SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

DIJAGNOSTIKA KVAROVA PORIVNOG STROJA SUI

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Student:

Dijagnostika kvarova Igor Majki dr.sc. Josip Orovi Brodostrojarstvo

Matini broj: 14015/iB Mentor: Studij:

Rijeka, 2013.

SADRAJ

1.

UVOD .............................................................................................................................3 1.1. Opi pojmovi............................................................................................................3

2.

MJERENJE VELIINA ..................................................................................................5 2.1. 2.2. Mjerenje i greke mjerenja .......................................................................................5 Sredstva za mjerenje .................................................................................................6

3. 4.

PROCES DIJAGNOSTIKE KVAROVA.........................................................................7 BRODSKI POGONSKI SUSTAV...................................................................................8 4.1. Dijagnostike znaajke motornog sustava .................................................................9

5.

PODSUSTAVI PORIVNOG STROJA .......................................................................... 11 5.1. 5.2. 5.3. Podsustav rashladne vode ....................................................................................... 11 Podsustav ulja za podmazivanje.............................................................................. 12 Podsustav goriva .................................................................................................... 13

5.4. Podsustav prednabijanja i ispuha ................................................................................ 15 6. EKSPERTNI SUSTAVI ZA DIZEL MOTORE ............................................................ 16 6.1. Zadae dijagnostike ekspertnog sustava .................................................................. 17

POPIS LITERATURE .......................................................................................................... 18

1.

UVOD
Dijagnostika kvarova je predmet prouavanja sustava uzajamno povezanih ureaja,

koji su projektirani za zajedniku funkciju sa ovjekom, u cilju traenja neispravnosti i odreivanja njihovih uzroka; prognoziranja njegove raspoloivosti i brzine njegova troenja, te odreivanja rokova potrebnih popravaka i remonta. Djelovanje sistema dijagnostike bazira se na prikupljanju informacija o tehnikom stanju postrojenja (ureaja) i usporeujui dobivene podatke sa projektiranim donose se odgovarajui zakljuci. Razlika izmeu dijagnostik e i automatskog upravljanja je ta da se kod automatskog upravljanja mjeri i upravlja jedna fizika veliina, dok se dijagnostikom mjeri i upravlja itav niz fizikih veliina, te je zadatak dijagnostike utoliko sloeniji. Za potpuno rjeenje postavljenih zadataka sistem bi mo rao imati u svom sastavu raunalsku opremu. U sustav dijagnosticiranja ukljueni su: 1. Objekt dijagnosticiranja 2. Tehnika sredstva dijagnosticiranja 3. ovjek operator Postoje dva principa ostvarenja dijagnosticiranja: TEST DIJAGNOSTIKA - kod koje se na objekt djeluje specijalnim test-varijabilnim veliinama i na temelju reakcije se izvodi zakljuak o njegovoj ispravnosti; FUNKCIONALNA DIJAGNOSTIKA - kod koje se za zakljuke o ponaanju objekta u radu koriste radne varijabilne veliine.

1.1.

Opi pojmovi

SUSTAV - skup odnosno kompozicija komponenti, podsklopova i sklopova ureenih i povezanih tako da se postigne eljena funkcija sustava uz prihvatljive performanse i poudanost. Tip komponenti, njihov broj, nain povezivanja u sustav imaju izravan utjecaj na pouzdanost sustava. POUZDANOST - sposobnost (mogunost) komponente ili sustava da radi bez otkaza u odreenom vremenskom periodu, ako su radni uvjeti blizu normalnim uvjetima.

