#6

Mijat

Offline Registrovan dana:19/08/2009 Poruke:

U principu raun koji je linearan u smislu prebroj sve planirane razvodne kutije, prekidae, prikljunice, svetiljke i druge potroae i prekidae, pomnoi sa X i to ti je to moe da koristi samo neko ko se ne bavi profesionalno postavljanjem elektrinih instalacija. Ja sam pokuao da napravim neki meurau n za svoju firmu tako da pribliim malo muterijama nain raunanja cene kako bi mogli da znaju ta da oekuju. Inae, svako ko se ozbiljno bavi poslom predraun (ponudu) pravi na osnovu predmera. to se utede tie, treba da nae nekog ko e pristati na takav posao i to je to. On e ti rei ta moe da uradi za njega i koliko e ti oprostiti para na raun toga.

http://www.automatic-house.rs/blog http://www.motorizakapije.com http://www.elektricneinstalacije.com

Top

Da se dopunim Kabal se postavlja horizontaln o ispod plafona na 20cm. Kada se spusta vertikalno polaze se na 20cm od vrata ili pocetka zida (nikako sredinom zida ili slicno). Ako pored vrata ima prekidac prolazi pored njega i spusta se do visine uticnice a zatim horizontaln

o na toj visini (50cm od poda) do sledece uticnice Tako da ceo zid ostaje slobodan za busenje. a ako nesto busimo na ponenutim visinama nece nam ni ikona pomoci. Ako je uticnica na sredini zida izbegli smo vertikalni spust do nje( u situaciji sa kutijom i bez) i ostavili zid cistim od uticnice pa do 20cm ispod plafona. Ista situacija je i sa rasvetom. Vertikalno do visine prekidaca zatim istom putanjon na 20cm ispod plafona pa dalje horizontaln o sa ostalim kablovima na toj visini. i naravno plafonom do

svetiljke. Znaci da je vrlo lako razumeti kuda su provuceni kablovi ako hocemo da zabusimo rupu za sliku u novom stanu.. Kao sto sam vec rekao tako radim vec desetak godina. Prvo u firmi sa jos dosta kolega (tu sam se prvi put sreo sa tim) a od skoro i samostalno Uradili smo dosta objekata raznih namena po celoj srbiji i cg i nigde nije bilo nikakvih problema. Ovo je samo opis u kratkim crtama.

a bih rado da mi netko objasni to je tono "rasvjetno mjesto"? Dakle u sobi imamo: utinice, prekidae, kutije (gdje se kabel rava) i izvode za rasvjetna tijela (ili neke druge ureaje npr. klime itd...). Dali se sve to ubraja u rasvjetna mjesta?

22.12.2006., 21:43

#10 Quote:

Heg
Registrirani korisnik

Registracija: Aug 2005. Lokacija: Osijek Postova: 454

Gurth kae: Ja bih rado da mi netko objasni to je tono "rasvjetno mjesto"? Dakle u sobi imamo: utinice, prekidae, kutije (gdje se kabel rava) i izvode za rasvjetna tijela (ili neke druge ureaje npr. klime itd...). Dali se sve to ubraja u rasvjetna mjesta? Ne naravno.Utinice i rasvjetna mjesta se vode kao izvodi. Urasvjetno mjesto spada lampa i prekida.Ako se pali na vie mjesta ili ima vie lampi(na razliitim mjestima),rauna se kao toliko izvoda.

Rasvjetna mjesta ? Quote:

Heg kae: Ne naravno.Utinice i rasvjetna mjesta se vode kao izvodi. Urasvjetno mjesto spada lampa i prekida.Ako se pali na vie mjesta ili ima vie lampi(na razliitim mjestima),rauna se kao toliko izvoda. Ne znam da li sam dobro shvatio. Dakle, ako imam u jednoj sobi jedan prekida za svjetlo i tri utinice to se obrunava kao "etiri rasvjetna mjesta" i plaam to npr. 180 kn*4 ras. mjesta = 720 kn? (ne rauna se jo i svaka razvodna kutija ili izvod po plafonu do lustera kao rasvjetno mjesto itd.?) Htio bih imati i antenski prikljuak u svakoj sobi proveden do tavana te LAN proveden po kui takoer u svakoj sobi pa me zanima kako se to kree (ruke+materijal)? Hvala na odgovorima.
Quote:

tradicev kae: Ne znam da li sam dobro shvatio. Dakle, ako imam u jednoj sobi jedan prekida za svjetlo i tri utinice to se obrunava kao "etiri rasvjetna mjesta" i plaam to npr. 180 kn*4 ras. mjesta = 720 kn? (ne rauna se jo i svaka razvodna kutija ili izvod po plafonu do lustera kao rasvjetno mjesto itd.?) Htio bih imati i antenski prikljuak u svakoj sobi proveden do tavana te LAN proveden po kui takoer u svakoj sobi pa me zanima kako se to kree (ruke+materijal)? Hvala na odgovorima. Razvodne kutije se obino ne raunaju kao rasvjetna mjesta - meni ih elektriar nije raunao. to se tie antena i LAN to moe i sam napraviti. Ja sam ba zavrio s tim prije par dana. Odmakni samo antenske instalacije bar 30cm od strujnih tamo gdje idu paralelno, a kriaj ih pod pravim kutem. Za LAN nema toliko veze

koliko je odmaknut od struje jer moe uzeti neki bolje oklopljeni kabel. Prije nego krene sa instalacijama za antene moda da se posavjetuje sa nekim majstorom za antene gdje bi najbolje bilo postaviti razvodni vor da ima to manje kablova. Vie kablova = vee priguenje = slabiji/loiji signal. __________________ ... i ja neto gradim!

08.05.2008., 21:25

#20

maler & CO.

U mirovini

Realna cijena je da ako je samostalni majstor mora uzeti od 400 kn pa nadalje dnevno. Bilo i bit e jo i vie jednoga dana.

Registracija: Mar 2007. Lokacija: Internet Postova: 3,745

1 izvod=1 prikljuno mjesto za prikljunice za rasvjetu prekida i lampa spadaju pod izvod eto nadam se da sam pomogao i da si shvatio uglavnom probaj sam izraunati recimo firma radi ploa 1700+izvoda cca 30x130=3.900,00 ukupno 5.600,00 kn nemoj se primit ko pijan plota ovoga tu mogu biti izvodi za tel,tv izjednaenje potencijala itd al eto ukratko
Zadnje ureivanje kavasaki : 14.02.2011. at 20:34. Reason: greka u zbroju

Izdvojeno

ELEKTROINSTALACIJE: ADAPTACIJE I NOVOGRADNJA MALI RAZGOVORI O ELEKTROINSTALACIJAMA ELEMENTI ELEKTROINSTALACIJE NAPREDNE INSTALACIJE NAPREDNE INSTALACIJE 2. Dio IZVEDBE I SUSTAVI INSTALACIJA MODULARNI SUSTAVI DOMOTIKA (DOMOTRONIIKA) - "NTELIGENTNA KUA" DOMOTIKA (DOMOTRONIKA) - 2.dio PRIPREME ZA UGRADNJU INSTALACIJA INSTALACIONI SUSTAVI U PRAKSI RIJE DVIJE O KLASINIM INSTALACIJAMA GADGETI VENTILACIJA KUHINJA SUSTAVI INSTALACIJA U KUHINJI URADI SAM PRIMIJENJENA AUTOMATIKA

Blog
utorak, svibanj 1, 2012

ELEMENTI ELEKTROINSTALACIJE
KUPAONSKI INDIKATOR
Ovu temu sam namjerno ubacio, i biti e najkraa i najjednostavnije objanjena: NE DIRAJTE KUPAONSKI INDIKATOR!!! Naime, za izvedbu kupaonske instalacije postoje propisi koji se razlikuju od propisa za izvedbu elektrine instalacije u ostalim prostorijama upravo zbog potencijalne opasnosti od, laiki reeno, udara elektrine struje u kupaoni. Kupaona je sjecite vodovodnih i elektrinih instalacija, u kojoj dolazi do velikih koncentracija vlage u zraku, nehotinih zapljuskivanja i neeljenih havarija na vodovodnim instalacijama, i u sluaju neispravno izvedene elektrine insta lacije moe doi do nesree! Zato izvedbu elektrine instalacije u kupaoni prepustite iskljuivo strunjaku!

Na slici je prikazan uproen izgled spojenog indikatora. Na standardni indikator za tri troila (rasvjeta, bojler, grijalica) prikljuuje s e ukupno 12 (dvanaest) vodia, tako da svaki prekida u indikatoru predstavlja dvopolnu sklopku koja razdvaja i fazni i nulti dio s trujnog kruga istodobno!

Slika - prikaz pravilnog i neispravnog spajanja kupaonskog indikatora Ako na indikatoru prilikom montae primijetite premosnice (brike), to jest kratke komade vodia koje povezuju dva ili tri prekidaa kako je prikazano na slici precrtanoj crvenom crtom, tad budite svjesni da je taj indikator spojen nestruno i nepravilno, i da je scenarij za moguu nesreu napisan! Ponavljam, ne uputajte se u samostalnu izvedbu kupaonske instalacije i spajanje indikatora! Pozovite strunjaka!

KUTIJA ZA IZJEDNAAVANJE POTENCIJALA

Ili kutija za izjednaenje potencijala. Ako negdje u kupaoni ne postoji neugledan sivi ili bijeli poklopac (vidi sliku), tad vam je kupaona potencijalno opasno mjesto to se tie strujnog udara! Ali, n e elim vas plaiti, jer kupaone starijeg datuma nemaju ugraenu instalaciju za izjednaavanje potencijala, stoga obratite pozornost na to prilikom slijedeeg renoviranja kupaone.

emu slui kutija za izjednaavanje potencijala? Laiki reeno, slui za spajanje svih metalnih dijelova na kojima bi moglo doi do strujnog udara sa uzemljenjem. Znai, svi prikljuci za slavine, ventili, prikljuak za perilicu rublja, prikljuak za elektrinu grijalicu vod e (bojler), kada - pogotovo ako je metalna, metalni izljevi i metalne konstrukcije moraju se spojiti na uzemljenje, kako bi eliminirali mogunost strujnog udara preko vodovodne i nstalacije, ili omoguili pravilan rad zatitnih elemenata na instalaciji u sluaju havarije. To spajanje vri se podbukno, prilikom izrade vodovodne instalacije, vodiem koji mora biti kvalitetno spojen sa metalnim dijelom (spoj mora biti zatien od korozivnih utjecaja vlage, vode i kemikalija), i metalnom spojnicom koja se nalazi u kutiji za izjednaavanje potencijala, koja pak je vodiem odgovarajueg presjeka spojena sa uzemljenjem. Bez brige zbog vizualnog dojma; svi spojevi postaju oku nevidljivi i sakriveni nakon oblaganja kupaonskih zidova npr. keramikim ploicama! Izjednaavanje potencijala mora se izvriti i na ostalim mjestima u stambenom objektu, kao to su kuhinja, WC, slavine za vodu izvan objekta Iako je zakonom propisana obavezna ugradnja kutija za izjednaavanje potencijala, napominjem da je kvalitetna izvedba (bez razmiljanja o utedi) ulaganje u osobnu sigurnost, u oputenost prilikom uporabe vodovodnih instalacija, bez straha da e vas jednog dana na slavini udariti struja!

ELEKTROMOTORNI POGONI U KUANSTVU

U novije vrijeme postoji itav spektar elektromotornih pogona za ugradnju u kuanstvu. Daljinski upravljanim elektromotorom danas se moe opremiti kompletna stolarija, svi funkcionalni i dekorativni elementi koji slue za zatvaranje prostora Poto je ovo izuzetno iroko podruje nabrojati u najee tipove elektromotornih pogona za upotrebu u kuanstvu: Dvorina vrata (kapija) klizna ili okretna Garana vrata rolo, okretna ili klizna

Ulazna kuna vrata (razmislite o ugradnji staklenih automatskih vrata koja mogu posluiti kao vjetrobran; izuzetno su korisna u pogledu poboljanja energetske uinkovitosti vaeg doma), kao i sva ostala vrata u objektu Prozori okretni, klizni, krovni Rolete Vanjska rolo sjenila i venecijaneri Tende Unutarnja sjenila i zavjese

Svaki od nabrojanih elemenata moe se upravljati prekidaima ili daljinskim upravljaima. I svaki od njih moe se integrirati u sustav kune automatizacije. Kao posebnu kategoriju elektromotornih pogona moram spomenuti i elektromotorne sustave za otvaranje svih tipova ladica i vrata na namjetaju.

KUNI RAZDJELNIK

Kao uvod u sustave instalacija opisat u kune razdjelnike glavni element kune elektroinstalacije. Kuni razvodni ormari, ili strunije kuni razdjelnik dio je instalacije u koji se ugrauju zatitne jedinice zatitna sklopka i osigurai. No, je li ba tako? Naime, modernizacija elektrinih instalacija donijela je i modernizaciju opremanja kunih razdjelnika. Zbog poveanih zahtjeva za raznovrsnim prikljucima, kao i zbog poveanja broja strujnih krugova, u stambenim se objektima osim glavnog razdjelnika ugrauju i etani (katni) razvodnici. U njih se, uz FID i KZS sklopke te rastalne ili automatske osigurae ugrauju i dodatni sklopni elementi transformatori, prenaponska zatita, sklopnici, upravljai, komunikatori U nekoliko rijei opisati u svakog od njih.

Krenimo redom. Glavni kuni razdjelnik postavlja se na prikladno mjesto, npr. u hodniku. Pogodan je za ugradnju zatitnih i ostalih elemenata, ve prema potrebi. Katni razvodnici postavljaju se na prikladna mjesta po etaama, podrumu, potkrovlju, radioni, vanjskim objektima i slue za prikljuenje samo tog dijela instalacije. Preporuka je da ugradite sklopnik za iskljuenje etanih strujnih krugova i sklopnik za iskljuenje strujnih krugova u prizemlju u glavnom kunom razdjelniku. Na taj nain moi ete u sluaju radova iskljuiti napon samo u jednom dijelu stambenog objekta. Izbor elemenata za opremanje kunih razdjelnika je ogroman; opisat u ukratko samo neke od njih, kako bi vam proirio vidokrug mogunosti ugradnje raznovrsnih sistema prilikom adaptacije ili novogradnje. Na slici 1 i 2 prikazani su sklopnici (sklopke). Mogu liiti na automatske osigurae, ali nemaju funkciju nadstrujne zatite. Mogu posluiti za ukljuenje ili iskljuenje jednog dijela instalacije, pojedinanih strujnih krugova kao i itave instalacije (praktiniji su za rukovanje od ruice na F ID sklopki), a mogu posluiti i za upravljanje. Izrauju se mehaniki (sa ruicom ili tipkama) i elektromehaniki sklopnici (releji). Slika 3 prikazuje bistabil element za upravljanje rasvjetom. Koristi se za rasvjetu gdje je potrebno vie mjesta ukljuenja; tada se na mjesta ukljuenj a spajaju tipkala, a rasvjeta se ukljuuje - iskljuuje pomou bistabila. Na slici 4 prikazan je luksomat svjetlosna sklopka. On dobiva informaciju o koliini osvjetljenja iz senzora koji se ugrauje izvan objekta, i slui za ukljuenje iskljuenje rasvjete. Slika 5 prikazuje programabilnu vremensku sklopku timer. Slui za ukljuenje dijelova elektrine instalacije u odreeno vrijeme; pogodan je za izvedbu tzv. dirigirane potronje. Na slici 6 prikazan je stepenini automat. Slui za ukljuenje rasvjete od 0,5 15 minuta. Pogodan je za ukljuenje ventilatora. Slika 7 prikazuje dimer regulator jaine osvjetljenja. Na njemu se podeava intenzitet svjetla, dok se ukljuenje rasvjete vri pomou prekidaa. Slika 8 prikazuje upravlja za aluzine; time se izbjegava ugradnja upravljaa neposredno uz prozore. Na slici 9 prikazan je transformator za napajanje kunog zvona. Postoji iroka lepeza ugradbenih transformatora i ispravljaa za razlii te namjene. Slika 10 prikazuje zujalicu zvono. Moe sluiti i za dojavu greke u nekom sustavu. Na slici 11 prikazan je signalni element sa ugraenim LED diodama prua nam informaciju o radu nekog sustava. Slika 12 govori sama za sebe prikazana je utinica. Moe se spojiti preko osiguraa izmeu FID sklopke i sklopnika; u tom sluaju kad sklopnikom iskljuimo kompletnu instalaciju, jedino mjesto koje ostaje pod naponom je utinica u razdjelniku. Na slici 13 prikazan je katodni odvodnik prenapona. Na ugradnji odvodnika nemojte tedjeti! Slika 14 spada u kategoriju mjernih elemenata. Prikazan je mjera utroene elektrine energije. Taj mjera moe posluiti samo kao kontrolno brojilo

potronje odreenih dijelova instalacije. Na slici 15. prikazan je voltmetar mjera napona. Ako imamo potrebu za kontrolom napona svake faze potrebno je ugraditi tri voltme tra. Slika 16 je elektronski ampermetar mjera jaine struje. Moe sluiti za mjerenje jakosti struje npr. nekog velikog potroaa. Na slici 17 prikazan je komunikacijski centar modul kojim putem GSM ureaja moemo pratiti rad instalacije ili upravlj ati njome. Slika 18 prikazuje upravljaki programabilni relej za upravljanje sloenijih funkcija dijelova instalacije (npr. rasvjeta, zalijevanje) Na slici 19 prikazan je univerzalni logiki modul; slui za prikupljanje podataka i upravljanje sloenij im funkcijama. Na slici 20 prikazana su dva modula za izvedbu kune automatizacije. Pokuao sam u najkraim crtama opisati predstavnike najbitnijih skupina elemenata za ugradnju u kune razdjelnike. Razdjelnici su ishodine toke za veinu sustava koji u opisati kasnije, zato naglaavam njihovo znaenje i napominjem da se o opremanju kunih razdjelnika detaljno posavjetujete sa strunjakom.

Elementi za ugradnju u kune razdjelnike

BISTABILI
Bistabili (slika 1) su elementi elektrine instalacije namijenjeni za ugradnju u kune razvodnike ili za ugradnju u modularne sustave. Princip rada bistabila najbolje u opisati usporedbom sa radom stubine rasvjete: mnogo prekidaa koji ukljuuju ili iskljuuju jednu svjetiljku. S time da bistabil nije vremenska sklopka pritiskom na tipku ukljuujemo, ali i iskljuujemo rasvjetu. Kako on radi? U principu bistabil je zamjena za klasine izmjenine i krine linije (linije za paljenje gaenje jednog rasvjetnog mjesta sa vie prekidaa) s time da za ukljuenje iskljuenje ne koristi prekidae, ve tipkala (poput onih za paljenje stubine rasvjete). Naime, na bistabil su prikljuena t ipkala (slika 2). Za oienje tipkala potrebno je manje vodia nego za izmjenino krine linije, a i njihov presjek moe biti manji. Kad pritisnemo bilo koju tipku, bistabil ukljuuje rasvjetu. Ponovnim pritiskom na bilo koju tipku bistabil gasi rasvjetu. I to je to. Zato ba bistabil? Ako nita drugo, onda radi estetskog izgleda; nije potrebna uma prekidaa po hodnicima koji su u kojekakvim poloajima (ukljueni prema gore ili prema dolje). Grupe za ukljuivanje sa tipkama puno je ljepe vidjeti nego prekidae. Osvijetljene tipke tipkala estetski su privlanije. Zatim, zbog jednostavnosti izvedbe moemo ugraditi puno vie tipkala za ukljuenje odreene svjetiljke, a i jednostavniji su za ugradnju u grupno ukljuenje rasvjete i centralno upravljanje rasvjetom.

Bistabil - princip rada

NADZOR ISKAPANJA
Nadzor iskapanja je nadzor pregaranja ili iskapanja osiguraa u sluaju preoptereenja ili kratkog spoja , odnosno nadzor prisutnosti napona u pojedinim strujnim krugovima. U sluaju potrebe neprekdnog napajanja pojedinih ureaja postoji bojazan pregaranja rastalnog ili iskapanja automatskog osiguraa dotinog strujnog kruga. Ureaj bi bez nadzora mogao ostati dulje vrijeme izvan funkcije. U tu svrhu moemo nadzirati strujni krug (osigura) ureaja na vie naina. Najprikladniji nain je nadzor ispravnosti osiguraa.

Na slici 1 prikazan je sluaj nadzora osiguraa putem releja; relej se napaja iz strujnog kruga iza osiguraa. U sluaju pregaranja ili iskapanja relej otputa i preko kontakta daje informaciju o prekidu napajanja nadziranog strujnog kruga. Na ovaj nain mogu se nadzirati i rastalni i automatski osigurai, FID sklopke, KZS sklopke, namjerno iskapanje teretnih sklopki i slino. Na slici 2 prikazan je nadzor automatskog osiguraa putem pomonog kontakta koji je mehaniki povezan sa mehanizmom osiguraa. U sluaju kratkog spoja automatski osigura prebacuje polugu u poloaj iskljuenja a preko nje i mehanizam pomonog kontakta. Slika 3 je prikaz grupe od 3 nadzirana osiguraa putem releja. U sluaju iskapanja bilo kojeg osiguraa ukljuuje se signalizacija greke putem nadzornih releja: aktivira se zujalica (prikazana na slici 3 lijevo). Paralelno sa zujalicom ili umjesto nje kao nadzor moe posluiti i sirena , signalne svjetiljke i sl. Na isti nain se umjesto nadzornih releja mogu upotrijebiti i osigurai sa pomonim kontaktom (slika 2 ). Strujni krug za nadzor (sirene, zujalice, svjetlosna signalizacija) moe se izvesti i sa napajanjem iz ureaja za neprekidno napajanje UPS a. emu slui nadzor iskapanja? U kunoj upotrebi moe biti namijenjen za kontrolu strujnog kruga centralnog grijanja, hladnjaka ili zamrzivaa, velikih potroaa poput termoakumulacionih pei i elektrinih grijalica vode i slino. U ruralnom podruju nadzor iskapanja idealan je za kontrolu rada inkubatora i grijalica za perad itd.

PONOVNI UKLOP
Zamislite situaciju: vratite se s godinjeg odmora, a u kui mrak! Nema svjetla, hladnjak i zamrziva otopljeni, poutjela trava u dvoritu unato sustavu zalijevanja u koji ste uloili mnogo novca Zbunjeni susjed kojem ste ostavili kljueve pravda se dolaskom p o danu pa nije primijetio da nema struje, ili nerazumijevanjem u elektrine instalacije Pregrt neeljenih situacija zbog banalne greke kvara na kablu sustava navodnjavanja koji je prouzroio pregaranje osiguraa, ali i izbacivanje zatitne FID sklopke! Da li se takve situacije mogu izbjei? U nekim sluajevima mogu! Naime, iskapanje glavne zatitne sklopke mogu prouzroiti uzroci koji ne utjeu na daljnji rad instalacije: kratki spoj pri kom je istodobno pregorio osigura pa se instalacija bez problema moe pustiti u pogon, kvar koji se otklonio sam po sebi (npr pucanje nekog kabla pri emu je dolo do kratkotrajnog kratkog spoja vodia i uzemljenja), iskapanje zbog udara groma u blizini (pri emu je prenaponska zatita zatitila instalaciju, ali je uslijed induciranog napona izbacila glavna sklopka) i slino. Instalacija se bez problema moe pustiti u pogon kad je jedan strujni krug u kvaru; zatitni elementi tog dijela instalacije odvojili su ga od napajanja. No, to uiniti kad dulje vrijeme nismo kod kue? U tu svrhu se prilikom izvedbe elektrine instalacije u glavni razvodnik ugrauje grupa modula za automatski ponovni uklop i daljinsko upravljanje.

Kako taj sustav radi? Rad modula za ponovni uklop u potpunosti je automatiziran. Na zatitnu FID sklopku mehaniki se povezuju moduli za uklop i daljinsku kontrolu. U sluaju iskapanja FID sklopke (ili grupe osiguraa) modul za ponovni uklop mehaniki ukljuuje zatitnu sklopku. U sluaju ispravnosti instalacije zatitna sklopka ostaje ukljuena a modul za ponovni uklop vraa se u osnovno stanje. Meutim, u sluaju kvara zatitna sklopka trenutno izbacuje i u instalaciji se nee dogoditi nita (to je kao kad sami pokuamo ukljuiti FID sklopku ali ona i dalje izbacuje radi nepoznato g kvara). Modul za ponovni uklop pokuava ukljuiti FID sklopku ukupno 5 puta: nakon 20, 30, 70 sekundi, 10 minuta i jednog sata. U sluaju neuspjeha nakon posljednjeg pokuaja mogue je ukljuenje zvunog alarma ili dojavnika. Pomou dodatnog modula moe se vriti i daljinsko upravljanje zatitnom sklopkom. Ukljuenjem ponovnog uklopa u sustav automatizacije (koji, naravno, mora biti napajan iz UPS a), ponovni uklop postaje sastavni dio sustava za tehniku zatitu objekta i sustava za daljinski nadzor i upravljanje pu tem telefona ili Interneta.

DIRIGIRANA POTRONJA
Dirigirana potronja je vrsta potronje elektrine energije koja je odreena nekim uslovom vremenom, fizikom promjenom, koliinom osvjetljenja U naem sluaju radi se o potronji koja je odreena vremenom. Naime, sva kuanstva koja imaju dvotarifni model plaanja znaju da im taj model omoguuje koritenje skuplje i jeftinije elektrine energije, ovisno o dobu dana kada je koriste. Prikazan je sklop dirigiranje potronje za upravljanje elektrine grijalice za vodu bojlera.

Princip rada je vrlo jednostavan. U strujni krug elektrine grijalice vode potrebno je ugraditi vremenski prekida (popularno zvan tajmer) kojih danas ima izobilje na tritu. Napominjem da se radi o programabilnim vremenskim prekidaima, na kojima se moe bilo mehaniki (podeavanjem graninika na satnom mehanizmu), bilo pomou ugraenih tipki podesiti vrijeme rada tokom 24 sata, odnosno vrijeme ukljuenja ili iskljuenja urea ja. Za elektrinu grijalicu vode potrebno je od jedan sat do tri sada rada da zagrije vodu na eljenu temperaturu. Ako elimo ostvariti utedu na potronji elektrine energije, tada je poeljno da ukljuimo grijanje vode u vrijeme nie tarife jeftinije struje. Meutim, da bi izbjegli svakodnevno deuranje kako bi pravovremeno ukljuili ili iskljuili zagrijavanje, elektrinu grijalicu vode moemo vrlo jednostavno spojiti na sistem dirigirane potronje. Na slici 1 prikazan je spoj vremenskog prekidaa na strujni krug elektrine grijalice vode. Tajmer se spaja u strujni krug izmeu osiguraa (koji nisu prikazani na slici) i dvopolnog prekidaa kupaonskog indikatora P1. Na vremenskom prekidau tajmeru podesi se vrijeme ukljuenja iskljuenja elektrine grijalice vode, i sistem moe poeti sa radom. U normalnim okolnostima, tajmer e iskljuiti elektrinu grijalicu vode tijekom dana, a ukljuit e je ili naveer, ili p red jutro, prema tome kako smo podesili vrijeme rada na vremenskom prekidau. Zagrijavanje vode se moe jednostavno prekinuti isk ljuenjem na prekidau kupaonskog indikatora P1. Meutim, veina vremenskih prekidaa ima mogunost runog upravljanja, to znai da na vremenskom prekidau moemo ukljuiti zagrijavanje vode i izvan podeenog vremena. Obratite pozornost na to prilikom nabave vremenskog prekidaa. Na slici 2 prikazan je spoj elektrine grijalice vode preko releja R1 spojenog na vremenski prekida. Naime, svaki vremenski prekida im a u sebi kontaktni sklop za ukljuenje iskljuenje troila, koji pak ima predvienu maksimalnu snagu (W) ili struju (A). U sluaju da elektrina grijalica vode ima veu snagu od snage naznaene na vremenskom prekidau, tada troilo spajamo preko prikladnog elektromagnetnog kontakta (releja R1) sa nazivnom snagom veom od snage elektrine grijalice vode. U tom sluaju vremenska sklopka upravlja relejom R1, koji pak ukljuuje iskljuuje zagrijavanje vode. Na taj nain moete izvesti i dirigiranu potronju za termoakumulacionu pe, rasvjetu za koju elite da radi samo za vrijeme nie tarife Dirigirana potronja ostvaruje znaajne utede u potronji elektrine energije. Nakon ugradnje sistema ( mala sliica na slici 2) na elektrinu grijalicu vode (Konar od 100 litara sa 2 kW grijaem, podeen za prilino vruu vodu, sa dva lana domainstva koja je obilno koriste) izraunao sam da troak zagrijavanja vode iznosi oko 20 - 30 kuna mjeseno

Dirigirana potronja elektrine grijalice vode

ELEKTROINSTALACIJE: ADAPTACIJE I NOVOGRADNJA

UVOD
Blog je preseljen na:

http://adaptacijainovogradnja.blogspot.com/
Pogledajte i:
Izvedbe kunih elektrinih instalacija:

http://instalacijeupraksi.blogspot.com/
Automatizacija - inteligentna kua:

http://novidom.blogspot.com/
Ako smatrate da je u svakoj prostoriji dovoljan prekida i dvije do tri utinice, u tom sluaju nemojte itati postove na ovo m blogu! Naime, namjena bloga je pruanje sitnih savjeta koje moete iskoristiti prilikom izgradnje ili adaptacije stambenog prostora, baziranih iskljuivo na osobnim iskustvima i bez marketinkih podvala. Orijentacija savjeta biti e prema novom i naprednom nainu razmiljanja o instalacijama; tehnika svakim danom juri prema naprijed, a instalacije u maim domovima (na primjer elektrine) od pojave izmjeninih linija i automatskih osiguraa n isu mnogo napredovale. Opisati u materijale i ureaje koji se mogu relativno jednostavno pronai u specijaliziranim trgovinama; smatram da je nelogino hvaliti dalekoistone gadgete nedefiniranog zemljopisnog porijekla, prepune ekrana i arenih prekidaa, koje je neki uvoznik naao na skladitu robe nepoeljne za Europsku uniju Blog e biti baziran na elektroinstalacije, klimatizaciju i ventilaciju, telekomunikacije i sve sitnice vezane uz njih na koje ne obraamo previe panje prilikom planiranja gradnje ili adaptacije, ili pak sluamo kojekakve strunjake i strunjake, prodavae i prodavae (koji su, na kraju krajeva, ast izuzecima, ipak samo prodavai ). Jer, koliko puta se nakon adaptacije pojavi situacija da u prostoriji imamo samo jednu slobodnu utinicu i paukovu mreu od produnih kablova Ugrubo, blog e biti podijeljen na etiri dijela: - klasine elektroinstalacije; - sustavi instalacija (upravljanje sustavima); - ostali sustavi - "uradi sam" kutak. I na kraju poetka, umalo zaboravih (neka mi struka ovo oprosti): sve eme biti e prikazane laiki, pomou sliica i razumljivih simbola. Napominjem, namjera mi je iskljuivo davati savjete koji su lako izvedivi! Ako vam se neto svidi ma koliko god to neobino bilo, ne dajte se smesti kojekakvim strunim miljenjima da je to nepotrebno i slino Ipak, nemojte smetnuti sa uma da ivimo u malenoj zemlji u kojoj rije "jal" poprima enciklopedijsko znaenje! Uivajte

MALI SAVJETI ZA DOMAICE

(ILI KAKO GNJAVITI SUPRUGA PRILIKOM ADAPTACIJE KUHINJE) Ako ne spadate u kategoriju ljudi koji svojom kuhinjom ele postii vau efekt, ve ste moderna i napredna domaica koja uz klasinu kuhau koristi i multipraktik, sjeckalicu, mikser, blender i slina kuhinjska pomagala, tada znate da u kuhinji nikad dosta utinica! Ako ste se uselili u stan graen sedamdesetih ili ranije veliki ste sretnik ako uope postoji utinica u kuhinji iznad radne povrine, a i velika je vjerojatnost da je to posljedica neke ranije adaptacije! I tako, neija supruga nekim sluajem proita ovaj blog, i neka mi ljutiti suprug oprosti ako ga zapone gnjaviti zahtjevom za adaptaciju kuhinje! Moram napomenuti da prilikom priprema za adaptaciju razmislite kakav e biti raspored elemenata i ureaja, gdje e biti radna povrina i da li postoji mogunost ugradnje utinica u blizini radne povrine (tj. da li e se mijenjati i zidne ploice i sl.). Takoer, obratite panju na injenicu da voda ili vodena pa ra i elektrina struja nikako ne idu zajedno, stoga pripazite na udaljenost elektrinih prikljuaka od mogueg izvora vode, pare ili vlage (slavine, ploe za kuhanje, nehotino zapljuskivanje po radnoj povrini i slino). Prilikom pripreme hrane moderna domaica koristi i vie od jednog elektrinog ureaja, pa pripazite da problem ne rijeite samo djelomino, tako da uz novougraenu utinicu ne dobijete i produni kabel ili razvodnik na radnoj povrini ili ljutitu suprugu koja mora stalno pretekavati SAVJETI:

Na zid izmeu donjih i gornjih (viseih) elemenata (vidi sliku) u blizini radne plohe postavite nekoliko utinica. Struna osoba e posvetiti panju njihovoj pravilnoj montai, po vaeim propisima o udaljenosti utinice od slavina. Bez obzira na to savjetujem montau utinica sa zatitnim poklopcima, jer je mokra nezgoda na radnoj plohi nepredvidiva

Ako koristite kuhinjski stol kao radnu povrinu, u njegovu blizinu ugradite jednu do nekoliko utinica. Takoer planirajte postavljanje utinice koja e uvijek dobro doi za usisiva i sl. na nekom slobodnom zidu u prostoriji, na primjer kod ulaznih vrata Jer prikljuenje kabla od usisivaa u prikljunicu iznad radne plohe moe postati kobno za posue koje se nalazi na njoj! Na slici 1. Prikazano je rjeenje sa utinicama ugraenim na stranicu kuhinjskog elementa. Za prikljuak kuhinjskog miksera v jerujte da je nezamjenjivo! Ako nemate mogunost trganja ploica i eprkanja po zidovima, nedostaje vam utinica a nemate elju svakodnevno gledati nadbuknu utinicu i komad sivog kabla na zidu pored kuhinjskog elementa, pribjegnite lukavom rjeenju: neka strunjak ugradi nadbuknu utinicu u kuhinjski element i kroz koji e postaviti kabel do najblie razvodne kutije (koja se u veini sluajeva nalazi sakrivena iznad viseih elemenata u kuhinji). Tako e i kabel i neugledna nadbukna utinica ostati sakriveni od pogleda; jedina neugodnost nautrb komfora su otvorena vrata kuhinjskog elementa prilikom rada sa kuhinjskim ureajem Razmislite i o ugradnji dodatne usmjerene rasvjete iznad radne povrine (ili kuhinjskog stola)! Tu mislim na najpraktinije h alogene reflektore koji daju vrlo jako usmjereno osvjetljenje. Pripazite da prekida za tu rasvjetu bude nadohvat ruke. Ako imate prostranu kuhinju i koristite je kao blagovaonu, razmislite o montai izmjenine linije (izmjeninih prekidaa) za glavnu kuhinjsku rasvjetu, s time da jedan prekida ostane na mjestu kod ulaznih vrata, a drugi nadohvat ruke iznad stola ili radne povrine, u nasuprotnom kutu prostorije. Malo vie posla i materijala prilikom adaptacije, ali vjerujte da e vam utedjeti puno koraka u budunosti.

SLIKA 1. - montaa utinica na bonu stranicu kuhinjskog elementa SLIKA 2. - s lijeva nadesno: serijski prekida za usmjerenu rasvjetu (ne vidi se na slici) i za priguenu rasvjetu (crna armatura - svjetiljka - na slici, sa tednom aruljom), zatim izmjenini prekida za glavnu kuhinjsku rasvjetu, interfon, termostat, vremenska stanica i svjetiljka za priguenu rasvjetu. Prekidai i ureaji na slici smjeteni su u nasuprotnom kutu od kuhinjskih vrata, iznad kuhinjskog stola. Takoer obratite panju i na rasvjetu u kuhinjskim elementima, tj. na rasvjetna tijela koja se montiraju na donju stranu visee kuhinje (viseih kuhinjskih elemenata), i slue za osvjetljenje radne povrine. Da li odabrati neonsku (slika 3), halogenu (slika 4) ili LED rasvjetu (sl ika 5)? Neonske armature se najjednostavnije ugrauju, ali na sebi obino imaju kabel sa utikaem. Prednost je, ako vam neskriveni kabel ne smeta, to nema buenja niti p iljenja radi ugradnje neonske armature. Osvjetljenje je sasvim pristojno, ali pripazite na tip neonske cijevi, tj. da li je standardan i lako nabavljiv ili se radi o nekoj dalekoistonoj novotariji. Halogena (veinom ugradbena) rasvjeta daje jae i usmjerenije svjetlo, ali i jae se zagrijava! Pogotovo onaj dio koji se nalazi unutar kuhinjskog elementa. U veini sluajeva nita strano, osim ako u taj element spremate plastine posude, i jednog dana shvatite da ste ba va najbolji skupocjeni Tupperware prislonili na halogenu arulju Savjetujem i konzultaciju sa strunom osobom prilikom odabira rasvjete, da ne naletite na neki trenutni hit za koji ve slijedee godine nee biti zamjenskih dijelova!

