Finansijsko Računovodstvo, Predavanje 7

5.
RAUNOVODSTVOZALIHA
5.3. ZALIHE PROIZVODNJE U TOKU

Imajui u vidu definiciju tekuih sredstava prema Naelima kodeksa i
MRS, u zalihe se svrstavaju i vrijednost nedovrene proizvodnje, vlastitih
poluproizvoda, proizvoda u obradi, doradi i manipulaciji, kao i
obustavljene proizvodnje. Ove vrijednosti se evidentiraju na kontima
grupe Proizvodnja u toku, i pripadaju kategorijama zaliha, samim tim i
tretmanu prema MRS 2.

Na kontima ove grupe evidentiramo proces konverzije (proizvodnje), tj.
transformacije zaliha sirovina, materijala i drugih vrijednosti sa ciljem
proizvodnje gotovih proizvoda.

Na ovoj grupi su, takoer, predviena i konta na kojima se evidentiraju
odstupanja od cijena i ispravka vrijednosti.

Svi prethodno nabrojani pojmovi pripadaju pojmu zaliha, u skladu sa
MRS 2.

Najee prema kontnom planu za preduzea, grupa konta proizvodnja u
toku obuhvata sljedea konta:
Proizvodnja u toku,
Poluproizvodi,
Poluproizvodi u obradi, doradi i manipulaciji,
Obustavljena proizvodnja,
Odstupanje od cijena,
Ispravka vrijednosti proizvodnje u toku.

Mnoga pojanjenja vezana za raune grupe proizvodnje u toku moete
proitati u dijelu knjige pod nazivom raunovodstvo trokova, gdje se
govori o obraunu trokova koji se uraunavaju u vrijednost proizvodnje,
poluproizvoda i zaliha gotovih proizvoda i nusproizvoda. Stoga emo se
ovdje osvrnuti samo na odreene specifinosti vezane za grupu konta
proizvodnja u toku. Imamo odreenih trokova koji ne mogu biti
poluproizvodi, ali se priznaju kao proizvodnja u toku jer su ve
evidentirani kao troak.

Na kontu Proizvodnja u toku, evidentiramo vrijednost nedovrene
proizvodnje za potrebe bilansa stanja, za koju se ne moe kazati da
417
5.RAUNOVODSTVOZALIHA
pripada kategoriji poluproizvoda ili gotovih proizvoda. Npr. ako sa
skladita izdamo 3 tone eljeza u proizvodnju, to je ve troak
proizvodnje u toku ali to nije jo poluproizvod.

Vrijednost proizvodnje u toku, utvruje se posredstvom konta Raspored
trokova za obraun uinaka. U zavisnosti od odabranog sistema obrauna
trokova, u obraun proizvodnje moemo ukljuiti samo direktne
trokove proizvodnje (direct costing sistem), direktne trokove i opte
trokove pogona (apsorpcioni sistem) ili ukupne (direktne i opte)
trokove proizvodnje (to se smatra trokom sticanja proizvoda ili kako se
u literaturi uobiajeno tretira kao cijena kotanja).

O ovome emo mnogo vie raspravljati u poglavlju o trokovima.

Opti proizvodni trokovi mogu biti varijabilni ili fiksni, koji se sistemski
rasporeuju kao dio troka zaliha proizvodnje u toku. Pri tom se
varijabilni opti proizvodni trokovi u cijelosti prenose u vrijednost
proizvodnje u toku, dok se raspored fiksnih optih trokova obino
zasniva na normalnom kapacitetu proizvodnje.

Primjer br. 53 : Trokovi uinka i rashodi

Ukupni trokovi proizvodnje iznose 125.000.- KM, od ega:
- direktni trokovi 80.000.- KM,
- varijabilni opti trokovi 20.000.- KM,
- fiksni opti trokovi 25.000.- KM.

U ovom primjeru, pretpostavljamo da nema nezavrene proizvodnje, ali
ima neaurnog koritenja kapaciteta, a time i neracionalnog koritenja
materijala.

Projektovani kapacitet iznosi 10.000 jedinica proizvodnje, a ostvareni
kapacitet je 9.000 jedinica. To znai da se 10% smatra nekorisnim
utrokom, tj. podvodi se pod formu rasipnikog ponaanja, a ne
nezamjenjena proizvodnja.
Ukupni trokovi po jedinici su: 125.000/10.000 = 12,50 KM
Raspored trokova:
- u obraun proizvodnje: 9.000 x 12,50 = 112.500.- KM,
- na teret rashoda perioda: 1.000 x 12,50 = 12.500.- KM
418

R.
br.
O P I S Konto
I z n o s
Duguje Potrauje
1.
Proizvodnja u toku 112.500
Rashodi operativni 12.500
Rasp. trok. za obraun uinaka 112.500
Rasp. trok. za obra. posl. rezultata 12.500
Za obraun proizvodnje u toku

Ako se vrijednost proizvodnje u toku evidentira po stalnim cijenama, u
obraun i knjienje bi se ukljuio i konto Odstupanja od cijena
proizvodnje u toku.

Ako bi npr. stalna cijena proizvoda bila priznata po ranije utvrenim
parametrima u nivou od 110.000,- KM tada bismo imali knjienje tako
da: duguje proizvodnja u toku (za 110.000,- KM) duguje odstupanja od
cijena (za iznos od 2.500,- KM), a potrauje raspored trokova za obraun
uinka iznos od 112.500,- KM.

U obraunu proizvodnje trokovi se rasporeuju prema mjestima
njihovog nastajanja, kao i prema njihovim nosiocima (uincima), ili
prema pozicijama obrade tj. fazama dovrenosti uinka o rasporedu
trokova imat emo vie potrebe komentarisati uz poglavlje
raunovodstvo trokova.
Na kontu Poluproizvodi, evidentiraju se vrijednosti nedovrene
proizvodnje u statusu poluproizvoda, koji su privremeno izali iz
proizvodnje u toku i koji ekaju na daljnji postupak unutar vlastitog
proizvodnog ciklusa. Stanja na ovom kontu iskazuju se privremeno,
prenosom sa konta proizvodnja u toku (uz analitiki prenos srazmjernog
dijela odstupanja), do ponovnog vraanja poluproizvoda u vlastiti
proizvodni proces, nakon ega se ponovo prenose na konto proizvodnja u
toku. Poluproizvode treba razlikovati od proizvodnje u toku, jer oni
predstavljaju viu fazu obrade materijala i mogu predstavljati predmet
prodaje na tritu ili predati u daljnju fazu obrade do gotovog proizvoda.

