Igra, posebna je kategorija koja je sredinja tema brojnih znanstvenih radova.

Spominje se dosta teorija igre, djeje igre, no oni veinom naglaavaju samo jedan njezin element uglavnom u sklopu odreene znanstvene discipline. Ovim radom pokuat emo de inirati igru u najirem smislu rijei, de inirati i pojam djeje igre kao i igre u nastavi, ali posebice u nastavi poetne nastave matematike. !azvojem drutva i promjenom drutvenih odnosa i naina "ivota igra je ostala sastavni dio "ivota djeteta. #ijenjao se samo njezin sadr"aj i oblik. Igru je teko de inirati i obuhvatiti samo jednom de inicijom, jer ono to za nekog predstavlja igru, za drugog to ne mora znaiti isto to. Igru mo"emo de inirati kao zbilju, kao neto realno i stvarno, ali i kao nezbilju, neto apstraktno gdje se sudionici uputaju u nepoznate svjetove, svjetove mate, nalaze razliite stvari koje ih nadahnjuju, ispunjavaju i u njima naprosto u"ivaju. Igru mo"emo oznaiti kao simbol, posrednik izmeu ovjeka i stvarnosti koja ga okru"uje. $roz igru uimo, stjeemo znanja, iskustva i sposobnosti, ali ne u konkretnoj situaciji, ve u nekoj misaonoj, zamiljenoj, prilagoenoj onome koji se igra. Ona je praktina mata i put kojim kroz razne emocije vrednujemo svoje drutveno iskustvo. $roz igru zadovoljavamo svoje "elje i potrebe. Igra nam ima zadatak da utjee na cjelokupni razvoj igraeve osobnosti od izikih, intelektualnih karakteristika do onih emocionalnih, estetskih, socijalnih pa i moralnih. Igrom razvijamo matu, miljenje, pa"nju, ustrajnost, strpljenje, njome budimo inicijativu, samopouzdanje i odlunost. %omou igre uimo se disciplini, uimo se sluati pa ak i nareivati. Ona nas pouava i da budemo drutveno solidarni, da govorimo i vrednujemo istinit iskaz, ui nas kako da se nosimo s pobjedom i porazom, te kako da reagiramo na odreene "ivotne situacije. &esto joj mijenjamo pravila, ali i oblika prema svojim interesnim mogunostima. Igra bi trebala biti sastavni dio svakodnevnih aktivnosti i potreba, mora poticati verbalnu komunikaciju sudionika kao i misaonu aktivnost. Ona omoguuje da se lake i br"e prilagodimo odreenim situacijama to pozitivno utjee na nau osobnost te tako esto usmjerava nam pa"nju i razmiljanja na druge sadr"aje. #nogi psiholozi u igri vide bitno obilje"je djetinjstva. 'jeje igre tretiraju kao aktivnost sa visoko naglaenim kognitivnim i edukativnim vrijednostima, vrlo esto dopunjene i unkcijom izikog razvoja. 'jeja igra kao i igra openito bi trebala biti spontana kako bi ostvarila svoju osnovnu svrhu, psihiki i iziki te emocionalni razvoj linosti. 'anas sve dobivamo kako odrasli, tako i djeca, sve vei broj obaveza, ne razmiljajui o onom vremenu neophodnom za igru. (o za posljedicu ima poveanje nervoze kao i pojaani stres, a u nekim sluajevima i do depresije, ime uoavamo jo jednu njenu bitnu odrednicu. Ona treba da bude prisutna u svakom aspektu ovjekova "ivota, a posebice u djetinjstvu. 'ijete kroz igru razvija inteligenciju, kreativnost u radu, radoznalost, ui rjeavati probleme to e mu biti potrebno tokom cijelog njegovog "ivota. Igru mo"emo promatrati i kao simbol, simbol borbe. $ao natjecanje, kockanje, trenutni zanos, igra je svijet za sebe u kojem, bilo da se pobjeuje ili gubi, treba nai svoje mjesto, ona nije samo odreena djelatnost oznaena tim imenom nego svi oblici, simboli i sredstva potrebni za tu djelatnost ili za unkcioniranje jedne slo"ene cjeline. Igra, kao i sam "ivot, udru"uje pojmove pod jedno okrilje, pravila i slobode, ali u nekom zadanom okviru. !azliite kombinacije u igri primjeri su "ivota, osobnog i drutvenog. Ona te"i da se uvede red u zbrku odnosa i ini prijelaz iz prirodnog stanja u kulturno, iz spontanog u namjerno i sl.

Igra je puna znaenja i mo"e izazivati sna"ne reakcije. Igra se sa igrom poistovjeti, jer igrati se znai predati se predmetu kojim se igramo. Igra u jednom obliku poistovjeuje ono svoje )ja* sa predmetom kojim se igra. Igra tako postaje magini postupak u buenju "ivota. Igrati se znai i postaviti most izmeu svoje mate i stvarnosti maginim djelovanjem svoje linosti, igra je obred ulaska i ona priprema put adaptacije na realni objekt. 'jeca se igrom pak instinktivno i svjesno pripremaju za budue ozbiljne aktivnosti. $roz nju se odra"avaju odnosi djeteta, ne samo prema vanjskom svijetu, nego i prema osobama i zbivanjima oko njih. 'jeja igra esto je vezana uz pojam igrake. One nisu samo sredstvo, pribor, orue djeje igre. Igrake su neto to djeci predstavlja simbol neeg dubljeg. Igrakom stvaraju svoj poseban svijet u kojem su oni gospodari i koji samo oni razumiju i do"ivljavaju. One su prijatelji djeteta koji mu olakavaju da upoznaje sve oko sebe. Svako dijete ima ba tu, svoju omiljenu igraku, svog omiljenog prijatelja koji mu poma"e da prebrodi strahove od nepoznatog. Igrake takoer poma"u da stjeemo prijatelje, jer su upravo one te oko kojih se skupljaju i druga djeca. (ako se dijete postupno ui socijalizaciji. Igra sa strane psihologije Igra se javlja relativno kasno u evoluciji, a uestalija je, dugotrajnija i slo"enija u razvijenijih vrsta. +avlja se kod onih ija mladunad ne nasljeuje gotove obrasce ponaanja. Sama pojava igre povezana je, dakle, s tendencijom smanjenja bioloke odreenosti i ogranienosti organizma. ,aglaava se da su nespecijalizirane vrste, za razliku od specijaliziranih -one koje se raaju s gotovim repertorarom ponaanja. sposobne razviti neusporedivo raznovrsnije obrasce ponaanja. %ritom postoji nu"nost isprobavanja razliitih obrazaca ponaanja da bi se razvili oni koji su naje ikasniji i najpogodniji. Igra je opi pojam za vleik broj aktivnosti, te je dugo bila )lingvistiki ko* za otpatke ponaanja koja izgledaju dobrovoljno, ali se ne vidi da imaju jasnu bioloku ili socijalnu upotrebu. /enomen igre ne mo"e se potpuno i nepogreivo obuhvatiti jednom operacionalnom de inicijom. Ona je i igrovni element kulture i nije predmet samo psihologije, ve i antropologije, etnologije, sociologije, pedagogije i sl. %olazei od toga da je igra otvorena, vanjska, praktina aktivnost djeteta, istaknuti emo neke njezine karakteristike0 1 igra je simulativno ponaanje sa ovim odlikama0 divirgentsnot ili organizacija ponaanja na nov i neobian nain2 nekompletnost ili ne obuhvaa dostizanje speci inog cilja, sa"eto i skraeno ponaanje2 neadekvatsnot ili ponaanja nesuglasno datoj situaciji. Igra je autelina aktivnost iz ega slijedi da ona posjeduje vlastite izvore motivacije, da je proces igre va"niji od samog ishoda akcije, da je dominacija sredstva nad ciljevima i odsutnost neposrednih pragmatikih uinaka. Igra ispunjava privatne unkcije igraa tj. Oslobaa od napetosti i rjeava kon lit, regulira iziki, spoznajni i socijalno1emocionalni razvoj. Igra se izvodi u stanju optimalnog motivacijskog tonusa to znai da se javlja u odsutnosti neodlo"nih biolokih prisila i socijalnih prijetnji i to u stanju umjerene psihike tenzije.