Jo jedna sitnica: ako imate kuhinjsku napu, neka vam struna osoba prespoji ukljuenje rasvjete u napi na rasvjetu radne povrine (izgled modula za upravljanje napom prikazan je na slici 6). Tako ete jednim prekidaem istodobno ukljuiti i rasvjetu radne povrine i rasvjetu u napi. Vrlo efektno, vjerujte! A nadasve korisno!

I jo neto nekonvencionalno (radi ega u postati posebno omrznut): jeste li razmiljali da prilikom adaptacije u kuhinju na prikladno mjesto postavite i antenski prikljuak? Otkaeno, udno, nepotrebno? Moda zvui tako, ali od kada sam u kuhinju postavio (priznajem, dalekoistoni) televizor, jutarnja kava je puno ugodnija, kuhanje je puno ugodnije, a i prilikom istodobnog emitiranja sapunica i nogometnih utakmica borba za udoban smjetaj u naslonjau u dnevnom boravku nee biti potrebna!

RASVJETA NA BALKONU
Jo jedna laganija tema za poetak. Ova tema nije strogo vezana uz vanjsku rasvjetu, ve uz sitne savjete u vezi poboljanja postojeih instalacija (kako da malim sitnicama olakate ishod situacija o kojima moda nikad niste ni razmiljali). Situacija prva. Balkon sa vratima prema dnevnom boravku (ili bilo kojoj drugoj prostoriji). U dnevnom boravku imate rasvjetu, normalno, ali kroz poluotvoren prozor zauli ste udno ukanje koje dopire iz mrkle noi! Moete ili otii do predsoblja u kojem se obino nalazi prekida za vanjsku rasvjet u, ili strepiti od straha ili ukljuiti rasvjetu na balkonu! I tko god da se smuca uokolo, osim ako nije kakav kuni ljubimac ili je, vjerujte da mu nee biti svejedno! Sluaj drugi: vratili ste se s posla, spremili objed, dovrili kuanske radove i na kraju dana eli te na balkonu popiti veernju kavicu . I tako, sjedite i uivate u tiini noi, kad odjednom vaem nespretnom suprugu ili umornoj supruzi ispadne liica na pod! Nikome nita, ali Dragi, molim te odi unutra i upali svjetlo, ili donesi bateriju, ibice. Jao, draga, ba sam se najljepe namjestio, odi ti I mogu scenarij za branu svau je napisan! Pa ak i da imate rasvjetu pitam vas da li na balkonu postoji prekida za nju? Naravno, postoji mogunost da rasvjeta itavo vrijeme bude ukljuena, ali tu su komarci, nepoeljni susjedi A jedan obian, mali prekida na samom balkonu rjeava takve probleme! Sluaj trei. Kad smo ve kod dobrosusjedskih odnosa, evo nove situacije: u sobi ste, svjetlo je ukljueno, kad Eto svae kod susjeda! I kakvi ve jesmo, zanima nas, ali Hajde lijepo ustani, odetaj do prekidaa sobne rasvjete, iskljui rasvjetu, pa se po mraku uljaj do balkon skih vratiju ili prozora! A usput maka, otar rub drvenog stolia, noga od fotelje koja se nala na putu vaem nonom palcu A da kraj balkonskih vrata imate prekida kojim moete iskljuiti svjetlo u prostoriji (izmjenina linija), bilo bi puno lak e, zar ne? Isti scenarij se ponavlja i kad se elite nadisati svjeeg zraka i izai na balkon, a ne elite biti vieni ili sluati od supruge prodike zato u osvijetljenu sobu ulaze komarci (emu je, naravno, alternativa oprezno lutanje po mraku) SAVJET: Prije adaptacije ili novogradnje razmislite o rasvjeti na balkonu (balkonima), terasi, vanjskoj rasvjeti (o kojoj e biti jo puno rijei). Investicija prikazana na slici je minimalna, desetak metara kabla i nekoliko prekidaa, a korist moe biti itekako viestruka, vidljivo iz prije opisa nog, zar ne?

Ugradite izmjenine prekidae za balkonsku rasvjetu unutar prostorije i vani, na balkonu. Takoer, ugradite izmjenini prekida za sobnu rasvjetu pokraj prekidaa za balkonsku rasvjetu. Nije loa ideja ni ugraditi izmjenini prekida za sobnu rasvjetu kraj prozora, bez obzira i mate li balkon i rasvjetu na njemu ili ne, jer koliko puta doete u situaciju da nou stanete kraj prozora i elite neto vidjeti a ne elite biti vieni, a izdajniko svjetlo u sobi vas otkriva? Kad smo ve udobno smjeteni u PVC naslonjau pod suncobranom i uivamo u idilinom pogledu na parkirane automobile, razmislite i o ugradnji utinica na balkonu. Barem jedne. Bez obzira bili u stanu ili kui, njihova prednost nema premca: elektrini rotilj, prijenosna linija, kosilica za travu, terolitka sve ono za to morate razvlaiti nespretni produni kabel i pritom paziti da propuh ne zalupi vratima! Za napredne: svu vanjsku rasvjetu, ukljuujui i balkonsku, spojite preko luksomata. Tako se nee dogoditi da vam zlobni susjed ukljui vanjsku rasvjetu kad odete na more i da se svi nakon toga podruguju pravom gazdi koji ima toliko para da moe svijetliti i po danu!

PLAVO - IZMJENINA LINIJA ZA RASVJETU (2) NA BALKONU (1 - izmjenini prekida u prostoriji i izmjenini prekida na balkonu) UTO - IZMJENINA LINIJA ZA RASVJETU (4) DNEVNOG BORAVKA (3 - izmjenini prekidai kod ulaznih i kod balkonskih vrata)

STALNA (NONA) RASVJETA

Kad me ljudi zatrae savjet u vezi stalne rasvjete obino spominju nonu rasvjetu ili nono svjetlo. To bi bio malo epav naslov, jer suprotnost je dnevna rasvjeta i dnevno svjetlo, o emu se ba i ne uje puno, a logika nam govori da rasvjetu koristimo po mraku, odnosno noi Kako bilo da bilo, stalna (nona) rasvjeta obino se postavlja u hodnike, stubite, zahod, kuhinju i na dvorite. Ta rasvjeta radi n eprekidno, a ukljuuje se na vie naina. Moe biti izvedena sa runim ukljuenjem, to ba nema smisla jer zbog nae zaboravljivosti rasvjeta e biti veinom iskljuena, zatim preko tajmera (ima i takvih sluajeva, vjerujte) to opet nema smisla jer ako ne vrimo stalne korekcije tajmera ljeti e se rasvjeta ukljuiti doslovno popodne a zimi tek kad padne mrkli mrak. Moj savjet a i neki logian odabir je svjetlosna sklopka zvana i luksomat modul koji samostalno ukljuuje ili iskljuuje rasvjetu ovisno o vanjskom osvjetljenju (to jest ukljuuje rasvjetu kada vani padne mrak, a iskljuuje sa pojavom dnevnog svjetla). Nikakva mud rolija, pomislili biste, ali Na slici 1 prikazao sam rjeenje rasvjete u hodniku: mala LED armatura potronje 1 W. Postavio sam tri takve armature po hodnicima i jednu u kuhinju na zid ispod stola i povezao sam ih sa luksomatom ugraenim na balkonu. Od takve vrste rasvjete nemojte oekivati da e biti pandan obinim aruljama ili pogodna za itanje, ali vrlo je efektna, priguena i najvanije to idealno slui svrsi; prilikom nonih posjeta hladnjaku uope ne moram ukljuiti rasvjetu! A potronja? Negdje oko dvije kune NA MJESEC, i to kompletna nona rasvjeta!!! Za tu vrstu rasvjete idealne su LED arulje radi svoje male potronje! Postoje LED arulje snage 2 W (slika 2) za napon 220 V (koje, istini za volju, svijetle jainom nekoliko krijesnica zarobljenih u staklenki), ali koje bez problema moete ugraditi u armature za halogenu rasvjetu umjesto halogenih arulja! Evo jedan trik, elektriari e razumjeti: armature za halogenu rasvjetu (za jednu halogenu arulju) namijenjene ugradnji u npr. kuhinjske ele mente ili kupaonske blokove idealno pau u duboke kutije (doze) fi 60, i to bez preinake! Prilikom novogradnje ili adaptacije posta vite takve doze (za laike to su one kutije u zidu u koje se montiraju prekidai ili utinice) na pogodna mjesta na zidu, ili na plafonu (npr. u hodniku dijagonalno u dva nasuprotna kuta), postavite oienje, spojite na luksomat, postavite armature i LED sijalice, saekajte mrak i uivajte! Vjerujte da je ova rasvjeta vrlo efektna, oku ugodna, romantina (i podla, idealna za vau efekt). Primjer ugradnje takve armature pogledajte u postu PREDHODNIK,slika 2, no umjesto halogene arulje ugradite LED. Na tritu postoji cijeli spektar niskopotronih LED svjetiljaka, naroito modularnih (slika 5), tako da odabir iste, kao i odabir mjesta u stambenom prostoru gdje ete ih postaviti ne bi trebao predstavljati nikakav problem. Ujedno savjetujem da na isti luksomat spojite i svu vanjsku rasvjetu, ukljuujui i rasvjetu na balkonima. Potronja jednog spomenutog rasvjetnog tijela iznosi oko 40 lipa mjeseno, pa razmislite Na slici 4 prikazao sam idejnu emu spajanja luksomata sa mogunou iskljuenja kompl etne rasvjete vezane na luksomat (prekida S1), zatim mogunost trajnog ukljuenja rasvjete neovisno o luksomatu (prekida S2 - tu sam primijenio naopako okrenut izmjenini prekida kako bih izbjegao dovod napajanja na izlaz luksomata u sluaju da je luksomat rijeen beskontaktno to bi ga u nekim sluajevima moglo unititi), te mogunost iskljuenja pojedinih rasvjetnih tijela (prekida S3).

SLIKA 1 - LED armatura za stalnu nonu rasvjetu SLIKA 2 - LED arulja 220V/2W SLIKA 3 - rasvjetno tijelo "doma sam" - armatura sa tednom aruljom 5W i prekidaem SLIKA 4 - primjer spajanja luksomata na stalnu nonu rasvjetu.

Modularne svjetiljke Jo jedna pogodnost: taj tip rasvjete, pogotovo ako na pogodno mjesto npr. u dnevnom boravku ugradite malu armaturu sa tednom aruljom (slika 3) koju moete ukljuiti po elji a spojena je na luksomat, (arulja br. 5 i prekida S4 na slici 4) zove se kod kue sam! Ako prilikom dugotrajnog izbivanja iz kue ili stana ukljuite prekida S4, tada se rasvjeta sama ukljuuje u sumrak, svijetli itavu no i nekom zlobniku koji motri na kue u susjedstvu daje dojam da ste u kui! Taj nee ni pomisliti da se priulja kui koja je osvijetljena (pogotovo ako na dvorina vrata postavite sliku doberm ana ili Magnuma 45 uz natpis ovdje uvam ja)!

PREDHODNIK, VJETROBRAN, GARDEROBA...

Jedna od najnezanimljivijih prostorija u stambenom prostoru. Ako imate mogunost za predhodnik, ili ako vam je hodnik minijat ura od nekoliko kvadratnih metara, naroito u stanu u zgradi, velika je vjerojatnost da se postojea instalacija sastoji od jednog prekidaa za svjetlo i jednog rasvjetnog tijela, eventualno i prekidaa za vanjsku rasvjetu, te prekidaa za rasvjetu npr. kupaone ili WC-a Pokuajte prebrojiti utinice u toj prostoriji Poto postoji bezbroj tlocrta hodnika i rasporeda ostalih prostorija, pokuat u dati nekoliko osnovnih savjeta, koje bez problema moete primijeniti u veini situacija. Napominjem da e kasnije biti jo mnogo rijei o instalacijama u hodniku. Situacija: maleni hodnik, adaptirate ga, frik ste na gadgete, i dosadilo vam je dosadanje spoticanje po mraku do jedinog prekidaa u hodniku! Savjet: ugradite izmjeninu liniju, tj. izmjenini (krini) prekida kraj svakih vrata ili barem kod vrata u na suprotnim kutovima hodnika, ili kod vrata onih prostorija koje najee koristite. Ako imate predhodnik koji slui kao vjetrobran, ali je potpuno zatvoren tj. ulazna vrata vode prema van a druga vrata vode pr ema hodniku, na pogodno mjesto u predhodniku ugradite izmjenini prekida za izmjeninu liniju rasvjete glavnog hodnika. Ovo je zbog puta svjetla, tj. zato da ni u jednom trenutku prolaska kroz prostorije ne budete u mraku (kad morate iskljuiti rasvjetu u predhodniku, ui u hodnik i tek tamo ukljui ti rasvjetu hodnika). Takva prostorija je idealna za montau rasvjete sa IC senzorom, ali i tu postoji kvaka. Nekoliko savjeta vezanih uz to: ugradite odvojeni IC senzor, bez rasvjetnog tijela. Poto se radi o maloj prostoriji vremensk i interval tj. duljinu osvjetljenja podesite na minimum, to iznosi desetak sekundi i sasvim je dovoljno. Meutim, tu postoje dva mogua scenarija. Prvi je kad neto radite u hodniku i potrebna vam je konstantna rasvjeta, tj. ne elite raditi i svakih desetak sekundi mahati rukom pred senzorom! I drugi je kad elite pogledati kroz pijunku (hrvatski naziv "zurilo") tko to pria na stubitu, a izdajniki senzor ukljui rasvjetu Jer kad u hodniku postoji senzor, tad nema ne primjetnog iskradanja iz stana, po mraku (to je naroito nezgodno za ,hm, preljub, ali tko jo razmilja o tome prilikom projektiranja instalacije?). Na slici sam prikazao idejno rjeenje tog problema, izveden obinim serijskim prekidaem: prekidaem br. 1 ukljuujete iskljuujete rasvjetu neovisno o senzoru, a prekidaem br. 2moete trajno ukljuiti rasvjetu u hodniku. Napomena: - prilikom nabave senzora raspitajte se kod strune osobe da li se moe spojiti kako je prikazano, jer postoje tipovi elektronskih senzora bez releja koje bi ovaj nain spajanja unitio. Na rasvjetu sa senzorom moe se dograditi zanimljiv dodatak (slika 2.): u situaciji kad je predhodnik, odnosno hodnik udaljen od prostorija koje najee koristite, ili ivite u kvartu koji ba nije po glasu kao najsigurniji a ne elite ugraivati alarmni sustav koji bi morao biti ukljuen i kada ste kod kue, ili ste zaboravljivi pa ne zakljuavate ulazna vrata, rjeenje je dodatna rasvjeta! Ja sam to vrlo jednostavno rijeio ugradnjom dvije malene halogene armature na kuhinjski zid i na zid dnevnog boravka kraj ulaznih vrata, te ih spojio paralelno sa rasvjetom u predhodniku. Ta rasvjeta se pali istodobno kad i rasvjeta u predhodniku, pa ako vas ne ivcira paljenje tih aruljica kad netko od ukuana prolazi predhodnikom, vjerujte da se nitko nee neprimjetno prouljati kraj senzora!!! Ovaj tip dodatne (kombinirane) rasvjete biti e opisan kasnije. Jo nekoliko savjeta za predhodnik: obavezno postavite utinicu! Uvijek dobro doe, za usisiva, builicu A ako ste u stanu, u toj prostoriji se obino nalazi i razvodna ploa sa osiguraima; moj savjet je da ugradite i trofaznu utinicu na nekom skrovitom mjestu gdje ba nee biti na udaru zauenih susjeda i strunjaka. Jedina trofazna utinica u stanu nalazi se negdje u kuhinji iza tednjaka, i ako vam doe majstor sa strojem koji treba trofazni prikljuak, zamislite koliko peripetija je potrebno da oslobodite prikljuak, pogotovo ako su kuhinjski elementi ugradbeni Na slici 1. prikazao sam rjeenje vlastitog predhodnika. Naime, u stanu postoji hodnik duljine 5,5 metara, i iako izgleda predug iznimno je funkcionalan. Na 1,5 metara od ulaznih vrata postavio sam sobna vrata i na taj nain podijelio hodnik na dva dijela: predhodnik od 1,5 metara i ho dnik od 4 metra. U predhodnik sam ugradio ormar za cipele i vjealicu, ali osim ekonominijeg iskoritavanja prostora najvea prednost je i toplinska i zvuna izolacija! Na taj nain rijeio sam se buke iz stubita, mogu pojaati glazbu i tv bez bojazni od none zvonjave zagrienih susjeda, a i osje ti se i na toplini zimi razlika izmeu predhodnika i hodnika iznosi i desetak stupnjeva!!! Za rasvjetu sam ugradio dvije armature namijenjene za ugradnju u stepenice (tridesetak kuna svaka), dobivi tako direktnu rasvjetu, a izmeu njih sam nalijepio veliko ogledalo i to je bio pun pogodak!!! Prilikom izlaska iz stana vidite svaki detalj na odjei, svaku mrvicu, maju dlaku Vjerujte, svaka supruga biti e iznimno zahvalna na ovoj ideji!

ARHIVA
Evo nesvakidanjeg ali naalost vrlo mogueg scenarija: morate u zid zabiti avao ili udarnom builicom izbuiti rupu kako bi objesili novu sliku ili zidni sat ili neto tome slino. Zaponete s tim jednostavnim poslom, kad ono iz zida iskoe iskre, i tren kasnije ostanete u mraku! A ser viser kog ste pozvali nakon poetnog oka zadovoljno trlja ruke Izbjegavanje ovog i slinih scenarija vrlo je jednostavno: dok traju radovi na adaptaciji ili izgradnji vaeg ivotnog prosto ra, uzmite jedno slobodno popodne, danas svakom pristupanu digitalnu kameru (digitalni foto-aparat) i rasklopivi metar. Od pribora za napredne tu su jo i papir, marker i samoljepljiva traka. Ovaj posao uinite kad su instalacije postavljene, ali prije zavrnih radova (bukanja i sl.). Rasklopite metar i vodoravno ili okomito ga prislonite na zid preko vodia, kabla ili cijevi i snimite ga (fotografirajte ga - vidi sliku). Provjerite na fotografiji da li su mjere na metru itljive, i krenite s istim postupkom dalje. Za snimanje okomitih vodia, cijevi i slino (njihovu udaljenost od kuta prostorije, okvira vrata ili prozora) neka vam netko pomogne u dranju metra u vodoravnom poloaju. Moete i izmjeriti tonu udaljenost izmeu vodia ili cijevi i nekog ranije navedenog orijentira, zapisa ti je markerom na papir, papir zalijepiti kraj vodia i snimiti ga. Naravno, napominjem da za orijentire odaberete pozicije ili predmete koji e kasnije biti vidljivi, a to su uz ve navedeno i razvodne kutije, kutije za utinice ili prekidai, ventili Ako su za orijentir uzeti npr. pod, strop il i zid, obavezno uzmite u obzir i debljinu kasnije nanesene obloge na njima (glazura, buka). Napominjem da na taj nain snimite pozicije SVIH elektro i telekomunikacijskih instalacija, vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, i svega za to znate da e trajno biti sakriveno od pogleda. Posebnu panju obratite na svako skretanje kabla ili cijevi, kao i na situaciju oko razvodnih ku tija, razvodnog ormara, i svih mjesta na kojima se nalazi vei broj instalacija. Kad ste gotovi, provjerite fotografije, u nazivu datoteke upiite o emu se radi, snimite ih na medij i vjerujte, ostaje vam zapis za itav ivot koji vas jednom, govorim iz iskustva, moe spasiti od velikih muka!!!

Nekoliko primjera foto-dokumentacije elektrine instalacije tijekom adaptacije stana.

____________________________________________________________________________________

futurehome @ 11:21 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

Pretraga

p u s p s n

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog

Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

Izdvojeno

ELEKTROINSTALACIJE: ADAPTACIJE I NOVOGRADNJA MALI RAZGOVORI O ELEKTROINSTALACIJAMA ELEMENTI ELEKTROINSTALACIJE NAPREDNE INSTALACIJE NAPREDNE INSTALACIJE 2. Dio IZVEDBE I SUSTAVI INSTALACIJA MODULARNI SUSTAVI DOMOTIKA (DOMOTRONIIKA) - "NTELIGENTNA KUA" DOMOTIKA (DOMOTRONIKA) - 2.dio PRIPREME ZA UGRADNJU INSTALACIJA INSTALACIONI SUSTAVI U PRAKSI RIJE DVIJE O KLASINIM INSTALACIJAMA GADGETI VENTILACIJA KUHINJA SUSTAVI INSTALACIJA U KUHINJI URADI SAM PRIMIJENJENA AUTOMATIKA

Blog
srijeda, svibanj 2, 2012

MALI RAZGOVORI O ELEKTROINSTALACIJAMA

RASVJETA
Koja vrsta rasvjete je najbolja? Objektivno pitanje koje bi u veini sluajeva dalo subjektivan odgovor. Zato je to tako? U kuanstvu postoji pet tipova rasvjete: klasina rasvjeta, halogena rasvjeta, rasvjeta sa tednim aruljama, neonska rasvjet a i najnovija - LED rasvjeta. Svaka od njih ima svoje prednosti i mane, a koju emo od njih odabrati ovisi o naim ivotnim navikama; tradicionalisti ne odustaju od klasine rasvjete, esto pogreno shvaajui ostale tipove rasvjete nezdravima. Ljudi s naprednim stavovima lako prihvaaju nove sustave rasvjete svje sni njenih prednosti, ali u nekim sluajevima se prebrzo odriu starih sustava smatrajui ih nekorisnima ili zastarjelima. Za poetak recimo nekoliko rijei o svakom tipu rasvjete. Kao prva navodi se standardna arulja (arulja sa arnom niti - slika 1) kao najstariji i najraireniji izvor svjetlosti. Prednosti su mala cijena, jednostavna zamjena, dugotrajnost, pri ukljuenju omoguuje trenutan rad na maksimumu snage, nadalje prua osjeaj toplog osvjetljenja i sigurnosti u klasinu rasvjetu. Mana pak su visoka potronja, zagrijavanje i teko postizanje usmjerenog osvjetljenja. Postoje klasine reflektorske arulje koje dobro slue svrsi, ali iz upotrebe sve vie ih potiskuju halogene reflektorske arulje. Na slici 2 prikazana je halogena rasvjeta; o njoj je bitno znati da postoje etiri osnovne podjele: usmjerene (reflektorske) arulje ( slika 2 lijevo), zatim klasine halogene arulje (slika 2 desno) i halogene arulje u obliku cjevica (za reflektorske svjetiljke), kao i zamjenske u obliku klasinih arulja. Halogena arulja je jai izvor svjetlosti od klasine arulje zbog vee temperature zagrijavanja arne niti. Za nju se kae da je najblia prirodnom osvjetljenju. Halogenim elementima najlake je izvesti usmjerenu rasvjetu, to se koristi kod osvjetljenja radnih povri na. Izvodi se za radni napon od 12 V i 220; niskonaponsku rasvjetu moemo izvesti iz metalnih elemenata bez opasnosti od strujnog udara u sluaju dodira. Kao i klasina, i halogena rasvjeta je trenutna; svijetli punim intenzitetom odmah nakon ukljuenja. Nedostaci halogene rasvjete su velika potronja, jako zagrijavanje i osjetljivost na dodire; naime, prilikom promjene halogenih arulja (kakva je prikazana na slici 2 desno) nemojte prstima dodirivati stakleni baloni arulje; na taj nain prenosimo malenu koliinu masnoe s prstiju na staklo, koja uslijed visoke radne temperature pougljeni i postane toplinski izolator. arulja se pregrijava i vrlo brzo dolazi do pregaranja arne niti.

Slika 3 prikazuje tednu arulju. Ona polako istiskuje klasinu rasvjetu. Prednost joj je mala potronja i jednostavna zamjena i tu stajemo. Zato? Jer sve ostale prednosti mogu biti i nedostaci i obratno, ovisno o kvaliteti arulje i njenom proizvoau. Naime, trite je preplavljeno tednim aruljama. Podosta njih je upitne kvalitete, ako ih usporedite s provjerenim i kvalitetnim tipovima. tedne arulje su skupe; kupnja najskupljih ne znai i kup nju najkvalitetnijih, odnosno najidealnijih prema osobnim kriterijima. Kod tednih arulja problem je boja svjetlosti, porast intenziteta rasvjete, jaina osvjetljenja i trajnost. Ispravno postavljene i kvalitetne tedne arulje bez sumnje su jedan od najboljih izvora svjetlosti: daju intenzivnu ukastobijelu svjetlost slinu prirodnoj (to moemo provjeriti disperzijom uz pomo staklene prizme; spektar najkvalitetnije rasvjete najblii je spektru suneve svjetlosti). Uz pravilan raspored svjetiljki moe se postii snano ali ugodno difuzno osvjetljenje prostorije. Kvalitetne arulje daju toplo i ugodno osvjetlj enje, dok nekvalitetne mogu biti iritantne i hladne, dajui prostoriji podvodni izgled. Kao negativne osobine tednih arulja moramo navesti i vrijeme koje je potrebno od ukljuenja do punog intenziteta osvjetljenja; naime, veina modela tednih arulja prilikom ukljuenja s vijetle znatno slabije od punog intenziteta koje postignu nakon odreenog vremena. Ima arulja kojima od poetnog arenja do punog intenziteta treba i nekoliko minuta. Kao takve nisu pogo dne za ugradnju u prostorije u kojima trebamo vremenski kratko osvj etljenje u punom intenzitetu (zahodi, hodnici, smonice).Upitna je i trajnost razliitih tipova tednih arulja. Mana im je i teko postizanje usmjerenog osvjetljenja. Najvei nedostatak pak im je: odabir tipa tedne rasvjete odreuje iskustvo ! Kako bi odabrali vama najpogodniji tip tednih arulja, morate ili eksperimentirati sa razliitim tipovima arulja ili se osobno uvjeriti na nekom drugom mjestu da li postavljena rasvjeta odgovara vaim zahtjevima. Iako vam se moda ini da sam naveo previe injenica protiv tedne rasvjete, nije tako; odabirom najpovoljnijih tipova arulja shvatit ete da je tedna rasvjeta uz pravilnu montau najpogodnija. I utedjet ete, naravno! Slika 4 prikazuje neonsku cijev i neonsku armaturu (svjetiljku). Neonska rasvjeta j e, ni kriva ni duna, predmet unih rasprava! Ili je jako dobra, ili nita ne valja, ovisno o subjektivnom stavu govornika. Prednosti neonske rasvjete su niska potronja (ali osjetno vea nego kod tednih arulja) veliko rasipanje svjetlosti to ju ini odlinom za indirektnu rasvjetu, mali stupanj zagrijavanja, povoljna cijena i trajnost. Mane pak su osjeaj hladnog osvjetljenja (to nije uvijek sluaj), razlika u intenzitetu i boji svjetlosti kod razliitih tipova proizvoaa, potrebno je odreeno vrijeme za ukljuenje (popularno miganje uz zujanje i pucketanje startera), komplicirana izvedba, zauzimaju puno prostora, i radi olabavljenih spojeva ili nekvalitetne p rigunice mogu biti vrlo bune. Meutim, njihova duljina daje i prednost pri postizanju ra vnomjerne indirektne rasvjete; pogodna je za osvjetljenje radiona i prostora u kojima trebamo intenzivnu svjetlost, naroito u kombinaciji sa halogenom (direktnom) ili tednom (indirektnom) rasvjetom. Slika 5 je, priznali mi to sebi ili ne, rasvjeta budunosti: LED rasvjeta. Iako je LED rasvjeta najpogodnija za minijaturizaciju, radi prilagodbe starijim standardima LED arulje su relativno glomazne (makar su izvor svjetlosti siune LED diode). Zatim, LED rasvjeta je najtedljivija rasvjeta, troi znatno manje energije od tedne rasvjete. LED rasvjeta je se ne zagrijava LED diode se tek neznatno zagriju prilikom rada. Idealna je za trajnu rasvjetu, dekorativnu i usmjerenu rasvjetu, vanjsku rasvjetu, osvjetljenje izloga Postoje izvedbe LED rasvjete i u obliku traka razliite duljine (slika 6); dovoljno ih je privrstiti ili zalijepiti na eljeno mjesto i dobili smo vrlo efektan izvor dekorativne svjetlosti. Primjena im je svestrana mogu se ugraditi i meu kupaonske ili kuhinjske ploice, na fasade, u nogostupe Postoje LED diode koje daju usmjereno i LED diode koje daju difuzno svjetlo. Mana pak je hladna rasvjeta. Naime, bijela LED svjetlost je tek nedavno ula u iroku upotrebu; jo se radi na njenom usavravanju. Predmeti osvijetljeni LED rasvjetom izgledaju nam plavkasti, svilenkasti, i jednostavno se ne moemo naviknuti na taj tip rasvjete. No, ve postoje LED svjetiljke koje svojom kvalitetom nimalo ne zaostaju za ostalim tipovima rasvjete. Uz navedene postoji i rasvjeta pomou optikih vlakana; u principu to je jedan izvor svjetlosti (halogeni reflektor) koji se pomou optikih vlakana razvodi po prostoriji. Vizualni efekt mnogobojnih siunih izvora svjetlosti poput zvjezdanog neba jedinstven je! Ali, mana mu je izuzet no komplicirana ugradnja; za svaki izvor svjetlosti morate izbuiti siunu rupu u oblozi stropa i kroz nju provesti optiko vlakno. Sustav rasvjete moe sadra vati od nekoliko desetaka do nekoliko tisua optikih vlakana! Na slici 7 prikazao sam rasvjetu u sluaju nude, o kojoj e biti jo puno rijei. To su svjetiljke (ili sustavi rasvjete) opremljeni vlastitim izvorom napajanja (punjivim baterijama); ukljuuju se i svijetle prilikom nestanka elektrine energije. Ugrauju se na opasna mjesta u objektu (stubita), zatim prostorije za prolaz (hodnici) a moemo ih ugraditi i u prostorije u kojima najvie boravimo (kuhinja, dnevna soba). Vrijeme rada ovisi o kapacitetu punjivih baterija, u veini sluajeva iznosi od jednog do tri sata. Koju rasvjetu odabrati? Ponavljam, u odabiru rasvjete prevladavaju subjektivni razlozi; netko vidi prednost odreenog tipa rasvjete kao manu, drugi se povode strahom, utedom, susjedovim primjedbama, upornou prodavaa Moj prijedlog je: nemojte tedjeti na rasvjetnim tijelima! Vri jeme jednoobrazne rasvjete s jednim rasvjetnim tijelom u prostoriji daleko je iza nas. Prihvatljive cijene omoguuju nam ugradnju vie tipova rasvjete u jednu prostoriju, tako da njihovom kombinacijom moemo zadovoljiti ukuse i postii uporabni i ekonomski optimum. U prostor ijama u kojima radite (npr. kuhinja) svakako ugradite jake izvore svjetlosti: nekoliko svjetiljki sa tednim aruljama za centralnu rasvjetu, usmjerenu rasvjetu radnih povrina, a ugra dite i difuznu dekorativnu rasvjetu. Pri odabiru vrste i mjesta ugradnje usmjerene rasvjete pazite da vam izvor svjetlosti ne udara u oi. Takoer pazite da svojim tijelom ne zasjenjujete radnu povrinu ili mjesto rada; glavnu rasvjetu nemojte koncentrirati na sreditu stropa, ve razmaknite vie izvora svjetlosti. Za tim, u prostorijama za odmor ugradite i izvore priguene svjetlosti. Za osvjetljenje sobnog bilja predvidite direktnu rasvjetu; postoje posebne LED i halo gene svjetiljke samo za tu namjenu koje poveavaju kontrast boja inei biljke prirodnijima U hodnike ugradite sustav za viestruko ukljuenje rasvjete izmjenine i krine ili kombinirane linije; uklopite estetiku i funkcionalnost u jednu cjelinu. Optimalno izvedena rasvjeta uvelike moe poveati kvalitetu vaeg ivota. Zato pri odabiru rasvjete u pomo pozovite strunjake.

Elementi rasvjete

UPRAVLJANJE RASVJETOM
Naoko nepotrebna tema. Svi znamo da se rasvjetom upravlja pomou prekidaa. No, je li ba tako? Dokazat u vam da nije! Iako ste sigurno uli za veinu naina upravljanja rasvjetom, moda saznate neto novo, neto to bi vam moglo koristiti. Zato, krenimo redom.

OBINI PREKIDA (slika 1). Obina linija sa obinim prekidaem (P1) je najraireniji nain upravljanja rasvjetom. Zeleni simbol iznad broja slike oznaava simbol prekidaa. IZMJENINA LINIJA (slika 2) sastoji se od dva izmjenina prekidaa (P2 i P3). Na bilo kojem prekidau se ukljuuje i iskljuuje rasvjeta. KRINA LINIJA (slika 3) sastoji se od poetnog (P4) i krajnjeg (P6) izmjeninog prekidaa te jednog ili vie krinih prekidaa izmeu njih (P5). Poto broj krinih prekidaa nije ogranien, krine linije pogodne su za ugradnju u hodnike. Napominjem da se na bilo kojem prekidau u krinoj liniji u bilo koje vrijeme moe ukljuiti ili iskljuiti rasvjeta. SERIJSKI PREKIDA (P7 na slici 4) ustvari su dva prekidaa u jednom kuitu. Svakim prekidaem neovisno moemo ukljuiti ili iskljuiti razliite dijelove rasvjete. Najee se ugrauju u sobe za ukljuenje lustera sa vie arulja. Napomena: uz dosad navedene tipove klasinih prekidaa postoje i prekidai za daljinsko (beino) upravljanje rasvjetom. DVOPOLNI PREKIDA istodobno prekida obje linije strujnog kruga rasvjete (fazni i nulti vodi). Nalazi se u kupaonskom indikatoru, i obavezan je za upravljanje rasvjetom u vlanim prostorijama. TIPKALA (tipke) su prekidai koji zatvaraju strujni krug samo za vrijeme pritiska; prilikom otputanja tipke prekida se strujni krug. Tipkala se koriste za ukljuenje stubine rasvjete, ukljuenje rasvjete pomou bistabila, te za ukljuenje rasvjete putem releja. Ugrauju se i u instalaciju kunog zvona.

UPRAVLJANJE PUTEM TIPKALA I RELEJA (slika 5), zove se jo i daljinsko upravljanje (iako se upravlja putem vodia). To je upravljanje rasvjetom pomou tipkala popularnih tipki start i stop. Tipke upravljaju relejom, koji pak ukljuuje ili iskljuuje rasvjetu. Koristi se za ukljuenje rasvjete vee snage, u pogonima i slino. (Ukljuenje rasvjete tipkom Ti1, iskljuenje tipkom Ti2 na slici 5). UPRAVLJANJE PUTEM TIMERA (STUBINOG AUTOMATA) (slika 6). Upravljanje rasvjete timerom slui za ukljuenje rasvjete na odreeno vrijeme. Pritiskom na bilo koju tipku (Ti na slici 6) aktivira se timer i ukljuuje rasvjetu, te nakon isteka podeenog vremena automatski gasi ra svjetu. Upravljanje je pogodno za rasvjetu stubita, hodnika i za vanjsku rasvjetu. Vrijeme ukljuenja (rada) stubinih automata iznosi od desetak sekundi pa d o petnaestak minuta. Postoje i timeri i za sloenije upravljanje rasvjetom. UPRAVLJANJE PUTEM BISTABILA (slika 6) biti e opisano kasnije. Spojna ema identina je emi spajanja timera. Jedina razlika je u tome to tipkama i ukljuujemo i iskljuujemo rasvjetu.