Ako smo vlastite poluproizvode dali na doradu ili obradu drugom licu,
izvan preduzea, nakon ega proizvodni proces namjeravamo i dalje
nastaviti, vrijednost takvih poluproizvoda se prenosi na konto
419
Poluproizvodi u obradi, doradi i manipulaciji. Na kontu proizvodi u
obradi se iskazuje i vrijednost vlastitih poluproizvoda u internoj
manipulaciji, izmeu dvije proizvodne faze i sl.

Trokovi obrade, dorade i manipulacije e teretiti vrijednost na kontu
proizvodi u obradi, odakle e se, tako uveana, ponovo vratiti na konto
proizvodnja u toku ili poluproizvodi.

Primjer br. 54 : Poluproizvodi u obradi i doradi

Poluproizvodi su dati na doradu po stvarnoj vrijednosti od 30.000.- KM.
Trokovi dorade po fakturi iznose 5.850.- KM. Po prijemu sa dorade
nastavljen je proizvodni proces. U fakturu je uraunat i PDV.

R.
br.
O P I S Konto I z n o s
Duguje Potrauje
1. Poluproizvodi na doradi 30.000
Poluproizvodi 30.000
Za poluproizvode date na doradu
2. Poluproizvodi na doradi 5.000
Potraivanja za PDV 850
Dobavljai 5.850
Za vrijednost dorade po fakturi
3. Proizvodnja u toku 35.000
Poluproizvodi na doradi 35.000
Za nastavak proizvodnje

Treba uoiti da se poluproizvodi nakon faze dorade ne vraaju na raun
Poluproizvoda, ve na raun Proizvodnja u toku, gdje se nastavlja sa
njihovim dovrenjem do gotovih proizvoda, nakon ega se prenose na
raun Gotovi proizvodi.

Na kontu poluproizvodi u obradi mogu se nai i gotovi proizvodi koji su
sa zaliha (grupa konta 12) vraeni na doradu, npr. ako su zbog ekanja
izgubili odreena svojstva upotrebne vrijednosti, pa ak i oni proizvodi
koji su vraeni od kupca zbog neodgovarajueg kvaliteta i sl.

Imamo i sluajeva kada odreene vrijednosti klase zaliha u datom
obraunskom periodu treba evidentirati kao privremeno obustavljenu
420
proizvodnju, jer su to izazvali odreeni subjektivni ili objektivni faktori.
Ako se proizvodnja namjerava nastaviti, te vrijednosti se privremeno
iskazuju na kontu Obustavljena proizvodnja.

Proizvodnja u toku ili poluproizvodi su konta predviena za evidenciju
vrijednosti trokova u obraunskom periodu za potrebe bilansa stanja u
normalnim uslovima, kada nemamo znaajnih prekida proizvodnog
ciklusa. Ako znaajni zastoji postoje, tada moemo stanja sa tih konta
preknjiiti na konto obustavljena proizvodnja (tako da duguje konto
obustavljena proizvodnja, a potrauje konto proizvodnja u toku ili
poluproizvodi). Kada se stvore uslovi za nastavak kontinuiteta
proizvodnje, tada se to evidentira suprotnim knjienjem (odobrava se
konto obustavljena proizvodnja, a zaduuje konto proizvodnja u toku).

Ukoliko se u ovakvim procesima pojavljuje i konto Odstupanja od
cijena (tj. ako se proizvodni proces evidentira po stalnim cijenama),
potrebno ga je analitiki razvrstati na onoliko konta koliko ima potrebe za
razliitim evidencijama na grupi Proizvodnja u toku.

Konto odstupanja od cijena preuzima adekvatna stanja sa konta, u
zavisnosti od odnosa zaliha i njihovog utroka izdavanja u upotrebi, a
raun odstupanja od cijena, e se analitiki formirati na onoliko rauna
koliko te faze proizvodnje u toku zahtijevaju.

Konto (Ispravka vrijednosti proizvodnje u toku) slui za evidentiranje
smanjenja vrijednosti ili otpisa ovih zaliha, u skladu sa FBiH RS 2.
Usklaivanje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku vri se na istim
principima i na isti nain kao i kod drugih oblika zaliha, to emo vam
prikazati uz konto Usklaivanje vrijednosti zaliha.

Ako se radi o trajno obustavljenoj proizvodnji, otpis takvih vrijednosti e
se vriti preko konta Ostali operativni rashodi, jer je to rashod koji je
nastao kao posljedica osnovne djelatnosti koja nije zavrena u formi
gotovih proizvoda.

Svako otpisivanje trokova osnovne djelatnosti knjii se kao odreena
kategorija operativnog rashoda, i moe se posmatrati kao usklaivanje
vrijednosti zaliha, pod formom nivelacije vrijednosti.
421

5.4. ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA

Na kontima grupe gotovi proizvodi se evidentiraju gotovi proizvodi, kao
rezultat procesa konverzije (proizvodnje), bez obzira da li su rezultat
proizvodnje, da li su dobiveni povratom od kupca ili su dobiveni u
razmjeni za potraivanja od kupca koji ih nije od nas kupio, a eli ih
kompenzirati za svoj dug prema nama.

Iznosi trokova koji su sa klase trokova preko grupe proizvodnja u
toku obraunati u vrijednost zaliha gotovih proizvoda, se prije svega,
nalaze knjieni na kontu Gotovi proizvodi, na skladitu. Meutim, poto
se zalihe gotovih proizvoda (osim u vlastitom skladitu) mogu nalaziti i
na drugim mjestima, a mogu sadravati i razliite vrijednosti u skladu sa
propisima o trgovini i porezima, grupa konta gotovi proizvodi sadri
sljedeu klasifikaciju:
- gotovi proizvodi na skladitu;
- gotovi proizvodi u vlastitim prodavnicama;
- razlika u cijeni proizvoda u prodavnici;
- obraunat PDV proizvoda u prodavnici;
- gotovi proizvodi u komisionu i konsignaciji;
- gotovi proizvodi van upotrebe;
- gotovi proizvodi u obradi, doradi i manipulaciji;
- odstupanja od cijena gotovih proizvoda, i
- ispravka vrijednosti zaliha gotovih proizvoda.

Treba voditi rauna da se gotovi proizvodi evidentiraju u visini trokova
koji su nastali u proizvodnji, ali se ti trokovi ne mogu obraunati po
veoj vrijednosti od mogue neto prodajne vrijednosti. Prema tome,
princip opreznosti i zahtjev za usklaivanjem vrijednosti zaliha u skladu
sa MRS 2 se odnose i na zalihe gotovih proizvoda.

Za iznos zavrenih gotovih proizvoda iz proizvodnje na zalihe (tj. na
skladite) potrebno je zaduiti konto Gotovi proizvodi na skladitu, a
odobriti raun Proizvodnja u toku, ukoliko smo ve ranije trokove
proizvodnje u toku prenijeli na taj raun.