RASPOLOIVOST - vjerojatnost sustava da radi ispravno, tj. da ostvaruje dodijeljenu mu funkciju kad se to od njega zatrai. Raspoloivost je kriterij performanse za reparabilne sustave i uzima u obzir kako pouzdanost tako i aspekte odravanja sustava. Dakle, raspoloivost predstavlja vjerojatnost da sustav nee otkazati, niti e biti na opravci u vremenu kad se zatrai njegov rad. KVAR - nedozvoljeno odstupanje barem jednog fizikalnog ili matematikog parametra od prihvatljive (uobiajene) standardne vrijednosti. OTKAZ - stalni / potpuni prekid u obavljanju specificirane funkcije sustava u okruenju normalnih radnih uvjeta. POGREKA - razlika izmeu mjerene ili izraunate vrijednosti (izlazne varijable) i postavne (specificirane) ili teorijski eljene vrijednosti. SMETNJA - nepoznati ili neupravljivi ulaz koji djeluje na sustav. POREMEAJ - ulaz koji svojim djelovanjem na sustav izaziva privremeno odstupanje od eljenog stanja (ponaanja).
SUSTAV ZATITE - elektroniki sustav koji titi lokalne podsustave od trajnih oteenja ili opasnih dogaaja iz okoline.

NADZOR - kontinuirano on-line praenje rada fizikalnog sustava snimanjem karakteristika i podataka, te prepoznavanje i dojava nedoputenog (nenormalnog) ponaanja sustava. REDOVITO ODRAVANJE - skup planiranih mjera i aktivnosti redovitog servisiranja, zamjena i remonta sustava s ciljem osiguranja kvalitetnog rada i predvienog ivotnog ciklusa. PREVENTIVNO ODRAVANJE - unaprijed planirane aktivnosti odravanja s ciljem prevencije kvarova, otkaza i poveanja raspoloivosti sustava, tj. potrbno je sprijeiti kvar ili otkaz prije nego se dogodi. Preventivne akcije ukljuuju pravovremene provjere i testiranje komponenti, popravke ili zamjene prije nego nastupi kvar ili otkaz.

2.

MJERENJE VELIINA

2.1.

Mjerenje i greke mjerenja Dijagnosticiranje stanja je osnova za optimalno voenja pogona. Budui da

dijagnosticiranje bez mjerenja nije mogue, to je poznavanje metoda mjerenja, mjernih osjetnika i tehnike dijagnosticiranja od vrlo velike vanosti za projektiranje i optimalno voenje pogona termotehnikih postrojenja. U sustavima radnih medija brodskih dizel motora od bitne vanosti za regulaciju su slijedee fizikalne veliine : temperatura, tlak, protok i razina. Postoji nekoliko metoda mjerenja: INDIREKTNA METODA MJERENJA - Traena mjera odreuje se na osnovu rezultata direktnih mjerenja (apsolutna ili usporedna) neke druge veliine vezane sa traenim odreivanjem funkcionalne zavisnosti (npr. mjerenje srednjeg dijametra zavojnice pomou tri ice). KOMPLEKSNA METODA MJERENJA - Primjenjuje se za kontrolu predmeta sloenog geometrijskog oblika, kada smo prinueni da jednostavno nekoliko mjernih elemenata. DIFERENCIJALNA METODA MJERENJA - Metoda mjerenja koja se primjenjuje kada imamo predmet sloene konfiguracije-mjerenje posebno svakog dijela nezavisno jedan od drugog. METODA MJERENJA DODIROM - Dodir predmeta kojeg mjerimo sa radnom (mjernom) povrinom mjernog instrumenta. METODA MJERENJA BEZ DODIRA - Nema dodira predmeta kojeg mjerimo sa radnom (mjernom) povrinom mjernog instrumenta. Svako mjerenje ma koliko bilo briljivo vreno, praeno je grekama, uslijed ega nikada ne dobijemo tone, ve pribline mjerne veliine. Uzroci greaka su vrlo razliiti. One mogu poticati od nesavrenosti mjernog instrumenta ili pribora, od uvjeta mjerenja, od individ ualnih sposobnosti osobe koja mjeri i dr. Rezultati mjerenja obino se izraavaju brojem. Da bi znali koliko su toni, neophodno je znati kakvi su ih uzroci izazvali i kako ih moemo odstraniti ili uzeti u obzir kod uitavanja.