UPRAVLJANJE PUTEM SVJETLOSNE SKLOPKE LUKSOMATA. Svjetlosna sklopka ili luksomat (slika 7) je ureaj za upravljanje rasvjetom ovisno o jakosti vanjskog osvjetljenja. O luksomatu je bilo podosta rijei do sada. Ugrauje se s vanjske strane objekta na sjenovito mjesto. UPRAVLJANJE PUTEM MIKROPREKIDAA I MAGNETSKOG PREKIDAA. Postoje mehaniki prekidai (mikroprekidai ili mikrosklopke) sa ticalom i bezkontaktni prekidai (sa permanentnim magnetom i reed relejom slika 8) koji slue za upravljanje rasvjetom u sluaju razdvajanja ili promjene pritiska na ticalu. Upravljanje rasvjetom pomou mikrosklopke najlake je objasniti rasvjetom u hladnjaku u momentu otvaranja vrata ugraena mikrosklopka ukljuuje rasvjetu hladnjaka. Moe se koristiti za ugradnju na dovratnik ili okvir prozora kako bi se ukljuila rasvjeta pri otvaranju vrata ili prozora, i slino. Najvie se koristi u protuprovalnim sustavima. UPRAVLJANJE PUTEM INFRACRVENOG (IC) SENZORA (slika 9). Slui za ukljuenje rasvjete u trenu prolaska ispred osjetila infracrvenog senzora. Naime, infracrveni senzori reagiraju na promjenu topline u svom vidnom polju. Pogodni su za ugradnju kraj nogostupa, ulaznih vrata, u hodnike, prolaze i slino. Na senzoru se podeava osjetljivost, vrijeme trajanja ukljuenja (rasvjete) kao i intenzitet osvjetljenja potreban za rad senzor a. IC senzori nisu senzori pokreta; za tu svrhu koriste se mikrovalni senzori. DALJINSKO UPRAVLJANJE RASVJETOM vri se pomou daljinskog upravljaa. Postoje ve gotovi kompleti utinica i daljinskih upravljaa (vidi naslov uradi sam daljinsko upravljanje rasvjetom), kao i instalacioni moduli specijalno za tu namjenu. Daljinska rasvjeta moe biti samostalna (ukljuenje samo putem daljinskog upravljaa) ili kombinirana (kombinacija daljinskog upravljaa i prekidaa). REGULACIJA (JAINE, INTENZITETA) RASVJETE (slika 10) vri se pomou prekidaa regulatora rasvjete (takozvanih dimera). Postoje regulatori s potenciometrom (kotaiem), zatim regulatori sa tipkom (jaina rasvjete mijenja se duljinom pritiska na tipku) i regulatori sa senzorom (isti sluaj kao regulatori sa tipkom, samo za upravljanje slui povrina osjetljiva na dodir). Slue za regulaciju intenziteta (jaine) osvjetljenja rasvjetnih tijela. Pogodni su za klasinu i halogenu rasvjetu, kao i za neke tipove LED rasvjete (o emu se morate raspitati kod strunjaka). Izvodi se kao samostalna (samo sa jednim dimerom) ili kombinirana regulacija (sa dimerom i prekidaima kao izmjenina ili krina linija). KOMBINIRANO UPRAVLJANJE je istodobno upravljanje rasvjetom na dva ili vie razliitih naina (npr. pomou senzora i prekidaa). USLOVLJENO (SAMOSTALNO, AUTOMATSKO) UPRAVLJANJE RASVJETOM. iroka kategorija upravljanja rasvjete. U tu kategoriju spada rasvjeta u sluaju nude (ukljuuje se u trenutku nestanka napona i napaja iz akumulatorskih baterija), zatim pojedinano ili grupno ukljuenje ili iskljuenje rasvjete uslovljeno vatrodojavnim ili protuprovalnim sustavom, rasvjeta upravljana programabilnim tajmerima, programatorima, logikim modulima i slino. UPRAVLJANJE UPRAVLJAKIM JEDINICAMA, SCENA je kompleksan nain upravljanja rasvjetom u naprednim sustavima kune automatizacije (vidi naslov Domotronika).

RAZVODNE KUTIJE: DA ILI NE?

Razvodne kutije su kutije na zidovima prostorija gdje su izvedeni spojevi svih vodia, iza poklopaca koje vidite na zidu otprilike pedalj ispod stropa. Sad, manje vie, veini ne smetaju ti poklopci, ali Planirate li dnevnu sobu namjestiti stilskim namjetajem ili ugraditi nekoliko dizajnerskih svjetiljki na zid, iskreno sumnjam da e se dva tri poklopca razvodnih kutija uklopiti u vizualni dojam skupocjenog opremanja. Naime, postoji uvrijeeno pravilo da je mjerilo kvalitete majstora broj razvodnih kutija! im je manje kutija, majstor je kvalitetniji, to jest obraa vie panje na estetiku svog uratka. Elektro instalacija se moe izvesti i bez razvodnih kutija (sa spojevima u kutijama dozama za prekidae i utinice, ili sa razvodnom kutijom smjetenom u hodniku), samo to je u tom sluaju utroak vodia (ili kablova) neto vei. Prednost pak takve izvedbe je vei broj strujnih krugova, vei broj osiguraa i u konanici kvalitetnija i sigurnija instalacija. Iako nisam s poetka pridavao preveliku panju tom problemu, radio sam na nekoliko instalacija u kojima je investitor izriit o zahtijevao izvedbu instalacije bez razvodnih kutija. I moram priznati da tek kad neto ne vidite shvatite koliko je to drugaije, koliko je drugaiji izgled svjee obojene prostorije bez poklopaca razvodnih kutija.

Razmislite. Ako vam razvodne kutije ne predstavljaju problem, nikome n ita! Ali pazite: vidio sam izvedbu instalacije sa jednakim brojem razvodnih kutija kao i prikljuaka u prostoriji; na zidovima sobe od petnaestak kvadrata natiskalo se sedam razvodnih kutija!

GRUPIRANJE PRIKLJUAKA
Oboavate tehniku i u dnevnom boravku sigurno imate tv prijemnik, glazbenu liniju, DVD player, digitalni tv prijemnik Pokuajte zaviriti iza televizora; a ko kablovi ne podsjeaju na ribarsku mreu ili umu Striborovu, tad ste ili imali sreu prilikom kupnje stambenog prostora ili s te dobar planer i detaljista, sposoban da razmisli i unaprijed predvidi neeljeni scenarij. Ako pak razmiljate o adaptaciji ili novogradnji, obratite pozo rnost i na izgled i funkcionalnost elektrinih instalacija! Nemojte planirati metodom jedan prekida tu a jedna utinica tamo negdje, ve razmislite o svojim potrebama, mogunostima, eljama, raspitajte se kod strunjaka, proeljajte Internet, odaberite provjerenog projektanta koji vam moe dati pregrt naprednih savjeta, i ne urite! Radi svake urbe ili nesmotrenosti mogli bi jednog dana poaliti! Prilikom planiranja elektro-instalacije posebnu panju posvetite mjestima gdje dolazi do koncentracije ureaja, kao to su multimedijalni centar, mjesto gdje e biti raunalo, kuhinja, ali i hodnik kao sjecite rasvjetnih linija. Pokuajte zamisliti koliko e troila biti na pojedinom mjestu, planirajte utinice za svakog od njih, i uvijek pokuajte planirati rezervu! Nemojte tedjeti na utinicama i prekidaima, postavite ih funkcionalno. Modul arni elementi danas nam omoguuju ugradnju vie utinica ili prekidaa na malom prostoru, stoga obiite specijalizirane trgovine i razmotrite ponudu, samo pazite da ne naletite na maka u vrei. Grupiranje prikljuaka (potroaa, prekidaa) najbolje je, uz ve spomenuti multimedijalni centar, sprovesti i u blizini sjedee garniture kaua trosjeda u dnevnom boravku, te u kuhinji blagovaoni, to jest na mjestima gdje se tijekom dana najvie zadravate. Nemojte zanemariti niti krevet u spavaoj sobi, barem to se tie komforne izvedbe rasvjete.

Na slici 1 prikazao sam grupiranje iznad trosjeda u dnevnom boravku. Preciznije u opisati modularni prekida na slici, to jest svaki prekida, s lijeva nadesno. Prvi je izmjenini prekida za sobnu rasvjetu, drugi je prekida za usmjerenu halogenu rasvjetu iznad trosjeda (za potrebe itanja i slino), trei prekida je za prigueno svjetlo na zidu, etvrti za iskljuenje stalne (none) rasvjete spojene preko luksomata, a peti je pur soba hodnik WC. esti element skroz desno nije prekida ve utinica sa zatitnim poklopcem idealna za prikljuenje suila za kosu, ili masaera Na slici 2 prikazana je razlika izmeu klasinih i modularnih prekidaa, otprilike u istom omjeru. Prosudite sami. Na slici 3 prikazano je grupiranje prikljuaka na mjestu u dnevnom boravku gdje e biti multimedijalni centar. S lijeva nadesno kutija u kojoj zavrava instalaciona cijev postavljena pod bukom do mjesta gdje se nalazi raunalo. Zatim su utinice, pa antenski satelitski prikljuci, zatim ponovno utinice i na kraju prikljuci na telekomunikacijsku instalaciju Internet. Izgleda pomalo megalomanski, ali U toj vrsti grupiranja funkcionalnost i kompaktnost dolaze na prvo mjesto, dok e se za ublaavanje vizualnog dojma pobrinuti ormari na koji ete smjestiti ureaje

PUT SVJETLA

Samo jedan prekida u hodniku san svakog krtice! Jer, najlake je utedjeti na samom sebi. Sedamdesetih godina prolog stoljea iz tada kapitalistikog zapada dola je ideja o putu svjetla, kad su ljudi shvatili da postoje izmjenine i krine linije (u ono vrijeme zvane pali-gasi, tj. pali na jednom mjestu, gasi na drugom), i kad su tada omiljeni fu majstori shvatili nain spajanja izmjeninih i krinih prekidaa. Put svjetla je izvedba elektrine instalacije na nain da prolaskom kroz prostorije nijednom ne ostanete u mraku, ili da morate uiniti korak ili vie njih kako bi ukljuili rasvjetu u jednoj prostoriji, a zatim se vratili i iskljuili u prethodnoj kako bi forma puta svjetla bila zadovoljena.

Prikaz rasporeda prekidaa za zadovoljenje uslova o "putu svjetla". Kod puta svjetla postoje dva uslova: ukljuiti rasvjetu u sljedeoj prostoriji a iskljuiti u prethodnoj sa jednog mjesta, to se ini grupiranjem prekidaa (vidi sliku sluaj predhodnik). Drugi uslov je npr. ukljuenje rasvjete u prostoriji a iskljuenje u hodniku bez uinjenog koraka. To znai da kad otvorite vrata prostorije u koju elite ui, prekida od rasvjete dotine prostorije i prekida rasvjete hodnik a iz kojeg dolazite moraju biti ISTODOBNO na dohvat ruke! Time izbjegavate najjednostavnije neugodnosti: spoticanje, kune ljubimce, a i prljanje zida oko prekidaa kada u mraku pipkate po zidu traei ga Kod mene je bio sluaj da u hodniku dimenzija 5,5 x 1,2 metra postoji samo jedan prekida za rasvjetu, i to kraj ulaznih vrata u najudaljenijem dijelu hodnika U svakodnevnom ivotu taj prekida je doslovno neupotrebljiv, stoga sam ugradio jo dva prekidaa izmeu kuhinje i s obe te kupaone i drugog hodnika i s time u potpunosti zadovoljio uslove "puta svjetla"! Sada pokuavam zamisliti susjede kako tumaraju po mranom hodniku traei taj jedini prekida... Jednostavno, zar ne? Pokuajte pregledati prekidae u vaem stanu ili kui i prebrojiti koliko njih zadovoljava ovaj uvjet! U veini sluajeva zadovoljavaju, ali uvijek fali neki prekida i obratite panju na to prilikom sljedeeg renoviranja. A i elektroinstalateri e zadovoljno trljati ruke kad im objasnite da elite izmjenini ili krini prekida kod svih vrata u hodnicima, vjerujte!

Izgled instalacije rasvjete prije adaptacije

"Put svjetla" nakon adaptacije

PUR INSTALACIJE
Ne, ne radi se ovdje o instalaciji na eljeznikom kolosijeku, niti ima kakve veze sa eljeznicom! isti hrva tski naziv pur (neka mi lingvisti oproste na ovoj neumjesnoj opasci) dolazi od engleske rijei spur, to znai ogranak (na njemakom znai kolosijek). Taj tip instalacije toli ko je rijedak da nema adekvatnog hrvatskog prijevoda, i oni malobrojni koji su radili na toj vrsti instalacije zovu je jednostavno pur. Najblie znaenje bilo bi upravo put svjetla, o emu sam pisao ranije. Ne smije se brkati sa scenom u domotronici iako im je funkcija ista. to je pur? Zato je rijedak? Zato ljudi ne znaju za to? Kao prvi razlog navodim neupuenost. Proeprkao sam Internet traei upute o pur instalacijama, i vjerujte da sam naao vrlo malo. Dodue, u razliitim zemljama taj sistem ima i razliite, strune nazive, i ne prakticira se ba, bio je popularan osamdesetih godina prolog stoljea kad su brojni gastarbajteri gradili kue u domovini, vidjeli pur instalaciju negdje diljem svijeta i davili zbunjene elektriare kako bi taj sistem mora o funkcionirati. Drugi razlog je relativno komplicirana izvedba. Dodue, iako spada u kategoriju luk i voda, upravo zbog nedostatka iskustva mnogi majstori govore da je to prekomplicirano, nepotrebno, nemogue Ali radi, i to savreno! Barem kod mene. Trei razlog je to instalacije u nekim kompliciranijim sluajevima izvedba takove zadire i u podruje automatike (da vas rije ne zbuni radi se o modularnim elementima koji su vrlo rasprostranjeni, standardizirani, proizvodi ih pregrt proizvoaa i najvanije nisu preskupi). Ne elim grditi struku, ali poto u svakom poslu meu itom ima kukolja, ako naletite na majstora starog kova koji jo uvijek guli izolaciju kablova i vodia depnim noiem ili zubima vjerujte da neete naii na razumijevanje niti odobravanje!

Uproeni prikaz pur instalacije Da ne duljim, pur je pojednostavljeno paljenje gaenje rasvjete u eljenom smjeru kretanja! Zvui nejasno? Zamiljate gomilu prekidaa, tipki i displeja negdje na zidu? Ne. Radi se tek o jednom, dva ili tri dodatna prekidaa pored prekidaa za rasvjetu, ovisno o broju purova, to se u modularnoj izvedbi prekidaa uope ne zamjeuje (vidi sliku)! Primjer prvi pur 1. Spavaa soba hodnik kupaona (WC). U svakoj toj prostoriji imate rasvjetu, normalno. Razmiljate napredno i elite ugraditi izmjenini prekida za rasvjetu spavae sobe negdje kraj kreveta, nadohvat ruke, da ne tumarate po mranoj sobi do prekidaa kraj vrata U principu, za pur je dovoljno ugraditi samo JO JEDAN prekida uz prekida od rasvjete, i problem je rijeen (dodue, ugrauje se i jedan relej ili bistabil koji spada u pur instalaciju, samo na to prikladno i za vas nevidljivo mjesto,). Vrlo jednostavno: morate po noi ii na WC, priroda zove, pritisnete prekida pura 1 i ISTODOBNO vam se ukljui svjetlo u sobi, hodniku i kupaoni! Odete u kupaonu, obavite ono to ve morate, vratite se u sobu, pritisnete isti prekida i SVA tri svjetla se gase istodobno! Zanimljivo, zar ne? Vidite li prednost? Nema kljocanja po prekidaima tijekom hodanja do odredita, nema mrskog ustajanja iz kreveta kad primijetite da ste zaboravili iskljuiti svjetlo u hodniku Naravno, svaki strujni krug rasvjete u svakoj prostoriji obuhvaenoj purom radi neovisno od pura, normalno, sam za sebe. Primjer drugi, vrlo slian prvom, samo obogaen dodatkom! (vidi sliku) Ista situacija, kraj kreveta imate prekida za rasvjetu sobe (1 na slici), prekida za pur 1 soba hodnik kupaona(2 na slici), i trei prekida za pur 2 soba hodnik kuhinja (3 na slici), jer po noi esto volite posjetiti hladnjak Primjer trei, pogodan za katnice. Zamislite da idete iz prizemnog dnevnog boravka u spavau sobu na katu. Izlazite iz dnevno g boravka, palite svjetlo u hodniku, dolazite do stubita, palite svjetlo na stubitu, gasite svjetlo u hodniku, dolazite na kat, palite svjetlo u hodniku, gasite svjetlo na stubitu Koliko kljocanja vam je potrebno? Rjeenje je pur, s tim da imate jedan prekida za pur u prizemlju, a jedan na katu. Da ponovim priu, ali sa purom: izlazite iz dnevnog boravka u prizemlju, pritiete prekida pura i pali vam se rasvjeta hodnika u prizemlju,na stubitu i u hodniku na katu istodobno! Odete na kat, pritisnete prekida pred spavaom sobom, sva ukljuena rasvjeta se ugasi i moete mirno na poinak. Bez kljocanja.

Kombinacija za izvedbu pur instalacije je bezbroj! Openito se potuje pravilo o prekidaima za pur na poetku i na zavretku puta svjetla, ili samo na njegovom poetku. Jer nema smisla ukljuivati pur hodnik stubite hodnik na stubitu, (na sredini) jer e se rasvjeta ukljuiti "i na jednu i na drugu stranu" od vas. Nedostatak pura je samo jedan ima memoriju. Naime, ona rasvjeta koja je vezana na pur a svijetlila je prije ukljuenja pura, svijetlit e i kad se pur iskljui. Ali i to nije problem, uz malo preinake jednostavno je rjeiv, no o tome emo kasnije. Takoer, obratite pozornost na spajanje pur instalacije na rasvjetu kupaone, kako bi potivali propise vezane uz to. Napomena: prekida za pur izvodi se kao klasini prekida ili kao tipkalo. Poeljno je da bude osvijetljen, kako bi po svjetlu na njemu znali da je pur ukljuen!

CENTRALNO UPRAVLJANJE RASVJETOM Vol.1

Na tritu postoji nemali broj sustava za centralno upravljanje rasvjetom; Klasini, elektronski, , beini Mana velikog broja tih sistema, uz to to su skupi, je i njihova neprovjerenost, nestandardnost i nemodularnost. U sluaju pregaranja jednog segmenta morate ili platiti jako skup servis (uz uslov da upravo va sistem nije prolazni hit i da za nekoliko godina nee biti rezervnih dijelova osim na eBayu), ili zbog toga zamijeniti itav sistem novim uz velike preinake i trokove. Dodue, postoje kvalitetni sustavi, naroito logiki, modularni i napredni sustavi provjerenih proizvoaa, i ako se odluite za takav sustav raspitajte se kod strunjaka o pouzdanosti, garanciji i rezervnim dijelovima, i ne nasjedajte na marketinke podvale. Moj savjet je, za poetak, sistem centralnog upravljanja rasvjetom izveden pomou jeftinih i jednostavnih modularnih izmjeni nih prekidaa, koji su lako zamjenljivi radi iroke palete proizvoaa. Objasnit u sustav za kontrolu sedam rasvjetnih mjesta ( vidi sliku), no vi ih moete postaviti neogranien broj, ovisno o vaim eljama i mogunostima. emu centralno upravljanje rasvjetom? Nekoliko je razloga za to. Prvi je korisnost. Jednostavno ste ljubitelj modernih i naprednih sustava, pa zato to ne bi bila i poboljana rasvjeta? Naime, centralnim upravljanjem rasvjete vi sa jednog mjesta ukljuujete ili iskljuujete rasvjetu bilo gdje u stambenom objektu! Drugi je zaboravljivost. Izlazite iz kue, a supruga vam sa ulice vie da je ostalo ukljueno svjetlo u spavaoj sobi na katu! Poto u hodniku imate ugraeno centralno upravljanje rasvjetom, prije izlaska iz kue jednostavno iskljuite rasvjetu. Jer, za taj posao vas bez centralnog upravljanja eka dva puta po dvadeset koraka i esnaest stepenica Drugi sluaj je straljivi ste, sami ste po noi u kui, ujete sumnjivo ukanje na katu Dovoljno je da skupite hrabrost i odete do centralnog upravljanja rasvjetom, i ukljuite sva svjetla, recimo, na katu! I tako ohrabreni ekate ukuane Zvui ironino, ali vjerujte da e svaki bojaljiv lan kuanstva biti neizmjerno zahvalan na ovom sistemu.

Primjer centralnog upravljanja rasvjetom Kako on radi? U principu najjednostavniji sustav centralnog upravljanja rasvjetom su grupirani prekidai, od kojih svaki sainjava izmjeninu liniju sa prekidaem (svjetlom) u prostoriji koju kontrolira. Laikim rjenikom reeno sa jednog mjesta moete ukljuiti ili iskljuiti rasvjetu u bilo kojoj prostoriji u objektu. Poto je u svaki prekida ugraena tinjalica koja signalizira (svijetli) kad rasvjeta radi, vi u bilo kojem trenutku znate u kojoj su prostoriji svjetla ukljuena, i moete ih iskljuiti, ili obratno. Prekidai za centralno upravljanje rasvjetom obino se postavljaju u hodnik, na pregledno mjesto, ili u predhodnik kraj ulaznih vrata, pa ak i u spavau sobu, dnevni boravak Vano je napomenuti da u objektu moete imati i vie povezanih sistema za centralno upravljanje rasvjetom. Jedini problem ovog sistema su vodii! Bili to kablovi ili vodii u instalacionim cijevima, morate iz svake prostorije postaviti vodie do mjesta gdje e bi ti centralno upravljanje rasvjetom. Iako navedeno ne predstavlja montani problem, ipak umjereno poskupljuje izvedbu elektrine instalacije. Sami odvagnite spomenute prednosti i nedostatke ovog sistema. Iskustveni savjeti za elektriare: napajanje izmjeninog prekidaa izvedite u samoj prostoriji, dva vodia troilnog kabela iskoristite kao vezu (lajtunge) sa izmjeninim prekidaem u centralnom upravljanju rasvjetom, a trei vodi kao povrat sa prekidaa centralnog upravljanja na ra svjetno tijelo u prostoriji. Na trei, povratni vodi spojite i tinjalicu u prekidau centralnog upravljanja, kako bi tinjalica svijetlila kad svijetli i rasvjetno tijelo u prostoriji. Provjerite prilikom nabave izmjeninih prekidaa za centralno upravljanje da li se tinjalica moe spojiti na taj nain, to jest da nije integrirana u prekida i spojena paralelno s njim.

Slika: princip spajanja centralnog upravljanja rasvjetom i izgled prekidaa.

OSTAVTINA ZA BUDUNOST
ILI KAKO PREDVIDJETI RAZVOJ INSTALACIJA U BUDUNOSTI Poet u s jednim primjerom: kupili ste stan, vrite adaptaciju, gledate u kabel od kablovske televizije neuredno prikucan avliima po zidu od hodnika, odluite ga ugraditi podbukno, zavrite adaptaciju, i za mjesec dana dolaze serviseri lokalne kablovske televizije: Dragi gospodine, moramo u graditi novi kabel do vaeg televizora, stari ne odgovara standardu jer mijenjamo sistem. Munje i gromovi! Koliko truda oko ugradnje starog kabla pod buku da bi majstori nanovo pribijali avlie u zid

Kako planirati izgradnju ili adaptaciju elektrine instalacije, a da uinjeno zadovoljava i sve budue preinake ili dogradnje? Primjer vam je obian tv prijemnik. Do prije dvadesetak godina za prikljuenje tv prijemnika bili su dovoljni utinica i antenska instalacija. Zatim je dola era satelitskih prijemnika, pa televizije preko telefonske instalacije, digitalne televizije, Internet televizije, USB prikljuaka, HDTV-a i lagano se iza tv prijemnika nalazi itava uma kablova, konektora A da ste prije dvadeset godina spomenuli spajanje tv prijemnika s a telefonskom linijom umjesto antenom, ljudi bi mislili da gledate previe SF filmova Jo jedan sluaj: vidio sam obian kuhinjski hladnjak koji uz strujni prikljuak treba i prikljuak na vodu i kanalizaciju! A lagano se pojavljuju i hladnjaci, tednjaci i kuhinjske nape koji zahtijevaju i prikljuak na Internet! Sada nam je to smijeno, ali sjetite se mobilnih ureaja prije dvadeset godina; bili su veliine kovega, teki nekoliko kilograma, za nas nedostini, vidjeli smo ih samo u amerikim filmovima, a danas? Kako predvidjeti prebrzo nadolazeu budunost? Za poetak, vrlo jednostavno: sve to nije beino, treba kabel! A kabel se moe provesti po podu ili pribiti avlima po zidu, ili kroz nadbukne instalacione kanale, ili kroz instalacione cijevi u zidu. Poto su rjeenja osim zadnjeg provizorna, neugledna i elimo ih ako je ikako mogue izbjei, logiki odabir su instalacione cijevi (to su one arene rebraste cijevi koje daju neugodan zviduk kada ih savinete i puhnete u njih). Postavljanje nekorisnih i praznih cijevi po zidovima? Zar to nije, najblae reeno, udno? Uvrnuto? Nije. Nimalo. Upravo nas planiranje budue instalacije moe izvui iz neeljenih situacija i nepotrebnih radova u budunosti! Dobro razmislite da li vam se to isplati, i odluite! Evo savjeta. Poto je veina novotarija vezana uz multimediju i telekomunikacije, prilikom novogradnje (po mogunosti i adaptacije) razmislite o slijedeem: Ako ste odredili mjesto u prostoriji gdje ete postaviti tv prijemnik i radni stol sa raun alom, i ako se npr. ne nalaze na istom zidu, postavite deblju instalacionu cijev, ili ak dvije, izmeu mjesta za tv prijemnik i mjesta za radni stol. Kroz te cijevi ete naknadno moi provui bilo kakav kabel za povezivanje raunala i tv prijemnika. Osobno iskustvo: izmeu mjesta gdje se nalazi tv i linija te radni stol sa raunalom (nisu uz isti zid), prilikom adaptacije u zid sam postavi o i antenski kabel (za spajanje raunala na antensku instalaciju), zatim etveroilni telekomunikacijski kabel (telefonski kabel) ako danas sutra stigne neka novotarija preko telefonske linije, kao i dvoilni audio kabel, za povezivanje raunala sa linijom. Sad su sve multimedijalne komponente umreene, a niti jedan kabel ne prolazi po podu! Usput reeno, i sve kablove za surround sustav postavio sam podbukno. Postavite rezervnu instalacionu cijev od tv prijemnika do antenskog sustava prikljuka na kablovsku televiziju (u hodniku, na tavanu). Nikad ne znate da li e u upotrebu ui neki novi optiki kablovi. Postavite instalacionu cijev izmeu tv prijemnika i prikljunog mjesta za telefon. Ista cijev dobro bi dola i izmeu telefonskog prikljuka i raunala, bez obzira koji nain povezivanja na Internet sada kori stite. Postavite instalacionu cijev od mjesta gdje je telefonski prikljuak ili mjesta gdje e biti raunalo do nekog mjesta na fasadi kamo bi danas sutra mogao doi neki podzemni prikljuni kabel za neku telekomunikacijsku novotariju. Bez obzira izvodite li elektrini instalaciju kablovima ili cijevima s P vodiima, postavite rezervnu cijev od glavnog razvodnog ormara prema npr. dvorinoj strani kue sa zavretkom negdje pod fasadom; jednog dana moda se odluite na dogradnju Isto tako postavite rezervnu cijev od glavnog razvodnog ormara prema podrumu i tavanu. Ako imate katni razvod, tj. glavni razvodni ormar u prizemlju a katne razvodne ormarie na katu i tavanu, povei te ih rezervnim instalacionim cijevima. Predvidite i rezervnu cijev prema vanjskom zidu kraj ulaznih vrata, jer jednog dana moda odluite o ugradnji interfona, video nadzora Jedna jako korisna stvar za budunost: postavite prsten od prazne instalacione cijevi iz razvodnog ormara oko itavog hodnika! U najloijem sluaju ako se odluite za kasniju nadogradnju neete morati unitavati zidove u hodniku radi ugradnje dodatne instalacije. I, naravno, napravite preciznu dokumentaciju o uinjenim radovima, kako bi u sluaju potrebe bez potekoa pronali rezervnu instalaciju. Za "napredne" - proitajte postove o modularnim sistemima i domotronici, i razmislite o tome!!!

Sve ove natuknice zvue pretenciozno, nepotrebno, suvino. Ali prilikom izvedbe elektrine instalacije kanali za smjetaj vodia u zidu svejedno se moraju usijecati (temati, da budem razumljiviji), i potrebno je samo malo upornosti i svaki majstor e bez problema dodati jo jednu instalacionu cijev postojeoj instalaciji (normalno, nakon poetnog prigovaranja i rasprave o svrsishodnosti). Zapamtite: ti radovi, koliko god zvuali nepotrebni i suvini, jednog dana vam mogu utedjeti mnogo posla, investicija i ivaca!

____________________________________________________________________________________

futurehome @ 11:24 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

p u s p s n

1 2 3 4 5 6 7


Pretraga

8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

NAPREDNE INSTALACIJE
NAPREDNE KUNE INSTALACIJE
Napredne kune instalacije su instalacije izvedene na bazi novog i naprednog pogleda na funkcionalnost i upravljanje kunim sustavima. Baziraju se na novim tehnologijama, integraciji, centralizaciji i pojednostavljenju upravljanja, automatizaciji, proirenju podruja rada i energetskoj uinkovitosti. U biti, napredne instalacije, uz rijetke sluajeve, samo su poboljane verzije postojeih sistema; modularni sklopovi, novi tipovi materijala za povezivanje, elektronika, informatika, minijaturizacija i pad cijena uinili su da se sustavi kune instalacije mogu izvesti i za one namjene koje su donedavno koritene iskljuivo u industriji ili poslovnim prostorima. Tako, na primjer, telefonska centrala za koritenje u stambenom objektu ili manjem uredu moe se ugraditi po vrlo pristupanoj cijeni; nekad su cijene takvih centrala bile astronomske, a i izvedbeno su bile puno zahtjevnije i zauzimale su mnogo prostora. Napredne instalacije mogu se sagledavati kao pojedinani sustavi, gdje svaki sustav projektiramo i ugraujemo individualno, tj. svaki za sebe. Meutim, sama bit napredne instalacije je hibridizacija i povezivanje u cjelinu! Kontrola rasvjete, potronje elektrine energije, grijanja, ventilacije, klimatizacije, audio sustav, preventivni sustavi itd. povezuju se u jednu funkcionalnu cjelinu, tvorei tako napredan integrirani sustav koji nam uvelike mijenja kvalitetu ivljenja.

Centralizacija i automatizacija sustava prua nam mogunost jednostavnog upravljanja i kontrole svih sustava na vrlo jednostavan i praktian nain. Ugradnja naprednog sustava instalacija na dom pretvara u inteligentnu kuu.

SUSTAVI
Stambenu jedinicu moemo podijeliti na graevinski dio, instalacije i opremu (unutarnje i vanjsko opremanje). Instalacije mo emo razvrstati na energetske instalacije, instalacije za odravanje topline, telekomu nikacijske instalacije, vodovodne instalacije, ventilacione instalacije i instalacije za nadzor. Energetske instalacije dijelimo na elektroenergetske instalacije (jake i slabe struje), plinovodne instalacije i toplovodne instalacije. Instalacije za odravanje topline dijelimo na instalacije za zagrijavanje i instalacije za hlaenje. Telekomunikacijske instalacije dijelimo na telefonske instalacije, informatike instalacije i antenske instalacije. Vodovodne instalacije dijelimo na vodovod, kanalizaciju i sakupljanje slivnih voda. Ventilacione instalacije dijelimo na pasivne i aktivne ventilacije za odvod iskoritenog i dovod svjeeg zraka. U ventilacione instalacije moemo uvrstiti i dimovodne instalacije. Instalacije za nadzor i zatitu su protuprovalni alarmi, protupoarni alarmi, nadzor objekata i prostorija i gromobranske instalacije. Ako pitate struku, ovo je podjela sa pomalo neobinim rasporedom elemenata. Naime, nain na koji sam podijelio instalacije je ugradbeni (izvrni) nain, to jest pogled na instalacije iz perspektive majstora koji ih ugrauju. Projektna podjela instalacija (da ne kaem teoretska podjela) ipak je malo drugaija. Zato sam je tako podijelio? Podijeljena je prema oekivanim zahtjevima naruitelja, ljudi koje ne zanima struna kategorizacija i nerazumljiv tehniki rjenik. Ako kod ozbiljnog investitora odaberemo pogrean pristup i krenemo sa objanjavanjem ponude jezikom struke moe se zbog nerazumijevanja i neshvaanja dogoditi ugradnja nepotpunih instalacija. Po meni, jednostavniji i razumljiviji pristup je pristup kroz objanjavanje sustava instalacija. Sustavi instalacija mogu se podijeliti na sustav elektrinih instalacija, sustav vodoopskrbe i kanalizacije, sustav zagrijavanja prostorija, sustav hlaenja i sustav ventilacije, te specijalizirani sustavi kao to su antenski sustav, sustav telefonije i informatike, audio sustav, protuprovalni sustav, protupoarni sustav, sustav nadzora Znai, sustavi su jedna ili skup vie vrsta instalacija za specifinu namjenu. Prednost objanjavanja sustava su podsustavi, to jest dijelovi sustava za specijaliziranu namjenu. Laiku je objanjavanje sustava mnogo razumljivije od objanjavanja samih instalacija.

PODJELA SUSTAVA
SUSTAV ELEKTRINIH INSTALACIJA, ELEKTROENERGETSKI SUSTAV Slui za opskrbu domainstva elektrinom energijom. Moemo ga podijeliti (i objanjavati) prema namjeni: sustav rasvjete, sustav utinica itd. ili prema mjestu ugradnje: kuhinjski sustav instalacija, kupaonski sustav Svaki (pod)sustav moemo ralaniti i na elemente sustava, to je mnogo jednostavnije pratiti putem ralambe od osnovnog sustava prema krajnjim elementima nego pri objanjenju samih instalacija, jer se sustavi u mnogim sluajevima sastoje od vie vrsta instalacija. U sustav elektrinih instalacija moemo ubrojiti i sve ostale instalacije jake i slabe struje namijenjene specifinim funkcijama (alarmni sustav i sl.), meutim te instalacije je puno jednostavnije izdvojiti i objasniti kao samostalne sustave. Sustav elektrinih instalacija slui za opskrbu potroaa elektrinom energijom. Prema izvoru moemo ga podijeliti na sustav jake struje (napon gradske mree), sustav slabe struje (kuno zvono, halogena rasvjeta, automatika), sustav za nudu (rasvjeta za nudu, neprekidni izvo r napajanja UPS, akumulatori) i sustav alternativnog izvora napajanja (fotonaponski elementi, vjetrogeneratori). Sustavi jake struje nama su najinteresantniji jer su u graevinskom objektu najmnogobrojniji. Sustave moemo pratiti i prema strujnim krugovima, specifinoj namjeni, etai, mjestu i nainu ugradnje Prema izvedbi elektrosustav se moe podijeliti na klasini, modularni i napredni. Klasini sustavi su elektroinstalacije izvedene sa klasinim prekidaima i utinicama. Sve ih vie istiskuju modularni sustavi koji se sastoji od modularnih prekidaa i utinica. Velika im je prednost standardizacija i koncentracija (mogua je ugradnja veeg broja modula na manjoj povrini), zatim estetika i funkcionalnost (uz utinice i prekidae postoji itav spektar modularnih elemenata senzora, rasvjetnih tijela, programabilnih jedinica). Napredni sustav koristi modularne jedinice (tipkala i sl.) ali su one drugaije koncipirane; cjelokupnom instalacijom upravlja centralna upravljaka jedinica.

GROMOBRANSKI SUSTAV, SUSTAV ZA NADNAPONSKU ZATITU Nemojte se zavaravati da je gromobran pocinana traka montirana na krov i spojena sa trakom ukopanom u zemlju. Gromobranski s ustav dijeli se na vanjsku i unutarnju gromobransku instalaciju. Vanjska gromobranska instalacija slui za zatitu objekta, dok unutarnja gromobranska instalacija slui za zatitu elektroinstalacija, elektrinih ureaja i kao zatita od induciranog napona.

PROTUPROVALNI SUSTAV Ili obinim rjenikom alarm. Protuprovalni sustav slui za zatitu objekta i za uzbunjivanje u sluaju provale. Nadzor se vri praenjem kretanja u i oko objekta pomou senzora. Protuprovalni sustav moe biti podijeljen na zone; kada smo u objektu, ukljuuju se samo one zone u kojima ne boravimo. Moe se prikljuiti i na dojavnik, koji u sluaju ukljuenja putem telefonske linije uzbunjuje nadlenu zatitarsku slubu. U nekim sluajevima u protuprovalni susta v integriran je i sustav za tehniku zatitu (detektori plina, dima, poplave).

SUSTAV NADZORA U sustav nadzora spadaju video kamere i video rekorderi za pohranu snimaka sa nadzornih kamera, senzori pokreta ili promjene u prostoru i sustav osvjetljenja nadziranih povrina. Nadzorni sustav moe biti integriran u protuprovalni sustav, a moe raditi odvojeno. Pod nadzorni sustav spada i baby alarm video nadzor prostorije u kojoj spava maleno dijete.

SUSTAV ZA KOMUNIKACIJU I MEUKOMUNIKACIJU U taj sustav spadaju interfonske i videofonske instalacije (sustav za otvaranje ulaznih vrata) i meukomunikacija (intrekom) izmeu prostorija unutar prostora.

AUDIO SUSTAV Sve vie se u upotrebu uvodi sredinji audio sustav. Prednosti su mu mogunost vie izvora zvuka, individualna regulacija glasnoe za svaku prostoriju kao i mogunost meukomunikacije.