422
Ukoliko se zalihe vode po stalnim cijenama, na zalihama gotovih
proizvoda potrebno je formirati i konto Odstupanja od cijena gotovih
proizvoda, gdje evidentiramo pozitivne, odnosno negativne razlike
izmeu stalne i stvarne cijene uinka.

Primjer br. 55: - Evidencija zavrene proizvodnje

Iz proizvodnje je zavreno i predato na skladite gotovih proizvoda u
vrijednosti:
a) po trokovima proizvodnje od 120.000.- KM
b) po stalnim cijenama gotovih proizvoda u vrijednosti 140.000.-
KM (trokovi proizvodnje iznose 120.000.- KM).

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje
Potrauj
e
1a)
Zalihe gotovih proizvoda skladite 120.000
Za zavrene gotove proizvode
1b)
Zalihe gotovih proizvoda skladite 140.000
Odstup. od cijena gotovih proizvoda 20.000
Za evidenciju got. proizv. po stalnim cij.

U ovom sluaju smo evidentirali pozitivno odstupanje jer je stalna
vrijednost zaliha vea od stvarnih trokova zaliha.

Gotovi proizvodi su namijenjeni prodaji, bilo da se prodaja vri po
principu veleprodaje (sa skladita), ili po principu maloprodaje (iz
vlastitih prodavnica). Zbog toga se na grupi gotovi proizvodi pojavljuje i
konto Gotovi proizvodi u vlastitoj prodavnici, sa prateim kontima koji
ine sastavni dio maloprodajnih cijena (tj. vrijednosti bruto prodajne
cijene). Ta pratea konta su: Razlika u cijeni proizvoda u prodavnici i
Porez na dodanu vrijednost proizvoda u prodavnici.

Prenos gotovih proizvoda u prodavnicu vri se sa konta gotovi proizvodi.
Ukoliko se zalihe na kontu gotovi proizvodi evidentiraju po stalnim
cijenama, za iznos prenosa gotovih proizvoda u prodavnicu isknjiavaju
se i odgovarajua odstupanja, iz razloga to se zalihe u prodavnici vode
423
po maloprodajnim cijenama na osnovu stvarnih razlika u cijeni i poreza
na dodanu vrijednost.
Maloprodajna cijena u principu, ne moe biti formirana kao stalna cijena
ve stvarna. Zbog toga raun Gotovi proizvodi u prodavnici apsorbuje
odstupanje, jer se razlika u cijeni i porez raunaju na stvarnu vrijednost.

Primjer br. 56: Izdavanje gotovih proizvoda vlastitoj prodavnici

Izdato je iz skladita gotovih proizvoda u vlastitu prodavnicu:

a) u vrijednosti od 80.000.- KM, uz obraunatu razliku u cijeni od
20.000.- KM i PDV 17.000,- KM, i
b) svi podaci iz primjera pod a su isti, osim to su zalihe u skladitu
bile voene po stalnim cijenama od 90.000.- KM, pri emu je
odstupanje bilo pozitivno i iznosilo 10.000.- KM;

a) Knjienje kada se zalihe na skladitu evidentiraju po stvarnim
cijenama

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1.
Zalihe gotovih proizvoda u prodavnici 117.000
Gotovi proizvodi u skladitu 80.000
Razlika u cijeni mara 20.000
Obraunat PDV 17.000
Za izdate gotove proizvode u prodavnicu

b) Knjienje kada se zalihe na skladitu evidentiraju po stalnim cijenama

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1.
Zalihe gotovih proizvoda u prodavnici 117.000
Odstupanje od cijena 10.000
Zalihe gotovih proizvoda u skladitu 90.000
Razlika u cijeni gotovih proizvoda 20.000
Obraunat PDV 17.000
Za izdate gotove proizvode u prodavnicu

424

Primjer br. 57 : Prodaja gotovih proizvoda u prodavnici

Prodaju gotovih proizvoda u prodavnici trebamo knjiiti na sljedei nain:
R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1.
Blagajna 117.000
Prihodi prod. gotovih proizvoda 100.000
Obaveze za PDV 17.000
Za gotovinsku prodaju proizvoda u
prodavnici

2.
Trokovi prod. gotovih proizvoda 120.000
Gotov. proizvodi u prodavnici 120.000
Za evidenciju trokova prod. gotov.
proizvoda

3.
Obra. razl. u cijeni 20.000
Obraun PDV 17.000
Tro. prodatih gotovih proizvoda 37.000
Za obraun realizovane razlike u cijeni i
poreza

4.
iro-raun 120.000
Blagajna 120.000
Za prenos na iro-raun
5.
Obaveze za PDV 17.000
iro-raun 1.700
Za plaeni porez prodatih got. proizv
Ukoliko bismo gotove proizvode u prodavnici prodali na kredit, tada bi
smo umjesto rauna Blagajna u stavu br. 1, knjiili odgovarajue
potraivanje Kratkoroni krediti, a uz prihode od prodaje evidentirali
bismo PVR obraunata i naplaena kamata.

U daljnoj fazi bismo imali knjienje naplate kredita na iro-raun i
evidenciju prihoda od kamate, to emo vam prikazati kod raunovodstva
prihoda i rashoda. Prihod od kamata bi se knjiio preko dugovne strane
PVR naplaene kamate iz prethodnog stava.

Porez se mora platiti u zakonskom roku bez obzira da li mi gotove
proizvode prodali i naplatili odmah na blagajni, ili ih prodali na odgoeno
plaanje. PDV se mjeseno obraunava i saldira bez obzira na nain
425
naplate. Izuzetak je izvoz kome se daje rok od 180 dana uz naplatu i
obraun PDV.

Poreska obaveza se formira danom prodaje, odnosno svakog desetog u
mjesecu za prethodni mjesec, osim za uvoz gdje se eka dokaz o naplati
od 180 dana, ako to ne bude, obraunava se PDV obaveza od dana f
a
.

Promjene cijena u prodavnici (poveanje i snienje) emo vam objasniti
kod knjienja vezanih za robu (evidencija rauna grupe Roba), jer su
principi isti, samo to ete kod gotovih proizvoda koristiti odgovarajua
konta grupe Gotovi proizvodi, a kod robe, konta iz grupe roba.

Ukoliko preduzee ustupi svoje gotove proizvode u komisionu ili
konsignacionu prodaju, vrijednost takvih proizvoda e se sa konta gotovi
proizvodi prenijeti na konto - Gotovi proizvodi u komisionu i
konsignaciji. Za prenesenu vrijednost e dugovati konto gotovi proizvodi
a potraivati konto gotovi proizvodi. To znai da su ovi gotovi proizvodi i
dalje nae zalihe u bilansu stanja, pa je i za ove zalihe potrebno izvriti
popis 31.12. i utvrditi vikove ili manjkove ako ih ima i definisati im
mjesto u bilansu stanja i bilansu uspjeha, i uskladiti za zahtjevima Zakona
o PDV-u.