1 1 1

3it igre je u posebnom uzbuenju ili budnosti koji se raaju u igri. Igra je simulativno izvoenje akcije, koje karakterizira stvaranje novine u ponaanju, ne kompletnost akcije i neadekvatnost ponaanja. Igra je sustav iji output privremeno je

izdvojen od normalnog inputa. (o znai da je vezana za druge oblike ponaanja. Svaka ona aktivnost koja slijedi kao specijalna, nekonvencionalna mogli bi rei da je igra. Igra je aktivnost prete"no vezana za djetinjstvo. !aajne u nezreloj ormi, produ"eno i zatieno djetinjstvo daju prednost u prilagoavanju promjenjivoj sredini i prilagoavanju na du"i rok. $ako se penjemo na ljestvici ilogenetskog razvoja, igra je sve slo"enija, a djetinjstvo du"e traje. 4ko je igra prete"no vezana za djetinjstvo, tada mislimo da ona nije samo mogunost djeteta nego i ovjeka. $ao multi unkcionalna aktivnost, igra kod odraslog ovjeka gubi neke unkcije, a druge pak bivaju naglaene. Igra nema ciljeme kojima slu"i, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima u sebi samoj. ,ije radi nekog budueg bla"enstva, ona je u sebi ve )srea*. $ako je dijete primarno socijalno bie, ono se od roenja razvija i raste na slojevima kulture. Okru"eno je predmetima koji su oblikovani kulturom, znakovnim sustavom koji je rezultat kulturno1povijesnog razvoja, speci inom ljudskom interakcijom i sl. to sve odreuje i njegovu igru. 5jelokupna igrovna raznolikost djetinjstva najee se razvrstava u tri kategorije0 6. unkcionalna igra koja se odreuje obino kao igra novim unkcijama koje u djeteta sazrijevaju 7 motorikim, ojetnim, perciptivnim. S jedne strane dijete ispituje svoje unkcije, as druge osobitosti objekata. Ova igra djeteta odreena je ranom socijalnom interakcijom, barem onoliko koliko i senzomotorika inteligencija. Ova igra nastaje u dodiru djeteta s izikom okolinom. simbolika igra promatrana je kao razvojni enomen i to i ili u kontekstu opeg psihikog razvoja ili u kontekstu posebnih segmenata psihikog razvoja djeteta. %romatrana je u sklopu kognitivnog razvoja, a dovodi se i u vezu sa strukturom misaone aktivnosti. %redstavljala je izraz orme neadekvatnog miljenja, a bit igre je asimilacija ili primat asimilacije nad akomodacijom. Simbolika igra odgovara predoperacionalnom miljenju i ona je oblik reprezentacije stvarnosti, jedna od mani estacija simbolike unkcije. (ijekom individualnog razvoja stvaraju se individualni simboli kao to su mentalne slike, sjeanje u vidu evokacije, simboliki objekti koji su osnova za razvoj socijalnih simbola i interakciju s okolinom. Sve to daje nam zakljuak da bez komunikacije nema ni simbolike unkcije, pa tako ni simbolike igre. Ona je isto vezana i za a ektivno podruje. Igra je uloga gje aktivnost djeteta, motiviran "eljom 7 "eli "ivjeti drutveni "ivot s odraslim lanovima drutva, uzima uloge odraslog, stvara igrovnu situaciju putem prijenosta znaenja s jednog predmeta na drugi i uvjetno prikazuuje djelatnost odraslih, modelirajui motive, ciljeve i norme odraslih. igre po pravilima dijete zatjee ve u gotovom obliku i ovladava njima kao elementom kulture, ali sudjeluje i u stvaranju novih. :a igre s pravilima ka"emo da se rijetko javljaju u ranijoj dobi i da uglavnom pripadaju razdoblju kad dijete poinje ulaziti u pubertet. Ove igre mogu biti rezultat inova odraslih koji su zastarjeli, te u ovim igrama prevladava asimilacija, a asimilacija realnosti u skladu

8.

9.

je sa strukturom djejeg miljenja. Ove su igre u relaciji sa samopotvrivanjem, samousavravanjem i drutvenim potvrivanjem, jedan su oblik komunikacije u grupi, tip socijalne prakse djece i mehanizam reguliranja drutvenih odnosa. Imaju dvije bitne unkcije 7 socijalnu integraciju i socijalnu di erencijaciju. %rva kategorija igara osniva s na nekim postojanim shemamam ponaanja, na univerzalnosti obrazaca ponaanja razliitog porijekla. 4 ona druga karakteristino je postojanje eksplicitnog sustava pravila koji reguliraju ponaanje igraa. Iako postoje varijante igara i promjene pravila, onasu nad1individualna, konvencionalna i obvezna za sve sudionike u igri. %ravila mogu biti vrlo jednostavna, ali i tako slo"ena da tra"e visok stupanj intelektualnog razvoja. ,ekada se za kriterij podjele uzima rekvizit koji se koristi u igri pa se govori o igrama s kartama, lopotom i drugo. Igre se razvrstavaju u tri kategorije one izike vjetine, anse i strategije, a sve se to dijeli na etiri glavne kategorije natjecanja, anse, simulacije i vrtoglavice. Igra je nespecijalizirana, neizde erencirana, vrlo slo"ena, nejednoznana, multi unkcionalna aktivnost koja ima speci inu ulogu u humanoj ontogenezi. ; njoj aktivno anga"iramo sve svoje mogunosti te sa zadivljujunom sigurnou nalazimo one igre koje anticipiraju na psihiki i tjelesni razvoj. Igra je znaajna pojava u miljeu odrastanja kao slojevita djeja tvorevina, ona nosi poruke o sebi kao produktu2 kao eksternalizacija djekij mogunosti nosi poruke o razvoju psihikih unkcija, kao dio djeje subkulture nosi poruke o nainu odrastanja i djetinjstvu koje nije samo podruje socijalizacije i uenja od strane odraslih, ve autonomna sociokulturna realnost sa svojom vlastitom tradicijom, strukturom i unkcijama u kojoj se djeca javljaju kao samosvjesni, aktivni subjekti. Igra je sastavan i nedjeljiv dio raznih supkultura, ali i kulture openito. Igra je sredinja i dominirajuca aktivnost djeteta. 3ez nje, kao oblika ponaanja i potrebe, nije moguc normalan -psiho izicki, emocionalni i socijalni. razvoj djeteta. Igrom djete otkriva svijet koji ga okru"uje, upoznaje sebe, istra"uje, uci i stvara. ; njoj dolazi do izra"aja djetetova sposobnost, iskrenost, razigranost misli i emocija i 7 to je za kreativnost od posebne va"nosti 7 potice se mata.