Greke mjerenja, kao i greke obrade mogu biti trojake: sistematske, osobne i sluajne. Sistematske greke su takve greke koje imaju uvijek jednu te istu veliinu ili se odigravaju po jednom odreenom zakonu. Sistematske greke mogu se odstraniti uvoenjem odgovarajuih popravki, korekcija. Kad se proces mjerenja dovoljno izui, uzroci sistematskih greaka mogu biti tono utvreni i njihov utjecaj se moe predvidjeti i uzeti u obzir. Osobne greke mogu biti promjenljive poto ovise od iskustva osobe koja vri mjerenje. One se mogu smanjiti uvjebavanjem i viestrukim ponavljanjem mjerenja. Sluajne greke se nazivaju takve greke koje nemaju stalnu veliinu, a uzroci ne mogu biti tono utvreni. Ukoliko im se uzroci i karakteristike ne mogu utvrditi, znai da ih ne moemo odstraniti iz teorije mjerenja. Utjecaj sluajnih greaka moemo uzeti u obzir samo pomou teorije vjerojatnosti. One nemaju ni stalnu vrijednost, ni stalan znak.

2.2.

Sredstva za mjerenje

Prema konstrukciji mjerne instrumente i pribore djelimo na: 1. Mikrometarski mjerni instrumenti koji rade na principu kinematskog para (mikrometar) 2. Poluno-mehaniki mjerni instrumenti (komparator, minimetar) 3. Poluno-optiki mjerni instrumenti 4. Optiko-mehaniki mjerni instrumenti (mikroskop) 5. Pneumatski mjerni instrumenti 6. Elektrini mjerni instrumenti

U karakteristike mjernih instrumenata spada: - Veliina podjele na skali instrumenta, tj. udaljenost izmeu dviju susjednih linija - Vrijednost podjele na skali - Veliina mjerenja cijele skale instrumenta - podruje mjerenja - Poetna najmanja odnosno krajnja najvea veliina koja se na instrumentu moe izmjeriti - Stupanj osjetljivosti mjernog instrumenta tj. koja je najmanja veliina koja moe izvriti primjetno oitavanje na mjernom instrumentu. Greka pokazivanja mjernog instrumenta je razlika izmeu oitane vrijednosti na skali mjernog instrumenta i stvarne izmjerene veliine.

3.

PROCES DIJAGNOSTIKE KVAROVA

Osnovni zadaci u dijagnostici kvarova su: 1. otkrivanje kvara - detektirati vrijeme nastanka kvara uz prisustvo poremeaja (smetnje, um) 2. lokalizacija kvara - klasificirati nastale kvarove, odnosno odrediti mjesta nastanka, vrstu i vremena pojave kvarova, 3. analiza - identifikacija kvara - odrediti veliinu, tip kvara, uzroke i mogue posljedice.

Slika 1. Blok dijagram procedure dijagnostike kvarova.

Simptomi predstavljaju promjenu osmotrivog kvantificiranog parametra od normalnog stanja sustava ili opaanje eksperta, operatera, heuristike injenice i drugo, to ukazuje na mogunost pojave kvara sustava, te se mogu izraziti kao: 1. analitiki: promjene u rezidualima, koje su prele prag za detekciju kvara (konstantni ili adaptivni), 2. heuristiki: opaanje ili mjerenje eksperta, operatera (akustiki um, posebne oscilacije, boja, dim, miris,..), heuristike injenice temeljene na iskustvu eksperta, operatera, 3. statistiki: podaci i povijest procesa (uestalost kvarova, vrijeme rada bez kvara, prosjeno vrijeme izmeu kvarova, prosjeno vrijeme trajanja komponenti, posljednji popravak, doputeno optereenje, radna podruja i optereenja, povijest ponaanja u slinim okruenjima, trend analiza itd.). Baza znanja za sustav dijagnostike formira se kao skup pravila i injenica koji opisuju logiku vezu izmeu opaenih simptoma i kvarova. Za mnoge komponente sustava, dublja fizikalna slika izmeu simptoma i kvara, te dinamika prostiranja kvara nije poznata (npr. utjecaj temperature leaja na trenje, istjecanja medija, sadraj metala u ulju, vode u gorivu, pukotina u materijalu i sl.). Zato se, heuristika znanja obino predstavljaju u obliku statikih odnosno produkcijskih pravila tipa:

ako <uvjet> onda <posljedica>

Uvjeti (premise) predstavljaju injenice u obliku opaenih simptoma ili meudogaaja, a posljedice (zakljuci ili akcije) su meudogaaji ili kvarovi kao logiki uzroci injenica. Rano otkrivanje kvarova sustava u operativnom radu, veoma je bitno za pravovremeno poduzimanje odgovarajuih preventivnih i zatitnih akcija, te prilagodbu sustava u stvarnom vremenu. Kontinuiranim praenjem veeg broja vanih varijabli sustava i analizom njihovog vremenskog trenda, mogue je detektirati nastajanje kvara u ranijoj fazi, ak prije same pojave i moguih posljedica, to daje mogunosti reakcije sustavu ili operateru stroja. Relacije izmeu dijagnostikih signala / simptoma i kvarova uinkovit su nain za detekciju i lokalizaciju kvarova komponenti sustava, a mogu se izraziti u raznim oblicima: preglednim tablicama, analitikim izrazima, dijagnostikom matricom simptomi / kvarovi, kvalitativnim modelima u neizrazitoj logici ili neuronskim mreama, heuristikim relacijama temeljenim na iskustvu eksperta i operatera. Bolja lokalizacija i bre otkrivanje kvarova postiu se, ako se u opisani dijagnostiki sustav ukljui i dinamika nastajanja odnosno vremenski slijed kvarova, te vie-vrijednosna umjesto binarne logike.

4.

BRODSKI POGONSKI SUSTAV

Za sigurnost plovidbe broda od izuzetnog je znaaja poznavanje trenutnog stanja i

budue raspoloivosti glavnog d izel motora. Dijagnosticiranje stanja brodskog motornog sustava zasniva se na permanentnom mjerenju - praenju, za proces relevantnih znaajki, obradi rezultata mjerenja, te njihovoj prezentaciji i koritenju u svrhu uvida u ispravnost, efikasnost i raspoloivost. Bitan preduvjet za ostvarenje navedenih ciljeva je pravilan izbor znaajki mjerenja i mjernih mjesta. Razvoj motora s unutranjim sagorijevanjem postavlja pred istraivae i ispitivae sve kompleksnije zahtjeve u pogledu obuhvatnosti i egzaktnosti dobivanja i koritenja rezultata mjerenja. Glede ocjene rada i efikasnosti sloenog dijagnostikog sustava kao to je d izel motor potrebito je potpuno poznavati radni proces motora kao i zavisnost izlaznih znaajki o ulaznim znaajkama procesa. Preduvjet za projektiranje i realizaciju dijagnostikog sustava brodskog diesel motora je identifikacija relevantnih znaajki sustava d izel motora.

Slika 2. Struktura brodske propulzije

4.1.