Ako bi se zalihe na kontu gotovi proizvodi evidentirale po stalnim
cijenama, na kontu gotovi proizvodi u konsignaciji i komisionu bi se
evidentirale stvarne cijene. To znai da bi se ugasio konto odstupanje za
onaj dio odstupanja od cijena koji se odnosi na proizvode prenesene na
konto - Gotov proizvod u konsignaciji i komisionu. Raun - Gotovi
proizvodi u konsignaciji i komisionu dakle evidentiraju se po stvarnim
cijenama.

Primljeni proizvodi kod komisionara ili konsignatera se evidentiraju
vanbilansno, jer tako primljeni proizvodi nisu nae vlasnitvo i ne mogu
biti predmet bilansne evidencije. U sluaju prodaje evidentiramo nau
zaradu kao prihode od konsignacije i komisiona (posredovanja) a ne cijelu
prodajnu vrijednost.

Obavezu PDV obraunavamo samo na dio nae provizije, a ostatak
obaveze za PDV prenesemo na vlasnika proizvoda (robe) jer je on primio
i prihod.
426

To se moe raditi i indirektno da prikaemo cijelu obavezu PDV-a, a
potom je prenesemo na vlasnika robe u odreen %.

Ovakva prodaja podrazumijeva i komisionu ili konsignacionu proviziju,
koja se knjii kao potraivanje po konsignacionim i komisionim
poslovima i kontu ostali prihodi.

Konta gotovi proizvodi van upotrebe, gotovi proizvodi u obradi, doradi i
manipulaciji i ispravka vrijednosti zaliha gotovih proizvoda koristit emo
po istom principu kao i kod zaliha proizvodnje u toku, te ih nema potrebe
ponovo pojanjavati.

Detaljnija pojanjenja vezana za grupu gotovi proizvodi imat emo kod
razrade rauna prihoda i rashoda, sa posebnim osvrtom na prodaju
gotovih proizvoda.

Iako se u strukturi zaliha i prema MRS 2, a i prema vaeem Kontnom
planu, nalazi trgovaka roba, odluili smo da se ovom pojmu zaliha,
posebno posvetimo kroz posebno poglavlje koje slijedi.

427

6. RAUNOVODSTVO TRGOVINSKIH
PREDUZEA

6.1. POJAM I KARAKTERISTIKE ROBE

Da bismo upotpunili znanje iz raunovodstva profitnih centara, predstavit
emo karakteristike raunovodstva trgovinskih pravnih lica.

Djelatnost prometa roba je znaajna djelatnost u svakom drutvu i
privrednom sistemu, zbog toga emo nastojati pribliiti raunovodstvo
trgovinskih preduzea (pravnih lica).

Ovu djelatnost zbog njene vanosti svaka dravna zajednica usmjerava
(regulie) posebnim zakonima.

Raunovodstveni standardi takoer ukazuju na specifinost djelatnosti
koju danas nazivamo robni promet.

O trgovini i trgovinskoj djelatnosti potrebno je radi kompletiranja znanja
proitati izvorni Zakon o trgovini.
20

Ve u MRS br. 2, paragraf br. 2 - kae da postoje zalihe kao sredstva
kupljena i namijenjena prodaji u toku normalnog postojanja (roba).

To znai da zalihe nabavljene radi prodaje, kao procesa operativne
djelatnosti pravnih lica, nazivamo robom. Zalihe proizvedene kod
proizvoaa su gotovi proizvodi, a za sve ostale uesnike u prometu to e
biti roba.

Trgovinska djelatnost ima odreenih specifinosti u odnosu na
proizvodnu djelatnost, kao to su:
a) vrsta djelatnosti,
b) nain obrauna trokova u finansijskom rezultatu.

20
ZakonotrgoviniSlubenenovineFederacijeBiH,broj:70/04i12/05
428

Evidencija stalnih sredstava je identina kod proizvodnih i kod trgovakih
preduzea, to znai da instrukcije koje smo dali vezano za stalna sredstva
su zajednike za trgovinska, usluna i proizvodna preduzea. Kada je u
pitanju odnos prema zalihama, kao dijelu tekuih sredstava moemo
konstatovati sljedee:
a) proizvodna preduzea mogu imati zalihe materijala, sitnog
inventara, rezervnih djelova, poluproizvoda, gotovih proizvoda i sl.
(MRS br. 2, paragraf br. 2, pod b i c);
b) trgovinske djelatnosti imaju zalihe: robe, materijala rezervnih
dijelova, sitnog inventara, ambalae, auto-guma.

Zajedniko za obje ove djelatnosti je to to e se: materijal, rezervni
dijelovi, sitan inventar, ambalaa i auto gume, evidentirati na istim
kontima u kontnom planu, a i to e se: troenje tih zaliha evidentirati na
istim raunima trokova.

Kada je u pitanju evidencija: trokova stalnih sredstava (amortizacija),
trokova plata i naknada plata, trokovi drugih proizvodnih i
neproizvodnih usluga, takoe emo ih knjiiti na klasi trokova (klasa 3
kontnog plana preduzea) kao i kod proizvodnih preduzea.

Finansijski trokovi: kamata, kursnih razlika, bankarskih provizija e se
knjiiti direktno na rashode tekueg perioda, kao i eventualni trokovi
rezervisanja za rizike i obaveze. Knjiit e se kao rashodi obraunskog
perioda.

Kod zaliha robe takoer je mogue, primjenjivati razliite metode (FIFO,
prosjene cijene) kao metod redoslijeda prodaje robe, i nain odabira
osnovnice za formiranje maloprodajne cijene.

Materijal kao zaliha trgovinskih preduzea, ima karakter pomonog
materijala, jer osnovni materijal kao kategorija pripada proizvodu u
preduzeima za obavljanje osnovne djelatnosti proizvodnja gotovih
proizvoda.
Dok proizvodna djelatnost, trokove sa klase tri, kumulativno na kraju
obraunskog perioda, prenosi na grupu proizvodnja u toku i gotovi
proizvodi (kao uskladitive trokove) ili grupu operativnih rashoda kao
trokove operativne djelatnosti, koji u cijelosti optereuju ukupan prihod,
429
bez obzira na procenat zavrenosti zaliha i bez obzira na procenat
prodatih zaliha, trgovinska pravna lica e trokove sa klase trokova u
cijelosti preko rauna Raspored trokova, u obraunu poslovnog
rezultata, prenijeti na grupu operativnih rashoda.