I<!= ; ,4S(4>I #4(=#4(I$= %!=$?O%?+=,= $4!(I5= %otrebno0 karton 4@ ormata ,a polovini papira 4@ ormata napii nizove zadataka.,a drugoj polovini napii zadatke s rjeenjima. $artica se preklopljena nalazi izmeu uenika. +edan rauna i govori rjeenja, a drugi provjerava. !I(#I&$= I<!= 1 kombiniraju ritam i brojeve.#ogui su razliiti pristupi0 uenici se penju i sputaju niz stepenice i pri tome napamet izgovaraju zadatke- npr. tablicu mno"enja, brojenje do 6AA po 8,9,@B.Istu mogu raditi i poskakujui. 1 !azvija se osjeaj ritma, vje"ba se raunanje u glavi- usmeno. 1 #ogu raditi u parovima 1 !azred mo"e stajati u krugu i svi skau u istom ritmu- odredi se npr. broj @.;enici glasno broje6,8,9,@,C,D,E,F,GB,a svaki etvrti broj naprave neki pokret1skoe u vis, dotaknu pod,pljesnu, okrenu se lijevo ili desno..#ogu se kombinirati i dva broja npr. svaki trei i svaki esti broj. 1 ;enici stoje u koloni ispred trambulina.%rvi u. skoi na trambulin i ka"e prva tri broja nekog niza-9,D,G.-tri puta skoi., drugi u. nastavlja-68,6C,6F.. ,iz se nastavlja dok netko ne pogrijei. I<!= S $O5$I54#4 %otrebno0 dvije kockice za igru ;enik baca dvije kocke.3rojevi se mno"e i raun pie u bilje"nicu.!adi pokretnosti kocke mogu bacati na podu, a zadatke rjeavati na mjestu ili na ploi. #ogu se dodati i neki zadaci pokreta izmeu bacanja kocaka i pisanja zadataka. $;(I+4 :4 :4'4($= %otrebno0 >ea kutija, razliiti predmeti ; jednu kutiju se stavi vie predmeta. - uenici ih mogu donijeti od kue..+edan po jedan se izvlae tri predmeta i stavljaju na stol. %ar ili grupa uenika smilja matematiki zadatak u kojem e spomenuti te predmete. %O$!=(,= %4;:= I,(=!#=::O :4 %O&=(4$ S4(40 ;enici stoje na jednoj nozi.S drugom nogom zauzimaju razliite poze. ,akon jedne minute mijenjaju nogu.- mogu zatvoriti oi, mogu slobodnom nogom gurati neki predmet oko noge na kojoj stoje. 5ilj0 poboljati ravnote"u, spoznaju vlastitog tijela ?=H=I4 OS#I54 ; stojeem stavu ispru"iti naprijed u visini oiju ruku. #o"emo ju pridr"avati drugom rukom.Sada opisivati le"eu osmicu od sredine na lijevu stranu. %okrete ruke pratiti oima. (ri puta ocrtati veliku le"eu osmicu lijevom rukom, tri puta desnom rukom te tri puta s obje ruke. 5ilj0 aktivirati obje polovice mozga, usmjeriti i povezati pa"nju- na poetku sata i prije ispita.

?;%$4,+= >je"ba se mo"e izvoditi sjedei na rubu stolice ili stojei. :atvoriti oi i sa svih 6A prstiju bubnjaj to je mogue br"e i labavo po glavi, vratu i grlu. :atim s dlanovima brzo i ustrajno lupkaj po ostatku tijela. :avri vje"bu i u"ivaj u osjeaju koji se pojavio u tijelu. 5ilj0 aktivirati tijelo i duh. ,apuniti se energijom- posebno djeluje kada uenici izgledaju umorno.

$!;H=,+= $ru"i sa svim dijelovima tijela1 od glave do nogu.posebno pazi da pokreti budu kru"ni. 'ii duboko na nos. 1 kru"enje s dva uda odjednom1 u istom i u suprotnim pravcima - usporedba s roll1onom0 nai udovi djeluju kao i kuglica na roll1onu1 to vie kru"imo to su udovi podmazaniji i razgibaniji. 5ilj0postati gipkiji, osloboditi se napetosti Izvoditi nakon du"eg sjedenja. ,akon ove vje"be izvesti vjetrenjau- s pounjem. i zasune. $O?+=,O13!IS4& Sjesti na rub stolice i uhvatiti se rukama za stranice sjedala.(e"inu podupri rukama i koljenima ini pokrete kao brisa na autu, pazei da tijelo i glava ostanu napeti.,akon 9A sek. nainiti pauzu i ponoviti vje"bu. 5ilj0 rastereenje kraljenice HI>O(I,+S$= $4!(= Sva djeca imaju karte na kojima je jedna "ivotinja i jedna boja-zelena ili crvena.Svaka "ivotinja se nalazi 8 puta - u paru s crvenom ili sa zelenom bojom.'jeca ne smiju svoju kartu pokazati drugima.;itelj zada zadatak i na kraju prozove "ivotinju. 'va se uenika bore svaki za svoju grupu- crvenu ili zelenu. !jeenje se glasno uzvikuje ili tre do ploe da ga napiu.;enik koji br"e izrauna zadatak donosi svojoj grupi bod. - bilje"i se na ploi.%oto se ime "ivotinje ka"e tek na kraju svi moraju raunati. 3I,<O Svaki uenik ima listi s 8A polja- mo"e manje ili vie.. %o volji ispune listi razliitim brojevima.;itelj zadaje razliite zadatke, uenici raunaju i rjeenje zaokru"uju na svom listiu.#ogu se zadaci rjeavati i zajedniki. %objednik je onaj uenik koji prvi zaokru"i sve brojeve u jednom retku, stupcu ili dijagonali. #4(=#4(I&$I ?4,45 Svaki uenik nasumce bira odreeni broj kartica sa zadacima. ;itelj zadr"ava jednu karticu i zapoinje igru itajui tekst sa kartice. Svaki u. za sebe rjeava zadatak. ;enik koji ima rjeenje zadatka nastavlja igru na isti nain. Igra se nastavlja dok se ne rijee svi zadaci, 4ko

je sve tono rijeeno, rjeenje zadnjega od njih je broj na uiteljevoj kartici.- #oj broj je 6A. (ko ima polovinu mog brojaJ #oj broj je C. (ko ima moj broj uvean za @AJ.... :3!4+4,+= I O';:I#4,+= S $O5$4#4 %otrebno0 8 kockice Igrai se izmjenjuju u bacanju dviju kockica.$ad bacimo kocke bilje"imo broj koji smo dobili - sami odluimo koji e nam broj predstavljati jedinicu, a koji deseticu.. :brajamo dobivene brojeve pazei da rezultat ne prijee 6AA.%objednik je onaj iji je zbroj bli"i broju 6oo. Isto igramo i s oduzimanjem. %objednik je onaj koji je bli"i nuli.

<!;%,O 3!O+4,+= ;enici udobno sjede ili le"e zatvorenih oiju.;iteljica poinje s brojanjem po 6. ;enici se ukljuuju a da ne znaju tko e sljedei izrei broj. 4ko vie djece istovremeno ka"e broj, uiteljica zapoinje ispoetka. 5ilj0 vje"ba tiine, koncentracije i sluanja drugoga- C16A min. !4&;,4,+= ; %O$!=(; S uenicima se dogovore odreeni pokreti za svaki broj, od 6 do 6A.;iteljica zadaje zadatke ija rjeenja su brojevi od 6 do 6A i uenici pokazuju rjeenja pokretom. $;(,O !4&;,4,+= 3=: %O3+=',I$4 :a svaki kut razreda utvrdi se brojevni raspon- npr. A18C,8D1CA, C61EC, ED16AA.'jeca stoje iza svojih stolica.;itelj zadaje zadatak i broji tiho i polagano od C do 6. :a to vrijeme djeca moraju otrati u kut u kojem je rjeenje ,akon toga uiteljica pita djecu za rezultat. 4ko ne znaju jer su slijedili dobre matematiare moraju se vratiti na mjesto. Ostali uenici si bilje"e bod za svaki toan rezultat. !4&;,4,+= ; $O?O,4#4 !azred je podijeljen u @ kolone.'vije i dvije stoje nasuprot. ;itelj im naizmjenino postavlja zadatke. (ko u dvoboju prvi izrauna zadatak i glasno ka"e uzima igraa iz suprotne kolone u svoju kolonu.Igra zavrava kada jedna kolona preotme sve igrae drugoj koloni. S;,5=1#+=S=51:>I+=:'= 'jeca su podijeljena u tri grupe- sunce, mjesec. zvijezde. i stoje jedni nasuprot drugima.%ostavlja se zadatak i tko prvi odgovori mo"e se provui kroz noge svoje kolone.,jegova ekipa dobiva bod.Igra se do 6A ili 6C bodova. #O#&4'S$O !4&;,4,+= ;iteljica na plou napie 8K isti broj zadataka.;enici sjede u dvije jednake kolone u sredini ispred ploe. %rvi uenik u svakoj koloni dobije kredu i na znak tri do ploe i rauna dok ne zauje naredbu0L%romjenaML, (ada ide sljedei uenik koji smije ustati sa stolice tek kada ima kredu u rukama.;enici na stolicama kontroliraju rezultate i kada na njih doe red smiju ih ispraviti, ali ne smiju prije toga glasno komentirati rezultate.