ANTENSKI SUSTAV Sustav zemaljske, satelitske ili kablovske televizije razvodi se po objektu do prikljunih mjesta za TV prijemnik, raunalo, u novije vrijeme i hladnjak, kuhinjsku napu

TELEKOMUNIKACIJSKI I INFORMATIKI SUSTAV Osnovno je zamiljen za telefoniju i prikljuenje na Internet. Meutim, u taj sustav spadaju i prikljuci za konekciju ako se izvode u obliku instalacija (mree, USB, HDMI). Bitno je da se u posljednje vrijeme gubi jasna razlika izmeu antenskog, telekomunikacijskog i audio sustava, pa ih bez problema moemo svrstati u novu kategoriju MULTIMEDIJALNI SUSTAV.

SUSTAV VODOOPSKRBE Vodovodna instalacija dodue spada u sustav vodoopskrbe, ali klasinu vodovodnu instalaciju treba shvatiti kao instalaciju i nita vie. Sustav vodoopskrbe je sustav upravljanja vodovodnim instalacijama, regulacijom izvora vode i njenim preusmjeravanjem unutar vodovodne instalacije. U tu svrhu koriste se elektromotorne crpke, elektromotorni ventili, senzori nivoa vode, senzori protoka vode, senzori tlaka vode u s ustavu, ureaji za proiavanje vode, ureaji za prikupljanje slivnih voda U sustav vodoopskrbe spadaju i podsustavi za zalijevanje, fontane, bazeni i slino.

SUSTAV ZATITE OD POPLAVE Slui za zatitu prostorija u objektu od poplave izazvane mehanikim kvarom (puknuem cijevi) ili vremenskim nepogodama (povratna voda kroz kanalizaciju u sluaju jake kie). Sustav dobiva podatke od senzora razmjetenih po objektu na mjestima mogue poplave, te pomou elektroventila, crpki ili dojavom vri zatitu ugroenog objekta.

SUSTAV ZATITE OD VREMENSKIH NEPOGODA Taj sustav prati vremenske (ne)prilike i u sluaju potrebe vri zatitu objekta, najee prozora. Za funkcioniranje sustava potrebne su elektromotorne rolete, prozori sa elektromotornim zatvaranjem i integracija sa sustavom za zatitu od poplave.

SUSTAV ZA ZATITU OD POARA, VATRODOJAVNI SUSTAV Slui za zatitu objekta od poara. U sluaju pojave vatre ili dima sustav automatski dojavljuje (alarmom ili pozivnikom) o nastaloj opasnosti, vri radnje zatite (zatvaranje ventilacionih sustava, iskljuenje elektrine energije, zatvaranje dovoda plina) i u nekim sluajevima moe vriti radnje gaenja poara (CO2 ili vodenim rasprivaima). Prvenstveno slui za zatitu kotlovnica i mjesta u objektu u kojima postoji mogunost izbijanja poara. U sustav se mogu integrirati i senzori za plin i senzori za ugljini monoksid.

SUSTAV GRIJANJA Sustav zagrijavanja prostorija sastoji se od dopreme energenta (plinovod), izvora topline (pe za centralno grijanje, solarni sustav, toplinska crpka) i razdiobe topline po objektu (toplovodna instalacija i radijatori). Meutim, u posljednje vrijeme dolazi do integracije vie s ustava grijanja kao i njihovo objedinjenje sa sustavima klimatizacije i sustavima ventilacije.

SUSTAV KLIMATIZACIJE (HLAENJA) Sustav hlaenja moe biti individualan (klima ureaji) ili centralan (unutarnje jedinice sa zajednikom vanjskom jedinicom). Ugrauje se na zid, pod ili u plafon prostorije.

SUSTAV VENTILACIJE U sustav upravljive ventilacije spadaju ventilacioni otvori sa ventilatorima (kuhinjske nape, kupaonski ventilatori) i dvosmjerni sustavi za izmjenu zraka. Mogua je ugradnja prijenosnika topline (rekuperatora) i registra za grijanje (hlaenje), pa sustav ventilacije moe postati integrirani ventilacioni sustav za odravanje temperature u objektu. Bitno je da se svi navedeni sustavi mogu objediniti u jedan zajedniki sustav napredne kune automatizacije. U tom sluaju pr estaje i potreba za rukovanjem veinom od nabrojanih sustava brigu o tome preuzima centralna upravljaka jedinica. O svakom od navedenih sustava biti e rijei u daljnjem tekstu.

AUTOMATIZACIJA
Osnova definicije inteligentne kue je automatizacija sustava. Naime, u stambenom objektu posto ji nekoliko tipova instalacija. Automatizacija je proces koji povezuje sve tipove instalacija, iz njih prikuplja podatke i obrauje ih, i na osnovu zadanih parametara upravlja itavi m sustavom. Tako, na primjer, centralna upravljaka jedinica naprednog sustava moe potpuno automatski upravljati grijanjem, ventilacijom, klimatizacijom, kontrolom utroka elektrine energije, rasvjetom, nadzornim i sigurnosnim sustavima itd., i to bez potrebe za runim upravljanjem i stjecanjem posebnih znanja i vjetina potrebnih za rukovanje. Kompletno programiranje i ugaanje sustava vre strune osobe, a sam sustav je samoodriv i u sluaju potrebe pru a nam informacije o radu ili problemima jasnim i razumljivim jezikom.

Sustave automatizacije moemo podijeliti u vie skupina. Ovisno o nainu upravljanja i opsegu povezanih sustava razlikujemo tri grupe automatizacije: automatizacija podsustava, hibridna automatizacija i sustavi napredne automatizacije inteligentni sustavi. U posljednje vrijeme se kao nova grana automatizacije pojavljuju i superinteligentni interaktivni sustavi.

Automatizacija podsustava je osnovni tip jednostavne automatizacije. Naime, radi se o samoupravljanju unutar pojedinog sustava prikupljanjem informacija, obradom u jedinici za upravljanje (programiranje) i upravljanjem izvrnih jedinica samog sustava. Na primjer sustav centralnog grijanja prikuplja informacije o temperaturi unutar objekta ili unutar pojedinih zona u objektu, zatim informacije o vanjskoj temperaturi te informacije o stanju u sustavu grijanja (toplina vode, tlak vode u sustavu, temperatura podova u sluaju podnog grijanja i slino). Programabilna jedinica za upravljanje sust avom na osnovu prikupljenih podataka i unesenih parametara (eljena temperatura, doba dana i sl.) vri upravljanje izvrnim jedinicama sustava kao to su plamenici, crpke, ventilatori Sustav je samoodriv, ali se parametri za funkcioniranje mogu mijenjati na vie mjesta (termostati, programatori). Stoga takv e sustave smatramo automatski upravljanim podsustavima bez mogunosti meudjelovanja i upravljanja ostalim sustavima. U tu kategoriju spadaju i sustavi ventilacije, klimatizacija, protuprovalni sustavi, protupoplavni sustavi, pa i dijelovi elektroinstalacije upravljani senzorima (IC senzori, tajmeri, luksomati i slino). U pojedinim sluajevima mogu se udruiti dva podsustava i upravljati kao jedinstven sustav (npr. grijanje i ventilacija pomou klima ureaja). Hibridna automatizacija je poboljan sustav automatizacije objedinjenjem dva ili vie razli itih podsustava u svrhu upravljanja sa jednog mjesta. U tu kategoriju spada npr. ventilaciono grijanje i ventilaciona klimatizacija (gdje se objedinjuju sustavi ventilacije, klimatizacije i grijanja ventilacija i grijanje vre se kroz ventilacioni sustav). Sustavi su samoodrivi koliko je samoodriv svaki podsustav podsustavima i dalje upravljaju individualni programatori podsustava, dok se pod hibridizacijom podrazumijeva ili fiziko objedinjenje podsustava ili upravljanje sustavom koritenjem zajednikih senzora ili razmjenom informacija. Iako postoji mogunost upravljanja takvim sustavima sa jednog mjesta, programiranje parametara potrebnih za procese vri se na svakom sustavu pojedinano. Automatizacija (domotronika, domotika, napredna instalacija, inteligentna kua) je potpuno objedinjenje upravljanja svih sustava putem jedne centralne upravljake jedinice. U tom sluaju upravljaka jedinica prikuplja sve podatke potrebne za rad svih sustava, objedinjuje ih i upravlja izvrnim jedinicama svakog podsustava vodei rauna o meuovisnostima i zajednikom radu cjelokupnog sustava. Tako na primjer centralna upravljaka jedinica moe pojaati intenzitet grijanja u sluaju kada u prostoriji ukljuimo rasvjetu uzimajui u obzir temperaturu u prostoriji, stanje otvorenosti prozora, eljenu vrijednost temperature u to doba dana i slino. Automatizacija koristi scene grupiranje naredbi i funkcija sa samo jednim upravljakim uslovom (pritiskom na tipku, aktivacijom senzora) to nam omoguuje pojednostavljeno upravljanje sustavima. Nain upravljanja je velika novost i ljudi koji nisu vini promjenama teko se naviknu na sasvim nov pristup upravljanju instalacijama. Naime, da bi shvatili prednosti automatizacije moramo se adaptirati na upravljaka svojstva sustava i automatizaciju koja ini nepotrebnim dosadanje rukovanje elementima podsustava. Prilikom planiranja takvih sustava ne smijem o popustiti pred nostalgijom za klasinim upravljanjem instalacijama; globalno upravljanje scenama uz mogunost individualnog upr avljanja sastavnim elementima scene zahtjeva dugu fazu prilagodbe i doslovno odbacivanje uhodanih radnji koje smo koristili u klasinim sustavima. No nakon zavretka procesa prilagodbe shvatit emo da je naprednim sustavima puno jednostavnije rukovati nego svakim podsustavom pojedinano. Superautomatizacija, superinteligentna kua, interaktivni sustavi nazivi su supernapredne automatizacije. Naime, to je sustav u poetnoj fazi ispitivanja. Iako su elementi za izvedbu ve danas dostupni u svakoj boljoj specijaliziranoj trgovini, problem predstavlja montaa i uhodavanje samog sustava. Upravljaka jedinica sustava, uz klasine podatke potrebne za funkcioniranje automatizacije, mora putem dodatnih senzora doznati koje su nae namjere i na osnovu toga pripremiti prostoriju u koju ulazimo. Sustav je zamiljen bez upravljanja prekidaima (iako, naravno, postoji mogunost za to). Prva linija upravljanja su senzori koji prate nae kretanje kroz prostor i na osnovu zadanih parametara prepoznaju nae namjere. Prema prepoznatim namjerama vri se prilagodba svih sustava od elektroinstalacija nadalje. Sustav takoer raspoznaje radnje koje do sada nisu bile praene ili integrirane u sust av centralnog upravljanja: gledanje TV a, rukovanje telefonom, odlazak na balkon ili terasu, gledanje kroz prozor, kaljanje Druga linija upravljanja su tipke namjere; naime, u objektu se nalazi nekoliko grupa prekidaa (i to su jedini prekidai u objektu) kojima izraavamo nau namjeru koju sustav ne moe prepo znati (npr. odlazak na spavanje, priprema za kuhanje, tuiranje). Iako sustav bez problema funkcionira i bez tipke namjere, pomou njih ubrzavamo pripremu pr ocesa upravljanja sustavima za specifinu namjeru. Trea linija upravljanja su upravljanja specifinim elementima sustava (npr. podizanje rolete, gaenje svjetla) to se pak vri pomou daljinskog upravljaa ili glasovnim naredbama. U sluaju dobro uhodanog sustava runo upravljanje postaje bespotrebno.

Najvanija prednost svih naprednih sustava automatizacije je modularnost! Upravljanje sustavom vri se modularnom upravljakom jedinicom veliine veeg mobilnog ureaja. Niti jedan navedeni sustav ne upravlja se pomou raunala, pa ne postoji mogunost neeljenih programskih greaka ili upada u sustav. Raunalo slui samo kao pomono sredstvo pri konfiguriranju sustava, iako ni to nije uvjet. Druga prednost modularnosti je mogunost integriranja razliitih elemenata razliitih proizvoaa i razliitih naina rada, napona napajanja itd. Sustavom kune automatizacije moemo obuhvatiti sve postojee procese, upravljati instalacijama dvosobnog stana ili stambene viekatnice, bolnice, poslovne zgrade, pa ak i industrijskim procesima bez neke posebne prilagodbe (osim u broju modula, naravno).

INTEGRACIJA; CENTRALNO UPRAVLJANJE

Integracija je objedinjenje vie sustava u jednu funkcionalnu cjelinu. Integracija sustava moe biti djelomina (npr. grijanj e i klimatizacija putem ventilacije) ili potpuna. U sluaju potpune integracije sustava govorimo o sustavu kune automatizacije s centralnim upravljanjem. Prednosti centralnog upravljanja i automatizacije je potpuno samoodriv sustav koji ukljuuje senzore, upravljake elemente i izvrne elemente. Sustav ispunjava uvjete napredne automatizacije ako tijekom rada nije potrebna naa intervencija. Kako radi sustav? Svi elementi sustava spajaju se na centralnu upravljaku jedinicu. U njoj se vri programiranje rada sustav a, i ona na osnovu podataka prikupljenih od senzora vri upravljanje svim izvrnim jedinicama sustava. Na slici 3 prikazan je princip rada sustava; zelenom bojom oznaeni su putovi informacija, dok je crvenom bojom oznaen put upravljakih naredbi.

Krenimo od slike 1. Prikazan je integrirani sustav za odravanje topline u objektu i za pripremu tople sanitarne vode. Sastoj i se od sustava grijanja sa plinskom pei i alternativnim izvorom npr. pei na kruta goriva. Grijanje prostorija vri se preko ventilacijskog sustava prijenosnika topline. Ventilacijski sustav

upravljan je prijenosnikom topline rekuperatorom. Grana za ulaz svjeeg zraka izvedena je preko zemnog izmjenjivaa (prijenosnika) topline. Sustav grijanja prostorija podijeljen je na tri zone plus podno grijanje kupaone. Svaka zona ima i rezervni izvor zagrijavanja (radijator). Izvor topline je i toplinska crpka, kao i solarni sustav. Njihova prvenstvena namjena je zagrijavanje sanitarne tople vode i njeno skladitenje u akumulatoru toplin e (bojleru).

Sustav se upravlja iz upravljake jedinice (slika 3). Rad sustava je potpuno automatiziran. Poto u sustavu postoji nekoliko izvora grijanja, za normalno funkcioniranje sustava moramo odrediti prioritete. Prioriteti su uslovi kojima centralna jedinica daje prednost u radu nad ostalim uslovima. Tako npr. najvei prioritet na slici 3 ima pe za centralno grijanj e na kruta goriva (ALT. na slikama). U sluaju pokretanja u rad kad pei na kruta goriva upravljaka jedinica daje prioritet zagri janoj vodi iz te pei nad ostalim izvorima topline jer je regulacija pei na kruta goriva vrlo gruba, spora i neprecizna. Ve samim paljenjem pei dajemo kontrolnoj jedinici do znanja da elimo jae zagrijavati prostor, stoga centralna jedinica iskljuuje iz razmatranja neke sobne termostate i programske uslove; energija unesena u sustav mora se potroiti kako ne bi dolo do pregrijavanja. Slijedei prioritet ima akumulacija topline. U sluaju stvaranja vika topline ona se odvodi u prijenosnik topline kako ne bi dolo do pregrijavanja. Trea po redu je toplinska crpka, koja ima tek neto vei prioritet od plinske pei; koristi se za vrijeme jeftinije struje (po noi) kad je zagrijavanje toplinskom crpkom jeftinije od plina. Iz slike 1 vidimo put topline i sve meuspojeve elemenata sustava; uoljivo je npr. da sustav grijanja (bilo na plin bilo na kruta goriva) uz zagrijavanje prijenosnika topline slui i za podno grijanje kupaone, zatim za pomono zagrijavanje zona (radijatori), za pripremu tople vo de i za podizanje topline u akumulatoru topline.

Kako se priprema projektiranje sustava? Prvo se izrauje ema prioriteta (slika 5) na kojoj se pomou simbola odreuju priori teti. (slika 5 je vrlo pojednostavljena ema prioriteta nedostaju upravljaki uslovi i sl.). Zatim se iz eme prioriteta izrauje ema meuovisnosti (ema automatizacije slika 4). U toj emi odreuju se sve meuovisnosti izmeu sustava potujui pravo prioriteta. Nakon toga se projektira sustav, vri se ugradnja i programiranje upravljake jedinice prema emi meuovisnosti, uhodavanje sustava, podeavanje sustava i konano putanje u pogon. Da vas ne zamaram sa tehnikim detaljima, rei jo ovo: na slici 1 prikazan je rad sustava zimi, dok je na slici 2 prikazan r ad sustava ljeti. Nakon programiranja i preciznog ugaanja senzora i termostata sustav radi potpuno samostalno! Nema potrebe za uplitanjem u rad sust ava, jer je on programiran da odabere najoptimalniji nain rada uz najmanji utroak energije. U sluaju ispada jednog sustava upravljaka jedinica automatski prebacuje radnju na ostale sustave istodobno nam dajui do znanja da se u sustavu dogodila smetnja. U sluaju veeg kvara sustav se samoiskljuuje i pokree proces otklanjanja neeljenih tetnih posljedica (hlaenje, sputanje pritiska i sl.). Sustavu bi trebalo pruiti samo jednu informaciju: odsutnost. Naime, potrebe za zagrijavanjem su vee kada smo kod kue nego kad smo odsutni. Pruanje

informacije o odsutnosti moe se vriti na vie naina: prekidaem doma sam odsutan sam ili dobivanjem informacije od protuprovalnog sustava (kad se ukljui generalni protuprovalni sustav, sustav grijanja ili hlaenja prima informaciju o naoj odsutnosti i prebacuje se na tedljiv nain rada). Nemojte se zamarati kompliciranom izvedbom sustava; to je briga strunih osoba. Vae je da iznesete svoje zahtjeve i elje i da date predodbu o vaim navikama i potrebama. Na osnovu toga struna osoba izvrit e programiranje sustava, poduiti vas kako upravljati sustavom i prepustiti vas uivanju u vaem naprednom, automatiziranom domu.

AUTOMATIZACIJA U PRAKSI
Iako e o tome biti jo rijei, pokuat u vam u par kratkih crtica opisati funkcioniranje automatizacije u praksi meusobnoj ovisnosti sustava i prioritetima. Kao to je spomenuto, najvei prioritet imaju sustavi zatite; oni moraju u sluaju opasnosti bez naeg uplitanja izvriti radnje zatite ili sprjeavanja neeljenih situacija. Slijedi prikaz sustava prema prioritetu i njihovih mogunosti. PROTUPOARNI SUSTAV: u sluaju detekcije dima ili poara sustav daje zvuno upozorenje (sirena) ili upozorava nadlenu slubu putem dojavnika. U potpuno automatiziranom objektu u sluaju poara automatski se zatvara dovod plina putem elektromagnetnog ventila, iskljuuje se rad ventilacijskog sustava, zatvaraju se zaklopke na ventilacijskim vodovima kako bi sprijeili irenje poara ventilacijskim cijevima, zatvaraju se prozori i iskljuuje napajanje elektrinom energijom. U sustavu je poeljna mogunost ukljuenja prozraivanja (automatskog podizanja svih roleta i otvaranja prozora radi odimljavanja) nakon otklonjene opasnosti i putanja sustava u rad. DETEKCIJA PLINA: u sluaju detekcije istjecanja gradskog plina iz plinovoda sustav mora zatvoriti dovod gradskog plina, dati zvuno upozorenj e i otvoriti prozore i podii rolete radi provjetravanja pod uslovom da pri tome ne dolazi do iskrenja. U sluaju pojave poara nakon detekcije plina sustav mora izvriti radnje opisane u prethodnom odlomku. DETEKCIJA UGLJINOG MONOKSIDA: ukljuuje zvunu signalizaciju, zatvara dovod plina i otvara prozore i podie rolete. NADZOR CENTRALNOG GRIJANJA moe se integrirati u centralni sustav nadzora; u sluaju kvara i porasta temperature iznad dozvoljene sustav moe iskljuiti dovod plina prema plinskoj pei i ukljuiti grijanje u svim zonama kako bi se cirkulacijom rashladila voda u sistemu. Naravno, polazimo od pretpostavke da je rast temperature prouzroio kvar sustava za regulaciju u samoj pei. ZATITA OD POVRATNE VODE zatvara elektroventil na glavnom kanalizacijskom vodu u sluaju rasta nivoa vode u kanalizaciji. Uz to ukljuuje i signalizaciju za upozorenje, a bilo bi i poeljno da zatvori vodovodni ventil kako ne bi sami uzrokovali poplavu putanjem vode radi zatvor enog kanalizacijskog odvoda. PROTUPOPLAVNI SUSTAV: u sluaju detekcije istjecanja vode sustav mora zatvoriti dovod vode putem elektroventila ugraenog na vodovodnu instalaciju te ukljuiti signalizaciju za upozorenje. ZATITA OD KIE: pri detekciji kie sustav automatski zatvara prozore i sputa rolete kako bi sprijeio poplavu izazvanu ulaskom kie noene vjetrom ili razbijanje prozorskih stakala u sluaju tue. ZATITA OD VJETRA: u sluaju da anemometar detektira brzinu vjetra veu od najvee doputene sustav zatvara prozore, sputa rolete, iskljuuje centralni ventilacijski sustav i zatvara zaklopke na ventilacijskim cijevima. Na taj nain sprjeavaju se tetne posljedice jakog vjetr a (naglo zatvaranje vrata i prozora, unos neistoa noenih vjetrom i slino). ZATITA OD SUNCA: ugradnjom senzora za nadzor koliine osvjetljenja i timera (ili samo timera) sustav moe samostalno upravljati sputanjem i podizanje m roleta, zavjesa, tendi i sl. kako bi sprijeio ulazak prekomjerne svjetlosti u prostoriju. Rad sustava mora biti kvalitetno p rogramiran kako ne bi dolo do preestog sputanja i podizanja roleta tijekom poluoblanog dana. ZATITA OD VLAGE slui za iskljuenje ventilacijskog sustava u sluaju ekstremno visoke vlage u zraku (magle). Pri ekstremnoj koliini vlage u zraku moe doi do kondenzacije u ventilacijskom sustavu. Detekcija se vri senzorima za vlagu ili senzorima vidljivosti. ZATITA OD SMRZAVANJA integrira se u vanjsku vodovodnu instalaciju; kad termostat oita pad temperature ispod dozvoljene, sustav automatski zatvara dovod vode u vanjsku vodovodnu instalaciju i otvara ventil za pranjenje vanjske instalacije. Sustav nije reverzibilan; ponovo punjenje mora se izvriti runo ili programirati tajmerom kako bi se sprijeilo nepotrebno pranjenje i punjenje vanjskog vodovodnog sustava u sluaju stalnih varijacija u temperaturi. KOMBINIRANO NAPAJANJE VODOVODA slui za neprekidno koritenje vode; u sluaju prestanka opskrbe vode iz gradskog vodovoda sustav automatski prebacuje napajanje vodovodne instalacije na pomone izvore (hi drofor, vodospremnik i sl.). SUSTAV ZA ZALIJEVANJE: iako se u veini sluajeva sustavi navodnjavanja travnjaka i okunice izvode kao samostalni sustavi, postoji mogunost njihov og integriranja sa centralnim upravljanjem i mreom senzora na objektu; u tom sluaju navodnjavanje je potpuno automatizirano, ovisno je o dobu dana, vjetru, kii, godinjem dobu i sl. Ugradnjom senzora protoka moe se izvriti i zatita u sluaju pucanja cijevi za navodnjavanje pro tiv nepotrebnog gubitka vode. PROTUPROVALNI SUSTAV slui za zatitu objekta i uzbunjivanje u sluaju provale. Meutim, svi prethodni sustavi mogu se integrirati u centralni sus tav za nadzor i zatitu, u kojem se postavljaju navedeni prioriteti, meuovisnosti i nain signalizacije uzbunjivanja. Prioriteti su vrlo bitni radi mogunosti istodobne aktivacije dva ili vie sustava zatite! U tom sluaju centralni sustav mora izvriti radnje prema zahtjevima prioriteta kako ne bi npr. u sluaju detekcije poara sustav zatvorio prozore i iskljuio ventilaciju, a tren kasnije u sluaju detekcije ugljinog monoksida ukljuio ventilaciju i otvorio prozore radi prozraivanja! NEPREKIDNO NAPAJANJE (UPS) slui za napajanje ureaja u sluaju nestanka elektrine energije. Sustav neprekidnog napajanja mora biti vrlo sele ktivan kako bi ureaji koje napaja to dulje ostali pod naponom. Tako se npr. moe podesiti gaenje pomonog sustava za raunala nakon de setak minuta, koliko nam je dovoljno da pohranimo nepospremljene uratke. Sustav centralnog grijanja i sustav zatite imaju najvei prioritet; iako sustavi zatite imaju vlastiti izvor pomonog napajanja, neprekidno napajanje im produljuje vrijeme rada u sluaju dugotrajnog nestanka elektrine energije. Tek p ri prestanku napajanja iz UPS a sustavi nadzora prelaze na napajanje iz vlastitih izvora rezervnog napajanja. RASVJETA ZA NUDU moe biti izvedena kao rasvjeta sa vlastitim izvorom rezervnog napajanja ili kao rasvjeta s napajanjem iz UPS a. U bilo kojem sluaju bilo bi poeljno da se rasvjeta ukljui pri aktiviranju protupoarne zatite. to se pak tie protuprovalnog sustava, u sluaju tihog alarma (dojavom u intervencijski centar) bilo bi poeljno onemoguiti aktiviranje rasvjete za nudu; u tom sluaju provalnici ostaju u mraku iako su u meuvremenu iskljuili napajanje elektrine instalacije. STALNA (NONA) RASVJETA I DEKORATIVNA RASVJETA samostalno se ukljuuje i iskljuuje putem luksomata i timera. Moe se ukljuiti u sumrak i iskljuiti u zoru, a moe biti i selektivno upravljana dio rasvjete se iskljuuje kad odemo na spavanje, dio usred noi a dio tek u zoru.

RASVJETA PROSTORIJA moe se integrirati u protuprovalni sustav; pri aktivaciji alarma i u nonim satima (to se odreuje luksomatom i programiran jem timera) moe se izvesti ukljuenje i iskljuenje dijelova rasvjete to daje dojam nae nazonosti u objektu. Na isti nain moe se izvriti i automatsko centralno iskljuenje rasvjete pred zoru ili u odreeno doba po noi; na taj nain sprjeavamo nepotreban rad rasvjete po danu i u sluaju odsutnosti. VENTILACIJA: u sluaju ugradnje centralne ventilacije upravljanje se vri vremenskim programatorom (timerom) podeenim prema naim potreba ma. Upravljanje ventilacijom moe biti integrirano u protuprovalni sustav kako bi ventilacija bila iskljuena za vrijeme nae odsutnosti. U sluaju poara ventilacija bi se morala iskljuiti i zatvoriti zaklopke. Ventilacija bi morala biti u stanju i rijeiti problem podtlaka za vrijeme rada kuhinjske nape; u tom sluaju ventilacija se ukljuuje putem diferencijalne tlane sklopke kako bi se izjednaio tlak u prostorijama. Pri kombiniranom grijanju ili hlaenju putem ventilacije sustav grijanja ili klimatizacije odreuje i protok zraka kroz ventilacijski sustav. U sustav ventilacije mogu se integrirati i ovlaivai zraka, ionizatori, UV svjetiljke za sterilizaciju, oplemenjivai zraka GRIJANJE moe biti izvedeno kao klasino (sa jednim termostatom) ili po zonama (sa vie termostata i mogunou pojedinanog zagrijava nja svake zone). Sustav nadzora grijanja moe uzeti u obzir temperaturu u svakoj prostoriji, razlike u temperaturama ili nae posebne zahtjeve (npr. potreba pojaanog zagrijavanja kupaone prije tuiranja ili kupanja). U sluaju vie izvora zagrijavanja (npr. plinska pe, toplinska crpka i so larni paneli) sustav samostalno odreuje ekonominiji nain zagrijavanja. Prioriteti se postavljaju uzimajui u obzir i nae potrebe za toplom sanitarnom vodom, doba dana, godinje doba, vanjsku temperaturu itd. Bitno je u sustav grijanja integrirati i mogunost zatite vodovodnih instalacija u objektu od smrzavanja, to uz vatrodojavni sustav ima najvei prioritet. KLIMATIZACIJA moe biti izvedena putem klima ureaja, zatim kao centralni sustav za klimatizaciju, kao centralni sustav sa regulacijom klimatizacije po zonama i kao integrirani sustav klimatizacije i ventilacije. Upravljanje se vri kao i u sluaju grijanja, samo to se vie panje posveuje boravku u odreenim prostorijama: po noi nema potrebe hladiti prostorije u kojima ne boravimo, ve se klimatizacija preusmjerava samo na spavae sobe. NADZOR POTRONJE u sluaju prevelike potronje elektrine energije selektivno iskljuuje najvee potroae (grijalice vode, elektrine grijali ce i sl.). Nadzor potronje moe biti integriran i u protuprovalni sustav; nadzor potronje automatski iskljuuje iz rada ureaje ili rasvjetu koji ne trebaju biti u funkciji u vrijeme nae odsutnosti. DIRIGIRANA POTRONJA slui za upravljanje potronjom elektrine energije; ukljuuje velike potroae elektrine energije samo za vrijeme nie tarife (jeftinije struje). CENTRALNIM AUDIO SUSTAVOM moe se upravljati na vie naina: runom regulacijom, scenama ili uslovljeno; u sluaju pritiska na zvono pred ulaznim vratima ili zvonjave telefona moe se stiati ili iskljuiti reprodukcija glazbe u pojedinim prostorijama. SCENE su skupine operacija koje se izvravaju samo jednom upravljakom radnjom (npr. pritiskom na jednu tipku). Biti e detaljno op isane u poglavlju Domotika. PRILAGOENI PROGRAMI su skupine eljenih operacija i funkcija koje se izvravaju ako se zadovolji neki uvjet (npr. sputanje svih roleta, paljenje rasvjete i pojaanje intenziteta grijanja/hlaenja u sumrak). Prilagoenim programima upravljaju senzori. KOMBINIRANE FUNKCIJE su mjeavina scena i prilagoenih programa. Tako se npr. putem scena moe upravljati radom pojedinih roleta, sputanjem svih roleta u sumrak upravlja se putem prilagoenih programa, ili pak je upravljanje uslovljeno aktivacijom nekog od sustava nadzora. Meutim, upravljanje svim roletama moemo obaviti i runo, i to na vie naina: sputanje ili podizanje svih roleta istodobno, ili pak kaskadno naredna roleta poinje sa sputanjem tek kad se prethodna spusti do kraja. Na isti nain moe se vriti i ukljuenje vanjske rasvjete (ukljuenjem pojedinih dijelova rasvjete sa razmacima od nekoliko sekundi) i sl. DALJINSKA KONTROLA je sastavni dio naprednog sustava automatizacije; putem GSM ureaja ili Interneta moemo u bilo koje doba i sa bilo kojeg mje sta nadzirati i upravljati sustavom. U sluaju opremanja kuhinje naprednim kuhinjskim ureajima putem daljinskog nadzora moemo upravljati i pripremom hrane! Iz opisanog vidimo obim i sloenost automatizacije! Navedeni sustavi integriraju se u sustav centralnog napajanja i djeluju kao jedna cjelina proeta uslovima i meuovisnostima ija je namjena upravljanje bez potrebe za naim rukovanjem i stalnom regulacijom pojedinih elemenata sustava! Dananji napredni sustavi omoguuju opisanu automatizaciju, a trendovi na tom podruju usmjereni su prema potpunoj automatizaciji sa tek minimalistikim potrebama za najosnovnijim upravljanjem. S vremenom e sustavi biti sposobni prepoznati i nae namjere, tako da e u bliskoj budunosti postojati sustavi kunih instalacija bez potrebe za upravljanjem putem prekidaa i slino.

_______________________________________________________

futurehome @ 23:51 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

p u s p s


Pretraga

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

NAPREDNE INSTALACIJE 2. Dio

PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE, IZVEDBA

Dva osnovna problema kod planiranja i odabira modela naprednih kunih sustava je neupuenost i nekoordiniranost. U mnogo sluajeva majstori starog kova jednostavno ne prihvaaju nove, napredne sustave bilo zbog male potranje za njima, bilo zbog edukacije koju moraju proi kak o bi usvojili nove sustave. Takoer, velika konica je i nekoordiniranost razliitih grana uslunih djelatnosti. Naime, napredni sustav se sastoji od nekoliko razliitih tipova instalacija; postoje majstori koji su doslovno eksperti u svom podruju, ali problem nastaje kad moraju objediniti svoje sposobnosti sa ostalim podrujima naprednih instalacija, koji donedavna niim nisu bili povezani. Problem su i majstori za sve, koji poto poto sklapaju poslove obeavajui brda i doline, i na kraju kao produkt neupuenosti i nestrunosti dobivamo neki necjelovit sustav koji je, dakako, najbolji na svijetu. Pouen iskustvom moram se na tren osvrnuti i na projektante; oni odrade svoj posao u skladu sa informacijama kojima raspolau i koje dobivaju sa razliitih izvora, od razliitih izvoaa radova. Projektanti su ljudi sa velikim teoretskim znanjem, i pod uslovom da prate razvoj instalacionih sustava njihov ura dak je vrlo korektan. Ali, upravo radi zbrke i nepovezanosti informacija i nekoordiniranosti u pripremi naprednog sustava dolazi do projekata u kojima nedostaju pojedini funkcionalni elementi to iskustveno shvatimo tek kad je sustav ugraen.

Radi najefikasnijeg planiranja budite uporni! Raspitajte se kod veeg broja projektanata i izvoaa o svim mogunostima i prednostima koje pruaju napredni sustavi instalacija. Uz prikaz strunih, zamrenih i laiku neshvatljivih projekata zatraite i grafiki prikaz sustava u 3D obliku (vidi sliku); istina da on kota, ali tako ete stei predodbu o onome u to ulaete nemalu investiciju i izvriti mogue korekcije prije poetka radova. Odaberite osobu od povjerenja koja razumije funkcioniranje sustava i postavite ga kao ekstrakoordinatora, to jest osobu koja e prikupljati informacije, objas niti vam prednosti svakog sustava i njihov nain rada te vas na vama razumljiv nain educirati o upravljanju sustavom. Nadalje, ta osoba e koordinirati razmjenu informacija izmeu razliitih timova zaduenih za projektiranje i izvedbu samih sustava, nadzirati ugradnju i biti nazoan putanju u pogon, uhodavanju i ispitivanju sustava. Problematian zahtjev, zar ne? A to se tie izvoaa radova, odaberite samo provjerene izvoae sa iskustvom, pazei pri odabiru da vam ne uvale maka u vrei. Obratite pozornost na mogunosti servisiranja, i zatraite garancije na ugradnju i funkcioniranje sustava.

UPUTSTVO ZA UPOTREBU (RUKOVANJE)

Uz svaki proizvod isporuuje se uputstvo za rukovanje. Sustav instalacija je kompliciran proizvod, a tek u iznimno rijetkim sluajevima se pri primopredaji dobiva uputstvo za upotebu. Dodue, ne bi trebali cjepidlaiti i traiti uputstvo za jednostavnu dogradnju instalacije; potrebni podaci o instalaciji itljivi su iz projektne dokumentacije. Meutim, u sluaju napredne instalacije na koju se osobama nevinim baratanju tehnikim novotarijama iznimno teko priviknuti, a uz to predstavlja i vrlo kompliciran zavrni proizvod, zatraite uputstvo za rukovanje. Vi niste struna osoba da bi mogli savladati upravljanje insta lacijom iz izuzetno komplicirane projektne dokumentacije. Uputstvo mora biti krajnje jednostavno; mora sadravati opis i funkciju svakog elementa te postupak u sluaju kvara. to se tie programiranja i naknadne promjene parametara u sustavu, za to je zaduena struna osoba pa uputstvo za upotrebu ne treba sadravati podatke te vrste. Na slici je prikazan jednostavan prikaz malog dijela uputstva za rukovanje; pojednostavljen tlocrt prostorije sa prikazom ras poreda elemenata, te radi lakeg snalaenja slikovni prikaz i numerike oznake svakog elementa. Kratak opis slijedi nakon prikazane slike:

PROSTORIJA: BLAGOVAONA RASVJETA: A plafonjera, grlo E27, max. 60 W B ugradbena armatura, grlo E14, max. 40 W PREKIDAI: 1/1 - 1 Prekida izmjenini glavne rasvjete A 1/1 2 Prekida obini dekorativne rasvjete B - 15 - 15 - 15 - 15

1/2 1 Prekida za upravljanje roletama (lijeva)

- 28

(gornja tipka za podizanje, donja tipka za sputanje, uputstvo za rukovanje priloeno) 1/2 2 Prekida izmjenini glavne rasvjete A 1/2 3 Prekida za upravljanje roletama (desna) - 15 - 28

(gornja tipka za podizanje, donja tipka za sputanje, uputstvo za rukovanje priloeno)

Osjeam da bi se u ovim uputama snaao i najvei laik. Slikovni prikazi, brojane i slovne oznake su jednostavni i razumljivi, opisi funkcija su saeti i sadravaju samo najbitnije upute; broj na kraju svakog reda oznaava broj osiguraa navedenog elementa u razvodnom ormariu. Opaska u opisu uputstvo za rukovanje priloeno ne odnosi se, naravno, na prekida ve na elektromotorni pogon za podizanje roleta. Naime, svaki elektrini ureaj ima garantni list i uputstvo za rukovanje; iste vam je izvoa duan predati prilikom primopredaje instalacije. Nemojte zaboraviti da su moduli za izvedbu automatizacije skupi ureaji koji se obavezno isporuuju s uputstvom za rukovanje i garantnim listom; obavezno ih zatraite. Takoer zatraite det aljnu pismenu garanciju na uinjenu montau instalacije uz navoenje garantnog roka i vremena obveznog osiguranja nabave rezervnih dijelova.