Dakle vrijednosti po kojima se mogu voditi zalihe robe (kod trgovinske
djelatnosti) su:
a) vrijednosti troka nabavke robe (nabavna vrijednost),
b) fer procijenjena vrijednost robe, i
c) neto prodajna vrijednost robe.

Treba uoiti da trokovi: materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova,
amortizacije, plata, proizvodnih i neproizvodnih usluga i sl. ne
uraunavaju se u nabavnu vrijednosti robe, ve ine rashode poslovanja.
To znai da trokovi poslovanja nisu isto to i trokovi nabavke robe.

U vrijednost robe ubrajamo fakturnu vrijednost i zavisne trokove
nabavke, dok roba ne bude na mjestu odredita svrhe zbog koje je i
nabavljena.

Roba se nabavlja prije svega, da bi se njenom prodajom ostvario odreeni
prihod iz koga treba da se nadoknade svi rashodi perioda. Svakako ovdje
treba napomenuti mogunost ostvarenja prihoda i iz drugih (neoperativni
prihodi) poslova koje moe obavljati trgovako drutvo.

MRS br. 18 Prihodi, u tom cilju postavlja zahtjev priznavanja prihoda:
Prihod se priznaje onda, kad postoji vjerovatnoa da e budue
ekonomske koristi pravnog lica biti ostvarene u vidu priliva koji se moe
pouzdano izmjeriti(to znai prihod mora biti mjerljiv i ostvarljiv).

Prema paragrafu br. 7, MRS br. 18 Prihodi. Ovdje potraivanje kroz
prihod treba shvatiti kao potraivanje za koje je zagarantovano da e biti i
naplaeno nekim od instrumenata garancije na plate ili druga primanja.

Paragraf br. 8, MRS br. 18 zahtijeva da se prihod priznaje u bruto
prilivu ekonomske koristi, to znai da se insistira na bruto principu
prodaje, kako sljedi:

430
Prihodi ukljuuju samo one bruto prilive ekonomskih koristi koje pravna
osoba primi ili potrauje za vlastiti raun. Iznosi naplaeni za raun treih
strana, kao to su porez na promet, porezi na robu i usluge i porezi na
dodanu vrijednost, nisu ekonomske koristi koje pritjeu u pravnu osobu i
ne dovode do poveanja kapitala. Stoga se oni izuzimaju iz prihoda.
Slino tome, u zastupnikom odnosu, bruto priljevi ekonomskih koristi
ukljuuju iznose naplaene u ime naredbodavatelja, koji ne rezultiraju
poveanjem vlastitog kapitala pravne osobe. Iznosi naplaeni u ime
naredbodavatelja nisu prihod. Umjesto toga, prihod predstavlja iznos
provizije.

MRS 18, paragraf 9, - Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene
naknade ili potraivanja.
21

Ukoliko odreena potraivanja u prometu robe, naplatimo u ime tree
strane (obaveze prema dravnim organima) nee se moi smatrati
prihodom pravnog lica.

Ako smo odluili da nae potraivanje za prodatu robu bude smanjeno za
odreeni popust (koji se blagovremeno objavi), tada emo knjiiti
smanjenje potraivanja i smanjenje prihoda od prodaje (crvenim
stornom).

Ako su popusti poznati prilikom fakturisanja, oni se upisuju na fakturi i
samo kao potraivanje i prihod knjii se konano fakturisani iznos (bez
popusta).

Za detaljnija pojanjenja pitanja rabata, treba proitati komentare o
rabatu, koje smo dali uz gotove proizvode.

Ukoliko je u sve ovo obraunat i porez, rabat e uticati na smanjenje
poreske osnovice, jer je poreska osnovica vrijednost koja je predmet
plaanja, tj. naplate.
Vano je zapamtiti, razliku knjienja, prodaje robe i poreske osnovice i
poreza u uslovima kad je:
a) poznat rabat u momentu prodaje, i

21
TakoervidjetiSIC31Prihoditransakcijerazmjenekojeukljuujuuslugeoglaavanja
431
b) kad se rabat, kasa skonto ili drugi popusti priznaju nakon
fakturisanja do dana naplate.

U ovom drugom sluaju popusti ne utiu na smanjenje poreske obaveze i
ako se i dalje knjie kao smanjenje potraivanja i prihoda od prodaje
(crveni storno na osnovu dokumenta knjine obavijesti). Ako bi smo robu
prodavali za neku drugu robu ili druga sredstva (ne novana), tada se
prihodi utvruju na nivou fer-vrijednosti dobijene robe ili drugih
sredstava, tj. poznatu najpouzdaniju vrijednost.

Ako bismo imali specifian sluaj, da se ne moe utvrditi fer vrijednost u
razmjeni, tada se prihod utvruje na nivou vrijednosti prodate robe (MRS
br. 18, paragraf br. 14).

Prihodi od prodaje robe prema MRS 18, paragraf 14, se priznaje onda
kada:
a) pravno lice prenosi na kupca znaajne rizike i koristi vlasnitva nad
proizvodima ili robom;
b) pravno lice ne zadrava znaajno vlasnitvo ili kontrolu nad prodatom
robom i proizvodima;
c) iznos prihoda se moe pouzdano izmjeriti;
d) postoji vjerovatnoa da e ekonomske koristi vezane za transakciju
pritjecati u pravno lice; i
e) trokovi koji su nastali, ili e tek nastati u odnosu na datu transakciju,
mogu se pouzdano izmjeriti.

Dakle prenos na kupca znaajne koristi i rizika u svojstvu vlasnitva,
smatrat e se inom prodaje.

Vrijednost transakcije je neophodno moi utvrditi, da bi se mogao priznati
prihod.

Prihodom se moe smatrati transakcija obavljena izmeu pravnih lica, kad
je izvjesna realizacija priticanja ekonomske koristi u pravno lice.

Radi sueljavanja prihoda i rashoda u transakciji, neophodno je pouzdano
znati visinu trokova prouzrokovanu ovom transakcijom.

432
Da bismo se detaljnije upoznali sa specifinostima knjienja robe,
predstavit emo vam primjenu grupe Trgovaka roba, Kontnog plana
preduzea.

Sam proces nabavke robe zasnovan je na dokumentaciji koja krui
izmeu kupca i dobavljaa. Takva dokumentacija moe biti ugovor,
faktura i sl. gdje se definiu vrsta, kvalitet, cijena, uslovi dopreme, uslovi
plaanja, obaveze i prava po riziku i eventualno mjesto rjeavanja sporova
robe u prometu.

