14. Propisa 17/62, jednom kada je postupak pokrenut, Komisija provodi istrage u oblasti konkurencije. lan 11. u okviru istog propisa daje Komisiji ovlatenje da od drava lanica i poduzea trai informacije kako bi ubrzala proces istrage. lan 14. ukljuuje stroga ovlatenja u istrazi budui da ga karakteriu njegove istrane odlike. Samim tim, Komisija moe zahtijevati pristup knjigama kompanije i izvjetajima o poslovanju koji se mogu kopirati. Komisija takoer moe traiti usmeno objanjenje i pristup svim prostorijama. Odredbu ine tri paragrafa. Drugi paragraf bavi se pitanjem dobrovoljne istrage, dok trei obuhvata istragu koja je nareena po osnovu odluke. Razlika je u vanosti, budui da poduzea nemaju nikakav izbor i obavezna su da se pokoravaju navodima u posljednjem paragrafu.2 Dana 27. septembra 2000. godine, Komisija je Vijeu podnijela nacrt propisa o implementaciji propisa o konkurenciji utvrenih u lanovima 81. i 82. EZ. Tekst je konano usvojen u 16. decembra 2002. godine i stupie na snagu 1. maja 2004. godine. Ovim propisom jo vie se osnauju ovlasti Komisije3, u tolikoj
Sue Arrowsmith, The Communitys Legal Framework on Public Procurement: The Way Forward at Last? [1999] 36 CMLR 13-49 na 38-39. 2 A. Albors - Llorens, EC Competition Law and Policy (Willan Publishing, Devon, 2002), p. 120. 3 J. H. J. Bourgeois, C. Humpe, The Commissions Draft New Regulation 17 (2002) 23. (2) ECLR
1
43-51 na 43.
- 271 -
Amadine Delsaux
mjeri da Komisija moe narediti inspekciju domova direktora, menadera i drugih lanova osoblja poduzea i udruenja poduzea o kojima je rije.4 Na slian nain, lan 20. (2) koji priznaje mogunost da se zapeati svaki poslovni prostor i knjige ili spisi u arhivi za vremenski period i do roka koji je potreban da se izvri inspekcija produbljuje istrane ovlasti Komisije. Zelena knjiga priznaje da su istrane ovlasti Komisije u oblasti nabavki nedovoljne i da se zbog toga slabi uinkovitost mjera i spremnost djelovanja Komisije da iste poduzme u oblasti javnih nabavki. Meutim, ini se da nastojanje da ovlasti Komisije u javnim nabavkama slue kao uzor za zakon Evropske zajednice o konkurenciji ide malo predaleko. Posebice, postoje razlike izmeu strana koje su predmetom istrage, budui da se zakon o konkurenciji prvenstveno odnosi na poduzea, a ne na drave lanice (ili indirektno ugovorne organe), a to je sluaj u oblasti javnih nabavki. Izuzetno osjetljivo pitanje bilo bi da se, na primjer, naredi pretres domova javnih dunosnika zato to se na njih sumnja da kriju informacije koje su u vezi sa dodjelom nezakonitog ugovora. Pa ipak, doima se da je jo uvijek bitno ojaati postojee ovlasti Komisije, s tim da se ima na umu da ove oblasti pokazuju znaajna odstupanja, to onemoguuje da se na administraciju primijeni bilo kakva asimilacija ili istrani apekti.
prikladnijim, jer prije stvara progresivno jaanje ovlasti nadzora koje ima Komisija, nego li radikalnu promjenu. Ovim se naglaava saradnja izmeu Komisije i nadlenih vlasti drava lanica. Od operatera se trai da odobre pristup objektima i prostorijama, zemljitu, sredstvima transporta ili drugim podrujima koja se koriste u poslovne svrhe5, a isto tako od drugih ekonomskih operatera da obezbijede relevantne informacije. Istrane ovlasti su vie ograniene i ne dozvoljavaju preiroko djelovanje.
mjesta i inspekcije koje provodi Komisija s ciljem da zatiti interese Evropske zajednice od prevare i drugih neregularnosti na itavo podruje ini se mnogo
Rjeenje u vidu proirenja Propisa 2185/96 koji se odnosi na provjere na licu
3.2.2 Kazne za prekraje

lan 15. (1) Propisa 17/62 doputa Komisiji da nametne kazne onda kada poduzea dostave netane ili nepotpune informacije. Na slian nain, Komisija moe odrediti kazne po osnovu lana 11. (5) kada poduzea uope ne dostave informaciju ili u sluaju kada se od poduzea prvo trai da to urade, a ona odbiju da udovolje odluci Komisije zahtijevajui namjenu takve informacije.6 Konano, Komisija ima mogunost da nametne kazne u sluaju da poduzea
4 5
lan 21. Propisa 1/2003 [2003] Slubeni glasnik L-1/1. lan 5. propisa 1/2003. 6 Bellamy i Child, European Community Law of Competition (5. izdanje, Sweet i Maxwell, London, 2001), para. 12.008.
- 272 -
Amadine Delsaux
namjerno ili iz nemara poine prekraj lanova 81. (1) i 82.7 Ove odredbe daju mogue primjere za propise o javnim nabavkama Evropske zajednice, budui da oni mogu imati ulogu u odvraanju, to dozvoljava Komisiji da odmah reaguje. im se ovo objavi, Komisija e, doista, biti u stanju da sudski goni drave lanice na osnovu relevantnih i tanih informacija.
3.2.3 Ovlasti Komisije da odredi privremene mjere

Nauka o pravu8 prepoznaje pravo da se privremene mjere usvoje onda kada je konkurenciji nanesena ozbiljna i nepopravljiva teta, ali ove mjere ne mogu trajati vie od godinu dana.9 Propis 1/2003 potkrepljuje ovo stajalite kroz kodifikaciju u lanu 8. Uz ovakav razvoj, trebale bi se smanjiti posljedice u oblasti javnih nabavki, budui da su u ovom sektoru privremene mjere najbitnije. Davanjem Komisiji prava da uvede privremene mjere znaajno bi se doprinijelo djelotvornosti provoenja propisa javnih nabavki Evropske zajednice. 4. Poboljanje sistema mirenja i atestacije kako bi se olakao rad Komisije 4.1. Mirenje
4.1.1. Sadanji sistem

Mehanizam mirenja uveden je u 4. poglavlju Direktiva o korektivnim mehanizmima u komunalijama kako bi, kod rasprava po pitanju nabavki koje su skupe i dugo traju, nadomjestio alternativna sredstva koja omoguavaju da se postigne mirno rjeenje. Zahtjev da se primijeni postupak mirenja moe formulirati svaka osoba koja smatra da je bila na udaru prekraja. Zahtjevi ovih razoaranih ponuaa mogu se uputiti Komisiji ili putem dravnih organa. Potom Komisija procjenjuje da li je razlog spora u navodno neispravnoj primjeni zakona Evropske zajednice. Ako je tako, Komisija alje upit ugovornom organu da li je voljan da uestvuje u postupku mirenja. Ako organ to ne eli, onda se postupak mirenja privodi kraju. Meutim, ako se ugovorni organ sloi sa tim, Komisija mora odmah predloiti koncilijatora koji se nalazi na listi akreditovanih nezavisnih osoba. Ugovara i ugovorni organ moraju se sloiti sa izborom kandidata kojeg imenuje Komisija, a obje strane ak imaju pravo odrediti jo jednog koncilijatora. U Direktivama se ne navodi nita po pitanju porijekla i nadlenosti tih drugih koncilijatora. Koncilijatori takoer imaju pravo izabrati jednu ili dvije osobe koje e ih savjetovati. Komisija ima pravo da odbije bilo kojeg od ovih strunjaka.
7 8 9
Competition The Reform of EC Investigatory Procedures (2000) 8.11(1) E.L. Monitor.
lan 15. (2) propisa 17/62 [1962] Slubeni glasnik 24. Sluaj 792/79R, Camera Care v. Komisija [1980] ECR 119.
- 273 -
Amadine Delsaux
Svakoj strani u postupku mirenja i osobi koja je zainteresirana za spor daje se mogunost da prui usmenu ili pismenu prezentaciju. U skladu sa lanom 10. (4), mirenje mora rezultirati dogovorom koji je u skladu sa zakonom Zajednice. Konano, Komisija se mora izvjestiti o ovom sporazumu i svakom rezultatu koji je postignut u toku procesa. Vrijedi pomenuti da lan 11. (2) predvia da postupak mirenja nee sprijeiti strane ili Komisiju da pokrenu postupak u okviru korektivnog mehanizma ili pod lanom 226. Samim tim, nadzorna uloga koju ima Komisija proima uspostavu postupka mirenja i njegovog ishoda.
4.1.2 Kritika
Neki smatraju da je mehanizam nezgrapan. Sumnjiva je i njegova navodna brzina. Trepte tvrdi da iako su ciljevi mirenja vrijedni svake pohvale, sredstva koja se odabiru u provoenju tog postupka su manjkava. Ovo moe posluiti kao objanjenje zbog ega se ne pribjegava ovom mehanizmu, kao to je istaknuto u Zelenoj knjizi. Od 1997. godine, podnesena su dva zahtjeva za mirenje, ali ih je ugovorni organ odbio.10 Trepte argumentira da je mehanizam mirenja neadekvatan i neefektivan. Kako on naglaava, mehanizam je neprikladan i u ovom pogledu se razlikuje od tradicionalnog mirenja, u koje je obino ukljuen jedan koncilijator. Postupak je dug i zbunjujui. Glavna kritika, meutim, upuuje se na nedostatak povjerljivosti. Izvjetaj koji se podnosi Komisiji o onome to je otkriveno kao i o svim postignutim rezultatima protivan je tradicionalnoj povjerljivosti koja vlada u odnosima izmeu koncilijatora i strana koje se odnose na treu stranu. Ovo slabi sistem: strane se boje da daju priznanje iz straha da ih kasnije ne bi otkrili. tavie, postoji rizik da bi Komisija mogla po svom sopstvenom nahoenju pokrenuti postupak na osnovu objavljenih informacija. 11 Efektivan sistem mirenja bio bi od koristi za smanjenje broja zvaninih rasprava po predmetu javnih nabavki i utedio bi vrijeme i sredstva kako stranama tako i Komisiji. Postupak mirenja trenutno se nalazi samo u Direktivama za pravna sredstva u sluaju krenja pravila u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija i ini se da je pravo vrijeme da se njegov opseg proiri na javne nabavke u cjelini. Ovo proirenje trebalo bi ii zajedno sa irokoobuhvatnim komunikeom o postojanju i funkcioniranju ovog postupka kako bi se suzbilo postojee neznanje ugovornih organa i dobavljaa, kao to je naglaeno u Zelenoj knjizi. Meutim, mehanizam prvo treba izmijeniti i dopuniti kako bi uspjeno ispunjavao svoju ulogu. Dovoljno je da se izmjene urade po pitanju brzine, imenovanja jednog koncilijatora i strunjaka. U vezi sa ovim, koncilijatoru treba povjeriti odgovornost nad sistemom i njegovim ishodom. Ovo se takoer odnosi i na pitanje povjerljivosti. Ako se pokua samo poboljati postojei sistem, mogu se
10
P. Trepte, Conciliation Under Directive 92/13: The Case for Reform (1997) 6 PPLR 205-210 na 205. 11 ibid., na 208.
- 274 -
Amadine Delsaux
pojaviti veliki problemi; ali uvoenje novog sistema koji predstavlja kombinaciju djelotvornosti, brzine i povjerljivosti moe nagnati strane da bude sklonije njegovoj upotrebi. Isto tako postavlja se pitanje koliko je Komisija stvarno u stanju da prati postupke mirenja. Da ponovimo, nedostatak sredstava i radne snage ograniava ulogu Komisije i navodi na pomisao da bi njena uloga trebala biti decentralizirana. Ipak, ope odredbe za akreditaciju i mogunost opih postupaka trebaju, bez sumnje, ostati u nadlenosti Komisije, budui da to pridonosi odreenoj harmonizaciji i izbjegavanju greaka.12 4.2. Atestacija
4.2.1 Sistem atestacije

Ubacivanje sistema atestacije u prijedlog za Direktive za pravna sredstva u sluaju krenja pravila u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija bio je rezultat politikog pritiska kojem je Komisija bila izloena.13 Na njegovom poetku, o ovom sistemu razmiljalo se kao alternativi za druge korektivne mehanizme kojom se osigurava usklaenost u smislu da organi ije su dodjele ugovora prole sistem potvrivanja imaju korist od zatite protiv obustave postupaka ili ak ponitenja odluka. Jedino im se moe se dosuditi novana kazna ukoliko nisu izvrili potrebnu modifikaciju da bi bili u skladu sa propisima nabavki. 14 Naela sistema atestacije u obliku u kojem su konano predstavljena, znaajno se razlikuju od prvobitne verzije. Organi ne mogu dobiti nikakvo izuzee od uobiajenih korektivnih mehanizama time to e se podvri postupku atestacije, ve samo dobijaju potvrdu (certifikat) koji potvruje njihovu opu usklaenost. lanovi od 3. do 7. uspostavljaju mehanizam, specificirajui da je na dravama lanicama da uspostave sistem potvrivanja i uine ga dostupnim. Francuska je osuena u sluaju Komisija v. Francuska15, jer nije uspjela promijeniti sistem potvrivanja prije isteka datog vremenskog roka. Francuska je dokazivala da je objava mogunosti i naimenovanje atestatora jednako vrijedno kao i prava promjena16, ali je Evropski sud pravde odbio ovaj argument.17 Slino tome, Velika Britanija je prekrila svoju obavezu, ali se na kraju suglasila kroz uvoenje Propisa 31 A o potvrivanju u Propise u oblasti energetike,
12 13
159-160. 15 Sluaj C-225/97, Komisija v. Francuska (1999) ECR I-3011. 16 M. Dischendorfer, Sluaj C-225/97, Komisija v. Francuska. Implementacija pravila Direktive za pravna sredstva u oblasti energetike, vodoprivrede, saobraaja, transporta i telekomunikacija u Francuskoj. (1999) 8 PPLR CS163-165 na CS163. 17 Sluaj C-225/97, Komisija v. Francuska, para. [37]; [1999] ECR I-3011.
M .A. Flamme, P Flamme, Le Droit Europen des Commandes Publiques: Aprs leur Rglemantatin, Voici les Recours (1990) 5548 Journal des Tribunaux, 318-326 u 325. 14 L. Gormley, Remedies in Public Procurement: Community Provisions and the United Kingdom u Lonbay i Biondi (eds.), Remedies for Breach of EC Law (John Wiley and Sons, 1997) pp. 155-164 na
ibid., na 210.
- 275 -
Amadine Delsaux
vodoprivrede, saobraaja, transporta i telekomunikacija. Ipak, upuene su kritike zato to pravne odredbe u UK nisu u dovoljnoj mjeri detaljne. 18 U skladu sa lanom 4. Direktiva o nabavci u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija, atestacija se odnosi na sve postupke dodjele i prakse koje spadaju pod Direktivu 90/531, a koje se periodino moraju revidirati. Ovaj mehanizam moraju voditi atestatori koji su neovisni o stranama i u potpunosti objektivni. Dodjela certifikata o atestaciji zasniva se na usklaenosti organa sa propisima. Koritenje sistema atestacije je neobavezno i stvar je izbora ugovornih organa. Gormley naglaava injenicu da atestacija nema nikakav pravni efekat: pa je samim tim korisna isto toliko kao i aka knjiica sa ocjenama u kojoj pie da se neko tog i tog dana lijepo ponaao. 19 Osim nedostatka pravnog uinka, mogu se primjetiti jo neke razlike izmeu prvobitnog sistema i onog koji je ubaen u Direktive. U Direktivama nije odreen nikakav fiksni vremenski period potreban da se izvri atestacija, to je ostavljeno na slobodu dravnim organima ili u krajnjem sluaju ugovornim organima. Nacrt sistema takoer je ukazao na to da bi se u certifikatu trebalo navesti da li je potencijalnim dobavljaima data jednaka ansa da osiguraju dodjelu ugovora i da daju druga opaanja po pitanju dodjele ugovora. Konano, sada se ne trai budui da se nalazilo u nacrtu, da se izvjetaj mora slati Komisiji, to moe dovesti do objavljivanja zbirnih izvjetaja.20
4.2.2 Koja su oekivanja

Smatra se da bi sistem potvrivanja mogao biti koristan kao komplementarna metoda u provoenju propisa o javnim nabavkama Evropske zajednice. Ovim sistemom moglo bi se pomoi Komisiji u obavljanju zadatka putem sistematinog slanja izvjetaja atestatora. U alternativnom smislu, ovaj sistem mogao bi postii cilj odvraanja ako bi se sankcije nametnule u sluajevima gdje nema atestacije.21 Mehanizam atestacije bi predstavljao korisno sredstvo kojim e se osigurati da svi prekraji ne samo oni koji su oiti izau na vidjelo i da se za njih izrekne odgovarajua presuda. Ovim bi se olakali problemi finansijskih izvora i ogranienja u popunjavanju radnih mjesta, koja negativno utiu na efektivnost uloge Komisije. Pa ipak, da bi bio u potpunosti efikasan, ovaj sistem treba izmijeniti u smislu da bude vie obavezujui i da se ne ograniava samo na oblast energetike, vodoprivrede, saobraaja, transporta i telekomunikacija. Ozakonjenje Evropskog standarda za atestaciju EN 4550322 u vezi sa atestacijom oslanja se na to da doprinese kvalitetu usklaenosti
18
277 u 264. 20 ibid., u 265 21 Arrowsmith, br. 7 iznad, na str. 938 22 C. Maund, The New Attestation Standard (1996) 5 PPLR CS38-43.
S. Arrowsmith, The Utilities Contracts (Amendment) Regulations 2001 and Establishment of a System of Attestation ih the United Kingdom (2002) 11 PPLR 164 na 4. 19 L. Gormley, The New System of Remedies in Procurement by the Utilities (1992) 1 PPLR 259 -
- 276 -
Amadine Delsaux
zakonodavstva.23 Ovo je navelo Irsku da uspostavi svoj sistem atestacije.24 Ako se u sistem atestacije unesu izmjene i dopune kao to je gore predloeno i standard bi se isto tako trebao dopuniti i izmijeniti kako bi se osiguralo djelovanje stroijeg sistema. Arrowsmithova ilustrira ogranienu prirodu sadanjeg sistema tako to ukazuje na status atestatora. U standardnom, detaljnom lanu 7. Direktiva izriito se navodi da atestatori moraju djelovati na nepristrasan i nediskriminatoran nain i da u tom pogledu ne smiju imati nikakve posebne interese. Ako je namjera da atestacjija ima vaniju ulogu, onda se trebaju ukljuiti i kriteriji nezavisnosti naprimjer, za uvanje sigurnosti statusa i poloaja atestatora. 25 U zakljuku, umjesto da slui samo da bi dotjeralo imid i reputaciju sektora komunalija i popravilo pouzdanje, atestacija treba da dobije pravni efekat kako Komisiji olakalo posao koji mora obaviti. 5. Uspostavljanje sistema Ombdusmena za javne nabavke Kao to je Lindhal26 navela, Privredna komora u Stockholmu predloila je da svaka drava lanica nominira Ombdusmana koji e osigurati prava dobavljaa. Za nadati se je da e ova institucija ispuniti ulogu koja se sastoji u nagovaranju i uvjeravanju, te da e informirati ugovorne organe o pravilima koja mogu primijeniti, a za koja oni esto i ne znaju. tavie, ta institucija bi bila korisno sredstvo putem kojeg bi dobavljai mogli da upuuju pritube, jer se oni obino boje da ujedu ruku koja ih hrani. Prema tome, Ombdusman bi imao ovlasti da pokrene istrani postupak u vezi sa postupkom dodjele i da potuje povjerljivost podnosioca pritube ako se odlui da poduzme pravne mjere. 6. Uspostavljanje komplementarne institucije: pilot projekat o organima provoenja 6.1. Prijedlog Komisije u vezi sa nezavisnim organima Zelena knjiga i Komunike koji je poslije objavila Komisija ukazuju na mogunost da drave lanice uspostave nezavisne organe provoenja koji su specijalizirani za podruje javnih nabavki. Komisija priznaje da nije superprovodilaki organ koji je u stanju da rijei sve sporove u oblasti javnih nabavki, jer nema dovoljno ljudskih potencijala i materijalnih sredstava da se nosi sa dinamikom sporova.27 Kao posljedica toga, Komisija smatra da bi preputanje jednog dijela posla i obaveza
Gormley, br. 19 iznad, u 265. S. Duffy, Establishment of Attestation System in Ireland (1997) 6 PPLR 27-34 na 27. 25 S. Arrowsmith, The EC Procurement Directives, National Procurement Policies and Better Governance: The Case for a New Approach (2002) 27 ELR 3 - 24 na 21. 26 E. Lindhal, Proposal to Establish a Public Procurement Ombdusman (1997) 6 PPLR CS218-220. 27 Komunike u 2.2.3.
24 23
- 277 -
Amadine Delsaux
dravnim organima njoj omoguilo da se posveti zadacima izrade propisa i rjeavanem sluajeva irom Zajednice ili onim sluajevima u kojima se postavljaju pitanja koja su vana za tumaenje. Prema rijeima Komisije: Ovi organi e sluiti kao take kontakta za brzo, nezvanino rjeavanje problema na koje se nailazi u dobijanju pristupa ugovorima i koji bi mogli saraivati jedni s drugima i sa Komisijom (...)28. Saradnja sa Komisijom dovela bi do pouzdanih statistikih podataka. Ovim organima bio bi povjeren zadatak da otkrivaju probleme divergentnog tumaenja, te da nastoje rijeiti pojedinane sluajeve. Ipak, njihova glavna uloga sastojala bi se u poboljanju sektora javnih nabavki putem pruanja savjeta ugovornim organima, kroz procjenu praksi javnih nabavki za usvajanje efikasnosti i verifikacije da su zahtjevi obaveznog izvjetavanja uspostavljeni ime drave lanice mogu obezbijediti statistike podatke Komisiji.29 U ovom pogledu, predvia se da e te dravne organe odlikovati potpuna nezavisnost i da e ih se ovlastiti pravom da prisile ugovorne organe da isprave greke u postupcima. 6.2. Pilot projekat nezavisnih organa Na poziv Komisije, est drava lanica ukljuujui Norveku, vicarsku, Luksemburg, Lihtentajn, Austriju, Irsku, Finsku, vedsku i Portugal ukljuile su se u pilot projekat, 10. decembra 1998. godine, u trajanju od tri godine, s tim da projekat dijelom finansira Komisija. Ovaj projekat nastao je kao rezultat incijative Danske. Ona je poblie naznaila da naglasak treba staviti na istraivanje alternativnih naina rjeavanja problema u postupcima nabavki u koje su ukljueni EZ proizvodi ili EZ dobavljai, te da fokus mora biti na brzim i uinkovitim sredstvima kako bi se uklonio problem diskriminacije koji pogaa operatere. Ovaj novi sistem nije uticao na postojee naine, budui da se potuju Direktive o uklaenosti i da je ouvana praksa obraanja Komisiji. 30 Preciznije reeno, pilot projekat ima tri jasna cilja. Prvi je da se uvide metodi pomou koji e se na brz i nezvanian nain ukloniti prepreke proboju do trita na dravnom nivou. Drugi cilj jeste u odreivanju naina za djelotvorne korektivne mehanizme, ujednaenu primjenu i na kraju pridravanje pravila koji se mogu osigurati. Posljednji cilj odnosi se na prenoenje izmeu drava lanica informacije u vezi sa tumaenjem i primjenom propisa o javnim nabavkama Evropske zajednice, posebno kada divergentan pristup moe dovesti do stvaranja prepreka u pristupu postupku nabavke. Takoer je specificirano da sekundarni ciljevi obuhvataju monitoring posebnih sektora i sakupljanje statistikih podataka. Izvjetaj o napretku projekta ukazuje na to da je uinjen korak naprijed kod razliitih drava lanica koje uestvuju. Npr. neke drave lanice (kao Italija)
Komunike u 2.2.3. Zelena knjiga u 3.44. 30 A. Haagsma, European Pilot Project on Remedies in Public Procurement (1999) 8 PPLR CS25 30 u 28.
29 28
- 278 -
Amadine Delsaux
su informirale o tome da namjeravaju provesti ili su ve provele prilagoavanja u (nezvaninim) sistemima za rjeavanja problema. Slino tome i Njemaka je uspostavila novi sistem za postupke kod zvaninih pritubi koji dozvoljava automatsku obustavu postupaka dodjele. S obzirom na razumijevanje propisa javnih nabavki, ovo se nije pokazalo kao potekoa u pristupu dodjeli ugovora. Konano, naglaeno je da, to se tie prekograninih sluajeva, dva glavna problema lee u tekoi da se obezbijedi informacija zasnovana na injenicama, te u ogranienoj moi ubjeivanja centralnih organa.31 Pilot projekat zahtijeva da drave lanice uspostave autentinu nezavisnu agenciju za provoenje.32 Komisija je ipak predloila da se koristi bilo koja od ve postojeih agencija i one, shodno tome, nisu sve bile nezavisne. Npr. pansko konsultativno vijee je povezano sa Ministarstvom ekonomije.33 Rizik je u tome to ne postoji pouzdanost, jer su agencije podlone kontroli od strane drava lanica i strahuje se da bi Drave mogle takvim agencijama zabraniti da otkrivaju one prekraje koji pogaaju odreene postupke od izuzetnog znaaja. Ovaj argument je ipak osporiv zbog toga to sudionici koji uestvuju rade to na dobrovoljnoj bazi.34 Iz pilot projekta moe se izvui lekcija da bi u budunosti bila potrebna nezavisnost. Ovo moe biti kontroverzno. Pa ipak, mnoge drave ve imaju takve nezavisne organe koji reguliraju pojedine sektore, kao to je Autorit de Rgulation des Tlcomunications u Francuskoj. Priznaje se, ipak, da postoji mogunost da se drave nerado odreknu svoje uspostavljene moi da nadgledaju sektor koji je iskljuivo u njihovom domenu. Tehniki modaliteti koji su potrebni da bi se osigurala nezavisnost su viestruki. Kao prvo, da bi im se garantirala nezavisnost od vlade, neophodno je da nakon njihovog imenovanja, lanovi uivaju beneficiju imuniteta i neopozivosti tako da se na njih ne moe vriti nikakav pritisak. to se tie njihove nezavisnosti u pogledu sektora, vano je da ne mogu djelovati na tritu kao operateri. Konano, ako vlada finansira organ moe se stvoriti veza na bazi poslunosti. Francusko konsultativno vijee osporilo je takav argument, jo 1989. godine.35 Ipak, predoena je alternativa: plaanje naknada od strane operatera koje se regulira. Ovo rjeenje ne ini se podesnim niti ita prikladnijim od direktnog finansiranja od strane vlade, jer u oblasti javnih nabavki postoje dva glavna protagonista: operateri i adiministracija. Posljednji nain da se osigura nezavisnost organa je da se Komisiji dodijeli ovlast da vri reviziju i pregled nad odlukama koje donose ove nove institucije. Drugi nedostatak koji je oslabio ovaj projekat lei u njegovoj proizvoljnoj i privremenoj prirodi. Nadalje, uzimanje uea u projektu koji je ve odmakao moe stvoriti tekoe, jer novopridolice nisu imale priliku da uestvuju u kreiranju propisa.
31 32 33 34
Informacija se moe dobiti na www.simap.eu.int Haagma, br. 30 iznad, u CS27.
Munoz, br. 27 iznad u 257. 35 Odluka 88-248 DC, rec.18, RJC I-339.
ibid.
- 279 -
Amadine Delsaux
Napokon, iako se raznolike osobine nezavisnih organa mogu smatrati dragocjenim, budui da, npr. predstavljaju razliite forme, ovo takoer uzrokuje odstupanja u ovlastima koje se dodjeljuju svakom organu, jer je dravama lanicama dozvoljeno da koriste postojee organe, ije su ovlasti ve bile uspostavljene. Svim organima trebalo bi dati jednake ovlasti tako da se Drave ne mogu osloniti na ogranienu prirodu ovlatenja dostupnih njihovom organu kako bi opravdale oskudnu prirodu prikupljenih informacija.36 7. Zakljuak Uprkos poveanom broju sluajeva kojima se bavi Komisija, ovoj instituciji nisu data odgovarajua sredstva da poduzme mjere protiv povrede propisa o javnim nabavkama Evropske zajednice. Ovo je rezultat razliitih faktora. Specifini instrument koji je dodijeljen Komisiji korektivni mehanizam - jeste samo osakaeni oblik doista inovativnih elemenata koji su prvobitno bili predloeni kako bi se uradile prilagodbe posebnim osobinama javnih nabavki, dok su postupci u lanu 226. neprikladni ako se imaju u vidu posebne odlike procesa nabavke. Neefikasnost uloge Komisije djelomino proizilazi iz stava drava lanica, koje se nerado odriu svojih ovlatenja u ovoj posebno osjetljivoj oblasti. Praksa Komisije, u koju spada proputanje da djeluje u okviru odgovarajuih vremenskih rokova, takoer je krivac za njenu nesposobnost da rijei odreene prekraje propisa javnih nabavki Evropske zajednice. Da bi se olakala ogranienja ovlasti datih Komisiji i njihovo funkciniranje u praksi, Zelena knjiga i Komunike predlau odreena poboljanja, ukljuujui proaktivniji pristup i selektivnu ulogu za Komisiju, te jaanje njenih moi. Miljenje je da je vano ouvati i ojaati intervencije koje poduzima Komisija, a to ima znaajne prednosti. Uloga Komisije se, bez obzira na to, treba nadopuniti drugim nainima kao to je poboljanje postupka mirenja i mehanizama atestacije. Oba postupka mogu imati uistinu znaajnu ulogu a priori za postupak provoenja. Komisija ima slobodu da poduzme mjere ako se ustraje na prekraju ili proces mirenja ne uspije. Bez obzira na to, ove postupke treba dopuniti i izmijeniti i proiriti na podruje nabavki u cjelini. Posljednje sredstvo koje je navedeno jeste uspostavljanje nezavisnih organa. Ove institucije bile bi nadlene i imale odgovarajue ovlasti usmjerene iskljuivo na javne nabavke. Najbitnije je, ipak, pitanje njihove nezavisnosti. Pilot projekat je pokazao da niti jedan od organa nije bio stvarno nezavisan. Ovo moe poveati problem koji bi se mogao javiti kada se Drave lanice ubjeuje da uspostave takve organe, ako se ova ideja usvoji. Ako nita drugo, sistemu nezavisnih organa moe se odati priznanje da predstavlja interesantnu inovaciju za odravanje provoenja propisa javnih nabavki EZ.
36
Munoz, br. 27 iznad u 257-258.
- 280 -
Centralizirana primjena u Poljskoj
Marian Lemke
www.javnenabavke.ba
Marian Lemke
7.1 Uvod Ovo poglavlje prouava centraliziranu primjenu u Poljskoj, kroz Ured za javne nabavke (UJN). Odjeljak 7.1 predstavlja uvod u Zakon o javnim nabavkama (ZJN) u Poljskoj (odjeljak 7.2) i objanjava pozadinu stvaranja UJN (odjeljak 7.3). Odjeljci 7.4 i 7.5 potom navode strukturu i funkcije tog ureda. Odjeljak 7.6 detaljno razmatra ulogu Ureda u odnosu na poljski Bilten o javnim nabavkama, odjeljak 7.7 objanjava kakva je administrativna uloga Predsjednika Ureda u postupcima nabavki (npr. pri odobravanju primjene postupaka koji nisu neogranieni postupci) i odjeljak 7.8 opisuje ulogu Ureda na poljima obuke i informacija. Odjeljak 7.9 prouava sistem albi na odluke u javnim nabavkama koji koriste neuspjeni dobavljai i ulogu Ureda u tom procesu, dok odjeljak 7.10 razmatra sistem ope revizije koju sprovode odjeli Ureda za nabavke. Odjeljak 7.11 predstavlja zakljuak. 7.2 ZJN u Poljskoj 7.2.1 Uvod u ZJN Prvi zakon o javnim nabavkama2 u Poljskoj je donesen 15. februara 1933. godine i bio je na snazi do 1939. godine. U periodu komunistikog reima prakticiran je sistem centralnog planiranja i oigledno nije bilo potrebe da se odvojeno regulira nabavka roba i usluga od strane drave i njenih institucija. Od 1989. godine, Poljska je krenula putem ka ekonomiji slobodnog trita, politikoj slobodi i demokratiji. Nakon uspostavljanja pravnog okvira za ekonomiju slobodnog trita, zapoinjanja privatizacije, ponovnog uvoenja politike slobode, ukidanja cenzure, i ponovnog uvoenja samouprave na prelazu izmeu 1980-tih i 1990-tih, poeo je teak proces reformiranja administrativne strukture i prilagoavanja iste zakonskim standardima i zahtjevima demokratske drave koja djeluje u okolnostima slobodnog trita. Jedan od elemenata tog procesa bila je primjena jasnih mehanizama od strane javnih institucija za nabavku roba i usluga od privatnih poduzetnika. Napori koje je poduzela vlada na prelazu izmeu 1991. i 1992. godine rezultirali su usvajanjem nacrta ZJN u avgustu 1993. godine. Nacrt je postao zakon nakon to ga je usvojio Parlament 10. juna 1994. godine i stupio je na snagu 1. januara 1995. godine. Od tada je napravljeno vie izmjena i dopuna tog zakona. (Zadnje i najznaajnije izmjene i dopune od 22. juna 2001. godine imale su za cilj potpuno usklaivanje poljskog zakona sa zahtjevima3 Evropske
1 2
Zakon od 15. februara 1933. godine o robama i graevinskim radovima za dravni trezor, samoupravu i institucije javnog prava (19. Journal of Law, Dz. U. 127.) i Regulativa Vijea ministara od 29. januara 1937. godine o robama i graevinskim radovima za dravni trezor, samoupravu i institucije javnog prava (13 Journal of Law, Dz. U. 92) koja je detaljno regulirala primjenu postupaka dodjele javnih ugovora. 3 Vidi takoe, D. Piasta, The Approximation of Polish Law on Public Procurement to the European Directives (2000) 9 Public Procurement Law Review 3.
Predsjednik 1997. - 2001., Ured za javne nabavke Republike Poljske.
- 283 -
Marian Lemke
unije (EU) zbog prijavljivanja za lanstvo u EU.) Usprkos razlikama koje su mnoge politike stranke u Poljskoj predviale u svojim programima, potpuna ujednaenost miljenja koja se odnose na osnovna pitanja javnih nabavki postigla se 1990-tih godina i traje do danas. ZJN iz 1994. godine, kao i glavne izmjene i dopune tog ZJN-a iz juna 2001. godine, Parlament je donio gotovo jednoglasno. Autori ZJN-a u Poljskoj su uspostavili pet glavnih, nezavisnih ali ponekad potencijalno konfliktnih, ciljeva. Prvo, zakon je trebao propisati mehanizme za borbu protiv korupcije. Slabost prema zloupotrebi i korupciji pojavi se svaki put kada javni zvaninici odluuju o ugovorima koji se finansiraju javnim novcem, a ija se vrijednost ne moe mjeriti sa njihovim zaradama. Korupcija donosi ogromne gubitke dravi, kvari dravnu slubu, smanjuje javno potovanje prema vlastima, poveava trokove poslovanja, sputava ekonomski rast i obeshrabruje strane ulagae. Korupcija bi se trebala sprijeiti i ograniiti primjenom otvorenih postupaka, jednakog i zajednikog pristupa informacijama, objektivnih kriterija za odabir najbolje ponude, obaveze da se biljee radnje i primjena efikasnih mehanizama revizije koji nisu u sklopu ugovornog organa. Drugo, konkurentni postupci za dodjelu javnih ugovora imaju za cilj da omogue ugovornom organu da odabere najpovoljniju ponudu (best value for money). Prilikom odabira najpovoljnije ponude ugovorni organ treba odabrati ugovaraa koji je vjerodostojan i osigurava izvrenje ugovora na najbolji mogui nain, u odreenom vremenskom roku, i s dostavom predmeta nabavke odgovarajueg kvaliteta. ZJN minimizira rizik da se odabere manje vjerodostojnih ponuaa. Tree, ZJN za cilj ima zatitu zakonskih interesa ekonomskih organa koji odlue da se prijave za dodjelu ugovora. ZJN sadri jedno od sredstava primjene ustavnog propisa o jednakosti zakona; osigurava mehanizme pravine konkurencije, daje svim organima koji su zainteresovani za datu nabavku iste mogunosti da se prijave za dodjelu ugovora prema ve objavljenim principima i kriterijima; i daje ovim organima efikasna sredstva zakonske zatite od nepravednih odluka. etvrto, ZJN bi trebao tititi javni interes koji se ne ogleda samo u efikasnom, tanom, jasnom, predvidljivom i asnom funkcioniranju javnih institucija, ve i u njihovim aktivnostima koje se izvode o najmanjem moguem troku dravnog budeta. Ekonomski aspekt postupaka javnih nabavki, koji se sadri od smanjenja javnih trokova zbog odabira ponuaa koji pruaju usluge odgovarajueg kvaliteta za najmanju moguu cijenu, je takoe vaan. Dodjela ugovora u konkurentnim prilikama dovodi do situacije u kojoj razliiti ponuai koji se prijavljuju za istu nabavku, podnose ponude sa najmanjim moguim cijenama (odravajui istovremeno kvalitet i ostale parametre iznad minimalnog zahtjevanog nivoa). Ponuai su kroz konkurentske dijaloge prisiljeni da smanje cijene, a ugovorni organi troe manje za odgovarajue usluge, to rezultira utedom u dravnom budetu.
- 284 -
Marian Lemke
Peto, oekivalo se da e ZJN biti sredstvo politike za zatitu industrijskog i domaeg trita. Tokom perioda tranzicije, dok se ne postigne potpuno EU lanstvo, ZJN ukljuuje mehanizme koji do neke mjere tite poljske robe i kompanije od strane konkurencije, i primjenjuje preferencijalni tretman domaeg kada se prijavljuju za dodjelu ugovora (iako se ne iskljuuje mogunost da strani ponuai uestvuju). Konano, mora se priznati da je do uvoenja ovog zakona u Poljskoj do neke mjere dolo pod pritiskom meunarodnih institucija (poput Svjetske banke, OECD i Evropskih zajednica), koje su primjetile da nedostatak odgovarajuih propisa na polju javnih nabavki predstavlja smetnju ekonomskim i upravnim reformama. Nacrt zakona bio je zasnovan na UNCITRAL-ovom modelu zakona4 i na direktivama5 o javnim nabavkama EU. Trokove poetnih radova na nacrtu finansirao je grant Svjetske banke, OECD-SIGMA (Podrka za unaprijeenje uprave i menadmenta u zemljama Centralne i Istone Evrope), a strunjaci su pruili neizmjernu pomo pri pisanju zakona i uspostavi institucija, a stvaranje Ureda za javne nabavke i primjena sistema, finansirani su od strane fonda PHARE-a (Pomo Poljskoj i Maarskoj za ekonomsku rekonstrukciju). Vrijedno je spomenuti da su u isto vrijeme poduzeti koraci da se reguliraju postupci dodjele javnih ugovora i u drugim zemljama Centralne i Istone Evrope6. U Slovakoj je donesen ZJN 263/19937 1. oktobra 1993. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1994. godine. U ekoj Republici ZJN 199/1994 je donesen 28. septembra 1994. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1995. godine. U Maarskoj je ZJN od 9. maja 1995. godine bio na snazi od 1. novembra 1995. godine. U Estoniji je ZJN donesen 31. maja 1995. godine, a stupio je na snagu8 1. januara 1996. godine. U Latviji je Zakon o javnim nabavkama donesen 24. oktobra 1996. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1997. godine. U Litvaniji9 je ZJN I-1491 donesen 13. avgusta 1996. godine. U Bugarskoj je ZJN donesen 9. jula 1999. godine. Rjeenja koja su usvojena u svim ovim zakonima su u mnogoemu slina, zbog usvajanja istog modela
UNCITRAL-ov model zakona o nabavci roba, radova i usluga koji je u originalnoj verziji odobren od strane Komisije Ujedinjenih nacija za meunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) u julu 1993. godine. 5 Direktiva Vijea 93/37/EEZ koja koordinira postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova; Direktiva Vijea 93/36/EEZ koja koordinira postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba; Direktiva Vijea 92/38/EEZ koja koordinira postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga; Direktiva Vijea 89/665/EEZ koja koordinira zakone, regulative i upravne odredbe koje se odnose na primjenu albenih postupaka za dodjelu ugovora o nabavci roba i radova; Direktiva Vijea 93/38/EEZ koja koordinira postupke nabavke za organe koji djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija; Direktiva Vijea 92/13/EEZ koja koordinira zakone, regulative i upravne odredbe 1 koje se odnose na primjenu pravila Zajednice u postupcima nabavke za organe koji djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija. 6 Vidi takoe C. Servenay i R. Williams, Introduction of a Regulatory Framework on Public Procurement in the Central and Eastern European Countries: The First Step on a Long Road (1995) 4 Public Procurement Law Review 6; E. Hpkes, Public Procurement in Central and Eastern Europe (1997) 6 Public Procurement Law Review 2. 7 Zamijenjeno novim Zakonom 263/1999 koji je donijet 14. septembra 1999. godine, koji je stupio na snagu 1. januara 2000. godine. 8 Novi Zakon od 19. oktobra 2000. godine stupio je na snagu 1. aprila 2001. godine. 9 Zakon o javnim nabavkama VIII-1210 od 3. juna 1994. godine, na snazi je od 1. oktobra 1999. godine.
4
- 285 -
Marian Lemke
(koji je uglavnom bio UNCITRAL-ov model zakona o javnoj nabavci roba, radova i usluga i EU direktiva o javnim nabavkama), kao i zbog bliske saradnje zvaninika koji su bili odgovorni za primjenu sistema javnih nabavki u ovim zemljama. U nekim od ovih zemalja uspostavljeni su odvojeni Uredi za javne nabavke u sklopu vladine administracije, koji su bili odgovorni za primjenu, a kasnije i za funkcioniranje novog sistema. U Poljskoj i Estoniji10 takve su institucije djelovale od poetka 1995. godine, u Litvaniji od 1999. godine, u Slovakoj od 2000. godine, a u Sloveniji od 2001. godine. U Maarskoj djeluje Vijee za javne nabavke od 1995. godine. U toku uspostavljanja osnove za sistem javnih nabavki u Poljskoj, izraena su vrlo suprotna miljenja o vie pitanja. Jedna rasprava se odnosila na temu da li jedan zakonski akt treba obuhvatiti sve vidove postupka za dodjelu ugovora u vezi sa svim vrstama roba, usluga i graevinskih radova. Predstavnici raznih sektora, naglaavajui specifinosti svojih sektora, zahtijevali su 'vlastite' zakone o javnim nabavkama, koji se odnose na, na primjer, pravne savjetodavne usluge, medicinske robe i medicinske proizvode, IT usluge i robe. Lobiranje sektora graevinskih radova je bilo izrazito jako. Predstavnici ovog sektora su se pozivali na rjeenja koja su prisutna u nekim zemljama EZ, gdje su javni graevinski radovi regulirani posebnim propisima. S druge strane, postignut je zajedniki pristanak da sve albene postupke regulira jedan zakon. Kao rezultat toga, jedan akt obuhvata sve vidove i sve vrste javnih nabavki. Posebni postupci (ali regulirani istim zakonom i odgovarajuim podzakonskim aktima11) odnose se i na vojne ugovore. Slina rjeenja (zasnovana na UNCITRAL-ovom modelu zakona) usvojena su u skoro svim centralno-evropskim zemljama (izuzimajui Sloveniju gdje su albeni postupci regulirani posebnim propisima12). Poljski zakon obuhvata cijeli proces dodjele ugovora, od poetka postupka do zakljuivanja ugovora. Ne regulira pitanja planiranja i finansiranja ugovora (to spada pod finansijsko pravo), niti pitanja izvrenja zakljuenih ugovora (to spada pod graansko pravo). Druga rasprava, koja se vodi i danas, odnosi se na vrijednosne razrede za javne ugovore koje regulira ovaj zakon. Visoki vrijednosni razredi (kao npr. 5,000,000 EUR po samom EU zakonu13) rezultiraju situacijom u kojoj se zakon primjenjuje samo za najvee nabavke; prosjean ugovorni organ nema puno veze sa odredbama koje reguliraju nabavke a broj postupaka nabavki koji su regulirani (i, na primjer, obavjetenja o nabavci) je vrlo mali. Niski vrijednosni razredi (predlagano je ak i 10,000 EUR) rezultiraju situacijom u kojoj se zakon primjenjuje u veini izdataka ugovornih organa i ugovorni organi ga primjenjuju skoro svaki dan, a broj reguliranih postupaka nabavki irom zemlje je veoma
Vidi takoe T. Annikve, The System of Regulation and Challenge Procedures for Public Procurement in Estonia: An Overview (1998) 7 Public Procurement Law Review 3.
11 10
Regulativa Vijea ministara od 20. augusta 1996. godine o posebnim postupcima za dodjelu javnih ugovora u svrhu dravne zatite, zatite dravnih tajni, prirodnih nepogoda i ostale vanih dravnih interesa (109 Journal of Law, Dz. U. 524, sa daljnim izmjenama i dopunama). 12 Zakon od 22. augusta 1999. godine o albenim postupcima u javnim nabavkama i ZJN od 5. maja 2000. godine. 13 Direktiva Vijea 93/37/EEZ.
- 286 -
Marian Lemke
velik. Obino su predstavnici ugovornih organa, tokom razgovora koji su se vodili, (u strahu od birokratskih prepreka i zakanjenja kao i od poveanja svakodnevnih trokova) pokuavali uspostaviti to vie vrijednosne razrede. S druge strane, predstavnici ponuaa su pokuavali da postignu upravo suprotno (tj. jednak pristup, javne informacije i potpunu zatitu tokom prijavljivanja za dodjelu ugovora malih vrijednosti). U procesu traenja kompromisa izmeu ove dvije tenje, uzete su u obzir i procjenjene institucionalne sposobnosti (procjenjeno je da se zbog tehnikih i organizacionih razloga, u Biltenu o javnim nabavkama svake godine moe objaviti oko 10 000 obavjetenja o nabavci). Konano, osnovni vrijednosni razred za primjenu odredbi ZJN-a je postavljen na 20,000 EUR. Dvije godine nakon implementacije ZJN-a, taj vrijednosni razred je podignut na 30,000 EUR. Vrijednosni razred je isti za robe, usluge i graevinske radove.14 Jedno vrijeme se vodila debata o tome da li bi zakon trebao obuhvatati samo trokove koje finansira centralni budet ili bi se trebao odnositi i na finansijske izvore samoodrivih jedinica koje su autonomne i nezavisne od dravne vlade. Pomisao na moguu smetnju u nainu na koji se novac troi, predstavnici ovih krugova su shvatili kao gotovo kao neprijateljski pokuaj naruavanja njihove nezavisnosti. Autori zakona su odluili, ipak, da sredstva ovakvih jedinica, koja na kraju krajeva dolaze od poreznih obveznika, jesu javna sredstva isto kao i novac koji troi vlada. Kao rezultat toga, ove jedinice, kao i jedinice centralne vlade, moraju potovati zakon o javnim nabavkama. Ipak, uzimajui u obzir njihov otpor, ovim nezavisnim jedinicama ustupljen je dui vacatio legis, koji im doputa da primjenjuju novi postupak javnih nabavki godinu kasnije od ostalih javnih organa. ZJN koji je usvojen u Poljskoj ne dozvoljava ugovornim organima da primjenjuju bilo koju vrstu preferencijalnog tretmana lokalnog pri dodjeljivanju javnih ugovora.15 Odbijeni su prijedlozi koji bi dozvolili da se rezervie nekoliko ugovora za lokalne kompanije (iz datog podruja ili regije), da se primjenjuju preferencije za cijenu koju nude ove kompanije u odnosu na ponuae iz drugih regija, ili da se objavljuju pozivi za uee u tenderu samo u regionalnim biltenima. Zagovornici takvih rjeenja su tvrdili da se politiki i ekonomski interes lokalnih vlasti ne odnosi samo na smanjenje njihovih trokova nego i zahtijeva borbu protiv nezaposlenosti i podrku poslovanjima koja djeluju u toj regiji. Ni argumenti za uvoenje preferencijalnog tretmana za mala i srednja preduzea nisu prihvaeni, iako su se njihovi zagovornici pozivali na odgovarajue propise koji se odnose na ovaj sektor koji je na snazi
Slini vrijednosni razredi su uspostavljeni u ostalim zemljama Centralne i Istone Evrope: u Sloveniji 25,000 EURA za robe i usluge, a 50,000 EURA za graevinske radove; u Slovakoj 11,000 EURA za robe i usluge, a 22,000 EURA za graevinske radove; u Litvaniji 17,000 EURA za robe i usluge, a 70,000 EURA za graevinske radove; u Estoniji 6,000 EURA za robe i usluge, a 32,000 EURA za graevinske radove. 15 U Slovakoj je dozvoljena primjena preferencijalnog tretmana u regiji da bi se pomoglo manje razvijenim podrujima, posebno onim u kojima je nezaposlenost visoka (lan 78. slovakog ZJN). Bugarski ZJN dozvoljava razmatranje dodatnih uslova poput zatite sredine, stvaranja novih radnih mjesta, posebno za osobe sa invaliditetom, i podravanja malih i srednjih preduzea (lan 22. stav (2) bugarskog ZJN).
14
- 287 -
Marian Lemke
u SAD.16 Slino tome, ZJN ne primjenjuje nijedan poseban mehanizam preferencijalnog tretmana domaeg za proizvode koji su dobri po okoli. Ekonomski pristup javnim nabavkama je prevladao i prihvaeno je da koritenje postupaka javnih nabavki za svrhe ostalih segmenata dravne politike moe prouzrokovati komplikacije u postupcima i poveanje (umjesto smanjenje) trokova javnih nabavki (jer su trokovi koji postoje za neke druge svrhe, i koji trebaju biti pod posebnim programima javne pomoi, prikriveni pod trokove javnih nabavki i tako rezultiraju uvoenjem diskriminatornih mehanizama). Izuzetak od ovog pravila, jednoglasno podran od strane politikih stranaka, su preferencijalni tretmani domaeg koji se, u skladu sa odredbama ovog zakona, primjenjuju za kompanije koje imaju sjedite u Poljskoj i za robe koje su proizvedene u Poljskoj.17 Bilo je jasno od samog poetka rada na aktu da njegova efikasnost uglavnom ovisi od efikasnosti albenih mehanizama. Takoe se pretpostavljalo da najefikasniju reviziju moe zapoeti ponua koji direktno uestvuju u postupku nabavke, i da bi zakon trebao obezbjediti efikasan mehanizam za zatitu od samovoljnih i ilegalnih odluka koje donose ugovorni organi. Ipak, dugo se nije postigao sporazum o metodama za rjeavanje prigovora koji su uloili ponuai, a koji se odnose na odluke ugovornih organa i rezultate postupaka nabavke. Razmotrena su etiri razliita modela za rjeavanje nesuglasica izmeu ponuaa i ugovornih organa:
graanski: sve sporove bi rijeili opi sudovi postupcima koji se

primjenjuju u ostalim sluajevima iz trgovakog prava; (kombinovano) upravno-graanski: sporove bi prvo rjeavao upravni organ, a albe na te odluke bi se predavale opem sudu (graanskom), koji bi presudio sluaj;18 upravne odluke, moe se uloiti alba drugom upravnom organu superiornom upravnom organu ili posebnoj centralnoj instituciji koja se bavi pitanjima javnih nabavki, i na ije odluke se kasnije moe uloiti alba Vrhovnom upravnom sudu;19 zasnovano na arbitrai.
upravni: na odluke ugovornih organa, koje se tretiraju kao sve druge
U teoriji bi prvi i drugi modeli (koji bi krajnju odluku prepustili opim sudovima) bili najprihvatljiviji. Tvrdilo se da je ZJN ustvari dio graanskog prava jer
16
Meu ostalim zemljama iz Centralne i Istone Evrope, preferencijalni tretaman domaeg se primjenjuje u Latviji, Maarskoj, Sloveniji i ekoj Republici. U Estoniji, Litvaniji, Bugarskoj i Slovakoj se ne primjenjuje preferencijalni tretman domaeg. Kao dio procesa za prijem u EU, preferencijalni tretman domaeg e se ukinuti u svim zemljama kandidatima. 18 Takav postupak se u Poljskoj primjenjuje za albe na odluke Predsjednika Ureda za zatitu potroaa i konkurencije (Ured za anti-monopol). 19 U Poljskoj, Vrhovni administrativni sud ne smije modificirati neispravnu odluku, ali je smije ponititi, opovrgnuti ili proglasiti da nije u saglasnosti sa zakonom.
Vidi takoe S. Greenwold, A. Cox, The Legal and Structural Obstacles to Free Trade in the United States Procurement Market (1993) 2 Public Procurement Law Review 237; S. Schooner, Mixed Messages: Heightened Complexity in Social Policies Favouring Small Business Interests (1998) 8 Public Procurement Law Review 3.
17
- 288 -
Marian Lemke
regulira postupke za zakljuivanje graansko-pravnih ugovora, i na osnovu toga, svi sporovi u vezi sa njegovom primjenom, bi trebali biti rijeeni kao i ostali graanski sluajevi. Nije vano to je jedna od ugovornih strana javni organ jer je osnovni princip graanskog prava jednakost subjekata: kada vladini organi kupuju robe ili usluge oni ne koriste svoje superiorne ovlasti, ve kao i ostali privatni organi uestvuju u procesima trita ravnopravno. Ipak, praktini argument protiv gore navedenih rjeenja je prevladao - rasprave na graanskim sudovima su skupe i traju mjesecima, ak i godinama, to znai da zahtjev za brzo i efikasno20 rjeenje rasprava vezanih za javne nabavke nije mogao biti zadovoljen. Iz istog razloga upravni postupci ne bi bili odgovarajui ne bi osigurali jednakost ugovornog organa i ponuaa, niti nezavisnost21 albenog organa od ugovornog organa. Uzimajui u obzir zahtjev za brz i efikasan pregled ponuaevih prigovora od strane institucije koja je neovisna o ugovornim organima, konano je odlueno da e se, unutar ZJN-a, osnovati novi, posebni sistem arbitriranja, napravljen po modelu arbitranog postupka. Dok se pripremao nacrt ZJN-a, raspravljalo se da li bi bilo dovoljno da se ugovornim organima da obaveza da objavljuju obavjetenja o nabavci u meunarodnoj, dravnoj ili lokalnoj tampi ovisno o vrijednosti ugovora. Odluilo se, ipak, da e osnivanje novog slubenog glasnika (Biltena o javnim nabavkama) konano biti jeftinije na dravnom nivou. Ukupni iznos za komercijalna obavjetenja raznih javnih institucija e jasno prei izdatke koji se odnose na osnivanje novog biltena ak i ako bi se to u potpunosti finansiralo iz dravnog budeta. Dodatno, skupljanje svih informacija o javnim nabavkama na jednom mjestu e pruiti ponuaima bolji pristup (koji bi u drugom sluaju morali da trae informacije iz mnogobrojnih izvora) i kao rezultat toga smanjuje ukupnu cijenu pristupa informacijama. Isti razlozi su bili iza odluke da se odbiju ideje da se stvore sektoralni i/ili regionalni bilteni. 7.2.2 Osnovni principi ZJN Poljski ZJN regulira postupke nabavke roba, usluga i graevinskih radova od strane organa javnih vlasti (vladine administracije centralne i lokalne, samoupravne administracije, parlamenta i sudova) i njihovih podreenih organizacijskih jedinica; dravnih pravnih lica ije se aktivnosti finansiraju javnim sredstvima (univerziteti, kole itd.); dravnih organizacijskih jedinica koje izvode javne komunalne funkcije; zadruga, fondacija i asocijacija do mjere do koje upravljaju javnim fondovima; jedinica javnog zdravstva; javnih radija i tijela javnog emitiranja; i svih organa, ukljuujui i privatne organe koji izvode javne komunalne funkcije u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija.22
Vidi lan 1. stav (1) Direktive Vijea 89/665/EEZ. Vidi lan 2. stav (8) Direktive Vijea 89/665/EEZ. 22 Primjena postupaka javnih nabavki za ove organe u skladu sa Direktivom Vijea 93/38/EEZ je rezultat izmjena i dopuna iz 2001. godine, koje e stupiti na snagu 1. januara 2003. godine.
21
20
- 289 -
Marian Lemke
ZJN se primjenjuje (sa odreenim izuzecima) u nabavkama koje se vre u situaciji u kojoj se dogodila prirodna nepogoda ili postoji direktna opasnost da se ona dogodi, koje se vre i provode u inostranstvu, i iji predmet ukljuuje naoruanje ili vojnu opremu, iji predmet pokrivaju dravne tajne, i koje ukljuuju znaajan interes za sigurnost drave. ZJN ima est postupaka za provedbu javnih nabavki. To su neogranieni postupak, ogranieni postupak, dvo-stepeni postupak, pregovori sa zadranom konkurencijom, zahtjev za ponude, i direktni sporazum. Posebne odredbe se primjenjuju za konkurse za izradu idejnog rjeenja za radova (usluge) na polju arhitekture i planiranja gradova. Gore navedena lista postupaka nabavki je u principu u saglasnosti sa UNCITRAL-ovim modelom zakona.23 Ipak, nakon izmjena i dopuna koje su usvojene 2001. godine, poljski postupci su, usprkos razlikama u terminologiji, u skladu sa postupcima koji su ukljueni u direktive EU.24 Neogranieni postupak odgovara otvorenom postupku a ogranieni postupak ogranienom postupku. Dvo-stepeni postupak se slae sa pregovarakim postupkom sa prethodnom objavom obavjetenja o dodjeli ugovora, a pregovori sa zadranom konkurencijom odgovaraju pregovarakom postupku bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o dodjeli ugovora, ali ukljuuju vie od jednog ponuaa. Direktni sporazum odgovara pregovarakom postupku bez prethodnog obavjetenja o dodjeli ugovora ali ukljuuje samo jednog ponuaa. Zahtjev za ponude nema ekvivalenta u direktivama EU, ali se moe primjeniti samo za nabavke ispod vrijednosnih razreda koji su definirani u direktivama. Neogranieni postupak kao najotvorenija, transparentna, objektivna i konkurencijska metoda odabira najbolje ponude, predstavlja osnovni postupak. Ostali postupci se mogu primjenjivati samo u posebnim sluajevima i uslovi njihove primjene su definirani u ZJN.25 Slino rjeenje, kojim se dala prednost neogranienom postupku, bilo je prisutno i u poljskim propisima o javnim nabavkama iz 1930-tih godina.26 Odredbe ZJN-a detaljno definiraju metodu provedbe u svakom postupku. ZJN definira zahtjeve koje moraju ispuniti poduzetnici koji se prijavljuju za dodjelu ugovora, kao i situacije u kojima mogu biti iskljueni iz postupka nabavke i odredbe za prihvatanje ili odbijanje njihovih ponuda.
23 24
Vidi lanove 46. do 51. UNCITRAL-ovog modela zakona. Vidi takoe D. Piasta, The Approximation of Polish Law on Public Procurement to the European Directive (2000) u Public Procurement Law Review 3. 25 Poput estonijskog ZJN (lan 54.), bugarskog ZJN (lan 14.) i slovenskog ZJN (lan 17.). 26 Ovaj princip je odran 2001. godine, u toku usklaivanja poljskih regulativa o javnim nabavkama sa direktivama EU, iako su otvoreni postupak i ogranieni postupak isti po direktivama EU. Ipak, odlueno je da e poljski zakon biti stroiji u ovom pogledu. Slino rjeenje je usvojeno u Njemakoj uporedi A. Boesen, Vergaberecht. Kommentar zum 4. Teil des GWB (Bundesanzeiger Verlag; 2000), str. 274 (komentar na 101 Nb. 55).
- 290 -
Marian Lemke
7.3 Osnivanje UJN Bilo je mnogo polemika zbog ideje o osnivanju UJN-a. Protivnici ovakvog rjeenja su tvrdili da je bilo kakav novi i odvojeni ured koji se bavi pitanjima javnih nabavki u sutini bespotreban, i da moe samo poveati bespotrebnu birokraciju, usporiti investicijske procese, uzrokovati zakanjenja u postupcima javnih nabavki, duplicirati funkcije koje obavljaju ve postojee dravne institucije, ograniiti nivo nezavisnosti ugovornih organa i rezultirati u pretjeranoj koncentraciji vlasti koja se bavi troenjem javnog novca na jednom mjestu ime se poveava rizik za korupciju. Predloili su da funkcije javnih nabavki moe, umjesto takvog ureda, obavljati jedna od postojeih institucija (poput ureda za anti-monopol) ili se te funkcije mogu podijeliti27 na vie ministarstava (Minstarstvo ekonomije, Ministarstvo finansija, Ured Vijea ministara), ili svako ministarstvo moe biti zasebno odgovorno za svoje nabavke. Razgovaralo se o razliitim prijedlozima da se UJN smjesti u vladinu strukturu. Neki su smatrali da treba biti odgovoran Vijeu ministara direktno, dok su drugi htjeli da bude podreem jednom od ministarstava. Nije bilo sumnje, ipak, da je predloeni ured trebao biti dio vlade, to znai da rjeenje koje je prihvaeno u Maarskoj (gdje Vijee o javnim nabavkama odgovara samo Parlamentu, a ne vladi) nije ni razmatrano. Takoe se razmatralo da li bi ured trebao jednolani organ ili kolektivno tijelo, poput Poljskih sigurnosti i komisije za razmjene ili maarskog Vijea za javne nabavke, koji se sastoji od dvadeset i jednog lana koji predstavljaju vladu, dravnu asocijaciju samoupravnih organa, privredne komore, organizacije radnika i Maarsku akademiju nauka.28 Konano, shvatilo se da novi ZJN daje vladi nove i dodatne obaveze koje zahtijevaju uspostavljanje potpuno novih mehanizama (centralno objavljivanje obavjetenja o javnim nabavkama, odravanje evidencije o javnim nabavkama, pregled albi koje su podnijeli ponuai), i da primjena podrazumijeva nove vjetine, to zahtijeva obimnu obuku za uposlene u upravi. Stoga je odlueno da se uspostavi UJN. Novi, mali ured bez bilo kakve lokalne strukture, trebao je da se bavi iskljuivo pitanjima javnih nabavki. Glavni razlog za usvajanje ovog rjeenja za troenje javnih sredstava bio je strah da se novi zakon nee primjenjivati ispravno. UJN je prvenstveno dobio uloge koordiniranja i organizacije na polju javnih nabavki. Njegova funkcija je bila i da 'centralizira znanje i iskustvo'. Ipak, kao rezultat gore nabrojanih strahova, vlasti koje donose odluke u UJN-u su jasno ograniene. Funkcije revizije (pregled ispravne primjene postupaka nabavki) su podijeljene po raznim dravnim institucijama. Da bi se osnaila pozicija UJN-a i nezavisnost ministarstava, koja su najvei ugovorni organi, Predsjednik UJN-a je odgovoran direktno Premijeru vlade. Zbog potrebe za
Na primjer, u Latviji reviziju primjene ZJN od strane vladinih i samnoupravnih jedinica obavlja Glavni odbor za nadzor, dok albe na vladine ugovore razmatra posebna komisija koju je odredio Ministar finansija koji je takoe odgovoran za stvaranje detaljnih uputstava za pripremu i dodjelu ugovora o nabavci. 28 lanovi 11. i 12. maarskog ZJN.
27
- 291 -
Marian Lemke
efikasnou i jasnom odgovornou, ideja da se osnuje kolektivno tijelo je konano odbijena. 7.4 ta UJN ne radi? Prije nego to poblie pogledamo funkcije UJN-a, vrijedi spomenuti ta ovaj ured ne radi- posebno funkcije koje su vezane za javne nabavke koje ured nije odgovoran obavljati, a za koje se oekuje ili ih provode sline institucije u regiji. Prvo, UJN ne kupuje robe, ne dodjeljuje ugovore u ime ostalih organa, i nije veleprodajna agencija koja sprovodi centraliziranu kupovinu za vladin sektor. Sistem javnih nabavki u Poljskoj je decentraliziran i organi koji imaju obavezu da primjenjuju odredbe ZJN-a su u ovom pogledu potpuno nezavisni i sprovode postupak nabavki u svoje ime. UJN takoe ne dodjeljuje sredstva za finansiranje javnih ugovora (to je ovlast parlamenta koji donosi propise o budetu i ministarstva finansija). Nije potrebna saglasnost UJN-a za otvaranje postupka nabavke; i UJN ne odobrava (i ne moe opovrgnuti) postupke koje sprovode ostali ugovorni organ. Takve ovlasti, koje su sadrane u pravu da se opovrgne bilo koja nabavka u toku postupka, na primjer ima slovaki UJN;29 UJN ne uestvuje u procesu kvalifikacije kandidata i ocjenjivanja ponuda. to se tie primjenjivanja, uposlenici UJN-a ne pregledaju albe i prigovore koje su podnijeli ponuai tokom postupaka nabavki (to je sluaj u Litvaniji, Estoniji i Slovakoj). UJN takoe ne smije nametati kazne za krenje postupaka javnih nabavki. Umjesto toga, smije obavijestiti odgovarajua tijela (Disciplinarnu komisiju koja je podreena Ministru finansija) o krenju odredbi ZJN-a. U ovom smislu razliit je od slovakog UJN-a koji smije nametati kazne ugovornim organima.30 UJN nema listu licenciranih kompanija, koje se mogu prijaviti za dodjelu ugovora (takvu listu ima, na primjer, slovaki UJN31), niti ikakvu zvaninu 'crnu listu' organa koji su iskljueni iz postupaka nabavki. U vezi sa kvalifikacijama i obukom kadrova, UJN ne izdaje certifikate fizikim licima, kojim bi oni bili ovlateni da sprovode postupke nabavki. Ti procesi obuke i selekcije uposlenika koji su odgovorni za sprovoene postupaka nabavki su preputeni efovima odreenih institucija. Ovo je opet suprotno situaciji u Slovakoj gdje postupke nabavke mogu sprovesti samo ovlateni uposlenici koji su proli kroz obuku, i koji su ispitani i registrirani na zvaninoj listi slovakog UJN-a32). Trenutno, UJN ne odrava zvaninu listu centara za obuku ili predavaa koji imaju ovlatenja da vode seminare o pitanjima javnih nabavki. Takvu obuku mogu sprovoditi sve institucije.
29 30
lan 87. slovakog ZJN. lan 90. slovakog ZJN. 31 lanovi 70. 76. slovakog ZJN. 32 lanovi 57. 69. slovakog ZJN.
- 292 -
Marian Lemke
Konano, UJN nije ukljuen u procese izvravanja ugovora o nabavci. Ne razmatra kvalitet izvrenih ugovora, niti rjeava mogue polemike ili nesuglasice izmeu ugovornog organa i ugovaraa. To spada u nadlenost graanskih sudova koji se bave komercijalnim pitanjima. 7.5 Struktura i funkcije UJN-a UJN-om predsjedava predsjednik, kojeg je imenovao direktno Premijer, i zamjenik predsjednika kojeg je imenovao Premijer na zahtjev predsjednika. Tanije, predsjednik je centralni organ vladine uprave, koji je kompetentan da rijeava pitanja javnih nabavki, dok ured podrava predsjednikove funkcije. Predsjednik i zamjenik predsjednika Ureda nisu lanovi dravne slube i obino se otputaju kada se formira nova vlada. ZJN ne propisuje poseban postupak za imenovanje i otputanje predsjednika UJN-a, za razliku od slovakog UJN-a koji nalae da se predsjednik i zamjenici predsjednika biraju na mandat od pet godina i njihovo otputanje prije isteka tog perioda je dozvoljeno samo pod tano odreenim okolnostima.33 Vijee je savjetodavno tijelo predsjednika. lanove Vijea imenuje i rasputa Premijer na zahtjev predsjednika. Vijee se sastoji od lanova parlamenta (predstavnika svih politikih stranki, i vladinih i opozicije), ugovornih organa (i sa centralnih i sa lokalnih upravnih nivoa), asocijacija dobavljaa i ugovaraa, dravnih revizionih institucija i strunjaka u pitanjima javnih nabavki. Vijee obino odrava sastanke svaka dva ili tri mjeseca. Glavne funkcije34 UJN-a su da pripremi nacrte pravnih aktova o javnim nabavkama, da izdaje Bilten o javnim nabavkama, da izdaje odluke koje su vezane za primjenu ZJN, i da organizira i prui administrativne usluge za arbitracijska sasluanja koja su vezana za albe koje su podnijete tokom postupaka nabavki. 7.6 Bilten o javnim nabavkama Pravilo o nediskriminaciji ili princip jednakog tretmana ponuaa je osnova mnogih sistema javnih nabavki. Shodno tome, princip transparentnosti postupaka javnih nabavki se takoe openito koristi. Da bi se osigurao jednak tretman svih ponuaa (ukljuujui i potencijalne koje ugovorni organ moda jo ne poznaje) i da bi se ispunili zahtjevi o nepristrasnim postupcima, ugovorni organi moraju ispuniti zahtjev za transparentnost u svim fazama postupka, i prikazati javnosti sve znaajnije informacije. Samo pod takvim okolnostima potencijalnim ponuaima mogu biti ponuene potpuno jednake prilike.
33 34
lanovi 81. i 82. slovakog ZJN. Funkcije UJN-a su detaljnije opisane u Dodatku.
- 293 -
Marian Lemke
Pricip transparentnosti postupaka nabavki osigurava poljski ZJN u kojem postoje odredbe koje obavezuju ugovorni organ da objavi obavjetenja o predloenim i stvarnim postupcima nabavke, kao i o rezultatima tih postupaka. Obavjetenja su poprilino detaljna, jer je svrha njihovog objavljivanja da prue svim potencijalnim ponuaima razumljive i tane informacije tako da im stvarno uee u tim postupcima omogui da planiraju takvo uee u budunosti i da razmotre da li je zakljueni postupak u skladu sa zakonom. Metoda objavljivanja obavjetenja bi trebala osigurati opi, lak, brz i jeftin pristup informacijama. Poljski ZJN obvezuje sve ugovorne organe da objave svoja obavjetenja. Takoe obvezuje UJN da izdaje posebni slubeni glasnik koji se naziva 'Bilten o javnim nabavkama' (BJN), koji se bavi iskljuivo obavjetenjima o javnim nabavkama. Organizacijska jedinica UJN-a koja je odgovorna za izdavanje Biltena je Odjel za Bilten o javnim nabavkama. Dunosti tog odjela ukljuuju ozmeu ostalog: (i) registriranje obavjetenja koja se trebaju objaviti u Biltenu, razmatranje formalne i pravne strane tih obavjetenja i obavjetavanje ugovornih organa o metodama ispravljanja greaka prije objavljivanja obavjetenja u Biltenu; (ii) razmatranje uputa o tome kako pripremiti obavjetenja za objavljivanje u Biltenu; (iii) pripremanje Biltena za publikaciju; (iv) saradnja sa tipografskim postrojenjima koja su odgovorna za tampanje Biltena; i (v) odravanje baze podataka informacija koje se objavljuju u Biltenu. Dodatno, po prijemu Poljske u EU, Odjel za Bilten o javnim nabavkama e obavljati dunosti koje se odnose na objavljivanje obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku Evropskih zajednica poljski ugovorni organi nee obavjetenja sami slati, ve e to ii preko ove UJN-ove jedinice. Originalno je ZJN, kakav je usvojen 1994. godine, zahtijevao da se u Biltenu objavljuju sva obavjetenja koja su vezana za: neogranieni postupak (preko 30,000 EUR); ogranieni potupak (ako procijenjena vrijednost ugovora prelazi 30,000 EUR); dvo-stepeni postupak (preko 30,000 EUR); preliminarne kvalifikacije (iznad vrijednosnih razreda, u zavisnosti od primjenjenog postupka); pregovore sa zadravanjem konkurencije (preko 200,000 EUR); i zahtjev za ponude (preko 200,000 EUR). Takoe se zahtijevalo da se rezultat svakog postupka objavi ako je sam postupak prethodno najavljen u Biltenu (i kada se dodjeljuje ugovor i kada se ponitava postupak).35 ZJN, sa izmjenama i dopunama iz 2001. godine, takoe propisuje i objavljivanje obavjetenja unaprijed za: javne nabavke koje su planirane za odreenu kalendarsku godinu iznad vrijednosti od 500,000 EUR; zakljuivanje bilo kakvog ugovora za vrijednost iznad 30,000 EUR bez obzira na postupak koji se primjenjuje i mogui nedostatak prethodnog objavljivanja obavjetenja o nabavci u Biltenu; i ponitenje postupka nabavke (ako je nabavka objavljena u Biltenu). Takoe zahtijeva objavu obavjetenja o postupcima dodjele ugovora u sluaju neogranienog postupka, ogranienog postupka i dvo-stepenog postupka u vrijednosti iznad 300,000 EUR, i za odreene postupke
Prije nego to su izmjene i dopune iz 1997. godine stupile na snagu, objavljivala su se samo obavjetenja o izboru ponude; nisu se objavljivale informacije o ponitenju postupka.
35
- 294 -
Marian Lemke
predkvalifikacije. Ipak, vie nije obavezno objavljivanje obavjetenja kada se koriste postupci pregovora sa zadranom konkurencijom i zahtjev za ponude. Izmjene i dopune ZJN-a iz 2001. godine takoe reguliraju objavljivanje obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku Evropskih zajednica, u skladu sa odgovarajuim zahtjevima iz direktiva. Ipak, odgovarajue odredbe e stupiti na snagu tek kada Poljska bude primljenja u EU. ZJN definira koje informacije treba ukljuiti u obavjetenja o nabavkama. Na primjer, obavjetenje o rezultatu postupka nabavke mora sdravati ime i adresu ugovornog organa, opis predmeta nabavke, mjesto i datum objavljivanja obavjetenja o nabavci, broj podnijetih ponuda, broj odbijenih ponuda, najniu i najviu ponuenu cijenu, cijenu odabrane ponude, i, ako je primjenjivo, osnovu za ponitenje postupka nabavke. Detaljni formulari za obavjetenja o nabavkama, zajedno sa uputama za popunjavanje, ukljueni su u podzakonske akte.36 Bilten o javnim nabavkama sadri samo37 obavjetenja o nabavkama koja su propisana ZJN-om.38 Ne sadri dokumente koje izdaje UJN (poput pravnih savjeta ili tumaenja odredbi ZJN-a), niti dokumente koje izdaju ponuai (ukljuujui obavjetenja). Ugovorni organi su duni da poalju obavjetenja o nabavci da se objave u Biltenu u UJN-u, ali im je dozvoljeno39 da informiraju potencijalne ugovarae na druge naine objavljivanjem obavjetenja, slanjem pozivnica odabranim kompanijama, kroz privredne organizacije ili objavljivanjem na internetu. Ipak, ovo se moe uraditi samo nakon objavljivanja u Biltenu. Odredbe ZJN-a obavezuju UJN da objavi obavjetenja o nabavkama u Biltenu ne kasnije od deset dana nakon prijema u ured. U skladu sa lanom 14. (a), paragrafom 3. ZJN, predsjednik UJN-a odbija da objavi obavjetenja koja nisu u skladu sa zahtjevima koje daje ZJN. Gore pomenute odredbe tako stavljaju UJN pod obavezu da ispitaju ex ante tanost obavjetenja koje pripreme ugovorni organi. Proces ispitivanja se ne odnosi na vrijednost odluke o odabiru predmeta javne nabavke (t.j. ta i kada se treba izgraditi ili kupiti), ve samo na formalnu saglasnost opisa predmeta nabavke i uslova postupka sa odredbama ZJN-a. Iz ovog razloga predsjednik UJN-a moe odbiti da objavi obavjetenje: koje ne sadri sve zahtijevane elemente (na primjer, kriterije za izbor ponuaa ili rokove za izvrenje ugovora); koje sadri opis predmeta nabavke koji nije u skladu sa odredbama ZJN-a (kada se odnosi na odreenog ponuaa i ne dozvoljava ekvivalentne ponude); koje postavlja nepravilne rokove za predaju ponude (krae nego to su definirani ZJN-om); ili ako ugovorni organ nije ispunio formalne zahtjeve (na primjer, ako je primjenio, bez Predsjednikove saglasnosti, postupak koji nije neogranieni
Regulativa Predsjedavajueg Vijea ministara od 7. novembra 1997. godine o formularima za obavjetenja o javnim nabavkama koja se trebaju objavljivati u Biltenu o javnim nabavkama i o dodatnim informacijama koje treba ukljuiti u obavjetenja o nabavci (138 Journal of Law, Dz. U. 930); novi formulari za obavjetenja iz zakona iz 2001. godine se pripremaju. 37 Plus lista arbitrara. 38 Izmjene i dopune iz 2001. godine dozvoljavaju, u saglasnosti sa Predsjednikom UJN-a, objavljivanje obavjetenja koja nisu obavezna u Biltenu o javnim nabavkama (ugovori manje vrijednosti). 39 U Slovakoj je ugovorni organ duan objaviti obavjetenje koje se odnosi na ugovore vee vrijednosti u Biltenu i u meunarodnoj tampi (lan 21. stav (3) (a) slovakog ZJN).
36
- 295 -
Marian Lemke
postupak, ili postupak koji ne primjenjuje preferencijalni tretman domaeg, ako je to obavezno). UJN razmatra formalne zahjeve koji se odnose samo na ZJN. Na primjer, UJN ne razmatra da li je ugovorni organ dobio saglasnost da pone graevinske radove od upravnog organa koji je odgovoran, da li je ugovorni organ ispunio uslove koji su vezani za odredbe o zatiti okoline, ili da li je ugovorni organ osigurao odgovarajui fond za finansiranje ugovora. Na odluku kojom se odbija objavljivanje obavjetenja moe se uloiti alba upravnom sudu. U praksi je dovoljno obavijestiti ugovorni organ o grekama i traiti ispravljanje obavjetenja. Neobjavljivanje obavjetenja u Biltenu sprijeava ugovorni organ da sprovodi postupak nabavke u skladu sa zakonom. Pregled obavjetenja obavlja se u UJN-u, uglavnom automatski, kompjuterskim sistemom. Tako se pokau jasne greke (prazne linije koju su trebale biti popunjene, rokovi koji su prekratki za predaju ponuda, ili injenica da kriteriji za ocjenjivanje ponuda ne daju ukupno 100%) i priprema se poruka za ugovorni organ kojom se trai tanost. Broj netanih obavjetenja je relativno nizak i stalno se smanjuje kako ugovorni organ stie vie iskustva. Procenat takvih obavjetenja 1997. godine bio je 5,6% od svih primljenih obavjetenja, dok ih je u 2000. godini bilo samo 2,5%. Ipak jo uvijek se pripremi oko 2000 netanih obavjetenja svake godine to pravno utie na mnogo postupaka od samog poetka. Objavljivanje obavjetenja u Biltenu je besplatno za ugovorne organe. Funkcije UJN-a vezane za za izdavanje Biltena se u potpunosti finansiraju iz dravnog budeta. Ipak, tampanje i raspodjelu Biltena ne vri UJN, ve je to dunost odvojenog, djelimino komercijalnog, vladinog ureda za tampanje. Po ugovoru koji je sklopljen izmeu UJN-a i tog ureda za tampanje, UJN obezbjeuje materijal za bilten koji treba tampati, a ured formira, tampa i prodaje Bilten klijentima (uglavnom potencijalnim ponuaima). Ured za tampanje u potpunosti pokriva tampanje, pretplate, raspodjelu, trokove uvanja arhive i prima sva sredstva od prodaje trenutnih i starih izdanja biltena. Nema protoka finansijskih sredstava izmeu UJN-a i ureda za tampanje. Prodaja biltena je za ured za tampanje profitna, komercijalna aktivnost. S ciljem da postignu to vei profit, ured za tampanje ulae vlastita sredstva u reklamiranje Biltena. UJN-u, kao vladinoj jedinici, nije dozvoljeno da uzima novac za izvravanje svojih aktivnosti. Zajedniki se odluuje o obimu i cijeni izdanja zahtijeva se saglasnost obje institucije. Shodno tome, izdavanje Biltena je osigurano ak i kada bi tampanje i prodaja doveli do gubitaka jer ured za tampanje, koji je vladina jedinica podreena Premijeru, nema za cilj samo stvaranje profita, ve ima dunost da slijedi upute vlade. S druge strane, UJN, koji ne stvara profit od prodaje Biltena, nije finansijski zainteresiran za prodaju tampanih izdanja. Shodno tome, tokom pregovora sa uredom za tampanje, UJN uvijek cilja na smanjenje prodajne cijene, jer to je Bilten jeftiniji, vie je dostupan klijentima. Da UJN uestvuje u profitu od prodaje Biltena, neizbjeno bi teio da odri visoke cijene i veliki tira. Jednostrani efekat akcije UJN-a je smanjenje u broju izdanja Biltena.
- 296 -
Marian Lemke
Na inicijativu UJN-a, saeci obavjetenja se ponovo tampaju u dnevnim centralnim, lokalnim i poslovnim novinama. Od oktobra 1995. godine (manje od devet mjeseci nakon prvog izdanja) Bilten je dostupan besplatno na web stranicama. U februaru 1998. godine uveden je koristan sistem pretraivanja koji omoguuje pretragu obavjetenja iz odreenog podruja, lokaliteta, institucije ili vezano za odreeni predmet javne nabavke. Internet verzija Biltena je sigurno manje skupa za sve korisnike (jedini troak je troak konekcije), bra i laka (ne zahtijeva da se svaki dan prolazi kroz veliki broj tampanih stranica). U isto vrijeme smanjuje potranju za tampanim Biltenom. Dok je u poetku tira rastao od 5,000 kopija 1995. godine do vie od 11,000 kopija 1998. godine, polako se smanjuje od 2000. godine i trenutni broj je (sredina 2001. godine) oko 7,000 kopija. U isto vrijeme dolo je do znatnog poveanja u broju ponuda koje se predaju za nabavke koje se objavljuju u Biltenu (brojevi za godine 1996., 2000., i prvu polovinu 2001. su: 60,000, 140,000, 80,000). Stoga, moe se posmatrati jasno poveanje interesa za nabavke koje se objavljuju u Biltenu od strane privatnih poduzetnika, usprkos smanjenju u broju izdanja. U bliskoj budunosti potranja za tampanom verzijom Biltena e vjerovatno nestati do te mjere da e konano biti opravdano da postoji samo elektronska verzija. Vrijedno je spomenuti da, nezavisno od UJN-a, komercijalne internet kompanije pruaju dodatne usluge (koje se zasnivaju na slobodnom pristupu podacima UJN-a) vezano za informacije o javnim nabavkama. Takve kompanije biraju odreena obavjetenja i alju ih direktno klijentu i takoe objavljuju druga obavjetenja koja ne pokriva ZJN ili koja nisu ukljuena u Bilten jer je njihova vrijednost ispod zahtijevanih vrijednosnih razreda. U martu 1999. godine, UJN je dozvolio da se obavjetenja objavljena u Biltenu alju internetom. Da bi se osigurala autorizacija40 obavjetenja, UJN zahtijeva da obavjetenja sadre posebnu, jedinstvenu i tajnu ifru koja se da svakom organu. UJN nudi besplatan, jednostavan program koji formatira obavjetenja da bi ih UJN-ov kompjuterski sistem prihvatio. Trenutno je vie od 1,500 ugovornih organa zainteresirano da alje svoja obavjetenja kako bi se objavila u Biltenu putem interneta. Otprilike 25% svih obavjetenja se alje elektronski, a taj procenat stalno raste. UJN se sada sprema za primjenu potpuno elektronskog sistema ponuda, koji e pokrivati cijeli ciklus nabavke objavljivanje obavjetenja, nabavljanje tenderske dokumentacije, predaju ponuda, dodjelu ugovora i zakljuivanje ugovora elektronskim putem. Tokom prve godine primjene ZJN-a (1995. godine) 12,243 obavjetenja je objavljeno u Biltenu. Brojke koje se odnose na slijedee periode su prikazani u tabeli:
40
Zakon o elektronskim potpisima je u Poljskoj donesen tek 2001. godine.
- 297 -
Marian Lemke
1996 Postupci nabavke Rezultati 21,308 12 522
1997 27,577 17 092 44 657
1998 26,825 25 450 53 147
1999 25,310 29 640 55 262
2000 31,282 37 584 70 234
2001 (prva ) 18,715 19 121 37 983
Obavjetenja 34 136 (ukupno)
Vrijedno je spomenuti da je u praksi svako obavjetenje o otvaranju postupka nabavke popraeno obavjetenjem o rezultatu postupka.41 Ovo je mogue uglavnom zahvaljujui stalnom monitoringu UJN-a. Ako ugovorni organ nije predao obavjetenje o rezultatu postupka nabavke u roku od est mjeseci od objavljivanja obavjetenja o otvaranju postupka nabavke, UJN ga napomene o ovome u pisanoj formi. Za usporedbu, samo oko pola obavjetenja o pozivu na tender objavljenih u Slubenom glasniku Evropskih zajednica je popraeno obavjetenjima o zakljuenju ugovora, a u nekim zemljama lanicama taj procenat je malo vei od 10%. Brojevi koji se odnose na interes za javne ugovore objavljene u Biltenu su navedeni u slijedeoj tabeli:
1996 1997 1998 1999 2000 2001 (prva ) Vrijednost ugovora koji su objavljeni u Biltenu (ukupno). U milijardama $. Prosjean broj ponuda (za svako obavjetenje)42 U odnosu na usluge U odnosu na graevinske radove U odnosu na robe 13.6 3.64 3.64 3.13 4.78 17.5 4.16 3.7 3.87 4.91 17.7 4.7 4.6 4.47 5.32 23 5.4 5.34 5.4 5.57 11.1 5.15 4.52 5.5 4.85 5.5 4.9 6.7 4.6
41
U poetku su odredbe ZJN-a zahtijevale samo objavljivanje obavjetenja o odabiru ponude. Ako postupak nabavke nije rezultirao odabirom ponude, nije se objavljivalo obavjetenje. Izmjene i dopune na ZJN iz 1997. godine su propisale objavljivanje obavjetenja o rezultatu postupaka nabavki ak i ako su postupci nabavke poniteni. 42 Odnosi se samo na postupke nabavki koji su zavreni odabirom ponude; otprilike 20% objavljenih postupaka bude poniteno.
- 298 -
Marian Lemke
7.7 Administrativne odluke Predsjednika UJN-A Kao to je ve objanjeno, po ZJN-u neogranieni (otvoreni) postupak predstavlja osnovni postupak za dodjelu ugovora. Po ovom postupku minimalni vremenski rok za predaju ponuda je est sedmica, ponuai su obavezni da daju garanciju za ponudu koja odgovara 1-5% procijenjene vrijednosti ugovora (0.5 -3% od 2001. godine), i ponude se moraju pripremiti na poljskom jeziku i procijeniti u skladu sa preferencijalnim tretmanom domaeg. U isto vrijeme autori ZJN-a su dopustili odstupanja od gore navedenih uslova pod striktno definiranim okolnostima. Ako se neogranieni postupak ne moe primjeniti (na primjer, zbog izuzetne hitnosti ili kada postoji samo jedan potencijalni ugovara koji moe izvriti ugovor) mogu se primjeniti drugi postupci. Ipak, zbog injenice da su ostali postupci manje konkurentni, objektivni i transparentni, i podloniji korupciji, ZJN ograniava primjenu tih postupka. 'uvar' koji sprijeava upotrebu tih izuzetnih postupaka i ostalih metoda koje se udaljavaju od odredbi ZJN-a jeste UJN. Ti kontrolni postupci koje vri UJN omoguuju eliminaciju nepravilnih odluka ugovornih organa prije javnog otvaranja postupka i poziva na ponudu. Ugovorni organ je obavezan da dobije saglasnost Predsjednika UJN-a43 prije nego to se otvori postupak ako se ugovor dodjeljuje bilo kojim postupkom koji nije neogranieni postupak i ako njegova vrijednost prelazi 200.000 EUR (20.000 EUR vezano za ugovore koji se dodjeljuju direktnim sporazumom). Ako UJN nije saglasan sprijeava se otvaranje postupka.44 Po zakonu iz 1994. godine, predsjednikova saglasnost je bila potrebna i pri skraivanju perioda za podnoenje ponuda. Izmjenjeni i dopunjeni zakon iz 2001. godine ponitio je sve odredbe koje su se openito smatrale previe birokratskim. Danas ugovorni organ moe, pod uslovima koji su navedeni u odredbama ZJN-a, odrediti rok za podnoenje ponuda koji je krai od est sedmica, ali ne i krai od tri sedmice. Na upravne odluke UJN-a moe se uloiti alba Vrhovnom upravnom sudu. Odluka se ne smije mijenjati, ali se smije ponititi (i usmjeriti na UJN da je ponovo razmotri), opovrgnuti i proglasiti u nesaglasnosti sa zakonom. Konano, tumaenje odredbi, koje su osnova ZJN-a, je u nadlenosti suda.
Takvo odobrenje (od strane organa koji je neovisan od ugovornog organa) za primjenu posebnih postupaka prije otvaranja postupka nabavke je dato u UNCITRAL modelu zakona (take28. i 29. Uvoda). 44 I u Sloveniji je ugovorni organ koji priprema dodjelu ugovora nakon postupka koji nije neogranieni postupak duan dobiti pozitivno miljenje od UJN-a. Ako UJN ne dostavi prigovor (u roku od sedam dana od obavjetenja koje daje ugovorni organ) moe se smatrati da je postupak odobren (lanovi 19. i 20. slovenskog ZJN).
43
- 299 -
Marian Lemke
7.8 Obuka i informacije ZJN je stupio na snagu est mjeseci nakon to je ga je donio parlament. Trenutna potreba za obukom velikog broja dravnih uposlenika, koji su lino trebali primjenjivati nove propise, bila je jedan od argumenata za stvaranje UJN-a kao odvojene, autonomne institucije. Tokom prve godine rada, aktivnosti UJN-a su bile fokusirane prvenstveno na obuku. UJN je napravio prirunike i ostali pomoni materijal za obuku, organizirao mnogobrojne konferencije za ugovorne organe i ponuae i obuio grupu od 60 trenera koji su dalje obuili 10 000 ljudi irom zemlje. Od tada se osnivaju privatne kompanije koje se specijaliziraju u obuci i savjetodavnim uslugama o pitanjima javnih nabavki koja su se pojavila u Poljskoj. Uzimajui u obzir injenicu da se javna administracija ne treba fokusirati na ono to jednako dobro ili ak i bolje mogu uraditi privatne kompanije ili univerziteti, UJN je tako postepeno prestajao vriti direktnu obuku ljudi koji su zainteresovani za pitanja javnih nabavki. Trenutno, UJN se vie fokusira na pripremanje vodia i materijala. U posljednje tri godine UJN je objavio 18 knjiga o javnim nabavkama. To ukljuuje i zbirku presuda arbitranih vijea. Ukljuuje i praktine vodie poput 'Kako dodjeljivati javne ugovore', koji se zasniva na pravnim pitanjima koja su pristigla u UJN i 'Kako izbjei greke pri dodjeli javnih ugovora', koji se zasniva na rezultatima albenih postupaka koje je sprovodio UJN. UJN je takoe objavio komentar na ZJN, koji se zasniva na presudama arbitranih vijea i sudova. Dodatno, objavljuje prirunike o javnim nabavkama u inostranstvu (direktive EU, presude Evropskog suda pravde i regulative koje se odnose na javne nabavke u Njemakoj). UJN takoe pokuava da objavljuje referentne materijale i analize, koji proizilaze iz svakodnevnih aktivnosti. Sva UJN-ova izdanja su dostupna besplatno na web stranici UJN-a. UJN ne obavlja aktivnosti izdavanja za profit umjesto toga finansira ih UJN-ov budet i fondovi PHARE. Svakog mjeseca UJN tampa izdanje Prirunika za javne nabavke (koji je dostupan u elektronskoj formi na web stranici), u kojem je, od aprila 1998. godine, objavljeno vie od 250 lanaka o pitanjima javnih nabavki. Ti lanci sadre, inter alia, komentare na odredbe ZJN-a, nacrte izmjena i dopuna na ZJN i podzakonske akte prije nego to su stupili na snagu, pravne savjete i tumaenja nejasnih odredbi, tekstove vanih presuda arbitranih vijea, detaljne rezultate albenih postupaka koje je sproveo UJN, presude Vrhovnog upravnog suda koje se odnose na upravne odluke koje je donio UJN, odgovore na pitanja o javnim nabavkama koja su pitali lanovi Parlamenta, analize i podatke koji se odnose na funkcioniranje sistema javnih nabavki u Poljskoj, praktine savjete koji pomau pri svakodnevnim kontaktima sa UJN-om, formulare za zahtjeve za administrativne odluke predsjedavajueg, i savjete o tome kako pomoi pri tampanju obavjetenja o nabavci u Biltenu o javnim nabavkama.
- 300 -
Marian Lemke
7.9 albeni postupci Nije novost da se svakodnevna realnost razlikuje od idealistike teorije koja je formulirana u literaturi i u Vladinim zvaninim dokumentima, i ne djeluju svi ugovorni organi u skladu sa odredbama za dodjelu ugovora. Razlozi su razliiti i mogu ukljuivati neznanje i lijenost od strane javnih uposlenika koji radije odaberu popularnu kompaniju, nedostatak odgovarajuih profesionalnih kvalifikacija koje su potrebne za pripremu detaljnog dokumenta specifikacije, ili izaberu odreenu, obino manje prihvatljivu ponudu, zbog razloga koji se ne odnose na ishod sluaja (korupcija ili politika). Stoga, pravila koja reguliraju ispravljanje nezakonitih aktivnosti ugovornog organa su neophodna. Openito se vjeruje da su najbolji izvori informacija o krenju odredbi u odreenom postupku sami ponuai koji uestvuju u tim postupcima. Ponuai imaju stalni pristup dokumentima i strunom znanju o pitanjima javnih nabavki to im omoguuje da dokau diskriminatornu prirodu odreenih dijelova specifikacije, i oni su ti koji imaju svoj interes u rezultatima postupka. Shodno tome, mnogi sistemi nabavki daju ponuaima mogunost da zaponu albene postupke. Efikasan sistem zatite ponuaa jaa njihovo povjerenje u postupke javnih nabavki, i ohrabruje ponuae da uestvuju. S druge strane, principi albenog sistema ne smiju se zasnivati iskljuivo na ponuaevom interesu albeni mehanizmi ne bi trebali zaustavljati proces dodjele ugovora. Prema tome45, vjeruje se da bi albeni mehanizmi trebali omoguiti efikasne i brze ispravke greaka (tj. ispravke koje ne koe dodjelu ugovora) i da bi pravni lijek trebao biti dostupan makar svakoj firmi koja ima ili je imala pravni interes u dobijanju ugovora. Poljski ZJN dozvoljava ponuaima da se ale na postupke nabavke.46 Odredbe o albama se primjenjuju na sve ugovore, izuzev ugovora koji se dodjeljuju posebnim postupcima (vojnim, povjerljivim ili u vezi sa prirodnim nepogodama) i ugovora ija je vrijednost ispod 30 000 EUR. Svako iji je pravni interes otetio ugovorni organ krenjem principa koji su vezani za dodjelu ugovora ima pravo da zapone postupak.47 Tako da postupke mogu zapoeti i organi koji uestvuju u postupku nabavke i organi koji trae uee ali ne uspijevaju zbog diskriminatornih uslova. Na svako djelovanje ugovornog organa u svim fazama postupka moe se uloiti alba predavanjem prigovora direktno ugovornom organu. Kada ugovorni organ prihvati argumente navedene u prigovoru, ponavlja dio postupka koji je u pitanju. Ako ugovorni organ odbije prigovor i ne odgovori na njega, zainteresirani organ ima pravo uloiti albu Predsjedniku UJN-a.
45 46
Vidi lan 1. direktive Vijea 89/665/EEZ. Poglavlje 8. ZJN. 47 lan 79. stav (1) ZJN.
- 301 -
Marian Lemke
Prigovor se mora uloiti u pismenoj formi direktno ugovornom organu u roku od sedam dana od dana kada je dobavlja ili ugovara otkrio (ili mogao otkriti) okolnosti koje su osnova tog prigovora.48 Prigovor se ne mora odnositi na izbor postupka ili na primjenu preferencijalnog tretmana domaeg49 (koji je podloan upravnoj reviziji od strane predsjednika UJN-a). Predaja prigovora povlai obustavu postupka nabavke dok se ne zavri cijeli albeni postupak. U izuzetnim sluajevima ipak, predsjednik UJN-a moe dozvoliti strankama da zakljue ugovor usprkos predaji albe. Da bi se efikasno ispitao izbor ponude, odredbe iz lana 51., stava (1) ZJN-a zabranjuju zakljuivanje ugovora u roku od sedam dana od obavjetenja o odabiru ponuda.50 Ovaj period postoji zbog moguih prigovora od ponuaa koji su nezadovoljni izborom ponude koji je napravio ugovorni organ. Svaka alba se mora dostaviti u pismenoj formi UJN-u u roku od tri dana nakon primanja odluke o prigovoru ili u roku od sedam dana od dana kada je prigovor trebao biti razmotren (ako se ugovorni organ nije izjasnio popitanju prigovora). alba ne smije biti uloena prije predaje prigovora ugovornom organu. Kada se ulae alba UJN-u, strana koja se ali je duna obavijestiti ugovorni organ o ovoj injenici. alba51 mora ukljuivati: ime i adresu stranke koja se ali, ime i adresu ugovornog organa, imenovanje predmeta nabavke, datum predaje prigovora, pravnu i injeninu osnovu albe, potpis osobe koja ima pravo da djeluje u ime stranke koja se ali, dodate kopije prigovora i rjeenje prigovora. Prigovor ili alba koji se predaju nakon statutarnog roka za predaju moraju se odbiti, bez obzira o kakvim se prigovorima radi (lan 82. ZJN-a), a rokovi za predaju prigovora ili albe se ne smiju produavati. albu e razmotriti vijee od tri arbitra u roku od etrnaest dana od predaje UJN-u. lanove vijea odreuju sve stranke: jednog arbitra bira ugovorni organ (u roku od tri dana od primanja poziva iz UJN-a), drugog arbitra bira stranka koja se ali (kada predaje albu) i treeg arbitra (koji predsjedava vijeem) bira predsjednik UJNa. Za arbitre mogu biti izabrane samo osobe koje su ukljuene u listu arbitrara koju odrava predsjednik UJN-a (lan 88. ZJN). Ako stranka ne odredi arbitra na vrijeme, nju/njega bira predsjednik UJN-a. Predsjedavajui vijea uvijek je
Naalost, ponuai esto uloe prigovor nakon isteka ovog roka. Ako u prigovoru stoji da su kriteriji za ocjenu ponuda koji su navedeni u specifikaciji bili diskriminatorne prirode, a na koje se nije alio nijedan ponua u roku od sedam dana od dana u kojem je ponua dobio takav podatak, onda se vremenski rok za predaju prigovora koji se odnosi na odabir ponude prema tim kriterijima nastavlja od dana kada se dobio specifikacijski dokument (ili od dana u kojem se dobila informacija koja je osnova prigovora), a ne od dana obavjetenja odabiru ponude (primjena takvih kriterija). U praksi se smatra da se takav prigovor uloio nakon isteka postavljenog roka i odbija se. 49 Prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna iz 2001. godine, prigovor se nije mogao odnositi na odbijanje svih ponuda. Sada se moe uloiti prigovor i na takvu odluku (lan 79. stav (2) ZJN). 50 Primjena ove odredbe, koja nije konzistentna sa poljskom pravnom tradicijom, prouzrokovala je dosta protivljenja od strane teorista. Po poljskom graanskom pravu zakljuenje ugovora o nabavci se dogaa u trenutku kada se odabere ponuda (lan 702. 2 graanskog prava) slino odredbama njemakog zakona o nabavkama prije 2001. godine. 51 2 stav 1. Regulative predsjedavajueg Vijea ministara od 20. augusta 1999. godine u vezi sa postupcima razmatranja albi u sluajevima javnih nabavki (73 Journal of Law, Dz. U. 815).
48
- 302 -
Marian Lemke
pravnik sa kvalifikacijama koje odgovaraju onim od suca (iako ovo nije pravni zahtjev; samo je praksa UJN-a). Listu arbitara odrava predsjednik UJN-a. Kandidate za arbitre mogu predlagati ministri, guverneri provincija, dravne asocijacije, samoupravne jedinice, regionalne revizorske kue, profesionalne i poslovne organizacije. Arbitri moraju biti graani Poljske, moraju imati univerzitetsku diplomu (nije obavezno da bude diploma iz prava) i ne smiju biti osuivani. Moraju garantovani ispravno ispunjavanje dunosti, imoraju proi obuku i poloiti ispit za kvalifikacije koji organizira UJN.52 Lista arbitara se objavljuje u Biltenu o javnim nabavkama. Trenutno na toj listi ima 649 ljudi.53 Tokom razmatranja albi arbitri moraju izvravati svoje dunosti sa velikom tanou i na nepristrasan nain. Oni nisu predstvanici ni svojih stranaka ni predsjednika UJN-a.54 Nije im dozvoljeno da prihvataju upute koje daje bilo koja od stranaka. Ne smiju biti na bilo koji nain povezani sa ugovornim organom ili sa strankom koja se ali. Vijee arbitara, dok razmatra albu, presuuje samo o takama u prigovoru, a onda u albi. To znai da se u albu ne smiju dodati jo neke take, koje ranije nisu bile ukljuene u prigovor. To takoe znai da arbitri ne smiju zasnovati svoju odluku na osnovu moguih nepravilnosti koje ne spadaju u one navedene u prigovoru i kasnije u albi, iako su te nepravilnosti mogle uticati na rezultat postupka. Tokom sasluanja55 svaka od stranka moe svoje argumente i dokaze predoiti javnosti. Sastavlja se zvanini izvjetaj sa sasluanja i vijee arbitara, nakon sasluanja stranaka, donosi odluku (zajedno sa opravdanjem) koja sadri opisni dio sluaja kao i injeninu i pravnu osnovu te odluke. Sluaj se obino razmotri tokom jednog sasluanja, iako odredbe dozvoljavaju vijeu da zakae vie sasluanja i da odgodi donoenje odluke (do tri dana nakon zakljuenja sasluanja), ako je sluaj posebno kompliciran. Kada se vijee arbitara slae sa argumentima stranke koja se ali, moe narediti ugovornom organu da ponovi dio postupka koji je u pitanju (moe, na primjer, narediti promjenu u tenderskoj specifikaciji), osporiti odluku koja je u pitanju, ukljuujui i odluku o izboru najbolje ponude, i moe osporiti sve radnje koje su se dogaale tokom postupka, to bi oznaavalo ponitenje cijelog postupka. (Ugovorni organ je onda prisiljen da zapone postupak za dodjelu ugovora od samog poetka.) Vijee atrbitara ne moe ponititi zaljueni ugovor (bez obzira na razmjer moguih nepravilnosti i njihovih uticaja na rezultate postupka), niti moe dodijeliti nadoknadu nekoj od stranaka to spada u nadlenost opih sudova. Na presude arbitranog vijea se moe uloiti alba opem sudu iako
Odluka Predsjednika UJN-a od 2. januara 1995. godine u vezi sa uslovima za prijem na listu arbitara i skidanje sa liste arbitara (1 M.P. 15). 53 Lista se u praksi nije promijenila od 1996. 54 lan 88. stav (5) ZJN. 55 Postupci arbitranih vijea regulirani su Regulativom Predsjedavajueg Vijea ministara od 20. augusta 1999. godine u vezi sa postupcima za razmatranje albi u sluajevima javnih nabavki (73 Journal of Law, Dz. U. 815).
52
- 303 -
Marian Lemke
ulaganje albe nee rezultirati automatskim odgaanjem postupka koji je u pitanju. U toku albenog postupka UJN (i, da bude tanije, Odjel za reviziju, analizu i obuku) obavlja slijedee aktivnosti: prihvata albu od ponuaa; pregleda formalne zahtjeve za albu, i nareuje stanki koja se ali da dostavi formalnosti koje nedostaju, ako je potrebno; ispituje da li je naknada za registraciju plaena na vrijeme, i ako jeste, nastavlja sa sluajem; obavjetava stranke o prijemu albe; nareuje ugovornom organu da odredi arbitra; odreuje arbitre, ako to stranke nisu uradile; odreuje treeg arbitra da predsjedava vijeem arbitara; odreuje datum i mjesto sasluanja (u sjeditu UJN-a); obavjetava stranke i arbitre o datumu i mjestu sasluanja; moe odluiti da iskljui arbitra iz sasluanja jer je njegova nepristrasnost upitna; obezbjeuje snimanje sasluanja; obavlja finansijsko raunovodstvo arbitracijskih sluajeva (naknade za arbitre, naknade za opravdane trokove stranci koja dobije); osigurava naplatu na sudu ako stranka koja izgubi ne pokrije trokove; ispituje da li je presuda ispravno donesena; dri zapisnik sa sasluanja; i izdaje odabrane presude arbitranih vijea.56 Uslov da se razmotri alba je plaanje (prije sasluanja) naknade za registraciju od strane stranke koja se ali. Naknada za registraciju je tano odreena57 (oko 1,000 EURA) i ne zavisi od vrijednosti ugovora koji je u pitanju. Ako se ne plati naknada za registraciju u roku koji je odredio predsjednik UJN-a, alba nee biti razmotrena. Ne moe se stranka koja se ali osloboditi plaanja nakanade za registraciju i rok za plaanje naknade za registraciju se ne moe produiti. Ipak, ako ostali formalni zahtjevi nisu ispunjeni (na primjer ako alba nije predata na vrijeme ili ako prije albe nije uloen prigovor), odluka da se alba odbije spada u nadlenost arbitranog vijea (a ne predsjednika UJN-a). Uesnici u albenim postupcima pokrivaju trokove postupka u skladu sa rezultatom postupka. Ako dobije stranka koja se ali, postoji naknada za registraciju. Naknada za registraciju stranke koja gubi se koristi da se pokriju trokovi arbitracijskog sasluanja (naknade za arbitre58), predstavnika stranaka i tima za snimanje, i administrativne trokove UJN-a koji su vezani za albe). Stoga se albeni sistem, za razliku od drugih funkcija UJN-a, ne finansira iz dravnog budeta. Broj albi koje su podnesene u godinama nakon stupanja ZJN-a na snagu u Poljskoj, i rezultati postupaka su prikazani u sljedeoj tabeli:
Odredbe ne obvezuju UJN da objavljuje svoje presude. UJN je na vlastitu inicijativu poeo objavljivati presude 1998. godine za obrazovne svrhe. Objavljeno je od tada ukupno 1,114 presuda u sedam knjiga (sa komentarima koje su pripremili uposlenici UJN-a). 57 Propisano Regulativom Vijea ministara od 10. marta 1998. godine koja se odnosi na koliinu i detaljna pravila o registracijskom iznosu koji se plaa za albe koje se podnesu u postupcima javnih nabavki (34 Journal of Law, Dz. U. 189). 58 Odreene (stalni iznos) Regulativom Predsjednika Vijea ministara od 20. augusta 1999. godine koja se odnosi na iznos naknada za arbitrau (73 Journal of Law, Dz. U. 816).
56
- 304 -
Marian Lemke
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001 (prva ) 796 97 113 357 70 229
Broj albi(ukupno) Povuene prije sasluanja Nepregledane Odbijene Odbijene zbog formalnosti Odobrene
348 33 161 129
837 72 536 229
1005 73 621 311
1195 125 79 635 346
1327 150 133 657 140 387
1565 218 211 679 153 457
Kako je pokazano u tabeli, broj albi koje prima UJN stalno se poveava proporcionalno poveanju broja postupaka nabavki koji su objavljeni u Biltenu o javnim nabavkama.59 Tokom prve godine primjene ZJN-a, uloeno je 348 albi, dok je taj broj u 2001. godini bio 1565. Otprilike u jednoj treini albi je odlueno u korist stranke koja se ali. U praksi je zadnja faza postupka nabavke (tj. izbor najbolje ponude) glavni predmet prigovora i albe. Najei prigovori se odnose na ocjenu ponuda na osnovu kriterija koji nisu bili ukljueni u specifikaciju; neosnovano odbijanje ponude ili neuspijevanje da se odbije ponuda; ocjenjivanje koje se zasniva na kriterijima poput 'tehnikog kredibiliteta', 'ekonomskog kredibiliteta' ili jednostavno 'kredibiliteta'; promjene u kriterijima za ocjenu ponuda nakon isteka roka za predaju ponuda; izbor ponude ne predstavlja najniu cijenu; ili neprecizan opis kriterija ili nedostatak takvog opisa. Osnovne prednosti poljskog sistema albi su brzina (albeni postupci obino traju krae od jednog mjeseca), efikasnost (arbitri odluuju u korist ponuaa u jednoj treini sluajeva i u mogunosti su da sprijee dalje povrede odredbi od strane ugovornih organa), nezavisnost od stranaka u postupcima i UJN-a (i sloboda od politikih pritisaka za UJN60), relativno niski trokovi primjene albenih mjera od poduzetnika, i visoke kvalifikacije arbitara u odnosu na pitanja javnih nabavki. Slabosti sistema ukljuuju povrno ispitivanje nekih sluajeva (obino zbog urbe), formalizam (fokusiranje iskljuivo na formalne dijelove postupka), i nedostatak nepristrasnosti od strane nekih arbitara (koji, protivno odredbama, djeluju kao predstavnici stranke koja ih je odredila). Naalost, po miljenju UJN-a, broj prigovora i albi koje podnose ponuai nije proporcionalan broju nepravilnosti. Preesto ponuai ne koriste albene mjere na koje imaju pravo iz straha da e ih ugovorni organi u budunosti diskriminirati. Taj strah je posebno ukorijenjen kod ponuaa koji u velikoj mjeri zavise od ugovora o javnim nabavkama. Stoga je UJN nedavno predloio
Broj albi je 1995. godine iznosio 2.8% svih postupaka nabavki koji su objavljeni u Biltenu, a slijedeih godina je taj procenat bio: 3.9% 1996. godine, 3.6% 1997. godine, 4.5% 1998. godine, 4.8% 2000. godine i 4.3% u prvoj polovini 2001. godine. 60 Skoro uvijek ugovorni organi smatraju da je podnoenje albi kapric neodgovornih ponuaa koji mogu usporiti i ugroziti tano izvravanje ugovora. to je vea vrijednost ugovora, vaniji je za dravu (tako se stvara vei pritisak za odbacivanje albi).
59
- 305 -
Marian Lemke
da privredne komore takoe dobiju pravo da ispituju odluke ugovornog organa, to bi u praksi znailo da zainteresirane kompanije mogu sigurno ispitati odluke ugovornog organa (to ne ukljuuje otkrivanje ponuaevog identiteta). Nedavno je parlament prihvatio prijedlog da se da pravo primjene albenih mjera organizacijama dobavljaa i ugovaraa iako to mora biti prije isteka roka za predaju ponuda i samo u odnosu na specifikacijsku dokumentaciju. Ovo pravo stupa na snagu u januaru 2002. godine. Slian mehanizam da rjeavanje albi od strane nezavisnih arbitara odobren je u Litvaniji 1999. godine. Litvanijski UJN odrava i tampa listu arbitara u slubenom glasniku prava.61 Kandidati koje predloe vladine, samoupravne i komercijalne institucije mogu se ukljuiti na listu samo nakon to poloe ispit koji organizira UJN.62 alba se podnosi UJN-u, a ispituje je nezavisna komisija koja se sastoji od tri arbitra, jednog bira ugovorni organ, jednog stranka koja se ali i predsjedavajueg bira UJN, u roku od dvadeset dana od predaje albe UJN-u.63 alba UJN-u moe slijediti nakon prigovora, iako, za razliku od poljskih propisa, nije neophodan prigovor.64 Administrativne dunosti arbitrane komisije izvodi UJN. Administrativni pristup ispitivanju albi koje ulau uesnici postupaka nabavki je prevladao u Slovakoj i Estoniji. U ovim zemljama albe razmatraju Uredi za javne nabavke direktno.65 7.10 Revizija Ponuai ne prijavljuju uvijek nepravilnosti koje se odnose na dodjelu ugovora. esto svi ponuai, u nadi da e, na primjer, u budunosti dobijati ugovore, odlue da im je u interesu da sakriju nepravilne radnje ugovornih organa. Tako da albeni mehanizmi koji ovise o ponuaevoj inicijativi ne omoguuju ispravljanje nepravilnosti, osim ako se ne uvede poseban mehanizam.66 Neovisno o gore navedenom arbitranom sistemu u kojem reviziju postupaka nabavki zapoinju ponuai, UJN ima vlastite revizijske ovlasti.67 Predsjednik UJN-a moe narediti ugovornom organu da obezbjedi informacije i postupcima nabavki i o izvrenju ugovora kao i potpunu dokumentaciju (na primjer, specifikacijske dokumente, zapise sa postupka, i sve ponude). Revizija se zasniva samo na analizi dokumenata - predsjednik UJN-a ne smije na primjer ispitivati uposlenike ugovornog organa ili ponuaa. Opseg revizije nije nikako ogranien. Moe se odnositi na dio postupka ili na cijeli postupak, moe se zapoeti u bilo kojoj fazi postupka ili nakon zavretka postupka ili zakljuenja (ak i izvrenja) ugovora, i moe se odnositi na ugovore manje vrijednosti (ispod 30 000 EURA) ili ugovore dodjeljene posebnim postupcima (tj. postupcima u kojima ponua nema pravo da se ali). Predsjednik UJN-a
61 62
Postoje 63 osobe registrovane na listi. lan 40. litvanskog ZJN. 63 lan 41. litvanskog ZJN. 64 lan 38. litvanskog ZJN. 65 Stav 65. estonijskog ZJN i lan 86. slovakog ZJN. 66 Vidi taku 7. Preambule Direktive Vijea 89/665/EEZ. 67 Izmjene i dopune iz 1997. godine.
- 306 -
Marian Lemke
moe revididrati i one postupke u kojima se nijedan ponua nije alio i one u kojima je albeni postupak zavren (a alba je odbijena zato to nisu bili ispunjeni formalni zahtjevi ili postoji sumnja da je dolo do nepravilnosti i pored onih navedenih u albi). UJN revidira sluajeve u kojima su nepravilnosti otkrivene tokom arbitranih sasluanja, na zahtjev ponuaa, lokalnih savjetnika i graana, kao rezultat novinarskih otkria ili ak i na zahtjev ugovornog organa. Takoe na vlastitu inicijativu UJN provodi revizije nakon analiza obavjetenja koja su objavljena u Biltenu o javnim nabavkama. Takoe provodi reviziju svih ugovora koje su dodijelile institucije ili koji se odnose na odreene kategorije (na primjer ugovori koji su povezani sa eliminacijom tete koju je nanijela poplava 1997. godine) ili specifinih vidova postupaka (na primjer revizija procesa uspostavljanja cijena za kopije dokumenata za nabavku s ciljem da se provjeri da li je cijena previsoka68). Revizija od strane UJN-a moe se odnositi samo na formalnu usklaenost primjenjenih postupaka nabavki sa propisima o nabavkama; UJN ne smije, na primjer, suditi o korisnosti javnih ugovora. Kada se otkriju nepravilnosti, predsjednik UJN-a moe poduzeti odreene mjere da sluajeve koji se odnose na krenje discipline za osobe koje su odgovorne za krenje odredbi i ispitati pravne efekte za neispravne postupke. Ipak, ak i kada se otkriju uoljive nepravilnosti, UJN ne smije sam od sebe disciplinirati osobe koje su odgovorne za to, niti moe ponititi postupak nabavke ni zakljuenje ugovora. Umjesto toga, predsjednik UJN-a moe, po lanu 9., stavu (2), taki (3), pozvati odgovarajuu Disciplinsku komisiju69 koja propisuje mjere za osobe koje su prekrile pravila discipline i za efa ugovornog organa. Na odluku Disciplinske komisije moe se aliti Glavnoj disciplinskoj komisiji (u Ministarstvu finansija)70, a na odluku Glavne disciplinske komisije moe se aliti Vrhovnom upravnom sudu. Disciplinska komisija djeluje u skladu sa legislativom o javnim finansijama71 (takoe van opsega postupaka javnih nabavki). Kazne ukljuuju prijekor, opomenu, novane kazne do iznosa od tri puta vrijednosti plate i diskvalifikacija sa upravnih pozicija koje su povezane sa troenjem javnih finansijskih sredstava za period od pet godina.
Prema lanu 34. stavu 4. ZJN, cijena specifikacijske dokumentacije za ponuae bi trebala pokrivati samo trokove tampanja i potanske trokove. 69 Preko odgovarajueg subjekta koji brine za disciplinu javnih finansija. 70 Zamjenik Ministra finansija je predsjednik Glavne disciplinske komisije, dok je direktor Odjela za reviziju, analizu i obuku UJN-a lan ove komisije. 71 Zakon od 28. novembra 1998. godine o javnim finansijama (155 Journal of Law, Dz. U. 1014 sa daljim izmjenama i dopunama), Regulative Vijea ministara od 27. aprila 1999. godine o kompetentnosti i postupcima za imenovanje subjekata koji brinu za disciplinu javnih finansija, organa koji sude i detaljni postupci za sluajeve krenja odredbi koje reguliraju disciplinu javnih finansija (42 Journal of Law, Dz. U. 421), Regulativa Ministra finansija od 4. augusta 1999. godine koja se odnosi na funkcioniranje disciplinskih komisija i subjekata koji se brinu za disciplinu javnih finansija (69 Journal of Law , Dz. U. 765).
68
- 307 -
Marian Lemke
U sluaju krenja propisa javnih nabavki koji su uticali na rezultat postupka nabavke72, graanski sudovi mogu ponititi zakljueni ugovor. Ugovor se moe ponititi i ako ugovorni organ nije objavio obavjetenje o nabavci u Biltenu o javnim nabavkama, ako je ugovorni organ ozbiljno prekrio odredbe ZJN-a pri odabiru ponude, ili je zakljuio ugovor prije zavretka arbitranih postupaka, ili ako je opseg ugovora izaao iz opsega opisa predmeta nabavke koji je dat u specifikacijskoj dokumentaciji i u ponudi.73 Ugovor se moe ponititi i nakon izvrenja stranke onda imaju pravo da dobiju naknadu za trokove i moguu kompenzaciju. Zahtjev za ponitenje cijelog ugovora ili dijela ugovora moe podnijeti predsjednik UJN-a,74 ali i, po opim odredbama graanskog prava,75 svako ko ima pravni interes da to uradi (na primjer, ponua ija ponuda nije izabrana). U sluaju da se nepravilnost otkrije tokom postupka a prije zakljuenja ugovora, predsjednik obavjetava ugovorni organ (i nadlenu jedinicu) o prekrajima i upozorava ga na posljedice ako nastavi sa nelegalnim radnjama. Neki od UJN-ova u regiji imaju vee ovlasti po ovom pitanju. Litvanski UJN moe narediti ugovornom organu da promijeni nezakonite odluke do kojih je dolo u toku postupka nabavke.76 Slovaki UJN moe narediti obustavu postupka nabavke ili odstranjenje iz specifikacijske dokumentacije diskriminatornih tehnikih uslova ili uslova koji se odnose na ekonomsko ili finansijsko stanje ponuaa.77 Estonski UJN moe zaustaviti postupak nabavke ako ako se otkrije da je dolo do krenja odredbi.78 U Poljskoj, kao to je ranije pomenuto, UJN nema ovlasti da se nezavisno mijea u pojedinane postupke nabavke iz straha da bi se ove ovlasti mogle zloupotrijebiti. Ispravnost izvrenja budeta i finansijskog upravljanja i upravljanja vlasnitvom od dravnih i samoupravnih jedinica svake godine revidiraju dravne revizijske institucije Glavni odbor za nadzor (NIK) i Regionalna revizorska komora (revizija samoupravnih jedinica). Dok se revidira izvrenje budeta, Glavni odbor za nadzor primarno ispituje usklaenost metoda troenja javnog novca sa odredbama ZJN-a. Vrhovna kontrolna komora revidira sluajeve s aspekata pravne ekonomske efikasnosti, djelotvornosti i integriteta.79 Tako da u vezi sa javnim nabavkama djeluje ire nego UJN koji sprovodi reviziju samo u odnosu na legalnost. Rezultati revizija koje provodi Glavni odbor za nadzor su predstavljeni parlamentu. Glavni odbor za nadzor moe pitanja proslijediti Disciplinskim komisijama sa zahtjevom da poduzmu mjere zbog krenja disciplinskih pravila, ali ne moe usmjeriti pitanja sudu sa zahtjevom da se opovrgne ugovor o javnoj nabavci koji je zakljuen krei odredbe za postupak. Pored godinjih revizija izvrenja budeta i Glavni odbor za nadzor
Sudska praksa presuivanja prihvata da se oba uslova mogu ispuniti. Ako je dolo do oiglednog krenja odredbi i ako se ne moe utvrditi uticaj takvog krenja na krajnji ishod postupka, ne postoji osnova za ponitenje ugovora. 73 lan 72. stavovi (2) i (3) ZJN. 74 Prema lanu 72. stavu (4) ZJN. 75 lan 189. Zakona o graanskom postupku. 76 lan. 5, stav (4), taka (4) litvanskog ZJN. 77 lan 87. slovakog ZJN. 78 70 estonijskog ZJN. 79 Vidi lan 5. Zakona od 23. decembra 1994. godine o Glavnom odboru za nadzor.
72
- 308 -
Marian Lemke
isto tako sprovodi ad hoc revizije koje se odnose na odreena pitanja. Bilo je revizija, inter alia, javnih vojnih ugovora, ugovora o zdravstvenoj zatiti, samoupravnih (gmina) ugovora, i ugovora o savjetodavnim uslugama koji se odnose na procese privatizacije. Konano, policija i ured javnog tuitelja su kompetentni da se umijeaju u toku postupka nabavke ako je osoba koja predstavlja ponuaa ili ugovorni organ poinila krivino djelo koje je definirano u kriminalnom kodeksu ponaanja (korupcija, falsifikacija dokumenata, i ostala ekonomska krivina djela). Tako se moe vidjeti da su ovlasti za reviziju javnih nabavki u Poljskoj rasporeeni po raznim institucijama, tj. UJN, arbitrana vijea, Glavni odbor za nadzor, Regionalne revizorske komore i sudovi. U aprilu 2000. godine, kao dio procesa za pripremanje strategije za antikorupciju u Poljskoj, UJN je pripremio i predao Vijeu Ministara veliki izvjetaj o Nezakonitoj praksi u javnim nabavkama, u kojem je ocijenjena efikasnost sistema javnih nabavki. ak i znatno smanjenje nezakonske prakse ne oznaava da je ona potpuno iskorijenjena. U decentraliziranom sistemu javnih nabavki kvalitet i potenje stvarnih postupaka ne zavisi samo od kvaliteta zakona i efikasnosti UJN-a nego i od profesionalizma i potenja hiljada ljudi koji su ukljueni u postupke nabavke, i na strani ugovornog organa i na strani ponuaa. Izvjetaj iz aprila 2000. godine pruio je podrobnu analizu neispravnosti u javnim nabavkama. Najee se radi o slijedeem: loe planiranje i kasno otvaranje postupaka nabavki; smanjivanje vrijednosti ugovora ili dijeljenje ugovora na dijelove s ciljem izbjegavanja primjene pravila nabavke; neispravnost pri dodjeli ugovora male vrijednosti koji nisu podloni albenim postupcima; neopravdana primjena postupaka koji nisu neogranii postupak; krenje principa stvarne konkurencije i jednakog tretmana ponuaa; neprofesionalno/neispravno pripremanje specifikacijske dokumentacije, posebno nejasan opis predmeta nabavke i neprecizna formulacija kriterija za odabir ponuaa; neodbijanje ponuaa koji ne zadovoljavaju zahtjeve koji su navedeni u specifikacijskoj dokumentaciji; odabir ponuda prema kriterijima koji nisu u skladu za prethodno definiranim (i objavljenim) kriterijima za odabir ponude; zloupotreba ovlasti da se opovrgne postupak bez odabira ponude; nepravilno pripremanje izvjetaja o postupku ili nedostatak takvog izvjetaja; pripremanje ugovora o javnim nabavkama koji su nepovoljni za ugovorni organ, a povoljni za ugovarae;
- 309 -
Marian Lemke
zakljuenje ugovora prije zavretka albenih postupaka; i zloupotreba u sluajevima kada su ugovori dodijeljeni posebnim postupcima, ukljuujui i vojne ugovore.
7.11 Zakljuak Izgleda da openito treba pohvaliti poljski UJN od 10. juna 1994. godine. Implementirao je jedinstvene i transparentne postupke za javnu nabavku roba, usluga i graevinskih radova i osigurao jednake prilike za nabavku za sve poduzetnike. Tokom est godina primjene Zakona dolo je do poveanja u primjeni povjerenja u sistem javnih nabavki na strani i ugovornih organa i ponuaa. Neogranieni postupak (koji je, kako su pokazali statistiki podaci, najefikasnija metoda za troenje javnih sredstava) postala je osnovni postupak za dodjelu javnih ugovora. Rastui broj ponuda koje se predaju u postupcima nabavki dokazuje stalni rast u konkurenciji na tritu javnih nabavki i rast u interesu za javne nabavke od strane poduzetnika.
- 310 -
Marian Lemke
DODATAK (STRUKTURA I FUNKCIJE UJN) U skladu sa Statutom80 koji donio Premijer, UJN se sastoji od slijedeih organizacijskih jedinica: 1. 2. 3. 4. 5. Pravni odjel (DP), Odjel za Bilten o javnim nabavkama (DBZP), Odjel za Reviziju, analizu i obuku (DKAiS), Odjel za Evropske integracije i meunarodne odnose (IWM), Odjel za Organizaciju i finansije (BOF).
UJN svojim odjelima obavlja idue funkcije: U odnosu na zakonodavna pitanja:

80
priprema nacrte zakona i propisa o javnim nabavkama, ukljuujui i brojne podzakonske akte81 koji se odnose na ZJN (DP); daje miljenja na ostale nacrte pravnih akata koje priprema vlada, iz take gledita postupaka javnih nabavki (DP); obavlja dunosti koje su vezane za usklaivanje poljskog ZJN-a sa zakonom EU i GPA (IWM); tumai i objanjava sumnje vezane za odredbe ZJN-a (DP); i priprema modele dokumentacije za nabavke (DP). odobrava, na zahtjev ugovornog organa, primjenu postupaka javnih nabavki koje nisu neogranieni postupak (DP); izdaje, na zahtjev ugovornog organa, odluku o skraenju perioda za predaju ponuda (DP); izdaje, na zahtjev ugovornog organa, odluku da primjeni ili ne primjeni preferencijalni tretman domaeg (DP); i izdaje ostale administrativne odluke u skladu sa ZJN-om (DP). prihvata i ispituje ispravnost obavjetenja koja se objavljuju u Biltenu o javnim nabavkama (DBZP); izdaje Bilten o javnim nabavkama (DBZP); i
U odnosu na administrativne odluke:
U odnosu na Bilten o javnim nabavkama:
Regulativa Predsjednika Vijea ministara od 27. decembra 1994. godine, kojom se utvruje Statut UJN-a (139 Journal of Law, Dz. U. 767, sa daljim izmjenama i dopunama). 81 U isto vrijeme kada se UJN uspostavio Predsjedniku su dodijeljene ovlasti da izdaje podzakonske akte koje se odnose na ZJN. Ipak, prema Ustavu Republike Poljske, koji je stupio na snagu 1997. godine, podzakonski akti koji se openito primjenjuju mogu biti izdati samo od strane Vijea ministara, predsjednika Vijea ministara (premijera), i ministara, a ne efova centralnih vladinih ureda. Tako od 1997. godine, predsjednik UJN-a ne smije donositi propise. U praksi, Predsjednik priprema nacrte, koje onda odobrava Premijer ili cijelo Vijee ministara.
- 311 -
Marian Lemke
odrava bazu podataka koja se zasniva na obavjetenjima o nabavci koja su izdata u Biltenu o javnim nabavkama (DBZP). odrava listu arbitara koji pregledaju albe koje se podnesu u toku postupaka nabavke (DKAiS); odreuje datume i organizira i prua upravne (i finansijske) usluge za arbitracijska sasluanja (DKAiS, BOF); odreuje arbitre za arbitracijska sasluanja (DKAiS); odrava arhiv arbitracijskih sluajeva (DKAiS); objavljuje arbitracijske presude (DKAiS); nadgleda izvrenje arbitracijskih presuda od strane ugovornih organa (DKAiS); revidira postupke javnih nabavki irom zemlje (DKAiS); obraa se odgovarajuoj Disciplinskoj komisiji koja treba poduzeti mjere protiv osoba koje su odgovorne za krenje odredbi o javnim nabavkama (DKAiS); i upuuje pitanja sudu sa zahtjevom za ponitenje javnih ugovora koji su zakljueni a nisu u skladu sa zakonom (DKAiS). razmatra programe obuke i organizira obuke i seminare o javnim nabavkama (DKAiS); prua obuku za arbitre (DKAiS); priprema prirunike za javne nabavke (DKAiS, DP, IMW); iri informacije o javnim nabavkama u inostranstvu (IWM); i sarauje sa medijima (DKAiS). analizira funkcioniranje sistema javnih nabavki i posebno priprema godinje izvjetaje za Vijee ministara (DKAiS uz pomo ostalih odjela); odrava meunarodne odnose na polju javnih nabavki (IWM); prua IT usluge za UJN (ukljuujui tehniku pomo za internet server) (BOF); upravlja informacionim centrom za klijente UJN-a (BOF, DP); i prua finansijske, raunovodske i administrativne usluge za UJN (BOF).
U odnosu na arbitrau i revizorska pitanja:
U odnosu na pitanja obuke:
Ostalo:
- 312 -
Javne nabavke: Primjer razvijenog polja pravnih sredstava utvrenih od strane zakona Zajednice
Sue Arrowsmith
www.javnenabavke.ba
Sue Arrowsmith
I Uvod Javne nabavke su jedno od podruja zakona Europske Zajednice za koje se u dravnim sudovima, za sve ukljuene strane, potuje posebna legislativa Zajednice. U Bijeloj knjizi koja je 1985. Europska Komisija uputila Vijeu1, uklanjanje trgovinskih barijera u javnim nabavkama je identificirano kao jedno od kljunih podruja djelovanja u cilju upotpunjavanja unutranjeg trita, a legislativa o pravnim sredstvima drave u ovom polju, kao i mjere za uvrivanje osnovnih pravila, je usvojena kao dio programa 1992 koji je slijedio nakon Bijele knjige. Utvreno je da je neadekvatnost prinudnih mjera bila znaajan razlog to politika otvaranja nabavke nije bila uspjena do 1985., a odreivanje djelotvornih pravnih sredstava neuspjenim firmama je doivljeno kao kljuno za budue sprovoenje. Posebna pravila koja upravljaju postupak nabavke se nalaze, prvo, u Sporazumu EZ, a potom, u nizu direktiva koje reguliraju postupke dodjele velikih ugovora o nabavci2. Najznaajnije odredbe Sporazuma su odredbe o slobodnom kretanju iz lanova 30., 52. i 59. koje, izmeu ostalog, zabranjuju vladama da favorizuju domae proizvode i firme3. Direktive idu dalje od toga, osiguravajui da ugovori bivaju dodijeljeni u skladu sa otvorenim i konkurentskim postupcima koji osiguravaju da e firme iz svih dijelova Europe moi uestvovati u natjecanju, pa se diskriminatorne odluke ne mogu lako sakriti. Konkretno, direktive nalau da ugovori moraju biti objavljeni u Slubenom glasniku EZ i da se moraju dodjeljivati u skladu sa komercijalnim kriterijima koje je kupac unaprijed objavio. Direktive koje su trenutno na snazi mogu biti podijeljene u dvije grupe. Jedna grupa obuhvata direktive javnog sektora - Direktivu 93/364 o ugovorima o nabavci roba i Direktivu 93/375 o ugovorima o nabavci radova (koje u velikoj mjeri samo sjedinjuju ranije direktive), kao i Direktivu 92/506 o ugovorima o nabavci javnih usluga (doneenu po pravilima programa 1992). One pokrivaju vei dio nabavki koje vre javna tijela. Druga je Direktiva 93/387 koja pokriva ugovore dodijeljene u komunalnim sektorima voda, saobraaja, energije i telekomunikacija. One upravljaju ne samo nabavkama koje vre javna tijela na ovim poljima, kao i
Bijela knjiga od Komisije Vijeu o Dopuni unutranjeg trita (Completing Internal Market COM) (85) 310 Finalni. 2 O ovim pravilima vidi S. Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (1996); J. M. Fernndez Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (1996); A. Cox, The Single Market Rules and the Enforcement Regime after 1992 (1993); P.Lee, Public Procurement (1992); P. Trepte, Public Procurement in the EEC (1993); F. Weiss, Public Procurement in European Community Law (1993); C. Bright, Public Procurement Handbook (1994). Posebno o jurisprudenciji Suda pravde vidi S. Arrowsmith, A Guide to the Procurement Cases of the Court of Justice (1992); T. Millett, The Role of the European Court of Justice in Relation to Public Procurement (1992) 1 PPLR 70; A. Brown An Overview of the Court of Justice Case Law on the EC Procurement Rules (1993) 2 PPLR CS34; J. M. Fernndez Martin, Recent Cases on Procurement before the Court of Justice (1994) 3 PPLR CS200. 3 Vidi naroito S. Arrowsmith, The Application of EC Treaty Rules to Public and Utilities Procurement (1995) 4 PPLR 255 i S. Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (1996), poglavlje 4. 4 [1993] Slubeni glasnik L-199/I. 5 [1993] Slubeni glasnik L-199/54. 6 [1993] Slubeni glasnik L-209/I. 7 [1993] Slubeni glasnik L-199/84.
1
- 315 -
Sue Arrowsmith
javna poduzea, ve i nabavkama od strane privatnih organa koji djeluju pod posebnim ili ekskluzivnim pravima. Ovi komunalni sektori prvobitno nisu bili obuhvaeni direktivama, ali su, poput ugovora javnog sektora, uvedeni unutar reima otvorenog postupka kao dio programa 19928. Posebne odredbe o pravnim sredstvima za sprovoenje ovih razliitih pravila nalaze se u dvije odvojene direktive koje su, kako je iznad pomenuto, obje usvojene kao dio programa 1992 Direktiva 89/6659 (Direktiva o pravnim sredstvima), koja se bavi pravnim sredstvima postupka dodjele na koji se odnose tri direktive javnog sektora, i Direktiva 92/1310 (Direktiva za pravna sredstva u sluaju krenja pravila u komunalnom sektoru), o pravnim sredstvima kod postupaka dodjele koji su pod Komunalnom Direktivom. Prije uvoenja ovih direktiva, u dravnim sudovima se i dalje mogu primjenjivati pravila Zajednice koja se odnose na javne nabavke, u skladu sa opim principima zakona Zajednice koji se odnose na pravna sredstva11, ali ta injenica nije bila ope prihvaena, i u praksi mnogim Zemljama lanicama nije bilo jasno koja pravna sredstva, i da li ijedna, mogu biti upotrebljena. Treba primjetiti da, iako je izriita legislativa za dravna pravna sredstva na ovom polju sada usvojena, sistemi tih sredstava Zemalja lanica i dalje moraju biti usklaeni sa opim pravilima zakona Zajednice o pravnim sredstvima, koja potiu iz lana 5. EZ i da Direktivu o pravnim sredstvima treba tumaiti u svjetlu ovih opih pravila. Upravo je to tema o kojoj e dalje biti rijei. Namjena ovog rada je da prui pregled12 djelovanja Direktive o pravnim sredstvima javnog sektora, Direktive 89/66513. Konkretno, ovaj rad e pokuati izvesti neke preliminarne zakljuke o uticaju direktive na obezbjeivanje djelotvornih pravnih sredstava u nabavkama i razmotriti koje se pouke mogu
Ugovore o nabavci radova i roba je prvobitno pokrivala Direktiva 90/531, [1990] Slubeni glasnik L297/1. 9 [1989] Slubeni glasnik L-395/33. 10 [1993] Slubeni glasnik L-209/I. 11 U sluaju C-31/87, Gebroeders Beentjes B.V. v Netherlands [1988] ECR 4035 i sluaju C-103/88, Fratelli Costanzo SpA v. Commune di Milano [1989] ECR 1839. se smatralo da neka pravila postupka dodjele ugovora imala direktan efekat; a u sluaju C-433/93, Komisija v. Njemaka, presuda od 11. augusta 1995. Sud pravde je izriito potvrdio da je direktive nabavke trebalo implementirati na nain koji usklauje subjektivna prava ukljuenih treih strana ak i prije usvajanja Direktive o pravnim sredstvima. 12 Za dalje rasprave o pravnim sredstvima ove direktive takoer vidi J. M. Fernndez Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (1996), poglavlja 6 - 10; S. Arrowsmith, Enforcing the Public Procurement Rules: Legal Remedies in the Court of Justice and the National Courts, poglavlje 1 u S. Arrowsmith (izd.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993); S. Weatherill, National Remedies and Public Procurement (1990) 10 Yearbook of European Law 243. Za pravna sredstva 12 zemalja lanica EZ do 1995 vidi dalje Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules, iznad, poglavlja 2 - 13 i radove navedene ovdje. 13 Devet Zemalja lanica iz 1989. je zahtijevalo da ova direktiva bude implementirana do 21. decembra 1991. Sve te drave su ili poduzele implementorne mjere ili su uticale na dravna pravila koja su se smatrala za podobna da ispune zahtjeve direktive (mada, kako je dalje objanjeno, ovim se ne eli rei da su postojee mjere, ili pak nove odredbe u potpunosti u skladu sa zahtjevima Direktive). Direktivu su do sada usvojile Austrija, Finska i vedska koje su se pridruile Europskoj Uniji 1995. Direktiva za pravna sredstva u sluaju krenja pravila u komunalnom sektoru, koja je trebala biti usvojena tek 1. jula 1994., jo uvijek nije implementirana u nekim dravama u kojima je trebalo, a pored toga, drugim dravama je produen rok za implementaciju pravila; stoga, trenutno je preuranjeno procjenjivati primjenu te direktive.
8
- 316 -
Sue Arrowsmith
izvui iz dosadanjeg iskustva u nabavkama i kako se te pouke mogu primijeniti na razvijanje legislative o pravnim sredstvima drave na drugim poljima zakona Zajednice. Treba naglasiti da je fokus ovog rada uloga domaih pravnih sredstava na ukljuene strane. Pravna sredstva jedne drave nisu, naravno, jedini znaajan mehanizam za sprovoenje pravila nabavke: dok je sa jedne strane zastupala stav da drava treba poduzimati akcije kao primarni metod sprovoenja pravila, Europska Komisija je od Bijele knjige iz 1985. preuzela na sebe vanu ulogu monitoringa i sprovoenja pravila o nabavkama, i kroz primjenu odredbi lana 169. na Sudu pravde gdje god to prilii14. U stvari, neki su komentatori sumnjali da li e firme ikada biti voljne koristiti pravna sredstva ma kako ona bila djelotvorna i jednostavna za upotrebu uslijed straha da nee biti buduih poslova za vladu. Sljedei problem koji ograniava koritenje modela za privatni sudski postupak u natjecanju je taj to je odreene sukobe teko dokazati u pravnom postupku: dok je dovoljno jednostavno dokazati da nije objavljeno nikakvo obavjetenje u Slubenom glasniku EZ, daleko je tee dokazati da se ugovorni organ rukovodio nezakonitim mjerilima pri eliminaciji firmi, ili odluivanju kome e biti dodijeljen ugovor. Dalje, kod nekih obaveza poput objavljivanja obavjetenja (prethodno obavjetenje o nabavci) kojima se daju opi detalji o buduim nabavkama, malo daje podsticaja privatnim strankama da uope podiu tube, obzirom da nema mogunosti da se ponovo iskoriste proputene prilike15. Ovo je navelo neke komentatore da predloe da nije adekvatno oslanjati se prvenstveno na parnicu koju e pokrenuti oteeni pojedinci kako bi se sproveli propisi Evropske zajednice na ovom polju i da treba ojaati druge mehanizme za sprovoenje (poput centralizovanog sprovoenja preko Komisije16) ili stvoriti nove (poput dravnih agencija za sprovoenje koje imaju ovlatenja za istragu, reviziju i sankcionisanje kriminala). Detaljno razmatranje ovih irokih pitanja je van okvira teme ovog rada. Meutim, treba pomenuti da je autorov stav da akcije od strane privatnih lica i dalje igraju znaajnu ulogu ukoliko se razvije djelotvoran dravni sistem17, obzirom da se ne moe prevashodno, pa ni djelimino, osloniti na pokretanje
Ovo je zbog toga to neobjavljivanje prethodnog obavjetenja o nabavci (to je suprotno objavi o sklapanju pojedinanih ugovora) vjerovatno ne utie na konkretne postupke dodjele ugovora za proizvode i usluge koje su trebale biti u obavjetenju, tako da dobavlja ne moe postii da se neki konkretan postupak opet otvori i dalje nee biti u mogunosti u praksi zadovoljiti teret dokazivanja proputene mogunosti to je neophodno za potraivanje odtete. 16 U prvobitnom Prijedlogu za Direktivu o pravnim sredstvima Komisija je zapravo htjela ojaati sopstvenu poziciju dajui sebi mo da obustavi postupak dodjele ugovora ukoliko doe do jasnog i oitog krenja zakona Zajednice, no Zemlje lanice to nisu prihvatile i izbaeno je iz direktive. U lanu 3. Direktive o pravnim sredstvima postoje odreene odredbe o ovlatenjima Komisije, a i u lanu 8. Direktive o pravnim sredstvima, ali i sasvim prihvaene ne dodaju nita moima koje Komisija ionako ima po Sporazumu EZ: vidi Arrowsmith, gore, str.19 - 23; sluaj C-395/93, Komisija v. Holandija, presuda od 24. januara 1995.; sluaj C-79/94, Komisija v. Grka, presuda od 4. maja 1995. 17 Ovo je vjerovatno nastalo na osnovu iskustva sa Danskom, gdje je uvoenje jeftinih i prijemivih pravnih sredstava dovelo do velikog broja postupaka: vidi dalje ispod.
Vidi dalje S. Arrowsmith, poglavlje 1. u S. Arrowsmith (izd.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993), str.4 - 43; J. M. Fernndez Martin, The European Commission's Centralised enforcement of Public Procurement Rules: a Critical View (1993) 2 PPLR 40; J. M. Fernndez Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (1996). Pogl. 6.
15
14
- 317 -
Sue Arrowsmith
parnica od strane privatnih lica kao i da je u svakom sluaju potrebno razviti dodatne mehanizme sprovoenja u praksu. II Polje djelovanja i pregled Direktive o pravnim sredstvima Odredbe Direktive o pravnim sredstvima koje se bave dravnim sudovima, primjenjuju se samo na postupke dodjele koji su u polju Direktiva nabavke radova, roba ili usluga18. One se, sudei po lanu 1. (1) Direktive o pravnim sredstvima, primjenjuju gdje god se pokrene revizija zbog povrede zakona Zajednice na polju javnih nabavki, ili domaih pravila koja slue tom zakonu. Ovo znai da se odredbe Direktive o pravnim sredstvima ne primjenjuju samo kod povrede pravila iz Direktive o nabavci radova, roba i usluga, ve gdje god doe do povrede bilo kojeg pravila iz Sporazuma EZ koje nije konkretno navedeno u nekoj od direktiva, ili kakve druge relevantne legislative (poput Odluke o IT standardima19 koja se bavi specifikacijama u nabavci IT i telekomunikacija). Sa druge strane, ova direktiva ne pokriva povrede Sporazuma (ili drugih pravila zakona Zajednice, poput odluke o IT standardima20) koja se deavaju kod postupaka dodjele koji nisu pokriveni direktivama. Veina ugovora koji nisu sklopljeni pod pravilima direktiva (npr. jer nisu ispunjavali finansijski minimum) su i dalje predmet pravila Sporazuma koja, na primjer, zabranjuju diskriminaciju; no, u ovom sluaju pravna sredstva nisu pod Direktivom o pravnim sredstvima. Umjesto toga relevantna pravila su primjenjiva na dravnim sudovima u skladu sa opim pravilima zakona Zajednice kojima se upravlja pravnim sredstvima dravnog prava, mahom principima djelotvornosti i nediskriminacije, o kojima e dalje biti rijei. Razlika koju je Direktiva o pravnim sredstvima povukla izmeu postupaka dodjele koji su regulirani direktivama i onih koji to nisu, se ogleda u tome to su mnoge zemlje uvele nove mjere o pravnim sredstvima koja se primjenjuju samo u mjeri u kojoj to nalau direktive, ne pokrivajui tako ni povrede zakona Evropske zajednice van direktiva, niti povrede domaih pravila nabavke (razmjera u kojoj ak ni opi principi zakona Evropske zajednice o djelotvornosti i nediskriminaciji, nemaju znaaja). Kod drava koje su uvele posebne odredbe za implementaciju direktive ovo moe rezultirati sa tri reima pravnih sredstava, to je zbunjujua i nepotrebno sloena situacija. Zapravo, predominantni trend u dravama koje su implementirale Direktivu o pravnim sredstvima pomou posebnih odredbi je objedinjavanje sa ciljem primjene na one sluajeve koji su pod Direktivom o pravnim sredstvima. Taj su pristup
18 19
Direktiva o pravnim sredstvima, lan 1. (1); Direktiva o nabavci usluga, lan 41. Odluka Vijea 87/95, [1987] Slubeni glasnik L-36/81. 20 Biljeka 19, iznad.
- 318 -
Sue Arrowsmith
usvojile: Ujedinjeno Kraljevstvo21, Austrija22, Finska23 i Luksemburg24. Sa druge strane, vedska ima i sveobuhvatan Dokument o javnim nabavkama (Zakon 1992/1528) koji regulira i nabavke pod direktivama i ostale javne nabavke (to je bilo predmetom razumljive zakonske regulacije u ravni sa implementacijom pravila Zajednice); i pravna sredstva za provoenje ovog Dokumenta, sadrana u poglavlju 7. Dokumenta, koja su postavljena u skladu sa Direktivom o pravnim sredstvima, se mogu primjenjivati na sve odredbe Dokumenta, a ne samo na one koje rukovode europskim ugovorima. I Francuska je proirila sistem pravnih sredstava koji je predstavljen za europske sluajeve implementacije Direktive, kako bi pokrivala i povrede domaih pravila nabavki25. Ovo pokazuje kako standardi zakona EZ ponekad mogu izazvati poboljanja u domaim pravnim standardima koji kasne za nastupom EZ26; ali, kako je reeno, u prilino osjetljivom segmentu javnih nabavki ovo je prije izuzetak nego to je pravilo. Posebni zahtjevi Direktive o pravnim sredstvima se mogu podijeliti u etiri grupe. Prvo, direktiva navodi odreene ope principe koji se trebaju primjenjivati na sisteme pravnih sredstava u svim Zemljama lanicama. Najznaajniji je zahtjev za djelotvornim i brzim pravnim sredstvima. Drugo, direktiva obuhvata odredbe kojima se vodi tijelo pred kojim se donose odluke i pitanja postupka. Tree, sadri odredbe o tome kome je dozvoljeno da se poziva na pravila Zajednice. Konano, zahtijeva da utvreni oblici olakica moraju biti dostupni svim dobavljaima. Ovi razliiti aspekti direktive, kao i naini na koji su primjenjeni u Zemljama lanicama, sada mogu biti razmatrani ponaosob.
Ovdje su posebne mjere implementacije obuhvaene u Public Supply Contracts Regulations 1995, S.1.1995. reg. 29, Public Works Contracts Regulations, S.I. 1991 Br. 2680, reg 31. i Public Services Contract Regulations 1993, S.I. 1993 Br.3228, reg. 32, i mogu biti primjenjene samo na razliite povrede pravila Zajednice kod ugovora koji nisu pokriveni direktivama. Domaa pravila su drugaija na primjer, nema odtete osim ako su pravila namjerno prekrena (zloupotreba vlasti u javnim uredima), ili za ostale posebno navedene sluajeve (to nije sluaj sa povredama veine domaih pravila: vidi S. Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (1996), poglavlje 18.). 22 Odredbe o pravnim sredstvima, koje se nalaze u paragrafima 78-86 i 91-95 Federalnog Dokumenta o nabavci za federalne ugovore, se primjenjuju samo na povrede zakona Zajednice za ugovore pod direktivama. Pravna sredstva koja nisu u vezi sa povredama nisu primjenjiva za povrede drugih pravila nabavke. 23 Odredba o pravnim sredstvima se nalazi u poglavlju 3. Dokumenta o javnoj nabavci od 23. decembra 1992, 1992/1505 i bavi se pravnim sredstvima prije Konkurentskog vijea; ali se ove odredbe odnose samo na ugovore pokrivene direktivama. 24 Ograniene nove odredbe koje su usvojene kako bi implementirale Direktivu o pravnim sredstvima u Luxemburgu, a koje se odnose na dostupnost privremenih mjera pred Dravnim vijeem (Conseil d'Etat) koje predstavlja forum za reviziju koji se direktno bavi odlukama, su ograniene na ugovore pod direktivama: vidi Council of State Legal Opinion br.38-949 od 10 marta 1992. Slina situacija se moe nai u Irskoj i Danskoj koje su takoer usvojile izriite mjere primjene; ali u ovim zemljama ni u kom sluaju ne postoji posebno tijelo koje se bavi sprovedivim domaim ugovorim pravom. 25 Zakon br. 93-122 od 23. januara 1993., (Slubeni glasnik 30. januar 1993.), lan 56. Novi francuski sistem pravnih sredstava je opisan dalje u tekstu. 26 U sluaju vedske ovakva situacija se pojavila ne samo na nivou pravnih sredstava, ve na osnovnom nivou: uslijed potrebe za implementacijom pravila Zajednice javila se potreba za poboljanjem pravne regulacije nabavki koje su ispod vrijednosnih razreda (iako je reguliranje ugovora koji nisu obuhvaeni direktivama fleksibilnije nego same odredbe pravila Zajednice.)
21
- 319 -
Sue Arrowsmith
III Opi principi 1. Opi princip djelotvornosti U lanu 1. (1), direktiva prvo navodi da Zemlje lanice moraju osigurati da e donoenje odluka od strane ugovornih organa biti revidirano djelotvorno i, posebno, u to kraem vremenskom roku i to u skladu sa odredbama direktive. ini se jasno, prvo, da je ovaj opi uslov o djelotvornosti pravnih sredstava mogue tumaiti u skladu sa opim principom zakona Zajednice, koji je izveden iz lana 5. EZ, koji zahtijeva od Zemalja lanica da osiguraju djelotvornost pravnih sredstava za sprovoenje zakona Zajednice. Godine 1989., kada je usvojena Direktiva o pravnim sredstvima, postojala je sumnja oko toga da li su domaa pravna sredstva za sprovedbu zakona Zajednice morala biti djelotvorna u apsolutnom smislu rijei, ili je uloga principa zakona Zajednice takva da nametne obavezu da se uklone sva ogranienja pravnim sredstvima koja ve postoje u dravnom zakonu, kako bi ta sredstva postala djelotvorna i pri primjeni na sluajeve obuhvaene zakonom Zajednice27. U svakom sluaju, nakon presude suda u sluaju Francovich28 iz 1991., ope je prihvaeno da je potrebna apsolutna djelotvornost pravnih sredstava. U tom kontekstu, zahtjevi za djelotvornost Direktive o pravnim sredstvima se sada moe posmatrati kao izriiti navod ovog jo ireg principa zakona Zajednice. Ipak, 1989. godine bilo je neophodno ukljuiti taj princip u Direktivu o pravnim sredstvima, jer se tako, van sumnje, osigurala primjena takvih obaveza. Postoji jedno ope pitanje koje se odnosi na zakon Zajednice i koje se postavlja u domenu nabavki, a to je da li djelotvornost treba posmatrati u svjetlu zatite subjektivnih interesa ukljuene strane, ili u nekim sluajevima moe biti ogranieno na pravna sredstva potrebna da se ta strana ohrabri sa ciljem odravanja javnih interesa (ukljuujui prevenciju prestupa). Watson i Oliver su raspravljali kako to nije valjana podjela, obzirom da javni interes ne moe biti zatien ukoliko pojedincima nije obezbjeena zatita kroz djelotvorna pravna sredstva29. Meutim, injenica je da to nije uvijek sluaj, naroito kada se oslanja na to da e tete proizvesti djelotvorno pravno rjeenje. Ovo se moe pojaviti u sluaju nabavke u kojoj potpuna zatita javnog interesa pomou ponovnog vraanja u stanje prije prestupa nije mogua, odnosno, moe se desiti da se zatita ne postigne usljed sukoba interesa, tj. javnog interesa koji e biti oteen odlaganjem dodjele ugovora i interesa strane kojoj je nezakonito dodijeljen ugovor30. (Ova pitanja se razmotrena dalje u tekstu). U nekim od ovih sluajeva, najdjelotvornija dostupna sredstva e tetiti ukljuenim stranama, i mogu u najmanju ruku
27 28 29
Spojeni sluajevi C-6/90 i C-9/90, Francovich i Bonifaci v. Italija [1991] I-ECR5357. Watson i Oliver, Pregled u (1994) 31 C.M.L.Rev. 1136, na str.1137, gdje se kritikuje stav koji je istakao ovaj autor u poglavlju 1. u Arrowsmith (ed.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993) 30 Kako je dole objanjeno, hitna pravna sredstva se moraju pruiti kako bi se u to je mogue veoj mjeri izbjegle situacije u kojima se nije mogue vratiti na valjane pozicije, no to nije uvijek izvodljivo (na primjer, kada je ugovor hitan, ili kada se prestup utvrdi tek nakon ispunjenja ugovora.)
Authorities (1992), str.36-39.
Za prikaz razvoja jurisprudencije na Sudu pravde vidi S. Arrowsmith, Civil Liability and Public
- 320 -
Sue Arrowsmith
odvraati od prestupa, ili e to biti neke druge finansijske sankcije, poput novanih kazni. U ovakvom sluaju nadoknada trokova natjecanja moe biti dovoljna da sprijei od daljih prestupa, ali nee u potpunosti zatititi interese firme koja je izgubila ugovor zbog tog prestupa: to moe uiniti samo nadoknada za izgubljeni profit. Odtete pri nabavkama e biti razmotrene u odjeljku 6. 2. Zahtjev za hitnu reviziju Direktiva o pravnim sredstvima ne zahtijeva samo da pravna sredstva budu djelotvorna u opem smislu ve navodi i da revizija treba biti raspoloiva u to kraem vremenskom roku. Ovaj zahtjev o hitnosti je od sutinskog znaaja ukoliko pravna sredstva treba primjeniti sa ciljem ponitavanja posljedica nezakonskog djela, i (kako je predvieno direktivom), u ovom kontekstu predstavlja kljuni aspekt opeg principa djelotvornosti. To se javlja jer se ugovori esto dodjeljuju, a radovi otpoinju ili se ak zavre vrlo brzo nakon zakljuenja postupka dodjele. Tako postaje nemogue ponititi posljedice prestupa ponavljanjem postupka. Svakako se mogu primjeniti privremene mjere da bi se obustavila dodjela ili sprovoenje ugovora, i saekala konana odluka o legalnosti istog; meutim ostali interesi javni interes za izbjegavanje odlaganja postupka nabavke31, i interesi ostalih strana ukljuenih u postupak (naroito strane kojoj je dodijeljen ugovor na nezakonit nain) mogu premostiti interes za osiguravanjem djelotvorne sprovedbe zakona Zajednice, to se ve dalo uvidjeti32. Naravno, to je vie vremena potrebno da se doe do konane odluke, to je vea teta nanijeta ostalim interesima ako se primjene privremene olakice. Stoga, jedino sistem koji omoguava vrlo brzo razrjeavanje sukoba u nabavkama, je sistem koji prua mehanizam naknade koji je istovremeno istinski djelotvoran i prua adekvatnu zatitu ostalim javnim i individualnim interesima koji mogu biti ugroeni postupkom. Jasno je da neke od zemalja lanica nisu adekvatno razmotrile ovaj zahtjev o hitnim olakicama. U mnogim dravama je propisano da se postupci nabavke iznose pred opim sudovima koji imaju nadlenost nad pitanjima upravnog prava, obino opim administrativnim sudovima, a u nekim sluajevima pred graanskim sudovima. Na primjer, u paniji i Portugalu se svi sluajevi vezani za nabavke iznose pred ope administrativne sudove koji primjenjuju obavezni postupak za rijeavanje upravnih prigovora, i sistemu uglavnom treba nekoliko godina da bi se donijela konana odluka o prigovorima33. Obje drave su se oslonile na postojei sistem kao adekvatan za potrebe Direktive o pravnim
31
Ovo je relevantno za veinu sluajeva nabavke, osim recimo kada ugovor predstavlja jedna od usluga koje su u toku i kod kojih se tete mogu izbjei pomou privremenog aranmana o isporuci; tu produavanje roka nee proizvesti tete odreenom i utvrdivom interesu (na primjer, kod ugovora o podizanju novog spomenika); ili kada produavanje roka nee izazvati nikakve tete (na primjer, kada roba ili usluge direktno zavise od radova koji nisu zavreni, i kada kanjenje ne utie na ispunjavanje ugovora u cjelini). 32 Vidi, na primjer, diskusiju o privremenim olakicama i pravnim sredstvima opoziva, ispod. 33 Vidi J. M. Fernndez Martin, Enforcing the Public Procurement Rules in Spain i M. Catela, Enforcing the Public Procurement Rules in Portugal, poglavlja 7 i 13 kao i Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993).
- 321 -
Sue Arrowsmith
sredstvima34. U Portugalu je pomou ovog sistema par firmi pokualo doi do pravnih sredstava, ali su privremene olakavajue mjere generalno odbijene zarad balansa interesa, zbog teta koje bi dogotrajno odlaganje nanijelo postupku nabavke35. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i Irskoj, svi sluajevi nabavki obuhvaeni Direktivom se iznose samo pred Vrhovni sud36, sud ope graanske nadlenosti, u kojem je za obavljanje postupaka upravnog prava potrebno i vie od godinu dana - ne tako dugo kao u paniji i Portugalu, ali dovoljno dugo da znai da e suspenzija biti problematina, dok e neuspjena suspenzija znaiti zavretak radova na ispunjenju ugovora prije same rasprave. Zapravo, Sud u Engleskoj i Velsu nije pokazao namjeru da podri proces nabavki dodjeljivanjem privremenih olakica u svim sluajevima u kojima bi to dovelo do prerasuda javnom interesu37. Dalje u odjeljku o privremenim mjerama e se razmatrati da li se od sudova Zemalja lanica moe traiti da prilagode postojee stavove prema privremenim mjerama kako bi omoguili bolju sprovedbu zakona Zajednice. U Belgiji, na primjer, administrativni sud, Dravni savjet, koji sasluava postupke ponitavanja i suspenzije u sluajevima nabavki (mada ne potraivanja odtete) obino treba i godinu dana da saslua sluaj kada su dodijeljene privremene mjere, a nekoliko godina kada nisu38, i opet ima pravo da odbije privremene mjere zarad javnih interesa. Slina je situacija i u Luksemburgu. Meutim, nasuprot tome, neke drave imaju vrlo brz sistem rjeavanja sporova. U Holandiji se sporovi oko dodjele ugovora o nabavci javnih radova39 normalno iznose pred Raad van Arbitrage vor de Bouwbedrijven in Nederland (Arbitrani sud za graevinsku industriju Holandije)40. To je stuna arbitrana institucija koja se openito bavi graevinskim sporovima (ne samo onima koji se odnose na predugovorna pitanja), i obuhvata i javni i privatni sektor. Postojao je i prije Direktive o pravnim sredstvima i sada ima opu nadlenost nad sporovima javnih nabavki Zajednice koji se tiu ugovora o graevinskim
Iako su 1991. Zakonskim dekretom br. 442/91 u Portugalu uvedene nove mjere kojima bi se poboljao pravni sistem, naroito prelitigacijska administrativna faza postupka. 35 Vidi Catela, iznad, str.405 - 406. 36 Pravila za ugovore o javnim nabavkama 1995, S.1.1995. No.201 reg. 29; Pravila za ugovore o nabavci radova, S.I. 1991 No. 2680, reg.31; Pravila za ugovore o nabavci usluga 1993, S.I. 1993 No. 3228, reg.32. Ovo se primjenjuje u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj; u kotskoj su sluajevi povjereni Vrhovnom graanskom susu kotske, ili drugom sudu ope nadlenosti. Odredbe koje se tiu Irske se nalaze u S.I. 1994 No.309. 37 Burroughs machine Tools v Oxford Area Helath Authority, presuda od 21. jula 1983., neprijavljena. Ovaj sluaj je presuen pod opim principima zakona za privremene naloge, prije implementiranja Direktive o pravnim sredstvima; no, u nedostatku drugih smjernica isti princip bi se primarno odnosio na pravo dodjele privremenih mjera koje proizilaze iz propisa koji sprovode Direktivu o pravnim sredstvima (u vezi sa tim vidi biljeku 36. iznad). 38 Ova informacija je dobijena od autora Davida d'Hooghe-sa. 39 Sporovi ove vrste su obino u nadlenosti Okrunih sudova, sudova ope nadlenosti. Predloeno je da se sporovi kod nabavki rjeavaju na ovim sudovima pomou krajnje hitnih preliminarnih postupaka olakavanja koji se primjenjuju u hitnim sluajevima (vidi G-W van de Meent, Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules in the Netherlands, pog.6 u Arrowsmith (ed.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules) ali u praksi nema znaajnijeg iskustva sa nabavkama na ovakvim sudovima. 40 Po ovom pitanju vidi dalje de Meent, biljeka 39 iznad.
34
- 322 -
Sue Arrowsmith
radovima41. Openito, sve sporove koji se tiu dodjela javnih ugovora, naroito prije nego doe do same dodjele, rjeava Raad postupkom hitne arbitrae, koji poinje skoro odmah nakon zahtjeva, i tokom kojeg sasluavanja traju otprilike jedan dan. (Uvijek se obavlja usmeno sasluanje, ali Raad moe traiti i pismenu izjavu o zahtjevu i pismeni odgovor). Ova vrlo hitna procedura ne zahtijeva nikakve privremene mjere, obzirom da se konana odluka donosi tako brzo istini za volju, bre nego to se u mnogim zemljama donesu privremene mjere. Hitna procedura se desila u Francuskoj, sa ciljem implementiranja uslova za Direktivu o pravnim sredstvima. Obino se sporovi u nabavkama iznose pred administrativni sudski sistem (ovo se odnosi i na direktne napade na odluke koje vode dodjeli ugovora i na potraivanja odtete od administracije), iako se neka tijela voena direktivama ne nalaze u nadlenosti francuskog administrativnog sudstva, pa se zato iznose pred graanske sudove42. Postupci kod obje grupe sudova obino traju dvije godine i to se (zajedno sa drugim aspektima pravila o pravnim sredstvima43) smatralo neadekvatnim za ciljeve zakona Zajednice. Tako je vlada odluila uvesti nova pravna sredstva, recours prcontractuels44 za sluajeve prava Zajednice, pod zakonom usvojenim 199245. Ovo svodi mo revidiranja odluka46 na jednog sudiju predsjednika Administrativnog suda ili njegovog delegata u sluaju da je postupak dodjele predmet administrativne pravne nadlenosti, i na predsjednika Prvostepenog suda (Tribunal de Grande Instance) ili njegovog delegata u sluaju da je postupak predmet graanskih sudova i, dok se ukljuuju konane i ne sasvim privremene mjere, treba poduzeti akcije u skladu sa procedurom koja se normalno primjenjuje kod privremene aplikacije na odreenom sudu. Stoga je postupak mnogo bri nego postupak na drugim poljima u istom sudu, i kod graanskih i administrativnih sluajeva obino se presuda daje u roku od 20 dana od uknjienja postupka. U oba sluaja ovoj fazi mora prethoditi pripremna faza; no ugovorni organ na svaki prigovor mora odgovoriti u roku od 10 dana, ime se umanjuje produavanje roka zbog postupka. Veliki broj
Ovo se primjenjuje zbog Uniform aanestedingsreglement EG 1991, koji se primjenjuje automatski kako bi regulirao ugovore o radovima centralne vlasti, i obino se dobrovoljno primjenjuje na ugovore drugih organa vlasti. Raad je zakonski obavezan da preuzme sporove koji se po odredbama (ili nekako drugaije) na njega odnose. 42 Ovo, na primjer, obuhvata, privatna tijela obuhvaena direktivama o nabavci radova i usluga jer one dodjeljuju posebne ugovore koji su subsidizirani od strane organa koji su ugovorni organi pod direktivama, kao i odreena tijela koja su sama po direktivama ugovorni organi jer predstavljaju tijela koja su voena javnim pravom kako je definirano u lanu 1. svake direktive (poput mjeovitih udruga societes d'economie mixtes). 43 Konkretno, reklo bi se da sudovi opozivaju nezakonite odluke kako nalae direktiva, ve samo mogu, kroz recours pur exces de pouvoir, donijeti deklaratornu presudu: vidi, na primjer, J. M. Fernndez Martin, The EC Public Procurement Rules: a Critical Analysis (1996), str.233 - 234. 44 Vidi dalje P. Valadou, Enforcing the Public Procurement Rules in France, pogl.10. u Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993); S. Ponsot, Public Procurement in France: Transposition of the Remedies Directives (1996) 5 PPLR, 29 i tamo navedeni francuski komentari; i J. M. Fernndez Martin, biljeka 43. iznad, pogl. 9. 45 Zakon 92 - 10 od 4. januara 1992. (Slu\beni glasnik 7/1/92), koji dodaje novi lan 11. (1) zakonu 91 3 od 3. januara 1991., koji se odnosi na ugovore privatnog sektora, i koji dodaje lan L22 Kodu Administrativnih sudova i Administrativnih apelacionih sudova, za administrativne ugovore. 46 Nove mjere se ne bave pravnim sredstvima odtete, u vezi sa im vlada Francuske ne smatra da su neophodne izriite mjere za implementaciju.
41
- 323 -
Sue Arrowsmith
sluajeva je proao ovaj postupak47. Brz sistem ponitavanja i suspenzije48 se takoer postoji u sudovima u vedskoj, gdje openito sporovi mogu biti razrijeeni u roku od nekoliko dana ili sedmica, a ne mjeseci ili godina, kao to je sluaj u mnogim Zemljama lanicama49. Austrijske dravne i federalne vlasti su poduzele odreene korake kako bi osigurale hitnu nadoknadu povjeravanjem revizije tijelima specijaliziranim za reviziju nabavki50. Na federalnom nivou51, na primjer, prvo ide administrativna faza pred izlazak pred Federalnu komisiju za kontrolu nabavki koja osigurava postizanje dogovora, ili ukoliko se to ne desi, objavu preporuke Komisije u roku od dvije sedmice. Ukoliko to ne uspije, Federalni ured za nabavke (Bundesvergabeamt) u roku od tri sedmice izdaje pravna sredstva na sudskom nivou, odvojeno od oteenja, i taj ured sainjavaju eksperti za nabavke, kao i pravno kvalificirani Predsjednik pred koga se procesi iznose u roku od sedam dana od izdavanja preporuke Komisije. Privremene mjere se mogu traiti od ureda u toku tri sedmice nakon akta, i odluka mora biti donijeta u roku od tri dana. Namjera je bila da Ured brzo rjeava sluajeve (obrada zahtjeva za izdavanje privremenih mjera je ograniena na mjesec dana), iako do sada postoji dovoljno iskustva na osnovu kojeg se moe rei da li e ta namjera biti ostvarena. U Danskoj je vlada postavila poseban tribunal za nabavke, Klagenaevent for Udbud52 (Apelacioni odbor za nabavke). Meutim, iako je pomenuto da su druge karakteristike sistema poput niskih trokova i olakanog pristupa uvedene kako bi ohrabrile pravne postupke u Danskoj, sa druge strane se ispostavilo da donoenje odluka nije proticalo naroito brzo: sudei po etrnaest sluajeva za koje je donesena odluka do decembra 1995. ispostavlja se da je prosjeno trajanje postupka bilo oko 4 mjeseca. Jasno je da Odbor nije zadovoljan ovim i da radi na ubrzavanju postupka revizije. Oito je da je vrijeme potrebno za obavljanje postupaka drugaije od drave do drave. Diskutabilno je koje je normalno maksimalno vrijeme od poetka i zavretka sasluanja koje e zadovoljiti zahtjev za hitne olakice. Moe se rei da je za djelotvornu sistemsku reviziju potrebno da vrlo brzo na raspolaganju bude injenica: i) da ugovor po svoj prilici nee biti sklopljen ili dovren (to je sigurno sluaj sa graevinskim ugovorima u Holadniji), ili ii) da su sudovi spremni odobriti privremene mjere da bi se obavila dodjela (to nije veliki problem ako se rok produava za samo par sedmica). U svakom sluaju, ak ni ovakvo pravilo ne mora biti dovoljno u dravama u kojima je nemogue uticati na ugovor koji je ve sklopljen, obzirom da se to uglavnom moe uraditi u prvih nekoliko dana, ili ak neposredno nakon odluke o dodjeli (moda prije
Za ostale sluajeve vidi Ponsot, iznad. Potraivanja odtete za krenje pravila nabavke se u vedskoj iznose pred obinim sudovima. 49 Autor je ovu informaciju dobio od Caroline Thrner. 50 Odredbe o pravnim sredstvima se nalaze u paragrafima 78 - 86 i 91 - 95 Federalnog Zakona o nabavkama, za federalne ugovore. 51 Svaka pod-federalna drava ima svoje jednostepeno reviziono tijelo, ije karakteristike variraju od drave do drave. 52 Ovo je postavljeno pod lanom br. 344/1991 od 6. juna 1991., koji je dopunjen lanom br. 1006/1992 od 19. decembra 1992. i lanom br. 206 od 29. marta 1995. Dalji detalji o sastavu Odbora, postupcima itd. se nalaze u Izvrnom Nalogu.
48 47
- 324 -
Sue Arrowsmith
nego uesnici natjecanja saznaju rezultate). Problem sklopljenih ugovora je obraen u poglavlju 6. dalje u tekstu. 3. Zabrana diskriminacije protiv dravnih firmi Drugi opi princip Direktive o pravnim sredstvima je naveden u lanu 1. (2) koji navodi da Zemlje lanice moraju osigurati da nema diskriminacije izmeu poduzea koja tvrde da su oteena tokom dodjele ugovora kao rezultat razlike iznesene u ovoj Direktivi, razlike izmeu domaih pravila koja sprovode zakon Zajednice i ostalih domaih pravila. Znaenje ove odredbe nije oigledno, ali reklo bi sa da je smiljeno kako bi osiguralo jednak tretman za domae ugovarae, tako da su pravna sredstva ove direktive jednako dostupna ak i kada su ta sredstva pogodnija od onih koje prua dravni zakon. Ovo je pravilo neophodno kada sistem pravnih sredstava treba biti djelotvoran u sprijeavanju krenja zakona. Dok je cilj odredbi otvaranje trita nabavki i prelazak granica, prije nego poboljanje konkurencije na domaem tritu, obzirom na prirodnu prednost domaih firmi ak i na otvorenom tritu, vjerovatnije je da e mnoge akcije sprovoenja iznijeti ba te firme, i jedino ta mogunost moe pruiti dovoljan podsticaj organima da potuju pravila kao jedini nain poslovanja. 4. Opi princip nediskriminacije Konano, po pitanju opih principa Direktive o pravnim sredstvima, moe se rei da se opi princip Zajednice o nediskriminaciji takoer primjenjuje na sluajeve koji su predmet direktive, ak i ako to nije precizirano u Direktivi. Ovaj princip znai da pravna sredstva za sprovoenje pravila Zajednice, ili pak dravne mjere za sprovoenje tih pravila, moraju biti nita manje pogodna od onih koja se koriste za sprovoenje uporedivih dravnih pravila dotine drave. U nekim dravama ovo moe rezultirati u veoj zatiti nego to se to zapravo zahtijeva odredbama Direktive i opim principom djelotvornosti, u skladu sa postojeim karakteristikama dravnog zakona. Obzirom da Zemlje lanice prije usvajanja Direktive o pravnim sredstvima nisu stvorile strog sistem za sprovoenje pravila javne nabavke, ovaj princip openito daje mali doprinos zatiti ukljuenih strana na ovom konkretnom polju, ali moe biti relevantan za odreene sluajeve53.
Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu je udruenju dobavljaa odobreno izriito pravo na sprovoenje dravnih odrebi, i to Zakonom lokalne vlasti 1988., s. 17., koji zabranjuje lokalnim organima da kod nabavki u obzir uzimaju nekomercijalne aspekte: vidi Zakon lokalne vlasti 1988., s.19. U svakom sluaju, traenje pravnih sredstava za sprovoenje pravila Zajednice djeluje ogranieno na pojedinane firme, to nije u skladu sa ovim principom o nediskriminaciji.
53
- 325 -
Sue Arrowsmith
IV Nadlenost i postupak Direktiva obuhvata niz odredbi o forumu i o pravnom postupku (parnici). Po tim pitanjima direktiva nastoji u to veoj mjeri potovati tradicionalne i raznolike pristupe u razliitim Zemljama lanicama, ujedno postavljajui izvjesna ogranienja. U sutini, revizioni forum se preputa Zemljama lanicama, a direktiva ak sadri odredbe koje jasno navode da drave uivaju diskreciju po nekim pitanjima. Prvo, u lanu 2. (2) se jasno navodi da je prihvatljivo da se razna ovlatenja raspodijele meu razliitim revizionim tijelima. Tako je uinjeno u mnogim zemljama recimo, ponitavanje nezakonitih odluka je esto predmet na administrativnim sudovima, dok se obini graanski sudovi bave odtetama za tete nastale kao posljedice tih odluka. To je sluaj u Italiji, Belgiji i Luxemburgu54, kao i vedskoj. U Danskoj, Njemakoj, Austriji i Finskoj, obini graanski sudovi zadravaju nadlenost za odtete, dok se za ponitenje odluka i privremene mjere obraa specijaliziranim agencijama za nabavke55, ili, u sluaju Finske, Sudu za konkurenciju. U paniji, Grkoj, Francuskoj i Portugalu reviziju obavljaju administrativni sudovi56, ak se u Irskoj i UK time bave obini graanski sudovi, kao to je sluaj i sa Holandijom, za veinu
Openito vidi S. Arrowsmith (ed.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993). U Njemakoj su ustanovljene posebne revizione ustanove za potrebe implementacije Direktive o pravnim sredstvima. (vidi dalje A. Niedzela, pogl.11, u S. Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993) (rasprava o predloenoj legislativi prije njenog usvajanja) i Recent
55
54
razloga: prvo, jer legislativa ne stvara i ne sprovodi bilo kakva subjektivna prava firmi kako nalae legislativa nabavki, i, drugo, to ak iako se osnovnim odredbama stvore subjektivna prava, priroda i mo revizionih tijela ostaje defektna po itavom nizu odreenih aspekata. U vezi sa prvom takom, pravila za ugovore nabavke roba i radova (izuzev Direktive 93/36 koja jo nije implementirana), i za ugovore o nabavci roba i radova u komunalnom sektoru, su implementirana kroz adaptacije postojeih pravila o javnoj nabavci koja se nalaze u Verdingungsordnung fr Leistungen (VOL/A the Code on the Award of Public Supply/Services Contracts), i u Verdingungsordnung fr Bauleistungen (VOB/A - the Code ofr Award of Public Work Contracts). Ovi Kodovi u sutini djeluju kao obavezujui uput administraciji federalna vlast; lander i lokalne vlasti i usvojeni su po pravilima budeta kojima se rukovode ovi organi. Svejedno, ovi Kodovi tradicionalno ne dodjeljuju subjektivna prava stranama oteenim krenjem pravila, i Sud pravde je nedavno presudio u sluaju C-433/93 (presuda od 11 avgusta 1995) da je neodobravanje subjektivnih prava dobavljaima znailo da je to bio neadekvatan nain implementacije. Dopuna Haushaltsgrundstzgesetz (HGrG), budetnog zakona, je usvojena 1993., kako bi se izriito naveli ugovorni organi na koje se pravila odnose i da bi se omoguilo vladi da primjenjuje pravila Koda na privatne organe koji potpadaju pod komunalna pravila; i tim lanom je takoer usvojeno pravilo za Vergabeverordnung (VgV), koje navodi okolnosti sa kojima se Kod mora usaglasiti. Ove posljednje mjere nije morao razmatrati Sud pravde u sluaju C433/93, ali se moe rei da i Komisija smatra da ove mjere, takoer, nemaju za cilj stvaranje subjektivnih pravila u zakonu u Njemakoj, te stoga neadekvatno implementiraju direktive. U vrijeme pripreme pravila nije bilo poznato da li e Komisija po ovom pitanju ustanoviti dalje postupke na Sudu pravde, obzirom da je jasno da je namjera njemake vlade bila da otpone reviziju metoda implementacije. Vezano za drugi stav iznad, prirode i karaktera revizionih tijela, da se primjetiti da je Komisija izvela niz znaajnih primjedbi, poput nedostatka neovisnosti najvieg nadlenog organa i nedavno je predstavila ta pitanja pred Sudom pravde. 56 Iako je ve objanjeno na sluaju Francuske, akcije koje se tiu odreenih privatnih ugovora obuhvaenih direktivama potpadaju pod graansku nadlenost.
Legsilation on Public Procurement in Germany: Measures for Implementing the EC Procurement Rules (1994) 3 PPLRCS44). Ipak, sistem pravnih sredstava u Njemakoj je neadekvatan iz dva
- 326 -
Sue Arrowsmith
ugovora o nabavci roba i usluga (iako se, kako je ve pomenuto, ugovorima o nabavci radova bavi posebno arbitrano tijelo). lan 2. (5) takoer navodi da cilj direktive nije da ogranii tradicionalno postupanje koje u nekim jurisdikcijama zahtijeva ponitenje odluke prije dodjele odtete, i takav dvofazni pristup se primjenjuje u Italiji i Luxemburgu. Dalje, lan 1. (3) izriito predoava da drave mogu, kao uslov za pokretanje postupaka, uvesti zahtjev o obavjetenju koji se alje administrativnim organima. Ovo je tradicionalno postojalo u nekim dravama kao oblik formalnog postupka administrativnog prigovora koji osigurava mirno postizanje sporazuma, i odtete za koju su administrativni pravni sluajevi preduslov za uvoenje sudskog postupka. (Zanimljivo je da je ova odredba Direktive podstakla uvoenje zahtjeva o obavjetenju u UK i Irskoj57 gdje to nije bila tradicija). Sa druge strane, moe se istai da ovaj zahtjev o obavjetenju moe uzrokovati probleme na polju nabavki, obzirom da je u mnogim Zemljama lanicama obiaj da se opozovu ve zakljueni ugovori, o emu se raspravljalo u odjeljku 6.: obavjetenje o moguem problemu moe podstai organ da ranije zakljui ugovor kako bi iskoristilo ovo pravilo. U stvari, bie rijei o tome kako sud esto opozove takav ugovor. Direktiva takoer jasno navodi da je prihvatljivo dodijeliti prvostepeno pravo revizije tijelu koje nije sudskog karaktera. Ipak, u lanu 2. (8) su navedene odreene mjere zatite kako bi se osigurala pravinost i djelotvornost postupka revizije. Prvo se navodi da ne-sudsko tijelo mora objasniti svoje odluke, i drugo, da e te odluke naknadno revidirati drugo tijelo. To drugo tijelo mora biti sudsko; ili, mora biti tijelo koje je sposobno odluivati kao sud ili tribunal, te tako biti ovlateno za preliminarne presude Sudu pravde, i koje je neovisno od ugovornog organa i revizionih tijela a iji lanovi ispunjavaju odreene uslove direktive kojima se osigurava neovisnost lanova i kvalificiranost Predsjednika. Dostupnost pravnim sredstvima za nabavke u smislu trokova parnice i potrebe za pravnom pomoi, kao i njihova brzina i efikasnost, u velikoj mjeri zavisi od revizionog foruma koji odreuje zemlja lanica. Ve smo se bavili pitanjem brzine, i utvreno je da neke drave nisu poduzele potrebne mjere, iako odabrani forum nije dorastao zadatku, mada se problemom direktno pozabavilo u legislativi usvojenoj u Francuskoj. Reklo bi se da su vani drugi aspekti lakoe pristupa: moda je znaajno da je veliki broj sluajeva iznesen u Danskoj, gdje je do decembra 1995. pred Apelacioni Odbor za nabavke podneseno preko 60 sluajeva, a izrueno 14 presuda58 (30 sluajeva je trenutno na ekanju, iako je 15 sluajeva paralelno i tie se istog problema)59. Odbor, koji sainjavaju kvalificirani predsjedavajui i zamjenici (koji su kvalificirani kao i sudija) zajedno sa ekspertima u itavom nizu relevantnih polja nabavki i biznisa, prua vrlo jeftin i dostupan sistem
Vidi odredbe navedene u biljeci 36. iznad. V. S. Sorensen, The Danish Procurement Appeal Board, to e se nalaziti u Public Procurement Law Review. Takoer se moe rei da su samo dva od 14 prigovora podrani od strane Odbora, i ini se da su prigovore podnosili ljudi sa nedovoljnim poznavanjem pravila nabavke i bez pravnog zastupnitva. 59 Autor je ovu informaciju dobio od Petera Gjoertlera.
58 57
- 327 -
Sue Arrowsmith
pravnih sredstava60. Dok strane uglavnom snose svoje trokove, u martu 1995. je usvojena dopuna koja omoguava da Odbor naloi da ugovorni organ nadoknadi trokove tuitelja, ako je tuba bila sasvim, ili dijelom uspjena61. Pred Odbor se moe (i esto se ini) izai bez pravnog zastupnika, iako je jasno da je za sloene sluajeve potrebno zastupanje, i mogue je odobravanje nadoknade za tuitelja, kao i trokova postupka, ukoliko Odbor smatra da je tako ispravno. Moda je pretjerano rei da iskustvo u Danskoj pokazuje da firme ne ele ujesti ruku koja ih hrani time to e se sporiti nad dodjelom ugovora: to izgleda ukazuje da, iako je to bez sumnje vano u mnogim sluajevima, privatne pravne akcije mogu imati znaajnu ulogu u sprovoenju pravila nabavki pod dostupnim sistemom pravnih sredstava. Zanimljivo je da li uope zahtjev o djelotvornosti moe biti iskoriten da umanji sloenost i trokove dravnih pravnih postupaka (to se jako osjea u mnogim dravama i to ne samo na polju nabavki, ve i na drugim poljima graanskog i administrativnog prava); kako e takvi sluajevi biti tretirani na Sudu pravde; i da li takve akcije mogu podstai reforme pravnih sistema u irem smislu. Svejedno, ak iako je to teoretski mogue, nema podstreka za privatna lica (to na primjer nije sluaj u Europskoj Komisiji) da poduzmu akcije kako bi testirali tu mogunost, naroito to sudovi nee imati efektivnu mo da saniraju problem u konkretnom sluaju bie potrebna legislativa i/ili iroka administrativna reforma relevantnog dijela pravnog sistema. Takoer se moe primjetiti da druga odredba Direktive, iz lana 2. (7), zahtijeva od drava da osiguraju da e presude biti efikasno sprovedene u djelo. Jasno je da nisu sve drave prihvatile ovaj zahtjev. Na primjer, uprkos uvoenju inae djelotvornog sistema u Francuskoj, reklo bi se da nema naina da se sprovedu presude protiv administracije; dok u Ujedinjenom Kraljevstvu nema naina da se sprovedu presude protiv Krune.
Za dalje detalje o Odboru i njegovoj proceduri, kao i trokovima postupka, vidi Sorensen, biljeka 58., iznad; K. H. Larsen, Enforcing the Public Procurement Rules in Denmark, poglavlje 3. u S. Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993). 61 Zakon br. 206 od 26. marta 1995., s.16. Po Sorensenu, iznad, objanjenja Zakona takoer navode da treba odobriti nadoknadu za tuioca kad god se razlog akcije smatra opravdanim, ak iako sluaj ne bude uspjean. Sa druge strane, Odbor nema mo da trai od tuioca da plati trokove kupca ukoliko se sluaj ne dobije.
60
- 328 -
Sue Arrowsmith
V Poloaj (standing) lan 1. (3) Direktive o pravnim sredstvima navodi da postupak revizije moe zahtijevati svaka osoba koja ima, ili je imala, interes da dobije odreeni javni ugovor, i koja je oteena, ili rizikuje oteenje, uslijed krenja zakona. Tako se poloaj po principu dodjeljuje neuspjenim firmama62, koje mogu obuhvatati one koji su uestvovali u nezakonitom postupku dodjele, ali nisu osvojile ugovor, i one koji su nezakonito sprijeeni da uestvuju, recimo zbog neobavjetavanja. Ostaje, svakako, prostora za debatu po pitanju ko tano ima interes i rizikuje od tete po ovoj odredbi: na primjer, vjerovatno ne pokriva one koji su predali ponudu ali su zakonito iskljueni kao nekvalificirani, ili one ije su ponude bile oito previsoke da bi uspjeli na natjecanju na kojem je cijena glavni kriterijum. Sama Direktiva predoava da postoji izvjesno mjesto za diskreciju Zemalja lanica pri odluivanju ko tano uiva interes, navodei u lanu 1. (3) da je pitanje poloaja predmet detaljnih pravila koje uspostavljaju Zemlje lanice. Takoer se postavlja pitanje da li je poloaj dostupan i drugim osobama koje ele pokrenuti postupak na primjer, podugovarai neuspjenih glavnih ugovaraa, predstavnike udruge, ili predstavnici javnosti (koji imaju interes jer su porezni obveznici). Moe se rei da se takvim osobama mora dati taj poloaj zbog principa o nediskriminaciji, gdje takve osobe uivaju pravo i uestvuju u sprovoenju dravnih pravila o nabavkama63. Takoer se moe rei da sprovedbu treba dozvoliti od strane drugih osoba po principu djelotvornosti, u svjetlu injenice da akcije direktno ugroenih dobavljaa mogu biti ugroene strahom da nee biti buduih poslovanja sa ugovornim organom. Zanimljivo je da je u Danskoj, na primjer, donesena izriita odredba za akcije pred Apelacionim Odborom koje moraju donositi odreene industrijske udruge navedene na listi, kao i odreene udruge ugovaraa64. U svakom sluaju, u
62
Obzirom da se direktive o nabavci bave trgovinom u EZ, ope je prihvaeno da direktive dodjeljuju prava samo onima koji su dravljani EZ ili su tu osnovani (ukljuujui, po Direktivi o pravnim sredstvima, domae firme i pojedince, kako je gore objanjeno). U svakom sluaju, prava paralelna pravima direktive se po Sporazumu ([1994] Slubeni glasnik L-1/1) Europskog Ekonomskog Podruja (EEA) dodjeljuju i nekim drugim dravama, kao i po Sporazumu o nabavkama vlade Svjetske Trgovinske Organizacije (WTO) ([1994] Slubeni glasnik L-336/3) i Sporazumima Udruenja (Association Agreements) sa nekim centralnim i istonim zemljama Europe ([1993] Slubeni glasnik L347 (Maarska); [1993] Slubeni glasnik L-343/8 (Poljska); [1994] Slubeni glasnik L-357/1 (Rumunija); [1994] Slubeni glasnik L-359/1 (Slovaka Republika); [1994] Slubeni glasnik L-360/1 (eka Republika). Dobavljaima iz ovih drava se moraju odobriti ista pravna sredstva kao i dobavljaima iz EZ po Direktivi o pravnim sredstvima: beneficije ove direktive dodjeljuju iskljuivo EEA i Sporazumi Udruenja, i primjenjuju se pod WTO sporazumom o nabavci kao posljedica ope obaveze o nacionalnom tretmanu koja se nalazi u lanu III tog Sporazuma. 63 Vidi, na primjer, biljeku 53 iznad o poziciji u UK. Moe se rei da se ne primjenjuje princip nediskriminacije tamo gdje je predvieno da se legislativa Zajednice bavi reguliranjem iscrpnih pitanja pozicije po pitanu pravnih sredstava na dravnim sudovima, ali lan 1.(3) Direktive nije predvien za pitanje poloaja, obzirom da se on samo brine da poloaj mora biti odobren barem ugroenim dobavljaima. 64 Kako je navedeno u Izvrnom nalogu br. 72 od 30. januara 1995. Poznato je da e novi nalog koji je trenutno u pripremi, obuhvatati dalje odredbe za poveanje vjerovatnoe za anonimnost firma tuilaca: vidi Sorensen, biljeka 58 iznad. Inae, danska legislativa daje detalje o poziciji svake strane sa legalnim interesom u dotinom predmetu.
- 329 -
Sue Arrowsmith
veini drava ovakve akcije zavise od opih principa dravnog zakona koji se bavi poloajem predstavnikih organizacija. VI Posebni oblici olakica lan 2. (1) Direktive zahtijeva da odreeni oblici olakica budu na raspolaganju svim revizionim tijelima. To su: i) privremene olakice, ii) opoziv odluka i izmjene dokumenata; i iii) tete. 1. Privremene olakice Prvo, po lanu 2. (1) (a), reviziono tijelo mora imati mo da dodijeli privremene olakice kako bi suspendiralo (ili osiguralo suspenziju) sam postupak dodjele ili implementaciju bilo koje odluke. Takve mjere moraju biti dostupne prvom prilikom i pomou privremenog postupka odluivanja. Izvjesna mo za dodjelu privremenih mjera u nabavkama je sada dostupna u svim Zemljama lanicama65, bilo po slovu postojeih pravnih odredbi koje su sluile zadovoljavanju zahtijeva direktive, ili pod novim pravnim odredbama (usvojenim kako bi se pojasnili jazovi meu postojeim moima ili sumnje oko njihove primjene kao to je sluaj u UK66 i Luxemburgu67, na primjer ili ovlastiti novo reviziono tijelo, kao to je sluaj u Danskoj). Ve je reeno da privremene olakice esto imaju kljunu ulogu u sluajevima nabavke, osim ako se konano sredstvo olakavanja moe smjesta dobiti, jer ako se ne obustavi postupak dodjele do vremena sasluanja ugovor moe biti sklopljen ili dijelom ispunjen. Prilikom odluivanja da li treba izrei privremene mjere, drave esto uvode neku vrstu testa balansa interesa pomou kojih se u obzir uzimaju neeljene posljedice javni interes u nastavku natjecanja i interese drugih strana ukljuenih u postupak dodjele. to je due odlaganje konanog sasluanja, to privremena olakica postaje znaajnija, ali sa druge strane, to je due odlaganje to su vee tete drugim interesima, ukoliko se nabavka obustavi. Kako je ve objanjeno, u nekim dravama nekoliko primjera je dato u odjeljku 3 iznad odlaganje konanog sasluanja je takvo da se, ukoliko nisu date privremene mjere, u praksi ponovo ne otvara postupak; ali u tim dravama su sudovi zauzeli stav da mjere generalno ne treba odobravati zbog loeg uticaja na ostale interese. Direktiva o pravnim sredstvima izriito navodi, u lanu 2. (4) da drave mogu odbiti zahtjev za olakicama ukoliko e posljedice nadmaiti dobrobit (ukljuujui i javni interes). Takoer se postavlja pitanje u kojoj mjeri Zemlje imaju pravo na tu diskreciju obzirom na obavezu pruanja djelotvornog sistema pravnih sredstava. Svakako, primjena principa djelotvornosti moe biti
65
U svakom sluaju, dok ovlateni revizioni organi u Njemakoj imaju mo da dodijele privremene mjere, ne moe se rei da pravo revidiranja imaju i dobavljai: vidi biljeku 55 iznad. 66 Vidi odredbe navedene u biljeci 36 iznad. 67 Zakon od 13. marta 1993., Memorial A, 398.
- 330 -
Sue Arrowsmith
ograniena restrikcijama pravnih sredstava kako bi se zatitili interesi privatnih stranki (kako je dalje objanjeno u vezi sa problemom zakljuenih ugovora) i takoer se treba uzimati u obzir potreba za zatitom drugih, javnih, interesa. Ipak, moe se rei da potreba za odbijanjem privremenih olakavajuih mjera postoji zbog nepotovanja obaveze primjene hitnih postupaka revizije. U takvim okolnostima se moe rei da sudovima nije dozvoljeno da se oslanjaju na argumente zatite javnih interesa, ve da moraju odobravati mjere u skladu sa obavezom pruanja djelotvornih pravnih sredstava, koja (suprotno postojeoj praksi odbijanja pruanja privremenih mjera zarad javnih interesa) nisu bila valjano implementirana od strane zakonskog organa. Kako bilo, nemogunost drava da prilagode zakone izriitim mjerama, koje pojanjavaju odredbu o hitnoj i djelotvornoj reviziji, jasno umanjuje vjerovatnou da e firme iznositi sluajeve pred sud. ak i kada je hitna revizija mogua i/ili kada su sudovi voljni obustaviti postupak, i dalje moe doi do problema kada se desi da se ugovor zakljui prije nego se donesu privremene mjere. U lanu 2. (6) Direktive o pravnim sredstvima se izriito navodi da je pitanje da li treba dozvoliti treoj strani polaganje prava na ugovor koji je ve zakljuen u nadlenosti zakona te drave, i da Zemlje lanice mogu omoguiti da se nakon sklapanja ugovora reviziono tijelo moe baviti samo dodjelom odtete. Reklo bi se da je osnovni razlog za ovakvo ograniavanje zatita interesa druge strane kojoj je dodijeljen ugovor. Zakon nekoliko zemalja lanica je prilino jasan u postavljanju ope zabrane za ovu vrstu sredstava koja spreavaju treu stranu da napada zakljuen ugovor: to je sluaj u UK68, Austriji, vedskoj i Finskoj, na primjer69. Takvo pravilo moe znaajno ograniiti mogunost za djelotvornu reviziju ak i u dravama za koje bi se reklo da imaju djelotvoran sistem. Ono moe sprijeiti reviziju, na primjer, kada se odluka o dodjeli smatra za zakljuak obavezujueg ugovora; kada se ugovor dodjeljuje ubrzo nakon zavretka postupka dodjele, ili inae prije nego se obavijest o dodjeli urui ostalim uesnicima; ili kada se ne odri dodjela (to moe ukljuivati sluaj kada postoji nezakonito ponovno pregovaranje70 ili proirivanje postojeeg ugovora). Zapravo, injenica je da vrlo openita diskrecija, za koju se ini da je podrana Direktivom o pravnim sredstvima, nije prihvatljiva po zahtjevu o djelotvornosti opeg zakona Zajednice: obzirom da nemogunost sudova da opozovu zakljuene ugovore esto moe ugroziti odredbu o djelotvornom pravnom
Vidi odredbe navedene u biljeci 36 iznad. Ovo je takoer tradicionalan pristup u francuskom zakonu, koji ne dozvoljava administrativnom sudiji da poniti ugovor. Ipak, nedavna jurisprudencija Dravnog vijea (Conseil d'Etat) navodi da administracija moe traiti ponitenje ugovora od sudije za ugovore. Takoer se moe rei da je, za organe koji su obuhvaeni direktivama, ali su u nadlenosti graanskih sudova a ne administrativnih, ugovor sklopljen krenjem pravila nabavke ugovor unutar nedozvoljenog pregovora po lanu 1133. francuskog graanskog prava i kao takav je poniten i nevaei. Za dalju diskusiju na ovu temu vidi J. M. Fernndez Martin, The EC Procurement Rules: a Critical Analysis (1996), pogl. 9. 70 est nain izbjegavanja direktiva koji neke drave praktikuju je dodjela ugovora unaprijed izabranoj firmi koja izlazi sa najpovoljnijom ponudom, a kasnije pregovara oko uslova ugovora. (vidi na primjer, A. Ruiz Ojeda, The New Spanish Public Contract Act: No Answer to Old Problems (1996) 5 PPLR CS31). Utvreno je da to znai dodjelu novog ugovora koji nije u skladu sa direktivom, i samim tim je nezakonit, no, to je teko utvrditi prije nego to se ugovor zakljui.
69 68
- 331 -
Sue Arrowsmith
stredstvu, moe se dovesti u pitanje da li se moe primjenjivati kada druga ugovorna strana zna, ili bi trebala znati, da je ugovor moda nezakonit. Znaajna ogranienja pravnih sredstava se svakako prihvatljiva kako bi se zatitili interesi u pravnoj sigurnosti tree strane, ali takvi interesi nisu mogui ako je ta strana svjesna prekraja. Sud pravde je primjenjivao takve principe u kontekstu povrata novca koji je vlada, protivno zakonu Zajednice, isplaivala graanima, kada se smatralo da dravni zakon moe uvesti ogranienja povrata kako bi se zatitile nedune tree strane71, ali da se ta ogranienja ne mogu primjenjivati na povrat nezakonite dravne pomoi obzirom da bi primaoci trebali biti svjesni da je takva pomo nezakonita72. Primjena principa djelotvornosti mora premostiti svaku izriitu odredbu direktive za nabavke, obzirom da je princip izveden iz samog Sporazuma. Ukoliko je ovaj nain posmatranja ispravan, onda e se znaajno umanjiti uticaj pravila o zakljuenim ugovorima za koje se ini da proizilazi iz Direktive o pravnim sredstvima. Takoer utie na to da je potrebna dalja modifikacija kako same direktive, tako i odreenih dravnih mjera za sprovoenje direktive to je znaajno obzirom da postojee odredbe (na primjer, u legislativi UK) znaju zbuniti ugroene strane. Po pitanju problema koje stvara pravilo o zakljuenim ugovorima, moe se rei da Sud pravde treba ii jo dalje i zahtijevati da se prui prava prilika za polaganje prava na ugovor prije nego se taj ugovor zakljui, na primjer, obavjetavanjem ostalih uesnika da e se sklapanje obaviti kroz nekoliko dana. Ipak, malo je vjerovatno da e Sud pravde ii tako daleko. Treba pomenuti da, kada zakon Zajednice zahtijeva od Zemalja lanica da omogue odreenu olakicu, treba naglasiti da taj odreeni oblik olakice treba biti djelotvoran, odnosno da ne smije biti nepotrebno kompliciran i neizvodljiv: to je bio sluaj u sluaju Francovich73 gdje su pravna sredstva odtete dostupna pod opim principima zakona Zajednice a mogu se primjeniti na pravno sredstvo privremene olakice. Ovo pravilo, zajedno sa zahtjevom o pruanju djelotvornog sistema pravnih sredstava, moe iskljuiti razna druga ogranienja koja kod drugih drava inae postoje po pitanju dostupnosti privremenih pravnih sredstava i koja uglavnom nisu uklonjena implementacijom Direktive. Na primjer, odreene drave, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, zahtijevaju od stranke da priloi uee u odteti prije nego dobije privremene olakice, ime se obavezuju da e obetetiti tuenog u sluaju gubitaka (u ovom sluaju, zbog odlaganja postupka nabavke) ukoliko sluaj ne bude presuen u korist strane koja potrauje privremene mjere. Isto tako, u Austriji se od stranke moe zahtijevati da plati kompenzaciju ukoliko se privremene mjere dodijele a odluka ugovornog organa ispostavi zakonitom. Jasno je da ovo moe obeshrabriti potraivanje privremenih mjera. Drugi uslov koji se esto primjenjuje na privremene mjere je da ih ne treba
Sluaj C-5/89, Komisija v. Njemaka [1990] ECR 2633. Sluaj C-5/89, Komisija v. Njemaka [1990] I-ECR 3437 8 odlueno u kontekstu centralizovanog sprovoenja postupka; ali je Sud pojasnio da se isti principi primjenjuju ovdje kao i kod postupaka na dravnom sudu.) 73 Biljeka 28 iznad.
72 71
- 332 -
Sue Arrowsmith
odobravati ukoliko dodijeljena novana sredstva mogu biti dovoljna de se kompenzuje tuilac. U nekim dravama postoji sumnja da li privremene olakice treba odobriti, na osnovu toga to dostupnost sredstava odtete znai da nema nepopravljive tete, ije je postojanje uslov za dodjelu privremenih mjera. Konkretno, u Belgiji, francuske (mada ne fleminke) klupe Dravnog savjeta su zauzele stav koji sugerira da e to ogranienje uvijek sprjeavati dodjelu privremenih olakica u sluajevima nabavki stav koji se ne ini u skladu sa Direktivom o pravnim sredstvima74. 2. Opoziv (set aside) Drugo, u lanu 2. (1) (b) se takoer navodi da reviziona tijela moraju imati mo da opozovu, ili osiguraju opoziv, nezakonito doneenih odluka. To mora ukljuivati pravo uklanjanja diskriminatornih specifikacija koje su ukljuene u dokumente. Zemlje lanice sada openito75 pruaju mogunost za takve mjere. Svrha ove odredbe je da openito osigura da e, kada ugovorni organ postupa nezakonito, revizionom tijelu biti omogueno da povrati ispravnu legalnu poziciju, tako da e ugovor moi biti sklopljen samo u skladu sa pravilima direktiva za nabavke. Na primjer, ukoliko je firma nepravedno iskljuena iz postupka, da se odluka o iskljuenju i posljedine odluke o dodjeli koje su obojene nezakonitim iskljuenjem, moe opozvati i da treba valjano razmotriti poziciju iskljuene strane prije nego se nastavi sa postupkom. Slino tome, ukoliko je najnia cijena glavni kriterij dodjele, a dodjela je odluena na osnovu drugog kriterija, ta odluka moe biti opozvana i treba je donijeti ponovo u skladu sa odgovarajuim kriterijumom, ukoliko ugovorni organ eli nastaviti sa postupkom dodjele. U svakom sluaju, dostupnost ovih mjera, kao i privremenih olakica, je navedena u Direktivi o pravnim sredstvima, lan 2. (6) proviso, koji omoguava dravama da odbiju opozvati ugovore koji su ve sklopljeni. Meutim, razmatralo se da li je ovakav opi proviso u skladu sa principom o djelotvornim sredstvima koji moe premostiti odredbe i da li se ova pitanja u vezi sa privremenim olakicama jednako primjenjuju na mo opozivanja odluka tokom suenja.
Pored ostalih, ovo je jedan od razloga odbijanja privremenih olakica, sluaj Burroughes u Ujedinjenom Kraljevstvu, biljeka 37 iznad. Ovaj sluaj se moe osloniti na posebne injenice, i onda se moe dokazati navodna krivica, da bi natjecatelju bio dodjeljen ugovor, te da ne bi bilo teko dokazati gubitak i traiti odtetu. Ranija jurisprudencija na drugim poljima (jer nije bilo sluajeva nabavki) u paniji je smatrala da e do dodjele privremenih olakica jako rijetko dolaziti zbog postojanja sredstava odtete za nezakonite akcije; ali nedavne odluke su pokazale da e admninistrativni sudovi sada biti vie nego spremni dodijeliti privremeno sredstvo mada, i dalje nije jasno kako e se pravila primjenjivati na sluajeve nabavke. (vidi dalje J. M. Fernndez Martin, The EC Procurement Rules a Critical Analysis (1996), pogl.9. 75 Izuzetak je Njemaka gdje revizija ove vrste nije dostupna kao predmet subjektivnih prava: vidi biljeku 55 iznad.
74
- 333 -
Sue Arrowsmith
3. tete76 Konano, lan 2. (1) (c) Direktive o pravnim sredstvima takoer nalae da reviziona tijela moraju imati ovlatenje da dodjeljuju odtete osobama koje su pretrpile tetu zbog krenja zakona. U vrijeme usvajanja direktive ovo je bila jedna od najznaajnijih inovacija, obzirom da niz Zemlja lanica nije pruao mogunost odtete za tete nastale krenjem pravila nabavke; na primjer, nije bilo opeg prava na odtetu u UK, Irskoj77 ili Italiji iako je ta mogunost postojala u nekim dravama, koje su se oslanjale na postojea pravila o tetama kako bi ispotovale zahtjeve direktive. To je bio sluaj u Francuskoj, Belgiji, Danskoj, Luksemburgu, Grkoj, paniji i Portugalu mada u posljednje tri drave do usvajanja direktive (ili odmah nakon) nije zabiljeeno da je sud stvarno razmatrao neki sluaj potraivanja odtete nastale u nabavkama. Do usvajanja Direktive 1989. nije bilo utvreno da opi princip djelotvornosti moe zahtijevati sredstvo odtete za odreena krenja zakona Zajednice: to je jasno navedeno u odluci u sluaju Francovich78 iz 1991. Skoranja odluka Suda pravde u sluaju Brasserie du Pcheur79ukazuje da sredstva odtete trebaju biti dostupna na dravnim sudovima protiv lanica u istim okolnostima kao i nametanje finansijskih mjerila institucijama Zajednice po lanu 215. EZ, to je sluaj sa legislativnim mjerama koje ukljuuju iroku diskreciju kada doe do ozbiljnog i otvorenog krenja ogranienja moi vlade. Ovo obino podrazumijeva izvjesne kazne. To vjerovatno stvara mogunost da se Direktiva o pravnim sredstvima posmatra kroz ogranieni vidik Francovich doktrine, kako bi se pokrile samo kanjive povrede pravila nabavke. (Zanimljivo je da Austrijska federalna legislativa izriito ograniava podlonost teta kanjivim krenjima pravila nabavke). U svakom sluaju, iako je sumnjivo ovakvo tumaenje lana 2. (1) obzirom da samo navodi da sudovi mogu dodijeliti odtetu, reklo bi se da je namjera bila zahtijevanje odtete za sva krenja pravila80. Dalje se ogranienje o odtetama koje zakon Zajednice nalae ne mogu primjenjivati na isto administrativne mjere, poput veine ugovora. Nema nieg konkretnog u Direktivi o pravnim sredstvima po pitanju principa za izraunavanje teta i tako je to, u principu, preputeno Zemljama lanicama. No, kao i kod privremenih olakica, diskrecije koje drave posjeduju su vjerovatno predmet ogranienja po toj liniji da sistem pravnih sredstava treba
U ove dvije drave bi se teoretski moglo ostvariti za namjerno krenje, u vidu zloupotrebe poloaja u javnom uredu, iako takve tvrdnje nisu iznesene u polju nabavki; a u UK je 1988. Zakonom lokalne vlasti, s.19, odobrena odteta za trokove tendera kod povreda odreenih dravnih pravila koja zabranjuju lokalnim organima da razmatraju nekomercijalne aspekte prilikom nabavki. 78 Spojeni sluajevi C-6/90 i C-9/90, [1991] I-ECR 5357. 79 Spojeni sluajevi C-46/93 i C-48/93, Brasserie du Pcheur SA v. Federal Republic of Germany, presuda od 5. marta 1996. 80 Dopusna biljeka u lanu 2. (1) je postavljena kako bi u obzir uzela potencijalno diskrecijsku prirodu privremene olakice i sredstava opoziva.
Vidi dalje S. Arrowsmith, pogl. 1 u S. Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules, str.68 - 79; H. Gilliams, Effectivness of European Public Procurement Law after Francovich (1992) 1 PPLR 292; Fernndez Martin, biljeka 74 iznad, pogl. 7.
77
76
- 334 -
Sue Arrowsmith
biti djelotvoran kao cjelina, kao i da konkretno sredstvo ne smije biti nepotrebno sloeno ili neostvarivo (kako je istaknuto u sluaju Francovich). Jedno od pitanja je da li direktiva nalae dravama da osiguraju odtete za bilo koji profit izgubljen zbog krenja zakona, ili je prihvatljivo ograniiti kompenzaciju na trokove uea u postupku dodjele. Ukoliko se zauzme stav da se pravno sredstvo mora odobriti kako bi se zatitili privatni interesi osobe, onda bi se moglo rei da se moraju priznati tete za izgubljeni profit81. Meutim, ako se smatra da sredstva odtete treba primjenjivati samo u spreavanju krenja zakona kao javnog interesa, onda je diskutabilno da li sredstva mogu biti svedena na nadoknadu trokova, obzirom da to moe ohrabriti dobavljae da pokreu parnice. Skoranje odluke Suda pravde u sluaju Brasserie du Pcheur zapravo ukazuje da nadoknada za izgubljeni profit mora biti dostupna uvijek kada se odtete potrauju pomou pravnog sredstva zakona Zajednice82. U praksi, u veini drava je prilino jasno da su tete za izgubljeni profit u principu mogue83. No, u Austriji su tete svedene na trokove84. Sljedee pitanje je da li firme trebaju dokazati da bi sigurno, ili vrlo vjerovatno, dobile ugovor, kako bi dokazale dovoljno jasnu vezu izmeu krenja zakona i gubitka profita. To je teoretski mogue kada tuilac nije objavio ponudu za natjecanje, na primjer, kod prigovora da nije bilo prethodnog obavjetenja o nabavci, ili da je tuiocu nepravedno uskraeno pravo uestvovanja i bie teko, ak i u praksi, kada tuilac podnese ponudu, a tu je nekoliko firmi sa realnim izgledima da e pobijediti (i esto je problem to najnia cijena nije glavni kriterij). Kod nekih drava poput panije85i Grke86 - teret dokazivanja ove vrste je prilino zahtijevan, ali se nita nije uradilo na modificiranju postojeih principa kako bi se implementirala Direktiva o pravnim sredstvima. Kao alternativno rjeenje, drave koje inae primjenjuju ovakav reim dokazivanja, mogu koristiti princip gubitka anse (na primjer, firma sa 30% ansi da dobije ugovor dobija 30% profita koji bi ostvarila), to bi olakalo potraivanje odtete i tako ohrabrilo pokretanje postupaka. Po ovom osnovu se dodjeluju odtete u Belgiji i Luksemburgu, gdje se u odluenim sluajevima tete izraunavaju ex aequo et bono s tim da se u obzir uzima, inter alia, neizvjesnost ansi da se tuiocu dodjeli ugovor87. U Ujedinjenom Kraljevstvu i
81 82
Vidi sluaj C-14/83, Von Colson v. Land Nordrhein-Westfalen [1984] ECR 1891, Iznad, biljeka 79, para. 87 presude. 83 Ove je jasno iz postojeih sluajeva u nabavci u, recimo, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Holandiji i Danskoj; dok u Irskoj i UK opi principi odtete za tete koje je izazvala vlada krenjem pravila (krenjem statusom odreenih obaveza) koji se primjenjuje u odtetama pod pravilima Direktive u teoriji doputaju nadoknadu izgubljenog profita, iako jo nije bilo uspjeno rijeenih sluajeva krenja pravila nabavke. U vedskoj, legislativa koja nalae dostupnost odtete (poglavlje 7 zakona o javnim nabavkama, Zakon 1992/1528) ne navodi kako se odtete izraunavaju, ali materijal iz nacrta izdatog prije Zakona jasno navodi da se daju odtete za izgubljeni profit. 84 Autor je ovu informaciju dobio od Brigitte Gutknecht. 85 Vidi J. M. Fernndez Martin, The EC Procurement Rules: a Critical Analysis (1996), pogl.7. 86 Vidi L. Koutoupa, Enforcing the Public Procurement Rules in Greece, pogl. 12 u S. Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993), na str. 397. 87 Vidi D. D'Hooghe, Enforcing the Public Procurement Rules in Belgium pogl. 1 u S. Arrowsmith (ed.), Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993), na str.106 - 108.
- 335 -
Sue Arrowsmith
Irskoj gubitak u sluajevima prekraja88 se mora prikazati balansom vjerovatnoa i do trenutka implementacije direktive ispostavilo se da bi se ovo ope pravilo na akcije primjenjivalo prima facie sa ciljem sprovoenja pravila Zajednice za nabavke, stoga bi, po pitanju odteta, mjere koje neke drave poduzimaju mogle biti neadekvatne za sprovoenje Direktive o pravnim sredstvima. U svakom sluaju, savremena jurisprudencija engleskih sudova uspostavlja da je u sluajevima prekraja89 dozvoljeno potraivanje na osnovu gubitka anse, kako je gore opisano. U tom smislu reklo bi se da su u engleskim sudovima nepotrebne dalje promjene sa ciljem implementacije direktive90. Zanimljivo je da je u Direktivi o pravnim sredstvima (u uvodu je objanjeno da je usvojena kako bi omoguavala pravna sredstva za sprovoenje pravila nabavke u komunalnom sektoru) u lanu 2. (7) ukljuena posebna odredba koja zahtijeva, kao minimalni standard (mada bez ugroavanja ostalih dravnih zakona i zakona Zajednice koji se tiu odteta), da drave trebaju omoguiti svim firmama koje su imale pravu ansu za dobijanje ugovora, a pogoene su krenjem zakona, nadoknadu trokova uea u natjecanju. Ovakav pristup u javnom sektoru bi mogle usvojiti i ostale Zemlje lanice. Finska je zapravo izriito primjenila ovakav zahtjev kako na javni tako i na komunalni sektor91, kako bi osigurala da sredstva odtete javnog sektora ispunjavaju zahtjev djelotvornosti zakona Zajednice; ali ovakav dobar primjer nisu slijedile ostale drave. VII Opi pogled na implementaciju Kako je ve jasno iz ove diskusije, Zemlje lanice su na razliite naine reagirale na obaveze nametnute direktivom. Sa jedne strane, izvjestan broj zemalja lanica je paljivo razmotrio ove obaveze, i uinio znaajne napore kako bi stvorio sistem koji ispunjava ne samo specifine zahtjeve o odreenim pravnim sredstvima, nego i sistem koji prua djelotvorna i, naroito, rapidna sredstva olakavanja. Takav je sluaj, recimo, u Danskoj, Francuskoj i Austriji koje su, kako je objanjeno, usvojile znaajne mjere kako bi poboljale postojea dravna pravila (ukoliko ih je bilo), a koje se odnose na reviziju postupka nabavke92. Ove drave su se pobrinule ne samo za pravna sredstva navedena u direktivi, ve su usvojile i mjere za postupak revizije iji je cilj osigurati, na razne naine, dostupna i brza pravna
Pravo na odluku se izravno dodjeljuje po legislativi koja implementira Direktivu o pravnim sredstvima (za koju vidi biljeku 33 iznad). U obje nadlenosti odtetu pokree prestup povrede statutorne dunosti kako je primijeeno u biljeci 82 iznad. 89 Vidi odluku Apelacionog suda u sluaju Allied Maples Group v. Simmonds and Simmonds [1995] 4 AII E.R. 507. 90 Irski sudovi takoer prate ovaj pristup, iako je diskutabilno da li je oslanjanje Irske na englesku jurisprudenciju adekvatno za implementaciju direktive. 91 Zakon o javnim nabavkama, 23. 12. 1992/1505, odjeljak 8 (2). 92 Izvjesni nedostaci austrijskog sistema su gore pomenuti, mada, na taj nain odtete svedene na pokrivanje trokova tendera moda nisu adekvatne po direktivi i takoer je oteano traiti suspenziju usljed potraivanja kompenzacije ukoliko akcija ne uspije.
88
- 336 -
Sue Arrowsmith
sredstva. U drugim dravama je ve dostupan brz i dostupan revizioni forum, kao u vedskoj i (barem po pitanju ugovora o nabavci radova) Holandiji. Neke od ovih drava su otile ak i dalje nego to to zahtijeva Direktiva o pravnim sredstvima, time to su dopunile pravna sredstva direktiva jednim oblikom sankcija. Konkretno, u Francuskoj je Zakon 91-3 od 3. januara 1991.93 uveo krivino djelo favoriziranja kada osoba, ukljuujui odabranog javnog slubenika ili administrativnog zvaninika, nekome obezbjeuje, ili pokuava obezbijediti, nezakonitu prednost tako to kri pravila nabavke (domaa ili europska)94. Njegovu primjenu podrava Interministerial Commission of Inquiry for Procurement (mission interministerielle d'enqute sur les marchs) koju je uspostavio isti Zakon95, koji je ovlaten da istrauje prekraje, na zahtjev odgovarajueg Ministra ili Prefekta (to moe biti rezultat prigovora neuspjenih firmi) i da donosi takve sluajeve pred sud. U Danskoj je doneena odredba za sistem sankcija koji primjenjuju opi dravni istrani organi96. Na drugom kraju spektra, u velikom broju drava se sistem pravnih sredstava ne moe smatrati djelotvornim u smislu u kojem to nalae zakon Zajednice. Ovo se konkretno odnosi na one drave koje su se, pri implementaciji Direktive o pravnim sredstvima, mahom oslanjale na postojee dravne sisteme. Izvjestan broj tih drava je uveo promjene (gdje je to bilo neophodno) tek da bi osigurale dostupnost sredstava navedenih u direktivi, ali nisu pridavale dovoljno panje sveukupnoj djelotvornosti sistema, kao ni da li je sredstvo dostupno dovoljno brzo. Kako je ve pomenuto, ovo je na primjer bio sluaj u paniji i Portugalu, zemljama koje su se u ispunjavanju zahtijeva direktive oslanjale na opa sredstva admninistrativnog zakona. Iako se ini da su sredstva navedena u direktivi u principu dostupna, postupci obino traju vie godina a sudovi nisu voljni suspendovati dodjelu prije sasluanja. Isto tako, primjeeno je da u Belgiji direktne revizije pred administrativnim sudovima traju dugo i da nisu preduzeti koraci ka tome da se privremene mjere dodjeljuju u sluajevima nabavke, iako, kako je ve reeno, jurisprudencija jasno ne prihvata tu dostupnost97. Tu su jo dva primjera, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, gdje je upitna adekvatnost implementacijskih mjera. U obje drave je vlada uvela posebne
lan 7. Provbitno su se odredbe odnosile na dravna i neka nekomercijalna javna tijela koja su bila predmet pravila nabavke javnog sektora, ali su proirene Zakonom br. 95 - 127 od 8. februara 1995. kako bi pokrivala i komercijane dravne poduhvate, pokrivajui tako razna tijela koja su pod pravilima nabavke Zajednice za komunalni sektor. 95 Ovo je dolo na mjesto prethodnog istranog tijela postavljenog 1976. 96 To je omoguio okvirni zakon o nabavci, zakon br. 600/1992 i primjenjivane su na osnovu razliitih Izvrnih odredbi doneenih po Zakonu, sa ciljem implementacije direktiva. Sam zakon odobrava novane kazne i pritvor, ali se praktikuju samo novane kazne. 97 Sa druge strane, kod belgijskih graanskih sudova postoji dobro razvijena i adekvatna jurisprudencija za tete nastale u sluajevima nabavke: vidi D. D'Hooghe, Enforcing the Public Procurement Rules in Belgium, pogl. 2 u S. Arrowsmith (ed.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993), na str.105 - 108.
94 93
- 337 -
Sue Arrowsmith
mjere kako bi se sprovela Direktiva o pravnim sredstvima98. Ove mjere su, izmeu ostalog, dodjeljene odgovarajuem revizionom forumu (u oba sluaja Vrhovnom sudu (ili Vrhovni graanski sud u kotskoj) i obezbijedile su posebna pravna sredstva navedena u Direktivi to je naroito vano u sluajevima tete, jer su ranije bila dostupna samo za namjerne prekraje. One, takoer, uvode zahtjev o prethodnom obavjetavanju kao uslov za pokretanje postupka i bave se pitanjem zakljuenih ugovora u UK tako to, nakon zakljuivanja ugovora, omoguavaju dostupnost samo sredstava odtete99, a u Irskoj da je uticaj na zakljueni ugovor predmet diskrecije suda100. Kako bilo, ni u jednoj od ovih drava nije osigurana brza dostupnost pravnih sredstava, obzirom da pravni postupci te vrste traju najmanje nekoliko mjeseci. A primjena testa balansa pogodnosti za privremene mjere znai da nee doi do suspenzije postupka. Potom, zahtjev za uee u odtetama za privremene mjere, kako je ve objanjeno, moe predstavljati ozbiljnu prepreku pravnim akcijama. To znai da, u praksi, u obje drave nema odgovarajueg sredstva za opoziv nezakonitih odluka o dodjeli ugovora. Do skora, potekoe koje su prijetile natjecateljima su bile pojaane time to je bilo neizvjesno da li e im biti priznata teta, o emu legislativa nije navodila detalje, mada je sada, kao to smo rekli, situacija poboljana jer je Engleska uvidjela da je mogue priznavati tetu u sluajevima gubitaka izazvanih prekrajima. Takoer se moe istai da nijedna od ovih drava nije poduzela nikakve druge mjere da pospjei efikasnu primjenu pravila. U Ujedinjenom Kraljevstvu je zanimljivo to to za odreena dravna pravila postoje vrlo efikasni dravni mehanizmi sprovoenja (preko relevantnog Dravnog Sekretara), ali nije bilo pokuaja uvoenja slinog mehanizma za nadgledanje i sprovoenje pravila nabavke Europske Zajednice. Ovaj mehanizam se primjenjuje u vezi sa dravnim pravilima za prinudno konkurentsko natjecanje (compulsory competitive tendering CCT) za dravne organe. Ova pravila su uvedena 1980-tih godina kako bi se osiguralo da e sami dravni organi pruiti izvjesne usluge (poput sakupljanja otpada i odravanja javnog zelenila) samo ako je to djelotvornije nego da to obavi neka druga firma spolja. Pravila nalau da kad god dravni organ razmatra pruanje usluga preko sopstvene organizacije, ugovor o radovima mora biti dodijeljen kroz postupak nabavke u kojem dravni
Po pitanju pravnih sredstava u Ujedinjenom kraljevstvu vidi dalje S. Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (1996), pogl. 18; S. Weatherill, Enforcing the Public Procurement Rules in the United Kingdom, pogl. 8 u S. Arrowsmith (ed.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993); S. Arrowsmith, Enforcing the EC Public Procurement Rules: the Remedies System in England and Wales (1992) 1 PPLR 92; M. Bowsher, Prospects for Establishing an Effective Tender Challenge Regime: Enforcing Rights under EC Procurement Law in English Courts (1994) 3 PPLR 30. O Irskoj vidi K. McCourt, Enforcing the Public Procurement Rules in Ireland, pogl. 9 u S. Arrowsmith (ed.) Remedies for Enforcing the Public Procurement Rules (1993).
99
98
Public Supply Contracts Regulations 1995, S.1.1995 No. 201, reg. 29; Public Works Contracts Regulations, S.1. 1991 No. 2680, reg. 31; Public services Contract Regularions 1993, S.i. 1993 No.3228, reg.32. 100 S.I. 1994 No.309.
- 338 -
Sue Arrowsmith
organ predaje ponudu i natjee se protiv spoljnih ponuaa101. Kako bi se osigurala efikasna primjena ovih pravila, pored mogunosti pruanja pravnih sredstava neuspjenim dobavljaima, Dravni Sekretar za okoli (u Engleskoj) ima pravo istraivati navodne prekraje (bilo na osnovu prigovora ugroenih dobavljaa, ili ne) i uvesti, bez obraanja sudu, sankcije za prestup102. Ovo moe znaiti ponovno pokretanje primanja ponuda, sa ili bez domaeg ponuaa, ili moda i zabranom na bilo kakvo uestvovanje domaem ponuau (to generalno vodi njegovom zatvaranju)103. Ovakav sistem za sprovoenje zakona se pokazao vrlo efikasnim i po pitanju sprovoenja pravila za prinudno konkuretnsko natjecanje je znaajniji od pravnih srestava. Svejedno, za sprovoenje pravila Zajednice jo nije uveden slian sistem. Tako se moe primjetiti razliitost reakcija Zemalja lanica na Direktivu o pravnim sredstvima i konkretno, razmjere u kojima su se drave pripremile da izmjene tradicionalne sisteme kako bi bili efikasni prema tim zahtjevima. Dok su se mnoge drave pobrinule da zadovolje specifine zahtjeve direktive i naroito da su u nekom obliku dostupna utvrena pravna sredstva, izvjestan broj drava nije uspio ispuniti zahtjev o djelotvornosti koji je, istina manje precizan, ali od krucijalnog znaaja. VIII Zakljuci Ovaj esej je imao za zadatak postaviti pitanje u kojoj mjeri je Direktiva o pravnim sredstvima postigla uticaj, u smislu djelotvornosti pravnih sredstava dostupnih neuspjenim dobavljaima. Na osnovu prijanje diskusije, mnogo toga se da primjetiti. Prvo, moe se rei da (kako je ve objanjeno) Direktivom nametnuta obaveza o pruanju djelotvornih pravnih sredstava za reviziju nabavke vjerovatno nije nita vie od posebne manifestacije opeg principa koji nalae da se moraju osigurati dravna pravna sredstva za sprovoenje pravila zakona Zajednice. Dalje, moe se rei da ovaj princip moe podrazumijevati primjenu svih posebnih oblika olakica navedenih u Direktivi: u sluaju Francovich je utvreno da se kod odreenih prekraja mogu potraivati odtete i princip izveden iz tog sluaja se vjerovatno moe proiriti na druge vrste olakica, pored odteta, kao to su sredstva za opoziv odluka nastalih krenjem zakona Zajednice. Tako zahtjevi direktive uope ne moraju ii dalje od zahtjeva koji i inae postoje u zakonu Zajednice. Kako bilo, nije sasvim jasno da su po sluaju Francovich obavezne odtete kod svih sluajeva krenja pravila
Postupak se sprovodi po Zakonu lokalne vlasti za planiranje i zemljite 1980. (za graevinske usluge i usluge odravanja) i Zakonu lokalne vlasti 1988. (za ostale ukljuene vrste usluga), koji su dopunjenim raznim dijelovima zakona i dopsia vlade. Za dalje detalje vidi S. Arrowsmith, The Law of Public and Utilities Procurement (1996), poglavlja 12-14, A. Sparke, The Compulsory Competitive Tendering Handbook (1993); i S. Cirrell i J. Bennett, Compulsory Competitive Tendering and
101
Compulsory Competitive Tendering for Professional Services.

102 103
Vidi dalje Arrowsmith, biljeka 99 iznad, na str.947-954. Zakon lokalne vlasti za planiranje i zemljite 1980, ss.19 i 19B; Zakon lokalne vlasti 1988, ss.13-15.
- 339 -
Sue Arrowsmith
nabavke, i zasigurno jo uvijek nije jasno koje su obaveze Zajednice po pitanju ostalih posebnih vrsta pravnih sredstava. ak iako Direktiva o pravnim sredstvima ne dodaje nikakve znaajne obaveze onima koje ve postoje po zakonu Zajednice, ipak je i dalje jasno da je njen uticaj bio znaajan na vie naina. Prvo, iako se na kraju pokazalo da se posebna pravna sredstva navedena u direktivi moraju dodjeljivati u svim sluajevima pokrivenim principima Zajednice, znaaj direktive je u otklanjanju svi eventualnih nejasnoa. Ovo je od znaaja kada firme odluuju da li da pokrenu pravne postupke. Drugo, moe se rei da je usvajanje ove direktive uticalo na porast osvjetenosti ugroenih osoba po pitanju prava koja posjeduju, a svijest e se i dalje proirivati uvoenjem dravnih mjera za implementaciju u dravama u kojima se to deavalo. Tree, i moda najznaajnije, postojanje ove direktive je, kako smo rekli, prouzrokovalo da niz Zemalja lanica paljivo razmotri pitanje pravnih sredstava u nabavci i da pokrene reforme koje su znaajno unaprijedile pravnu zatienost neuspjenih dobavljaa. Do ovih posebnih mjera ne bi dolo, da su firme bile preputene pravima po opem principu o djelotvornosti, iako su ta prava uporedno odriva sa pravima navedenim u Direktivi. Efekat uvoenja direktiva o pravnim sredstvima u odreeno polje je taj to je panja Zemlje lanice fokusirana na ta pravna sredstva i ogleda se i u tome to je u praksi Europska Komisija ohrabrena da zauzme ulogu u nadgledanju i sprovoenju zahtjeva djelotvornosti na tom polju. Sa druge strane, u velikom broju Zemalja lanica je upitna adekvatnost implementacijskih mjera, ili odluka da se te mjere ne usvoje: izvjestan broj drava se zadovoljio time to je prihvatio izriite i posebne zahtjeve direktive i nije uspio ispuniti kljunu obavezu stvaranja sistema za brza i djelotvorna sredstva olakavanja. U ovim dravama se blago poboljao poloaj neuspjenih dobavljaa, moda u tolikoj mjeri da su sada svjesni da imaju pravo pokrenuti pravni postupak. Od sudova se, naravno, trai da prilagode postojea pravila o privremenim mjerama i olakicama, kako bi postigli djelotvoran sistem. Ipak, neizvjesnosti koje preovlauju nad tanim djelokrugom prava koje firme imaju i problemi poput duine trajanja i sudskih trokova e u tim dravama vjerovatno obeshrabriti firme od poduzimanja pravnih akcija. Tako, iako je direktiva u izvjesnoj mjeri unaprijedila sistem pravnih sredstava za nabavke, to sigurno nije sluaj u svakom polju, i rezultat toga je znaajno razilaenje u efikasnosti sistema meu razliitim Zemljama lanicama. Vano je pomenuti da su drave, koje nisu uspjele ispravno primijeniti osnovne principe direktive, barem ostvarile jasne zahtjeve za pruanje odreenih pravnih sredstava. Oigledno, neispunjavanje takvih jasnih zahtjeva e prije primijetiti Europska Komisija i pogoeni pojedinac, a to vjerovatno znai pokretanje pravnog postupka, nego to e se primijetiti neki neodreeniji zahtjevi poput zahtjeva o djelotvornosti i brzini. Stoga bi bilo korisno uvesti druge, preciznije, odredbe, na primjer, o maksimalnom dozvoljenom vremenu
- 340 -
Sue Arrowsmith
za brze olakice i da li sredstvo odtete podrazumijeva nadoknadu izgubljenog profita; ukljuivanje posebnih pravila po ovim pitanjima bi sigurno dovelo do veeg uspjeha u uspostavljanju efikasnih sistema u svim zemljama lanicama. Ovim se ne eli rei da je direktiva trebala propisati detaljan i jednoobrazan sistem mjera za sve drave, to bi bilo nepotrebno i neodgovarajue u svjetlu principa o dopunama. eli se rei da pitanja koja ne potpadaju pod diskreciju zemlje lanice, ve su predmet principa djelotvornosti zakona Zajednice a prikazano je u dva sluaja koja smo upravo dali trebaju biti preciznije odreena. Ovo je vano imati na umu zarad svih buduih nacrta direktiva o pravnim sredstvima: uvijek je vie vjerovatno da e panja biti fokusirana na konkretne i jasne obaveze nego na one koje su prilino neodreene. U praksi, naravno, odsustvo tane odreenosti moe odraavati elju za izbjegavanjem odreenih politikih tema, ime se njihovo rjeavanje preputa Sudu pravde i njegovom tumaenju pravila. Jo jedna vana stvar od opeg interesa proistie iz dosadanjeg iskustva sa Direktivom o pravnim sredstvima kod nabavki, a to je znaaj konzistentnosti izmeu izraza direktive i opih zahtjeva Zajednice o djelotvornosti. Iznad je objanjeno da, dok direktiva generalno omoguava sudovima da odbiju opozvati zakljueni ugovor, to nije uvijek u skladu sa zahtjevom o djelotvornosti. Odredba direktive, kao i dravnog zakona u kojem se pravilo ponavlja (na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu), moe zbuniti pogoene strane. Naravno, zakon Zajednice se na ovom polju munjevito mijenja i nije uvijek jednostavno znati koja su ogranienja dozvoljena. Ovo ukazuje da, iako se postavljanje izvjesnih minimalnih prava moe smatrati korisnim poput odredbe o nadoknadi trokova u Direktivi o pravnim sredstvima u komunalijama, ili pravila Direktive o pravnim sredstvima za javni sektor, poloaj treba pruiti barem pogoenim dobavljaima (bez osvrtanja na injenicu da je po pravilima Zajednice obavezno dodjeljivanje poloaja tim dobavljaima) vjerovatno nije mudro u direktivi potvrditi posebna ogranienja za pravna sredstva. Na kraju, moe se rei da je Direktiva o pravnim sredstvima pokazala ogranien uspjeh: generalno je omoguila znaajne promjene u pravnoj zatiti na polju nabavki, ali njen uticaj nije bio jednak u svim zemljama lanicama. Nema sumnje da bi sline direktive bile jako uspjene u drugim poljima i iz gore pomenutih razloga, njihovo usvajanje nije samo formalno isporuivanje usljed pravnog razvijanja principa djelotvornosti opeg zakona Zajednice. Kako bilo, iskustvo na polju nabavki pokazuje da je, ukoliko se eli da ove direktive budu potpuno uspjene u postizanju ciljeva, vano pobrinuti se da budu precizne i detaljne koliko je to mogue, odnosno da navode minimalne standarde, unutar okvira principa subsidijarnosti kao i politike realnosti procesa pripreme zakona.
- 341 -
Tabela sluajeva
www.javnenabavke.ba
Tabela sluajeva
Tabela sluajeva EVROPSKI SUD PRAVDE (Hronoloki red) Sluaj C-13/68, SpA Salgoil v. Italijansko Ministarstvo vanjske trgovine [1968] ECR 453; [1969] CMLR 181 (vidi str. 121, 131 133);
str. 104);
Sluaj C-8/74, Procureur du Roi v. Benot i Gustave Dassonville [1974] ECR 837 (vidi
Sluaj C-77/77, Benzine en Petroleum Handelsmaatschappij BV i ostali v. Komisija Evropskih zajednica [1978] ECR 1513; [1978] 3 CMLR 174 (vidi str.134 ); Sluaj C-115/78, Knoors v. Staatssecretaris voor Economische Zaken [1979] ECR 399 (vidi str. 40); Sluaj C-120/78, Rewe Zentral AG v. Bundesmonopolverwaltung fr Branntwein [1979] ECR 645 (vidi str. 104, 225); Sluaj C-122/78, SA Buitoni v. Fonds d'orientation et de rgularisation des marchs agricoles [1979] ECR 677 (vidi str. 108); Sluaj C-136/78, Ministere Public v. Vincent Auer [1979] E.C.R. 437 (vidi str. 40); Sluaj C-792/79R, Camera Care Ltd v. Komisija Evropskih zajednica [1980] ECR 119
(vidi str. 273);
Sluaj C-810/79, Peter berschr v. Bundesversicherungsanstalt fr Angestellte [1980] ECR 2747 (vidi str. 106); Sluaj C-76/81, Transporoute et Travaux SA v. Ministere des traveaux public [1982] ECR 417 (vidi str. 105, 194); Sluaj C-66/82, Fromanais SA v. Fonds d'orientation et de rgularisation des marchs agricoles (FORMA). [1983] ECR 395 (vidi str. 108); Sluaj C-205-215/82, Deutsche Milchkontor GmbH i ostali v. Ferderalna Republika Njemaka [1983] ECR 2633;
40);
Sluaj C-271/82, Vincent Rodolphe Auer v. Ministre public [1982] ECR 2727 (vidi str.
Sluaj C-14/83, Sabine von Colson i Elisabeth Kamann v. Land Nordrhein-Westfalen [1984] ECR 1891 (vidi str. 335); Sluaj C-15/83, Denkavit Nederland BV v. Hoofdproduktschap voor Akkerbouwprodukten [1984] ECR I-2171 (vidi str. 108); Sluaj C-72/83, Campus Oil Limited i ostali v. Ministar industrije i energetike i ostali [1984] ECR 2727; [1984] 3 CMLR 544 (vidi str. 131, 134); Sluaj C-182/83, Robert Fearon & Company Limited v. Irish Land Commission [1984] ECR 3677 (vidi str. 105); Sluaj C-231/83, Henri Cullet i Chambre syndicale des rparateurs automobiles et dtaillants de produits ptroliers v. Centre Leclerc Toulouse i Centre Leclerc Saint-Orens-de-Gameville [1985] ECR 305; [1985] 2 CMLR 524 (vidi str. 134); Sluaj C-222/84, Marguerite Johnston v. Chief Constable of the Royal Ulster Constabulary [1986] ECR 1651; [1986] 3 CMLR 240 (vidi str. 121. 131 - 133);
- 345 -
Tabela sluajeva
Sluaj C-199/85, Komisija v. Italija [1987] ECR 1039 (vidi str. 146, 263); Sluaj C-263/85, Komisija v. Italija [1991] ECR I-2457 (vidi str. 107); Sluaj C-293/85, Komisija v. Belgija [1988] ECR 305 (vidi str. 259, 261); Sluaj C-302/86, Komisija v. Danska (Danish Bottles) [1988] ECR 4607 (vidi str. 225); Sluaj C-31/87, Gebroeders Beentjes BV v. Kraljevina Nizozemska [1988] ECR 4635 (vidi str. 110, 177, 188, 195, 196, 212, 230, 316); Sluaj C-45/87, Komisija v. Republika Irska ("Dundalk") [1988] ECR 4929, [1987] CMLR 225 (vidi str. 87. 105, 124, 258); Sluaj C-3/88, Komisija v. Italija "Re Data Processing", [1989] ECR 4035; [1991] 2 CMLR 115 (vidi str. 88, 105, 106); Sluaj C-21/88, Du Pont de Nemours Italiana SpA v. Unit Sanitaria Locale No. 2 di Carrara [1990] ECR I-889; [1991] 3 CMLR 25 (vidi str. 107);
str. 210, 316);
Sluaj 103/88, Fratelli Constanzo SpA v. Commune di Milano [1989] ECR 1839 (vidi
Sluaj C-5/89, Komisija v. Njemaka [1990] ECR I-3437 (vidi str. 332); (vidi str. 105);
Sluaj C-113/89, Rush Portugesa v. Office national d'immigration [1990] ECR I-1417
Sluaj C-221/89, The Queen v. Secretary of State for Transport, ex parte Factortame Ltd i ostali [1991] ECR I-3905 (vidi str. 105); Sluaj C-243/89, Komisija v. Danska "Storebaelt" [1993] ECR I-3353 (vidi str. 105,
106, 108, 110, 123, 124, 152, 205, 206, 261);
Sluaj C-247/89, Komisija v. Portugal [1991] ECR I-3659 (vidi str. 83, 261, 263); Sluaj C-340/89, Irne Vlassopoulou v. Ministerium fr Justiz [1991] ECR I-2357; [1993] 2 CMLR 221 (vidi str. 107);
205, 213);
Sluaj C-360/89, Komisija v. Italija [1992] ECR I-3401 (vidi str. 105, 187, 189, 193, Spojeni sluajevi C-6/90 i C-9/90, Francovich i Bonifaci v. Italy [1991] ECR I-5357 Sluaj C-76/90, Manfred Sger v. Dennemeyer & Co. Ltd [1991] ECR I-4421 (vidi str.
(vidi str. 320, 334); 107);
Sluaj C-159/90, The Society for the Protection of Unborn Children Ireland Ltd v. Stephen Grogan i ostali [1991] ECR I-4685; [1991] 3 CMLR (vidi str. 131); Sluaj C-362/90, Komisija v. Italija [1992] ECR I-2353 (vidi str. 260, 261); Sluaj C-24/91, Komisija v. panija [1992] ECR I-1989 (vidi str. 88); Sluaj C-272/91, Komisija v. Italija [1992] ECR I-1409 (vidi str. 105, 257); Sluaj C-272/91R, Komisija v. Italija [1992] ECR I-457 (vidi str. 267); Sluaj C-71/92, Komisija v. panija [1993] ECR I-5923 (vidi str. 146); Spojeni sluajevi C-46/93 C-48/93, Brasserie du Pcheur SA v. Bundesrepublik Deutschland and The Queen v. Secretary of State for Transport, ex parte: Factortame Ltd i ostali [1996] ECR I-1029 (vidi str. 334);
- 346 -
Tabela sluajeva
Sluaj C-324/93, The Queen v. Secretary of State for Home Department, ex parte Evans Medical Ltd i Macfarlan Smith Ltd [1995] ECR I-563; [1996] 1 CMLR 53 (vidi
str. 133);
Sluaj C-359/93, Komisija v. Nizozemska [1995] ECR I-157 (vidi str. 259, 261); Sluaj C-433/93, Komisija v. Njemaka [1995] ECR I-2303 (vidi str. 316, 326); Sluaj C-79/94, Komisija v. Grka [1995] ECR I-1071 (vidi str. 259, 317); Sluaj C-87/94, Komisija v. Belgija (Sluaj "Wallonia Buses") [1996] ECR I-2043 (vidi
str. 37, 123);
Sluaj C-87/94R, Komisija v. Belgija [1994] ECR I-1395 (vidi str. 265 - 267); Sluaj C-302/94, The Queen v. Secretary of State for Trade and Industry, ex parte British Telecommunications plc (Leased Lines) [1996] ECR 6417 (vidi str. 168); Sluaj C-44/96, Mannesmann Anlagenbau Austria AG v. Strohal Rotationsdruck GesmbH [1998] ECR I-73; [1998] 2 CMLR 805 (vidi str. 43); Sluaj C-323/96, Komisija v. Kraljevina Belgija [1998] ECR I-5063 (vidi str. 44, 47, 48,
259);
Sluaj C-328/96, Komisija v. Republika Austrija [1999] ECR I-7479 (vidi str. 261, 262,
267);
258);
Sluaj C-353/96, Komisija v. Republika Irska [1998] ECR I-8565 (vidi str. 47 49, 57, Sluaj C-360/96, Gemeente Arnhem i Gemeente Rheden v. BFI Holding BV [1998] ECR I-6821; [2001] 1 CMLR 6 (vidi str. 58); Sluaj C-225/97, Komisija v. Francuska [1999] ECR I-3011 (vidi str. 275);
Sluaj C-306/97, Connemara Machine Turf Co Ltd v. Coillte Teoranta [1998] ECR I8761 (vidi str. 47 49, 57); Sluaj C-414/97, Komisija v. Kraljevina panija [1999] ECR I-5585; [2001] 2 CMLR 53 (vidi str. 121, 122); Sluaj C-25/98, Komisija v. Francuska (Nord Pas-de-Calais), izbaen iz registra 22. 03. 1999. godine (vidi str. 230); Sluaj C-27/98, Metalmeccanica Fracasso SpA v. Amt der Salzburger Landesregierung [1999] ECR I-5697 (vidi str. 110); Sluaj C-107/98, Teckal Srl v. Comune di Viano, Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) die Reggio Emilia [1999] ECR I-8121 (vidi str. 71, 173);
189);
Sluaj C-225/98, Komisija v. Francuska [2000] ECR I-7445 (vidi str. 166, 177, 187,
Sluaj C-275/98, Unitron Scandinavia A/S, 3-S A/S, Danske Svineproducenters Serviceselskab v. Ministeriet for Fodevarer, Landbrug og Fiskeri [1999] ECR I-8291 (vidi str. 27, 124); Sluaj C-324/98, Telaustria Verlags GmbH i Telefonadress GmbH v. Telekom Austria AG [2000] ECR I-10745 (vidi str. 27, 35, 36, 61, 124, 143); Sluaj C-379/98, PreussenElectra AG v. Scheswag AG [2001] ECR I-2099 (vidi str.
236);
Sluaj C-380/98, R. v The Queen v. HM Treasury Ex p. The University of Cambridge, [2000] ECR I-8035; [2000] 3 CMLR 1359 (vidi str. 51);
- 347 -
Tabela sluajeva
Sluaj C-94/99, ARGE Gewsserschutz v. Bundesministerium fr Land-und Forstwirtschaft [2000] ECR I-11037 (vidi str. 197); Spojeni sluajevi C-223/99 and C-260/99, Agora v. Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano [2001] ECR I-3605; [2001] 3 CMLR 12 (vidi str. 58, 61); SluajC-237/99, Komisija v. Francuska [2001] ECR I-939 (vidi str. 53, 54); Sluaj C-470/99, Universale-Bau v. EBS [2002] ECR I-11617 (vidi str. 70, 167); Sluaj C-475/99, Ambulanz Glckner v. Landkreis Sdwestpfalz [2001] ECR I-8089
(vidi str. 70);
Sluaj C-513/99, Concordia Bus Finland Oy Ab (formerly Stagecoach Finland Oy Ab) v. Helsingin Kaupunki i HKL-Bussiliikenne [2002] ECR I-7213 (vidi str. 176, 190, 196, 241); Sluaj C-19/00, SIAC Construction Ltd v. County Council of the County of Mayo [2001] ECR I-7725 (vidi str. 195, 196); Sluaj C-214/00, Komisija v. panija [2003] ECR I-4667 (vidi str. 44, 50); Sluaj C-283/00, Komisija v. panija (SIEPSA) [2003] ECR I-11697 (vidi str. 44, 45,
50, 67);
Sluaj C-373/00, Adolf Truley GmbH v. Bestattung Wien GmbH [2003] ECR I-1931 (vidi str. 44, 56, 60, 76); Sluaj C-18/01, Arkkitehtuuritoimisto Riitta Korhonen Oy v. Varkauden Taitotalo Oy [2003] ECR I-5321 (vidi str. 60, 61); Spojeni sluajevi C-20/01 & C-28/01, Komisija v. Federalna Republika Njemaka [2003] ECR I-3609 (vidi str. 268); Sluaj C-448/01, EVN i Wienstrom v. Austrija [2003] ECR I-14527;[2004] 1 CMLR 22 (vidi str. 177, 242);
- 348 -
Tabela sluajeva
(alfabetski redoslijed)
Adolf Truley GmbH v. Bestattung Wien GmbH (Sluaj C-373/00) [2003] ECR I-1931 (vidi str. 44, 56, 60, 76); Agora v. Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano (Spojeni sluajevi C-223/99 i C-260/99) [2001] ECR I-3605; [2001] 3 CMLR 12 (vidi str. 58, 61); Ambulanz Glckner v. Landkreis Sdwestpfalz (Sluaj C-475/99) [2001] ECR I-8089 (vidi str. 70);
94/99) [2000] ECR I-11037 (vidi str. 197); [2003] ECR I-5321 (vidi str. 60, 61);
ARGE Gewsserschutz v. Bundesministerium fr Land-und Forstwirtschaft (Sluaj CArkkitehtuuritoimisto Riitta Korhonen Oy v. Varkauden Taitotalo Oy (Sluaj C-18/01) Benzine en Petroleum Handelsmaatschappij Bv i ostali v. Komisija (Sluaj C-77/77)
[1978] ECR 1513; [1978] 3 CMLR 174 (vidi str.134 );
Brasserie du Pcheur SA v. Bundesrepublik Deutschland i The Queen v Secretary of State for Transport, ex parte: Factortame Ltd i ostali (Spojeni sluajevi C-46/93 i C48/93) [1996] ECR I-1029 (vidi str. 334);
119 (vidi str. 273);
Camera Care Ltd v. Komisija Evropskih zajednica (Sluaj C-792/79R) [1980] ECR
Campus Oil Limited i ostali v. Minister for Industry and Energy i drugi (Sluaj C-72/83) [1984] ECR 2727; [1984] 3 CMLR 544 (vidi str. 131, 134); Komisija v. Francuska (Sluaj C-225/98) [2000] ECR I-7445 (vidi str. 166, 177, 187, 189); Komisija v. Francuska (Sluaj C-237/99) [2001] ECR I-939 (vidi str. 53, 54); Komisija v. Kraljevina Belgija (Sluaj C-323/96) [1998] ECR I-5063 (vidi str. 44, 47, 48, 259);
53 (vidi str. 121, 122);
Komisija v. Kraljevina panija (Sluaj C-414/97) [1999] ECR I-5585; [2001] 2 CMLR Komisija v. Republika Irska (Sluaj C-353/96) [1998] ECR I-8565 (vidi str. 47 49, 57, 258); Komisija v. panija (Sluaj C-214/00) [2003] ECR I-4667 (vidi str. 44, 50); Komisija v. panija (SIEPSA) (Sluaj C-283/00) [2003] ECR I-11697 (vidi str. 44, 45, 50, 67); Komisija v. Belgija (Sluaj C-293/85) [1988] ECR 305 (vidi str. 259, 261); Komisija v. Belgija (Sluaj C-87/94R) [1994] ECR I-1395 (vidi str. 265 - 267); Komisija v. Danska (Danish Bottles) (Sluaj C-302/86) [1988] ECR 4607 (vidi str. 225);
[2003] ECR I-3609 (vidi str. 268);
Komisija v. Federalna Republika Njemaka (Spojeni sluajevi C-20/01 & C-28/01) Komisija v. Francuska (Sluaj C-225/97) [1999] ECR I-3011 (vidi str. 275);
marta 1999. godine (vidi str. 230);
Komisija v. Francuska (Nord Pas-de-Calais) (Sluaj C-25/98); Izbaen iz registra 22. Komisija v. Njemaka (Sluaj C-433/93) [1995] ECR I-2303 (vidi str. 316, 326);
- 349 -
Tabela sluajeva
Komisija v. Njemaka (Sluaj C-5/89) [1990] ECR I-3437 (vidi str. 332); Komisija v. Grka (Sluaj C-79/94) [1995] ECR I-1071 (vidi str. 259, 317); Komisija v. Italija (Sluaj C-199/85) [1987] ECR 1039 (vidi str. 146. 263);. Komisija v. Italija (Sluaj C-272/91) [1992] ECR I-1409 (vidi str. 105, 257); Komisija v. Italija (Sluaj C-272/91R) [1992] ECR I-457 (vidi str. 267); Komisija v. Italija (Sluaj C-362/90) [1992] ECR I-2353 (vidi str. 260, 261); Komisija v. Nizozemska (Sluaj C-359/93) [1995] ECR I-157 (vidi str. 259, 261); Komisija v. Portugal (Sluaj C-247/89) [1991] ECR I-3659 (vidi str. 83, 261, 263); Komisija v. Republika Austrija (Sluaj C-328/96) [1999] ECR I-7479 (vidi str. 261, 262, 267); Komisija v. panija (Sluaj C-24/91) [1992] ECR I-1989 (vidi str. 88); Komisija v. Belgija (Sluaj "Wallonia Buses") (Sluaj C-87/94) [1996] ECR I-2043 (vidi str. 37, 123); Komisija v. Danska "Storebaelt" (Sluaj C-243/89) [1993] ECR I-3353 (vidi str. 105, 106, 108, 110, 123, 124, 152, 205, 206, 261); Komisija v. Italija "Re Data Processing" (Sluaj C-3/88) [1989] ECR 4035; [1991] 2 CMLR 115 (vidi str. 88, 105, 106); Komisija v. Italija (Sluaj C-360/89) [1992] ECR I-3401 (vidi str. 105, 187, 189, 193, 205, 213); Komisija v. Italija Sluaj (C-263/85) [1991] ECR I-2457 (vidi str. 107);
CMLR 225 (vidi str. 87. 105, 124, 258);
Komisija v. Republika Irska ("Dundalk") (Sluaj C-45/87) [1988] ECR 4929, [1987] Komisija v. panija (Sluaj C-71/92) [1993] ECR I-5923 (vidi str. 146);
Concordia Bus Finland Oy Ab (prijanji Stagecoach Finland Oy Ab) v. Helsingin Kaupunki i HKL-Bussiliikenne (Sluaj C-513/99) [2002] ECR I-7213 (vidi str. 176, 190, 196, 241);
8761 (vidi str. 47 49, 57);
Connemara Machine Turf Co Ltd v. Coillte Teoranta (Sluaj C-306/97) [1998] ECR IDenkavit Nederland BV v. Hoofdproduktschap voor Akkerbouwprodukten (Sluaj C15/83) [1984] ECR I-2171 (vidi str. 108);
205-215/82) [1983] E.C.R. 2633
Deutsche Milchkontor GmbH i drugi v. Federalna Republika Njemaka (Sluajevi CDu Pont de Nemours Italiana SpA v. Unit Sanitaria Locale No. 2 di Carrara (Sluaj EVN i Wienstrom v. Austria (Sluaj C-448/01) [2003] ECR I-14527; [2004] 1 CMLR 22 (vidi str. 177, 242); Francovich i Bonifaci v. Italija (Spojeni sluajevi C-6/90 i C-9/90) [1991] ECR I-5357 (vidi str. 320, 334); Fratelli Constanzo SpA v. Commune di Milano (Sluaj C-103/88) [1989] ECR 1839 (vidi str. 210, 316)
C-21/88) [1990] ECR I-889; [1991] 3 CMLR 25 (vidi str. 107);
Fromanais SA v. Fonds d'orientation et de rgularisation des marchs agricoles (FORMA) (Sluaj C-66/82) [1983] ECR 395 (vidi str. 108);
- 350 -
Tabela sluajeva
Gebroeders Beentjes BV v. The Kingdom of the Netherlands (Sluaj C-31/87) [1988] ECR 4635 (vidi str. 110, 177, 188, 195, 196, 212, 230, 316);
ECR I-6821; [2001] 1 CMLR 6 (vidi str. 58);
Gemeente Arnhem i Gemeente Rheden v. BFI Holding BV (Sluaj C-360/96) [1998]
Henri Cullet i Chambre syndicale des rparateurs automobiles et dtaillants de produits ptroliers v. Centre Leclerc Toulouse and Centre Leclerc Saint-Orens-deGameville (Sluaj C-231/83) [1985] ECR 305; [1985] 2 CMLR 524 (vidi str. 134);
[1993] 2 CMLR 221 (vidi str. 107); 399 (vidi str. 40);
Irne Vlassopoulou v. Ministerium fr Justiz (Sluaj C-340/89) [1991] ECR I-2357; Knoors v. Staatssecretaris voor Economische Zaken (Sluaj C-115/78) [1979] ECR Manfred Sger v. Dennemeyer & Co. Ltd (Sluaj C-76/90) [1991] ECR I-4421 (vidi str. 107);
44/96) [1998] ECR I-73; [1998] 2 CMLR 805 (vidi str. 43);
Mannesmann Anlagenbau Austria AG v. Strohal Rotationsdruck GesmbH (Sluaj CMarguerite Johnston v. Chief Constable of the Royal Ulster Constabulary, (Sluaj C222/84) [1986] ECR 1651; [1986] 3 CMLR 240 (vidi str. 121. 131 - 133); Metalmeccanica Fracasso SpA v. Amt der Salzburger Landesregierung (Sluaj C27/98) [1999] ECR I-5697 (vidi str. 110); Ministere Public v. Vincent Auer (Sluaj C-136/78) [1979] ECR 437 (vidi str. 40); Peter berschr v. Bundesversicherungsanstalt fr Angestellte (Sluaj C-810/79) [1980] ECR 2747 (vidi str. 106);
PreussenElectra AG v. Scheswag AG (Sluaj C-379/98) [2001] ECR I-2099 (vidi str.
236);
Procureur du Roi v. Benot and Gustave Dassonville (Sluaj C-8/74)[1974] ECR 837 (vidi str. 104); R. v The Queen v. HM Treasury Ex p. The University of Cambridge (Sluaj C-380/98) [2000] ECR I-8035; [2000] 3 CMLR 1359 (vidi str. 51);
[1979] ECR 645 (vidi str. 104, 225); [1984] ECR 3677 (vidi str. 105);
Rewe Zentral AG v. Bundesmonopolverwaltung fr Branntwein (Sluaj C-120/78) Robert Fearon & Company Limited v. Irish Land Commission (Sluaj C-182/83) Rush Portugesa v. Office national d'immigration (Sluaj C-113/89) [1990] ECR I-1417 (vidi str. 105);
C-122/78) [1979] ECR 677 (vidi str. 108); [1984] ECR 1891 (vidi str. 335);
SA Buitoni v. Fonds d'orientation et de rgularisation des marchs agricoles (Sluaj Sabine von Colson i Elisabeth Kamann v. Land Nordrhein-Westfalen (Sluaj C-14/83) SIAC Construction Ltd v. County Council of the County of Mayo (Sluaj C-19/00) SpA Salgoil v. Italian Ministry of Foreign Trade (Sluaj C-13/68) [1968] ECR 453;
[2001] ECR I-7725 (vidi str. 195, 196);
[1969] CMLR 181 (vidi str. 121, 131-133);
Teckal Srl v. Comune di Viano, Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) die Reggio Emilia (Sluaj C-107/98) [1999] ECR I-8121 (vidi str. 71, 173);
- 351 -
Tabela sluajeva
324/98) [2000] ECR.I-10745 (vidi str. 27, 35, 36, 61, 124, 143);
Telaustria Verlags GmbH i Telefonadress GmbH v. Telekom Austria AG (Sluaj C-
The Queen v. Secretary of State for Home Department, ex parte Evans Medical Ltd and Macfarlan Smith Ltd (Sluaj C-324/93) [1995] ECR I-563; [1996] 1 CMLR 53 (vidi str. 133); The Queen v. Secretary of State for Trade and Industry, ex parte British Telecommunications plc (Leased Lines) (Sluaj C-302/94) [1996] ECR 6417 (vidi str. 168); The Queen v. Secretary of State for Transport, ex parte Factortame Ltd and others (Sluaj C-221/89) [1991] ECR I-3905 (vidi str. 105); The Society for the Protection of Unborn Children Ireland Ltd v. Stephen Grogan i drugi (Sluaj C-159/90) [1991] ECR I-4685; [1991] 3 CMLR (vidi str. 131); Transporoute et Travaux SA v. Ministere des traveaux public (Sluaj C-76/81) [1982] ECR 417 (vidi str. 105, 194);
Unitron Scandinavia A/S, 3-S A/S, Danske Svineproducenters Serviceselskab v. Ministeriet for Fodevarer, Landbrug og Fiskeri (Sluaj C-275/98) [1999] ECR I-8291
(vidi str. 27, 124);