GOSPODAR SITUACIJE
U emu je prednost napredne instalacije? Za poetak poujte kratku priu iz davnine: bijae to u teka vremena nae mnogonarodne tvorevine kad su rasipniku krizu pokuali rijeiti stabilizacijom. Toplo je kasnoproljetno jutro, elektroradiona na periferiji grada, i u njoj desetak drugova u radnim kombinezonima udarniki ispunjava dnevni zadatak izradu elektroinstalacijske opreme. Kad odjednom idilu sunanog jutra ispunjenog cvrkutom arenih ptiica i opojnim mirisom rascvjetalog drvea burno prekine zapuhani i vidno ljutit ef! Zastane on nasred radione, pogledom preleti po drugovima i onako zadihan viknu najbliem do sebe: ukljui termoakumulacionu pe na maksimum! Pogledasmo se u udu mislei da toplina nadolazeeg ljeta vrlo nepovoljno utjee na naeg inae staloenog i smirenog efa, kad on ispunjen nestrpljenjem ponovi: ukljui tu pe, i neka radi dan i no, na maksimumu! ef je ef, u njega se ne sumnja jer je uvijek u pravu, i izvrismo mi njegovu naredbu. Tada on sjedne na rasklimani radioniki stolac, duboko uzdahne i objasni nam Da ne duljim s prozainim opisivanjem, kvaka je bila u vijesti u novinama da e od narednog mjeseca sva domainstva u dravi bratstva i jedinstva morati bratski pridonijeti mjerama stabilizacije i jedinstveno smanjiti potronju elektrine energije za 10%, to e se strogo kontrolirati i teko kanjavati u sluaju neposluha. ef nam je objasnio: na emu da utedimo 10%? Da radimo u mraku? Uz svijee ili petrolejku? Da buimo runom builicom? Radio na je radila na optimumu, tono onoliko prema potrebi. A smanjenje od 10% moglo bi se ostvariti jedino uz ukidanje nekog procesa za koji smo rabili elektrine ureaje. Ovako emo na umjetan ali praktian nain poveati potronju do narednog oitanja brojila. Koliko se sjeam, ideja o smanjenju potronje nije zaivjela u

stvarnosti; umjesto nje dobili smo redukcije struje! Pria druga. Mali marketinki nonsens: ugradite napredni sustav elektroinstalacije jer ete na taj nain ostvariti utedu u potroku elektrine energije od 20%! Ma dajte molim vas! Kakva uteda, na emu? Ako smo energetski osvijeteni ionako smo ve odavno ugradili tedne arulje. Postojei sustavi rade optimalno; iako postoji malo manevarskog prostora za utedu, pitam se to bih morao promijeniti da utedim 20%? Imam ugraenu dirigiranu potronju, sustav rasvjete preko luksomata, senzore u hodnicima koji ne dozvoljavaju nepotreban rad rasvjete, centralno upravljanje dijela rasvjete, sva rasvjetna tijela su sa tednim ili LED aruljama to od toga da iskljuim? ega da se odreknem? Dodue, ljudi koji ive rasipniki i neekonomino ("po starom") ostvarit e uted e nakon ugradnje naprednih sustava, ali uz uslov da uz instalacije promijene i svoj nain razmiljanja. Koja je poanta ove dvije prie? Prije odgovora na to pitanje moramo razmotriti na pristup naprednim instalacijama. Istina, svi teimo energetskoj uinkovitosti i utedi, ali ve samom ugradnjom naprednih sustava odabrali smo najoptimalnije i najuinkovitije rjeenje! A ugrad njom npr. zemnog izmjenjivaa topline utede mogu biti jo i vee. Budimo iskreni i realni: osoba koja ulae nekoliko desetaka pa i stotinjak tisua kuna u napredni sustav instalacija vjerojatno nee odobriti sakaenje sustava kako bi ostvario utedu od stotinjak kuna mjeseno. U mom sluaju sustav grijanja spojen je na centralnu kotlovnicu i o utedi i energetskoj uinkovitosti mogu samo sanjati! Uteda pak od desetak posto na utroku elektrine energije znaila bi ili hladnu vodu u bojleru ili ivot u mraku i bez TV-a, za tridesetak kuna utede? Za ispunjenje uslova apsolutne energetske uinkovitosti moramo zadovoljiti sve kriterije prilikom pripreme za poetak radova: planiranje termo izolacije zidova, krova i temelja (jer bez izolacije temelja dobili ste dobro izolirane zidove uronjene u hladnjak zemlju), zatim kvalitetne stolarije koja zadovoljava sve kriterije izolacije i nepropusnog brtvljenja, planiranje ulaznih termo zona (tj. povezanih prostorija prema ulazu u kojima se energija prilikom prolaska gubi kaskadno), naprednih instalacija i sustava i na kraju, kao jedan od najbitnijih faktora, promjene naina razmiljanj a, tj. prilagodbe potpuno novom sustavu! emu svijest o energetskoj uinkovitosti ako zimi nekontrolirano grijemo prostorije a zatim, kad nam je prevrue, hl adimo otvaranjem prozora? Poanta ovih dviju pria i cjelovite prie o naprednim sustavima je funkcionalnost i jednostavnost! Naime, kad bi sve upravljake elemente naprednih sustava (prekidae, utinice, senzore, termostate, upravljake jedinice) posloili na stol jedne do drugih vjerojatno bi dobili izgled upravljakog pulta Boeinga 747! Bez obzira n a to, uhodani sustav je vrlo jednostavan za upravljanje, ak znatno jednostavniji od klasinih instalacija! Umjesto vas velik dio posla ini automatizacija, rjeavajui vas tako brige o sustavima na kojima ste morali vriti stalne korekcije. Automatizacija i funkcionalnost uvod su u jedan komforniji nain ivota, neoptereen stalnim regulacijama i brigom o sustavima, a jednostavn ost i svestranost upravljanja tako opirnim i kompliciranim sustavom uinit e va svijet oputenim i bezbrinim, a kao osobu u ijim je rukama mo nadzora nad tim svijetom uiniti e vas neupitnim gospodarom situacije!

____________________________________________________________________________________

futurehome @ 19:12 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

p u s p s n

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10


Pretraga

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

IZVEDBE I SUSTAVI INSTALACIJA

PODNI RAZVOD
U prostorijama velike povrine kao to su kancelarijski ili radioniki prostori prikljuenje ureaja na radnim stolovima predstavlja velik problem; potrebni su dugaki i mnogobrojni produni kablovi, to oteava kretanje prostorijom i predstavlja opasnost od spoticanja. Taj problem u potpunosti rjeava podni razvod. Podni razvod je izvedba elektrinih i telekomunikacijskih instalacija u podu. Razvod se vri postavljanjem metalnih ili PVC k anala u pod (slika 1) prije zavrnog sloja (cementne glazure), dok se kao prikljuna mjesta koriste nadgradne (slika 2) ili ugradbene podne kutije sa prikljucima (utinicama slika 3). Ugradbene podne kutije sa poklopcima ne predstavljaju prepreke pri normalnom kretanju prostorijom. Prednosti podnog razvoda su velike: mogunost ugradnje prikljuaka bilo gdje na podu prostorije, jednostavna nadogradnja i jednostavno odravanje. Jedini nedostatak sistema je komplicirana naknadna ugradnja u sluaju dovrene opremljenosti prostorije. No i u tom sluaju postoji rjeenje sustav dvostrukog poda. Naime, postoje materijali za naknadnu ugradnju u prostorije; u tom sluaju postavlja se nova podna povrina nekoliko centimetara iznad postojee ( slika 4). upljina izmeu njih slui za izvedbu instalacije podnog razvoda. Moram spomenuti i parapetni razvod (slika 5). Izvodi se pomou parapetnih PVC i metalnih instalacionih kanala (parapetnih panela) sa ugraenim utinicama. Ugrauje se na zid uz pod ili na pod uza zid, s time da naknadna ugradnja u opremljen prostor ne predstavlja nikakvu potekou. U sluaju velike povrine prostorije kanale je mogue i naknadno ugraditi po sredini prostorije; u tom sluaju prepreku za normalno kretanje predstavlja tek visina i irina kanala od nekoliko centimetara. U stambenim prostorima podni razvod koristi se za sprovoenje instalacija do namjetaja ili elemenata koji nisu postavljeni uza zid (kuhinjski elementi, multimedijalni sustav i sl.). U podni razvod moe se ukljuiti i podna rasvjeta.

Elementi podnog razvoda

VATRODOJAVNI SUSTAV SUSTAV ZA DOJAVU POARA

Sustav za dojavu poara, kako mu i samo ime govori, ima za svrhu nadzor prostorija u kojima moe doi do poara i prijenos informacije o poaru uzbunjivanje pomou sirene ili javljanje glasovne poruke putem klasine telefonske linije ili mobilne mree dojavnom ili interventnom centru. U sluaju stambenog objekta dovoljna je ugradnja vatrodojavnog sustava ija je namjena uzbunjivanje u sluaju poara. Vatrodojavni sustav sastoji se od nekoliko tipova detektora (slika 1), runog javljaa poara (slika 3), vatrodojavne centrale i signalizacije (sirene za uzbunjivanje slika 4). Detektori se dijele na automatske detektore dima i topline te mogu biti ionizacijski (zastarjeli), optiki, termiki, kombinirani, laserski Slue za detekciju dima ili porasta temperature i ugrauje se u prostorije koje elimo zatititi (kuhinja, kotlovnica, garaa, sobe). U vatrodojavni sustav mogue je integrir ati i ostale tipove detektora, kao to su detektori gradskog plina (slika 5), detektori ugljinog monoksida (slika 2), pa ak i protupoplavni detektori. Detektori gradskog plina postavljaju se u kuhinju i kotlovnicu, dok se detektor ugljinog monoksida postavlja u garau, kotlovnicu i najniu toku u objektu podrum. Vatrodojavni sustav moe biti opremljen i runim javljaima poara koji slue za runo ukljuenje sustava i mogu se ugraditi u hodnik, kotlovnicu i slino. Detektori su inim ili beinim nainom spojeni na vatrodojavnu centralu. U biti to je centrala koja obrauje podatke sa senzora i u sluaju poara ukljuuje sirenu ili sustav dojave. Sirene se ugrauju unutar objekta u hodnik i na vanjski zid objekta. Postoji mnogo naina ugradnje vatrodojavnog sustava. Moj savjet je da ugradite neovisan vatrodojavni sustav, to jest sustav koji nee biti povezan sa ostalim sustavima, osim u sluaju napredne instalacije - domotronike. Tako e u sluaju nezgode ili havarije postojati manje anse da ostali sustavi negativno djeluju na vatrodojavni sustav. Vatrodojavni sustavi u naelu nisu skupi, mnogi smatraju da su u stambenom objektu nepotrebni, ali Poar se dogaa jednom u 1000 sluajeva, a sad koliko imamo sree da nismo u tom nesretnom promilu

Elementi vatrodojavnog sustava

SUSTAV VODOOPSKRBE
to je sad ovo? Kakve veze ima vodovod sa elektroinstalacijama? O, moe imati, i te kakve. ak i kanalizacija. Dokazat u vam!

SUSTAV KOMBINIRANE VODOOPSKRBE

Sustav kombinirane vodoopskrbe koristi dva ili vie izvora vode: gradski vodovod, bunare i cijevi ukopane do vodonosnog sloja , cisterne (vodospremnike) za kinicu, prirodne izvore vode Izvori vode kombiniraju se iz vie razloga: zbog cijene vode iz gradskog vodovoda, kvalitete vode, namjene koritenja vode N a slici 1 prikazao sam sustav kombinirane vodoopskrbe iz tri izvora; gradski vodovod, bunar i cisterna (vodospremnik) za kinicu. Zato? Krenimo redom.

Sustav je spojen na gradski vodovod radi kvalitete vode za pie i kuhanje; iako je voda iz vodovoda najskuplja, obzirom na dr uge izvore najsigurnija je za konzumaciju. Stoga se dio vodovodne instalacije oznaen plavom bojom koristi za prikljuenje slavina hladne vode. S druge strane pak kinica je najmeka voda i zbog najmanjeg sadraja otopljenih minerala koji se taloe na grijaima najpogo dnija je za zagrijavanje. Stoga je crveni dio vodovodne mree napajan iz vodospremnika spojen na vodovod kojim opskrbljujemo grijalice vode (bojlere). Ako se ispod naeg stambenog objekta na razumnoj dubini nalazi vodonosni sloj, tada buenjem bunara ili postavljanjem usisne cijevi dobivamo najekonominiji izvor vode (na kinicu se ne moemo osloniti radi mogunosti dugih sunih razdoblja). Voda iz bunara u ovom sluaju koristi se za ispi ranje zahoda, zalijevanje (oznaeno smeom bojom). Zato ba tako? U principu sustav kombinirane vodoopskrbe moe se izvesti i samo od dva izvora vode prikazanih na slici 1. Sistem je zamiljen kao najekonominiji i najoptimalniji; u sluaju sue koristi vodu iz gradskog vodovoda, a u sluaju nestanka vode u gradskoj mre i koristi vodu iz ostalih izvora. Voda iz cisterne i voda iz bunara cjenovno su najisplativije za koritenje; upitna je samo kvaliteta vode za pie, to je izbjegnuto napajanjem iz grads kog vodovoda. Voda iz bunara i voda iz cisterne moraju se na prikladan nain filtrirati oistiti od mehanikih neistoa. Sustav funkcionira ovako: elektromotori hidrofora, elektroventili i tlane sklopke hidrofora spojeni su na centralnu upravljaku jed inicu. Na nju je spojen i plovak s kontaktom za kontrolu ispranjenosti vodospremnika (nije prikazan na slici, opisan e biti kasn ije). U normalnoj situaciji hidrofori se napajaju svaki iz svog izvora; elektroventili 1 i 2 su zatvoreni. Elektroventil 4 je otvoren, radi dotoka vode iz gradske mree. Elektroventili 1 i 2 odjeljuju sisteme tako da sistemi funkcioniraju neovisno. Zbog pada tlaka u sluaju nestanka vode u gradskom vodovodu nepovratni ventil 3 zatvara tok vode prema gradskoj mrei. Padom tlaka aktivira se tlana sklopka 5 i prosljeuje informaciju do centralne jedinice, koja otvara elektroventil 2 i omoguuje dotok vode iz bunara na granu vode za pie. Poveanjem pritiska u gradskoj mrei zatvara se elektroventil 2 i otvara elektroventil 4; stanje u sustavu vra a se u normalu. Rad hidrofora spojenog na bunar kontrolira vremenska jedinica u centralnoj upravljakoj jedinici; u sluaju duljeg rada elektromotora od predvienog centralna jedinica smatra da je dolo do nestaice vode u bunaru, i iskljuuje hidrofor. Istog momenta (prema prioritetu koji je zadan upravljakom jedinicom) ukljuuje elektroventil 1 ili 2 i tako sustav vode za ispiranje spaja ili na cisternu ili na gradski vodovod. Isti sluaj je i sa cisternom kad se nivo vode smanji na minimum plovak sa kontaktom alje informaciju centralnoj jedinici i sustav vodospremnika prespaja se na sustav bunara. Moram napomenuti da itav sustav moe biti napajan i iz samo jednog izvora vode. Sustav djeluje potpuno automatski. Moda na slici izgleda komplicirano i skupo uope nije tako; vrlo brzo e se isplatiti. Ako imate mogunost, ugradite vodospremnik (cisternu za kinicu); nikad ne znate kakva e narednih godina biti situacija u opskrbi vodom, i koliko e opasti razina podzemnih voda. Na ovaj nain osigurali ste, uz spremite vode pogodne za zagrijavanje, i sigurnosnu zalihu u sluaju dugotrajnijih nestaica. Napomi njem da se na sustav za punjenje vodospremnika moe ugraditi automatski sustav za ispiranje krovova (prirodnim putem pomou kie. Ljudi uz more znaju o emu govorim).

SUSTAV ZA ZALIJEVANJE (NAVODNJAVANJE)

Ne, ne mislim o sustavu za zalijevanje - navodnjavanje poljoprivrednih povrina; radi se o sustavu za navodnjavanje travnjaka i okunice. Postoji mnogo vrsta sustava navodnjavanja. U naem je sluaju bitno da oni rade potpuno automatski upravljani programatorima ili centralnom upravljakom jedinicom .

Sustav cijevi za zalijevanje travnjaka stvaranjem umjetne kie ili sustav cijevi za prizemno ili podzemno navodnjavanje spaja se preko elektroventila (slika 2) na vodovod. Radom ventila upravlja programator (slika 4) ili centralna upravljaka jedinica. Napredni sustavi navodnjavanja koriste razliite tipove senzora radi utede vode i najoptimalnijeg naina zalijevanja: senzore za kiu (radi iskljuenja navodnjavanja u sluaju oborina slika 1), senzore za vjetar (navodnjavanje se iskljuuje kad brzina vjetra premai zadanu vrijednost - slika 3), senzore protiv smrzavanja, senzore za odreivanje vlanosti tla Najekonominiji izvor vode za zalijevanje je vodena crpka hidrofor spojena na prirodni izvor vode (bunar, cijev do vodonosnog sloja). Uz relati vno niske trokove ugradnje trokovi zalijevanja iz prirodnog izvora biti e viestruko manji od trokova zalijevanja vodom iz gradskog vodovoda.

Elementi sustava za zalijevanje

FONTANE, VRTNA JEZERCA, VRTNI POTOCI

Fontane, vrtna jezerca (slika 1) i ribnjaci, vrtni potoci i ostali vlani detalji stvar su naih ukusa, elja i mogunosti. Netko je zadovoljan i uborenjem vode u serijski proizvedenoj betonskoj fontani; netko e pak ugraditi itav mali ekosustav sastavljen od jezeraca, ribnjaka, potoia, fontana Zajedniko za sve vodene sustave je koritenje vodene crpke (jer bi napajanje iz gradskog vodovoda bilo krajnje neekonomino) i to su crpke na elektrini pogon. A kao takve mogu biti upravljive i iz centralnih upravljakih jedinica, i raditi potpuno automatski.

Savren sustav je samoodriv i sastoji se od spomenutih crpki sa (slika 4) ili bez (slika 5) ugraenog rasprivaa fontane. Ispod razine vode ugrauje se i podvodna LED rasvjeta radi postizanja neponovljivih vizualnih efe kata osvijetljene vodene povrine. Takoer, ugrauje se i sistem filtara vode sa elektrinom crpkom radi odravanja kvalitete vode, naroito ako ona slui kao stanite za akvarijske ribice. U tom sluaju se na pogodno mjesto ugrauje dovod zraka sa prozraivaa (slika 3) koji poveava razinu kisika u vodi. Radi skupljanja plivajueg otpada poput lia, uginulih kukaca i slino postavljaju se obirai (tzv. skimeri) za sakupljanje neistoa (slika 6). U jezerce se ugrauju senzori termometri kako bi nam dojavili ako se temperatura vode spusti ispod odreene granice; time izbjegavamo smrzavanje vode ili uginue vodenih stanovnika. Sustav upravljanja (u sluaju postojanja vie fontana) oprema se i senzorom za kiu i senzorom za vjetar, kako bi upravljaka jedinica upravljala radom fontane ovisno o vremenskim uvjetima. Postoji mogunost i automatske izmjene vode dovod vode upravljan elektroventilom kako bi voda u naem malom akva parku uvijek bila ista i dobre kvalitete. Postoje i senzori za ispitivanje kvalitete vode Moda izgleda malo pretjerano, ali vodeni svijet u vaem vrtu moe postii nezaboravni dojam!

SLAVINE I KUPAONSKI PRIBOR SA ELEKTROMAGNETSKIM VENTILIMA

Ovo u spomenuti samo zbog izvedbe elektroinstalacije potrebne za rad slavina bez klasinih ventila. Naime, postoji mnogo tipova upravljakih panela za slavine, slavina, sustava za ispiranje zahodskih koljki i pisoara i tu kabina u kojima se istjecanje vode upravlja pomou tipkala, senzora, prekidaa ili programatora; protokom vode u tom sluaju upravlja se elektromagnetnim ventilima.

Za sve sustave tog tipa zajedniko je jedno: izvedba elektroinstalacije u skladu sa propisima. Naime, posebna panja mora se posvetiti zatiti od udara elektrine struje; zato su strujni krugovi osigurani KZS sklopkama, spojevi moraju biti izvedeni po standardu za takav tip instalacije a vodovodne cijevi i ostali metalni dijelovi spojeni na sustav za izjednaavanje potencijala! Tek u tom sluaju zadovoljeni su uslovi o sigurnosti elemen ata vodovodne instalacije upravljanih elektrinom strujom.

PROTUPOPLAVNI SUSTAV
Protupoplavni sustav je preventivni sustav kune instalacije. Slui za zatitu od poplave i za signalizaciju nivoa vode. Sust av se dijeli na sustav za kontrolu nivoa vode i sustav za izbjegavanje poplave. Iako u nekim sluajevima nema jasno definirane granice izmeu navedenih sustava, pokuat u u kratkim crticama objasniti namjenu svakog od njih.

KONTROLA NIVOA VODE

Kontrola nivoa vode vri se u spremnicima u kojima se skuplja voda (pitka voda, kaljua). Kontrola nivoa vode nije stalna; naime, u ovom sluaju vri se nadzor spremnika i signalizacija u sluaju ispranjenja ili prepunjenosti. Kad dolazi do previsokog nivoa tekuine moe doi do preljeva (poplave) pa tako i ovaj sustav moemo uvrstiti u protupoplavni sustav) Osnovna namjena je nadzor cisterni i nadzor septikih jama. U sluaju cisterne nadzire se nivo ispranjenosti (kad se nivo vo de spusti do dna). Naime, na dnu je ugraen prekida s plovkom (tzv. nivo sklopka slika 2). Kad se u spremniku nalazi dovoljna koliina vode, uzgon vode podie plovak prema gore i razdvaja kontrolni kontakt u mehanizmu prekidaa. Meutim, u sluaju pranjenja plovak pada u vodoravan poloaj i ukljuuje kontrolni kontakt u mehanizmu prekidaa; na taj nain prua informaciju o padu nivoa vode u rezervoaru, ukljuuje crpku za punjenje ili slino. S druge pak strane plovak sa kontaktom (slika 1) moe posluiti za kontrolu napunjenosti prepunjenosti. Princip rada ovog prekidaa je jednostavan: plovak slobodno visi na kraju kabla; kabel je na odreenoj duljini privren na bonu stjenku rezervoara. Kako nivo vode raste, po inje podizati plovak. Kada u odnosu na mjesto na kom je kabel privren na stjenku plovak dostigne odreenu visinu, aktivira se kontakt i prua informacija o prevelikom nivou vode u spremniku (slika 8). Na identian nain moe se ugraditi i kontrola napunjenosti septike jame. Napominjem da kvaliteta nadzora ovisi o kvaliteti prekidaa s plovkom; za ugradnju u septike jame postoje plovci otporni na agresivne tekuine. Postoje i plovci za nadzor razine goriva.

Elementi protupoplavnog sustava

SUSTAV ZA IZBJEGAVANJE POPLAVE

Sustav za izbjegavanje poplave slui za nadzor prostorija u kojima postoji opasnost od poplave (preljeva, puknua cijevi), nadzor nivoa vode u kanalizaciji i za sprjeavanje poplave. Naime, sustav nadzora slui za signalizaciju u sluaju pojave vode. Za nadzor pojave vode slue gore opisani plovci ili senzo ri za detekciju pojave vode (slika 4). Postoje i hibridni sustavi za nadzor i sprjeavanje poplave ( slika 5 i 6) Da bi opisao kako sustav djeluje, opisat u nekoliko moguih scenarija. U prvom sluaju ugrauje se protupoplavni nadzor u prostorijama u kojima su smjeteni ureaji sa prikljukom na vodovodnu instalaciju; kupaona, kuhinja, praonica i slino. U blizinu ureaja postavljaju se senzori za detekciju pojave vode ( slika 4). Postoji mnogo vrsta senzora, no svi rade na istom principu kad voda doe do osjetilnog dijela senzor daje informaciju nadzornom sustavu ili centralnoj upravljakoj jedinici. Kao posljedica moe se oglasiti signal opasno sti (alarm), a moe doi i do istovremenog zatvaranja vodovodne instalacije elektromotornim ili elektromagnetnim ventilom ugra enim na nju (slika 3). Tako dolazi do zatvaranja dotoka vode i sprjeavanja poplave. Drugi sluaj predstavlja velik problem objektima koji su na razini tla ili ispod njega. Naime, u sluaju velikih kia dolazi do preoptereenja kanalizacijske mree. Zbog porasta nivoa vode moe doi do preljeva istjecanja vode iz kanalizacijskih otvora (slivnika, zahodske koljke, sudopera). Za sprjeavanje takvih dogaaja slue automatske zaklopke mehaniki elementi za zatvaranje kanalizacijskih vodova. Meutim, poto kanalizacijski vodovi odvode razliite neistoe, moe doi do nakupljanja neistoa na dijelovima zaklopke. U tom sluaju zaklopka ne funkcionira kako treba i dola zi do povratne cirkulacije otpadnih voda. Da bi se to sprijeilo ugrauje se elektromotorna zaklopka (slika 6). Senzor upravljake jedinice (slika 5) spojen je na zaklopku i kontrolira nivo vode u kanalizaciji. U sluaju poveanja nivoa vode daje naredbu zaklopki koja pomou elektromotora zatvara kanalizacijski vod, i uz to ukljuuje signalizaciju. Kod pada nivoa vode zaklopka otvara kanalizacijski vod kako bi kanalizacija mogla normalno funkcionirati. Nivo otpadnih voda moe se kontrolirati i ugradnjom plovka s kontaktom ( slika 8) na pogodno mjesto u kanalizacijski otvor (aht); na taj nain moemo dobiti informaciju o poveanju nivoa otpadnih voda i prije no to proradi ranije opisani automatski sustav sa zaklopkom.

Posljednji sluaj predstavlja osiguranje od poplave najnieg dijela stambenog objekta podruma (slika 7). Naime, na pogodnom mjestu ili vie njih u podrumu ugrade se slivni otvori. U slivne otvore ugradi se kontakt s plovkom i crpka za vodu, koja moe biti potopna ili izvlana (mo ra biti pogodna za rad ispod nivoa vode). Odvodna cijev povezana s crpkom izvodi se na pogodno mj esto van objekta, ali nikako u kanalizacijski otvor jer sustav slui i za otklanjanje posljedica prelijevanja kanalizacije. Sustav radi potpuno automatski; kad se slivni otvor pone puniti vodom, kontakt s plovkom ukljuuje pumpu koja poinje izbacivati vodu; kad izbaci svu vodu iz slivnika, plovak s kontaktom iskljuuje pumpu. Bitna napomena: svi navedeni sustavi slue za prevenciju od poplave. Kao takvi rijetko obavljaju svoju funkciju veinom su u stanju mirovanja. Zbog toga moramo redovito istiti i provjeravati sustave, kako ne bi zbog nakupljenih neistoa ostali izvan funkcije u sluaju potrebe.

SUSTAV ZA ZATITU OD VREMENSKIH NEPOGODA

Kad sam prvi put uo za koritenje mjeraa brzine vjetra izvan sustava vremenskih stanica, to mi je zvual o prilino neobino, da se blago izrazim. No s vremenom sam uvidio da sustav za nadzor vremenskih neprilika moe biti i te kako koristan u sustavima kunih instalacija. Jedan od najeih izvora tete izazvane vremenskim neprilikama je otvoren prozor! Naime, otvoren prozor moe postati krivac za nekoliko centimetara vode u prostoriji kad nismo kod kue u sluaju nevremena! Takoer, podignuta roleta za vrijeme jake tue moe biti razlog razbijenog stakla na prozoru. Na sreu je tua koja moe prouzroiti tetu na prozorima vrlo rijetka, ali je ne smijemo podcijeniti. Od ega titi sustav? Sustav titi od tetnih posljedica vremenskih neprilika (mehanike tete od bure ili orkanskog vjetra, razbijanja prozora u sluaju tue, te poplave u prostorijama u sluaju velike koliine oborina) i od tetnih posljedica smrzavanja (vanjske nadzemne vodovodne instalacije sustava navodnjavanja ili prikljuaka za vodu). Sustavi mogu biti za nadzor i upozorenje (alarm) ili sustavi za upravljanje. Ako je rije o sustavu za nadzor tada on slui iskljuivo za pruanje informacije o poetku opasnosti; zatitne radnje moramo obaviti sami. Za razliku od toga sustav za upravljanje slui za nadzire i izvravanje radnji zatite. Nadalje u opisivati iskljuivo sustave zatite. Sustav za zatitu od kie i vjetra kao izvor podataka (senzore) koristi senzore za kiu (slika 1 lijevo), zatim mjerae brzin e vjetra (anemometre slika 1 u sredini), ili kombinirane ureaje (slika 1 desno). Moe koristiti i senzore za odreivanje smjera vjetra (vjetrulje ili vjetrokaze) radi selektivne zatite od vjetra. Sustav zatite od vjetra i oborina sa elektromotornim roletama je automatski sustav koji u sluaju kie ili jakog vjetra automatski sputa rolete na prozorima. Zato? Kao prvo, prozori upravljani elektromotorom jo su uvijek rijetki, dok se rolete upravljane elektromotorom ugrauju puno ee. U sluaju kie i otvorenog prozora sputena roleta sprijeit e ulazak vode u prostoriju, dok u sluaju tue sputena roleta mehaniki titi p rozorsko staklo; u sluaju jake tue noene vjetrom moe doi do razbijanja stakla i stvaranja uslova za poplavljivanje prostorije. Ovako u najgorem sluaju strad a samo lako zamjenljiva roleta, dok prozorsko staklo ostaje neoteeno. U sluaju jakog vjetra sustav automatski sputa rolete kako bi zatitio prostorije sa otvorenim prozorima od ulaska smea noenog vjetrom, ulaska kie i slino. Napominjem da je zatitna funkcija sustava najpoeljnija pri naglim promjenama v remena; koliko puta nam se dogodilo da smo na nekoliko sati otili od kue, a u meuvremenu je nae naselje poharalo nevrijeme! Kad se vratimo kui stravian prizor: po plava u prostorijama, razbijeni prozori Sustav za zatitu od vremenskih nepogoda slui za izbjegavanje takvih neugodnih i opasnih scenarija. U sluaju ugradnje prozora za elektromotornim upravljanjem (esti su kao krovni prozori) sustav vri i automatsko zatvaranje prozora u sluaju kie ili jakog vjetra.

Sustav za zatitu od smrzavanja (slika 2) slui za sprjeavanje smrzavanja vode u vodovodnim instalacijama na otvorenom. Slui za zatitu sustava za navodnjavanje i zalijevanje, za zatitu nadzemnih prikljuaka vode i slino. Sustav se sastoji od vanjskog termostata, upravljake jedinice i dva elektroventila: elektroventil Ev1 za propust vode u vanjsku vodovodnu instalaciju (taj ventil je stalno otvoren) i elektroventil Ev2 za ispust vode iz vanjske vodovodne instalacije (ventil je stalno zatvoren). U sluaju pada temperature vanjski termostat daje informaciju upravljakoj jedin ici, koja pak zatvara elektroventil Ev1 i otvara elektroventil Ev2; zaustavlja se dovod vode u vanjsku instalaciju i istodobno se omoguuje pranjenje vanjske vodovo dne instalacije odtokom vode u izljev. Sustav elektroventila mora se postaviti im nie, kao najnia toka vanjske vodovodne instalacije (npr. u podrum, kako bi sva voda iz vanjske instalacije prirodnim padom istekla u ispust). Sustav nije reverzibilan slui samo za jednokratno zatvaranje dovoda vode; vraanje sustava u normalnu funkciju vri se runo, kako bi se sprijeio nepotreban gubitak vode otekle pranjenjem u ispust pri uestalim varijacijama u temperaturi. U sustav za zatitu od vremenskih nepogoda mogli bi uvrstiti i sustav za zatitu od povratnih slivnih voda, koji je ve ranij e opisan. Postoji jo mnogo tipova sustava za zatitu od vremenskih nepogoda, koji nisu primjereni za nae vremenske uslove ili su jednostavno preskupi. Opisani sustavi, iako su preventivni, jednog dana mogu i te kako biti od koristi. Ma koliko udno zvuao njihov naziv, razmislite o njima.

SUSTAV ZA ISPIRANJE KROVOVA

Za nas kontinentalce pomalo bizaran naslov, zar ne? No za stanovnike primorja koji koriste sustave za prikupljanje kinice ov aj naslov je i te kako zanimljiv! Naime, sustav za kinicu zapoinje slivnom povrinom. To moe biti krov, vie krovova, betonirani ili kamenom obloeni slivnici na tlu Problem slivnih povrina je taloenje neistoa za vrijeme razdoblja bez kie; nakon duljeg sunog razdoblja za ispiranje slivne povrine slui runo upravljani sakuplja kinice i smea kojim poetnu koliinu kinice sa neistoama odvodimo van iz cjevovoda. Punjenje vodospremnika vrimo kada procijenimo da je slivna povrina ista. Nedostatak ovog naina ienja slivne povrine je u tome to moramo biti nazoni u vrijeme poetka padalina; u sluaju nae odsutnosti ili e se neistoe sliti u vodospremnik, ili e se brzo zaepiti filtar, ili se vodospremnik uope nee puniti ovisno o podeenju sakupljaa. Sustav za automatsko ispiranje slivnih povrina relativno je nepoznat i inovativan sustav, pogodan za samogradnju; koristi se preraenim ventilacionim zaklopkama (slika 2) sa ugraenim elektomagnetnim ili elektromotornim pogonom za otvaranje zatvaranje zaklopke (slika 1). Na slici 3 prikazana je serijski proizvedena zaklopka s pogonom cijena im nije pretjerana. Moramo paziti na mogunost prilagodbe na sustav sakupljanja slivnih voda (zatita od korozije, bez tetnih i opasnih materijala).

Drugi vaan dio je senzor za koliinu oborina (kinice - slika 7). Sastoji se od posude i plovka sa kontaktom (nivo sklopke slika 4). Senzor za koliinu oborina je senzor koji upravlja sustavom; posuda sa plovkom se puni kad pone padati kia. Za to vrijeme kinica ispire slivnu povrinu i zajedno s neistoama tee prema slivniku i cjevovodu, te kroz sustav zaklopki prema izljevu. Iskustvom i usporedbom odredimo koja koliina padalina je dovoljna za ispiranje slivne povrine. Kad koliina padalina dostigne eljenu vrijednost i ispere slivnu povrinu, u posudi koju puni kinica (slika 7) niveliramo plovak tako da se pri tom nivou vode kontakt u plovku aktivira! S time smo postigli da senzor za koliinu oborina najoptimalnije vri zadau automatsko g regulatora ispiranja slivne povrine. Senzor za koliinu oborina moe biti posuda ljevkastog oblika postavljena na mjesto izloeno padalinama, a moe se puniti i sa izljevne grane na slici 5, ili sa neupotrebljavanog dijela krova ili nadstrenice. Bitno je da je volumen posude neto vei od koliine oborina koja g a puni do trenutka potpunog ispiranja slivne povrine. Na dnu posude nalazi se maleni otvor zatien reetkastim filtrom kako bi tekuina lagano istjecala iz posude. Naime, u sluaju nedovoljne koliine padalina sustav se ne bi aktivirao, ali bi nakupljena voda u posudi pri slijedeim padalinama mogla prerano ukljuiti sustav. Buenjem malog otvora omoguuje se vrlo sporo pranjenje posude. Postoji mogunost ugradnje industrijskog senzora za kiu; potrebno ga je prilagoditi da radi kao senzor za koliinu oborina. Slivnik se preko cjevovoda i filtra za krupne neistoe spaja na sustav zaklopki ( slika 5 i 6). Zaklopka Ev1 (slika 5) je otvorena i vodi prema izljevu, dok je zaklopka Ev2 zatvorena i vodi prema proistau i dalje prema vodospremniku cisterni. Dodue, sustav bi se mogao izvesti i bez zaklopke 2, no ona je tu radi mehanikog zatvaranja vodospremnika za vrijeme sue. Radom sustava upravlja programabilni timer ( slika 8) koji se moe programirati za vrijeme od desetak sati navie. Kako sustav radi? Kad pone padati kia puni se posuda senzora za koliinu oborina (slika 7) koliinom vode koja je potrebna za ispiranje slivne povrine. (To znai da senzor nije vremenski ve koliinski; u sluaju obilnih padalina ranije e se aktivirati). Kada nivo tekuine dosegne eljenu vrijednost podie se plovak i aktivira se kontakt nivo sklopke; aktivacijom kontakta aktivira se i timer ( slika 8), koji pak zatvara zaklopku Ev1 i otvara zaklopku Ev2. Smjer kinice preusmjerava se sa izljeva prema vodospremniku (slika 6).