,a kraju svi zajedno provjeravamo tonost rezultata. $od tonih se crta zvjezdica, %objeuje grupa s vie zvjezdica. #,OH=,+=1:3!4+4,+= ,a ploi se nalijepe zadaci mno"enja i njima pripadajui zadaci zbrajanja-9K@111@N@N@.. :adaci su razbacani po ploi. 5ilj je da uenici to prije spare zadatke i izraunaju ih. Igra se u dvije kolone. $ada jedan uenik pronae par, tri nazad u kolonu , a drugi uenik rauna.I tako do kraja kolone. #=#O!O-81@ igraa. %otrebni su kartoni dviju boja- CKC cm.. ,a jednu boju napiemo zadatke mno"enja, a na drugu boju rjeenja. $artonii se posla"u licem prema dolje. %rvi igra okree dva kartonia razliitih boja. ;koliko je okrenuo zadatak s tonim rjeenjem, uzima par kartonia, i okree idui par. ;koliko je okrenuo zadatak s ne pripadajuim rjeenjem, vraa kartice i na redu je sljedei igra.%objednik je igra koji je skupio vie kartica. !4&;,S$I ,O<O#=(-igra na ploi. ,a sredinu ploe se nacrtaju dva nasuprotna gola i C okomitih crta.%apirnata lopta se stavi na centar- najvia crta..!azred je podijeljen u dvije momadi.%o jedan igra svake momadi dolazi pred plou, uitelj postavlja zadatak. (ko prvi odgovori loptu, premjeta za jednu crtu prema golu suprotne momadi.5ilj je zadati to vie golova suprotnoj momadi. Igra se mo"e primijeniti za sve raunske operacije. &4$41&4$4 'jeca sjede u krugu, a uitelj u sredini.Svatko dobije jedan broj.;itelj postavi zadatak iji rezultat ne smije biti vei od broja uenika-do 8@.npr. 8KD.'ijete s brojem 68 se mora ustati, zavrtjeti guzom kao da plee i rei &4$4 &4$4 68. 4ko je rezultat A, djeca mijenjaju mjesta, a uitelj lovi slobodno mjesto.'ijete koje je izgubilo mjesto ide u sredinu , daje uitelju svoj broj i postavlja zadatak. #4(=#4(I&$I %I$4'O ,a ploi je nacrtano C koncentrinih krugova kroz koje prolaze dva okomita pravca.; etvrtinama krugova su rasporeeni brojevi od 616A- proizvoljno po "elji uitelja..;enici stoje u dvije kolone ispred ploe. %rvi uenik baca dva puta kredu u metu. $oje brojeve pogodi mno"i ih. 4ko je rezultat toan osvaja bod za svoju ekipu.;enici se izmjenjuju dok svi ne bace i izraunaju svoje zadatke. >=?I$4 $O5$4 :a igru su potrebne dvije velike kartonske kocke-duljina stranice cca.8C cm. ,a njima su napisani brojevi- po "elji uitelja. izmeu 6 i 6A. ;enici stoje u krugu, +edan uenik uzima kocku i baca je nekome u krugu. Isto ini i s drugom kockom. Oni koji su uhvatili kocku izvikuju brojeve koji su se okrenuli na gornjoj plohi kocke. ;enik koji je bacao kocke mora pomno"iti ta dva broja. :atim kocku baca drugi uenikB

#4(=#4(I&$4 $OP4!$4- igra u skupinama. %otrebno0 @ plie kutije, odreeni broj aa od jogurta-po "elji., @ loptice za stolni tenis ; pliu kutiju slo"imo prazne ae jogurta. ,a dno svake ae stavimo matematiki zadatak. ;enik stoji na odreenoj udaljenosti od kutije i ubacuje u kutiju lopticu za stolni tenis. Iz ae u koju je loptica upala uzima zadatak i rjeava ga na vei papir.Svaki igra zapisuje svoj zadatak i rjeenje radi kontrole.Svaki red aa je drugaije bodovan.- oznaeno raznobojnim papiriima. ;enici zbrajaju osvojene bodove.%objeuje skupina koja u odreenom vremenu sakupi to vie bodova. I<!4 ; ,4S(4>I !azlog zbog kojeg veina djece ne voli kolu nije to to je rad prete"ak, nego jer je potpuno dosadanQ -dr. SeRmour %apert, pro . na Institutu tehnologije u #assachusettsu.. %rema izvjetaju 4merike akademije za pedijatriju -4merican 4cademR o %ediatrics. nestrukturirana igra je zdrava i predstavlja temelj za pomo u usvajanju socijalnih, emocionalnih i kognitivnih vjetina, ali i kao pomo u noenju sa stresom. !azliite igre tite djetetov emocionalni razvoj, a nedostatak slobodnog vremena i u"urban nain "ivota izvor je stresa, tjeskobe, a kod mnoge djece mo"e dovesti i do depresije. $roz igru djeca otkrivaju svoje mogunosti, razvijaju sposobnosti i vjetine, stjeu iskustva, ue i stvaraju. Igra potie matu i kreativnost. 'jeca u"ivaju u igri, to ih motivira za sudjelovanje, a pozitivno raspolo"enje tako se prenosi i na uenje. Igra je uenicima najzabavniji oblik uenja. :nanje steeno kroz igru je trajnije od znanja steenog na neki drugi nain. %edagozi su uoili mogue prednosti igre kao oblika uenja0

vrlo je lako postii najveu moguu koncentraciju pa"nje2 emocionalni stav djece prema igri je pozitivniji nego prema QozbiljnomQ uenju2 aktivnost djece u igri vea je nego u drugom obliku uenja2 u igri se djeca manje umaraju nego pri ozbiljnom radu2 igra poveava motivaciju, interes, izaziva veu pa"nju, te uenje ini zanimljivijim nego drugi nain rada2 uenje i pamenje injenica podjednako je u igri kao i pri koritenju teksta ili izlaganja, ali je pojedinim ispitivanjima ustanovljeno da je igra ipak djelotvornija2 nauene sadr"aje djeca du"e pamte i lake primjenjuju ono to naue u igri2 igre simulacije pozitivno utiu na osjeaj kontrole okoline i vlastite sudbine, jer uenik tako mo"e stei dragocjeno iskustvo, to na drugi nain nije mogue2 igre se mogu primijeniti s uenicima razliitih uzrasta i razliitih sposobnosti, ali se pokazalo da su posebno korisne za djecu koja se ne mogu iskazivati, djecu iz deprimiranih socijalnih sredina ili onu koja imaju neke druge potekoe.

#eutim koritenje igara u nastavnom procesu zahtijeva velik anga"man nastavnika. ,astavnici moraju znati zato uvode neku igru u nastavu i to "ele tom igrom postii. 'a bi se igre svrhovito koristile najva"nije je prvo upoznati uenike potrebe. (reba voditi rauna da je igra prilagoena dobi i intelektualnim sposobnostima uenika, a izuzetno je va"no

prilagoavanje igre pojedinim uenicima unutar razrednog odjela. Igra prilagoena slabijim i prosjenim uenicima esto e biti prelagana i nezanimljiva boljim uenicima, dok e igra prilagoena boljim uenicima biti preteka slabijim uenicima, te je oni jednostavno nee moi pratiti. $ako bi igra bila to dinaminija, zadaci ne bi trebali biti predugaki, treba procijeniti koliko e vremena igra trajati, a da ne postane dosadna. Igre se mogu koristiti pri0

ponavljanju usvajanju razliitih novih sadr"aja uvje"bavanju ili kao uvod u novo gradivo.