Universale-Bau v. EBS (Sluaj C-470/99) [2002] ECR I-11617 (vidi str. 70, 167); Vincent Rodolphe Auer v. Ministre public (Sluaj C-271/82) [1982] ECR 2727 (vidi str. 40);
- 352 -
Tabela sluajeva
PRVOSTEPENI SUD (Hronoloki redoslijed) Sluaj T-260/94, Air Inter SA, v. Komisija [1997] ECR II-997 (vidi str. 108); Sluaj T-126/95, Dumez v. Komisija [1995] ECR II-2863 (vidi str. 264); Sluaj T-203/96, Embassy Limousines & Services v. Evropski parlament [1998] ECR II-4239 (vidi str. 110, 111);
str. 167);
Sluaj T-183/00, Strabag Benelux NV v. Vijee Evropske unije [2003] ECR II-135 (vidi Sluaj T-4/01, Renco SpA v. Vijee [2003] ECR II-171 (vidi str. 120, 167);
(Alfabetski redoslijed)
Air Inter SA, v. Komisija (Sluaj T-260/94) [1997] ECR II-997 (vidi str. 108); Dumez v. Komisija (Sluaj T-126/95) [1995] ECR II-2863 (vidi str. 264);
II-4239 (vidi str. 110, 111);
Embassy Limousines & Services v. Evropski parlament (Sluaj T-203/96) [1998] ECR Renco SpA v. Vijee (Sluaj T-4/01) [2003] ECR II-171 (vidi str. 120, 167); Strabag Benelux NV v. Vijee Evropske unije (Sluaj T-183/00) [2003] ECR II-135 (vidi str. 167);
- 353 -
Tabela sluajeva
DRAVNI SLUAJEVI Ujedinjeno Kraljevstvo
R. v. Panel on Take-Overs and Mergers Ex p. Datafin plc [1987] 1 Q.B. 815 (vidi str. 44)
Allied Maples Group v. Simmonds and Simmonds [1995] 4 All E.R. 907 (vidi str. 336)
The Queen v. HM Treasury Ex p. The University of Cambridge [2001] Ewca Civ 578 (vidi str. 51)
Sjedinjenje Amerike Drave
Associated Industries of New York State, Inc. v. Ickes, 134 F.2d 694, 704 (2d Cir.), 320 U.S. 707 (1943) (vidi str. 20) Scanwell Laboratories v. Shaffer, 424 F.2d 859, (D.C. Cir. 1970) (vidi str. 20) National Association for the Advancement of Colored People v. Federal Power Commission, 425 US 662 (1976) (vidi str. 211)
- 354 -
Meunarodni sporazumi
www.javnenabavke.ba
MEUNARODNI SPORAZUMI
Sporazum o elektrinim robama [1993] Slubeni glasnik L-125/1 (vidi str. 95); Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) [1994] Slubeni glasnik L-336/214 (vidi str. 132); Sporazumi o udruivanju sa odreenim centralnim i istonim evropskim zemljama ([1993] Slubeni glasnik L-347 (Maarska); [1993] Slubeni glasnik L-343/8 (Poljska); [1994] Slubeni glasnik L-357/1 (Rumunija); [1994] Slubeni glasnik L-358/1 (Bugarska); [1994] Slubeni glasnik L-359/1 (Slovaka Republika); [1994] Slubeni glasnik L-360/1 (eka Republika) (vidi str. 329);
329);
Sporazum o evropskom ekonomskom prostoru [1994] Slubeni glasnik L-1/1 (vidi str. Opi sporazum o trgovini uslugama (GATS) [1994] Slubeni glasnik L-336/191 (vidi Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT) 1947. (vidi str. 85, 91, 95, 132); Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT) [1994] Slubeni glasnik L-336/20 Sporazum o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA) 1994. (vidi str. 216); OCCAR Sporazum iz Farnborougha 1998. (vidi str. 136, 138); Komisija Ujedinjenih nacija za meunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) Model zakona o javnoj nabavci roba, radova i usluga, odobren u originalnoj verziji u julu 1993. (vidi str. 285, 286, 290, 299); Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o javnim nabavkama [1994] Slubeni glasnik L-336/3 (vidi str. 13, 27, 36, 46, 74, 171, 202, 216, 217, 218, 220, 221, 329);
str. 132);
127, 132, 135, 137 139, 143, 160, 165, 170, 171, 178, 181, 183, 187, 188, 192, 205 207, 210, 213, 253 255, 259, 262, 263, 267, 270, 315, 317, 318, 329, 332);
lan 2. (vidi str. 82, 83, 84, 168, 169, 226, 334); lan 3. (vidi str. 83, 168, 170, 219, 228, 275); lan 6. (vidi str. 84, 131, 173, 187, 205, 226, 228, 235, 236, 240); lan 28. (vidi str. 104, 110, 123, 146, 147); lan 30. (vidi str. 39, 64, 85, 87, 120, 131, 133, 135, 146, 147, 155, 156, 170, 171,
Sporazum EZ (vidi str. 7, 8, 12 14, 27, 40, 83, 85, 98, 103 106, 108 113, 117
173, 205, 206, 207, 228, 236, 267, 315);
lan 39. bivi 48. (vidi str. 40, 205, 206); lan 43. (vidi str. 105, 143); lan 49. (vidi str. 104, 105, 123, 149); lan 52. (vidi str. 104, 149, 205, 315); lan 59. (vidi str. 85, 104, 105, 205, 206, 315); lan 66. (vidi str. 205); lan 81. (vidi str. 271, 273); lan 82. (vidi str. 271);
- 357 -
lan 83. (vidi str. 265); lan 130. f (2) (vidi str. 104); lan 169. (vidi str. 98, 254, 259, 317); lan 171. (vidi str.269); lan 174. (vidi str. 226); lan 211. (vidi str. 253, 255, 270); lan 226. (vidi str. 254 261, 263 265, 267 269, 274, 280); lan 228. (vidi str. 268, 269); lan 253. (vidi str. 112, 196); lan 254. (vidi str. 112); lan 255. (vidi str. 112); lan 296. bivi 223. (vidi str. 119 -132, 135, 136, 139); lan 297. (vidi str. 120, 134, 135); lan 307. bivi 234. (vidi str. 137, 138);
- 358 -
SEKUNDARANA EVROPSKA LEGISLATIVA Direktive EZ Direktiva Vijea 64/221/EEZ o koordinaciji posebnih mjera koje se odnose na kretanje i boravak stranih dravljana koji su opravdani na osnovu javne politike, javne sigurnosti i javnog zdravlja, [1964] Slubeni glasnik L-56/850 (vidi str. 118); Direktiva Vijea 71/305/EEZ, koja se odnosi na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim nabavkama, [1971] Slubeni glasnik L-185/5 kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 89/440/EEZ, [1989] Slubeni glasnik L-210/1 (vidi str. 35, 81,
109, 110, 210, 212);
Direktiva Vijea 77/62/EEZ, koja koordinara postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, [1977] Slubeni glasnik L-13/1 kako je izmjenjena i dopunjena Direktivama 80/767/EEZ, [1980] Slubeni glasnik L-215/1 i 88/295/EEZ, [1988] Slubeni glasnik L-127/1 (vidi str. 36, 57, 81, 110); Direktiva Vijea 89/665/EEZ, o koordinaciji zakona, regulativa i upravnih odredbi koje se odnose na primjenu albenih postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba i javnoj nabavci radova, [1989] Slubeni glasnik L-395/33, kako je izmjenjena i dopunjena Direktivom 92/50 [1992] Slubeni glasnik L-209/1 (vidi str. 8, 36, 81, 96,
119, 207, 254, 267, 285, 289, 301, 306, 316);
Direktiva Vijea 90/531 o postupcima nabavki za organe koji djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija, [1990] Slubeni glasnik L-297/1 (vidi str. 82,
86, 95, 110, 168, 276, 316);
Direktiva Vijea 92/13/EEZ, koja koordinira zakone, regulative i upravne postupke koji se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke organa koji djeluju u sketorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija,[1992] Slubeni glasnik L76/14 (vidi str. 9, 82, 96, 97, 98, 119, 144, 207, 254, 274, 285, 316); Direktiva Vijea 92/44/EEZ o primjeni koritenja otvorenih mrea na iznajmljene linije, [1992] Slubeni glasnik L-165/27 (vidi str. 168); Direktiva Vijea 92/50/EEZ o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga (''Direktiva o uslugama''), [1992] Slubeni glasnik L-209/1, kako je izmjenjena i dopunjena Direktivom 97/52, [1997] Slubeni glasnik L-328/1 (vidi str. 8,
43, 81, 103, 118, 119, 126, 144, 188, 207, 233, 253, 315);
Direktiva Vijea 93/36/EZ, koja koordinira postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba (Direktiva o robama), [1993] Slubeni glasnik L-199/1, izmjenjena i dopunjena Direktivom 97/52, [1997] Slubeni glasnik L-328/1 (vidi str. 8, 43, 103, 109,
118, 119, 143, 144, 188, 207, 233, 253, 285, 315, 326);
Direktiva Vijea 93/37/EZ od 14.06.1993. godine koja se odnosi na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, [1993] Slubeni glasnik L199/54, izmjenjena i dopunjena Direktivom 97/52, [1997] Slubeni glasnik L-328/1
(vidi str. 8, 43, 103, 118, 119, 143, 144, 152, 188, 207, 212, 233, 253, 285, 286, 315);
Direktiva Vijea 93/38/EEZ, koja koordinira postupke nabavke organa koji djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija, [1993] Slubeni glasnik L199/84 (Komunalna direktiva), izmjenjena i dopunjena Direktivom 94/22/EEZ, [1994] Slubeni glasnik L-164/3 i Direktivom 98/4, [1998] Slubeni glasnik L-101/1 (vidi str. 9,
43, 103, 118, 119, 144, 188, 207, 233, 253, 285, 289, 315);
- 359 -
Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 97/52/EZ, koja predstavlja izmjenu i dopunu Direktivama 92/50/EEZ, 93/36/EEZ i 93/37/EEZ koje se odnose na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga, javnoj nabavci roba i javnoj nabavci radova, [1997] Slubeni glasnik L-328/1 (vidi str. 144, 174, 253); Direktiva Komisije 2001/78/EZ, koja predstavlja izmjenu i dopunu Aneksa IV Direktive Vijea 93/36/EEZ, Aneksa IV, V i VI Direktive Vijea 93/37/EEZ, Anekse III i IV Direktiva Vijea 92/50/EEZ, kako je izmjenjena i dopunjena Direktivom 97/52/EZ, i Anekse XII do XV, XVII i XVIII Direktive Vijea 93/38/EEZ, kako je izmjenjena i dopunjena Direktivom 98/4/EZ, [2001] Slubeni glasnik L-285/1 (vidi str. 188); Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 2004/17/EZ, koja koordinira postupke nabavke organa koji djeluju u sektorima voda, energije, saobraaja i telekomunikacija, [2004] Slubeni glasnik L-134/1 (vidi str. 10, 13, 27, 143, 145, 190,
225);
Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 2004/18/EZ, o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, javnoj nabavci roba i javnojnabavci usluga, [2004] Slubeni glasnik L-134/114 (vidi str. 10, 13, 27, 35, 143, 144, 190, 225);
Regulativa EZ Regulativa Vijea 17/62, Prva regulativa za implementaciju lanova 85. i 86. Sporazuma, [1962] Slubeni glasnik 13/204 (vidi str. 271, 272, 273); Regulativa Vijea 2603/69/EEZ, kojom se uspostavljaju opa pravila za izvoze [1969] Slubeni glasnik L-324/25 (vidi str. 118); Regulativa Vijea 4064/89/EEZ, o kontroli koncentracija izmeu poduzetnitva [1989] Slubeni glasnik L-395/1 (vidi str. 118); Regulativa Vijea 2185/96 koja se odnosi na provjere i inspekcije koje na licu mjesta vri Komisija da bi zatitila finansijke interese Evrospkih zajednica od prevara i ostalih nepravilnosti, [1996] Slubeni glasnik L-292/2 (vidi str.272); Regulativa 1980/2000/EZ, o revidiranoj shemi eko etiketa unutar zajednice, [2000] Slubeni glasnik L-237/1 (vidi str. 191); Regulativa Vijea 1/2003, o implementaciji pravila o konkurenciji koja su postavljena u lanovima 81.i 82. Sporazuma [2003] Slubeni glasnik L-1/1 (vidi str. 272, 273); Regulativa 761/2001 Evropskog parlamenta i Vijea koja dozvoljava organizaciji dobrovoljno uee u eko menadmentu i reviziji EZ (EMAS), [2001] Slubeni glasnik L-114/1 (vidi str. 244);
Odluke EU Odluka Vijea 298/58, nije objavljena (vidi str. 120); Odluka Vijea 87/95 o standardizaciji na polju informacijske tehnologije i telekomunikacija, [1987] Slubeni glasnik L-36/81 (vidi str. 318);
- 360 -
Indeks
www.javnenabavke.ba
Indeks
A Administrativna / upravna revizija, vidi pod Pravna sredstva C Centralizirano sprovoenje Evropska komisija, vidi pod Sprovoenje Poljska, vidi pod Sprovoenje Cijena, vidi pod Kriteriji za dodjelu ugovora Ciljevi Primarni, 21, 22, 28, 32, 39, 40, 117, 187 Sekundarni, 13, 95, 143, 175, 178, 187 190, 197, 197, 198, 181, 229, 278 Socijalni, 175, 179, 190, 198, 201, 202, 205 207, 215 D Direktiva o radovima (stara), 8, 43, 103, 118, 119, 143, 144, 152, 188, 207, 212, 233, 253, 285, 286, 315, 362 Direktiva o robama (stara), 8, 43, 103, 109, 118, 119, 143, 144, 188, 207, 233, 253, 285, 315, 326, 362 Direktiva o uslugama (stara), 8, 43, 81, 103, 118, 119, 126, 144, 188, 207, 233, 253, 315, 361, 362 Diskriminacija Nediskriminacija, 11 13, 28, 37, 39, 40, 59, 83, 95, 100, 104, 106, 108, 111, 131, 160, 168 - 170, 203 209, 227, 235, 240, 246, 250, 277, 293, 318, 325, 329 Na osnovu dravljanstva, 7, 11, 12, 92, 105, 106, 123, 205, 217 Dodjela Kriteriji za dodjelu, vidi Kriteriji Obavjetenje o dodjeli ugovora, vidi Obavjetenje Postupci za dodjelu ugovora, vidi Postupak E Elektronska aukcija, vidi pod Postupak Evropska komisija, 13, 14, 27, 37, 44, 45, 47 50, 53, 57, 67, 81, 83, 84, 86 89, 95 100, 103, 105 113, 119, 121 127, 129 131, 139, 143 147, 151 155, 157, 159, 161, 166, 168 171, 175 179, 187 198, 201, 202, 205, 206, 208, 209, 211, 213 215, 218, 219, 225 228, 230, 233 241, 244 246, 253 280, 285, 291, 315 317, 324, 326, 328, 332, 340
Evropska unija, 7, 10, 103, 104, 117, 134, 136, 137, 139, 143, 144, 189, 198, 202, 254, 256, 316 Evropska zajednica, 7, 9, 11 14, 33, 35, 36, 40, 43, 44, 45, 47 49, 50, 53, 57, 59, 60, 64, 67, 74, 81 85, 87, 88, 92, 94, 95, 97 99, 103, 104, 106 - 110, 112, 117 119, 122, 124, 126 128, 134, 137, 143, 171, 179, 180, 187 192, 197, 198, 201, 202, 205 208, 216 218, 220, 225 229, 231, 235, 236, 244, 246, 253 257, 263 274, 278, 280, 285, 294, 295, 298, 315 323, 325, 329, 331, 332, 334, 335 341 G Graevinski radovi, vidi pod Radovi I Izuzeci, 11, 12, 18, 27, 47, 64, 65, 70, 71, 75, 76, 81, 83, 85, 86, 88, 108, 117, 118 122, 125 127, 129 136, 138, 139, 164, 167, 170 174, 176, 193, 194, 205, 206, 210, 212, 213, 216 219, 250, 275, 288, 290, 299, 319, 333 J Jednak tretman, 28, 33, 37, 40, 103, 105 112, 123, 150, 155, 196, 203, 228, 249, 265, 293, 309, 325 K Komisija, vidi pod Evropska komisija Komunalna direktiva Stara, 9, 82, 96 98, 119, 144, 207, 254, 285, 316, 361 Nova, 10, 13, 143, 145, 190, 225, 362 Koncesije, 43, 103, 106, 108, 109, 111, 144, 145, 169, 170, 172, 175, 182, 183 Konkurentski dijalog, vidi pod Postupak Konkurs za izradu idejnog rjeenja, 290 Korupcija, 19, 30, 179, 194, 284, 291, 299, 301, 309 Kriteriji, 9, 32, 34, 36 40, 44, 45, 49 - 51, 53 60, 63 66, 69, 70, 73 - 75, 82, 83, 90 95, 99, 106, 107, 111, 117, 124, 128, 133, 149, 150, 157, 162, 164, 167 - 171, 176 - 179, 182, 190, 192, 195 - 198, 201 203, 206, 208 216, 218, 220, 227 231, 237, 240 - 242, 244 250, 257, 277, 284, 295, 296, 302, 305, 309, 315, 329, 333, 335
- 363 -
Indeks
Kvalifikacija, 37, 48, 64, 83, 88, 91 - 93, 99, 100, 107, 154, 202, 218, 244, 292, 294, 301, 303, 304, 305 N Namjena, 11, 17, 23, 24, 52, 84, 120, 125, 128, 130 - 134, 136, 139, 175, 272, 316 Naoruanje, 117, 119, 122, 123, 136, 290 Neprirodno niske ponude, 94, 120, 207, 210, 211, 213 O Obavjetenje, 34, 36, 37, 87 92, 94 - 97, 99, 100, 106, 107, 117, 123, 130, 145, 149, 155, 158, 159, 163 - 167, 170, 177, 192, 197, 198, 212, 214, 220, 231, 248, 257 - 259, 261, 286, 287, 289 - 291, 294 300, 302, 307, 308, 317, 327 Objavljivanje, vidi pod Slubeni glasnik Odbrana, 11, 12, 118 122, 125, 127 133, 135, 136, 138, 139 Odtete, 14, 96, 97, 98, 210, 267, 268, 317 - 319, 321 324, 326, 327, 331 336, 338, 339, 341 Ogranieni postupak, vidi pod Postupak Okolini kriteriji, 176, 240, 249, 250 Okvirni sporazum, 89, 92, 100, 156 159, 161, 162, 164, 165, 181, 182, 183 Opi sporazum o javnim nabavkama (GPA), 13, 27, 36, 46, 74, 171, 202, 216, 217, 218, 220, 221, 329 Opi sporazum o tarifama i trgovini (GATT), 85, 91, 95, 132 Opi sporazum o trgovini i uslugama (GATS), 132 Otvoreni postupak, vidi pod Postupak P Pokrivenost, 11, 43, 143, 147, 148, 172, 173 Pokrivenost subjekata, vidi pod pokrivenost Poljska, 7, 10, 14, 136, 283 312, 329 Ponuda Najnia ponuda, vidi pod Cijena Postupak Konkurentski dijalog, 39, 133, 145 152, 154, 155, 181, 183, 284 Elektronska aukcija, 36, 38, 161, 162 Pregovaraki postupak, 9, 39, 88, 90, 92, 93, 100, 133, 145 149, 151, 153 - 155, 162 164, 174, 182, 183, 290
Sa natjeajem, Direktive o javnom sektoru, 143 - 176 Komunalne direktive, 81 - 100 Bez natjeaja Direktive o javnom sektoru 172, 173 Komunalna direktiva, 172, 173 Otvoreni postupak Direktive o javnom sektoru, 145 Komunalna direktiva, 90, 100 Ogranieni postupak, Direktive o javnom sektoru, 145, 146, 149 Komunalne direktive, 90, 100, 157 Pravinost, vidi pod Korupcija Pravna sredstva 8, 9, 13, 14, 81, 82, 96 99, 257, 274, 275, 315 - 341 Pregovaraki postupak, vidi pod Postupak Primarni ciljevi, vidi pod Ciljevi S Sekundarni ciljevi, vidi pod Ciljevi Set aside, 333 Sjedinjenje Amerike Drave, 7, 10, 11, 21, 23, 202, 211 Slubeni glasnik, 8 - 11, 35, 36, 43, 81 83, 85, 87 - 92, 95, 96, 100, 103, 106, 107, 118 - 120, 123, 135, 143, 144, 152, 164, 166, 168, 174, 188 191, 207, 210, 214, 215, 225, 226, 253, 254, 270, 272, 273, 289, 294, 295, 298, 306, 315 319, 329 Socijalni ciljevi, vidi pod Ciljevi Sporazum EZ, 7, 8, 12 14, 27, 40, 83, 85, 98, 103 106, 108 113, 117 127, 132, 135, 137 139, 143, 160, 165, 170, 171, 178, 181, 183, 187, 188, 192, 205 - 207, 210, 213, 253 255, 259, 262, 263, 267, 270, 315, 317, 318, 329, 332 Sporazum o javnim nabavkama (javnoj nabavci) GPA, vidi Opi sporazum o javnim nabavkama Sprovoenje Decentralizirano Evropska komisija, 86 Poljska, 309 Standardi, 7, 13, 18, 22, 24, 32, 34, 36, 58, 87, 88, 90, 96, 98, 124, 133, 147, 150, 160, 162, 163, 165, 166, 179, 195, 201, 204, 205, 217, 218, 220, 237, 244, 277, 283, 318, 319, 336, 341 Sudovi, vidi pod Pravna sredstva Sudska revizija, vidi podPravna sredstva Suspenzija, 14, 97, 98, 322, 324, 330, 336, 338
- 364 -
Indeks
Svjetska banka Regulativa, 9, 40, 137, 285 Svjetska trgovinska organizacija (WTO), 13, 27, 36, 43, 46, 74, 171, 172, 202, 216, 219, 329 T Tehniki kapacitet i sposobnost, 92 94, 149, 177, 178, 193 - 195, 208, 209, 214, 215, 243, 244, 256 Telekomunikacijski sektor, 9, 81 - 83, 85, 100, 119, 144, 167, 170, 188, 207, 257, 274 276, 285, 289, 315 Tender, vidi pod Postupak Ekonomski najpovoljnija ponuda, vidi pod Kriteriji za dodjelu ugovora Vidi takoer Neprirodno niske ponude Tenders Electronic Daily, 36, 88, 217 Tenderska dokumentacija, 34, 37, 206, 220, 233, 237, 297 Tijelo kojim upravlja javno pravo, vidi pod Pokrivenost Transparentnost, 7, 11, 12, 14, 17 21, 24, 27, 28, 32 40, 45, 76, 82, 95, 96, 103, 106, 107, 110 113, 117, 123, 124, 131, 143, 147, 150, 157, 158, 160 163, 167, 168, 170, 175, 179, 181, 197, 198, 206, 215, 221, 228, 232, 240, 248, 250, 290, 293, 294, 299, 310 U Ugovor Dodjela ugovora, vidi pod Dodjela Ugovorne specifikacije, vidi pod Specifikacije Izuzeti ugovori, vidi pod Izuzeci Ugovorni organ, vidi pod Pokrivenost Komunalije, 9, 12, 60, 70, 145, 158, 159, 162 170, 174 - 176, 179 - 182, 190, 207, 273, 277, 341 UNCITRAL UNCITRAL-ov model zakona, 285, 286, 290, 299 V Vojni/Ratni materijal, vidi pod Naoruanje Vrijednosni razredi, 9, 12, 36, 70, 85, 86, 88, 90, 91, 96, 99, 103, 106, 109, 111, 112, 123, 158, 173, 174, 182, 204, 206, 207, 219, 286, 287, 290, 294, 297, 319 Vrijednost za novac, 7, 22, 24, 28 30, 32, 37, 40, 92, 94, 100, 111, 155, 161, 162, 228, 249
Z Zakonodavni paket, 13, 76, 143 Zelene nabavke, 13, 225 - 250
- 365 -
Skraenice
www.javnenabavke.ba
Skraenice
SKRAENICE
Am. Univ. L. Revv. BJN BNP / BDP CCT CFSP CMLR CMLRev CS ECLR ECR ECU EEZ ELR or ELRev EMAS ESA ESP / ECJ EZ GATT GPA ICLQ LQR NA NATO NIK
Amercian University Law Review Bilten o javnim nabavkama Bruto nacionalni proizvod Prinudno konkurentsko natjecanje / Compulsory competitive tendering Zajednike inostrane i sigurnosne politike / Common Foreign and Security Policy Common Market Law Reports Common Market Law Review Current Survey (former section of the Public Procurement Law Review) European Competition Law Review European Court Reports European Currency Unit Evropska ekonomska zajednica European Law Review Plan eko upravljanja i revizije Zajednice / Eco-Management and Audit Scheme Evropska prostorna Agencija / European Space Agency Evropski Sud Pravde / European Court of Justice Evropska zajednica Opi sporazum o tarifama i trgovini / General Agreement on Tariffs and Trade Sporazum o javnoj nabavci / Government Procurement Agreement International and Comparative Law Quarterly Law Quarterly Review News and Analysis (section of the Public Procurement Law Review) North Atlantic Treaty Organisation Glavni odbor za nadzor
- 369 -
Skraenice
OCCAR OECD OJ OUP PDV PFI PHARE PIN PMP PPLR REDA RMC SAD SDR TED UJN UK UN UNCITRAL WEAG WEAO WEU WTO ZJN
Organisation for Joint Armaments Procurement / Organisation Conjointe de Coopration en matire d'Armement Organisation for Economic Co-operation and Development Official Journal (of the European Union) Oxford University Press Porez na dodanu vrijednost Private Finance Initiative Poland and Hungary: Assistance for Restructuring their Economies Periodino informacijsko obavjetenje Procesi i metode proizvodnje Public Procurement Law Review Revue europen du droit administratif Revue du march commun Sjednjene Amerike Drave Specijalna prava vuenja / Special Drawing Right Tenders Electronic Daily Ured za javne nabavke Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjene nacije United Nations Commission on International Trade Law Western European Armaments Group Zapadno evropska organizacija za naoruanje / Western European Armaments Organisation Zapadno evropska unija / Western European Union Svjetska trgovinska organizacija Zakon o javnim nabavkama
- 370 -
Prevedeno i objavljeno uz pristanak autora i izdavaa: o o Djf Publishing: Copenhagen (Nielsen and Treumer, The New EC Public Procurement Directives, 2005) Kluwer Law International; The Hague (Common Market Law Review; Arrowsmith and Davies, Public Procurement: Global Revolution, 1998; Arrowsmith and Trybus, Public Procurement: The Continuing Revolution, 2003) Nomos Verlag: Baden-Baden (Micklitz and Reich, Public Interest Litigation Before European Courts, 1996) Sweet and Maxwell: London (European Law Review; Public Procurement Law Review)
o o
za javne nabavke
Urednik:
Vijee ministara Bosne i Hercegovine Agencija za javne nabavke Radieva 8/5 Sarajevo Telefon: +033-251590 Faks: +033-251595 E-mail: kontakt@javnenabavke.gov.b Web stranica: http://www.javnenabavke.gov.ba
Izdava:
Vijee ministara Bosne i Hercegovine Agencija za javne nabavke u saradnji sa EU Twinning Light projektom Jaanje institucionalnih kapaciteta Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (AJN)
Publiciranje 2009.
Prirunik e biti objavljen na web stranici javnih nabavki, i moi e se besplatno preuzeti kao PDF dokument
Prirunik za javne nabavke
SADRAJ
PREDGOVOR 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 03 PREDGOVOR 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 04 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 05 ODJELJAK 1: LISTA KRATICA, DIJAGRAMA I LISTA ADRESA . . . . . . . . . . . . . 06 ODJELJAK 2: ZAKONSKI OKVIR I INSTITUCIJE JAVNE NABAVKE . . . . . . . . . 60 ODJELJAK 3: METODE SPRJEAVANJA I PREVENCIJE KORUPCIJE . . . . . . 68 ODJELJAK 4: ZAKONSKI MATERIJAL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 ODJELJAK 5: STANDARDNI OBRASCI JAVNIH NABAVKI . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 (samo u elektronskoj verziji)
02
PREDGOVOR 1
This Manual for Practitioners was elaborated in the framework of a Twinning Light Project Strengthening the Institutional Capacity of the Public Procurement Agency of Bosnia and Herzegovina financed by the EU. Partners in this Project are the EU-Delegation in BiH and the German Federal Ministry of Economics and Technology. Experts from Germany, Slovenia, and Czech have worked together to support the work of the Public Procurement Agency (PPA), to comment the new draft of the PPL, adjusting the BiH regulations more to the standards defined by the EU-Directives 2004/17 and 2004/18, to recommend improvements in the monitoring and reporting about procurement procedures and a strategy to introduce a system of electronic, IT-based procurement procedures and to train personnel from contracting authorities, economic operators, auditors, the Procurement Review Board and last but not least responsible politicians. During their work in BiH the experts have won the impression that the country is on a good way in its transformation process to adjust to the European standards in public procurement. But the system needs more acceptance among the practitioners. The legal regulations are very detailed and complicated and may cause difficulties for not legally trained practitioners. This is the reason why the experts proposed to elaborate a Manual for Practitioners for the PPA. The experts Irene Lausen and Klaus N. Groth have collected the necessary informations, prepared the many, easy to understand flow charts and written the text. Thanks to a common effort of the Project partners the Manual could be printed for the practitioners in BiH. The project partners hope and expect that this Manual will help to better understand the regulations of the PPL and the functioning of the public procurement process a system directed to a better control and increase the efficiency of the spending and fight the abuse of public funds by the principles of transparency in the procedure to the involved parties, equal treatment and non discrimination of the bidders and competition as the criteria for the award of the contract.
Djinita Foco
Andreas Wolf, M.A.
Director of the PPA BiH Project Leader
Chairman of the 2nd PRB (ret.) German Project Leader
03
PREDGOVOR 2
Zakon o javnim nabavkama (ZJN) Bosne i Hercegovine je stupio na snagu 10. novembra 2004. godine. To je zakon o postupcima javnih nabavki i opim principima, te o pravnoj zatiti u okviru ovog podruja. Osnovna karakteristika ZJN jeste da je primijenio osnovne propise zakonodavstva Evropske Unije koji se odnose na javne nabavke i posebnu pravnu zatitu. ZJN daje osnovne principe pravedne konkurencije, transparentnosti i jednakog tretmana. Sistem pravnih lijekova, utvren u ZJN, je poseban oblik pravne zatite natjecatelja i ponuaa u tenderskoj proceduri. Tako da je Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri prilagoen standardima Evropske Unije. Agencija za javne nabavke (AJN) je osnovana Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, kao neovisna upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Funkcija AJN je osigurati provedbu zakona. Svi ugovorni organi u Bosni i Hercegovini su duni saraivati sa AJN. Na osnovu svojih zakonskih zadataka, AJN prua podrku ugovornim organima u sektoru javnih nabavki. Ovaj prirunik je sredstvo podrke. AJN je zapoela rad na priruniku u zimu 2008. godine, u saradnji sa EU Twinning Light projektom Jaanje institucionalnih kapaciteta Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (AJN), kako bi pokrili razne aspekte postupaka javnih nabavki i sistema pravnih lijekova. Neke od postojeih praznina u sistemu javnih nabavki trebale bi biti rijeene ovim prirunikom, ija je osnovna namjena pomoi razliitim slubama za javne nabavke, na dravnom, regionalnom ili lokalnom nivou, te u razliitim sektorima. Ne postoji obaveza primjene savjeta ili preporuka ponuenih u priruniku za javne nabavke. On bi, prvenstveno, trebao biti koriten kao sredstvo provedbe postupaka nabavki, i sredstvo obuke korisnika u podruju javnih nabavki, sa ciljem dugoronog poveavanja pravne sigurnosti i unapreenja kvalitativnog nivoa postupaka javnih nabavki. Prirunik se obino smatra dokumentom koji moe biti dalje razvijan i u kojem su preporuke korisnika dobrodole. Ovakvo stajalite je naroito bitno za kompleksnu materiju kakve su javne nabavke. Ovo izdanje je jednostavno prvi korak, iji su ciljevi ponuditi korisno i efikasno sredstvo svim uesnicima u javnim nabavkama. Stoga su sve zainteresirane strane pozvane da Agenciji za javne nabavke, u nekoliko sljedeih mjeseci, poalju svoje pisane preporuke za unapreenje Prirunika.
inita Foo Direktorica Agencije za javne nabavke
04
UVOD
1. Ciljevi Prirunika za javne nabavke Usprkos postojeem Zakonu o javnim nabavkama (ZJN), uesnici u ovom procesu esto nailaze na znaajne potekoe tokom praktinog dijela postupaka nabavki. Postojei zakon se esto tumai na razliite naine, i ne provodi se jednako ili u skladu sa principima ZJN i podzakonskih akata. Prirunik za javne nabavke bi trebao predstavljati sredstvo za klijente u postupcima nabavki, i pomoi im da savladaju te postupke na bolji i bri nain. Prirunik bi, prvenstveno, trebao predoiti praktine mogunosti rjeavanja praznina i postojeih kontradiktornosti u zakonu. Nasuprot tome, ukoliko postane opeprihvaen i primijenjen, prirunik e osigurati jedinstvenu praksu nabavki i poboljati prilagoavanje standardima EU. Konano, prirunik za javne nabavke bi trebao posluiti kao materijal za obuku i sredstvo intenziviranja i jaanja znanja o javnim nabavkama. 2. Struktura i sadraj prirunika za javne nabavke Prirunik za javne nabavke je organiziran na sljedei nain: Pored uvoda, prirunik sadri est odjeljaka. Odjeljak 1 sadri osnovne informacije za korisnike, sa kraticama koje se koriste u priruniku. Nakon toga slijede dijagrami koji, detaljno, predstavljaju odreene faze postupka nabavke na jednostavan i razumljiv nain. Takoer, postoje dijagrami toka sistema pravnih lijekova, kao posebnog oblika pravne zatite za natjecatelje i ponuae. Dijagrami predstavljaju sredinji dio prirunika, jer omoguavaju korisnicima da nau odgovore o sljedeoj fazi u proceduri ukoliko se pojavi odreeni problem. Oni mogu imati praktinu ulogu u obuci jer jasno objanjavaju procedure nabavke. Nakon dijagrama slijedi lista adresa vanih servisa i slubi koje se bave javnim nabavkama. Odjeljak 2 opisuje pravna sredstva, u prvoj i drugoj fazi postupka, omoguavajui na taj nain korisnicima da ponude odgovarajui odgovor na potencijalne prigovore. Odjeljak 3 ne treba smatrati vodiem za provoenje postupka, nego, radije, kao uvod u pitanja korupcije i sprjeavanja korupcije. Odjeljak 4 sadri zakonski materijal, najvanije sredstvo za savladavanje postupaka javnih nabavki. Odjeljak 5 prirunika za javne nabavke nudi preporuljive formulare i obrasce za javne nabavke (samo u elektronskoj formi). 3. Kako primijeniti Prirunik za javne nabavke Upotreba Prirunika za javne nabavke nije, ni na koji nain, obavezujua, ali se preporuuje raznim odjelima za javne nabavke na dravnom, regionalnom ili lokalnom nivou, te u razliitim sektorima. Primjena Prirunika je naroito pogodna pri pripremanju ugovora o nabavci roba ili usluga, jer je prvenstveno fokusiran na ova dva aspekta nabavke. Meutim, takoer se moe koristiti pri pripremanju ugovora za nabavku radova. Prirunik e biti postavljen na web stranici javnih nabavki www.javnenabavke.gov.ba
05
ODJELJAK 1: POPIS KRATICA, DIJAGRAMI I POPIS ADRESA
I. POPIS KRATICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 07 II. DIJAGRAMI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 08 1. Dijagrami toka javne nabavke 2. Dijagram toka pravne zatite 2.1 Prigovori ugovornom organu 53 2.2 albe Uredu za razmatranje albi (UR) 2.3 Tube pred Sudom BiH III. POPIS ADRESA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
06
I. POPIS KRATICA
l. BiH CPV EC EU Br. SG AJN ZJN UPZ UR TED
lan Bosna i Hercegovina Opi rjenik javnih nabavki Evropska Zajednica Evropska Unija broj Slubeni glasnik Agencija za javne nabavke Zakon o javnim nabavkama Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama Ured za razmatranje albi Tenders Electronic Daily
07
II. DIJAGRAMI
DIJAGRAM POSTUPAKA NABAVKI U SKLADU SA POGLAVLJEM II ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA, ZA UGOVORE SA VRIJEDNOU NABAVKE KOJA JE JEDNAKA ILI VEA OD 50.000 KM ILI 80.000 KM DIJAGRAM POSTUPKA NABAVKE U SKLADU SA POGLAVLJEM III ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA, ZA UGOVORE O NABAVCI IJA JE VRIJEDNOST NIA OD 50.000 KM ILI 80.000 KM
08
II. DIJAGRAMI TOKA
1.
DIJAGRAM TOKA POSTUPAKA NABAVKE U SKLADU S POGLAVLJEM II ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA, ZA UGOVORE IJA JE VRIJEDNOST NABAVKE JEDNAKA ILI VEA OD 50 000 KM ili 80 000 KM
Pravne osnove: Zakon o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 49, 2. novembar 2004., izmijenjen i dopunjen u br. 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09) Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH, br 03/05)
Postupci nabavke su:
Otvoreni postupak nabavke (l. 10 taka a) ZJN-a) Ogranieni postupak sa predkvalifikacijom (l. 10 taka b) ZJN-a) Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja (l. 10 taka c) ZJN-a) Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja (l. 10 taka d) ZJN-a) Konkurs za izradu idejnog rjeenja (l. 10 taka e) ZJN-a)
09
1. Glavne pripreme za postupak nabavke
Nastanak potrebe Procjena potrebe Provjera potrebe Priznavanje potrebe Planiranje projekta Procjena vrijednosti nabavke Budetska sredstva su dodijeljena ili osigurana
Ispitivanje da li se lan 5. ZJN-a primjenjuje na nabavku (izuzeci iz ZJN-a) 2 Ako se ZJN primjenjuje na predmet: Utvrditi plan nabavke
Ispitivanje vrijednosnih razreda: 3 Meunarodni vrijednosni razredi: Ispod 6 000 KM: Primarni vrijednosni razredi: pratiti l. 6 (3), l. 20 (4) ZJN-a pratiti l. 45 (2), l. 47 ZJN-a pratiti l. 6 (2) ZJN-a
Domai vrijednosni razredi poinju od 4 Meunarodni vrijednosni razredi poinju od (robe i usluge): (radovi) :
50 000 KM (robe i usluge), 80 000 KM (radovi) 500.000 KM (dravni organi) 700.000 KM (lokalni organi ili javni subjekti kako je utvreno u l. 3 (2) ZJN-a) 2.000.000 KM
10
Domai vrijednosni razredi
Ukupna vrijednost nabavke identinih roba, radova ili usluga nia od 50 000 KM (robe i usluge) / 80 000 KM (radovi)
Ukupna vrijednost nabavke identinih roba, radova ili usluga jednaka ili vea od 50 000 KM (robe i usluge)/ 80 000 KM (radovi)
Vrijednost nabavke prelazi meunarodne razrede
Odabrati nain postupka nabavke u skladu s Poglavljem III ZJN-a Dijagram toka se nastavlja na 47. stranici (mogue odabrati i postupak iz Poglavlja II ZJN-a)
Odabrati nain postupka nabavke u skladu s Poglavljem II ZJN-a Vidi l. 11 ZJN-a
Vane napomene (l. 6 (3) ZJN-a)
Pregovaraki postupak
Otvoreni postupak (l. 11 (1), l.28 ZJN-a)
Ogranieni postupak sa predkvalifikacijom (l.11 (2), l. 29 ZJN-a)
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci (l. 11 (3), l. 30(1) ZJN-a)
Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci (l. 11 (4), l. 30(2) ZJN-a)
Konkurs za izradu idejnog rjeenja (l. 11(5), 43, 44 ZJN-a)
Dijagram toka za otvoreni postupak nastavlja se na 12. stranici
Dijagram toka za ogranieni postupak nastavlja se na 22. stranici
Dijagram toka za pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja nastavlja se na 33. stranici
Dijagram toka za pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja nastavlja se na 44. stranici
Dijagram toka za konkurse za izradu idejnog rjeenja nastavlja se na 46.stranici
11
2. Otvoreni postupak u skladu s Poglavljem II ZJN-a 2.1 Poetak postupka
Planirana vrijednost nabavke
Pismena odluka o uspostavi komisije za nabavku (l. 7 (1) ZJN-a)
Pripremanje tenderske dokumentacije (l. 28 taka a), l. 13 17. ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: Priprema kratkog saetka na engleskom
Objavljivanje obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH (lan. 28 taka b),l.an 19; lan. 20 (1) ZJN-a
Objavljivanje saetka u Slubenom glasniku BiH (l. 6 (3 taka a) ZJN-a)
Dodatno obavjetenje u drugim medijima po izboru ugovornog organa, ne prije objavljivanja u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (3-5) ZJN-a)
Dodatno objavljivanje u drugim medijima u skladu sa lanom 20 (4), l. 6 (3) taka b) ZJN-a)
12
2. Otvoreni postupak 2.2 Dostavljanje tenderske dokumentacije
Prijem zahtjeva svih zainteresiranih ponuaa za dostavljanje tenderske dokumentacije (l. 18 ZJN-a)
Dokaz da je naknada za dokumentaciju plaena, ako to predstavlja uvjet (l. 18 (4) ZJN-a)
Dostavljanje tenderske dokumentacije (l. 28 taka b), l. 18 (2), (3) ZJN-a)
Napraviti biljeku o ponuaima koji su dobili tendersku dokumentaciju, u skladu s lanom 18(2) ZJN-a. Imena e ostati povjerljiva do otvaranja ponuda.
13
2. Otvoreni postupak 2.3 Pripremanje ponuda
Pismeni zahtjevi za pojanjenje ili dodatne informacije o tenderskoj dokumentaciji mogu se podnijeti najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnoenja ponuda (l. 21 (8) ZJN-a)
Ugovorni organ pregleda zahtjev i daje sva pojanjenja
Svi ponuai trebaju pripremiti svoje ponude u suglasnosti sa tenderskom dokumentacijom (l. 13, 14. ZJN-a) u vremenskom roku za podnoenje ponuda u skladu s lanom 21 (1), (3-5) ZJN-a
U sluaju da izmjene tenderske dokumentacije podrazumijevaju sutinsku promjenu predmeta ugovora, ugovorni organ e produiti krajnji rok za podnoenje ponuda najmanje za 7(sedam) dana. (l. 13 (6), 21 (8), vidi i l. 33 (2) ZJN-a)
Isto pismeno pojanjenje dostavlja se drugim ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda.
14
2. Otvoreni postupak 2.4 Prijem i javno otvaranje ponuda (I)
Istek roka za podnoenje ponuda (l. 33 (1), vidi i l. 21 (1) i l. 13 (3) ta. o),p), ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: l. 6 (3) taka c) i lan 21 (5), ZJN-a)
Predati ponude i spisak ponuda komisiji za nabavke
Javno otvaranje ponuda: Otvoriti ponude na sastanku komisije za nabavku, na dan i sat navedene u tenderskoj dokumentaciji i obavjetenju o nabavci. Ponuai ili njihovi ovlateni predstavnici imaju pravo prisustvovati otvaranju ponuda..
Prije otvaranja ponuda, komisija e:
Provjeriti ovlatenje predstavnika ponuaa
Utvrditi redoslijed primljenih ponuda
Evidentirati izmjene i dopune ponuda, ako postoje i ako su blagovremene
Evidentirati povuene ponude
Provjeriti blagovremenost ponuda
Ponuda primljena u roku
Ponuda primljena nakon isteka roka
Provjeriti pravilno podnoenje ponuda
Vratiti neotvorenu ponudu ponuau lan 21(2) ZJN-a
Ponuda dostavljena u zatvorenoj i zapeaenoj ili potpisanoj koverti, l. 21 (10) ZJN-a
Ponuda primljena u nezapeaenoj ili oteenoj omotnici
Zabiljeka i obavjetenje o oteenju
15
2. Otvoreni postupak 2.4 Prijem i javno otvaranje ponuda (II)
Na koverti svake ponude, ugovorni organ e navesti datum i vrijeme kada je ponuda primljena
Otvaranje koverti redom kojim su primljene
itanje informacija o ponuaima i voenje zapisnika o proceduri javnog otvaranja ponuda, koji potpisuje predsjedavajui/a komisije za nabavke i ovlateni predstavnici ponuaa, ukoliko su prisutni (l. 33 (5) ZJN-a)
Informacije proitane i sadrane u zapisniku: Naziv ponuaa, Ukupna cijena ponude, Eventualni popusti.
Kopija zapisnika o javnom otvaranju ponuda bit e poslana svim ponuaima u roku od tri dana nakon otvaranja (l. 33 (6) ZJN-a)
16
2. Otvoreni postupak 2.5 Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda (I)
Komisija za nabavke vodi zapisnik o ispitivanju, ocjeni i poreenju ponuda (l. 6. UPZ-a )
Ocjena kvalifikacija ponuaa u skladu s Odjeljkom IV. ZJN-a
Ugovorni organ moe zatraiti od ponuaa da pojasni ponudu (l. 14 UPZ-a)
Analitiko predstavljanje kvalifikacija ponuaa
Kvalifikacija ponuaa potvrena
Kvalifikacija ponuaa nije potvrena
Ispitivanje tehnike specifikacije
Utvrivanje da li su ispunjeni tehniki zahtjevi
Ove ponude nee se razmatrati (l. 22 (5), i 14 (4) ZJN-a)
Da
Ne
Ukoliko je predviena primjena preferencijalnog tretmana domaeg (l. 37 ZJN-a)
17
2. Otvoreni postupak 2.5 Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda (II)
Ispitivanje raunskih greaka
Otkrivena raunska greka
Nema raunskih greaka
Raunska greka se ispravlja
Poslati pismeno pojanjenje ponuau o raunskim grekama i zatraiti njihovu potvrdu (l.14 UPZ-a)
Potvrda ponuaa o ispravljenoj raunskoj pogreci
Iznosi u ponudi bit e uneseni u zapisnik o ispitivanju, ocjeni i poreenju ponuda (lan 6. UPZ-a )
Ne
Da
Ponuda se odbija (l. 14 (2) UPZ-a)
18
2. Otvoreni postupak 2.6 Odabir najbolje ponude
Odabir najbolje ponude (l.34 i l. 35 ZJN-a)
Ponuda s najniom cijenom (l. 34 (1) taka b) ZJN-a)
Ekonomski najpovoljnija ponuda prema cijeni i dodatnim kriterijima odabira (l. 34 (1) taka a) ZJN)
Utvrivanje da li najpovoljnija ponuda ima neprirodno nisku cijenu (l. 36 ZJN-a)
Da
Ne
Traiti od ponuaa pojanjenje i analizu cijene
Pojanjenje nije prihvaeno
Pojanjenje prihvaeno
Komisija za nabavke predlae ugovornom organu da donese odluku o odabiru najbolje ponude ili odluku o ponitenju postupka i zakljuuje zapisnik, koji potpisuju svi lanovi komisije koji su uestvovali u radu i koji su prisutni
Neprihvatljiva ponuda (l. 36 (1) ZJN-a)
19
2. Otvoreni postupak 2.7 Zakljuivanje postupka Donoenje odluke
Obavijetavanje ponuaa o rezultatima (lan 38. ZJN-a) Obavjetenje u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1), l. 12 (2) ZJN-a)
Ponitenje postupka
Odluka o izboru
Poslati pismeno obavjetenje svim ponuaima koji su blagovremeno dostavili ponudu, u roku od sedam dana nakon donoenja odluke (l. 38 (1) ZJN-a)
Period ekanja od pet dana nakon dostave obavjetenja ponuaima (l. 51 (1) ZJN-a)
Podnoenje prigovora
Da
Ne
U roku
Nakon isteka roka
Da li e prigovor biti prihvaen (odluka se donosi u roku od pet dana)?
Da
Ne
Poslati pismeno obavjetenje ponuau najkasnije narednog radnog dana (l. 51 (4) ZJN-a)
Novo ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda
Pozvati se na dijagram toka pravna zatita
Donoenje odluke
20
2. Otvoreni postupak 2.8 Zavretak postupka
Poslati prijedlog ugovora izabranom ponuau (l. 39 (1) ZJN-a)
Ako je potrebno, izdati pismeni zahtjev za produenje perioda vaenja ponude (l. 15. ZJN-a)
Ugovor nee biti zakljuen prije isteka roka od 15 dana od dana obavjetavanja ponuaa (l. 39 (1) ZJN-a)
Ponua e potpisati takav prijedlog ugovora i vratiti ga ugovornom organu zajedno sa traenom garancijom za dobro izvrenje posla
Da
Ne
Ugovor e biti zakljuen sa sljedeim najpovoljnijim ponuaem (l. 39 (2) ZJN-a)
Odluka o ponitenju postupka (l. 12 (1) taka b) alineja 3) i taka c) ZJN-a) Objaviti obavjetenje o otkazivanju (l. 12 (2) ZJN-a)
Zakljuuje se ugovor
Ugovorni organ priprema i dostavlja izvjetaj o postupku dodjele ugovora AJN u roku od 15 dana (l. 41 (3) ZJN-a). Ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od datuma zakljuenja ugovora u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1), l. 40. ZJN-a). Odgovarajui dokumenti moraju se sauvati (l. 42. ZJN-a).
21
3. Ogranieni postupak sa predkvalifikacijom u skladu s poglavljem II ZJN-a 3.1 Poetak postupka
Planirana vrijednost nabavke Pripremiti dokumente u dva dijela (l. 29 taka a) ZJN-a), koji odgovaraju fazi pretkvalifikacije i fazi dostavljanja ponuda
Odluka o ogranienom ubrzanom postupku
Vremenski rokovi od najmanje osam dana (prijem zahtjeva) i pet dana (prijem ponuda) (l. 21 (6) taka c) ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: Mjere kao pod 2.1
Pismena odluka o uspostavi komisije za nabavke (l. 7 (1) ZJN-a)
Objavljivanje obavjetenja o nabavci za ogranieni postupak sa predkvalifikacijom za prvu fazu (l. 19 (1), l. 29 taka b) ZJN-a)
Objavljivanje Obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1) ZJN-a)
Objavljivanje Obavjetenja o nabavci u drugim medijima po izboru ugovornog organa, ali ne prije njegovog objavljivanja u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (3) ZJN-a)
22
3. Ogranieni postupak 3.2. Odabir kandidata (prva faza)
Istek roka za podnoenje zahtjeva za uee u prvoj fazi ogranienog postupka (l. 21 (6) taka a) ZJN-a)
Prijem zahtjeva svih zainteresiranih ponuaa za dostavu tenderske dokumentacije. Odluka o tome da li e i koliku novanu naknadu za tendersku dokumentaciju dobavljai plaati (l. 18 (4) ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: lan 21 (6), l. 6 (3) taka c), taka d) ZJN-a)
Zahtjev primljen u roku
Zahtjev primljen nakon isteka roka
Imena ponuaa ostat e povjerljiva do otvaranja ponuda (l. 9. ZJN-a)
Vraanje neotvorene koverte ponuau
Utvrivanje kvalificiranih kandidata, na osnovi traenih kvalifikacija, objavljenih u Obavjetenju o nabavci (Odjeljak IV. ZJN-a) Kandidat se kvalificirao Kandidat se nije kvalificirao
Odabir kvalificiranih kandidata (l. 22 (5), l. 29 (1) taka d) ZJN-a) Ne Da
Poslati pismeno obavjetenje svim kandidatima koji se nisu kvalificirali i nee uestvovati u drugoj fazi postupka
Otkazivanje postupka (l. 12 (1) taka b) al. 5, l. 38 (1) ZJN-a)
Objavljivanje obavjetenja o otkazivanju (l. 12 (2) ZJN-a)
23
3. Ogranieni postupak 3.3 Poziv za podnoenje ponuda (druga faza)
Poslati pismeni poziv svim izabranim kvalificiranim kandidatima za podnoenje ponuda, priloiti uz poziv tendersku dokumentaciju (l. 29 taka e) i taka f), l. 18 (1) taka b) ZJN-a)
Bez javnog objavljivanja poziva za podnoenje ponuda
Poziv treba sadravati krajnji rok za podnoenje ponuda (l. 21 (6) taka b) ili taka c) ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: lan 21 (6), (l. 6 (3) taka c) ZJN-a
24
3. Ogranieni postupak 3.4 Priprema ponuda
Pismeni zahtjevi za pojanjenje ili dodatne informacije o tenderskoj dokumentaciji mogu se podnijeti, ali najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda (l. 21 (8) ZJN-a)
Svi ponuai trebaju pripremiti svoje ponude u suglasnosti s tenderskom dokumentacijom (l. 13, 14 ZJN-a) u vremenskom roku za podnoenje ponuda u skladu s lanom 21 (1), (3), (4), (6) ZJN-a)
U sluaju da izmjene tenderske dokumentacije podrazumijevaju sutinsku promjenu predmeta ugovora, ugovorni organ e produiti krajnji rok za podnoenje ponuda najmanje za 7(sedam) dana. (l. 13 (6), 21 (8), vidi i l. 33 (2) ZJN-a)
Isto pismeno pojanjenje dostavlja se ostalim ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za podnoenje ponude
25
3. Ogranieni postupak 3.5 Prijem i otvaranje ponuda (I)
Istek roka za podnoenje ponuda (l. 33 (1), vidi i l. 21 (1) i l. 13 (3) ta. o),p) ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: lan 21 (6) taka b), l. 6 (3) taka c), ZJN-a)
Javno otvaranje ponuda: Otvoriti ponude na sastanku komisije za nabavku, na dan i sat navedene u tenderskoj dokumentaciji i obavjetenju o nabavci. Ponuai ili njihovi ovlateni predstavnici imaju pravo prisustvovati otvaranju ponuda.
Provjeriti ovlatenje predstavnika ponuaa
Provjeriti ispravno podnoenje ponuda
Vratiti neotvorenu ponudu ponuau (l. 21 (2) ZJN-a)
Ponuda podnesena u zatvorenoj i zapeaenoj ili potpisanoj koverti (l. 21 (10) ZJN-a)
26
3. Ogranieni postupak 3.5 Prijem i otvaranje ponuda (II)
Na koverti svake ponude, ugovorni organ e navesti datum i vrijeme kada je ponuda primljena
itanje informacija o ponuaima i voenje zapisnika o proceduri javnog otvaranja ponuda, koji potpisuje predsjedavajui/a komisije za nabavke i ovlateni predstavnici ponuaa, ukoliko su prisutni (l. 33 (5) ZJN-a)
Informacije proitane i sadrane u zapisniku Naziv ponuaa, Ukupna cijena ponude, Eventualni popusti
Kopija zapisnika o javnom otvaranju ponuda bit e poslana svim ponuaima u roku od tri dana nakon otvaranja (l. 33 (6) ZJN-a)
27
3. Ogranieni postupak 3.6 Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda (I)
Ocjena ponuda (l. 29 taka h) ZJN-a)
Ugovorni organ moe zatraiti od ponuaa da pojasni ponudu (l. 35 (2) ZJN-a)
Da
Ne
Otkrivena je raunska greka
28
3. Ogranieni postupak 3.6 Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda (II)
Poslati pismeno pojanjenje ponuau o raunskim grekama i zatraiti njihovu potvrdu (l. 14. UPZ-a)
Ne
Da Iznosi u ponudi bit e uneseni u zapisnik o ispitivanju, ocjeni i poreenju ponuda (l. 6 UPZ-a)
29
3. Ogranieni postupak 3.7 Odabir najbolje ponude
Odabir najbolje ponude (l. 29 taka h) ZJN-a
Da
Ne
Komisija za nabavke predlae ugovornom organu da donese odluku o odabiru najbolje ponude ili odluku o ponitenju postupka i zakljuuje zapisnik, koji potpisuju svi lanovi komisije koji su uestvovali u radu i koji su prisutni.
30
3. Ogranieni postupak 3.8 Zakljuivanje postupka donoenje odluke
Obavjetavanje ponuaa o rezultatima (lan 38. ZJN-a) Obavjetenje u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1), l. 12 (2) ZJN-a)
Ponitenje postupka
Odluka o izboru
Podnoenje prigovora
Da
Ne
U roku
Nakon isteka roka
Da
Ne
Donoenje odluke
31
3. Ogranieni postupak 3.9 Zavretak postupka
Ugovor nee biti zakljuen prije isteka roka od 15 dana od dana obavjetavanja ponuaa (l. 39 (1) ZJN-a)
Da
Ne
Zakljuuje se ugovor
Ugovorni organ priprema i dostavlja izvjetaj o postupku dodjele ugovora AJN u roku od 15 dana (l. 41 (3) ZJN-a). Ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od datuma zakljuenja ugovora u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1), l. 40. ZJN-a). Odgovarajui dokumenti moraju se sauvati (l. 42. ZJN-a).
32
4.1. Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja u skladu s Poglavljem II ZJN-a 4.1.1. Poetak postupka
Planirana vrijednost nabavke Pripremiti dokumente u dva dijela (l. 30 (1) taka a), (l. 29 taka a) ZJN-a) koji odgovaraju fazi pretkvalifikacije i fazi dostavljanja ponuda
Meunarodni vrijednosni razredi: Mjere kao pod 2.1
Pismena odluka o uspostavi komisije za nabavke (l. 7 (1) ZJN-a)
Objavljivanje obavjetenja o nabavci za pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja za prvu fazu (l. 30 (1) taka a), l. 19 (1), l. 29 taka b) ZJN-a)
Objavljivanje Obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1) ZJN-a)
Objavljivanje Obavjetenja o nabavci u drugim medijima po izboru ugovornog organa, ali ne prije njegovog objavljivanja u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (3) ZJN
33
4.1. Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.2. Odabir kandidata (prva faza)
Istek roka za podnoenje zahtjeva za uee u prvoj fazi pregovarakog postupka ne kraeg od 18 dana (l. 21 (6) taka a) ZJN-a)
Prijem zahtjeva svih zainteresiranih ponuaa za dostavu tenderske dokumentacije. Odluka o tome da li e i koliku novanu naknadu za tendersku dokumentaciju dobavljai plaati (l. 18 (4) ZJN-a)
Zahtjev primljen u roku
Zahtjev primljen nakon isteka roka
Imena ponuaa ostat e povjerljiva do otvaranja ponuda (l. 9. ZJN-a)
Vraanje neotvorene koverte ponuau
Utvrivanje kvalificiranih kandidata, na osnovi traenih kvalifikacija, objavljenih u Obavjetenju o nabavci (Odjeljak IV. ZJN-a)
Kandidat se kvalificirao
Kandidat se nije kvalificirao
Odabir najmanje tri kandidata (l. 30 (1) taka b) ZJN-a)
Poslati pismeno obavjetenje svim kandidatima koji se nisu kvalificirali i nee uestvovati u drugoj fazi postupka
Ne
Da
Otkazivanje postupka (l. 12 (1) taka b) Nr. 5, l. 38 (1) ZJN-a)
Objavljivanje obavjetenja o otkazivanju (l. 12 (2) ZJN-a)
34
4.1 Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.3. Poziv za podnoenje ponuda (druga faza)
Poslati pismeni poziv svim izabranim kvalificiranim kandidatima za podnoenje ponuda, priloiti uz poziv tendersku dokumentaciju (l. 30 (1) taka b), l. 18 (1) taka b) ZJN-a)
Nainiti zabiljeku o ponuaima koji su dobili tendersku dokumentaciju
Bez javnog objavljivanja poziva za podnoenje ponuda
Poziv treba sadravati krajnji rok za podnoenje ponuda, Preporuka: ne krai od 28 dana od datuma objavljivanja u Slubenom glasniku BiH kako je predvieno za ogranieni postupak (l. 21 (6) taka b) ZJN-a)
Meunarodni vrijednosni razredi: lan 21 (6), (l. 6 (3) taka c) ZJN-a
35
4.1. Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.4. Priprema ponuda
Pismeni zahtjevi za pojanjenje ili dodatne informacije o tenderskoj dokumentaciji mogu se podnijeti, ali najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnoenje ponuda (l. 21 (8) ZJN-a)
Svi ponuai trebaju pripremiti svoje ponude u suglasnosti s tenderskom dokumentacijom (l. 13, 14 ZJN-a) u vremenskom roku za podnoenje ponuda u skladu s lanom 21 (1), (3), (4), (6) ZJN-a)
U sluaju da izmjene tenderske dokumentacije podrazumijevaju sutinsku promjenu predmeta ugovora, ugovorni organ e produiti rok za podnoenje ponuda za najmanje 7 (sedam) dana. (l. 13 (6), 21 (8), vidi i l. 33 (2) ZJN-a)
Isto pismeno pojanjenje dostavlja se ostalim ponuaima najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za podnoenje ponude.
36
4.1. Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.5. Prijem i otvaranje ponuda (I)
Istek roka za podnoenje ponuda (l. 33 (1), vidi i l. 21 (1) i l. 13 (3) ta. o), p) ZJN-a)
Otvoriti ponude
Provjeriti ispravno podnoenje ponuda
Vratiti neotvorenu ponudu ponuau (l. 21 (2) ZJN-a)
Ponuda podnesena u zatvorenoj i zapeaenoj ili potpisanoj koverti (l. 21 (10) ZJN-a)
Na koverti svake ponude, ugovorni organ e navesti datum i vrijeme kad je ponuda primljena
37
4.1. Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.5. Prijem i otvaranje ponuda (II)
Informacije proitane i sadrane u zapisniku, koji potpisuje predsjedavajui/a komisije za nabavke: Naziv ponuaa, Ukupna cijena ponude, Eventualni popusti.
Individualni pregovori sa ponuaima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora, ako je potrebno, u svrhu dobivanja najbolje ponude, prema utvrenim kriterijima odabira (l. 30 (1) taka b), l. 31 ZJN-a)
Pozivanje ponuaa da podnesu svoje konane ponude na osnovi rezultata pregovora (l.30 (1) taka c) ZJN-a)
Pozivanje ponuaa da podnesu svoje konane ponude na osnovi rezultata pregovora (l.30 (1) taka c) ZJN-a)
Podnoenje konane ponude
Konane ponude otvaraju se u skladu s lanom 33. ZJN-a
38
4.1 Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.6 Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda (I)
Ocjena ponuda (l. 30 (1) taka c) ZJN-a)
Ugovorni organ moe zatraiti od ponuaa da pojasni ponudu (l. 35 (2) ZJN-a
Da
Ne
Otkrivena je raunska greka
39
4.1. Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.6 Ispitivanje, ocjena i poreenje ponuda (II)
Poslati pismeno pojanjenje ponuau o raunskim grekama i zatraiti njihovu potvrdu (l.14 UPZ-a)
Ne
Da Iznosi u ponudi bit e uneseni u zapisnik o ispitivanju, ocjeni i poreenju ponuda (l. 6 UPZ-a)
40
4.1 Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.7 Odabir najbolje ponude
Odabir najbolje ponude (l. 30 (1) taka c) ZJN-a)
Da
Ne
Komisija za nabavke predlae ugovornom organu da donese odluku o odabiru najbolje ponude ili odluku o ponitenju postupka i zakljuuje zapisnik, koji potpisuju svi lanovi komisije koji su uetvovali u radu i koji su prisutni
41
4.1 Pregovaraki postupak sa objavom obavjetenja 4.1.8 Zakljuivanje postupka donoenje odluke
Obavjetenje ponuaa o rezultatima (lan 38. ZJN-a) Obavjetenje u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1), l. 12 (2)
Ponitenje postupka
Odluka o izboru
Podnoenje prigovora
Da
Ne
U roku
Nakon isteka roka
Da li e prigovor biti prihvaen (odluka se donosi u roku od pet dana)
Da
Ne
Donoenje odluke
42
4.1 Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja 4.1.9 Zavretak postupka
Ugovor nee biti zakljuen prije isteka prije isteka roka od 15 dana od dana obavjetavanja ponuaa (l. 39 (1) ZJN-a)
Da
Ne
Zakljuuje se ugovor
Ugovorni organ priprema i dostavlja izvjetaj o postupku dodjele ugovora AJN u roku od 15 dana (l. 41 (3) ZJN-a). Ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od datuma zakljuenja ugovora u Slubenom glasniku BiH (l. 20(1), l. 40. ZJN-a). Odgovarajui dokumenti moraju se sauvati (l. 42. ZJN-a).
43
4.2 Pregovaraki postupak bez objave obavjetenja u skladu s Poglavljem II ZJN-a 4.2.1. Poetak postupka
Pismena odluka o uspostavi komisije za nabavke (l.7 (1) ZJN-a)
Utvrivanje da li su ispunjeni uvjeti, u skladu sa Odjeljkom IV. i lanom 30 (2) ZJN-a
Nainiti zabiljeku o ponuaima koji su dobili tendersku dokumentaciju
Poslati pismeni poziv izabranim kandidatima za podnoenje ponuda, priloiti uz poziv tendersku dokumentaciju (l. 18 (1) ZJN-a) Odluka o tome da li e i koliku novanu naknadu za tendersku dokumentaciju dobavljai plaati (l. 18 (4) ZJN-a)
Dostava ponuda
Utvrditi period vaenja ponude (l. 15 (1) ZJN-a)
Pregovori u skladu s lanom 30 (2), lanom 31. ZJN-a)
Ako je potrebno, pregovarati s ponuaem u cilju usklaivanja ponude s tehnikim i drugim zahtjevima i uvjetima
44
4.2 Pregovaraki postupak bez objave obavjetenja 4.2.2 Zakljuivanje postupka
Donoenje odluke o odabiru. Svi ponuai se obavjetavaju u roku od sedam dana od dana donoenja odluke (l. 38. ZJN-a)
Obavjetenje u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1) ZJN-a),
Podnoenje prigovora u roku od pet dana nakon dostave obavjetenja ponuau(ima), ili u sluaju subjekta (dobavljaa) sa legitimnim interesom, nakon obavjetenja u Slubenom glasniku BiH (l. 51 (1) ZJN-a)
Da
Ne
U roku
Nakon isteka roka
Ugovor se zakljuuje.
Ugovor nee biti zakljuen prije isteka roka od 15 dana od dana obavjetavanja ponuaa (l. 39 (1) ZJN-a) Ugovorni organ priprema i dostavlja izvjetaj o postupku dodjele ugovora AJN u roku od 15 dana (l. 41 (3) ZJN-a). Ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od datuma zakljuenja ugovora u Slubenom glasniku BiH (l. 20 (1), l. 40. ZJN-a). Odgovarajui dokumenti moraju se sauvati (l. 42. ZJN-a).
Da
Ne
Nova odluka
45
4.3. Konkurs za izradu idejnog rjeenja Planirana vrijednost nabavke Odluka o konkursu za izradu idejnog rjeenja (l. 2 (3)ZJN-a)
Da li e pobjedniku(cima) konkursa biti dodijeljen ugovor o pruanju usluga?
Pobjednici e biti nagraeni prema predvienim nagradama iz konkursa?
Svi pobjednici e biti pozvani (l. 11 (4) taka c) ZJN-a)
Pregovaraki postupak bez objavljivanja Obavjetenja o nabavci (l. 43 (2) taka a) ZJN-a)
Utvrivanje pravila za organizaciju (l. 43 (3) ZJN-a)
Uspostavljanje konkursne komisije (l. 44 ZJN-a) Zadravanje autorskih prava, zadravanje prava vlasnitva nad modelom idejnog rjeenja
Priprema tenderske dokumentacije (l. 13, l. 43 (3) ZJN-a), Vidi kriterije ocjenjivanja u lanu 44 (3) ZJN-a
Provoenje pretkvalifikacije? (l. 43 (6) ZJN-a)
Objavljivanje konkursa za izradu idejnog rjeenja (l. 43 (1), l. 19., 20. ZJN-a)
Ako ne, vratiti projekt poiljaocu neotvoren
Projekt podnesen blagovremeno? Anonimno?
Ako da, odluka samo na sastancima konkursne komisije (l. 44 (4) ZJN-a
Ime pobjednika bit e poznato tek nakon odluke (l. 44 (2) ZJN-a)
Konkurs e biti nagraen ugovorom o pruanju usluga?
Izvjetaj dostaviti AJN (l. 44 (4), l. 41 ZJN-a)
46
DIJAGRAMI TOKA POSTUPKA NABAVKE U SKLADU S POGLAVLJEM III ZJN-A, ZA UGOVORE IJA JE VRIJEDNOST NABAVKE NIA OD 50 000 KM ili 80 000 KM
47
1. Glavne pripreme za postupke nabavke
Sredstva za nabavku obezbijeena iz budeta
lan 6 (2) taka b) ZJN-a:
Vrijednost nabavke ne prelazi 50.000 KM (robe i usluge) / 80.000 KM (radovi)
Izabrati postupak nabavke u skladu s lanom 45. ZJN-a
Postupak nabavke u skladu s Poglavljem II ZJN-a (l. 45 (1) taka a) ZJN-a 6.000 KM (l.45 (2), l. 47. ZJN-a
Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda (l. 45 (1) taka b), l. 46. ZJN-a) 6.000 KM (l.45 (2), l. 47. ZJN-a
Direktni sporazum kad je vrijednost jednaka ili manja od 6.000 KM (l.45 (2), l. 47. ZJN-a
Dijagram toka nastavlja se na 12. stranici
Dijagram toka nastavlja se na slijedeoj stranici
Dijagram toka nastavlja se na 54. stranici
48
2. Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda u skladu s Poglavljem III ZJN-a 2.1 Poetak postupka
Planirana vrijednost nabavke roba, radova ili usluga koji e se nabaviti jednaka ili nia od 50.000,00 KM / 80.000,00 KM
Pisana odluka o uspostavljanju komisije za nabavke, ako je potrebno (l. 7 (2) ZJN-a)
Pripremanje jednostavne tenderske dokumentacije Utvrditi minimalne kvalifikacijske kriterije u skladu s predmetom nabavke
Pozivanje najmanje tri kvalificirana uesnika (l. 46 (1) ZJN-a), Obezbijediti dovoljno informacija o postupku (l. 46 (3) ZJN-a) Utvrditi vremenski rok i mjesto za prijem ponuda (l. 46 (3) ZJN-a)
Mogunost dodatne objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH (l. 46 (2) ZJN-a). Mogue je objaviti obavjetenje u drugim medijima po izboru ugovornog organa.
49
2. Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda 2.2 Dostavljanje tenderske dokumentacije, ocjena, zakljuivanje ugovora
Prijem ponuda od svih zainteresiranih ponuaa
Manje od tri odgovarajue ponude
Tri ili vie odgovarajue ponude
Ukoliko je dodatno objavljeno obavjetenje o nabavci
Dodjeljivanje ugovora. (l. 46 (5) ZJN-a) Samo najnia cijena (l. 46 (3), l. 34 (1) taka b) ZJN-a)
Da - Ugovor se moe dodjeliti i sa samo 1 prihvatljivom ponudom (l. 46 (6) ZJN-a)
Ne Otkazivanje postupka (l. 46 (6) ZJN-a)
Naredni obnovljeni postupak (l. 46 (6) ZJN-a)
50
2. Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda 2.3 Donoenje odluke
Donoenje odluke o odabiru. Svi ponuai se obavjetavaju u roku od sedam dana od dana donoenja odluke (l. 38. ZJN-a)
Podnoenje prigovora u roku od pet dana nakon dostave obavjetenja ponuaima (l. 51 (1) ZJN-a)
Da
Ne
U roku
Nakon isteka roka
Ugovor se zakljuuje.
Ugovor nee biti zakljuen prije isteka roka od 15 dana od dana obavjetavanja ponuaa (l. 39 (1) ZJN-a) Ugovorni organ priprema i dostavlja izvjetaj o postupku dodjele ugovora AJN u skladu sa Uputstvom o obliku i sadraju izvjetaja o provedenom postupku javnih nabavki iz poglavlja III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj101/06). Odgovarajui dokumenti moraju se sauvati (l. 42. ZJN-a).
Da
Ne
Poslati pismeno obavjetenje ponuau najkasnije narednog radnog dana (l. 51(4) ZJN-a)
Nova odluka
51
3. Direktni sporazum u skladu s lanom 47. ZJN-a
Donijeti interni pravilnik o postupku direktnog sporazuma u skladu s Pravilnikom o postupku direktnog sporazuma (SGBIH 53/06)
Ukupna vrijednost dodjeljenih direktnih sporazuma ne moe prei 10% godinjeg budeta za nabavke
Samo ako ne prelazi, mogu je direktan sporazum (l. 45 (2) ZJN-a)
Pisana odluka, ako je neophodno osnivanje komisije za nabavke
Pripremiti dokumente, zatraiti prijedloge cijena ili ponude
Pozvati odabranog ponuaa
Direktan sporazum sa izabranim ponuaem (l. 45 (2) ZJN-a)
Poslati izvjetaj AJN (l. 45 (3) ZJN-a)
52
2. Pravna zatita 2.1 Prigovor ugovornom organu
Svaki dobavlja koji ima legitiman interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci i koji smatra da je ugovorni organ, u toku konkretnog postupka dodjele ugovora, prekrio jednu ili vie odredbi ZJN-a i/ili propisa o njegovoj provedbi ima pravo uloiti prigovor na postupak (lan 50. ZJN-a).
Pisani prigovor podnesen ugovornom organu u roku od 5 dana, ali ne kasnije od 1 godine, od dana kada je podnosilac saznao ili je trebalo da sazna za navodnu povredu ZJN-a (l. 51 (1) ZJN-a)
Ugovorni organ obustavlja tekui postupak dodjele ugovora tokom vremenskog roka od 5 dana (l. 51, (2) ZJN-a).
Ugovorni organ produava rokove za postupak dodjele ugovora ukoliko je to potrebno i obavjetava dobavljae navodei razloge (l. 51 (3) ZJN-a).
Ugovorni organ razmatra prigovor, donosi odluku u roku od 5 dana nakon prijema odluke, i obavjetava podnosioca prigovora najkasnije narednog radnog dana (l. 51 (4) ZJN-a).
Ako Ugovorni organ propusti da razmotri prigovor u roku od 5 dana ili prigovor odbije, podnosilac prigovora moe uloiti pismenu albu UR-u. Kopija pismene albe istovremeno e biti dostavljena ugovornom organu (l. 51 ( 5) ZJN-a). (Ne primjenjuje se u sluaju postupka direktnog sporazuma prema lanu 45 ( 2) ZJN-a)
53
2. Pravna zatita 2.2 albe Uredu za razmatranje albi (UR) (I)
Rok za ulaganje albe je 5 dana. Poinje: ako ugovorni organ propusti da razmotri prigovor u roku od 5 dana: prvog radnog dana nakon isteka roka od 5 dana, ako ugovorni organ odbije prigovor: od datuma kada je ugovorni organ o tom obavijestio podnosioca prigovora.
(lan 51 (5) ZJN-a) (Ne primjenjuje se u sluaju postupka direktnog sporazuma prema lanu 45 (2) ZJN-a)
Prijem pismene albe: UR e se uvjeriti da je ugovorni organ obustavio tekui postupak dodjele ugovora na period od 5 dana (Ne primjenjuje se u sluaju postupka direktnog sporazuma prema lanu 45 ( 2) ZJN-a). UR moe dati ugovornom organu drugaiji nalog (lan 51 ( 6), lan 52 (1) ZJN-a).
Ugovor jo nije zakljuen: Putem Privremenog naloga i u oekivanju konane odluke mogue je obustavljanje postupka dodjele ugovora na koji se odnosi navodna povreda, ili obustavljanje provoenja bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa za vrijeme odvijanja postupka,
u sljedeim sluajevima: Rok: Informacije: s obzirom na informacije kojima raspolae UR, vjerovatno je da e alba biti rijeena u korist albenika, i/ili odluka o suspenziji ne bi prouzrokovala nesrazmjernu tetu na raun javnog interesa, ugovornog organa ili ponuaa. 5 dana tokom kojih je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora. Ugovorni organ mora se obavijestiti najkasnije narednog radnog dana. (lan 52 (1) i (2) ZJN-a)
54
2. Pravna zatita 2.2 albe Uredu za razmatranje albi (UR) (II)
Ugovor jo nije zakljuen: Odluka UR-a Ako je UR uvjeren da je ugovorni organ prekrio neku od obaveza iz ZJN-a, on moe: sainiti izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet albe, ponititi u cjelini ili djelimino bilo koji akt ili odluku ugovornog organa koji nisu u skladu sa ZJN, to podrazumijeva i ovlatenje za otklanjanje bilo koje tehnike ili druge specifikacije koja nije u skladu sa ZJN, izdati nalog ugovornom organu da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora nakon ispravke, izdati nalog za prekid postupka dodjele ugovora, donijeti odluku o naknadi tete albeniku koji je kao ponua pretrpio gubitak ili tetu zbog poinjene povrede ZJN-a. (lan 52 (3) ZJN-a)
Ugovor je zakljuen: Odluka UR-a Ukoliko je UR uvjeren da je odluka ili radnja ugovornog organa naruila bilo koju obavezu iz ZJN, on moe: sainiti izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet albe, i, ukoliko je to opravdano dodijeliti odtetu albeniku koji je koji je kao ponua pretrpio gubitak ili tetu zbog poinjene povrede ZJN-a (lan 52 ( 4) ZJN-a). Visina dodijeljene odtete ograniena je do iznosa trokova pripreme ponude ili do 10 % ponuaeve ponuene cijene, zavisno od toga koji je od ova dva iznosa vei; naloiti ugovornom organu da nadoknadi albeniku trokove albenog postupka (lan 52 (5) ZJN-a).
55
2. Pravna zatita 2.2 albe Uredu za razmatranje albi (PRB) (III)
Dodatna odluka UR-a Ukoliko je UR uvjeren da je slubeno lice ugovornog organa izvrilo promiljenu i namjernu povredu ZJN-a time ugroavajui njegovu svrhu navedenu u lanu 1. ZJN-a, on moe podnijeti prekrajnu ili krivinu prijavu nadlenom sudu, ili izrei novane kazne u iznosu do 4.000 KM (lan 52 (7) ZJN-a).
56
2. Pravna zatita 2.3 Tube pred sudom BiH
Na odluke UR-a mogu se podnijeti albe nadlenom sudu BiH. Rok: 45 dana nakon datuma kada je odluka upuena albeniku. Odluke UR-a su konane, ukoliko se albe ne podnesu u ovom roku. Sud postaje nadlean tek po okonanju neophodnog administrativnog albenog postupka. (lan 52 (6) ZJN-a)
57
III. POPIS ADRESA

1. MEUNARODNE ADRESE 1 Sud pravde Evropske Zajednice L-2925 Luksemburg Telefon: (00352)4303.1 Faks: (00352) 4303.2600 www.curia.europa.eu 2 Evropska Komisija Internal Market DG-C2 Public Procurement Policy (politika javne nabavke) B-1049 Bruxelles / Brisel Belgija Telefon: (0032-2)295 98 79 Faks: (0032-2)296 90 49 http://ec.europa.eu/international_market/publicprocurement 3 European Publications Office (Ured za evropske publikacije) L-2985 Luksemburg Telefon: (00352) 29291 Faks: (00352) 2929-42758 http://publications.europa.eu 4 Tenders electronic daily http://ted.europa.eu 2. ADRESE U BOSNI I HERCEGOVINI 6 Agencija za javne nabavke Radieva 8/5 71000 Sarajevo Telefon: 00387 33 251 590 Faks: 00387 33-251 595 www.javnenabavke.gov.ba Filijala Mostar Husnije Repca bb 88 000 Mostar Telefon: 00387 36- 514 331 Faks: 00387 36- 514 334
58
Filijala Banja Luka Nikole Tesle 13 78 000 Banja Luka Telefon: 00387 51- 227 340 Faks: 00387 51- 227 347 Ured za razmatranje albi Marala Tita 11 A 71 000 Sarajevo Telefon: 00387 33- 207 682 00387 33- 207 756 www.javnenabavke.gov.ba
59
ODJELJAK 2:
ZAKONSKI OKVIR I INSTITUCIJE JAVNIH NABAVKI
I. ZAKONSKI OKVIR JAVNIH NABAVKI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 1. 1.1 1.2 Evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama kao osnova za dravno zakonodavstvo Uvod Zakonski okvir javnih nabavki
1.2.1 Primarno evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama 1.2.2. Sekundarno evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama II. DRAVNO ZAKONODAVSTVO O JAVNIM NABAVKAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 1. Zakon o javnim nabavkama (ZJN) III. UREENJE INSTITUCIJA JAVNIH NABAVKI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 1. Agencija za javne nabavke (AJN) 2. Ured za razmatranje albi (UR)
60
I.
ZAKONODAVNI OKVIR JAVNIH NABAVKI
1.
Evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama kao osnova za dravno zakonodavstvo Uvod
1.1
Nakon to je Bosna i Hercegovina postala neovisna drava, usvojen je Zakon o javnim nabavkama (ZJN) i propisi bazirani na ZJN. U svjetlu napora koje Bosna i Hercegovina poduzima u procesu prikljuivanja Evropskoj Uniji (EU), ZJN provodi osnovne propise iz dijela zakonodavstva EU koji se odnosi na javne nabavke. ZJN je stupio na snagu u novembru 2004. godine. Agencija za javne nabavke (AJN), koja je osnovana Zakonom o javnim nabavkama, ima funkciju da osigura odgovarajuu provedbu zakona. 1.2 Zakonodavni okvir EU o javnim nabavkama
Dodjela ugovora o javnim nabavkama EU bazirana je na primarnom i sekundarnom zakonodavstvu EU. 1.2.1 Primarno evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama
Primarno zakonodavstvo Zajednice predstavlja sastavni dio Ugovora o EU i direktno upravlja dodjelom ugovora o javnim nabavkama u EU, bez obzira na to da li je vrijednost nabavke vea ili manja od evropskih vrijednosnih razreda. Stoga, sljedee osnovne slobode zajednikog unutranjeg trita moraju biti uzete u obzir u svim postupcima javnih nabavki. Osnovne slobode zajednikog unutranjeg trita EU su sljedee: Slobodno kretanje roba (lan 23 et seq. Ugovora o EU) Sloboda osnivanja (lan 43 et seq. Ugovora o EU) Sloboda pruanja usluga (lan 49 et seq. Ugovora o EU). Pored toga, sljedei osnovni propisi i zabrane moraju biti uzeti u obzir: Zabrana svake vrste diskriminacije na osnovu dravljanstva (lan 12 Ugovora o EU) Trina konkurencija (lan 81 et seq. Ugovora o EU). Konano, propisi o pomoi koju su odobrile drave (lan 87 et seq. Ugovora o EU) bi takoer trebali biti primijenjeni kada postoji mogunost da trina konkurencija u toku tenderske procedure bude naruena nezakonitim pomaganjem pojedinanih ponuaa.
61
1.2.2
Sekundarno evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama
Sekundarno zakonodavstvo Zajednice sastoji se od direktiva i propisa Evropske Komisije (EC) koji se odnose na javne nabavke. Uvod u sekundarno evropsko zakonodavstvo o javnim nabavkama Od maja 2004. godine uvedeni su sljedei osnovni zakonodavni paketi: Direktiva 2004/18/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine o koordiniranju procedura dodjeljivanja ugovora za obavljanje javnih radova, ugovora o javnim nabavkama roba i ugovora o pruanju javnih usluga (Official Journal1 L 134, 30.04.2004. P. 0134). Direktiva 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine koordinira procedure nabavke subjekata iz sektora voda, energije, transporta i potanskih usluga (Official Journal L 134, 30.04.2004. P. 0001). Direktiva Vijea 89/665/EEC od 21. decembra 1989. o koordiniranju zakona, propisa i administrativnih odredaba vezanih za primjenu procedura revizije na dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o obavljanju javnih radova (Official Journal L 395 , 30.12.1989. P. 0033), izmijenjena u skladu sa lanom 41 Direktive Vijea 92/50/ EEC iz 18. juna 1992., vezane za koordiniranje procedura za dodjeljivanje ugovora o pruanju javnih usluga (Official Journal L 209, 24.07.1992. P. 0001). Direktiva Vijea 92/13/EEC od 25. februara 1992. koordinira zakone, propise i upravne odredbe vezane za primjenu pravila Zajednice na procedure nabavke ugovornih organa iz sektora voda, energije, transporta i telekomunikacija (Official Journal L 076, 23.03.1992. P. 0014). Ispravka propisa Komisije (EC) br. 2151/2003 od 16. decembra 2003., kojim se izmjenjuje propis (EC) br. 2195/2002 Evropskog parlamenta i Vijea o Opem rjeniku nabavki (CPV) (Official Journal L 329 od 17.12.2003.) tekst bitan za evropsku ekonomiju. Direktiva 2007/66/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 11. decembra 2007. godine kojom se vri izmjena direktiva VIjea 89/665/EEC i 92/13/EEC, vezanih za unapreenje efikasnosti albenih postupaka vezanih za dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama (Official Journal L 335 od 20.12.2007.). Propis o Opem rjeniku nabavki (CPV): 213/2008 od 28. novembra 2007. godine (Official Journal L 74 od 15.03.2008. P. 0001). Prve dvije od gore-navedenih direktiva upravljaju postupcima dodjele ugovora o javnim nabavkama, obavezom osiguravanja statistikih obavjetenja o dodijeljenim ugovorima, te saradnjom izmeu EK i zemalja lanica u pojanjavanju pitanja vezanih za primjenu direktiva i potrebnih izmjena. Obje ove direktive koje se odnose na pravne lijekove ovlauju ponuae koju uestvuju u
1 Official Journal Slubeni list
62
postupku javnih nabavki da iniciraju albeni postupak, ukoliko je dolo do povrede direktive o javnim nabavkama ili pojedinanih dravnih propisa koji ureuju njihovu provedbu. Na taj nain, direktive imaju za cilj prisiliti klijenta da ispravi povredu dok je procedura dodjele ugovora jo u toku (primarna pravna revizija). Nakon potpisivanja ugovora, nadoknadu tete je mogue traiti samo u skladu sa dravnim zakonom (sekundarna pravna revizija). Pored toga, ove direktive takoer ureuju takozvani korekcioni mehanizam EK. Direktive su usmjerene ka pojedinanim zemljama lanicama, koje su obavezne uskladiti dravne propise o javnim nabavkama sa evropskim direktivama. Kako Bosna i Hercegovina eli postati lanicom EU, ove direktive se odnose i na nju. Prvi korak ka prilagoavanju je napravljen donoenjem ZJN, 2004. godine, ija je namjera usklaivanje dravnih propisa u podruju javnih nabavki sa propisima EU iz istog podruja, funkcionaliziranje postupaka javnih nabavki i ukupnog afirmiranja osnovnih principa javnih nabavki. Meutim, kompletan dravni reim javnih nabavki u Bosni i Hercegovini mora biti usklaen sa EU standardima, najkasnije do pristupanja EU. Za razliku od direktiva o javnim nabavkama EU, odluka o Opem rjeniku nabavki (CPV) vodi ka potpunom usklaivanju zakona i obavezna je za sve zemlje lanice. Stoga sve zemlje lanice moraju uvaavati i primjenjivati jedinstveni sistem klasificiranja za dodjelu ugovora, pri opisivanju predmeta ugovora tokom objavljivanja Obavjetenja o nabavci. Ovaj propis se ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu, jer jo uvijek nije lanica EU. Detalji evropskog sekundarnog zakonodavstva o javnim nabavkama Do 30. aprila 2004. godine u EU su na snazi bile sljedee direktive o koordiniranju nabavke: Direktiva Vijea 92/50/EEC od 18. juna 1992. godine, koja se odnosi na koordiniranje procedura dodjeljivanja ugovora o pruanju javnih usluga. Direktiva Vijea 93/36/EEC od 14. juna 1993. koordinira procedure za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba. Direktiva Vijea 93/37/EEC od 14. juna 1993. koordinira procedure za dodjelu ugovora o obavljanju javnih radova. Direktiva Vijea 93/38/EEC od 14. juna 1993. koordinira postupke nabavki ugovornih organa iz sektora voda, energije, transporta i telekomunikacija. Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 97/52/EC od 13. oktobra 1997. godine, kojom su izmijenjene direktive 92/50/EEC, 93/36/EEC i 93/37/EEC, koje se odnose na koordiniranje postupaka dodjele ugovora o pruanju javnih usluga, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o obavljanju javnih radova Direktiva Komisije 2001/79/EC od 17. septembra 2001. godine. Inicijativa za izmjenu ovih direktiva potekla je od Zelene knjige EK, Javne nabavke u Evropskoj Uniji: Istraivanje daljeg napredovanja, potpisane 27. novembra 1996. Zelena knjiga je predstavljala kritiki pregled direktiva koje su tada bile na snazi. Ishod diskusije Zelene knjige i relevantni zakljuci o potrebi za izmjenama su predstavljeni u priopenju Komisije Javne nabavke u Evropskoj Uniji, od 11. marta 1998. godine. Zakljuak koji se moe izvui iz ovog dokumenta je da se direktive o javnim nabavkama koje su tada bile na snazi moraju revidirati, u cilju pojednostavljenja i izmjenjivanja u odreenim dijelovima, na osnovu praktinih iskustava. Ovaj cilj je EK zatim provela kroz prijedlog za
63
takozvani zakonodavni paket iz jula/augusta 2000. godine, koji je sadrao dvije nove direktive. Nakon intenzivnih razgovora, 31. marta 2004. godine, Evropski parlament i Vijee Evrope su konano usvojili direktivu 2004/18/EC i direktivu 2004/17/EC. Direktive su objavljene 30. aprila 2004. godine, a stupile su na snagu 1. maja 2004. godine. Direktiva 2004/18/EC Direktiva 2004/18/EC Evropskog parlamenta i Vijea iz 31. marta 2004. godine o koordiniranju procedura dodjeljivanja ugovora za obavljanje javnih radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o pruanju javnih usluga integrirala je tri klasine stare direktive (koje su se odnosile, pojedinano, na dodjeljivanje ugovora za obavljanje javnih radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o pruanju javnih usluga) u jedinstven pravni sistem za sve postupke nabavki. Zbog poveanja vrijednosnog razreda, ova direktiva e biti primjenljiva na postupke u cijeloj Evropi tek nakon postizanja sljedeih procijenjenih vrijednosti ugovora: 5.150 miliona eura za radove, 133,000 eura za robe i usluge za usluge centralne vlade, 206,000 eura za robe i usluge za ostale ugovorne organe. Direktive ukljuuju regulatorni odjeljak koji sadri 84 lana i 12 aneksa. Pored propisa koji se odnose na definiranje uslova, postupka dodjele, rokova i objavljivanja, usvojenih iz starih direktiva, regulatorni dio nove direktive sadri, izmeu ostalog, sljedee novine: Mogunost definiranja okvirnih sporazuma, Kompetitivni dijalog kao formu procesa pregovaranja za dodjeljivanje naroito kompleksnih projekata, Elektronske aukcije, Dinamine sisteme nabavke, i Dozvolu sistema pred-kvalifikacije. Ovi novi postupci nabavki i sredstva daju razloga za nadu da e nabavka putem javne tenderske procedure biti modernizirana i racionalizirana. Direktiva 2004/17/EC Nova Direktiva 2004/17/EC, koja koordinira postupke nabavki ugovornih organa iz sektora voda, energije, transporta i potanskih usluga zamjenjuje staru Direktivu, a primjenjuje se na ugovore ija vrijednost nije manja od 5.150 miliona eura za radove, i 412,000 eura za robe i usluge. Direktiva 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine koja koordinira postupke nabavke operatera iz sektora voda, energije, prijevoza i potanskih usluga sastoji se iz regulatornog odjeljka koji ima 75 lanova, organiziranih prema redoslijedu aktivnosti od kojih se sastoji postupak nabavke, poput lanova Direktive o koordiniranju postupka dodjele ugovora o obavljanju javnih radova, ugovora o javnim nabavkama roba i ugovora o pruanju javnih usluga. Odjeljak sa propisima ukljuuje sljedee novine:
64
Izmjene za ograniavanje ugovornih strana u pitanju (nove definicije posebnih i ekskluzivnih prava), Iskljuivanje telekomunikacijskih usluga iz djelokruga direktiva, Izuzimanje u skladu sa kojim liberalizirana podruja mogu biti iskljuena iz djelokruga direktiva, i Proirenje djelokruga direktiva na potanske usluge. Kada se govori o roku za implementaciju direktive u dravno zakonodavstvo - do 31. januara 2006. godine, izuzetak je direktiva o koordiniranju postupaka nabavki ugovornih organa iz sektora voda, energije, transporta i potanskih usluga. Direktiva doputa 35 mjeseci za implementaciju proirenja djelokruga na potanske usluge. Procedura kojom se utvruje da li je odreena aktivnost direktno ukljuena u konkurenciju, te stoga moe biti izuzeta iz djelokruga direktiva od strane Evropske komisije, primjenljiva je ve od 30. aprila 2004. godine.
65
II.
DRAVNO ZAKONODAVSTVO O JAVNIM NABAVKAMA
1.
Zakon o javnim nabavkama (ZJN)
Zakon o javnim nabavkama (ZJN) je stupio na snagu 10. novembra 2004. godine (Slubeni glasnik BiH br. 49/04,19/05, 52/05, 8/06, 70/06 i 12/09) ZJN sadri osnovne principe postupaka javnih nabavki, utvruje subjekte na koje se odnosi, i nudi prikaz faza u proceduri dodjele. Osnovne kategorije institucija na koje se ZJN odnosi su sljedee: (i) svaki organ uprave na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, distrikta, odnosno na kantonalnom, gradskom ili opinskom nivou, to znai organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave, (ii) svaki javni subjekt kako je definirano u lanu 3. Stavu 2. ZJN, i (iii) svako javno preduzee koje obavlja neku od djelatnosti definiranih u lanu 3, stavu 3 ZJN. Meutim, neke od odredbi postojeih Direktiva EC jo uvijek nisu usvojene u domae bh. Zakonodavstvo o javnim nabavkama. Stoga je AJN pripremila novi nacrt ZJN.
66
III.
UREENJE INSTITUCIJA JAVNIH NABAVKI
1.
Agencija za javne nabavke (AJN)
Centralno upravno tijelo ija je uloga da obezbijedi pravilno sprovoenje ZJN je Agencija za javne nabavke (AJN). U skladu sa lanom 48., AJN se osnovana kao neovisna upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Sjedite Agencije je u Sarajevu, a filijale se nalaze u Banja Luci i Mostaru. AJN ima direktora i Odbor od sedam lanova - tri ministra finansija i etiri strunjaka. Funkcija AJN je osigurati odgovarajuu provedbu ZJN. Zadaci su detaljno navedeni u lanu 48, stavu 4. Svi ugovorni organi su obavezni saraivati sa AJN. 2. Ured za razmatranje albi (UR)
Ured za razmatranje albi (UR) je osnovan Zakonom o javnim nabavkama kao neovisna upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Sjedite Ureda je u Sarajevu. Ured se sastoji od tri lana odabrana meu strunjacima za upravno pravo i/ili upravni postupak, koji imaju status jednak statusu neovisnih sudija. Ostala tri lana su strunjaci na polju radova, javnih nabavki, transporta i stratekog poslovnog upravljanja. Oni su odabrani kroz otvoreni natjeaj. Jedan od lanova je predsjedavajui. Funkcija UR je rjeavanje po albama podnositelja vezanim za sistem dodjeljivanja u javnim nabavkama i za ugovore. Tako da UR predstavlja prvu instancu u sistemu posebnih pravnih lijekova.
67
ODJELJAK 3:
DODATNE INFORMACIJE O JAVNIM NABAVKAMA
METODE SPRJEAVANJA I PREVENCIJE KORUPCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 1. 2. 3. 4. 5. 6. ta je korupcija? Gdje i zato se korupcija moe vidjeti? Zato je neophodno sprijeiti korupciju? Kako se moe prepoznati korupcija? Strategije preventive Prevencija korupcije u podruju javne nabavke
68
METODE SPRJEAVANJA I PREVENCIJE KORUPCIJE
1.
ta je korupcija?
Ne postoji univerzalno prihvaena definicija znaenja rijei korupcija. Termin potie od glagola corrumpare u latinskom jeziku, koji znai podmiivati ili propadati. Dakle, korupcija oznaava in podmiivanja, kao i primanje mita (poklona, novca, putovanja, itd.). Iako se definicije korupcije ponekad razlikuju, svi se slau da korumpirani ljudi rade u svoju korist, zloupotrebljavajui svoje utjecajne pozicije. Poetna taka je sljedea definicija: Korupcija se odnosi na ponaanje ljudi iz javnog i ekonomskog ivota, kroz koji zloupotrebljavaju mo ili utjecajne pozicije za svoju vlastitu, linu korist. 2. Gdje i zato se korupcija moe vidjeti?
Korupcija se ne moe u potpunosti ukloniti iz javne uprave. Korupcija se naroito deava u sektorima iji su uposlenici u direktnom kontaktu sa graanima, ili uestvuju u dodjeli javnih ugovora. Smatra se da je najvea stopa korupcije u sektoru graevinarstva. Korumpirani pojedinci tee ka poveavanju vlastitog bogatstva ili unapreenju teke ili nepovoljne ivotne situacije. Meutim, elja za bogaenjem nije presudna za uestvovanje u korupciji. Osobama koje su ukljuene u ove aktivnosti dijelom nedostaje moralna dimenzija, nisu svjesne svog problema ili jednostavno ne posjeduju kompetentnost ili znanje. Stvarni motiv esto potie od frustracija na radnom mjestu, koje su rezultat nemogunosti napredovanja, dosade ili nepostojanja perspektivne budunosti. Uposlenici koji su preoptereeni obavezama, kao i oni koji nemaju posla ili odgovornosti, pokazuju sklonost ka ukljuivanju u korupciju. 3. Zato je neophodno sprijeiti korupciju?
Ne treba podcjenjivati tetu koju korupcija moe nanijeti. Korupcija vodi ka ekonomskoj teti (na primjeri, podmiivanje rezultira poveanjem trokova i cijena, to moe imati negativan utjecaj na dravni ekonomski rast), sprjeava fer trinu konkurentnost i naruava povjerenje u integritet i funkcioniranje javne uprave. U tom smislu, ponaanje javnih slubenika bi trebalo biti besprijekorno, u skladu sa zakonima i propisima, jasno i transparentno, bez linog interesa. Korupcija mora biti sprijeena, a efikasnost postojeih predostronosti potvrena. Kao to smo ranije spomenuli, korupciju ne treba zanemariti; njeno sprjeavanje mora postati stalni zadatak. 4. Kako se moe prepoznati korupcija?
Korupciju nije jednostavno prepoznati, stoga to rijetko ukljuuje treu stranu. Pored toga, podmieni uposlenik esto odaje utisak pouzdane osobe, koja radi u skladu sa zakonima i propisima o radu. Razliite studije koje su provoene pokazuju na postojanje odreenih signala korumpiranog ponaanja koje se moe uoiti kod sumnjivih pojedinaca. Kako se pokazalo izuzetno tekim interpretirati simptome korupcije, predznanje o odreenim situacijama i mogunost formiranja miljenja su veoma bitni. Postoje neki neutralni indikatori korumpiranog ponaanja.
69
Drutveno neutralni indikatori: Iznenadna promjena ivotnog stila, koja nije u skladu sa primanjima uposlenika; Redovni privatni kontakti sa firmama /ponuaima; Neobjanjiv otpor prema promjeni posla ili prelasku na drugu poziciju; Bavljenje zadacima sekundarnog znaaja bez odobrenja ili slubenog izvjetaja; Promjene u ponaanju, zatvorenost; Drutveni problemi (problem sa alkoholom, drogom, kockanjem, itd.); Smanjeno identificiranje sa odgovornostima vezanim za posao ili slubu; elja za priznanjem, pokazivanje pred poznanicima iz poslovnog ili privatnog ivota; ili Neobino povoljni uslovi kupovine.
Alarmirajui indikatori: Obilaenje ili proputanje zakona i propisa, ili uobiajene manje nepravilnosti; Neobine odluke bez opravdanog objanjenja; Zloupotreba mogunosti slobodne procjene; Izdavanje dozvola bez konsultiranja ostalih nadlenih tijela; Zanemarivanje ili podcjenjivanje ekonomskog principa; Odbijanje kontrole i nadzora; Stalno davanje prednosti odreenim firmama; Uobiajeno ispravljanje i greke u raunanju u tenderskoj dokumentaciji; Vidljivo poputanje tokom procedure pregovaranja; Primanje koverata koje nisu zapeaene u toku tenderske procedure; Redovna poslovna putovanja u odreene firme; Neobjanjivo brzo provoenje procedura; ili Nepostojanje konflikata sa firmama gdje su konflikti uobiajeni.
Indikatore treba ozbiljno uzeti u obzir kada su u poslovanju pojave neobine situacije. 5. Strategije preventive
Za sprjeavanje korupcije potreban je specifian set mjera. Taj set je potrebno prilagoditi odreenim okolnostima i specifinim strukturama. Mjere bi se trebale koncentrirati na usluge koje lako mogu postati prijemive za korupciju, i tamo gdje postoji visok nivo rizika.
70
Mogue mjere: Educiranje uposlenika kako bi imali vie senzibiliteta za pitanja korupcije Uposlenici bi trebali imati senzibiliteta za prevenciju korupcije kroz uvoenje politike obavjetavanja o pojedinanim sluajevima i educiranje o korupciji i njenim posljedicama. Nadzor Nadzor ukljuuje kontrolu rada i ponaanja, kontroliranje vremena provedenog na poslu, kao i pregleda troenja financijskih sredstava. Nadzor takoer ukljuuje definiranje formalnog organiziranja poslovnih aktivnosti i procedura obrade dokumentacije, kao i odreivanje redovnih vremenskih intervala vrenja kontrole. Rotacija Trajan nadzor moe stvoriti povjerljive odnose meu uposlenicima, to se moe sprijeiti procedurom rotacije. Procedura rotacije ukljuuje planirane promjene uloga uprave koje se vre u pravilnim vremenskim razmacima. Procedura rotacije se pokazala kompliciranom u praksi, jer podrazumijeva gubitak povjerenja i bliskih odnosa, to esto moe biti od pomoi. Princip u etiri oka Princip se bazira na tome da ni jednom uposleniku ne treba dozvoliti da radi sam na sluaju i donosi konane odluke bez konsultiranja drugih uposlenika. Ovaj princip se pokazao kao veoma efikasno sredstvo sprjeavanja korupcije. Pokloni Potrebno je uvesti stroga pravila ponaanja vezana za nagrade i poklone za uposlenike. Zadaci od sekundarnog znaaja Obavljanje zadataka sekundarnog znaaja moe odobriti samo vii rukovodilac. Sekundarne zadatke bliske upravi treba detaljno razmotriti. Transparentnost Aktivnosti javne uprave trebaju biti javne. Transparentnost rada poveava mogunosti otkrivanja korupcije i interveniranja na odgovarajui nain. Slubenik za borbu protiv korupcije Slubenici za borbu protiv korupcije bi trebali biti ovlateni za sve aktivnosti koje su vezane za sprjeavanje korupcije. Oni uestvuju u uspostavljanju mehanizama unutranje kontrole i odgovorni su za pripremanje nacrta planova i slubenih propisa za prevenciju korupcije.
71
6.
Prevencija korupcije u oblasti javnih nabavki
Zakon o javnim nabavkama predstavlja striktan i jasan zakonski okvir. Pridravanje zakona i propisa vezanih za postupke javnih nabavki, nemogunost odstupanja od propisanog postupka, provoenje detaljne kontrole koju obavljaju razliiti ljudi i paljivo dokumentiranje svakog koraka u postupku nabavke smanjuje mogunost manipuliranja. Upozorenja i preporuke o izbjegavanju korupcije u postupcima nabavki u javnoj upravi ukljuuju predstavljanje tipinih indikatora, posljedica, i mjera prevencije. Kontakti sa ponuaima Indikatori: Posljedice: Mjere: Redovni kontakti uposlenika sa potencijalnim ponuaima koji prevazilaze uobiajeni nivo saradnje. Postoji mogunost nelegalnog protoka informacija, potpisivanja ugovora, manipuliranja dokumentacijom i nepotenog zakljuivanja poslova. Uvoenje i detaljno provoenje principa u etiri oka. Potrebna je raspodjela ovlasti i sistem redovne unutranje kontrole.
Koncentracija nadlenosti Indikatori: Posljedice: Nadlenost je ograniena na mali broj uposlenika. Ukoliko samo jedan uposlenik ili tim uposlenika planira, uestvuje u dodjeli ugovora, nadgleda graevinske radove ili obraunava trokove moe se oekivati vie nepravilnosti. Raspodjela ovlasti i delegiranje odgovornosti. Uvoenje sistema redovne unutranje kontrole.
Mjere:
esto javno dodjeljivanje ugovora odreenim ponuaima Indikatori: Posljedice: Ugovori se preesto dodjeljuju istim ponuaima, ili se stalno ponavlja ista grupa ponuaa. Uposlenici mogu ponuaima proslijediti informacije o projektu ili im dati prednost tokom dodjele ugovora. U ovakvim okolnostima, uposlenik i ponua se lako mogu dogovoriti o cijeni. Revizija dodjele ugovora o javnim nabavkama i razgovor sa sumnjivim uposlenicima. Ukoliko je mogu dogovor o cijeni, uestalost dodjele ugovora odreenim ponuaima se mora provjeriti. Uvesti sistem redovne unutranje kontrole.
Mjere:
72
Krenje propisa Indikatori: Posljedice: Mjere: Zakoni i propisi se kre tokom dodjeljivanja ugovora o javnim nabavkama, kao i tokom obavljanja radova i rjeavanja financijskih pitanja. Uposlenici mogu kriti propise u korist odreenog ponuaa. Kontrola kvalifikacija i ponaanja sumnjivih uposlenika. Provjera eventualnih prethodnih krenja zakona. Analiza grupe ponuaa koja je ukljuena. Uvoenje sistema redovne unutranje kontrole.
Posebni kriteriji za dodjelu ugovora Indikatori: Posljedice: Mjere: Ugovor je dodijeljen nekolicini ponuaa, ili postoji selektivni tender ili procedura pregovarakog postupka bez dobro definiranog razloga. Odreeni ponuai imaju prednost u proceduri nabavke. Provjera da se li odreeni kriteriji za dodjelu ugovora pojavljuju kod istih ponuaa. Provjera da li u tome uestvuje odreeni pojedinac, te uvoenje sistema redovne unutranje kontrole.
Selektivni tender i direktno poslovanje Indikatori: Posljedice: Mjere: Procedura se odvija bez dobro definiranog razloga. Odreeni ponuai ili grupe ponuaa mogu osigurati prednost pomou dobivanja unutranjih informacija ili dogovaranjem o cijeni. Sva odstupanja od otvorene tenderske procedure moraju biti detaljno objanjena; objanjenje treba uzeti u obzir i odluiti po principu u etiri oka. Javno dodjeljivanje ugovora mora biti provjereno u sistemu redovne unutranje kontrole.
Neobini zahtjevi Indikatori: Posljedice: Mjere: Postoje zahtjevi za odreene materijale, proizvode, dijelove ili metode gradnje. Odreeni ponuai ili grupe ponuaa mogu osigurati prednost iskljuivanjem drugih ponuaa ili stavljanjem drugih ponuaa u goru poziciju. Ovakvi zahtjevi moraju biti detaljno objanjeni. Tenderske procedure moraju biti redovno provjeravane u sistemu unutranje kontrole.
73
Dodatni pod-odjeljci Indikatori: Posljedice: Relativno veliki broj neophodnih pod-odjeljaka se moe nai u tenderskim procedurama i dodjeli javnih ugovora. Odreeni ponua posjeduje vane ili relevantne informacije o odreenom pod-odjeljku. Dobro informirani ponua ima povlaten poloaj u odnosu na druge ponuae u toku procedure raunanja. Osigurati stalnu kontrolu neophodnih pod-odjeljaka, to je olakano obradom podataka tokom pripreme tehnikih specifikacija. Rezultate treba usporediti sa drugim mjerama i uposlenicima. Ostali koraci su analiza neophodnih pododjeljaka u smislu cijene i koliine, i paralelno raunanje za pod-odjeljke koji nisu dodatno objanjeni. Uvoenje sistema redovne unutranje kontrole.
Mjere:
Dodatni zahtjevi u tenderima Indikatori: Posljedice: Uestalo pojavljivanje graevinarstva. dodatnih zahtjeva u tenderima iz podruja
Ponua moe oekivati dodatne zahtjeve u tenderima. Na taj nain, ponua moe prvo pripremiti obraun a zatim ugovoriti neobino visoke cijene jedinica. Kako bi se pripremio nacrt kompletne i jasne tenderske dokumentacije, jo jedan strunjak za javne nabavke bi trebao biti ukljuen u reviziju i potvrdu svih dokumenata. Dodatni zahtjev u tenderu bi trebao biti detaljno objanjen. Tender treba podlijegati sistemu redovne unutranje kontrole.
Mjere:
Sumnjive cijene Indikatori: Posljedice: Pojavljivanje neodgovarajuih jedininih cijena ili pekulativnih cijena. Neki ponuai mogu imati informacije o promjenama koliine koje im pruaju ekonomsku prednost, to u znaajnoj mjeri moe utjecati na ishod procedure: visoke cijene za male koliine i poveanje realnog obima. Isto se deava i kada se ponudi niska cijena usluga iji bi obim trebao biti manji od planiranog ili ak otkazan. Kako bi se pripremio nacrt kompletne i jasne tenderske dokumentacije, jo jedan strunjak za javne nabavke bi trebao biti ukljuen u reviziju i potvrdu svih dokumenata. Pristigle ponude treba paljivo pregledati, a njihovu podudarnost objasniti kroz diskusiju.
Mjere:
Unutranje informacije Indikatori: Ponua ima pristup unutranjim informacijama.
74
Posljedice:
Ponua koji posjeduje unutranje informacije, poput informacija o rezultatu procjene strunjaka, ima prednost u odnosu na druge ponuae u procesu pripremanja ponuda. uvanje povjerljivosti informacija i uvoenje sistema redovne unutranje kontrole.
Mjere:
Greke u raunanju Indikatori: Posljedice: Pojavljuju se komplicirane i nejasne greke u raunanju. Takve greke mogu ukazivati na kasnije manipulacije u izmjeni cifara; na primjer, jedinine cijene mogu biti poveane sa 500 na 1,500 maraka jednostavnim dodavanjem jedne cifre. Ponude bi trebalo popunjavati kompjuterski i podnositi u elektronskoj formi, ili bi trebalo dostaviti i kopiju ponude.
Mjere:
Transparentnost dokumentacije Indikatori: Posljedice: Mjere: Nedostatak transparentnosti u dokumentaciji ili podnoenje nepotpune dokumentacije. Nepotpuna dokumentacija moe ukazivati na namjeru prikrivanja korupcije u tenderskoj proceduri, dodjeli ugovora o javnoj nabavci ili raunanju. Dokumenti moraju biti pripremljeni na propisani nain. Potrebno je kontrolirati primjenu zakona i propisa. Neophodan je sistem redovne unutranje kontrole.
Dupliciranje obrauna Indikatori: Posljedice: Mjere: Postoje pogreni duplicirani obrauni. Pogreni duplicirani obrauni mogu ukazivati na mito ili korupciju. Uvoenje dodatne kontrole obraunavanja, kako bi se osigurala transparentnost. U sluaju da je jave duplicirani obrauni, neophodno je provjeriti prethodno raunanje, te provjeriti da li je odreeni uposlenik ve uestvovao u takvim aktivnostima. Uvoenje sistema redovne unutranje kontrole.
75
ODJELJAK 4: ZAKONSKI MATERIJAL
I. ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA (ZJN)

Zakon o javnim nabakama Bosne i Hercegovine, sa svim izmjenama i dopunama, kao i svi podzakonski akti, dostupni su na web stranici www.javnenabavke.gov.ba, link Legislativa.
76
ODJELJAK 5: STANDARDNI OBRASCI JAVNIH NABAVKI (dostupno samo u elektronskoj formi)
Standardni obrasci javnih nabavki dostupni su na web stranici www.javnenabavke.gov.ba, link Legislativa.
77
Priru~nik EUPPP Obuka predava~a javnih nabavki u BiH
(prvi dio)
Prirunik EUPPP Obuka predavaa javnih nabavki u BiH prvi dio
A. Opi uvod u Zakon o javnim nabavkama 1 (Predavanje I - 5 jedinica)
1. ta je javna nabavka?
Definicija javne nabavke. Robe, usluge i radovi. Uloga propisa o javnoj nabavci. Ciljevi propisa o javnoj nabavci. Primarni cilj: pruanje administracije koja je potrebna za funkcioniranje, dobijanje vrijednosti za novac, konkurencija, otvaranje trita, transparentnost. Sekundarni ciljevi: industrijska sigurnost, sigurnost drave, socijalna sigurnost, sigurnost okolia. Ope pregled: publikacija, postupak dodjele, kriteriji dodjele.
1.1 1.1.1
Okvir politike Ciljevi politike dravni i meunarodni
Svi sistemi nabavki tee da postignu sve ili veinu sljedeih ciljeva:
Glavni ciljevi
EKONOMIJA EFIKASNOST JEDNAK ODNOS PREMA SVIM STRANAMA TRANSPARENTNOST ODGOVORNOST Ekonomija
Ekonomski kriteriji se uglavnom fokusiraju na cijenu, ali takoer ukljuuju druge kriterije koji obezbjeuju ekonomsku korist za ugovorni organ, kao to su: primjerenost svrsi (npr. kvalitet); isporuka i dostupnost; integralni trokovi (npr. trokovi odravanja i tekui trokovi); pratei trokovi (npr. transport i skladitenje); i troak aktivnosti nabavke.
Zasnovano na Priruniku Sigme/ILO Obuka predavaa javnih nabavki.
Najekonominiji ugovor samim tim ne znai uvijek i najniu cijenu. Dobijanje vrijednosti za novac iz nabavki obino je saeto u sljedeih "5 pravih inilaca": Kupiti PRAVU koliinu PRAVI kvalitet po PRAVOJ cijeni za PRAVO mjesto u PRAVO vrijeme.
Efikasnost
Efikasna javna nabavka podrazumijeva sistem koji funkcionira na vrijeme, uz minimum birokracije, dok je istovremeno otvoren prema potrebama korisnika robe ili opreme koje se nabavljaju. Jednak odnos prema svim stranama
Jednak odnos prema svim stranama znai da se ne postavljaju nikakva neprikladna ogranienja na natjecanje za odreeni ugovor. Ovo ne sprjeava ugovorni organ da insistira na tome da samo kvalifikovane kompanije mogu da se natjeu ili od toga da postavi stroge standarde kvaliteta. Transparentnost
Transparentan sistem ima jasna pravila i mehanizme koji osiguravaju usklaenost sa tim pravilima. Arhive su dostupne inspekciji od strane javnih revizora i drugih strana, kao to su neuspjeni ponuai. Odgovornost
Odgovornost u potivanju propisa od strane onih koji provode nabavku u ime javnih tijela ili podnoenja posljedica - disciplinskih ili kaznenih ako to ne uine.
Komplementarni ciljevi
Promocija domae industrije i zapoljavanje Specijalni ciljevi: Sigurnost drave Regionalni razvoj Socijalna pravednost.
Promocija domae industrije i zapoljavanje
Za dravnu ekonomiju veoma je vana sama veliina javne nabavke. Mora se izbjei konflikt sa meunarodnim zakonodavstvom u vezi sa nabavkama, iako efikasna nabavka moe poboljati konkurentnost lokalne industrije. Specijalni ciljevi
Izuzea od uobiajenih postupaka javne nabavke dozvoljavaju se za robe, radove ili usluge koji su klasifikovani kao tajni ili onda kada nabavke moraju biti popraene specijalnim mjerama sigurnosti koje su zakonski ili administrativni zahtjev. Specijalne mjere mogu se takoer poduzeti kako bi se pomoglo industriji u ugroenim podrujima ili grupama stanovnitva koje se nalaze u nepovoljnom poloaju.
1.1.2
Podruja konflikta
Vlade i porezni obveznici ele vidjeti dobijanje vrijednosti za novac za javna sredstva potroena na nabavku roba ili usluga. Prema tome, ekonomija i efikasnost su glavni ciljevi javne nabavke na dravnom nivou. Jednak odnos prema svim stranama, transparentnost i javna odgovornost su komplementarni ciljevi koji, iako u cjelosti podravaju sveukupnu ekonomiju i ciljeve efikasnosti, mogu u nekim sluajevima prouzrokovati konflikte u unutranjoj politici. Komplementarni ciljevi ine sastavni dio politike javnih nabavki zbog toga to vlada ima obavezu jednakog odnosa prema svim stranama, transparentnosti i odgovornosti prema javnosti. Nadalje, ekonomija i efikasnost se ne mogu tako lako demonstrirati u javnom sektoru kao to mogu u privatnom. Dok se nabavka u privatnom sektoru testira ultimativnom profitabilnou kompanije koja kupuje, slian test se ne moe lako prenijeti na uspjenost kupca u javnom sektoru. 1.1.3 Dugoroni odnosi
Nabavka iz privatnog sektora takoer se, normalno zasniva na njegovanju dugoronih odnosa, iji e nastavak zavisiti od uzajamne koristi postignute i pokazane kroz profitabilnost zajednikih poslovnih aktivnosti. Dok kupci iz javnog sektora mogu argumentirati u korist uspostavljanja dugoronih partnerstava sa privatnim dobavljaima, ciljevi sekundarne politike i, u primjetnoj mjeri oni ciljevi koji se odnose na jednak odnos prema svim stranama i na tranparentnost tee tome da daju vee znaenje aspektima postupka i preferencijalnom tretmanu za javne ugovore koji se dodjeljuju jednom na osnovu konkurencije i bez ikakvog obeanja da e biti produenja. 1.1.4 Obaveze
Obaveze prema drugim lanovima trgovinske zajednice, kao to je Evropska unija, predviaju potrebu da se nastavi s objavom i dodjelom svakog ugovora pojedinano. Dakle, kupci iz javnog sektora, ponekad nerado, smatraju da su obavezni obratiti vie panje na postupak, ukljuujui otvorenost i jednak odnos prema svim stranama, nego njihove kolege iz privatnog sektora. 1.2. 1.2.1 Opseg dravnih propisa o nabavkama Dravna pravila
Iako reimi GATT-a i Evropske unije za nabavke stvaraju povoljnu klimu time to uklanjaju prepreke slobodnoj trgovini, te samim tim slue interesima vlada o kojima je rije, pravila Evropske unije ne predstavljaju i nisu ni predodreena da budu zamjenu za dravne propise o nabavkama. Propisi EU/GPA su namijenjeni za koordinaciju dravnih pravila. U izradi nacrta zakonodavstva o nabavkama, vlade e, prema tome, redovno doprinijeti pravilima napisanim pod uticajem GATT Sporazuma ili EU Direktiva u oblastima: organizacijskih i institucionalnih apekata javnih nabavki; sporazuma o saradnji izmeu tijela u javnom sektoru, koji su namijenjeni kreiranju ekonomije kroz koordiniranu kupovinu; i pravila o zatiti interesa ugovornog organa, npr.
1.2.2
jamstvo za plaanje unaprijed drugi finansijski sporazumi, prilagoavanje cijena, rjeavanje sporova.
Okvir meunarodnih propisa
Kako bi se stvorilo koherentno tijelo dravnih propisa o nabavkama, ove odredbe su sjedinjene sa propisima koje je nametnula meunarodna zajednica kao to je EU (Direktive o postupcima u javnim nabavkama), a bavi se :
informacijama o mogunostima za davanje ponuda:

obavjetenja, minimalni vremenski okvir za pripremu tendera; prihvatljivost, postupci ocjenjivanja podobnosti; neutralni objektivni; nasuprot nabavci od
ueem:
-
tehnikim standardima koji su:

-
postupcima nabavke koji daju prioritet otvorenom tenderu

jednog dobavljaa;
kriterijima dodjele opisanim u Pozivu za ponude; i postupcima za ulaganje albi (ako ve nisu ukljueni u ostalo zakonodavstvo).
1.2.3 Preferencijalni tretman za otvorene postupke Ukupno uzevi, svrha dravnog zakonodavstva je da slui interesima zemlje u pogledu ekonomije i efikasnosti, dok se insistira na pravednom i otvorenom nadmetanju. Otvoreni tender bi se identificirao kao preferirani postupak te treba opisati njegove glavne osobine. Uslovi pod kojima se dozvoljavaju ostali postupci uspostavili bi se na osnovu principa izbjegavanja proizvoljnosti i diskriminacije. Nivo detaljnosti u zakonodavstvu zavisie od stila u kreiranju zakona u odreenoj zemlji, te potrebe da se ugovornim organima obezbijede detaljna pravila. Moe se, ipak, primijetiti da bi u ovom kontekstu, ogranieni postupak Evropske unije (uprkos nazivu) trebalo smatrati za jedan od otvorenih postupaka: on poinje sa objavljivanjem poziva, na koji mogu odgovoriti sve zainteresirane kompanije i podnijeti svoje zahtjeve za uee. Prema tome, uee u prvoj fazi nije ogranieno, tek u drugoj fazi postupka uestvuju oni koje je izabrao i pozvao ugovorni organ nakon procesa procjenjivanja podobnosti. 1.2.4 Regulatorna tijela
Zakonodavni nivo e takoer varirati od ureenja i tradicije zemlje. Osnovni principi mogli bi biti izraeni u zakonu koji donese zakonodavno tijelo, pod uslovom da postoji izvrna vlast vlade sa ovlatenjem da donosi detaljne propise na osnovu uredbe. Regulatorno tijelo takoer moe obezbijediti opseg. Isto tako kao to je pod obavezama meunarodnog sporazuma poput WTO sporazuma o vladinim nabavkama ili EC Direktiva, zemlja bi, kada
odreuje dravne propise o nabavkama, mogla uvidjeti da je u njenom najboljem interesu da uvai savjet meunarodnih finansijskh institucija, ili da se upravlja prema UNCITRAL Modelu zakona o nabavkama. 1.3. 1.3.1 Uloga javnih nabavki u razvoju trinih ekonomija Uvod sveukupno okruenje
Uprkos brojnim neuspjesima, ini se da su bive komunistike zemlje neopozivo odredile kurs ka sistemima vlade zasnovanim na demokratiji i trinoj ekonomiji. Cilj tranzicije podrazumijeva da trebaju postojati uinkovite birokracije koje e podrati kreiranje politike i rukovoditi obezbjeivanje javnih usluga na ekonomian nain i bez zloupotrebe moi. Svaka zemlja u bivem Sovjetskom Savezu i Istonoj Evropi ima drugaije popratno okruenje: u svojoj politikoj i ekonomskoj situaciji; u nasljeu svojih komunistikih perioda i perioda prije komunizma ; i u socijalnim strukturama, administrativnim ureenjima i kulturalnim upuivanjima na Zapad
Ipak, postoje zajednika podruja i mogunosti za promociju uzajamnog uenja. Oslonac tranzicije ka demokratiji je u promjeni shvaanja toga to Drava znai i predstavlja. Ovo shvaanje jo uvijek nije u zadovoljavajuoj mjeri na pravom mjestu kako bi omoguilo dravama da funkcioniraju djelotvorno u mjeri u kojoj se trai. Sve zemlje biveg Istonog bloka su veoma odlune da izgrade sisteme koji se zasnivaju na vladavini zakona. Ali ranija negativna iskustva, istovremeno postojanje starih i novih zakona, te neuspjeh reformi da prue pravednu korist velikom broju stanovnitva moe potkopati i oslabiti polet ka demokraciji i trinoj ekonomiji. Upravljanje dravnim izdacima stvara velike probleme ekonomijama u tranziciji. Instrumenti za ograniavanje, raspodjelu i upravljanje dravnim izdacima jo su uvijek u ranoj fazi razvoja. Ovo je kontekst u okviru kojeg javne nabavke moraju dati svoj doprinos u poboljanju rezultata koje postiu javni i dravni organi kod isporuke usluga javnosti. Ekonomska tranzicija zahtijeva da se na pravo mjesto postave transparetni i efikasni sistemi javnih nabavki kako bi podrali politike demonopolizacije i privatizacije. Dok e drava i lokalne vlasti i dalje biti odgovorni za obezbjeenje prijeko potrebnih usluga kao to su javni radovi, stanovanje, zdravstvene usluge i obrazovanje, od organizacija iz privatnog sektora e se traiti da isporuuju sve vie onih usluga pod ugovorima sa javnim organima. Transparentni, konkurentni sistemi javnih nabavki u bivim komunistikim zemljama pomoi e da se privue kapital za investicije i dobije pristup zajmovima i grantovima od agencija za pomo u meunarodnom i bilateralnom razvoju. U tu svrhu i domae i strane kompanije treba pozvati da se natjeu za vladine poslove pod pravinim i jednakim uslovima. 1.3.2 Mjere za zadovoljavanje potreba javnosti na ekonomian nain
Iz perspektive javnog rukovoenja, sistem javne nabavke treba posmatrati kao administrativni proces koji ima za cilj da uskladi i zadovolji legitimne zahtjeve: kupca iz javnog sektora; dobavljaa iz privatnog sektora; i cjelokupne javnosti.
Moderniziranje sistema javnih nabavki u bivim komunistikim zemljama zahtijeva akcije koje su u suprotnosti sa zakonodavnim, administrativnim i sudskim funkcijama drave. Uspjena reforma zavisi od irenja i inkorporiranja nekih od kljunih koncepta upravljanja i vrijednosti. Najvaniji su:
Odgovornost Profesionalizam Transparentnost Konkurencija
da uspostavi jasne linije obaveza i odgovornosti da poboljaju uinak pojedinaca i organizacija u javnoj administraciji. da osigura da sve strane poznaju i razumiju procedure i politike. izbjegavanjem nepotrebnih ogranienja u specifikacijama od kojih korist imaju odabrane grupe ili pojedinci.
Ovi koncepti i vrijednosti predstavljaju radikalno odstupanje od naslijeenih administrativnih praksi koje su karakteristine za bive planske ekonomije Centralne i Istone Evrope. Naravno, svaka zemlja mora donijeti sopstvene odluke o tome na koji nain se efikasan sistem javnih nabavki moe upotrijebiti da podri druge ciljeve javne politike drave. Koraci koji su do sada poduzeti u bivim socijalistikim zemljama pokazuju da vlade jedva ekaju da iskorijene prakse u nabavkama koje sprjeavaju da se ostvari efektivnost upravljana tritem. tavie, ako se konkurentne trine cijene budu koristile kao osnova za budetsku raspodjelu sredstava, to e podrati upravljanje proraunom od strane vlade. Promoviranjem boljih praksi u oblasti nabavki takoer e se poveati efikasnost kako domaih tako i stranih ulaganja. 1.3.3 Prepreke u implementaciji reformi javnih nabavki
U veini zemalja Centralne i Istone Evrope, reforma u oblasti javnih nabavki se odvija mnogo bre nego druge reforme, kao to su privatizacija i rasitnjavanje velikih industrijskih kompleksa koji jo postoje. U okruenju s takvim monopolistikim elementima odzivi na vladine tendere mogu biti slabi ili ih uope nema. Vlada moe promovirati konkurentniju atmosferu poduzimanjem brojnih mjera: Provoenjem istraivanja trita kako bi potraila dobavljae koji moda ne znaju za mogunosti javnih nabavki. Osnivanjem informativnih ureda kao to je uraeno u Istonoj Njemakoj. Ovi informativni uredi pomau da se registruju i identifikuju izvori za robe i usluge. Oni takoer pomau kompanijama koje su nove na tritu da zavre neophodni administrativni posao i pripreme podatke koji su potrebni za podnoenje prijedloga. Finansiranjem obuke za kompanije iz privatnog sektora kako bi im se pomoglo da istrae javno trite te pripreme i podnesu ponude. Ovo nee pomoi samo konkurenciji unutar drave, ve e posluiti i domaim kompanijama tako to e nauiti kako da se natjeu na meunarodnom nivou. Razmatranjem okolnosti konkurencije kada se provodi planiranje nabavke. Ovo moe zahtijevati pisanje specifikacija na nivou koji je konzistentan sa lokalnim sposobnostima i spremnost da se prihvati manje otar nivo procjenjivanja podobnosti za ugovarae. Vlada moda mora snositi odreeni rizik koji povlai bavljenje neiskusnim privatnim sektorom. Preferencijalni tretman moe se primijeniti kako bi se potpomogao razvoj domaeg privatnog sektora u kratkoronom periodu, ali se ne moe dopustiti da postane potpora nedjelotvornoj lokalnoj industriji. Pozitivni stimulansi, kao to su zajmovi i koritenje opreme i obuke koje je obezbijedila vlada jesu bolji naini da se pomogne i osnai privatni sektor tokom svoje razvojne faze.
Kritikim pregledom praksi u nabavkama tokom poetne implementacije zakona, kako bi se shvatilo koje promjene, ako bi ih bude, treba izvriti kako bi se pojednostavio proces i potaklo povjerenje u lokalne ponuae. Kompatibilnost sa meunarodno priznatim principima javnih nabavki
1.3.4
Reforma sistema javnih nabavki u zemljama biveg Sovjetskog Saveza i Istone Evrope treba se posmatrati kao vaan korak ka njihovoj potpunijoj integraciji u meunarodnu zajednicu. Harmoniziranje dravnih politika nabavki sa principima Direktiva Evropske zajednice o nabavkama pomoi e da se izgrade jae veze izmeu Zajednice i zemalja koje ele da joj se pridrue. Na slian nain, prihvatanje meunarodno priznatih principa javnih nabavki e olakati uee u globalnim trgovinskim sporazumima koje finansira Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Isto tako e se poboljati pristup zajmovima od meunarodnih finansijskih institucija. 1.3.5 Usklaivanje sa Direktivama EC o nabavkama
Specifini korak koji trebaju poduzeti zemlje biveg Sovjetskog Saveza i Istone Evrope kako bi svoje sisteme nabavki uskladile sa onima u Evropskoj uniji sastoji se, u prvom redu, u usvajanju zakonodavnog tijela iji je cilj da se javne nabavke uine pristupanim konkurenciji. Ovo, jedan za drugim, pretpostavlja postojanje zakonskog okruenja koje: stvara neophodne uslove za slobodno kretanje roba i usluga; promovira konkurenciju izmeu proizvoaa; i vodi ka postepenom uklanjanju dravnih subvencija za takve proizvoae.
U implementiranju zakonodavstva iz oblasti nabavki, posebnu panju, takoer treba posvetiti strukturama koje su odgovorne za dodjelu ugovora i osiguranje usklaenosti sa propisima o javnim nabavkama. Potrebno je stvoriti centralnu funkciju upravljanja nabavkama da bi se: pruio struni savjet po pitanju javne nabavke; obezbijedile informacije i obuka; i pruila pomo u objavljivanju obavjetenja o javnoj nabavci.
Trebaju se uspostaviti tijela za monitoring i reviziju, bilo da su sudske ili kvazisudske prirode. Novim lanovima Evropske unije mogu se dozvoliti prelazni periodi kako bi ih se osposobilo da se prilagode pravilima Evropske unije. O pojedinanim vremenskim rasporedima za ovo prilagoavanje potrebno je pregovarati u kontekstu sporazuma o bilateralnom udruivanje izmeu Evropske unije i svake nove zemlje lanice. Kao prvu fazu, Evropska unije e eljeti da osigura da nove lanice: prepoznaju sutinske osobine reima nabavki Evropske unije; prihvataju "acquis communautaire" (tijelo zakona Evropske unije); i uklanjaju sve elemente iz njihovih sistema nabavki koji nisu kompatibilni sa EU reimom nabavki EU.
Kasnije e nove drave lanice morati da uvedu novo zakonodavstvo u koje su ugraene sve Direktive Evropske zajednice.
1.4 1.4.1
Regulatorni, zakonski i institucionalni okvir Propisi o nabavkama
Nacrt propisa o nabavkama i njihovo tumaenje moraju biti dosljedni opim principima i opim odredbama administrativnih zakona. Pod generikim nazivom zakon, mogle bi biti pokrivene oblasti: Organ koji ugovara u ime drave ili dravnog tijela; Status, obaveze i odgovornosti dravnih slubenika; Pravila o zloupotrebi ovlatenja i nekorektnim radnjama; Javni spisi i prava pristupa; Korektivni mehanizmi i albeni postupci; Efekat inostranih sporazuma: 1.4.2 obaveze unutar sistema regionalne integracije sporazumi o inostranim zajmovima
Upravno pravo
U ovom suenijem podruju i od posebne vanosti za javne nabavke su: Finansijski propisi: 1.4.3 Planiranje Raunovodstvo, Plaanje, Revizija;
Zakonima o organizaciji koji upravljaju ovlatenjima razliitih organa u procesu javnih nabavki; Pravila koja utiu na nabavku koju vre statutorna tijela, regionalni i lokalni organi; i Upravna jurisprudencija. Drugi zakoni i statuti
1.4.3.1 Carine i porez Zakonodavstvo u oblasti carina i poreza moe imati veliki efekat na javne nabavke. Ono moe: zatiti lokalne dobavljae, i staviti u nepovoljan poloaj strane ponuae koji, naprimjer, mogu biti nesigurni u to da li dodjela ugovora za gradnju sa sobom nosi obavezu plaanja lokalnih poreza na profit koji se ostvari iz ugovora.
1.4.3.2 Propis o razmjeni
Propis o razmjeni i trgovinska ogranienja (npr. sa odreenim dravama) mogu isto tako uticati na slobodu ugovornog organa u odabiru dobavljaa.
1.4.3.3 Ugovorno pravo Dravno pravo koje regulira ugovorne odnose e stvoriti osnovu za ugovorne odnose izmeu ugovornog organa i dobavljaa, te za stvaranje standardnih uslova ugovora koji e se koristiti u javnim nabavkama 1.4.3.4 Krivino pravo radnjama. Prekraji kao to su prihvaanje gostoprimstva i manje znaajnih darova, mogu se regulirati putem upravnog prava. 1.4.3.5 Bankovni propisi i propisi o osiguranju
Krivini zakon e vjerovatno rjeavati pitanje u vezi sa mnogo ozbiljnijim nekorektnim
Bankovni propisi i propisi o osiguranju mogu odrediti ili ograniiti naine plaanja i dostupnost jamstva i drugih vidova osiguranja.
1.4.3.6 Drugi faktori Drugi faktori koje trebaju uzeti u obzir organi javnih nabavki (i koji takoer moe tetno uticati na privatni sektor) bie sva pravila o:
Minimalnim plaama; Indeksiranju trokova; Zdravlju i sigurnosti; Diskriminaciji po osnovu pripadnosti odreenom polu ili rasi; i Zatiti okolia.
Oni koji budu odgovorni za izradu nacrta zakonodavstva u oblasti nabavki e trebati da se fokusiraju na puni spektar pravila, zakona i ostalih instrumenata propisanih zakonom, koji mogu uticati na provoenje javne nabavke. Slika 1 prikazuje kako se propisi o nabavkama uklapaju u kontekst sveukupnog zakonskog okruenja drave
PROPISI O JAVNIM NABAVKAMA I ZAKONSKO OKRUENJE