Informacije o robi su evidentirane u glavnoj knjizi, analitikoj evidenciji i
pomonim knjigama. Glavna knjiga predstavlja evidenciju robe po
vrijednosti (tj. od nabavke do prodaje). Analitika evidencija robe (ili
kako se to negdje naziva: robno knjigovodstvo) evidentira robu
pojedinano, koliinski i vrijednosno.

Vrijednost trgovake robe se evidentira na kontima grupe - Trgovaka
roba:
Obraun trokova nabavke robe,
Roba u skladitu,
Roba u prodavnici,
Roba u komisionu i konsignaciji,
Roba u doradi, obradi i manipulaciji,
Roba van upotrebe,
Avansi za nabavku trgovake robe,
Ukalkulisana razlika u cijeni,
Ukalkulisani porez na dodatnu vrijednost,
Ispravka vrijednosti zaliha trgovake robe.

Svaka poslovna promjena, pa tako i svaka poslovna promjena u procesu
evidencije robe, mora biti zasnovana na odgovarajuoj dokumentaciji
433
(faktura dobavljaa za robu, faktura za trokove nabavke, otpremnica,
zapisnici o procjeni, inventura liste i sl.).

6.2. OBRAUN NABAVKE I ROBA U SKLADITU

Pod pojmom obrauna nabavke treba shvatiti potrebu izraunavanja
vrijednosti nabavljene robe do mjesta sadanje lokacije i u sadanjem
stanju.
Prema MRS br. 2 Zalihe, nabavka robe poznaje vie razliitih
kategorija vrijednosti koje treba uraunati u obraun nabavke. Tu su, prije
svega:
- fakturna kupovna vrijednost,
- carina i ostale uvozne dabine,
- PDV-e,
- trokovi osiguranja,
- usluge peditera i druge usluge,
- trokovi prevoza i skladitenja,
- trokovi manipulacije robe i sl.

PDV-e svaki put se ne uraunava u cijenu nabavke. Povratni PDV-e ne
ulazi u nabavnu cijenu, dok nepovratni ini dio nabavne cijene.
Koji trokovi e se uraunati u cijenu robe, zavisi od klauzula o prevozu:
- franko (fco) skladite kupca,
- franko (fco) skladite prodavca,
- franko (fco) utovarna stanica ili franko istovarna stanica u
mjestu .......... i sl.

Slina pojanjenja smo imali kod materijala, jer ih obrauje isti standard.
Klauzule u kupoprodajnim odnosima nam odreuju mjesto u kome
trokovi u nabavci prelaze sa prodavca na kupca. Posebno treba imati na
umu da se kod definisanja klauzula fco., uvijek misli na raspored trokova
nabavke, a ne i na fakturne vrijednosti.
U postupku nabavke se mogu pojaviti razliite varijante usljed
neusklaenosti prispijea robe i pratee dokumentacije:
434
a) primili smo robu na skladite i sva dokumentacija potrebna za
obraun nabavke je primljena;
b) roba primljena, ali ne i sva dokumentacija;
c) primljena dokumentacija, ali ne i roba.

Kod prvog sluaja se moe govoriti o nabavci robe i mogunosti
potpunog definisanja nabavne cijene.
U sluaju pod b moramo otvoriti analitiki konto u procesu nabavke,
koji bismo nazvali nefakturisana roba, do momenta kada emo
kompletirati dokumentaciju i formirati cijenu nabavke.
Kod sluaja c imamo mogunost da definiemo nabavku robe kroz
analitiku evidenciju kao roba na putu.
Ukoliko smo robu kupili, ali nije jo zaprimljena u skladitu, niti smo
primili bilo kakvu dokumentaciju tada ne smijemo knjiiti robu na raunu
obraun nabavke, niti kao nefakturisanu, niti kao robu na putu. Ovako
moemo knjiiti kad postoji bilo kakav dokument o nabavci: profaktura,
otpremnica i trokovi peditera i sl.
Sluajevi pod b i c su mogunosti procesnog evidentiranja robe,
ali bez daljnje mogunosti za distribuciju, u smislu prodaje, obrade,
davanja na konsignaciju i sl., jer nije zaokruen proces nabavke i time se
sredstva ne mogu staviti u funkciju, tj. na raun Roba u skladitu.
Imajui u vidu da je puno slinosti u proceduri i obraunu nabavne
vrijednosti robe i materijala, uz odgovarajui primjer emo prikazati
obraun i knjienje nabavke robe i evidencije u skladitu po nabavnim
cijenama nabavnim vrijednostima.
Primjer br. 58 : Nabavka robe
Na domaem tritu je nabavljena roba prema fakturi dobavljaa sa PDV-
om u iznosu od 117.000.- KM, uz klauzulu franko dobavlja. Trokovi
utovara i prevoza su 1.000.- KM, prema fakturi prevoznika sa uraunatim
PDV-om. Osiguranje transporta je plaeno u gotovu 200.- KM. Obaveze
dobavljaima su plaene sa iro-rauna, a roba primljena u skladite i
evidentirana po stvarnoj nabavnoj cijeni, tj. po troku.
R.
br.
O P I S Konto I z n o s
Duguje Potrauje
435
1. Obraun nabavke 100.000
Potraivanja PDV - ulazni porez 17.000
Dobavljai 117.000
Za fa dobavljau
2. Obraun nabavke 1.000
Potraivanja PDV ulazni porez 170
Dobavljai 1.170
Za trokove prevoza
3. Obraun nabavke 200
Blagajna 200
Za plaeno osiguranje
4. Dobavljai 118.170
iro-raun 118.170
Za plaene obaveze
5. Roba u skladitu 101.200
Obraun nabavke 101.200
Za evidenciju robe u skladitu