Dijagnostike znaajke motornog sustava

Cilj svakog ispitivanja motora je dokazati, u odreenim uvjetima, postizanje zahtjevanih znaajki, te pokazati sigurnost i trajnost u radu. Proizvoai motora i klasifikacijska drutva preporuuju koje su znaajke motornog sustava relevantne i preporuuju se za kontinuirano praenje. U ovom radu relevantne znaajke su podijeljene na nadzorne, upravljake regulacijske ili zatitne.Osnova za svrsishodnu dijagnostiku, brodskog dizel motora je dobro odreen i razraen sustav. U radu, posebna panja posveena je slijedeim opim znaajkama: temperatura, tlak, protok, broj okretaja. TEMPERATURA - jedan od najbitnijh pogonskih parametara. Mjerenjem temperature mogu se dobiti informacije o stanju procesa kao to su: - termiko optereenje vitalnih dijelova motora - nepotpuno izgaranje u cilindrima - troenje tarnih povrina - neispravnost sustava za hlaenje i podmazivanje TLAK - kao i temperatura predstavlja esencijalnu pogonsku znaajku. Pomou njega mogu se dobiti obavijesti o: - stanju radnih medija (ulja za podmazivanje, goriva, zraka za ispiranje, ispuni plinovi) - termodinamikom procesu koji se zbiva u prostoru izgaranja. PROTOK - esto se zahtjeva mjerenje volumnog ili masenog protoka. Kod dokazivanja performansi motora mjerenje potronje goriva je jedna od najbitnijih znaajki. BROJ OKRETAJA - kod sustava sa rotacijskim djelovima vana pogonska znaajka je broj okretaja ili kutna brzina vrtnje.Za nas su bitne znaajke broj okretaja motora i turbopuhala. SNAGA odreuje se na osnovu poznate veliine zakretnog momenta i kutne brzine motora. Prema gornjim znaajkama odabrane su dijagnostike znaajke sustava brodskog dizel

motora.Snaga se u pogonu mjeri pomou zatvorenog indikatorskog dijagrama.Otvoreni indikatorski dijagram prikazuje tlakove kompresije i izgaranja i kutove ubrizgavanja i paljenja te otvaranja ispunog ventila. Model dvotaktnog dizel motora s turbopuhalom vidljiv je na slici 3. Na slici su vidljive glavne znaajke kao i tok pojedinih medija, odnosno mehanike veze dijelova motornog kompleksa.

Slika 3. Blok dijagram ulazno-izlaznih znaajki procesa U - tok ulja za podmazivanje RM - tok rashladne morske vode IZ - tok zraka za ispiranje M - mehanike veze RV - tok rashladne vode G - tok goriva IP - tok ispunih plinova

10

5.

PODSUSTAVI PORIVNOG STROJA

Za kvalitetnu dijagnostiku i upravljanje sustava potrebno je poznavanje njegove strukture, povezanosti i meuovisnosti podsustava i komponenti, te kontinuirano praenje rada i promjena tijekom vremena tj. kvalitetan i sveobuhvatan sustav nadzora u realnom vremenu na koji se nadovezuje sustav dijagnostike i upravljanja. Svaki brodski glavni porivni strojni kompleks sastoji se od motora kao glavnog dijela i njemu pridruenih ne manje vanih podsustava.

Slika 4. Brodski dizelski motor s podsustavima

5.1.

Podsustav rashladne vode

Kod motora s unutarnjim izgaranjem, energija koju gorivo sadri u sebi se iskori tava za rad motora. Sagorijevanjem goriva u cilindrima, dio te energije se uslijed ekspanzije nastalih plinova pretvara u mehaniku energiju potiskivanjem klipova motora. Drugi dio energije se pretvara u toplinsku energiju koju ne moemo iskoristiti za rad motora. Tu je toplinu potrebno odvoditi da bi se sam motor zadrao u odreenim temperaturnim granicama, jer visoke temperature mogu uzrokovati tetne posljedice po sam motor. Kod previsoke temperature rashladne vode dolazi do isparavanja i stvaranja parnih depova koji onemoguuju dodir

11

rashladne materije sa hlaenim elementima i time dolazi do pregrijavanja materijala koje moe uzrokovati pucanje, lomove, i zamor materijala.Nagle promjene temperature uzrokovane nepravilnim radom regulatora temperature mogu dovesti do istih havarija, a esti su manji kvarovi kao proputanja rashladne vode po spojevima zbog oteenja brtvenog elementa. Neke od praenih znaajki: Nadzirani parametri Tlak morske vode Tlak rashladne vode Temperatura rashladne vode Oneienje sustava uljem Razina sredstva za hlaenje Alarm graninih vrijednosti Min. Min. Max. Alarm Min. Na poziv Zatitno djelovanje Automatski start stby pumpe Automatski start stby pumpe Smanjenje optereenja Indikacije Stalno Stalno Stalno

5.2.