ADMINISTRATIVNI ZAKON UGOVORNO PRAVO
OPI Ugovorni organ Status i odgovornosti dravnih slubenika Spisi/arhive Pristup javnosti Efekti inostranih sporazuma Pravna sredstva SPECIJALNI Finansije Revizija Uredbe centralne vlade Lokalne i regionalne vlade Statuti o kvazivladinim organizacijama
Zakon o prodaji Podrka za standardne ope uslove Jurisprudencija izgraena na standardnim opim uslovima Rok zastarjelosti
PROPISI O NABAVKAMA (POLITIKA I METODE)
Krivini zakon Nekorektne radnje Zloupotreba ovlatenja
Drugi specijalni zakoni Carina i porez Obezbjeivanje jamstva/osiguranja Propisi o razmjeni Minimalne plae Sigurnost i zdravlje Zatita okolia Ratificirani meunarodni sporazumi
Zakon o postupku Administrativni Graanski Krivini
10
2. Historija propisa o javnim nabavkama 2
2.1. 2.1.1
Historijski kontekst i sadanje okruenje nabavki Poetni razvoji
Tokom proteklog stoljea, izdaci vlada u vidu procenta od bruto nacionalnog dohotka su se poveali u mnogim zemljama na svim nivoima razvoja ime je prisutno i poveanje obima i vrijednosti javnih nabavki. Ovaj rast popraen je razvojem u zakonodavstvu iz oblasti javnih nabavki. Prije jednog stoljea tipina nabavka roba i usluga sastojala se od jednostranog rekviriranja hrane i vojnih zaliha za oruane snage. U veini zemalja, glavni dravni izdaci za odbranu i infrastrukturu raunali su na unutranje kapacitete za proizvodnju traenih roba ili radova. Na taj nain znaajna strunost u oblasti inenjerije i niskogradnje steena je u tvornicama municije, u upravljanju cestama i eljeznicama i u oblasti komunalija u sektoru snabdijevanja elektrinom energijom. U ovom okruenju, potreba da se dalje usavravaju postupci nabavki bila je minimalna. 2.1.2 Poetno ukljuivanje privatnog sektora
Kako je javni sektor rastao, pojavila se potreba da se potrai pomo od privatnog sektora kako bi se obezbjedile robe i usluge na ugovornoj osnovi ili na osnovu podugovora. U zemljama koje se odlikuju sistemom graanskog zakona, vladini ugovori su poprimili naroitu prirodu koja se razlikuje od ugovora iz privatnog sektora: u Francuskoj, ugovori za javni sektor jo uvijek sainjavaju zasebnu pravnu kategoriju, a razlikuju se od ugovora za privatni sektor po posebnim pravilima koja se tiu prestanka ugovora, rjeavanja sporova, postupanja u problematinim situacijama i drugih osobitosti. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su vladini ugovori prvobitno bili identini onima iz privatnog sektora, tijela za nabavke u javnom sektoru su sada razvila posebne ugovore za javni sektor koji se razlikuju naroito po svom pogledu na pravian tretman ponuaa. 2.1.3 Prvobitno zakonodavstvo
S rastom vrijednosti i obima javnih nabavki, poveavao se i njihov znaaj u zapoljavanju i dravnim ekonomijama. U veini zemalja, prvobitno zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki bilo je namijenjeno zatiti lokalne ekonomije (npr. Zakon o kupovini amerikih proizvoda iz 1930-tih). U isto vrijeme, konkurencija izmeu dravnih kompanija za dobijanje vladinih poslova se poveavala u skladu sa rastom dravnih izdataka za robe i usluge. Prvobitno zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki priznalo je pravo dravnih kompanija da se prema njima primjenjuje jednak tretman i da imaju jednak pristup vladinim ugovorima. Kao rezultat toga, standardni metod nabavke sastojao u oglaavanju mogunosti za sve zainteresirane kompanije da podnesu ponude za ugovore iz javnog sektora na temelju aukcije. U Sjedinjenim Dravama, princip jednakog pristupa rezultirao je rastegnutim parnicama oko dodjele ugovora i razvojem detaljnih pravila i propisa o protestu ponuaa.
Zasnovano na Obuka
11
2.1.4
Meunarodni uticaj
U drugoj polovini 20. stoljea prisutan je trend poveanog meunarodnog uticaja na sisteme dravnih nabavki. 2.1.4.1 Sporazumi o slobodnoj trgovini Openito je bilo prepoznato da sve zemlje imaju korist od slobodne trgovine. Nakon Drugog svjetskog rata, drave nisu uspjele da postignu svoj utvreni cilj da stvore globalnu trgovinsku organizaciju. Meutim, glavne trgovake nacije bile su postigle Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT) po kojem bi sve zemlje imale korist od slobodne trgovine. U istom duhu, partneri GATT-a postigli su Sporazum o javnim nabavkama koji je bio namijenjen olakanju pristupa meusobnim tritima nabavki izmeu zemalja. Dogodilo se to da je Sporazum bio ogranien na industrijalizirane drave, sa Evropom, Japanom i Sjedinjenim Dravama kao vodeim na tom putu. Opseg obuhvaenosti takoer je bio selektivan. Kao dio Urugvajske runde, 1994.godine potpisan je usavreni i proireni Sporazum o vladinim nabavkama, koji je stupio na snagu 1.januara, 1996. godine, pod aktivnim vostvom nove Svjetske trgovinske organizacije (WTO). to se lanstva tie, ovaj novi GPA je jo uvijek ogranieni sporazum. 2.1.4.2 Regionalna integracija Postojale su brojne eme integracije, spojene sa inicijativama GATT-a: 2.1.4.3 Evropska unija (EU) Evropska ekonomska zajednica (EEC) osnovana je Rimskim sporazumom, 1957. godine. Prvobitni Sporazum nije se posebno bavio pitanjima javnih nabavki, ali je sadravao odredbe koje su dravama lanicama zabranjivale diskriminirajue postupke protiv potencijalnih dobavljaa iz drugih dijelova Zajednice, te ogranienja slobodnog odvijanja trgovine. Posebne Direktive o nabavkama propisalo je Vijee evropskih zajednica tokom 1970-ih. Direktive o nabavci radova, 1971. godine; i Direktive o nabavci roba, 1976.godine (usluge su ukljuene 1992.godine Direktivama o nabavci usluga) davanju obavjetenja o ugovorima na teritoriju itave Zajednice; zabrani tehnikih specifikacija za koje postoji vjerovatnoa da su diskriminatorske prema potencijalnim dobavljaima; primjeni objektivnih kriterija za uee u prikupljanju ponuda i postupke dodjele ugovora.
Ove takozvane "direktive za koordinaciju" zasnivale su se na tri glavna principa:
Direktive su imale ogranien cilj da se javne nabavke uine transparentnijim. Direktive nisu uvele nove tenderske postuke niti su imale za cilj da zamijene postojee dravne procedure i prakse. Prema Direktivama o nabavci radova, drave lanice ostaju slobodne:
"da odre ili usvoje jaka proceduralna pravila u vezi sa ugovorima o javnoj nabavci radova pod uslovom da ispunjavaju sve relevantne odredbe zakona Zajednice, a posebno zabrane koje proizilaze iz principa koji su postavljeni u Ugovoru u vezi sa pravom osnivanja i slobodom pruanja usluga".
12
Vijee evropskih zajednica je 1984. godine naredilo da se uradi izvjetaj o funkcioniranju Direktiva o nabavkama i iskustvu koje je steeno u njihovoj primjeni. Izvjetaj je dao sumoran prikaz, istiui: neuspjeh da se ugovori objave u Slubenom glasniku Evropske zajednice (OJEC); nepoznavanje pravila ili njihovo namjerno nepotivanje od strane ugovornih organa; prekomjernu upotrebu izuzimanja; diskriminatorne zahtjeve; insistiranje na dravnim standardima; nezakonitu diskvalifikaciju dobavljaa i ugovaraa.
S ovakvom popratnom situacijom i uz poticaj koji je dala Bijela knjiga o dopuni Unutranjeg trita iz 1985. godine, razvijena je nova generacija stroijeg zakonodavstva u kasnim 80-tim i poetkom 90-tih godina prolog stoljea: Direktiva o nabavci usluga (92/50/EEC) Direktiva o nabavci radova (93/37/EEC) Direktiva o nabavci roba (93/36/EEC) Direktiva o pravnim sredstvima (89/665/EEC) Direktiva o nabavci u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija (93/38/EEC) Direktiva za pravna sredstva u sluaju krenja pravila u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija (92/13/EEC).
Ovi novi zakonodavni tekstovi i razvoj Evropske unije poboljali su standarde javnih nabavki uz odgovarajua pravila koja osiguravaju provoenje i uz pravna sredstva kojima se rjeava krenje pravila. Nova generacija pravila nije promijenila osnovni karakter Direktiva EC o nabavkama koje su teile da osiguraju transparentnost bez zamjenjivanja ili iskljuivanja dravnih postupaka nabavke. Glavni uticaj na drugu generaciju zakonodavstva EC jeste u sljedeem: uiniti transparentnijim prikupljanje ponuda i postupke dodjele; osigurati snanije provoenje Direktiva; proiriti pravila na sektore koji su prije bili iskljueni; ukljuiti javnu nabavku usluga.
Posljednjih godina zakonodavstvo EU o javnim nabavkama bilo je predmetom daljnjih promjena. Evropska komisija je u maju, 2000. godine predstavila zakonodavni paket koji se sastojao od dvije nove Direktive o postupcima u javnim nabavkama. Prvi prijedlog bio je da se konsolidiraju tri klasine Direktive koje reguliraju aktivnosti nabavki u javnom sektoru (usluge -92/50, robe 93/36 i radovi 93/37). Drugi prijedlog je bio da se reguliraju postupci nabavke kod subjekata koji provode aktivnosti u sektorima komunalija (da bi se zamijenila Direktiva 93/38). Glavni cilj zakonodavne mjere bio je da se pojednostavi i modernizuje zakonski okvir. Nakon rasprava koje su trajale etiri godine, nove Direktive usvojene su 31. marta, 2004. godine: Direktiva 2004/18/EC3 Evropskog Parlamenta i Vijea o koordiniranju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o javnoj nabavci usluga zamijenila je klasine Direktive 92/50, 93/36 i 93/37. Direktiva 2004/17/EC4 Evropskog Parlamenta i Vijea o koordiniranju postupaka nabavke za
3 4
Slubeni list L 134, 30/04/2004 Slubeni list L 134, 30/04/2004
13
subjekte koji provode aktivnosti u oblasti vodoprivrede, energetike, transporta i telekomunikacija zamijenila je Komunalnu direktivu 93/38. Novo zakonodavstvo konsolidira postojee tekstove klasinih Direktiva, pojednostavljuje neke odredbe, te uvodi moderne i fleksibilnije tehnike nabavke (okvirne sporazume, konkurentski dijalog, te elektronske nabavke). Obje Direktive trebale bi se transponirati u dravne pravne sisteme drava lanica do 31. januara 2006. godine. 2.1.4.4 Sjevernoamerika zona slobodne trgovine (NAFTA) NAFTA, koja je uspostavljena 1992. godine, sastoji se iz niza sporazuma izmeu Sjedinjenih Drava, Kanade i Meksika o jedinstvenom tritu sa preko 360 miliona potroaa i godinjom zaradom preko $ 6 milijardi (od kojih Sjedinjene Drave proizvode $ 5.7 milijardi). NAFTA sporazum ukljuuje posebna pravila o vladinim nabavkama. 2.1.4.5 Svjetska banka Prakse nabavke koje su se razvile u sklopu meunarodnih finansijskih institucija takoer su igrale vanu ulogu u oblikovanju opeprihvaenih principa za javne nabavke. Svjetska banka, uz svoje pozajmice i pozajmice svoje sestrinske organizacije, Meunarodna razvojna asocijacija (IDA), predstavlja prvu liniju finansiranja razvoja, kako u smislu granica obima tako i u formulaciji operativnih politika, ukljuujui politiku nabavki. Smjernice Banke za nabavke (najnovija verzija od maja, 2004. godine) postavljaju politike koje su razvijane preko 50 godina, u toku kojih je Banka bila akter na meunarodnim finansijskim tritima. Prema lanovima svog Sporazuma Banka treba da:
"osigura da se primici od svakog zajma koriste iskljuivo u svrhe za koje je zajam odobren, uz primjereno potivanje aspekata ekonomije i efikasnosti i ne obazirui se na politike ili druge motive koji nisu ekonomski".
Prema znaenju ovih lanova, Banka je uspostavila detaljne postupke nabavke u vezi sa projektima koje ona finansira. Zahtjevi Banke voeni su prema etiri motiva: (a) (b) (c) (d) potrebi za ekonomijom i efikasnou; interesu Banke da svim prihvatiljivim ponuaima prui ansu da se natjeu u obezbjeivanju roba i radova koje finansira Banka; interesu Banke da potakne ekonomski razvoj zemje koja je od nje pozajmila novac; i znaaju transparentnosti u procesu nabavke.
Na osnovu ovih ciljeva politike, Banka je u svojim Smjernice, Nabavke pod IBRD zajmovima i IDA kreditima formulirala set pravila za meunarodno konkurentsko prikupljanje ponuda, koja su dobila priznanje u svim dijelovima svijeta. Zajedno sa Smjernicama, Banka je takoer finansirala standardne dokumente za prikupljanje ponuda kako bi ih koristile izvrne agencije zaduene za projekte koje finansira Banka. 2.1.4.6 Regionalne razvojne banke Regionalne razvojne banke poput Afrike razvojne banke (AfDB), Azijske razvojne banke (AsDB), Interamerike razvojne banke (IDB) i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) usvojile su smjernice za nabavke, modelirane prema smjernicama Svjetske banke, te doprinose reformi dravnih reima nabavki u njihovim pojedinanim regijama djelovanja u skladu sa meunarodno priznatim normama za javne nabavke. Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj naglaava da davanje pozajmica privatnom sektoru pri tom djeluje kao katalizator u njegovom razvoju i funkcioniranju trita. Evropska investicijska banka (EIB)
14
finansira projekte u javnom i privatnom sektoru i time sarauje sa korporacijskim poduzeima, velikim organizacijama i sa bankama. Davanje pozajmica u zemljama Centralne i Istone Evrope (CEE) prvenstveno je fokusirano na pripremu ovih zemalja za konano lanstvo u Uniji. Meunarodna finansijska organizacija (IFC), lanica Grupe Svjetske banke, daje pozajmice iskljuivo privatnom sektoru da bi se promovirao ekonomski napredak u zemljama u razvoju time to se pomae mobiliziranje dravnog i stranog kapitala za stimulaciju rasta privatnog sektora. 2.1.4.7 Komisija Ujedinjenih nacija za meunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) Ohrabren od strane vodeih finansijskih institucija i sa interesima za razvoj, a imajui na umu bive socijalistike drave, UNCITRAL je 1986. godine odluio da otpone rad u oblasti nabavki. Rezultat rada bilo je usvajanje Modela zakona o nabavci roba, radova i usluga, 1993-1994.godine. Odluka da se formulira model zakonodavstva u oblasti nabavki donesena je kao odgovor na injenicu da je u brojnim dravama postojee zakonodavstvo bilo zastarjelo i neadekvatno. Ovo je rezultiralo nedjelotvornou i neefektivnou u procesu nabavki, ablonima zloupotreba, te neuspjehom javnog kupca da dobije adekvatnu vrijednost za novac. Iako su svim zemljama potrebni pouzdani zakoni i prakse za nabavke u javnom sektoru, ta potreba je bila posebno izraena u zemljama u razvoju i zemljama ije su ekonomije bile u tranziciji. Model zakona sadri:
ope odredbe:
primjena pristup javnosti zakonskim tekstovima ocjenjivanje podobnosti dobavljaa i ugovaraa zapisi o procesima nabavke pravila o tehnikim specifikacijama;
definicije metoda nabavke; opis tenderskih procesa;

specijalni odjeljak o nabavci usluga;
revizije i ukazivanje na mogunost da se odluke u vezi sa nabavkama podvrgnu sudskoj reviziji. Model zakona se sveobuhvatno koristi u izradi nacrta novog zakonodavstva u oblasti nabavki u Centralnoj i Istonoj Evropi. 2.1.5 Daljnji razvoji
postupke za alternativne metode nabavki; i reviziju odluka u vezi sa nabavkama, izlaui u glavnim crtama sistem administrativne
Najznaajniji razvoj koji je imao uticaja na nabavke, a imae ak i vei uticaj tokom narednih godina, jeste primjena sistema informacijskih tehnologija (IT) na aktivnosti nabavki. Sofisticirane baze podataka i sistemi kontrole upravljanja ve su u velikoj mjeri dostupni, a tu je i veoma visoki porast upotrebe elektronskih medija, ukljuujui internet, za provoenje postupaka nabavki. Naprimjer, vlada Sjedinjenih Drava ve je izdala ukaz po kojem e se kupovine ija je vrijednost mala, a koje obavljaju vladine agencije za nabavku, provoditi samo elektronski poev od 2000. godine pa nadalje. Federalni uredi za nabavke ve su dobili vladine kreditne kartice za obradu kupovina iz kataloga proizvoaa. Evropska unija takoer ima pilot projekat u oblasti elektronskih nabavki pod nazivom Sisteme d'lnformation pour les Marches Publics (SIMAP).
15
3.
3.1. 3.1.1
Opi principi organizacija i metoda u provoenju javnih nabavki 5

Organizacija rukovoenja nabavkama Glavni ciljevi organizacije nabavki Da korisnicima obezbijedi: ono to im je potrebno ; kada im je potrebno ; po najboljoj vrijednosti za novac (VFM).
Da se vladi i poreznim obveznicima obezbijedi dobijanje vrijednosti za novac kroz izdatke za nabavke. Da osigura tanost i pravilnost u aktivnostima nabavki. Da doprinese korporativnom upravljanju odjela ili agencije.
3.1.1.1 Aktivnosti nabavke Aktivnosti koje su neophodne da bi se postigli gore navedeni ciljevi su: STRATEKE Planiranje i razvijanje organizacije i infrastrukture nabavke Ciljno odreivanje najbolje upotrebe strunosti i sredstava nabavki Uspostavljanje i odravanje politike i prakse UPRAVLJAKE Istraivanje razvoja trita OPERATIVNE Zahtjevne specifikacije ADMINISTRATIVNE Obrada i otpremanje narudbenice Uporeivanje potvrda o isporuci/primitku
Istraivanje korporativnih i potreba korisnika
Ispitivanje opcija za istraivanje snabdijevanja robama ili uslugama Procjena ponuda i dobavljaa
Identificiranje standarda djelovanja koje treba postii Uspostavljanje kontrole i mehanizama izvjetavanja
Identificiranje toga kako osoblje za nabavke moe najbolje ispuniti te potrebe Planiranje i koordinacija rada u nabavci uloenog da se osigura VFM Obuka i usavravanje osoblja
Prijem i provjera faktura
Pregovaranje
Voenje zapisa
Voenje ugovora i projekata
Zasnovano na Obuka.
16
Koritenje strunosti iz oblasti nabavki za davanje savjeta u vezi sa pitanjima korporativnog upravljanja Doprinos planiranju budeta odjela
Mjerenje rezultata nabavke
3.1.2. Organizacione osobine Najuspjenije organizacije za nabavku ispunjavaju posebne potrebe svoje organizacije tako to u obzir uzimaju faktore kao to su: (a) (b) (c) (d) strateki znaaj nabavke; obim prenosa budeta; prirodu roba i usluga koje se kupuju; prirodu same organizacije.
3.1.2.1 Strateki znaaj nabavke Organizacije koje identificiraju da e nabavka imati opipljiv uinak na postizanje njihovih ciljeva, osiguravaju da nabavka zauzima istaknuto mjesto i da je integralni dio korporativnog upravljanja. 3.1.2.2 Rasporeivanje budeta na nie nivoe Rasporeivanje budeta poveava pritisak da se nabavka decentralizira i da se nosiocima budeta prepusti vie autonomije i kontrole. Negativni efekti rasporeenog budeta i lokalne nabavke mogu se izbjei: (a) (b) (c) time to e se nosioce budeta uiniti odgovornima za definiranje potreba i specifikacija; time to e im se dati ovlatenja za troenje; time to e im se pruiti podrka u nabavci putem pristupa odgovarajuim vjetinama, informacijama i mehanizmima kao to su ugovori s koliinama/isporukama u opciji kupca time to e se osigurati da se razdvoje dunosti kako bi se odravali potenje i etiki standardi; osiguranjem da se agregacija i racionalizacija potranje mogu pojaviti.
(d) (e)
17
3.1.2.3 Priroda roba i usluga koje se kupuju Vjerovatno postoji kombinacija karakteristika u kupovini koja se obavlja za svaki pojedinani odjel. Ovo stvara dilemu oko toga kako planirati i organizirati aktivnost nabavke na efikasan nain, tako da se za svaku kupovinu koriste odgovarajui nivoi strunosti. Karakteristike svake aktivnosti kupovine mogu se rasporediti u matricu kojom se procjenjuju kompleksnost i rizik u vezi sa potencijalnim povratom sredstava potroenih u nabavci. Matrica (vidjeti sliku 2) obuhvata: kompleksnost proizvoda ; kompleksnost trita roba; mogunosti za VFM - dobijanje vrijednosti za novac i zajedniku potrebu.
Matrica prikazuje kako se stepen do kojeg kupovina posjeduje ove karakteristike moe upotrijebiti da bi se odredilo kako kupovati .
Slika 2: Uslovi centralne i lokalne nabavke
Velika
Velika
Centralni savjet/pomo
Kompleksnost trita roba Kompleksnost proizvoda
Centralna kupovina (potreban visok stepen vjetina)
Mala
Mala
Lokalna nabavka (potreban nizak stepen vjetina)
Centralno koordinirana nabavka
Vrijednost za novac Niska Mogunosti Zajednika potreba Mala Velika Visoka
18
Primjeri su: kompleksan priozvod sa visokim potencijalom za utede u idealnom sluaju bi trebao biti stavljen pod kontrolu jedinice centralne nabavke sa pristupom visoko razvijenim vjetinama nabavke; kod kupovine gdje je mala mogunost da e se dobiti vrijednosti za novac (VFM), ili je kompleksnost trita mala, mogao bi biti potreban nii nivo vjetina nabavke i kupovina bi se mogla rasporediti.
Balans izmeu centralne i lokalne nabavke e se razlikovati za svaki odjel i mijenjae se sa razliitim zahtjevima nabavki. 3.1.2.4 Priroda/veliina odjela Struktura i veliina odjela e imati uticaj na nain organizacije nabavke. Odjelima sa ratrkanim lokacijama, koje imaju veoma razliite potrebe pri kupovini, bie potrebne strukture koje svakoj lokaciji dozvoljavaju slobodu da brzo i efikasno ispuni svoje specifine potrebe, uz ispunjavanje obaveznih zahtjeva. Opasnost kod lokalnog pristupa je u tome to se zbog prekomjerne fragmentacije moe izgubiti mogunost dobijanja vrijednosti za novac. Takav pristup mora biti podran dobrom komunikacijom i centralnom organu. Organizacija za nabavku mora takoer biti dovoljno fleksibilna da se nosi s promjenom. Okruenje u kojem odjel djeluje, njegovi ciljevi, osobnosti, potrebe i mnogi drugi faktori su podloni promjenama. Uspjene strukture sposobne su da gledaju naprijed i prave planove za promjene, umjesto da samo reagiraju na vanjske dogaaje ili da se oslanjaju na rutinske revizije organizacije. 3.1.3 Organizacijski modeli
Postoje tri velike kategorije organizacione strukture za nabavke: centralizirana; kombinovana; decentralizirana.
Slika 3 daje rezime individualnih osobina, prednosti i rizika koji su svojstveni svakom tipu organizacije nabavke.
Tipovi organizacije nabavke

CENTRALIZIRANA Osobine Funkcije nabavke se provode centralno "KOMBINOVANA" Centralne funkcije: politika i strategija postupci obuka glavni ugovori Preneene funkcije: lokalne kupovine voenje kupovine DECENTRALIZIRANA Sve funkcije nabavke preneene na: jedinice za nabavku pod kontrolom lokalnog menadmenta, ili korisnike koji sami vre svoje sopstvene kupovine Nema centralne organizacije niti koordinacije
19
Prirunik EUPPP Obuka predavaa javnih nabavki u BiH prvi dio CENTRALIZIRANA Prednosti 1) Prikladna je za odjele: u kojima je stroga kontrola svih nabavki od velike vanosti za njihov poslovni uspjeh i postizanje ciljeva ije su kupovine uglavnom od velike vrijednosti i/ili su kompleksne te zahtijevaju visok stepen vjetina ili kontrole gdje su ekonomije obima usmjerene na koncentraciju aktivnosti nabavke u centralnoj jedinici koji su mali i imaju svega nekoliko lokacija, te veinom sline potrebe u kupovini 2) Agregacija potranje 3) Provoenje upravljanja informacijama i kontrole sistema "KOMBINOVANA" 1) Prikladna je za odjele: s kombinovanim potrebama u nabavci, sa i jednostavnim i kompleksnim proizvodima i tritima koji su geografski raspreni gdje su prirodne grupacije i vjetine nabavke dostupne daleko od centra kod kojih je rasporeivanje dobro uspostavljeno DECENTRALIZIRANA 1) Moe biti prikladna za odjele sa: potronjom na nabavke koja je isuvie mala da bi osigurala ikakvu stvarnu mo sa dobavljaima putem agregacije prekomjernim rasporeivanjem budeta mjestima koja imaju vrlo razliite potrebe u nabavkama s odgovarajuim vjetinama koje su dostupne lokalno kupovinama koje su male vrijednosti, jednostavne i uglavnom jednokratne
2) Priuva agregacije od troenja na kupovinu 3) ini efikasnim koritenje sredstava tako to se vjetine nabavke koncentriraju tamo gdje mogu biti od najvee koristi 4) Fleksibilnost 5) Iskoritava strukture i strunost koje ve postoje u organizaciji 6) Razvija profesionalno osoblje tako to ga pomjera izmeu centralnih i preneenih jedinica nabavke 7) Vri monitoring i kontrolu kako bi osigurala usklaenost sa zakonom i profesionalnim standardima 8) Daje korisnicima slobodu da narue stvari ako je to efikasnije
2) Atraktivna za korisnike i nosioce budeta
4) Odravanje standarda profesionalnosti 5) Usklaenost sa zakonskim standardima
6) Koordinirano usavravanje i obuka osoblja
7) Jedinstvena taka kontakta za dobavljae
8) Sprjeava duplikaciju aktivnosti
20
Prirunik EUPPP Obuka predavaa javnih nabavki u BiH prvi dio CENTRALIZIRANA "KOMBINOVANA" 9) Upotreba jasnih postupaka i modela dokumentacije Rizici 1) Prekomjerna birokracija 1) Mogui nedostatak jasnoe u vezi sa tim koje kupovine se vre centralno a koje lokalno 2) Kontrola standarda je jo vie oteana 3) Nedostatak vjetina u preneenim jedinicama 4) Potrebni odgovarajui sistemi koji e koordinarati aktivnosti, obezbijediti transparentnost i poboljati efikasnost 5) Nedovoljna podjela dunosti 1) Tekoa da pokae da objektivno uzima u obzir dobijanje vrijednosti za novac 2) Ne brine se za koordinaciju nabavke 3) Teko odrava profesionalne vjetine, etiku i standarde 4) Povean rizik od neefikasnosti kroz dupliciranje napora DECENTRALIZIRANA
2) Usporava proces dobavljanja roba ili usluga 3) Udaljenost od korisnika
4) Profesionalne se vjetine koriste za rutinske zadatke
5) Neuspjeh u ispunjenju zahtjeva korisnika
5) Manja mogunost za stvarnu podjelu dunosti, ime se poveava rizik od prevare 6) Gube se prednosti korporativnog stratekog pogleda na nabavke 7) Dobavljai mogu dominirati procesom nabavke
6) Neslaganje sa politikama rasporeivanja
6) Dupliciranje napora to vodi do neefikasnosti
3.1.4
Upotreba vanjskih usluga nabavki
Opcije ukljuuju: Eksterno ugovaranje svih kupovina preko agenta za kupovinu koji obavlja sve kupovine u ime orgaizacije; Eksterno ugovaranje specifinih dijelova procesa nabavke, naprimjer u traenju strunog savjeta o tritu ili ugovorima; Eksterno ugovaranje svih rutinskih poslova kupovine, ali uz zadravanje unutranjih sposobnosti za provoenje vanijih aktivnosti nabavke; i Eksterno ugovaranje skladitenja i distribucije.
U svim sluajevima prisutan je unutranji zahtjev da se donese odluka o strategiji i da se politika nabavke i ugovor vode sa agentom. Koritenje vanjskih usluga moe biti odgovarajua opcija za odjele koji imaju neke ili sve sljedee karakteristike:
21
troenje na nabavke je isuvie malo da bi se osigurala bilo kakva stvarna povratna sprega sa dobavljaima; rutinske zahtjeve u nabavkama; zahtjeve za specijaliziranim vjetinama koje nisu dostupne unutar organizacije; nizak stepen vjetina kupovine; i projekte nabavki koji se mogu definirati.
3.1.4.2 Prednosti Prednosti u koritenju vanjskih vjetina nabavke su u tome to to moe: smanjiti broj osoblja kojem trebaju profesionalne vjetine; dozvoliti da se sredstva koncentriraju na glavne aktivnosti; iskoristiti strunost komercijalne nabavke; i iskoristiti snagu kupovine drugih organizacija.
3.1.4.3 Rizici Rizici su: vanjsko tijelo koje bude provodilo nabavku vjerovatno e imati drukije ciljeve od odjela; slabljenje kontrole nad aktivnostima koje mogu dati vrlo vaan doprinos stratekim aktivnostima organizacije; i neuspjeh da se isporui vrijednost za novac (VFM).
3.1.5
Zakljuci
3.1.5.1 Specifini ciljevi Specifini ciljevi organizacije za nabavke su da : (a) (b) (c) (d) pobolja dobijanje vrijednosti za novac; postigne da stvari u korporativnom upravljanju posmatra s gledita nabavki; smanji rizike od pojave neispravnosti; i da pobolja efikasnost operacija nabavki.
3.1.5.2 Okvirni sistem Podruja na koja treba obratiti panju u procesu odluivanja o okvirnom sistemu organizacije za nabavku su: (a) (b) formuliranje strategija nabavki; osiguranje centralnog pregleda nabavki koji je popraen odgovarajuim ovlatenjima;
22
(c) (d) (e) (f) (g)
osiguranje da se svaka preneena nabavka kontrolira i provodi unutar odgovarajue strukture za podrku; primjenjivanje sistema i postupaka za poboljanje efikasnosti; koritenje strunosti visokog kvaliteta kao dijela strukture visoke uprave; osiguranje podjele dunosti i ovlatenja izmeu korisnika, nosilaca budeta i osoblja za nabavku i unutar funkcije nabavke; i poboljanje i koritenje mjera i indikatora rezultata za nabavku.
3.1.5.3 Kljuni faktori uspjeha Kljuni faktori uspjeha koji karakteriu uspjene organizacije za nabavku ukljuuju: KLJUNI FAKOR USPJEHA Jasna strategija nabavke KARAKTERISTIKE Proaktivni pristup Koordinacija dokumentirano s tim se slae visoka uprava redovno se pregleda instrument za voenje promjena kratke jednostavne izjave misije monitoring i kontrola praksi i operacija jasna definicija uloga i dunosti identifikacija mogunosti formulacija strategija mjerenje rezultata planiranje podjela dunosti program revizije obuka osoblja i razvojne strategije edukacija korisnika vanjski izvori relevatnog specijalistikog znanja prisutnost perspektive nabavki u odlukama o politici savjet u postavci budeta savjet u vezi sa potencijalnim eksternim ugovaranjem aktivno i otvoreno partnerstvo sa viom upravom i korisnicima poetna konsultacija sa korisnicima agregacija troenja irenje znanja i strunosti efektivno planiranje efikasna upotreba sredstava prioritiziranje koncentracija na nabavke koje imaju veliku vrijednost, koje su strateke ili osjetljive rasporeivanje
Efektivna kontrola uprave i informacioni sistemi
Razvoj strunosti Uloga u korporativnom upravljanju
Fokusirani napori
23
3.1.6
Proces organizacijskog razvoja
Proces organizacijskog razvoja treba posmatrati unutar okvirnog sistema, identifikujui kljune elemente sistema po njihovom odgovarajuem redoslijedu. U osnovi, proces za organizacijski razvoj e ukljuivati pet koraka: Analizu; Postavljanje cilja; Dizajn; Implementaciju; Povratnu informaciju i ocjenu .
3.1.6.1 Analiza Ukljuuje procjenu prisutnih problema koje organizacija za nabavke u ima u postizanju rezultata, u odnosu na kljune kriterije uspjeha, imajui u vidu ciljeve politike, strategije, ogranienja u sredstvima, informacije, komunikaciju i procese donoenja odluka, strukturalno i funkcionalo ureenje i njihovu efikasnost, kao i kritinu potrebu da se implementiraju inovacije i informacijska tehnologija. 3.1.6.2 Postavljanje cilja Ovaj korak ukljuuje formulaciju usavrenih ciljeva dostignua uprave i njihove indikatore koji se objektivno mogu provjeriti. 3.1.6.3 Nacrt Ovdje su sistemi, postupci i strategije intervencije kreirani kako bi se ostvarili ciljevi uprave. 3.1.6.4 Implementacija Nakon nacrta sistema moraju se razmotriti strategije za implementaciju ukljuujui neophodni budet sredstava i vremenske rasporede. 3.1.6.5 Povratna informacija i ocjena Posljednji, ali jednako vaan element u sistemu jeste da se osigura da efektivni mehanizam bude postavljen na mjesto kako bi vrio monitoring i ocjenu ostvarenja specifinih ciljeva plana organizacije za nabavke, pri tom osiguravajui da se oekivani rezultati prate i postiu prema planu.
24
3.2
Metode javnih nabavki
3.2.1. Uvod i ciljevi Ovaj modul namijenjen je poveanju svjesnosti o razliitim postupcima koji sainjavaju proces nabavki. On objanjava Ciklus nabavki koji predstavlja niz dogaaja koji se odvijaju tokom napredovanja aktivnosti nabavke. On takoer poredi metodologije nabavki razliitih meunarodnih tijela, npr. EU, UNCITRAL, itd. 3.2.2. Ciklus nabavki 3.2.2.1 Ciklus nabavki/Lanac nabavki Nabavka roba, usluga ili radova osim za najjednostavnije stavke je dugotrajan proces od identifikacije potrebe do prijema i prihvatanja isporuke roba, izvrenja usluge ili zavretka velikih projekata. Na ovaj proces esto se odnosi izraz Ciklus nabavki, ili naroito u sluaju nabavke roba, Lanac nabavki. 3.2.2.2 Karike u lancu Faze u ovom procesu - ili "karike" u lancu za veinu nabavki prikazane su dijagramima na slikama 1 i 2. Slika 1: Ciklus nabavke
25
Lanac nabavke (robe)
26
3.2.3
Metode nabavki
3.2.3.1 Nadmetanje (konkurentsko prikupljanje ponuda) kao izabrani put Nadmetanje je proces koji, po svoj prilici, maksimalno pojaava ekonomiju i efikasnost. Za sve, izuzev one najmanje kupovine, ili ako postoje prevladavajui razlozi da se to ne uradi, nadmetanje treba biti izabrani put za sve nabavke. 3.2.3.2 Preferencijalni tretman za otvoreni tender Preferencijalni tretman za otvoreno konkurentsko prikupljanje ponuda podran je drugim ciljevima politika nabavki. Otvorenost eliminira tendencije ka favoriziranju. lanstvom u organizaciji poput Evropske unije, ili potpisivanjem sporazuma kao to je Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o nabavkama, vladi se nameu obaveze da postupa otvoreno. UNCITRAL Model zakona takoer preporuuje otvoreni tender kao prvenstvenu metodu nabavki roba i graevinskih radova. 3.2.3.3 Nedostaci otvorenog tendera Otvoreni tender ima svoje nedostatke i nije uvijek najomiljenija metoda meu zvaninicima u oblasti nabavki. Primjeeni su sljedei nedostaci: trai vrijeme i trud; zahtijeva strogo potivanje postavljenih postupaka; pretpostavlja se da ugovorni organ moe, i da e, predoiti kompletan set tenderske dokumentacije, ukljuujui jasne tehnike specifikacije; ograniava slobodu kupca; ne prua podrku izgradnji dugoronih odnosa; i ne spaja se lako sa elektronskom meusobnom razmjenom podataka.
Iz ovih razloga, reim javnih nabavki u zemljama i organizacijama e se, po svoj prilici, razvijati tokom vremena i prilagoditi promjenama u tehnologiji i sloenosti ugovornog organa o kojem je rije. 3.2.4 Svrhe nadmetanja
3.2.4.1 Glavne svrhe nadmetanja Glavne svrhe nadmetanja mogu se opisati kako slijede: demonstrira redovno ispitivanje trita roba; da izbjegne kritike zbog pasivnosti u odlukama o kupovini; da provjeri konkurentnost postojeih dobavljaa; da prui priliku novim dobavljaima; da pribavi nove ideje/proizvode/usluge; da odgovori na zahtjeve transparentnosti i odgovornosti ; i da je u skladu sa zakonskim zahtjevima.
27
3.2.4.2 Preduslovi za nadmetanje Prevladavajui uslovi za nadmetanje su: efikasna sredstva za objavljivanje mogunosti za podnoenje ponuda; predvianja postupaka; specifikacije koje su jasne i koje izbjegavaju iskljuivo pravo snabdjevanja;i predkvalificirani dobavljai; jasni i objektivni kriteriji za ocjenu; paket s ponudom koji ukljuuje uslove ugovora i kriterije za ocjenu; jasno definiran proces postupanja u kupovini; i plan i strategiju kupovine.
3.2.4.3 Stav dobavljaa u pogledu nadmetanja Profesionalni, efikasni i kokurentni dobavljai e srdano doekati proces nadmetanja zato to: 3.2.5 im to prua mogunost da prodaju; mogu pokazati svoju efikasnost i kvalitet svog proizvoda ili usluge; mogu dobiti novi posao; mogu demonstrirati svoju konkurentnost; i zato to mogu navesti klijenta kao taku za davanje preporuka. Ogranieni tender
3.2.5.1 Izuzeci za otvoreni tender Iako je ope pravilo da se koristi otvoreni tender i iako postoji preferencijalni tretman za otvoreno konkurentsko prikupljanje ponuda, nijedno pravilo nije bez izuzetka, pa ni otvoreni tender nije uvijek najefikasniji metod nabavki. 3.2.5.2 Ogranieni tender Metod koji je najblii otvorenom tenderu, iako uvodi element ogranienja, jeste ogranieni tender, na koji se odnosi situacija (a) gdje je vrijednost ugovora tako mala da bi provoenje otvorenog, pa ak i ogranienog tenderskog postupka predstavljalo neefikasnu upotrebu sredstava ugovornog organa. Ovi tipovi ugovora su skoro uvijek za nabavku roba, nego li usluga i radova. gdje je traeni proizvod u vlasnitvu jednog ili malog broja dobavljaa. Meutim, ugovorni organi trebaju biti veoma sigurni da ne postoji drugi proizvod koji bi zadovoljio njihove potrebe.U stvari, veoma je malo primjera kod kojih zaista ne postoji nikakav alternativni proizvod ili dobavlja koji ne bi bio prihvatljiv.
(b)
28
3.2.5.3 Prednosti ogranienog tendera Glavna prednost ogranienog postupka je u tome to moe poveati efikasnost aktivnosti nabavke time to u ranoj fazi eliminira kompanije ija je namjera da podnesu ponude bezvrijedna i koje su oigledno pogreno razumjele prirodu zahtjeva. To dozvoljava ugovornom organu da svoje napore koncentrira na one kompanije koje imaju stvarnu ansu da dobiju ugovor. 3.2.5.4 Objavljivanje Preduslov za ogranieni tender jeste oglaavanje zahtjeva, u kojem su sadrani jasni kriteriji koje kompanija mora ispuniti da bi imala pravo da primi poziv za ponude. Takvi kriteriji mogu ukljuivati: 3.2.6 finansijski poloaj kompanije; koje dravne ili meunarodne standarde kvaliteta kompanija ispunjava (ISO 9000 itd.); evidenciju o uspjenosti u dobavljanju slinih proizvoda ili usluga; i njene usluge nakon prodaje i procedure za podrku. Snabdijevanje iz jednog izvora
3.2.6.1 Nema mogunosti za nadmetanje Veina meunarodnih i dravnih sistema prepoznaje da postoje situacije kada ugovorni organ smatra da se nalazi u pozicijiu kojoj je mogunost za nadmetanje mala ili ne postoji. U osnovi postoje dva glavna razloga da se dozvoli snabdijevanje iz jednog izvora. 3.2.6.2 Razlozi za dozvoljavanje snabdijevanja iz jednog izvora (a) kada je vrijednost ugovora toliko mala da bi provoenje otvorenog, pa ak i ogranienog tenderskog postupka, predstavljalo neefikasnu upotrebu sredstava ugovornog organa. Ovi tipovi ugovora su skoro uvijek za nabavku roba, a ne radova ili usluga. gdje je traeni proizvod u vlasnitvu jednog ili malog broja dobavljaa. Meutim, ugovorni organi trebaju biti veoma sigurni da ne postoji nikakav drugi proizvod koji bi zadovoljio njihove potrebe.U stvari, veoma je malo primjera gdje zaista ne postoji nikakav alternativni proizvod ili dobavlja koji ne bi bio prihvatljiv. Ostali razlozi kojima se moe opravdati snabdijevanje iz jednog izvora e ukljuiti: kada nema odziva na obavijest ili poziv za ponude. Ovo, ipak, moe ukazivati na mogui problem u pogledu specifikacija koje moda mogu obeshrabriti ponuae zato to su isuvie komplikovane, nejasne ili neodreene. sluajevi ekstremne hitnosti takoer se mogu koristiti za opravdanje snabdijevanja iz jednog izvora, ali je vano da se ugovorni organ uvjeri da je hitnost realna, a ne samo pitanje nedostatka planiranja koje se tie korisnika proizvoda ili usluge;
(b)
(c)
29
malu dopunu bilo vremena ili koliine - za ugovor koji je osvojen u nadmetanju i gdje provoenje novog tendera za malo poveanje ne bi bilo ekonomino; naknadni graevinski radovi pod uslovima slinim onima gore navedenim; i razvoj prototipa, ili slino istraivanje i eksperimenti.
3.2.7
Pregovaraki postupci
3.2.7.1 Potreba da se koristi tehniki i intelektualni kapacitet dobavljaa Veina reima za nabavku priznaje da e ugovorni organi povremeno trebati da koriste tehnike i intelektualne kapacitete poslovne zajednice u definiranju najboljeg pristupa za ispunjenje odreene potrebe. Ovo je osobito tano za nabavku roba ili usluga u oblastima koje se brzo razvijaju kao to informacijske tehnologije, oprema za vojnu odbranu, sistemi zatite okolia i razne vrste intelektualnih i konsultantskih usluga. . 3.2.7.2 Opravdanje za izuzee od otvorenog postupka Pristup izuzea od otvorenog postupka se u ovim situacijama opravdava: nedostatkom openito dostupnog znanja o stanju u nekoj struci u dotinoj oblasti; potrebom da se kompenziraju ponuai za to to su se trudili da proue problem ugovornog organa, ulaui know-how pristup u pronalaenju i predlaganju pogodnog rjeenja za taj problem; potrebom da se dozvoli element diskusije, a takoer i pregovoranje izmeu ugovornog organa i ponuaa, nakon to se podnesu poetne ponude.
3.2.7.3 Definicija "pregovarakog postupka" Termin "pregovaraki postupak" se koristi za opis onih situacija u kojima za ugovorni organ postoji opravdanje da odstupi od zvaninog tenderskog postupka i umjesto toga izabere metod koji mu doputa da: uputi pozive za prijedloge od odabrane grupe ponuaa; vodi razgovore sa ponuaima u vezi sa njihovim prijedlozima; uzme u obzir elemente takvih prijedloga u definiranju konanih specifikacija; i prui anse ponuaima sa tehniki prihvatljivim prijedlozima da daju najpovoljniju i konanu ponudu koja se zasniva konanoj specifikaciji.
3.2.7.4 Pristupi organizacija Pristupi glavnih organizacija ukljuenih u razvijanje zakonodavstva u oblasti nabavki i najbolje prakse saeti su u sljedeim pasusima.
30
3.2.7.4.1
UNCITRAL
UNCITRAL Model zakona podrava ideju koritenja Zahtjeva za prijedloge pregovaraki postupak kada:
"kada za ugovorni organ nije mogue da formulira detaljne specifikacije"

Model zakona posebno preporuuje postupak zahtjeva za prijedloge u nabavci usluga. Meutim, ne moe se rei da su kriteriji za upotrebu ovog metoda, kao i njegovih tanih procedura, ostvarili univerzalnu prihvaenost. 3.2.7.4.2 Evropska unija
U okruenju Evropske unije, upotreba pregovarakih postupaka je strogo ograniena u sluajevima nabavke roba i radova, dok u sluaju nabavke usluga ima liberalniji tretman. Da bi se uzeli u obzir specijalni aspekti ove vrste nabavki, naroito za intelektualni tip usluga, Direktive o nabavci usluga prepoznaju potrebu za fleksibilnou u nabavci usluga. Ovo prepoznavanje pokazuje se u tome to Direktive dijele usluge na dva dijela, koji su poznati kao Dio A (ili Prioritetne) usluge koje u potpunosti podlijeu strogim mjerama Direktiva za nabavku usluga, i Dio B (ili Ostale) koje podlijeu obavezi samo za koritenje standarda EU i obavijesti o dodjeli ugovora. 3.2.7.4.3 Izuzee od primjene postupaka iz Direktiva
Neke usluge se u potpunosti izuzimaju od primjene postupaka iz Direktiva. Postupci i Modul o ugovaranju usluga sadre sve detalje u vezi sa uslugama koje su izuzete, te one koje se nalaze na listama Dio A i Dio B. 3.2.7.4.4 Izbor postupka nabavke
Direktive EC o nabavci usluga daju veliku slobodu ugovornom organu u izboru postupka nabavke, ak i u sluaju kada se radi o Dio A uslugama. Dokle god se postupak zapoinje na osnovu objavljenog obavjetenja, ogranieni postupak moe se koristiti bez ikakvog posebnog opravdanja. 3.2.7.4.5 Kriteriji dodjele
Kriteriji dodjele mogu spadati u onu grupu koja u obzir uzima tehniku vrijednost, estetske i funkcionalne osobine i druge aspekte te vrste. 3.2.7.5 Meunarodne finansijske institucije 3.2.7.5.1 Svjetska banka
U kontekstu zajmova i grantova od meunarodnih finansijskih agencija, u nabavci usluga takoer se slijede postupci koji se razlikuju od onih za nabavku roba i radova. Svjetska banka ima u potpunosti razliit skup postupaka za izbor konsultanata, koji je predoen u letku pod naslovom:
"Odabir i angaovanje konsultanata od strane zajmoprimalaca Svjetske banke (januar, 1997.godine).
31
Banka smatra da razmatranje kvaliteta treba biti najvaniji faktor u izboru konsultanata, a cijene se obino kreu od 10 do 20%, ili do 30% kod jednostavnih i rutinskih zadataka ("QCBS" Metoda odabira na osnovu kvaliteta i troka). Za sloene zadatke ne bi trebalo traiti da se navode cijene u prvoj fazi, kada se razmatraju samo tehnike ponude. Konsultant sa najboljim rezultatima u ocjeni kvaliteta ("QBS" Metoda odabira na osnovu kvaliteta) tada trai navoenje cijena. 3.2.7.5.2 Smjernice Svjetske banke
Prema smjernicama Banke, kriteriji za odabir moraju se zasnivati na: 3.2.8 na kompetentnosti i iskustvu kompanije; na sposobnosti osoblja da mu se dodijele zadaci; kvalitetu prijedloga; i na cijeni. Postupci Svjetske banke i UNCITRAL-a
3.2.8.1 Svjetska banka Kao to je gore opisano, Svjetska banka se nalazi na prvoj liniji razvoja postupaka u nabavkama preko 50 godina. Smjernice za nabavke koje je izdala Banka sadre set pravila za meunarodno nadmetanje koje su opeprihvaene od strane drugih finansijskih insitucija i zemalja irom svijeta POSTUPCI SVJETSKE BANKE
METODA KADA SE KORISTI Preko dogovorenih vrijednosnih razreda Male vrijednosti Malo dobavljaa Drugi izuzetni razlozi Pod O razredom, ako je dravni zakon prihvatljiv za Banku Standardne stavke, male vrijednosti Kao UNCITRAL-ov jedan izvor GLAVNE ODLIKE Detaljno izloene u Smjernicama za nabavke i Standardnim tenderskim dokumentima ICB, osim oglaavanja
ICB (International Competitive Bidding) Meunarodno nadmetanje LIB (Limited International Bidding) Ogranieno meunarodno prikupljanje ponuda NCB (National Competitive Bidding) Dravno nadmetanje Kupovina (meunarodna ili dravna) Direktno ugovaranje Vlastiti rad Zahtjevi za prijedloge: a) QCBS metoda b) QBS metoda
Dravni zakon o nabavkama Kao zahtjev UNCITRAL-a za
navoenje cijena
snabdijevanja
Nema postupka Izvrenje od strane sopstvenog osoblja projektne agencije Postupak dvije koverte: a) tehnika vrijednost prije cijene b) tehniki prijedlozi se prvi razmatraju a jedino se otvara finansijski prijedlog najboljeg kvaliteta
Za male i ratrkane radove Za konsultantske usluge
32
Napomena: Sporazumi Svjetske banke o zajmovima e odrediti vrijednost ugovora iznad
kojih se moraju slijediti ICB postupci. Ti sporazumi e takoer odrediti ostale postupke prihvatljive pod okolnostima koje se odnose na prirodu i vrijednost ugovora. Odabir konsultanata odvija se po odvojenim procedurama
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) u svom dokumentu Politike i pravila nabavki obrazlae skup postupaka za djelovanje javnog sektora, koja se, u sutini slau sa onima Svjetske banke. 3.2.8.2 UNCITRAL Rad UNCITRAL-a na podruju javnih nabavki, takoer opisan u Modulu 1, dostigao je najviu taku izradom Modela Zakona o nabavci roba, gradnje i usluga. POSTUPCI UNCITRAL-a
METOD KADA SE KORISTI Ukoliko drugi postupci nisu dozvoljeni Dostupno od nekoliko; mala vrijednost Izuzeci slini kao za EU GLAVNE ODLIKE
Tender Ogranieni tender Tenderska procedura u dvije faze
Poglavlje III (lanovi 23-36) Poglavlje III osim oglaavanja

Faza /: Prijedlozi za ispunjavanje "otvorene" specifikacije- o tome se moe pregovarati Faza //: Tenderi za jedan set specifikacija "Obavjetenje o mogunosti za podnoenje prijedloga Prvenstveno tehniki kriteriji i kriteriji kvaliteta Mogunost za pregovaranje,nakon koje slijedi "BAFO" (najpovoljnija i konana ponuda) Konkurencija unutar "dovoljnog broja" Zasnovano na kompletnoj dokumentaciji Povjerljivi pregovori "BAFO" (najpovoljnija i konana ponuda) Trai se navoenje najmanje tri cijene Pojednostavljene specifikacije; nema tenderske dokumentacije Samo jedna cijena od svakog Dodjeljuje se ponudi s najniom cijenom Nema procedure
pregovaraki postupak
Zahtjev za prijedloge
Izuzeci slini kao za EU Takoer se koristi za robe po specijalnim odredbama u
pregovaraki postupak Poglavlju IV
Konkurentski pregovori
Izuzeci slini kao za EU
pregovaraki postupak
Zahtjev za navoenje cijena
Mala vrijednost, standardne stavke
Nabavka iz jednog izvora
Samo jedan izvor je dostupan Hitna potreba Dopune u ugovoru Potreban prvobitni izvor Istraivanje -Dravna sigurnost
33
Napomen o UNCITRAL-ovim postupcima nabavke : u
fusnoti za Model zakona naglaeno je da drave ne mogu izabrati da ugrade sve gore navedene metode, ve da u obzir uzmu Model kao neto to im prua meni sa opcijama sa kojeg e izabrati metode koje najvie odgovaraju nihovim potrebama, uvijek dajui prednost otvorenom tenderu. Svjetska banka openito preporuuje da se ne koristi metoda konkurentskog pregovaranja opisanog od strane UNCITRAL-a.
Planiranje nabavki Uvod
3.3 3.3.1
Proces nabavki jeste imenovanje provajdera/pruaoca da zadovolji specifinu potrebu uz dobijanje najbolje vrijednosti za rjeenje u vidu novca. Poinje identifikacijom potrebe i planiranjem procesa, a nastavlja se sve dok robe ili usluge ne budu isporuene i izvrene na zadovoljavajui nain. Prva faza svakog procesa jeste planiranje tog procesa tako da se predvide sve prepreke i plan postavi na pravi nain kako bi se one prevazile, tako da rezultat procesa zadovoljava potrebe svih ukljuenih strana. 3.3.2 Glavni akteri u nabavci
Akteri koji imaju glavnu ulogu u nabavci su obino: o o o krajnji korisnik (ili klijent) nosilac budeta kupac/slubeno lice ovlateno nabavke koji identificira i specificira potrebu; koji odobrava i finansira kupovinu; koji zadovoljava potrebu koritenjem najboljeg rjeenja za nabavku koje je dozvoljeno prema vaeim pravilima.
za
Bliska saradnja izmeu svih aktera je bitna za ostvarivanje uspjene kupovine. 3.3.3 Predvianje
3.3.3.1 Ciljevi postupka predvianja Gdjegod je mogue, prije poetka finansijske godine, ovlateno lice za nabavke treba da zajedno sa kljunim klijentima i nosiocima bueta (koji naravno, mogu biti isti ljudi), saini pregled njihovih zahtjeva za narednu godinu. Glavni ciljevi takvog pregleda treba da identificiraju: mogunosti za racionalizaciju zahtjeva i smanjenje nepotrebne raznolikosti u asortimanu koritenih proizvoda; opseg za konsolidaciju zahtjeva u ugovor s isporukama/koliinama u opciji kupca ili okvirne sporazume; nove ili specijalne zahtjeve za koje e biti potrebno dodatno znanje o tritu roba ili razgovori sa buduim dobavljaima; znaajne promjene na nivoima zahtjeva za odreene stavke koje su ve obuhvaene UN Development Business ili okvirnim sporazumima; zahtjevi koji e, zbog njihove vrijednosti, zahtijevati upotrebu zakonski definiranog postupka nabavke.
34
3.3.3.2 Redovni pregledi Iako je poetak finansijske godine vaan period za takav pregled, moe biti neophodno da se pregledi provode redovno tokom godine. 3.3.3.3 Izrada plana nabavki Sveobuhvatni plan nabavki za odjel, ili za pojedinane projekte, trebae podijeliti projekat na pojedinane pakete nabavki i osigurati da se svi paketi zavre do odgovarajueg krajnjeg roka. Za izradu plana nabavki za pojedinani paket nabavki bie potrebno sljedee: Taan opis koliine i kvaliteta zahtijeva, te zahtjeve u vezi sa isporukom; Istraivanje trita kako bi se odredilo polje djelovanja konkurencije, ukljuujui postojanje pogodnih dobavljaa; Odluivanje o strategiji nabavki; Priprema tenderske dokumentacije: tehnike specifikacije, kriteriji za ocjenu, zahtjevi za kvalifikaciju; Samo provoenje procesa nabavki: obavjetavanje, distribucija tenderske dokumentacije, ocjena ponuda, dodjela ugovora (jednog ili vie), voenje ugovora.
3.3.3.4 Preliminarni koraci Do trenutka kada se zapone formalni postupak, nosioci budeta moda ve budu dobili prilinu pomo od ovlatenog lica za nabavke i ve budu poduzeli neke kljune korake. On ili ona su: Identificirali i specificirali potrebu; Procijenili trokove; Pripremili poslovni sluaj sa izloenim trokovima i koristi od projekta; Su odobrili potronju sredstava.
3.3.3.5 Projektni odbor U nekim sluajevima osnovae se zvanini odbor ili radna grupa kako bi upravljali procesom. Ovlateno lice za nabavke treba biti ukljueno od najranijih faza kako bi pruilo savjete o, inter alia, strategiji, vremenskim rokovima, tenderskoj dokumentaciji i ugovoru s dobavljaem. 3.3.4. Davanje obavjetenja unaprijed 3.3.4.1 Zakonodavni zahtjevi Zakonodavstvo u oblasti nabavki pod kojim zemlja provodi operacije, obino trai da se obavjetenja o zahtjevima daju unaprijed. Direktive Evropske zajednice predviaju sistem Prethodnog obavjetenja o nabavci (PIN) koje se mora izdati na poetku finansijske godine za robe i usluge i za svaki projekat radova, i mora se obezbijediti primjer plana za PIN. Svjetska banka zahtijeva da se ope obavjetenje o nabavci objavi najmanje osam sedmica prije nego to se distribuiraju bilo kakvi tenderski ili predkvalifikacijski dokumenti.
35
3.3.4.2 Usluge informiranja Veina meunarodnih finansijskih institucija i vlada imaju usluge informiranja koje su namijenjene irenju informacija o sveukupnim planovima nabavki i mogunostima za dostavljanje ponuda. Naprimjer, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva mjeseno objavljuje (uz dopune koje se rade svake dvije sedmice) dokument pod nazivom Mogunosti koje daje vlada u kojem se istovremeno daju sve obavijesti o ugovoru koje su objavljene u Slubenom glasniku EU. Takoer su dati i oglasi za nabavke za koje moe biti korisno oglaavanje u veem obimu, iako za njih nije potrebno da budu objavljene u Slubenom glasniku. U istu svrhu, meunarodne agencije kao to je Svjetska banka, Regionalne razvojne banke i Evropske banka za rekonstrukciju i razvoj koriste UN Development Business UN Razvoj poslovanja, dvosedmini vodi za mogunosti konsultacija, ugovaranja i dobavljanja irom
svijeta.
3.3.4.3 Ostala sredstva oglaavanja Trgovinske publikacije, finansijski asopisi, lokalne i dravne novine su takoer izvori oglaavanja. Ipak, treba napomenuti da, pod Direktivama EU, nije dozvoljeno objaviti zahtjev u dravnim novinama ili nekom drugom mediju prije nego to se obavijest poalje na objavu u Slubenom glasniku EU. 3.3.5 Preliminarne faze
3.3.5.1 Glavni zahtjev U preliminarnim fazama najvanije je: (a) ne obavezivati se ni na koji nain, ne davati ikakva obeanja ili jamstvo dobavljau u pogledu bilo kojeg aspekta nabavke, mora se jasno staviti do znanja svakom dobavljau o kojem se rade preliminarna ispitivanja, da je ovo bez obavezivanja i da on ne mora nuno biti pozvan na tender ako i kada za to bude vrijeme; ne dozvoliti nijednom dobavljau da prui pomo u preliminarnom radu do te mjere da to sprjeava pravednu konkurenciju.
(b)
3.3.5.2 Zahtjev za kupovinu U mnogim sistemima nabavki koristi se obrazac Zahtjeva za kupovinu (Request to purchase RTP) da bi se zvanino zapoeo proces nabavke. Od korisnikih organizacija moe se zahtijevati da jedinici za nabavku pribave uzorke potpisa onih koji su ovlateni za odobrenje zahtjeva za kupovinu (RTP), tako da se moe uraditi provjera kako bi se osigurala odobrenja bona fide. Ako se nosilac budeta bude konsultirao sa ovlatenim licem za nabavku u toku preliminarne faze, onda e to lice ve biti upoznato sa svim ili nekim aspektima potreba koje obuhvaa RTP; ali e nabavka obino biti neto to je sasvim novo za ovlateno lice za nabavku. Po prijemu zahtjeva za kupovinu, ovlateno lice za nabavku treba da provjeri da: su date sve potrebne informacije; i da je finansijsko ovlatenje dato od strane ovlatene osobe.
36
3.3.5.3 Prva razmatranja Prva razmatranja lica ovlatenog za nabavku biti e: da li nosilac budeta potvrdio da je odobreno odgovarajue finansijsko ovlatenje; da li je jasno ta se eli (npr. da li je specifikacija pogodna da se s njom izie na trite?); da je specifikacija u najveoj moguoj mjeri specifikacija izvrenja posla, te da ne sadri nepotrebne detalje, ime ograniava konkurenciju; da li je jasno ko je klijent i gdje i kada zahtjev treba biti sporuen; da li se potreba moe zadovoljiti iz postojee zalihe ili kroz postojee okvirne sporazume ili ugovore s isporukama/koliinama u opciji kupca; koji zakonski zahtjevi u primjenjivi kod pojedine nabavke; da se slijedi postupak nabavke; potencijalni dobavljai i kakvo e istraivanje trita biti neophodno; da obavijesti nosioca budeta o bilo kakvim moguim vremenskim ogranienjima mogu tetno uticati na izvrenje nabavke i navede operativne i budetske probleme.
37
4. Pogled na europske integracije i konstitutivne principe prava Europske Zajednice Pravo unutranjeg trita EZ6
4.1 Uvod
Europska unija (EU) je meuvladina i nadnacionalna unija 25 europskih zemalja7, znanih kao zemlje-lanice. Europska unija je pod tim imenom osnovana 1992., Sporazumom o Europskoj uniji (Mastrihtski sporazum). Aktivnosti Europske unije pokrivaju razliita podruja javne politike, od zdravstvene i ekonomske politike do spoljnjih poslova i odbrane. Kljune aktivnosti EU su uspostavljanje i upravljanje jedinstvenog zajednikog trita koje obuhvata carinsku uniju, jedinstvenu valutu euro (usvojen u 12 od 25 zemalja lanica), zajedniku poljoprivrednu politiku (CAP), zajedniku trgovinsku politiku, politiku transporta i zajedniku ribolovnu politiku. Europska unija ima takozvanu stupnu strukturu. Oslanja se na tri stupa: 1. 2. 3. 4.2 4.2.1 Europska zajednica i Euratom - ovaj stup pokriva jedinstveno trite, carinsku uniju i gore pomenute politike. zajednika spoljna i sigurnosna politika (CFSP), saradnja u unutranjim poslovima i pravosuu (PJCC). Historija europske integracije8 Pravne osnove Sporazum o europskoj zajednici za ugalj i elik (ECSC), ili Pariki Sporazum, je potpisan 18. aprila 1951. i stupio je na snagu 25. jula 1952. Po prvi put, grupa zemalja se sloila da e raditi na integraciji. Sporazum je omoguio polaganje temelja Zajednice uspostavljanjem 'Najvieg Organa', Parlamentarne skuptine, Vijea ministara, Suda pravde i Savjetodavnog odbora. Sporazumi Europske Ekonomske Zajednice (EEC) i Europske zajednice za nuklearnu energiju (EAEC, inae poznat kao 'Euratom'), ili Rimski sporazumi, su potpisani 25. marta 1957. a na snagu su stupili 1. januara 1958. iako je EAEC Sporazum zakljuen na 50 godina (l. 97.), Rimski Sporazumi su zakljueni na 'neodreen period' (l. 240. Sporazuma EEC i l. 208. EAEC Sporazuma), to im daje skoro ustavni karakter. est zemalja osnivaa su bile Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Luksemburg i Holandija.
Zasnovano na Fact sheets on the European Union Europskog Parlamenta, 2004. i Collection of European Court of Justice judgments on public procurement pripremljene od strane EUPPP tima. Nakon uveavanja iz 2004-te; jo dvije zemlje Rumunija i Bugarska ekaju na pristupanje u 2007-oj. Zasnovano na Fact sheets
7 8
38
4.2.2
Ciljevi Izreene namjere osnivaa ECSC su bile da bi to trebala biti tek prva faza ka 'Europskoj Federaciji'. Zajedniko trite uglja i elika je trebalo biti eksperiment koji bi postepeno mogao biti proiren na ostale ekonomske sfere, kuliminirajui u 'politikoj' Europi. Cilj Europske Ekonomske Zajednice je bio uspostaviti zajedniko trite zasnovano na etiri slobode kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga, i postepeno sticanje ekonomskih politika. Cilj Euratoma je bio koordiniranje istraivakih programa za mirnodopsku upotrebu nuklearne energije, koja se ve praktikuje ili je u pripremi u Zemljama lanicama. Preambule tri Sporazuma otkrivaju jedinstvo svrhe koje se krije iza nastanka Zajednice, naroito, ubjeenje da zemlje Europe moraju raditi zajedno kako bi izgradile zajedniku budunost jer e im samo to omoguiti da kontroliraju svoju budunost. Glavni principi
4.2.3
Europske zajednice (ECSC, EEC i Euratom) su nastale iz postepenog procesa razmiljanja o Europi, ideji blisko povezanoj sa deavanjima koja su rasparavala kontinent. U osvit Drugog svjetskog rata, velike industrije, naroito industrija elika, su trebale reorganizaciju. Budunost Europe, ugroena sukobom istoka i zapada, lei u franko-germanskom pomirenju. 1. Apel Roberta Schumana, francuskog ministra spoljnih poslova, od 9. maja 1950., se moe smatrati za poetnu taku Zajednice. U to vrijeme, izbor uglja i elika je bio krajnje simbolian: ranih 1950-ih ugalj i elik su i dalje smatrani za vitalne industrije, osnovu dravne moi. Pored jasnih ekonomskih dobrobiti koje je trebalo donijeti, udruivanje francuskih i njemakih resursa je oznailo kraj antagonizma izmeu ove dvije zemlje. Devetog maja 1950. Robert Schuman je izjavio: 'Europa se nee izgraditi za jedan dan niti kao dio nekog velikog plana; izgradie se kroz praktina ostvarenja koja prije svega stvaraju pojam zajednike svrhe'. Na osnovu ovog principa su Francuska, Italija, Njemaka i zemlje Beneluxa potpisale Pariki Sporazum, ije su glavne take bile: (a) (b) (c) (d) 2. slobodno kretanje proizvoda i slobodan pristup izvorima proizvodnje; stalni nadzor trita kako bi se izbjegli poremeaji koji bi mogli dovesti do uvoenja proizvodnih kvota; potovanje pravila natjecanja i transparentnosti cijena; podrka modernizaciji i preobraenju sektora uglja i elika.
Napori da se, nakon propasti EDC-a, ponovo oivi proces europske integracije su uzeli oblik posebnih prijedloga na Mesinskoj konferenciji ( u junu 1955.) po pitanju carinske unije i nuklearne energije. Kuliminirali su potpisivanjem EEC i EAEC Sporazuma. (a) Odredbe EEC Sporazuma su obuhvatale: Ukidanje carinskih dadbina meu Zemljama lanicama; Uspostavljanje spoljne Zajednike Carinske Tarife; Uvoenje zajednike politike za poljoprivredu i transport; Stvaranje Europskog Socijalnog Fonda; Osnivanje Europske Investicione Banke; Razvoj prisnijh odnosa meu Zemljama lanicama.
39
(b)
Sa ciljem ostvarivanja ovih ciljeva, u Sporazumu EEC su izneeni vodei principi i definiran je okvir za legislativne aktivnosti institucija Zajednice. One su ukljuivale zajednike politike: zajedniku poljoprivrednu politiku (lanovi 38. do 43.), politiku transporta (lanovi 74. i 75.) i zajedniku komercijalnu politiku (lanovi 110. do 113.). Zajedniko trite je trebalo omoguiti slobodno kretanje roba i mobilnost faktora proizvodnje (slobodno kretanje radnika i firmi, slobodu pruanja usluga i slobodno kretanje kapitala).
(c)
U Sporazumu Euratom su izneeni krajnje ambiciozni ciljevi, ukljuujui i 'brzo uspostavljanje i rast nuklearnih industrija'. Meutim, zbog kompleksne i delikatne prirode nuklearnog sektora, koji se tie vitalnih interesa Zemalja lanica (odbrana i nacionalna samostalnost) Euratom Sporazum je morao smanjiti svoje ambicije.
3.
Sporazum o odreenim zajednikim institucijama, koji je potpisan i stavljen na snagu u isto vrijeme kao i Rimski sporazumi, navodi da bi Parlament i Sud pravde bili zajednike institucije. Jedino je bilo preostalo da se uredi broj 'izvrnih' lica, i time je 9. aprila 1965. sporazum dovrio unifikaciju institucija. Od tada ka ovamo, EEC je postala prominentnija od ECSC i EAEC (sektorske Zajednice). Predstavljala je trijumf za ope svrhe i institucije EEC nad dvije uporedno postojee sektorske organizacije. Uveavanje
4.2.4
Zajednica je u meuvremenu rasla. UK se pridruila 1-og januara 1973., zajedno sa Danskom i Irskom; norveani su na referendumu glasali protiv pristupanja. Grka je postala lanica 1981.; Portugal i panija su se pridruili 1986. Tokom 1995. prikljuile su se jo tri zemje: vedska, Austrija i Finska. Godine 2004. Europska unija se uveala pridruivanjem 10 novih zemalja: Kipar, eka Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija. Bugarska i Rumunija e se pridruiti 2007. ili 2008. a Turska i Hrvatska su trenutno u pregovorima oko lanstva. 4.3 Struktura Unije9
Europska unija je zasnovana na Europskim zajednicama i podrana je politikama i oblicima saradnje koji su obezbijeeni Sporazmom o Europskoj uniji. Ima jedistvenu institucijsku strukturu koja sadri Europski savjet, Europski parlament, Vijee, Komisiju, Sud pravde i Revizorski sud. Zadatak Europskog savjeta je da definira ope politike smjernice. Parlament, Vijee, Komisija Sud pravde i Revizorski sud (striktno govorei jedine institucije Zajednice) upranjavaju svoje ovlasti u skladu sa Sporazumima. Vijeu, Komisiji i Parlamentu pomau Privredni i Socijalni Komitet i Regionalni Komitet, od kojih oba imaju savjetodavne ovlasti. Europski sistem centralnih banaka, europska centralna banka i europska investiciona banka su postavljene po odredbama Sporazuma.
Zasnovano na Fact sheets
40
4.4
Snage Unije10
Unija se obino opisuje kao zasnovana na tri stuba. Prvi stub sadri Europske Zajednice, pruajui okvir unutar kojeg Zemlje lanice, kroz institucije Zajednice, mogu praktikovati svoju suverenost u poljima pokrivenim Sporazumima. Drugi stub je zajednika spoljna i sigurnosna politika izneena u Poglavlju V Sporazuma Europske unije. Trei stub je sudska i policijska saradnja po kriminalnim pitanjima izneena u Poglavlju VI Sporazuma Europske unije.
Poglavlja V i VI se bave meudravnom saradnjom zasnovanom na zajednikim institucijama, sa odreenim nadnacionalnim karakteristikama poput pratee Komisije i savjetodavnog Parlamenta. (a) Europska zajednica (prvi stub)
Zadatak Zajednice je da unutar Zajednice promovira harmonian, uravnoteen i odriv razvoj ekonomskih aktivnosti, visok nivo zaposlenosti i socijalne zatite, jednakost polova, odriv rast bez inflacije, visok nivo kompetitivnosti i ujednaenost ekonomije, visok nivo zatite okolia, porast u ivotnom standardu i kvalitetu ivota, ekonomska i socijalna kohezija i solidarnost meu Zemljama lanicama. Zajednica tei ovim ciljevima, u skladu sa svojim mogunostima, tako to uspostavlja zajedniko trite i za to vezane mjere navedene u lanu 3. Sporazuma EZ kao i pokretanjem ekonomske i jednovalutne politike iz lana 4. Aktivnosti Zajednice moraju potovati princip proporcionalnosti i, u poljima koja ne spadaju u njegovu posebnu nadlenost, princip subsidiarnosti (lan 5 EZ). (b) Zajednika spoljna i sigurnosna politika (CFSP) (drugi stub)
Unija ima zadatak da, pomou meuvladinih metoda, definira i implementira zajedniku spoljnu i sigurnosnu politiku. U duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti, Zemlje lanice moraju aktivno i bezrezervno podravati ovu politiku. Njeni zadaci su: i) ii) iii) da titi zajednike vrijednosti, fundamentalne interese, nezavisnost i integritet Unije, u skladu sa principima Povelje Ujedinjenih nacija; da na sve naine ojaa bezbjednost Unije; da ouva mir i pojaa nacionalnu sigurnost u skladu sa principima Povelje Ujedinjenih nacija kao i principima Helsinkog Finalnog zakona i ciljevima Parike Povelje, ukljuujui principe koji se odnose na spoljne granice; da promovira meunarodnu saradnju; da razvije i ujedini demokratiju i vladavinu prava, i potovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.
iv) v)
10
Zasnovano na Fact sheets
41
(c)
sudska i policijska saradnja po kriminalnim pitanjima (JPCC) (trei stub)
Zadatak Unije je da razvije zajedniko djelovanje u ovim poljima pomou meuvladinih metoda kako bi se graanima pruio visok nivo sigurnosti na polju slobode, bezbjednosti i pravde. i) ii) iii) iv) v) vi) vii) Pokriva slijedea polja: pravila i sprovoenje kontrole prelaska spoljnjih granica Zajednice; borba protiv terorizma, tekih prestupa, krijumarenja droge i meunarodne pronevjere; sudska saradnja po kriminalnim i civilnim pitanjima; stvaranje Europskog policijskog ureda (Europol) sa sistemom razmjene informacija izmeu dravnih policijskih snaga; borba protiv nedozvoljene imigracije; zajednika politika azila.
4.5 4.5.1
Izvori i prava Zajednice i polje djelovanja11 Uvod
Termin Pravo Zajednice obuhvata pravila utkana u Sporazum EZ i zakone usvojene na njegovoj osnovi, onako kako se ona primjenjuju i tumae od strane dravnih sudova i ESP. Pravo Zajednice je nadreeno domaem pravu zemalja lanica12. Ovo pravilo je bilo izvedeno od strane samog Europskog Suda pravde (ESP) iz posebne prirode pravnog poretka Zajednice. Sudei po ESP, ukoliko dejstvo prava Zajednice varira od jedne do druge zemlje lanice, to moe ugroziti postizanje ciljeva navedenih u lanu 10. Sporazuma. Postoje sledei izvori prava Zajednice: primarna legilsativa: sporazumi na kojima se zasniva Europska Zajednica, Euratom i EU, sporazumi koji dopunjavaju te sporazume13 i sporazumi o pristupu, sekundarna legislativa: propisi14, direktive15, odluke16, preporuke i miljenja17 stvorene od strane institucija Unije u skladu sa sporazumima, odluke Europskog Suda pravde i Prvostepenog suda.
Pod stubovima 2 i 3 se usvajaju razni zakoni.
11 12 13 14
Zasnovano na Fact sheets i Collection Vidi presudu Europskog Suda pravde u sluaju 6/64 Costa v. Enel. Poput na primjer Amsterdamskog Sporazuma (1997) ili Sporazuma iz Nice (2001).
Propisi su u potpunosti obavezujui i direktno primjenjivi u svim zemljama lanicama (lan 249. Sporazuma EZ).
Direktive su obavezujue kako bi se postigao rezultat u svakoj zemlji lanici na koje se odnose (lan 249 Sporazuma EZ); one trebaju biti transponirane u pravno ureenje zemalja lanica (lan 249 Sporazuma EZ).
16 17
15
Odluke su obavezujue za zemlje lanice i pojedinca na koje se odnose (lan 249. Sporazuma EZ) Preporuke i miljenja nisu pravno obavezujue (lan 249. Sporazuma EZ).
42
Oblici djelovanja Zajednice po lanu 249 Sporazuma EZ (ECT) su propisi, direktive, odluke, preporuke i miljenja. To su nezavisni pravni instrumenti prava Zajednice, koji nisu u vezi sa pravnim instrumentima drave. Ove pravne akcije sa pravnim dejstvom mogu poduzeti relevantne institucije jedino ako su za to ovlatene odredbom Sporazuma (princip dodjele ovlatenja). Individualno pravno djelovanje (sa izuzetkom preporuka i miljenja, koji nemaju obavezujuu snagu) mora biti zasnovano na konkretnim odredbama Sporazuma (ukljuujui tzv. implicitna ovlatenja). Ukoliko dotino ovlatenje nije navedeno u Sporazumu, u odreenim okolnostima se moe osloniti na subsidijarno pravilo iz lana 308. ECT koje se odnosi na nadlenost. Lista pravnih djelovanja iz lana 249. nije potpuna; postoje, pored toga, razni oblici djelovanja, poput rezolucija, deklaracija, organizacijskih i unutranjih djelovanja, naimenovanja, ija struktura i pravni uinci proizilaze iz zasebnih odredbi Sporazuma ili sveukupnog konteksta prava otjelotvorenog Sporazumom. Dalje, pravni karakter mjere poduzete od strane institucije Zajednice ne zavisi od zvanine odreenosti ve od njenog predmeta i materijalnog sadraja. Bijele knjige, zelene knjige i programi djelovanja su takoer znaajni kao prethodnice usvajanju pravnih akata. Oko njih se obino slau institucije Zajednice kao vid promoviranja dugoronih ciljeva (npr. Bijela Knjiga o jedinstvenom tritu). 4.5.2 Razni pravni akti po sekundarnom pravu Zajednice
- Propisi Oni imaju opu primjenu, u potpunosti su obavezujui i direktno su primjenjivi u svim Zemljama lanicama. Kao 'zakoni Zajednice' propisi se u potpunosti moraju potovati od strane onih na koje se odnose (privatna lica, Zemlje lanice, institucije Zajednice). Propisi se direktno primjenjuju u svim Zemljama lanicam, bez potrebe da ih preuredi zakon drave, na osnovu toga to su objavljene u Slubenom glasniku Europske zajednice. Propisi slue da osiguraju jednoobraznu primjenu prava Zajednice u svim Zemljama lanicama. U isto vrijeme, propisi se direktno primjenjuju u svim Zemljama lanicama, nezahtijevajui da ih preuredi zakon te drave, na osnovu toga to su objavljeni u Slubenom glasniku Europske zajednice. Propisi osiguravaju jednoobraznu primjenu prava Zajednice u svim Zemljama lanicama. U isto vrijeme, sprjeavaju primjenu dravnih pravila ija sutina nije kompatibilna sa sa njihovom regulatornom svrhom. Dravni zakoni, propisi i administrativne odredbe su dopustive samo u onoj mjeri u kojoj je navedeno u propisima ili je na neki drugi nain neophodno za njihovu uspjenu implementaciju. Implementirajue odredbe drave ne moraju dopunjavati ili pojaavati polje i snagu djelovanja propisa (lan 10. ECT). - Direktive One su obavezujue, po rezultatu koji se namjerava postii, za Zemlje lanice na koje se odnose. Meutim, tim Zemljama lanicama je ostavljen izbor vida i naina postizanja svojih ciljeva. Direktive se mogu odnositi na pojedinane zemlje, na nekoliko ili na sve Zemlje lanice. Kako bi se osiguralo da e ciljevi navedeni u direktivama postati primjenjivi za pojedinane graane, potreban je akt o transpoziciji dravnih pravnih zvaninika, ime se dravno pravo prilagoava ciljevima navedenim u direktivama. Kada se direktiva uvrsti u dravno pravo, pojedinanim graanima su pravnim aktom data prava i obaveze. Kako su Zemlje lanice obavezane samo ciljevima navedenim u direktivama, posjeduju izvjesnu diskreciju u preoblikovanju direktiva u dravno pravo, uzimajui u obzir specifine okolnosti te drave. Transpozicija mora biti izvedena u periodu naznaenom u direktivi. Prilikom transpozicije direktiva, Zemlje lanice moraju odabrati najpogodnije forme kako bi se osigurala djelotvornost prava Zajednice (lan 10. Sporazuma EZ, 'effet utile' ). Direktive moraju biti transponirane u obavezujuem obliku dravne legislative koji ispunjava zahtijeve pravne sigurnosti i pravne jasnoe i koji uspostavlja pravni poloaj pojedinca u kojem je mogue poduzeti akcije. Legislativa koja je prilagoena direktivama EZ ne mora naknadno
43
biti izmijenjena na nain koji bi je doveo u suprotnost sa ciljevima tih direktiva ('blokirajui' efekat direktiva). U principu, direktive nisu direktno primjenjive. Meutim, Europski Sud pravde je donio odluku da zasebne odredbe direktive mogu, u izuzetnim sluajevima, biti direktno primjenjive u Zemlji lanici bez prethodnog akta o transpoziciji od strane te Zemlje lanice, ukoliko su zadovoljeni sledei uslovi: rok za transpoziciju je istekao i direktiva jo nije transponirana ili je neadekvatno transponirana, odredbe direktive su imperativne i dovoljno precizne, odredbe direktive pruaju prava pojedincima.
Ukoliko su ovi uslovi zadovoljeni, pojednici se mogu pozivati na odredbe direktive pred svim agencijama u kojima je na snazi dravna vlast. To su agencije i ustanove podreene dravi ili za koje drava nosi prava koja prevazilaze prava proistekla iz zakona o odnosima izmeu privatnih lica (odluka Suda od 22. juna 1989. u sluaju 103/88 Fratelli Costanzo). Jurisprudencija je uglavnom opravdana na osnovu 'effet utile' . Ali ak i kada dotina odredba ne tei pruiti bilo kakva prava pojedincu, trenutna jurisprudencija Suda kae da organi Zemlje lanice imaju pravnu obavezu da se povinuju netransponiranoj direktivi. Ova jurisprudencija je uglavnom opravdana na osnovu 'effet utile', kanjavanja krenja Sporazuma i pravne zatite. Sa druge strane, pojedinac se ne mora direktno pozivati na direktni efekat netransponirane direktive protiv drugog pojedinca ('horizintalni efekat'), (jurisprudencija, vidi Faccini Dori [1994] ECR I-3325 et seq. taka 25). Sudei po jurisprudenciji Suda (sluaj 'Francovich', [1991] ECR I-5357 et seq., Faccini Dori op, cit., taka 27. et seq.), graanin ima pravo traiti odtetu od Zemlje lanice koja nije transponirala direktivu, ili je to neadekvatno uinila, i to kada: je svrha direktive da prui prava pojedincima, sutina prava moe biti utvrena na osnovu direktive, postoji uzrona veza izmeu neispunjavanja dunosti da se direktiva transponira i gubitka koji snosi pojedinac.
Tada nije potrebna krivica Zemlje lanice da bi se utvrdila pravna odgovornost. Ukoliko Zemlja lanica ima diskreciju na transpoziciju zakona, i neispunjavanje dunosti mora, pored tri iznad navedena kriterija, biti posmatrano kao defektna ili nepostojea transpozicija: to mora biti sutinski istinito i evidentno (Brasserie du Pcheur v. Factortame presuda od 5. marta 1996., sluajevi 46/93 i 48/93, ECR I-1029). - Odluke Odluke su u potpunosti obavezujue za one na koje se odnose. To mogu biti Zemlje lanice ili fizika ili pravna lica. Odluke slue za reguliranje konkretnih okolnosti vis--vis tano odreenih organa na koje se odluke u nekom konkretnom sluaju odnose. Poput direktiva, odluke mogu sadrati obavezu Zemlje lanice da graanima pojedincima dodijeli povoljniji pravni poloaj. U tom sluaju, kao i kod direktiva, potreban je akt o transpoziciji od strane dotine Zemlje lanice, kao osnova za potraivanja od strane pojedinaca. Odluke mogu biti direktno primjenjive pod istim preduslovima kao i odredbe direktiva. - Preporuke i miljenja Nemaju obavezujuu snagu, to znai da ne uspostavljaju nikakva prava ili obaveze onima na koje se odnose, ali pruaju smjernice za tumaenje i sadraj prava Zajednice.
44
4.6 4.6.1
Principi i ope dopuna unutranjeg trita18 Pravne osnove
Principi: lanovi 3., 14. Sporazuma EZ (ECT); Aproksimacija legislative: lanovi 94. i 95. ECT. 4.6.2 1. Ciljevi Zajedniko trite stvoreno Rimskim Sporazumom 1958-e je imalo za svrhu da eliminira trgovake barijere izmeu Zemalja lanica sa ciljem da: (a) (b) 2. povea ekonomski prosperitet; doprinese ak blioj uniji naroda Europe, kako su predviali tvorci Sporazuma.
Nedostatak progresa je sredinom 1980-tih doveo do toga da Zajednica razmotri temeljniji pristup cilju uklanjanja trgovinskih barijera, sa djelotvornijim metodama: unutranje trite. To je prvobitno bilo navedeno u proslavljenoj Bijeloj Knjizi Komisije iz juna 1985. i uvrteno je u Sporazum Jedinstvenim evropskim aktom iz 1986. Unutranje trite je bilo: (a) (b) namjenjeno stvaranju podruja bez unutranjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje robe, ljudi, usluga i kapitala'; praeno promjenama u legislativnom sistemu Zajednice, zamiljenim da podstaknu usvajanje mjera potrebnih za njegovo zaokruivanje.
Svrha zajednikog trita Zajedniko trite, kao glavni cilj Rimskog sporazuma, je imalo svrhu da liberalizuje razmjene robe i usluga izmeu Zemalja lanica u to veoj mjeri pomou: (a) (b) (c) carinske unije, odnosno ukidanjem carinskih dadbina izmeu Zemalja lanica i uspostavljanjem zajednike spoljne tarife; eliminacije koliinskih ogranienja (kvota) i mjera sa ekvivalentnim dejstvom, kako bi se osiguralo sasvim slobodno kretanje robe; slobodno kretanje ljudi, naroito zaposlenih ljudi, usluga i, u izvjesnoj mjeri, kapitala.
obuhvatati podruje bez unutranjih granica u kojem je u skladu sa odredbama ovog Sporazuma omogueno slobodno kretanje robe, ljudi usluga i kapitala (lan 14. Sporazuma).
Da bi se postigao taj zadatak bilo je neophodno liberalizovati razmjenu dobara i usluga uzmeu Zemalja lanica, pomou: stvaranja carinske unije, odnosno ukidanje carinskih dadbina izmeu Zemalja lanica i uspostavljanjem zajednike spoljnje tarife; eliminacije koliinskih ogranienja (kvota) i mjera sa ekvivalentnim dejstvom, kako bi se osiguralo sasvim slobodno kretanje robe; osiguravanjem slobodnog kretanja ljudi, usluga i kapitala.
Jedan od osnovnih zadataka europske integracija je stvaranje unutranjeg trita koje treba
18
Zasnovano na Fact sheets i Collection
45
Slobodno kretanje robe je zasnovano na slijedeim principima: roba sa porijeklom iz zemlje lanice EU moe biti izvezena iz te zemlje lanice i biti uvezena u drugu zemlju lanicu (lan 29.19 i 28.20 Sporazuma), koliinska ogranienja (poput kvota) na uvoz i izvoz su zabranjena pri trgovini izmeu zemalja lanica (lan 28. Sporazuma), takoer su zabranjene mjere koje imaju jednak efekat kao i koliinska ogranienja kao to su, na primjer, dravna pravila po pitanju naina pakovanja ili etiketiranja (lan 28. Sporazuma), roba proizvedena u bilo kojoj od zemalja lanica treba biti u slobodnom opticaju diljem EU (princip uzajamnog prepoznavanja).
samozaposlene osobe kao i da se osnuju i vode poduzea, a naroito kompanije ili firme pod uslovima navedenim za dravljane te zemlje po zakonu zemlje gdje se takvo osnivanje izvodi, to je predmet odredbi poglavlja koje se odnosi na kapital. "Kompanije ili firme" su definirane u lanu 48. Sporazuma kao kompanije ili firme osnovane pod graanskim ili privrednim pravom, ukljuujui kooperacije, i druga pravna lica voena javnim ili privatnim zakonom, osim onih neprofitnih. To u praksi znai da samozaposlena lica imaju pravo osnivanja posla u drugim zemljama lanicama EU. Pravo osnivanja je raspoloivo kako fizikim kicima graanima zemalja lanica, tako i pravnim licima. Sloboda pruanja usluga je zasnovana na lanu 49.22 i seq. lan 49. navodu da treba
podrunica od strane dravljana bilo koje Zemlje lanice osnovanih na teritoriji bilo koje Zemlje lanice . Sloboda osnivanja obuhvata pravo da se poduzmu i praktikuju aktivnosti
Sloboda osnivanja je istaknuta u lanu 43.21 i seq. Sporazuma. U skladu sa ovom odredbom treba zabraniti ogranienja slobode osnivanja za dravljane na teritoriji druge zemlje lanice. Ova zabrana se odnosi i na ogranienja na uspostavljanje agencija ogranaka ili
x a koji ima dravljanstvo bilo koje zemlje lanice EU (ne obavezno zemlje x) prua usluge u zemlji y i potom se vraa u zemlju x nakon to obavi posao. Sudei po presudama Eurposkog Suda pravde sloboda pruanja usluga se ne primjenjuje na aktivnosti iji su relevantni elementni sadrani unutar jedne zemlje lanice 23 drugim rijeima, prualac usluga koji ima dravljanstvo zemlje x i koji prua usluge u zemlji x se ne mora oslanjati na odredbe Sporazuma koje se odnose na slobodu pruanja usluga protiv organa zemlje x.
zabraniti ogranienja na slobodu pruanja usluga unutar Zajednice po pitanju dravljana zemlje lanice koji je osnovan u dravi Zajednice nevezano za osobe kojima je usluga namijenjena. U praksi se ovo odnosi na situacije u kojima prualac usluga osnovan u zemlji
19 20 21 22 23
lan 31. u skladu sa ranijim nabrajanjem odredbi Sporazuma EZ. lan 30. u skladu sa ranijim nabrajanjem odredbi Sporazuma EZ. lan 52. u skladu sa ranijim nabrajanjem odredbi Sporazuma EZ. lan 59. u skladu sa ranijim nabrajanjem odredbi Sporazuma EZ. Za primjer vidi presudu u sluaju 52/79 Debauve.
46
5.
5.1.
Uvod u Direktive javnih nabavki EZ24

Direktive nabavki Europske zajednice Procedure Svjetske banke UNICITRAL Procedure
Ovaj dio opisuje metode nabavki koje se koriste od strane Zemalja lanica Europske unije za nabavke iznad definiranih finansijskih razreda. Postupci Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnim nabavkama su u velikoj mjeri zasnovane na EU procedurama. Takoer ukratko opisuje procedure koje koriste Svjetska banka i UNCITRAL. 5.1.1 OSNOVNI PRINCIPI DIREKTIVA JAVNIH NABAVKI EU
Osnovni principi direktiva javnih nabavki formulirani su u lanu 2. Direktive 2004/18 (u lanu 10. Direktive 2004/17 stoji identian tekst).
ugovorni organi se prema ekonomskim operaterima ponaaju jednako i nediskriminirajue i djeluju na transparentan nain.
Iako je ova reenica dodata tekstu direktiva javnih nabavki 1997.25 godine, Evropski sud pravde je mnogo ranije razvio koncept osnovnih principa jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki (C-243/89, Storebaelt, p. 11 i 3326). Princip jednakog tretmana zahtijeva da se sluajevi koji se mogu porediti moraju tretirati jednako, a da se razliite situacije ne smiju tretirati jednako, osim ako je takav tretman objektivno opravdan (spojeni sluajevi C-21/03 i C-34/03, Fabricom, p. 27). U oblasti javnih nabavki ovaj princip zahtijeva jednak tretman za sve uesnike u postupku (kandidati i ponuai) u svim fazama postupka. Ugovorni organ mora ostati objektivan, pravedan i nepristrasan. Svi potencijalni ponuai se moraju tretirati isto, svi moraju dobiti iste anse za uee u postupku javne nabavke kao i za potpisivanje ugovora. Svi oblici pristrasnosti i diskriminatornog ponaanja su strogo zabranjeni. Druga formulacija principa jednakog tretmana je princip nediskriminacije (niko ne bi trebao biti diskriminiran na osnovu dravljanstva). Kako proizilazi direktno iz Sporazuma, princip jednakog tretmana (nediskriminacije) primjenjuje se na sve ugovore o javnim nabavkama (kao i na ugovore ija vrijednost ne prelazi vrijednosne razrede, koje ne pokrivaju direktive javnih nabavki EU). Evropski sud pravde je esto citirao principe jednakog tretmana i nediskriminacije kao osnovu za svoje presude. Odluka da ugovorni organ stupi u pregovore sa samo jednim ponuaem na osnovu njegove neprihvatljive ponude i da promijeni kriterije za dodjelu ugovora tokom postupka da bi odgovarale tom ponuau, predstavljala je povredu principa jednakog tretmana (C-243/89, Storebaelt, p. 38 - 45);
24
Zasnovano na Introduction to EU directives on public procurement uraeno od strane EUPPP i Training.
Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 97/52/EC od 13. oktobra 1997. koja dodaje izmjene i dopune Direktivama 92/50/EEC, 93/36/EEC i 93/37/EEC u vezi sa koordiniranjem postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci usluga, radova i roba, koji uvode slijedeu odredbu: Ugovorni organi
25
osiguravaju da ne postoji diskriminacija meu ponuaima (ugovoraima).

26
Vidjeti presudu: Po ovom pitanju bitno je primjetiti da iako ova direktiva ne pominje eksplicitno princip jednakog tretmana ponuaa, obavezna je primjena tog principa koja lei u samoj osnovi dikretive ija je svrha, u skladu sa devetim recitalom ove preambule, osiguranje efikasne konkurencije kada su u pitanju javni ugovori. (p. 33)
47
Objavljivanje obavjetenja o ugovoru samo na dravnom nivou, a ne objavljivanje tog obavjetenja u Slubenom glasniku (u sluaju ugovora iznad vrijednosnih razreda EU) diskriminira strane kompanije (C-16/98, Komisija v. Francuska, p. 110 - 111); Upotreba klasifikacije francuskih strunih organizacija u tenderskoj dokumentaciji predstavljala je indirektnu diskriminaciju, stvarajui bolje uslove za francuske kompanije da podnesu svoje ponude u kratkim vremenskim rokovima (C-225/98, Komisija v. Francuska, p. 81 - 82); Primjenjujui kriterije tokom procesa ocjenjivanja ponuda, koji ranije nisu objavljeni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ kri principe transparentnosti, mogunosti predvianja rezultata spora i jednakosti ponuaa (C-19/00, SLAC Construction, p. 24); Princip jednakog tretmana sprijeava kriterij za dodjelu ugovora javne nabavke po kojem ponuaeva ponuda moe biti favorizirano procjenjena samo ako je proizvod koji je predmet ponude dostupan za inspekciju od strane ugovornih organa u krugu od 300 km od sjedita ugovornog organa(C-315/01, GAT, p. 69); Ako kriterij za dodjelu ugovora nije dovoljno jasno formuliran (kriterij za dodjelu ugovora koji nije popraen zahtjevima koji dozvoljavaju da informacije koje podnesu ponuai budu efikasno dokazane), zahtjevi za jednak tretman i transparentnost nisu zadovoljeni(C-448/01,EVN,p.51-52).
Princip transparentnosti u postupcima javnih nabavki zahtijeva dostupnost relevantnih informacija za sve zainteresirane stranke, dosljedno i pravovremeno, kroz pristupaan i rasprostanjen medij, bez ikakvih trokova ili o razumnom troku. Evropski sud pravde je princip transparentnosti izveo iz principa jednakog tretmana (C-275/98, Unitron Scandinavia, p. 31). Potivanje principa transparentnosti se garantira odredbama koje obavezuju da se obavjetenja o javnoj nabavci objave i da se o rezultatu postupka i donesenim odlukama informiraju uesnici. 5.2 5.2.1 Vrste ugovora na koje se primjenjuju direktive EU Primjena Direktiva EZ
Direktive EZ se primjenjuju na ugovore o nabavci roba, radova ili usluga. Primjenjuju se na sve ugovore iznad odreenih pragova, osim kod Opih izuzetaka navedenih u slijedeem paragrafu. 5.2.2 (a) Opi izuzeci Direktive se ne primjenjuju na ugovore o nabavci roba, radova ili usluga koji su klasificirani kao tajni, ili u sluajevima kada nabavka mora biti praena posebnim sigurnosnim mjerama koje su pravni ili administrativni uslov u dotinoj zemlji, ili kada se primjenom direktiva moe kompromitovati zatita dravne sigurnosti zemlje. Takoe su izuzeti ugovori koji su dodijeljeni: pod meunarodnim dogovorom izmeu Zemlje lanice i zemlje van EU u kojoj se ugovori dodijeljuju drugaijim postupkom; meunarodnim dogovorom vezanim za stacioniranje trupa; postupkom meunarodne organizacije kao to je NATO.
(b)
48
5.2.3 (a)
Ugovori pokriveni Direktivom o nabavci roba Svi ugovori o kupovini, lizingu, iznajmljivanju ili najamnoj klupovini ukljuujui postavljanje/instalaciju robe. "Proizvodi" takoer podrazumijevaju elektrinu energiju, plin i vodu. Najam ili lizing opreme bez operatera se smatra za ugovor o nabavci robe; najam ili lizing robe sa operaterom se smatra za ugovor o nabavci usluga. Ugovori o nabavci softvera "sa police" se smatra za ugovor o nabavci robe. Meutim, ugovori o nabavci robe "po narudbi" (ili "naruenog") softvera se smatraju za ugovore o nabavci usluga. Ugovori pokriveni Direktivom o nabavci radova Ugovori o nabavci radova su ugovori o obavljanju graevinskih radova ili civilnog inenjeringa, ili projektovanje i izvoenje takvih radova. Direktiva o nabavci radova se primjenjuje na sve ugovore date u ime ugovornog organa, na primjerod strane odgovornog dobavljaa. Kada je glavni dobavlja odreen da obavi izvrenje radova u svoje ime, direktive EZ se nee odnositi na bilo kakve dodijeljene pod-ugovore. Direktive EZ takoer pokrivaju ugovore o koncesijama za javne radove. To su ugovori gdje se razmatranja ugovornog organa sastoje ili od prava na izvoenje radova ili od tog prava zajedno sa isplatom. Pod-ugovori dodijeljeni od strane koncesionara su predmet Direktive. Ugovori pokriveni Direktivom o nabavci usluga Direktiva o nabavci usluga EZ se primjenjuje na ugovore o javnim uslugama po kojoj osoba ili organizacija je odabrana od strane ugovornog organa da prui uslugu. Usluge se dijele u dvije kategorije za svrhe Direktive, Dio A ili "prioritetne" usluge i Dio B ili "ostale" usluge. Ova pod-podjela usluga u dva dijela je bila predviena za tranzicijski period ime je puna snaga Direkltive o nabavci usluga ograniena na Dio A usluge jer odredbe ovih usluga omoguavaju ostvarivanje punog potencijala za realizaciju poveane prekogranine trgovine. Za Dio B usluga, nije neophodno objaviti prethodno obavjetenje ili objave o ugovoru u Slubenom glasniku Europske unije (SGEU) niti se povinovati sa popisanim procedurama EU tenderinga ili vremenskim ogranienjima. Jedina pravila za Dio B usluge su: Ugovori se moraju dodjeljivati pomou pravila o tehnikim specifikacijama; Obavijest o dodjeli ugovora se mora izdati tokom 48 kalendarskih dana od dodjele ugovora; Moraju se uvati potpuni izvjetaji jer EU moe traiti izvjetaj o dodjeli bilo kojeg ugovora za Dio B usluge.
(b) (c)
5.2.4 (a)
(b) (c)
5.2.5 (a) (b)
(c)
Odreene usluge su izuzete iz Direktive. Slika 1. navodi listu izuzetih usluga kao i Dio A i Dio B usluge:
49
1. 2.
IZUZETE USLUGE Ugovori o zaposlenju Ostvarivanje bilo kakvoginteresa ili prava nad zemljom, zgradama i drugim objektima Ostvarivanje, razvoj i produkcija materijala radio ili TV programa ili vremena emitovanja Glasovna telefonija, telex, radiotelefonija, usluge pejdinga ili satelitske usluge Usluge arbitracije ili mirenja Centralne bankovne usluge Finansijske usluge po pitanju izdavanja, kupovine, prodaje ili transfera osiguranja ili drugih finansijskih instrumenata Usluge istraivanja i razvoja gdje dobit ne ide iskljuivo ugovornom organu , ili nisu u potpnosti plaene od strane ugovornog organa Ugovori sa organizacijom koja ima ekskluzivno pravo na pruanje dotinih usluga na osnovu dravnog zakona ili administrativne odredbe
3.
4.
5. 6. 7.
DIO A (Prioritetne) USLUGE 1. Usluge odravanja i popravke 2. Usluge kopnenog transporta (izuzev usluga eljeznikog transporta), ukljuujui usluge transporta oklopnim vozilom, i kurirske usluge, izuzev transporta pote 3. Usluge avionskog transporta putnika i tereta, izuzev transporta pote 4. Transport pote kopnenim (osim eljeznice) i vazdunim putem 5. Telekomunikacijske usluge (osim onih izuzetih pod stavkom 4) 6. Finansijske usluge 7. Usluge osiguranja
DIO B (Ostale) USLUGE Hotelske i restoranske usluge 2. Usluge eljeznikog transporta 1.
3.
Usluge plovidbenog transporta Podrka ili usluge pomonog transporta Pravne usluge Usluge rasporeivanja uposlenika i potrebtina Usluge istrage i obezbjeenja (izuzev usluga oklopnim vozilom) Usluge obrazovanja i usmjerenog obrazovanja
4.
5. 6. 7.
8.
8.
Bankovne i investicione usluge (osim onih izzetih u stavci 7)
8.
9.
9.
Kompjuterske i za to vezane usluge
9.
10. Usluge istraivanja i razvoja (osim onih izuzetih u stavci 8) 11. Usluge raunovodstva, provjere i knjigovodstva 12. Usluge ispitivanja trita i javnog mijenja 13. Usluge menadment konsaltinga (osim usluga arbitracije i mirenja)
10. 11. 12. 13.
Rekreacijske, kulturne i sportske usluge Razne sekretarske usluge Usluge agencija za naplatu dugovanja Usluge specijalnog fotografiranja
50
IZUZETE USLUGE
DIO A (Prioritetne) USLUGE 14. Arhitektonske usluge; inenjering i usluge integrisanog inenjeringa; urbanistiko planiranje i terenske arhitektonske usluge; vezane usluge naunog i tehnikog konsaltinga; usluge tehnikog testiranja i analize 15. Usluge reklamiranja 16. Usluge odravanja objekata i upravljanja imovinom 17. Usluge izdavatva i tamparske usluge 18. Kanalizacija i odlaganje otpada, sanitacija, i sline usluge
DIO B (Ostale) USLUGE 14. Kurirske usluge
15. 16.
Usluge kontrole skladita Usluge telefonskog operatera
5.3 5.3.1
Postupci prikupljanja ponuda Vrste postupaka
Tri glavne vrste postupaka su: (a) (b) (c)
Otvoreni Ogranieni Pregovaraki
Svi dobavljai koji odgovore na obavijesti o ugovoru mogu predati tender; Samo ponuai koji su odabrani da uestvuju, nakon predkvalifikacijskog postupka, mogu predati ponude; Moe se direktno pregovarati oko uslova ugovora sa jednim ili vie odabranih dobavljaa sa ili bez poziva na natjecanje.
5.3.2
Ubrzani postupci
U hitnim sluajevima, koji su obino rezultat okolnosti van kontrole ugovornog organa, mogu se koristiti ubrzani ogranieni ili ubrzani pregovaraki postupak, ime se skrauje trajanje procesa.
51
5.3.3
Otvoreni postupak
Otvoreni postupak je prikazan na slici 2 ispod: Otvoreni postupak
52
5.3.4
Ogranieni postupak
5.3.4.1 Postupak
Ogranieni postupci se zapoinju postavljanjem obavijesti o ugovoru u Slubenom glasniku
EU ime se zahtijevaju preliminarne informacije. Potom se procjenjuju odgovori i oni koji se utvrde za finansijski i tehniki kvalificirane mogu biti pozvani da predaju potpune tendere za nabavku. U obavijesti o ugovoru ugovorni organ moe naznaiti raspon broja kompanija kojima e tender biti izdat. 5.3.4.2 Procjenjivanje dobavljaa
Direktive EZ navode da pri procjeni dobavljaa za suavanje liste pod ogranienom (i pregovarakom) postupku, u obzir se mogu uzeti slijedee karakteristike dobavljaa:
finansijsko i ekonomsko stanje; tehniki kapacitet i sposobnost.
Na primjer, informacije o okolinoj politici ili politici o jednakim prilikama kompanija se ne mogu uzeti u obzir. 5.3.4.3 Opi principi Opi principi za procjenu dobavljaa u pred-kvalifikacijskim postupcima su: (a) Sve firme moraju biti tehniki i finansijski procijenjene na istoj osnovi. Kriterij koji e se koristiti se mora unaprijed iznijeti napismeno, prije izrade obavijesti o ugovoru. Informacije koje se trae u obavijesti o ugovoru smiju biti samo one koje su potrebne za izvoenje procjene. Broj kandidata odabranih za primanje tendera mora biti u skladu sa rasponom koje je mogao biti naveden u obavijesti o ugovoru osim ako se pojavio manji broj kvalificiranih kandidata.
(b)
Proces ogranienog postupka je prikazan na slici 3.
53
Ogranieni postupak
54
5.3.5
Pregovaraki postupci dozvoljavaju direktno pregovaranje oko uslova ugovora sa jednim ili vie odabranih dobavljaa.
5.3.5.1 Upotreba pregovarakog postupka
Pregovaraki postupci se mogu koristiti:

(a) Za nabavku radova, roba ili usluga gdje su uslovi prethodno objavljeni u Slubenom glasniku EU pod otvorenim ili ogranienim postupkom ali su pristigli neispravni ili na drugi nain neprihvatljivi tenderi i prvobitni uslovi za sklapanje ugovora nisu bitno izmijenjeni; Za ugovore o nabavci radova koji se izvode samo u svrhu istraivanja ili razvoja a ne kako bi se uspostavila komercijalna isplativost niti da bi se nadoknadili trokovi istraivanja i razvoja; Za ugovore o nabavci usluga gdje priroda uslova ili ukljuenih rizika sprijeava ukupno odreivanje cijene unaprijed, ili gdje je priroda usluga, naroito intelektualnih i finansijskih usluga, takva da se ne mogu unaprijed dovoljno precizno odrediti specifikacije ugovora kako bi se omoguila dodjela ugovora na osnovu najboljeg tendera procijenjenog u skladu sa pravilima otvorenog ili ogranienog postupka.
(b)
(c)
Slika 4. prikazuje proces pregovarakog postupka.
55
56
5.4 5.4.1
Oglaavanje Pravila oglaavanja
Sva pravila koja se odnose na robu, radove i usluge zahtijevaju oglaavanje informacija o planovima kupovine, tenderima i dodjelama ugovora u Slubenom glasniku Europske unije (SGEU). Ova obavijetenja potencijalnim natjecateljima pruaju sledee: Informacije o planovima kupovine ugovornog organa to moe vidjeti u prethodnim obavijetenjima o nabavci; Obavijetenje da su zapoeli postupci natjecanja za odreene kupovine, izdavanjem obavijesti o ugovoru za pojedinane uslove; Informacije o dodjeli ugovora objavljivanjem obavijesti o dodjeli ugovora.
Slika 5. prikazuje sve potrebne vrste obavijetenja. Obavijesti pod direktivama EZ
57
5.4.2
Prethodna obavijetenja o nabavci (PINovi)
Svaki ugovorni organ treba, to prije je mogue nakon poetka svake finansijske godine, poslati Slubenom glasniku EU svoje PINove navodei detalje o ugovorima o javnim robama i Dio A uslugama koje kani traiti ponude u toku te godine. Slian PIN je potreban za svaki ugovor o nabavci radova koji potpada pod direktive EZ. Primjeri PINova se nalaze u Prilogu 1. PINovi pruaju samo procjenu buduih kupovina. Kako se one kreiraju na dobrovoljnoj osnovi, ne postoje kazne ukoliko se kupovine ne ostvare. 5.4.3 Obavijesti o ugovoru
5.4.3.1 Pravila za obavijesti o ugovoru Za sve kupovine pod direktivama EZ, u Slubenom glasniku EU se moraju objaviti obavijesti koje oglaavaju natjecanje, izuzev: Kada je kupovina predmet pregovarakog postupka bez prethodne objave obavijesti o ugovoru; Za nabavku Dio B usluga.
5.4.3.2 Vrste obavijesti o ugovoru Razliite vrste postupaka, tj. otvoreni, ogranieni, pregovaraki, konkurs za izradu idejnog rjeenja, koncesija za radove, i radovi dodijeljeni od strane koncesionara imaju razliite vrste
obavijesti. Obavijesti o ugovorima ne smiju biti vei od 1 stranice u Slubenom glasniku EU (priblino 650 rijei). 5.4.4 Obavijest o dodjeli ugovora
Nakon to se dodijeli ugovor, detalji dodjele se moraju poslati na objavljivanje u Slubenom glasniku EU ne kasnije od 48 dana nakon dodjele ugovora. 5.4.5 Obavijesti o dobrovoljnim ugovorima ispod vrijednosnih razreda
Dobrovoljne obavijesti za nabavku radova, robe ili usluga mogu biti objavljene u SGEU. Ova mogunost se esto koristi kada je veliina kupovine ispod relevantnog praga, ali gdje bi dodatni interes mogao koristiti unaprijeivanju natjecanja. 5.4.6 Otkazivanje obavijesti objavljenih u Slubenom glasniku EU Ukoliko se odlui da se ne nastavlja sa kupovinom koja je ve objavljena u Slubenom glasniku EU, poduzimaju se slijedee akcije: za planiranu akciju najavljenu prethodnim obavjetenjem o nabavci, nije potrebno nita poduzimati; u svi ostalim ostalim sluajevima je potrebno poslati obavijest o otkazivanju u Slubeni glasnik EU.
58
5.6 5.6.1
Pismo neuspjelom ponuau Pravila o pismu neuspjelom ponuau
Po Direktivama EZ, minimalni uslovi su da natjecatelju u slijedeim kategorijama trebaju biti informisani o razlozima odbijanja njihovih aplikacija u roku od 15 dana nakon primitka pismenog zahtijeva za pismo neuspjelom ponuau: svi kandidati koji nisu pozvani da predaju tendere pod ogranienim postupkom; svi kandidati koji nisu odabrani za pregovaranje pod pregovarakim postupkom;
Po pitanju ponuaa koji su predali prihvatljive tendere i koji su nakon toga eliminisani iz razmatranja o dodjeli na finansijskom ili tehnikom osnovu, imaju pravo da budu informisani o karakteristikama i vezanim prednostima pobjednikog tendera kao i imenu uspjenog ponuaa. U svakom sluaju, ugovorni organi mogu smatrati da neke podatke o dodjeli ugovora treba zadrati ukoliko bi objavljivanje tkavih informacija ugrozilo sprovoenje zakona ili na neki drugi nain bilo u suprotnosti sa javnim interesom ili bi ugrozilo fer natjecanje meu dobavljaima. 5.6.2 Nedodjeljivanje ugovora
Kada tender ili pregovori rezultuju nedodjeljivanjem ugovora, sve kandidate treba odmah obavijestiti o razlozima i savjetovati ih ukoliko postoji potreba za nekom drugom vrstom ponuda u iste svrhe.
59
B. Pregled Direktiva o javnim nabavkama EZ i ostalih meunarodnih standarda (predavanje II 5 jedinica)27
6.
Ugovorni organi
Direktive definiraju vrste institucija koje se smatraju ugovornim organima, t.j. koje institucije bi trebale primjenjivati propise javnih nabavki kod dodjele svojih ugovora. 6.1 Javni sektor
Direktiva 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki javnog sektora (klasina direktiva) definira ugovorne organe kao drave, regionalne ili lokalne organe, tijela kojima
upravlja javno pravo, udruenja osnovana od strane jednog ili vie takvih organa ili jednog ili vie takvih tijela kojima upravlja javno pravo (lan 1. (9)).
Izraz drava koji se pominje u ovom propisu obavezno ukljuuje sva tijela koja posjeduju zakonodavnu, izvrnu ili sudsku vlast i na centralnom i na lokalnom (regionalnom) nivou. To je takoer sluaj i za tijela koja, u federalnoj dravi, imaju te ovlasti na federalnom nivou (C323/96, Komisija v. Belgija, p.27). Izraz drava mora biti funkcionalno tumaen. Shodno tome, tijelo iji se sastav i funkcije odreuju dravnim propisima i koje zavisi od vlasti kada je u pitanju imenovanje njegovih lanova, primjena obaveza po pitanju mjera i finansiranje ugovora o javnim radovima koje dodjeluje, mora se posmatrati kao tijelo koje potpada pod izraz drava kada je u pitanju dikretiva o javnim nabavkama, ak i ako nije dio dravne administracije u formalnom smislu (sluaj 31/87, Beentjes, p. 11). Prema definiciji koja je navedena u lanu 1. (9) (b) tijelo kojim upravlja javno pravo (a body governed by public law) je svako tijelo koje: (a) (b) (c) je osnovano za odreene svrhe zadovoljavanja potreba u opem interesu, koje nema industrijski ili trgovaki karakter; ima pravni oblik; i ispunjava najmanje jedan od slijedeih uslova: i. ii. iii. financira ga, najveim (t.j. vie od 50%) dijelom, drava ili drugi ugovorni organi, podlono je upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela; ima menaderski odbor ijih vie od pola lanova imenuje takva tijela.
Kao i izraz drava, takoer i tijelo kojim upravlja javno pravo bi se trebao interpretirati u irem smislu kao i u funkcionalnim terminima, kako bi se osiguralo zadovoljenje dvostrukog cilja postojanja konkurencije i transparentnosti (C-373/00 Truley, p. 43, C-237/99 Komisija v. Francuska, p.36). Izraz tijelo kojim upravlja javno pravo je Unijski koncept, i mora se tumaiti samo u poreenju sa Unijskim pravom, jednakim u cijeloj Uniji. Moe se desiti da tijelo kojim upravlja privatno pravo na dravnom nivou bude klasificirano kao tijelo kojim upravlja javno pravo u upravo ovom znaenju iz Direktiva o javnim nabavkama, kada sva tri gore navedena uslova budu ispunjena (C-84/03 Komisija v. panija, p. 27 - 28).
27
Zasnovano na Uvodu
60
Tijelo kojim upravlja javno pravo je (primarno) neprofitna organizacija, koja zavisi od drave (ili lokalnih vlasti), kreirana u svrhu zadovoljavanja opih potreba, koje nemaju komercijalni karakter. Potrebe komercijalnog karaktera zadovoljavaju se kada su robe i usluge dostupne na tritu. Ope potrebe koje nemaju komercijalni karakter zadovoljavaju drava i njene institucije. Openito, potrebe te vrste su one koje, iz razloga povezanih sa opim interesom, sama drava odabere da obezbijedi ili preko kojih eli da zadri utjecaj (C-360/96, BFI Holding, p. 51). Tijelo kojim upravlja javno pravo u pravilu nema konkurenciju privatnih komercijalnih kompanija (ima monopolistiku poziciju i/ili operira u nekomercijalnom sektoru). Ipak, ak i postojanje konkurencije od strane privatnih kompanija nije validan test, obzirom da uvijek postoji mogunost da i privatne kompanije ele pruati te iste usluge. Aneks III navodi tijela i kategorije tijela kojima upravlja javno pravo u zemljama lanicama. Na listi su, izmeu ostalih: dravne (centralne) banke, javni radio i televizijski emiteri, univerziteti, javne kole, dravne akademije nauka i druge naune institucije, javne bolnice i druge zdravstvene institucije, regionalne razvojne agencije, regionalne turistike organizacije, muzeji, galerije i javne biblioteke, dravna pozorita i opere, javne fondacije, poljoprivredne organizacije.
Ova lista je navedena samo kao smjernica. Lista nije konana, to znai da onda kada odreena institucija odgovara opoj definiciji, a nije ukljuena u spisak, ipak mora primjenjivati propise o javnim nabavkama (opa definicija, a ne lista, je referentna u sluaju nesigurnosti). Ako odreeno tijelo nije navedeno u aneksu III, njegova pravna i stvarna situacija mora se ispitati kako bi se ustanovilo da li on zadovoljava ili ne potrebe od opeg interesa (C-373/00, Truley, p. 44). Evropski sud pravde je ve nekoliko puta imao raspravu o tome da li odreena institucija potpada pod definiciju iz Direktive kojom se definira tijelo kojim upravlja javni zakon. Na primjer, Evropski sud pravde donio je odluku da slijedee institucije potpadaju pod tu definiciju: finska kompanija, koju je osnovala, posjedovala i njome upravljala lokalna vlast, a koja promovira razvoj industrijskih ili komercijalnih aktivnosti (C-18/01, Korhonen Oy); pogrebno drutvo, austrijska opinska kompanija (C-373/00, Truley); panska komercijalna kompanija u vlasnitvu drave, uspostavljenja u svrhu izgradnje novih zatvora (C-283/00, Komisija v. panija); britanski univerziteti (C-380/98, Cambridge Univerzitet); austrijska kompanija za otpad i kanalizaciju (C-470/99, Universale-Bau); francuske niskobudetne stambene korporacije i zadruge (C-237/99, Komisija v. Francuska); irsko dravno umsko gazdinstvo (C-353/96, Komisija v. Irska);
61
holandska opinska kompanija za prikupljanje otpada i ienje lokalnih puteva i cesta (C-360/96, BFI Holding); austrijska dravna tamparija (C-44/96, Mannesman).
Ipak, Evropski sud pravde je donio presudu po kojoj jedno italijansko tijelo, koje za cilj ima izvoenje aktivnosti vezanih za odravanje sajmova, izlobi i drugih slinih aktivnosti, i koje operira na konkurentnom tritu, nije tijelo kojim upravlja javni zakon i time ne mora primjenjivati pravila javnih nabavki (spojeni sluajevi C-223/99 i C-260/99 Agora i Excelsior). 6.2 Komunalni sektor
Propisi o postupcima nabavki u javnom sektoru imaju za cilj racionalizaciju javne potronje, jer se ugovori koje dodjeljuju javne institucije finansiraju od novca poreznih obveznika (lokalni ili centralni dravni budet). Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke nabavki za komunalni sektor pokriva ne samo javne organe, ve ukljuuje i privatne kompanije, koje nisu direktno finansirane iz javnih sredstava. Objanjenje postupka javnih nabavki u komunalnom sektoru je onda drugaije. Organi koji djeluju u komunalnom sektoru ne djeluju u normalnim trinim okolnostima, zbog zatvorene prirode njihovih trita (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele dravni organi. Pravni ili tehniki monopol ograniava (ili ak onemoguuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvalitet usluga koje oni nude (voda, energija, transport, potanske usluge) su vrlo vane za drutvo i ekonomiju. Stoga vlade ele da zadre makar indirektnu kontrolu i utjecaj na nabavke. Definicija ugovornih organa u Direktivi 2004/17 je dvostruka. Za svrhu ove Direktive ugovorni organi su organi koji su definirani u lanu 2. (ugovorni organi, javna preduzea) i organi sa posebnim ili ekskluzivnim pravima) koji vre jednu od aktivnosti koje su navedene u lanovima 3. - 7. (plin, grijanje, struja, voda, transport, potanske usluge, istraivanje i izvlaenje nafte, plina, uglja i odravanje luka i aerodroma). lan 2. broji tri kategorije ugovornih organa: Ugovorni organi (institucije javnog sektora); Javna preduzea (javne kompanije); Ostali organi (t.j. privatni) koji djeluju na osnovu posebnih ili ekskluzivnih prava koja dodjeljuju kompetentni organi zemlje lanice.
Definicija ugovornih organa (lan 2. (1) (a)) ukljuuje dravu, lokalne i regionalne organe, tijela koja djeluju pod javnim zakonom i asocijacije koje su ti organi formirali. To je identino sa gore spomenutom definicijom koja se nalazi u Direktivi 2004/18. Isto tumaenje koncepta ugovornih organa (posebno tijela koja su pod javnim zakonom) se jednako primjenjuje i u sluaju komunalnih direktiva. Shodno tome, obje direktive se primjenjuju u javnim institucijama (ugovorni organi). Izbor bilo koje od njih u odreenoj situaciji zavisi od aktivnosti koje sprovode ugovorni organi (u vezi sa tim odreenim ugovorom). Kada ugovorni organ dodijeli ugovor vezan za aktivnosti navedene u lanovima 3. 7. Direktive 2004/17, primjenjuje se ova Direktiva; u protivnom se primjenjuje Direktiva 2004/18 (spojeni sluajevi C-462/03 i 463/03, Strabag i Kostmann, p. 37). Javno preduzee je svako preduzee na koje ugovorni organi (javni organi) mogu primjenjivati direktno ili indirektno dominantan utjecaj putem vlasnitva, finansijskim ueem ili menadmentom. Dominantni utjecaj je definiran kao vlasnitvo veinskog dijela preduzea, ili kao kontrola veine glasova ili mogunost da se nominira vie od pola menadmenta ili nadzornog tijela (lan 2. (1) (b)). Za razliku od tijela koje regulira javno pravo, javna preduzea su uvijek komercijalni organi (stvoreni da bi ispunjavali industrijske ili komercijalne potrebe) (C-214/00, Komisija v. panija, p. 44). Organi koji djeluju u komunalnom sektoru, a koji nisu ugovorni organi ni javna preduzea (t.j. privatni i kombinirani organi) su podloni Direktivi 2004/17 ako su dobili posebna ili
62
ekskluzivna prava. Dodjeljujui ta prava, administracija ograniava broj kompanija koje imaju ovlasti da obavljaju odreene aktivnosti (na jednu ili vie), tako stvarajui monopol (ili oligopol) (lan 2. (2-3)). lanovi 3. 7. Direktive navode aktivnosti koje spadaju u komunalni sektor. Spisak se moe podijeliti u dvije kategorije: Kada se usluge pruaju putem ustaljene tehnike mree ije postojanje ograniava konkurenciju. U praksi, ak i kad nema legalnog monopola, malo je vjerovatno da e se druga kompanija pojaviti na tritu; Kada vlade ogranie broj kompanija koje imaju ovlasti da sprovode odreene aktivnosti (dodjeljivanje vladinih koncesija). Proizvodnja, prevoz i distribucija plina, grijanja i struje i odravanje mrea koje su za to namijenjene (lan 3.); Proizvodnja, prevoz i distribucija pitke vode i odravanje tih mrea (lan 4.); Aktivnosti koje se odnose na pruanje i odravanje mrea koje pruaju usluge na polju transporta (eljeznica, tramvaji, trolejbusi) (lan 5.). Potanske usluge (lan 6.); Istraivanje i vaenje nafte, uglja i ostalih vrstih goriva (lan 7. (a)); Odravanje aerodroma, morskih i rijenih luka (lan 7. (b)).
Slijedee aktivnosti spadaju u prvu kategoriju (usluge koje se nude putem ustaljenih mrea):
Druga kategorija (vladine koncesije) obuhvata:
Proizvodnja, transport i distribucija plina, struje, grijanja i pitke vode su ukljuene samo ako su namijenjene javnosti, a ne vlastitoj potronji (lanovi 3. (4) i 4. (3)). Vrijedno je spomena da je biva Komunalna direktiva EU (93/38) ukljuivala i usluge telekomunikacija (lan 2. (2) (d) Direktive 93/38). Ipak, skora liberalizacija i demonopolizacija donijele su aktivnu konkurenciju u sektoru telekomunikacija u Evropi, time odstranjujui razlog za njihovu ukljuenost. Kompanije koje djeluju u telekomunikacijskom sektoru sad djeluju u uslovima trita sa potpunom konkurencijom. Stoga je nova Direktiva izuzela ovu aktivnost iz svog opsega. Postojanje konkurencije predstavlja vaan test za primjenu Direktive 2004/17. Ako u nekoj zemlji lanici bilo koja aktivnost koja je navedena u lanovima 3.7. bude izloena konkurenciji, trebala bi biti izuzeta iz njenog opsega. U tom sluaju drava lanica bi trebala obavijestiti Evropsku komisiju, koja donosi odluku o neprimjenjivosti Direktive (lan 30.)28.
28
Vidi takoer Odluku Komisije od 7. januara 2005. odetaljnim pravilima primjene ovog postupka navedenu u lanu 30. Direktive 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijea kojom se koordiniraju pravila javnih nabavki za organe koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i potanskih usluga, Slubeni glasnik 7, 11/01/2005
63
7.
Vrijednosni razredi 29
Osnovni principi Sporazuma, principi jednakog tretmana (nediskriminacije), transparentnosti i etiri slobode (sloboda razmjene roba, usluga, radne snage i kapitala) primjenjuju se na sve ugovore o javnim nabavkama koje dodjeljuju javne institucije zemalja lanica. Diskriminacija na osnovu dravljanstva je zabranjena u svim postupcima javnih nabavki, bez obzira na njihovu vrijednost ak i ugovori najniih iznosa moraju biti otvoreni za konkurenciju iz ostalih zemalja EU. Kompanije i proizvodi koji dolaze iz drugih zemalja EU moraju biti tretirani na potpuno isti nain kao i lokalne (domae) kompanije i proizvodi. Detaljna pravila koja nalau direktive, ipak, primjenjuju se samo na javne nabavke visokih vrijednosti, iznad odreenog vrijednosnog razreda. EU direktive primjenuju se samo na ugovore, koji zbog svoje visoke vrijednosti mogu biti interesantni stranim kompanijama. Ne bi bilo realno (ni tehniki mogue) objaviti na nivou cijele EU informacije o svakom i najmanjem ugovoru koji se dodjeluje u zemljama lanicama EU. To ne bi bilo ni realno za oekivati, jer u sluaju malih, jednostavnih ugovora primjena cijelog postupka, komplicirala bi i dodatno produavala postupak troak takve procedure sigurno bi prelazio ekonomsku dobit. Tako, direktive se primjenjuju samo na dodjeljivanje ugovora, ija vrijednost je jednaka ili prelazi odreeni vrijednosni razred. Primarno, vrijednosni razredi za klasini sektor bili su definirani kako slijedi: 5,000,000 Eura za radove (lan 6. (1) Direktiva 93/37); 200,000 Eura za robe (lan 5. (1) Direktiva 93/36); 200,000 Eura za usluge (lan 7. (1) Direktiva 92/50).
Vrijednosni razredi definirani Direktivom 93/38 za komunalni sektor su bili slini (5,000,000 Eura za radove i 400,000 za robe i usluge (600,000 u nekim sluajevima)). Vrijednosni razredi su mijenjani (neznatno povieni) nakon pristupa EU Sporazumu o vladinoj nabavci SVN (pod okvirom Svjetske trgovinske organizacije) (promjene su uvedene direktivama 97/52 i 98/4 koje su izmjenile dotadanje direktive javnih nabavki; vidi takoer Recital (7) Preambule Direktivi 2004/18). Obzirom da se SVN primjenjuje razliito na ugovore koje dodjeljuju centrale i lokalne vlasti, vrijednosni razredi su sada drugaiji za razliite nivoe vlasti. Vrijednosni razredi su definirani lanom 7. Direktive 2004/18 i lanom 16. Direktive 2004/17. Vrijednosni razredi se revidiraju i verificiraju od strane Komisije svake dvije godine. Trenutno, vrijednosni razredi za javni sektor iznose30: 154,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga koja dodjeljuju centralna vladina tijela 236,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga koje dodjeljuju ugovorni organi koji nisu centralna vlada, 5,923,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci radova (za sve nivoe vlasti).
Za komunalni sektor kada su u pitanju javni radovi, razred je isti, ali kada su u pitanju usluge i robe, vrijednosni razredi su vii i jednaki 473,000 Eura.
29 30
Zasnovano na Uvodu Uredba Komisije br. 1874/2004, 28.10. 2004. godine (Slubeni glasnik L 326, 29/10/2004)
64
8.
Izuzeci31
8.1 Uvod Odreene kategorije ugovora su izuzete iz opsega Direktiva. Direktiva se ne primjenjuje na slijedee ugovore: Tajne ugovore i ugovore koji zahtijevaju posebne mjere sigurnosti Ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa meunarodnim pravilima (lan 14.); (lan 15.);
Ugovore za kupovinu ili najam zemlje, postojeih zgrada ili druge nepokretne imovine (lan 16. (a)); Kupovina, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala namijenjenog za emitiranje (lan 16. (b)); Usluge arbitriranja ili mirenja (lan 16. (c)); Finansijske usluge u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili transferom obveznica ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti s ciljem prikupljanja novca ili kapitala, i usluge centralne banke (lan 16. (d)); Ugovori o zapoljavanju (lan 16. (e)); Neka istraivanja i razvojne usluge (lan 16. (f)).
posebnim sigurnosim mjerama u skladu sa odredbama odreenim zakonom, odredbom ili administrativnom radnjom na snazi u toj zemlji lanici, ili kada zatita osnovnih sigurnosnih potreba te drave to zahtijeva. Sud objanjava da se taj potrebni sigurnosni nivo moe
dostii drugih mjerama (certificiranjem odreenih kompanija), konkurencije (C-324/93, Evans Medical i Mecfarlan Smith, p. 49) bez ograniavanja
Izuzeci, kako navodi Evropski sud pravde se moraju usko tumaiti i to bez predsrasuda prema osnovnim principima sistema javnih nabavki. Na primjer Sud je razmatrao osnovu kupovine lijekova (diamorfin heroina), koje uvoze bolnice u Velikoj Britaniji u medicinske svrhe. Svrha trgovine diamorfinom, drogama, podlijee posebnim odredbama. Vlada Velike Britanije je to ranije kupovala direktnim ugovaranjem, bez ikakvog postupka javne nabavke. Samo jedna kompanija je imala ovlatenje za uvoz diamorfina u Veliku Britaniju. Ovakva praksa je opravdavana potrebom izbjegavanja rizika da heroin bude izloen ilegalnoj trgovini. Tada je druga kompanija reagirala, jer je eljela da ue na to trite i natjee se na njemu. Evropski sud pravde donio je odluku da je konkurencija ovdje neophodna i mogua. Sud je odbio argument da takve robe trebaju da se dodjeljuju bez objavljivanja obavjetenja, i rekao da ova roba nije roba koja se proglaava tajnom ili koja pri dostavi mora biti popraena
Isti stav je Sud prihvatio u sluaju vezanom za razvoj sistema za obradu podataka za italijanske javne organe. Italijanska vlada je ugovor dodijelila ne slijedei konkurentski postupak javnih nabavki. Vlada je tvrdila da ugovor mora biti popraen posebnim sigurnosnim mjerama zbog tajne prirode tih podataka, to je neophodno u borbi protiv kriminala, posebno na polju oporezivanja, javnog zdravstva i prevare u poljoprivrednim pitanjima. Sud je odbio taj stav, jer se povjerljiva priroda obraenih podataka u sistemu moe zatititi ako se uposlenicima tih kompanija nametne obaveza tajnosti, bez ikakve potrebe da se ogranie konkurencija i slobode iz Sporazuma (C-3/88, Komisija v. Italija, p. 11, 15). Sud je slino presudio kada se dodijelio ugovor za izgradnju nove zgrade za regionalni flamanski parlament u Belgiji, a da se prethodno nije izdalo obavjetenje, zbog sigurnosnih razloga (C323/96, Komisija v. Belgija, p. 38).
31
Zasnovano na Uvodu
65
8.2
Nabavka u polju odbrane32
Postoji opeprihvaeno iskrivljeno miljenje da se direktive EU o javnim nabavkama ne primjenjuju za javnu nabavku u polju odbrane. Upravo suprotno, kako je jasno navedeno u lanu 10. Direktive 2004/18: Ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnim nabavama
koje dodjeljuju naruitelji u polju obrane, koji podlijeu lanku 296. Sporazuma.
Kao ope pravilo, reim javnih nabavki EU ukljuuje ugovore koji su dodjeljeni od strane institucija u segmentu odbrane (kao dravno Ministarstvo odbrane). Ipak postoji mogunost izuzimanja nekih ugovora iz tog sektora, na osnovu lana 296. Sporazuma33.Uslovi za takvo postupanje moraju biti vrlo ogranieno tumaeni34: Takva upotreba ne predstavlja ope, automatsko izuzee, ve bi trebala imati pojedinana opravdanja po pitanju svakog pojedinanog ugovora; Upotreba dravne derogacije je opravdana samo ako postoji potreba za postizanjem zatite osnovnih sigurnosnih interesa; Teina dokaza lei na samoj zemlji lanici koja ima namjeru da upotrijebi derogaciju; Takav dokaz je potrebno podnijeti, ako je potrebno, dravnim sudovima ili Evropskom sudu pravde (ako Evropska komisija odlui da ispita pred Sudom pravde ispravnost primjene derogacije).
O derogaciji se moe govoriti kada je u pitanju proizvodnja i prodaja oruja, municije i vojnih materijala. Ostali proizvodi koji nemaju vojni karakter, a koje kupuju vojne institucije (Ministarstva odbrane) moraju se nabavljati kroz standardne postupke javnih nabavki. Trenutno Evropska komisija planira usvajanje novog, posebnog pravnog instrumenta za nabavku u svrhu odbrane to bi bila direktiva za koordiniranje postupaka dodjele roba, usluga i radova u sektoru odbrane35.
32 33
Zasnovano na Uvodu lan 296. 1. Odredba ovog Sporazuma nee sprijeiti primjenu slijedeih pravila:
(a) nijedna zemlja lanica nee biti obavezna da objelodanjuje informacije ije bi otkrivanje bilo suprotno sigurnosnom interesu; (b) svaka zemlja lanica moe poduzeti ovakve mjere ako ih smatra neophodnim za zatitu osnovnih sigurnosnih interesa povezanih sa proizvodnjom ili trgovinom oruja, municije i ratnih materijala; te mjere nee negativno utjecati na uslove konkurencije na zajednikom tritu za proizvode koji nemaju posebnu vojnu svrhu 2. Vijee moe, jednoglasno, po prijedlogu Komisije, izmijeniti listu proizvoda sastavljenu 15.04.1958., na koje se primjenjuje odredba iz stava 1 (b).
34
Evropska komisija, Zelena knjiga o nabavci u vojne svrhe (Green Paper on Defence Procurement),
COM (2004) 608 p. I.3.1