PDV e ekati kraj mjeseca i saldirat e se sa izlaznim PDV-om.
U ovom primjeru je prikazana evidencija nabavke robe po troku nabavke
i to na domaem tritu. Imajui u vidu da se u postupku nabavke robe
mogu pojaviti razliite mogunosti, sada emo vas upoznati sa jo nekim
varijantama kako biste se lake snalazili u vaoj praksi.
Za nabavku robe, kao i za sve druge nabavke, mogue je unaprijed
izdvojiti sredstva za tu namjenu, u vidu unaprijed plaenog avansa. Ranije
smo imali sluaj da se izdvojena sredstva u smislu avansa i sl. prikazuju
na grupi novanih sredstava, kao posebno izdvojena sredstva. Prema,
MRS predvieno je da se uz odgovarajue nabavke tekuih sredstava
formiraju i posebni rauni avansa za nabavku, radi lakeg praenja
namjenskog troenja izdvojenih sredstava. Tako se i u kontnom planu na
grupi roba pojavljuje konto Avansi za nabavku trgovake robe, mada bi
bilo loginije da se ovaj raun pojavljuje kao posebna novana sredstva.
Dati avansi za nabavku trgovake robe evidentirat e se na kontu Avansi
za robu, sa konta iro-raun. Ukoliko se radi o nabavci iz inostranstva,
raun avansi se analitiki evidentira posebno za devizna sredstva, pa e u
tom sluaju dugovati npr. konto avansi za robu u stvarnoj valuti, a
potraivati konto devizni raun.
436
Prilikom konanog plaanja dobavljau rauni avansa se gase (tj.
potrauju), a duguju rauni dobavljaa i drugih obaveza, za adekvatan
iznos.
Ukoliko bi se kod nabavke pojavio sluaj koritenja vlastitog transportnog
sredstva ili vlastitih usluga za trokove konverzije robe, plate za radnike
na utovaru i istovaru robe, skladitenje i preskladitavanje robe,
amortizacija transportnih sredstava, trokovi dodatnog dizajna, trokovi
dorade, inspekcije i slino teretile bi zalihe.
Svi takvi trokovi e poveavati vrijednost zaliha robe na skladitu
(dugovat e konta roba na skladitu ili roba u obradi, doradi i
manipulaciji, a potraivati raun Raspored trokova). Daljnja procedura
sa knjienjem ovih trokova je ista kao to smo to objasnili kod nabavke
zaliha materijala.
Treba imati u vidu da ponekad robu ne prate i svi dokumenti, tj. da roba
prije doe do skladita, pa se tek naknadno kompletiraju odreena
dokumenta na osnovu kojih e biti utvrena stvarna nabavna cijena. Za
ovakvu pojavu mogu biti opravdani i neopravdani razlozi, to nam sada
nije cilj da pojanjavamo, ali se i jedni i drugi razlozi trebaju znati
raunovodstveno obuhvatiti. Primljenu robu bez dokumentacije treba
evidentirati na kontu nabavke i kontu obaveza na posebnim kontima
nefakturisane robe.
Nije pogreno da se roba evidentira u tom sluaju na raunima
vanbilansne evidencije.
Iznosi za ovo knjienje se obino procjenjuju na osnovu ranijih nabavki
ili na osnovu procjene menadmenta o eventualnoj visini takvih trokova.
Kada se kompletiraju dokumenta o nabavci tada se roba evidentira u
bilansnoj evidenciji, a gasi se vanbilansna evidencija.
Ako bismo imali nabavku robe iz uvoza, postupak knjienja je uglavnom
isti. Nabavka se, takoer, evidentira preko rauna obraun nabavke
(fakturna vrijednost sa svim trokovima nabavke), uz napomenu da e se
kalkulacija nabavne vrijednosti razlikovati na domaem i inostranom
tritu, zbog klauzule franko granica uvoznika, gdje se formira cijena fco.
granica (faktura, porezi, trokovi do granice), a potom obraun carina na
vrijednost fco. granica, a potom se dodaju trokovi od granice do skladita
kupca. Tako dobijemo nabavnu vrijednost robe.
437
Trokovi peditera se u tom sluaju moraju razdvajati na trokove do
granice i na trokove od granice uvoznika do skladita kupca, kako bi
pravilno bili obuhvaeni u carinskoj osnovici i obraunatoj carini. Za ovu
instrukciju treba proitati uputstva koja smo dali ranije za obuhvatanje
PDV-a u pediterskim uslugama.
Roba u skladitu, moe se voditi po nabavnoj ili prodajnoj cijeni. Obino
se vodi po nabavnoj cijeni na skladitu, a obavezno se vodi po prodajnoj
cijeni ako se isporuuje za konanu potronju i kao takva podlijee porezu
na dodanu vrijednost. Ne smijemo robu evidentirati pod stalnim cijenama
jer roba ne poznaje kategoriju odstupanja od cijena.
Ako bismo imali potrebu da na skladitu evidentiramo vrijednost robe po
prodajnoj cijeni, tada bi najprije bilo potrebno znati slijedee: da se na
nabavnu vrijednost dodaje obraunata razlika u cijenu (mara) i da tako
dobiveni zbir predstavlja poresku osnovicu. Obraunati PDV-a se dodaje
na poresku osnovicu i tako dobiven zbir predstavlja prodajnu vrijednost.
Primjer br. 59: Roba u prodavnici
Fakturna vrijednost 100.000
+ Trokovi nabavke 1.200
Nabavna vrijednost 101.200
+ Mara (razlika u cijeni) (20% od 101.200) 20.240
Poreska osnovica 121.440
+ Obraunat PDV (17% od 121.440) 20.644,80
Prodajna cijena (vrijednost) 142.084,80

R.
br.
O P I S Ko
nto
I z n o s
Duguje Potrauje
1. Roba u prodavnici 142.084,80
Roba u skladitu 101.200
Ukalkulisana razlika u cijeni 20.240
Ukalkulisani porez na dod.vrijednost 20.644,80
Za knjienje zaliha po prodajnoj cijeni
Kod konta roba na skladitu moemo imati i potrebu evidencije robe u
tuem skladitu. Tada je dovoljno da otvorimo posebna analitika konta
roba na skladitu, za robu u vlastitom i robu u tuem skladitu. Nema
438
prepreka u MRS-u da se roba u nabavci direktno knjii na konto roba u
tuem skladitu. Ako smo imali robu evidentiranu na kontu roba u
vlastitom skladitu, tada je potrebno izvriti preknjiavanje sa konta roba
u vlastitom skladitu na konto roba u tuem skladitu. Roba u tuem
skladitu, moe se voditi po maloprodajnoj vrijednosti kao to je u sluaju
evidencije date robe u konsignaciju i komision.
Radi pravilnog bilansiranja robe, potrebno je i druge procesne raune koji
prate kretanje robe analitiki evidentirati. Ovo nije potrebno radi konta
roba na skladitu, koliko radi obrauna prodaje i realnog izraavanja
realizovane razlike u cijeni i poreza na dodanu vrijednost.