Podsustav ulja za podmazivanje

Sustav podmazivanja vri i djelomino hlaenje slijedeih dijelova: klip, prstenovi, krina glava, temeljni i letei leajevi, osovina turbopuhala, bregasta osovina, i drugi. Ovaj sistem opskrbljuje uljem leajeve motora a zatim klipove. Ulje za podmazivanje se pumpa iz tanka s dna glavnim uljnim pumpama do rashladnika ulja za podmazivanje, termostatskog ventila kroz potpuno protoni proista do motora gdje se distribuira prema klipovima i leajevima. Ulje za hlaenje cilindara se dostavlja cilindru kroz teleskopske cijevi i spojene su sa podupiraima krine glave. Od tud je ulje distribuirano na leajeve krine glave, vodilice, letee leajeve, glavne leajeve i na krunu klipa. Prestanak dobave ulja za hlaenje jednom ili vie cilindara moe prouzrokovati taloenje tekog uljnog ugljena u komorama za hlaenje. Ovo e za posljedicu imati smanjenje hlaenja, te isto tako poveanje temperature materijala iznad radnih, predvienih, toaka. U ovakvim sluajevima, da bi izbjegli oteenja krune cilindara, trebali bi odmah smanjiti njihovo optereenje te prvom prilikom izvui cilindre u svrhu ienja njihovih komora za hlaenje. Kvar kod ulja za hlaenje e prouzrokovati pojavu alarma te usporavanje motora. Na postrojenjima koji imaju osovinski generator spojen u mreu, pomoni motor e startati automatski i spojiti se na mreu prije nego se iz mree

12

iskljui osovinski generator i smanje okretaji motora.Nakon popravka kvara cirkulacijskog ulja, mora se pomou cirkulacijske pumpe ulja provjeriti dali imamo ikakva curenja ulja u sistemu te dali su izlazi ulja na krinoj glavi, leteim leajevima i u cilindru ispravni. Ako tlak ulja za podmazivanje padne ispod nominalnog tlaka, sigurnosna oprema motora e smanjiti broj okretaja motora na SLOW DOWN level, odnosno zaustaviti rad motora kada tlak ulja dosegne vrijednost levela SHUT DOWN. Na postrojenjima koji imaju osovinski generator spojen u mreu, pomoni motor e startati automatski i spojiti se na mreu prije nego se iz mree iskljui osovinski generator i smanje okretaji motora. Treba pronai i odstraniti uzrok pada tlaka ulja. Provijeriti dali ima tragova istopljenosti bijelog metala na leteim leajevima i u karteru. Paljivo provijeriti stanje 15 -30 minuta nakon starta, ponovno nakon jednog sata i na kraju nakon postignute pune snage motora. Neke od praenih znaajki: Nadzirani parametri Tlak ulja za podmazivanje Temperatura ulja na ulazu u motor Temperatura ulja na izlazu iz motora Protok ulja Alarm graninih vrijednosti Min. Zatitno djelovanje Automatski start stby pumpe Indikacije Stalno

Max. Max. Alarm Smanjenje optereenja Smanjenje optereenja

Stalno Stalno Na poziv

5.3.

Podsustav goriva

Dobro projektirani sustav goriva omoguava kvalitetno skladitenje, ienje i napajanje gorivom u dovoljnoj koliini i propisnom tlaku. Svaka tehnika osoba koja je u dodiru sa sustavom mora dobro poznavati sve komponente, mora razumjeti principe rada i sigurnosti. Kod kvara na sustavu goriva nee se dogoditi havarija na samom mot oru ali se motor zaustavlja. Time se gubi sposobnost manevriranja broda i ugroena je sigurnost broda, posade i tereta. U sluaju kvara na pojedinoj cilindarskoj jedinici, ista se moe iskljuiti i odvojiti od ostatka sustava ime se poveava ilavost i sigurnost pogona.Nepravilnim radom ne mora uvijek doi do zaustavljanja porivnog stroja.Ponekad je rad stroja mogu ali nije ekonomian,