35
Evropska komisija, Zelena knjiga o nabavci u vojne svrhe, COM (2004) 608 par. II.2.1
66
9.
Definicija javnih ugovora36
Direktiva javnih nabavki regulira postupke za dodjelu ugovora javnih nabavki. Javni ugovori (public contracts) su definirani kao ugovori od finansijskog interesa koji se sklapaju u pismenoj formi izmeu jednog ili vie ekonomskih operatera i jednog ili vie ugovornih organa, s ciljem izvoenja radova, nabavljanja proizvoda ili pruanja usluga u okviru znaenja iz ove Direktive (lan 1. (2) (a) Direktive 2004/18). Finansijski interes oznaava da dobavlja, ugovara ili prualac usluga od ugovornog organa dobiva naknadu za ispostavu robe, radova ili usluga (C-399/98, Ordine degli Architetti i drugi, p. 77). Ako, pak, naknadu plaa neka trea strana, koja nije ugovorni organ, moe doi do koncesije (ako plaaju korisnici), ne do javnog ugovora. Dodjela koncesija za javne radove je predmet Direktive javnih nabavki 2004/18 (lanovi 56. 65. iste); dok dodjela koncesija za javne usluge nije (lan 17.). Bitno je pomenuti da se ni definicija ugovornih organa, niti definicija javnih ugovora ne odnose na izvor finansiranja. Stoga, da bi se odluilo da li je taj ugovor javni ugovor koji je predmet sistema javnih nabavki, nevano je da li se on finansira iz javnih sredstava ili ne (C126/03, Komisija v. Njemaka, p. 20). Naravno, nisu sve aktivnosti ugovornih organa predmet sistema javnih nabavki, ne moraju sve biti ugovorene. Ugovorni organ uvijek ima mogunost da sprovede zadatke koji su mu dati koristei svoje administrativne, tehnike i druge izvore (takozvane in house (interne) ugovore), a da nije duan pozvati vanjske organe. U tom sluaju nema potrebe da se primjenjuju zakoni javnih nabavki (C-26/03 Stadt Halle p. 48). Evropski sud pravde je formulirao dva kriterija za razgranienje internih ugovora i ugovora o javnoj nabavci (C-107/98, Teckal, p. 50). Prvi je da se ugovor o javnoj nabavci moe zakljuiti samo izmeu dva odvojena lica: ugovorni organ i neko drugo lice (kompanija) koje je pravno odvojeno od njega. Tako svi ugovori (sporazumi) koji su zakljueni izmeu raznih odjeljenja ugovornog organa su interni ugovori, i nisu predmet pravila javnih nabavki. Drugo, ugovori koji su dodijeljeni kompanijama koje su pravno odvojene od ugovornog organa, mogu se smatrati internim ugovorima kada ugovorni organ ima kontrolu nad kompanijom, slinu kontroli koju ima nad svojim odjeljenjima, i, u isto vrijeme, kompanija sprovodi neophodan dio svojih aktivnosti pod kontrolom ugovornog organa. Ipak, ako tu kompaniju posjeduje, ak i u malom dijelu, neki privatni kapital, ugovor s tom kompanijom se ne moe dodijeliti bez postupka javne nabavke uee privatne djelatnosti izuzima u svakom sluaju mogunost da ugovorni organ sprovodi kontrolu nad kompanijom slinu onoj koju sprovodi nad svojim odjeljenima (C-26/03, Stadt Halle, p. 49, 52). Tako se interni ugovori mogu sklopiti samo izmeu ugovornih organa i javnih preduzea koja su oni osnovali. Ali, a priori iskljuivanje svih odnosa izmeu ugovornih organa i nekomercijalnih tijela koja su pod javnim zakonom, kakva god bila posebna priroda tih odnosa, e stvoriti nepravilnu transpoziciju Direktive (C-84/03, Komisija v. panija, p. 40). Ugovori o javnim nabavkama koje reguliraju Direktive ukljuuju tri kategorije: ugovor o javnoj nabavci radova, ugovor o javnoj nabavci roba i ugovor o javnoj nabavci usluga. Ovi termini su definirani u lanu 1. (2) Direktive 2004/1837.
(b) Ugovori o javnoj nabavci radova su ugovori koji za cilj imaju izvoenje, ili i idejno rijeenje i izvoenje radova vezanih za jednu od aktivnosti koje su navedene u aneksu I, ili rad, ili realizaciju, bilo kojim sredstvima, rada koji odgovaraju zahtjevima koji je specificarao ugovorni organ. Rad znai rezultat gradnje ili graevinskih radova koji uzeti u cjelosti zadovoljavaju ili ispunjavaju ekonomsku i tehniku funkciju.
36 37
Zasnovano na Uvodu Direktiva 2004/17 sadri iste definicije kao lan 1. (2) (b) (d)
67
(c) Ugovori o javnoj nabavci roba su ugovori, koji nisu oni na koje se odnosi (b), koji za svoj cilj imaju kupovinu, lizing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez mogunosti otkupa proizvoda. Javni ugovor koji za svoj predmet ima nabavku proizvoda i koji takoer ukljuuje, po svojoj prirodi, neophodnu pripremu mjesta izvoenja radova i usluga ugradnje smatra se ugovorom o javnoj nabavci roba. (d) Ugovori o javnoj nabavci usluga su ugovori koji nisu javni ugovori o radovima i robama, koji za cilj imaju pruanje usluga koje su navedene u aneksu II. Javni ugovor koji za cilj ima i proizvode i usluge u znaenju iz aneksa II e se smatrati ugovorom o javnoj nabavci usluga ako vrijednost tih usluga prelaze vrijednosti proizvoda koje pokriva ugovor.
Aneks I navodi razne vrste graevinskih radova: Demoliranje i ruenje zgrada; premjetanje zemlje; Ispitivanje i buenje; Gradnja svih vrsta zgrada,graevinski radovi,mostovi,tuneli, viadukti, itd.; Gradnja autoputeva, puteva, projekata za vodu, uzletita, i sportskih objekata; Zavravanje gradnje i postavljanje (telekomunikacija, grijanje, voda itd.) elektrinih instalacija i drugih sistema
Aneks II, koji nabraja usluge koje ukljuuju Direktive, dijeli usluge u dvije grupe: prioritetne usluge (aneks II A) i neprioritetne usluge (aneks II B).38 Aneks II A nabraja 16 kategorija prioritetnih usluga, ukljuujui izmeu ostalog: odravanje i popravke; zemaljski i vazduni transport; telekomunikacijske usluge; finansijske usluge; kompjuterske usluge; raunovodstvo, reviziju; reklamiranje, istraivanje trita, ispitivanje javnog mnijenja; usluge menadmenta i konsaltinga; arhitektonske i ininjerske usluge; ienje zgrade, kanalizacija i usluge odlaganja otpada.
Prioritetne usluge navedene u aneksu II A su predmet svim zahtjevima za postupak sve odredbe Direktive se potpuno primjenjuju (lan 20. Direktive 2004/18). Neprioritetne usluge nabrojane u aneksu II B su predmet manje striktnog reima samo nekoliko odredbi se primjenjuje (u vezi s tehnikim specifikacijama i objavljivanjem obavjetenja o dodjeli ugovora) (lan 21. Direktive 2004/18). Ugovorni organ pri dodjeljivanju ugovora o neprioritetnim uslugama nije duan izdati informacijsko obavjetenje i obavjetenje o ugovoru kada dodjeljuje ugovore; moe slobodno odabrati postupak javne nabavke; nije vezan ogranienjima u vezi s kvalifikacijskim procesom (kvalifikacijski kriteriji i dokumenti koji se mogu traiti); moe primjenjivati razne kriterije za dodjelu ugovora. Naravno, osnovni
38
Aneks XVII Direktive 2004/17 sadri identinu distinkciju.
68
principi nediskriminacije i transparentnosti se u potpunosti primjenjuju.Neprioritetne usluge koje su navedene u aneksu II B ukljuuju izmeu ostalog: hotelske usluge i restoranske usluge; eljeznike usluge i usluge vodenog transporta; pravne usluge; obrazovne usluge i usluge usmjerenog obrazovanja; zdravstvene i socijalne usluge; rekreacione, kulturne i sportske usluge.
Lista nije konana, zadnja stavka je ostale usluge. Stoga se sve usluge koje nisu izriito navedene u aneksu II, osim onih izuzetih u lanovima 12.-18., nazivaju ostale usluge i spadaju u neprioritetne usluge.
69
10.
Specifikacije i standardi39
Ovo i naredna predavanja u ovoj jedinici bave se razliitim koracima koji su uobiajeni za proces nabavki, bilo da se radi o javnoj nabavci radova, roba ili usluga. U pojedinanim modulima se raspravlja o detaljnim zahtjevima za svaku vrstu ugovora, ali ovo predavanje obuhvata, openito, procese koji su uobiajeni za sve vrste ugovora. U ovom predavanju se raspravlja o vanost ispravnosti specifikacije i daju se sugestije o najboljim praksama planiranja, analiziranja i razvijanja specifikacija. 10.1 Definicija
Specifikacija se moe definisati kao:
"izraz potreba koje treba zadovoljiti nabavkom vanjskih sredstava"

Ona definie ta kupac eli da kupi, a prema tome i ta dobavlja treba da isporui. Specifikacija treba da sadri dovoljno detalja kako bi osigurala da proizvod ili usluga odgovara potrebama korisnika, ali da ne bude toliko ograniavajua da onemogui konkurenciju ili destimulie dobavljae da ne zauzmu fleksibilan pristup. 10.3 Vanost specifikacija
Uspjeh odreene nabavke zavisi od tano definisanih uslova specifikacije. Priprema specifikacije je stoga kljuni dio procesa planiranja nabavke. Lica koja piu specifikaciju moraju osigurati da se u specifikaciji potuju principi otvorene i efektivne konkurencije. 10.4 Vrste specifikacije
Postoje tri osnovne vrste specifikacije: (a)
Tehnike specifikacije
- koje definiu tehnike i fizike karakteristike proizvoda u smislu karakteristika kao to su fizike dimenzije, input i output, hemijska analiza, materijali koji e se koristiti, itd.
(b)
Specifikacije o uinku
- koje definiu uinak koji se zahtijeva od proizvoda (npr. da maina moe prenijeti 50 tona ita za sat vremena od silosa do skladinog pogona udaljenog 50 metara). - koje definiu funkciju koju proizvod morta imati (npr. sistem arhiviranja i spaavanja dokumenata).
(c)
Funkcionalne specifikacije
39
Zasnovani na Treningu
70
10.5
Zahtjevi kvaliteta
Kupac mora prenijeti potencijalnim dobavljaima detalje o zahtjevima kvaliteta putem: 10.6
hemijske analize, npr. eljeza; naziva brenda, npr. namirnica, koji mora biti propraen rijeima ili ekvivalentom; tehniki crte; uzorka, npr. rezervnog dijela maine; opisa, npr. kupovine jednostavnog artikla kao to je staklena flaa; broj dijela dobavljaa, npr. elektrini dijelovi od trgovca
Koristi specifikacije uinka i funkcija
Osnovne koristi specifikacija uinka i funkcija i razlozi preferiranja njihovog koritenja kad god je to mogue su:
podstiu dobavljaa da ponudi alternativna rjeenja; uklanjaju predrasude o odreenom dobavljau; smanjuju sredstva i napore za pripremu specifikacije; fokusiraju se na rezultate (na outpute, a ne na inpute).
10.7 Dobra specifikacija Dobra specifikacija:
sadri jasan, saet, logian i nedvosmislen zahtjev; sadri dovoljno informacija za potencijalne dobavljae kako bi izabrali i procijenili robu ili usluge koje e ponuditi, ali sadri samo osnovne karakteristike ili osobine zahtjeva;
sadri kriterije za prihvatanje roba ili usluga i omoguava da ponuena roba ili usluge budu procijenjeni prema ovim kriterijima; omoguava jednaku ansu za sve potencijalne dobavljae da ponude proizvod ili uslugu koja zadovoljava potrebe korisnika; sadri meunarodno prihvaene standarde; u skladu je sa svim pravnim obavezama. Dobra specifikacija ne: sadri usko specifine zahtjeve; sadri karakteristike koje direktno ili indirektno diskriminiraju ili favoriziraju odreenog dobavljaa, proizvod ili proces.
71
10.8 Informacije koje se ne zahtijevaju u specifikaciji U ovim dijelovima se opisuje ono to jedna specifikacija sadri. Meutim, mnogo je informacija koje ona treba pruiti ponuaima, ali koje se nalaze negdje drugdje u paketu za poziv na tender (ITT). Sljedee informacije obino se mogu nai u ITT paketu:
Kriteriji za tehniku evaluaciju; Referenca o cijeni; Raspored trokova; Zahtjevi za upravljanje ugovorom; Adresa(e) isporuke; Sva pitanja pravne ili ugovorne prirode; Raspored isporuke; Raspored isplate; Svi dokumenti koje trebaju popuniti potencijalni dobavljai, a koji se odnose na informacije o dobavljau ili na sami proizvod ili uslugu; Informacija o prihvatanju djeliminih ili alternativnih ponuda; Informacija o tome da li je ponuda odgovarajua; Kontakt imena i brojevi telefona; Generalni aspekti koji se tiu sigurnosti.
72
11.
Obavjetenja o nabavkama40
Jedan od najbitnijih elemenata sistema javnih nabavki EU jesu transparentni postupci javnih nabavki koji pruaju jednake prilike svim zainteresiranim ponuaima koji ele da uestvuju u javnoj nabavki i podnesu svoje ponude. Transparentnost se postie objavljivanjem niza obavjetenja o ugovorima. Objavljivanje obavjetenja o javnim nabavkama u cijeloj EU osigurava razvijanje efikasne konkurencije. Objavljene informacije o odreenom postupku javne nabavke bi trebale omoguiti ekonomskim operaterima u EU da odrede da li je ponueni ugovor pogodan za njih i da li se oni mogu prijaviti na taj konkurs (36. Recital Preambule Direktivi 2004/18). Tokom svakog postupka javne nabavke (neki izuzeci su navedeni kod pregovarakog postupka) ugovorni organ objavljuje tri razliita obavjetenja o nabavci (lan 35. Direktive 2004/18): Prethodno informacijsko obavjetenje (podaci o planiranom postupku nabavke); Obavjetenje o nabavci (poziv na podnoenje ponuda ili na uee); Obavjetenje o dodjeli ugovora (informacije o okonanju postupka).
Predhodno informacijsko obavjetenje (PIN Prior Information Notice) bi trebalo obavjetavati unaprijed zainteresirane ponuae, ugovarae i pruaoce usluga o opim karakteristikama planiranih nabavki. U sluaju roba i usluga, prethodno informacijsko obavjetenje bi se trebalo objaviti na poetku budetske godine, to prije to bude mogue. PIN bi se trebao objavljivati, onda kada je ukupna vrijednost roba ili usluga odreene kategorije koja se dodjeluje u jednoj godini jednaka ili prelazi 750,000 Eura. U jednom PIN-u ugovorni organ navodi sve svoje planirane nabavke iz odreene kategorije roba ili usluga (ali naknadno se pojedinani ugovori unutar te jedne kategorije mogu dodjeljivati i putem nekoliko odvojenih postupaka). Kada su u pitanju graevinski radovi PIN se odnosi na samo jedan predvieni ugovor (ne stavljaju se svi ugovori zajedno) i objavljuje se to prije to bude mogue, odmah nakon donoenje odluke o planiranju te nabavke (t.j. ne obavezno odmah nakon poetka budetske godine).Objavljivanje predhodnog informacijskog obavjetenja ne obavezuje automatski ugovorni organ da kasnije pokrene postupak javne nabavke. S druge strane, objavljivanje PIN nije obavezno tako da nije obavezan uslov za zapoinjanje samog tenderskog postupka (objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci). Ipak Direktiva podrava objavljivanje PIN-a vremenski rokovi mogu biti dosta krai u sluajevima kada je PIN objavljen ispravno (vidi lan 38. (4) Direktive 2004/18). Sadraj PIN je definiran u aneksu VII A (Direktiva 2004/18). PIN mora sadravati samo osnovne informacije o planiranoj nabavci, naime: Osnovne informacije o ugovornom organu; Kratak opis predmeta ugovora: o o o Za graevinske radove prirodu i obim radova te mjesto izvravanja radova, bitne karakteristike lotova (ako ih ima); Za robe prirodu i kvantitet ili vrijednost proizvoda koji e biti dostavljen; Za usluge ukupna vrijednost predloene nabavke u kategoriji svake od usluga;
Procijenjeni datum dodjeljivanja ugovora.
Svako pojedinano Obavjetenje o nabavci (Contract Notice) mora se objaviti uvijek prije otvorenog i ogranienog postupka, konkurentskog dijaloga i pregovarakog postupka (u nekim izuzetnim sluajevima ipak, pod uslovima izriito definiranim, dozvoljeno je da se
40
Zasnovano na Uvodu
73
zapone postupak nabavke bez objavljivanja obavjetenja u sluaju pregovarakog postupka). Objavljivanjem obavjetenja o nabavci ugovorni organ poziva sve zainteresirane ekonomske operatere da uestvuju (podnesu ponude, projekte ili zahtjeve za uee, u zavisnosti od odabranog postupka). Objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci formalno zapoinje postupak javne nabavke (C-143/94, Furlanis, p.11). Prema aneksu VII A (Direktiva 2004/18), obavjetenje o javnoj nabavci treba, pored ostaloga, sadravati: Adresu i kontakt informacije ugovornog organa; Mjesto i vremenski rok za izvedbu radova, ili dostavu proizvoda ili pruanje usluga; Opis predmeta nabavke: o o o Prirodu i obim radova (ukljuujui informacije o dodatnim radovima i lotovima, ako je to mogue); Prirodu i kvantitet proizvoda koje je potrebno dostaviti (ukljuujui informacije o moguim dodatnim dostavama ili obnovama ugovora); Kvantitet i opis usluga koje je potrebno obezbijediti (ukljuujui informacije o moguim dodatnim uslugama ili obnovama ugovora i dodatnim zahtjevima po pitanju prualaca usluga (kvalifikacije));
Informacije o prihvatljivosti lotova i alternativnih ponuda; Metod,vrijeme i adresu za dobijanje cjelokupne tenderske dokumentacije; Mjesto i vremenske rokove za podnoenje ponuda ili zahtjeva za uee; Kriterije za odabir vezane za lino stanje kandidata; Kriterije za ocjenu ponude (kriteriji za dodjelu ugovora).
Uz (pismeni) opis predmeta ugovora, sva obavjetenja o nabavci moraju ukljuivati referentni broj iz Opeg vokabulara nabavki (CPV - Common Procurement Vocabulary)41. CPV je uspostavljen 1993. godine i ima za cilj standardizaciju termina u cijeloj EU koji se koriste za opis predmeta nabavke. Kodovi od 9 znamenki klasificiraju razliite proizvode, usluge i vrste graevinskih radova, gdje na primjer 14512000-3 simoblizira asfalt, 29541612-6 maine za pranje sua, 45214200-2 graevinske radove izgradnje kola i 50322000-8 usluge odravanja raunara (vie od 8.000 kodova)42. Primjena numerike identifikacije predmeta javne nabavke nam olakava razumijevanje obavjetenja i u vie-jezinom okruenju; takoer olakava automatsko pretraivanje objavljenih obavjetenja u kompjuterskim programima. Objavljivanjem obavjetenja poinje postupak javne nabavke i zainteresirani ekonomski operateri podnose svoje ponude, projekte ili zahtjeve za uee, u zavisnosti od odrabranog postupka. Najkasnije 48 dana nakon uspjenog zakljuenja postupka (dodjele ugovora), ugovorni organ mora poslati na objavljivanje obavjetenje o dodjeli ugovora (CAN Contract Award Notice), kojim obavjetava javnost o rezultatima postupka. Ovo obavjetenje se mora objaviti bez obzira na postupak koji je doveo do potpisa ugovora (t.j. takoer je obavezan i kod pregovarakog postupka bez ranijeg objavljivanja obavjetenja o postupku). Obavezno objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora nema za namjeru samo osiguravanje vee transparentnosti ve i stvaranje veeg interesa meu ekonomskim operaterima u Zajednici, te podsticanje istih da uestvuju u naknadnim postupcima43. Obavjetenje o dodjeli ugovora
41
Propis (EC) br 2195/2002 Evropskog parlamenta i Vijea o Opem vokabularu javnih nabavki (CPV) (izmjene i dopune Propisom br. 2151/2003 od 16. decembra 2003.) 42 Opi vokabular javnih nabavki na svim slubenim jezicima EU moe se pronai na http://simap.eu.int 43 Evropska komisija, Guide to the Community Rules on Public Supply Contracts, 1997.
74
takoer ukljuuje i objanjenje zato je odabran upravo taj odreeni tender kako bi se time razvijala konkurentnost za kasnije ugovore. Obavjetenje o dodjeli ugovora mora ukljuivati (aneks VII A): Datum dodjele ugovora; Kriterije za dodjelu ugovora; Broj primljenih ponuda; Naziv i adresu najuspjenijeg ponuaa i cijenu odabrane ponude; Opseg cijena primljenih ponuda (minimalna/maksimalna); Kada je mogue,ukljuiti vrijednost i dio ugovora koji e biti podugovoren sa treim stranama.
Dodatne informacije se objavljuju i u sluaju konkursa za izradu idejnog rjeenja obavjetenje o konkursu za izradu idejnog rjeenja i obavjetenje o rezultatima konkursa (vidi aneks VII D Direktiva 2004/18). Kada je postupak javne nabavke okonan, a ugovor nije dodijeljen, nije potrebno objavljivanje obavjetenja. Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke javnih nabavki za komunalni sektor prua nam isti set osnovnih obavjetenja o javnim nabavkama: Periodino informacijsko obavjetenje (aneks XV A); Obavjetenje o javnoj nabavci (aneks XIII); Obavjetenje o dodjeli ugovora (aneks XVI); Obavjetenje o konkursu za izradu idejnog rjeenja (aneks XVIII); Obavjetenje o razultatima konkursa za izradu idejnog rjeenja (aneks XIX).
Uz to, komunalne direktive nam ostavljaju jo jedan tip obavjetenja obavjetenje o postojanju sistema kvalifikacija (aneks XIV). Sva obavjetenja o javnim nabavkama koja odreuju direktive obavljuju se u Slubenom glasniku Evropske unije (OJ Official Journal). Slubeni glasnik izdaje Ured za objavljivanje Evropske zajednice (Ured za objavljivanje), slubena izdavaka kua Evropskih institucija (sa sjeditem u Luksemburgu). Slubeni glasnik se objavljuje svaki radni dan na svih 20 slubenih jezika EU. Ima slijedea izdanja: OJ L: legislativa; OJ C: informacije i obavjetenja; OJ S: javne nabavke.
Svaki dan u Dodatku na Slubeni glasnik objavljuje se oko 900 tendera (u 2004. godini u 255 izdanja obavljeno je vie od 220,000 obavjetenja), koji daju informacije o: Ugovorima o javnoj nabavci u zemljama lanicama; Ugovorimo o javnoj nabavci institucija EU; Ugovorima Phare, Tacis, Cards i drugim ugovorima za centralnu i istonu Evropu; Ugovorima za Evropsko ekonomsko trite (Norveka, Island, Lihtentajn); Ugovorima unutar GPA / WTO (SAD, Japan, vicarska).
Pri pripremi obavjetenja o javnoj nabavci ugovorni organi moraju koristiti standardne obrasce za obavjetenja, koje je usvojila Komisija (Direktiva Komisije 2001/78/EC od 13.
75
septembra 2001. godine, o upotrebi standardnih obrazaca pri objavljivanju obavjetenja o javnim nabavkama). Ured za objavljivanje Slubenog glasnika nema ovlasti nad tanou i ispravnou obavjetenja koja se objavljuju, potpuna odgovornost za to je na instituciji koja objavljuje obavjetenje (Ured za objavljivanje je odgovoran samo za prijevod). Obavjetenja se mogu slati na objavljivanje u bilo kojem obliku (faks, mail), ali preferira se u elektronskom obliku. Postoji podsticajna mjera za ugovorne organe koji koriste elektronski pristup (ispuniti formular direktno na internetu http://simap.eu.int) obavjetenja poslana elektronskim putem objavljuju se u roku od 5 dana, dok se obavjetenja poslana tradicionalnim putem obavljuju u roku od 12 dana od dana slanja (5 dana kod ubrzanog postupka) (lan 36. (3) Direktive 2004/18; vie detalja aneks VIII Direktive 2004/18 i aneks XX Direktive 2004/17 o tehnikim aspektima objavljivanja obavjetenja). Za ugovorne organe objavljivanje obavjetenja je besplatno. Obavjetenja se objavljuju na jeziku na kom su podnesena (na jednom od slubenih jezika EU); samo rezime bitnih stavki se objavljuje u prijevodu na sve ostale slubene jezike. Obavjetenja objavljena u Slubenom glasniku su takoer dostupna u dravnim izdanjima Glasnika ali ne prije datuma slanja obavjetenja u Ured za objavljivanje u Luksemburgu. Obavjetenja o javnim nabavkama koja se objavljuju na dravnom nivou ne smiju sadravati Sva obavjetenja o javnim nabavkama objavljena u Slubenom glasniku dostupna su na Internetu u elektronskoj verziji u Tenders Electronic Daily (TED) http://ted.publications.eu.int. TED je internet stranica na kojoj se svakodnevno objavljuju obavjetenja i koja posjeduje sofisticiran mehanizam za pretragu, koji dozvoljava pretragu obavjetenja po odreenim kriterijima. U stvari, od 1998. godine Dodatak S Slubenog glasnika se uope ne tampa u printanoj formi postoji jedino u elektronskom formatu na CD-ROM-ovima i na Internetu. Neogranien pristup svim obavjetenjima objavljenim na TED-u je besplatan i nije potrebna registracija.
76
12.
Vremenski rokovi44
Svrha ovih pravila o objavljivanju obavjetenja o javnoj nabavci na nivou EU jeste osiguranje efikasne konkurencije na polju javnih ugovora, kroz pravovremeno informiranje svih zainteresiranih ponuaa u EU, o glavnim takama ugovora, kako bi oni mogli podnijeti svoje ponude na vrijeme (C-225/98, Komisija v. Francuska, p. 34 - 35). Kako bi se osiguralo da ponuai imaju dovoljno vremena da pripreme ponude (zahtjeve za uee, projekte), Direktive nalau minimalne vremenske rokove koji se moraju potovati u odreenim fazama postupka. Ugovorni organ ne smije odrediti krae vremenske periode od oni navedenih u Direktivama, ali moe odrediti due vremenske rokove od onih odreenih45. Vremenski rok odreen za neki postupak bi trebao predstavljati (odnosno biti proporcionalan sa) sloenost ugovora i vrijeme koje je neophodno za sastavljanje ponude to je priprema ponude vie komplicirana, to bi se vie vremena trebalo ostaviti ugovornom organu za pripremu (lan 38. (1) Direktiva 2004/18). Vremenski rokovi moraju biti proporcionalno produeni, tako da svi zainteresirani ponuai mogu dobiti sve potrebne informacije kako bi pripremili ponude (lan 38. (7) Direktive 2004/18): Kada tenderska dokumentacija, iako je bila pravovremeno zatraena, nije dostavljena unutar odreenog vremenskog roka, zbog bilo kakvih razloga (npr: kompleksnost); Kada se ponuda moe napraviti jedino nakon pregleda terena ili nakon detaljnog pregleda tenderske dokumentacije kod ugovornog organa.
Direktive definiraju standarne minimalne vremenske rokove za razliite radnje kada su u pitanju postupci javnih nabavki (lan 38. (2 - 3) Direktive 2004/18 i lan 45. (2 - 3) Direktive 2004/17): Kod otvorenog postupka minimalni vremenski rok za prijem ponuda jeste 52 dana od kada su obavjetenja o javnoj nabavci poslana na objavu u Slubeni glasnik (napomena ne od datuma objavljivanja obavjetenja u Slubenom glasniku); U sluaju ogranienog postupka,konkurentskog dijaloga i pregovarakog postupka sa ranijim objavljivanjem obavjetenja, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za uee je 37 dana od datuma slanja obavjetenja na objavu; U sluaju ogranienog postupka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma slanja poziva za uee. Prijem zahtjeva za uee u sluaju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja; Konkurs za izradu idejnog rjeenja.
Nije odreen minimalan vremenski rok za:
U odreenim uslovima ugovorni organ moe uspostaviti vremenske rokove krae od standardnih minimalnih vremenskih rokova (lan 38. (4 - 8) Direktive 2004/18 i lan 45. (3 8) Direktive 2004/17). Ako je prethodno informacijsko obavjetenje (PIN) obavljeno na ispravan nain (t.j. kada su ukljuene sve neophodne informacije) i pravovremeno (t.j. izmeu 52 dana i 12 mjeseci ranije) vremenski rokovi za prijem ponuda u otvorenom i ogranienom postupku mogu se skratiti na 36 dana.
44 45
Zasnovano na Uvodu Evropska komisija, Guide to the Community Rules on Public Supply Contracts, 1997., str.4.7
77
Ako su obavjetenja za objavljivanje poslana elektronskim putem, vrijeme za prijem ponuda u otvorenom postupku i vremenski rok za prijem zahtjeva za uee u ogranienom postupku, konkurentskom i pregovarakom postupku bez objavljivanja obavjetenja, se skrauje za 7 dana. Ako od dana objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci ugovorni organ omogui neogranien i direktan pristup, elektronskim putem, tenderskoj dokumentaciji (t.j. ako objavi tendersku dokumentaciju na internetu), vremenski rok za prijem ponuda kod otvorenog i ogranienog postupka moe se skratiti za 5 dana. Konano, u sluaju ogranienog i pregovarakog postupka, vremenski rokovi se mogu dosta skratiti, kada je rije o hitnoj nabavci kojoj ne odgovaraju standardni vremenski rokovi. Odredbe koje se odnose na hitnost ovdje su manje striktne nego u lanu 31. (krajnja hitnost koja opravdava upotrebu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja): hitnost u ovom sluaju moe biti izazvana razliitim faktorima (t.j. takoer i nemarom ugovornog organa). Mogue je primjeniti sva ova skraenja vremenskog roka kumulativno, na primjer kada je prethodno informacijsko obavjetenja ispravno objavljeno i kada je obavjetenje poslano na objavljivanje elektronskim putem i kada je tenderska dokumentacija dostupna na internetu. Tabela koja se nalazi u aneksu XXII Direktive 2004/17 rezimira vremenske rokove definirane komunalnom direktivom. Vremenski rokovi u klasinom sektoru su slini. Svi vremenski rokovi navedeni u Direktivama moraju se raunati u skladu sa Propisom Vijea br. 1182/71 od 3. juna 1971. godine kojim se odreuju pravila koja se primjenjuju na periode, datume i vremenske rokove.
78
13.
Kvalifikacija46
13.1 Kvalifikacija kandidata opi principi Propisi o javnim nabavkama EU jasno razlikuju dvije vrste radnji koje sprovode ugovorni organi tokom procesa javne nabavke (kod svih postupaka): (1) ispitivanje sposobnosti ekonomskih operatera za izvoenje ugovora (kvalifikacije kandidata ili kvalitativni odabir) i (2) ocjena ponuda i odabir najbolje ponude (dodjela ugovora). ak i kada se ove dvije radnje rade istovremeno (kao kod otvorenog postupka), one se rade prema razliitim pravilima (sluaj 31/87, Beentjes, p. 15 - 16). Prema lanu 44. (1) Direktive 2004/18 ugovor se mora dodjeljivati na osnovu kriterija za procjenu ponuda (cijena i drugi kriteriji vezani za predmet nabavke npr. kvalitet, rok za izvrenje posla, tekui trokovi, itd lanovi 53. i 54.), nakon to se provjerila sposobnost operatera i to u skladu sa kriterijima o ekonomskom i finansijskom stanju, te profesionalnom i tehnikom znanju i sposobnostima (lanovi 45. 52.). U procesu kvalifikacije, ugovorni organ pregleda sposobnost kandidata, uzimajui u obzir samo njihove line karakteristike, bez obzira na proizvod ili usluge koje oni nude. Ugovorni organ provjerava, da li kandidati zadovoljavaju minimalne zahtjeve, koji su ranije navedeni u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji. Proces kvalifikacije za rezultat ima podjelu svih kandidata u dvije grupe: (1) kandidati koji se smatraju sposobnim za izvrenje ugovora (oni koji su kvalificirani i koji e uestvovati u slijedeim fazama postupka i ije ponude e se ocjenjivati); i (2) kandidati koji nisu zadovoljili kriterije za izvedbu ugovora (oni su diskvalificirani kandidati i nee uestvovati u daljem postupku i njihove ponude se nee ocjenjivati). Sve ponude koje podnesu kvalificirani kandidati, se naknadno ocjenjuju bez povratka na fazu kvalifikacije kandidata i kriterije za kvalifikacije. Direktiva onemoguava ugovornom organu mijeanje kriterija za kvalifikaciju (koji se odnose na kandidata) i kriterija za ocjenu (koji su vezani za kvalitet ponuenih roba i usluga). Kriteriji koji se koriste pri kvalitativnom odabiru kandidata (npr. iskustvo se mjeri brojem preporuka) ne smiju se koristiti kao kriterij za dodjelu ponuda za odreivanje najbolje ponude (C-315/01, GAT, p. 66 - 67). Cilj procesa kvalifikacije je dvostruk. Prvo, da bi se eliminirale kompanije koje, zbog prijanjih loih izvedbi ili nedovoljne sposobnosti za izvrenje budueg ugovora, ne garantiraju uspjenu izvedbu ugovora. Drugo, kako bi se eliminacijom iz javnih ugovora kaznile kompanije koje su ozbiljno prekrile zakon i time ugrozile bitne interese EU i/ili zemalja lanica. 13.2 Kriteriji za odabir Kriteriji za odabir, minimalni nivo kompetencije i informacija (dokumentacija) koja se zahtijeva od kandidata mora biti predhodno objavljen u obavjetenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji. Verifikacija kvaliteta kandidata bi se trebala izvravati na transparentan nain (Recital (39) Preambule Direktivi 2004/18). Nakon podnoenja ponuda kriteriji za kvalifikaciju kandidata se ne smiju mijenjati, niti se drugi kriteriji smiju dodavati. Ipak, nakon podnoenja dokumenata, ugovorni organ moe pozvati kandidate da podnesu dodatnu dokumentaciju ili da pojasne podnesene dokumente. U sluaju nepotpunih ili nejasnih dokumenata, ugovorni organ nije primoran da automatski diskvalificira takvog kandidata, ve moe traiti ispravke (lan 51. Direktive 2004/18).
46
Zasnovano na Uvodu
79
Prema Direktivi 2004/18, kriteriji za kvalitativni odabir se odnose na: Lino stanje ekonomskog operatera; Ekonomsko i finansijsko stanje; Tehnike i profesionalne sposobnosti.
Svi kriteriji navedeni u direktivama su objektivni i mjerljivi kriteriji. lan 45. regulira kriterije vezane za lino stanje kandidata. Prema stavu (1) navedenog lana, ugovorni organ moe iskljuiti iz daljeg uea sve kandidate koji su bili osuivani za uee u organiziranom kriminalu, korupciji, prevari i pranju novca. Razlozi za iskljuenje koji su pomenuti u stavu (1) su obvezujui ugovorni organ mora iskljuiti osuenu kompaniju, im sazna tu injenicu. Razlozi za iskljuenje pomenuti u stavu (2) lana 45. nisu obvezujueg karaktera u takvim sluajevima ugovorni organ moe iskljuiti odreenu kompaniju, ali moe takoer i odluiti da je prihvati, i pored navedenih razloga. To se ipak moe izmijeniti dravnim zakonom, i esto se deava da zemlje lanice primjenjuju Direktivu na jedan striktniji nain, gdje obavezuju ugovorne organe da iskljue kompanije koje se nalaze u situacijama navedenim pod stavom (2). Prema stavu (2) lana 45. kompanija se moe iskljuiti iz uea, izmeu ostalog, i kada: Se nalazi pod steajem ili je u postupku likvidacije; Ukoliko je obustavila poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj analognoj situaciji koja proizilazi iz slinog postupka; Nije ispunila obaveze vezane za plaanje doprinosa kao to su socijalno osiguranje ili obaveze plaanja poreza propisa zemlje u kojoj posluje ili propisa koji su na snazi u dravi naruitelja.
Prekraj vezan za profesionalno ponaanje, pomenut u 45. (2) (c) ne mora biti neophodno vezan za javnu nabavku. Mnoge zemlje iskljuuju iz uea u postupcima javnih nabavki i kompanije odgovorne za krenje zakona o zatiti okolia, o zatiti na radu ili zakona o borbi protiv korupcije. Velike poslovne greke mogu biti ne samo kanjavanje pred kaznenim zakonom, ve takoer i npr. ozbiljna povreda profesionalnih pravila ponaanja. Nekorektna izvedba ranijeg ugovora o javnim nabavkama takoer se moe smatrati velikom poslovnom grekom i time biti osnova za iskljuenje te kompanije iz postupka javne nabavke. Stav (3) lan 45. nabraja dokumente koje ugovorni organ moe zahtijevati od kandidata kako bi dokazali da ne potpadaju pod iskljuenje na osnovu linog stanja. Navedena lista razloga za iskljuenje i dokumenata koji se mogu traiti je konana, ugovorni organ ne smije uspostaviti neke druge uslove vezane za lino stanje kandidata i ne smije traiti nikakvu dodatnu dokumentaciju osim one propisane Direktivama (sluaj 76/81, Transporoute, p. 15). lan 47. Direktive 2004/18 navodi dokumente koje kandidati mogu dostaviti kako bi dokazali kakvo je njihovo ekonomsko i finansijsko stanje: Izvodi iz banke; Bilansi stanja (ili dijelovi bilansa stanja); Izvod o prometu kompanije (za maksimalno posljednje tri finansijske godine).
Za razliku od ove ranije pominjane liste dokumenata koji potvruju lino stanje, lista dokumenata koji su vezani za ekonomsko i finansijsko stanje nije konana kandidat moe dostaviti i drugu dokumentaciju, koju ugovorni organ smatra odgovarajuom i, sa druge strane, ugovorni organ moe uspostaviti dodatne uslove vezane za finansijsko i ekonomsko
80
stanje, koji nisu direktno propisani direktivama (spojeni sluajevi od 27 do 29/86, CEI i Bellini, p. 9). Direktive ne odreuju koji je to neophodni nivo finansijskog i ekonomskog kapaciteta. Ugovorni organ treba odluiti o tome za svaki sluaj pojedinano, ali izriito samo na osnovu ugovora i u striktnoj vezi sa datim ugovorom. Zahtjevano finansijsko i ekonomsko stanje mora u svakom sluaju biti proporcionalno sa obimom i sloenou odreenog ugovora (lan 44. (2) Direktive 2004/18). Tehnika i profesionalna sposobnost kandidata se moe dokazati, izmeu ostalog, slijedeim sredstvima (lan 48.): Listom izvrenih ugovora u posljednje tri godine (pet u sluaju graevinskih radova), zajedno sa potvrdama koje potvruju valjano izvrenje posla; Opis tehnikih postrojenja i mjera koje koriste dobavljai i pruaoci usluga za osiguravanje kvalitete; Obrazovne i strune kvalifikacije pruaoca usluga ili ugovaraa i/ili onih iz upravljakog osoblja poduzea i, posebice, kvalifikacije osobe ili osoba odgovornih za pruanje usluga i upravljanje radovima (ne odnosi se na robe); Izjava o prosjenom godinjem broju radne snage u posljednje tri godine (samo za usluge i graevinske radove); Izjava o alatima, postrojenjima ili tehnikoj opremi koja je na raspolaganju pruaocu usluga ili ugovarau za izvoenje poslova iz ugovora (ali ne za robe); Uzorci, opisi i/ili fotografije ija autentinost mora biti potvrena ukoliko naruilac to zatrai.
Potrebno je napraviti spisak dokumenta neophodnih za opis linog stanja, spisak naveden lanom 48. je konaan i ne mogu ga proirivati ni ugovorni organi ni zemlje lanice nikakav drugi dokaz tehnike i profesionalne sposobnosti se ne smije zahtijevati, osim onog eksplicitno opisanog u Direktivi. Kandidat ne mora posjedovati svu tehniku opremu neophodnu za izvrenje ugovora. Moe se osloniti na resurse drugih kompanija, pod uslovom da su ti resursi dostupni tokom izvrenja ugovora. Pravni oblik odnosa sa tim drugim kompanijama nije bitan, bitna je samo stvarna dostupnost ovih resursa (lan 48. (3) Direktiva 2004/18). Ako kandidat namjerava da se osloni na resurse koje on sam nema, ali koje e posuivati od drugih kompanija, bez obzira da li su direktno ili indirektno povezani, on mora imati dokaz o stvarnoj dostupnosti tih resursa za vrijeme izvrenja ugovora (C-126/03, Komisija v. Njemaka, p. 22). Sud je ipak naveo i to da se kompanija moe eliminirati iz postupka javne nabavke jedino na osnovu toga to predlae, u svrhu izvrenja ugovora, upotrebu resursa koji nisu u njenom vlasnitvu ve pripadaju drugim kompanijama (C-314/01, Siemens i ARGE Telekom, p. 43). Komunalni sektor je dosta fleksibilniji kada je u pitanju kvalitativni odabir kandidata, ali osnovni principi su isti. Ugovorni organ treba odrediti objektivne kriterije i pravila za odabir kandidata, i nakon toga iskljuiti kandidate koji ne ispunjavaju ove kriterije. Ti kriteriji bi trebali ranije biti poznati potencijalnim kandidatima (lan 51. (1) (a) i 54. (1) Direktive 2004/17). Proces odabira bi se trebao sprovoditi u skladu sa osnovnim principima nediskriminacije (jednak tretman) i proporcionalnosti. U praksi to znai, da ugovorni organ ne bi trebao (lan 52. (1) Direktive 2004/17): Odreenim ekonomskim faktorima nametati administrativne, tehnike ili finansijske uvjete koji se ne bi nametnuli drugima; Traiti testove ili dokaze kojima bi se podvostruili objektivni dokazi koji ve postoje.
81
Kriteriji za kvalitativni odabir i za dokumentaciju koja se zahtijeva od kandidata kako bi dokazali svoju tehniku i finansijsku sposobnost ukljuuju one koji su nabrojani u Direktivi 2004/18 za klasini sektor, ali nisu ogranieni na njih. Ugovorni organi koji rade u komunalnom sektoru mogu dodati i neke druge kriterije za selekciju, pod uslovom da su objektivni i javno navedeni (dostupni) potencijalnim kandidatima. Na osnovu Direktive 2004/17 organi koji rade u komunalnom sektoru imaju mogunost za sistem kvalifikacije (lan 53.). U tom sluaju ekonomski operateri pripremaju prijave kako bi se kvalificirali, ne konkretno za jedan odreeni postupak, ve za nekoliko postupaka koji e se organizirati u jednom odreenom periodu. Kriteriji koji se koriste kod takvih kvalifikacija moraju biti objektivni kriteriji za kvalitativan odabir (lino stanje, finansijsko i ekonomsko stanje, profesionalna i tehnika sposobnost). Pristup sistemu kvalifikacije mora biti zasnovan na objektivnim i transparentnim uslovima. Postojanje sistema kvalifikacije mora biti objavljeno putem obavjetenja u Slubenom glasniku (vidi aneks XIV). Nakon uspostavljanja takvog kvalifikacijskog sistema, ugovorni organ moe pozvati, u ogranieni i pregovaraki postupak, kompanije koje je odabrao izmeu tih kompanija koje su se ranije kvalificirale. 13.3 Konzorcij
Ekonomski operateri mogu udruiti svoje snage kako bi uviestruili anse da dobiju javni ugovor. Ekonomski operateri mogu oformiti grupu (konzorcij) i zajedno podnijeti ponudu (zahtjev za uee). Kod podnoenja ponuda (zahtjeva) ugovorni organ ne smije od njih traiti formiranje odreenog pravnog oblika. Ipak, od najuspjenije grupe (kojoj ugovor bude dodijeljen) se moe zahtijevati uspostavljanje odreenog pravnog oblika (potpisivanje) ugovora, u mjeri u kojoj je to neophodno za zadovoljavanje uspjene izvedbe ugovora (lan 4. (2) Direktive 2004/18). Kako bi dokazao sposobnost za izvedbu ugovora, tokom postupka kvalitativnog odabira, konzorcij se mora pouzdati u kapacitete svojih predstavnika ili drugih organa, bez obzira na pravni oblik odnosa koji ima sa njima (lan 48. (3 - 4) Direktive 2004/18). Kada kompanija prikae reference vezane za svoje podrunice (ili predstavnike u konzorcijumu) kako bi dokazala svoju ekonomsku i finansijsku sposobnost i tehniku spremnost, ona mora takoer navesti, bez obzira na prirodu pravnog odnosa koji ima sa tim podrunicama, da ima pristup svim njihovim resursim koji su potrebni za izvrenje ugovora (C-5/97 str. 12). Direktiva ne zahtijeva to da sastav konzorcijuma ostane nepromijenjen tokom cijelog postupka dodjele ugovora. Ali Direktiva ne sprijeava zemlje lanice da u svoje dravne zakone uvedu takvu klauzulu. Tako da dravni zakoni o javnim nabavkama mogu ukljuivati obavezno iskljuenje iz daljeg postupka onog konzorcijuma iji sastav je promijenjen tokom postupka dodjele ugovora (C-57/01 str. 63). 13.4 Slubena lista odobrenih ekonomskih operatera
Neke od zemalja lanica EU (npr. Slovaka) prave slubene liste odobrenih ekonomskih operatera (certificiranih) za izvravanje javnih ugovora. Direktiva prepoznaje takvu mogunost, ali ni u kom sluaju ona nije obligatorna (niti preporuena) za zemlje lanice, niti je one moraju imati/uvoditi. Ali ako zemlja lanica EU odlui da posjeduje takav instrument, ona mora zadovoljavati odreene uslove koji su postavljeni u Direktivi (lan 52. Dikretive 2004/18). Kriteriji za registraciju moraju biti u skladu sa kriterijima za kvalitativni odabir, koji su definirani u Direktivi. Koritenje slubene liste implicira da je taj certificirani ekonomski operater prihvatljiv kada je u pitanju njegovo lino stanje, ekonomska i finansijska sposobnost, te profesionalna i ekonomska sposobnost. Nikakav drugi dokaz (uz odreene izuzetke vezane za plaanje poreza i drutvenih doprinosa) se onda ne treba zahtijevati od kompanija. Slubena registracija je zamjensko sredstvo kojim se dokazuje ugovornom organu da taj ekonomski
82
operater zadovoljava kriterije kvalitativnog odabira (sluaj 76/81, Transporoute, p. 13). Ipak, kako bi dokazala svoju sposobnost kompanija uvijek ima izbor ili da se samo jednom registrira ili da svaki put podnosi set dokaza i dokumenata iz lanova 45. 51. (C-71/92, Komisija v. panija, p. 45). Registracija bi trebala olakati uee za kompanije (umjesto hrpe dokumenata podnosi se samo dokaz o registraciji). Uee u postupku ne moe se ograniiti samo na certificirane kompanije, niti moe sluiti kao razlog favoriziranja ni u kom sluaju47.
Organi koji organiziraju javnu nabavku u skladu sa Komunlanom direktivom mogu ograniiti uee samo na kompanije koje su se kvalificirale putem kvalifikacijskog sistema, ako organ ima takav kvalifikacijski sistem (lan 53. Direktive 2004/17)
47
83
14.
Evaluacija ponude i dodjela ugovora48
Pregled i evaluacija ponuda se sastoji od najmanje dvije a ponekad i od tri faze: (i) (ii) (iii) pregled evaluacija postkvalifikacija da se utvrdi da li su ponude formalno ispravne i da li u osnovi odgovaraju pozivu na tender; da se utvrdi koja od odgovarajuih ponuda je najpovoljnija; da se utvrdi da li je ponua ija ponuda je izabrana kvalifikovan za izvrenje ugovora.
i u nekim sluajevima
Ove tri faze su opisane u ovom predavanju, zajedno sa postupcima za dodjelu ugovora. 14.1 Pregled ponuda
14.1.1 Svrha Svrha pregleda ponuda je da se utvrdi da li je svaka od ponuda odgovarajua. Ugovorni organ provjerava da li su formalni uslovi tenderske dokumentacije ispunjeni, tj. provjerava: (i) (ii) (iii) (iv) (v) (vi) da li ponude zadovoljavaju uslove kvalifikacije i da li su ispravno potpisane; da li su ponude propraene nekim mjerama sigurnosti koje su potrebne; da li ponude imaju materijalnih greki prilikom obrauna; da li su ponude potpune; da li ponude odgovaraju tenderskoj dokumentaciji; da li su ponude inae generalno ispravne.
14.1.2 Provjeravanje ponuda Osim provjere da li je ponuda potpuna i odgovarajua, ove provjere se obino jednostavno i brzo obavljaju. Postoje odreena osnovna pravila kojih se treba pridravati: (i) (ii) (iii) ponuda koja nije ispravno potpisana ili nije propraena mjerama sigurnosti, a to se zahtijeva, odbija se; greka prilikom obrauna se moe ispraviti; oigledne greke prilikom pisanja obino nisu obavezujue za ponuaa i ponuau se dozvoljava da ih ispravi.
Kljuni uslov za ispravan pregled i evaluaciju je da ne smije biti sutinskih promjena u ponudi. Ugovorni organ treba paljivo pregledati povjerljivost ponuda da bi osigurao da se informacija o sadraju ponuda ili procesu evaluacije ne otkrije van potrebnog kruga tima za evaluaciju.
48
Na osnovu Treninga.
84
14.1.3 Odgovarajue ponude Koncept odgovarajue ponude igra sutinsku ulogu, poto e samo one ponude koje prou na testu biti predmet dalje evaluacije, a ponude koje se smatraju sutinski neodgovarajue bit e odbijene. Generalno, ponuda se smatra sutinski neodgovarajuom ako sadri materijalna odstupanja ili neslaganja sa uslovima, zahtjevima i specifikacijama tenderske dokumentacije. 14.1.4 Pojanjenje ponude Definicija Uprkos formalnom pojanjanju koje je dato ponuaima tokom perioda izmeu izdavanja i povrata ponuda, vjerovatno e postojati nejasni aspekti primljenih ponuda. U tom sluaju, uslijedit e niz razmjena koje e biti formalno dokumentovane, sa jednim ili vie ponuaa sa ciljem pojanjenja i ispravke ponuda tako da ugovorni organ temeljito razumije sadraj svake od njih, a sve e biti bez greke. Ogranienja Pojanjenja ponuda su ograniena na ono to termin implicira, a zahtjev za pojanjenje ne smije omoguiti ponuau da promijeni sadraj ili cijenu ponude. Poto je teko povui granicu izmeu pojanjenja i promjena, a ponuai znaju svoju relativnu poziciju ako su uestvovali na sesiji otvaranja javnog tendera, postoji oigledan rizik da zahtjevi za pojanjenje mogu stvoriti mogunosti pritisaka na slubenike koji su zadueni za pregled ponuda. Mora biti obezbijeena povjerljivost ovog procesa. Uslovljavanje ponuda Ovo je faza razvoja Pojanjenja ponude i njome se mora upravljati veoma paljivo. Ona se moe koristiti samo u sluaju kada nije bilo procesa otvaranja javnog tendera. Njena svrha je da se osigura da su ponude potpuno odgovarajue u pogledu svih zahtjeva navedenih u upitima i da se stoga mogu evaluirati jednako. Mogue su, na primjer, razlike u nainu na koji ponuai ispunjavaju navedene zahtjeve. Uslovljavanje ponude ukljuuje utvrivanje da li su one u potpunosti prihvatljive ili da li su promjene potrebne ili poeljne; ili, takoer, da li su manje promjene navedenih zahtjeva u svijetlu ponuda povoljne. Ove reference na navedene zahtjeve se odnose na sve aspekte sadraja ponuda, kako na tehnike tako i na poslovne; na primjer, neke mogu ponuditi razliite rasporede proizvodnje ili isporuke, alternativne uslove plaanja, razliite nivoe usluga nakon dodjele ugovora, itd., na nain koji sugerie da bi promjene navedenih zahtjeva obezbijedile veu vrijednost za novac. Male promjene koje nastaju kao rezultat uslovljavanja ponuda U sluaju kada se prihvati sugestija ponuaa da se promijeni ili oslobodi nekog od navedenih uslova, ostali ponuai mooraju dobiti priliku da uestvuju na tenderu na jednakoj osnovi. Bilo koji drugi postupak bi bio protiv principa pravine konkurencije. Znaajne promjene koje nastaju kao rezultat uslovljavanja ponuda Ako diskusije ponuaa znaajno promijene navedene zahtjeve ili kriterije za dodjelu koji bi bili povoljni za ugovorni organ do stepena gdje se cjelokupna priroda ugovora koji se dodjeljuje sutinski promijenila, onda slubenik za nabavke treba da donese odluku da li e se tender formalno ponoviti. U veini sluajeva, u ovakvim okolnostima je potrebno ponoviti proces.
85
Stav EU o uslovljavanju ponuda Prema direktivama o nabavkama EZ, uslovljavanje ponuda je prihvatljiv postupak pod uslovom da se sprovodi pravino i pravedno i da se potuju principi pravine konkurencije. Prema pravilima EU, znaajne promjene opisane u prethodnom paragrafu moraju rezultirati ponitenjem procesa i njegovim ponavljanjem sa objavljenim revidiranim zahtjevom u SGEK. Ovo bi omoguilo svim kvalifikovanim kompanijama da izraze interes za uee na tenderu prema revidiranom zahtjevu. Time bi se otklonila svaka sumnja u nekonkurentnost koja se moe javiti zbog promjene cijena ponuda, to moe promijeniti prvobitni redoslijed ponuda. 14.2 Evaluacija ponuda
Nakon to su sve ponude pojanjene, uslijedit e inicijalna evaluacija konkurentskih ponuda. Ona ukljuuje ocjenjivanje finansijskih, tehnikih, ugovornih i drugih povezanih pitanja. Na sloene nabavke, nju e sigurno sprovoditi tim koji se sastoji od adekvatnih eksperata za zahtjeve korisnika, tehnika i komercijalna pitanja. Proces ocjene mora biti sistematian, temeljan i pravian i na djelu se pokazati kao takav. Utvrivanje da li je ponuda sutinski odgovarajua ili ne znai uporeivanje iste sa navedenim zahtjevima. To je ocjenjivanje kojim e se ponuda eliminisati ili ne, na isti nain kao i prilikom kvalifikacije dobavljaa. Tenderska dokumentacija obino sadri "odustajanje od neznatnih neusaglaenosti". Gornja granica za "neznatnost" se mora odrediti za pojedinane sluajeve, imajui na umu da dva kljuna faktora za konkurentsko nadmetanje obezbjeuju najpovoljnije rjeenje za kupca i da su pravini za ponuae. Neusaglaenosti se mogu odnositi na komercijalne ili tehnike uslove. Neusaglaenosti u pogledu komercijalnih uslova mogu biti odstupanja od uslova plaanja ili neslaganja o garancijama koje su navedene u generalnim uslovima. Neusaglaenost u tehnikom smislu se odnosi na tehnike specifikacije. Svrha evaluacije Svrha evaluacije je da se odredi rang izmeu sutinski odgovarajuih ponuda da bi se identifikovala najpovoljnija ponuda za kupca, tj. ponuda kojom se nudi najvea vrijednost za novac. Kljuno pravilo za ispravnu evaluaciju je: samo oni faktori koji se navode u tenderskoj dokumentaciji se mogu razmatrati i samo oni koji su utvreni u odnosu na kriterije navedene u tenderskoj dokumentaciji. Ovo podrazumijeva potrebu za tanim specifikacijama i jasnim kriterijima za evaluaciju. Faktori koji se trebaju procijeniti Da bi se u potpunosti procijenilo da li je svaka od ponuda odgovarajua, faktori koji se trebaju procijeniti i koji e biti ukljueni u originalne kriterije evaluacije su sljedei: o Cijena Cijena je najjednostavniji kriterij evaluacije i prioritetni kriterij tamo gdje se kvalitet, produktivnost i efikasnost roba i usluga ne razlikuju meu ponudama, kao na primjer prilikom tendera za izvoenje tipinih radova ili nabavku jednostavnih proizvoda. kojom se utvruje koji ponuai mogu ispuniti zahtjeve postavljene u specifikaciji. Sposobnost ponuaa da zadovolji potrebe korisnika e biti provjerena zajedno sa adekvatnosti kapaciteta ponuaa, opreme i kadrovskih resursa.
Tehnika procjena
86
Procjena kvaliteta
kojom se utvruje da li ponuai mogu da isporue proizvod ili prue uslugu prema odgovarajuim standardima kvaliteta. Ako ponuai nemaju relevantne certifikate za kvalitet, predloeni sistemi kontrole kvaliteta e se morati procijeniti. koja ukljuuje: provjeru da su ukljueni svi relevantni trokovi sve potrebne korekcije da bi ponude bile uporedive ukljuujui konvertovanje ponuda u jedinstvenu valutu, tamo gdje je potrebno procjenu svih prijedloga koji mogu dovesti do znaajnih promjena trokova tokom perioda trajanja ugovora (npr. promjena u tehnologiji i/ili metodologiji, itd.) procjenu efekata svake predloene formule promjene cijene tokom trajanja ugovora.
Finansijaka procjena
Proces evaluacije Usavravanje procesa evaluacije i kriterija evaluacije e varirati u zavisnosti od prirode, broja i vrijednosti primljenih ponuda. Kriteriji za usluge su obino komplikovaniji nego za robe. Razliite vrste kriterija koji se odnose na svaku vrstu ugovora e biti detaljnije razmatrane u pojedinanim modulima o robama, radovima i uslugama. Obino e biti poterbno da tehniki slubenik ili krajnji korisnik napiu izvjetaj o svojoj procjeni ponuda prema tehnikim zahtjevima. Uvijek e biti potrebno da slubenik za nabavke napravi komercijalnu evaluaciju koja e potpuno uzimati u obzir sve aspekte relevantnih trokova ponuda. Matrice evaluacije Dokumentovana evidencija tehnikih i komercijalnih evaluacije je potrebna u svakoj fazi. Nakon to se cijene ponude konvertuje u jedinstvenu valutu, ponude se stavljaju na istu osnovu u pogledu prihvatljivih odstupanja od zahtjeva tenderske dokumentacije. To se radi pripremom matrice za evaluaciju koja sadri svaki element kriterija evaluacije tako da tim za evaluaciju moe ocijeniti svaki aspekt posebno. Matrice za evaluaciju se koriste u svim osim u najjednostavnijim nabavkama. One: su pomona sredstva evaluacije da bi se donijela ispravna odluka; osiguravaju da su sva pitanja obuhvaena; proizvode jasan rezultat revizije, koji je posebno koristan u sluaju svakog izuzetka; su korisna osnova za obavjetavanje odbijenih ponuaa. Tabela 1 je primjer matrice za evaluaciju za relativno jednostavnu nabavku.
87
Tabela 1. Jednostavna matrica evaluacije USLOV PONUDA 1 Odstupanje Cijena ponude Komercijalni Raspored isplate Vrijme isporuke Tehniki Rezervni dijelovi Prilagoena cijena ponude Napomena 1: Nee se davati dodatni bodovi za prekoraenje zahtjeva. Napomena 2: Prilagoena cijena ponude je samo u svrhe evaluacije. Inae je definisano: ponuena cijena je cijena prihvaene ponude u ugovoru, ak iako je ponudi data drugaija monetarna vrijednost za svrhe evaluacije. Napomena 3: Ako treba primijeniti dodatne kriterije na datu tabelu, moraju se izvriti odgovarajua prilagoavanja korigovane cijene ponude (+ or -), primjenjujui kriterije navedene u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda sa najmanjom procijenjenom cijenom ponude se smatra najpovoljnijom. Alternativne matrice U komplikovanim ocjenama, ocjene koje se dozvoljavaju u svakom dijelu se ocjenjuju prema vanosti (osim u sluaju kada se ocjena ne moe razumno dati u pogledu trokova). Tabela 2 je primjer matrice za evaluaciju sa ocjenjenim kriterijima. Potpuna matrica se moe iskoristiti samo za ugovore o javnoj nabavci usluga; za robe i radove subjektivne elemente o sposobnosti dobavljaa treba eliminisati. + + +/+/+/+/PONUDA 2 Cijena/ Odstupanje prlagoavanje Cijena/ prlagoavanje
88
Tabela 2.
MODEL OBRASCA ZA EVALUACIJU PONUDE (koriten primjer)
NAZIV UGOVORA NAZIV PONUDE BR. PONUDE:
_______________________________________ _________________________________________ ________________ DATUM: _____________________
Kriteriji Tehniki i) Razumijevanje zahtjeva ii) Iskustvo na slinim poslovima iii) QA sistemi iv) Stavovi sigurnosti v) Kvalitet rjeenja Komercijalni i) Cijena ii) Kreditna sposobnost iii) Sposobnost da zadovolji program iv) Uslovi plaanja Ostalo i) After-sales service ii) Training Ukupno bodova (*)
(a) Faktor ocjene(*) x3 x2 x2 x3 x2 x5 x3 x4 x2 x3 x1
(b) (c) Bod (b) x Komentari Ocjena 0(a) 5 4 4 3 3 3 12 8 6 9 6 15 9 16 8 12 2 103 Zadrana 90 dana 1% popust
"Faktor ocjene" je varijabla koja zavisi od relativne vanosti kriterija koji se evaluiraju.
14.3
Odbijanje svih ponuda
Odbijanje svih ponuda moe biti potrebno i dozvoljeno je u sljedeim sluajevima: (i) (ii) (iii) ako cijena najpovoljnije ponude prelazi osnovne mare procjene trokova; ako nijedna ponuda nije odgovarajua; ili ako nema konkurencije.
Prije ponovnog raspisivanja tendera, paket, obim, specifikacije i uslovi ugovora se moda moraju revidirati. Kada je rezultat tendera prema postupcima EU izostanak dodjele ugovora, iz bilo kojeg razloga, svi ponuai se brzo obavjetavaju o razlozima i savjetuju tome da li da trae ponude vezane za neki drugi ugovor u iste svrhe. Ured za slubene publikacije Evropske zajednice se takoer obavjetava.
89
14.4
Ponitenje dodjele ugovora
Tenderska dokumentacija obino dozvoljava ponitenje dodjele ukljuujui zadravanje svih garancija za ponudu berem u sljedea dva sluaja: (i) (ii) ako ponua ne potpie ili ne izvri povrat ugovornog sporazuma; ako ponua ne podnese zahtijevanu garanciju za dobro izvrenje posla.
U tenderskoj dokumentaciji treba biti navedeno dozvoljeno vrijeme za ove postupke. Ugovorni organ provjerava period vaenja garancije za ponudu, obino trideset dana vie od perioda vaenja ponude i blagovremeno inicira proces dodjele ugovora za postupak koji se treba okonati prije isteka ovog perioda. 14.5 Neprirodno niske ponude
Ako je ponuda neprirodno niska, a vezana je za robe, radove ili usluge koje se pruaju, pravila EU nalau da prije odbijanja te ponude treba napraviti pismeni zahtjev ponuau radi pojanjenja detalja sastavnih elemenata ponude da bi se opravdala ili verifikovala cijena. Treba razmotriti objanjenja koja su pojanjena na osnovu objektivnih dokaza kao to su: 14.6 ekonomija metode putem koje se usluga prua ili roba proizvodi ili odabira metoda izgradnje; konkretno tehniko rjeenje koje je odabrano; porijeklo roba, radova ili usluga koje su predloene; posebno povoljni uslovi trgovanja koje posjeduje dobavlja. Mogunost pregovora nakon dostavljanja ponuda
Prema meunarodnim standardima49 u postupcima tendera (otvorenim i ogranienim) nema mjesta za pregovore sa uesnicima koji su dostavili ponude. Nakon otvaranja, ponude se mogu prihvatiti ili odbiti, ali se njihov sadraj ne moe diskutovati ili mijenjati. Ugovorni organ obino moe, tokom evaluacije ponuda, traiti pojanjenja, ali traenje ili dozvoljavanje izmjena ponuda je neprihvatljivo. Ugovorni organ moe, pod odreenim uslovima, ispraviti aritmetike greke u ponudama. Iznenaujue je da se direktive o nabavkama EU ne oglaavaju po ovom pitanju. Ne postoje odredbe koje eksplicitno zabranjuju pregovore o osnovnim aspektima dostavljenih ponuda ili dozvoljavaju traenje pojanjenja i ispravke aritmetikih greki. Meutim, tokom usvajanja Direktive 89/440 koja koordinira postupke nabavki za ugovore o nabavci radova, Vijee Komisije je objavilo zajedniku klauzulu o ovom pitanju. Poto klauzula nije dio Direktive, ona pripada acquis communautaire i primjenjuje je Evropski sud pravde (C-87/94 str. 8).
49
Pogledati, na primjer, lan 34 UNCITRAL model Zakona o javnoj nabavci roba, radova i usluga:
(1) (a) Ugovorni organ moe traiti od dobavljaa ili ugovaraa pojanjenja njihovih ponuda da bi
pomogli pri pregledu, evaluaciji i poreenju ponuda. Ne trae se, ne nude se niti su dozvoljene sutinske promjene ponude, ukljuujui promjenu cijene i promjenu koja ima za cilj da neodgovarajuu ponudu uini odgovarajuom. (b) Uprkos potparagrafu (a) ovoga paragrafa, ugovorni organ je duan ispraviti isto aritmetike greke koje se otkriju tokom pregleda ponuda. Ugovorni organ je duan brzo obavijestiti dobavljaa ili ugovaraa koji su dostavili ponudu o svim takvim ispravkama.
90
Ova klauzula sadri smjernicu o pitanju nedozvoljenosti pregovora u postupcima tendera: "Vijee i Komisija tvrde da u otvorenim i ogranienim postupcima zabranjeni svi pregovori sa
kandidatima ili ponuaima o osnovnim aspektima ugovora, alternativnih ponuda koje mogu ugroziti konkurenciju i posebno o cijenama; meutim, mogu se voditi razgovori sa ponuaima ili ugovaraima ali samo u svrhu pojanjenja ili dopune sadraja njihovih ponuda ili zahtjeva ugovornih organa, a pod uslovom da isti ne ukljuuju diskriminaciju."
U principu, pregovori o dostavljenim ponudama su zabranjeni (u otvorenim i ogranienim postupcima). ak i u sluaju kada su dozvoljeni pregovori nakon procesa tendera (samo radi pojanjenja ili dopune ponuda), oni se ne tiu cijena i drugih osnovnih aspekata ponuda i ne smiju ugroziti konkurenciju ili ukljuiti diskriminaciju. 14.7 Dodjela ugovora
U normalnim sluajevima, gdje nisu potrebni pregovori nakon dostavljanja ponuda, postupci koje trebaju sprovesti ugovorni organ ukljuuju: (i) (ii) (iii) (iv) obavjetavanje ponuaa da je ponuda prihvaena; pripremanje sporazuma o ugovoru i dostavljanje istog ponuau na potpisivanje; provjeravanje da li su svi uslovi za efektivnost ispunjeni u dozvoljenom vremenskom okviru ; obavjetavanje ostalih ponuaa o rezultatima tenderskog procesa i, gdje je to potrebno, vraanje garancija za ponude.
14.8 Obavjetavanje neuspjenih ponuaa Vanost obavjetavanja Obavjetavanje neuspjenih ponuaa je vaan dio procesa nabavki. Neuspjeni ponuai obino ele da znaju zato su odbijeni i kakvi su u odnosu na druge ponuae, posebno na u odnosu na pobjednika. Obavjetavanje je dobro za obje strane poto pomae ponuaima da sljedei put naprave bolje ponude, ukazuje im se zahvalnost to su se na tom tenderu potrudili i pomae prilikom potvrde transparentnosti procesa. U okviru poslovne povjerljivosti, neuspjenim kompanijama se govore razlozi njihovog neuspjeha radi osiguranja ugovora. Obavjetavanje Obavezni zahtjevi EU Kompanije koje su bile neuspjene nakon dostavljanja vaee ponude se obavjetavaju o razlozima zbog kojih nisu odabrane i o imenu uspjenog kandidata, najvie 15 dana nakon prijema pismenog zahtjeva za takvo obavjetenje. Pismeno obavjetavanje se ne zahtijeva, i iz prethodno navedenih razloga se ne preporuuju pisana obavjetenja.
91
15.
15.1
Pronevjera i korupcija u javnim nabavkama50

Uvod
Nabavke i pronevjere se zajedno pojavljuju u jednom od etiri oblika: 1. Lice koje je zadueno za kupovinu vara svog poslodavca, na primjer: 2. kupci koji naruuju proizvode ili usluge od dobavljaa za svoju upotrebu, a ne plaaju za njih ili plaaju na raun svog poslodavca; kupci koji osnivaju svoju kompaniju ili kompanije na ime prijatelja ili roaka da bi prodavali svojim poslodavcima. isporuuju manje od naruene koliine ili naplauju veu cijenu za isporuenu koliinu; iskoritavaju poslovno neiskusne organizacije i/naivno i mlado osoblje. obavjetavanjem uskog kruga o konkurentskom tenderskom procesu; koristei preferencijalni tretman jednog dobavljaa na tetu drugih. primajui poklone ili novac za dodjeljivanje ugovora ili za produivanje postojeih ugovora; prijetei da e ukloniti dobavljae sa lista ponuaa ili sa lista odobrenih dobavljaa ako ne prime mito.
Dobavljai koji varaju svoje kupce, na primjer: -
3.
Dobavljai i kupci zajedno rade na prevari poslodavca kupca, na primjer: -
4.
Kupci koji ostvaraju linu korist na raun dobavljaa, na primjer: -
U tabeli 1 se nalaze neki primjeri etiri vrste pronevjera i neki simptomi koji se esto pojavljuju u sluaju korupcije. Ovo nije potpuna lista, a dodatni primjeri pronevjere i njenih simptoma se nalaze u dijelu 2.
50
Na osnovu Treninga
92
15.1
Pronevjere prilikom kupovine: Vrste pronevjera i simptomi
Vrsta pronevjere
Primjeri
Kupac (*) koji vara poslodavca
Dobavlja koji vara kupca

Male koliine isporuke Ispod kriterija specifikacija Greke u dokumentaciji Nestandardni uslovi i odredbe ugovora Knjienje
Kupac i dobavlja zajedno rade na prevari poslodavca/ klijenta

Status "Preferiranog dobavljaa" Specifikacije koje variraju Izostanak prijema robe i/ili usluga Izbjegavanje postupaka tendera
Kupac koji ucjenjuje dobavljaa

Status "Preferiranog dobavljaa" Dodjela I produetak ugovora "Ucjene"
Proizvodi kupljenu za line svrhe ili (Lista je kao pokloni nepotpuna) * Kupac osniva svoju kompaniju koja kasnije djeluje kao dobavlja Rabati plaeni na sopstvene raune ili raun kompanije sa slinim imenom esti Zatvoreni krugovi simptomi * Slaba ili (Lista nije nepostojanje potpuna) dokumentacije Nedostatak konkurentske tenderske aktivnosti Neuobiajeno ponaanje Kupovine po Tipini niskim cijenama proizvodi i proizvodi ija je usluge kupovina obino po broju dijela proizvodi koje dostavljaju prodavci na veliko ili zastupnici, a ne
albe korisnika Greke u fakturama Nestandardni uslovi ugovora Neuobiajeno ponaanje
Nedostatak konkurentske tenderske aktivnosti Zatvoreni krugovi Nedostatak dokumentacije Neuobiajeno ponaanje
Ogranieni kontakt sa odreenim dobavljaem Istaknuta pozicija kupca u upravljanju odnosa kupac/prodavac Neuobiajeno ponaanje
Isporuka kabastih proizvoda Graevinski proizvodi i materijal Rijetke kupovine Proizvodi koje mogu kupiti ili potpisati za njihovu isporuku osoblje koje se ne bavi
Svaka vrsta kupovine, ali tipino kupovina: usluga graevinskih radova i odravanje odlaganje fiziki rad ugovori koji se odnose na utroeno vrijeme i materijal - kupovine po niskim cijenama
Usluge Proizvodi za koje postoji jako konkurentsko trite
93
Vrsta pronevjere
Kupac (*) koji vara poslodavca

proizvoai
Dobavlja koji vara kupca

nabavkama npr. proizvodi za prodavnice Isporuke na licu mjesta bez adekvatnih procedura prijema i inspekcije Radovi na popravci i odravanju Najbolja poslovna praksa treba u potpunosti da eliminie ove vrste prevara
Kupac i dobavlja zajedno rade na prevari poslodavca/ klijenta
Kupac koji ucjenjuje dobavljaa
Prevencija i otkrivanje
Kontrole pravinog upravljanja i najbolje poslovne prakse e sprijeiti i otkriti neke ali ne i sve
Fokusirati se na visokorizine oblasti i razviti kontrole upravljanja koje e znaajno smanjiti mogunost prevare i znaajno pomoi otkrivanju prevara
Najbolja poslovna praksa treba da eliminie veinu ovih vrsta prevara
(*) Rije 'kupac' se odnosi na svakog zaposlenika koji ima pravo da napravi trokove za kupovinu roba, radova ili usluga.
94
EUPPP Phase II Course Manual Part I
15.2
Definicije
Korupcija Pod korupcijom se podrazumijeva nuenje, davanje, primanje ili iskanje bilo ega vrijednog kako bi se iznudilo djelovanje javnog slubenika prilikom procesa konkurentske selekcije ili izvrenja ugovora. Vjerovatnoa davanja mita je obino faktor sloenosti pravila, nivoa birokratije i broja ljudi koji su u poziciji da utiu na poslovne odluke. Stavljeno u iri kontekst, to su pravila sloenija i birokratskija, a manje ljudi ukljueno u donoenje odluka to je vei rizik. Pronevjera Pod pronevjerom se podrazumijevaju pogrena tumaenja injenica kako bi se uticalo na proces konkurentske selekcije ili izvrenje ugovora na tetu ugovornog organa i ukljuuje tajne dogovore meu ugovaraima (prije ili nakon dostavljanja ponuda) s namjerom postavljanja cijena ponuda na neprirodne, nekonkurentske nivoe i s namjerom liavanja ugovornog organa koristi slobodne I otvorene konkurencije. 15.3 Najee vrste korupcije
15.3.1 Direktan pristup U tabeli 1 su navedene neke vrste korupcije ali sve metode putem kojih se isplate korumpirane radnje poznate su samo onima koji se njima bave. Najee metode su: Novac (ili ekvivalenti novca kao to su pokloni) ekovi koje dobavlja direktno isplauje kupcu ili lanovima njegove/njene porodice, isplaeni za kompanije za koje kupac ima interes, isplaeni za izmirivanje linih dugova kupca; Dionice i opcije za dionice u kompaniji dobavljaa ili u nekoj drugoj kompaniji; Besplatne ili sniene robe ili usluge (npr. odmori, radovi u stanu kupca, vozila, pokloni, itd.). kojim kupac plaa direktno dobavljau, koji kupac koristi za izmirivanje linih dugova (npr. kockanje, krediti, itd.), isplaen treim licima u korist kupca (odmori, pokloni, seksualne usluge, itd.);
Osim u sluaju kada su vrlo neznatne, sve navedene metode plaanja se negdje evidentiraju u raunima dobavljaa ili na neki drugi nain.
95
15.3.2 Indirektni pristup Postoje druge indirektne i sofisticiranije metode uticanja na odluke kupca: 15.4 Zapoljavanje lana porodice kupca; Zapoljavanje kupca po dogovoru; Ponuda budueg zaposlenja kupcu ili lanovima njegove/njene porodice; Davanje internih podataka koje e koristiti kupcu (npr. o dionikom poslovanju); Opasnost od ucjene ili ak nasilja; Besplatna putovanja ili finansiranje posjeta izlobenim salonima ili fabrikama dobavljaa; Zabava (na golf terenima, pozorite, opera, itd.). Znaci pronevjere i korupcije
Uobiajeni znaci nepotenih radnji se mogu nai: U evidenciji organizacije kupca odstupanja od tanih postupaka, netanosti, propusti oigledno precjenjivanje oskudna evidencija nedostatak predmeta loa ili nepostojanje podjele dunosti generalno slabe kontrole u Iinom ponaanju kupca rasipniki nain ivota esta otsustva s posla intenzivni provodi dobavljaa otpor prema reviziji oklijevanje pri delegiranju dunosti pretjerano tajenje diktatorski stil prilikom upravljanja nepotrebni sastanci sa dobavljaima zabranjivanje drugim radnicima da rade sa odreenim dobavljaima odbijanje da se osnuju kompanije koje e konkurentno uestvovati na tenderu nadmetanje istih dobavljaa (karteli).
U linom stavu kupca
Na tritu dobavljaa
96
15.5
Rizine oblasti u procesu nabavki
U svakoj razliitoj fazi procesa nabavke postoje anse za kriminalce da izvre pronevjeru. Razliite faze "Ciklusa nabavke" su navedene u tabeli 2 sa nekim rizicima pronevjere koji su prisutni u svakoj fazi. Tabela 2.
RIZINA OBLAST
PRIRODA RIZIKA Trokovi pronevjere su odobreni u budetu; Alocirana sredstva se ne zahtijevaju i stoga su raspoloiva za krau; Razlika se moe nivelisati budetom drugih odjela; Prekoraenje budeta se moe sakriti ili pojasniti oigledno opravdanim razlozima.
PREVENTIVNE MJERE Budet se pravda uvidom u objektivne podatke kad god je to mogue, provjerava tanost, a predvianja na kojima je zasnovan budet ocjenjuju u svrhu opravdanosti. Njega ne donose isti ljudi koji su odgovorni za organizovanje ugovora ili plaanje po fakturi. Redovne revizije i pregledi nivoa nadlenosti i dokumentacije vezane za pitanja nabavki i finansija.
Donoenje budeta Pronevjera I korupcija se moraju finansirati iz nekih izvora; nedostatak odgovarajue kontrole budeta moe obezbijediti potrebna sredstva. Politika odobravanja finansijskih sredstava Bez redovne revizije i strogih kontrola upravljanja, postoje anse za zloupotrebu linog autoriteta ili autoriteta neke druge osobe.
Trokovi pronevjere su u okviru nadlenosti osobe (ovo je najei razlog); Nevina osoba koja ima potrebnu nadlenost je prevarena ili obmanuta, obino zato to ne vri provjere; Potpis osobe koja ima potrebnu nadlenost je krivotvoren; Osoba sa ogranienom nadlenou moe zaobii kontrole: - tako to podijeli nalog na vrijednosti prema svojoj nadlenosti; - dajui pogrean opis roba i usluga; - tako to promijeni specifikacije nakon davanja odobrenja; - tamo gdje nivo nadlenosti nije jasno definisan.
97
Uoene potrebe Zahtjevi se mogu "izmisliti" ili falsifikovati.
Razvoj specifikacije Specifikacije se mogu napisati tako da favorizuju odreenog dobavljaa. Kriteriji za evaluaciju Evaluacija se moe napisati ili dopuniti nakon primanja ponuda kako bi se favorizovao odreeni dobavlja. Pretkvalifikacija Ovaj proces se moe iskoristiti za ogranienje konkurencije, u nekim sluajevima doe do odabira samojedne ponude, da bi se dala prednost favorizovanom dobavljau.
* Pogreno savjetovanje ili interni izvjetaji kojima se sugerie da je potronja opravdana ili zasnovana na poveanom obimu posla; Lani zahtjevi za kapitalne trokove; Smiljeno nagomilavanje (npr. kompjuterske opreme) da bi se opravdala potreba za dodatnom opremom Zloupotreba opreme da bi se opravdala potreba za novom opremom ili dijelovima; Smiljeno troenje ili rabat imovine; Navoenje pretjerano velike koliine za ponovnu narudbu robe to ima dvije koristi: - omoguuje favorizovanom dobavljau da dostavi dodatnu robu; - omoguuje zaradu kada se rabljena roba odloi. * Specifikacije koje favorizuju odreenog dobavljaa; * Davanje informacija unaprijed favorizovanom dobavljau; Sastavljanje novog lanog ugovora kao promjenu specifikacije postojeeg ugovora sa favorizovanim dobavljaem; * Uspostavljanje lanih standarda kompatibilnosti u korist favorizovanog dobavljaa.
Uslovi moraju biti opravdani uvidom u objektivne podatke, provjerava tanost, a predvianja na kojima su zasnovani uslovi budet ocjenjuju u svrhu opravdanosti. Uslove ne postavljaju isti ljudi koji su odgovorni za ugovaranje ili naruivanje ili plaanje po fakturi. Imovina podlijee redovnoj reviziji; oteenje robe se evidentira i istrauje ako je ozbiljno. Tehnike specifikacije se izbjegavaju u korist specifikacija o radu; gdje to nije mogue, tehniku specifikaciju provjerava nezavisno lice ili organ.
Naglaavanje prednosti favorizovanog dobavljaa i slabosti konkurenata u Kriteriji za evaluaciju koji su kriterijima; uspostavljeni prilikom poziva na tender Uspostavljanje strategije ugovora (npr. fiksna cijena, paualna suma) u (ITT) i nisu dozvoljene nikakve promjene. korist favorizovanog dobavljaa; Definisanje kriterija evaluacije nakon primanja ponuda. Davanje informacija unaprijed favorizovanom dobavljau; * Pogreno diskvalifikovanje potencijalno odgovarajuih dobavljaa; Davanje lanih informacija o radu osnovanih i potenih dobavljaa, tako da su oni dikvalifikovani, a vrata otvorena favorizovanom dobavljau; Davanje pogrenih informacija; Insistiranje na tome da je favorizovani dobavlja jedini koji moe zadovoljiti uslove. Odravanje dobre evidencije rada dobavljaa Potpuno otvoren i adekvatno evidentiran sistem procjene dobavljaa. Data povratna informacija i pismo neuspjenim ponuaima o razlozima za odbijanje njihove ponude.
98
Poziv na tender Ovaj proces se moe iskoristiti da prui iluziju konkurencije gdje ona stvarno ne postoji.
Ograniavanje poziva na tender na uzak krug ponuaa; * Izbjegavanje slanja poziva svim kompanijama ili slanje na pogrene adrese, tako da izgleda da su ponuai odbili da uestvuju na tenderu; * Pozivanje za dostavu tendera kompanija koje su poznate kao nezadovoljavajue pa se stoga trebaju iskljuiti u fazi evaluacije ponuda; Davanje nepotpunih specifikacija konkurentnim dobavljaima; Guenje ponuda; Postavljanje nerealnih vremenskih rokova svim osim favorizovanom dobavljau; Otkrivanje informacija favorizovanom dobavljau; Otkrivanje ponuda drugih ponuaa; Zahtijevanje nemoguih standarda rada od svih osim favorizovanog dobavljaa. * Prihvatanje neprirodno niske ponude od favorizovanog dobavljaa prema tajnom dogovoru da e promjene u specifikaciji dozvoliti poveanje cijena; * Prihvatanje kasno dostavljene ponude od favorizovanog dobavljaa; Diskvalifikacija konkurentskih ponuda iz neopravdanih razloga; Potpodjela ponuda u korist favorizovanog dobavljaa; Prihvatanje ponude od konkurentskog dobavljaa pod uslovom da se favorizovani dobavlja koristi kao podugovara; Skrivanje nabavki ako je oigledno da favorizovani dobavlja nema izgleda za pobjedu. Otkrivanje informacija od drugih ponuaa favorizovanom dobavljau; Davanje pogrenih informacija o rezultatu pregovora; Dobivanje pogrenih referenci; * Dogovor sa favorizovanim dobavljaem da e smanjiti cijenu da bi dobio na tenderu, ali da e je poveati nakon dodjele ugovora.
Provjera sve dokumentacije od strane drugog lica, posebno zbog "fiktivnih" firmi i pogrenih adresa. Koritenje standardnih postupaka koji su predmet revizije.
Evaluacija ponuda Pronevjere se deavaju u ovoj fazi uglavnom kada se kriteriji za evaluaciju ne utvrde unaprijed. Do njih takoer moe doi tamo gdje tehniko osoblje moe iskoristiti znanje u svojoj struci da obmane ostale lanove tima za evaluaciju. Pregovori Favorizovani dobavljai mogu primiti pomo ili korisne informacije tokom pregovora.
Objektivni kriteriji evaluacije ponude usaglaeni prije izdavanja tendera i objavljeni ponuaima u vrijeme pozivanja na tender, a bez promjena istih. Tehniki aspekti ponuda se nezavisno evaluiraju. Odravanje evidencije dobrog ponuaa i adekvatni postupci pretkvalifikacije. Stroga kontrola i revizija pregovora. Nikada se ne dozvoljava pojedincu da sam pregovara.
99
Dodjela ugovora anse da dobavlja izvri pronevjeru putem prethodno smiljene radnje ili uslijed neznanja kupca.
Pregovori o uslovima proirenja ugovora; Ugovor dodijeljen prema uslovima i odredbama dobavljaa; Izostavljanje prava revizije u ugovoru; Izgubljena ugovorna dokumentacija ili propratna korespodencija, tako da se sve kasnije tvrdnje ne mogu potkrijepiti.
Koritenje standardnih uslova i odredbi upravljanja ugovora. Od dobavlja koji dostavljaju ponude ukljuujui njihove uslove i odredbe se formalno trai da povuku takve uslove. Ugovorna dokumentacija se uva u registratorima, a svaki predmet ima svoj redni broj. Zahtjevi za promjene nakon dodjele ugovora se uvijek trebaju provjeriti, a pismeno opravdanje dostavlja. Ne znai da promjena specifikacije automatski ukljuuje i poveanje cijene.
Promjene specifikacije nakon dodjele ugovora omoguuju dobavljau da povea profit, posebno kada se dodijeli ugovor po neprirodno niskoj cijeni ponude. Primanje robe Pronevjere u ovoj fazi skoro uvijek zahtijevaju saglasnost osoblja. Izdavanje certifikata Opet, potreban je tajni dogovor osoblja da bi se omoguile mnoge mogunosti za pronevjere u ovoj oblasti.
Promjena specifikacije i dozvoljavanje neopravdanog poveanja cijene; Promjena uslova koliine i isporuke; Izmiljanje problema tako da se specifikacije promijene
Dozvoljavanje isporuke manje koliine ili nepridravanje specifikacijama; Adekvatni postupci primanja robe i Pogreno knjienje imovine; redovna revizija. Smiljene prekomijerne narudbe; Sve ee izbjegavanje inventure tako da se hitne narudbe moraju platiti po veoj cijeni. Smiljeno poveanje cijena naplate; Naplaivanje previsokih cijena za vrijeme i materijale; Narudbe starijeg datuma koje omoguavaju favorizovanom dobavljau da iskoristi promjene cijena; Duplo plaanje; Prihvatanje lanih naloga za isplatu; Izostanak insistiranja na ili praenja garantnog depozita. Slaganje faktura sa narudbama i potvrda o primanju robe. Detaljna provjera tanosti faktura. Odgovarajue razdvajanje nadlenosti u postupcima naruivanja, primanja i plaanja. Redovna revizija.
100
(drugi dio)
(drugi dio)
Prirunik EUPPP Obuka predavaa javnih nabavki u BiH drugi dio
PRIRUNIK EUPPP
(drugi dio)
F. Zakon o javnim nabavkama BiH, detalji i primjena
26.
Propisi o javnim nabavkama u BiH1
Legislativni okvir javnih nabavki Zakon o javnim nabavkama Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (ZJN) je usvojen na sjednicama Parlamenta BiH od 23. i 27. septembra 2004. i objavljen u Slubenom glasniku BiH, 2. novembra 2004. godine. U skladu sa lanom 57. Zakona, Zakon je stupio na snagu 8. dana od dana objavljivanja tj. 10. novembra 2004. Takvo bezuslovno stupanje na snagu se odnosi samo na zajednike institucije BiH (na dravnom nivou). Za institucije na lokalnom nivou procedura stupanja na snagu je bila drugaija. Pitanja javnih nabavki za BiH su bila regulisana posebnim pravnim aktima u oba entiteta i Distriktu Brko. U skladu sa lanom 56. ovog Zakona, nadlene vlasti entiteta i Distrikta Brko su trebale ukinuti prethodno spomenute propise za 60 dana, tj. prije januara 2005. godine. Vlade Distrikta Brko i Federacije BiH su donijele potrebne zakonodavne odluke u januaru 2005. godine. U sluaju Republike Srpske, zakon kojim se ukinuo predhodni entitetski propis o javnim nabavkama usvojen je na Parlamentu RS 5. i 6. aprila 2005, a zatim objavljen u Slubenom glasniku RS, br. 41/05, od 22. aprila 2005. godine, a stupio je na snagu 8. dana od dana objavljivanja. Zakon o javnim nabavkama se moe okarakterisati kao Zakon koji: obezbjeuje jedinstvene propise iz oblasti javnih nabavki za cijelu dravu, je prilagoen administrativnom kontekstu BiH, regulie sve nivoe postupka javnih nabavki, daje odgovornost za javne nabavke ugovornim organima (sistem javnih nabavki u BiH je decentralizovan), zahtijeva transparentnost po pitanju prilika i postupaka javnih nabavki, je uglavnom u skladu sa legislativom Evropske unije, promovie ekonomine javne nabavke i ekonominu javnu potronju, uva zakonite interese ponuaa uvodei korektivne mehanizme i postupke, i osigurava odgovarajuu primjenu Zakona o javnim nabavkama putem uspostavljanja dviju institucija za implementaciju i monitoring za cijelu zemlju: Agencije za javne nabavke (AJN) i Ureda za razmatranje albi (UR).
Zakon o javnim nabavkama je uglavnom uraen po uzoru na direktive o javnim nabavkama Evropske unije2 i relevantnim presudama Evropskog suda pravde. Krajnji rezultat je da Zakon sadri odredbe po uzoru na Evropsku uniju, a su vezane za:
1 2
Zasnovano na Smjernice za dodjelu ugovora o javnoj nabavci EUPPP.
Direktiva 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine koja koordinira postupke nabavki u institucijama sektora voda, energije, transporta i potanskih usluga i Direktiva 2004/18/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 31. marta 2004. godine o koordinaciji postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o javnoj nabavci usluga, Direktiva Vijea 89/665/EEC od 21. decembra 1989. godine o koordinaciji zakona, propisa i upravnih odredbi koje se odnose na primjenu albenog postupka na dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba i radova i Direktiva Vijea 92/13/EEC od 25. februara 1992. godine koja koordinira zakone, propise i upravne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice za postupke nabavki institucija sektora vode, energije, transporta i telekomunikacija (tekstovi ovih direktiva se mogu nai na web stranici projekta EUPP: www.javnenabavke.ba).
obim i predmet Zakona (definicije ugovora o javnim nabavkama, ugovorne organe, oblasti na koje se ne primjenjuju odredbe ovog Zakona, itd.), katalog dozvoljenih postupaka, zahtjeve za transparentnost i objavljivanje (objava obavjetenja), zahtjeve u postupcima (vremenski rok, kvalifikacija i kriteriji za dodjelu ugovora, itd.) raspoloivi pravni lijek.
Podzakonski akti Pored zakona, legislativa vezana za javne nabavke se sastoji od podzakonskih akata koji su uraeni na osnovu Zakona:
Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (Uputstvo) usvojeno na Vijeu ministara BiH, 16. decembra 2004. i objavljeno u Slubenom glasniku BiH, br. 3/05, 24. januara 2005.; Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama za BiH usvojena od Ministarstva finansija i trezora BiH, 12. januara 2005. i objavljena u Slubenom glasniku BiH, br. 3/05, od 24. januara 2005.; Uputstvo o nainu pripreme obavjetenja o nabavci, dodjeli ugovora i ponitenju postupka nabavke usvojene od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, 7. marta 2005. i objavljene u Slubenom glasniku BiH, br. 17/05, 28. marta 2005.; Obrazac zapisnika sa otvaranja ponuda zajedno sa uputstvom o njegovoj primjeni usvojen od Ministarstva finansija i trezora BiH, 7. marta 2005. i objavljen u Slubenom glasniku BiH, br. 17/05, 28. marta 2005.
Osim Zakona o javnim nabavkama, postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki:
Graansko pravo (zakon o obligacijama), Zakon o upravi (Zakon o upravnom postupku BiH) Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o reviziji zakoni o standardizaciji BiH, FBiH i RS zakoni o radu FBiH i RS.
27.
Principi i definicije3
Osnovni principi i ciljevi Zakona o javnim nabavkama BiH Uvod Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da potuju osnovne principe Zakona o javnim nabavkama, kako je definisano lanom 1. Svrha Zakona o javnim nabavkama jeste uspostavljanje sistem javnih nabavki u BiH, prava, obaveze i odgovornost uesnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih nabavki sa ciljevima radi osiguranja: a) b) c) najefikasnijeg naina koritenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i predmet javne nabavke; izvrenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci, koji vre ugovorni organi u skladu s postupcima utvrenim ovim zakonom i da, pri tome, ugovorni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravina i aktivna konkurencija meu potencijalnim dobavljaima, uz ostvarivanje jednakog tretmana,nediskriminacije i transparentnosti. (lan 1.).
Reim javnih nabavki u BiH podrazumijeva sljedee principe:
Princip jednakog tretmana (nediskriminacija), Transparentnost, Pravina i otvorena konkurencija, Ekonominost (razmjena vrijednosti za novac), Zakonitost.
Gore navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet ovog Zakona bez obzira na njihovu vrijednost. Princip jednakog tretmana i nediskriminacija Princip jednakog tretmana zahtijeva da osobe u istoj situaciji budu isto tretirane. To je opti princip zakona Evropske unije koji je direktno naveden u Sporazumu EZ u lanu 12. kojim se zabranjuje diskriminacija na temelju dravljanstva i lanu 141. koji ima za cilj eliminaciju nejednakosti izmeu mukaraca i ena4. Zabrana diskriminacije ne zahtijeva jednak tretman kojeg se formalno treba pridravati, ve i to da nejednakosti ne smije biti u praksi. Zabranjena je i direktna i indirektna diskriminacija. Diskriminacija je direktna kada se specifinom mjerom (odredba, praksa) primjenjuje zabranjeni kriterij kojime se pravi razlika meu ponuaima (npr. dravljanstvo) ili kada se razliiti sluajevi podvrgavaju formalno slinim pravilima. Indirektna diskriminacija se deava kada mjera, iako se eksplicitno ne koristi nezakoniti nejednak kriterij, ima efekte koji koincidiraju sa koritenjem takvog kriterija, to je rezultat
3 4
Zasnovano na Smjernice
Prema Evropskom sudu pravde (ECJ) zabrana diskriminacije je samo konkretna potvrda opteg principa jednakosti koji je jedan od principa zakona Zajednice i kojim se zahtijeva da sline situacije ne smiju biti drugaije tretirane osim ako ne postoji objektivno opravdanje za pravljenje razlike (pogledati npr. presudu Evropskog suda pravde za sluaj 117/76).
koritenja drugih kriterija koji sami po sebi nisu zabranjeni. Na primjer, kriterij mjesta boravka moe zapravo dovesti do istih rezultata kao to je diskriminacija na osnovu dravljanstva. Odreena mjera e biti indirektno diskriminatorna tamo gdje pravi samo formalnu razliku meu razliitim sluajevima, ali ih u stvarnosti tretira na isti nain. U kontekstu javne nabavke zabrana diskriminacije znai da postupci i prakse javne nabavke ne mogu biti:
pripremljeni, usvojeni ili primijenjeni
kako bi se obezbijedila zatita, stimulisanje ili preferiranje ili diskriminacija odreenih roba, usluga ili dobavljaa. Koritenje diskriminatornih radnji u javnim nabavkama naruava proces konkurencije prilikom kupovanja, a samim tim i mogunost ugovornih organa da postignu najveu vrijednost za svoj novac. Ovaj princip se treba primjenjivati u svim fazama javne nabavke. Ovim principom se zabranjuje diskriminacija dobavljaa na osnovu dravljanstva, jezika ili religije. Svi dobavljai na cijeloj teritoriji BiH trebaju biti jednako tretirani. Na primjer, ugovorni organ iz jednog entiteta ne smije drugaije tretirati dobavljae iz drugog entiteta. Principom jednakog tretmana se zahtijeva da: iste informacije o prilikama za javne nabavke trebaju blagovremeno biti dostupne svim potencijalnim dobavljaima (takoer pogledati taku 2.3 o zahtjevima za transparentnost), prilikom kvalifikacije dobavljaa, mogu se primjenjivati samo nediskriminatorni i objektivni uslovi koji su zasnovani samo na profesionalnoj i tehnikoj sposobnosti i ekonomskom stanju, tehnika specifikacija se ne moe pripremiti, usvojiti ili primijeniti ako uzrokuje preferiranje odreenih roba, usluga ili dobavljaa; kad god je to mogue, tendersku specifikaciju treba sainiti uzimajui u obzir funkcionalne, operativne i zahtjeve za izvrenjem posla koristei meunarodne i druge relevantne standarde, ponude se trebaju procijeniti, a ugovori dodijeliti iskljuivo prema kriterijima koji su objavljeni, albeni postupci i postupci oglaavanja trebaju biti dostupni svim dobavljaima koji imaju zakonski interes za javnu nabavku, dobavljai ne trebaju biti neopravdano i/ili bez valjanog razloga iskljueni iz postupaka javnih nabavki.
Ugovorni organ kri princip jednakog tretmana ukoliko, na primjer: ne dostavi istu informaciju o javnoj nabavci svim potencijalnim dobavljaima ili svim uesnicima u postupku, primjenjuje razliite uslove za uee raznih kandidata, primjenjuje diskriminatorne zahtjeve ili uslove za uee, primjenjuje razliite zahtjeve za dokumente koje trai od raznih kandidata, primjenjuje razliite kriterije za dodjelu ugovora, koristi diskriminatorne ili favorizirane tehnike specifikacije, primjenjuje preferencijalni tretman domaeg, lokalnog ili regionalnog, to zakonski nije dozvoljeno, dozvoli promjenu tendera nakon isteka vremena za primanje ponuda. 5
Odredbe o preferencijalnom tretmanu domaeg (lan 37. ZJN i Uputstvo o primjeni zakona) predstavljaju izuzetak od primjene principa jednakog tretmana svih dobavljaa. Za vie detalja, pogledati taku 9.2 u nastavku. Transparentnost Transparentnost se openito shvata kao obaveza javnih institucija da ekonomskim subjektima pruaju informacije koje se tiu javnih nabavki (prilike za javne nabavke, odluke doneene u toku postupka, dodijeljeni ugovori, itd.). U skladu sa principom transparentnosti, ugovorni organi su duni da obavijeste dobavljae i iru javnost o:
zapoetim postupcima za nabavku roba, usluga, radova odlukama donesenim u toku postupka javne nabavke, rezultatima postupka javne nabavke (dodjela ugovora ili ponitenje postupka).
Raznim odredbama u ZJN se implementiraju zahtjevi za transparentnost: lan 11. pravila odabira postupaka javnih nabavki, u skladu sa njima, osnovni i preferencijalni postupak nabavke je otvoreni postupak; lan 13. obaveza ugovornog organa je da pripremi tendersku dokumentaciju koja sadri skup informacija o toj nabavci; lan 18. davanje tenderske dokumentacije zainteresiranim dobavljaima; lan 19. - 20 objavljivanje obavjetenja o javnim nabavkama; lan 38. zahtijevanje obavjetavanja kandidata i ponuaa o odlukama donesenim u toku postupka javne nabavke; lan 40. zahtijevanje objavljivanja obavjetenja o dodjeli ugovora; lan 41. izvjetaj o postupku nabavke; lan 42. arhiviranje dokumentacije o datom postupku nabavke od strane ugovornog organa. Zahtjev za transparentnost je prekren ukoliko: obavjetenje o javnoj nabavci uopte nije objavljeno na nain propisan ZJN; je obavjetenje objavljeno ali ne sadri informacije od vitalnog znaaja ili sadri informacije koje su netane ili nejasne; je obavjetenje objavljeno u medijima ogranienog tiraa, se minimalni vremenski rokovi ne potuju ugovorni organ postavlja vremenske rokove koji su krai od onih koji su postavljeni ZJN; ugovorni organ primjenjuje kriterije za kvalifikaciju dobavljaa i/ili dodjelu ugovora koji su drugaiji od onih koji su objavljeni; je ugovorni organ promijenio uslove tendera nakon objavljivanja obavjetenja, su uslovi izvrenja ugovora promijenjeni nakon zakljuivanja ugovora.
Pravina konkurencija U skladu sa ovim principom, postupci javnih nabavki trebaju biti transparentni i lako dostupni javnosti i svim potencijalnim dobavljaima. Procesi nabavki trebaju biti koncipirani tako da potaknu konkurentnost meu dobavljaima. Osim toga, potrebno je predvidivo okruenje za sprovoenje tendera u kojem dobavljai mogu odmah procijeniti svoju konkurentnost i anse za dodjelu ugovora. Dobavljai treba da budu u mogunosti da procjene da li:
je dati ugovor predmet njihovog interesa,
zadovoljavanjem uslov ugovornog organa po pitanju profesionalnih i tehnikih sposobnosti i/ili ekonomskih sposobnosti, imaju ansu za dobijanje ugovora. Kriteriji (uslovi) za procjenu dobavljaa, procjenu ponuda i dodjelu ugovora za javnu nabavku trebaju biti zasnovani samo na sposobnosti dobavljaa da zadovolji zahtjeve nabavke u smislu profesionalne, tehnike i ekonomske sposobnosti. Kada otvoreni postupak nije praktian ili je nemogu, selektivno pozivanje na tender treba biti zasnovano na nediskriminatornim i objektivnim kriterijima sposobnosti da se zadovolje zahtjevi nabavke koji su konzistentni sa principom otvorene i efektivne konkurencije i praksom. Pravina, otvorena i neograniena konkurencija koja se odvija u transparentnom okruenju, zasnovana na jednakom tretmanu ima za rezultat ekonominost (takoer pogledati taku 2.5). to je pravinija konkurencija, to ugovorni organi primaju bolje ponude to omoguava utedu javnih sredstava. to se manje novca poreskih obveznika troi na robe i usluge, to se vie novca moe troiti na druge vladine programe (obrazovanje, osiguranje, zdravstveni sektor). Principi pravine konkurencije se trebaju primjenjivati tokom cijelog postupka javne nabavke. To je ipak od kljune vanosti u momentu definisanja predmeta javne nabavke i zahtjeva ugovornih organa. U suprotnom, ugovorni organ moe ograniiti, ugroziti ili onemoguiti istinsku konkurenciju meu dobavljaima tako to diskriminie ili favorizira opis predmeta javne nabavke jednog dobavljaa. Ekonominost Opti princip je da prakse i postupci javne nabavke trebaju biti usmjereni na postizanje najvee vrijednosti prilikom kupovine roba i usluga. Sama kupovna cijena nije adekvatan pokazatelj ukupnih relevantnih trokova nabavke. Ugovorni organi trebaju prilikom javne nabavke uzeti u obzir razmjenu vrijednosti za novac u smislu relevantnih dobiti i trokova tokom cijelog postupka. Odgovarajua ponuda sa najmanjom cijenom ne znai i najveu vrijednost za novac. Stoga, gdje god je to mogue i praktino izvodljivo, ugovorni organi treba da uzmu u obzir i druge faktore pored cijene (kvalitet, vremenski period, garanciju, usluge nakon prodaje, itd.). Zakonitost U skladu sa principom zakonitosti, ugovorni organi mogu primjenjivati samo postupke javne nabavke opisane u Poglavlju II ili Poglavlju III (u skladu sa odgovarajuim vrijednosnim razredima). Tokom javne nabavke ugovorni organ moe primjenjivati samo objektivne uslove za kriterije za uee i dodjelu ugovora. Svaki subjektivizam ili pristrasnost kupca je zabranjena. Postupci javne nabavke su otvoreni za albene i korektivne mehanizme. . Dobavljai koji imaju legitimni interes za javnu nabavku trebaju biti u poziciji da uloe prigovore na aktivnosti ugovornih organa koji kre odredbe ZJN i podzakonskih akata (za vie detalja pogledati taku 14. o pravnom lijeku).
27.
Ugovorni organi: definicija i odlike5
Ugovorni organ Definicija Zakonom je obuhvaena dodjela ugovora:
1.
iji je predmet nabavka roba, usluga i radova i koje dodjeljuju ugovorni organi prema lanu 3. Zakona. Organi na dravnom ili lokalnim nivoima uprave definisani lanom 3. (1) (a) Organi uprave na nivou:
Postoje tri kategorije ugovornih organa koji treba da se pridravaju odredbi Zakona:
a)
BiH (na primjer: Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti, Agencija za dravnu slubu, itd.) Entiteta (na primjer: Ministarstvo finansija FBiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo unutranjih poslova RS, Ministarstvo trgovine i turizma RS, itd.), Distrikta Brko (gradonaelnik Distrikta Brko), Kantona (na primjer: Ministarstvo finansija Sarajevskog kantona, Ministarstvo pravde Tuzlanskog kantona), Grada (na primjer: Grad Sarajevo, Opina Tuzla) ili Optine (dravne kole, dravne bolnice, itd.).
b) c) d) e)
f) 2.
Javni subjekt definiran u lanu 3. (2) Javni subjekt je svaki subjekt koji zadovoljava sve ove uslove: a) b) c) Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opteg interesa, a nema industrijski ili komercijalni karakter, Ima svojstvo pravnog lica i Veinskim dijelom ga finansiraju organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu; ili u kome nadzor nad upravljanjem vre organi ili subjekti definirani u ovom stavu; ili koji ima upravni, upravljaki ili nadzorni odbor u kojem su vie od polovine lanova imenovali organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu.
3.
Javna drutva koja obavljaju djelatnosti navedene u ovom Zakonu. Ovaj Zakon trebaju primjenjivati sva javna preduzea nad kojim ugovorni organ moe vriti dominantan uticaj po osnovu vlasnitva nad tim preduzeem, finansijskog uea u tom preduzeu ili po osnovu pravila o upravljanju, a koje vri djelatnosti definirane u lanu 3. (3). Djelatnosti iz odredbi se sastoje od: a) osiguranja ili rada fiksnih mrea s ciljem pruanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom: 1) 2) vode, elektrine energije ili
Zasnovano na Smjernice.
3)
plina ili toplotne energije;
b)
ili snabdijevanja takvih mrea vodom, elektrinom energijom, plinom ili toplotnom energijom; eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: 1) 2) istraivanja ili crpljenja nafte, plina, uglja ili drugih vrstih goriva, ili smjetaja zrane, morske ili rijene luke ili drugih terminala za prijevoznike u zranom, morskom ili rijenom saobraaju;
c) d)
rada mrea koje pruaju usluge javnog prijevoza putem eljeznice, metroa, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili iare; osiguranja ili rada javnih telekomunikacionih sistema ili pruanje jedne ili vie javnih telekomunikacionih usluga.
Primjeri javnih preduzea obuhvaenih ZJN:
Vodoprivreda/ elektroprivreda javna preduzea, javna preduzea telekom, javna preduzea eljeznice, JP Luka Brko.
Kad su u pitanju javna preduzea, Zakon omoguava izuzimanje javne nabavke kod nekih djelatnosti ako je trite za relevantnu djelatnost konkurentno. Kada djelatnost opisanu u lanu 3. (3), osim toga, izvodi jedno ili vie preduzea koja nisu javna u smislu stava (1), take c), ovog lana, Vijee za konkurenciju e, na traenje direktora Agencije za javne nabavke a po osnovu zahtjeva odnosnog ugovornog organa, ocijeniti/ izjaviti da li je trite za datu djelatnost (relevantno trite) konkurentno. U sluaju da je to relevantno trite proglaeno konkurentnim, direktor Agencije za javne nabavke predloit e izmjenu i dopunu ovog zakona, kojim se, u odnosu na konkretnu djelatnost, od obaveze potivanja ovog zakona oslobaaju svi definirani ugovorni organi. Lista kategorija ugovornih organa koji su duni da se pridravaju odredbi Zakona je utvrena u listi koju je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora 12. januara 2005. godine, objavljena u Slubenom glasniku BiH br. 3/05 od 24. januara 2005. godine. Prema ovoj odluci lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su duni da primjenjuju Zakon. Lista nije duga sadri samo primjere kategorija ugovornih organa. Ako dat organ nije definisan u taki (1), (2) ili (3) ove liste, to ne iskljuuje obavezu takvog ugovornog organa da primjenjuje Zakon ako ispunjava uslov(e) definisan(e) u lanu 3. Zakona o javnim nabavkama BiH. Prema listi, javni organi definisani u lanu 3. (2) Zakona se dijele na sljedee kategorije: a) b) c) Obrazovanje fakulteti, osnovne i srednje kole, gimnazije, centri za obuke i sline obrazovne institucije Nauka, istraivanje i razvoj istraivaka, nauna drutva i udruenja, institucije koje promoviu nauku, tehnologiju i inovacije Poslovanje i ekonomija poslovna, bankarska i trgovaka udruenja, industrijske i trgovake komore, poljoprivredna i zanatska udruenja, profesionalna udruenja, organizacije koje promoviu poduzetnitvo i ekonomski razvoj, organizacije koje promoviu turizam i sline organizacije Socijalno osiguranje zavodi za zdravstveno osiguranje, osiguranje prilikom nezgoda, penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje Zdravstvo bolnice, medicinski centri, institucije za medicinsko istraivanje i druge zdravstvene institucije, Kultura pozorita, orkestri, muzeji, biblioteke, arhive, druge umjetnike i kulturne institucije, zooloki i botaniki vrtovi i zatita prirodnog i kulturnog naslijea
d) e) f)
g) h) i) j) k) l) m) n) o) p)
Socijalna skrb vrtii, obdanita, domovi za djecu, rekreacioni centri, centri zajednica i graana, staraki domovi, centri za nezbrinute, Sport sportski centri i tereni Sigurnost vatrogasne brigade, drugi spasilake i hitne slube, Odlagalita smea ienje ulica, odlaganje otpada i kanalizacija Zatita okolia odravanje parkova i zelenih povrina, nacionalni parkovi i sl. Odravanje puteva odravanje i popravka puteva umarstvo umsko-privredna gazdinstva Vodoprivreda prerada voda, drenaa i radovi na izgradnji sistema navodnjavanja Zatita potroaa Udruenja potroaa Izgradnja, graevinarstvo i stambena pitanja prostorno planiranje, urbanizam, agencije za stambena pitanja.
Svi ugovorni organi nezavisno od toga da li su organi uprave, javna drutva ili javna preduzea podlijeu istom skupu pravila postupka nabavke. Subvencionirani ugovori Zakon se takoer primjenjuje na dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama roba, usluga i radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju (lan 4. (2)). Kako bi se procijenilo da li se ugovori subvencioniraju, treba uzeti u obzir svaku vrstu pomoi javnih resursa. Javljaju se tri mogunosti u sluaju dodjeljivanja subvencioniranog ugovora: subvencionirani organ je sam ugovorni organ u ovom sluaju primjenjuje sam Zakon, subvencionirani organ nije ugovorni organ, a ugovorni organ koji subvencionira sam bira davaoca usluga, kada je ugovorni organ obavezan da primjeni odredbe Zakona, subvencionirani organ nije ugovorni organ ali sam odabira davaoca usluga. U ovom sluaju ugovorni organ koji subvencionira mora osigurati da subvencionirani organ potuje odredbe Zakona kao da je i sam ugovorni organ. Zakonom se dozvoljava ugovornom organu da odlui o nainu na koji e se ovo rijeiti, na primjer, ukljuivi potrebna pravila u uslove za dodjelu subvencije i obezbjedivi to da se subvencija povrati u sluaju da se uslovi ne zadovolje.
Ako se barem dio ugovora subvencionira, odredbe ZJN se moraju primjenjivati na dodjeljivanje ugovora nezavisno od udjela subvencije u ukupnoj vrijednosti nabavke6.
Odredbe Zakona, za razliku od evropskih direktiva o ugovorima o javnim nabavkama, ne sadre nikakva pravila o minimalnom udjelu subvencije u vrijednosti ugovora to rezultira obavezom pridravanja pravila direktiva.
10
28.
Predmet Zakona o jaavnim nabavkama7
28.1 Definicija ugovora o javnoj nabavci radova Ugovor o javnoj nabavci radova definiran je lanom 2. (12) Zakona kao ugovor u pisanoj formi koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi, a za predmet ima ili izvoenje ili i izvoenje i projektiranje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvrenim od strane ugovornog organa. Aktivnosti iz aneksa I ukljuuju izgradnju nove zgrade i radove na restauraciji i ope popravke. Slijedee aktivnosti navedene su u Aneksu I Zakona: Grupa 1 11 Klasa Predmet Priprema gradilita Demoliranje i ruenje zgrada; prebacivanje zemlje Ova klasa ukljuuje: - demoliranje zgrada i drugih graevina - raiavanje gradilita - prebacivanje zemlje: kopanje, punjenje, poravnavanje i gradiranje gradilita, kopanje rovova, prebacivanje stijena, ruenje eksplozivima itd. priprema gradilita za miniranje: uklanjanje vika tereta i ostali radovi na razvoju i pripremi mineralnih svojstava i lokacije Ova klasa takoer ukljuuje: - drenau gradilita - drenau poljoprivrednog i umskog zemljita Ova klasa ukljuuje: - probno buenje, probno burgijanje i uzimanje uzoraka jezgra u svrhu gradnje, te u geofizike, geoloke ili sline svrhe Ova klasa iskljuuje: - buenje izvorita nafte ili Napomena
12
Buenje i burgijanje
11
plina za proizvodnju - buenje izvorita vode, vidjeti 25 - potapanje jama i okna, vidjeti 25 - istraivanje naftnih i plinskih polja, geofiziko, geoloko i seizmiko praenje 2 Gradnja cijele graevine ili njenih dijelova, graevinarstvo 21 Opa gradnja zgrada i graevinski radovi Ova klasa ukljuuje: - gradnju svih tipova zgrada - gradnju graevina u graevinarstvu: mostova, ukljuujui i one za podignute autoputeve, vijadukte, tunele i metroe, duge cjevovode, komunikacijske i elektrovodove, gradske cjevovode, gradske komunikacijske i elektrovodove. - pomone gradske radove - montau i podizanje montanih graevina na lokaciji Ova klasa iskljuuje: - uslune aktivnosti vezane za vaenje nafte i plina - graevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, gimnastike dvorane, teniske terene, golfterene i druge sportske objekte, vidjeti 23 - instalacije u zgradama, vidjeti 3 - zavravanje zgrada, vidjeti 4 - arhitektonske i ininjerske aktivnosti - graevinski projektni menadment Ova klasa ukljuuje: - podizanje krova - pokrivanje krova - hidroizolaciju
22
Podizanje krovnih pokrova i okvira
12
23
Gradnja autoputeva, cesta, aerodroma i sportskih objekata
Ova klasa ukljuuje: - gradnju autoputeva, ulica, cesta, svih puteva za vozila i pjeake - gradnju eljeznica - gradnju aerodromskih pista - graevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, gimnastike dvorane, teniske terene, golfterene i druge sportske objekte - bojenje oznaka na povrini cesta i na parkinzima Ova klasa iskljuuje: - preliminarno pomjeranje zemljita, vidjeti pod 11 Ova klasa ukljuuje: - gradnju: - vodenih puteva, - luka i rijenih radova, - rekreativnih luka (marina), - gatova, - brana i nasipa, - bagerovanje, - radove ispod povrine zemlje. Ova klasa ukljuuje graevinske aktivnosti koje se specijaliziraju u aspektu zajednikom za razliite dijelove graevina te one aktivnosti koje zahtijevaju specijalizirane vjetine ili opremu: - gradnju temelja, ukljuujui odvoz zemlje, - buenje i gradnju vodenih izvorita, potapanje jama i okna, - podizanje gotovih elinih elemenata, - savijanje elika, - polaganje cigle i kamena, - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, ukljuujui najam skela i radnih platformi, - podizanje dimnjaka i industrijskih pei. Ova klasa iskljuuje: - najam skele bez njenog podizanja i skidanja
24
Gradnja vodoprivrednih projekata
25
Drugi graevinski radovi koji ukljuuju posebne zanate
13
3 31
Graevinske instalacije Instalacija elektrinih ica i sklopova Ova klasa ukljuuje instalacije - u zgradama ili drugim graevinskim projektima: - elektrinih ica i sklopova, - telekomunikacijskih sistema, - elektrinih grijnih sistema, - rezidencijalnih antena, - poarnih alarma, - alarmnih sistema protiv obijanja, - liftova i eskalatora, - gromobrana itd. Ova klasa ukljuuje instalacije toplote, zvune ili vibracione izolacije u zgradama ili drugim graevinskim projektima. Ova klasa iskljuuje: - hidroizolaciju, vidjeti 22 Ova klasa ukljuuje instalaciju - u zgradama ili drugim graevinskim projektima: - cijevi i sanitarne opreme - plinske instalacije - opreme za grijanje, ventilaciju, hlaenje ili klimu - sisteme za prskanje Ova klasa iskljuuje: - instalaciju strujnih sistema za grijanje, vidjeti 31 Ova klasa ukljuuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sistema na cestama, eljeznicama, aerodromima i lukama, - instalaciju u zgradama ili drugim graevinskim projektima ostalih kablova i vodova.
32
Aktivnosti izolacionih radova
33
Polaganje cijevi
34
Druge instalacije u zgradama
4 41
Zavretak gradnje Gipsani radovi Ova klasa ukljuuje: - postavljanje u zgradama ili drugim graevinskim projektima unutranjeg ili vanjskog gipsa ili tukature, ukljuujui sline materijale
14
42
Vrata i prozori (stolarija)
Ova klasa ukljuuje: - instalaciju gotovih vrata, prozora, te okvira za prozore i vrata, ugradbenih kuhinja, stepenica, opreme za radnje i slino, od drveta ili drugog materijala - unutranje zavrne radove, npr. strop, lamperija, pokretne pregrade itd. Ova klasa iskljuuje: - postavljanje parketa i drugih drvenih podnih obloga, vidjeti 43 Ova klasa ukljuuje: - postavljanje, polaganje, vjeanje ili uklapanje u zgradama ili drugim graevinskim projektima: - zidova ili podnih ploa od keramike ili rezanog kamena, - parketa i drugih drvenih podnih podloga, - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, ukljuujui i gumu ili plastiku, - teraco, mramorne, granitne ili kriljane podne ili zidne obloge, - tapete. Ova klasa ukljuuje: - unutranje ili vanjsko bojenje zgrada - bojenje graevina - instalaciju stakla, ogledala itd. Ova klasa iskljuuje: - instalaciju prozora, vidjeti 42 Ova klasa ukljuuje: - instalaciju privatnih bazena - instalaciju parnih praonica, razbijanje pijeska i sline aktivnosti za gradnju eksterijera - druge radove zavravanja gradnje i zavrne radove Ova klasa iskljuuje: -unutranje ienje zgrada i drugih graevina
43
Podne i zidne obloge
44
Bojenje i ustakljivanje
45
Ostali radovi zavravanja gradnje
15
Najam opreme za gradnju ili ruenje s radnikom koji upravlja opremom 50 Najam opreme za gradnju ili ruenje s radnikom koji upravlja opremom Ova klasa iskljuuje: - najam maina i opreme za gradnju ili ruenje bez radnika koji njima upravljaju
Ugovor mora imati finansijski interes i mora biti u pismenoj formi. Razmatraju se radovi koji e se izvoditi koji moraju biti izraeni u cijeni ili, u svakom sluaju, moraju biti mjerljivi u novanom iznosu. Naknada ugovorau, se moe, na primjer, sastojati od prijenosa zemljita ili vlasnitva od strane ugvornog organa. Kada je u pitanju predmet ugovora Zakon navodi da on ukljuuje, ne samo izvrenje, ili i izvrenje i idejno rjeenje, radova, ve i realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvrenim od strane ugovornog organa. Radovi su definirani kao rezultat gradnje ili graevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehnike funkcije. Prema ovoj definiciji Zakon jasno navodi da svi ugovori vezani za izvrenje radova i/ili graevinskih poslova, uz ili bez drugih zadataka, jesu ugovori o javnoj nabavci radova. Svi oblici ugovora u kojima ugovorni organ povjerava ugovoraau prilino veliki broj zadataka na primjer, finansije, kupovinu zemljita i pravljenje projekta pokriveni su Zakonom. Predmet Zakona je tako veoma irok, kako bi obuhvatio razliite ugovorne odnose koje moe osmisliti ugovorni organ, a u svrhu zadovoljenja posebnih potreba ugovornog organa. Potrebno je naglasiti, ipak, da Zakon ne ukljuuje samo kupovinu ve postojee imovine, osim ako ta imovina nije izgraena na zahtjev ugovornog organa, koji je preuzeo kupovinu te imovine nakon zavretka. Slino, samo ugovor o najmu koji nije povezan sa bilo kakvom izgradnjom ili ugovoro o kupovini nisu pokriveni Zakonom. 28.2 Definicija ugovora o javnoj nabavci roba
Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan Zakonom kao ugovor u pisanoj formi koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu, leasing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba ukljuujui neophodnu pripremu mjesta izvoenja radova i usluga ugradnje. Robe se definiu kao sirovine, proizvodi, oprema i drugi artikli svih oblika i veliina.
28.3
Definicija ugovora o javnoj nabavci usluga
Ugovor o javnoj nabavci usluga definiran je Zakonom kao ugovor u pisanoj formi koji se zakljuuje radi ostvarivanja finansijske koristi a odnosi se na osiguranje usluga koje nisu izuzete od ovog zakona. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II., dio C koji ini sastavni dio Zakona. Ugovorni organ ne primjenjuje Zakon na usluge navedene u aneksu II dio C. Slijedee usluge su izuzete od primjene Zakona:
16
Kategorija A B C D E Ugovori o zapoljavanju
Predmet Ugovori o finansijskim uslugama iji su predmet: nabavka, prodaja, dodjela ili transfer vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata i usluge Centralne banke Ugovori o arbitrai i pomirenju Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili koprodukciji programa za radio i televizijsko emitiranje Ugovori o uslugama istraivanja i razvoja, osim onih usluga istraivanja i razvoja gdje se dobrobit od njihovog koritenja iskljuivo koristi za potrebe ugovornog organa i usluge koje je u potpunosti platio ugovorni organ
Aneks II sadri takoer druga dva dijela vezana za usluge koje koje ukljuuju odredbe Zakona: Dio A i B. U sluaju usluga iz Dijela A ugovorni organi imaju obavezu da slijede odredbe Odjeljka II Zakona kada vrijednost ugovora iznosi ili premauje domae vrijednosne razrede ustanovljene u l. 6. st. (2) zakona (30, 000 KM). Uz to, ugovori koji imaju vrijednost: 500, 000 KM i vie za dravne organe, 700, 000 KM i vie za druge ugovorne organe podlijeu dodatnim obavezama vezanim za meunarodnu konkurenciju. Ugovorni organ je obavezan, uz objavljivanje u SG, da objavi obavjetenje o javnoj nabavci u novinama sa meunarodnim tiraom ili na web stranici koja je dostupna u inostranstvu, da prevede rezime obavjetenja na engleski jezik i da odredi due vremenske rokove za podnoenje zahtjeva za uee i ponuda.
Slijedee usluge navedene su u Aneksu II dio A: Kategorija br. 1 2 3 4 5 6 7 8 Usluge servisiranja i popravke Usluge kopnenog transporta8 Usluge za aviotransport putnika i tereta, osim transporta pote Usluge kopnenog9 i vazdunog transporta pote Telekomunikacijske usluge Finansijske usluge: a) usluge osiguranja; b) bankovne i investicijske usluge.10 Kompjuterske i druge sline usluge Istraivake i razvojne usluge11 Predmet
8 9
Osim za eljezniki transport obuhvaen kategorijom 18 Osim za eljezniki transport obuhvaen kategorijom 18
Osim finansijskih usluga u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili transferom vrijednosnih papira i obveznica ili drugih finansijskih instrumenata, te usluga Centralne banke. Takoer iskljueno: usluge koje se tiu kupovine ili najma, po bilo kojoj finansijskoj proceduri, zemljita, postojeih zgrada, ili druge nepokretne imovine, odnosno za to vezana prava; ipak, finansijske usluge pruene u vrijeme prije ili nakon ugovora o kupovini ili najmu, u bilo kojem obliku, bit e predmet zakona.
10
17
9 10 11
Raunovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge Usluge istraivanja trita i javnog mnijenja Usluge konsaltinga u menadmentu12 te sline usluge Arhitektonske usluge: - ininjerske usluge i integralne ininjerske usluge; - usluge urbanog planiranja i ureenja pejzaa; - sline naune i tehnike konsultantske usluge; - usluge tehnikog ispitivanja i analize. Reklamne usluge Usluge ienja zgrada i upravljanja imovinom Usluge izdavatva i tampanja na bazi tarife ili ugovora Kanalizacione i usluge odlaganja otpadaka; sanitarne i sline usluge
12
13 14 15 16
U sluaju usluga navedenih u Dijelu ugovorni organi su obavezni da slijede odredbe Odjeljka II Zakona kada je vrijednost ugovora ista ili prelazi domae vrijednosne razrede iz lana 6. (2) Zakona (30, 000 KM). Ipak, ugovorni organi nisu obavezni da slijede odredbe vezane za meunarodnu konkurenciju ak i ako je vrijednost ugovora jednaka ili prelazi 500, 000 KM (za dravne organe) ili 700, 000 KM (za druge ugovorne organe). Slijedee usluge navedene su u Aneksu II Dio B: Kategorija br. 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Hotelske i restoranske usluge Usluge eljeznikog transporta Usluge transporta vodama Pomone transportne usluge i usluge podrke Pravne usluge Usluge zapoljavanja i osiguravanja osoblja13 Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila Obrazovne i struno-obrazovne usluge Zdravstvene i socijalne usluge Rekreacione, kulturne i sportske usluge Ostale usluge Predmet
Samo one usluge gdje dobrobit od njihovog koritenja pri obavljanju sopstvenih aktivnosti koristi iskljuivo ugovorni organ, uz uslov da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini izmiruje isti ugovorni organ.
12 13
11
Osim usluga arbitrae i pomirenja. Osim ugovora o zapoljavanju.
18
28. 4 Kombinovana nabavka Moe se desiti da data javna nabavka u isto vrijeme obuhvata robe i usluge ili usluge i radove (kombinovana nabavka). Onda se moe postaviti pitanje koji se postupci mogu primijeniti u kojem sluaju. U skladu sa lanom 1. (1), ugovor o javnoj nabavci iji predmet ukljuuje proizvode i usluge se smatra ugovorom o javnoj nabavci usluga ako vrijednost datih usluga prelazi vrijednost proizvoda obuhvaenih ugovorom. Ugovor o javnoj nabavci, koji ukljuuje i usluge i radove u smislu Aneksa I. Zakona koji su sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora smatra se ugovorom o javnoj nabavci usluga i treba se dodijeljivati u skladu sa provilima javne nabavke primjenjivima za nabavku usluga. 28. 5 Okvirni sporazum Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ogranienog trajanja, a njegova je svrha utvrivanje okvira za ugovore koji e se dodjeljivati u tom periodu, naroito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predvienih vrijednosti, obima ili koliine, kao i cijene. (lan 2. (5)). Detalji vezani za dodjeljivanje okvirnih sporazuma se nalaze u lanu 32. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u navedenim sluajevima: a) b) c) d) pruanje svakodnevnih usluga ili potrone robe; pruanje roba ili usluga ije se cijene esto mijenjaju; stalne popravke ili radovi na odravanju; kada ugovorni organ treba dodijeliti vie identinih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omoguilo smanjenje trokova nabavke.
Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ogranienog postupka. Nakon to je okvirni sporazum na taj nain zakljuen, ugovorni organ ima pravo, tokom perioda trajanja sporazuma, da sa najuspjenijim ponuaem zakljui ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma, bez primjene postupaka javne nabavke. Ugovornim organima nije doputeno koritenje okvirnih sporazuma na nepropisan nain ili na nain kojim se sprjeava, ograniava ili ugroava konkurencija. (lan 32. (5)). 28.6 Izuzeci
Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet Zakona. Spisak tih izuzetaka se nalazi u lanu 5. Ugovorni organi nisu obavezni da se pridravaju odredbi Zakona prilikom sljedeih ugovora o javnim nabavkama (lan 5. (1)): (a) (b) ugovori koji se odnose na dravne tajne, kao to je definirano relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama vaeim u Bosni i Hercegovini; ugovori ije izvrenje mora biti popraeno posebnim mjerama sigurnosti, u skladu s relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama vaeim u Bosni i Hercegovini; izvrenje ugovora koji je predmet javne nabavke zahtijeva posebne mjere sigurnosti u dole navedenom znaenju i izuzee se mora izraziti u odgovarajuoj pravnoj formi zakona, propisa ili upravnih odredbi nadlenih organa. 19
Ovaj izuzetak zahtjeva da se u isto vrijeme zadovolje dva uslova: -
Kad je u pitanju prvi uslov, u Zakonu se navodi da izvrenje datog ugovora mora biti popraeno posebnim mjerama sigurnosti. U Zakonu se, meutim, ne navodi precizna definicija ili objanjenje termina posebne mjere sigurnosti. U kontekstu legislative i prakse javnih nabavki EU jasno je da se posebne mjere sigurnosti odnose, na primjer, na ugovore iji predmet je vojna oprema, robe i usluge; njih moraju izvravati kompanije koje imaju posebne certifikate o vojnoj sigurnosti NATO standarda; ukljuuju povjerljive materijale i tajne ije otkrivanje moe izazvati ozbiljne rizike od terorizma, sabotae i pijunae14. Takoer je evidentno za legislativu i praksu javnih nabavki EU da nije primjereno jednako izuzimati od primjene Zakona radove na izgradnji u svrhu borbe protiv prirodnih katastrofa, kao to su lavine ili poplave, i one koje treba dodijeliti u svakodnevnim konkursnim postupcima, osim u sluaju nepredviene krajnje hitnosti15. Drugi uslov je da neophodnost posebnih mjera sigurnosti za izvrenje datog ugovora mora biti potvrena relevantnim zakonima, propisima i upravnim odredbama vaeim u Bosni i Hercegovini. (c) ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura meunarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata; ako se dati ugovor finansira djelimino ili u potpunosti sredstvima meunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (na primjer Svjetske banke, EBRD-a, itd.), ako meunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i ukoliko u skladu sa sporazumom zakljuenim izmeu uprave BiH i meunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija, posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka. ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu orujem, vojnom opremom i namjenskim materijalom;
Ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe ZJN:
(d)
Ugovori o javnoj nabavci usluga e biti predmet ovog izuzea ako se odnose na usluge iz oblasti naoruanja, vojne opreme ili namjenskog materijala, npr. usluge njihove konstrukciju, transporta, odravanja, itd.16 (e) (f) kupovina ili iznajmljivanje, bilo kojim finansijskim sredstvima, zemljita, postojeih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proistiu.
Svaki put kad se primjenjivost Zakona procjenjuje u odnosu na dati ugovor, ugovorni organ je odgovoran da paljivo ispita stvarnu situaciju kako bi bio siguran da su uslovi za izuzee adekvatno ispunjeni. Meutim, vano je striktno razmotriti uslove za izuzee. Fundamentalni principi sistema javnih nabavki nabrojani u lanu 1. Zakona kao to je ekonominost, otvorena konkurencija, princip jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti ne mogu biti ugroeni zloupotrebom izuzea od primjene Zakona i neopravdanim izbjegavanjem osnovnih otvorenih postupaka. ZJN nije primjenjiv na ugovore o koncesijama. Vezano za njih, u ZJN se navodi da se one dodjeljuju u skladu sa Zakonima o koncesijama BiH (lan 6. (2)).
14 15 16
Pogledati Evropski sud pravde sluaj C-252/01 Pogledati Evropski sud pravde sluaj C-107/92
U skladu sa presudama Evropskog suda pravde, ovaj izuzetak se primjenjuje samo kada se usluge odnose na proizvode koji se koriste iskljuivo u vojne svrhe.
20
29. Vrijednosni razredi17