#ogu se koristiti za0

individualan rad rad u parovima ili grupni rad.

;enje kroz digitalne igre

;enje kroz digitalne igre mo"e biti nadopuna predavanju u uionici. ;enje kroz digitalne igre otkriva nove naine dizajna nastave pomou in ormatike i komunikacijske tehnologije i istovremeno pru"a uenicima mogunost stjecanja vjetina i sposobnosti. ;enicima koritenje igara za uenje mo"e predstavljati uenje i zabavu, suoavanje s izazovom i postizanje boljih rezultata, isprobavanje razliitih uloga, razvijanje sposobnosti eksperimentiranja i promatranja rezultata istog, sposobnost izra"avanja osjeaja, razmiljanje o odreenim kon liktnim situacijama. ,astavnici primjenom igara za uenje e ikasno dopiru do nove generacije uenika koji takve alate koriste od ranog djetinjstva. $roz igru nastavnici mogu dati uvod u novu temu uenja, kojom se poveava zanimanje uenika za tu temu ili kao dodatnu aktivnost za mnoge druge svrhe, npr. za stvaranje slo"enih mogunosti uenja, poveanje motivacije uenika, ili kao drugi nain interakcije i komunikacije.

'igitalni uroenici
; lanku 'igitalni uroenici, digitalne pridolice0 !azmiljaju li doista drugaijeJ #arc %renskR ka"e0 S'jeca dananjice socijaliziraju se na bitno drugaiji nain od svojih roditelja.

3rojke su zapanjujue0 vie od 6A.AAA sati igranja videoigara, vie od 8AA.AAA primljenih i odaslanih e1mailova i trenutno razmijenjenih poruka na Internetu -I# poruka.2 vie od 6A.AAA sati razgovora na mobitel2 vie od 8A.AAA sati provedenih pred televizorom -emu je uvelike pridonio #(>., pogledano vie od CAA.AAA promid"benih poruka 7 i to prije nego to mladi diplomiraju. (e, mo"da, u najboljem sluaju, C.AAA sati provedenih u itanju knjiga. (o su *digitalno uroeni) studenti dananjice.L

Izvori
'ijete i kola. Igra je e ikasan oblik uenja -8AAD.. %rosvjetni rad broj 91@. %reuzeto 6C.D.8AAE. s http0TTprosvjetnirad.cg.RuTbroj91@UADgTAC.htm. %renskR, #. -8AAD.. 'igitalni uroenici, digitalne pridolice0 !azmiljaju li doista drugaijeJ =dupoint asopis. %reuzeto 6C.D.8AAE. s http0TTVVV.carnet.hrTcasopisT98TclanciT8.

kreativne lutkarske igre u nastavi

Saetak Ako lutke upotrijebimo kao nastavno pomagalo/instrument djeje uenje je uinkovitije i snanije motivirano. Vrijednost lutkarske igre u nastavi oituje se u tome to djetetu omoguava razvijanje estetskog, kognitivnog, socijalnog, emocionalnog osjeaja. Lutke se vie ne koriste samo za pripremu lutkarski predstava. !snovni primjeri lutkarski igara su lutkarske improvizacije koje mogu biti spontane i planirane. "ako bi lutkarska igra u nastavi imala kvalitetu uitelj mora biti vo#en svojom kreativnou. Lutkarske improvizacije odiu spontanou, izvode se bez velike pret odne pripreme, a tekst ili radnja, animacija i zvuk osmiljavaju se tijekom lutkarske igre. $ajjednostavnije su lutke one koje uvijek nosimo sobom a to su dijelovi naega tijela. Animacija svakodnevni predmeta preneseni u lutkarsku igru tako#er mogu obogatiti lutkarsku komunikaciju u okviru nastave. %zrada ovakvi lutaka jest jednostavna, lako primjenjiva u kolskim uvjetima, ne trai puno vremena za kreiranje a naj&unkcionalnije je to i djeca uz malo mate stvaraju samostalno. Lutka je djetetov prijatelj uz pomo kojeg ono analizira svijet oko sebe i u sebi. $a dijete ostavlja ogroman utjecaj te mnogo puta lutkina rije ima snanije djelovanje nego rije autoriteta/uitelja. Kljune rijei: Lutka, dijete, uitelj, nastava, lutkarska igra, lutkarska improvizacija

1. Uvod Odgojitelji, uitelji i pro esori su kao osnovni djelatnici naeg odgojno obrazovnog sustava spremni za intenzivnije aktiviranje lutkarske igre barem u nekim oblicima rada -izvannastavna aktivnost.. 3itno je osvijestiti uinkovitost lutkarske igre ne samo u dopunskim slobodnim aktivnostima. ?utkarska igra mo"e pronai kreativan put uenja u planu i programu razredne nastave, ali isto tako i u pojedinim nastavnim predmetima npr. hrvatskoga jezika, povijesti,

zemljopisa, matematike. Ove igre u procesu uenja uspjeno mogu obogatiti tradicionalne metode. ; nastavu mogu unijeti kvalitetniju komunikaciju na relaciji uitelj uenik, ali isto tako i meu samim uenicima. ?utkarsko iskustvo poma"e ueniku u stjecanju konkretnog znanja ali i u poticanju kreativnosti. ;poraba lutke u odgojno obrazovnom procesu mo"e vidno pridonijeti humanijem i manje stresnom ukljuivanju djeteta u socijalizacijski proces tijekom prijelaza iz razdoblja igre u razdoblje uenja i zajednikoga rada. ?utkarska igra osnovnim djelatnicima nudi mnogo kreativnih, uinkovitijih i djeci prihvatljivijih naina realizacije plana i programa u odgojno obrazovnom procesu.

2. Lutka u odgoju i obrazovanju S?utke i lutkarsko kazalite odlino su nastavno sredstvo za predkolsku, osnovnokolsku i srednjokolsku naobrazbuL -ur. #ajaron, $ro lin u 'ebounR, 8AA@ 0 FE.. ?utka zaslu"uje vie aktivnog prostora u nastavnom planu i programu. 'ebounR tvrdi ako lutku upotrijebimo u nastavnim predmetima kao to su matematika, povijest, zemljopis djeje uenje je uinkovitije i sna"nije motivirano. ; uionici e letjeti nove ideje a uenike e osobnosti na osebujan nain biti potaknute. ?utkarstvo se stoljeima razvijalo te je tako nastala scenska umjetnost koja ima odluujuu ulogu u kulturi ovjeka ali bitno ju je i temeljitije upotrebljavati u kolskim ustanovama. ?utka kao posrednik omoguava laku komunikaciju uitelj uenik. ,a vrlo originalan nain lutka mo"e pomoi u raspravi oko usvajanja razrednih pravila, mo"e pomoi pri usvajanju slo"enijih kolskih pojmova. ;itelj kao lutkar unosi uzbuenje, radost i povjerenje meu uenike, a dijete kao animator lutke mo"e oputenije odgovarati na postavljena pitanja uitelja, ueniku je manji stres ako neto ne zna jer ne zna lutka i u ovoj kombinaciji lutka je zatitnik -#ajaron, 8AA@... #alo koji predmet ima toliko raznovrsnu i bitnu ulogu u "ivotu djece kao to je ima lutka. Ona utjee na psiho izike osobine, razvija i obogauje matu, koordinira pokrete, potie pravilan govor, motivira timski rad, njeguje osjeaj odgovornosti. $reativne lutkarske igre imaju sastavnice djeje igre kojom mo"emo pozitivno utjecati na razvijanje zanimanja za razliite vrste umjetnosti i raznovrsne sadr"aje u izbornim ili obveznim nastavnim programima.