Timer je podeen na interval koji je potreban od posljednjih oborina do nove potrebe ispiranja slivne povrine; moe se podesiti na dan, dva, tjedan, mjesec ve prema iskustvu. Ako je podeen na krae vrijeme bolja je i kvaliteta vode sustav ee ispire slivnu povrinu. Nakon prestanka oborina i isteka podeenog vremena timer vri suprotnu radnju prebacuje poloaj zaklopki u poloaj prikazan na slici 5 i sustav je spreman za ispiranje slivne povrine. Najbitniji element sustava je senzor za koliinu padalina i njegov ispravan rad; pri odabiru posude (koja moe biti i od nekoliko decilitara, dovoljna za smjetaj nivo sklopke i odreenog volumena tekuine) najvanija funkcija njeno je polagano pranjenje; posebnu panju treba posvetiti otvoru za pranjenje kako ne bi dolo do mehanikog zaepljenja. Vrijeme pranjenja posude mora biti i nekoliko desetaka puta dulje od vremena punjenja. U sluaju estih padalina i podizanja sputanja plovka nee se dogoditi nita timer e dobivati impulse i mjerenje vremena poet e od poetka. Sustav je zamiljen da se reaktivira tek nakon odreenog vremena od prestanka posljednjih padalina! Sustav radi potpuno automatski; ogranienje u radu predstavlja trajnost mehanikih filtera i eventualne neistoe u senzoru za koliinu oborina. Sustav je pogodan za vikendice, apartmane, ali i za vodospremnike od nekoliko stotina tisua litara vode. Na senzor za koliinu oborina moe se dograditi i dodatni sklop sa elektroventilom za automatsko pranjenje nakupljene tekuine; senzor time postaje pouzdaniji jer prestaje bojazan od zaepljenja izljevnog otvora. Na opisani sustav mogue je dograditi i UV sustav za sterilizaciju vode time emo znatno poboljati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost pitke vode.

GROMOBRANSKA INSTALACIJA
Vidio sam nekoliko stambenih objekata u koje je udario grom. Od beznaajnih zacrnjenja sljemenika do potpuno raskrivenih di jelova krova, spaljenih elektrinih ureaja, potopljenih prostorija, izbijenih prozora itd. Ironino je da vlasnici objekata tek nakon udara groma postavljaju gromobransku instalaciju Gromobranska instalacija spada u tip preventivne instalacije; mala je vjerojatnost da e zatrebati, ali kad zatreba spaava nas od neizrecivih teta. Elektrina munja je pranjenje izmeu oblaka i tla. Udarom munje u nezatienu graevinu moe doi do oteenja, poara i trenutnog pregaranja elektrine instalacije i svih ureaja spojenih na nju! Meutim, do unitenja ureaja moe doi i u okolnim objektima, zbog vrlo jakog ma gnetnog polja koje se iri oko toke udara i metalnim predmetima izaziva snaan indukcijski uinak! Naime, tete od munje moemo podijeliti u dvije skupine: tete od elektriciteta nastalog udarom munje, i neizravne tete nastale indukcijom. Napominjem da tete od indukcije mogu biti vee od tete nastale direktnim udarom! Da bi se zatitili od neeljenih posljedica udara munje, ugraujemo dvije vrste zatite: vanjsku i unutarnju gromobransku instalaciju.

VANJSKA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

Vanjska gromobranska instalacija ugrauje se s vanjske strane objekta. Moemo je podijeliti na tri elementa: krovne hvataljke, gromobranski odvodi i uzemljenje (slika 1). Krovne hvataljke postavljaju se u obliku mree po sljemenu i ivicama krova i slue za direktno preuzimanje elektrinog pranjenja. Obino se izvode pomou pocinanih elinih traka. Vano je napomenuti da SVE metalne konstrukcije na objektu (antenski stupovi, oluci, limeni opavi, metalne krovne konstrukcije, ograde balkona, snjegobrani i slino) MORAJU biti spojene na gromobransku instalaciju! Gromobranski odvodi (vertikalni odvodi) slue za odvoenje elektrinog naboja iz hvataljki u uzemljenje. Kao gromobranski odvodi slue pocinane eline trake ili uad, a mogue je i spajanje eline armature betonskih zidova na odvode. Uzemljenje se izvodi u obliku prstena od pocinane trake ukopane u zemljite oko objekta ili smjetene u temelju objekta (temeljni uzemljiva), ili u obliku metalnih ipki zabijenih u tlo, ili od ukopanih metalnih ploa. Uzemljenje mora biti kvalitetno povezano sa gromobranskim odvodima, kao i sa metalnim konstrukcijama oko objekta (ograde, metalne sjenice, metalni slivnici i slino). Gromobranska instalacija mora biti kvalitetno izvedena, stoga sve poslove oko projektiranja i montae gro mobranske instalacije prepustite strunjacima.

UNUTARNJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

Zbog indukcije nastale prilikom udara munje javljaju se opasni naboji u metalnim konstrukcijama i instalacijama u objektu koj i mogu unititi elektrine i elektronske ureaje i nanijeti opasne ozljede u sluaju dodira. To su takozvane sekundarne posljedice, ali ponavljam da one mogu nanijeti mnogo veu tetu od samog udara munje! Za sprjeavanje sekundarnih posljedica udara munje koristimo dvije vrste zatite: izjednaavanje potencijala i prenaponsku zatitu instalacije. Obje vrste zatite spadaju u unutarnju gromobransku instalaciju. Izjednaavanje potencijala ve sam opisivao, no u ovom sluaju sve metalne konstrukcije u objektu (vodovodne instalacije, sistem centralnog grijanja, metalne konstrukcije, rukohvate, metalne ventilacione cijevi) moraju se povezati sa uzemljenjem; time se inducirani naboji s igurno odvode iz objekta u okolno tlo. Katodni odvodnici prenapona (slika 2) su ureaji koji inducirane naboje iz instalacije odvode u uzemljenje. Spajaju se izmeu faznih vodia i uzemljenja, i u sluaju povienog napona (prenapona) istog trena postaju vodljivi i odvode viak napona kratko spajajui fazni vodi i uzemlj enje. Postavljaju se kaskadno na ulaz energetskog voda (kuni prikljuni ormari), zatim u razvodni ormari, a mogu se postaviti i na dio instalacije koji napaja osjetljive ureaje. Katodni odvodnici prenapona ugrauju se i na telekomunikacijske i antenske vodove. Zatita optikih prikljuaka nije po trebna.

ZATITA OSJETLJIVIH UREAJA MULTIMEDIJALNI CENTAR, RAUNALO

Kod zatite osjetljivih ureaja, bilo da se radi o multimedijalnom centru (TV prijemnik, glazbena linija, DVD player) ili raunalu sa komponentama preporuam jedno pravilo: jedna faza, jedan osigura, jedna utinica! Naime, radi sprjeavanja meufaznih proboja i prenapona sve ureaje koji su poveza ni audio kablovima, video kablovima, USB kablom prikljuite na jednu utinicu! Dodue, ne mora to biti jedna utinica i paukova mrea produnih kablova i razvodnika, ve grupa utinica na zidu jednim kablom spojena na razvodni ormari i osigurana jednim osiguraem! Takoer, na t u liniju ugradite dva katodna odvodnika prenapona (tzv. odvodnici preostalog prenapona - DGT) i to jedan izmeu faznog vodia i uzemljenja a drugi izmeu neutralnog (nultog) vodia i uzemljenja. Utinice spojite preko SPD prenaponskih modula (u biti to su prenaponski osigurai, jednostavni i jeftini moduli pogodni za modularnu ugradnju). Takoer ugradite katodne odvodnike prenapona i na zavretke svih telekomunikacijskih i antenskih linija spojenih na tiene ureaje; na taj nain postii ete najveu moguu zatitu vaih skupocjenih ureaja!

LOGIKI SUSTAVI
O logikim sustavima teko je pisati radi njihove svestranosti i velikog spektra mogunosti. Postoji nekoliko proizvoaa logikih sustava, opisati u Siemensov sustav LOGO radi jednostavnog naina montae i upravljanja. Logiki sustavi slue za upravljanje sloenijim sustavima kune instalacije, ili za vie sustava istodobno. Sastoje se od univerzalnog logikog modula ( slika 1), modula za proirenje (slika 2), modula za komunikaciju (slika 3), dodatne opreme za povezivanje i programa za upravljanje i programiranje. Univerzalni logiki modul (slika 1) je modul u kojem se vri programiranje operacija. Postoji vie vrsta logikih modula, ovisno o zahtjevnosti upravljanja procesom; sa 6, 8 ili 12 ulaza i sa 4 ili 8 izlaza. Na ulaze se spajaju upravljaki elementi senzori, tipkala, dok se na izlaze spajaju izvrni elementi ili troila (rasvjeta, elektromotori, releji). Za vee zahtjeve postoje moduli za proirenje, moduli za komunikaciju Moe se povezati i vie logikih modula u jednu cjelinu putem AS Interfacea. Univerzalni logiki modul moe se programirati preko ugraenih tipki, zatim spajanjem na raunalo ili prijenosom programa putem memorijske kartice. Podruje primjene logikih sustava uistinu je iroko; upotrebljavaju se za upravljanje i automatizaciju sustava sa vie potroaa i upravljakih jedinica. Moemo ga upotrijebiti za centralno upravljanje unutarnjom rasvjetom, vanjskom rasvjetom, upravljanje automatskim vratima, ro letama, ventilacijom, grijanjem, navodnjavanjem, solarnim sustavima, hibridnim zahtjevima Za potrebe u kuanstvima gotovo da i nema uporabnih ogranienja. Programiranje vri strunjak; na vama je da iznesete svoje zahtjeve, posavjetujete se o mogunostima ostalo e uiniti strune osobe. Edukacija o upravljanju sustavom stvarno je minimalna i jednostavna sustav u veini sluajeva radi potpuno automatski.

Univerzalni logiki modul

_______________________________________________________

futurehome @ 11:28 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

p u s p s n


Pretraga

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

MODULARNI SUSTAVI
MODULI
Modularni sistemi prekidaa, utinica, prikljuaka i ostale instalacijske opreme jake i slabe struje.

Sada idemo ozbiljno! Sjeate se LEGO kockica, kako ste se kao djeca trudili da iz gomile arenih elemenata stvorite neto pre poznatljivo? Paralela tom nostalginom sjeanju na djetinjstvo su modularni sustavi.

Sustav se sastoji od ugradbenog mjesta razvodne kutije koja moe biti podbukna, nadbukna, podna ili stolna, zatim nosaa elemenata na koji se uvruju elementi, samih elemenata (prekidaa, utinica) i ukrasnog okvira ili maske. Za razliku od obinog prekidaa ili utinice, p rilikom kupnje modularnog sustava svaki navedeni element kupujete posebno. Bez bojazni, modularni sustavi su standardizirani, te nabava istih ne bi smjela predstavljati nikakav problem! Osnovno mjerilo za irinu je jedan modul (na primjer - jedan prekida). Mjesta za ugradnju (razvodne kutije), nosai i maske izrauju se u standardnim dimenzijama irine jednog, dva, tri, etiri, sedam, 14 i 21 modula, (postoje i sistemi 5, 6, 8 pa sve do 32), to znai da j e to mjesto namijenjeno za ugradnju navedenog broja modula. Sami moduli (prekidai, utinice) se pak proizvode u irini jednog, dva ili tri modula, to znai da zauzimaju toliko mj esta prilikom ugradnje.

Osnovna prednost modularnog sustava je ta to sami moete kombinirati module koje e strunjak prema potrebi ugraditi na odreeno mjesto, njihovu boju, boju i oblik maske i okvira Sami moduli proizvode se u nekoliko boja bijela, siva, srebrna, crna, dok se okviri i maske proizvode u gotovo svim moguim bojama, sa imitacijom drveta, metala, koe to se tie estetike, broj kombinacija je beskonaan!

Grubo, moemo ih podijeliti u etiri kategorije: prekidai, utinice, multimedija i sustavi upravljanja i kontrole ukljuuju i i domotroniku. Idealni su za grupiranje prikljuaka, o emu je ve bilo rijei, za montau veeg broja prikljuaka na manjoj povrini, a i estetski su daleko ispred klasinog sistema, upravo radi bezbrojnih mogunosti kombinacija i oblika vidljivog dijela sistema. No, tu postoji kvaka! Iako na prvi pogled nema razlike u spajanju izmeu osnovnih modularnih elemenata, kao to su prekidai i utinice, i klasinih elemenata, u nekim sluajevima razlike ipak postoje. Naroito u prekidaima koji su osvijetljeni, gdje se samo osvjetljenje prekidaa moe izvesti na nekoliko naina! Majstori starijeg kova koji su naletjeli na taj problem ili nisu vini novotarijama rado e vas pokuati nagovoriti na klasine prekidae i utinice. Morate imati na umu da se modularnim sustavima mogu rijeiti SVI mogui zahtjevi elektroinstalacija, ukljuujui i energetiku, telekomunikacije, video nadzor, kontrolu i nadzor prostorija, alarme, audio sustave, i u poplavi sve veeg broja modula za specijalnu namjenu teko se snalaze i strunjaci! Pogotovo u sluaju domotronike povezivanja vie razliitih sustava u jednu cjelinu i stvaranje inteligentne instalacije za inteligentnu kuu, za to je potrebno vrlo opirno znanje i iskustvo i iz elektroinstalacija jake i slabe struje, telekomunikacija, industrijske automatike, elektronike i informatike. Sve u svemu, osobno dajem prednost modularnim sistemima, to zbog estetike, to zbog kvalitete, a to zbog vrlo irokog spektra p rimjene! U narednim postovima opisati u primjenu modularnih sustava, kao i primjere sustava za koje bi strunjaci donedavna tvrdil i da su neizvedivi!

VRSTE (KATEGORIJE) MODULA

Spomenuo sam ve da postoji vie vrsta modula. Sad u ih ukratko pokuati opisati, tek toliko da vam stvorim predodbu o sves tranosti i prednostima ovog sistema.

Na slici 1, s lijeva nadesno: klasian prekida, zatim no touch prekida tipkalo koji se ukljuuje dodirom, nakon toga no touch prekida sa velikim indikatorm (osvjetljenjem), zatim prekida sa osvjetljenjem (za natpise), klasini prekida irine dva modula i na kraju dime r regulator rasvjete. Prekidai se proizvode u irinama jednog, dva ili tri modula, veina ih ima mogunost ugradnje osvjetljenja ili je osvjetljenje ve ugraeno tvorniki. Moram napomenuti da se, za razliku od obinih prekidaa sa integriranim osvjetljenjem, osvjetljenje modularnih prekidaa moe izvesti na vie naina: da svijetle kad je prekida ili sistem rasvjete iskljuen, da svijetle kad je prekida ukljuen, da svijetle itavo vrijeme, moe se spojiti preko luksomata Takoer valja napomenuti da se ukljuenje rasvjete moe izvesti i sa tipkalima, senzorima, automatski vezano uz neki proces Postoji i rjeenje za regulatore rasvjete (dimere) sa mehanikim potenciometrom ili na dodir, s tim da se rasvjeta sa regulacijom moe izvesti i sa samo jednim regulatorom za velik broj rasvjetnih mjesta. Kod rasvjete sa regulacijom intenziteta osvjetljenja morate znati da je ona pogodna samo za klasinu i halogenu rasvjetu.

Na slici 2 prikazane su utinice: obina irine jednog modula i uko sa uzemljenjem, irine dva modula. Modularno moete grupirati od jedne do 21 utinice! Nakon utinica dolazi primjer utinice sa zatitom, o emu e kasnije biti rijei. Tu su i tri uljeza prekida sa bravicom, infracrveni senzor i automatski osigura, primjeri arolikosti ugradbenih modula.

Na slici 3 prikazan je prikljuak za antensku instalaciju, zatim prikljunica za telefon, 9 -pinska utinica pogodna za informatiare, kuno zvono i vremenski prekida (stubini automat).

Na slici 4 dati su primjeri raznih oblika modula. Moram spomenuti da i kod odreenog modula postoji vie inaica istog, razlika je u dizajnu i tehnikim karakteristikama, stoga za pomo u odabiru obavezno pozovite strunjaka! S lijeva nadesno: tipkalo sa zvono s ugraenim mikro fonom, ugradbena svjetiljka za rasvjetu npr. gazita na stepenicama, akumulatorska svjetiljka (popularna panik lampa) za privremenu rasvjetu u sluaju nestanka elektrine energije. Slika 5 je samo mali isjeak specijaliziranih modula. Ta kategorija je i najbrojnija, jer tu se nalaze moduli za kune alarme i zatitu, energetiku, automatiku, domotroniku Na slici su prikazani programator za scenarije (o tome e biti rijei u postu domotronika), zatim ita pametn ih kartica za sisteme zatite, modul za otvaranje ulaznih vrata, kamera u boji Odabir modula je svakim danom sve vei. Savjetujem da prije odluke o sistemu instalacije koji ete ugraditi u va stambeni pr ostor konzultirate sa strunjacima, po mogunosti strunjacima sa iskustvom u takvim poslovima. Odaberite pouzdane proizvoae, koji moda jesu u startu malo skuplji, ali kod veine njih, vjerujte, cijena opravdava kvalitetu!

PRIMJENA MODULARNIH SISTEMA

O klasinoj primjeni modularnih sistema smatram da ne treba puno pisati. Prekidai, utinice Osnovni instalacioni materijal koji je jasan svakome. Ali Uvijek postoji neka sitnica, neka informacija, ma koliko jednostavna i beznaajna bila, koja moe dovesti do potpuno drugaij ih odluka od onih sa kojima smo krenuli u rjeavanje problema! Za svaki sluaj, pruit u nekoliko osnovnih primjera izvedbe modularnih sistema. Svjestan sam da slike u prilozima nisu ba najidealnije vizualno rjeenje, ali trudio sam se zadrati jednoobraznost (crni mo duli i sivi okviri maske) upravo radi fokusiranja na funkcionalnost, ostavljajui dizajn vama na odabir (pri emu ete se, vjerujte, poteno namuiti).

Slika 1 gore. etiri prekidaa (irine jednog modula) u sistemu za etiri modula. Klasika. Ponavljam, moete odabrati sistem od jedno g do sedam modula Na slici 2 gore je primjer ugradnje dva prekidaa (irine dva modula svaki) u sistem za etiri modula. Kombinacije prekidaa su bezbrojne, u ovom sluaju klasini prekida i regulator za jainu rasvjete (dimer). Slika 3 gore je prikaz modularnog sistema za kuhinjsku napu okretni prekida za ventilator i klasini prekida za rasvjetu u napi. Slika 4 je dokaz univerzalnosti modularnih sistema sistem sa sedam raznovrsnih prekidaa; dva regulatora (dimera), zatim dva obina prekidaa, jedan dvostruki prekida i dva prekidaa sa osvjetljenjem. Kombinacije su bezbrojne! Slika 5 potvruje gore navedenu tvrdnju modularni sistem sa utinicom i prekidaem! Pogodan je za male, pomone prostorije, koje rijetko koristimo i u koje, istini za volju, rijetko kad ugraujemo utinice. A onda nam jednog dana zatrebaju Ovako smo jednim udarcem ubili dvije muhe. Slika 6. Primjer grupiranja prikljuaka, sa pet utinica. Smatram da slika govori sama za sebe. I na kraju slika 7 gore. Ne, ne radi se o pretjerivanju, to je modularni sistem, recimo, za radionu, poslovni prostor Idealan primjer koncentracije velikog broja potrebnih prikljuaka na maloj povrini (u ovom sluaju deset utinica i dvije uvodnice za kabel za trajni prikljuak). Ako pak elite da vam instalacija bude neto vie od klasine prekida utinica svjetlo primjene, objasnit u vam nekoliko neobinih, ali jednostavno izvodljivih primjera.

Na slici 1 prikazao sam izgled kupaonskog indikatora izvedenog modularno, dvopolnim prekidaima. S lijeva nadesno: prekida za rasvjetu koji je irine dva modula, zatim prekida za elektrinu grijalicu vode (bojler), slijedi prekida za zidnu elektrinu grijalicu, zatim prekida za prikljuak perilice rublja, pa prekida za rasvjetu na kupaonskom bloku i na kraju prekida za, recimo, jacuzzi. Na ovaj nain su SVI strujni krugovi u kupaoni izvedeni preko dvopolnih prekidaa, i ova izvedba je najsigurnija! Moram spomenuti da postoji iroka paleta simbola i natpisa za prekidae. Na slici 2 prikazao sam ranije opisanu stalnu (nonu) rasvjetu, koju predstavlja LED svjetiljka na slici 2 lijevo, i spojena je preko luksomata. Na slic i 2 desno nalazi se zanimljiv dodatak: akumulatorska svjetiljka TORCIA koja se ukljuuje u trenu nestanka elektrine energije, i svijetli neto vie od jednog sata. Zanimljivo kod nje to je jednostavnim pritiskom moete izvaditi iz leita, i tada se pretvara u prijenosnu runu svjetiljku (zbog akumulatorske baterije ugraene u nju). Zanimljivo, zar ne?

Na slici 3 su dva detektora; detektor plina i detektor ugljinog monoksida. U sluaju pojave plina ili ugljinog monoksida oglasi se alarm, i elektrini ventil na plinskoj instalaciji automatski zatvara dovod plina! Sistem je provjeren i iznimno pouzdan, i o njegovoj prednosti ne treba puno govoriti! Na slici 4 su dvije zanimljive utinice! Lijevo je utinica sa nadstrujnom zatitom (automatskim osiguraem), a desno je struja sa diferencijalnom zatitom (popularan naziv fidovka). Pogodne su za ugradnju u kuhinju, ili u prostoriju za prikljuenje osjetljivih ureaja! Lijeva utinica u sluaju kratkog spoja ili preoptereenja trenutno prekida strujni krug, a desna utinica uz to reagira i kad, na primjer, elektrini ureaj doe u kontakt s vodom, ili doe do oteenja izolacije kabla ili kuita U svakom sluaju vrlo koristan dodatak.

Na slici 5 prikazan je modul pretrpan utinicama! Konkretno, ovaj modul je namijenjen za prikljuak raunala i njegovih komponenti, i slui za utedu elektrine energije! Naime, znamo da ureaji u stand-by modu troe prilino elektrine energije. Ovaj modul izbjegava upravo taj scenarij; u crvenu utinicu prikljuuje se raunalo (ili glavni ureaj) koji ukljuujemo i iskljuujemo runo. U ostale utinice prikljuuju se ureaji koji ovise o radu glavnog ureaja (u ovom sluaju monitor, pisa) i nema smisla da su ukljueni kad je glavni ureaj (raunalo) iskljuen. U trenutku kad runo iskljuimo raunalo, sklop u modulu prepoznati e radnju i automatski e iskljuiti napajanje ostalih utinica. Tako ete, vjerovali ili ne, ostvariti znatne utede u potronji elektrine energije! Slika 6 je kuni audio sustav. Prikazan je jedan od najosnovnijih modela. Na slici 6 gore nalazi se prikaz upravljakog modula zvan c entralna jedinica, tj. modul koji se spaja izravno na audio ureaj (CD player, raunalo i sl.). Na slici 6 dolje nalazi se modul za lokalnu kontrolu, ugrauje se u prostorije u koje elimo postaviti audio sustav i spaja se na centralnu jedinicu. Svaki modul spaja se na ugradbene zvu nike (nisu prikazani na slici) ugraene u zid. Broj prostorija koje elimo ozvuiti ovim sistemom je neogranien. Prednost sistema je to svaki lokalni modul ima ugraen mikrofon koji se ukljuuje pritiskom na tipku, i pomou njega moemo komunicirati, traiti izgubljenog ukuana

Slika 7 prikazuje prikljuno mjesto multimedijalnog centra i njegovu podbuknu vezu sa raunalom, opisano u postu grupiranje prikljuaka i ostavtina za budunost. Na slici se nalaze, s lijeva nadesno: antenski i satelitski prikljuak, zatim audio i video prikljuak prema raunalu, zatim USB prikljuak, HDMI prikljuak i na kraju interesantan modul dvostruka USB napojna jedinica (za punjenje mobilnih ureaja, MP playera). Na slici 8 prikazan je sobni termostat i sat sa budilicom! Nemojte stei krivi dojam da se tu radi o visoko razvijenoj tehnologiji! To su tek dva obina i osnovna modula sa displayem, jednostavna za montau i rukovanje, i sami za sebe ne spadaju u kategoriju naprednih kunih inst alacija. Da vas ne zbuni izgled

UTINICE SA ZATITOM
Postoje obine utinice i utinice sa kontaktom za uzemljenje (uko utinice). Postoje i trofazne utinice za prikljuenje velikih potroaa (tednjaka i sl.). Meutim, sada u opisati utinice sa mehanikom zatitom od sluajnog dodira, kao i posebne tipove utinica.

Svi smo svjesni opasnosti od utinica, naroito kod male djece; sluajno guranje metalnog predmeta u utinicu moe biti kobno ! Stoga postoji nekoliko tipova uglavnom mehanike zatite utinica od strujnog udara. Najjednostavnija zatita su zatitni epovi izraeni od izolacijskog materijala. Jednostavno se umetnu u utinice i sprjeava ju bilo kakav dodir sa kontaktima utinice. Vade se ili pomou utikaa (slika 1), ili izvlaenjem uz primjenu sile (kako ih djeca ne bi izvukla slika 2) ili pak za to namijenjenim kljuiem (slika 3). Predstavljaju zadovoljavajuu razinu zatite, ali ovise o naoj zaboravljivosti; ako ih nakon upotrebe ne umetnemo u utinicu, utinica ostaje nezatiena. Na slici 4 prikazan je standardan nain zatite kontakata utinice pomou izolacionih zaklopki koje prekrivaju kontaktne otvore (zelene ploice vidljive u provrtima za kontakte utikaa); zaklopke se pomiu u stranu tek umetanjem utikaa, i bez njega ih je relativno teko pomaknuti u stranu. To su utinice sa stalnom zatitom od dodira, jer se prilikom vaenja utikaa iz utinice zaklopke vraaju na mjesto. Na slici 5 prikazana je utinica sa zatitom od dodira i sa zatitom od sluajnog prikljuenja; naime u tu utinicu jedino se moe prikljuiti posebni utika sa ugraenim klinom ( slika 6). Slui za prikljuenje ureaja namijenjenih samo za tu utinicu (idealna za montau izvan objekta bez posebnog produnog kabla susjedi nee moi prikljuiti mijealicu za beton ili elektrini rotilj za vrijeme vaeg ljetovanja). Slike 7, 8 i 9 prikazuju utinice u boji. Iako ne postoji univerzalni standard za boje utinica, u ovom sluaju boja oznaava stupanj zatit e i izvor napajanja. Tako naranaste utinice (slika 7) predstavljaju utinice napajane preko zatitnog transformatora. Crvene utinice ( slika 8) su utinice napajane iz ureaja za konstantno napajanje (UPS), dok su zelene utinice (slika 9) sigurnosne utinice s posebnom zatitom (npr. napajane iz KZS sklopke, tromog osiguraa i sl.). Koriste se veinom u radionama i poslovnim prostorima, no nema ogranienja za njihovu upotrebu u kuanstvima. Slika 10 predstavlja utinicu za zatitnim transformatorom (transformatorom za galvansko odvajanje prijenosnog omjera 1:1). Iako je snaga ureaja ograniena na 15 - 20 W, izvedba utinice prua sigurnost pri rukovanju ureajem jer su strujni krugovi gradske mree i strujni krug ureaja galvanski odvojeni zatitnim transformatorom. Iskljuivo su namijenjene za elektrine brijae aparate. Slika 11 predstavlja utinicu sa mehanikom i nadstrujnom zatitom (automatski osigura). Postoji mnogo izvedbi kombiniranih utinica sa mehanikom i elektrinom zatitom. Najsigurnija zatita pak je nepostojanje utinice! Naime, postoji nekoliko modela kablovskih uvodnica za modularne sustave; kabel se provue kroz otvor i fiksno spoji unutar razvodne kutije, dok se uvodnica montira u kombinaciji sa ostalim modulima. Jedini nedostatak takvog prikljuenja je nemogunost brzog otpajanja ureaja; potrebno je demontirati uvodnicu i izvriti otpajanje unutar razvodne kutije. Pogodna je za spajanje ureaja koje neemo micati (kuhinjskih grijalica vode, ploa za kuhanje), a naroito je pogodna za spajanje veih potroaa (termoakumulacionih pei, tednjaka i sl.). U svakom sluaju, razmislite o ugradnji utinica sa zatitom.

Utinice sa zatitom

MODULI U SPAVAOJ SOBI

Sjeajui se davne podjele radnog dana na osam sati rada, osam sati drutveno politikih aktivnosti i osam sati odmora sa dodatkom uinka globalizacije u vidu prekovremenog rada, rada vikendom i slino, ispada da pola vremena provedenog u stambenom objektu utroimo na boravak u krevetu. U jastuke, madrace i posteljinu uloit emo nemalu svotu kako bi nam boravak u spavaonici bio udoban; koliko nam komfora prua instalacija? Pogledajte zidove u spavaoj sobi; utinica za nonu lampicu, utinica za sat sa radio budilicom i prekida za svjetlo kraj vrata. I uz malo sree prekida kraj kreveta. A da ne spominjem spoticanje po noi do prekidaa Idemo razmotriti scenarij moderno opremljene spavae sobe. Prikazani prekidai i moduli ugrauju se na zid kraj uzglavlja, i preporuljivo je da budu u dohvatu iz leeeg poloaja. Slika 1 element napredne instalacije u veini spavaonica starijeg datuma; prekida izmjenine linije za ukljuenje glavne rasvjete, izveden klasino. Na slici 2 prikazana je moderna inaica napredne sobne instalacije: prekida izmjenine linije glavne rasvjete, dvostruki prekida za none lampice i prekida za upravljanje elektromotornim roletama! Hvalevrijedno, no da li je to krajnji domet?

Da ne kujem hvalospjeve o modulima, pogledajte slike i prosudite prema nahoenju. Na slici 3prikazan je isti sluaj kao na slici 2, ali izveden pomou modula (prikazi modula su uproeni). Slika 4 je identina slici 2 i 3 prekida za rasvjetu, dvostruki prekida za none lampice i upravlja za rolete, uz dodatak etvrtog modula prekidaa za ukljuenje pura spavaa soba hodnik kupaona. Moduli su izuzetno pogodni za kombinirano (grupno) upravljanje rasvjetom. Slika 5 je istovjetna slici 4, uz dodatak sobnog programibilnog termostata. Mogunosti kombinacija i namjena modula su ogromne ovisi o mati, potrebama i mogunostima. Naime, kraj kreveta moemo ugraditi i portafonsku jedinicu (da ne ustajemo iz kreveta ako trgovaki putnik zvoni pred vratima), modul za upravljanje audio sustavom, prekidae za priguenu rasvjetu, tzv. dimere (spavaa soba ne slui samo za spavanje, zar ne?), zatim panik tipke sustava za zatitu od provale, dojavljivae nadzornih sustava Postoji mogunost izvedbe zavretka instalacione cijevi ili ugradnje razvodne kutije na zid neposredno iznad poda, na mjestu koje e biti sakriveno od pogleda stranicom kreveta. Na skrovito ali pristupano mjesto na krevetu ugradi se nadgradna kutija sa prekidakim modulima: fleksibilnim kablom spaja se preko ugraenog izvoda sa instalacijom sobne rasvjete. Tako moete rijeiti upravljanje rasvjetom u spavaoj sobi iz kreveta, sa prekidaima skrivenim od pogleda za koje samo vi znate gdje se nalaze. I za kraj slika 6 prikaz modula sa istim funkcijama kao i moduli na slici 5, ali izveden za upravljanje scenama u sustavu napredne kune instal acije (vidi post Domotronika).

Moduli u spavaoj sobi

NEPREKIDNO NAPAJANJE
Iako bi ovu temu mogao svrstati u bilo koju kategoriju elektroinstalacija, odluio sam opisati primjer planiranja i ugradnje djelominog sustava neprekidnog napajanja izvedivog u modularnoj tehnici. Naime, znamo to je UPS (Uninterruptible Power Supply), ureaj za neprekidno napajanje na koji spajamo raunalo i slui za odravanje rada raunala prilikom nestanka elektrine energije (barem toliko da arhiviramo nespremljene podatke i iskljuimo raunalo). Postoji nekoliko podjela UPS ureaja. Opisat u samo najosnovnije. Prema nainu skladitenja elektrine energije dijele se na ureaje sa integ riranim akumulatorima (akumulatorske baterije smjetene su u sam ureaj) i na UPS ureaje sa vanjskim akumulatorima (koje se dimenzioniraju prema UPS ureaju i spajaju na ureaj pomou za to predvienih spojnica - klema). Takoer postoje UPS ureaji pogodni samo za napajanje raunala, i UPS ureaji sa istim sinusnim naponom pretvaraa kojima se mogu napajati i svi ostali ureaji, a naroito su pogodni za pogon elektromotornih pumpi u sustavima centralnog grijanja. UPS ureaj se prikljuuje na napon gradske mree, a svi ureaji za koje elimo da ostanu pod naponom u sluaju nestanka elektrine energije prikljuuju se na UPS ureaj. U sluaju nestanka elektrine energije ti ureaji i dalje ostaju u funkciji zahvaljujui pretvarau koji se napaja iz akumulato rske baterije. Duljina trajanja takvog rada ovisi o kapacitetu baterije akumulatora, i ukupnoj snazi (potronji) ureaja priklju enih na UPS. Proizvode se za snage od nekih 200 W navie, s tim da su za primjer koji u opisati pogodni UPS ureaji od 1000 W do 2000W. Zamislimo scenarij: imamo stambeni objekt sa nekoliko prostorija, stubitem i centralnim grijanjem na kruta goriva ( to i nije tako bitno, jer se na sustav neprekidnog napajanja moe prikljuiti bilo koji sustav centralnog grijanja, izuzev elektrinog). U tom objektu imamo nekoliko raunala (moe se raditi i o poslovnom prostoru, na primjer). esto dolazi do ispada u opskrbi elektrinom energijom, a svjesni smo veselja kad se u tom trenu nepovratno izbrie na cjelojutarnji uradak! Rjeenje za izbjegavanje problema je ugradnja vie UPS ureaja, za svako raunalo posebno, kao i izvora neprekidnog napajanja za crpku centralnog grijanja. Takoer, ugrauju se i svjetiljke za rasvjetu u sluaju nude

Problem se moe rijeiti i ugradnjom jednog sredinjeg sustava neprekidnog napajanja za neprekidno napajanje navedenih ureaj a. Ovaj sustav, naravno, najbolje je planirati prije adaptacije ili novogradnje, jer zahtjeva neto opsenije radove pri izvedbi elektrine instalacije. Krenimo redom: U za to pogodnu prostoriju (podrum, kotlovnica) u koju emo smjestiti UPS ureaj i akumulatorske baterije ugradimo prikljuak na gradsku mreu (slika 1, bijela utinica). Sa istog mjesta postavimo dio elektrine instalacije koji e sluiti za neprekidno napajanje ureaja (kablovi za utinice raunala, kablovi za rasvjetu u sluaju nude, kabel za napajanje sistema centralnog grijanja). Prikljuimo UPS ureaj na napon gradske mree i na instalaciju za neprekidno napajanje i to je to! Sustav neprekidnog napajanja spreman je za rad. Na slici 4 prikazana je uproena ema spajanja UPS ureaja. Plavom bojom oznaen je dio sustava pod naponom gradske mree, a crvenom bojom oznaen je sustav neprekidnog napajanja. Preporuka je da izvedete nadstrujnu zatitu (montau osiguraa) za strujne krugove neprekidnog napajanja kako ne bi dolo do kvara na UPS ureaju u sluaju kratkog spoja (UPS ureaji imaju rijeenu zatitu od kratkog spoja, ali na taj nain odvajate strujne krugove kako bi u sluaju kvara na jednome od njih ostali mogli funkcionirati). Na instalaciju neprekidnog napajanja ugraene su utinice (crvene utin ice na slici 2 preporuujem da u sustav neprekidnog napajanja ugradite utinice drugaije boje od standardnih), rasvjeta za nudu ( slika 3 dolje, to se izvodi ugradnjom modula sa LED osvjetljenjem) i sustav centralnog grijanja. Poeljna je ugradnja prekidaa u strujne krugove utinica i rasvjete za nudu kako bi se ti strujni krugovi u sluaju dueg nestanka elektrine energije mogli iskljuiti iz sustava neprekidnog napajanja i time omoguiti sporije pranjenje akum ulatora i dulji rad sustava centralnog grijanja. Na slici 4 ljubiastom sam bojom dodao emu spajanja kontrole neprekidnog napajanja; u normalnom radu relej RJ je u privuenom stanju i svijet li zelena aruljica S2 (slika 3, gornji modul). U sluaju nestanka elektrine energije relej R1 otputa, gasi se zelena a pali crvena aruljica. Poto znamo da je dolo do nestanka elektrine energije, crvena aruljica daje nam informaciju o radu UPS ureaja; kad se ugasi, znai da je UPS ureaj prestao s radom. Meutim, kod ponovnog dolaska elektrine energije crvena aruljica i dalje svijetli. To nam je znak da je dolo do prekida u opskrbi elektrinom energijom (recimo u vrijeme kada nismo bili kod kue). Relej se u osnovno stanje vraa kratkim pritiskom na tipku T1 ( slika 3 u sredini). Postoji i mogunost selektivnog prikljuenja itave elektrine instalacije na UPS ureaj (selektivno u ovom sluaju znai spajanje cjelokupne instalacije izuzev velikih potroaa poput elektrinih grijalica, elektrinog tednjaka, perilice za rublje), a moe se ugraditi i susta v neprekidnog napajanja u kombinaciji za generatorom (agregatom), alternativnim izvorima energije Na slici 1, s lijeva nadesno: bijela utinica - prikljuak na gradsku mreu (za prikljuenje UPS ureaja), zatim kablovska uvodnica za spajanje pretvaraa UPS ureaja sa instalacijom za neprekidno napajanje, slijede dva modula sa prekidaem i nadstrujnom zatitom (automatskim osiguraem) za ukljuenje iskljuenje utinica i rasvjete za nudu (vidi sliku 4). U ovom sluaju sam kombinirao prekida P1 i osigura izvode se integrirano u jednom modulu (automatski osigura), isto kao i prekida P2. S desne strane na slici 1 nalazi se modul rasvjete za nudu sa LED diodom. Na slici 2 prikazane su dvije crvene utinice spojene na instalaciju neprekidnog napajanja. Slue za prikljuenje npr. raunala i monitora. Trea utinica je spojena na gradsku mreu. Modul desno istovjetan je modulu rasvjete za nudu na slici 1. Na slici 3 prikazani su moduli za kontrolu neprekidnosti napajanja modul sa kontrolnim aruljama (gore) i modul tipkalo (u sredini - vidi ljubiastu emu na slici 4, opisano ranije) i modul rasvjete za nudu. Da vas ne zbuni, grupa modula na slici 3 postavljena je okomito. Znaenje slike 4 opisao sam u tekstu ranije. Mogunosti za izvedbu neprekidnog napajanja su mnogobrojne. Dobro razmislite o sluaju u vaem objektu, potrebama za neprekidno napajanje, i raspitajte se kod strunjaka o modelu i snazi UPS ureaja. Prilikom adaptacije ili novogradnje sustav se vrlo jednostavno ugrauje, kasnije se moe vrlo lako zam ijeniti novim, a njegove prednosti i pogodnosti su mnogobrojne!