Primjena posebnih odredbi Zakona vezanih za postupak zavisi od vrijednosti posebnog ugovora. Prilikom dodjeljivanja ugovora koji prelaze odreene vrijednosne razrede, ugovorni organi moraju primjenjivati striktnija i formalnija pravila nego kad su vrijednosti ugovora manje. Ne postoji donja granica vrijednosnog razreda za primjenu Zakona. Stoga se sav javni novac potroen na ugovore o javnoj nabavci usluga, nezavisno od njihovih vrijednosti, troi u skladu sa Zakonom. Meutim, u sluaju ugovora manje vrijednosti se primjenjuju manje stroga pravila. 1. Najnia vrijednost ugovora je 3,000 KM. Ugovor ija vrijednost nije vea od 3,000 KM se moe dodijeliti direktnim sporazumom u skladu sa odredbama lana 47. Meutim, ugovorni organ je obavezan da osigura da ukupna godinja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10 % (deset procenata) ukupnog godinjeg budeta za nabavke. Ugovorni organ je obavezan da se pridrava odredbi koje se tiu procjene vrijednosti ugovora ukljuujui zabranu ili razdvajanje ugovora u svrhu izbjegavanja potrebe ispunjenja zahtjeva ZJN. Stoga, primjena direktnog sporazuma zavisi od sljedeih uslova: a) b) vrijednost odreenog ugovora ne smije biti vea od 3, 000 KM ukupna vrijednost svih ugovora koji su dodijeljeni putem direktnog sporazuma ne smije biti vea od 10 % ukupnog godinjeg budeta za nabavke
Ugovorni organ definie taj postupak u svom Pravilniku, na osnovu modela koji je pripremila Agencija za javne nabavke. Direktni sporazum je postupak u kojem ugovorni organ daje prijedlog cijene ili ponude od jednog dobavljaa, davaoca usluga ili ugovaraa i pregovara ili prihvata cijenu kao uslov za konani sporazum. Ugovorni organ moe pregovarati o svim uslovima ugovora u skladu sa postupkom/cima definisanim u njegovom Pravilniku. Nije potrebno objavljivati obavjetenja o ugovorima o javnoj nabavci u skladu sa lanom 20. ZJN i ne postoje minimalni vremenski rokovi. 2. Ugovor ija je vrijednost nia od 30.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u sluaju radova, se moe dodjeljivati u skladu sa odredbama Poglavlja III Zakona. Ovaj vrijednosni razred se zove domai vrijednosni razred. U sluaju ugovora ija vrijednost je manja od domaeg vrijednosnog razreda, ugovorni organ ima izbor: da primijeni formalnija pravila koja su data u Poglavlju II (otvoreni, ogranieni, pregovaraki postupak ili konkurs za izradu idejnog rjeenja) ili da dodjeli ugovor pridravajui se pojednostavljenih postupaka opisanih u Poglavlju III.
Postoje dva posebna postupka ija je vrijednost manja od domaeg vrijednosnog razreda, koja su opisana u Poglavlju III: konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda ili direktni sporazum (ugovori ija vrijednost ne prelazi 3,000 KM)
17
21
Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda se definie kao postupak u kojem ugovorni organ upuuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama ili radovima odreenom broju dobavljaa, davalaca usluga ili izvoaa radova, a pri tome taj broj nije manji od tri radi dodjeljivanja konkretnog ugovora. Detalji koji se tiu primjene konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda se nalaze u taki 13. 3. Ugovori ija je vrijednost 30, 000 KM (usluge ili robe) ili 60, 000 KM (radovi) i vie se dodjeljuju u skladu sa postupcima opisanim u Poglavlju II Zakona. U skladu sa lanom 10., ugovorni organ moe primjenjivati samo sljedee postupke: a) b) c) d) e) otvoreni postupak; ogranieni postupak s pretkvalifikacijom; pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci; pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci; konkurs za izradu idejnog rjeenja.
Detalji koji se tiu primjene konkretnog postupka ija vrijednost premauje domai vrijednosni razred su opisani u takama 10 12. Ako ugovorni organ odlui da primjeni postupke opisane u Poglavlju II umjesto one u Poglavlju III, on potuje sve zahtjeve koji se tiu konkretnih proceduralnih postupaka nabavke (npr. objavljuje obavjetenje u skladu sa lanom 19. ili 20., potuje zahtjeve koji se tiu koritenja konkretnih postupaka, postavlja vremenske rokove za podnoenje tendera u skladu sa Zakonom, itd.). Na primjer, ugovorni organ ne moe koristiti pregovaraki postupak ako ne objavi obavjetenje osim u sluaju zadovoljenja posebnih uslova navedenih u lanu 11. (4). 4. Najvii vrijednosni razred prema Zakonu naziva se meunarodni vrijednosni razred (lan 6. (3)). Kada je vrijednost ugovora u sluaju roba i usluga jednaka ili vea od 500.000,00 KM (za dravne organe) ili 700.000,00 KM (za lokalne organe ili javne subjekte) i 2.000.000,00 KM u sluaju radova, ugovorni organi imaju dodatne obaveze koje se tiu: objavljivanje saetka obavjetenja o nabavci na engleskom jeziku, dodatnog (osim u Slubenom glasniku) objavljivanja obavjetenja o nabavci ili u novinama s meunarodnim opticajem ili na web-stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inostranstvu,
duih minimalnih vremenskih rokova za podnoenje zahtjeva za uee na tenderima (za vie detalja pogledati taku 6.2).
22
30. Priprema postupka javne nabavke18

30.1 Procjena ugovorne vrijednosti Poto zahtjevi postupaka variraju u zavisnosti od vrijednosti ugovora, vrlo je vano da se ona tano procijeni. Ugovorni organ odreuje vrijednost javne nabavke na poetku postupka javne nabavke. Generalno pravilo je da vrijednost ugovora o javnoj nabavci je procijenjena ukupna vrijednost, bez ukljuenog iznosa pripadajuih indirektnih poreza, koju plaa ugovorni organ za predmet ugovora. (lan 6. (5)). Osnova za procjenu okvirnog sporazuma je procijenjena maksimalna vrijednost svih ugovora predviena za konkretni period, ukupna neto vrijednost pripadajuih indirektnih poreza. Ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvrenih ovim zakonom. Zakonom o javnim nabavkama se zabranjuje svaka podjela ugovora ako nije objektivnim razmatranjem opravdana (na primjer objektivni tehniki i ekonomski razlozi). Ugovor se moe dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor. (lan 6. (8)). Vie detalja vezanih za procjenu ugovorne vrijednosti se nalazi u Uputstvu o primjeni zakona (lan 8.). Generalno pravilo je da ugovorni organ mora uzeti u obzir ukupni iznos koji se treba platiti za sve usluge obuhvaene javnom nabavkom, iskljuujui pripadajue indirektne poreze. Kada ugovorni organ omogui ugovarau robu potrebnu za izvrenje radova, vrijednost ugovora ukljuuje i procijenjenu vrijednost te robe kao i vrijednost radova. Ovdje robu treba tumaiti kao ne samo materijale koje je potrebno koristiti pri izgradnji zgrade ili neke structure, ve i postrojenje ili opremu neophodnu za te radove: ugovorni organ bi mogao na primjer, obezbijediti ugovarau kran ili traktore. U sluaju postrojenja ili opreme, vrijednost koja se uzima u obzir naravno uvijek nee biti kupovna cijena, ve trina cijena za najam takvih postrojenja ili opreme. Procijenjena vrijednost tih usluga je njihova procijenjena cijena prilikom objavljivanja obavjetenja o nabavci, ili u sluajevima kada se takvo obavjetenje ne zahtijeva u momentu u kojem ugovorni organ zapoinje postupak dodjele ugovora o javnoj nabavci. Prilikom odreivanja procijenjene vrijednosti predloenog ugovora o javnoj nabavci roba, usluga i radova, ugovorni organ ukljuuje sve elemente najvee cijene koja se plaa za te proizvode, usluge i predmete ugovora o dodjeli radova (iskljuujui sve pripadajue indirektne poreze). Ukoliko su robe, usluge ili radovi podijeljeni u nekoliko lotova, od kojih je svaki lot predmet zasebnog ugovora, ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova koristi se za odreenje vrijednosnog razreda svakog od tih ugovora, u skladu s lanom 6. (lan 8. (3) Uputstva o primjeni Zakona). U sluaju kada postoje realne pretpostavke da bi predloeni ugovor mogao biti produen, obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima, osnova za proraunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora za takav predloeni ugovor jeste maksimalni mogui ukupni iznos u skladu s predloenim ugovorom, ukljuujui maksimalni mogui ukupni iznos u skladu s realnim pretpostavkama o mogunosti da bi ugovor mogao biti produen, obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima (iskljuujui sve pripadajue indirektne poreze). Ukoliko predloeni ugovor sadri alternativnu ponudu, osnova za proraunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora je maksimalni mogui ukupni iznos javne nabavke, lizinga, zakupa ili najamne kupovine, ukljuujui sve iznose koji mogu postati naplativi uslijed primjene klauzule o alternativnoj ponudi (iskljuujui sve pripadajue indirektne poreze).
18
23
Tabela VRIJEDNOSNI RAZREDI IZ LANA 6. ZJN Procijenjena vrijednost ugovora (bez poreza) Usluge ili robe Radovi Direktni sporazum (lan 45. (2)) 1. 3,000 KM lan 45. (2) (3) i lan 47. ZJN Konkurentski zahtjev za ponude lan 45. (1) i lan 46. ZJN Postupak koji se moe primjeniti
2. 30,000 KM 3. Izmeu 30,000 KM i 500, 000 KM 19 700,000 KM 20
60,000 KM
Izmeu 60,000 KM i 2,000,000 KM
Otvoreni i, kada su ispunjeni uslovi iz lana 11., ogranieni i pregovaraki postupak Odredbe iz Odjeljka II ZJN
Iznad vrijednosnih razreda navedenih u taki 3.
Otvoreni i, kada su ispunjeni uslovi iz lana 11., ogranieni i pregovaraki postupak sa dodatnim obavezama koje se odnose na objavljivanje obavjetenja u meunarodnim medijima i na due vremenske rokove Odredbe iz Odjeljka II ZJN
19 20
Za dravne organe. Za lokalne organe i javne organe kako su definirani pod 3 (2) ZJN.
24
30.2
Lotovi
Ugovorni organ moe odluiti da podijeli predmet javne nabavke na posebne dijelove (lotove). Odluku da se nabavka podjeli na lotove donosi ugovorni organ koji to moe uraditi pod uslovom da su odreeni uslovi zadovoljeni. Prvo, mora biti objektivno (tehniki) mogue podijeliti predmet javne nabavke na dijelove (na primjer nabavka dijelova automobila se moe podijeliti na lotove, dok se nabavka jednog auta ne dijeli na dijelove npr. motor, tokovi, itd.). Drugo, ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvrenih ovim zakonom. U Zakonu se to eksplicitno navodi - ugovor se moe dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor. (lan 6. (8)). Tree, vrijednost lotova se treba uzeti u obzir prilikom vrenja procjene nabavke. U lanu 8. (3) Uputstva o primjeni Zakona se navodi: Ukoliko su robe, usluge ili radovi podijeljeni u nekoliko lotova, od kojih je svaki lot predmet zasebnog ugovora, ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova koristi se za odreenje vrijednosnog razreda svakog od tih ugovora, u skladu s lanom 6. Zakona. Na kraju, informacija o podjeli predmeta javne nabavke na lotove se mora jasno navesti u obavjetenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ obavjetava dobavljae o uslovima prijave za lotove. Na primjer, ugovorni organ moe dozvoliti dobavljau da preda ponude za sve lotove, za neke od njih ili samo za jedan (djelimini tender). U svakom sluaju, dobavljai moraju znati pravila igre. Ugovornim organima nije dozvoljeno da dodjeljuju ugovore o javnim nabavkama razliitim dobavljaima u okviru jednog lota. Broj ugovora koji su dodijeljeni kao posljedica javne nabavke na lotove moe biti jednak broju lotova (kada svi lotovi idu razliitim dobavljaima) ili manji od broja lotova (kada je jednom ili vie dobavljaa dodijeljeno vie od jednog lota). Mogue je na kraju zakljuiti samo jedan ugovor na primjer, dati dobavlja je dostavio najbolje ponude za sve dijelove nabavke i iz praktinih razloga ugovorni organ odluuje da zakljui samo jedan ugovor za sve lotove. U svakom sluaju, broj zakljuenih ugovora ne moe biti vei od broja lotova. Ugovorni organ ne moe odabrati nekoliko (mali broj) ponuda za dati lot i ne moe zakljuiti posebne ugovore za dijelove bilo kojeg lota. Za svaki lot se moe odabrati samo jedna ponuda i dodijeliti samo jedan ugovor.
25
31.
Komisija za javne nabavke21
31.1 Uspostavljanje i sastav Komisije za nabavke U skladu sa lanom 7. ZJN, za provoenje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem II ovog zakona, ugovorni organ obavezan je imenovati Komisiju za nabavke. Za provoenje postupaka javne nabavke vrijednosti manje od domaeg vrijednosnog razreda (Poglavlje III), ugovorni organ moe imenovati Komisiju za nabavke, ali nije u obavezi da to uini. Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavke su navedene u Uputsvu o primjeni zakona (lan 5. 6. Uputstva). Komisija se osniva po nareenju Ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 (tri) lana ili, u sluaju ugovora ija procijenjena vrijednost prelazi meunarodni vrijednosni razred, od najmanje 5 (pet) lanova. Uvijek je potreban neparan broj lanova koji glasaju. U sluaju kada su neki lanovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima (npr. nisu stalno zaposleni kod ugovornog organa), oni ne mogu initi veinu lanova Komisije (tako da veinu uvijek moraju initi stalni zaposlenici). Ugovorni organ je obavezan da, meu lanovima Komisije, imenuje predsjedavajueg Komisije koji e usmjeravati rad i osigurati pridravanje odredbi Zakona i Uputstva o primjeni zakona. Ugovorni organ takoer imenuje i sekretara Komisije, bez prava glasa, koji prua administrativnu podrku Komisiji, priprema zapisnike sa sastanaka i izvjetava o njenom radu, arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavajueg Komisije. Prilikom imenovanja lanova Komisije, ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa Zakonom i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje struno znanje o datoj javnoj nabavci. Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlasti koje su potrebne za ispunjenje tih zadataka, a u skladu sa Zakonom. 7.5.2 Zadaci i funkcionisanje Komisije za nabavke Komisija je odgovorna ugovornom organu za ispunjenje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. Ugovorni organ ima pravo da pozove, na sopstvenu ili na inicijativu Komisije, eksperte gdje je potrebno specifino tehniko ili specijalizovano znanje za predmet nabavke, a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i zaposleni su na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima. Rad Komisije za nabavke obuhvata sljedee: Komisija djeluje u ime ugovornog organa, u granicama datog ovlatenja; Komisija, nakon okonanog postupka, daje ugovornom organu preporuku, zajedno s izvjetajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke; Konanu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Ugovorni organ moe prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke, ako postoje objektivni razlozi za to (na primjer ako je Komisija dala preporuku krei postupak ili je dala preporuku na osnovu netanih podataka). Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije, on je duan sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije;
21
26
Komisija djeluje od dana donoenja odluke o njenom formiranju do: okonanja svih poslova vezanih za javnu nabavku koje joj u pismenoj formi povjeri ugovorni organ ili do donoenja odluke o prekidu postupka javne nabavke (zakljuen je ugovor ili okvirni sporazum ili je postupak poniten).
Komisija odluke donosi na sastancima prostom veinom glasova, putem javnog glasanja. Odluke Komisije unose se u zapisnik. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku, isti se obrazlau i u zapisnik se unosi stav svakog lana Komisije s izdvojenim miljenjem. Zapisnik potpisuju svi lanovi Komisije koji su uestvovali u radu i koji su prisutni. Moe se desiti da jedan lan Komisije odbije da potpie u tom sluaju predsjedavajui pojanjava razloge odbijanja potpisivanja. lan 9. Zakona, koji se odnosi na povjerljivost, izriito se primjenjuje na sve lanove Komisije, lanove angairane izvan ugovornog organa, kao i strunjake koje je angairala i imenovala Komisija. Svaki lan Komisije, bilo da je zaposlenik ugovornog organa ili lan angairan izvan ugovornog organa, kao i strunjak angairan izvan ugovornog organa, moe uestvovati u radu Komisije tek nakon to potpie izjavu o nepristrasnosti (u odnosu na ponuae) i izjavu o povjerljivosti rada Komisije. Izvjetaj o broju i predmetu sastanaka Komisije, ukljuujui i zapisnike sa sastanaka, priprema se i prilae uz izvjetaj o ukupnom postupku dodjele ugovora, pripremljenom u skladu s lanom 41. Zakona te, u odreenim sluajevima, u skladu s lanom 45. stav (3) Zakona.
27
32.
Naini komunikacije izmeu ugovornih organa i dobavljaa22
Tokom provoenja postupka javne nabavke, sva komunikacija i razmijena informacija izmeu ugovornog organa i dobavljaa je u pismenoj formi. Termin u pismenoj formi je definisan lanom 2. (19) Zakona kao svaki izraz koji se sastoji od rijei ili brojeva koji se mogu proitati, umnoiti i naknadno saopiti, a takoer i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomo elektronskih sredstava, naravno pod uslovom da je sadraja osiguran i da se potpis moe identificirati. Ugovorni organ ima pravo izabrati sredstvo razmjene informacija, vodei rauna o tome da izabrano sredstvo mora biti dostupno svim zainteresiranim za postupak nabavke i da se ne ograniava pristup ponuaa svim fazama postupka nabavke. Dokumentacija se treba dostaviti na vrijeme ako je ugovorni organ dobio informaciju o njenom sadraju prije isteka vremenskog roka. Razmjena informacija izmeu ugovornog organa i ponuaa treba osigurati: a) b) zatienost integriteta i sveobuhvatnosti podataka, da informacija koju je ponua izriito naznaio kao povjerljivu ili kao profesionalnu tajnu, a sadrana je u ponudi ili zahtjevu za ueem u postupku nabavke, ne smije biti ustupljena licu koje nije uestvovalo u postupku nabavke, da ugovorni organi razmotre sadraj ponude tek nakon isteka roka odreenog za dostavljanje ponuda.
c)
U sluaju da su kao sredstvo razmjene informacija odabrana elektronska sredstva, primjenjuju se sljedea pravila: a) informacije koje se razmjenjuju na ovaj nain, ukljuujui i mjere zatite sadraja od neovlatenog pristupa, moraju biti dostupne zainteresiranim, pod uslovom da je povjerljivost osigurana, tehnike karakteristike sredstava koja se koriste u elektronskoj razmjeni informacija moraju biti kompatibilne sa proizvodima komunikacione tehnologije u irokoj upotrebi da bi se izbjegla mogunost ograniavanja uea ponuaa u postupku nabavke.
b)
Sve ponude kao i zahtjevi za uee u postupku javne nabavke se moraju dostaviti u pismenoj formi u skladu sa odredbama lana 21. (10) Zakona. To znai da ih mora potpisati lice koje je ovlastio dobavlja. Ugovorni organ takoer zahtijeva da se ponude dostavljaju u jednoj zatvorenoj koverti s potpisom i peatom, osim u sluaju ponuda za konsultantske usluge gdje se ponude dostavljaju u dvije koverte23. Stranice ponude (s dodacima) treba da budu numerirane. Garantni dokumenti, meutim, mogu biti neuvezani i bez numeriranih stranica. Ugovorni organ moe dozvoliti da se zahtjevi za ueem u postupku nabavke dostave putem faksa ili elektronskom potom, a takvi zahtjevi naknadno moraju biti potvreni i u pismenoj formi a prije isteka utvrenog roka. Sve detalje i uslove u vezi s izborom sredstva za razmjenu informacija ugovorni organ mora naznaiti u obavjetenju o javnoj nabavci ukljuujui i rok dostave ponuda. U skladu sa tim, zahtjevi za dostavu tenderske dokumentacije mogu biti upueni u pismenoj formi, putem faksa ili elektronske pote, ili putem telefona, uz obavezu ponuaa da u to kraem roku dostavi zahtjev u pismenoj formi, a najkasnije do roka utvrenog u obavjetenju o javnoj nabavci.
22 23
Zasnovano na Smjernice Uputstvo o prmjeni Zakona definie zahtjeve za dostavu ponuda u sluaju konsultantskih usluga.
28
33.
Povjerljivost i arhiviranje dokumenata24
U lanu 9. a) Zakona se navodi da: Povjerljive informacije sadrane u bilo kojoj tenderskoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehnike informacije ili poslovne tajne ili znanja (know-how) uesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanino ukljueno u postupak nabavke. Ne moraju sve informacije koje koje dostavljaju kandidati ili dobavljai biti zaista povjerljive. Neke informacije ukljuujui komercijalne, finansijske ili tehnike informacije i znanja (know-how) e svakako biti u javnom domenu i u budunosti e postati javno znanje. Ugovorni organ zahtijeva od dobavljaa da prilikom dostavljanja informacija ugovornom organu naznai koje specifine informacije su povjerljive, na osnovu ega se smatraju povjerljivim i koliko dugo e biti povjerljive. Cijene ponude se ni u kom sluaju ne smatraju povjerljivim. Dobavljai, prilikom dostavljanja ponuda, navode one informacije koje se smatraju povjerljivim. Standardni obrazac te liste se nalazi u aneksu Standardne tenderske dokumentacije. Ugovorni organ smije otkriti informacije vezane za ispitivanje, pojanjenje ili ocjenu tendera i razmatranje ugovornog organa ili Komisije za nabavke tek nakon to se odluka o dodjeli ugovora ne saopi pobjedniku tendera. Meutim lanom 38. (1) se zahtijeva da se najkasnije u roku od sedam dana od donoenja odluke, pismeno obavijeste kandidati, odnosno ponuai o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda.Tako da ugovorni organ obavjetava uesnike o krajnjim odlukama vezanim za njihovu ponudu (na primjer u sluaju da je ponuda odbijena ili diskvalifikovana) ak i prije odabira najbolje ponude, ali se ne smije otkrivati nijedna druga informacija prije saopenja o pobjedniku tendera. Ugovorni organ je odgovoran za arhiviranje svih dokumenata koji se odnose na tenderski postupak, starajui se pri tom da to radi u skladu sa zakonima BiH koji se odnose na arhiviranje25.
24 25
Zasnovano na Smjernice Zakon o arhivskom materijalu i arhivama BiH (Slubeni glasnik BiH br. 16/01).
29
34
Postupci u javnim nabavkama osnovni postupci26
ODJELJAK JEDAN Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama (ZJN), koji obuhvata lanove od 10. do 12., koji se odnosi se na izbor postupka dodjele, specificira vrste postupaka dodjele (lan 10.), uslove za koritenje postupaka dodjele (lan 11.) i validne razloge za prestanak postupka dodjele ugovora (lan 12.). ZJN uspostavlja pet razliitih primarnih postupaka dodjele ugovora za BiH, koji se slau sa osnovnim postupcima koji su uspostavljeni pravilima EU o javnim nabavkama27. Uslovi za koritenje i provoenje postupaka dodjele za BiH koje utemeljuje ZJN su u odreenim takama pojednostavljeni u poreenju sa Direktivama EU o javnim nabavkama, ali nisu s njima u kontradikciji. Prema ZJN, odabir/izbor postupka koji ugovorni organ moe koristiti/primijeniti u posebnom pojedinanom sluaju je podloan odreenim ogranienjima koja su definirana/data u lanu 11. Otvoreni postupak se uvijek moe odabrati (kao primarni postupak dodjele ugovora) za nabavku roba, usluga i radova, osim u sluajevima nabavke konsultantskih usluga, koje se kupuju koritenjem ogranienog postupka, vidi objanjenje lana 11., stav (2), ispod. Obino se preferira koritenje otvorenog postupka, dok koritenje ostalih postupaka zavisi od toga da li su prisutne odreene okolnosti/ispunjeni odreeni uslovi. Konkurs za izradu idejnog rjeenja je ureen lanom 10. kao primarni postupak dodjele ugovora. Konkurs za izradu idejnog rjeenja nije stvarno, sam po sebi, postupak dodjele ugovora, ve postupak nabavke koji moe, a i ne mora biti praen postupkom dodjele ugovora. Ipak, konkurs za izradu idejnog rjeenja e se provoditi prema istim opim principima transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije kao kod postupaka dodjele ugovora. Tamo gdje nisu spomenuta specifina pravila primjenjuju se opa pravila. lan 10. postavlja pet razliitih primarnih postupaka dodjele ugovora prema takama a) do e) lana 10.28. Ugovor o javnoj nabavci roba, usluga ili radova se dodjeljuje pomou jednog od sljedeih postupaka pod uslovima koji su izloeni u lanu 11. ovog Zakona: a) b) c) d) e) otvoreni postupak; ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom; pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci; regovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci; konkurs za izradu idejnog rjeenja.
26 27
Zasnovano na Komentaru na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine EUPPP-a.
Pravila EU o javnim nabavkama su propisana Direktivama 2004/17/EC i 2004/18/EC Evropskog Parlamenta i Vijea, od 31. marta, 2004. godine, vidi objanjenje lana 1. ZJN iznad. Prema ovim Direktivama, uspostavljaju se 2 nova postupka dodjele ugovora pored osnovnih postupaka koji su sadrani u prijanjim Direktivama EU o javnim nabavkama, to jest konkurentski dijalog (obavezan za zemlje lanice EU) i, kao varijanta otvorenog postupka, dinamini sistemi kupovine (neobavezni za zemlje lanice EU). Ova 2 nova EU postupka od sada nisu ukljueni u u sistem javnih nabavki koji je Zakonom o javnim nabavkama uspostavljen za BiH. Druga dva postupka za dodjelu su utemeljena u Poglavlju III za nabavke ispod primarnih vrijednosnih razreda.
28
30
Na osnovu lana 10., a), otvoreni postupak: Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresirani ekonomski subjekat moe podnijeti ponudu. Otvoreni postupak se uvijek pokree objavljivanjem obavjetenja o nabavci29, ime se ekonomski subjekti (1) obavjetavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor koritenjem otvorenog postupka i (2) pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju30 i da nakon toga podnesu ponudu. To to je postupak otvoren ne znai da se dozvoljava od reda svim ekonomskim subjektima da se natjeu za ugovor. Ugovorni organ uvijek zahtijeva da se ponua ne nalazi niti u jednoj od linih situacija kao to su navedene u lanu 23., stav (1), a) do g)31. Ugovorni organ e takoer naznaiti koje to zahtjeve u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti 32 i tehnike i profesionalne sposobnosti33 ponuai moraju ispunjavati i tamo gdje je to primjereno, zahtijevat e da je ponua sposoban da obavlja profesionalnu djelatnost34. Ipak, svaki ekonomski subjekat koji ispunjava takve kriterije izbora koje je specificirao ugovorni organ u obavjetenju o nabavci ima pravo da se, kao kvalificirani ponua, natjee za ugovor podnoenjem ponude. Shvaen na ovaj nain, otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izmeu ekonomskih subjekata. Ponude koje su primljene na vrijeme se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od lana 33. do 37. Provoenje otvorenog postupka je dalje opisano u lanu 28. ZJN. Na osnovu lana 10., b), ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom: Ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom35 predstavlja postupak u kojem svaki ekonomski subjekat koji eli postati kandidat36 moe zatraiti uee, a gdje ugovorni organ poziva samo kvalificirane kandidate da podnesu ponudu. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i ograniena faza prikupljanja ponuda. Pretkvalifikacija oznaava postupak u kojem ugovorni organ odabire, na osnovu kriterija izbora (isti kriteriji izbora koji se koriste u otvorenom postupku, vidi objanjenje za lan 10., a), iznad) koji su specificirani u obavjetenju o nabavci37, kandidate koji su kvalificirani da ih se pozove da dostave ponudu u ogranienom postupku. U fazi prikupljanja ponuda, ugovorni organ poziva kvalificirane kandidate da dostave ponudu, te se ponude koje su primljene na vrijeme otvaraju, ocjenjuju itd. shodno odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama, od lana 33. do 37.
29 30 31
Vidjeti lan 19. ZJN. Vidjeti lan 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i lan 13. ZJN o davanju tenderske dokumentacije.
Takve line situacije su: da je ponua pod steajem ili u procesu oglaavanje steaja, da je osuivan u sudskom postupku u smislu njegovog poslovnog ponaanja za krenje zakona ili loe upravljanje, da nije ispunio obaveze u vezi sa plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, itd. Vidjeti lan 25. ZJN. Vidjeti llan 26. ZJN. Vidjeti lan 24. ZJN.
32 33 34 35
ZJN takoer koristi krai naziv ogranieni postupak vidi lan 29.; oba naziva su jasna i mogu se zamijeniti.
Kandidat je dobavlja koji je podnio zahtjev za poziv da uestvuje u ogranienom postupku, prema lanu 2., stav (2) ZJN.
37
36
31
Ogranieni postupak se uvijek pokree obavljivanjem obavjetenja o nabavci, ime se ekonomski subjekti 1) obavjetavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor koritenjem ogranienog postupka i 2) pozivaju da podnesu zahtjev za uee u postupku time to e dostaviti informaciju i dokumente za koje je u obavjetenju o nabavci navedeno da su potrebni za pretkvalifikaciju. U ogranienom postupku, tenderska dokumentacija38 moe se pripremiti u dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Ako se pripreme takva dva dijela, obavjetenje o nabavci mora sadravati informaciju o krajnjem roku i mjestu za podnoenje zahtjeva za pretkvalifikacijske dokumente. U ogranienom postupku s pretkvalifikacijom, svakom zainteresiranom ekonomskom subjektu iz BiH ili iz inostranstva koji ispunjava kriterije izbora, specificirane u obavjetenju o nabavci daje se mogunost da podnese zahtjev za poziv da dostavi ponudu. Shvaena na ovaj nain, pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresirane natjecatelje. Ugovorni organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu u drugoj fazi. Samo oni kandidati ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Shvaena na ovaj nain, faza prikupljanja ponuda je ograniena na to da obuhvata samo odreene ekonomske subjekte. Meutim, meu takvim ekonomskim subjektima konkurencija je slobodna, s tim da se vjerovatno uzima u obzir preferencijalni tretman domaeg za period tranzicije39. U stvari, ogranieni postupak koji je utemeljen prema ZJN, nije uistinu ogranien, budui da ugovorni organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu i uestvuju u natjecanju. Ugovorni organ ne moe izabrati samo neke od kvalificiranih kandidata on mora pozvati sve te kandidate. Budui da nije prisutan element svojevoljnosti i subjektivnosti, ogranieni postupak je isto toliko objektivan i transparentan kao i otvoreni postupak. Prema pravilima EU o javnim nabavkama, ugovorni organi mogu izabrati ogranieni broj kvalificiranih kandidata, to znai da neki kvalifikovani kandidati nee biti pozvani da podnesu ponudu. Takva ograniavanja, prema ZJN, nisu dozvoljena za BiH. Uslovi za koritenje ogranienog postupka navedeni su u lanu 11., stav (2), ZJN. Ogranieni postupak moe, u odreenim sluajevima koji iziskuju hitnost, biti proveden kao ubrzani postupak40 sa skraenim vremenskim rokovima za prijem zahtjeva za uee i za prijem ponuda41. Provoenje ogranienog postupka je dalje opisano u lanu 29. ZJN. Ogranieni postupak je po mnogim aspektima slian otvorenom postupku: Oba postupka se pokreu objavljivanjem obavjetenja u Slubenom glasniku i na web stranici javnih nabavki; U oba postupka svi zainteresirani dobavljai mogu uestvovati ili podnijeti zahtjev za uee; Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji se mogu zahtijevati od dobavljaa kako bi pruili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (lanovi 22. do 27. se primjenjuju jednako); Svi kvalificirani dobavljai mogu podnijeti svoje ponude; Otvaranje ponuda je javno; Metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti;
Vidjeti lan 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i lan 18 ZJN o davanju tenderskih dokumenata. Vidjeti napomenu 1 iznad. Vidjeti lan 2., stav (1), ZJN. Vidjeti lan 21., stav (6), c), na koji se odnosi lan 6., stav (3), d), ZJN.

38 39 40 41
32
Pregovori izmeu ugovornog organa i dobavljaa na tenderu su zabranjeni. U otvorenom postupku ugovorni organ moe primiti ponude od dobavljaa koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. U ogranienom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponuaa a ne prima ponude nekvalifikovanih ponuaa. Provjera kvalifikacija kandidata vri se u toku pretkvalifikacijskog procesa. Meutim, budui da ocjena ponuda u otvorenom postupku poinje provjerom kvalifikacija ponuaa, odgovornost koju snosi ugovorni organ koji prima ponude od nekvalificiranih ponuaa u otvorenom postupku nije mnogo vea od one koju ima ugovorni organ koji prima zahtjeve od nekvalificiranih kandidata za uee u ogranienom postupku. Zbog vremenskih rokova ogranieni postupak traje due od otvorenog postupka. U otvorenom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je iznad meunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma objavljivanja obavjetenja o nabavci. U ogranienom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je vii od meunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za uee je 30 dana od datuma objavljivanja obavjetenja o nabavci, a minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od dana kada su poslani pozivi za ponude, ukupno 70 dana. Velika prednost ogranienog postupka je na strani ekonomskih subjekata. Kad se radi o velikim i sloenim ugovorima i ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, zainteresirani dobavljai mogu usredotoiti svoje napore na dva koraka: pretkvalifikacijsku fazu i fazu prikupljanja ponuda. Kandidati koji budu eliminirani u pretkvalifikacijskoj fazi nee uzalud troiti svoja sredstva na pripremu ponuda koje bi ionako bile odbijene zbog toga to ponua nema odgovarajue kvalifikacije.
Razlike u postupku izmeu otvorenog i ogranienog postupka su:
Na osnovu lana 10., c), pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci: Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim, kvalificiranim kandidatima koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku kao to je opisano iznad u lanu 10., b), za ogranieni postupak. S obzirom da je takav pregovaraki postupak za dodjelu ugovora manje transparentan od otvorenog ili ogranienog postupka, predvieno je da se pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci koristi samo za mali broj izvanrednih sluajeva. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, s druge strane, prua fleksibilniji metod dodjele ugovora. Prema pravilima EU o javnim nabavkama, javna preduzea, tzv. komunalni operateri, mogu slobodno izabrati da koriste takav postupak umjesto otvorenog ili ogranienog postupka. ZJN ne prua komunalnim operaterima u BiH slobodu izbora pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ, na osnovu kriterija za odabir (isti kriteriji za odabir koji se koriste kod otvorenog i ogranienog postupka, vidi objanjenje lana 10., a), iznad), koji su specificirani u obavjetenju o nabavci42, vri izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za uee u pregovorima. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda, kandidati se pozivaju da uzmu uee u pregovorima s ugovornim organom, s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora, te da se na osnovu rezultata postignutih u obavljenim pregovorima podnese konana ponuda. Konane ponude se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od lana 33. do 37.
42
33
Postupak se pokree objavljivanjem obavjetenja o nabavci u kojem se ekonomskim subjektima upuuje poziv da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju. U pregovarakom postupku sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, tenderska dokumentacija moe se pripremiti u dva dijela (kao u ogranienom postupku), tako da odgovara pretkvalifikacijskoj fazi i fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. Ako se pripremaju pretkvalifikacijski dokumenti, obavjetenje o nabavci mora sadravati informaciju o krajnjem roku za podnoenje zahtjeva za te dokumente. Uslovi za primjenu pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci navedeni su u lanu 11., stav (3) ZJN. Provoenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci dalje je opisano u lanu 30., stav (1) i lanu 31. ZJN. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci je slian otvorenom i ogranienom postupku u sljedeim takama: Sva tri postupka poinju objavljivanjem obavjetenja u Slubenom glasniku i na web stranici javnih nabavki; Kod sva tri postupka svi zainteresirani dobavljai mogu uestvovati ili uputiti zahtjev za uee; Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji bi se mogli traiti od dobavljaa kako bi pruili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (lanovi 22. do 27. se jednako primjenjuju); Svi kvalificirani dobavljai mogu dostaviti svoje ponude ili poetne ponude; Kriteriji za dodjelu ugovora su isti.
Najvea razlika kod pregovarakih postupaka u poreenju s otvorenim i ogranienim postupkom je ta to se dozvoljava voenje pregovora izmeu ugovornog organa i kvalificiranih kandidata o tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora. Zbog toga to se mogu voditi takvi pregovori, ovaj postupak je manje transparentan, ali je fleksibilniji. Na osnovu lana 10, d), pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci: Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili vie dobavljaa koje je pozvao, a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavjetenje o nabavci. Ovaj postupak nije direktno otvoren za natjecanje kao to to jesu ostala tri gore spomenuta postupka43. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci predvien je za primjenu samo u izvanrednim sluajevima, na primjer gdje su dva puta provedeni otvoreni i ogranieni postupak i jo uvijek nisu primljene nikakve ponude, ili kada postoji samo jedan potencijalni dobavlja, a nema druge mogunosti izbora, vidi objanjenje lana 11., stav (4), iznad. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci se moe, u izvanrednim okolnostima, primijeniti u sluajevima ekstremne hitnosti, pod uslovom da se dogaaji koji zahtijevaju ovaj postupak nisu mogli predvidjeti i da ih nije prouzroio ugovorni organ. Uslovi za primjenu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci navedeni su u lanu 11., stav (4) ZJN. S razlikom to u ovom postupku nema poetnog objavljivanja obavjetenja o nabavci, njegovo provoenje je identino provoenju pregovarakog postupka sa prethodnim objavljivanjem obavjetenja.
43
Vidjeti napomenu 2 iznad.
34
Provoenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci dalje je opisano u lanu 30., stav (2) i lanu 31. ZJN. Na osnovu lana 10., e), konkurs za izradu idejnog rjeenja: Konkurs za izradu idejnog rjeenja predstavlja postupak koji omoguava ugovornom organu da osigura plan ili idejni prijedlog koji je odabrala konkursna komisija nakon to je provedeno natjecanje, sa dodjelom nagrada ili bez dodjele. Konkurs za izradu idejnog rjeenja se uglavnom koristi u oblastima prostornog ureenja ili urbanizma, arhitekture i graevinarstva, ili kod rjeenja za sisteme za obradu podataka, no moe se koristiti u svim sluajevima gdje se eli dobiti plan ili idejni prijedlog. Konkurs za izradu idejnog rjeenja moe se provesti bez pretkvalifikacije, ili sa istom, to odgovara otvorenom ili ogranienom postupku kao to je gore opisano. Konkurs za izradu idejnog rjeenja se uvijek pokree oglaavanjem obavjetenja o konkursu za izradu idejnog rjeenja44. Provoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja je dalje opisano u lanovima 43. i 44. ZJN. Nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja moe uslijediti dodjela ugovora o pruanju usluga putem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, vidjeti ispod pod lanom 11., stav (4), c).
44
Vidjeti lan 43., stav (1) ZJN.
35
39.
ZJN BiH l. 11.:derogacije
lan11. predvia uslove za primjenu pet primarnih postupaka dodjele ugovora koji su postavljeni prema lanu 10. ZJN. Na osnovu lana 11., stav (1): Otvoreni postupak je glavni i osnovni postupak koji se primjenjuje za dodjelu ugovora o javnoj nabavci, zato to na najefikasniji nain osigurava pravino i aktivno nadmetanje meu potencijalnim dobavljaima i time predstavlja najbolji metod za najekonominije koritenje javnih sredstava. Ovaj postupak je takoer i najtransparentniji. Ugovorni organi e u najveoj moguoj mjeri preferirati otvoreni postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci usluga, osim kada se radi o ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, za koje se mora koristiti ogranieni postupak45. Pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda, te samo kada su prisutne okolnosti koje su navedene u stavovima (2) do (5) ovog lana, ugovorni organ moe razmotriti primjenu drugih postupaka u suprotnom se mora primijeniti otvoreni postupak. Osim za nabavku konsultantskih usluga kao to je gore upravo pomenuto, ugovorni organi nikada nisu obavezni da razmatraju primjenu drugih postupaka osim otvorenog postupka (pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda) to je pravo, a ne obaveza. Prema tome, ak i kada su ispunjeni uslovi za primjenu drugih postupaka, ugovorni organ jo uvijek moe primijeniti otvoreni postupak, ako smatra da je to korisno. Za ugovore ija je vrijednost ispod primarnih vrijednosnih razreda, mogu se koristiti pojednostavljeni postupci opisani u lanovima 45. do 47., ako su ispunjeni uslovi koji su u njima definirani. Ipak, ugovorni organi imaju pravo da isto tako primjene postupke definirane u Poglavlju II (ukljuujui otvoreni postupak) za dodjelu ugovora male vrijednosti. Na osnovu lana 11., stav (2): Ogranieni postupak namijenjen je za primjenu kada se dodjeljuju veliki ili sloeni ugovori o nabavci roba, usluga ili radova, gdje se trai metod koji se sastoji iz dvije faze, a koji je opisan iznad u lanu 10., b), to znai da je efikasniji za primjenu od otvorenog postupka. Pored toga, naloeno je kao obaveza koristiti ogranieni postupak za dodjelu ugovora za bilo kakve konsultantske usluge (koji imaju jednak iznos kao primarni vrijednosni razredi ili su vii od njih, to je odreeno lanom 6., stav (2), ZJN). Pod velikim ili sloenim ugovorom podrazumijeva se ugovor velike ekonomske vrijednosti (ugovori velikog obima) i/ili visoke tehnike ili organizacione sloenosti (vei graevinski radovi, kompleksni IT sistemi). U takvim sluajevima kvalifikacijski zahtjevi za potencijalne ponuae mogu biti visoki i detaljni, te bi prema tome pretkvalifikacija mogla biti korisna za ugovorni organ kao i za ekonomske subjekte kao to je istaknuto iznad u lanu 10., b). Isti argumenti esto vae za nabavke konsultantskih usluga, to je razlog zbog kojeg se ogranieni postupak uvijek koristi za dodjelu takvih ugovora. Suprotno tome, ogranieni postupak ne smije se koristiti za male, jednostavne ugovore, ak i ako ugovorni organ oekuje mnoge ponude i eli ograniiti broj ponuda radi ekonominosti i brzine postupka. Kvalifikacijski kriteriji specificirani u obavjetenju o nabavci bie strogo u skladu sa odredbama lanova 24. do 26. ZJN i odnosie se na predmet ugovora, te biti proporcionalni s istim. Oni ne smiju imati ograniavajui biti efekat na natjecanje i moraju biti razumni, jasni i precizni46. Na primjer, kada se od kandidata trae veoma specifine kvalifikacije,
45 46
Vidjeti lan 11., stav (2), ZJN. Vidjeti lan 22., stav (3), ZJN.
36
ugovorni organ mora obratiti posebnu panju kako bi osigurao natjecateljski aspekt u pretkvalifikacijskom procesu. Na osnovu lana 11., stav (3): Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci namijenjen je za primjenu u veoma malom broju sluajeva, kao to je spomenuto iznad u lanu 10., c) i opisano nie. Ugovor dodijeljen koritenjem pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci nikada ne moe sadravati bilo kakve opcije za dodatne isporuke. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci nije relevantan kao naknadni postupak kod konkursa za izradu idejnog rjeenja.47. lan 11., stav (3), a) do c), navodi sluajeve u kojima je opravdana primjena pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovarakog postupka nakon objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci kao to je to nie opisano. Iskljuena je mogunost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji nain ukljuuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja. a) u sluaju kada su u otvorenom ili ogranienom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajuim izmjenama uslova i pri tom osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu znaajno promijenjeni; u izuzetnim, posebnim sluajevima ugovora o izvoenju radova ili pruanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrivanje ukupnih cijena; kada se odnosi na ugovore o javnim nabavkama radova, za radove koji se izvode iskljuivo s ciljem istraivanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja.
b)
c)
Na osnovu lana 11., stav (3), a): Prvi sluaj u kojem je opravdana primjena pregovarakog postupka je kada nije uspjelo prethodno prikupljanje ponuda, a bilo je bezuspjeno zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. Kako bi se osigurala stvarna konkurencija, provedeni otvoreni ili pregovaraki postupak e se, u najveoj moguoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvatljive ponude. Smatra se da ponuda prihvatljiva kada (i) je ponudu dostavio kvalificirani ponua i (ii) kada ponuda ispunjava sve specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ postavio u tenderskoj dokumentaciji i kada nema znaajnih odstupanja ili pridravanja prava u pogledu tih specifikacija i zahtjeva. Usklaenost ponude se dalje objanjava u lanu 35.,Ocjena ponuda, ispod. Nain da se rijei situacija kada su u otvorenom ili ogranienom postupku (ukljuujui ograniene postupke za dodjelu ugovora o konsultantskim uslugama) primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove moe biti primjena pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Meutim, koritenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci u takvim sluajevima se dozvoljava tek kao trei pokuaj, nakon to jedan za drugim ne uspiju dva postupka prikupljanja ponuda (vidjeti objanjenje lana 11., stav (4), a), 1), ispod).
Relevatni postupak koji treba primijeniti kao naknadni postupak nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rjeenja jeste pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci kao to je navedeno u lanu 11., stav (4), c) ZJN, ukoliko je za konkurs za izradu idejnog rjeenja preduslov da se pobjedniku ili jednom od pobjednika konkursa dodijeli ugovor o pruanju usluga, vidjeti lan 43. stav (2), a), ZJN.
47
37
Aktivnost nabavke u takvim sluajevima mora se izvesti kako slijedi: (1) (2) pokree se uobiajeni otvoreni ili ogranieni postupak. Recimo da su primljene samo ponude koje nisu prihvatljive. Dakle, postupak je otkazan48, i pokree se novi otvoreni ili ogranieni postupak, uz eventualne manje izmjene uslova (znai da uslovi nisu znaajno49 izmijenjeni, jer bi to onda zahtijevalo potpuno novi postupak i samo ako bi takvi izmijenjeni uslovi koji jo uvijek zadovoljavaju potrebe ugovornog organa vjerovatno mogli obezbijediti ponude koje ispunjavaju postavljene uslove). Recimo da su opet primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove. Dakle, postupak se ponovo otkazuje, i samo tada smije se pokrenuti pregovaraki postupak objavljivanjem obavjetenja o nabavci, pod uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti kao kod prethodnih postupaka.
(3)
Ako se uope ne dostave nikakve ponude, ugovorni organ moe primijeniti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci (vidjeti lan 11. (4) (a) (1)). Razlog zbog kojeg se pregovaraki postupak dozvoljava tek kao trei pokuaj je to to se trite mora ozbiljno ispitati u otvorenom prikupljanju ponuda, prije nego to ugovorni organ pribjegne postupku u kojem je ima manje konkurencije i transparentnosti. Meutim, ako obavljeni pregovori idu u tom smjeru da dovedu do ugovora koji e u znaajnoj mjeri biti drugaiji, postupak se u cjelosti mora otkazati i mora se pokrenuti sasvim novi postupak (ponovo kroz otvoreni ili ogranieni postupak). U sluaju da postupak broj (2) rezultira podnoenjem ponuda od dovoljnog broja50 kvalificiranih ponuaa, ali ponude nisu prihvatljive, tada se moe primijeniti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci kao to je dato u lanu 11., stav (4), a), 1), pod uslovom da se svi kvalificirani ponuai pozovu da uestvuju u pregovorima. Zapravo, pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci moe se koristiti kao trei pokuaj u gore opisanim sluajevima, kada je razumno za oekivati da e takvo objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda (ili jednostavno vie njih). Ako se ne ini vjerovatnim da e objavljivanje, u treem pokuaju, obavjetenja o nabavci pregovarakim postupkom dati takav rezultat, tada se moe primijeniti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, u skladu sa lanom 11., stav (4), a), 1). U doslovnom tumaenju, odredba lana 11., (3) (a) ne moe se primijeniti kada je broj dostavljenih ponuda manji od tri (ie dvije ponude ili jedna), ali su dostavljene ponude prihvatljive. U takvoj situaciji moe se dodijeliti bilo koji od ugovora (ako je osigurana konkurencija) ili se tender moe otkazati (ako nije osigurana konkurencija); ali u posljednjem sluaju postupak koji se nakon toga ponovi mora biti otvoren ili ogranien, a ne pregovaraki. Na osnovu lana 11., stav (3), b): Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci moe se koristiti u takvim izuzetnim, posebnim sluajevima ugovora o izvoenju radova ili pruanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrivanje ukupnih cijena. Na primjer, u sluaju izvoenja veih popravki ili usluga ili pruanja opsenih revizorskih usluga, moda bude nemogue unaprijed predvidjeti obim posla, te samim tim ponuai nee moi ponuditi ukupni iznos svih cijena. Na osnovu
48 49
Vidjeti lan 12., stav (1), b), i stav (2), ZJN.
Znaajno se shvaa u okruenju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znai da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim ekonomskim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1).
50
Dovoljan broj se odnosi na broj koji je dovoljan da bi se osiguralo nadmetanje, obino je to najmanje tri, vidjeti lan 12., stav (1) ZJN.
38
pregovora izmeu ugovornog organa i pretkvalificiranih kanidata, ugovor se moe tada dodijeliti. Iskljuena je mogunost primjene stava (3), b) lana 11., za ugovore za javnu nabavku roba. Mora se napomenuti da je primjena pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci pod takvim okolnostima u potpunosti izuzetna situacija. Ugovorni organi obino ne uzimaju u razmatranje primjenu takvog postupka. Ugovorni organi su uvijek svjesni da ekonomski subjekti, koji moda budu smatrali da je konkurencija neopravdano ograniena s obzirom na provedene pregovore, mogu uloiti prigovor na postupak u skladu sa albenim postupkom koji je odreen u ZJN. Na osnovu lana 11., stav (3), c): U sluaju ugovora za javnu nabavku radova koji e se izvoditi iskljuivo u svrhu istraivanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja, moe se izuzetno primijeniti pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Kao primjer se mogu navesti istraivanja u okviru alternativne energije, nuklearna istraivanja, podzemne instalacije itd. Na osnovu lana 11., stav (4): Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci predvien je za primjenu samo izuzetno kao to je pomenuto u lanu 10., d) i objanjeno ispod. Ugovor dodijeljen koritenjem pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci nikada ne moe sadravati bilo kakve opcije za dodatne isporuke. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se primijeniti kao naknadni postupak za konkurs za izradu idejnog rjeenja51. lan 11., stav (4), a) do d), specificira sluajeve u kojima je opravdana primjena poregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, u nie navedenim sluajevima. Iskljuena je mogunost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji nain ukljuuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja. a) kod ugovora o javnim nabavkama radova, roba ili usluga: 1) u sluaju kada nijedna ponuda ili nijedna odgovarajua ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ogranienom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajuim izmjenama uslova i pri tom osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu znaajno promijenjeni i da su svi ponuai koji zadovoljavaju minimum kvalifikacionih zahtjeva pozvani na pregovaranje; kada nijedan zahtjev za uee u ogranienom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatraio uee u ogranienom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajuim izmjenama uslova i pri tome osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu znaajno promijenjeni; kada zbog sutinskih, tehniki dokazivih ili umjetnikih razloga, ili zbog razloga koji se odnose na zatitu ekskluzivnih prava samo odreeni dobavljai mogu izvriti isporuku roba, pruiti usluge ili izvriti radove i kada ne postoji druga mogunost izbora;
2)
3)
51
Formulacijom druge reenice u lanu 11., stav (4) ZJN iskljuuju se ugovori kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja. Oigledno je da je ovo greka, budui da se lan 11., stav (4), c), izriito odnosi na ugovore kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rjeenja. Na osnovu principa lex specialis, lan 11., stav (4), c) je vaea odredba o dodjeli ugovora o javnim nabavkama usluga koja slijedi nakon to je konkurs za izradu idejnog rjeenja proveden prema odredbama lanova 43. i 44. ZJN.
39
4)
kada se izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti prouzrokovane dogaajima nepredvidim za dati ugovorni organ, ne mogu ispotovati ovim zakonom utvreni minimalni rokovi za ubrzani ogranieni postupak. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju se ni u kom sluaju moi dovesti u vezu sa ugovornim organom; kada se proizvodi koji su predmet nabavke proizvode iskljuivo u svrhu istraivanja, eksperimentiranja, prouavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na koliinsku (serijsku) proizvodnju s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja; za dodatne isporuke koje vri prvobitni dobavlja, a koje su namijenjene ili kao djelomina zamjena redovnih isporuka ili ugradnji, ili kao proirenje postojeih isporuka ili ugradnji, kada su prethodni ugovori jo uvijek na snazi, kada nema sutinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena dobavljaa obavezala ugovorni organ na nabavku materijala razliitih tehnikih karakteristika, to bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili didsproporcionalnih tehnikih potekoa u radu i odravanju; trajanje takvih ugovora kao i trajanje obnovljenih ugovora, kao ope pravilo, ne moe biti due od jedne godine raunajui od dana dodjele inicijalnog ugovora; za robe nuene i kupljene na berzovnom tritu; za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima, ili od dobavljaa koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti, ili od potraivaa ili vrioca steaja, ili u aranmanu s povjeriocima, ili u slinom postupku;
b)
kod ugovora o javnim nabavkama roba: 1)
2)
3) 4)
c)
u sluaju ugovora o javnim nabavkama usluga, kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja, provedenog u skladu s odredbama lana 43. i 44. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem sluaju svi pobjednici konkursa pozivaju se na uee u pregovorima; u sluaju ugovora o javnim nabavkama usluga i radova: 1) za dodatne usluge i radove koji nisu ukljueni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zakljueni ugovor ali koji, usljed nepredvienih okolnosti, postanu neophodni za izvrenje ili izvoenje u njima opisanih usluga, odnosno radova, i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehniki ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez veih nepogodnosti za ugovorni organ. Meutim, takvi ugovori jedino se mogu zakljuiti s dobavljaem kome je dodijeljen gavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatn usluge ili radove ne moe prei 50% od vrijednosti glavnog ugovora; za nove usluge ili radove koji predstavljaju ponavljanje slinih usluga ili radova povjerenih dobavljau kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu sa s otvorenim ili ogranienim postupkom. Na mogunost voenja postupka ukazat e se ve pri raspisivanju tendera za prvi projekat, a ukupne procijenjene trokove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet e u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Ovaj postupak moe se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zakljuivanja prvobitnog ugovora.
d)
2)
(5)
Konkurs za izradu idejnog rjeenja moe biti otvoren kada ugovorni organi dodijele ugovore u skladu s lanom 2. stavom (2) i lanom 43. i 44. ovog zakona.
40
Na osnovu lana 11., stav (4), a): Za ugovore o javnim nabavkama radova, roba ili usluga (ukljuujui konsultantske usluge), pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti u sljedeim sluajevima: Na osnovu lana 11., stav (4), a), 1): Kao to je navedeno u lanu 11., stav (3), a), provedeni otvoreni ili ogranieni postupak e se, u najveoj moguoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvaljive ponude52. Ako niti jedna ponuda uope ne bude primljena, ili ne bude primljena niti jedna prihvatljiva ponuda, ime se stvara priblino ista situacija kao da nijedna ponuda nije primljena u otvorenom ili ogranienom postupku, moe se uzeti u razmatranje da se provede pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Ipak, primjena pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u takvim sluajevima dozvoljena je tek kao trei pokuaj, shvaena na isti nain kao to je objanjeno u lanu 11., stav (3), a), iznad. Aktivnost nabavke u takvim sluajevima mora se nastaviti u 3 dijela kao to je opisano u lanu 11., stav (3), a), iznad, tako to se otkazuje prvi dio u kojem nije primljena nijedna ponuda, provodi drugi dio sa manjim izmjenama u uslovima i ponovno otkazuje, ako nije primljena niti jedna ponuda, a onda se provodi pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci pod uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti kao prethodni postupak. Ugovorni organ poziva najmanje tri ponuaa na uee u pregovorima. U sluaju da postupak broj (2) rezultira dostavljanjem nekoliko ponuda od kvalificiranih ponuaa, ali su ponude beskorisne, tada se provodi pregovaraki postupak tako to se pozivaju najmanje svi prethodno kvalificirani ponuai. Ono to se navodi iznad u lanu 11., stav (3), a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se pregovaraki postupak dozvoljava kao trei pokuaj i pokretanjem sasvim novog postupka u sluaju da pregovori tee da dovedu do ugovora koji je u znaajnoj mjeri drugaiji, takoer vai za pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Uistinu, pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti kao trei pokuaj u gore opisanim sluajevima kada ne postoje izgledi da e daljnje objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda. Meutim, ugovorni organ u takvim situacijama moe uvijek izabrati da primijeni pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci kao to je dato u lanu 11., stav (3), a), kako bi se uvelo bolje nadmetanje za predvieni ugovor. Na osnovu lana 11., stav (4), a), 2): Postoji slinost kod situacija kada se ne primi nijedna ponuda ili se prime samo ponude koje nisu prihvatljive i situacije kada nije dostavljen nijedan zahtjev za uee u provedenom ogranienom postupku, ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatraio uee u tom ogranienom postupku. Rjeenje za takvu situaciju moe biti provoenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Ali da ponovimo, kao to je opisano iznad u lanu 11., stavovi (3), a), i (4), a), 1), kada u provedenom otvorenom ili ogranienom postupku nema upotrebljivih ponuda, u takvim sluajevima dozvoljeno je da se pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci primijeni kao trei pokuaj. Aktivnost nabavke mora se izvesti kako slijedi: (1) pokree se uobiajeni ogranieni postupak. Recimo da ne bude dostavljen nijedan zahtjev za uee ili nijedan kvalificirani kandidat ne zatrai uee (to znai da su svi zahtjevi bili odbijeni). Dakle, postupak se otkazuje, i
52
U vezi sa izrazom prihvatljive ponude, molimo pogledati tumaenje u lanu 11., stav (3), a), i lanu 35.
41
(2)
pokree se novi ogranieni postupak, mogue pod malo izmijenjenim uslovima (to znai da uslovu nisu izmijenjeni u znaajnoj mjeri53, jer bi to zahtijevalo sasvim novi postupak, i samo ako tako izmijenjeni uslovi koji jo zadovoljavaju potrebe ugovornog organa mogu vjerovatno obezbijediti kvalificirane kandidate). Recimo da ponovo ne budu dostavljeni zahtjevi za uee ili nijedan kvalificirani kandidat ne bude zatraio uee. Dakle, postupak se otkazuje, i tada moe biti pokrenut pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, pod uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti kao postupak broj (2). Ugovorni organ poziva najmanje tri dobavljaa da uestvuju u pregovorima. Meutim, ugovorni organ u takvim situacijama moe uvijek izabrati da primijeni pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci, kao to je dato u lanu 11., stav (3), a), kako bi uveo bolje nadmetanje za predvieni ugovor.
(3)
Ono to je navedeno u lanu 11., stav (3), a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se dozvoljava da se pregovaraki postupak provede tek kao trei pokuaj i pokretanjem sasvim novog postupka u sluaju da pregovori tee da dovedu do ugovora koji je u znaajnoj mjeri drugaiji, takoer vai za pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u sluaju kada se koristi takav postupak, gdje nije dostavljen niti jedan zahtjev za uee niti je ijedan kvalificirani kandidat zahtijevao uee u provedenom ogranienom postupku.. Na osnovu lana 11., stav (4), a), 3): Dodjela ugovora jednom moguem dobavljau, gdje ne postoji mogunost izbora alternativnog dobavljaa, predstavlja drugu grupu sluajeva kada se moe koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Nedostatak alternativnog izbora mora biti objektivne prirode. To nije situacija kada ugovorni organ ne zna za bilo kakav alternativni izbor to je situacija kada alternativni izbor uistinu ne postoji. Nedostatak alternativnog izbora ne smije biti uzrokovan bilo kakvim faktorom razlog toga mora se moi pripisati tehnikim ili umjetnikim razlozima ili zatiti ekskluzivnih prava (prema tome, sam organizacijski ili ekonomski motiv ne predstavlja zadovoljavajue opravdanje). Jedan mogui dobavlja moe postojati u sluaju kada su predmeti predvienog ugovora, na primjer, rezervni dijelovi za sloene maine iju tehniku specifikaciju ne poznaje nijedan alternativni dobavlja. Neophodnost da ugovor izvri odreeni dobavlja mora biti objektivne i ozbiljne prirode ne moe postojati bilo koji drugi prihvatljiv ugovara. Na primjer, sama injenica da ugovorni organ ve posjeduje vozni park koji se sastoji od vozila odreene marke, ne opravdava to da se vozila i dalje nabavljaju od istog proizvoaa (bez nadmetanja) mogue je vozni park popuniti i vozilima druge marke, to moe stvoriti neke organizacione probleme ugovornom organu, ali je to prepreka koju treba prevazii. Ovaj postupak moe se takoer primijeniti kada ugovor moe izvriti odreeni dobavlja jedino zbog postojanja prirodnog monopola i gdje ne postoji konkurencija za tog monopolistu (na primjer snabdijevanje vodom ili strujom). Budui da je pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci najmanje konkurentan i transparentan, treba ga koristiti samo u izuzetno rijetkim sluajevima (osim u sluajevima prirodnog monopola kao to je iznad upravo navedeno). Dodjeljivanjem ugovora u ovom postupku, ugovorni organ riskira da plati vie za slabiji kvalitet (dobavlja nije prisiljen da zbog konkurenata smanji svoju cijenu i garantira kvalitet). U mnogim sluajevima dobavljai ele da brendiraju svoje proizvode kako bi privukli klijente upravo ka robi odreene izrade ili izvora snabdijevanja. Ugovorni organi moraju biti veoma paljivi kako bi osigurali pravinu i aktivnu konkurenciju i pri tome dobili najbolje cijene. U svim sluajevima kada ugovorni organ sumnja da li bi moglo biti prisutno jo konkurenata na tritu, preferira se primjena otvorenog ili ogranienog postupka.
Znaajno se shvaa u okruenju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znai da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim ekonomskim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1).
53
42
Na primjer, isto tako u sluaju kupovine posebne opreme, na koju postoje ekskluzivna prava koja proizilaze iz patenata itd., jedina mogunost je da se sa vlasnikom tih prava provede pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. I ovdje treba ponoviti da ugovorni organi moraju biti veoma paljivi kako bi osigurali pravinu i aktivnu konkurenciju za predvieni ugovor. Na osnovu lana 11., stav (4), a), 4): Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci je postupak koji se moe koristiti u sluajevima krajnje hitne nabavke, gdje je hitnost prouzrokovana izuzetno nepredvidivim dogaajima (poput prirodnih katastrofa). Izuzetno, kada vanjski dogaaji utiu na aktivnost ugovornih organa i zahtijevaju naroito brzu akciju to se tie nabavke, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, zato to se ovaj postupak moe provesti u vrlo kratkom vremenskom periodu. Odredba se jednako odnosi na sve tipove nabavki: robe, radove i usluge. Ukratko, ZJN utemeljuje otvoreni postupak kao glavni postupak koji se treba koristiti to je vie mogue, vidjeti iznad u lanu 11., stav (1) i ogranieni postupak koji treba koristiti u posebnim sluajevima, vidjeti iznad u lanu 11., stav (2). Normalni minimalni vremenski rok za prijem ponuda u otvorenom postupku (primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije via od meunarodnih vrijednosnih razreda) za prijem zahtjeva je 28 dana54. Normalni minimalni vremenski rok (za primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije via od meunarodnih vrijedosnih razreda) za prijem zahtjeva za uee u ogranienom postupku je 18 dana55 a za prijem ponuda u ogranienom postupku 28 dana56. Za hitne sluajeve, u kojima nije mogue primijeniti ove normalne vremenske rokove, uspostavljen je ubrzani ogranieni postupak57 sa minimalnim vremenskim rokom za prijem zahtjeva za uee od 8 dana i 5 dana za prijem ponuda. Kada se, izuzetno, zbog krajnje hitnosti, ne moe primijeniti ak ni ubrzani ogranieni postupak, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Takav krajnje hitan postupak provodi se tako to se pozivaju jedan ili vie dobavljaa koje je ugovorni organ izabrao kao to je opisano u lanu 10., d) i ispod u lanu 30., stav (2). Pregovori o uslovima predvienog ugovora mogu se provesti u periodu od nekoliko dana. S obzirom da se nijedan ugovor, u skladu sa lanom 39., (1) ne moe zakljuiti u periodu ekanja od 15 dana, taj period ekanja mora se takoer potovati i u krajnje hitnim sluajevima. Samo u sluaju izuzetne nude, bilo bi opravdano prekriti ovu odredbu ZJN u pogledu na javni zakon o opoj opasnosti, te zakljuiti ugovor ranije, bez ekanja punih 15 dana. Vidjeti takoer objanjenja odredbi lana 39., stav (1), ZJN (u vezi periodom ekanja od 15 dana) i objanjenje lana 30., stava (2), a), i lana 39., stava (1), ispod. Uslovi za primjenu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u takvim sluajevima su specificirani u lanu 11., stav (4), a), 4) ZJN, kako slijedi: (i) razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi (objektivni), to znai da se razlozi mogu na uvjerljiv nain objasniti javnosti (a naroito Uredu za razmatranje albi, u sluaju da je Uredu uloena alba), okolnosti krajnje hitnosti moraju izazvane dogaajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti, i te okolnosti moraju poticati od vanjskih uzroka i ne smiju se ni u kom sluaju moi dovesti u vezu sa ugovornim organom.
(ii) (iii)
54 55 56 57
Vidjeti lan 21., stav (5), na koji se odnosi lan 6, stav (3), c) ZJN. Vidjeti lan 21., stav (6), a), na koji se odnosi lan 6, stav (3), c) ZJN. Vidjeti lan 21., stav (6), b), na koji se odnosi lan 6, stav (3), c) ZJN. Vidjeti lan 21.stav (6), c), na koji se odnosi lan 6, stav (3), d) ZJN.
43
Klasini primjer su direktne posljedice prirodnih katastrofa, koje mogu, za aktivnosti koje je potrebno prve izvriti, zahtijevati vrlo brze akcije u vezi sa nabavkom. Na osnovu lana 11.,stav (4), b) : Dok se lan 11., stav (4), a) moe jednako primijeniti na ugovore o javnoj nabavci radova, roba ili usluga, dotle lan 11., stav (4), b) vai samo za ugovore o javnoj nabavci roba. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se izuzetno koristiti za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba u sljedeim sluajevima: Na osnovu lana 11, stav (4), b), 1): Kada e se proizvodi koji su predmet nabavke, prema predvienom ugovoru o nabavci roba, proizvoditi iskljuivo u svrhu istraivanja, eksperimentiranja, prouavanja ili razvoja koje je poduzeo ugovorni organ, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci; ta proizvodnja ne moe se odnositi na serijsku proizvodnju sa dobavljaem s ciljem ostvarenja zarade ili na proizvodu/proizvodima ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja za dobavljaa. Takav sluaj nije veoma praktian, jer je najee, na primjer kod istraivanja u oblasti fizike, spin off za dobavljaa u ugovoru o javnoj nabavci dragocjen za buduu inovaciju u kom sluaju se mora osigurati nadmetanje za odreeni ugovor. Na osnovu lana 11, stav (4), b), 2): Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti za dodatne isporuke roba pod odreenim uslovima. U javnoj nabavci ope je pravilo da se ugovor ne moe proiriti, obnoviti ili produiti, kako u vezi sa koliinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono to je odreeno u tenderskoj dokumentaciji i u zakljuenom ugovoru. Kao ope pravilo, za bilo kakve nove robe podrazumijeva se zakljuenje novog ugovora nakon to se stavi na nadmetanje. U izuzetnim sluajevima ugovorni organ moe, ipak, eljeti da nabavi dodatne robe u uskoj vezi s vaeim ugovorom, bilo kao djelominu zamjenu roba pod vaeim ugovorom ili kao dodatne robe. Ali samo u sluaju kada bi promjena dobavljaa obavezala ugovorni organ da nabavi materijal koji ima razliite tehnike karakteristike a to bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti, ili nesrazmjernih tehnikih problema u radu i odravanju, dozvoljeno je zakljuiti obnovljeni ugovor za dodatne isporuke koritenjem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci pod uslovom da je obnovljeni ugovor zakljuen sa istim dobavljaem i po cijeni koja je u znaajnoj mjeri ista i pod ostalim uslovima, kao to su dati u vaeem ugovoru. Ova mogunost moe se koristiti jednu godinu (kao ope pravilo) nakon dodjele inicijalnog ugovora i ne bi trebala, prema meunarodnoj dobroj praksi, prei 50% od iznosa vrijednosti inicijalnog ugovora (iako posljednji uslov nije eksplicitno naveden u zakonu). Ako godinu dana nakon zakljuenja ugovora budu potrebne dodatne robe, ugovorni organ treba organizirati redovni postupak (uglavnom otvoreni postupak). Na osnovu lana 11., stav (4), b), 3): Za robe nuene i kupljene na berzovnom tritu moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Takva nabavka je uobiajena za odreena javna preduzea koja su obuhvaena ZJN; kao primjer se moe navesti kupovina lo-ulja na berzovnom tritu. Budui da berzovno trite samo po sebi predstavlja konkurentsko okruenje, zakljuivanje ugovora pod takvim okolnostima moe se obaviti nakon direktnih pregovora sa dobavljaima, vidjeti objanjenje lana 30., stav (2), a), ispod.
44
Na osnovu lana 11., stav (4), b), 4) U sluajevima kada su uslovi sporazuma o cijeni izrazito povoljni, npr. kada se robe koje su predmet nabavke stavljaju slobodno na prodaju u vezi sa postupkom likvidacije poslovnih aktivnosti, steaja ili slinih situacija, moe se koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Na osnovu lana 11., stav (4), c): Ovo odredbom ureuje se da se pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe koristiti u sluaju kada je proveden58 konkurs za izradu idejnog rjeenja i kada je u konkursnoj dokumentaciji59 navedeno da e pobjedniku ili jednom od pobjednika konkursa za izradu idejnog rjeenja biti dodijeljen ugovor o pruanju usluga na osnovu datog idejnog rjeenja60. U tom sluaju aktivnost nabavke se izvodi kako slijedi: (1) Konkurs za izradu idejnog rjeenja ureen je prema odredbama lanova 43., i 44., ZJN s namjerom da: (i) odredi pobjedniko idejno rjeenje (ili rjeenja) na osnovu kriterija za ocjenjivanje koji su prethodno utvreni u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja, i dodijeli ugovor o pruanju usluga koji ukljuuje, na primjer, izradu detaljnog idejnog rjeenja i upravljanje izvoenjem radova na osnovu pobjednikog idejnog rjeenja (ili jednog od pobjednikih idejnih rjeenja). Glavni uslovi takvog ugovora o pruanju usluga moraju se unaprijed opisati u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja.
(ii)
(2)
Provodi se konkurs za izradu idejnog rjeenja, obznanjuje se identitet pobjednika (ili pobjednika) i objavljuje u obavjetenju o rezultatima konkursa za izradu idejnog rjeenja. Budui da je u provedenom konkursu za izradu idejnog rjeenja preduslov bio da e se pobjedniku (ili jednom od pobjednika) dodijeliti ugovor o pruanju usluga na osnovu pobjednikog idejnog rjeenja, za taj ugovor nee biti nikakvog daljnjeg nadmetanja te se ugovor moe dodijeliti primjenom pregovarakog postupka bez daljnjeg objavljivanja (ukljuujui pobjednika ili sve pobjednike konkursa za izradu idejnog rjeenja).
(3)
Ugovorni organ, suoen sa takvim pregovorima, nije u povoljnoj poziciji kad je rije o dobijanju pogodne cijene i drugih uslova ugovora, budui da je pobjedniko idejno rjeenje (ili rjeenja) ve odreeno (a). Zbog toga ugovorni organ mora dobro razmisliti o koritenju idejnog rjeenja nakon kojeg slijedi pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Prema slobodnom izboru, konkurs za izradu idejnog rjeenja moe biti pripremljen iskljuivo da bi se dobilo idejno rjeenje, uz obezbjeivanje nagrada za pobjednika ili pobjednike. U tom sluaju, ugovorni organ moe koristiti pobjedniko idejno rjeenje, ili jedno od pobjednikih idejnih rjeenja kao osnovu za otvoreni ili ogranieni postupak s ciljem da se dodijeli ugovor o pruanju usluga.
58 59
U skladu sa lanovima 43. i 44. ZJN.
Tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rjeenja e se nalaziti kao dokumentacija konkursa za izradu idejnog rjeenja. Vidjeti. lan 43., stav (2), a), ZJN.temel
60
45
Na osnovu lana 11., stav (4), d): Sljedee odredbe vae za ugovore za javnu nabavku usluga (ukljuujui konsultantske usluge) i javnu nabavku radova. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se koristiti u sljedeim sluajevima: Na osnovu lana 11., stav (4), d), 1): Kao to je spomenuto iznad u lanu 11., stav (4), b), 2), ope je pravilo u javnim nabavkama da se ugovor ne moe proiriti, obnoviti ili produiti, kako u vezi sa koliinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono to je odreeno u tenderskoj dokumentaciji i u zakljuenom ugovoru. Kao najvanije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zakljuenje novog ugovora nakon to se stavi na nadmetanje. U izuzetnim sluajevima ugovorni organ, ipak, moe eljeti da nabavi dodatne usluge ili dodatne radove u uskoj vezi sa vaeim (glavnim) ugovorom, kada takve dodatne isporuke, usljed nepredvienih okolnosti, postanu neophodne za izvrenje usluga ili radova koji su obuhvaeni glavnim ugovorom. Ali samo u sluaju kada se takve nepredviene dodatne usluge ili radovi ne mogu tehniki ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez veih nepogodnosti za ugovorni organ, dozvoljeno je da se zakljue posebni ugovori za dodatno pruanje usluga ili izvrenje radova koritenjem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, pod uslovom da se posebni ugovori zakljue sa istim pruaocem usluga ili ugovaraem radova koji izvrava glavni ugovor. Meutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne usluge ili radove ne smije prei 50 % od vrijednosti glavnog ugovora. Na osnovu lana 11., stav (4), d), 2): Kada ugovorni organ eli da se prui niz usluga ili izvede serija radova, moda bude elio da zakljui ugovor samo za prvi broj u nizu i da dobije mogunost da e sljedee po redu usluge ili radove izvriti isti prualac usluga ili ugovara radova. Postupak koji je primjenjiv za zakljuenje ugovora prema takvoj mogunosti je pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci. Meutim, u tenderskoj dokumentaciji za otvoreni ili ogranieni postupak koji je koriten za prvi ugovor mora se predvidjeti takva mogunost, a ukupne procijenjene trokove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet e se u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Takvo koritenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci moe se primjenjivati tokom tri godine nakon zakljuivanja prvobitnog ugovora. Na osnovu lana 11., stav (5): Uslovi za koritenje konkursa za izradu idejnog rjeenja proizilaze iz lanova 43. i 44., vidjeti ispod pod tim lanovima.
46
41.
Prestanak ili otkazivanje postupka dodjele ugovora61
U lanu 12. navode se razlozi zbog kojih postupak nabavke, koji je zapoet ili pokrenut62, moe biti okonan: Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci samo u sljedeim sluajevima: a) b) nakon zakljuenja ugovora ili okvirnog sporazuma; nakon otkazivanja postupka o dodjeli ugovora iz jednog od sljedeih razloga: 1) 2) 3) 4) 5) c) nijedna ponuda nije dostavljena u odreenom krajnjem roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su znaajno vee od budeta ugovornog organa; broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor; broj kvalificiranih kandidata je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor.
postupak dodjele ugovora otkazan je zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.
Uobiajeni povod za okonanje postupka dodjele ugovora oigledno je zakljuenje ugovora ili okvirnog sporazuma koji je bio planiran pokretanjem i provoenjem postupka dodjele. Postupak nabavke mora biti pokrenut s ozbiljnom namjerom da se zakljui ugovor o javnim nabavkama o kojem je rije; postupak nabavke ne moe se pokrenuti u druge svrhe, na primjer da bi se testiralo trite ili steklo znanje o dostupnim tehnikim rjeenjima za dati problem. No, zbog drukijih razloga ugovorni organ moe eljeti da okona pokrenuti postupak bez zakljuenja ugovora ili okvirnog sporazuma, to e rei da otkae postupak. Takvo okonanje postupka dodjele ugovora ne moe se uraditi svojevoljno, jer bi to impliciralo nejednak tretman ponuaa/kandidata koji uestvuju i oslabilo njihovo povjerenje u reim javnih nabavki. Openito, postupak moe biti otkazan zbog razliitih razloga koji nisu mogli da se predvide u vrijeme pokretanja postupka dodjele . tavie, pokretanje postupka dodjele ugovora stvara oekivanja meu ekonomskim subjektima. to se u dalje provede postupak, to e ekonomski subjekti, sukladno, uloiti vie sredstava u pripremu ponuda. Na taj nain otkazivanje postupka im uzrokuje dodatni, nepotrebni rad i trokove. Zbog toga otkazivanje pokrenutog postupka moe da desi samo kada za to postoje prinudni razlozi, kao to je utvreno u lanu 12. ZJN. Opravdani razlozi zbog kojih pokrenuti postupak dodjele moe biti otkazan (ili treba biti otkazan u nekim sluajevima) bez zakljuenja bilo kakvog ugovora ili okvirnog sporazuma, navedeni su u lanu 12., stav (1), b), 1) do 5) ZJN. Opa klauzula egzoneracije za otkazivanje nalazi se u lanu 12., stav (1), c), ZJN, za dogaaje koji se nisu mogli predvidjeti, koji su izvan kontrole ugovornog organa, koji nisu u vezi sa izvoenjem postupka dodjele ugovora, kao na primjer prirodna katastrofa ili iznenadna promjena u tehnologiji. Nakon otkazivanja postupka moe uslijediti pokretanje novog, ponovljenog postupka sa uslovima koji su u znaajnoj mjeri isti, ako ugovorni organ jo uvijek eli da dodijeli ugovor,
61 62
Zasnovano na Commentary
U trenutku kada je obavjetenje o nabavci dostupna javnosti, za postupak dodjele ugovora se kae da je pokrenut. U sluaju kada se koristi pregovaraki potupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, slanje poziva za uee u pregovorima jeste pokretanje postupka.
47
vidjeti opis ponovljenog postupka u lanu 11., stav (3), a), i stav (4), a), 1) i 2), iznad (pod uslovom da su ti uslovi ispunjeni). Ako su uslovi znaajno promijenjeni, pokretanje novog postupka ne predstavlja ponavljanje, ve pokretanje sasvim novog postupka. U sluaju da se postupak dodjele ugovora pokrenut objavljivanjem obavjetenja o nabavci otkae, obavjetenje o otkazivanju e se objaviti, vidjeti lan 12., stav (2), ZJN. Model obrasca za obavjetenje o otkazivanju objavljen je u Slubenom glasniku br. 17/05 kao aneks Smjernicama koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Obavjetenje o otkazivanju treba, izmeu ostalog, sadravati sljedee informacije63: Naziv i adresu ugovornog organa; Vrstu postupka za dodjelu ugovora; Opis predmeta nabavke; Procijenjenu ukupnu vrijednost planiranog ugovora; Broj primljenih ponuda; Razlog za otkazivanje postupka.
Na osnovu lana 12., stav (1): Opravdani razlozi za okonanje pokrenutog postupka dodjele ugovora su kako slijedi: Na osnovu lana 12., stav (1), a): Kada je planirani ugovor ili okvirni sporazum zakljuen u skladu sa uslovima u tenderskoj dokumentaciji i uspjenoj ponudi, u skladu sa odredbama lanova 38., i 39. ZJN, postupak e biti okonan objavljivanjem obavjetenja o dodjeli ugovora64, to predstavlja zvanini prestanak postupka i slanjem izvjetaja Agenciji za javne nabavke65. Na osnovu lana 12., stav (1), b): Prije nego ili bez da je zakljuen bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum, postupak dodjele moe biti otkazan iz jednog od sljedeih razloga: Na osnovu lana 12., stav (1), b), 1): U sluaju da do krajnjeg roka za dostavljanje ponuda uope ne bude primljena nijedna ponuda, postupak se moe otkazati. To je oigledan razlog kada nema nijedne ponude, nema ni izgleda za zakljuenje ugovora. Ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkae postupak. Ponude koje su dostavljene sa zakanjenjem ne smiju se nikada uzeti u razmatranje. lan 12., stav (1), b), 2): U sluaju da nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva66, postupak se moe otkazati. Neprihvatljivost moe biti zbog toga to ponuai koji su podnijeli ponude ili ne ispunjavaju kriterije za odabir koji su specificirani u tenderskoj dokumentaciji, ili ponude ne ispunjavaju specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji (ili oboje). U sluaju kada je pripremljena pretkvalifikacija67, ime se implicira da su samo kvalificirani kandidati pozvani da dostave ponude, ponude nisu prihvatljive zbog toga to dobavljai u
63 64 65 66 67
Vidjeti takoer lan 11. (3) Uputstva o primjeni zakona o javnim nabavkama. Vidjeti lan 40. ZJN. Vidjeti lan 41. ZJN. U vezi sa prihvatljivou ponuda, vidjeti objanjenje lana 11., stav (3), a), iznad, i lana 35. ispod. Vidjeti objanjenje iznad, lana 10, b) i c), ZJN.
48
ponudama nisu ispunili specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. I u takvim sluajevima ne postoji mogunost da se zakljui ugovor i zbog toga ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkae postupak. Na osnovu lana 12., stav (1), b), 3): Ako se u svim primljenim prihvatljivim ponudama nude cijene ponuda koje su znaajno vee od budeta ugovornog organa za konkretnu nabavku, postupak se otkazuje. Otkazivanje zbog ovog razloga e normalno znaiti da e ugovornom organu biti potrebno da razmotri uslove za nabavku i da na takvoj novoj osnovi ponovo pokrene postupak dodjele ugovora68. Naravno, rjeenje moe biti ponovno razmatranje raspodjele budeta. Ugovorni organ moe prilagoditi svoj budet i raspodijeliti dodatna sredstva za finansiranje ugovora. Dakle, u situaciji kada cijena najnie ponude prekorauje budet, postoje dva jednako raspoloiva izbora: da se povea budet i dodijeli ugovor ili da se postupak otkae. Moe se pojaviti delikatno pitanje, kada je kriterij u dodjeli ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, a na primjer tekui trokovi ili odravanje predstavljaju podkriterije za ekonomsku prednost. Moe se desiti da se u ponudi nudi niska cijena koju prate visoki tekui trokovi ili skupo odravanje te prema tome takva ponuda moe biti manje ekonomski povoljna od druge ponude sa viom cijenom i niim tekuim i trokovima odravanja. Budet je, meutim, esto ogranien u pogledu na stvarnu cijenu koju treba platiti i ugovorni organ moe eljeti da izabere najniu stvarnu cijenu i da vodi manje rauna o buduim tekuim ili trokovima odravanja. Meutim, ispravno rjeenje za takvu situaciju je ili da se povea budet ili da se otkae postupak prema lanu 12., stav (1), b), 3), ZJN, budui da se ova odredba shvaa u skladu sa oba kriterija dodjele ugovora. Ugovorni organ e koliko god je to mogue, izbjegavati takve situacije tako to e paljivo postaviti podkriterije i njihovu relativnu vanost. Oigledno je da e ugovorni organ uiniti sve to je u njegovoj mogunosti da prethodno osigura realistian budet za predvieni ugovor. lan 12., stav (1), b), 4): Ako je broj primljenih prihvatljivih ponuda manji od tri i ugovorni organ smatra da se u takvoj situaciji nee osigurati dovoljna konkurencija za predvieni ugovor, postupak se moe otkazati. Procjena ugovornog organa se mora praviti na sljedeoj osnovi. Ope je pravilo da je dovoljna konkurencija osigurana ako su dostavljene najmanje tri prihvatljive ponude. Ako su dostavljene manje od tri ponude (ali vie od nule znai samo dvije ili jedna) postoji rizik da bi nedostatak konkurencije mogao dovesti do nedovoljno konkurentnih ponuda. Dakle, ugovorni organ bi trebao imati pravo da odlui da li e nastaviti postupak (u sluaju kada su ponude dovoljno konkurentne) ili e obustaviti postupak. Ugovorni organ ne bi trebao biti prisiljen da prihvati ponude koje su isuvie skupe zbog nedostatka konkurencije. S druge strane, ugovorni organ nije prinuen da otkae postupak ne postoji automatsko bezuslovno otkazivanje u sluaju da se dostave samo jedna ili dvije ponude. U situacijama kada su primljene smo jedna ili dvije prihvatljive ponude, odluka ugovornog organa o tome da li da dodijeli ugovor ili otkae postupak treba se zasnivati na procjeni konkurentnosti dostavljenih ponuda (da je osigurana stvarna konkurencija).
U odreenim sluajevima, za ugovorni organ moe biti mogue da snizi na jednak i proporcionalan nain sve primljene prihvatljive ponude kako bi se postigao nivo cijene prihvatljiv za ugovorni organ, ali samo ako se takvo sniavanje moe izvriti objektivno i uz ouvanje istinski jednakog tretmana.
68
49
Otkazivanje postupka dodjele ugovora zbog nedostatka konkurencije u sluaju kada su primljene samo jedna ili dvije prihvatljive ponude moe izazvati razoaranje kod dobavljaa koji su podnijeli prihvatljive ponude. Meutim, procijenjeno je da interes ugovornog organa da pribavi dovoljnu konkurenciju ima prevagu nad neprilikama dobavljaa u takvim sluajevima. Razoarani dobavljai mogu takoer uestvovati s ponudama u ponovljenom postupku. Bilo da se postupak mora otkazati ili se pokree novi postupak u takvim sluajevima, na ugovornom je organu da donese odluku na osnovu procjene uslova na konkretnom tritu. Ako su ponuene cijene razumne u poreenju sa trinom cijenom, onda jedna ili dvije prihvatljive ponude mogu biti dovoljne. U tom sluaju dunost ugovornog organa je da prui dokaz da je konkurencija zadovoljena. Ugovorni organ treba da dokae da je, prihvatajui ponude u toj situaciji, pravedno ocijenio trinu konkurenciju. Naravno, ugovorni organ snosi punu odgovornost za prihvatanje takvih ponuda. Ipak, najvanije pravilo je da trebaju biti primljene najmanje tri ponude, u otvorenom ili ogranienom postupku kako bi se osigurala pravina i aktivna konkurencija za predvieni ugovor. lan 12., stav (1), b), 5): Slino tome, ako je broj primljenih zahjeva za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku koje su dostavili kvalificirani ponuai manji od tri, te ugovorni organ smatra da se u toj situaciji nee osigurati dovoljna konkurencija za predvieni ugovor, kao to je opisano u lanu 12., stav (1), b), 4), postupak se moe otkazati. Sve gore navedene rasprave o konkurentnosti ponuda i stvarnoj konkurenciji u trinim uslovima se u skladu s tim primjenjuju i ovdje. Ova odredba takoer obuhvata sluaj kada nijedan zahtjev za uee nije primljen do krajnjeg roka koji je specificiran u obavjetenju o nabavci. lan 12., stav (1), c): Drugi prinudni dogaaji koji se pominju u lanu 12., stav (1), b), 1) to 5), ZJN mogu prisiliti ugovorni organ da otkae postupak dodjele ugovora prije nego to se zakljui bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum. Bilo koji razlog za takvo otkazivanje mora biti: (i) (ii) (iii) dokaziv (to znai da se javnosti moe dati uvjerljivo objanjenje), izvan kontrole ugovornog organa, i da ga ugovorni organ nije mogao predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele.
Situacija koja se nerijetko sree je sluaj da je postupak pokrenut, ali se ne moe okonati zakljuenjem ugovora prije kraja budetske godine. Ugovorni organi moraju uvijek temeljito isplanirati i pripremiti postupke javnih nabavki, uzimajui u obzir realistian vremenski raspored. Meutim, nerijetko se ocjena ponuda pokae kao proces koji traje due nego to je predvieno, ili se postupak otkae i ponovno pokrene nekoliko puta i ako se budetska godina zavrava prije zakljuenja ugovora, ne moe se vie raspolagati raspodijeljenim sredstvima. Ugovorni organi moraju predvidjeti takve situacije u upravljanju svojim budetima. Samo kada je odlaganje postupka nabavke u potpunosti izvan kontrole ugovornog organa treba izvriti otkazivanje kao to je pomenuto u lanu 12., stav (1), c), ZJN. Sljedee situcije na koje se lan 12., (1) (b) ZJN ne osvre direktno, mogu se razmotriti kao opravdanje za otkazivanje postupka, u skladu sa lanom 12., (1) (c): (i) (ii) prirodne katastrofe, zbog kojih izvrenje ugovora postaje beskorisno ili se znaajno mijenjaju uslovi projekta; sluajevi u kojima se ugovorni organ, grekom ili zabludom, suoava sa situacijom koja ugroava svrhu ZJN, kao to je na primjer nedostatak konkurencije zbog ozbiljne greke u tenderskoj dokumentaciji; 50
(iii)
situacije u kojima se ugovorni organ tokom provoenja postupka susretne sa znaajnim promjenama trinih uslova, pojavom novih inovativnih tehnologija itd., u kom sluaju bi zavretak postupka nabavke zakljuenjem ugovora predstavljao traenje javnih sredstava; vane promjene u budetu institucije koje su uzrokovane vanjskim faktorima; promjene u zakonu, na primjer, nametanje novih zahtjeva za zatitu okolia u vezi sa robama o kojima je rije.
(iv) (v)
Za takve ili sline sluajeve, vidjeti objanjenje u lanu 12. openito, otkazivanje je legalno s take gledita javnog interesa, u pogledu na lan 12., stav (1), c), ZJN. lan 12., stav (2): U sluaju kada je pokrenuti postupak otkazan na nain kako je dozvoljeno prema odredbama lana 12., stav (1), b) ili c), ZJN, obavjetenje o otkazivanju se objavljuje koritenjem standardnog obrasca za obavjetenja o otkazivanju69, ukoliko je postupak dodjele bio pokrenut objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Obavjetenje o otkazivanju mora, izmeu ostalog, sadravati informacije o broju dostavljenih ponuda, njihovu maksimalnu/minimalnu cijenu i razlog za otkazivanje. Opa pravila za objavljivanje obavjetenja kao to je predvieno lanom 20., ZJN jednako se primjenjuju na obavjetenja o otkazivanju.
69
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH br. 17/05, 28. mart 2005. godine
51
42.
Tenderska dokumentacija opi aspekti70
ODJELJAK DVA POGLAVLJA II ZJN, u kojem su obuhvaeni lanovi 13. do 18., sadri odredbe o neophodnim informacijama koje sadri tenderska dokumentacija (lan13.), zahtjevima za tehnike specifikacije (lan 14.), periodu vaenja ponude (lan 15.), osiguranju ponude i osiguranju izvrenja ugovora (lan 16.), alternativnim ponudama (lan 17.) i davanju tenderske dokumentacije (lan 18.). lan 13. regulira pripremu tenderske dokumentacije i po naslovljenim takama predvia koje informacije se daju ugovornom organu u tenderskoj dokumentaciji. Agencija za javne nabavke je stavila na raspolaganje praktine detaljne obrasce tenderske (Standardna tenderska dokumentacija). Ugovorni organ priprema set tenderske dokumentacije za svaki predvieni postupak dodjele ugovora obuhvaen pravilima POGLAVLJA II ZJN (primarni postupci dodjele ugovora: otvoreni i ogranieni postupci, pregovaraki postupci sa ili bez objavljivanja obavjetenja o nabavci i konkursi za izradu idejnog rjeenja). Na pripremu tenderske dokumentacije utie veliki broj drugih pravila ZJN, budui da tenderski dokumenti sadre kompletan paket informacija, na osnovu ega e ponuai pripremiti svoju ponudu, vidjeti objanjenje lana 13., stav (3), ispod. Ugovorni organi se naroito pridravaju zahtjeva u pogledu upotrebe jezika, vidjeti lan 8., ZJN. Na osnovu lana 13., stav (1): Tenderska dokumentacija prua relevantne informacije o konkretnom predvienom ugovoru, koje su predoene na nain koji omoguava ekonomskim subjektima da pripreme ponude samo na osnovu sadraja u tenderskoj dokumentaciji. To znai da se sve informacije koje su neophodne za opis uslova predvienog ugovora nalaze u tenderskoj dokumentaciji, ali da se isto tako daje samo onoliko informacija koliko je potrebno da se ostavi prostor za stvarnu konkurenciju za predvieni ugovor. U svrhu otvorenog postupka, tenderska dokumentacija sadri kako zahtjeve za ekonomskog subjekta koji je potencijalni dobavlja (kvalifikacijske zahtjeve), tako i zahtjeve za planiranu nabavku (roba, usluga ili radova). U svrhe ogranienog postupka ili pregovarakog postupka sa pretkvalifikacijom, tenderski dokumenti mogu se pripremiti iz dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi (pretkvalifikacijski dokumenti, koji sadre sve kvalifikacijske zahtjeve) i fazi prikupljanja ponuda ili fazi pregovora-i-prikupljanja ponuda (dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor), vidjeti objanjenje lana 10., b) i c), iznad. U svrhu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, tenderska dokumentacija sadri sve informacije koje su neophodne pozvanim ekonomskim subjektima kako bi se pripremili za pregovore za ugovornim organom o konkretnom ugovoru. U sluaju provoenja konkursa za izradu idejnog rjeenja, tenderska dokumentacija sadri pravila o organizaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja. Zbog toga to se konkurs za izradu idejnog rjeenja moe provesti s pretkvalifikacijom, tenderska dokumentacija za konkurs u takvim sluajevima moe se pripremiti iz dva dijela, jednako provoenju ogranienog postupka. Na osnovu lana 13., stav (2): Tenderska dokumentacija i obavjetenje o nabavci za odreeni postupak nabavke su u skladu jedno s drugim. Obavjetenje o nabavci je, u stvari, kratki pregled sadraja tenderske dokumentacije. Kada se objavljuje obavjetenje o nabavci o konkretnom postupku nabavke to je sluaj sa otvorenim i ogranienim postupkom, u pregovarakom postupku s
70
Zasnovano na Komentaru.
52
objavljivanjem obavjetenja o nabavci i u konkursu za izradu idejnog rjeenja sadraj tog obavjetenja o nabavci jeste dio tenderske dokumentacije. U praksi, kopija objavljenog obavjetenja o nabavci se prilae uz tendersku dokumentaciju koja je pripremljena za konkretni postupak dodjele ugovora. Na osnovu lana 13., stav (3): Tenderska dokumentacija kao minimum sadri neophodne informacije, navedene u lanu 13., stav (3), a) do s). Za svaki pokrenuti postupak dodjele ugovora ugovorni organ pomno prua jasne i cjelovite informacije relevantne za pojedinani konkretni ugovor, prema ovoj listi. U Uputstvu za primjenu Zakona o javnim nabavkama navode se detaljnija pravila za informacije koje se daju pod takama u lanu 13., stav (3). U tabeli ispod sainjene su uporedne reference izmeu pojedinih taki lana 13., stav (3) i drugih relevatnih odredbi ZJN koje reguliraju take o kojima je rije i data objanjenja u svjetlu sadraja odredbi ZJN i meunarodne dobre prakse. Take lana 13., stav (3), ZJN a) Ugovorni organ Druge relevantne odredbe ZJN
Objanjenja Jasno indikacija ugovornog organa znai njegov puni naziv, adresu i broj telefona, broj faksa i/ili e-mail adresu osobe ili osoba koje su ovlatene da komuniciraju sa dobavljaima po pitanju postupaka u javnim nabavkama
b) Odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma c) Opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim i koliina
lan 10., Vrste postupaka za dodjelu ugovora i lan 32., Okvirni sporazumi
Nazivi postupaka u javnim nabavkama u BiH su u skladu sa Direktivama EU o javnim nabavkama
Opis mora biti jednostavan, tako da dobavljai iz BiH i inostranstva, mogu identificirati koje tano potrebe ima ugovorni organ. Moe se uputiti na take Rjenika nabavki Evropske unije EU Common Procurement Vocabulary (CPV sistem) koji se moe nai na internetu na: http://simap.eu.int. Upotreba CPV e ubudue bit obavezna i za postupke javnih nabavki u BiH
53
Take lana 13., stav (3), ZJN d) Koliinske specifikacije, tehnike specifikacije, opis posla/zadataka
Druge relevantne odredbe ZJN lan 14., Tehnike specifikacije
Objanjenja U okviru koliinske specifikacije naznaene su procijenjene koliine i jedinice, na primjer prema nacrtima radnih projekata. Tehnike specifikacije e biti objektivno formulirane, vidjeti ispod u lanu 14. Izbjegava se pozivanje na robe odreene izrade, ili izvore snabdijevanja, ili na robne marke itd., kao to je navedeno u lanu 14., stav (5). U sluaju ugovora o pruanju usluga, specifikacije se esto daju kao sveukupni opis, pod nazivom opis posla, predmeta ugovora. Tano mjesto isporuke/izvrenja/izvoenja se jasno navodi tako da ponuai mogu proraunati trokove transporta itd. Predmet predvienog ugovora moe biti podijeljen po broju lotova. U tim sluajevima svaki lot se opisuje i navodi se da li dobavlja moe podnijeti ponudu za jedan lot, vie njih ili za sve lotove. Naznaavaju se svi vremenski rokovi za izvrenje/isporuku predmeta ugovora, poetak i/ili trajanje ugovora. U sluaju lotova, svaka odstupanja od vremenskih rokova po lotu se jasno navode.U sluaju okvirnog sporazuma specificiraju se datumi poetka i trajanja ugovora.
e) Mjesto izvrenja/obavljanja radova ili isporuke
f)
Navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po lotovima
g) Rokovi za izvrenje /isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora
h) Navoenje mogunosti za podnoenje alternativnih ponuda (varijanti)
lan 17., Alternativne ponude
Kada se alternativne ponude mogu prihvatiti, prema lanu 17., postavlja se minimum zahtjeva koje te alternativne ponude moraju ispuniti.
54
Take lana 13., stav (3), ZJN i) Kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa i informacije za vrenje takve procjene
Druge relevantne odredbe ZJN lanovi 23., Ogranienja za uee dobavljaa u postupku javne nabavke, lan 24., Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti, lan 25., Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuaa, i lan 26., Tehnika i profesionalna sposobnost
Objanjenja U skladu s odredbama lana 23., ZJN uvijek se postavljaju kriteriji izbora s obzirom na linu situaciju dobavljaa, kao i jasni zahtjevi za dokazima na temelju isprava kojima se dokazuje da dobavlja ne potpada pod sluajeve u kojima je opravdano iskljuenje. Kriteriji izbora u pogledu sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, ekonomske i finansijske podobnosti i tehnike i/ili profesionalne sposobnosti se postavljaju kako je primjereno, kao i potrebne informacije za vrenje takve procjene, vidjeti nie u lanovima od 24. do 26. Ugovorni organ za svaki kriterij naznaava zahtjeve za pojedinane lanove grupe dobavljaa koji podnose jednu ponudu. U sluaju da je izabrani kriterij dodjele: ekonomski najpovoljnija ponuda, u tenderskoj dokumentaciji se jasno navode kriteriji za evaluaciju koji se primjenjuju u toku procjene ponuda, u to je mogue veoj mjeri po opadajuem redu vanosti zajedno sa relativnim znaajem koji se dodjeljuje svakom kriteriju evaluacije. U tendersku dokumentaciju treba ukljuiti nacrt ugovora ili spisak relevantnih uslova.
j)
Kriteriji za dodjelu ugovora utvreni kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili iskljuivo najnia cijena
lan 34., Kriteriji za dodjelu ugovora
k) Uslovi predloenog ugovora l) Period vaenja ponuda lan 15., Period vaenja ponuda lan 16., Osiguranje ponude. Osiguranje izvrenja ugovora
Vidjeti ispod u lanu 15. U sluaju da se zahtijeva garancija za ponudu (za obiljnost ponude) i/ili za izvrenje ugovora, jasno se navode svi zahtjevi o prirodi, obliku, koliini, oduzimanju prava, vidjeti ispod u lanu 16. Kada se trae takve garancije, u tendersku dokumentaciju mogu biti ukljueni formati za bankovne garancije ili ekvivalentne garancije.
m) Garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvrenje posla i svako drugo traeno osiguranje za privremena plaanja
55
Take lana 13., stav (3), ZJN n) Mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za uee o) Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda p) Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda
Druge relevantne odredbe ZJN lan 21., Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda lan 21., Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda lan 33., Otvaranje ponuda
Objanjenja Zahtjev za uee odnosi se na ogranieni ili pregovaraki postupak.
Tano mjesto, datum i vrijeme z otvaranje ponuda navodi se zajedno sa naznakom da svi dobavljai koji su dostavili ponude na vrijeme ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati tokom postupka otvaranja ponuda. Vidjeti lan 10., Uputstva o primjeni ZJN. Sve metode koje se mogu primjenjivati za proraunavanje cijena ponude, ukljuujui pravila o prijavama poreznih iznosa, se objektivno formuliraju i jasno naznaavaju. Vidjeti lan 10., Uputstva o primjeni ZJN. Vidjeti iznad pod lanom 8. ZJN
q) Valuta u kojoj se izraavaju cijene r) Informacija o kalkulaciji cijene
s) Zahtjevi u pogledu lan 8., upotrebe jezika Jezik
Ugovorni organ moe nadopuniti bilo koju od neophodnih informacija na nain koji odgovara konkretnom predvienom ugovoru. U sluaju, recimo, ugovora o nabavci radova, ugovorni organ e pripremiti izvjetaj o planiranom projektu sa detaljnim opisom i obaveznim zahtjevima; takav izvjetaj se moe ukljuiti u tendersku dokumentaciju ili staviti u prilogu (aneksu). Na osnovu lana 13., stav (4): Spisak neophodnih informacija utvrenih lanom 13., stav (3), ZJN, sainjava osnovu za standardne modele za tendersku dokumentaciju koje priprema i objavljuje Agencija za javne nabavke. Ugovorni organi su obavezni da svoje tenderske dokumente zasnivaju na objavljenim standardnim modelima. Na osnovu lana 13., stav (5): Ova odredba je nepotrebna ona neprestano ponavlja ope principe jednakog tretmana, nediskriminacije i konkurencije koji su ve izraeni u lanu 1., Zakona, koji se jednako odnosi na sve faze postupka nabavke. Osnovno pitanje kod pripreme tenderske dokumentacije je da informacija koja je podnijeta u dokumentaciji bude objektivna u odnosu na potencijalne dobavljae, to znai da opisi, 56
specifikacije i uslovi koje je naveo ugovorni organ ni na koji nain ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan poloaj bilo kojeg ekonomskog subjekta kao natjecatelja za predvieni ugovor. Proizvodi se, na primjer, moraju opisati do mjere u kojoj je to mogue upuivanjem na norme ili standarde, a nikada isticanjem robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. (vidjeti objanjenje lana 14., ispod). Popratna informacija, primjera radi, o zemljinom terenu za gradilite, koja je neophodna za proraunavanje cijene finansiranja graevinskih radova dostupna je ekonomskim subjektima pod jednakim uslovima. Principi jednakog tretmana i nediskriminacije su od presudnog znaaja kod pripreme tenderske dokumentacije. U cilju da se podri objektivnost i jednakost, ugovornom organu je prilikom pripreme tenderske dokumentacije zabranjeno koristiti savjete bilo kojeg lica koje moe imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to moe uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor. Direktni ili indirektni se odnosi na situacije u kojima postoji rizik od konflikta interesa jednak onom koji je definiran u zakonodavstvu BiH o izbjegavanju konflikta interesa. Na osnovu lana 13., stav (6): Proces pripreme tenderske dokumentacije je esto dugotrajan te nije lagan zadatak. Ugovorni organ e nerijetko eljeti da naini izmjene i dopune u dokumentima nakon to su oni dati ponuaima. lan 13., stav (6), prva reenica, osigurava provoenje takvih izmjena i dopuna, specificirajui (i) da se svaka izmjena i dopuna mora uiniti dostupnom ekonomskim subjektima, koji su zatraili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa (u otvorenom postupku), ili su primili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa u vezi sa pozivom za ponude (ogranieni ili pregovaraki postupak) istog dana, a najkasnije 5 dana prije roka utvrenog za dostavljanje zahtjeva ponuda (ili zahtjeva za uee). Nakon tog vremenskog roka mogu se nainiti samo sutinske izmjene i dopune tenderske dokumentacije i to samo u vezi sa produenjem relevantnog krajnjeg roka, kao to je osigurano u drugoj reenici lana 13., stav (6). lan 13., stav (6), druga reenica, predvia da krajni rok za prijem ponuda ili zahtjeva za uee moe biti produen, u sluaju da ugovorni organ pravi izmjene i dopune u tenderskoj dokumentaciji koje podrazumijevaju sutinske promjene predmeta ugovora. Takva produenja bie u razumnoj mjeri dovoljna da ponuai ili kandidati pripreme svoje ponude ili zahtjeve za uee i iznosie najmanje 7 dana. Sutinske promjene se ovdje moraju shvatiti kao vane za ponuae ili kandidate u njihovim aktivnostima na pripremi ponude ili zahtjeva za uee u postupku koje je zaista pokrenut. U sluaju da ugovorni organ eli nainiti sutinske promjene predmeta ugovora u smislu da tako promijenjeni predvieni ugovor odgovara drugim ekonomskim subjektima koji bi potencijalno odgovorili na obavjetenje o nabavci za prvobitno predvieni ugovor, ugovorni organ mora razmotriti otkazivanje postupka i pokrenuti novi postupak pod tako izmjenjenim uslovima u skladu sa odredbama u lanu 12.,ZJN.
57
44.
Tehnike specifikacije u ponudi71
lan 14. ZJN sadri (i) pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehnike specifikacije predmeta predvienog ugovora i (ii) principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvrene tehnike specifikacije. Tehnike specifikacije, na objektivan i nediskriminatoran nain, opisuju karakteristike predmeta ugovora, tako da se ispuni svrha nabavke. One se, na primjer, odnose na: kvalitet, izvrenje, zahtjeve za idejno rjeenje, dimenzije, sigurnost, osiguranje kvaliteta, terminologiju, simbole, testiranje i metoda testova, stavljanje robe u ambalau, oznaavanje i etiketiranje. Tehnike specifikacije za radove ukljuuju pravila u vezi sa idejnim rjeenjem i izraunavanjem cijene kotanja, test, inspekciju i uslove tehnikog prijema radova, tehnike i metode gradnje, kao i sve ostale tehnike uslove u vezi sa zavrnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste u izgradnji. Tehnike specifikacije u sluaju ugovora o pruanju usluga su esto sadrane u sveukupnom opisu, pod nazivom opis poslova predvienog ugovora. U principu ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti, na nivou i do obima koje oni ele, kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. U isto vrijeme, ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehnike specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogui pristup svim potencijalno zainteresiranim subjektima i zabranjeno mu je da postavlja tehnike specifikacije koje favoriziraju ili stavljaju u nepovoljan poloaj jednog ili vie ekonomskih subjekata. Kada ugovorni organ putem tehnikih specifikacija definira precizne zahtjeve o predmetu ugovora, nadmetanje izmeu ponuaa moe se provesti iskljuivo na osnovu cijene (vidjeti kriterij dodjele ugovora najnia cijena kao to je dato u lanu 34., stav (1), b), ZJN). Meutim, u nekim sluajevima ugovorni organ postavljanjem tehnikih specifikacija definira minimalni nivo prihvatljivog kvaliteta, izvrenja itd. predmeta ugovora. U takvim sluajevima, ugovorni organ moe eljeti da koristi kriterije evaluacije kao to su kvalitet, tehnika sposobnost ili funkcionalne karakteristike u vezi sa ekonomski najpovoljnijom ponudom (vidjeti lan 34., stav (1), a) ZJN), u kojem se jasno specificiraju teme za te kriterije evaluacije, s ciljem da se pozove na nadmetanje za dodatne karakteristike predvienog ugovora. Kod postavljanja tehnikih specifikacija potrebna je izuzetna panja i odjelu za nabavke e esto biti potrebna pomo relevantnih tehniara, bilo od strane unutranjih izvora ugovornog organa ili od tehnikih konsultanata koji su angaovani izvana. lan 14., stav (1): Tehnike specifikacije ine presudan dio tenderske dokumentacije, vidjeti lan 13., stav paragraph (3), d), ZJN, i za tehnike specifikacije su najvaniji principi jednakog tretmana i nediskriminacije. Tehnike specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavljaa, to znai da one ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan poloaj bilo kojeg ekonomskog subjekta kao natjecatelja za predvieni ugovor. Ovakvo favoriziranje ili stavljanje u nepovoljan poloaj, moglo bi se umetnuti u specifikacije koje su paljivo date u skladu sa robom odreene izrade ili izvorom snabdijevanja ili proizvodom, ime se svi drugi proizvodi iskljuuju iz konkurencije.
71
Zasnovano na Komentaru
58
Tehnike specifikacije moraju biti nediskriminatorne s obzirom na dobavljae i osigurati pravednu i aktivnu konkurenciju. lan 14., stav (2): Tehnike specifikacije, naravno, prije svega, uvaavaju obavezne tehnike propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, na primjer u oblasti izgradnje, zatite od poara, sigurnosti maina itd. Drugo, tehnike specifikacije e se u najveoj moguoj mjeri uspostaviti pozivanjem na standarde. "Standard" oznaava tehniku specifikaciju koja je, kao korisna i praktina, odobrena od strane priznatog tijela za standardizaciju za ponovljenu ili kontinuiranu primjenu, s kojom usklaenost nije obavezna, ve je iroko prihvaena za uobiajene primjene. U lanu 14., stav (2), a), 1) do 3), ZJN, opisano je na koje se standarde moe pozivati ugovorni organ, uspostavljajui poredak po vanosti standarda, normi, tehnikih propisa itd., to znai da e se pozivanje vriti na standarde s pravom prve prednosti, koji su pomenuti pod 1), pravo druge prednosti imaju standardi pomenuti pod 2), a pravo tree prednosti imaju standardi navedeni pod 3). lan 14., stav (2), a), 1): Najvii prioritet imaju BH standardi koji su u skladu sa evropskim standardima, tehnikim odobrenjima ili zajednikim tehnikim specifikacijama koji se koriste u EU.
Pod evropskim standardom misli se na standard koji je usvojila Organizacija za evropske standarde i uinila ga dostupnim irokoj javnosti. "Evropsko tehniko odobrenje" oznaava povoljnu tehniku procjenu prikladnosti za upotrebu proizvoda u odreene svrhe, koja se zasniva na ispunjenju neophodnih zahtjeva za graevinske radove, uz pomo svojstvenih karakteristika proizvoda i definiranih uslova za primjenu i upotrebu. Evropsko tehniko odobrenje izdaje se od strane tijela za odobrenje koje su u tu svrhu imenovale pojedinane zemlje lanice. . "Zajednika tehnika specifikacija" oznaava tehnike specifikacije koje su propisane u skladu sa postupkom koji su priznale zemlje lanice, a koji je objavljen u Slubenom glasniku Evropske unije.
Ovakvi standardi za BiH su trenutno u fazi izrade. lan 14., stav (2), a), 2): U sluajevima gdje gore pomenuti standardi za BiH nisu dostupni ili primjenjivi, moe se pozivati na meunarodno prihvaene standarde, tehnike propise ili norme.
Meunarodni standard je standard koji je prilagodila organizacija za meunarodne standarde i uinila dostupnim iroj javnosti. Meunarodno prihvaeni tehniki propisi ili norme su oni koje izdaju meunarodno prihvaena tijela.
lan 14., stav (2), a), 3): Kada nijedan od gore spomenutih BiH ili meunarodnih standarda itd. nije dostupan ili primjenjiv, moe se pozivati na druge BiH standarde ili na druge reference tehnike prirode. U takvim sluajevima referencu je kako bi se osigurao jednak tretman i nediskriminacija popraena naznakom da e proizvodi, usluge, ili radovi koji ispunjavaju druge standarde ili tehnike reference odobrene od meunarodno priznatih institucija za standardizaciju drugih drava koje su u najmanjoj mjeri sutinski ekvivalent specificiranim referencama, takoer biti prihvaeni.
59
lan 14., stav (2), b): Jo jedanput, u cilju osiguranja jednakog tretmana i nediskriminacije za ponuae koji rade pod drugim uslovima od onih koji su naznaeni odredbama lana 14., stav (2), a), ZJN, ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga to ponueni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznaenih u tehnikim specifikacijama, ukoliko ponua u svojoj ponudi moe dokazati da reenja koja nudi zadovoljavaju na sutinski ekvivalentan nain zahtjeve postavljene u tehnikoj specifikaciji tenderske dokumentacije. Sutinsko se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravine i aktivne konkurencije. lan 14., stav (2), c): Primjenjivi standardi, tehniki propisi ili norme esto nisu dostupni za opis predmeta predvienog ugovora. U tom sluaju ugovorni organ moe da se pozove na eljene funkcionalne karakteristike ili zahtjeve za izvrenje posla. U praksi e se esto davati prednost ovom metodu. Ovakve karakteristike ili zahtjevi mogu obuhvatiti osim tehnikog aspekta - one koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnosti graana, kao i one koji se odnose na zatitu okolia. Funkcionalne karakteristike ili zahtjevi za izvrenje posla moraju se precizno i jasno specificirati kako bi se omoguilo dobavljaima da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji e ispuniti potrebe ugovornog organa. lan 14., stav (3): Ovaj stav, kao i sljedea 2 stava sadri pravila za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju tehnike specifikacije koje je postavio ugovorni organ. U ovom stavu se navodi da svaka nedosljednost u tehnikim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama, ni u kom sluaju nee biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje sutinsku ekvivalentnost ponuenih proizvoda, usluga ili radova sa zahtjevima koje je postavio ugovorni organ. Ovo pravilo promovira jedinstveni ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. Sutinsko se ovdje mora shvatiti na tehniki/praktian nain, uz izbjegavanje nevanih detalja, formalnosti itd., na koje se inae poziva s ciljem da se stvore smetnje za BiH jedinstveno trite lan 14., stav (4): S druge strane, ugovorni organ e odbiti sve ponude u kojima se nude robe, usluge ili radovi koji sutinski ne ispunjavaju tehnike specifikacije sadrane u tenderskoj dokumentaciji. Ovo pravilo je jasna posljedica principa jednakog tretmana, nediskriminacije i pravedne konkurencije. Sutinski se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravedne i aktivne konkurencije. lan 14., stav (5): Kao to je istaknuto iznad u lanu 13., stav (5), osnovno pitanje za specifikaciju tehnikih zahtjeva je da ti zahtjevi budu formulirani objektivno u odnosu na potencijalne dobavljae, to znai da tehnike specifikacije ni u kom pogledu ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan poloaj ekonomskog subjekta kao natjecatelja za predvieni ugovor. Ovaj princip je naglaen u lanu 14., stav (1) ZJN. Proizvodi se, na primjer, moraju opisati do mjere u kojoj je to mogue upuivanjem na norme ili standarde, a nikada isticanjem robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. Prema tome, najvanije pravilo je zabranjeno pozivanje na robe odreene marke ili izvora snabdijevanja, ili na odreeni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili odreeno porijeklo, ili proizvodnju radi favoriziranja ili eliminacije odreenih dobavljaa, proizvoda ili metoda.
60
Meutim, u sluajevima visoke tehnike sloenosti ili kada ugovorni organ ima veoma posebne zahtjeve itd., gdje je za ugovorni organ praktino nemogue da koritenjem objektivnih tehnikih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv, moe se izuzetno pozvati na robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja. U takvom sluaju ugovorni organ je obavezan navesti da e prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza ili ekvivalent. Ugovorni organ je obavezan dati pojanjenje da koristi dato brend ime samo kao pomoni opis i da to ne iskljuuje ekvivalentne priozvode drugih proizvoaa. Upravo ova formulacija ili ekvivalent mora se koristiti u ovakvim sluajevima.
61
46.
Period vaenja ponude72
Period vaenja ponude Period vaenja ponude je period tokom kojeg je ponua obavezan ponudom, u pogledu njenog sadraja i ponuenih slova (cijena, vrijeme izvrenja, garancija, itd.). Opte pravilo je da ovaj period bude dovoljno dug kako bi omoguio ugovornom organu da razmotri, procijeni ponude i dodijeli ugovor. Pravila vezana za minimalni period vaenja se nalaze u lanu 15. ZJN. U skladu sa ovom odredbom ponuda koja je dostavljena u toku postupka javne nabavke vai tokom perioda koji odredi ugovorni organ. Period vaenja ne moe biti krai od navedenog u tenderskoj dokumentaciji i ni u kom sluaju nee biti krai od 30 dana. Ukoliko se u ponudi ne navede period njenog vaenja, smatrat e se da ponuda vai za period naznaen u tenderskoj dokumentaciji. ZJN ne odreuje od kog momenta stupa period vaenja. Opte pravilo je da stupa od momenta isteka vremenskog roka za primenje ponuda. Prije isteka ovog roka, svaki dobavlja moe povui svoju ponudu i podnijeti novu. Produenje perioda vaenja ponude Moe se desiti da ugovorni organ nije u mogunosti da zavri procjenu i odabir ponuda prije isteka perioda vaenja ponude. Sve dok period vaenja ponude ne istekne, ugovorni organ moe pismenim putem zahtijevati od dobavljaa da produe period vaenja ponude do odreenog datuma. Dobavljai mogu odbiti takav zahtjev, a da pri tom zadre pravo na garanciju na ponudu (za ozbiljnost ponude). Dobavlja koji pristane da produi period vaenja ponude i o tome pismeno obavijesti ugovorni organ, produava period vaenja ponude i obezbjeuje produenu garanciju na ponudu(za ozbiljnost ponude). Ponuda se ne moe mijenjati. Ako dobavlja: ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produenja perioda vaenja ponude ili ne produi rok vaenja ponude ili ne osigura produenu garanciju za ponudu, smatrat e se da je dobavlja odbio zahtjev ugovornog organa. U tom sluaju ugovorni organ e odbiti njegovu ili njenu ponudu kao neodgovarajuu.
72
62
47.
Garancija za ponudu i garancija za dobro izvrenje posla73
Iznos i forme garancije za ponudu Odredbe koje se odnose na garanciju za ponudu su opcione to znai da je ugovornim organima dozvoljeno ali se od njih ne zahtijeva da trae garanciju za ponudu. Svrha garancije za ponudu je garancija efektivnosti ponuda. Ako ugovorni organ zahtijeva garancije . za ponudu (za ozbiljnost ponude) od dobavljaa one nee iznositi vie od 1 do 2% procijenjene vrijednosti ugovora. (lan 16.). U skladu sa lanom 16. Uputstva o primjeni Zakona iznos zahtijevane garancije ne moe biti vei od 2% (dva posto) od ponuenih cijena, uz uslov da isti ne moe biti manji od 2.000 KM (dvije hiljade konvertibilnih maraka). Poto se . u lanu 16. Uputstva o primjeni Zakona navodi najmanji iznos zahtijevane garancije (najmanje 2000 KM), ugovorni organi mogu u praksi zahtijevati garanciju za ponudu samo u sluaju nabavke ija vrijednost je procijenjena na 100,000 KM ili vie (2 % od 100, 000KM iznosi tano 2,000 KM). Iz istog razloga se garancija za ponudu ne moe zahtijevati u sluaju ugovora o javnim nabavkama koji se dodjeljuju u skladu sa odredbama Odjeljka III (najvei domai vrijednosni razred za ugovore o javnim nabavkama radova iznosi 60,000 KM). Osim toga, u lanu 16. Uputstva o primjeni Zakona se jasno navodi Ugovorni organ moe od ponuaa traiti da podnese garanciju za ponudu u skladu s lanom 16. Zakona za one ponude na koje se primjenjuju procedure iz Odjeljka II Zakona. A contrario, garancija ponude se ne mora zahtijevati u sluaju nabavke za koju se primjenjuju odredbe Odjeljka III. Garancija ponude se podnosi prije isteka vremenskog roka za primanje ponuda. U skladu sa lanom 17. Uputstva o primjeni zakona, garancija ponude se moe dostaviti u jednoj ili vie sljedeih formi: i. ii. iii. iv. v. certificiranog eka, obveznice, bezuslovne bankovne garancije, kreditnog pisma, gotovini ili gotovinskom ekvivalentu, (telegrafska bankovna doznaka ili bankovni transfer).
Ako je garancija ponude dostavljena u obliku bankovnog transfera, dobavljai takoer dostavljaju potvrdu o bankovnom transferu. U svim drugim sluajevima je obavezno dostaviti originalni dokument. Dokumenti koji su navedeni u taki i iv) su vaei tko cijelog perioda vaenja ponude. U sluaju podnoenja garancije ponude u formi bankovnog transfera na raun ugovornog organa, momenat njegovog podnoenja e biti momenat njegovog primanja na raun ugovornog organa. Dobavljai sami odluuju o formi garancije ponude pod uslovom da je odabrana forma u okviru Zakonom predvienih. Ugovorni organ ne mora zahtijevati da se garancija ponude podnese samo u odreenoj formi (formama), na primjer samo u formi gotovine ili certificiranog eka. U skladu sa lanom 17. Uputstva o primjeni Zakona, ugovorni organ navodi sve uslove vezane za vrstu, formu (u ovom sluaju samo listu formi koje su navedene u zakonu) iznos (potrebo je navesti tane cifre npr. 3000 KM, a ne procente kao na primjer 1,5 % ponuenih cijena) kao i druge uslove koji se odnose na zahtijevanu garanciju za ponudu. Garanciju za ponudu kao i garanciju za dobro izvrenje posla moe izdati ekonomski subjekt koji nema mjesto boravka u BiH. Ako ugovorni organi zahtijevaju podnoenje garancije ponude, obavezni su odbiti sve ponude koje nisu u skladu sa uslovima vezanim za garanciju ponude.
73
63
Povrat i zadravanje garancije za ponudu Ugovorni organ vri povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u sluaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim sluajevima, a po nastupanju bilo kojeg od sljedeih sluajeva: a) b) c) d) odbijanje, ocjena ponude kao neodgovarajue ili istek perioda vaenja ponude, dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci, zvanino otkazivanje ili okonanje postupka javne nabavke prije dodjele ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci, ili povlaenje ponude prije isteka odreenog roka za dostavljanje ponuda, osim u koliko je u tenderskoj dokumentaciji izriito naznaeno da povlaenje ponuda nije dozvoljeno. (lan18. (1) Uputstva).
Ukoliko nastane neki od sluajeva iz lana 18. (2) Uputstva, ugovorni organ, u pismenoj formi, obavjetava ponuaa o odluci i vri povrat sredstava odnosno, u sluaju kada je garancija za ponudu dostavljena u formi certificiranog eka, obveznice, ili bezuslovne bankovne garancije ili kreditnog pisma, poduzima sve neophodne mjere kako bi ponuau koji je dostavio garanciju omoguio povrat sredstava od subjekta koji je izdao garanciju. Ukoliko ponua ospori realizaciju garancije za ponudu, ugovorni organ zadrava tako realizirana sredstva deponovanim na odgovarajuem raunu sve do momenta do kojeg ponua ne iscrpi sva svoja prava albe u odnosu na odluku ugovornog organa. Garancija za dobro izvrenje posla Iznos i forma Ugovorni organ moe, ako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zahtijevati od uspjenog ponuaa da dostavi garancije za dobro izvrenje posla kao preduslov za potpisivanje i stupanje na snagu ugovora. Svrha ovog zahtjeva je garancija ugovornom organu za adekvatno provoenje postupka javne nabavke u skladu sa uslovima ugovora. Ugovorni organ koji zahtijeva garanciju za izvrenje ugovora osigurat e da garancije za izvrenje nee iznositi vie od 10% od vrijednosti ugovora i da e biti u iznosu dovoljnom za pokrivanje svih teta i trokova koje ugovorni organ moe realno oekivati u sluaju prekida tog ugovora od strane dobavljaa. Ugovorni organ osigurava da tenderska dokumentacija i odgovarajui ugovor o javnoj nabavci sadre detaljne odredbe o vrsti, formi, iznosu, statusu, uslovima, realizaciji i povratu za svaku od traenih garancija za dobro izvrenje posla. Ugovor sadri i sljedee odredbe:
(i)
(ii)
zahtjev prema ugovornom organu kojim se trai da dobavljau dostavi pismeno obavjetenje o svakom navodnom propustu dobavljaa da postupi po ugovoru, i davanje razumnog roka dobavljau za ispravku takvih propusta.
Povrat i zadravanje garancije za dobro izvrenje posla Ukoliko ne nastupi ni jedan od sluajeva koji bi zahtijevao realizaciju garancije za dobro izvrenje posla, ugovorni organ vri povrat sredstava ili dokumenta koji predstavljaju garanciju za dobro izvrenje posla prema uslovima iz ugovora.
64
49.
Alternativne ponude74
lan 17. ZJN se bavi alternativnim ponudama i regulira (i) kada alternativne ponude mogu biti doputene, i (ii) koje uslove alternativna ponuda mora zadovoljiti. Pod alternativnom ponudom se podrazumjeva alternativna ponuda (tender) koja, po miljenju ponuaa, prua zadovoljavajue rjeenje potreba ugovornog organa, kako su one opisane u tenderskoj dokumentaciji, ali ih zadovoljava na alternativan nain i time odstupa od tehnikih specifikacija navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Tako se postie isti rezultat, ali se koriste metode drugaije od onih koje je ugovorni organ predviao. Alternativne ponude, kao koncept, su uvedene u sistem javnih nabavki kako bi se u uslovima konkurentskog trita omoguio ekonomski i tehniki razvoj. Alternativna rjeenja su na primjer zamisliva na poljima rapidnog tehnikog razvoja. Ugovorni organ koji predvia dodjeljivanje ugovora u takvom polju moe utvrditi tehnike specifikacije u obliku funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva izvedbe i time se otvoriti prema tenderima koji predstavljaju drugaija tehnika rjeenja. Takvi tenderi su, u principu, podesni tenderi, a ne alternativne ponude. U drugim poljima, ponua moe biti u stanju pruiti inovativno rjeenje za potrebe ugovornog organa, gdje e takav alternativni tender odstupati ak i od nekih funkcionalnih karakteristika zahtjeva izvedbe koje je ugovorni organ naveo, i time predstavljati alternativnu ponudu. Ukoliko alternativna ponuda bude takva da otkrije dolazak inovativne nove tehnologije, na primjer, kakvu ugovorni organ na poetku postupka nabavke nije predviao, moe biti neophodno otkazati postupak u skladu sa lanom 12. ZJN. Upotreba alternativnih ponuda mora biti paljivo uravnoteena sa relevantnim uslovima na tritu odreenog podruja. Ponekad koncept alternativne ponude, kako je predstavljen u ZJN, biva pogreno tumaen kao situacija u kojoj ponua ponudi vie rjeenja ('alternativnih rjeenja') u jednoj ponudi: proizvod X po izvjesnoj cijeni, ili ako ne tako, onda proizvod Y po drugoj cijeni. Takav nain formulisanja ponuda nije podran u BiH ZJN i ne bi trebao biti prihvaen. lan 17., stav (1): Kako bi prihvaene tendere mogao uporeivati na istoj ravni, ugovorni organ moe dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora ekonomski najprihvatljivija ponuda. Ugovorni organ je duan navesti u tenderskoj dokumentaciji da li e, ili ne, uzeti u razmatranje alternativne ponude, cf. lan 13., stav (3), h), ZJN. Ukoliko je u tenderskoj dokumenatciji navedeno da alternativne ponude nisu dozvoljene, svaka alternativna ponuda e biti odbijena. Pri pripremi tenderske dokumentacije, ugovorni organ treba, im prije mogue, procijeniti koje bi minimalne zahtjeve trebala zadovoljiti alternativna ponuda. Kada ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, utvrivanje ovakvog minimuma tehnikih specifikacija je obavezno.
74
65
lan 17., stav (2): Pored utvrivanja minimalnih tehnikih specifikacija koje svaka alternativna ponuda mora zadovoljiti, ugovorni organ moe navesti zahtjeve za prezentiranje alternativnih ponuda. Ova odredba ukazuje na mogue naine demonstriranja funkcije i djelotvornosti alternativnog rjeenja koje sadri alternativna ponuda. lan 17., stav (3): U sluajevima kada su ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, nije ispravno odbiti alternativnu ponudu zato to ona moe promijeniti predvieni ugovor o nabavci usluga u ugovor o nabavci robe ili vice versa, vidi definiciju ugovora o nabavci javnih usluga i ugovora o nabavci roba u lanu 2., stavovi (10) i (11), ZJN.
66
51.
Obavjetenja o nabavkama75
Opta pravila Objavljivanje informacija o nabavci Obavjetenja o javnim nabavkama opte odredbe Uspostavljanje i funkcionisanje dobrog sistema irenja informacija o nabavci ne samo da implementira same osnovne principe transparentnosti i otvorenosti ve takoer poveava efektivnu konkurenciju meu ponuaima, poveavajui na taj nain uteevinu prilikom javne potronje. Zakonom se uspostavlja sistem irenja informacija o nabavci na dravnom nivou. Njime se zahtijeva objavljivanje obavjetenja o nabavci u sluaju svih glavnih postupaka. U skladu sa standardima EU, samo su posebni postupci (pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja) i ugovori male vrijednosti osloboeni ove obaveze. Detalji koji se odnose na objavljivanje obavjetenja se nalaze u lanu 19. i 20. Zakona i u podzakonskim aktima. Zakonom se propisuju dvije osnovne vrste obavjetenja: (1) obavjetenje o ugovoru, kojim se poziva na konkurs za dodjelu ugovora o javnoj nabavci, i (2) obavjetenje kojim se objavljuju rezultati postupka (obavjetenje o dodjeljivanju ugovora o javnoj nabavci ili obavjetenje o ponitenju). Sva obavjetenja o nabavci, obavjetenja o dodjeljivanju ugovora o javnoj nabavci i obavjetenja o ponitenju se objavljuju u Slubenom glasniku BiH. obavjetenja objavljena u Slubenom glasniku se takoer objavljuju na dostupnoj webstranici. Osim toga, ugovorni organi mogu objaviti obavjetenja o nabavci putem medija ili na web-stranicama, a ne samo u Slubenom glasniku. Takva obavjetenja se ne mogu objavljivati prije datuma objavljivanja Slubenog glasnika i ne smiju sadrati dodatne ili informacije razliite od onih koje su sadrane u zvanino objavljenom obavjetenju. U sluaju ugovora ija vrijednost prelazi meunarodne vrijednosne razrede, ugovorni organ takoer objavljuje obavjetenje u novinama s meunarodnim opticajem ili na web-stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inostranstvu kao to se propisuje u Uputstvu o primjeni zakona. Objavljivanje putem medija dostupnih u inostranstvu se takoer moe koristiti u sluaju ugovora ija vrijednost ne prelazi meunarodne vrijednosne razrede. Obavjetenja o objavljivanju se pripremaju u skladu sa Smjernicama usvojenim od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, objavljenim u Slubenom glasniku br. 17/05 18. marta 2005. godine. Prema tim smjernicama:
a) b) c) d)
e)
obavjetenja se piu kompjuterski ili rukom (velikim slovima), kvadratii za tekst, koje ne ispunjava ugovorni organ, ostaju prazne, mali kvadratii, u kojima postoji vie mogunosti izbora, se zaokruuju ili na drugi nain oznaavaju, obavjetenja se alju faksom ili elektronskom potom ili se alju na adresu Slubenih novina. kad se obavjetenje poalje faksom, ne alje se ponovo potom. Slubeni List Bosne i Hercegovine, Magribija 3, 71000 Sarajevo.
Obavjetenje se alje na ovu adresu: Odmah nakon objavljivanja u Slubenom glasniku, Slubeni glasnik prenosi obavjetenja u elektronskoj formi Agenciji za javne nabavke za njihovo objavljivanje na web-stranici javnih nabavki (http://www.javnenabavke.ba or http://euppp.ba). Ugovorni organi, zajedno sa obavjetenjem o nabavci, podnose nareenje ili zahtjev za objavljivanje obavjetenja, potpisan od strane ovlatenog lica ili ovjeren peatom. Tokom pripreme obavjetenja, ugovorni organ ne popunjava kvadratie u formularima koje se ne odnose na konkretan predmet ugovora o javnoj nabavci. Objavljuje se samo informacija koja
75
67
je relevantna za konkretnu nabavku. Obavjetenja se objavljuju u Slubenom glasniku svakog ponedjeljka. Sljedei vremenski rokovi su vezani za njihovo objavljivanje: sva obavjetenja koja se poalju Slubenom glasniku do utorka, objavljuju se u ponedjeljak, sljedee sedmice, sva obavjetenja koja se poalju Slubenom glasniku poslije utorka se ne objavljuju sljedeeg ponedjeljka, ve u sljedeem broju Slubenog glasnika. obavjetenje o nabavci, obavjetenje o dodjeli ugovora o javnim nabavkama, obavjetenje o ponitenju.
Modeli sljedeih obavjetenja se prilau u aneksima smjernica:
Elektronskim format tih modela se moe besplatno pristupiti na web-stranici javnih nabavki i na web-stranici Slubenog glasnika BiH (http://www.sllist.ba). Kad je u pitanju rezime obavjetenja na engleskom jeziku (koji se zahtjeva u sluaju kada je vrijednost ugovora jednaka ili vea od meunarodnog vrijednosnog razreda), on sadri:
a) b) c) d) e) f)
g) 1)
naziv ugovornog organa, vrstu ugovora, kratak opis predmeta javne nabavke, ukupnu koliinu i/ili obim ugovora, vrstu postupka, uslove za dobivanje tenderske dokumentacije, vremenski rok za primanje ponuda/zahtjeva za uee. Obavjetenje o nabavci (obavjetenje o ugovoru, poziv na tender) Ugovorni organ je obavezan da objavi pojedinano obavjetenje o nabavci planiranog ugovora koji se treba dodijeliti u otvorenom ili ogranienom postupku, i sa nekim izuzecima, u pregovarakom postupku. Samo u nekim sluajevima, koji su detaljno pobrojani u lanu 11., moe se primijeniti pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja obavjetenja. Obavjetenje o javnoj nabavci e svim zainteresiranim dobavljaima pruiti dovoljno informacija koje e im omoguiti da ocijene da li ele dostaviti ponudu za razmatrani ugovor. Sastojat e se od maksimalno 650 (est stotina pedeset) rijei. Ono e sadrati kratku informaciju o svim kljunim elementima predloenog ugovora i uslovima uea. Ono takoer treba biti napisano u obliku propisanom u Uputstvu o primjeni zakona (lan 11. Uputstva o primjeni zakona). Obavjetenje o nabavci sadri barem sljedee informacije u skladu s postupkom dodjele ugovora: a) b) c) d) naziv ugovornog organa, adresu, broj telefona i/ili faksa, web stranicu i/ili email adresu ukoliko ih posjeduje; naziv slube kod koje se moe dobiti tenderska dokumentacija, adresu, broj telefona i/ili faksa, kao i e-mail adresu ukoliko je posjeduje; vrstu postupka dodjele ugovora i informaciju o tome da li je predvieno zakljuivanje okvirnog sporazuma; planiranu nabavku roba, usluga ili izvoenje radova, uz kratak opis karakteristika predmeta ugovora, ukljuujui i navode o tome da li je predmet ugovora podijeljen u lotove, i mogunosti dostavljanja ponuda za jedan ili vie lotova; 68
e) f) g) h) i)
ogranienja u pogledu mjesta i vremena isporuke roba i usluga ili izvrenja radova; trajanje ugovora gdje je to primjereno; da li su alternativne ponude dozvoljene ili nedozvoljene; tano mjesto, datum i sat prijema pismenih ponuda i tano mjesto, vrijeme i sat otvaranja ponuda u sluaju provoenja otvorenog postupka; tano mjesto, datum i sat prijema pismenih zahtjeva za uee u sluaju upotrebe ogranienog ili pregovarakog postupka javne nabavke; kriterije za ocjenu ponuda definisanih kao najnia cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda. U sluaju ekonomski najpovoljnije ponude potrebno je ukljuiti i potkriterije koji se primjenjuju prilikom ocjene ponuda, opadajuim redoslijedom prema vanosti, uz relativno uee za svaki potkriterij. kratki opis zahtjeva u pogledu garancije osiguranja ponude i garancije za izvrenje ugovora; zahtjeve u pogledu upotrebe jezika; novanu naknadu za tendersku dokumentaciju, odredivu u skladu s lanom 18. stav (4) Zakona.
j) k) l) 2)
Obavjetenje o dodjeli ugovora o javnoj nabavci Cilj objavljivanja obavjetenja o dodjeli ugovora o javnoj nabavci je omoguavanje dobavljaima i irem javnom mnijenju da provjere regularnost postupka javne nabavke kog sprovodi ugovorni organ. Obavjetenje o dodjeli ugovora o javnoj nabavci se mora objaviti u sluaju svakog postupka obuhvaenog u Poglavlju II ak i ako nije bilo prethodnog objavljivanja obavjetenja. Stoga, ugovorni organi obavljuju obavjetenje o dodjeli ugovora ak iako su se dogovorili o uslovima i odredbama ugovora sa samo jednim dobavljaem (u pregovarakom postupku bez obavjetenja).
Kada se postupak javne nabavke zakljui potpisivanjem ugovora ugovorni