3. Svijet lutkarstva ?utkarstvo se razvilo iz drevnih obreda. Svi rituali bili su vrsta komunikacije izmeu ljudi i energije koja se oslobaala kroz stiliziran pokret i glas. %rvi princip lutkarstva zasniva se na sugeriranju vjere u "ivot materije koju uopeno smatramo ne"ivomTmrtvom -+urkoVski, 8AAD... Svijet lutkarstva predstavlja svijet animacije scenske poezije. Scenske lutke izra"avaju svijet igre, duh oblika, tajnovitu animaciju predmeta, slika, govor znakova na sceni -?azi, 8AA@... ?utkarsko kazalite je osnova cjelokupne kazaline kulture u svim narodima i civilizacijama. Sutina lutkarstva kao umjetnosti je njena tehnika i umjetnika izra"ajnost koja putem

animacije predstavlja "ive oblike na sceni lutkarskog kazalita. ,a lutkarskoj sceni lutka ima glavnu ulogu te je stoga ova umjetnost posveena njezinu realiziranju. ?utka, oblikovana ljudskom voljom, u lutkarskoj predstavi postaje kazalini subjekt. ?utkar prenosi svoju energiju na lutku te joj tako omoguava njezino o"ivljavanje. Svaka lutka je oblikovana za svoju ulogu i ima jedinstven i neponovljiv oblik. :a razliku od glumaca u "ivom kazalitu koji upotrebljavaju mimiku za izra"avanje emotivnih raspolo"enja, lutka ima isti izraz lica i slu"i se razliitim pokretima kojima dobiva dra" i toplinu na sceni. ; svojim pokretima je slobodnija, katkada i pokretnija od "ivog glumca, a njezine glavne karakteristike su jednostavnost, unkcionalnost i poetinost. ?utkarska igra ne prihvaa velike dijaloge i monologe nego tra"i akciju, tj. dinaminu igru. ;mjetnost lutkarskog kazalita vidljiva je u tome to je ono igra predmetom u pokretu kojoj su u prvom planu ritam, pokret i slika, a na njih se nadovezuju rijei -,ikolin i su., 6GDC... ?utkarstvo je umjetnost koja ima mogunost obratiti se djeci. !azlog tomu je taj to je lutkaTigraka primarni oblik s kojim se dijete susree u djetinjstvu. :bog toga se ono vrlo esto svrstava samo na podruje djeteta, ali je umjetnost i djece i odraslih. ?utkarstvo slu"i ovjeku da izrazi svoj do"ivljaj svijeta -#ajaron, 8AA@...

4. Lutka i dijete S?utka zna to radi. ?utka je pametna. ?utka je savrena. Ona je uvijek samo ono to treba bitiL -%aljetak, 8AAE0 689.. Svijet lutaka jest svijet beskrajne mate. 'ijete se u lutkarskom svijetu obogauje spoznajno i emocionalno. ?utkarska scenska umjetnost oplemenjuje svijet i va"na je sastavnica odgoja i obrazovanja i nezaobilazna je u stjecanju socijalnih, kulturnih, etikih, estetskih vrijednosti. Svaki predmet koji se kree i tako daje predod"bu da je "iv jest lutka. ; lutkovnim meta orama sve je mogue. ?utke izvode sve radnje pa i one koje nije mogue izvesti u realnom svijetu, njezina je osnovna karakteristika gesta. $reator lutke zamilja lutku u odreenoj dramskoj situaciji razmilja o njenoj unkcionalnosti i likovnoj prii. ?utka nije vjerna kopija ovjeka ili lika kojeg predoava jer je simbolika mono izra"ajno sredstvo. ?utka treba biti unkcionalna i lako obavljati sve one radnje koje su za nju predviene u igri. 'jeju duu lutka nadahnjuje svojim humorom, simbolikom, lirikom i neposrednou. ,jezina uloga bitna je u poticanju psiho izikog djejeg razvoja. %oma"e djetetu u poboljavanju komunikacije te mu daje i jednu vrstu zatite iza koje se mo"e sakriti, a isto tako i otkriti svoje osjeaje -#ajaron, 8AA@... Ona ulazi u djetetov svijet mate u kojem ono samo iznosi pravila i istra"uje mogunosti rjeavanja svojih problema. 'jeca pomou lutke analiziraju svijet oko sebe i tako bolje razumiju zagonetke koje ih okru"uju. ?utka nudi djetetu matovite situacije a mata je djetetu pokretaka energija tvrdi %okrivka -6GEF...

5. Lutkarske te nike u nastavi

ginjol lutka

marionete %ostoji veliki broj lutkarskih tehnika koje kreativno mogu obogatiti nastavu uoava $oroec -ur. #ajaron, $ro lin u $oroec, 8AA@... Scenske su se lutke od najstarijih vremena pojavljivale u razliitim oblicima. ,ajpoznatija je njihova podjela u dvije skupine marionete i rune lutke. #arionete su lutke koje se animiraju ipkom koja ide od glave, a noge i ruke su dugim vje"banjem postigle pokrete koji nalikuju hodu. S vremenom su marionete dobile konce za animaciju ruku i nogu jer je stvorena tzv. vodilica, animira se odozgo. S!una lutka je lutka koju nataknemo na ruku, tonije na dlan. >odimo je 7 animiramo 7 pomicanjem prstiju, dlana i cijele ruke, skrivene iza lutkarske pozornice ili paravanaL ->arl, 8AAA0 C.. 'etaljan prikaz izrade scenskih lutaka dala je >arl u est knji"ica o lutkarskoj tehnologiji. Oblikovateljica lutaka donosi sljedeu podjelu0 6. mimike lutke 8. plone lutke 9. maske @. lutke na tapu C. lutke na koncu D. rune lutke 7 ginjoli ?utkarski teoretiari i praktiari nude razliite podjele scenskih lutaka. SIgrake i predmeti, rune lutke, lutke sjene, marionete, humanete 7 lutke na tijelu, mimike lutke, ruke, prsti, koljena, stopalaL -ur. #ajaron, $ro lin u $oroec, 8AA@0 99. mogu postati jednostavne lutke i lako primjenjive u redovitoj nastavi. ,ajjednostavnije lutke koje uvijek nosimo sobom su dijelovi naeg tijela.

lutke ruke i ake

lutke stopala

lutke prsti

lutke ruke Izrada ovakvih lutaka jest jednostavna, lako primjenjiva u kolskim uvjetima, ne tra"i puno vremena za kreiranje a naj unkcionalnije je to ih djeca uz malo mate stvaraju samostalno. %okrivka -6GEF.. je trajno zacrtala svoj put u lutkarstvu kreiranjem vrlo jednostavnih oblika lutaka. ,jeni poeci kreu iz pedagokih situacija i 6GEF. godine pie knjigu 'ijete i scenska lutka. $reirala je originalne lutke od prirodnih plodina 7 tikvica. $ako je njenim radom napravljen veliki pomak u malim lutkarskim ormama, njeno razmiljanje i iskustvo je od