Moduli i nain izvedbe instalacije neprekidnog napajanja

RASVJETA U SLUAJU NUDE

Eto zanimljive izvedbe rasvjete u sluaju nude (panik rasvjete).

Na slici 1 prikazane su tri LED svjetiljke na donjoj strani viseih kuhinjskih elemenata. Na slici 2prikazana je grupa modula (sastoji se od dva prekidaa) za ukljuenje rasvjete. Nita neobino, rekli bi, ali Lijevi prekida na slici 2 ukljuuje svjetiljke S1 i S3, dok desni ukljuuje svjetiljku S2. Napominjem da je kombinacija svjetiljki proizvoljna; moe se raditi o bilo kojem mjestu ugradnje svjetiljki (prostoriji),kao i njihovom broju. Meutim, u sluaju nestanka napona u gradskoj mrei, gase se svjetiljke S1 i S3, dok svjetiljka S2 svijetli i dalje! Istodobno se na desnom prekidau pali mala crvena signalna lampica, koja je dotad bila ugaena. Kako taj sklop radi? Na slici 3 lijevo vidi se klasian spoj rasvjete preko prekidaa. O tome ne treba puno govoriti. Rasvjeta u sluaju nude podijeljena je u tri zone: zona 1 je upravljiva rasvjeta napajana iz ureaja za neprekidno napajanje (UPS). Zona 2 je rasvjeta u sluaju nude izvedena svjetiljkama za sluaj nude (panik lampama), samo to se one ukljuuju tek kad se isprazne akumulatorske baterije u ureaju za neprekidno napajanje (UPS). Zona 3 su klasine svjetiljke u sluaju nude pale se u momentu nestanka napona u gradskoj mrei. Zona 1 je nama najzanimljivija zona. U normalnim uvjetima svjetiljke (S2) i prekidai (P2) funkcioniraju kao obina rasvjeta. Moemo ih ukljuivati i iskljuivati po elji. Meutim, u sluaju nestanka napona u gradskoj mrei rasvjeta zone 1 i dalje funkcionira normalno napaja se preko pretvaraa UPS ureaja iz akumulatorskih baterija. I dalje s njom rukujemo kao i sa ostalom rasvjetom. Jedina razlika je u signalnim svjetiljkama (tinjalicama, lampicama) na prekidaima za rasvjetu zone 1 (Ti na slici 3, ili crvena lampica desnog prekidaa na slici 2); u trenu nestanka napona otputa relej R1 i ukljuuje napajanje iz UPS a za signalne lampice na prekidaima; na taj nain znamo da su prekidai i dalje u funkciji, vidimo ih po mraku, ali znamo i to da se rasvjeta koju ukljuujemo tim prekidaima napaja iskljuivo iz sistema neprekidnog napajanja (UPS). Vano je spomenuti da pri odabiru svjetiljki za zonu 1 pripazite na njihovu snagu (potronju); najidealnije su LED svjetiljke, no mogu se upotrijebiti i tedne arulje. Vrijeme rada UPS a ovisi o ukupnoj potronji svih prikljuenih potroaa. Zona 2 su klasine svjetiljke u sluaju nude (panik lampe) sa vlastitim napajanjem za nudu (punjivim baterijama). No u ovom sluaju one se ukljuuju tek kad ureaj za neprekidno napajanje (UPS) prestane s radom zbog ispranjenog akumulatora. S time smo dobili jo nekoliko sati rasvjete u sluaju dugotrajnijeg nestanka elektrine energije. Za tu vrstu rasvjete pogodni su LED moduli za nudu, koje moemo izvaditi iz kuita i koristiti kao rune svjetiljke! Opaska: svjetiljke u zoni 2 ne predstavljaju optereenje za UPS ureaj. Zona 3 su klasine svjetiljke u sluaju nude spojene na klasian nain; prilikom nestanka elektrine energije automatski se ukljuuju, a duljina rada ovisi o kapacitetu punjivih baterija. Koja je prednost sustava prikazanog na slici 3? Ako u svaku prostoriju ugradimo svjetiljku i prekida i spojimo ih na napajanje zone 1, u sluaju nestanka elektrine energije dio rasvjete i dalje e funkcionirati normalno moemo je proizvoljno ukljuivati i iskljuivati tako dugo dok radi UPS ureaj. Zatim, rjeenjem sa zonom 2 dobivamo i rasvjetu za sluaj dugotrajnijeg nestanka elektrine energije; svjetiljke zone 2 ugraujemo u hodnike, zahod, dnevni boravak, openito u prostorije u kojima najvie boravimo. Svjetiljke zone 3 pak ugraujemo samo u hodnike i stubita, odnosno na mjesta u kojima nemamo rijeenu rasvjetu zone 1, a u sluaju mraka kao posljedice nestanka elektrine energije predstavljaju potencijalnu opasnost o d padova i spoticanja (slika 5).

Evo jo jednog zanimljivog naina spajanja rasvjete u sluaju nude(slika 4); stalna (nona) rasvjeta spojena na ureaj za neprekidno napajanje (UPS). Naime, ako na pogodna mjesta (u hodnike, prolaze, stubita slika 5) ugradimo modularne LED svjetiljke koje se ukljuuju preko luksomata ( svjetlosne sklopke) kad vani padne mrak, zato ne bi tu rasvjetu iskoristili i kao rasvjetu u sluaju nude? Napajanje luksomata jednostavno spojimo na UPS ureaj, i stalna nona rasvjeta i dalje e obavljati svoju zadau. U sluaju pak nestanka elektrine energije napajanje rasvjete preuzima pretvara u UPS ureaju, i one nastavljaju svijetliti; jedini uslov je da je vani pao mrak. Po danu, kad ne svijetli stalna nona rasvjeta, nee se ukljuiti niti rasvjeta u sluaju nude; ukljuit e se tek u sumrak, prema podeenju na luksomatu. Tako u sluaju dugotrajnog nestanka elektrine energije neemo bespotrebno prazniti akumulators ke baterije UPS ureaja.

MODULARNA INSTALACIJA U RADIONI

Zato u mnogo sluajeva po zidovima raznoraznih radiona vidimo nadbuknu elektrinu instalaciju? Odgovora moe biti vie, no pokuat u navesti samo neke: zakonski propisi za izvedbu takvog tipa instalacije u specifinom sluaju, gradnja radionikog prostora bez namjene, proirenje instalacije Osvrnut u se na drugi razlog gradnja radionikog prostora bez namjene. Naime, mnogo objekata namijenjenih za radione grade se kao objekti za najam, ili kao univerzalni radioniki objekti bez neke specijalizirane namjene. U tom sluaju izvodi se osnovna elektrina instalacija poput rasvjete, utinica, komunikacija Kad se odredi namjena radionikog prostora, prije montae strojeva i opreme izvodi se proirenje elektrine ins talacije prema zahtjevima i potrebama, to je u sluaju nadbukne instalacije vrlo jednostavno izvedivo! Nadbukna instalacija je pogodna za radionike prostore upravo radi jednostavne montae i jednostavne dogradnje. Instalacija se sastoji od metalnih ili PVC instalacionih kanala i cijevi, nadbuknih razvodnih kutija i nadbuknih prekidaa, utinica i tome slino. Postoji itav spektar proizvoda namijenjenih toj vrsti instalacije. Elementi nadbukne instalacije ugrauju se jednostavnim privrenjem na zid pomou umetaka (tipla) i vijaka. Napominjem, instalacija u radioni mora biti planirana i izvedena stru no, kako bi izbjegli mogunost neeljenih i opasnih situacija. Zato modularna instalacija? U biti elektroinstalacija za modularne prikljuke potpuno je jednaka klasinoj izvedbi nadbukne elektroinstalacije, samo se umjesto pojedinanih nadbuknih utinica i prekidaa ugrauju nadbukne kutije za montau modula. U te se pak kutije ugrauju moduli prema vlastitim eljama i potrebama. Prednosti su: modularnost, raznovrsnost i mogunost kombiniranja razliitih tipova modula, ugradnja prikljuaka koji ne pos toje u klasinoj izvedbi za nadbuknu ugradnju, te koncentracija tj. grupiranje na manjoj povrini mogue je ugraditi veu koliinu prikljuaka. Kutije za ugradnju modula izvode se u mnogo varijanti sa i bez poklopaca, najee sa stupnjem zatite IP40 i IP55 (oznaavanje stupnja mehanike zatite i zatite od vode), za ugradnju od jednog do 21 modula (neki modeli omoguuju i ugradnju veeg broja modula), jednostavno se mo ntiraju i jednostavno se zamjenjuju u sluaju oteenja. Postoji i itav niz dodatne opreme namijenjene za ugradnju u modularne kutije, kao to su industrijski prikljuci, tipke za upravljanje, moduli za signalizaciju Na slici sam prikazao nekoliko nadbuknih kutija za ugradnju modula, kao i izgled kutija sa modulima. Mogunosti modularnog sistema gotovo su neograniene!

____________________________________________________________________________________

futurehome @ 11:32 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

Pretraga

p u s p s n

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

RIPREME ZA UGRADNJU INSTALACIJA

RASVJETA
Opisali smo vrste modula i njihovu namjenu. Ispriali smo nekoliko pria o elektroinstalacijama, podijelili nekoliko savjeta, i sad je vrijeme da postavimo opisano u prostor! U zamiljenom objektu prikazanom na slici 1 prikazat u vam raspored ugradnje modularnih elemenata, nain njihovog spajanja i opis funkcija koje obavljaju. Na slici 2 prikazano je povezivanje modula sa slike 1 na izvor napajanja i troilo; pokuao sam nacrtati jednopolnu instalatersku emu, no shvatio sam da bi laicima bila potpuno nerazumljiva i neshvatljiva! Stoga sam (neka mi struka ne zamjeri) odluio prikazati nain povezivanja pomou sliica! Module (prekidae, utinice) i troila oznaio sam brojevima i slovima; plavim brojevima i slovima oznaena su troila, crvenim slovima oznaeni su moduli. Na slici 1 prikazan je raspored ugradnje grupa modula po prostorijama, dok je na slici 2 prikazana jako pojednostavljena spojna ema. Strujne krugove u objanjavati poevi od oznake troila na slici 2.

1 rasvjeta u kuhinjskoj napi i osvjetljenje radne povrine. Rasvjetom se upravlja izmjenin o krinom linijom 11 12 13 14 15. Zato toliko prekidaa? Za poetak radi funkcionalnosti! Ako ve ugraujemo novu instalaciju smatram da bi funkcionalnost trebala biti u prvom planu! Stoga je poeljno podrobno razmotriti situaciju u svakoj prostoriji, vrijeme zadravanja u njoj, nae navike i potrebe za upravljanjem instalacijama. Kuhinja je svakako najprometnija prostorija jer se u njoj puno kreemo, konstantno mijenjamo djelovanje pa tako i potrebu za rasvjetom i slino. S druge stran e, moduli su jeftini, zauzimaju malo prostora, a i utroak vodia ili kablova je neznatno vei. Stoga dobro razmislimo o vaim navikama i potrebama prije ugr adnje. Prekida 11 nalazi se iznad radne plohe i slui za upravljanje rasvjetom radne plohe, kao i prekida 13 koji se nalazi u blizini kuhinjske nape. Poto se rasvjeta radne povrine moe izvesti niskopotronim LED svjetiljkama, a u veini sluajeva radnu povrinu koristimo prilikom kuhanja, stoga sam povezao rasvjetu u napi i rasvjetu radne povrine (prikazane samo jednim simbolom rasvjete brojem 1) kao rasvjetu sa zajednikim ukljuenjem. Prekida 12 nalazi se uz kuhinjski prozor; poto smo zamislili da prozor gleda prema ulici, bilo bi poeljno smo u stanju iskljuiti rasvjetu radne povrine (i kuhinje i dnevnog boravka) u sluaju da elimo neopaeno proviriti kroz prozor. Moda vam to zvui udno ili nepotrebno, ali znatielja je neki put jaa od nas Prekida 14 je glavni prekida za kuhinju; pomou njega ukljuujemo rasvjetu radne plohe prilikom ulaska u kuhinju, ili (ee) iskljuujemo rasvjetu kad izlazimo iz nje. Istovjetno znaenje ima i prekida broj 15, koji slui kao centralni prekida za svu rasvjetu kuhinje i dnevnog boravka. Najee emo ga koristiti prije izlaska iz boravka u hodnik, u sluaju da smo zaboravili iskljuiti rasvjetu radne povrine prije izlaska iz kuhinje. Vidimo da je raspored prekidaa namijenjen smanjenju kretanja radi upravljanja rasvjetom; kuhinja je idealno mjesto za takav tip instalacije zbog raznovrsnosti potreba za rasvjetom. 2 centralna rasvjeta kuhinje. U kuhinji je najizraenija potreba za kvalitetnom rasvjetom, stoga predlaem ugradnju vie razmak nutih svjetiljki na strop. Kuhinjskom rasvjetom upravlja najvie prekidaa: prekida 11 na radnoj povrini i prekida 13 kraj nape su antistresni prekidai idealni su za situaciju u kojoj kuharica ne eli prekidati posao i odetati do glavnog prekidaa kako bi ukljuila rasvjetu kuhinje! Izvedbom prikazanom na slici 1 prekidai su uvijek negdje nadohvat ruke (zamislite da gledate utakmicu a supruga vas zamoli da ustanete iz naslonjaa i ukljuite svjetlo u kuhinji, pa mi recite da l i sam u pravu kad tvrdim da su navedeni prekidai antistresni?). Prekidai 12 i 16 su znatieljni prekidai; prekida 16 moe biti i nadohvat ruke iz naslonjaa to rjeava neeljene sluajeve opisane maloas. Prekida 15 je, naglasili smo ve, centralni prekida dnevnog boravka i kuhinje. Pomou njega (slika 1) pojedinano upravljate rasvjetom kuhinje, radne povrine i dnevnog boravka. 3 rasvjeta dnevnog boravka. 12 i 16 ve opisani znatieljni prekidai, uz to mogu biti i prekidai za zatitu od komaraca ako u sumrak otvorite prozor radi prozraivanja. (Moda komaraca i nema, ali osjetljiva supruga sigurno e navesti komarce kao razlog za gaenje svjetla). Prekida 15 je centralni prekida, dok prekida 17 slui za gaenje rasvjete prilikom odlaska na terasu. 4 rasvjeta terase. Prekidaima 17 i 18 upravljamo rasvjetom terase; nema smisla ugraditi rasvjetu na terasu ako ne ugradimo i vanjski prekida (18). Namjena mu, uz klasino ukljuenje iskljuenje moe biti i znatieljni i antistres i antikomarac prekida 5 rasvjeta u spavaoj sobi. Nema potrebe za puno objanjavanja, osim da se izmjenini prekida 21 postavlja kraj vrata, a izmjenini prekida 22 nadohvat ruke uz uzglavlje kreveta. 6 pur spavaa soba(5) hodnik (8) kupaona (K). Pritiskom na prekida 22 istodobno se ukljuuje rasvjeta u sobi, hodniku i kupaoni. Slui za pojednostavljenje drijemenih nonih posjeta WC u. Istim prekidaem se navedena rasvjeta i iskljuuje. 7 rasvjeta djeje sobe. Prekida 31 je glavni prekida, prekida 32 je rezerva u sluaju prenamjene. Naime, soba moe sluiti i za druge namjene, a poto je blizu ulaznih vrata, prekida je idealan za znatieljnu namjenu! 8 rasvjeta hodnika. Prikazana je izmjenino krina linija sa prekidaima postavljenim kraj svakih vrata; 42 dnevni boravak, 43 spavaa soba, 44 kupaona, 41 djeja soba i 45 ulazna vrata. Na taj nain znaajno pojednostavljujemo upravljanje rasvjetom hodnika. 9 vanjska rasvjeta pred ulaznim vratima. Upravlja se prekidaima 45 (u hodniku) i 46 (vanjski prekida) te znatieljnim prekidaem 32. U sluaju zvonjave na vratima u sitne none sate prekidaem 32 moemo ukljuiti vanjsku rasvjetu (9), i iskljuiti osvjetljenje sobe (7). Napa se upravlja modulom 13 smjetenim u blizinu nape zajedno sa prekidaima za rasvjetu kuhinje i radne povrine. Elektromot orne rolete upravljaju se prekidaima kako prikazuje slika 2. Dao sam tek nekoliko malih savjeta na to treba obratiti panju prilikom projektiranja instalacija; iako neke situacije zvue smijeno i nepotrebno, svakako razmislite o njima. Navedena dogradnja nije pretjerano skupa, a sve njene prednosti uvidjet ete kad zaponete sa koritenjem.

RASVJETA U SLUAJU NUDE AUTOMATSKO UPRAVLJANJE RASVJETOM

Rasvjeta u sluaju nude automatski se ukljuuje u trenu nestanka napona u gradskoj mrei. Svjetiljke mogu biti sa vlastitim napajanjem ili napajane iz ureaja za neprekidno napajanje (UPS a). Sluaj 1 na slici 2 izveden je upotrebom modularnih svjetiljki za nudu sa vlastitim izvorom pomonog napajanja (punjivim baterijama). Sluaj 2 4 su ugradbeni moduli klasine LED svjetiljke.

U sluaju 1 (crni moduli 1 i 2) rasvjeta u sluaju nude radi samostalno, i to samo za vrijeme nestanka elektrine energije. Slu aj 2 (bijeli moduli 3 i 4) je prikaz automatske (none) rasvjete upravljive putem luksomata svjetlosne sklopke; u sumrak luksomat automatski ukljuuje rasvjetu, dok je u zoru iskljuuje. U sluajevima 1 i 2 moemo odabrati ili ugradnju rasvjete u sluaju nude (sluaj 1) ili nonu rasvjetu (sluaj 2), ili pak moemo ugraditi obje varijante (to, naravno, poveava broj ugradbenih modula). Meutim, moemo odabrati ili sluaj 3 ili sluaj 4; u tom sluaju NE UGRAUJU SE moduli prikazani u sluaju 1 ili 2.

Sluajevi 3 i 4 su sluajevi kombinirane rasvjete: nona rasvjeta upravljiva putem luksomata i rasvjeta u sluaju nude napaj ana iz UPS a. Rasvjeta se ukljuuje u sumrak, a iskljuuje u zoru. No u sluaju nestanka elektrine energije nona rasvjeta i dalje svijetli jer se napaja iz ureaja za neprekidno napajanje (UPS a); u tom sluaju postaje rasvjeta za sluaj nude. U bilo kojem sluaju ukljuenjem rasvjete upravlja luksomat kako se rasvjeta u sluaju nude ne bi nepotrebno ukljuila po bijelome danu. Napominjem da se rasvjeta za nudu u sluaju 1 ukljuuje pri nestanku elektrine energije bez obzira na doba dana. Sluaj 4 je poboljani nain none rasvjete; naime, svjetiljke pod brojem 3 namijenjene su za cijelononu rasvjetu (hodnik, okunica), dok se svjetiljke pod brojem 4 iskljuuju u vrijeme podeeno u vremenskoj sklopki timeru. Poto u sobama i kuhinji nema potrebe za kontinuiranom rasvjetom tokom cijele noi, ona se ukljuuje u sumrak (putem luksomata) a iskljuuje u odreeno doba noi putem timera. Postoji mogunost i runog iskljuenja none rasvjete pod brojem 4 pomou prekidaa broj 5. Na ureaj za neprekidno napajanje mogu se prikljuiti i crvene utinice (6). One slue za prikljuenje raunala. U sluaju nestanka elektrine energije raunala nastavljaju sa neprekinutim radom. Crne utinice spojene su na standardnu elektroinstalaciju. Svjetiljka broj 2 je svjetiljka za sluaj nude, ali se moe izvaditi iz kuita i postati runa prijenosna svjetiljka! Savjetujem da je ugradite bez obzira na vrstu rasvjete koju odaberete. Opisao sam samo nekoliko mogunosti izvedbe automatske rasvjete i rasvjete za nudu (panik rasvjete). U svakom sluaju razmislite o ugradnji nekoliko svjetiljki; ako ve ne elite automatsku rasvjetu i rasvjetu za nudu u prostorijama u kojima boravite, ugradite je na stubi te; to je potencijalno opasno mjesto ako za vrijeme prolaska stepenicama iznenada ostanete u mrklom mraku.

ZVONO

U veini sluajeva instalacija kunog zvona sastoji se od tipkala (Ti slika 5) ugraenog kraj ulaznih vrata i zvona (7 slike 3 i 5) smjetenog negdje u hodniku. Poboljanje navedene instalacije zamislio sam kroz tri sluaja (vidi slike 3 i 5): sluaj 1 prikazuje dva dodatna zvona smjetena u dnevni boravak i spavau sobu. esto se dogodi sluaj da zbog buke ili tvrdog sna ne ujemo zvonjavu zvona u hodniku; na ovaj nain poveali smo ujno st zvona. No u sluaju jo tvreg sna ili sluanja glazbe pomou slualica ne pomau nam ni dodatna zvona; sluaj 2 je rjeenje za taj problem! Naime, p aralelno zvonima u dnevnom boravku i spavaoj sobi dodane su LED svjetiljke, koje zasvijetle u trenutku pritiska na taster zvona. Bljeskanje tih svjetiljki sigurno emo zapaziti, pogotovo u polumraku. Sluaj 3 je namijenjen upravljanju dodatnim zvonima putem slobodnog kontakta dirigirane potronje; ona je aktivna u vrijeme nie tarife (jeftine struje) izmeu 22:00 i 8:00 sati. Za vrijeme nie tarife moemo ukljuiti ili iskljuiti rad dodatnih zvona, ovisno o odabranom kontaktu dirigirane potronje. U sluaju dnevnog rada pomona zvona su u funkciji samo po danu, a u sluaju nonog rada zvona su u funkciji samo po noi. Na taj nain prilagoavamo rad pomonih zvona naim potrebama i navikama.

UTINICE I RASVJETA POBOLJANJA

Kao prvi savjet naveo bih ugradnju utinica (slika 6 1) pokraj svih vrata sa unutarnje strane prostorija. Naime, utinica pokraj vrata goto vo nikad se ne prekriva namjetajem i uvijek je pristupana za prikljuenje ureaja koji nam povremeno trebaju: usisiva, elektrini alat, punjai baterija Takoer bi preporuio ugradnju barem jedne utinice u hodnik, kao i nekoliko utinica uz krevet u spavaoj sobi (idealne za punjae mobilnih ureaja). Razmislite i o ugradnji neiskoritene trofazne utinice!

Sluaj 1 na slici 6 i 7 prikazuje dirigiranu potronju prikljuke za elektrinu grijalicu vode (bojler) u kupaoni i u kuhinji, te utinicu za npr. elektrinu grijalicu u djejoj sobi. Izvedbom dirigiranog upravljanja velikih potroaa elektrine energije mogue je ostvariti znaajne utede (zbog rada navedenih ureaja samo za vrijeme nie tarife). Na dirigiranu potronju mogue je prikljuiti sve velike potroae termoakumulacionu pe, perilice, penice Sluaj 2 prikazuje sluaj posebnog upravljanja instalacijama u ovom sluaju vanjskih utinica (3). Naime, vanjske utinice predstavljaju opasnost od krae struje za vrijeme nae odsutnosti; zatita takvih utinica putem prekidaa u objektu ovisi o naoj zaboravljivosti. Zbog toga je puno sigurnije izvesti upravljanje vanjskim utinicama pomou prekidaa sa bravom (4). Naime, postoji nekoliko tipova prekidaa: sa vaenjem kljua u ukljuenom poloaju i sa blokiranjem kljua u ukljuenom poloaju. U drugom sluaju za vrijeme rada prikljuaka ne moemo izvaditi kljui iz bravice; primorani smo iskljuiti prekida kako bi kljui izvadili iz brave i pospremili na sigurno. Na taj nain moe se izvriti zatita bilo kojeg dijela instalacije. Sluaj 3 je skup modula za utedu elektrine energije (5); naime, strujni senzor kontrolira potronju ureaja prikljuenog na naranastu utinicu. U trenutku gaenja dotinog ureaja strujni senzor putem releja iskljuuje napajanje crnih utinica i ureaja prikljuenih na njih. Sklop je pogodan za prikljuenje raunala sa komponentama, TV prijemnika sa komponentama i slino. Sluaj 4 je prikaz modula za daljinsko upravljanje rasvjetom ili elektromotornim roletama pomou daljinskog upravljaa. Moduli za upravljanje rasvjetom ili roletama mogu se upravljati i runo pomou ugraene tipke. Mogu je spoj klasinih prekidaa i modula za daljinsko upravljanje u izmjenine i krine linije. Na slici 6 pod brojem 6 prikazana je grupa modula za upravljanje rasvjetom u dnevnom boravku i na terasi, broj 7 je upravljanje rasvjetom kuhinje, rasvjetom radne povrine i roletama u kuhinji, dok su pod brojem 8 prikazana dva modula za upravljanje roletama u dnevnom boravku. Daljinskim upravljaem mogue je upravljati sa 14 modula.

Sluaj 5 (9) je prikaz centralnog upravljanja rasvjetom: grupa prekidaa nalazi se u hodniku blizu ulaznih vrata. Izvedeni su kao izmjenini prekidai u izmjenino krinim linijama prostorija ijom rasvjetom upravljaju. Osvjetljenje prekidaa izvodi se paralelno sa rasvjetom na taj nain prilikom izlaska iz objekta znamo da li je rasvjeta u prostorijama iskljuena. U sluaju rada rasvjete jednostavno je iskljuimo na prekidau cen tralnog upravljanja rasvjetom. Sluaj 6 su dva IC senzora (10) ugraena na nasuprotnim zidovima hodnika. Slue za automatsko ukljuenje rasvjete u momentu naeg prolaska hodnikom. Mogu se podesiti za rad od nekoliko sekundi to je sasvim dovoljno za prolazak; u sluaju duljeg zadravanja senzori reagiraju tako dugo dok se kreemo. Mogue je izvriti i regulaciju osjetljivosti kako se ne bi ukljuili za vrijeme osvjetljenja hodnika dnevnom svjetlou. Vrlo su praktini i pouzdani, ali u sluaju ugradnje na stubite podesite vrijeme rada na nekih tridesetak sekundi, kako ne bi ostali u mraku kreui se stepenicama. Sluaj 7 (11) je prikaz IC senzora za ukljuenje vanjske rasvjete. Poboljanja ima bezbroj! Pokuao sam smjestiti u prostor samo neke ideje koje su ve ranije bile opisane, ili e biti opisane u kasnijim poglavljima. Razmotrite ih detaljno, i bez urbe; nakon putanja elektrine instalacije u pogon i najbolja ideja mogla bi postati beskorisna!

MULTIMEDIJA I REZERVNE INSTALACIJE

Instalacije slabe struje (antenska, telefonska, optiki kablovi) standardne su instalacije u svakom domu, i tu ne treba puno priati. Moda samo da spomenem: prikljuke na antenski sustav i telefonsku liniju obavezno ugradite u vie prostorija kao to su dnevni boravak, spavaa soba, radna soba, hodnik itd. Naime, ako ne izvedete zavrnu montau prikljunih modula, instalacije su ipak u funkciji i spremne su za upotrebu.

Meutim, zbog potreba kasnijih adaptacija i dogradnji uinite slijedee: ugradite rezervnu instalacionu cijev (zelena boja slika 8) izmeu telekomunikacijskog prikljunog mjesta (TK) i glavnog antenskog razvoda (ANT). Dotina cijev neka ima odvojak prema razvodnom ormaru (RO) i po kuhinjskom zidu sa kuhinjskim elementima (vidi Kuhinja); na taj nain osigurali ste prolazna mjesta za kasnija kabliranja u sluaju dogradnje. Takoer postavite cijev izmeu multimedijalnog centra i raunala, ako nisu jedno do drugog; iako su RCA utinica i USB utinica povezane kabelom (naranasti kablovi izmeu raunala i multimedijalnog centra), na taj nain ste osigurali prolaz za naknadna kabliranja. to se tie surround prikljuaka, postavite kablove u zid od multimedijalnog centra i prikljunica za zvunike (etiri prikljuka u dnevnom boravku). Na taj nain izbjegli ste smjetaj kablova po podu, ispod tepiha, zabijanjem avliima i slino. to se tie energetskog dijela instalacije postavite rezervne instalacione cijevi (crvena boja na slici 8) izmeu razvodnog ormara (RO) i dvorinog zida, zatim uinite prsten oko hodnika od prazne instalacione cijevi povezane sa razvodnim ormarom, jednu cijev postavite na kuhinjski zid gdje e biti smjeteni kuhin jski elementi a preporuuje se i postavljanje rezervne cijevi u kupaonu. U sluaju katnice postavite praznu cijev izmeu razvodnog ormara i katnog razvoda. U sluaju dogradnje radovi na postavljanju novih kablova biti e svedeni na minimum. Nemojte zaboraviti uiniti kvalitetnu foto dokumentaciju o izvedenim radovima! LEGENDA: Rezervna instalaciona cijev Rezervna telekomunikacijska i multimedijalna cijev Telefonska linija Antenska instalacija Surround i audio instalacija

ELEKTRONSKI MODULI
Ulazimo u opis najsvestranije skupine modula elektronskih modula za upravljanje i nadzor. Iako su moduli znatno sloeniji od ranije opisanih, jo uvijek se nalazimo u podruju klasinih (modularnih) instalacija.

Pod brojem 1 i 2 na slikama 9 i 10 prikazani su detektori plina i ugljinog monoksida (CO). Zajedno sa elektromagnetnim ventilom koji se ugrauje na plinovod (3) sainjavaju tehniki alarm za nadzor pojave opasnih plinova u prostoriji. U sluaju istjecanja plina javlja se zvuni ala rm u svim prostorijama u kojima su ugraene modularna zvona zujalice (5). Iako detektori imaju ugraen zvuni alarm, dodavanjem (vrlo glasnih) zujalica u prikazan sustav tehnike zatite viestruko poveavamo ujnost alarmnog sustava. Prilikom ukljuenja zvunog alarma elektromagnetni ventil (3) istodobno zatva ra dovod plina u plinsku instalaciju kuhinje. Na slici 4 prikazan je detektor dima; u sluaju poara slui za ukljuenje zvunog alarma. Naravno, postoji i mogunost povezivanja sa elektromagnetnim ventilom za zatvaranje plinovoda. Napomena: plinski i CO senzori ugrauju se to blie podu prostorije, dok se poarni alarm ugrauje to blie plafonu. Od broja 6 do broja 9 prikazani su moduli sa displejima. Broj 6 je elektronski termostat sa regulatorom ventilatora za upravl janje klimatizacijskim ureajem. Iako je mogue izvesti regulaciju grijanja i hlaenja putem jednog termostata, postoje namjenski termostati (i naini povezivanja) iskljuivo za upravljanje klimatizacijom; na taj nain ostvaruje se preciznija i kvalitetnija regulacija temperature u prostoriji tijekom ljetni h mjeseci. Pod brojem 7 i 8 lijevo prikazani su elektronski termostati sa timerom za upravljanje grijanjem; jedan se nalazi u dnevnom boravku (glavni termostat na kom se podeava tjedni reim rada grijanja) i termostat (8) ugraen u spavaoj sobi. Programiranje termostata (a samim tim i rada centralnog grijanja) prepustite strunoj osobi. Pod brojem 8 desno prikazan je sat sa budilicom, dok je brojem 9 oznaen timer za upravljanje dirigiranom potronjom. Broj 10 je modul za vremensko ukljuenje rasvjete. U ovom sluaju slui za vremensko ukljuenje ventilatora u kupaoni. Moe se podesiti za vrijeme rada do nekih desetak minuta, to je sasvim dovoljno za prozraivanje kupaone (ee se upotrebljava za ventilaciju zahoda). U ovom sluaju rad ventilacije zapoinje pritiskom na tipku ugraenu na modul ili tipkalom postavljenim uz WC koljku i spojenim na modul. Pod brojem 11 prikazana je zatitna utinica sa zatitnim (izolacijskim) transformatorom, namijenjena iskljuivo za prikljuenje elektrinog brijaeg aparata. Na slici 11 prikazan je centralni audio sustav; sastoji se od centralne jedinice (12) na koju se prikljuuje izvor zvuka putem RCA konektora, zatim lokalnog (kontrolnog) modula (13) i zvunika. Centralni audio sustav razmjeten je po itavom objektu; podeavanje glasnoe mogue je u svakoj prostoriji zasebno. Zbog ugraenih mikrofona audio sustav moe idealno posluiti za meukomunikaciju. Sa elektronskim modulima (elektronskim jedinicama) zavravamo opisivanje sustava elektroinstalacija izvedenih pomou modula. Nadam se da ste uvidjeli prednost i iroko podruje namjene modularnih elemenata. Ako ste u nedoumici odabira izmeu klasine i modularne instalacije, svakako odaberite modularnu; prije ugradnje posavjetujte se sa strunim osobama, razmislite o poboljanjima u odnosu na koritenje dosadanjih instalacija i vjerujte mi, biti ete iznimno zadovoljni novim mogunostima i estetikom ugraenih modularnih elemenata.

UGRADNJA MODULA PITANJA I ODGOVORI

Pitanje prvo: da li je materijal za ugradnju (instalacioni materijal) identian za sve vrste modula? Odgovor je: ne. Ugradbeni materijal dijeli se na ugradbene (razvodne) PVC kutije koje se mogu ugraditi u i na zid. U principu su univerzalne, ali samo u okviru jednog proizvo aa. Materijal za montau modula (okviri za montau modula i ukrasne maske slika 1) univerzalan je samo u okviru jedne linije (serije) proizvoda. Pri nabavi materijala potrebno je posvetiti panju ispravnom odabiru montanih elemenata.

Pitanje drugo: mogu li se moduli ugraditi na vanjske zidove? Odgovor je: mogu. Vanjska ugradnja modula vri se u posebne nadbukne i podbukne kutije sa poklopcem sa izvedbom zatite IP55 (slika 2). Jedino ogranienje za ugradnju modula je minimalna radna temperatura neki moduli ne smiju se izlagati temperaturi manjoj od toke smrzavanja.

Pitanje tree: Moe li se modularnim elementima opremiti katni razvodnik? Odgovor je: moe! Naime, u sluaju udaljenosti dijela instalacije (kat, podrum, potkrovlje, garaa) izbjegavanje mnogostrukog kabliranja izvodimo izvedbom lokalnih (katnih) razdjelnika (razvodnih ploa i ormaria). No, ako smo pristalica jednoobraznosti i elimo izbjei vizualno odstupanje tipskog razvodnog ormaria, u tom sluaju moemo ugraditi raz djelnik sa modularnim elementima (slika 3). Postoji vie tipova zatitnih modula (nosaa rastalnih osiguraa, automatskih osiguraa i kombiniranih zatitnih sklopki) koje bez problema i sukladno sa propisima moemo iskoristiti kao lokalnu zatitu dijela instalacije. Na slici sam prikazao modularni element sa 6 modula: KZS sklopka 10A/10mA te 5 automatskih osiguraa od 10 i 16 A.