organi su obavezni da objave obavjetenje o dodjeli ugovora to je prije mogue, ali ne kasnije od 30 dana po zakljuenju ugovora (lan 40. (1)). U sluaju da je u skladu s lanom 32. ovog zakona zakljuen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu zakljuenog okvirnog sporazuma i nije duan objavljivati obavjetenja o dodjeli svakog ugovora koji se zakljui na osnovu tog sporazuma. Obavjetenja o dodjeli ugovora (i ponitenju ugovora) se objavljuju na isti nain kao i obavjetenja o ugovoru u Slubenom glasniku i na web-stranici javnih nabavki. U skladu sa lanom 11. Uputstva o primjeni Zakona, obavjetenja o dodjeli ugovora sadre barem sljedee informacije: a) b) c) d) e) f) g) h) naziv ugovornog organa, adresu, broj telefona i/ili faksa, web stranicu i/ili email adresu ukoliko ih posjeduje; informacije koje definiraju obavjetenje o javnoj nabavci objavljeno za dodijeljeni ugovor; vrstu postupka dodjele ugovora i informaciju o tome da li je zakljuen okvirni sporazum; predmet ugovora; kriterije za dodjelu ugovora; broj primljenih ponuda; minimalnu i maksimalnu cijenu primljenih ponuda (raspon cijena); datum zakljuivanja ugovora; 69
i) j) k) 3)
naziv i adresu ponuaa kojem je dodijeljen ugovor; cijenu odabrane ponude; kada je to primjereno, vrijednost i procentualni dio ugovora koji e biti mogue podugovoriti s treim licima.
Kada je postupak dodjele ugovora otkazan bez dodjele ugovora ili zakljuivanja okvirnog sporazuma, potrebno je objaviti obavjetenje o otkazivanju, koje sadri informacije u skladu s podzakonskim aktima. (lan 12. (2)). Obavjetenja o ponitenju sadre barem informacije navedene u prethodno nabrojanim takama a), c) i m) zajedno sa informacijom koja definie obavjetenje o javnoj nabavci objavljeno za dodijeljeni ugovor. Standardne forme obavjetenja, koje se prema Zakonu trebaju objaviti u Slubenom glasniku, se nalaze u Smjernicama Ministarstva finansija i trezora za pripremu modela formi za obavjetenja o nabavci, obavjetenja o dodjeli ugovora i obavjetenja o ponitenju koja su objavljena u Slubenom glasniku BiH br. 17/05, 28. marta 2005. godine.
70
54.
Minimalni vremenski rokovi za podnoenje ponuda. Izraunavanje vremenskih rokova76
Jedan od ciljeva Zakona je osiguranje da svi potencijalni dobavljai pravino dobiju priliku da pokau svoj interes za razmatrani ugovor i dostave svoje ponude. Kako bi se ovo postiglo, Zakonom su uspostavljeni minimalni vremenski rokovi za:
primanje ponuda, primanje zahtjeva za uee (pretkvalifikacija).
Opte pravilo je da su minimalni rokovi za predavanje ponuda optimalni. Zainteresovani dobavljai trebaju pripremiti i dostaviti odgovarajue zahtjeve i ponude. Ugovorni organ mora uzeti u obzir sloenost ugovora prilikom odreeivanja vremenskog roka. Minimalni vremenski rok za dostavljanje zahtjeva ili ponuda je od datuma objavljivanja obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH. U lanu 21. su propisani minimalni vremenski rokovi za primanje zahtjeva ili ponuda ija je vrijednosti nabavke jednaka ili vea od domaeg vrijednosnog razreda. 1. U sluaju otvorenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne moe biti krai od 28 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci; u sluaju kada je vrijednost ; ugovora jednaka ili vea od meunarodnog konkurentskog vrijednosnog razreda (pogledati taku 4.4) minimalni vremenski rok je 40 dana; U sluaju ogranienog postupka krajnji rok odreen za prijem zahtjeva za uee ne moe biti krai od 18 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci a krajnji rok odreen za prijem ponuda ne moe biti krai od 28 dana od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda. U sluaju ugovora ija je vrijednost vea od meunarodnog . konkurentskog vrijednosnog razreda oba vremenska roka su produena na minimalno 30 i 40 dana pojedinano. U sluajevima ubrzanog ogranienog postupka, ugovorni organ ima pravo utvrditi rok za prijem zahtjeva koji nije krai od osam dana i rok za prijem ponuda koji nije krai od pet dana; u sluaju ugovora ija vrijednost jevea od meunarodnog ; konkurentskog vrijednosnog razreda oba roka su produena na minimalno 20 i 15 dana pojedinano. U sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja krajnji rok odreen za prijem zahtjeva za uee ne moe biti krai od 18 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci (produen na najmanje 30 dana u sluaju ugovora ija je vrijednost vea od meunarodnog konkurentskog vrijednosnog razreda). Zakonom nije odreen minimalni rok ni za prijem inicijalne niti za prijem krajnje ponude. Meutim, u toj situaciji se primjenjuje opti princip da vremenski rokovi trebaju biti optimalni i nediskriminatorni.
2.
3.
4.
Zakonom se ne definiu vremenski rokovi u sluaju:
pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja, postupaka iz Poglavlja III (konkurentski zahtjev za ponude ili direktni sporazum).
Kada se Zakonom ne definiu minimalni vremenski rokovi, ugovorni organi mogu slobodno definisati i postaviti vremenske rokove na nain koji njima odgovara. Meutim, moraju se potovati opti principi. Stoga, vremenski rokovi trebaju biti dovoljno dugi kako bi se garantovala jednaka prava svim potencijalnim dobavljaima i omoguila otvorena i pravina konkurencija. Slijedi tabela koja sadri saet pregled svih vremenskih rokova.
76
71
TABELA MINIMALNIH VREMENSKIH ROKOVA:
Otvoreni postupak
Ogranieni postupak Ne manje od 18(*) dana od objavljivanja obavjetenja u Slubenom glasniku Ne manje od 28(*) dana od objavljivanja obavjetenja u Slubenom glasniku
Ubrzani postupak Ne manje od 8(**) dana od objavljivanje obavjetenja u Slubenom glasniku
Pregovaraki postupak sa obavjetenjem Ne manje od 18(***) dana od objavljivanja obavjetenja u Slubenom glasniku
Minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva
Ne primjenjuje se
Minimalni vremenski rok za prijem ponuda
Ne manje od 28(*) dana od objavljivanja obavjetenja u Slubenom glasniku
Ne manje od 5 dana od slanja pozivnica
Nije definirano u ZJN
(*) u sluaju ugovora koji prelaze Meunarodne vrijednosne razrede, broj dana se poveava za 12 (**) u sluaju ugovora koji prelaze Meunarodne vrijednosne razrede, broj dana se poveava za 12 (***)u sluaju ugovora koji prelaze Meunarodne vrijednosne razrede, broj dana se poveava za 10
72
55.
Kvalifikacija ponuaa77
Ope definicije Svaki ponua moe uestvovati u postupku javne nabavke usluga. Ponua moe biti fiziko ili pravno lice ili bilo koja grupa tih lica koji nude odreene usluga. U ZJN se koristi jedan termin dobavlja za lica koja nude usluge, robe ili radove. Ugovorni organ ne moe odbiti zahtjev za uee na tenderu samo na osnovu toga to ga je podnijelo pravno ili fiziko lice (lan 22. (4)), ne moe ograniiti uee samo na pravna ili samo na fizika lica. Dobavlja koji je traio poziv da uestvuje u ogranienom ili pregovarakom postupku se zove kandidat (termin se odnosi na ranu fazu postupka). Ponua je dobavlja koji je podnio ponudu (u kasnijoj fazi postupka). Grupa ugovaraa (konzorcij) Uee u javnoj nabavci je otvoreno i za grupu dobavljaa (konzorcij). U skladu sa lanom 21. (9), zahtjeve ili ponude mogu podnositi pojedinani dobavljai kao i grupe dobavljaa. Od takvih grupa nee se traiti da osnuju novo pravno lice kako bi dostavile zahtjeve ili ponudu, ali e one preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze. Podugovaranje ZJN sadri neke odredbe koje se odnose na podugovaranje. Osnovno pravilo je da Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor nee sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovaraa obavezno se saopavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit e dobavljaa o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopenja, navodei razloge u sluaju odbijanja. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Minimalni zahtjevi za uee dobavljaa U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponua kompetentan, pouzdan i sposoban da izvri ugovor. Procjena i provjera se vri u skladu s minimumom zahtijevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponuai treba da ispunjavaju, a koji su utvreni u tenderskoj dokumentaciji. Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavljaa u pogledu: njihove line situacije (lan 23.), njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (lan 24.), njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (lan 25.), te njihove tehnike i/ili profesionalne sposobnosti (lan 26.).
77
73
Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponuaa trai obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji. Ugovorni organ ne moe samo navesti u tenderskoj dokumentaciji da zahtijeva dokumente u skladu s lanovima 23. do 26. ve i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavljaa. Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponuae obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i usklaeni s njim. Oni ne smiju imati ograniavajui efekat na konkurenciju i moraju biti razumni, jasni i precizni. Ugovorni organ e od dobavljaa zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Ovi uslovi ne smiju onemoguavati ostvarivanje prava dobavljaa na zatitu intelektualne svojine i poslovnih tajni. Samo onim kandidatima ili ponuaima ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bit e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. Obavjetenje dobavljaa/kandidata o njihovom neuspjehu U skladu sa lanom 38. ugovorni organ e istovremeno i pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuae koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu:
pretkvalifikacije, ocjene ponuda, obustavljanja postupka.
Kandidati se obavjetavaju maksimalno 7 (sedam) dana nakon donoenja odluke. Obavjetenje kandidatima, minimalno, obavezno sadri podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U sluaju da nije, navode se razlozi (i pravni i injenini). Isti se princip primjenjuje u obavjetenju ponuau ija ponuda je odbijena. Procjena pouzdanosti dobavljaa Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavljau koji nije pouzdan ili kompetentan. Stoga se Zakonom zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za uee u ogranienom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u sluaju da je kandidat, odnosno ponua: a) pod steajem ili pred likvidacijom, ili je uao u odreeni aranman s povjeriocima, ili je obustavio ili ograniio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proistie iz slinog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran; predmet postupaka za proglaenje steaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma / aranmana s povjeriocima, ili bilo kojeg drugog slinog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran; osuen u sudskom postupku za krenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponaanja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu podnoenja zahtjeva ili ponude; proglaen krivim za ozbiljan profesionalni prekraj od strane nadlenog suda u periodu od pet godina i da je taj prekraj prethodio datumu podnoenja zahtjeva ili ponude;
b)
c)
d)
74
e)
nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; nije ispunio obaveze u vezi s plaanjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; propustio da dostavi ili dostavio pogrene informacije na traenje prema lanovima 23. do 26. ovog zakona.
f) g)
U sluajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponuaa zahtijeva da prui dokaze da se nijedan sluaj iz stava (1), take a), b), c), e) ili f) ovog lana ne odnosi na njih, ugovorni organ duan je da kao zadovoljavajue prihvati sljedee dokaze: a) u sluajevima iz stava (1), take a), b) ili c) ovog lana, osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadleni sudski ili upravni organ u Bosni i Hercegovini, ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje to lice dolazi, a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni; takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca; u sluajevima iz stava (1), take e) ili f) ovog lana, uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca a izdao ga je nadleni organ u Bosni i Hercegovini ili nadleni organ odnosne drave.
b)
Agencija za javne nabavke sastavit e listu organa u Bosni i Hercegovini koji su nadleni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji moe od kandidata, odnosno ponuaa zahtijevati da dokau svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili drugim relevantnim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju relevantnu profesionalnu djelatnost. (lan 24.). Diskvalifikacija na temelju sukoba interesa ili korupcije U lanu 27. se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za uee u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponua sadanjem ili bivem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito, u vidu novanih sredstava ili u bilo kojem nenovanom obliku, kao pokuaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ e u pisanoj formi informirati ponuaa i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja, te to konstatirati u Izvjetaju o postupku javne nabavke. U sluaju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, ugovorni organ e, djelujui u skladu s relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili odnosnim internim pravilima, osigurati efektivnu zatitu svrsishodnog provoenja ovog zakona. Procjena ekonomske i finansijske sposobnosti dobavljaa U tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju, ugovorni organ utvruje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponuaa i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih moe zahtijevati da osiguraju jednu ili vie od nie navedenih referenci: a) b) c) odgovarajua bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajueg osiguranja od profesionalnog rizika; poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja registriran; izjavu o ukupnom prometu dobavljaa i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne dui od tri posljednje finansijske 75
godine za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo s radom prije manje od tri godine; d) bilans uspjeha za period ne dui od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolae podacima, ili od datuma registracije, odnosno poetka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja registriran, odnosno poeo s radom prije manje od tri godine.
Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati, odnosno ponuai moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. Lista dokumenata koji se navode u lanu 25. je konana to znai da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavljaa dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. Procjena tehnike i profesionalne sposobnosti dobavljaa Ugovori o javnim nabavkama se dodjeljuju samo dobavljau koji je profesionalno i tehniki pripremljen da ga adekvatno izvrav. Stoga se Zakonom zahtijeva da ugovorni organ utvruje minimalne zahtjeve u pogledu tehnike, odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuaa koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili vie dokaza koji su dole navedeni. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, ugovorni organi mogu zahtijevati od od kandidata, odnosno ponuaa da dostave jedan ili vie od dole navedenih dokaza o svojoj tehnikoj ili profesionalnoj sposobnosti: a) lista radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina uz prilaganje potvrda o zadovoljavajuoj izvedbi za najvanije radove; potvrde ukljuuju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvoenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu s pravilima poslovanja i da li su propisno okonani; u sluaju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja odreeni nadleni organ; obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvoaa radova, kao i/ili kvalifikacijenjegovog rukovodnog osoblja, i naroito kvalifikacije lica, odnosno lic koja su odgovorna za izvoenje konkretnih radova; navode o angairanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, naroito o onim zaduenim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvoau radova; izjavu izvoaa radova o prosjenom godinjem broju zaposlenih i broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; izjavu o tehnikoj opremi koju izvoa ima na raspolaganju za izvoenje konkretnih radova; izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.
b)
c)
d) e) f)
Lista dokumenata koji se navode u lanu 26. je konana to znai da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavljaa dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi.
76
M. BiH Zakon o javnim nabavkama u detalju i primjeni, nastavak.
61.
Uvod
Otvoreni postupak78
ODJELJAK PET Poglavlja II ZJN, obuhvatajui lanove od 28. do 32., sumira i razjanjava u glavnim crtama pravila za sprovoenje primarnih postupaka dodjele ugovora utvrena lanom 10., stavovi od a) do d) (otvoreni, ogranieni i pregovaraki postupci) i regulira okvirne sporazume, dok je sprovoenje konkursa za idejno rjeenje (kako je utvreno lanom 10., stav e)) regulirano ODJELJKOM OSAM, lanovima 43. i 44. ZJN. Sprovoenje otvorenih postupaka (u skladu sa lanom 10., a)) je sumirano lanom 28., sprovoenje ogranienih postupaka (u skladu sa lanom 10., b)) je sumirano lanom 29., sprovoenje pregovarakih postupaka (u skladu sa lanom 10., c) i d)) je sumirano i pojanjeno lanovima 30. i 31., dok su uslovi zakljuivanja okvirnih sporazuma navedeni u lanu 32. Prilikom sprovoenja aktivnosti nabake, ugovorni organi uvijek moraju obratiti panju na fundamentalne principe javne nabavke, uglavom da bi osigurali efikasnost tih aktivnosti, transparentnost, nediskriminaciju ekonomskih organa, i slobodno i fer natjecanje za javne ugovore. Pored toga, ZJN i njegovo uputsvo za primjenu sadre niz opih odredbi na koje ugovorni organ treba obratiti panju prilikom sprovoenja aktivnosti nabavke, kako je opisano iznad ili ispod u vezi sa objanjenjima odgovarajuih lanova. Za praktino sprovoenje primarnih postupaka dodjele ugovora su jako vani sledei opi lanovi ZJN: lan 7., stav (1), o obaveznom uspostavljanju Komisije za nabavke, lan 8. o upotrebi jezika, lan 9. o povjerljivosti, lan 12. o prestanku postupka, lan 27. o diskvalifikaciji po osnovu sukoba interesa ili korupcije, lan 40. o obavjetenjima o ugovoru, lan 41. o izvjetaju o postupku nabavke, i lan 42. o arhiviranju dokumenata nabavke. Ova opa pravila ugovorni organi uvijek moraju uzimati u obzir pri sporovoenju aktivnosti nabavke nakon primarnih postupaka dodjele ugovora. Otvoreni postupak uvod Otvoreni postupak je definiran kao postupak u kojem svaki zainteresirani ponua moe dostaviti ponudu kao odgovor na obavijetenje o ugovoru (lan 1. (8)). To je osnovni motiv koji se koristi za sprovoenje javne nabavke. Svi ostali postupci se mogu koristiti samo u izuzetnim sluajevima koje doputa ZJN. Redoslijed koraka toka otvorenog postupka je opisan u lanu 28. Zakona. Postupak se pokree objavljivanjem obavjetenja o ugovoru u Slubenom glasniku BiH. Obavjetenje poziva sve zainteresirane dobavljae da predaju svoje tendere. Prije objavljivanja ugovorni organ priprema tendersku dokumentaciju u skladu sa zahtjevima lana 13. Na zahtjev zainteresiranih dobavljaa ugovorni organ je duan dostaviti tendersku dokumentaciju. Zainteresirani dobavljai dostavljaju svoje tendere u vrijeme i mjesto koje je odredio ugovorni organ (u obavjetenju i tenderskoj dokumentaciji). Vremenski rok za predaju tendera se odreuje u skladu sa lanom 21. Pravovremeno dostavljeni tenderi se potom javno otvaraju. Zakanjeli tenderi se vraaju neotvoreni. Komisija za nabavke potom ocjenjuje tendere na osnovu unaprijed utvrenih kvalifikacijskih kriterija i kriterija dodjele.
78
Zasnovano na Komentaru i Smjernice
77
U otvorenim i ogranienim postupcima, pregovori izmeu ugovornog organa i ponuaa o fundamentalnim aspektima ugovora, a naroito o cijenama, su zabranjeni. Meutim, ugovorni organ moe zahtijevati od ponuaa da pojasni svoje tendere ne unosei nikakve promjene u sutinu tendera. Ugovorni organ je duan dodijeliti ugovor ponuau koji je podnio najbolje ocjenjen tender i obavijestiti ponuae o odlukama doneenim po pitanju ocjenjivanja ponuda. Na kraju, ugovorni organ mora ponuditi ugovor najuspjenijem ponuau u skladu sa odredbama lana 39. Za saetak svih koraka vidi slijedeu tabelu:
78
OTVORENI POSTUPAK
Ugovorni organ priprema Obavjetenje o ugovoru i tender alje se obavjetenje u Slubeni glasnik BiH
Obavjetenje je objavljeno u Slubenom glasniku BiH i AJN internet stranici
Najmanje 28 dana od dana objavljivanja
Dobavljai odgovaraju na Obavjetenje Tenderska dokumentacija se alje dobavljaima Dobavljai predaju ponude
Osnovana komisija za nabavke
Procjena dobavljaa/ponude
Dodjela ugovora
Obavjetenje o dodjeli ugovora se alje Slubenom glasniku BiH a neuspjeni ponuai dobijaju pismeno obavjetenje
Napomena: Prikazana ogranienja predstavljaju minimum. Vrijeme u praksi treba biti dovoljno dugo da bi se dobavljaima pruilo dovoljno vremena da pripreme i predaju svoje ponude, naroito uzimajui u obzir sloenost ugovora. Treba odobriti vie vremena kada postoji potreba za posjetom lokacije ili provjeri dokumenata na licu mjesta. Dui rokovi omoguavaju iru konkurenciju i bolji kvalitet ponuda. Vremenski rok se rauna od dana objave Obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH.
79
Otvoreni postupak - detaljno lan 28. u 8. koraka (stavovi od a) do h)) utvruje opi nain sprovoenja otvorenog postupka pozivajui se na relevantne lanove ZJN koji se bave glavnim pitanjima sprovoenja, korak po korak. Kako lan 28. samo ponavlja i sumira odredbe ZJN regulirajui sprovoenje otvorenog postupka, objaenjenja ovog lana sumiraju glavna relevantna pravila te se pozivaju na dalja objanjenja data iznad ili ispod a koja se odnonse na ovaj lan. Otvoreni postupak je, kako je objanjeno pod lanom 11., stav (1), iznad, glavni i osnovni postupak koji treba koristiti za dodjelu javnih ugovora koji tee ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Otvoreni postupak je najtransparentniji postupak i, samim tim, najbolje osigurava fer i aktivno natjecanje zainteresiranih ekonomskih organa. Otvoreni postupak moe sa jednim izuzetkom uvijek biti koriten za dodjelu javnih ugovora koji tee ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Jedini izuzetak su ugovori o nabavci konsultantskih usluga koje uvijek treba dodjeljivati upotrebom ogranienog postupka. Meutim, sa praktine take gledita, u naroito izuzetnim sluajevima kada postoji samo jedan dobavlja i ugovorni organ nema izbora po pitanju dobavljaa, upotreba otvorenog postupka nema smisla i ugovorni organ moe upotrijebiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci kako je objanjeno lanom 30., stav (2), b), ispod. Na osnovu lana 28., a), priprema tenderske dokumentacije: Prvi korak sprovoenja otvorenog postupka kao i svih ostalih postupaka je priprema tenderske dokumentacije. Ugovorni organ je duan pripremiti komplet tenderske dokumentacije za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora. Glavne stavke pripreme tenderske dokumentacije su regulirane lanovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke za pripremu tenderske dokumentacije za otvoreni postupak koji reguliraju ovi lanovi. lanovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije lan 13. lan 14. lan 15. lan 16. lan 17. lan 21. Obraene teme (otvoreni postupak) U tendersku dokumentaciju treba ukljuiti neophodne informacije. Propisi, naroito o tehnikim specifikacijama. Period vaenja tendera. Osiguranje ponude. Osiguranje izvrenja ugovora. Ugovorni organ moe dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Minimalni vremenski rok za predaju tendera.
Pored toga, Uputstvo za primjenu ZJN navodi detaljnija pravila za pripremu i sadraj tenderske dokumentacije. Priprema tenderske dokumentacije je proces od najveeg znaaja za uspjeh nabavke. Tenderski dokumenti trebaju sadrati ukupne informacije o predmetu planiranog ugovora, tehnike specifikacije, mjesto i vrijeme isporuke, zahtjeve za dobavljae, vremenske rokove, kriterije dodjele ugovora, itd. (vidi objanjenja za lanove od 13. do 17. i 21. dati iznad), i to sa takvom jasnoom i preciznou da ponuai mogu pripremiti svoje tendere i tenderi mogu biti procjenjeni, uporeeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderske dokumentacije. To znai da ugovorni organ treba unaprijed prouiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspjeno sprovoenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Meutim, ugovorni organ takoer mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji moe iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objanjenja lana 13., stav (5), iznad). 80
Nikada ne treba potcjenjivati paljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja lanica EU pokazuje pokazuje da je paljiva priprema tenderske dokumentacije koju obavlja prigodno obueno osoblje isplativa i da tedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naroito kada je u pitanju konana cijena ugovora. Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema i distribuira standardne modele za tenderske dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjeaju na sve ope aspekte postupka nabavke, ostavljajui prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za odreeni sluaj. Ipak, informacije o specifinijim aspektima odreene nabavke na primjer, o povjerljivosti pruaoca usluga, ili kada izvoa radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upuenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog trita. Ugovorni organi su duni zasnivati svoje tenderske dokumente na distribuiranim standardnim modelima. Na osnovu lana 28., b), objavljivanje obavjetenja o nabavci: Objavljivanje obavjetenja o nabavci je drugi korak sprovoenja otvorenog postupka. Ispravno objavljivanje obavjetenja o nabavci je fundamentalna stavka transparentnosti u javnim nabavkama. Priprema i objavljivanje obavjetenja o nabavci je regulirano lanovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavjetenja o nabavci za otvoreni postupak koji je reguliran ovim lanovima: lanovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci lan 19., stav (1) Regulirane stavke (otvoreni postupak) Obavjetenje o nabavci se objavljuje u skladu sa lanom 20. ZJN. Obavjetenje o nabavci treba pruiti zainteresiranim dobavljaima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li ele traiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Obavjetenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama izneenim u tenderskim dokumentima. Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu. Ugovorni organ je duan poslati pripremljeno obavjetenje o nabavci Slubenom glasniku BiH na objavljivanje. Treba prouiti sva uputstva za objavljivanje u Slubenom glasniku. Moe doi i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Slubenom glasniku i samo istih informacija. Kada procjenjena vrijednost ugovora tei ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za odreeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga duan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Upustva za primjenu ZJN. Uvijek je mogue objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u lanu 20. stav (4). 81
lan 19., stav (2) lan 19., stav (3) lan 20., stav (1) lan 20., stav (2) lan 20., stav (3)
lan 20., stav (4)
lan 20., stav (5)
Uputsvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci. Od trenutka kada je obavjetenje o nabavci za otvoreni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno lansiran. Od tog trenutka zainteresirani ekonomski organi mogu traiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je duan poslati tenderske dokumente ekonomskom organu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva. To je razlog zbog kojeg tenderski dokumenti moraju biti pripremljeni najkasnije do trenutka pokretanja otvorenog postupka. Glavni cilj objavljivanja obavjetenja o nabavci u otvorenom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljaima kako bi oni mogli procjeniti da li ele traiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavjetenja o nabavci otvorenim postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljai na uee u natjecanju za dotini ugovor. Informacije date u obavjetenju o nabavci moraju biti sasvim u skladu sa sadrajem tenderskih dokumenata i, zapravo, predstavljaju sumirane tenderske dokumente. Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci, treba koristiti Standardnu formu79 za obavjetenje o nabavci, pripremljenu i distribuiranu od strane Agencije za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN). Pravila za objavljivanje obavjetenja o nabavci su objanjena iznad pod lanom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavjetenja blagovremena objavljena, i da ne bude naruen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloeno, onda ugovorni organ shodno tome mora pomjeriti rok za primanje tendera tako to e izdati dopunsko obavjetenje. Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod lanom 20. iznad. Na osnovu lana 28., c), odredbe tenderskih dokumenata: Trei korak sprovoenja otvorenog postupka je slanje tenderskih dokumenata na zahtjev zainteresiranih ekonomskih organa u skladu sa odredbama lana 20. ZJN. Kao glavno pravilo, zahtjevi za tenderske dokumente trebaju biti u pisanoj formi, vidi objanjenja lana 18., stav (1), a), iznad, i trebaju prispjeti ugovornom organu u roku navedenom u obavjetenju o nabavci, ukoliko je takav rok utvren, vidi ista objanjenja lana 18., stav (1), a), iznad. Ukoliko je utvrena nadoknada za izdavanje tenderskih dokumenata, u skladu sa lanom 18., stav (4), ZJN, tu nadoknadu treba slati ugovornom organu zajedno sa zahtjevom kao preduslov za dobijanje tenderskih dokumenata, i to u obliku navedenom u obavjetenju o nabavci. Tenderske dokumente treba poslati u roku od 3 dana nakon prijema pismenog zahtjeva i eventualne nadoknade. Kako otvoreni postupak nikad ne moe biti sproveden sa ubrzanim vremenskim ogranienjima, maksimalno odlaganje slanja tenderskih dokumenata od 3 dana je uvijek mogue kod otvorenog postupka. Ukoliko se za otvoreni postupak odabere slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, tenderski dokumenti moraju biti dostupni ekonomskim organima najkasnije u toku tri dana nakon izdavanja obavjetenja o nabavci. Obino se ne naplauje nadoknada za slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, obzirom da u tom sluaju praktino ne dolazi do trokova slanja. Ovjde treba obratiti panju da nakon prijema tenderskih dokumenata, dobavljai mogu, u skladu sa lanom 21., stav (8), od ugovornog organa traiti pojanjenje informacija sadranih u tenderskim dokumentima, kada dobavljai smatraju da je to potrebno za pripremu i predaju podesnih tendera. Kako ugovorni organ treba reagirati u takvim situacijama je opisano iznad pod lanom 21., stav (8).
79
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH Br. 17/05 od 28. marta 2005.
82
Na osnovu lana 28., d), javno otvaranje tendera: etvrti korak sprovoenja otvorenog postupka se odnosi na otvaranja pravovremeno pristiglih tendera. Pravovremeno pristigli tenderi se otvaraju u skladu sa odredbama lana 33. ZJN. U tabeli ispod, navedene su odredbe lana 33. koji regulira glavne elemente postupka otvaranja tendera relevantnog za otvoreni postupak. U tabeli ispod su navedene odredbe lana 33. koje reguliraju glavne elemente postupka otvaranja tendera relevatne za otvoreni postupak kao i tumaenje u skladu sa meunarodnom ispravnom praksom: Odredbe lana 33. ZJN koje se odnose na otvaranje tendera lan 33. stav (1) lan 33. stav (2) lan 33. stav (3) lan 33. stav (4) Regulirane stavke Javno otvaranje tendera uvijek treba biti organizirano tako da ekonomski organi koji su pravovremeno predali ponudu imaju pravo prisustvovati otvaranju pristiglih koverti sa tenderima. Otvaranje tendera se odrava na lokaciji i u vrijeme koji su navedeni u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera se moraju odraziti i promjenom datuma otvaranja tendera. Otvaranje tendera se odrava bez obzira da li su ponuai predstavljeni ili ne. Dalji propisi za otvaranje tendera su dati u Uputstvu za primjenu ZJN. Kako se koja koverta otvara, Predsjedavajui komisije za nabavke naglas ita (i) naziv ponuaa, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) ponuene popuste. Popusti koji nisu na ovakav nain saopteni nee biti uzeti u obzir prilikom procjene tendera. Ishod postupka otvaranja se biljei u zapisnik sastanka. Zapisnik sastanka za otvaranje tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dijele svim ponuaima ili u roku od 3 dana od dana otvaranja tendera. Naknadna analiza, procjena i uporeivanje tendera se obavlja na zatvorenom sastanku ugovornog organa a u skladu sa relevantnim odredbama ZJN i njegovim Uputstvima za primjenu.
lan 33. stav (5)
lan 33. stav (6) lan 33. stav (7)
Dodatne odredbe za otvaranje tendera se nalaze u Uputstvu za primjenu ZJN (lan 13.). BiH ministar finansija i trezora je usvojio obrazac zapisnika za otvaranje tendera zajedno sa uputstvima za elaboraciju zapisnika sa otvaranja tendera80. Ugovorni organi su obavezni koristiti ovaj obrazac. Zakanjeli tenderi (neblagovremene ponude) se smjesta odbacuju ili se neotvorene vraaju poiljaocu. Dalji detalji o otvaranju tendera su opisani pod lanom 33. ispod. Prirodno, Komisiju za nabavke ustanovljenu u skladu sa lanom 7. ZJN na sastanku otvaranja tendera predstavlja barem Predsjedavajui. Postavlja se pitanje ta treba initi ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 tendera. U skladu sa lanom 12., stav (1), b), 4), ZJN, normalno je potrebno primiti najmanje 3 podesna tendera ako se polazi sa stanovita da su za natjecanje potrebna
80
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH Br. 17/05 od 28. marta 2005.
83
najmanje 3 tendera. Ali ZJN, isto mjesto, doputa ugovornom organu da nastavi sa manje od 3 podesna tendera, ukoliko se smatra da je osigurano natjecanje. Kako ugovorni organ mora prouiti i procjeniti da li su pravovremeno pristigli tenderi podesni ili ne kako bi mogao ispravno postupati, a potom ili nastaviti postupak ili ga otkazati sa namjerom da ponovno lansira postupak, ugovorni organ, shodno tome, uvijek treba otvarati pravovremeno pristigle tendere, bez obzira na broj pristiglih tendera. Analizu, ocjenu i uporeivanje tendera treba zapoeti im prije bude mogue nakon javnog otvaranja istih, a te akcije sprovesti interno uz ukljuivanje Komisije za nabavke (ali ne javno). Ovi postupci se zapoinju prouavanjem formalne podesnosti tendera, kako je opisano u lanu 35. ispod. Naredni korak je verifikacija kvalifikacija ponuaa koji su predali formalno podesne tendere, vidi odmah ispod. Na osnovu lana 28., e), verifikacija kvalifikacija ponuaa u skladu sa kriterijima odabira: U tenderskim dokumentima su navedeni kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi, u skladu sa lanovima od 23. do 26. ZJN. Peti korak u sprovoenju otvorenog postupka je verifikacija kvalifikacija ponuaa u skladu sa tako navedenim kriterijima odabira, a na osnovu dokaza u vidu dokumenata koje su dostavili ponuai. Proces verifikacije treba sprovoditi u skladu sa lanom 22. ZJN. Kako je opisano u lanu 22. iznad, glavni principi procesa verifikacije su: kvalifikacije ponuaa trebaju biti procjenjene i provjerene na osnovu objektivnih kriterija navedenih u tenderskim dokumentima; Ne smiju se primjenjivati nikakvi kriteriji izuzev onih navedenih u tenderskim dokumentima; Verifikacija kvalifikacija ponuaa mora biti zasnovana iskljuivo na informacijama i dokazima u vidu dokumenata koji su bili potrebni a koje su ponuai dostavili; Svi ponuai koji posjeduju minimum od traenih kvalifikacija se smatraju kvalificiranim da uestvuju u natjecanju za ugovor i dozvoljava im se da nastave sa postupkom nabavke; Samo ponuai koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima mogu nastaviti sa postupkom nabavke; Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od ekonomskog organa ponuaa zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od ekonomskog organa ponuaa zahtijeva da bude fiziko lice. Odabir kvalificiranih ponuaa je u sutini proao/pao test. Ili ponua posjeduje minimum potrebnih kvalifikacija pa se moe smatrati kvalificiranim da uestvuje u natjecanju, ili ponua nije kvalificiran. Ponua koji je prekvalificiran ne moe imati nikakvu prednost u kasnijem natjecanju (tokom procjene predatih tendera) u odnosu na ponuaa koji je samo kvalificiran. Drugim rijeima proces kvalifikacije ponuaa se ne smije pomijeati sa procjenom njihovih tendera (primjenjuju se sasvim drugaiji kriteriji). Kada se ponua jednom ocjeni za kvalificiranog da uestvuje u postupku nabavke (tj. bude odabran), kvalifikacije takvog ponuaa se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku. Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuaa, validna je opa zabrana na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa to je navedeno u lanu 35., stav (2), prva reenica, u ZJN. Pregovori se shvataju u irem smislu rijei, to znai da ne smije doi do razgovora o kvalifikacijama ponuaa ugovornog organa i tog ponuaa. Procjena kvalifikacija ponuaa mora biti zasnovana iskljuivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u tenderskim dokumentima. U sluaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponua predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odraavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni, ugovorni organ je duan odbiti cjelokupan tender. Nije dozvoljeno da 84
ponua naknadno dopuni ili kompletira predati tender po bilo kom pitanju, ukljuujui kvalifikacijske aspekte.81 U svakom sluaju, kako je navedeno u lanu 35., stav (2), druga reenica, u ZJN, ugovorni organ moa traiti od ponuaa da pojasni informacije date u tenderu. To vai i za kvalifikacijske aspekte tendera, to znai da ugovorni organ moe traiti od ponuaa da pojasni i/ili dopuni pruene informacije koje se tiu kvalifikacija takvog ponuaa, obzirom da su ve navedene u dokazu u obliku dokumenta ve predatog od strane ponuaa. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati znaajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o vanim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ogranienom) postupku su dati pod lanom 35. ispod. Nakon zavretka ocjenjivanja tendera potrebno je obavijestiti ponuae ukoliko je njihov tender odbaen zbog nedovoljne kvalificiranosti, ili zbog nekih razloga koji su u vezi sa postupkom odabira, vidi objanjenja lana 28., g), ispod. Na osnovu lana 28., f), ocjenjivanje i uporeivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuai: Postupak ocjenjivanja se nastavlja estim korakom, ocjenjivanje i uporeivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuai. Ocjenjivanje i uporeivanje takvih tendera, to vodi konanom rangiranju tendera, se izvodi u skladu sa lanovima od 34. do 37. ZJN. U skladu sa lanom 35., stav (1), ZJN, ugovorni organ je duan ocijeniti i uporediti tendere kvalificiranih ponuaa primjenjujui kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa lanom 34. ZJN. U svakom sluaju, samo podesni tenderi mogu biti ocjenjeni i uporeeni po kriterijima za dodjelu ugovora. Tender je podesan kada pored injenice da ga je predao kvalificiran ponua ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskim dokumentima. Po ovom estom koraku, postupak zapoinje paljivom provjerom tendera i njihove usklaenosti sa tehnikim uslovima, svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima utvrenim od strane ugovornog organa u tenderskim dokumentima opisom predmeta ugovora, tehnikih specifikacija, uslova isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta ispunjavajui u potpunosti specifikacije i zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima, tender se smatra podesnim. Uprkos jasnom pravilu opisanom iznad a koje se odnosi na prilagoenost tendera, moe se dodati da su iz praktinih razloga prihvatljiva minorna, nevana odstupanja tendera od obaveznih specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. Potpuna usaglaenost treba biti shvaena kao sutinska usklaenost, jer inae nevana odstupanja, iz iste formalnosti, mogu dovesti do odbijanja korisnih i primjenjivih ponuda. Oito, sa takvim omekavanjem koncepta potpune usaglaenosti treba paljivo rukovati, te tokom postupka ocjenjivanja uvijek primjenjivati fundamentalne principe jednakog tretmana, objektivnosti i fer natjecanja. Dalja diskusija o ovom pitanju je data pod lanovima 34. i 35. ispod. Ono to je reeno pod lanom 28., e), iznad o opoj zabrani na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa navedeno u lanu 35., stav (2), prva reenica, u ZJN takoer vai i za ocjenjivanje tehnike usaglaenosti tendera. Procjena sadraja tendera mora biti bazirana iskljuivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U sluaju da sadraj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je duan odbiti tender. Nije dozvoljeno da ponua naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender. U svakom sluaju, kako je navedeno u lanu 35., stav (2), druga reenica, u ZJN, ugovorni organ moa traiti od ponuaa da pojasni informacije date u tenderu, kako je razmatrano pod lanom 28., e), iznad. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati znaajne izmjene u predatom
Moe se napomenuti da EU pravila za javne nabavke dozvoljavaju dopunjavanje ili pojanjavanje dokumenata koje su predali ponuai kako bi se dokazale njihove kvalifikacije (lan 51. Direktive 2004/18). Ova EU odredba, meutim, nije transponirana u BiH legislativu o javnim nabavkama.
81
85
tenderu. Dalji detalji o vanim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ogranienom) postupku su dati pod lanom 35. ispod. Nepodesni tenderi se odbijaju. Ponuau treba pruiti informacije u skladu sa lanom 38. ZJN, vidi objanjenja lana 28., g), ispod. Ukoliko se desi da tender ukljuuje abnormalno nisku cijenu za ponuenu robu, usluge ili radove, ugovorni organ je duan traiti od ponuaa da opravda cijenu tendera pruanjem objanjenja, analize i/ili prorauna dotine cijene u skladu sa lanom 36. ZJN. Ugovorni organ potom prouava objanjenje koristei kriterije navedene u lanu 36. (2) ZJN. Ukoliko ponua prui zadovoljavajue objanjenje za abnormalno nisku cijenu, ugovorni organ je duan prihvatiti tender kao podesan i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom sluaju, tender se odbija. Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i uporeuju pomou kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji. Ugovorni organ moe primjeniti preferencijalni tretman za domae u skladu sa lanom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to doputa Uputstvo za primjenu ZJN. U sluaju da je u tenderskim dokumenitma kao kriterij navedeno: najnia cijena ocjenjivanje je jednostavno, i podesne tendere treba rangirati u skladu sa njihovom cijenom. Podesni tender koji je najbolje proao na ocjenjivanju, to znai da je nudio namjanju cijenu, je u ovom sluaju uspjeni tender, i ugovor se dodjeljuje ponuau koji ga je predao. Ukoliko je u tenderskim dokumentima za dodjelu ugovora kao kriterij navedeno ekonomski naprihvatljivija ponuda, ugovorni organ u tenderskim dokumentima takoer navodi pod-
kriterij za procjenu ekonomske prihvatljivosti tendera u skladu sa lanom 34., stav (1), a), ZJN. Pod-kriteriji se smatraju za kriterije ocjenjivanja. Cijena treba uvijek biti jedan od kriterija ocjenjivanja. Ugovorni organ treba u to veoj mjeri unaprijed utvrditi matematiki model za ocjenjivanje tendera, to znai da treba utvrditi teinu svakog kriterija dodjele, i treba koliinski odrediti karakteristike tendera koje se ocjenjuju. Rezultat za svaki podesni tender se izraunava u skladu sa modelom, i tenderi se rangiraju na osnovu tog rezultata. Tender sa najboljim plasmanom nakon ocjenjivanja, odnosno podesni tender sa najboljim rezultatom, u ovom sluaju, se smatra uspjenim tenderom, i ugovor se dodjeljuje ponuau koji je taj tender predao. Dodjela ugovora oznaava donoenje odluke od strane ugovornog organa po pitanju toga koji je ponua najuspjeniji, odnosno sa kime e se sklopiti konani ugovor. Odluka o dodjeli je logian zakljuak koji donosi ugovorni organ na osnovu postupka ocjenjivanja tendera. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati ni na kojem drugom osnovu osim na postupku ocjenjivanja tendera. Donoenjem odluke o dodjeli se ne zakljuuje nikakav ugovor. Odluka o dodjeli je odluka ugovornog organa o tome kojem ponuau treba ponuditi ugovor. Odluka o dodjeli samo ini osnovu za obavjetavanje ponuaa koji su predali tendere, vidi sedmi korak odmah ispod, i za pripremu finalne ugovorne dokumentacije. Na osnovu lana 28., g), obavjetavanje ponuaa o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera: Sedmi korak sprovoenja otvorenog postupka je obavjetavanje ponuaa koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa lanom 38. ZJN. to prije mogue u roku od 7 dana od donoenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuae koji su predali tendere, o odluci o dodjeli ugovora. Tada, ni prije ni nakon toga, treba obavijestiti i ponuae koji su eliminirani zbog nedovoljne kvalificiranosti ili nepodesnosti tendera. Datum kojeg se ponuai obavjetavaju o odluci o dodjeli ugovora odreuje poetak perioda zakljuivanja konanog ugovora, vidi odmah ispod, osmi korak. Dalja pravila o obavjetavanju ponuaa su opisana pod lanom 38. ispod. 86
Na osnovu lana 28., h), nuenje ugovora najuspjenijem ponuau: Finalizacija postupka nabavke nuenjem ugovora najuspjenijem ponuau i zakljuivanje ugovora sa takvim ekonomskim organom je osmi i finalni korak otvorenog postupka nabavke. Priprema i zakljuivanje ugovora su regulirani lanom 39. ZJN, vidi objanjenja ispod. Ugovorni organ mora biti svjestan da konani ugovor ne moe biti zakljuen sa najupsjenijim ponuaem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuai u postupku obavjeteni o rezultatu postupka, vidi sedmi korak iznad. Ugovorni organ priprema i objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata otvorenog postupka, to prije tokom roka od 30 dana nakon zakljuivanja ugovora, u skladu sa lanom 40. ZJN. Ugovorni organ priprema izvjetaj o obavljenom postupku i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka, u skladu sa lanom 41. ZJN. Po zavretku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono to slijedi nakon izvrenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaanja, garancija itd., u sutini nije regulirano legislativom javnih nabavki, ve pripada podruju ope javne administracije i upravljanja ugovorima. Meutim, posljedica sveukupne postavke sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zakljuen na osnovu postupka nabavke utvrenog ZJN ne moe biti sutinski mijenjan. Sa stanovita slobodnog i fer natjecanja, zakljueni ugovor se izvrava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadranim u tom ugovoru. U sluaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno sutinski izmijeniti zakljueni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim ili nekim drugim uslovima, kako bi se zakljuio novi zadovoljavajui ugovor.
87
62.
Ogranieni postupak82
11. Ogranieni postupak - uvod Ogranieni ugovor je definiran kao postupak u kojem bilo koji dobavlja koji eli postati kandidat moe zahtijevati uee i u kojem samo oni kvalificirani kandidati koje pozove ugovorni organ mogu dostaviti ponude. (lan 2. (14)). Ovo se moe primjenjivati samo ukoliko su uslovi navedenu u lanu 11. (2) a naroito u sluaju velike i sloene nabavke koja zahtijeva pretkvalifikacijski postupak. Treba ga koristiti u sluaju dodjele za konsultantske usluge (lan 11. (2) druga reenica). Postoje dvije zasebne faze u ogranienom postupku. Prva faza zapoinje time to ugovorni organ objavljuje obavijetenje o ugovoru. Ikao odgovor na obavjetenje zainteresirani dobavljai podnose zahtjeve za pretkvalifikaciju. Oni dobavljai koji su odgovorili i predali zahjteve se nazivaju kandidatima. U drugoj fazi ugovorni organ poziva samo kvalificirane i odabrane kandidate da predaju tendere. Tok ogranienog postupka je opisan u lanu 29. Zakona. Postupak se pokree objavljivanjem obavjetenja o ugovoru u Slubenom glasniku BiH. Ugovorni organ je takoer duan pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu sa zahtjevima lana 13. Tenderska dokumentacija se moe pripremiti u dva dijela: prvi dio se odnosi na pretkvalifikacijsku fazu postupka, a drugi dio na tendersku fazu. Na zahtjev zainteresiranih dobavljaa, ugovorni organ im je duan dostaviti tendersku dokumentaciju i pretkvalifikacijske dokumente (ukoliko, pored tenderske dokumentacije, takva postoji). Zaunteresirani kandidati predaju zahtjeve za pretkvalifikaciju u vremenskim rokovima koje je odredio ugovorni organ (za detalje vidi taku 6.2). Pravovremeno predati zahtjevi se ocjenjuju po uslovima utvrenim u skladu sa odredbama lana 22. 26. (za detalje vidi taku 8.5). Ugovorni organ potvruje kompetentnost kandidata, te da li su pouzdani i sposobni za izvravanje dotinog ugovora: a) b) c) d) situaciju u kojoj se ponuai nalaze, njihovu podesnost za obavljanje profesionalne aktivnosti, njihov ekonomski i finansijski poloaj i njihovu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost.
Zahtjevi podneeni nakon isteka roka se neotvoreni vraaju ponuaima. Oni kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva se odabiraju i pozivaju na podnoenje tendera. ZJN ne dozvoljava ugovornom organu da ogranii broj kandidata koje e pozvati na tendering (na primjer, nije dozvoljeno navesti samo 5 kandidata koji e biti pozvani na podnoenje tendera). Stoga, svi kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva moraju biti pozvani na podnoenje ponuda, bez obzira na njihov broj. Ugovorni organ , meutim, moe odluiti da otkae itav postupak, na osnovu lana 12., ukoliko je broj kvalificiranih ponuaa manji od 3, i ne garantira istinsko natjecanje. Nakon zakljuivanja postupka ocjenjivanja, ugovorni organ je duan obavijestiti sve kandidate o odluci doneenoj po pitanju kvalifikacije. Oni dobavljai koji nisu kvalificirani trebaju saznati razloge te ne-kvalificiranosti. Obavjetavanje uspjenih kandidata se moe obaviti kada ih ugovorni organ pozove na podnoenje tendera. Odabranim kandidatima se potom daje tenderska dokumentacija (koja se odnosi na fazu tenderinga) i bivaju pozvani da pripreme i podnesu tendere u skladu sa zahtjevima utvrenim u tenderskoj dokumentaciji. Vremenski rok za podnoenje tendera se utvruje u skladu sa lanom 21. (za detalje vidi taku 6.2). Dobavljai koji podnesu tendere se nazivaju ponuai. Pravopvremeno podneeni tenderi se potom javno otvaraju i ocjenjuju na osnovu kriterija za dodjelu ugovora utvrenog u tenderskoj dokumentaciji i u skladu sa zahtjevima lana 34.
82
Zasnovano na Komentaru i Smjernice
88
Kao i u sluaju otvorenog postupka, pregovori izmeu ugovornog organa i ponuaa o fundamentalnim aspektima ugovora, a naroito o cijenama, su zabranjeni u ogranienom postupku. Meutim, ugovorni organ moe zahtjevati od ponuaa da pojasne svoje tendera, ime se nee prouzrokovati sutinske izmjene tendera. Ugovorni organ je duan dodjeliti ugovor ponuau koji je podnio najbolje ocjenjen podesni tender i obavijestiti ponuae o odluci po pitanju ocjenjivanja ponuda. Na kraju, ugovorni organ je duan ponuditi ugovor najuspjenijem ponuau u skladu sa odredbama lana 39. Za saetak ova tri koraka vidi tabelu:
89
OGRANIENI POSTUPAK
Normalni Ugovorni organ priprema Obavjetenje o ugovoru Obavjetenje se alje Slubenom glasniku BiH
Objava obavjetenja u Slubenom glasniku BiH i na internet stranici AJN
Ubrzani
Dobavljai odgovaraju na Obavjetenje i predaju zahtjeve

Komisija za nabavke porcjenjuje dobavljae Pozivanje odabranih kvalificiranih
Najmanje 28 od istovremeog slanja poziva svim predkvalif. kandidatima
ponuaa na predaju tendera
Najmanje 5 dana od istovremenog slanja poziva svim predkvalif.
Dobavljai predaju tendere
kandidatima
Ocjenjivanje tendera
Dodjela ugovora
Obavjetenje o dodjeli ugovora se alje Slubenom glasniku BiH a neuspjeni ponuai obavjetavaju pismenim putem
Napomena: Prikazana ogranienja predstavljaju minimum. Vrijeme u praksi treba biti dovoljno dugo da bi se dobavljaima pruilo dovoljno vremena da pripreme i predaju svoje ponude, naroito uzimajui u obzir sloenost ugovora. Treba odobriti vie vremena kada postoji potreba za posjetom lokacije ili provjeri dokumenata na licu mjesta. Vremenski rok se rauna od dana objave Obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH. Vremenski rok za predaju tendera se rauna od dana slanja predgvalificiranim ponuaima poziva na predaju tendera.
90
lan 29. u 10 koraka (stavovi od a) do j)) utvruje opu sprovedbu ogranienog postupka pozivajui se na relevantne lanove ZJN koji reguliraju glavna pitanja sprovoenja korak po korak. Kako lan 29. (paralelno sa lanom 28. o sprovoenju otvorenog postupka) predstavlja kratak pregled i sumira odredbe ZJN koje reguliraju sprovoenje ogranienog postupka, objanjenja lana 29. saimaju glavna relevantna pravila i pozivaju se na dalja objanjenja data iznad ili ispod, po pitanju dotinog lana. Ogranieni postupak je, kako je objanjeno pod lanom 11., stav (2), iznad, namjenjen za velike i sloene nabavke roba, usluga ili radova u sluajevima kada je dvofazni metod (koji vremenski dijeli postupak na pretkvalifikacijsku fazu i fazu tenderinga, kako je objanjeno pod lanom 10., b) iznad) efektivniji od otvorenog postupka. Ogranieni postupak se formalno traje due nego otvoreni postupak, ali dvofazni metod predstavlja pojednostavljen, a time i potencijalno efikasniji, plan rada za ugovorni organ, koji se u pretkvalifikacijskoj fazi moe koncentrirati na odabir kandidata, a u fazi tenderinga, na ocjenjivanje tendera. U otvorenom postupku, ove dvije faze su sastavni dio cjelokupnog postupka. Ogranieni postupak je obavezan za dodjele ugovora o nabavci konsultantskih usluga (ija procjenjena vrijednost tei ka ili premauje primarni vrijednosni razred). Ogranieni postupak je, objektivno posmatrano, jednako transparentan kao i otvoreni postupak i, stoga, efikasno osigurava fer i aktivno natjecanje za ugovor izmeu zainteresiranih ekonomskih organa. Ogranieni postupak se u lanu 10. ZJN pomenut kao ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom. Kako je pomenuto u napomeni za objanjenja lana 10., b), iznad, ova dva naziva su sinonimi. Ogranieni postupak uvijek ukljuuje pretkvalifikaciju. Ope sprovoenje ogranienog postupka je, meutim, u mnogim apsektima slino opem sprovoenju otvorenog postupka. Pod lanom 10., b), iznad, je dato kratko poreenje izmeu ogranienog i otvorenog postupka. Pod ovim lanom 29. su date samo ire crte sprovoenja ogranienog postupka, i to gdje je to sprovoenje slino sprovoenju otvorenog postupka, a navedena su pozivanja na odgovarajua objanjenja otvorenog postupka data pod lanom 28., iznad. Na osnovu lana 29., a), priprema tenderskih dokumenata: Prvi korak sprovoenja ogranienog postupka kao i drugih postupaka je priprema tenderskih dokumenata. Ugovorni organ je duan pripremiti komplet tenderskih dokumenata za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora. U ogranienom postupku tenderski dokumenti esto bivaju u dva dijela: pretkvalifikacijski dokumenti i tenderski dokumenti koji se odnose na ugovor. Dok pretkvalifikacijski dokumenti trebaju biti spremni najkasnije do pokretanja ogranienog postupka, dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor trebaju, najkasnije, biti spremni u vrijeme pozivanja pretkvalificiranih kandidata da podnesu tendere. U sluajevima kada su kvalifikacijski zahtjevi za ekonomske organe visoki ali nisu sloeni, navoenje minimalnih lvalifikacijskih zahtjeva za kandidate dati u obavjetenju o nabavci mogu nositi dovoljno informacija da zainteresirani ekonomski organi pripreme svoje zahtjeve za uestvovanje u postupku nabavke. U takvim sluajevima dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor stoje zasebno kao relevantni tenderski dokumenti. Glavna pitanja pripreme tenderskih dokumenata za ogranieni postupak su (kao kod otvorenog postupka) regulirani lanovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme tenderskih dokumenata za ogranieni postupak regulirani ovim lanovima, zajedno sa objanjenjima na koji dio postupka se lan odnosi:
91
lanovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije lan 13. lan 14. lan 15. lan 16. lan 17.
Regulirane stavke (ogranieni postupak) U tendersku dokumentaciju treba ukljuiti neophodne informacije. Propisi, naroito o tehnikim specifikacijama. Period vaenja tendera. Osiguranje ponude. Osiguranje izvrenja ugovora. Ugovorni organ moe dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Minimalni rok za predaju zahtjeva za uestvovanje u postupku Minimalni vremenski rok za predaju tendera.
Faza postupka na koju se odnosi lan 13. sadri odredbe koje se odnose i na pretkvalifikacijsku fazu i na fazu tenderinga83. Odnosi se samo na fazu tenderinga. Odnosi se samo na fazu tenderinga. Odnosi se samo na fazu tenderinga. Odnosi se samo na fazu tenderinga. Odnosi se samo na pretkvalifikacijsku fazu. Odnosi se samo na fazu tenderinga.
lan 21.
Pored toga, Uputstva za primjenu ZJN navode detaljnija pravila za pripremu i sadraj tenderskih dokumenata. Ono to je reeno pod lanom 28., a), o znaaju valjane pripreme tenderskih dokumenata za otvoreni postupak takoer vai i za ogranieni postupak. Priprema tenderskih dokumenata je aktivnost od najveeg znaaja za uspjeh nabavke. Pretkvalifikacijski dokumenti, kada se pripremaju, trebaju sadrati sveukupne kvalifikacijske zahtjeve za dobavljae i relevantne vremenske rokove, zajedno sa informacijama o predmetu dotinog ugovora, zahtjevanim mjerama sigurnosti tendera i izvedbe, kriterijima dodjele ugovora, itd. dostupne zainteresiranim ekonomskim organima kako bi procijenili da li ele zahtijevati uee u postupku nabavke. Dijelovi tenderskih dokumenata koji se odnose na ugovor trebaju sadrati sveukupne tehnike specifikacije, informacije o mjestu i vremenu isporuke, relevantne vremenske rokove, mjere sigurnosti, kriterije dodjele ugovora itd. (vidi objanjenja lanova 13. do 17. i 21. data iznad), sa takvom jasnoom i preciznou da na osnovu toga pozvani kandidati mogu pripremiti svoje tendere a tenderi biti ocjenjeni, uporeeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata. To znai da ugovori organ treba unaprijed prouiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspjeno sprovoenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Meutim, ugovorni organ takoer mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji moe iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objanjenja lana 13., stav (5), iznad). Nikada ne treba potcjenjivati paljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja lanica EU pokazuje pokazuje da je paljiva priprema tenderske dokumentacije koju obavlja prigodno obueno osoblje isplativa i da tedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naroito kada je u pitanju konana cijena ugovora.
Smjernice za pripremu ovakvih dokumenata su date u standardnim modelima za tenderske dokumente.
83
92
Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema i distribuira standardne modele za tenderske (pretkvalifikacijske dokumente i dokumente koji se odnose na ugovor) dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjeaju na sve ope aspekte postupka nabavke, ostavljajui prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za odreeni sluaj. Ipak, informacije o specifinijim aspektima odreene nabavke na primjer, o povjerljivosti pruaoca usluga, ili kada izvoa radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upuenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog trita. Ugovorni organi su duni zasnivati svoje tenderske dokumente na distribuiranim standardnim modelima. Na osnovu lana 29., b), objavljivanje obavjetenja o nabavci: Objavljivanje obavjetenja o nabavci je drugi korak sprovoenja ogranienog postupka. Ispravno objavljivanje obavjetenja o nabavci je fundamentalna stavka transparentnosti u javnim nabavkama. Priprema i objavljivanje obavjetenja o nabavci je regulirana lanovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavjetenja o nabavci za ogranieni postupak koji je reguliran ovim lanovima: lanovi ZJN koji se odnose Regulirane stavke na pripremu i objavljivanje (ogranieni postupak) obavjetenja o nabavci Obavjetenje o nabavci se objavljuje u skladu sa lanom 20. ZJN. lan 19., Obavjetenje o nabavci treba pruiti zainteresiranim stav (1) dobavljaima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li ele zahtijevati uee u postupku. Obavjetenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u lan 19., skladu sa informacijama izneenim u tenderskim stav (2) dokumentima. lan 19., Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci treba stav (3) primjenjivati standardnu formu. Ugovorni organ je duan poslati pripremljeno lan 20., obavjetenje o nabavci Slubenom glasniku BiH na stav (1) objavljivanje. lan 20., Treba prouiti sva uputstva za objavljivanje u stav (2) Slubenom glasniku. Moe doi i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije lan 20., objavljivanja u Slubenom glasniku i samo istih stav (3) informacija. Kada procjenjena vrijednost ugovora tei ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za lan 20., odreeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga stav (4) duan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Uputsva za primjenu ZJN. lan 20., Uvijek je mogue objavljivanje na internacionalnom stav (5) nivou kako je pomenuto u lanu 20. stav (4). Uputstvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavjetenja o nabavci. Od trenutka kada je obavjetenje o nabavci za ogranieni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno lansiran. Od tog trenutka zainteresirani ekonomski organi mogu traiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je 93
duan poslati tenderske dokumente ekonomskom organu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva84. Ili, u sluaju da su informacije sadrane u obavjetenju o nabavci predviene da zadovolje potrebe ekonomskih organa da pripreme zahtjev za uestvovanje, zainteresirani kandidati mogu zahtijevati pojanjenje tih informacija u skladu sa lanom 21., stav (8), ZJN, ili predati zahtjev za uestvovanje u postupku. Glavni cilj objavljivanja obavjetenja o nabavci u ogranienom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljaima kako bi oni mogli procjeniti da li ele traiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavjetenja o nabavci ogranienom postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljai na uee u natjecanju za dotini ugovor. Prilikom pripreme obavjetenja o nabavci, treba koristiti standardnu formu85 za obavjetenje o nabavci, pripremljenu i distribuiranu od strane Agencije za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN). Pravila za objavljivanje obavjetenja o nabavci su objanjena iznad pod lanom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavjetenja blagovremena objavljena, i ne bude naruen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloeno, onda ugovorni organ shodno tome mora produiti rok za primanje tendera tako to e izdati dopunsko obavjetenje. Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod lanom 20. iznad. Na osnovu lana 29., c), pruanje pretkvalifikacijskih dokumenata (ukoliko je potrebno): Trei korak ogranienog postupka je rezerviran za pruanje pretkvalifikacijskih dokumenata ekonomskim organima, na njihov zahtjev ukoliko su ti dokumenti pripremljeni u skladu sa odredbama lana 18. ZJN. Zahtjevi za pretkvalifikacijske dokumente moraju biti u skladu sa istim pravilima kao to je objanjeno za zahtjeve za tenderske dokumente pod lanom 28., c), iznad, po pitanju forme, roka i nadoknade. Slanje pretkvalifikacijskih dokumenata se obavlja u roku od 3 dana nakon prijema pisanog zahtjeva i evenutalne nadoknade. Ukoliko se ogranieni postupak sprovodi u ubrzanom vremenskim rokovima, maksimalan rok za slanje dokumenata je 2 dana u skladu sa lanom 18., stav (2), ZJN. U sluaju da ugovorni organ odlui slati pretkvalifikacijske dokumente elektronskim putem, dokumenti moraju biti dostupni ekonomskim organima najkasnije 3 dana (2 dana kod ubrzanog postupka) nakon objavljivanja obavjetenja o nabavci. Na osnovu lana 29., d), odabir kandidata koji e biti pozvani da predaju tendere (pretkvalifikacija): etvrti korak sprovoenja ogranienog postupka ukljuuje slijedee: Ugovorni organi nisu obavezni organizirati javno otvaranje (na kojem prisustvuju kandidati koji su ih predali) pravovremeno pristiglih zahtjeva za uee u ogranienom postupku. No, otvaranje pravovremeno pristiglih zahtjeva za uee se treba obaviti na nain koji osigurava integritet i jednak tretman predatih zahtjeva. To znai da se interni sastanak za otvaranje zahtjeva treba odrati odmah nakon isteka roka za predaju zahtjeva, uz predstavnike Komisije za nabavke, odnosno barem Predsjedavajueg, da treba pripremiti zapisnik o otvaranju koji potpisuju prisutne osobe, i da ugovorni organ mora odluiti da li e primjerak zapisnika o otvaranju biti dostavljen ekonomskim organima koji su predali zahtjeve.
U sluaju sprovoenja ubrzanog ogranienog postupka, rok se skrauje na 2 dana, vidi objanjenja lana 29., stav c), ispod.
85
84
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH Br.17/05 28. marta 2005.
94
Zakanjeli (neblagovremeni) zahtjevi za uee u ogranienom postupku se smjesta odbijaju ili neotvoreni vraaju poiljaocu. Postavlja se pitanje ta treba initi ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 zahtjeva za uee. U skladu sa lanom 12., stav (1), b), 5), ZJN, normalno je potrebno najmanje 3 kvalificirana kandidata da predaju tendere sa stanovnita da su 3 tendera minimum koji osigurava natjecanje. Ali ZJN, isto mjesto, dozvoljava ugovornom organu da nastavi sa postupkom sa manje od 3 kvalificirana kandidata, ukoliko osnovano smatra da je osigurano natjecanje. Ista pitanja razmotrena za paralelnu situaciju u otvorenom postupku vae za pretkvalifikacijsku fazu ogranienog postupka. Stoga, ugovorni organ uvijek treba otvoriti pravovremeno pristigle zahtjeve za uee, bez obzira na njihov broj. Ipak, ope pravilo je da najmanje tri kvalificirana kandidata moraju biti pozvana na predaju tendera u ogranienom postupku. Odabir kvalificiranih kandidata u ogranienom postupku se obavlja u skladu da istim pravilim ai principima koji vae ta verifikaciju kvalifikacija ponuaa u otvorenom postupku, vidi objanjenja lana 28., e), iznad. U pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavaci se navode kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi za procjenu, u skladu sa lanovima 23. do 26. ZJN. Odabir kvalificiranih kandidata, ili drugim rijeima, pretkvalifikacijski postupak, obuhvata verifikaciju kvalifikacija kandidata na osnovu dokaza iz dokumenata koje su kandidati predali. Postupak verifikacije se obavlja u skladu sa lanom 22. ZJN. Kako je opisano pod lanom 22. iznad, glavni principi postupka verifikacije su: Kvalifikacije kandidata se procjenjuju i verificiraju na osnovu objektivnih kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci; Ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim oni navedeni u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci; Verifikacija kvalificiranosti kandidata smije biti zasnovana iskljuivo na informacijama i dokazima u obliku dokumenata koji kandidati predali u skladu sa zahtjevima; Svi kanidati koji posjeduju minimalne kvalifikacije se smatraju kvalificiranim za uee u natjecanju za ugovor i moraju biti pozvani da podnesu tender; Samo kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva za kvalifikacije navedene u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci mogu biti pozvani da podnesu tender; Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od ekonomskog organa ponuaa zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od ekonomskog organa ponuaa zahtijeva da bude fiziko lice. Odabir kvalificiranih ponuaa je u sutini proao/pao test. Ili ponua posjeduje minimum potrebin kvalifikacija pa se moe smatrati kvalificiranim da uestvuje u natjecanju, ili ponua nije kvalificiran. Kada se ponua jednom ocjeni za kvalificiranog da uestvuje u postupku nabavke (tj. je prekvalificiran), kvalifikacije takvog ponuaa se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku. Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuaa, validna je opa zabrana na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa kako je objanjeno za otvoreni postupak pod lanom 28., e), iznad. Procjena kvalifikacija ponuaa mora biti zasnovana iskljuivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavjetenju o nabavci. U sluaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponua predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odraavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni,
95
ugovorni organ je duan odbiti cjelokupan tender. Nije dozvoljeno da ponua naknadno dopuni ili kompletira predate kvalifikacijske informacije. Meutim, kako je takoer objanjeno pod lanom 28., e), iznad, ugvorni organ od kandidata moe traiti da pojasni predate informacije, to znai da ugovorni organ moe od kandidata traiti da pojasni i/ili dopuni predate informacije koje se tiu kvalificiranost kandidata, onakve kakve se nalaze u dokumentima koje je kandidat predao. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati nikakve sutinske promjene u predatom materijalu. Dalji detalji o vanoj zabrani na pregovore u ogranienom /(i otvorenom) postupku su dati pod lanom 35. ispod. Na osnovu lana 29., e), obavjetavanje kandidata o pretkvalifikaciji: Peti korak sprovoenja ogranienog postupka se odnosu na obavjetavanje kandidata koji su pravovremeno predali zahtjev za uee u postupku. Ova obavjetenja se alju pismenom obliku, istovremeno svim kandidatima, i ne kasnije od 7 dana nakon donoenja odluke o pretkvalifikaciji, u skladu sa lanom 38. ZJN. Pretkvalificirani kandidati se obavjetavaju istovremeno kad i da predaju svoje tendere, vidi odmah ispod. U sluaju da se poziv na predaju tendera odloi, pretkvalificirane kandidate je potrebno obavijestiti u roku od 7 dana. Kanidati koji su tokom pretkvalifikacijskog postupka eliminirani iz daljeg uea u postupku, trebaju biti obavijeteni o razlozima zbog kojih nisu pretkvalificirani. Na osnovu lana 29., f), poziv svim pretkvalificiranim kandidatima na predaju tendera: esti korak sprovoenja ogranienog postupka je pozivanje svih pretkvalificiranih kanidata na predaju tendera. Pozivi na predaju tendera se pozivaju na tenderske dokumente (dio tenderskog dokumenta koji se odnosi na ugovor, vidi iznad pod lanom 29., a)), koji se ili trebaju privrstiti na pozive ili se uine dopstupnim elektronskim putem, u skladu sa lanom 18. ZJN. Poziv na predaju tendera se istovremeno alje svim pretkvalificiranim kanidatima i nikakvim drugim ekonomskim organima. Samo u ovom trenutku se pretkvalificarani kandidati obavjetavaju o detaljima predmeta ugovora. Sve specifikacije, zahtjevi i uslovi koji se odnose na ugovor, vremenski rok za predaju tendera, kriteriji dodjele ugovora itd. (vidi objanjenja lanova 13. do 17. i 21. data iznad), moraju biti ukljueni u tenderske dokumente sa takvom jasnoom i preciznou da pozvani ponuai mogu pripremiti svoje tendere a tenderi mogu biti ocjenjeni, uporeeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata. Kako je reeno za otvoreni postupak pod lanom 28., a), iznad, ugovorni organ treba uzeti u obzir da samo onoliko informacija treba biti dato u tenderskim dokumentima koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za dotini ugovor (vidi objanjenja lana 13., stav (5) iznad). Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, ugovorni organ od ponuaa zahtijeva da predaju svoje tendere u 2 dijela: tehniki dio tendera, koji sadri tehnike opice i specifikacije ponude, i finansijski dio tendera, koji sadri ponuenu cijenu. Oba dijela tendera se predaju u zajednikoj spoljanjoj koverti. Razlog je to to se tehniki dio tendera prouava i ocjenjuje sasvim odvojeno od ponuene cijene, vidi objanjenja lana 29., h), ispod. Standardni modeli za tenderske dokumente sadre posebne klauzule za zahtjeve za tendere konsultantskih usluga. Pozvani kandidati mogu, u skladu sa lanom 21., stav (8), od ugovornog organa traiti pojanjenje informacija datih u tenderskim dokumentima, kada kandidati smatraju da je to potrebno kako bi mogli pripremiti i predati podesan tender. Kako ugovorni organ treba reagirati na takav zahtjev objanjeno je iznad pod lanom 21., stav (8). Na osnovu lana 29., g), javno otvaranje tendera: Slijedei sedmi korak sprovoenja ogranienog postupka se odnosi na otvaranje pravovremeno pristiglih tendera i sutinski je slian etvrtom koraku sprovoenja otvorenog postupka, javno otvaranje tendera, objanjeno iznad pod lanom 28., d). Stoga su ovdje date 96
semo osnovne stavke o javnom otvaranju tendera u ograninom postupku. Dalja objanjenja se mogu nai pod lanom 28., d), iznad. Pravovremeno pristigli tenderi u ogranienom postupku se otvaraju u skladu sa odredbama lana 33. ZJN. Uvijek se mora organizirati javno otvaranje tendera, to znai da svi kandidati koji su pravovremeno dostavili tendere imaju pravo da prisustvuju otvaranju pristiglih koverti koje sadre tendere. Sastanak za otvaranje tendera se odrava u vrijeme i mjesto navedeno u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera moraju rezultirati pomjeranjem datuma za otvaranje tendera. Ukoliko predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee: Po otvaranju svake koverte, Predsjedavajui Komisije za nabavke glasno ita (i) naziv ponuaa, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) eventualne ponuene popuste. Ukoliko bilo neki popust nije objavljen na ovaj nain, nee biti razmatran pri ocjenjivanju tendera. Ovakva deavanja postupka otvaranja se biljei u zapisnik o sastanku. Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee: Kako se svaka spoljnja koverta otvori, unutranja koverta sa finansijskim dijelom tendera se odlae neotvorena. Unutranja koverta sa tehnikim dijelom tendera se otvara. Predsjedavajui Komisije za nabavke glasno ita naziv ponuaa. Ovakva deavanja postupka otvaranja se biljee u zapisnik o sastanku. U svim sluajevima, zapisnici sastanka otvaranja tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dostavljaju svim ponuaima ili u roku od 3 dana od dana sastanka za otvaranje tendera. Naknadnu analizu, ocjenjivanje i uporeivanje tendera ugovorni organ obavlja interno u skladu sa svim relevantnim odredbama ZJN i njegovog Uputsva za primjenu. Zakanjeli tenderi se smjesta odbijaju ili neotvoreni vraaju poiljaocu. I u ogranienom postupku se postavlja pitanje kako ugovorni organ treba postupati u sluaju da pravovremeno pristigne manje od 3 tendera. Odgovor na ovo pitanje je potupno isti kao to je opisano za otvoreni postupak, vidi objanjenja lana 28., d), iznad. to prije nakon otvaranja tendera, zapoinje se i interno obavlja analiza, ocjenjivanje i uporeivanje tendera (u skladu sa posebnim postupkom u sluaju konslutantskih usluga, vidi objanjenja za lan 33. ispod) od strane ugovornog organa. Ovi postupci zapoinju prouavanjem formalne usaglaenosti tendera/tehnikih dijelova tendera, kako je opisano u objanjenju lana 35. ispod. Slijedei korak sprovoenja ogranienog postupka nije verifikacija kvalifikacija ponuaa kao kod otvorenog postupka, jer su u ogranienom postupku na predaju tendera pozvani samo pretkvalificirani ponuai. Umjesto toga, slijedei korak je ocjenjivanje i uporeivanje pravovremeno pristiglih tendera. Na osnovu lana 29., h), ocjenjivanje i uporeivanje tendera: Kada predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee: Osmi korak, ocjenjivanje i uporeivanje tendera pristiglih u roku u ogranienom postupku je sutinski slino estom koraku sprovoenja otvorenog postupka, ocjenjivanje i uporeivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuai, objanjeno iznad pod lanom 28., f). Stoga, ovdje su date samo glavne stavke o ocjenjivanju i uporeivanju tendera u ogranienom postupku. Dalja objanjenja se nalaze pod lanom 28., f), iznad. Ocjenjivanje i uporeivanje tendera, koje vodi finalnom rangiranju tendera, se obavlja u skladu sa lanovima 34. do 37. ZJN. U skladu sa lanom 35., stav (1), ZJN, ugovorni organ je duan ocjeniti i uporediti tendere primjenjujui kriterije dodjele ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa lanovim 34. ZJN.
97
Samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati i uporeivati na osnovu kriterija dodjele ugovora. Tender je podesan, ako zadovoljava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ naveo u tenderskim dokumentima. Postupak po ovom osmom koraku zapoinje paljivom provjerom tendera i njihove tehnike usaglaenosti sa svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima koje je utvrdio ugovorni organ u tenderskim dokumentima, pomou opisa predmeta ugovora, tehnikih specifikacija, zahtjeva isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta sasvim u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskim dokumentima, tender se moe smatrati podesnim. Potpuna usaglaenost treba biti shvaena kao sutinska usklaenost u istom smislu kako je objanjeno za otvoreni postupak pod lanom 28., f), iznad. Ono to je reeno pod lanom 28., e) i f), iznad o opoj zabrani na pregovore izmeu ugovornih organa i ponuaa za otvoreni postupak takoer vai i za ocjenjivanje usklaenosti tendera u ogranienom postupku. Procjena sadraja tendera mora biti bazirana iskljuivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U sluaju da sadraj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je duan odbiti tender. Nije dozvoljeno da ponua naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender. U svakom sluaju, ugovorni organ moa traiti od ponuaa da pojasni informacije date u tenderu. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati znaajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o vanim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom i ogranienom postupku su dati pod lanom 35. ispod. Nepodesni tenderi se odbijaju. Obavjetenje dotinom ponuau se daje u skladu sa lanom 38. ZJN, vidi objanjenja lana 29., i), ispod. Ukoliko se desi da tender ukljuuje abnormalno nisku cijenu za ponuene stavke ili robu, ugovorni organ je duan traiti od ponuaa da opravda cijenu tendera pruanjem objanjenja, analize i/ili prorauna dotine cijene u skladu sa lanom 36. ZJN. Ukoliko ponua prui zadovoljavajue objanjenje abnormalno niske cijene, ugovorni organ je duan prihvatiti tender kao podesan i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom sluaju, tender se odbija. Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i uporeuju pomou kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji. Ugovorni organ moe primjeniti preferencijalni tretman za domae u skladu sa lanom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to doputa Uputstvo za primjenu ZJN. Ugovorni organ je duan dodijeliti ugovor ponuau koji je podnio najbolje ocijenjen podesni tender, shvaeno na isti nain kako je opisano za otvoreni postupak, vidi objanjenja lana 28., f), iznad. Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedee: Ocjenjivanje u uporeivanje pravovremeno pristiglih tendera se odvija u dva koraka: (i) ocjenjivanje i uporeivanje tehnikih dijelova tendera, i (ii) ocjenjivanje i uporeivanje finansijskih dijelova tendera. Na kraju, ova dva dijela ocjenjivanja tendera se kombiniraju u sveukupnuo ocjenjivanje i rangiranje podesnih tendera. Postupak ocjenjivanja je u oba koraka zasnovan na istim principima: smiju se primjenjivati samo kriteriji za dodjelu ugovora koji su navedeni u tenderskim dokumentima; samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati na osnovu kriterija za dodjelu ugovora; Potpuna usaglaenost treba biti shvaena kao sutinska usklaenost; pregovori su zabranjeni; od ponuaa se moe traiti da pojasne svoj tender; abnormalno niska cijena se mora opravdati; u obzir se moe uzeti preferencijalni tretman za domae; ugovorni organ ugovor dodjeljuje ponuau koji je predao najbolje ocijenjen podesni tender. Postupak ocjenjivanja je detaljno objanjen pod lanom 35. ispod.
98
Na osnovu lana 29., i), obavjetavanje ponuaa o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera: Deveti korak sprovoenja ogranienog postupka je obavjetavanje ponuaa koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa lanom 38. ZJN. to prije mogue u roku od 7 dana od donoenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuae koji su predali tendere, o odluci o dodjeli ugovora. Tada, ni prije ni nakon toga, treba obavijestiti i ponuae koji su eliminirani zbog nepodesnosti tendera. Datum kojeg se ponuai obavjetavaju o odluci o dodjeli ugovora odreuje poetak perioda zakljuivanja konanog ugovora, vidi odmah ispod, deseti korak. Dalja pravila o obavjetavanju ponuaa su opisana pod lanom 38. ispod. Na osnovu lana 29., j), nuenje ugovora najuspjenijem ponuau: Finalizacija postupka nabavke nuenjem ugovora najuspjenijem ponuau i zakljuivanje ugovora sa takvim ekonomskim organom je deseti i finalni korak ogranienog postupka nabavke i sutinski je slian odgovarajuem osmom koraku u otvorenom postupku. Priprema i zakljuivanje ugovora je regulirano lanom 39. ZJN. Ugovorni organ mora biti svjestan da konani ugovor ne moe biti zakljuen sa najupsjenijim ponuaem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuai u postupku obavjeteni o rezultatu postupka, vidi deveti korak iznad. Ugovorni organ priprema i objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata ogranienog postupka, to prije tokom roka od 30 dana nakon zakljuivanja ugovora, u skladu sa lanom 40. ZJN. Ugovorni organ priprema izvjetaj o obavljenom postupku i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka, u skladu sa lanom 41. ZJN. Po zavretku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono to slijedi nakon izvrenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaanja, garancija itd., u sutini nije regulirano legislativom javnih nabavki, ve pripada podruju ope javne administracije. Meutim, posljedica sveukupne postavke sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zakljuen na osnovu postupka nabavke utvrenog ZJN ne moe biti sutinski mijenjan. Sa stanovita slobodnog i fer natjecanja, zakljueni ugovor se izvrava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadranim u tom ugovoru. U sluaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno sutinski izmijeniti zakljueni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim ili nekim drugim uslovima, kako bi se zakljuio novi zadovoljavajui ugovor.
99
63.
Pregovaraki postupak86.
Pregovaraki postupak Uvod Pregovaraki postupak se definira kao postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili vie pozvanih dobavljaa. Ovaj postupak se moe provoditi sa ili bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o nabavci (lan 2. (7)). Smije se koristiti samo u sluajevima utvrenim lanom 11. (za detalje vidi stav (5) 3). Zahtjevi koji se odnose na voenje postupka nalaze se u lanu 30. ZJN-a, i lanu 12. Uputstva o primjeni Zakona. U okviru pregovarakog postupka ugovorni organ se moe ponaati na isti nain kao i privatna kompanija, ne samo kada dodjeljuje ugovor nego i tokom diskusija koje predhode zakljuivanju ugovora. Meutim, ovaj postupak ne moe biti izjednaen sa privatnim zakljuivanjem ugovora. Ugovorni organi su duni da usvoje aktivan pristup u odreivanju uslova ugovora, kao to su cijene, periodi izvrenja, tehnike specifikacije i garancije. Pregovaraki postupak takoer ne oslobaa ugovorni organ obaveze sprovoenja odreenih pravila dobre administracije. Tako ugovorni organ mora da: Efikasno uporeuje ponude i prednosti koje one nude, i Primjenjuje princip jednakog pristupa i potene konkurencije meu ponuaima.
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja se pokree objavljivanjem obavjetenja o ugovoru u Slubenom glasniku BiH. Ugovorni organ takoer treba da pripremi tendersku dokumentaciju u skladu sa lanom 13. Tenderska dokumentacija moe biti pripremljena u dva dijela: prvi dio koji se odnosi na pretkvalifikacijsku fazu postupka i drugi dio koji se odnosi na pregovore i davanje ponuda. Prva faza postupka (pretkvalifikacija) je ista kao i u sluaju ogranienog postupka. U odgovoru na obavjetenje o ugovoru svi zainteresirani dobavljai mogu podnijeti zahtjev za pretkvalifikaciju. Ovi dobavljai se zovu kandidati. Kandidati trebaju podnijeti zahtjev za pretkvalifikaciju prije isteka roka koji je utvren od strane ugovornog organa u skladu sa lanom 21. (za detalje vidi stav (6) 2)). Zajedno sa zahtjevima kandidati trebaju podnijeti dokumente i certifikate koje zahtijeva ugovorni organ da bi dokazali da ispunjavaju minimalne uslove. Blagovremeno podneeni zahtjevi trebaju biti ocijenjeni na osnovu uslova propisanih u skladu sa odredbama lanova 22. - 26. (za detalje vidi stav (8) 5). Ugovorni organ verificira da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni da izvre ugovor uzimajui u obzir: a) linu situaciju kandidata, b) njihovu podobnost da profesionalno sprovedu preuzeti ugovor, c) njihovo ekonomsko i financijsko stanje i d) njihovu tehniku i/ili profesionalnu sposobnost. Zahtjevi podneeni nakon isteka roka trebaju kandidatima biti vraeni neotvoreni. Ugovorni organ treba onda pozvati minimalno tri (3) kvalifikovana dobavljaa da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o tehnikim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora. Za razliku od sluaja ogranienog postupka, ZJN ne specificira minimalni vremenski period tenderske faze u pregovarakom postupku. Podzakonska akta samo zahtijevaju da taj vremenski period bude dovoljno dug da bi uesnici imali dovoljno vremena da pripreme i podnesu svoje ponude. Pregovaraki postupak se moe, ako tako odlui ugovorni organ, odvijati u sukcesivnim etapama da bi se smanjio broj ponuda o kojima se pregovara. U ovom sluaju selekcija ponuda treba biti bazirana na kriterijima za dodjelu ugovora specificiranim u tenderskoj dokumentaciji. U tenderskoj dokumentaciji takoer treba napomenuti da se primjenjuje ovaj metod. Ugovorni organ takoer treba informirati ponuae o rezultatima svake etape pregovora. Na osnovu rezultata pregovora ugovorni organ poziva uesnike pregovora da podnesu konane ponude. Blagovremeno podnesene ponude se javno otvaraju i ocjenjuju na osnovu kriterija za dodjelu ugovora odreenim u tenderskoj dokumentaciji.
86
Bazirano na Komentaru i Direktivi
100
Za saetak svih faza vidi sljedeu tabelu.
PREGOVARAKI POSTUPAK sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci
Priprema obavjetenja o ugovoru i priprema tenderske dokumentacije
Obavjetenje poslato u Slubene novine BiH

Obavjetenje objavljeno u Slubenom glasniku BiH i web stranici AJN
Minimalno 28 dana od dana objavljivanja
Dobavljai reaguju na obavjetenje i podnose zahtjeve za uee Komisija za nabavke obavlja procjenu dobavljaa
Poziv dobavljaima da dostave konane ponude
Dobavljai dostavljaju ponude Ocjena ponuda Dodjela ugovora
Slanje obavjetenja o dodjeli ugovora Slubenom glasniku BiH i pismeno obavjetavanje neuspjenih ponuaa
Napomena: prikazani vremenski rokovi predstavljaju minimalne rokove. Stvarni rokovi moraju biti dovoljno dugi da dobavljaima ostave razuman i primjeren vremenski period za pripremanje i dostavljanje svojih ponuda, pri emu posebnu panju treba pridavati sloenosti ugovora. Dui rok mora se dati ukoliko postoji potreba da se posjeti lokacija ili obave konsultacije o dokumentaciji na licu mjesta. Dui rokovi omoguavaju iru konkurenciju i kvalitetnije ponude. Vremenski rokovi poinju sa datumom objavljivanja obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH.
101
lan 30., stav (1) i stav (2) propisuju pravila voenja pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, i pravila za voenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Dalje odredbe koje se odnose na voenje pregovarakog postupka nalaze se u lanu 31. ZJN-a, kao i u Uputstvu o primjeni Zakona (u lanu 12.). Dok lan 30. (paralelno lanu 28. o voenju otvorenog postupka i lanu 29. o voenju ogranienog postupka) rekapitulira i sumira odredbe ZJN-a koje reguliraju voenje pregovarakog postupka (regulisana su i neka nova pitanja voenja pregovora), komentari pod ovim lanom 30. daju saetak glavnih relevantnih pravila i odnose se na daljnja objanjenja koja su data iznad ili ispod, u okviru lanova o kojima se govori. Kao to je objanjeno u lanu 11., stavovi (3) i (4) gore, pregovaraki postupak je namijenjen da se koristi samo u izuzetno specifinim sluajevima. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, kao to je propisano u lanu 11., stav (3), ZJN-a, moe se koristiti a) kada su u otvorenom i ogranienom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove, b) u izuzetnim, posebnim sluajevima ugovora o izvoenju radova ili pruanja usluga kada zbog prirode radova, usluga i rizika nije mogue prethodno utvrivanje ukupnih cijena, c) za ugovore za odreene radove koji imaju za cilj istraivanje, testiranje i razvoj. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci sastoji se od pretkvalifikacione faze i pregovarako-ponuake faze. Pretkvalifikaciona faza je slina pretkvalifikacionoj fazi u ogranienom postupku. Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci je, u svojoj pregovarako-ponuakoj fazi, manje transparentan nego otvoreni ili ogranieni postupak i zato se sprovodi sa velikom panjom da bi se osigurala potena i aktivna konkurencija za dodjelu ugovora izmeu ekonomskih subjekata koji uestvuju u postupku. Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, kao to je propisano u lanu 11., stav (4) ZJN-a, moe se koristiti87 (i) kada ni jedna ponuda niti zahtjev za uee nije dostavljena u otvorenom ili ogranienom postupku, (ii) u specifinim sluajevima kada je mogu samo jedan dobavlja, (iii) u izuzetno hitnim sluajevima, (iv) za odreene ugovore o nabavci roba u svrhu istraivanja, eksperimenata, izuavanja ili razvoja, (v) za odreene dodatne isporuke roba, usluga ili radova usko povezanih sa originalnim, ve zakljuenim ugovorom, (vi) za ugovore o robama nuenim i kupljenim na berzovnom tritu, (vii) u sluajevima naroito povoljnih uslova kupovine, i (viii) kada ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja. U nekim od ovih sluajeva moe uestvovati vie od jednog ekonomskog subjekta, dok neki od ovih sluajeva ukljuuju samo jedan ekonomski subjekt. Poto je pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u rijetkim izuzetnim sluajevima. Dodjeljivanjem ugovora ovim postupkom, ugovorni organi rizikuju da plate vie za nii kvalitet (jer dobavlja nije otvorenom konkurencijom prisiljen da snizi cijene i garantuje kvalitet). O lanu 30., stav (1): lan 30., stav (1), propisuje u 3 koraka (stav a) do c)) voenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci pozivajui se na relevantne lanove ZJN-a koji reguliraju glavna pitanja sprovoenja pojedinih koraka. Openito gledano, voenje pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, je slino voenju ogranienog postupka uzimajui u obzir pretkvalifikaciju kandidata koji se pozovu da uestvuju u postupku (osim to su pregovori sa dobavljaima ovdje
87
U lanu 11., stav (4) ZJN-a, sluajevi opravdane upotrebe pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci su navedeni na osnovu namjene ugovora (robe, usluge ili radovi). Da bi se dao pregled opravdanih razloga, ovi komentari iroko navode razloge prema njihovoj prirodi.
102
eksplicitno dozvoljeni). U okviru lana 10., c) gore, dato je kratko poreenje ovog pregovarakog postupka sa ogranienim (i otvorenim) postupkom. Prema tome, u lanu 30., stav (1), date su samo glavne crte naina voenja pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, gdje je taj nain slian nainu voenja ogranienog postupka, i poziva se na odgovarajue komentare ogranienog postupka koji su dati u lanu 29. gore. O lanu 30., stav (1), a) selekcija kandidata kvalifikovanih za uee u pregovarakom postupku (pretkvalifikacija): Ovaj prvi korak u voenju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci odnosi se na pretkvalifikacijski proces, u osnovi slian sa pretkvalifikacijskim procesom u ogranienom postupku koji je regulisan u lanu 29., stav a) do e) ZJN-a. To znai da se sastoji od: 1.1 Priprema tenderske dokumentacije, moe biti pripremljena u dva dijela, pretkvalifikaciona dokumentacija i dokumentacija koja se odnosi na tender i ugovor, vidi komentare lana 29., a), gore; Objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci, poticanje zainteresiranih ekonomskih subjekata da trae pretkvalifikacionu dokumentaciju (ako postoji) i podnesu zahtjev za uee u pregovarakom postupku, vidi komentare lana 29., c), gore; Davanje pretkvalifikacione dokumentacije (ako postoji) ekonomskim subjektima koji je trae, vidi komentare lana 29., c), gore; Selekcija kvalifikovanih kandidata u skladu sa kriterijima selekcije koji su specificirani u pretkvalifikacionoj dokumentaciji i/ili u obavjetenju o javnoj nabavci (pretkvalifikacija), vidi komentare lana 29., d), gore; Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji, vidi komentare lana 29., e), gore.
1.2
1.3 1.4
1.5
Gdje se pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci koristi nakon ponovljenog otvorenog ili ogranienog postupka u kojima nije bilo odgovarajuih ponuaa, na osnovu lana 11., stava (3), a), ZJN-a, tenderska dokumentacija je ve preliminarno pripremljena. Takva tenderska dokumentacija e biti prilagoena i eventualno podijeljena na pretkvalifikacioni dio i dio koji se odnosi na ugovor a u skladu sa dvije faze voenja pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci. Meutim, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor e samo pruiti osnovu za podnoenje inicijalnih ponuda, jer e pretkvalifikovani kandidati u ovom postupku biti pozvani da podnesu inicijalnu ponudu koja e sluiti kao poetna taka za pregovore izmeu ugovornog organa i kandidata o tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora. Gdje se pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci koristi u sluajevima ugovora o radovima ili uslugama koji su regulisani u lanu 11., stav (3), b) ili c) ZJN-a, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor e biti pripremljen sa onoliko specifikacija, zahtjeva i uslova koliko je mogue i potrebno da bi koristio kao poetna taka za pregovore izmeu ugovornog organa i kandidata o relevantnim aspektima ugovora. Priprema obavjetenja o javnoj nabavci za pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci e se izvriti koristei standardni obrazac88 za takvo obavjetenje o javnoj nabavci (dostupno na web stranici AJN-a), i obavjetenje e biti objavljeno u skladu sa istim pravilima koja vae za objavljivanje obavjetenja o javnoj nabavci u ogranienom postupku, vidi komentare lana 29., b), gore. Selekcija kvalifikovanih kandidata e u osnovi slijediti ista pravila i principe koji vae i u pretkvalifikaciji u ogranienom postupku. Samo e kriteriji selekcije specificirani u pretkvalifikacionim dokumentima i/ili obavjetenju o javnoj nabavci, biti primjenjivani za
88
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH, Br. 17/05, 28. od marta 2005.g.
103
proces selekcije, i svi kandidati koji ispunjavaju takve kriterije selekcije e biti pretkvalifikovani vidi komentare lana 29., d), gore. Za razliku od ogranienog postupka, pregovaraki postupak prua vie fleksibilnosti ugovornom organu u selekciji kandidata da bi uestvovali u postupku i podnijeli svoje ponude. Dok u ogranienom postupku ugovorni organ mora pozvati sve kandidate koji ispunjavaju kriterije selekcije, pregovaraki postupak dozvoljava pozivanje samo odabranih kandidata, pod uslovom da broj pozvanih kandidata nije manji od tri. Kada veliki broj kandidata ispunjava minimalne kriterije selekcije, ugovorni organ moe pozvati samo tri, pod uslovom da je izbor baziran na objektivnim i nediskriminatorskim kriterijima (npr. moe pozvati one koji ispunjavaju kriterije selekcije na najbolji nain imaju najvie iskustva, u najboljoj su financujskoj situaciji itd.). Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji e se vriti u skladu sa istim pravilima koja vae u za ogranieni postupak, vidi komentare lana 29., e), gore. Informisanje pretkvalifikovanih kandidata e se vriti u isto vrijeme kada budu pozvani da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o relevantnim aspektima ugovora, vidi drugi korak postupka. O lanu 30., stav (1), b), poziv svim kvalifikovanim kandidatima da podnesu inicijalne ponude i uestvuju u pregovorima o aspektima ugovora: Drugi korak u voenju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci je slanje poziva istovremeno svim pretkvalifikovanim kandidatima da podnesu inicijalne ponude koje e sluiti kao osnova za pregovore izmeu ugovornog organa i kandidata o tehnikim, ekonomskim, pavnim i/ili drugim odgovarajuim aspektima ugovora. Tenderska dokumentacija (dio koji se odnosi na ugovor) spojena sa pozivnicom (ili dostupna elektronski) e jasno pokazati koji su aspekti ugovora predmet pregovora. Voenje pregovora e se bazirati na fundamentalnim principima jednakog tretmana i nediskriminacije. Za sve uesnike pregovora postojae isti uslovi i biti e im dostavljene iste informacije od strane ugovornog organa. Ugovorni organ e se pobrinuti i zatititi povjerljive poslovne informacije koje se dobiju tokom pregovora. Voenje pregovora je dalje regulisano lanom 31. ZJN-a, vidi komentare lana 31. ispod, kao i Uputstvu o primjeni Zakona. O lanu 30., stav (1), c), poziv i ocjena konanih ponuda: Tokom procesa pregovora koji se vode izmeu ugovornog organa i uesnika u pregovorima, uspostave se i razjasne uslovi ugovora. Na osnovu ovih rezultata, uesnici e biti pozvani od strane ugovornog organa da podnesu konane ponude, ukljuujui konane cijene. Uesnicima e se dati razuman vremenski rok za sastavljanje svojih konanih ponuda. Blagovremeno primljene konane ponude e biti otvorene na javnom sastanku otvaranja ponuda kao i u ogranienom postupku, vidi komentare lana 29., g) (nekonsultantske usluge), gore. Ocjena i usporedba primljenih konanih ponuda e biti sprovedena u skladu sa kriterijima ocjenjivanja koji su ve propisani u tenderskoj dokumentaciji u skladu sa lanom 34. ZJN-a, veoma slino ocjenjivanju ponuda u ogranienom postupku (ne savjetnike usluge), vidi komentare lana 29., h), gore, ukljuujui dodjelu ugovora. Informisanje ponuaa o rezultatima ocjene primljenih konanih ponuda, nuenje ugovora uspjenom ponuau i zakljuivanje ugovora se odvija kao i u ogranienom postupku, vidi komentare lana 29., i) i j), gore, kao i objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora, u skladu sa lanom 40. ZJN-a, i pripremanje izvjetaja AJN, u skladu sa lanom 41. ZJN-a. O lanu 30., stav (2): lan 30., stav (2), odnosi se na ope voenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Razlozi koji opravdavaju koritenje takvog postupka su saeti u lanu 30. gore.
104
Oigledno, voenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci je razliito u sluaju kada se vie od jednog kandidata poziva da uestvuje u pregovorima u odnosu na sluajeve gdje je ukljuen samo jedan kandidat. O lanu 30., stav (2), a), pregovori sa vie od jednog kandidata: Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci e, u to je vie sluajeva mogue, biti voen sa pozivanjem vie od jednog kandidata da uestvuju u pregovorima o rokovima i uslovima ugovora, osim u sluajevima kada postoji samo jedan dobavlja i ne postoji druga alternativa. Obino je dostupno vie od jednog kandidata, kada se pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci koristi kao trei pokuaj, kada je trite ve ispitano sa otvorenim tenderom bez rezultata, kao to je propisano u lanu 11., stav (4), a), 1) i 2), u izuzetno hitnim sluajevima, kao to je propisano u lanu 11., stav (4), a), 4), i u sluajevima ugovora o proizvodima koji se izrauju iskljuivo za potrebe naunih istraivanja, kao to je spomenuto u lanu 11., stav (4), b), 1)89. Kandidati koji se pozivaju trebaju biti izabrani od strane ugovornog organa s ciljem da se osigura najbolja mogua konkurencija i bez bilo kakvih diskriminatorskih namjera. Ugovorni organ e osigurati da pozvani kandidati budu dovoljno kvalifikovani u skladu sa istim principima koji vae i za pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, i verificirati e kvalifikacije pozvanih kandidata kao odgovarajue. Ugovorni organ moe pozvati izabrane kandidate da podnesu inicijalne ponude koje e posluiti kao osnova za pregovore o uslovima ugovora, ili izabrati da iniciraju pregovore na sastanku, kako je ve pogodnije. Pregovori e se voditi na isti nain kao i u sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, vidi komentare lana 30., stav (1), b), gore, i na osnovu voenih pregovora uesnici e biti pozvani da podnesu konane ponude, ukljuujui konane cijene. Prijem i otvaranje konanih ponuda, ocjena i poreenje primljenih konanih ponuda, dodjela ugovora, informisanje ponuaa, nuenje ugovora uspjenom ponuau i zakljuivanje ugovora e biti sprovedeno u skladu sa istim principima koji vae i u sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, vidi komentare lana 30., stav (1), c), gore. U skladu sa zakonom, ak i u izuzetno hitnim sluajevima u uslovima objanjenim u lanu 11., stav (4), a), 4), ugovorni organ mora ispotovati 15 dana ekanja prije zakljuivanja ugovora, kao to je odreeno lanom 39., stav (1), ZJN-a. lan 39. (1) je bezuslovan i ne omoguava nikakve izuzetke. Meutim, kao to je spomenuto u komentaru lana 11. (4) a) (a), samo gdje postoji izuzetna potreba, opravdano je da se prekri odredba ZJN-a pozivajui se na Zakon o hitnim sluajevima, i zakljui ugovor ranije, bez ekanja punih 15 dana. Obavjetenje o dodjeli ugovora e biti objavljeno u skladu sa lanom 40. ZJN a. Izvjetaj AJN-u e biti pripremljen u skladu sa lanom 41. ZJN-a. O lanu 30., stav (2), b), pregovori koji se vode sa samo jednim kandidatom: U ispod navedenoj tabeli se nalaze okolnosti gdje pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci ukljuuje samo jedan ekonomski subjekt:
Kupovina roba nuenih na berzovnom tritu kao to je pomenuto u lanu 11., paragraf (4), b), 3) e biti u skladu sa propisima tog trita.
89
105
lanovi ZJN-a koji reguliu pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci koji ukljuuje samo jedan ekonomski subjekt Stav a), 3) Stav b), 2) lan 11., stav (4) Stav b), 4) Stav c) Postoji samo jedan dobavlja i nema alternative Dodatne isporuke roba od strane prvobitnog dobavljaa (sa kojim je ve zakljuen ugovor) Nabavka roba po povoljnim uslovima Ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja Dodatno pruanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljaa (sa kojim je ve zakljuen ugovor) Opciono pruanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljaa
Uslovi pregovora
Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Sutinski iste cijene i drugi uslovi u skladu sa prvobitnim ugovorom Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora
Stav d, 1)
Stav d), 2)
U svim navedenim sluajevima, osim u dodatnim isporukama roba, ugovorni organ oigledno nema veoma dobru poziciju u pregovorima. Ipak, ugovorni organ e imati aktivnu ulogu u odreivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima, i uiniti sve to je mogue da se doe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. U sluajevima kada ugovorni organ odlui da na pregovore pozove samo jednog kandidata iako je dostupno vie kandidata, na primjer u tako hitnim sluajevima da zbog nedostatka vremena nije mogue voenje pregovora sa vie kandidata, ugovorni organ e osigurati da je pozvani kandidat dovoljno kvalifikovan u skladu sa istim principima koji vae i u sluaju pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci, i verifikovati e kvalifikacije pozvanog kandidata kao odgovarajue. Ovdje e, takoer, ugovorni organ imati aktivnu ulogu u odreivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehnikim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima i uiniti sve da se doe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. Zakljuivanje ugovora, objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora i priprema izvjetaja AJNu odvija se kao i u sluaju ogranienog postupka, komentari lana 29., j), gore. Moe se diskutovati da li postoje zaista stvarni razlozi da se zadri period ekanja od 15 dana, koji se trai u lanu 39., stav (1), ZJN-a u sluajevima voenja pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, a gdje postoji samo jedan mogui dobavlja. Ovaj period ekanja je uspostavljen da bi se ostavio odreen vremenski period neuspjenim ponuaima konkurentima uspjenom ponuau da razmotre podnoenje albe u sluaju da vjeruju da je ugovorni organ prekrio ZJN ili njegova podzakonska akta tokom voenja postupka90. Poto ne postoje konkurenti u sluajevima u lanu 30., stav (2),
alba se nee podnositi samo zbog toga to je neuspjeni ponua razoaran porazom na tenderu. Samo onda kada postoji osnovani razlozi da se vjeruje da je prekrena legisativa koja regulie proces javnih nabavki, biti e razmotreno podnoenje albe od strane koja uestvuje u postupku.
90
106
b), ZJN-a, ini se da prestaje smisao perioda ekanja od 15 dana. Meutim, kao to je spomenuto gore, lan 30. (1) Zakona ne predvia nikakve izuzetke, pa se zbog toga period ekanja mora potovati i u sluajevima pregovora sa samo jednim dobavljaem. lan 31. uspostavlja set uslova koje treba nadgledati ugovorni organ kada vodi pregovore u pregovarakom postupku, sa ili bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. lan 31., stavovi a), b) i c), su relevantni samo za pregovore koji se vode sa vie od jednog kandidata. Ugovorni organ e voditi takve pregovore na osnovu fundamentalnog principa jednakog tretmana svih ekonomskih subjekata koji uestvuju, i osigurati potenu i aktivnu konkurenciju meu uesnicima. lan 31., stav d), koja se odnosi na zapisnike i izvjetavanje, je relevantna za sve tipove pregovarakog postupka. O lanu 31., a), pregovori koji e se voditi sa svakim kandidatom odvojeno: Da bi se zatitile povjerljive poslovne informacije, poslovne tajne ili znanje uesnika, koje s druge strane u datoj situaciji mogu biti vrijedne za ugovorni organ, pregovori e biti voeni sa svakim kandidatom odvojeno. O lanu 31., b), informacije koje se dobiju od kandidata e biti zatiene: Informacije koje se dobiju od jednog kandidata i informacije o rjeenjima koje ponudi jedan kandidat, ne smiju se otkrivati drugim kandidatima (ili treim stranama) bez prethodnog pristanka kandidata koji je pruio informaciju. O lanu 31., c), osigurati e se jednak tretman uesnika: Svi uesnici u pregovorima e biti izloeni istim zahtjevima i pruiti e im se iste informacije od strane ugovornog organa, na osnovu fundamentalnog principa jednakog tretmana svih uesnika. O lanu 31., d), praviti e se zapisnici i izvjetaji sa svakog postupka pregovora: Vanost paljivog voenja zapisnika i izvjetavanja sa postupka odranih pregovora, u skladu sa lanom 41. ZJN-a, e biti posebno naglaena, poto je pregovaraki postupak najmanje transparentan postupak javne nabavke.
107
64. Okvirni sporazumi 91

Okvirni sporazum Uvod Okvirni sporazum je sporazum ogranienog trajanja, ija je svrha utvrivanje okvira za ugovore koji e se dodjeljivati u tom periodu. Okvirni sporazum naroito treba definisati predmet ugovora, a kada je to primjereno, i predviene vrijednosti, obim i koliine, kao i cijene (lan 2. (5)). Detalji koji se tiu dodjeljivanja okvirnih sporazuma regulisani su u lanu 32. Okvirni sporazumi dozvoljeni su u sljedeim situacijama: a) b) c) d) nabavka svakodnevnih usluga ili potrone robe, nabavka roba ili usluga ije se cijene esto mijenjaju, stalne popravke ili radovi na odravanju, kada ugovorni organ treba dodijeliti vie identinih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omoguilo smanjenje trokova nabavke.
Ugovorni organ e zakljuivati okvirne sporazume samo nakon provedenog otvorenog ili ogranienog postupka. Nakon zakljuivanja okvirnog sporazuma, ugovorni organ e kao posljedicu imati pravo da tokom cijelog ugovornog perioda zakljuuje ugovore sa uspjenim ponuaem na osnovu okvirnog sporazuma, bez primjene postupaka javne nabavke. Ugovorni organ ne smije koristiti okvirne sporazume na nepropisan nain, ili na nain na koji se sprjeava, ograniava ili ugroava konkurencija (lan 32. (5)). lan 32. utvruje uslove za zakljuivanje okvirnih sporazuma. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ogranienog trajanja izmeu ugovornog organa i dobavljaa, a njegova svrha je utvrivanje okvira za ugovore koji e se dodjeljivati u tom periodu, naroito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predvienih vrijednosti, obima ili koliine, kao i cijene92. U ovoj definiciji, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su kljuni elementi koji e biti odreeni unutar okvirnog sporazuma za budue ugovore. To znai da se konkurencija odvija u vrijeme kada se zakljuuje okvirni sporazum, a ne u vrijeme primjene sporazuma kao osnove zakljuivanja ugovora o isporuci. Okvirni sporazum sam po sebi ne utvruje ugovor o isporuci bilo ega. On ak ne obeava da e od dodavljaa biti traeno da neto isporui. On samo podrazumijeva da ako ugovornom organu bude potrebno neto to je predmet okvirnog sporazuma, onda e ugovorni organ pristupiti dotinom dobavljau i s njime zakljuiti ugovor o isporuci odreene koliine onoga to je predmet okvirnog sporazuma, pod uslovima koji su utvreni u okvirnom sporazumu. Meutim, uobiajen je preutan preduslov da ugovorni organ, nakon to zakljui okvirni sporazum, nee dodjeljivati ugovore drugim dobavljaima onih roba ili usluga koji su utvreni u ukvirnom sporazumu, u toku njegovog djelovanja. Ali nije uvijek takva praktina eksluzivnost sadrana u okvirnom sporazumu. Okvirni sporazumi su iroko primjenjivi. Jedan primjer okvirnog sporazuma je sporazum koji regulie potrebe odravanja auta. Tano vrijeme i obim potreba odravanja auta ugovornog organa nisu poznati. Ali, okvirni sporazum je zakljuen na osnovu cijena i uslova uobiajenih potreba odravanja tokom, na primjer, 12. mjeseci. Kada ugovorni organ ustreba uslugu popravka, precizni uslovi su odreeni unutar okvirnog sporazuma.
91 92
Bazirano na Komentar i Smjernice Vidi lan 2., stav (5), ZJN-a.
108
Jo jedan primjer je okvirni sporazum zakljuen izmeu ugovornog organa, odreenog da sprovede zajedniku nabavku za vei broj ugovornih organa, i dobavljaa, na primjer, informatike opreme. U skladu sa uslovima dogovorenim u takvom okvirnom sporazumu, ugovorni organi koji uestvuju mogu zakljuiti ugovore o isporuci na osnovu svojih stvarnih potreba. U tom sluaju nisu dozvoljena odstupanja od okvirnih uslova93. Okvirni sporazum e se zakljuiti u skladu sa odredbama ZJN-a, lan 4., stav (3) ZJN-a. Ali na ovaj nain utvreni ugovori o isporuci mogu se zakljuiti bez sprovoenja procedura ZJNa, sve dok se ugovori o isporuci zakljuuju u skladu sa uslovima dogovorenim u okvirnom sporazumu. Okvirni sporazum e se zakljuivati za odreeni vremenski period, i biti e ogranien u pogledu maksimalne koliine ili obima ukupnih nabavki tokom tog vremenskog perioda. ZJN ne specificira da li ugovorni organ moe zakljuiti jedan ili vie okvirnih sporazuma koji se odnose na isti predmet. Pravila EU o okvirnim sporazumima razvila su se od donedavnog nepostojanja posebnih pravila, do sistema utvrenog sadanjim pravilima gdje je mogue zakljuivanje vie paralelnih okvirnih sporazuma, a ponovno otvaranje konkurencije moe se desiti prije nego to se zakljue ugovori o isporuci. ZJN ne utvruje takav sistem u BiH Za BiH e se uzeti u obzir sljedee: otvoreni ili ogranieni postupak koji ima za cilj zakljuivanje okvirnog sporazuma pokree se u skladu sa pravilima ZJN-a. Tokom ocjenjivake procedure, jedna ponuda najbolje ocjenjena ponuda e biti uspjena, to je i cilj ove procedure. To vodi glavnom pravilu, da e okvirni sporazum biti zakljuen sa ponuaem koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu i prema tome, samo jedan okvirni sporazum moe se zakljuiti na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke. Meutim, u sluajevima gdje nabavka proizvoda mora biti posebno osigurana, kao na primjer hrane ili lijekova, moe biti nuno za ugovorni organ da ima okvirne sporazume sa vie od jednog dobavljaa u sluaju da glavni dobavlja ne uspije sa isporukom. Zbog toga je prihvatljivo da ugovorni organ zakljui paralelne okvirne sporazume sa 2-3 dobavljaa, gdje je jedan od njih primarni dobavlja a ostali su sekundarni dobavljai. lan 32. za zakljuivanje okvirnih sporazuma: O lanu 32., stav (1): Okvirni sporazum e biti zakljuen u skladu sa odredbama ZJN-a, ali lan 32., stav (1) ograniava postupke koji se mogu koristiti za takvo zakljuivanje na ili otvoreni ili ogranieni postupak kao to je utvreno u lanu 10., a) i b) ZJN-a. Tako se pregovaraki postupak nikad ne moe koristiti za zakljuivanje okvirnog sporazuma. O lanu 32., stav (2): Ova odredba utvruje vaan efekat zakljuenog okvirnog sporazuma po kome ugovorni organ posljedino ima pravo da tokom ugovorenog perioda zakljuuje ugovore sa uspjenim ponuaem bez primjene postupaka ZJN-a u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma. U sluaju da ugovorni organ odreen da sprovede zajedniku nabavku za vei broj ugovornih organa zakljui okvirni sporazum, svaki od uestvujuih ugovornih organa ima pravo da primjenjuje sporazum i da zakljuuje ugovore sa dotinim dobavljaem, bez primjene postupaka ZJN-a, pod uslovom da se potuju uslovi okvirnog sporazuma. Preduslov za takav aranman je da su uestvujui ugovorni organi identifikovani i specificirani u tenderskoj dokumentaciji za postupak dodjele ugovora koji vodi do zakljuivanja okvirnog sporazuma. lan 32., stav (2) e se tumaiti analogno sluaju da su zakljueni paralelni okvirni sporazumi, vidi objanjenje upravo iznad.
93
Zajednika javna nabavka je regulisana podzakonskim aktima ZJN-a.
109
O lanu 32., stav (3): Okvirni sporazumi mogu se zakljuivati unutar odreenih grupa proizvoda, roba ili predmeta kao to je odreeno u lanu 32., stav (3), stav a) do d). lan 32., stav (3), stav d) regulie racionalizaciju aktivnosti koje se tiu javnih nabavki u svim oblastima proizvoda ili predmeta koritenjem okvirnih sporazuma. Jedna ili vie okolnosti spomenutih u stavovima a) do d) mora postojati kao preduslov za zakljuivanje okvirnog sporazuma. O lanu 32., stav (3), a): Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora svakodnevne usluge ili potrone robe, koje nisu klasifikovane kao trajna sredstva. Primjeri svakodnevnih usluga su ienje uredskih prostorija ili prozora, odravanje uredske opreme, raunovodstvene usluge, arhitektonske i graevinske usluge za odravanje graevina itd. Obino se okvirni sporazumi koriste za nabavku potrone robe kao to je hrana, lijekovi (cf. gore), rezervni dijelovi za maine ili opremu itd. O lanu 32., stav (3), b): Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora robe ili usluge ije se cijene i uslovi isporuke esto mijenjaju. Tipian primjer je snadbijevanje benzinom ili ogrijevom. Okvirni sporazum o takvom predmetu e se odnositi na nezavisno odreivanje cijena ili indeksa sa dodatkom, na primjer, procenta takve cijene za isporuku koja je onda predmet nadmetanja. O lanu 32., stav (3), c): Okvirni sporazum je takoer opravdan ako su predmet ugovora stalne popravke ili radovi na odravanju, kao na primjer bojenje uredskih prostorija, popravka puteva itd. Dogovorene cijene mogu biti jedinine cijene (po kvadratnom metru, kilometru) itd. O lanu 32., stav (3), d): Okvirni sporazum se moe razmotriti tamo gdje ugovorni organ treba dodijeliti nekoliko identinih ugovora tokom jedne godine, i okvirni sporazum bi omoguio smanjenje trokova javne nabavke poto se provodi samo jedan postupak javne nabavke. U ovom sluaju, predmet okvirnog sporazuma mogu biti robe koje se smatraju trajnim sredstvima, kao na primjer auta, informatika oprema itd. Pod identinim ugovorima se podrazumijevaju ugovori koji imaju isti predmet i ne uvijek isti obim, koliinu ili mjesto isporuke, kao na primjer policijska auta gdje se mogu razlikovati broj potrebnih auta i mjesto isporuke, ali ne i tip auta koji je regulisan takvim okvirnim sporazumom. O lanu 32., stav (4): Okvirni sporazum e se primjenjivati u skladu sa uslovima i rokovima koji su utvreni u tenderskoj dokumentaciji pripremljenoj za sprovoenje postupka javne nabavke koji predhodi zakljuivanju okvirnog sporazuma. Ovo implicira da svi ugovori o isporuci zakljueni tokom perioda djelovanja okvirnog sporazuma moraju ispotovati prvobitno utvrene uslove i rokove. Ovo je posljedica opeg ureenja sistema javnih nabavki i slino principu za izvravanje javnih ugovora opisanom u lanu 28., h) i 29, j), gore. U sluaju da se zbog veoma opravdanih razloga nae za potrebno da se sutinski izmjeni zakljueni okvirni sporazum, mora se obustaviti u skladu sa svojim uslovima i pokrenuti novi postupak javne nabavke na osnovu dopunjenih ili drugih uslova, da bi se zakljuio zadovoljavajui novi okvirni sporazum. Poto e okvirni sporazum biti ogranien ne samo u pogledu perioda djelovanja nego takoer i u pogledu maksimalne koliine ili obima javne nabavke tokom tog vremenskog perioda, moe se desiti da se zakljueni okvirni sporazum iskoristi prije nego to vremenski istekne. Meutim, okvirni sporazum se ne moe produiti u pogledu koliine ili obima. U takvim
110
sluajevima, ugovorni organ e pokrenuti novi postupak javne nabavke ako eli da nastavi sa okvirnim sporazumom O lanu 32., stav (5): Kontra argument protiv zakljuivanja okvirnih sporazuma je da takav sporazum, zakljuen na odreeni vremenski period, sprjeava konkurenciju u oblasti predmeta sporazuma u tom vremenskom periodu u odnosu na isporuke dotinom ugovornom organu ili organima. Zbog toga lan 32., stav (5) kae da se okvirni sporazumi ne smiju koristiti nepropisno ili na nain kojim e spreavati, ograniavati ili ugroavati konkurenciju. To kao prvo znai da e svi okvirni sporazumi biti vremenski ogranieni i ne mogu prei, iz konkurencijskog aspekta, razuman vremenski period. Obino e se smatrati prihvatljivim okvirni sporazumi na period od 1-2 godine. Okvirni sporazum koji pokriva asortiman proizvoda ili usluga neuobiajenih u odnosu na trite, moe ograniiti konkurenciju. Meutim, trita su u stalnom razvoju i ono to je neuobiajeno danas, moe biti normalno u bliskoj budunosti. Na polju bolnike opreme, na primjer, nalaze se preduzea koja pruaju irok spektar proizvoda i usluga. Okvirni sporazum sa takvim jednim dobavljaem moe ugovornom organu smanjiti administrativne trokove i zbog toga biti opravdan.
111
65. Konkurs za izradu idejnog rjeenja