velike koristi0 S,ae lutke nisu nosioci, neke velike i slo"ene dramske radnje, na sceni ne govore mnogo, igraju esto u praznom prostoru ili sa krajnje simboliki naglaenim dekorom, bez bogatih scenskih e ekata. %rogrami su uvijek graeni na principu lutkarskog kola"a. (o su poetskohumoristike minijature, monolozi, dijalozi, plesovi, pantomime, lutkarske igre uz muziku, mala uprizorenja neke "ivotne situacije. ,astojimo da nam igre budu emotivne, misaone i voene linijom poetinosti, da mogu jednostavno osvijetliti neke slo"ene pojmove kao to je ljubav, dobrota, nje"nost i slino. ; naim igrama esto je prisutna misao jednog lutkara koji je rekao0 ,a sceni kazalita lutaka ve je dovoljno i samo to da se dvije lutke voleL -?azi, 6GFF0 889... ,udei i radei s djecom jednostavne, stilizirane, unkcionalne, poetine lutkarske orme djeci nudimo svijet otvorenih simbolikih asocijacija. ;mjetnost jest dio ovjeka. ,osei maske, pleui, izvodei rituale ovjek je komunicirao s bogovima. (u je korijen kazaline i lutkarske umjetnosti. ?utkarstvo kao grana umjetnosti ima svoju zanimljivu povijest. (reba znati iskoristiti tu bogatu povijest i lutki omoguiti svestraniji "ivot. ?utki jest mjesto u koli. ?utkarska igra ima svoja lutkarska odreenja. ?utkarska dramaturgija, lutkarska re"ija, izrada lutke, animacija, lutkarska scenogra ija, glazba sve su to sastavnice lutkarske igre. ;itelju je bitno poznavanje tih sastavnica. $oliko se lutka primjenjuje u kolama u odgojno obrazovnom procesuJ %risutan je lutkarski strah. !ad s lutkom tra"i odreenu vremensku pripremu, znanje o osnovama lutkarstva, to podruje se preputa samo darovitim uiteljima. ; koli je naglaen tradicionalni pristup nastavi i odgoju. ?utka eka neka bolja vremena. ?utka "urno treba postati dio didaktike nastavnih programa i instrument odgojno obrazovnog procesa. <lavni preduvjet je povjerenje u lutku i konkretan rad s lutkom. (ada sigurno lutka kvalitetno obogauje odgojno obrazovne ciljeve. %otrebna je vjera, povjerenje u lutkarsku metodu rada. Svaki odnos prema naem prijatelju, roditelju, djeci je speci ian. 'ru"enje, "ivot je s lutkom takoer speci ian odnos, ali nikad ga neemo otkriti ako ne krenemo s puno motiva graditi taj odnos. 3itno je krenuti u stvaranje lutkarske arolije. Pto je lutki potrebnoJ <las, pokret i lutka dobiva duu. &esto uitelje zna uplaiti tehniki dotjerana scenska lutka u pro esionalnim lutkarskim kazalitima, njihove unkcionalne mogunosti, estetika. ;itelji znaju konstatirati mi nemamo jednostavnih lutkarskih tekstova koje bi mogli izvoditi. (reba li nam jedino tehniki SsavrenaL lutkaJ ,e, sve oko nas mo"emo o"ivjeti0 tkanine, razliite svakodnevne predmete, plastine boce, vreice, rukavice, arape, hlae, ogrtae, bundeve, kestene, novinski papir, a tek prsti i stopala to sve mogu rei. $azalite predmeta je poznato jo od etrdesetih godina 8A. stoljea -+urkoVaki, 8AAE.. (reba li nam uvijek gotov lutkarski tekst za dru"enje s lutkomJ ,e. ?utkarski tekst u lutkarskoj improvizaciji djeca stvaraju spontano i na taj nain potiemo originalno djeje stvaralatvo. !ije nije najva"nija lutki. S!ije, dakle verbalni izraz, je tako rei temelj i sutina kazalita i kazaline umjetnosti2 u lutkarstvu je verbalni izraz u najboljem sluaju tek pomono sredstvo, u veini sluajeva, pak, nu"no ili ak i direktna smetnjaLB -,ikolin i su., 6GDC... ?utka "ivi i u neverbalnoj komunikaciji. %rimjer0 ?utke ruke0 ?ijeva vesela Palje poljubac, mae, ,e poma"e. ?ijeva veselo pone 'esna Stvara se veselo sviranje orkestra. pozdravlja tu"nu desnu ruku. njie se poput vjetra. 'esna tu"no uzdahne. puckati prepoznatljivu pjesmicu. prihvaa. ruka

:a ovakvu vrstu lutkarske improvizacije nije potrebna pro esionalna lutka niti pro esionalni tekst. ,e treba rad s lutkom uvijek imati glavni cilj lutkarski igrokazTpredstavu. ?utkarska igra nije predstava i ne tra"i publiku u kazalinom smislu. ?utke prsti mogu uiti zbrajati, oduzimati, rjeavati neku cjelinu iz matematikog podruja na djeci prihvatljiv nain. ?ikovno i estetski doraena obina plastina boca -oi, usta, vunena kosa. mo"e bit zanimljiva uiteljica koja ispituje djecu -umanjuje se strah od autoriteta., uenik mo"e animirati obinu spu"vu za brisanje ploe -nacrtamo oi, usta, nos. i o"ivljena spu"va mo"e odgovarati na pitanja kada se pie veliko a kada malo slovo. ;enici u ovakvom postupku ispitivanja osjeaju manju tremu, strah od usmenih ispita. Svakodnevnim predmetima treba htjeti i znati udahnuti energiju, duu, "ivot i onda djeca u matovitoj aktivnosti s radou ue. %redmetima mijenjamo njihove unkcije, ignoriramo njihove osnovne zadatke i oni postaju sve ono to doapne antazija. %redmetima u lutkarskoj igri mo"emo dati potpuno novi smisao i u duhovnom i estetskom smislu -+urkoVski, 8AAD... 'jeca se lako identi iciraju s predmetimaTlutkama a takoer djeci mogu postati uzoran autoritet. $reativni je lutkarski lanac u nastavi beskrajan. Stvaralaka je sloboda bezgranina.

!. Lutkarske igre "ute# "lanirane i#"roviza$ije !ad s lutkom ne tra"i uvijek od uitelja SproizvodL ili rezultat lutkarski igrokaz ili predstavu. %lanirana lutkarska improvizacija koju izvode uitelj i uenici manje optereuje a takoer potie kreativnost. ;itelj mora improvizirati prema svojim kreativnim mogunostima. $ako bi lutkarska igra imala kvalitetu uitelj mora biti voen svojom kreativnou. ; njegovim rukama i najbolja lutka mo"e postati nezanimljiva, a isto tako i tikvica koja je nataknuta na prst mo"e se pretvoriti u lutku koja osjea, misli i neto poruuje. Slijedee preporuke <libe -8AAA.. odgojiteljima kreativni uitelji mogu prilagoditi svojim potrebama. S'a bi lutkarska improvizacija odgojitelja imala punu pedagoku vrijednost, potrebno je da ispunjava i neke osnovne zahtjeve, koji bi se ukratko mogli ormulirati ovako0 1 da sadr"ava svje"u originalnost, to znai odustajanje od ponavljanja, stereotipnosti, prevelike sladunjavosti, sentimentalnosti 1 da odie odgojiteljevom nje"nou i zaigranou 1 da po naivnosti, a ponekad i nespretnosti, podsjea na djeju igru 1 da se govorno oblikuje isto i jasno, lutkarski unkcionalno 1 da zaplet ne proizlazi iz grubih sukoba lutaka 1 da svi elementi lutkarske improvizacije neprestano osciliraju od istog ilirizma do punog humoraL -<libo, 8AAA0 69E.. ;iteljeva lutkarska improvizacija u nastavi mo"e tako biti jednako vrijedna kao i cjeloviti lutkarski igrokaz. ; lutkarskim improvizacijama uitelji razvijaju i svoje pedagoko djelovanje. (o ine tako to potiu djecu na aktivno pripovijedanje to su sve vidjeli, razumjeli. 'jeca se tako prisjeaju, misle, zakljuuju, povezuju i tumae sve radnje. Sve to prenose govornim izrazom te tako pronalaze najbolja jezina rjeenja. ,a taj nain djeca vje"baju i usavravaju svoj govor. ,eke uenike skupine imaju svoje lutke veseljake ili sveznalice kojima djeca sama daju imena. (e lutke uvelike utjeu na zajedniki "ivot skupine jer u nju unose vedrinu i toplinu. Igre s takvim lutkama moraju biti pro"ete humorom i nje"nou. Isto tako, trebaju biti i pedagoki nenametljive kako bi potaknule dijete na razliite aktivnosti. $oristei lutkarsku improvizaciju djeca se trebaju osjeati slobodno i spontano. Ona tako iskazuju svoju kreativnost i upravo zato va"no je da ih nita u tome ne sputava. 3ez spontanosti nezamisliva je djeja kreativnost. ; igri dijete lake prevladava prvi nelagodni

osjeaj s novom sredinom i br"e se privikava na drutvenu zajednicu. 'ijete privlai njegova znati"elja i zato je va"no da izra"avajui svoje misli osjeti slobodu. Ovakvo izra"avanje biti e mu velika pomo u daljnjem "ivotu pri vlastitom izra"avanju. %ru"imo lutki mogunost kreativnog provociranja u nastavi.