Pitanje etvrto: mogu li se moduli ugraditi u klasian razvodni ormari (sa DIN nosaem injom)? Odgovor: mogu! U ponudi su posebni adapteri (vidi sliku 4) za ugradnju modula u klasine razvodne ormarie i ploe. Pomou njih ugradnja je vrlo jednostavna i omoguuje znatno veu funkcionalnost razvodnih ormaria.

Pitanje peto: mogu li se za BUS linije upotrijebiti obini kablovi? Odgovor je: nikako! Upotrijebite samo originalne kablove (slika 5). O njima ovisi ispravan rad sustava, ali i garancijski uslovi. Originalni kablovi nisu skupi, namijenjeni su iskljuivo za tu namjenu i moja je preporuka da u ni u kojem sluaju ne ugraujete kablove drugih proizvoaa!

Pitanje esto: moe li se signalna rasvjeta na prekidaima izvesti na vie naina? Odgovor: moe. U veini sluajeva signalne aruljice u nekoliko boja prodaju se odvojeno i umeu u module za vrijeme montae (slika 6). Signalizacija se moe izvesti kao neprekidna rasvjeta, zatim rasvjeta samo kad je prekida ukljuen, rasvjeta samo kad je prekida iskljuen, a moe se izvesti i signalna rasvjeta preko luksomata, UPS a

Pitanje sedmo: moe li se ugraditi linija sa regulatorom intenziteta osvjetljenja (dimerom) sa ukljuenjem na vie mjesta? Odgovor je: moe. Postoje dvije mogue izvedbe: sa dimerom izvedenim kao klasina izmjenina ili krina linija s tim da se poetni izmjenini prekida zamijeni dimerom (slika 7 gore). Druga izvedba je regulacija sa ukljuenjem pomou neogranienog broja tipkala, s tim da se regulacija vri na MASTER (glavnom) d imeru (slika 7 dolje). U tom sluaju moe se dodati i neogranien broj SLAVE (izvrnih, tj. pomonih) modula na koje se prikljuuju ostale svjetiljke. U sluaju automatizacije ugrauju se posebni namjenski moduli za regulaciju intenziteta osvjetljenja.

Pitanje osmo: mogu li se modularni elementi ugraditi na stol? Odgovor je: mogu. Na slici 8 prikazane su kutije za stolnu montau m odula. Namijenjene su za ugradnju prekidaa, utinica, nadzornih jedinica i sl. Idealne su za kancelarijske i vee poslovne prostorije.

_____________________________________________________________________________

futurehome @ 00:06 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

Pretraga

p u s p s n

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

INSTALACIONI SUSTAVI U PRAKSI

USPOREDBA INSTALACIJA
Idemo zamisliti stambeni objekt: prizemnica sa tri sobe. elja nam je opremiti prostorije elektroinstalacijama, vodei rauna o prosjenim zahtjevima obzirom na vrstu materijala i nain izvedbe. Razmotrit emo tri tipa instalacija; klasinu instalaciju, modularnu instalaciju i naprednu instalaciju. Sustav grijanja i klimatizacije je klasian plinski protoni bojler smjeten je u kupaoni, dok se klima ureaj nalazi u dnevnom boravku. Kuhinja je opremljena standardnim ureajima (ugradbena penica, kombinirana ploa za kuhanje, perilica sua, hladnjak i beztlani bojler od 10 litara ispod sudopera. Perilica rublja smjetena je u kupaoni. Ponavljam da se radi o prosjenim izvedbama instalacija. Krenimo redom:

KLASINA INSTALACIJA
Osnovni tip instalacije za ispunjenje osnovnih zahtjeva i potreba. Na slici 1 prikazan je raspored elemenata po prostorijama u sk ladu sa nainom izvedbe ovog tipa instalacije jednostavnost i (nerijetko) uteda na materijalu. Na slici 2 prikazana je vrlo uproena jednopolna ema radi dobivanja dojma o koliini utroenog elektromaterijala. Upravljanje centralnim grijanjem (42 - prikljuak) izvedeno je upotrebom elektronskog termostata (44) s runim podeavanjem eljene temperature. Upravljanje klima ureajem nije prikazano (upravlja se daljinskim upravljaem). Prozori nisu opremljeni elektromotornim podizaima roleta.

Iz prikaza je itljivo da se radi o najosnovnijem opremanju prostorija. To je najraireniji tip elektroinstalacije, naroito u starijim objektima. KARAKTERISTIKE: TIP: instalacija sa klasinim prekidaima i utinicama PROJEKTIRANJE: najosnovnije, u hodu STRUNO OSOBLJE: elektroinstalater, idealno za sivu ekonomiju PREPORUKA: ugradnja veeg broja utinica UGRADNJA: jednostavna; elementi su ugraeni i spojeni u prikljunim (razvodnim) kutijama 60 UHODAVANJE: nepotrebno RUKOVANJE: klasino, individualno AUTOMATIZACIJA: minimalna, ovisna o tipu ugraenog termostata. MOGUNOSTI: vrlo ograniene ENERGETSKA UINKOVITOST: ovisna o navikama; minimalna mogunost utede ESTETIKA: neuglednost; relativna kratkotrajnost kvalitetnijih modela na tritu KOMFOR: nepoznanica OPI DOJAM: instalacija za zadovoljenje potreba, idealna za utedu na materijalu PREDNOST: cijena, jednostavnost, brza ugradnja MANA: neupadljivost, komplicirana izvedba razliitim elementima u sluaju potrebe za automatizacijom VRIJEDNOST MATERIJALA: 1 jedinica (referentna vrijednost za usporedbu sa ostalim tipovima instalacija). U vrijednost materijala ukljueni su elementi koje vidite na slici i montane (razvodne) kutije u koje su ugraeni elementi. Instalac ioni materijal, razvodne kutije, razvodni ormari i vrijednost ugradnje NISU uraunati u vrijednost materijala.

MODULARNA INSTALACIJA
Slike 3 i 4 predoavaju nam izgled instalacije izvedene modularnim elementima. Da vas ne zbuni, moduli su prikazani bez ukrasnih okvira. Broj prikljunih mjesta malo je vei nego u sluaju klasine instalacije, ali je uoljivo grupiranje prikljuaka. Upravljanje centralnim grijanjem i dalje se vri pomou termostata (18), ali u ovom sluaju radi se o poboljanom tipu termostata sa mogunou programiranja reima rada.

Rolete su na elektromotorni pogon; upravljanje roletama obavlja se runo pomou prekidaa. Ugraena je i rasvjeta u sluaju nude (20, 29, 35, 42) u prostorijama u kojima se najee boravi. Takoer je ugraen i interfonski sustav (19, 28, 46) za komunikaciju i otvaranje ul aznih vrata. Obzirom na mogunosti modularne izvedbe razliitih sustava, prostorije su opremljene skromno; postoji mogunost dogradnje protuprovalnog sustava i tehnikog alarma, audio sustava, daljinskog upravljanja KARAKTERISTIKE: TIP: instalacija sa modularnim prekidaima i utinicama, mogunost ugradnje modula za irok raspon djelovanja PROJEKTIRANJE: ovisno o potrebama, u rasponu od jednostavnog do izuzetno sloenog STRUNO OSOBLJE: ovisno o opsegu instalacije elektroinstalater, energetiar PREPORUKA: kvalitetna razrada projekta; u sluaju sloenog energetskog sustava angaman automatiara UGRADNJA: jednostavna; elementi se ugrauju u namjenske instalacione kutije UHODAVANJE: minimalno RUKOVANJE: klasino, ali olakano; mogunost grupnog upravljanja

AUTOMATIZACIJA: minimalna, ovisna o tipu ugraenog termostata; mogunost djelomine ili potpune automatizacije individualnih sustava MOGUNOSTI: ovisno o tipovima ugraenih elemenata ENERGETSKA UINKOVITOST: mogunosti utede ovisno o nainu izvedbe i upravljanju energetskim instalacijam a ESTETIKA: nekoliko modela modula, ali neogranien izbor ukrasnih okvira KOMFOR: daleko ispred klasine instalacije, mogunost grupiranja i umreavanja te samostalnog rada energetskih instalacija PREDNOST: estetika, grupiranje elemenata MANA: potreba precizne ugradnje etvrtastih instalacionih kutija OPI DOJAM: estetski dotjerana instalacija s velikim mogunostima; VRIJEDNOST MATERIJALA: 6,5 jedinica (6,5 puta vea vrijednost od klasine instalacije). Iz navedenog vidimo da je modularna instalacija po mogunostima i estetici daleko ispred klasine instalacije! Ali, to ima svoju cijenu te je modularna instalacija nekoliko puta skuplja od klasine; ako se posveti panja energetskoj uinkovitosti, investicija je i te kako ispl ativa.

NAPREDNA INSTALACIJA
Dobro doli na nepoznato podruje! Napredna instalacija je modularna instalacija, moduli su izgledom i nainom ugradnje identini ali po funkcionalnosti potpuno razliiti od klasinih modula. Napredna instalacija obuhvaa sve tipove kunih instalacija i upravlja djelovanjem istih sa jednoga mjesta. Zamiljena je za automatizaciju upravljanja sustavima i pojednostavljeno rukovanje uz mogunosti koje u klasinim i modularnim instalacijam a nisu izvedive: scene, globalno upravljanje, minimalne potrebe za upravljanjem, grupiranje funkcija Ukratko, to je sasvim nov nain izvedbe instalacija za iju je ugradnju potrebno podrobno upoznavanje i konzultacija sa strunjacima. No nakon ugradnje i kratkotrajne edukacije rukovanje naprednom instalacijom postaje iznimno jednostavno.

Na slici 5 i 6 prikazani su sustavi za kontrolu utroka elektrine energije, protuprovalni sustav sa tehnikim alarmom (automatsko zatvaranje vode u sluaju poplave i plina u sluaju istjecanja), napajanje u sluaju nude i jedinice za upravljanje sustavom. Protuprovalni sustav podijeljen je po zonama pa postoji mogunost djelominog ukljuenja pojedinih zona.

Slike 7 i 8 prikazuju klasini dio instalacije utinice, telefonske prikljuke i antenski sustav. Bitno je naglasiti da sustav nadzire potronu i u sluaju preoptereenja automatski iskapa velike potroae iz sustava.

Slike 9 i 10 prikazuju audio sustav koji je podijeljen na zone prema prostorijama; sastoji se od 3 izvora (RCA prikljuak, FM tuner i iPhone), i individualno je upravljiv u svakoj zoni. Prikazani su i elementi portafonskog sustava.

Na slikama 11 i 12 prikazan je sustav upravljanja rasvjetom i roletama; bitno je rei da na svakoj grupi prekidaa postoji mogunost za kreiranje scena. Funkcijama sustava, kao i scenama mogue je i upravljanje putem daljinskog upravljaa.

Slika 13 prikazuje module za ugradnju u razvodni ormar. KARAKTERISTIKE: TIP: modularna instalacija sa centralnim upravljanjem PROJEKTIRANJE: izuzetno komplic irano, mogui promaaji zbog nepoznavanja mogunosti sustava STRUNO OSOBLJE: elektroinstalater, energetiar, automatiar, projektant, informatiar PREPORUKA: precizna razrada procesa automatizacije UGRADNJA: jednostavna, ali dugotrajna radi velikog broja elemenata UHODAVANJE: potrebni strunjaci, komplicirano RUKOVANJE: izuzetno jednostavno, veina sustava radi bez potrebe za rukovanjem AUTOMATIZACIJA: osnovna karakteristika sustava; mogunosti potpune automatizacije svih sustava ukljuujui i velik dio rasvjete MOGUNOSTI: neograniene ENERGETSKA UINKOVITOST: ovisna o stupnju automatizacije; mogunost maksimalne energetske uinkovitosti ESTETIKA: ista kao i kod modularnih instalacija, no zbog velikog broja modula sa monitorima u boji vrlo privlana KOMFOR: maksimum PREDNOST: jednostavno rukovanje, preciznost u radu, pouzdanost, irok spektar funkcija, automatizacija MANA: izuzetno visoka cijena, komplicirano projektiranje, neiskoritenost mogunosti sustava radi neupuenosti OPI DOJAM: napredna instalacija za napredan stil ivota VRIJEDNOST MATERIJALA: 32 jedinice. to jo rei o naprednim instalacijama? Iako je izvedba tog tipa instalacije izuzetno skupa, njena prednost sastoji se u mini malizaciji potreba za upravljanjem. U sluaju globalnih scenarija (sputanje roleta u sumrak, iskljuenje kompletne rasvjete sa jednog mjesta i slino) te kvalitetno posta vljene automatizacije (diferencijalni termostati, ispravno postavljeni senzori) napredna instalacija najbolji je odabir za stil ivota u skladu s vremenom u kome ivimo.

NAPREDNA INSTALACIJA POTPUNA AUTOMATIZACIJA

Napredne instalacije mogue je izvesti na beskonaan broj naina; u prethodnom odlomku opisao sam klasinu izvedbu napredne instalacije prilagoenu plinskom kombiniranom protonom bojleru (ujedno i pei za centralno grijanje) i klima ureaju u dnevnom boravku. Nadalje emo opisati princip potpune automatizacije naprednog energetskog sustava. Za tu svrhu premjestit emo plinski bojler i klima ureaj u posebnu prostoriju (kotlovnicu); jedinu prostoriju koja nedostaje na prethodnim slikama. Uz to su i svi prozori opremljeni elektromotorima za otvaranje zatvaranje. Raspored prostorija kao i velika veina instalacija ostati e identini prethodnoj situaciji. Za poetak moramo razmotriti energetsku situaciju ureaje za odravanje topline i klimatizaciju smjetene u kotlovnicu. Osnova energetskog sustava je kontinuirana ventilacija. Sustav se sastoji od ventilacije sa rekuperatorom i prijenosnikom topline, centralnom jedinicom za klimatizaciju i kombiniranim plinskim bojlerom. Ulaz svjeeg zraka prolazi kroz zemni prijenosnik topline (vidi Kontinuirana ventilacija stambenog prostora).

Sustav radi na slijedei nain (vidi sliku 1): pe za centralno grijan je zagrijava vodu koja pak zagrijava zrak u prijenosniku topline. Zagrijani zrak tjeran rekuperatotom odlazi u prostorije gdje zagrijava prostor; ohlaeni zrak loe kvalitete izlazi iz prostorije i prolazei kroz rekuperator dodatno zagrijava ulazni zrak. Na ulaznu granu ventilacionog sustava spojen je antialergijski filtar. Ventilacijom se upravlja programiranim vremenskim sljedovima pomou centralne jedinice. Za vrijeme djelovanja ventilacije zagrijavanje prostorija vri se kroz ventilacioni sustav (pe zagrijava zrak u prijenosniku topline), dok se za vrijeme mirovanja ventilacionog sustava grijanje iz pei preusmjerava na radijatore. Podno grijanje ukljuuje se neovisno o sustavu ukljuenjem scene za pripremu kupaone za upotrebu.

Najvei prioritet energetskog sustava ima tehniki alarm (slika 2); u sluaju detekcije istjecanja plina sustav za tehniku zatitu ukljuuje alarm, zatvara dovod plina i iskljuuje grijanje. Postoji mogunost istodobnog otvaranja prozora (pokretanih elektromotorom) i ukljuenja najveeg stupnja ventilacije radi prozraivanja prostorija i sprjeavanja havarije uslijed istjecanja plina. Meutim, ako uz detekciju plina istodobno proradi i protupoarni alarm, prema drugom stupnju prioriteta zatvaraju se prozori, zatvara se protupoarna zaklopka i zaustavlja se rad ventilacijskog sustava. U sluaju poara sustav moe iskljuiti i kompletnu elektroinstalaciju pri emu e se automatski ukljuiti rasvjeta za nudu. Iz opisanog vidimo da najvei prioritet imaju sustavi zatite tehniki alarm i protupoarna zatita. Sljedei stupanj prioriteta imaju prozori; pri ukljuenju ventilacionog sustava automatski se zatvaraju svi prozori; u sluaju runog otvaranja prozora iskljuuje se ventilacija i gri janje se kratkotrajno prebacuje na sustav radijatora. Sustav se moe programirati da u sluaju runog otvaranja prozora oglasi alarm (smetnju) ili da nakon ne kog vremena zatvori prozor i pokrene slijed ventilacionog grijanja. Poto su sljedovi ventilacije uzrokovani vremenskim podeenjem a grijanje podacima sa termostata, u vrijeme iskljuenja ventilacionog sustava grijanje se prebacuje na sustav radijatora. Zato je to tako? Sustav je zamiljen za ostvarenje naoptimalnije energetske uinkovitosti; na ovaj nain izbjegava se istodo bno zagrijavanje (ili ventilacija) prostora i rasipanje energije kroz otvoren prozor. Kasnije u vam u poglavlju ventilacija objasniti kako radi dvosmjerni ve ntilacijski sustav.

Prema emi prioriteta i uslovnosti (slike 2 i 3) vidimo da sustav automatizacije uzima u obzir i kuhanje ili rad kuhinjske nape. To se moe postii dvojako; u kuhinji su postavljena dva termostata i slue za oitanje vertikalne diferencije. Ako se razlika u temperaturi prostorije na visini jednog metra i u blizini plafona povea iznad odreene vrijednosti a kuhinjska napa nije ukljuena, postoji mogunost automatskog ukljuenja kuhinjske nape; navedeni sluaj se obino dogaa prilikom kuhanja sa iskljuenom napom. Meutim, centralna jedinica u isto vrijeme moe ukljuiti i ventilacioni sustav kako bi se sprijeilo stvaranje podtlaka zbog rada nape. U sluaju ukljuenja nape (bez obzira na godinje doba) u kuhinji e se u odnosu na ostale nepovezane prostorije pojaviti podtlak. To se moe detektirati diferencijalnom tlanom sklopkom koja usporeuje tlak u kuhinji i tlak u nepovezanoj prostoriji; u sluaju pada tlaka u kuhinji sustav automatski ukljuuje ventilacioni sustav radi izjednaavanja tlaka u objektu. Iako e o tome kasnije biti rijei, moram napomenuti da u sluaju kvalitetne graevinske izvedbe i ventilacionog sustava stambeni objekt moe funkcionirati kao hermetiki zatvoren prostor; ventilacioni sustav e izvriti kvalitetniju izmjenu zraka nego to bi se to inilo prirodnim putem. Postoji mogunost i prirodnog provjetravanja prostora u sluaju optimalne temperature vanjskog zraka i vremenskih prilika bez kie. Druga osobina razmatranog sustava potpune automatizacije je sustav za kontrolu vremenskih prilika; sastoji se od anemometra i detektora za kiu. Shodno podacima koje dobiva od navedenih senzora sustav moe u sluaju pogoranja vremena izvriti automatsko zatvaranje prozora ili sputanje roleta. Kontrolira se i vodoopskrbni sustav; u sluaju puknua cijevi automatski se pomou ventila zatvara dotok vode. Bilo bi poeljno opremiti i kanalizacijski sustav automatskim ventilom za sprjeavanje izljeva povratne vode. Iz vodovodne mree moe se izvesti i automatsko zalijevanje okun ice; integracijom sustava za kontrolu vremenskih prilika i vanjskog termostata sustav moe raditi potpuno neovisno. to jo rei o automatizaciji? Moemo izvesti zakljuak: mogue je ostvariti potpunu automatizaciju svih instalacionih sustava ukljuno i velik dio rasvjete. Runo upravljanje postaje potpuno nepotrebno u sluaju kvalitetnog podeenja svih parametara za optimalan rad sustava. Od ostalih mogunosti sustava moemo navesti i globalne scene: zajedniko sputanje i podizanje roleta (koje moe biti upravljano luksomatom ili runo), automatsko ukljuenje vanjske i unutarnje rasvjete, automatsko sputanje ili podizanje roleta obzirom na intenzitet sunevog zraenja kroz pojedine prozore Uglavnom, sustav moe uiniti sve to smo u stanju zamisliti. Ali, zbog znatno poveanih mogunosti sustava javlja se i potreba za preglednijim nadzorom sustava; za tu svrhu predlaem ugradnju modula 10 monitora za kontrolu i upravljanje. Takoer bih dodao i GSM pozivnik kao i web server za lokalno i daljinsko upravljanje sustavom. KARAKTERISTIKE: TIP: modularna instalacija sa centralnim upravljanjem i potpunom automatizacijom sustava PROJEKTIRANJE: potreba za usklaenjem sustava sa sloenim zahtjevima za automatski rad STRUNO OSOBLJE: automatiar, energetiar, elektroinstalater, projektant, informatiar PREPORUKA: precizna razrada procesa automatizacije, prioritetne liste i meuovisnosti UGRADNJA: komplicirana radi povezivanja razliitih sustava UHODAVANJE: potrebni strunjaci, komplicirano RUKOVANJE: izuzetno jednostavno, potpuna automatizacija AUTOMATIZACIJA: osnovna karakteristika sustava MOGUNOSTI: neograniene ENERGETSKA UINKOVITOST: maksimalna ESTETIKA: ista kao i kod modularnih instalacija, no zbog velikog broja modula sa monitorima u boji vrlo privlana KOMFOR: maksimum PREDNOST: jednostavno rukovanje, preciznost u radu, pouzdanost, irok spektar funkcija, automatizacija MANA: izuzetno visoka cijena i izuzetno komplicirano projektiranje OPI DOJAM: instalacija sutranjice VRIJEDNOST MATERIJALA: ovisno o koliini sustava; materijal za izvedbu elektroinstalacije od nekih 37,5 jedinica navie; izuzetno skupo, ali isplativo!

HIBRIDNE INSTALACIJE
Ruku na srce, budimo iskreni! Napredne instalacije su uza sve prednosti mnogima od nas ipak nedostine! Kao cjelovit sustav i znimno su skupe, iako cijena opravdava njihovu namjenu. Meutim, postoje sluajevi u kojima moemo integrirati dijelove napredne instalacije u klasinu (modularnu) izvedbu; elementaran sluaj prikazan je na slici 1.

Naime, dijelove klasinog upravljanja rasvjetom zamijenili smo naprednim, dodali upravljaku jedinicu te napojni i nekoliko upravljakih modula (slika 2). Daljinsko upravljanje namijenjeno je za 8 operacija (ostalih 6 moe se namijeniti za upravljanje klasinim IC modulima).

to nam taj sluaj prua? Prua nam scene na svakoj grupi prekidaa (konkretno 12 scena) i automatizaciju centralnog grijanja! Naime, centralna upravljaka jedinica ima ugraeni termostat, pa slui za upravljanje grijanjem, to takoer moe biti integrirano u scene. Iako je sustav maksimalno reduciran, ipak se smatra naprednim sustavom automatizacije; zadovoljava sve potrebe naprednog upravljanja rasvjetom i roletama u tri prostorije i potpunu automatizaciju centralnog grijanja! Ukupna vrijednost instalacionih elemenata prikazanih na slici 1 bila bi oko 8,5 jedin ica, to je za ovaj tip hibridne instalacije vrlo povoljno! Vrijednost materijala prikazanog na slici 2 iznosi oko 4,2 jedinice.

DODATAK PROTUPROVALNI SUSTAV

Na prethodni sustav vrlo jednostavno se moe dograditi protuprovalni sustav (slika 3). Elementi se prikljuuju na postojeu BUS liniju. Radi se o bazinom protuprovalnom sustavu bez izvora rezervnog napajanja. Protuprovalni sustav se sastoji od itaa transponderskih kljueva (i tri kljua u kompletu), unutarnje i vanjske sirene, etiri IC senzora, upravljake jedinice i elektromagnetnih senzora na svim prozorima i ulaznim vratima. Postoji mogunost podjele zati te na zone i programiranog ukljuenja iskljuenja. Sustav kontrolira prisutnost u svim prostorijama osim kupaone te otvaranje svih prozora i ulaznih vrata (to se

lako moe proiriti dodavanjem senzora i na sva vrata u objektu).

Vrijednost prikazanog materijala iznosi oko 1.550 jedinica. Protupoplavna zatita moe se izvesti postavljanjem dva senzora za vodu (u kupaonu i kuhinju) te elektromagnetnog ventila na glavni vodovodni prikljuak. ( 1,2 jedinice). Mogua je nadogradnja i sustava za zatvaranje plina u sluaju istjecanja plina (senzor za plin i elektromagnetni ventil). Vrijednost materijala je oko 1 jedinice.

_______________________________________________________________________________

futurehome @ 23:02 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

p u s p s n

1 2 3 4


Pretraga

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.

RADI SAM
Evo i malog kutka za uradi sam majstore i one koji to ele postati!

MALI ELEKTRIARSKI RJENIK

Ne, ovo nije pokuaj stvaranja novog pravopisnog portala, niti je gramatiki netoan naslov nastao sluajno! Niti je ovaj post namijenjen struci, niti je namijenjen jezinoj edukaciji svekolikog hrvatskog puanstva! Poto laici koriste kojekakve nepravilne i pogrene n azive za osnovne komponente koji sainjavaju elektoinstalacije, namjena mi je slikovno prikazati elemente o kojima piem, radi lakeg snalaenja. I to je to!

Slika 1 utinica, "uko - utinica". (teker, tek-doza, ali i potpuno nepravilno alter). Slika 2 utika. (Netko ga naziva i alterom, uglavnom ista pria kao o tekeru). Slika 3 prekida. (E tu ima kojeega: alter, teker, oigledno brkanje pojmova). Slika 4 rastalni osigura. (Ziherung, kod kojeg nikako ne provjeravajte teoriju o jednoj licni na 4 ampera!!!). Slika 5 svjetiljka, rasvjetno tijelo, armatura za rasvjetu (Lampa, arulja, svjetlo). Slika 6 arulja, sijalica. (Opet lampa). Slika 7 instalacioni kabel PP-Y. (Za moju PGP generaciju ne shvaam to je smetalo starom nazivu). Slika 8 vodi, P vodi. (ica, drot, opet pogreno kabel). Eto. Nekoliko primjera jezine zavrzlame. Mene ne udi jer sam navikao kad muterija pokuava objasniti da ne moe utekati teker u alter ili da mu je pregorio teker za rasvjetu ili alter od ve maine

ELEKTRIARSKI ALAT
ZA MAJSTORE TIPA URADI SAM

Odluili ste se za, hm, samogradnju, imate dovoljno iskustva, znanja i volje da sami postavite jednostavnu elektrinu instala ciju u (recimo) garai (onaj hm je zato jer ne smijem rei vie od toga, zato to se samogradnja elektrine instalacije ba ne podudara sa vaeim zakonima i propisima), pribavili ste tristotinjak metara kabela, pedesetak razvodnih kutija, dvije vree gipsa i pola prikolice pijeska, imate torbu ili kutiju s osnovnim alatom Prije no to zasuete rukave opisat u vam nekoliko alatki koje e vam uvelike olakati posao! Naime, o onom alatu koji svaki uradi sam majstor ima kod kue, nema smisla troiti rijei, zar ne? Krenimo redom. Na slici 1 prikazana su klijeta za skidanje izolacije (klijeta za blankiranje, blankir cange). Imaju vijak za podeavanje dubine z areza, slue za skidanje izolacije sa vodia (ice). Moram napomenuti da budete vrlo oprezni prilikom skidanja izolacije, kako ne bi otetili bakreni vodi ispod nje! Takvo oteenje je i strujno (smanjen je presjek vodia) i mehaniko, pa prije no to krenete sa skidanjem izolacije sa vodia uvjebajte tehniku na nekom starom komadu kabla. Na slici 2 prikazana su automatska klijeta za skidanje izolacije sa vodia; pritiskom na ruice sama prihvaaju vodi, imaju kalibrirano sjeivo prema presjeku vodia (prema kvadraturi), i skidaju tono odreenu duljinu izolacije! Ako pazite na kalibraciju, tj. na odgovarajui promjer sjeiva, ta klijeta su izuzetno praktina, brza i gotovo je nemogue s njima otetiti vodi! Samo pazite prste! Vrlo su nezgodna za poetnike! Na slici 3 prikazana su okrugla klijeta (rund cange), nemaju sjeivo ve dvije okrugle poluge iji se promjer suava prema vrhu. Takva klijeta su nezamjenjiva za oblikovanje prstena (ome) od vodia koji ete pomou vijka uvrstiti na prekida ili utinicu. Slika 4. Teka artiljerija! U kompletu alata sigurno imate klijeta za sjeenje (sjeice, cvik cange). No, namjeravate li raditi sa vieilnim kablovima, tada je sjeenje kablova, pogotovo onih debljih, pomou njih prava muka! Preporuka je da nabavite klijeta za sjeenje kablova! Puno su jaa, imaju oblik sjeiva prilagoen kablu, dodue jesu skupa ali rijeit e vas nepotrebnih uljeva! Jer sjeenje kabla pomou sjekire i panja moe biti vrlo opasno

Slika 5. No za skidanje izolacije (no za blankiranje, jokari). Iako ima kratko sjeivo, prvenstveno slui za skidanje izol acije sa kablova! Uhvatite ga u ruku, palcem pritisnite onaj metalni dio pod njim i primijetit ete da taj dio zajedno sa sjeivom putuje naprijed natrag. Ispod tog metalnog dijela nalazi se malena otrica. Princip rada je jednostavan: Gurnite metalni dio naprijed, obuhvatite njime kabel, otpustite pritisak neka ga ugraena opruga povue unatrag, okrenite no dva tri puta na mjestu okolo kabla i povucite ga preko zavretka; maleno sjeivo koje sam ranije spomenuo zarezat e vanjsku izol aciju kabla, i skidanje iste vie nije nikakav problem! Napominjem da se na nou nalazi vijak za regulaciju dubine zareza, i budite posebno oprezni na to! Naime, sjeivo mora zarezati samo vanjsku izolaciju kabla, dok unutarnja izolacija vodia mora ostati netaknuta! Malo prakse i to je to! I opet: uvajte prste! Nikako nemojte pokuavati obuhvatiti prst umjesto kabla! Vrlo je bolno! I da dodam no za skidanje izolacije nezamjenjiv je za rezanje instalacionih PNT cijevi! Slika 6. Univerzalni no za skidanje izolacije! Vrlo koristan alat, ali Na tritu postoji mnotvo noeva sa mnotvom funkcija (skidanje kablovske izolacije, skidanje izolacije s vodia, sjeenje, samo da ne pjeva i kuha kavu), no ipak savjetujem nabavku jednog! Naime, za skidanje izolacije sa tanjih kablova i koaksijalnih (antenskih) kablova puno su praktiniji nego no na slici broj 5. to se rukovanja tie proitajte priloene upute za rukovanje. Ovo objanjenje je jednostavnije, jedino ako elite da opisujem sve funkcije poput opisa vicarskog noa Slika 7. Udarna builica (temerica, nije hiltijevka ve ima nepoznato geografsko porijeklo) Spada u kategoriju vjerovali ili ne, ali zloslutno dalekoistono porijeklo i poimanje kvalitete ove builice u veini sluajeva potpuno je pogreno!!! Naime, za vrlo malo kuna dobivate i udarnu builicu koja zadovoljava veinu vaih potreba za buenjem rupa u cigli i betonu, zatim elektrini eki (no dobro, po domae temerica), i osnovnu garnituru svrdala za beton i sjekaa (temajzla, kako je teak na materinji jezik na gradilitu, zar ne?) za ciglu i beton. I to je najvanije, radi! ak izvrsno radi, za potrebe samogradnje sasvim zadovoljavajue, i uz malo panje i WD - a 40 vjerojatno e nadivjeti sve vae poslove! O utedi na vremenu i fizikoj snazi da i ne govorimo! I na kraju, slika 8, koja sigurno mami komentar gle luda ovjeka! Kanta za pepeo? to e nam sad to? Pokuajte usisati vaim teko steenim usisivaem pijesak, komadie cigle, gips, vapno, opuke, komade izolacije i sve ono to ostane na podu nakon radova a nije podleglo metli i lopati. Vjerojatno e vreica za smee za tren biti puna, i provest ete vie vremena na promjeni skupih vreica nego na usisivanju! Kanta za pepeo idealno je rjeenje za gradilite! Jeftina je, ima veliku zapremninu i, ne smeta joj nikakva prljavtina! Sastoji se od posude, poklopca i dva otvora; na jedan se spaja usisiva, a na drugi savitljiva cijev kojom skupljate neistou po prostoriji. Dovoljno je va usisiva za prainu spojiti za na to predvieno mjesto, ukljuiti ga i veina grubog smea, pijeska, ute ostaje u posudi za pepeo. Vrlo, vrlo praktino! A ujedno moe posluiti i za ienje kamina

Eto. Opisao sam nekoliko korisnih alatki koje ete koristiti prilikom radova. Ali, napominjem, najbolji nain izvoenja radova je: ne diraj ono to ne zna!!! Postoje strune osobe, raspitajte se ili prepustite posao njima, jer sa elektrinom strujom nema igre! Jedini posao kod kojeg ne moete opipati kvalitetu zavrnog proizvoda!!!

DALJINSKO UPRAVLJANJE RASVJETOM

Konano jedan uradi sam savjet! U doba daljinskih upravljaa evo nam jo jedan, to bi stari ljudi rekli, luksuz: daljinski upravlja za rasvjetu! Da li je potreban? Nije li to malo pretjerano? Jo jedan besmisleni gadget? Ja tvrdim da nije. Prosudite sami! Naime, u kompletu koji moete nabaviti u bilo kojoj specijaliziranoj trgovini elektromaterijala nalazi se daljinski upravlja (baterija ukljuena) i tri utinice na daljinski. Cijena je nekih stotinjak kuna, vrlo je povoljno, kvalitetno, trajno i nadasve efikasno! Za tri prikljuka dovoljan vam je jedan takav komplet, no za 5 ili 6 morate pribaviti dva kompleta, iz jednostavnog razloga to je daljinski upravlja namijenjen za upravljanje 5 uti nica. Uz to dobivate i dva daljinska upravljaa Princip je jednostavan. Ako imate jedan komplet, izvucite utika od troila (sobne svjetiljke, ventilatora i sl.) iz utinice, u utinicu prikljuite daljinsku utinicu, a u nju prikljuite utika od troila! I to je to. Utinice su obino oznaene naljepnicama sa slovima A, B ili C, to znai da su ve tvorniki podeene prema daljinskom upravljau.

Ako pak nabavite dva kompleta, dvije ili tri utinice moraju se preinaiti za ukljuenje na tipke D iE! Postupak je vrlo jednostavan i razumno opisan u uputama za rukovanje, samo ga slijedite i nee biti nikakvih problema. Napominjem da jedna tipka na daljinskom upravljau, np r. tipka E moe bez problema upravljati sa dvije, tri ili vie utinica. Potrebno je samo izvriti prilagodbu utinice, to sam ve spomenuo, prema priloenim uputama. U mom sluaju taj sistem bez problema radi ve tri godine, s tim da nijednom nisam promijenio bateriju u daljinskom upravlja u! Signal bez problema prolazi kroz dva debela betonska zida, i do udaljenosti od nekih desetak metara ne bi smjelo biti komplikacija. Na slici 1 prikazani su utinica i daljinski upravlja. Na slici 2 prikazan je najjednostavniji nain prikljuenja samostojee sobne svjetiljke. Na slici 3 prikazana je ugraena halogena armatura u ormari u hodniku. Reflektorska arulja usmjerena je u strop i vjerujte da daje vrlo ugodno osvjetljenje it avog hodnika. Spojena je na utinicu unutar ormaria, to je prikazano na slici 4. Kako sam izveo ugradnju? Opisat u funkcije prema slovima na daljinskom upravljau: A samostojea sobna svjetiljka u dnevnom boravku; B stojei ventilator u dnevnom boravku; C halogena rasvjeta u kuhinji; D halogena rasvjeta u hodniku; E samostojea sobna svjetiljka u spavaoj sobi. Svjetiljke sam spojio na A i E da ih mogu lake napipati po mraku. U sluaju A, B i E bilo je dovoljno jednostavno prikljuenje u utinicu. U sluaju C i D bilo je potrebno pilicom izbuiti rupe u ormariima zbog ugradnje halogenih armatura, te izvriti spajanje unutar ormaria kako bih instalaciju sakrio od pogleda, ali to je vrlo jednostavan postupak i za uradi sam majstore ne bi smio predstavljati nikakvu zapreku.

Slika 1 - komplet za daljisko upravljanje rasvjetom Slika 2 - prikljuenje sobne svjetiljke Slika 3 - ugradbena halogena svjetiljka Slika 4 - prikljuenje ugradbene halogene svjetiljke

____________________________________________________________________________________

futurehome @ 11:40 |

Iskljueno | Komentari: 0

Arhiva
stu 2013

p u


Pretraga

s p s n

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Linkovi

Dnevnici neshvaenih Literarni blog Chronical factory X Portal za gamere AUTOMATIZACIJA Inteligentna kua

Index.hr
Nema zapisa.