13

stoga je takoer potrebno to prije otkloniti kvar. Manje nepravilnosti je neki put nemogue uoiti normalnim nadzorom st roja, nego se to vri pomou indikatorskih dijagrama. Osim samog sustava od esencijalne vanosti za pravilan rad porivnog stroja je kvaliteta goriva. Uslijed zbog cijene sve loije kvalitete goriva, sami fiziki tretman goriva vie nije dostatan. Povean sadraj pepela, asfaltena, vanadiuma itd. znaajno oteava rad motora, smanjuje uinkovitost i ekonomsku isplativost. Pregledom izvijea goriva poslanog na provjeru, stanja dobivenog provjerom u brodskim uvi jetima, te na osnovu zapaanja u radu brodskog motora i pregleda njegovih vitalnih dijelova, moemo vriti dodavanje aditiva. Sukladno proizvoaima dodataka moemo i definirati neke tetne poslijedice, te provesti zahvate poboljanja. Sumpor u dodiru s vlanim zrakom ili vodom, stvara sumporastu kiselinu koja nam stvara potekoe poznate pod nazivom niskotemperaturna korozija. Krute neistoe koje nastaju izgaranjem se zadravaju u obliku naslaga u sustavu ispuha. Kako ugljikov monoksid CO nastaje nepotpunim izgaranjem, dodajemo katalizator koji pospjeu je izgaranje.Naslage na stijenkama ispunog sustava umanjuju djelovanje ispunih izmjenivaa topline i smanjuje se presjek ispunog sustava. Zbog naslaga na lopaticama plinske strane turbopuhala smanjuje se i pritisak ispirnog zraka a time i snaga motora.Voda u gorivu uzrokuje koroziju vitalnih dijelova pumpi i cjevovoda goriva ali i loe izgaranje goriva i time i smanjenje snage stroja.Osim kemijskog sastava goriva vaan je i viskozitet koji se moe regulirati promjenom temperature goriva.Vei viskozitet onemoguuje pravilno protjecanje goriva kroz sapnice ubrizgaa i nepravilno rasprivanje to dovodi do nepravilnog izgaranja i na kraju do smanjenja snage stroja.

Slika 5. Visokotemperaturna i niskotemperaturna korozija

14

Slika 6. Voda u gorivu Neke od praenih znaajki: Nadzirani parametri Tlak goriva Viskozitet goriva Razina goriva Alarm graninih vrijednosti Min. Max./Min. Min. Zatitno djelovanje Automatski start stby pumpe Indikacije Na poziv Stalno Na poziv

5.4. Podsustav prednabijanja i ispuha U cilju poveanja iskoristivosti volumena cilindra i stupnja iskoritenja motore prednabijamo pothlaenim zrakom koristei energiju ispunih plinova. Turbopuhalo moe raditi na konstantni tlak (ee) ili impulsno. Ispuni plinovi se odvode iz cilindara u kolektor ispunih plinova gdje se neutraliziraju fluktuacije tlaka iz cilindara i odatle se plinovi konstantnog pritiska vode u turbopuhalo. Kompenzatori tlaka su smjeteni izmeu ispunih ventila i kolektora ispunih plinova i izmeu kolektora i turbopuhala. Motor se opskrbljuje ispirnim zrakom iz jednog ili vie turbopuhala. Puhalo usisava zrak iz strojarnice, kroz filtere, a komprimirani zrak se hladi u rashladniku ispirnog zraka. Rashladnik je opremljen hvataem kondenziranih kapljica, to sprijeava da kondenzirana voda bude odneena zrakom u kolektor ispirnog zraka i u komoru izgaranja.Nepravilnim radom sustava prednabijanja ne dovodi se dovoljna koliina zraka za ispiranje motora. Do nepravilnosti moe doi zbog prljavog usisnog filtera turbine, slabog haenja zraka, prljavih lopatica zrane i plinske strane.Previsoka ili preniska temperatura ispunih plinova je uzrokovana nepravilnim izgaranjem goriva zbog nekih od prije navedenih razloga a time moe dovesti i do pregrijanja materijala i niskotemperaturne korozije. Takoer, poto je sustav prednabijanja neposredno