?utke su izradili studenti ;iteljskog akulteta u Osijeku

%. &akljuak ?utkarske igre u nastavi kreativno mogu obogatiti tradicionalne odgojno obrazovne metode. !aspon njihove upotrebe u nastavnom procesu jest irok. ?utka pru"a kvalitetniji i raznovrsniji rad s djecom, posjeduje odgojno obrazovni zadatak, mo"e postati sredite za psiholoko prouavanje djece, potie i razvija matu, kreativnost i komunikaciju i lutka omoguava lake rjeavanje problema u odreenim odgojno obrazovnim situacijama. $reativnost jest osnovna poluga razvoja a kreativnost u kolskim ustanovama je bitna zadaa suvremene kole. ; svijet lutkarske igre treba s puno vie motivacije i lutkarskog znanja ui. ?utkarske igre tra"e temeljitije istra"ivanje i eksperimentiranje u nastavi a uitelji tu svakako mogu uiniti bitne pomake. ;itelji su zainteresirani istra"ivai za unapreivanje i praktinog dijela kreativne nastave. ?utke su animirani likovi koji se kvalitetno mogu upotrebljavati kao nastavno sredstvoTinstrument. 3itno je studioznije planirati i poticati lutkarske aktivnosti u redovitoj nastavi. (o planiranje e donijete kvalitetne promjene i rezultate i bitno je zakljuiti lutkarska igra jest kreativna tehnika i pomou nje mogu se dobiti nove spoznaje i do"ivljaji u procesu uenja.

Literatura <libo, !., -8AAA.., ?utkarstvo i scenska kultura. :agreb0 =koloki glasnik +urkovski, W., -8AAE.., (eorija lutkarstva. Subotica0 #eunarodni estival pozorita za decu +urkoVski, W. -8AAE.., %ovijest europskoga lutkarstva. :agreb0 #eunarodni centar za usluge u kulturi

+urkoVski, W. -8AAD.., #etamor oze pozorita lutaka u XX veku. Subotica0 #eunarodni estival pozorita za decu ?azi, !. -6GFF.., %riroda scenske lutke. ;0 ;mjetnost i dijete CTD, :agreb ?azi, !. -8AA@.., Svetsko lutkarstvo. 3eograd0 /oto /utura ,ikolin, >. i su. -6GDC.., ;vod u lutkarstvo. 3eograd0 :avod za izdavanje ud"benika %aljetak. ?. -8AAE.., ?utke za kazalite i duu. :agreb0 #5;$ %okrivka, >. -6GEF.., 'ijete i scenska lutka. :agreb0 Pkolska knjiga %eri $raljik, #. -8AAG.., 'ramske igre za djecu predkolske dobi. Osijek0 ;iteljski akultet >arl, 3. -6GGG.., ?utke na tapu. :agreb0 3iblioteka ?utkanija >arl, 3. -6GGG.., ?utke na koncu. :agreb0 3iblioteka ?utkanija >arl, 3. -8AAA.., !une lutke 7 ginjoli. :agreb0 3iblioteka ?utkanija >arl, 3. -8AA6.., #imike lutke. :agreb0 3iblioteka ?utkanija ;,I#4 komisija S?utka u obrazovanjuL urednici0 #ajaron, =., $ro lin, ?., -8AA@.., ?utkaB divnog li uda. :agreb0 #5;$ Pvacov, >. -6GED.., (emelji dramaturgije. :agreb0 Pkolska knjiga

'()U*(L*( +,'( U *(S-(.+ !airena upotreba raunala kod djece velika je ansa za uitelje

Ono to ovjeka ini monim je znanje a ono to uitelja ini monim je znati motivirati i prenijeti znanje na one koji ne znaju. Sve ee oni koji ne znaju samo "ele znati to e im to to ne znaju. 4 kada im se objasni i kada su svjesni potrebe uenja, opet ne mogu to znanje usvojiti. ;ionice su pune nemotiviranih, ShiperaktivnihQ uenika koji ne mogu doekati da proe jo jedan dosadan sat. ,e mogu sjediti, ne mogu sluati, svaka sitnica im pokvari koncentraciju i proces uenja postaje gotovo nemogu.

+esu li djeca zaista toliko nemotivirana, zar oni uistinu ne "ele uitiJ ;itelji i nastvnici na razliite naine pokuavaju motivirati svoje uenike. Iskustvo i istra"ivanja dokazuju da su uenici zainteresiraniji kada je u nastavi prisutno neko tehniko pomagalo 7 televizor, cd plaRer, prijenosno raunalo, projektor, kada se br"e izmjenjuju razliite metode, kada je mnogo slika, zvukova, dinamike... svijet naih uenika drugaiji je svijeta odraslih kada su bili uenici. 'ananja djeca su u doticaju s mnogo vie in ormacija i mnogo vie izvora in ormacija, s mnogo vie tehnikih pomagala koja bi im trebala olakati "ivot, njihovi mo"dani sklopovi rade drugaije. %itanje je kako se pribli"iti i kako ui u taj svijet. ,astavnik ili uitelj mo"e samo izabrati0 nastaviti raditi kako su radili njegovi uitelji i pro esori, tra"iti ono to se tra"ilo od njih i dobiti, vjerojatno, nezainteresirane i neaktivne strojeve za proizvodnju de inicija, i u konanici, opet vjerojatno, buntovne djeake i djevojice koji mrze kolu ili se prilagoditi njihovom, nama ipak ne do kraja jasnom, nainu "ivota i shvaanja svijeta. $ada sam pitala svoje uenike kako im nastavu i uenje uiniti zanimljivijim, najei odgovor je bio 7 igra. %okuavala sam pronai prihvatljive igre na internetu, u knji"arama, ali ih je bilo vrlo malo. (ako sam, osim pravljenja prezentacija, smiljanja nastavnih listia, predlo"aka za analize, zanimljivih primjera, priica iz "ivota zasienih gramatikim i pravopisnim tralala poela smiljati igrice. 3ile su to u poetku igre asocijacija pisane na ploi kao motivacijski dio sata, kartice za memori, pravila sam predloke za ovjee ne ljuti se, prilagoavala razliite drutvene igre nastavi hrvatskoga jezika. igre za nastavu u %oVerpointu takoer su se pokazale dobrima, kao i program za izradu edukativnih igara Wot %otatoes. I zaista je SupaliloLM ;enici su postali aktivniji, kompetitivniji, radije su i br"e uili kada su znali da e svoje znanje moi primijeniti u igri. :ainteresiraniji su ih igrali kod kue iz zabave, ali i kao pripremu za ispit. Sutradan su me izvjeivali o svojim uspjesima i neuspjesima. 4 rezultati ispita kod uenika koji su se i kod kue koristili igricama bili su vrlo zadovoljavajui, i za mene i za njih. 3udui da na tr"itu nema mnogo kvalitetnih edukativnih raunalnih igara, logian je nastavak bio napraviti raunalne igrice koje e uenicima uenje kod kue uiniti zanimljivijim, razumljivijim, uspjenijim.

Yura >arzi %avkovi