Pregled Konkursi za izradu idejnog rjeenja se esto koriste tamo gdje ugovorni organ eli da istrai ideje za projekte koji ukljuuju snaan estetski ili kreativni element na primjer idejna rjeenja za prestine javne graevine kao to su vijenice ili pozorita. Ugovorni organi nisu obavezni koristiti konkurs za izradu idejnog rjeenja i mogu slobodno koristiti neki drugi od postupaka javne nabavke ako to smatraju prikladnim. Konkurs za izradu idejnog rjeenja je postupak u kojem ugovorni organ prvo otvara konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rjeenja i onda ima opciju da dodijeli ugovor o nabavci usluga pobjedniku ili jednom od pobjednika ranijeg nadmetanja. Dodijeljivanje ugovora o nabavci usluga nije obavezno i mogue je da se otvori konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rjeenja bez namjere da se dodijeli ugovor o nabavci usluga. To znai da konkurs za izradu idejnog rjeenja moe biti samo konkurs za izradu idejnog rjeenja koji ne vodi dodjeli ugovora, ili konkurs za izradu idejnog rjeenja koji vodi dodjeli ugovora
U oba sluaja, detaljna pravila za voenje konkursa za izradu idejnog rjeenja odreuje ugovorni organ. Meutim, ugovorni organ se mora (gdje je to primjenjivo) povinovati odredbama ZJN-a u javnom oglaavanju konkursa, izdavanju dokumentacije za konkurs i odreivanju pobjednika ili pobjednik Tamo gdje vodi konkurs za izradu idejnog rjeenja koji vodi dodjeli ugovora, ugovorni organ moe dodijeliti ugovor koritenjem pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja. Obavjetenje o dodjeli ugovora se mora objaviti u Slubenom glasniku u skladu sa odredbama lana 40., kada je ve ugovor dodijeljen i pripremljen izvjetaj u skladu sa lanom 41. Konkurs za izradu idejnog rjeenja je u mnogim aspektima slian otvorenom i ogranienom postupku: Svi postupci poinju sa objavljivanjem obavjetenja u Slubenom glasniku i na web stranici javnih nabavki Svi zainteresovani dobavljai mogu uestvovati ili zahtijevati da uestvuju Isti su uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumentacija koja bi se traila od dobavljaa da bi dokazali svoju kvalifikaciju (primjenjuju se lanovi 22. - 27.)
Gdje se dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja onda je postupak koji se koristi pregovaraki postupak bez predhodnog objavljivanja obavjetenja. Proceduralne razlike su: Ugovorni organ moe odluiti da li poduzeti pretkvalifikacioni proces prije pozivanja kandidata da podnesu planove ili idejna rjeenja. Tako se proces moe nastaviti sa svim zainteresovanim kandidatima ili samo sa pretkvalifikovanim kandidatima koji uestvuju, a koji e se proces usvojiti odluuje ugovorni organ. Nema odreenih vremenskih ogranienja koja se odnose na sprovoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja.
U otvorenom postupku za ugovore koji prelaze meunarodne vrijednosne razrede, mora se ostaviti najmanje 40 dana od objavljivanja reklame do primanja ponuda. U ogranienom postupku za ugovore koji prelaze meunarodne vrijednosne razrede mora se ostaviti najmanje 30 dana izmeu javnog oglaavanja i primanja izjava interesa, plus 40 dana od slanja poziva za tender do primanja ponuda ukupno 70 dana.
112
Dobra praksa javnih nabavki treba pruiti dovoljno vremena dobavljaima da razmotre i pripreme potrebnu dokumentaciju za nadmetanje za izradu idejnog rjeenja. Vremenska procjena treba uzeti u obzir prirodu i kompleksnost projekta kao i potrebne informacije. Ugovorni organ ne treba traiti pune ponude u fazi konkursa za izradu idejnog rjeenja. Na primjer cijena esto nije faktor u ovoj fazi. Kriteriji ocjene koji se koriste u konkursu za izradu idejnog rjeenja mogu imati razliit naglasak a neki standardni kriteriji mogu ne biti relevantni: na primjer cijena esto nije kriterij ali veliki naglasak moe biti stavljen na estetski dio. Komisija vri ocjenu planova i idejnih rjeenja. Treba napomenuti da postoje posebni zahtjevi u pogledu sastava, kvalifikacija i ponaanja Komisije (vidi komentar lana 44.) Konkurs za izradu idejnog rjeenja ne vodi automatski dodjeli ugovora Moe postojati vie od jednog pobjednika na konkursu za izradu idejnog rjeenja
Izraunavanje financijske vrijednosti Nema posebnih odredbi u ZJN koje odreuju ta treba uzeti u obzir pri izraunavanju vrijednosti konkursa za izradu idejnog rjeenja. Zakon EU kae da vrijednost treba izraunavati kako slijedi: Gdje konkurs za izradu idejnog rjeenja vodi dodjeli ugovora o javnoj nabavci usluga onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga, ukljuujui sve mogue nagrade i/ili isplate uesnicima. Gdje konkurs za izradu idejnog rjeenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata uesnicima onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata. Gdje konkurs za izradu idejnog rjeenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata uesnicima a ugovorni organ nije iskljuio pravo da kao rezultat dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga, tada je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata, plus procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga.
Pravila koja se odnose na vrijednosne nivoe za ugovore o javnoj nabavci usluga, primjenjuju se i za konkurse za izradu idejnog rjeenja. Saetak relevantnih odredbi ZJN lan 2. definie konkurs za izradu idejnog rjeenja. lan 10. (4) c) utvruje konkurs za izradu idejnog rjeenja kao jedan od pet razliitih osnovnih postupaka za dodjelu ugovora. lan 11. (4) c) potvruje kako se ugovor moe dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 43. propisuje pravila koja reguliu voenje postupka konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 44. propisuje pravila koja reguliu fomiranje i rad Konkursne komisije koja ocjenjuje konkurs za izradu idejnog rjeenja.
113
Definicija Konkursa za izradu idejnog rjeenja lan 2. definie konkurs za izradu idejnog rjeenja kao postupak koji ugovornom organu omoguava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog ureenja, urbanizma, arhitekture i graevinarstva ili obrade podataka, plan ili rjeenje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada. lan 2. prua primjere situacija u kojima moe biti prikladan konkurs za izradu idejnog rjeenja. Lista primjera nije konana i ovaj konkurs se moe koristiti i u drugim oblastima koje bi mogle imati koristi od postupka koji dozvoljava kreativnost, i na primjer, fokusiranje na estetske kvalitete ili stil ponude lan 2. se takoer odnosi na injenicu da se nadmetanje moe odvijati sa ili bez dodjele nagrada. Nagrada je esto novana ali mogue je imati i druge oblike nagrade koje mogu ili ne mogu imati financijski ekvivalent. Ovo na primjer moe ukljuivati direktnu naknadu trokova, dodjela prilike da se javno izloe predloeni planovi/idejna rjeenja ili publikacije ponuda. U posljednja dva sluaja neophodno je osigurati pristanak kandidata da se javno izloe ili objave njihove ponude. Postupak konkursa za izradu idejnog rjeenja: Nije specificiran nikakav postupak za voenje konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 33. (3) kae Ugovorni organ e utvrditi pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rjeenja. Meutim, u odluivanju kako voditi konkurs za izradu idejnog rjeenja, ugovorni organ mora uzeti u obzir svoju opu obavezu da ispotuje ope-primjenjive odredbe ZJN-a i principe racionalne potronje, jednakog tretmana, transparentnosti i nediskriminacije. Mora se takoer povinovati specifinim odredbama ZJN-a, posebno da: Oglaava konkurs vidi komentar lana 43. (1) Izdaje tendersku dokumentaciju u skladu sa lanom 13. Prima i otvara podnesene ponude u skladu sa lanom 33. Koristi Konkursnu komisiju da ocjeni podnesene ponude na konkurs za izradu idejnog rjeenja u skladu sa navedenim kriterijima za ocjenu koristei osnovne principe javne nabavke (vidi komentar lana 44. (3)) Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja, da slijedi primjenjiva pravila koja se odnose na voenje pregovarakog postupka bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci (lanovi 30., 31.) Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja, da objavi obavjetenje o dodjeli ugovora (lan 40.)
Koritenje pregovarakog postupka bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci za dodjelu ugovora regulisano lanovima 11. (3), 11. (4) c), 11. (5) i 43. (2) a) lan 43. (2) kae da e ugovorni organ koji eli da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja koristiti pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci94. lan 11. (4) c) potvruje da tamo gdje postoji vie od jednog pobjednika na konkursu, svi pobjednici e biti pozvani da uestvuju u pregovorima.
94
Imati u vidu da se pozivanje na lan 43. (2) a) treba odnositi na lan 11. (4) c)
114
lan 43. Sprovoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja lan 43. (1) - Oglaavanje konkursa za izradu idejnog rjeenja lan 43. (1) zahtijeva da se konkurs za izradu idejnog rjeenja oglaava u skladu sa lanovima 19. i 20. To znai da mora postojati obavjetenje pripremljeno u standardnom obrascu, objavljeno u Slubenom glasniku BiH a takoer i na web stranici javnih nabavki. Ugovorni organ takoer moe javno oglaavati i u drugim medijima kao to je poslovna tampa ili novine. Ugovorni organ nije obavezan na osnovu ZJN-a da u objavljenim obavjetenjima ukljui namjenjeni ishod procesa, na primjer da namjerava da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja. Meutim, dobra praksa javnih nabavki nalae da se objavi i namjenjeni ishod procesa i to pomae da se ispotuje princip transparentnosti. Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja, objavljivanje obavjetenja za konkurs za izradu idejnog rjeenja je dovoljan u smislu publiciteta, i nije obavezno dalje oglaavanje. lan 43. (2) lan 43. (2) Najbolji prijedlog idejnog rjeenja lan 43. (2) kae da se konkurs za izradu idejnog rjeenja provodi da bi se odredio uesnik ili uesnici koji su podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog. Konkurs za izradu idejnog rjeenja se razlikuje od drugih postupaka jer se ocjena prijedloga odnosno odluivanje koji je najbolji ne mora obavezno bazirati na najnioj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi. lan 43. ovo potvruje, a komentar lana 44. (3) dalje objanjava ovo pitanje. lan 43. (2) a): Dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga koritenjem pregovarakog postupka bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. lan 43. (2) potvruje da je, kada se dodjeljuje ugovor nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja, ispravan postupak pregovaraki postupak bez predhodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci. Ovaj lan takoer potvruje da gdje postoji vie od jednog pobjednika konkursa za izradu idejnog rjeenja, svi pobjednici se moraju pozvati da uestvuju u pregovorima. Pregovori trebaju biti voeni u skladu sa lanovima 30. i 31. (kao to je ve prikladno) i osnovnim principima javne nabavke. Vano je napomenuti da se samo ugovori o javnoj nabavci usluga mogu dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja. lan 43. (2) b): Nagrade ili druga priznanja za uee lan 43. (2) b) potvruje da ugovorni organ moe, umjesto dodjeljivanja ugovora, odluiti da dodijeli nagrade ili druga priznanja za uee na konkursu za izradu idejnog rjeenja. Vidi komentar lana 2. za dalja objanjenja ta mogu biti druga priznanja za uee. Dobra praksa javnih nabavki nalae da ugovorni organ unaprijed odlui ta e biti ishod konkursa za izradu idejnog rjeenja; nagrade/isplate i/ili dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga. U svakom sluaju, dobra praksa javnih nabavki nalae da se iznese namjera ugovornog organa u oglaenom obavjetenju ili obavjetenjima (vidi komentar lana 43. (1)). Ne postoje specifini zahtjevi koji obavezuju ugovorni organ da objavi rezultate nadmetanja za izradu idejnog rjeenja kada nema dodjeljivanja ugovora. Meutim, dobra praksa javnih nabavki i opi principi otvorenosti i transparentnosti ukazuju da ta informacija treba biti objavljena. 115
lan 43. (3): Pravila za Konkurs za izradu idejnog rjeenja lan 43. (3) zahtijeva da ugovorni organ utvrdi pravila za konkurs za izradu idejnog rjeenja i osigura da se ova pravila prikau u tenderskoj dokumentaciji koja e biti izdata svim kandidatima, ili svim kvalifikovanim kandidatima, ako se koristi proces pretkvalifikacije kao to je propisano u lanu 43. (6). Vidi komentar gore ispod naslova Postupak koji e se koristiti u konkursu za izradu idejnog rjeenja za vie komentara o postupku koji se koristi. Tenderska dokumentacija se mora pripremiti u skladu sa lanom 13. lan 13. propisuje koje neophodne informacije moraju biti ukljuene u tendersku dokumentaciju. lan 13. (3) navodi informacije koje moraju biti ukljuene. U sluaju konkursa za izradu idejnog rjeenja neke informacije koje moraju biti ukljuene mogu biti irelevantne, na primjer 13. (3) f) podnoenje ponuda po lotovoma, 13. (3) j) zahtjev da se navede da li e kriterij biti ekonomski najpovoljnija ponuda ili najnia cijena, 13. (3) k) uslovi ugovora i 13. (3) r) informacija o kalkulaciji cijene. Gdje informacija specificirana u 13. (3) nije relevantna, tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rjeenja e to navesti za svaku stavku koja navodi irelevantnu informaciju. Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rjeenja (ili zadrava mogunost da to uradi), tada mora razmotriti pripremanje dvaju setova kriterija koje e ukljuiti u tendersku dokumentaciju. Prvi set kriterija e se odnositi na fazu konkursa za izradu idejnog rjeenja (vidi komentar lana 44. (39)) a drugi set e se odnositi na postupak dodjele ugovora. lan 43. (5): Teritorijalna i druga diskriminatorska ogranienja Ugovornim organima nije dozvoljeno da, u okviru procesa selekcije ili ocjenjivanja, diskriminiu kandidate na osnovu njihovog porijekla, lokacije ili drugih elemenata diskriminacije. Zatvoreno ili nacionalno nadmetanje nije dozvoljeno. Kada iza konkursa za izradu idejnog rjeenja slijedi dodjeljivanje ugovora, onda se mora primjeniti Koritenje preferencijalnog tretmana za domae koji je regulisan lanom 20., Odluke broj 03/05. lan 43. (6): Mogunost koritenja pretkvalifikacionog procesa Ugovorni organi se mogu odluiti da poduzmu pretkvalifikacioni proces, kao to je proces koji se koristi u ogranienom postupku. lan 43. (6) propisuje da kriteriji ne smiju biti diskriminatorski i moraju osigurati istinsko nadmetanje. Kriteriji moraju, kao i u drugim postupcima, biti specificirani u tenderskoj dokumentaciji koja je dostupna kandidatima u pretkvalifikacionoj fazi. Ista pravila koja se primjenjuju u pretkvalifikacionom procesu ogranienog postupka, primjenjivati e se i u pretkvalifikaciji konkursa za izradu idejnog rjeenja. Ugovorni organi mogu samo koristiti kriterije selekcije i informacije specificirane u lanovima 23. do 25., iako ne moraju koristiti sve kriterije selekcije i informacije specificirane u ovim lanovima.
116
lan 44: Konkursna komisija Uvod lan 44. propisuje pripremu za utvrivanje Konkursne komisije koja e ocijeniti prijedloge pristigle na konkurs za izradu idejnog rjeenja. Ovaj lan se takoer bavi sastavom i kvalifikacijama lanova Konkursne komisije kao i nainom na koji komisija donosi odluke i provodi ocjenjivaki proces lan 44. (1): Rad, osnivanje, ovlatenja i sastav Konkursne komisije, strune kvalifikacije lanova komisije lan 44. (1) propisuje da e Konkursna komisija ocijeniti projekte koji su blagovremeno podneseni. Ne postoje vremenska ogranienja koja se primjenjuju u konkursima za izradu idejnog rjeenja ali ugovorni organi su duni da odrede rokove za odaziv na konkurs (vidi komentar lana 43. (3)). Izbor anova Konkursne komisije: Ugovorni organ ima slobodu da bira, poziva i vri izbor lanova Konkursne komisije iji izbor ima nekoliko ogranienja. lanovi Konkursne komisije moraju biti: Fizika lica (znai ne mogu biti kompanije ili druge organizacije); i Nezavisna od uesnika u konkursu (i moraju potpisati Izjavu o nepristrasnosti koja to potvruje)
Dobra praksa javnih nabavki nalae da ugovorni organ treba razmotriti sastavljanje kriterija za lanstvo. Kriteriji trebaju biti povezani sa zahtjevima u lanu 44. (1), da lanovi Konkursne komisije imaju besprijekornu reputaciju i u sluaju potrebe da imaju odgovarajue iskustvo ili strune kvalifikacije, tako da je njihovo uee u radu Konkursne komisije relevantno i korisno. Ugovorni organi takoer trebaju obratiti panju na zahtjev u lanu 44. (1) i razmotriti da li su uesnici duni da imaju posebne strune kvalifikacije. Dobar primjer ovoga je konkurs za izradu idejnog rjeenja prestine graevine tako da bi uesnici trebali imati arhitektonske kvalifikacije. Ako su uesnici konkursa duni da imaju odreene strune kvalifikacije onda i pojedini lanovi Konkursne komisije takoer moraju imati te strune kvalifikacije. Ugovorni organi trebaju imati postupak za demonstraciju kako su ocijenjeni kriteriji za lanstvo u Konkursnoj komisiji. Ugovorni organi takoer trebaju uzeti u obzir broj lanova Konkursne komisije, a tamo gdje su potrebne odreene strune kvalifikacije, koliki broj lanova sa tim strunim kvalifikacijama je potreban. Sa praktinog aspekta gledita, treba imati na umu da veoma velike Konkursne komisije mogu dovesti do tekoa u donoenju odluka. lanovi Konkursne komisije trebaju imati besprijekornu reputaciju i, kao uslov za lanstvo trebaju potpisati: Izjavu o nepristrasnosti; i Izjavu o povjerljivosti
Ovlaivanje Konkursne komisije: Ugovorni organ duan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i odreivanje jednog ili vie pobjednika. Ne postoje odredbe u ZJN-u o tome kako e ugovorni organ ovlastiti Konkursnu komisiju. Dobra praksa nalae da ugovorni organi trebaju sastaviti formalni dokument o imenovanju i ovlaivanju, navodei lanove Konkursne komisije i potvrujui da e Konkursna komisija izvriti ocjenu projekata i odrediti pobjednika ili pobjednike. Ovaj dokument treba uruiti lanovima Konkursne komisije prije nego ponu sa ocjenjivanjem projekata, a ugovorni organ treba zadrati kopiju istog.
117
lan 44. (2): Donoenje odluka i anonimnost Proces donoenja odluka treba biti anoniman, izvan uticaja drugih strana, ukljuujui ugovorni organ i uesnike na konkursu. Konkursna komisija moe razmatrati samo projekte koji su anonimno podneeni tako da ugovorni organi trebaju razmotriti postupak kojim bi se osigurala anonimnost, kao to je podnoenje projekata u neoznaenim kovertama. Obaveza da se zadri anonimnost nastavlja se kroz cjelokupan proces ocjenjivanja. Zahtjev za anonimnou u praksi znai da je ocjenjivanje aktivnost baziran na papiru bez prilika za intervjue i prezentacije. Ugovorni organ e morati razmotriti procedure koje e dozvoliti da bi se anonimno bavilo pitanjima vezanim za ponude na konkursu. Konkursna komisija moe saznati ime uspjenog uesnika, odnosno uspjenih uesnika iskljuivo nakon to donese odluku u vezi sa jednim ili vie najboljih idejnih rjeenja ili projekata. lan 44. (3): Ocjenjivanje Konkursna komisija je duna da ocijeni podnesene projekte ili idejna rjeenja i odredi pobjednika ili pobjednike koji su podnijeli najbolje projekte ili idejna rjeenja. Da bi ocijenila koji je/su najbolji projekti ili idejna rjeenja, Konkursna komisija mora primjeniti kriterije ocjenjivanja za fazu konkursa za izradu idejnog rjeenja koji su prikazani u tenderskoj dokumentaciji. U konkursu za izradu idejnog rjeenja, kriteriji koji se koriste i njihova relativna vanost mogu biti u mnogome razliiti od onih koji se primjenjuju u uobiajenim postupcima javne nabavke. Na primjer, u konkursu za idejno rjeenje prestine graevine, kriteriji e se esto odnositi uglavnom na estetske vrijednosti idejnog rjeenja, iako drugi faktori kao to su funkcionalnost, praktinost, potencijalna cijena i inovacije takoer mogu biti relevantni.
118
66.
Uvod
Ispod domaih vrijednosnih razreda95
Poglavlje III se primjenjuje na ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda. Ugovorni organi koji vode postupke ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda iz Poglavlja III, moraju takoer ispotovati ope principe koji se odnose na proces javne nabavke iz Poglavlja I, kao to su racionalna potronja, transparentnost, jednak tretman i nediskriminacija. Poglavlje IV Primjena zakona, primjenjuje se u potpunosti. Poglavlje II se ne primjenjuje na dodjeljivanje ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda. Meutim, ugovorni organ moe koristiti Poglavje II kao vodi za postupke koje eventualno izabere da koristi za dodjeljivanje ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda. Ugovorni organi trebaju obratiti panju da Odjeljak VI, lan 16. Uputstva o primjeni Zakona koji se odnosi na sigurnost provoenja ugovora odnosi se samo na postupke koji se nalaze u Poglavlju II. Gdje ugovorni organ koristi jedan od tenderskih postupaka (otvoreni, ogranieni ili pregovaraki) za ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda, u tom sluaju mora ispotovati sva pravila koja se odnose na izabrani postupak. Gdje ugovorni organ eli da dodijeli ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda specificiranih u lanu 6., moe odluiti: da slijedi uobiajene tenderske postupke koristei otvoreni, ogranieni ili pregovaraki postupak (kao to je definisano u Poglavlju II); ili da slijedi postupke propisane u Poglavlju III (zahtjevom za dostavljanje ponuda propisanim u lanu 46. ili, u sluaju ugovora ija je vrijednost 3,000 KM ili manje koritenjem direktnih sporazuma). Prema lanu 7. (2), za provoenje postupaka javne nabavke, u skladu sa Poglavljem III, ugovorni organ moe imenovati Komisiju za nabavke. Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda Procijenjena vrijednost i izbor postupka za dodjelu ugovora lan 45. (1) odnosi se na ugovore iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je nii od domaeg vrijednosnog razreda. Domai vrijednosni razredi su propisani u lanu 6. ugovorni organi trebaju procijeniti vrijednost ugovora na poetku postupka javne nabavke. Vidi komentar lana 6. o izraunavanju vrijednosnih razreda. lan 45. (1) se odnosi na dva tipa postupaka koji se mogu koristiti za ugovore ispod vrijednosnih razreda (ali imajte u vidu da se pored toga i direktni sporazumi mogu koristiti za ugovore ija je vrijednost ispod 3,000 KM (vidi lanove 45. (2) i 47.)): lan 45 (1) a) razjanjava da ugovorni organi mogu izabrati da koriste uobiajene otvorene, ograniene ili pregovarake postupke i ispotovati pravila koja reguliu provoenje ovih postupaka. Ugovorni organ moe izabrati da koristi jedan od ovih postupaka za ugovore ispod domaih vrijednosnih razreda gdje, na primjer: zahtjevi ugovornog organa su sloeni; vjeruje da je preporuljiva ira konkurencija jer postoji veliki broj potencijalnih ponuaa; zahtjevi ugovornog organa su neuobiajeni pa eli da testira trite.
95
Na osnovu Komentar.
119
lan 45. (1) b) propisuje alternativni postupak: konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda u skladu sa zahtjevima propisanim u lanu 46. Koritenje direktnih sporazuma i ogranienja koritenja direktnih sporazuma lan 45. (2) dozvoljava ugovornim organima da dodjeljuju ugovore putem direktnih sporazuma gdje je vrijednost ugovora 3,000 KM ili manja. Prema tome, za ugovore ija je vrijednost 3,000 KM ili manja, ugovorni organi imaju izbor da koriste tri pristupa: uobiajeni otvoreni, ogranieni ili pregovaraki postupak; konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda; ili direktni sporazum.
Vano je napomenuti da lan 45. (2) propisuje da gdje se koriste direktni sporazumi ukupna vrijednost direktnog sporazuma koji se dodijeli u svakoj fiskalnoj godini ne smije prei 10% ukupnog godinjeg budeta za javne nabavke s kojim raspolae ugovorni organ. Ako ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih direktnim sporazumima u jednoj fiskalnoj godini pree 10% budeta za javne nabavke, onda postupak direktnog sporazuma nee biti dostupan tokom ostatka te fiskalne godine. Ugovorni organ mora koristiti uobiajeni otvoreni, ogranieni ili pregovaraki postupak, ili konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda tokom ostatka te fiskalne godine. Zbog toga je krucijano osigurati da ugovorni organ izvri odgovarajue planiranje tako da je u mogunosti da napravi tanu procjenu svojih godinjih trokova za javne nabavke, i vodi paljivo zapisnik o vrijednosti direktnih sporazuma u koje ulazi. Ove informacije se povremeno moraju razmotriti jer se ukupni godinji budet za javne nabavke moe promijeniti. Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda lan 46. (1) zahtijeva da ugovorni organ izda zahtjev za dostavljanje ponuda odreenom broju dobavljaa, iji broj nije manji od tri. Zahtjev za dostavljanje ponuda zahtijeva nadmetanje ali ne postoji obaveza da se to nadmetanje javno oglaava. Ne postoje odredbe koje reguliu kako ugovorni organ odabire dobavljae kojima e poslati zahtjev za dostavljanje ponuda. Ovo e zavisiti od vlastitih pravila ugovornog organa, iako se moe razmotriti koritenje metoda kao to su istraivanje trita, pravljenje liste postojeih dobavljaa, pravljenje listi strunih/poslovnih organizacija ili obraanje drugim ugovornim organima za preporuke. Dobra praksa javnih nabavki generalno zahtijeva da ugovorni organ prvo treba biti zadovoljan sa dobavljaima koji imaju odgovarajue kvalifikacije da ispune zahtjeve ugovora. Principi transparentnosti i objektivnosti znae da ugovorni organ treba biti u stanju da otvoreno pokae kako je donio opravdanu odluku koristei objektivne osnove pri odluivanju o izboru dobavljaa. Na primjer, ne bi bilo prihvatljivo odabirati dobavljae samo na osnovu injenice da je ugovorni organ ve radio sa njima. Zahtjev za nadmetanjem znai da ugovorni organ treba odabrati najbolje mogue dobavljae. Princip nediskriminacije znai da, na primjer, ugovorni organ treba pokuati da izbjegava odabiranje samo lokalnih dobavljaa, ili odabiranje na osnovu etnike pripadnosti. Potrebno je minimalno 3 dobavljaa ali ugovorni organ moe procijeniti da bi bilo prikladno pozvati vie od 3 dobavljaa da dostave ponude. Ovo moe biti sluaj tamo gdje, na primjer, ugovorni organ eli biti siguran da e primiti bar tri ponude, gdje postoji veliko trite potencijalnih dobavljaa ili veoma aktivno trite. Praktino reeno, obino ima smisla pozvati vie od 3 dobavljaa da daju ponude da bi se osigurala dovoljna konkurencija. U sluaju postupka nadmetanja bez javnog oglaavanja, ugovorni organ je duan da obustavi postupak 120
ako se primi manje od 3 ponude, tako da ima smisla pozvati vie od tri dobavljaa da dostave ponude da bi se osiguralo dostavljanje bar 3 potrebne ponude. Mogunost da se objavi obavjetenje Na osnovu lana 46. (2), ugovorni organ ima mogunost da objavi obavjetenje u Slubenom glasniku. Ovo je opcija, a ne obaveza. Ugovornom organu nije zabranjeno da objavi obavjetenje i negdje drugo, ili kao alternativu objavljivanja u Slubenom glasniku. Ugovorni organ moe odabrati da ne objavi obavjetenje ni u Slubenim novinam niti igdje drugo. lan 46. (2) zahtijeva da kada je obavjetenje objavljeno u Slubenom glasniku, ono treba zadovoljavati odgovarajui obrazac. To znai da ugovorni organ moe: koristiti standardni obrazac obavjetenja o ugovoru: standardni obrazac podrazumijeva masnu tabelu koja pokazuje da je to obavjetenje zahtjeva za dostavljanje ponuda. Standardni obrazac obavjetenja e trebati dodatak ako se koristi za zahtjev za nadmetanjem poto svi dijelovi nee biti relevantni; ili napraviti svoje vlastito obavjetenje
Zahtjev za transparentnou znai da e oba tipa obavjetenja morati ukljuiti potrebne informacije propisane u lanu 46. (3). Treba napomenuti da, iako objavljivanje obavjetenja u Slubenom glasniku nije obavezno, ono moe pomoi ugovornom organu. To je zbog toga to ako je obavjetenje objavljeno u Slubenom glasniku a ugovorni organ primi manje od tri konkurentne ponude, ipak e moi dodijeliti ugovor. S druge strane, ako obavjetenje nije objavljeno u Slubenom glasniku a primljene su manje od tri konkurentne ponude, ugovorni organ je duan da obustavi postupak i pokrene novi (vidi lan 46. (6)). Zahtjev za dostavljanje ponuda Zahtjev za dostavljanje ponuda mora sadravati sljedee informacije: vremenski rok za primanje ponuda mjesto za dostavljanje ponuda adekvatne i dovoljne informacije za dobavljae da pripreme ponude na istinski konkurentskoj osnovi. Dobra praksa javnih nabavki znai da zahtjevi moraju biti dovoljno jasno specificirani, tako da dobavljai mogu pripremiti konane ponude sa punom cijenom. Nejasni zahtjevi mogu rezultirati u pogreno procijenjenim ponudama koje nee biti odrive ili mogue da se isporue. Zbog toga ugovorni organi trebaju ukljuiti adekvatno detaljnu specifikaciju zahtijeva i trebaju razmotriti ukljuivanje elemenata kao to su koliina, kvalitet, tehniki opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se tiu okolia, mjesto, vrijeme i period isporuke. kriterij za dodjelu ugovora: a to je samo najnia cijena. Ovo naglaava vanost jasnoe u specificiranju ta se trai, poto nema prilike da se cijena ponovo razmatra. Ako su zahtjevi ugovornog organa neprikladno specificirani, ponuda moe imati nisku cijenu ali i lo kvalitet, ili dobavljai mogu ponuditi neodrive cijene koje mogu rezultirati sa problemima u isporuci, ili e ugovorni organ morati da obustavi cijeli postupak i sve zapone ponovo.
121
Jedna cijena, nema varijanti i nema pregovora lan 46. (4) potvruje da nema fleksibilnosti u zahtjevu za dostavljanje ponuda: ugovorni organ moe traiti samo jednu cijenu i nisu dozvoljeni pregovori o varijantama ili cijeni. Ugovorni organ moe zahtijevati samo jednu cijenu i tako dobavljai mogu dostaviti samo po jednu ponudu. Gdje dobavlja dostavi vie od jedne ponude, onda sve ponude tog dobavljaa moraju biti odbijene, poto bi to bila ponuda koja nije u skladu sa uslovima tendera. Ovo treba jasno naglasiti u tenderskoj dokumentaciji (zahtjevu za dostavljanje ponuda). Ocjenjivanje Ocjenjivanje e biti provedeno u skladu sa opim principima javne nabavke. Ne postoje detaljne odredbe koje se odnose na postupak ocjenjivanja. Uobiajeni postupak za ugovorni organ bi bio da se prvo ocijeni da li su ponude u skladu sa zahtjevima tendera i da se odbiju one koje ne ispunjavaju tenderske zahtjeve. Tada se ocjenjuju cijene preostalih ponuda i dodjeljuje ugovor ponudi sa najniom cijenom. lan 46. (5) se odnosi na prijem odgovarajuih ponuda. Termin odgovarajua ponuda je ekvivalent termina ponuda koja ispunjava propisane uslove. Za dalju diskusiju o tome ta ini ponudu koja ispunjava propisane uslove (i prema tome i odgovarajuu ponudu) vidi komentar o ponudama koje ipunjavaju propisane uslove u lanu 11. (3) a). Manje od tri odgovarajue ponude lan 46. (6) opisuje okolnosti kada su primljene manje od tri odgovarajue ponude. Ako primi manje od tri odgovarajue ponude, ugovorni organ ponitava postupak i zapoinje naredni obnovljeni postupak ako nije objavio obavjetenje u Slubenom glasniku prema lanu 46. (2). Ako je ugovorni organ objavio obavjetenje u Slubenom glasniku, onda nema potrebe da se ponitava i ponavlja postupak, i on se moe nastaviti i dodijeliti ugovor dobavljau koji najbolje ispunjava potrebne kriterije. lan 46. (6) ne propisuje ta se deava ukoliko se desi isti ishod tj. prime se manje od tri odgovarajue ponude i nakon ponavljanja postupka. Stroga interpretacija odredbi pokazuje da bi se ovaj postupak traenja ponuda, ponitavanja i ponovnog traenja mogao nastaviti u nedogled. Razuman pristup ponovljenom postupku je objavljivanje obavjetenja u Slubenom glasniku. Ovo bi trebalo pomoi da se osigura to vea zainteresovanost, a takoer i ako se prime manje od tri odgovarajue ponude, ugovor ipak moe biti dodijeljen. lan 46. (6) propisuje da gdje se ugovor dodijeli u okolnostima opisanim u lanu 46. (6), ugovorni organ mora ispotovati lan 38. informisanje ponuaa o rezultatima, i lan 39. odredbe o ugovorima. Ne postoje posebne odredbe koje reguliu informisanje ponuaa u situaciji kada su primljene tri odgovarajue ponude. Dobra praksa javnih nabavki nalae primjenu lana 38. takoer i u ovim okolnostima.
122
Direktni sporazum lan 47. propisuje osnovne odredbe koje reguliu dodjeljivanje ugovora direktnim sporazumom. To znai direktan sporazum sa jednim dobavljaem bez koritenja procesa nadmetanja. Detaljan postupak koji se primjenjuje u ovom postupku treba biti ukljuen u vlastiti Pravilnik ugovornog organa. lan 45. (2) dozvoljava koritenje direktnog sporazuma za ugovore ija je vrijednost 3000 KM ili manja. Ugovorni organ nema obavezu da sklapa ugovore koritenjem direktnog sporazuma. Ugovorni organ moe izabrati neki drugi postupak za dodjelu takvih ugovora. Na primjer, moe odabrati da koristi Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda da bi osigurao nadmetanje u cijenama. Nia cijena, direktna javna nabavka, administrativna optereenja voenja procesa nadmetanja mogu uticati na ugovorni organ da odlui da je direktni sporazum prikladniji. Prema postupku u lanu 47., ugovorni organ prvo trai prijedlog cijene ili ponudu pojedinanog dobavljaa. Onda prihvata tu cijenu ili pregovara prije nego to ue u finalni sporazum. Kao i sa svim tenderskim postupcima, moraju se ispotovati principi racionalne potronje, transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije. Takoer je vano, ak i u sluaju direktnog sporazuma, osigurati da su zahtjevi ugovornog organa paljivo razmotreni i jasni dobavljau. To je zbog toga da bi dobavlja mogao podnijeti ponudu ili realan prijedlog cijene. Zbog toga ugovorni organ u svom zahtjevu za prijedlog cijene ili ponudu treba razmotriti navoenje opisa radova, snadbijevanja ili usluga koje se trae, ukljuujui faktore kao to su koliina, kvalitet, tehniki opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se odnose na okoli, mjesto, vrijeme i period isporuke.
123
(tre}i dio)
Prirunik EUPPP Obuka predavaa javnih nabavki u BiH trei dio
PRIRUNIK EUPPP
(trei dio)
67.
Otvaranje ponuda lan 331
lan 33. ZJN tie se otvaranja ponuda, otvaranja zapeaenih koverti (ili paketa, u sluaju da je ponuda kompleksna u skladu sa kompleksom tenderskom dokumentacijom) koje sadre ponude. lan 33. glasi: Otvaranje ponuda (1) (2) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda neposredno nakon isteka roka za podnoenje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji. Ponude se otvaraju na sastanku Komisije za nabavku na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavljai koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat e na promjenu datuma otvaranja ponuda. Koverte otvara predsjedavajui Komisije za nabavke na otvorenom sastanku, bez obzira na to da li tom sastanku prisustvuju ponuai ili njihovi predstavnici. Proceduru otvaranja koverti, ukljuujui i onu za ponude konsultantskih usluga, kao i pravila o saopavanju relevantnih informacija o sadraju tendera propisat e podzakonski akti. Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik sastanka prema obrascu zapisnika koji utvruje Agencija za javne nabavke. Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuaima odmah ili najkasnije u roku od tri dana, raunajui od vremena otvaranja ponuda. Naknadni postupci analize ponuda, njihove ocjene i poreenja provode se na zatvorenom sastanku Komisije.
(3) (4)
(5) (6) (7)
Ponude, ukljuujui i popratni material, podnose ponuai u jednoj zapeaenoj ili potpisanoj koverti (ili nekom drugom obliku pakovanja, zapeaeno ili potpisano) u skladu sa lanom 21. stav (10), ZJN. Ponude prima ugovorni organ na odreenom mjestu koje je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, do isteka roka za podnoenje ponuda koji je naveden u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda koju ugovorni organ primi nakon isteka odreenog roka se vraa poiljatelju, neotvorena, prema lanu 21. stav (2), ZJN. Po prijemu pravovremeno podnesene ponude, ponude se obiljeavaju serijskim brojem prema vremenu prijema ponude, navoenjem tanog vremena primitka ponude (datum i sat). Te iste informacije se unose u obrazac primljenih ponuda, uz identifikaciju (ime i adresa) ponuaa, identitet referenta koji je primio ponudu i identitet osobe koja je donijela ponudu. Obrazac primljenih ponuda e biti koriten kao osnovni spisak za dalju ocjenu i rangiranje ponuda. U sluaju da ugovorni organ dobije jednu ili vie ponuda nakon isteka vremenskog roka za podnoenje ponuda, takve ponude se odbacuju i vraaju neotvorene poiljaocu, a spisak zakanjelih ponuda se sastavlja na isti nain kao i izvjetaj o primljenim ponudama. Vremenski rok za prijem ponuda ugovorni organ moe u odreenim sluajevima produiti, prema lanu 21. stavovi (7) i (8) ZJN.
Zasnovano na Komentaru...
Kljuni element svi primarnih postupaka za dodjelu ugovora definiranih lanom 10. stavovi od a) do d) ZJN jeste taj da je sadraj podnesenih ponuda tajan, to znai da se ponuene cijene i ostali uslovi smatraju tajnom za sve strane u postupku, osim za samog ekonomskog operatera koji podnosi ponudu, do samog ina otvaranja ponuda. in otvaranja ponuda se obavlja na sastanku koji organizira ugovorni organ, odmah nakon isteka roka za podnoenje ponuda, koji je otvoren za sve predstavnike ekonomskih operatera koji su pravovremeno podnijeli ponude. Takav nain podnoenja ponuda u zatvorenoj koverti i otvaranje ponuda na javnom sastanku, to je zasnovano na staroj poslovnoj evropskoj tradiciji, postoji u svrhu postizanja slobodne i pravine konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama. lan 33. stav (1), pominje javno otvaranje ponuda, pod im se podrazumijeva da je sastanak otvoren za prisustvo svih zainteresiranih, ne samo predstavnika pravovremeno podnesenih ponuda ekonomskih operatera. Zapisnik sa sastanka na kome se otvaraju ponude e takoer biti javno dostupan. Na sastanku sa otvaranja ponuda se ne otkrivaju povjerljive informacije, vidi komentar na lan 33. stav (4), dolje. Sastanak za otvaranje ponuda se zakazuje odmah nakon isteka roka za podnoenje ponuda. Izraz odmah ovdje ima znaenje od jednog sata, ili moda pola sata, nakon isteka vremenskog roka za prijem ponuda, ime se praktino ne ostavlja prostor za nelegalne pokuaje itanja ponuda i unoenje potencijalnih izmjena. Komisija za nabavke, koju uspostavlja ugovorni organ prema lanu 7. ZJN, predvodi sastanak za otvaranje ponuda. lan komisije za javne nabavke predsjedava sastankom. Predsjedavajui sastanka ne mora biti i predsjedavajui komisije za javne nabavke, obzirom da predsjedavajui komisije za javne nabavke otvara ponude, vidi lan 33. stav (3) ZJN. U konanom, najmanje tri predstavnika komisije za javne nabavke moraju biti prisutna na sastanku. Predsjedavajui sastanka osigurava da (i) su sve ponude neotvorene na poetku sastanka, (ii) da su sve ponude otvorene na sastanku i da njihov sadraj u cjelosti bude nedirnut, (iii) da proitane informacije, vidi lan 33. stav (4) ZJN, budu konzistentne sa sadrajem ponesene ponude navedenim u obascu za ponude, i (iv) da zapisnik sa sastanka, vidi lan 33. stav (5), bude sastavljen u skladu sa deavanjima na sastanku. Jedan od predstavnika komisije za javne nabavke ili ugovornog organa priprema zapisnik u toku samog sastanka. Tano vrijeme datum i sat i mjesto otvaranja ponuda se javno naznaava u tenderskoj dokumentaciji, kako je pomenuto u lanu 13. stav (3) p) ZJN. U tenderskoj dokumentaciji, takoer, navodi se da svi ponuai koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude (ili njihovi predstavnici) imaju pravo da prisustvuju proceduri otvaranja ponuda na sastanku, vidi komentar na lan 13. stav (3) taka p), gore. U sluaju da ugovorni organ produi vremenski rok za podnoenje ponuda u skladu sa lanom 21. stav (7) ili (8) ZJN, i vrijeme za otvaranje ponuda se u skladu sa time mijenja. Ponuai se o takvim izmjena moraju javno izvijestiti. U sluaju da predstavnici ekonomskih operatera koji su podnijeli svoje ponude uope ne dou na zakazani sastanak za otvaranje ponuda, ugovorni organ nastavlja planirani sastanak. Predsjedavajui komisije za javne nabavke otvara ponude i sprovodi gore navedene aktivnosti od (i) do (iv) iz komentara na lan 33. stav (2). Odsustvo pojedinih ili ak svih ponuaa na sastanku za otvaranje ponuda smije obustaviti tu proceduru. S druge strane, prisustvo sastanku je njihovo pravo, ali ne i njihova obaveza. Njihova je suverena i lina odluka to da li e iskoristiti to pravo ili ne. Prema dobroj meunarodnoj praksi, ova procedura otvaranja ponuda sadri slijedee elemente:
Ponuda se otvaraju prema serijskim brojevima iz pomenutog obrasca primljenih ponuda iz komentara na lan 33. gore. Navedeni naziv ponuaa u otvorenoj ponudi se uporeuje sa nazivom navedenim u obrascu primljenih ponuda i javno ita. Obrazac za ponudu se pronalazi u otvorenoj ponudi, pregleda ga predsjedavajui komisije za javne nabavke, i ukupna cijena ponude se pronalazi i javno ita. Svaki popust u cijeni ponude koji se nalazi u ponesenom obrascu za ponudu se pronalazi i javno ita. Ako ponuda sadri bilo kakav ponueni popust koji se ne nalazi u obrascu za ponudu i, on shodno tome nije javno proitan na sastanku sa otvaranja ponuda, takvi popusti se ne uzimaju u obzir pri kasnijoj ocjeni ponuda. Detalji o proceduri otvaranja ponuda u BiH, u skladu sa principima i propisima oglaavanja informacija iz sadraja ponuda, nalaze se u Uputstvu o primjeni ZJN (lan 13.)2. Openito, integritet ponuda je obavezno odrati tokom procedure otvaranja ponuda. Ako bi neki od prisutnih predstavnika organa koji su podnijeli ponude elio da potvrdi proitane informacije, toj osobi se omoguava da pogleda tu stranicu obrasca za ponudu na kojoj se nalazi proitana informacija. U protivnom, takvim osobama nije mogue dozvoliti pregled ponuda. Predsjedavajui sastanka utvruje da su stranice materijala za ponudu ispravno numerisane. Ako se zahtijeva garancija za ponudu u vidu potvrde koja e se priloiti uz materijal, potrebno je provjeriti da je takva potvrda i priloena. Konano, predsjedavajui komisije za javne nabavke osigurava da se zapisnik sa sastanka priprema u skladu sa deavanjima sa sastanka, vidi lan 33. stav (5) ZJN. Zapisnik sa otvaranja ponuda se sastavlja tokom sastanka koritenjem standardnog obrasca za zapisnik, koji pravi i predstavlja AJN. Nakon sastavljenog i pregledanog zapisnika, potpisuju ga svi prisutni predstavnici ponuaa. Pri sastavljanju zapisnika potrebno je koristiti model (obrazac) koji je objavljen (uz uputstva o sastavljanju zapisnika) u Slubenom glasniku BiH, br. 17/05. Slijedee informacije se moraju nalaziti u zapisniku: Naziv i adrese ugovornog organa; Vrsta ugovora; Naslov ili referenca dodjeljena tom ugovoru; Detalji o objavljivanju obavjetenja u Slubenom glasniku BiH (ako je obavjetenje objavljeno); Mjesto i tano vrijeme poetka procedure otvaranja ponuda; Spisak osoba koje vode otvaranje ponuda u ime ugovornog organa; Spisak predstavnika ponuaa i drugi osoba prisutnih na sastanku; Spisak pravovremeno primljenih ponuda; Saetak svih primljenih ponuda.
Zapisnik potpisuje osoba koja u ime ugovornog organa vodi sastanak otvaranja ponuda (predsjedavajui) i predstavnici ponuaa prisutni tokom sastanka.
Takoer vidjeti obrazac za zapisnik sa otvaranja ponuda i uputstvo o sastavljanju zapisnika koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora 07.03.2005. godine, objavljeno u Slubenom glasniku BiH, br. 17/05 od 28. marta, 2005. godine
Kopija primjerka potpisanog zapisnika sa otvaranja ponuda alje se svim ponuaima koji su pravovremeno podnijeli ponude. Ta kopija se moe odmah predati prisutnim predstavnicima ili se u protivnom mora poslati ponuaima najkasnije u roku od 3 dana od dana odravanja sastanka. Pored informacija proitanih na sastanku, ostali sadraj ponuda je povjerljive prirode za sve tree strane, tokom postupka ocjene ponuda koji slijedi. Takva predostronost je prije svega posljedica zabrane pregovaranja izmeu ugovornog organa i ponuaa o sadraju ponuda u skladu sa lanom 35. ZJN. Ocjena ponuda se vri jedino na osnovu podnesenih informacija i na nju se ne smije utjecati ni na koji nain koristei dodatne informacije. Procedura ocjene ponuda opisana je u u daljem tekstu u lanu 35. Pregled, ocjena i poreenje ponuda su osnovni zadaci komisije za javne nabavke.
68.
Kriteriji za dodjelu ugovora3
Kriteriji za dodjelu ugovora su kriteriji koji se koriste za ocjenu prihvatljivih ponuda, i u skladu sa rezultatima ocjene vri se finalno rangiranje ponuda. U osnovi postoje dva razliita kriterija za dodjelu ugovora: ili ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najniom cijenom. Jedan od dva kriterija za dodjelu ugovora za odreeni postupak javne nabavke odabira ugovorni organ sa namjerom da time postavi temelje na osnovu kojih e donijeti odluku o tome koju ponudu proglaava najboljom. Najbolja u ovom kontekstu jeste ili za ugovorni organ ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najniom cijenom, u skladu sa kriterijma za dodjelu ugovora iz lana 34. ZJN. lan 34. Kriteriji za dodjelu ugovora (1) Nakon izbora kvalificiranih kandidata ili ponuaa, kako je propisano lanovima 22. do 26. ovog zakona, ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljedeih kriterija: a) ili ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija za evaluaciju utvrenih kriterija u skladu s prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora, npr: kvalitet, cijena, tehnika sposobnost, funkcionalne i ekoloke karakteristike, operativni trokovi, ekonominost, postprodajni servis i tehnika pomo, datum isporuke i period isporuke ili period izvrenja; ili najnie cijene tehniki zadovoljavajue ponude.
b) (2)
Ugovor se dodjeljuje odabranom ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s takama a) i b) stava (1) ovog lana.
Samo prihvatljive ponude se ocjenjuju u skladu sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. Kako je opisano u komentaru na lanove 10. i 11. gore, ponuda je prihvatljiva, kada (i) je podnese kvalificiran ponua, i (ii) kada ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Kod aktivnosti vezanih za javne nabavke, bitno je napraviti razliku izmeu kriterija za odabir ponuaa i kriterija za ocjenu ponuda. Kriteriji za odabir, kako je pomenuto u vezi sa lanovima od 22. do 26. ZJN, vezani su za kvalificiranost ponuaa da izvre ugovor u
3
skladu sa njegovim predmetom. Kriteriji za dodjelu ugovora vezani su jedino za karakteristike predmeta nabavke koji nudi kvalificirani ponua na osnovu zahtjeva i specifikacija koje postavlja ugovorni organ za predmet ili cilj ugovora. U svim primarnim postupcima dodjele ugovora, ova dva seta kriterija se primjenjuju odvojeno i nikada se ne smiju kombinirati. Ako se jedan kriterij koristi kao kriterij za odabir, on se ne smije ponovo koristiti kako kriteriji za dodjelu ugovora, i obratno. U otvorenom postupku, vidi komentare na lan 28. stav e), gore, verifikacija kvalificiranosti ponuaa u skladu sa kriterijima za odabir predstavlja jedan od prvih koraka za cjelokupni postupak ocjene ponude. Nadalje, postupak procjene se nastavlja ocjenom i uporedbom prihvatljivih ponuda, koje su podnijeli kvalificirani ponuai, sa kriterijima za dodjelu ugovora. Kod ogranienog postupka, vidi komentare na lan 29. stav d), gore, i kod pregovarakog postupka sa objavljivanjem obavjetenja, vidi komentare na lan 30. stav (1), gore, potvrda kvalificiranosti kandidata u skladu sa kriterijima za odabir obavlja se tokom predkvalifikacijske faze. Samo kvalificirani kandidati su pozvani na uee u drugoj fazi podnoenja ponuda, tokom koje se prihvatljive ponude ocjenjuju i uporeuju sa kriterijima za dodjelu ugovora. Ocjena i usporedba prihvatljivih ponuda sa kriterijima za dodjelu ugovora, vidi kometare na lan 35. dolje, rezultiraju finalnom rang listom ponuda. Ugovor, se onda dodjeljuje najbolje rangiranoj ponudi, odnosno ponudi koja se nalazi na broju 1. na finalnoj rang listi. lan 34. definira samo dva razliita kriterija za dodjelu ugovora: (i) kriterij ekonomski najpovoljnije ponude zasnovan je na razliitim kriterijima za ocjenu (podkriterijima), i (ii) kriterij najnie ponude. Ugovorni organ prethodno odabire i navodi u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji koji od ova dva kriterija za dodjelu ugovora e se koristiti kod postupka dodjele pojedinanih ugovora. Izbor kriterija za dodjelu ugovora ostavlja se ugovornom organu. Kriterij: najnie cijene je, bez sumnje, najobjektivniji kriterij za dodjelu ugovora. U sluaju kada ugovorni organ paljivo na objektivan i nediskriminirajui nain opie u tenderskoj dokumentaciji obavezne zahtjeve i specifikacije za predmet nabavke, koje prihvatljive ponude obavezno moraju zadovoljiti, tada konkurencija moe biti zasnovana samo na konkurenciji na osnovu cijene, i ugovor se dodjeljuje najnie ocjenjenoj ponudi. Kada se kao kriterij za dodjelu ugovora odabere ekonomski najprihvatljivija ponuda, ugovorni organ prethodno navodi u tenderskoj dokumentaciji podkriterije (kriterije za ocjenu), u skladu sa kojima se mjeri i ocjenjuje ekonomska prednost ponuda. Ti kriteriji za ocjenu moraju biti objektivni, adekvatni za identificiranje ekonomske prednosti i, to je vie mogue, mjerljivi i/ili izraeni u novanim jedinicama, vidi komentar na lan 34. stav (1), a), dolje. Kako je upravo objanjeno u komentaru ranije, postupak odabira ponuaa kako je definirano u lanovima od 22. do 26. ZJN, obavlja se prije usporedbe ponude sa kriterijima za dodjelu ugovora. Na ovaj nain ocjenjuju se samo ponude koje podnesu kvalificirani ponuai. Obzirom da e se samo tehniki prihvatljive ponude ocjenjivati, to znai, da e se samo prihvatljive ponude, kako je i opisano u lanovima 10. i 11. gore, uporeivati sa kriterijima za dodjelu ugovora. Jedan (od mogua dva) kriterija za dodjelu ugovora je: ekonomski najpovoljnija ponuda, kod koga se ekonomska prednost mjeri i uporeuje sa jednim ili vie podkriterija (kriterija za ocjenu) koje ugovorni organ odabire da budu relevantni kriteriji za identificiranje najbolje ponude za planirani ugovor. Ekonomski najpovoljnija znai da cijena uvijek igra znaajnu ulogu meu kriterijima za ocjenu. Cijena je uvijek jedan od kriterija za ocjenu, i znaajnim ueem doprinosi ukupnoj ocjeni prihvatljivih ponuda (u sluaju roba i radova obino vie od 50%; u sluaju pojedinih intelektualnih usluga faktor cijene moe biti manje bitan od faktora kvalitete). Brojni drugi kriteriji za ocjenu, koji su bitni za ekonomsku prednost odreenom ugovornom organu, navedeni su u lanu 34. stav (1), a), kao tipini primjeri. Ugovorni organ ipak i dalje 6
moe odabrati neke druge kriterije za ocjenu, pod uslovom da su objektivni, prikladni za identifikaciju ekonomske prednosti i, koliko je to mogue, mjerljivi i/ili izraeni u novanim jedinicama. Pored cijene, lan 34. stav (1), a), pominje: kvalitet:
Ugovorni organ ve u opisu predmeta ugovora i u tehnikoj specifikaciji odreuje obavezne karakteristike predmeta ugovora, i izmeu ostalog (npr. veliina, dimenzije, boja, itd.) konkretne minimalne zahtjeve po pitanju kvaliteta. Pored tih obaveznih zahtjeva za kvalitetom, ugovorni organ moe eljeti da dobije i dodatni kvalitet, ali po konkurentnoj cijeni. Ako ugovorni organ na ovaj nain eli koristiti kriterij kvaliteta kao kriterij za ocjenu, ugovorni organ navodi jasno koji karakteristini kvalitet to je vie mogue mjerljiv kao to su naprimjer: grami uredskog papira po kvadratnom metru, ili za kolski namjetaj dodatna mjerljiva izdrljivost je relevantan ugovornom organu, i koliko uea se dodjeljuje kvalitetu u tom postupku u poreenju sa cijenom ponude i svim drugim kriterijima za ocjenu. tehnika sposobnost:
U sluaju kada su tehnike karakteristike bitne ugovornom organu, tehnika sposobnost se moe koristiti kao kriterij za ocjenu. Uz obavezne zahtjeve i specifikacije, kako je opisano u gornjem tekstu za kriterij kvaliteta, dodatne tehnike osobine mogu biti cilj samog nadmetanja. Primjer moe biti kompjuterska oprema. Ugovorni organ u ovom primjeru sastavi spisak obaveznih zahtjeva i specifikacija. Samo ponude koje zadovoljavaju takve obavezne zahtjeve e biti smatrane prihvatljivim i samo takve ponude e se ocjenjivati u skladu sa ovim kriterijem za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda gdje tehnika sposobnost predstavlja jedan od kriterija za ocjenu. Za kriterij tehnike sposobnosti uspostavlja se lista elja sa dodatnim osobinama takva lista moe biti otvorena, to ostavlja mogunost ponuaima da dopunjavaju tu listu i najvei broj jednako ocijenjenih dodatnih osobina dobit e recimo 30%, u odnosu na cijenu ije uee je 70% (u ovom primjeru imamo samo dva koritena kriterija za ocjenu: cijena i tehnika sposobnost). Termin tehnika sposobnost moe takoer predstavljati i nesmetane radne postupke, dobar kvalitet dobijenih rezultata (kopir aparati, tampai), itd. funkcionalne karakteristike:
Funkcionalne karakteristike su veoma bitne u vezi sa, recimo, radovima. Ugovorni organ definira minimalne zahtjeve i specifikacije time to se poziva na standarde i normative (tehnika specifikacija vidi komentar na lan 14., gore). Ali uz to ili pored tih minimalnih zahtjeva, funkcionalne karakteristike jasno specificirane mogu biti temom nadmetanja. Obzirom da bolje funkcionalne karakteristike esto ukljuuju i viu cijenu, odgovarajue uee se dodjeljuje takvom kriteriju za ocjenu u odnosu na ostale kriterije za ocjenu koji se koriste, a naroito u odnosu na cijenu. ekoloke karakteristike:
Pod izrazom ekoloke karakteristike se podrazumijeva koliina okolinih, ekolokih efekata proizvodnje i upotrebe predmeta tog ugovora tokom njegovog trajanja. Efekat djelovanja predmeta ugovora na radne uslove tokom rada uglavnom se smatra funkcionalnom karakteristikom. Ekoloke karakteristike mogu, na primjer, biti vezane za zagaenje zraka, potronju energije, proizvodnju materijala, ambalani materijal, deterdente za ienje, itd. Ugovorni organi mogu definirati zahtjeve po pitanju ekolokih karakteristika kao obligatorne tehnike specifikacije, a mogu uz to ili pored tih obligatornih zahtjeva odabrati da im ekoloke 7
karakteristike budu parametar za ocjenu kandidata na isti nain kako je to ranije objanjeno za tehniku sposobnost, pod uslovom da su te ekoloke karakteristike jasno definirane, te da nisu diskriminirajue prema ponuaima. operativni trokovi:
Operativni trokovi su trokovi rada i odravanja kupljenih maina (potronja goriva, potronja tonera (za tampae), provjera i popravka), rad, odravanje i ienje kupljene opreme (npr. bolnika oprema), grijanje, odravanje i ienje izgraenih zgrada, itd. Takvi trokovi mogu se procijeniti i ukupna vrijednost za neki realan rok trajanja se moe preraunati u jedan odreeni iznos. Ako se operativni trokovi koriste kao kriterij za ocjenu, na ponuaima je da opiu i navedu operativne trokove u svojoj ponudi, ali ugovorni organ moe ocijeniti te podatke upotrebom modela raunanja zasnovanog na iskustvu ugovornog organa ili savjetu eksternog eksperta, pod uslovom da se sve ponude jednako tretiraju. ekonominost
Ekonominost je odnos izmeu dodatnih trokova novog pristupa u poreenju sa trenutnom praksom ugovornog organa i dodatnog rezultata iz tog novog pristupa. Ako se ekonominost koristi kao kriterij za ocjenu, potrebno je jasno opisati koje ciljeve ugovorni organ eli postii. postprodajni servis, tehnika pomo
U sluaju kada su postprodajni servis, tehnika pomo, obuka, itd, vezani za planirani ugovor od presudne vanosti za ugovorni organ, takvi kriteriji za ocjenu mogu se koristiti, a nadmetanje e biti oko iznosa i kvalitete tih usluga koje nude ponuai. datum isporuke, period isporuke i period izvrenja:
Ako je datum isporuke ili period isporuke roba ili usluga, ili period izvrenja usluga ili radova od kljune vanosti za ugovorni organ, takav kriterij za ocjenu se moe koristiti. Ugovorni organ navodi minimalne zahtjeve po pitanju isporuke/izvrenja, i omoguava, npr, da broj dana ili sedmica za koji se isporuka ili izvrenje ugovora moe ubrzati, bude parametar za nadmetanje. Re: lan 34. stav (1), b): Drugi kriterij za dodjelu ugovora (od mogua dva) jeste: najnia cijena. U ovoj odredbi ZJN, stoji da se samo prihvatljive ponude uporeuju sa kriterijem za dodjelu ugovora, vidi komentar na lan 34., gore. Kada se kriterij najnie cijene koristi kao kriterij za dodjelu ugovora, potrebno je paziti da opis zahtjevanih (minimalnih) karakteristika predmeta ugovora osigurava odreeni prihvatljivi kvalitet, funkciju, ekonominost po pitanju operativnih trokova, rok isporuke, itd. Kada se takav opis sastavi na jedan objektivan i nediskriminatoran nain konkurencija samo na osnovu cijene je jednostavna i transparentna i omoguava najobjektivniju ocjenu ponuda. Re: lan 34. stav (2): Samo kriterij za dodjelu ugovora koji se odredi u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji se moe koristiti kao osnova za ocjenu ponuda. Osim kriterija navedenog u obavjetenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji, nikakav drugi kriterij ne smije se koristiti. Rezultati procjene i uporedbe prihvatljivih ponuda vodi do rangiranja ponuda kako slijedi najbolja, druga najbolja itd. Najbolje rangirana, ili drugim rijeima najbolje ocjenjena ponuda je i najuspjenija ponuda, to znai da e se planirani ugovor dodijeliti ponuau koji je podnio najbolju ponudu.
Tokom procesa ocjene definirano je da je najuspjeniji ponua i kvalificiran ponua, obzirom da je ponuda prihvatljiva jedino kada je podnese kvalificiran ponua ili kandidat, vidi komentar na lan 34., gore.
69.
Ocjena ponuda4
lan 35. vezan je za bitan dio postupka dodjele ugovora po pitanju sprovoenja ocjene i usporedbe ponuda, koje je primio i otvorio ugovorni organ u skladu sa lanom 33. ZJN, te primjenio kriterij za dodjelu ugovora definiran tenderskom dokumenacijom u skladu sa lanom 34. ZJN. lan 35 glasi: (1) Ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuai, primjenjujui kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanom 34. ovog zakona. U otvorenom i ogranienom postupku, pregovori izmeu ugovornog organa i ponuaa o osnovnim aspektima ugovora, a naroito o cijeni, nisu dozvoljeni. Meutim, ugovorni organ moe od ponua zahtijevati da pojasne svoje ponude bez unoenja bilo kakvih izmjena u sadraj ponude.
(2)
U lanu 35. centralni princip je princip zabrane pregovaranja izmeu ugovornog organa i ponuaa, o fundamentalnim aspektima ugovora u otvorenom i organienom postupku. U lanu 35. stav (1), navodi se da se ocjena i usporedba ponuda vri primjenom kriterija za dodjelu ugovora koji je ugovorni organ odabrao i naveo u tenderskoj dokumentaciji i ne na bilo kakav drugi nain. Ugovorni organ moe odabrati kao kriterij za odabir ponuda ili kriterij ekonomski najpovoljnije ponude ili kriterij najnie ocjenjene ponude, vidi komentar na lan 34., gore. Jedan od aspekata principa transparentnosti jeste da ponuai unaprijed znaju na koji nain e njihove ponude biti ocjenjivane. Iz lana 34. ZJN, vidi komentar na lan 34., gore, vidljivo je da se samo prihvatljive ponude ocjenjuju i porede sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. U lanu 35. stav (1), ZJN naglaava se da su ponude koje e se ocjenjivati i porediti biti ponude koje podnose kvalificirani ponuai. Na osnovu toga, i u skladu proceduralnim koracima definiranim lanom 28. ZJN za otvoreni postupak, lanom 29. ZJN za organieni postupak, i lanom 30. ZJN za pregovaraki postupak, vidi komentare na navedene lanove, osmiljena je slijedea procedura za ocjenu ponuda. Pomenuti obrazac za podnoenje ponuda iz komentara na lan 33. gore, slui kao osnovna lista za proceduru ocjene ponuda. Ponude se ocjenjuju jedna po jedna redoslijedom u skladu sa serijskim brojem iz obrasca za podnoenje ponuda. Prvo, ugovorni organ provjerava da li su ponude usklaene sa administrativnim uslovima za formalne zahtjeve po pitanju tenderske dokumentacije. Ponuda se smatra prihvatljivom po pitanju administrativnih zahtjeva, ako zadovoljava sve formalne zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bez znaajnih odstupanja od njih ili bez dodatnih restrikcija u odnosu na njih.
Izraz znaajan predstavlja koncept pri ocjeni ponuda, koji je opravdan ako je neophodan iz praktinih razloga. Kada ugovorni organ definira zahtjev ili specifikaciju, i kada to navede u tenderskoj dokumentaciji, to ponuai moraju zadovoljiti odnosno ispuniti. Ovo je glavno i osnovno pravilo. Istovremeno, praktino izvoenje aktivnosti vezanih za nabavku ne bi se trebalo zasnivati na veoma rigidnoj i birokratskoj proceduri, obzirom da bi to uzrokovalo vie problema nego to bi ih rjeilo. U praksi, greke i nesvjesne omake se mogu desiti i od strane ugovornog organa i od strane ekonomskog operatera. Potrebno je ostaviti malu, usku marginu diskrecije za takve male, nebitne razlike u poreenju sa glavnim pravilom, kako bi se postigao funkcionalan sistem javnih nabavki. Termin znaajan ovdje predstavlja tu malu, usku marginu. Termin znaajan potrebno je razumijeti na osnovu fundamentalnih principa javnih nabavki: jednak tretman i slobodna i pravina konkurencija. Sve dok devijacija koja se javila u odnosu na zahtjeve ili specifikacije navedene u tenderskoj dokumentaciji ne predstavlja krenje principa jednakog tretmana i na ograniava slobodnu i pravinu konkurenciju izmeu njih u sluaju da takvu ponudu, koja ukljuuje devijaciju, ugovorni organ prihvati, ili ugovorni organ ispravi devijaciju takva devijacija se nee smatrati znaajnom. Nije mogue niti poeljno imati striktna pravila za ocjenu detaljne usklaenosti ponuda. Potrebno je ostaviti ekspertima u nabavkama kod ugovornog organa da sprovedu takvu ocjenu unutar okvira koji prua ZJN. Kontrola ispravnog vladanja ugovornog organa nalazi se u principu transparentnosti. Ako jedan zainteresirani ekonomski operater smatra da je neka odluka ili omaka koju je ugovorni organ uinio tokom sprovoenja postupka dodjele ugovora neopravdana prema ZJN, ta strana ima pravo da uloi prigovor na taj postupak, u skladu sa lanom 50. ZJN. Formalni zahtjevi po pitanju ponuda koje definira ugovorni organ i koje navodi u tenderskoj dokumentaciji vezani su za slijedee: da li je ponuda pravilno podnesena, da li je tenderski obrazac ispravno popunjen i potpisan, da li su potrebni dokumenti i dokazi priloeni, da li je priloena garancija za ponudu (ako se zahtijeva) itd. U praksi, ovu kontrolnu listu za administrativnu usklaenost ponuda priprema ugovorni organ koji je ve ukljuen u pripremu tenderske dokumentacije i ona predstavlja sastavni dio tenderske dokumentacije. Ima dvije funkcije: (i) slui kao informacija za ponuae o tome koje formalne zahtjeve i dokumentaciju moraju ukljuiti u ponudu. Uz to, tu kontrolna lista (ii) koristi ugovorni organ pri pregledanju formalne/administrativne podobnosti primljenih ponuda. U ovoj fazi, nema ocjene sadraja ponude. Ali lako se moe javiti pitanje u sluaju, na primjer, da nedostaje samo jedan dokument ili jedna strana nekog dokumenta, ili neka informacija navedena u ponudi nije jasna da li se takva devijacija moe ispraviti i stoga da li ugovorni organ moe prihvatiti takvu ponudu ili ne. Odgovor nalazimo u lanu 35, stav (2), vezano za pojanjenje ponude, vidi: komentar dolje. Ako ponuda nije u skladu sa administrativnim uslovima zahtjeva navedenih u tenderskoj dokumentaciji, ona se odmah odbija i ponua je ne smije naknadno uiniti podobnom tako to e je ispraviti ili ukloniti devijaciju ili pogreku. Rezultat te formalne/administrativne promjene se unosi u ili prilae kao dodatak listi za podnoenje ponuda.
10
Drugo, administrativno prihvatljive ponude, u otvorenom postupku, se pregledaju kako bi se uvidjelo da li su podnesene ponude prihvatljive ponude, vidi komentare na postupak verifikacije iz lana 28. e), gore. U tenderskoj dokumentaciji, kriteriji za odabir ponuda i potrebne dokumentacijske informacije za ocjenu ponuda navedene su od strane ugovornog organa. Verifikacija kvalifikacije ponuaa prema tim odreenim kriterijima za odabir izvodi se na osnovu dokumentacije koju dostavljaju ponuai. Rezultat tog postupka verifikacije biljei se na ili uz zapisnik o podnoenju ponuda. U ogranienom postupku i u pregovarakom postupku sa objavljivanjem obavjetenja u obavjetenju, sve ponude prema definiciji podnose kvalificirani ponuai, obzirom da se kvalificiranost pregleda i utvruje tokom faze pretkvalifikacije. Openito, trea faza postupka evaluacije, jeste pregled i ocjena toga da li su podnesene ponude koje podnose kvalificirani ponuai privatljive ponude. Kako je ranije opisano kod lana 34., ponuda je prihvatljiva, kada osim to je podnosi kvalificiran ponua ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje navodi ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Obzirom da se zadovoljavanje formalnih/administrativnih zahtjeva ponuaa pregleda ranije, na samom poetku postupka, vidi iznad, provjera koja se vri u ovoj treoj fazi jeste utvrivanje tehnike podobnosti ponuda. Provjera i ocjenjivanje tehnike podobnosti ponuda se vri na osnovu obaveznih specifikacija i zahtjeva koje definira ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji tako to opisuje predmet ugovora, tehnike specifikacije, zahtjeva po pitanju isporuke, itd. Samo ako ponuda nudi isporuku robe ili predmeta u potpunosti u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskoj specifikaciji, ponuda se smatra prihvatljivom ponudom. Kako je navedeno u komentarima na lanove 28. f), i 29. h), iznad, potpuna prihvatljivost se posmatra kao znaajna usklaenost, vidi iznad objanjenje izraza znaajno. Ugovorni organ moe zahtijevati pojanjenje odreenog tehikog sadraja ponude ako je to potrebno, vidi komentare na lan 35. stav (2), ispod. Nepodobne ponude se odmah odbijaju i ponua ih ne smije naknado mijenjati ili ukloniti devijaciju ili pogreku u skladu sa zahtjevima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Rezultat tehnikog pregleda i ocjena ponuda zapisuje se na ili uz zapisnik sa podnoenja ponuda, koji, ukazuje na, podobne ponude (kao i nepodobne ponude). Sve ponude koje se smatraju podobnim, se u etvrtoj fazi, ocjenjuju i usklauju prema kriterijima za dodjelu ugovora navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Svi navedeni kriteriji za ocjenu ponuda koriste se kao osnova za objektivnu ocjenu karakteristika tih ponuda, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim tih koji su navedeni. Nakon navedene tri provjere, sva preostale podobne ponude natjeu se pod istim uslovima. Odreivanje najuspjenije ponude sada zavisi samo od toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji. U sluaju kada kriterij za dodjelu ugovora jeste najnia cijena, izbor je jednostavan. Najuspjenija ponuda je ona ponuda koja nudi najniu cijenu, uzimajui u obzir sve popuste navedene na sastanku za otvaranje ponuda, vidi komentare na lan 33. stav (4), gore. lan 36. ZJN navodi da u sluaju kada postoje jedna ili vie podobnih ponuda sa neprirodno niskom cijenom u poreenju sa objektivnim relevantnim trinim uslovima, te takoer regulira da li se takva ponuda ili ponude mogu smatrati prihvatljivim, vidi komentare na lan 36. dolje. Podobne ponude se rangiraju prema njihovoj ponuenoj cijeni (i moguim popustima kao to je ranije pomenuto). Ponuda koja nudi najniu cijenu zauzima prvo mjesto i naziva se najbolje ocijenjenom ponudom, vidi lan 34, stav (2) ZJN. Konani poredak se upisuje na ili uz zapisnik sa podnoenja ponuda.
11
Ugovor se konano dodjeljuje ponuau koji je podnio najbolje ocijenjenu ponudu, vidi komentare na lanove 28, f), 29, h), i 30, stav (1), c), iznad. Takav ponua je najuspjeniji ponua. Dodjela ugovora predstavlja donoenje odluke, prema kojoj se zakljuuje ugovor sa jednim od ponuaa. Odluka o dodjeli ugovora predstavlja logiki zakljuak koji izvodi ugovorni organ na osnovu sprovedenog postupka ocjene ponuda. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati na bilo kojoj drugoj osnovi osim na rezultatima postupka ocjene ponuda. Ugovorni organ mora znati da se finalni ugovor ne smije zakljuiti sa najuspjenijim ponuaem prije isteka perioda od 15 dana od datuma informiranja ponuaa o rezultatima postupka, u skladu sa lanom 39. stav (1), ZJN. U sluaju upotrebe drugog kriterija za dodjelu ponuda t.j. ekonomski najpovoljnije ponude, sve podobne ponude ocjenjuju se u skladu sa kriterijima za ocjenu (podkriterijima), koje ugovorni organ uspostavlja u tenderskoj dokumentaciji. Nakon navedene tri provjere, sve preostale podobne ponude natjeu se pod istim uslovima u skladu sa traenim karakeristikama koje ugovorni organ uspostavlja kao kriterij za ocjenu. Odreivanje, najuspjenije ponude sada zavisi samo od, toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji. Metoda ocjene moe se prikazati putem modela za izraunavanje. Model koristi tri kriterija za ocjenu ponuda, cijena ponude, tehnika podobnost i vrijeme isporuke, vidi komentare na kriterije za ocjenu ponuda lan 34. stav (1), a), iznad. Karakteristike svakog kriterija sa ocjenjuju, na primjer, u ovom modelu, tehnika podobnost mjeri se prema broju dodatih, jednako ocjenjenih tehnikih odlika (primjer: kod kompjuterske opreme), a kada je vrijeme isporuke za kupljenu robu bitno ugovornom organu, rauna se u danima, od na primjer, potpisivanja ugovora. Za svaki kriterij, najbolja (tj. ekonomski najpovoljnija) ponuda dobija 100 bodova, i bodovi za ostale ponude se raunaju proporcionalno sa najboljom ponudom5. Ponuda koja nudi najniu cijenu, e tako dobiti 100 bodova za kriterij cijene, ostale ponude e dobiti proporcionalno manje bodova. Ponuda koja nudi najvei broj dodatnih tehnikih usluga, prema tome, e dobiti 100 bodova za kriterij tehnike podobnosti, a ostale ponude e proporcionalno tome dobiti manje bodova. Ponuda koja nudi najkrai period isporuke, mjereno u danima, e dobiti 100 bodova za kriterij isporuke, a ostale ponude e proporcionalno tome dobiti manje bodova. Kriteriji za ocjenu se dodjeljuju putem uea, relativnog za svakoga. Ovaj model, cijeni daje 60 %, tehnikoj podobnosti 30 % i vremenu isporuke 10 %. Ukupno, uee iznosi 100 %. Relativno uee za svaku ponudu i za svaki kriterij, se rauna mnoenjem6. Tako, bodovi za svaku ponudu dodaju se ukupnom iznosu bodova za svaku ponudu. Konano, ocjenjene ponude rangirane su u skladu sa njihovim ukupnim bodovima. Dvije najbitnije stvari kod ovakvog modela ocjenjivanja su (i) kvantificiranje kriterija na nain da se bodovi koji se dodjeljuju svakoj ponudi mogu realno, objektivno i jednako ocjeniti na osnovi principa jednakog tretmana i nediskriminacije i (ii) uspostavljanje uea svakog od kriterija za ocjenu koji su u relativnom odnosu koji odgovara potrebama i proraunu ugovornog organa. U tabeli se navodi primjer u kome se koristi ovaj model.
Formula je: [najbolja ponuda/stvarna ponuda] x 100, vii iznos predstavlja nii broj bodova (ovdje: cijena i period isporuke), i [stvarna ponuda/najbolja ponuda] x 100, vii iznos predstavlja vii broj bodova (ovdje: tehnika podobnost).
6
Formula je: bodovi x postotak
12
Primjer metode za raunanje koja se koristi za ocjenu i uporeivanje podobnih ponuda, gdje se kao kriterij za dodjelu ugovora koristi ekonomski najpovoljnija ponuda
Ponuda 1 Kriterij za ocjenu Iznos Bodovi
Ponuda 2
Ponuda 3 Uee
Ponuda 1
Ponuda 2
Ponuda 3
Iznos
Bodovi
Iznos
Bodovi
Bodovi za uee 60 % 48 60 40
Cijena ponude, KM Tehnika podobnost - broj dodatnih odlika Isporuka, broj dana
5000 KM
80
4000 KM
100
6000 KM
66,7
9 odlika
75
3 Odlika
25
12 Odlika
100
30 %
22,5
7,5
30
8 Dana
100
32 Dana
25
40 Dana
20
10 %
10
2,5
Ukupni bodovi Konani poredak
80,5 1
70 3
72 2
Nakon zavretka ovakve ocjene i usporedbe, podobne ponude rangiraju se u skladu sa njihovim ukupnim bodovima. Ponuda sa najvie bodova dobija prvo mjesto i ta ponuda je najbolje ocjenjena ponuda, vidi lan 34 stav (2) ZJN. Takvo rangiranje se biljei na ili uz zapisnik sa podnoenja ponuda. Ugovor se konano dodjeljuje ponuau koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu, vidi komentare na lanove 28. f), 29. h), i 30. stav (1), c), iznad. Takav ponua je najuspjeniji ponua. Dodjela ugovora se navodi gore u vezi sa kriterijem za dodjelu ugovora: najnia cijena. Kako bi se osigurala na najbolji nain slobodna i pravina konkurencija pri dodjeli ugovora o javnim nabavkama, centralni princip je princip zabrane pregovora izmeu ugovornih organa i ponuaa o fundamentalnim aspektima ugovora koji je uspostavljen za otvoreni i organieni postupak. Naroito su zabranjeni pregovori o cijeni ponude. Ovaj princip zabrane pregovaranja odnosi se na vremenski period tokom ocjene ponuda, koji poinje sa trenutkom otvaranja ponude i traje do donoenja odluke o dodjeli ugovora, odnosno do trenutka kada se odluka o dodjeli ugovora obznani ponuaima u postupku, prema lanu 38. ZJN. Osnova za ovaj princip jeste da svaki ponua na osnovu svog troka ekonomskih/komercijalnih podataka rauna svoju cijenu ponude i definira ostale detalje te ponude, nezavisno od ostalih ponuaa ili informacija o drugim ponudama. Samo na ovaj nain, mogua je pravina i iskrena konkurencija, i samo na ovaj nain mogue je da trine sile djeluju na nain koji e biti od koristi ugovornom organu koji troi javna sredstva. 13
Princip zabrane pregovaranja ili filozofija koja ga opravdava ima utjecaj i na faze postupka koje se sprovode prije otvaranja i podnoenja ponuda, i u stvari vrijedi i za fazu poslije dodjele ugovora, odnosno finalno zakljuenje ugovora i ukupno izvrenje ugovora. Tokom faza prije otvaranja ponuda samo informacije koje se nalaze u obavjetenju i tenderskoj dokumentaciji, u pravilu, su dostupne ponuaima nema pregovaranja izmeu ugovornih organa i ponuaa o sadraju tenderske dokumentacije, vidi komentare na lan 21 stav (8), gore. Po dodjeli ugovora, ugovor se zakljuuje ukljuivanjem cijene i uslova koji proizilaze iz najuspjenije ponude i tenderske dokumentacije, bez ikakavih izmjena koje su rezultat pregovaranja izmeu ugovornog organa i najuspjenijeg ponuaa, vidi komentare na lan 39. stav (3), dolje. I konano, ugovor izvrava najuspjeniji ponua u cjelovitom sadraju potpisanog ugovora. Kako je i navedeno u komentarima na lanove 28. h), i 29. j), gore, ugovor o javnoj nabavci zakljuen na osnovu postupka sprovedenog u skladu sa ZJN, ne smije biti znaajno izmijenjen tokom perioda njegovog izvrenja po pitanju cijene i uslova koji su navedeni u prvobitno potpisanom ugovoru. Sa take pravine i slobodne konkurencije, zakljueni ugovor se izvodi u skladu sa specifikacijama i uslovima koji se nalaze u ugovoru. U sluaju da se uspostavi da je zbog objektivnih relativnih razloga potrebno znaajno izmijeniti ugovor, ugovor se mora prekinuti u skladu sa uslovima iz ugovora i potrebo je zapoeti novi postupak javne nabavke i to pod tim izmijenjenim ili nekim drugim uslovima, kako bi se zakljuio zadovoljavajui novi ugovor. Nakon to smo naveli sve ovo, mogue je da e se javiti situacija u kojoj ugovorni organ, tokom postupka ocjene ponuda, eli traiti pojanjenje ili izvriti neku korekciju na podnesenoj ponudi, u skladu sa lanom 35. stav (2), druga reenica, ZJN. Ugovorni organ moe zahtijevati pismeno pojanjenje o bilo kojem aspektu ponude od ponuaa koji je podio ponudu, u toku postupka ocjene ponuda, ali nikakve izmjene po pitanju osnovnog dijela podnesene ponude nije mogue izvriti ovim putem. Mogue je traiti samo pojanjenje. Takav pismeni zahtjev za pojanjenje mora sadravati odreeni rok za prijem pismenog odgovora od tog ponuaa. U sluaju da ugovorni organ ne primi nikakav odgovor od ugovornog organa, ta ponuda se odbacuje. Prema dobroj meunarodnoj praksi, isto aritmetiku greku, koju je mogue pronai u podnesenoj ponudi, ugovorni organ ispravlja, u sluaju kada je oito da je dolo do greke. U protivnom, ta ponuda se odbacuje. Manje devijacije, koje se jave u podnesenoj ponudi, u odnosu na zahtjeve iz tenderske dokumentacije moe ispraviti ugovorni organ, ako se te greke ili previdi mogu ispraviti bez da se mijenja osnovni dio ponude, ili/i ako se te manje devijacije, koje nisu vezane za osnovne zahtjeve iz tenderske dokumentacije, mogu kvantificirati i uzeti u obzir pri ocjeni i usporedbi ponuda. lanovi 36. i 37. ZJN vezani su za ostale aspekte izmjene postupka ocjene ponuda, vidi komentare ispod.
14
70.
Neprirodno niske ponude7
lan 36. tretira situaciju, koja se moe desiti tokom postupka ocjene ponuda, a to je da ugovorni organ pregleda ponudu i otkrije da je ponuena cijena ponude neprirodno niska u odnosu na nuenu robu, usluge ili radove. Ako ugovorni organ smatra da je cijena ponude mnogo ispod nivoa na kome se ponuda smatra ozbiljnom, ugovorni organ samo moe odbiti ponudu ako je ranije ispotovao posebni postupak (lan 36 neprirodno niske ponude). Svrha tog postupka jested a se zatite ponude od nasuminog donoenja odluka ugovornog organa i bezobzirnog odbijanja. Tako ponua ima mogunost da dokae da je njegova ponuda, ak i jeftina, ozbiljna i precizna. Iako ugovorni organ ima pravo da odbije to opravdanje, ne smije donijeti odluku o sumnjivo jefitnoj ponudi bez traenja opravdanja od ponuaa. lan 36. navodi: Neprirodno niske ponude (1) Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokau neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ e od ponuaa zahtijevati da opravda ponuenu cijenu. Ako ponua ugovornom organu ne prui zadovoljavajue opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu. Da bi dobio opravdanje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva da dotini ponua prui detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, ukljuujui elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ uzima u razmatranje objanjenja koja se na primjeren nain odnose na: a) b) c) d) ekonominost proizvodnog procesa, pruenih usluga ili graevinske metode; izabrana tehnika rjeenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponua ima za dostavu roba ili usluga ili za izvoenje radova; originalnost posla, roba ili usluga koje je ponua ponudio; usklaenost s vaeim odredbama koje se odnose na radnu zatitu i uslove rada na mjestu gdje se izvodi rad, prua usluga ili isporuuje roba.
(2)
Neprirodno niska cijena predstavlja cijenu koja je znaajno nia od trine cijene, i dovoljna da polui sumnju u to da li taj ponua moe izvriti ugovor u skladu sa navedenim uslovima za tu cijenu, u sluaju da ta ponuda bude najuspjenija ponuda. Prihvatanje neprirodno niske ponude bi moglo biti rizino za ugovorni organ taj rizik jeste cijena koja je toliko nerealistina da postoji rizik da bi tokom izvrenja ugovora, ugovara mogao zahtijevati izmjenu (poveanje) cijene ili da taj ugovor nee biti izvren. Kako bi se takve posljedice izbjegle, ugovorni organ zahtijeva informacije od tog ponuaa kako bi bio siguran da je tako niska cijena opravdana kao validna cijena za koju e se ugovor izvesti u skladu sa uslovima koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Tu situaciju u kojoj imamo neprirodno nisku cijenu ugovorni organ mora rjeavati veoma paljivo, jer u nekim sluajevima to moe predstavljati naroito povoljnu ponudu kojom e se utedjeti javna sredstva, ali to takoer moe implicirati i rizik da je ponua koji nudi tako neprirodnu cijenu ili grekom loe preraunao cijenu ili izraunao cijenu a pri tome zaboravio odreene elemente cijene ili da je zloupotrijebio propise vezane za zatitu zaposlenika i radnih uslova i, time nije sposoban da izvri ugovor u skladu sa navedenim uslovima po toj cijeni, u sluaju kada je taj ponua odabran kao najuspjeniji.
7
Zasnovano na Komentaru... i Smjernicama...
15
Na ugovornom organu je da izvri konanu ocjenu toga da li se ili ne cijena ponude moe okarakterisati kao neprirodno niska. U nekim sluajevima, kada su sve ponuene cijene kod ostalih ponuda otprilike sline, a samo jedna ponuda je znaajno nia, takva niska ponuda moe uzrokovati to da ugovorni organ pomisli kako je to neprirodno niska cijena. Ali to nije pravilo, obzirom da niska cijena ponude moe biti rezultat neke efikasnije ili povoljnije mogunosti vezane za ponudu tog predmeta nabavke. Ugovorni organ se mora osloniti na svoj profesionalizam, iskustvo, informacije, itd, kada se nae u situaciji koja implicira na neprirodno nisku cijenu i, kadgod je ugovorni organ u sumnji, on slijedi odredbe iz lana 36. U sluaju, da ugovorni organ, tokom procjene ponuda kako je opisano u komentarima gore na lan 35. smatra ponuenu cijenu neprirodno niskom kada su u pitanju robe, usluge ili radovi koji se nude, ugovorni organ zahtijeva od ponuaa da opravda tu ponuenu cijenu time to e navesti dodatne informacije o nainu obrauna te cijene. Zahtjev za takve dodatne informacije reguliran je lanom 36. stav (2), ZJN. Zahtjev za dodatnim informacijama se moe smatrati posebnim ali obaveznim primjerom za zahtjevanje informacija za pojanjenje kako je pomenuto u lanu 35. stav (2), ZJN. Takav zahtjev je dozvoljen u otvorenom i organienom postupku, bez obzira na zabranu pregovora izmeu ugovornog organa i ponuaa prema istom lanu, vidi komentare gore. Kada je ugovorni organ odredio, da ponuena cijena jeste neprirodno niska, te je zatraio od ponuaa da opravda takvu cijenu, ponua dostavlja ugovornom organu informacije dovoljne da zadovolje zahtjev ugovornog organa kako bi se dokazalo da je cijena opravdana. Ugovorni organ e svojom ocjenom odluiti da li su dostavljene informacije zadovoljavjue ili ne, prema pravilima iz lana 36. stav (2), ZJN. Osnovni principi objektivnosti, jednakog tretmana i slobodne i pravine konkurencije predstavljaju osnovni okvir ugovornom organu za ovakvu ocjenu. Ako ponua ponudi potrebne informacije kao odgovor na takav zahtjev, ugovrni organ prihvata ponudu i daje joj jednak tretman u osnovu na ostale ponude za vrijeme postupka ocjenjivanja, to znai da se toj ponudi dozvoljava natjecanje pod istim uslovima kao i ostalim ponudama. Ako ponua ne ponudi potrebne informacije kao odgovor na zahtjev ugovornog organa, ugovorni organ moe odbiti neprirodno nisku ponudu. O odbijanju ponude ugovorni organ pismenim putem obavjetava tog ponuaa uz navoenje razloga za odbijanje. Ako je ugovorni organ odredio da je ponuena cijena ponude neprirodno niska, ugovorni organ zahtijeva u pismenoj formi od tog ponuaa da izvri detaljan presjek ponuene cijene ponude. Takav pregled ponuene cijene pruit e detalje sastavnih elemenata cijene, odnosno detaljnu kalkulaciju cijene kojom se prikazuje sastav cijene po svakoj komponeneti. Ono to e ugovorni organ uraditi nakon izvoenja ocjene neprirodno niske ponude navedeno je u lanu 36. stav (2), podstav a) do d), ZJN. Ugovorni organ time, moe naroito zahtijevati od ponuaa da objasni dijelove cijene vezane za odreene take. Nakon prijema objanjenja od ponuaa, ugovorni organ moe zahtijevati i dodatne informacije kako je to primjereno. Stav a) tie se ekonominosti proizvodnog procesa po pitanju roba, pruenih usluga ili graevinskih metoda. Pod ekonominou se smatra to da je taj proizvodni proces, pruanje usluga ili graevinski metod ekonominiji u poreenju sa drugim procesima ili metodama koje se koriste na relevantnom tritu. Nije potrebno ni pominjati, da taj proizvodni proces, pruanje usluga ili izvrenje graevinskih radova mora da se izvrava na legalan nain na mjestu proizvodnje, pruanja ili izvrenja. Proizvodni proces ukljuuje i etiketiranje, pakiranje i prijevoz robe.
16
Stav b) tie se tehnikog rjeenja koje odabire ponua kako bi pripremio ponudu koja zadovoljava zahtjeve ugovornog organa navedene u tenderskoj dokumentaciji, i/ili nekih izuzetno pogodnih uslova dostupnih ponuau a koje ponua koristi u vezi sa robom ili proizvodima, pruanjem usluga ili izvrenju radova koji zadovoljavaju zahtjeve ugovornog organa. Stav c) tie se orginalnosti posla, roba ili usluga koje je ponua ponudio. Mogue je da ponua eli da uspostavi posao na osnovu nekih novih stvari ili aktivnosti i da time nudi naroito nisku cijenu kako bi mogao ui na trite8. Stav d) tie se bitnog djela usklaenosti ponude sa zakonodavstvom i/ili drugim propisima na snazi a koji su vezani za radnu zatitu i uslove rada na mjestima gdje se radovi, usluge ili robe dostavljaju. Ugovorni organ naravno mora biti izriito paljiv u ovom podruju kada zakljuuje ugovore jer je mogue da se javljaju ekonomski operateri koji zanemaruju te propise i tako nude neprirodne cijene.
71.
Preferencijalni tretman domaeg9
Primjena preferencijalnog tretmana domaeg i favoriziranje domaih proizvoda ili ponuaa nije u skladu sa principom jednakog tretmana svih uesnika u postupku javne nabavke. Zakon omoguava, direktno lanom 37. mogunost primjene domaeg preferencijala (u skladu sa odlukom vlade BiH primjena domaeg preferencijala je obavezna vidi dolje) Detalji vezani za upotrebu domaeg preferencijala nalaze se u lanu 20. Uputstva o primjeni ZJN. U skladu sa tim odredbama sa cilj zatite obnove i razvoja privrede BiH i to za vrijeme trajanja tranzicijskog predioda (koji zavrava 31.12.2010) ugovorni organi mogu primjenjivati cijenovno preferencijal samo u svrhe upotrebe ponuda u skladu sa lanom 35. Zakona. Pri izraunavanju cijena ponuda svrha poreenja ponuda jeste da se cijena domaih ponuda umanjuje za preferencijalni faktor, koji ne smije prelaziti: a) b) c) 15% za ugovore dodijeljene u 2005-2006; 10% za ugovore dodijeljene u 2007-2008; 5% za ugovore dodijeljene u 2009-2010.
U svrhu ovog lanka, domae ponude su ponude koje podnose kompanije (ili fizika lica) locirana u BiH, uspostavljena prema zakonima BiH, gdje, u sluaju ugovora o uslugama, najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora jeste porijeklom iz BiH. Uz sluaju ugovora o uslugama ili radovima, pri raunanju cijene ponude u svrhe uporedbe ponuda, cijene inostranih ponuda se poveavaju za 5% ako je najmanje 50% radne snage za izvrenje ugovora porijeklom iz BiH. Ugovorni organi su obavezni da informiraju ponuae u tenderskoj dokumetnaciji o domaem preferencijalu koji se primjenjuje u skladu sa lanom 37. odredbe vezane za domai preferencijal zavravaju krajem 2010. godine. U okviru ovog lanka, Vijee ministara moe definirati politiku, vie detalja i drugih uslova za primjenu domaeg preferencijala, naroito sektora u kojima bi primjena domaeg preferencijala bila obavezna ili preporuena.
Obino je dozvoljeno ponuau da ponudi cijenu koja ne ukljuuje sve trokove ponuaa, ali u nekim sluajevima takvo odreivanje cijene moe kada na primjer ponua ima dominantan poloaj na tritu - biti inkompatibilno sa propisima o konkurenciji u zemlji osnivanja ponuaa.
9
17
Vijee ministara BiH usvojilo je 30. juna 2005. godine odluku o obaveznoj primjeni domaeg preferencijala u postupcima javnih nabavki (Slubeni glasnik BiH br. 50/05 od 26. jula 2005. godine) u skladu sa odlukom od domaem preferencijalu preferencije su obavezne u postupcima javnih nabavki, u svim sektorima, sa ciljem zatite razvoja, privrede i industrije u Bosni i Hercegovini. Ugovorni organi su obavezni, u svrhe poreenja i ocjena ponuda, uveati cijenu domaih ponuda za preferencijalni factor od 15%. Ova odredba primjenjuje se na ugovore koji su dodijeljeni u 2005 i 2006.godini.
72.
Objavljivanje rezultata10
lan 38. ZJN regulira postupke za informiranje uesnika / kandidata (u ogranienom ili pregovarakom postupku) i ponuaa (u svim primarnim postupcima dodjele ugovora: otvorenom, organienom ili pregovarakom) o rezultatima sprovedenog postupka dodjele ugovora. lan 38. glasi: Obavjetavanje kandidata i ponuaa o rezultatima (1) Ugovorni organ e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od donoenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuae koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili obustavljanja postupka. Obavjetenje kandidatima, kao minimum, obavezno sadri podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U sluaju da nije, navode se razlozi. U obavjetenju ponuaima ija je ponuda odbijena obavezno se navode razlozi odbijanja. Obavjetenje svim ponuaima, kao minimum, obavezno sadri ime ponuaa kome je ugovor dodijeljen i razloge izbora te ponude u skladu s lanom 9. ovog zakona. U sluaju da je postupak obustavljen, u obavjetenju kandidatima ili ponuaima navode se razlozi obustavljanja.
(2) (3) (4) (5)
Pod rezultatima se podrazumijeva (i) rezultat postupka pretkvalifikacije, po kom kandidati koji su na vrijeme podnijeli zahtjev za uee u organienom postupku ili pregovarakom postupku nakon objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci, budu odabrani kao kvalificirani ili nekvalificirani za uee u tom postupku, vidi lan 29. d) i lan 30. stav (1) a) ZJN i gore navedene komentare, i (ii) rezultat ocjene pravovremeno pristiglih ponuda u otvorenom i organienom postupku, vidi lan 28. f) i lan 29. h), ZJN, ili pravovremeno pristiglih finalnih ponuda u pregovarakom postupku, vidi lan 30. stav (1) c), ili lan 30. stav (2) a), ZJN i komentare gore navedene, po kojima se proglaava najuspjeniji ponua i dodjeljuje mu se ugovor. Glavni princip za informiranje o ovim rezultatima jeste da se obavjetavaju svi uesnici istovremeno im je prije mogue a maksimalno u roku od 7 dana od dana donoenja odluke kod ugovornog organa. Pismo o rezultatima kandidata ili ponuaa, odnosno kandidata ili ponuaa koji su pravovremeno podnijeli svoje zahtjeve za uee ili koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude, priprema se u pismenoj formi i odailje ga ugovorni organ istovremeno relevantnim
10
18
ekonomskih operaterima i to u roku od 7 dana od donesene odluke, u skladu sa dolje navedenom tabelom:
Postupak:
Ogranieni postupak Otvoreni postupak
Pregovaraki postupak s obavljivanjem obavjetenja o javnoj nabavci Faza pretkvalifikaci je Odluka o pretkvalifikaci ji Faza podnoenja finalnih ponuda Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Faza pretkvalifikaci je Odluka o pretkvalifikaci ji
Faza podnoenja ponuda Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Pregovaraki postupak bez obavljivanja obavjetenjakada je pozvano vie od jednog kandidata Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Poetak slanja i poetak isteka roka od 7 dana:
Donoenje odluke o dodjeli ugovora
Operater oji prima informacije:
Svi ponuai koji su pravovrem eno podnijeli ponudu Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjeni jeg ponuaa i razloge zato je odabran.
Svi kandidati koji su pravovremen o podnijeli zahtjev za uee
Svi kandidati koji su proli fazu pretkvalifikacije koji su pravovremeno podnijeli ponudu Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjenijeg ponuaa i razloge zato je odabran.
Svi kandidati koji su pravovremen o podnijeli zahtjev za uee
Svi kandidati koji su uestvovali u pregovorima i koji su pravovremeno podnijeli finalnu ponudu Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjenijeg ponuaa i razloge zato je odabran.
Svi uesnici koji su pravovremen o podnijeli finalnu ponudu
Sadraj informacija koje se alju operateru 11:
Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kandidati koji su se kvalificirali pozivaju se u slijedeu fazu.
Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kanidati koji su se kvalificirali pozivaju se da podnesu poetne ponude koji e biti osnova za pregovore.
Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspjenije g ponuaa i razloge zato je odabran.
U gornjoj tabeli, sadraj pisma koje se alje ekonomskom operateru, predstavlja minimalnu koliinu informacija koje je potrebno dati, i koje su navedene u odredbama lana 38. stavovi (2) do (5), ZJN, vidi komentare direktno ispod. Ugovorni organ moe dati i dodatne informacije kako bi proirio transparentnost postupka, u skladu sa lanom 9. ZJN o zatiti povjerljivih informacija. U sluaju da pokrenuti postupak bude poniten u skladu sa odredbama iz lana 12. ZJN, informacije o ponitenju i razlozima zbog kojih je postupak poniten, vidi lan 38. stav (5) ZJN, se alje u pismenoj formi ekonomskim operaterima direktno ukljuenim u postupak u vrijeme ponitenja.
11
Sve povjerljive informacije ugovorni organ smatra tajnom.
19
Informacije kandidatima u fazi pretkvalifikacije u organienom ili pregovarakom postupku minimalno sadre, podatke o tome da li je taj kandidat proao tu fazu ili ne, i ako ne, koji su razlozi za to. Kvalificirani kandidati se naravno pozivaju da podnesu svoje ponude u isto vrijeme kada ih se informira o rezultatima pretkvalifikacijske faze, vidi komentare na lan 29. e), gore. Kandidati, koji su eliminirani iz daljeg uea u postupku, odnosno oni koji se nisu kvalificirali, e dobiti minimalno informacije o tome zato su eliminirani. Pismo ponuaima o odluci o dodjeli ugovora koju donese ugovorni organ, minimalno sadrava, podatke o tome da li je taj ponua odabran ili ne, i ako ne, razloge odbijanja njegove ponude. Uz to, neuspjeni ponuda se informira o tome koja ponuda je odabrana kao najuspjenija ponuda u skladu sa lanom 38. stav (4), ZJN, vidi komentare ispod. Najuspjenijem ponuau se nudi, ili ga se informira o nuenju ugovora, to podlijee odredbama lana 39. ZJN, vidi komentare ispod. Neuspjeni ponuai, odnosno oni ponuai ije ponude su odbijene, dobijaju minimalno informacije o razlozima zato je ponuda odbijena, i ko je odabran kao najuspjeniji ponua, vidi komentare ispod. Informacija koja se alje svim ponuaima minimalno mora da sadri ime ponuaa kome je ugovor dodijeljen i razloge zbog kojih je ta ponuda odabrana, u skladu sa lanom 9. ZJN o zatiti povjerljivih informacija. Te informacije se daju u svrhu poboljanja budue konkurentnosti tih ekonomskih operatera u postupcima javnih nabavki. U sluaju da se poniti pokrenuti postupak u skladu sa lanom 12. ZJN, informacije o ponitenju i razlozima zbog kojih je postupak poniten se alju u pismenom obliku svim kandidatima ili ponuaima koji uestvuju u postupku u fazi u kojoj je postupak poniten. lan 40. tie se obavjetenja o dodjeli ugovora. U njemu stoji: Obavjetenje o dodjeli ugovora (1) Ugovorni organ u skladu s lanom 20. ovog zakona objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele. Takva obavjetenja objavljuju se to je prije mogue, ali ne kasnije od 30 dana po zakljuenju ugovora. U sluaju da je u skladu s lanom 32. ovog zakona zakljuen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora na osnovu zakljuenog okvirnog sporazuma i nije duan objavljivati obavjetenja o dodjeli svakog ugovora koji se zakljui na osnovu tog sporazuma. Obavjetenje o dodjeli ugovora sadrava informacije koje reguliraju podzakonski akti.
(2)
(3)
Kadagod se primarni postupak dodjele ugovora, vidi lan 10. stav a) do d), ZJN, okona zakljuenjem ugovora ili okvirnog sporazuma, rezultat tog postupka, znaenja u kojem je ugovor ili okvirni sporazum zakljuen te kakav je sadraj ugovora, se objavljuje. Glavno pravilo jeste da se obavjetenje o dodjeli ugovora objavljuje na isti nain na koji je objavljeno obavjetenje o javnoj nabavci. Ali takoer, kada se zakljuuje ugovor po zakljuenju pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja, objavljuje se i obavjetenje o dodjeli ugovora. Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora predstavlja element transparentnosti aktivnosti javnih nabavki. Objavljivanjem rezultata o sprovedenom postupku, zainteresirani ekonomski operateri i javnost dobijaju informacije koje e im posluiti u njihovom buduem trinom djelovanju, bilo da su uestvovali u postupku nabavke ili ne. 20
Obavjetenje o dodjeli ugovora priprema i objavljuje ugovorni organ i to je posljednji korak sprovoenja svakog primarnog postupka dodjele ugovora koji vodi do zakljuivanja ugovora o javnoj nabavci, vidi komentare na lanove 28. h), 29. j), 30. stav (1), c), i 30. stav (2), a) i b), iznad. U sluaju da postupak javne nabavke koja je zapoeta objavljivanjem objavjetenja o javnoj nabavci nije doveo do i nee dovesti do zakljuenja ugovora (ili okvirnog sporazuma, vidi lan 40. stav (2), ZJN), takav postupak se formalno ponitava objavljivanjem obavjetenja o ponitenju postupka, lan 12. stav (2), ZJN. Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora vri se u skladu sa odredbama lana 20. ZJN. To znai da se svako obavjetenje o dodjeli ugovora objavljuje u Slubenom glasniku BiH u obliku i formatu koji se definiran za sva obavjetenja prema lanu 20. stav (2), ZJN. U sluaju ugovora, ija vrijednost je jednaka ili prelazi relevantne meunarodne vrijednosne razrede iz lana 6. stav (3), ZJN, obavjetenje o dodjeli ugovora, uz to, se mora jo objaviti i u asopisu ili novinama u meunarodnom opticaju ili na internet stranici javnih nabavki koja garantira meunarodni pristup kako je i navedeno u podzakonskim aktima. Dolje u tabeli navedene su stavke vezane za pripremu obavjetenja o zakljuenju ugovora: lanovi ZJN relevantni za pripremu i objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora lan 40, Stav (1)
Regulirana pitanja Obavjetenje o dodjeli ugovora obavljuje se u skladu sa lanom 20. ZJN. Obavjetenje o dodjeli ugovora obavjetava zainteresirane ekonomske operatere o zakljuenim ugovorima o javnim nabavkama u svrhu poboljanja budue konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama u relevantnim trinim sektorima. Obavjetenje o dodjeli ugovora pominje obje strane u ugovoru, glavni sadraj ugovora, broj primljenih ponuda i ugovorenu cijenu i raspon cijena primljenih ponuda. Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora se vri im je to prije mogue a najkasnije 30 dana nakon zakljuenja ugovora. Standardni obrazac za obavjetenje o dodjeli ugovora se primjenjuje kod pripreme obavjetenja. Ugovorni organ alje pripremljeno obavjetenje o dodjeli ugovora Slubenom glasniku BiH na objavu. Sva uputstva za objavu u Slubenom glasniku se primjenjuju. Mogue je objaviti obavjetenje i negdje drugo, ali ne prije objavljivanja u Slubenom glasniku i to samo istih informacija12. Kada procijenjena vrijednost ugovora jeste jednaka ili prelazi meunarodni vrijednosni razred za tu vrstu ugovora, ugovorni organ uz to objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora u skladu sa relevantnim odredbama podzakonskih akata na ZJN. Obavljivanje u mediju sa meunarodnim opticajem kako je pomenuto u lanu 20, stav (4), je uvijek mogue.
lan 20, Stav (1) lan 20, Stav (2) lan 20, stav (3) lan 20, stav (4) lan 20, Stav (5)
Ugovorni organ esto ele da objave obavjetenje o nabavci u neto iroj formi nego to to ZJN zahtijeva, kako bi osigurali aktivnu konkurenciju. Obavljivanje odgovarajueg obavjetenja o dodjeli ugovora ne mora se obavezno objaviti na istom mjestu, sve dok se zahtjevi ZJN ispunjavaju.
12
21
Objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora objavljuje se odmah nakon zakljuivanja ugovora, vidi komentare na lan 39. gore, a u vremenskom roku od 30 dana od zakljuenja ugovora. lan 11. (2) Podzakonskih akata ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i obavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora, vidi takoer model obrasca obavjetenja o dodjeli ugovora (Slubeni glasnik BiH, br. 17/05). Obavjetenje o dodjeli ugovora sadri najmanje slijedee informacije: naziv i adresu ugovornog organa; vrstu ugovornog organa; vrstu ugovora i da li je to okvirni sporazum; naziv ugovora; opis predmeta ugovora; procijenjena vrijednost ugovora; vrsta postupka; kriteriji za dodjelu ugovora; naziv i adresa najuspjenijeg ponuaa; cijena odabrane ponude; raspon cijena podnesenih ponuda (najnia-najvia); broj primljenih ponuda; proporcija ugovora namijenjena za podugovoranje (ako je primjenjivo); datum zakljuenja ugovora.
Za postupak javne nabavke koji vodi zakljuenju okvirnog sporazuma u skladu sa lanom 32. ZJN, takoer se objavljuje obavjetenje o dodjeli ugovora to je onda obavjetenje o dodjeli okvrinog sporazuma a slijede se ista pravila kao kod objave obavjetenja o dodjeli ugovora prema lanu 40. stav (1), ZJN. Kako efekat zakljuenja okvirnog sporazuma, prema lanu 32. stav (2), ZJN, kako je gore objanjeno, jeste da ugovorni organ naknadno moe zakljuiti ugovore pod okvirnim sporazumom sa stranom s kojom je zakljuio sporazum bez primjene postupka iz ZJN, a naroito je pomenuto u lanu 40. paragraf (2), ZJN, da nije potrebno objavljivanje obavjetenja o dodjeli ugovora, kada se zakljui ugovor o isporuci unutar tog okvirnog sporazuma. Detalji od zahtjevanom sadraju obavjetenja o dodjeli ugovora navedeni su u Uputstvu o primjeni ZJN BiH.
22
73.
Zakljuivanje ugovora13
lan 39. tie se zakljuivanja ugovora o javnoj nabavci i navodi odreene posebne ugovorne uslove, koji mogu ili e uzeti u obzir strane ugovora: ugovorni organ s jedne strane, i ekonomski operater kojem je dodijeljen ugovor kao najuspjenijem ponuau s druge strane. lan 39. navodi: Ugovori (1) Ugovorni organ nudi ugovor onom kvalificiranom ponuau koji je dostavio najnie ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s odredbama lanova 35. do 37. ovog zakona. Ugovor se zakljuuje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine o obligacijama. Nijedan ugovor ne moe se zakljuiti u periodu od 15 dana od datuma kada su ponuai obavijeteni o rezultatu u skladu sa stavom (1) lana 38. ovog zakona. Ako dobavlja kojem je dostavljen prijedlog dodjele ugovora: a) b) c) d) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili propusti da ostavi garanciju za izvrenje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji; ili propusti da potpie ugovor o nabavci; ili odbije da zakljui ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji;
(2)
ugovorni organ predlae dodjeljivanje ugovora onom dobavljau ija je ponuda po redoslijedu odmah nakon ponude najuspjenijeg ponuaa koji je odbio dodjelu ugovora. (3) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najuspjenijoj ponudi, kao i uslovi utvreni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji doputa odredba o varijabilnoj cijeni (cjenovna formula), zasnovana na odreenim / definiranim objektivnim pravilima, takva odredba moe biti unesena u ugovor. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor nee sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovaraa obavezno se saopavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit e dobavljaa o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopenja, navodei razloge u sluaju odbijanja. Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Ugovorni organ u ugovoru postavlja uslov da dobavlja kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapoljava, u svrhu izvrenja ugovora o javnoj nabavci, fizika ili pravna lica koja su uestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu lana ili strunog lica koje je angairala Komisija za nabavke, nadlena za dodjelu navedenog ugovora o javnoj nabavci, najmanje est mjeseci po zakljuenju ugovora.
(4)
(5)
Zakljuivanje okvirnog sporazuma dodijeljenog u skladu sa lanom 32. ZJN odrava se u skladu sa istim pravilima koja se analogno primjenjuju. Nakon donoenja odluke o dodjeli ugovora tj nakon okonanja postupka ocjene ponuda prema lanu 35. ZJN, vidi komentare iznad, ugovorni organ informira najuspjenijeg ponuaa o toj odluci i nudi ugovor najuspjenijem ponuau.
13
23
Najuspjeniji ponua je ekonomski operater koji zadovoljava kriterije za odabir ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji i koji je podnio najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa postupkom ocjene, opisanom u komentarima na lan 35. ZJN, gore. Postupak ocjene ukljuuje mjere koje je potrebno poduzeti i u sluaju neprirodno niskih ponuda, vidi lan 36. ZJN, i ako je prikladno uzima u obzir domai preferencijal, vidi lan 37. ZJN. Ugovor o javnoj nabavci koji se zakljuuje izmeu ugovornog organa i uspjenog ponuaa, je kao takav ugovor u skladu sa ugovornim propisima BiH, odnosno zakonima na snazi o obligacionim odnosima u BiH. Tokom postupka dodjele ugovora, ugovorni organ je uspostavio brojne zahtjeve i uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji, i ti zahtjevi i uslovi skupa sa jednim ili vie specifinih ugovornih uslova pomenutih u lanu 39. stavovi (3), (4) i (5) ZJN se odraavaju u ugovoru koji se zakljuuje izmeu ugovornog organa i najuspjenijeg ponuaa i koji je proiren, ako je potrebno, setom opih ugovornih uslova. Nikakvi opi niti posebni ugovorni uslovi ne smiju biti kontradiktorni zakonima o obligacionim odnosima BiH. U sluaju da ugovor o javnoj nabavci ne regulira pitanje vezano za izvrenje ugovora ili odnos izmeu ugovornih strana, vaei zakoni o obligacijama u BiH e imati prevlast kao i u sluaju svih ugovora prema zakonodavstvu BiH. To da e se ugovor zakljuiti u skladu sa zakonima BiH o obligacijama ne znai da strane u ugovoru ugovorni organ i ekonomski operater ne smiju pominjati npr. ugovorne zakone neke druge zemlje; to samo znai da niti jedna ugovorna odredba ne smije biti kontradiktorna zakonima o obligacijama BiH. lan 39. stav (1), sadri bitno pravilo, da se niti jedan ugovor o javnoj nabavci ne smije zakljuiti prije isteka roka od 15 dana od datuma kada su ponuai informirani o rezultatima postupka dodjele ugovora prema lanu 38. stav (1), ZJN, vidi komentare gore. Zakljuivanje ugovora predstavlja potisivanje ugovorne dokumentacije od ugovornih strana, ime ugovor stupa na snagu. Datum na koji su ponuai informirani o rezultatima predstavlja datum slanja tih informacija relevantnim ekonomskim operaterima. Period ekanja od 15 dana uspostavljen je kako bi se ostavilo dovoljno vremena neuspjenim ponuaima ili drugim zainteresiranim stranama u postupku javne nabavke da razmisle o rezultatima postupka dodjele ugovora i da u sluaju da oni smatraju da je ugovorni organ prekrio ZJN ili podzakonska akta tokom sprovoenja postupka uloe prigovor na postupak u skladu sa lanom 51. ZJN, vidi komentare ispod. Period ekanja od 15 dana koji je uspostavljen lanom 39. stav (1), ZJN vrijedi za sve primarne postupke dodjele ugovora koji su definirani lanom 10. stavovi a) do d), ZJN (ne postoje izuzeci ak ni u sluaju hitnosti). Strane ovo obino ne smatraju ogranienjem za efikasno sprovoenje postupka, jer obino zakljuivanje ukljuuje pripremu dokumentacije, organiziranje sastanka za potpisivanje ugovora, itd. Javna nabavka u krajnje hitnim sluajevima kako je navedeno u lanu 11. stav (4), a), 4), ZJN, ipak, moe ukljuivati situacije, u kojima je neophodno odbaciti sve ope odredbe, kao to je naprimjer zatita od prirodne katastrofe ili njene posljedice. Kako je pomenuto prema komentarima na lan 30. stav (2), a), gore, u time sluajevima moe se opravdati i krenje samog zakona u svrhu spaavanja ivota, zdravlja ili vrijednosti, u skladu sa opim javnim zakonima u sluaju hitnosti. Samo kada postoji takva neophodnost, koja bi opravdala krenje ZJN uz pozivanje na zakone u sluaju hitnosti, ugovor se moe odmah zakljuiti, bez obzira na odredbe lana 39. stav (1), ZJN. lan 39. stav (2), navodi pravila za nain reagiranja ugovornog organa na situaciju u kojoj ponua, kojem je ponuen ugovor o javnoj nabavci, odbije da zakljui ugovor, ili direktno u pismenoj formi, time to odbija da potpie ugovornu dokumentaciju ili na bilo koji drugi nain. Pretpostavljajui da postoji vie od jedne prihvatljive ponude pravovremeno podnesene, glavno pravilo u toj situaciji jeste da se ugovor nakon toga nudi ponuau koji je podnio slijedeu najbolje ocjenjenu ponudu.
24
U sluaju da je garancija na ponudu bila obavezni zahtjev ugovornog organa, ta garancija na ponudu se koristi u vezi sa odbijenom ponudom, vidi komentare na lan 16. stav (1), iznad. Pravilo iz lana 39. stav (2), vrijedi za regularnu odnosno slobodnu i pravinu konkurenciju konkurenata na relevantnom tritu po pitanju predmeta ugovora. Ako recimo druga po redu ocijenjena ponuda, na primjer, nudi neopravdano visoku cijenu, ovo pravilo nije primjenjivo. Ovo pravilo nije primjenjivo ni za situacije, u kojima je zakljuivanje ugovora prolongirano za znaajno dui period vremena u odnosu promjene na tritu i/ili aktivnosti u tom odreenom poslovnom sektoru. Kada se konkurencija na relevantnom tritu znaajno izmijenila od postupka podnoenja ponuda, pravilo iz lana 39. stav (2), ne primjenjuje se obavezno. U sluaju, da druga po redu ponuda sadri cijene koje znaajno prelaze budet ugovornog organa, takoer, primjena ovog pravila nije obavezna. U tim sluajevima ugovorni organ moe razmatrati ponitenje postupka u vezi sa lanom 12. stav (1), b), 3), ZJN, vidi komentare na lan 12. gore, i ponovno zapoinjanje postupka nabavke. Ako najuspjeniji ponua, nakon informiranja i nuenja ugovora, odbije pismenu tu ponudu, ugovorni organ moe odmah nastaviti postupak time to nudi ugovor ponuau koji je drugi po redu na listi. Ako najuspjeniji ponua nakon to ga se obavijesti i to mu se ponudi potpisivanje ugovora ne priloi garanciju za izvrenje ugovora, kako je propisano tenderskom dokumentacijom pod uslovom da mu se omogui neki realan vremenski period ugovorni organ moe nastaviti sa postupkom kako je opisano u lanu 39. stav (2), a). Ako najuspjeniji ponua nakon to ga se obavijesti i to mu se ponudi potpisivanje ugovora propusti da potpie ugovor pod uslovom da mu se omogui realan vremenski period ugovorni organ moe nastaviti sa postupkom kako je opisano u lanu 39. stav (2), a). Ako najuspjeniji ponua nakon to ga se obavijeti i to mu se ponudi potpisivanje ugovora eli zakljuiti ugovor samo pod znaajno drugaijim uslovima od uslova navedenih u tenderskoj dokumentaciji pod uslovom da mu se omogui realan vremenski period ugovorni organ moe nastaviti sa postupkom kako je opisano u lanu 39. stav (2), a). Kako je opisano u vezi sa lanovima 28. h), i 29. j), iznad, ugovor zakljuen na osnovi postupka javne nabavke prema ZJN ne smije biti znaajno izmijenjen. Analogno tome, i iz istih razloga, ugovor o javnoj nabavci ne smije se zakljuiti tako to e biti ukljuene druge cijene, uslovi i razlozi u odnosu na one nastale iz najuspjenije ponude i tenderske dokumentacije. Ovo je posljedica ukupnog aranmana sistema javnih nabavki koji se zasniva na slobodnoj i pravinoj konkurenciji, vidi komentare na lan 35. stav (2), gore. U sluaju da se ustanovi da zbog objektivnih razloga bude neophodno izmijeniti cijenu, uslove i/ili kriterije znaajno prije potpisivanja ugovora, neophodno je pritei odredbama iz lana 12. stav (1), c), ZJN. Ako je na osnovi fiksnih, objektivnih pravila u tenderskoj dokumentaciji dozvoljena klauzula o izmjeni cijene, koja je dostupna jednako svim ponuaim, ta klauzula se moe ukljuiti u ugovor kao osnov za izmjenu cijene. Nikakve druge izmjene cijene nisu mogue. Kada se zakljui ugovor o javnoj nabavci potpisivanjem ugovorne dokumentacije od strane ugovornih strana, ekonomski operater kao strana u ugovoru (esto se naziva ugovaraem) je odgovoran za izvrenje ugovora. Bez obzira na ovaj princip, taj ekonomski operater ne smije vriti podugovaranje bilo kojeg znaajnog dijela tog ugovora bez predhodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Ako ekonomski operater kao strana u ugovoru eli podugovarati znaajan dio ugovora, te elemente koji se podugovaraju i identitet podugovaraa potrebno je opisati i dostaviti ugovornom organu pravovremeno prije podugovaranja. Ugovorni organ, onda donosi odluku o tome da li prihvata ili ne to podugovaranje te informira ponuaa o svojoj odluci u roku od
25
15 dana od prijema tog obavjetenja, navodei svoje razloga u sluaju da je zahtjev odbijen. Ugovorni organ moe primijeniti samo objektivne razloge za odbijanje. ak i kada to nije navedeno u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ navodi kao ugovorni uslov, da ekonomski operater kao strana u ugovoru nema pravo da zapoljava, u svrhu izvrenja ugovora o javnoj nabavci, fizika ili pravna lica koja su uestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu lana ili strunog lica Komisije za javne nabavke nadlene za postupak dodjele ugovora o javnoj nabavci, najmanje 6 mjeseci po zakljuenju ugovora.
74.
Izvjetavanje o postupku i arhiviranje dokumentacije14
lan 41. definira obavezno izvjetavanje Agencije za javne nabavke o svakom primarnom postupku dodjele ugovora koji sprovodi ugovorni organ, ukljuujui sprovoenje konkursa za izradu idejnog rjeenja. Izvjetavanje se zahtijeva takoer i kod ponitenja postupka, osim ako se ponitenje ne radi s namjerom ponovnog pokretanja postupka kako je navedeno u lanu 12, stav (1), b), ZJN. U tim sluajevima, izvjetaj o kompletnom postupku koji je doveo do zakljuenja ugovora ili okvirnog sporazuma se priprema i podnosi AJN. lan 41 navodi: Izvjetaj o postupku nabavke (1) Ugovorni organ priprema izvjetaj o svakom postupku dodjele ugovora koji se obavi u skladu s odredbama ovog poglavlja, ukljuujui i sluajeve kada je zakljuen okvirni sporazum. Izvjetaj ukljuuje primjerene informacije zavisno od izabranog postupka dodjele. Minimum informacija koje izvjetaj sadri utvruje se u podzakonskim aktima. Izvjetaj se priprema i dostavlja Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okonanja postupka nabavke. Agencija za javne nabavke utvruje pravila i obrasce za dostavu izvjetaja.
(2) (3)
Izvjetavanje se zahtijeva za svaki sprovedeni postupak javne nabavke, ukljuujui postupke koje se odnose i na zakljuenje okvirnog sporazuma. Zakljuenje ugovora prema okvirnom sporazumu prema lanu 32. stav (2), ZJN ne zahtijeva podnoenje izvjetaja. Upotreba okvirnih sporazuma iz lana 32. ZJN, ipak implicira da ugovorni organ vodi biljeke o kvantitetu i opsegu nabavki iz okivrnog sporazuma, kako se okvirni sporazum zakljuuje samo za jedan maksimalni kvantitet ili opseg, vidi komentare na lan 32. gore. Te biljeke se dostavljaju AJN na zahtjev AJN. Cilj izvjetaja jeste prije svega skupljanje statistikih podataka za upotrebu od strane AJN u izvravanju svojih zadataka vezanih za primjenu sistema javnih nabavki i poboljanje tog sistema. Informacije koje se nalaze u izvjetajima, e time, uglavnom biti vezane za ope aspekte sprovoenja postupaka, i predstaviti e se na nain koji je odgovarajui za statistiku upotrebu. Detalji o sadraju izvjetaja navedeni su u Podzakonskim aktima ZJN.
14
26
Vremenski rok za pripremu i podnoenje izvjetaja AJN za ugovorni organ je 15 dana od dana okonanja postupka javne nabavke. Postupak javne nabavke je okonan u smislu datuma kada se obavjetenje o dodjeli ugovora, obavjetenje o rezultatima konkursa za idejno rjeenje ili obavjetenje o ponitenju postupka, vidi komentare na lan 40. gore, poalje na tampanje. Pravila i obrasce za izvjetaj odreuje AJN. lan 42. tie se uvanja dokumenata vezanih za svaku aktivnost javne nabavke koju sprovodi ugovorni organ. Svi takvi dokumenti se arhiviraju kod ugovornog organa u skladu sa zakonima BiH za arhiviranje.
75.
Zajednika javna nabavka15
lan 7. Uputstva o primjeni Zakona se tie javne nabavke koju provode dva ili vie ugovornih organa zajedno (zajednika nabavka). Prema njegovim odredbama, ugovorni organi mogu donijeti odluku da e zajedno provoditi postupak javne nabavke, jedne javne nabavke ili svih javnih nabavki tokom odreenog vremenskog perioda. Kada vie ugovornih organa uestvuje u postupku jedne ili vie javnih nabavki, u skladu s postupcima utvrenim Zakonom, svaki od ugovornih organa koji uestvuje u zajednikom postupku nabavke bit e jasno naznaen u tenderskoj dokumentaciji. (lan 7. stav (2) Uputstva, prva reenica). Svaki ugovorni organ koji je uestvovao u zajednikom postupku nabavke zakljuuje poseban ugovor s izabranim ponuaem. (lan 7. stav (2) Uputstva, druga reenica). Ugovorni organi mogu prenijeti odgovornost za obavljanje postupaka javnih nabavki ili dodjeljivanje ugovora ili okvirnih sporazuma na jedan ugovorni organ. (lan 7. stav (3) Uputstva). U ovom sluaju ugovorni organ, kojeg su ovlastile druge strane u zajednikoj nabavci, je odgovoran za obavljanje aktivnosti javne nabavke i njihovu kompatibilnost za zahtjevima Zakona.
76. Agencija za javne nabavke16

Zakon o javnim nabavkama omoguava uspostavu dvije nezavisne organizacije koje se bave pitanjima javnih nabavki: Agencija za javne nabavke (AJN) (vidi lan 48.) koja za svoj rad odgovara Vijeu ministara, i Ured za razmatranje albi (UR) (vidi lan 49.) koji za svoj rad odgovara Parlamentu. Agencija za javne nabavke je nezavisna upravna organizacija sa pravnim subjektivitetom. Ima sjedite u Sarajevu i dva podruna ureda u Banja Luci i Mostaru. Podruni uredi nemaju status pravnog lica i nisu ovlateni za donoenje odluka bez odobrenja Agencije za javne nabavke. U skladu sa Zakonom, Agencija za javne nabavke bi trebala poeti sa radom 3 (tri) mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona. Agencija za javne nabavke je odgovorna za adekvatnu primjenu Zakona o javnim nabavkama BiH. Njene detaljne funkcije se definiu podzakonskim aktima. Osnovni zadaci Agencije za javne nabavke obuhvataju:
15 16
Zasnovano na Smjernicama. Zasnovano na Smjernicama.
27
predlaganje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama i njegovih podzakonskih akata osiguravajui efektivnost i adekvatnost te legislative; jaanje svijesti ugovornih organa i dobavljaa o legislativi i ciljevima javnih nabavki, postupaka i metoda; objavljivanje prirunika i smjernica o javnim nabavkama i pravljenju i upotrebi standardnih obrazaca i modela u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama i njegovim podzakonskim aktima, koje e koristiti ugovorni organi; pruanje tehnike pomoi i savjeta kako ugovornim organima tako i dobavljaima o primjeni i tumaenju odredbi Zakona o javnim nabavkama i njegovih podzakonskih akata; uspostavljanje sistema za praenje primjene Zakonu o javnim nabavkama; prikupljanje, analiziranje i objavljivanje informacija o postupcima javnih nabavki i dodjeli ugovora o javnim nabavkama; razvijanje dravnog elektronskog informacionog sistema za objavu tenderske dokumentacije, kao dodatak Slubenom glasniku; iniciranje i podravanje razvoja elektronskih nabavki i komunikacije na polju javnih nabavki; objavljivanje informacija o obuci, prirunika i drugih vrsta pomoi za profesionalno usavravanje u oblasti javnih nabavki; odravanje registra akreditovanih predavaa u oblasti javnih nabavki; podnoenje godinjeg izvjetaja Vijeu ministara BiH.
Agencija za javne nabavke ima direktora i Odbor. Odbor Agencije se sastoji od 7 (sedam) lanova. lanovi su: Ministar finansija i trezora BiH, Ministar finansija FBiH, Ministar finansija RS i etiri eksperta odabrana putem otvorenog konkursa kako je navedeno u Uputstvu. Naelnik Distrikta Brko imenuje posmatraa iz Distrikta u Odboru. Direktor Agencije takoer ima ulogu posmatraa u Odboru. Direktora otputa Vijee ministara BiH na prijedlog Odbora, u skladu sa odredbama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH. Svi ugovorni organi irom BiH su duni da sarauju sa Agencijom i njenim direktorom i Odborom pri obavljanju svojih aktivnosti.
76.
Ured za razmatranje albi17
Ured za razmatranje albi se uspostavlja kao nezavisna upravna organizacija sa pravnim subjektivitetom. Ured za razmatranje albi ima sjedite u Sarajevu. Ured za razmatranje albi se sastoji od 3 (tri) lana koja su odabrana izmeu odabranim ekspertima upravnog prava i/ili upravnog postupka i njihov status bi trebao biti jednak statusu nezavisnog sudije i nespojiv sa bilo kojom direktnom ili indirektnom, trajnom ili periodinom dunou, uz izuzetak akademskih aktivnosti, i 3 (tri) lana koji su eksperti u oblasti radova, javne kupovine, transporta i stratekog poslovnog upravljanja, odabrani putem otvorenog konkursa, kako je navedeno u Uputstvu.
17
Based on the Guidelines.
28
lanove Ureda za razmatranje albi imenuje Parlament BiH. Ured za razmatranje albi je odgovoran za osiguranje primjene pravila navedenih u Zakonu o javnim nabavkama i djeluje na drugoj instanci u albenom postupku.
77.
Uvod
albeni postupak18
ZJN prua ponuau mogunost da se ali na odluku koju je donio ugovorni organ u postupku javne nabavke. Mjere dostupne ponuaima i albeni postupci definirani su u odjeljku IV dio 2 ZJN albeni postupak. U skladu sa lanom 50. 52. ZJN albeni postupak sastoji se od 3 faze: 1. 2. 3. ulaganja prigovora na postupak koji se podnosi ugovornom organu koji je prema miljenju ponuaa prekrio odredbe ZJN i/ili Podzakonskih akata, albu UR, albu na odluku UR pred sudom BiH.
Odredbe vezane za albeni postupak primjenjive su i na postupke javnih nabavki i iz odjeljka II i na zahtjeve za ponude (odjeljak III). Kada su u pitanju ovi postupci iz odjeljka III direktni sporazum odredbe o pozivanju na UR nisu primjenjive u sluaju ovog postupka (lan 51 (7)). Ko ima pravo na albeni postupak? Svaki dobavlja koji ima legitiman interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci i koji smatra da je ugovorni organ u toku konkretnog postupka dodjele ugovora prekrio jednu ili vie odredbi ovog zakona i/ili prateih podzakonskih akata ima pravo uloiti prigovor na postupak, na nain i u rokovima utvrenim u lanu 51. ovog zakona. Prvenstveno dobavljai koji uestvuju ili su uestvovali u postupku nabavke, kao kandidati ili ponuai, imaju pravo uloiti prigovor. Prigovor takoer mogu uloiti dobavljai koji nisu uestvovali u postupku iz razloga to nisu zadovoljavali uslove koje je postavio ugovorni organ na diskriminirajui nain ili im nije dozvoljeno da uestvuju u postupku od strane ugovornog organa koji je time prekrio Zakon. Prigovori Prigovor se ulae na nain i u vrijeme dozovljeno rokovima iz lana 51. Zakona. Prigovor se podnosi odnosnom ugovornom organu koji je po miljenju dobavljaa prekrio odredbe Zakona, u pisanoj formi, u roku od pet dana od dana kada je podnosilac saznao ili je trebalo da sazna za navodnu povredu ovog zakona, i ne kasnije od jedne godine od datuma navodne povrede. Po prijemu pismenog prigovora, ugovorni organ: o o obustavlja postupak dodjele ugovora u toku dok se prigovor u potpunosti ne razmotri, razmatra prigovor i donosi opravdanu odluku po pitanju prigovora u roku od pet dana od primanja prigovora,
Based on the Guidelines.
18
29
informie dobavljaa o donijetoj odluci i njenom opravdanju najkasnije sljedeeg radnog iana.
alba UR-u Ako ugovorni organ: propusti da razmotri prigovor u roku od pet dana ili odbije prigovor,
podnosilac prigovora moe uloiti pismenu albu UR-u. alba se podnosi u roku od pet dana poev od prvog radnog dana nakon isteka roka od pet dana, ili, u sluaju da je ugovorni organ odbio prigovor u prvostepenom postupku, od datuma kada je ugovorni organ o tome obavijestio podnosioca prigovora.
Kopija pismene albe istovremeno e biti dostavljena ugovornom organu.
78.
Funkcioniranje i ovlasti UR-a19
Po prijemu kopije pismene albe podnosioca, UR e se uvjeriti da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora u toku na period od pet dana, osim ukoliko mu UR drugaije naloi. Prije isteka ovog roka, UR donosi odluku o tome da li e se izdati privremeni nalog u skladu sa lanom 52. (2) i o tome obavjetava ugovorni organ najkasnije narednog radnog dana. Privremeni nalog moe sadrati: obustavu postupka dodjele ugovora vezano za to koja povreda je potvrena ili obustavu implementacije odluke ili poduzete akcije od strane ugovornog organa tokom postupka javne nabavke.
Privremeni nalog se moe primijeniti bilo kada nakon primanja albe i prije zakljuivanja ugovora ako je: a) b) s obzirom na informacije kojima raspolae UR, vjerovatno je da e alba biti rijeena u korist albenika, i/ili odluka o obustavi postupka ne bi prouzrokovala nesrazmjernu tetu na raun javnog interesa,ugovornog organa ili ponuaa.
Kad su pitanju odluke UR vezane za albe, one zavise od faze postupka nabavke tokom koje se odluka donosi (prije zakljuivanja ugovora o javnoj nabavci ili nakon zakljuivanja tog ugovora). Prije zakljuenja ugovora o javnoj nabavci, UR je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa naruila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ovlaten da: a) saini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet albe;
19
30
b)
u cjelini ili djelimino poniti bilo koji akt ili odluku ugovornog organa koji nisu u skladu s ovim zakonom, to podrazumijeva i ovlatenje za otklanjanje bilo koje tehnike ili druge specifikacije koja nije u skladu s ovim zakonom; izda nalog ugovornom organu da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu s tim; izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora; donese odluku o naknadi tete albeniku, koji je, kao ponua, a zbog poinjene povrede ovog zakona, pretrpio gubitak ili tetu.
c) d) e)
Nakon zakljuenja ugovora o javnoj nabavci, UR je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa naruila bilo koju obavezu iz ovoga zakona, ovlaten da: a) b) saini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet albe i, ukoliko je to opravdano; dodijeli naknadu tete albeniku, koji je, kao ponua, a zbog poinjene povrede ovoga zakona, pretrpio gubitak ili tetu.
Visina odtete koja se dodjeljuje u skladu s ovim stavom ograniena je do iznosa trokova pripreme ponude ili do 10% ponuaeve ponuene cijene, zavisno od toga koji je od ova dva iznosa vei. UR moe, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa naruila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ugovornom organu naloiti da albeniku nadoknadi trokove albenog postupka. U sluaju da UR smatra da je slubeno lice ugovornog organa izvrilo promiljenu i namjernu povredu ovog zakona, ugroavajui time njegovu svrhu navedenu u lanu 1. ovog zakona, UR, pored ovlatenja navedenih u lanu 1 Zakona, moe: a) b) da podnese prekrajnu ili krivinu prijavu nadlenom sudu; ili izrei novane kazne u iznosu do 4.000,00 KM .
Do uspostavljanja UR, ulogu UR preuzimaju Ministarstva finansija entiteta.
79.
Sudska alba na odluku o javnoj nabavci
Na odluke UR-a moe se podnijeti tuba nadlenom sudu Bosne i Hercegovine u roku od 45 dana od datuma kada je ta odluka upuena albeniku. U sluaju da tuba nije podnesena sudu u predvienom roku, odluka UR-a je konana. Sud postaje nadlean tek po okonanju administrativnog albenog postupka pred UR-om.
31

Zakon o Javnim Nabavkama U BiH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Javnim Nabavkama U BiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 395 ZJN SG BiH 49/04

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

za robe nu|ene i kupljene na berzovnom tr`i{tu;

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

odbije da zaklju~i ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji;

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("SG" 49/04)

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 127 ZJN SG BiH 19/05

ZJN SG BiH 52/05

ZJN SG BiH 52/05

ZJN SG BiH 08/06

PSBiH broj 265/06 31. januara 2006. godine Sarajevo

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r.

Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.

ZJN SG BiH 24/06

PSBiH broj 285/06 27. marta 2006. godine Sarajevo

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r.

Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 444

ZJN SG BiH 70/06

PSBiH broj 335/06 27. jula 2006. godine Sarajevo

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Martin Ragu`, s. r.

Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, s. r.

ZJN SG BiH 12/09

PSBiH broj 290/09 29. januara 2009. godine Sarajevo

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Niko Lozan~i}, s. r.

Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Mladen Ivani}, s. r.

PSBiH, broj 541/10 13. jula 2010. godine Sarajevo

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, s. r.

Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, s. r.