15

povezan sa sustavom ispuha, potekoe u radu ispunog sustava utjeu direktno na ispiranje i prednabijanje motora. Neke od praenih znaajki: Nadzirani parametri Tlak ispirnog zraka Temperatura ispirnog zraka Temperatura ispunih plinova iz cilindra Temperatura plinova na ulazu u TP Alarm graninih vrijednosti Max. Max. Max. Zatitno djelovanje Indikacije Stalno Stalno Stalno

Smanjenje optereenja Smanjenje optereenja

6.

EKSPERTNI SUSTAVI ZA DIZEL MOTORE

Ekspertni sustav sainjavaju programi elektronikog raunala, koji se koriste za

uskladitenje znanja i iskustava strunjaka odreenog znanstvenog podruja. To znanje i iskustvo upotrebljava se za rjeavanje sloenih problema na isti nain kako bi to uinio strunjak. Ovaj oblik software-a omoguuje raunalu da umjesto dosadanje ograniene uloge postane stvarni sudionik, koji moe zakljuivati na istoj konceptualnoj razini, kao i njegov korisnik i pri tom dijagnosticirati, analizirati i savjetovati. Za sve ekspertne sustave se moe rei da uspjeno rjeavaju sve rutinske i veinu teih problema. Ekspertni sustav oslobaa operatera od tekih problema i ak od kreativnijih aktivnosti, kao to je istraivanje i d izajn. Karakteristika ekspertnih sustava je brzo i tono djelovanje, objanjavanje i davanje odgovora na temelju teorije ili prema heuristikim pravilima, odnosno, pozivajui se na ve zapamene sluajeve iz prolosti. Baza znanja pri izradi dijagnostikog ekspertnog sustava je datoteka kvarova gdje se uvode teoretska i praktina znanja strunjaka. Prvi ekspertni sustav poceo se razvijati 90ih godina u suradnji proizvoaa motora MAN B&W i Pielstick pod nazivom CoCoS (Computer Controlled Surveillance) a sastoji se od 4 temeljna modula: sustav za dijagnostiku rada stroja, sustav planiranja odravanja, sustav narudbi rezervnih dijelova, sustav identifikacije rezervnih dijelova.

16

Slika 7. Dijagram toka podataka u CoCoS sutavu

6.1.

Zadae dijagnostike ekspertnog sustava

Osnove za dijagnostiku tehnikog sustava jesu: - odreivanje ispravnih tehnikih sustava koji podlijeu dijagnostici njihovih moguih neispravnosti; - formiranje i izbor matematikog modela ispravnog sustava, koji pomae u otkrivanju neispravnosti; - formiranje i algoritam dijagnosticiranja; - izbor sredstava dijagnosticiranja. Prema karakteru promjene dijagnostikih znaajki s vremenom, razlikujemo: - statike (uzima se da mjerna veliina ostaje nepromjenjena), - dinamike (mjerna veliina mijenja se s vremenom). Stanje tehnikog sustava u naem sluaju motora, moe se opisati velikim brojem dijagnostikih znaajki. Sve znaajke radnog procesa ne utjeu podjednako na stanje sustava. Vei broj znaajki koji se kontrolira omoguava veu vjerojatnost pravilne prognoze stanja

17

sustava. Rad u razliitim reimima optereenja i stalna promjena vanjskih uvjeta utjeu na vrijednosti znaajki. Kod ovako sloenih sustava, kao to je motorni sustav, ne mogu se teoretski navesti sva mogua stanja. Zato je potrebno otkriti kakve su neispravnosti i odstupanja od normalnog rada mogua, to je u radu i uinjeno.

POPIS LITERATURE
1. 2. 3. 4. Gojmir Radica: Dijagnostika kvarova Radovan Antoni: Nove tehnologije dijagnostike i upravljanja Ante Paanin: Brodski motori HSD MAN B&W 6S60MC manual

18