6.3. ROBA U PRODAVNICAMA

Za evidenciju robe u prodavnici potrebno je formirati maloprodajnu
cijenu i evidentirati je u trgovakoj knjizi (za koju se mora imati
obezbijeena adekvatna originalna dokumentacija).
U skladu sa vaeim propisima, promet u prodavnici mora biti evidentiran
i kroz registar-blagajnu, radi pravilnog obrauna realizovanog poreza na
dodanu vrijednost.
Da bi nam ova prodaja bila to jasnija, posluit emo se jednim
primjerom.
Primjer br. 60 : Evidencija robe u prodavnici
Prenesena je roba u prodavnici iz vlastitog skladita u vrijednosti
100.000.- KM. Razlika u cijeni je 20%. Obraunati PDV-e je 17%. Roba
je u prodavnici evidentirana po maloprodajnim cijenama.
Kalkulacija maloprodajne cijene robe:

Cijena po obraunu nabavke

e
100.000
+ Razlika u cijeni 20 (20% od 100.000) 20.000
Poreska osnovica 120.000
+ 17% PDV-a 20.400
Maloprodajna cijena rob 140.400
439

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje
Potrauj
e
1.
Roba u prodavnici 140.400
Ukalkulisan PDV-e 20.400
Za obraunatu maloprodajnu cijenu

Ako bi se pojavila potreba za ponovnim usklaivanjem cijena robe nakon
izrade kalkulacije, bilo bi potrebno istim postupkom obraunati poveanje
ili smanjenje cijena. To znai da e se poveanje i smanjenje cijena robe
adekvatno odraziti i na PDV-e, kao i na razliku u cijeni. Svaka promjena
cijena mora biti odobrena od nadlene inspekcije, i ovjerena od strane
vlasnika pravnog lica.
Za smanjenje cijena bi bilo potrebno izvriti storniranje iznosa razlike u
cijeni i poreza na didanu vrijednost za adekvatno usklaivanje cijena, a
kod poveanja cijena potrebno je provesti dopunsko knjienje za
obraunatu razliku i poreza na dodanu vrijednost
Primjer br. 61: Poveanje cijena u prodavnici
Poveanje cijena robe u prodavnici bi znailo potrebu izrade nove
kalkulacije, gdje se poveanje odraava na razliku u cijeni i PDV-a.
Maloprodajne cijene u prodavnici, iz prethodnog primjera su poveane,
na taj nain da je poveana razlika u cijeni 50%.
nakon poveanja
Roba u
prodavnici
144.000 140.400 + 10.000 + 1.700 = 152.100
Razlika u cijeni
20.400 + 17
Roba u skladitu 100.000 Roba u skladitu 100.000
Knjienje:
20.000 20.000 + 50% = 30.000
PDV-e 20.400 % od 10.000 = 22.100

440
R.
br.
O P I S Kont I z n o s
o Duguje Potrauj
e
1. Roba u prodavnici 11.700
Ukalkulisan porez na dod.vrijednost 1.700
Za poveanje maloprodajne cijene

Poveanje mare za 50% znai da je iznos sa 20.000.- KM obraunat na
30.000.- KM (50% od 20.000 = 10.000 + 20.000 ranijeg obrauna iznosi
o smanjenju cijena robe u prodavnici, situacija e biti neto
neto prodajne vrijednosti zbog snienja nivoa trinih
na zbog oteenja robe, demodiranja, tehnoloke
c) zbog rokova trajanja robe, i sl.
ijena uticati e na poresku obavezu i razliku u cijeni (obje se
KM
M. Obraunati snienje
jne cijene i poreza i izvriti knjienje:
Obrau
Prije s Nakon s Razlika
1 10
Razlika u cijeni 20.000 8.000 12.000
ukupno 30.000.- KM).
Na ovaj iznos je dovoljno dodati porez na razliku od poveanja mare
(17% od 10.000 = 1.700.- KM). To znai da je poreska obaveza poveana
za 1.700.- KM to sada iznosi ukupno 22.100.- KM (20.400 + 1.700).
Kada je rije
drugaija.
Razlozi za smanjenje cijena mogu biti:
a) snienje
cijena,
b) smanjenje cije
zastarjelosti,

Smanjenje c
smanjuju).
Primjer br. 62: Snienje maloprodajnih cijena
Maloprodajna vrijednost roba u prodavnici je prije snienja 144.000.-
(sa PDV-eom od 24.000.- KM, i razlikom u cijeni od 20.000.- KM).
Razlika u cijeni je snienje za iznos od 12.000.- K
maloproda
n:
Roba nienja nienja
Roba u skladitu 00.000 0.000 0
441
Poreska osnovica 120.000 108.000 12.000
Porez PDV-a 20.400 18.360 2.040
Maloprod.vrijednost 140.400 126.360 14.040

Knjienje:
R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauj
e
1.
Ukalkulisan porez na dod.vrijednost 2.040
Za storniranje cijena

Ovdje emo dakle stornirati cijene u prodavnici za 14.040.- KM, stornirati
razliku u cijeni za 12.000.- KM i stornirati porez za 2.040.- KM (jer se
radi o opravdanom smanjenju koji je odobrila inspekcija svojim
rjeenjem).
Ako bismo imali snienje cijena ispod troka nabavke za 10.000.- KM.
Tada bi kalkulacija maloprodajne vrijednosti bila mnogo jednostavnija.
Tada bismo raunali porez na neto prodajnu vrijednost od 90.000.- KM.
Dodavanjem poreza na neto prodajnu vrijednost dobili bismo
maloprodajnu vrijednost kalkulacija:
Neto prodajna cijena je 90.000.- KM (100.000 10.000)
+ porez 17% 15.300.- KM
Maloprodajna vrijednost 105.300.- KM
Knjienje:
R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje
Potrauj
e
1.
Maloprodajna cijena 35.100
Usklaivanje vrijednosti zaliha 10.000
Ukalkulisana razlika - mara 20.000
Ukalkulisan porez 5.100
442
Za snjienje cijena do nivoa neto
prodaj.cijene

U odnosu na cijene, koje su bile prije smanjenja cijena, dolo je do
smanjenja maloprodajne vrijednosti u iznosu od 35.100.- KM, to se
odrazilo na vrijednost istorijskog troka za 10.000.- KM, vrijednost mare
je sada pala na nulu, i poreska obaveza se smanjila za 5.100.- KM.
Kada se smanje cijene robe u prodavnici, tada se storniraju obraunata
razlika i obraunat PDV-e koji se priznaju kao ostvareni, tek nakon
prodaje.
Otuenje vrijednosti ispod troka nabavke, znai da ulazimo u prostor
neto prodajne cijene od 10.000,- KM. Ako je ta vrijednost dovoljna da se
proknjii sa kalo, rasturom, kvarom i lomom (dozvoljenog nivoa) tada
nema PDV-a. Ako to nije dovoljno, tada smanjenje vrijednosti na teret
rashoda mora biti optereeno obavezom PDV-a jer se otuenje vrijednosti
za koju smo ve ranije dobili kao povrat PDV. Svakako otuenje
vrijednosti koje nije osloboeno PDV-a treba biti optereeno poreskom
obavezom bez obzira na nain otuenja.
Kada bismo prodali robu u prodavnici nakon snienja ispod istorijskog
troka nabavke, tj. do nivoa neto prodajne vrijednosti, imali bismo
provesti sljedee knjienje:
R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1
Blagajna 105.300
Prihod od robe 90.000
Obaveze za porez 15.300
Za prodaju preko blagajne
2
Rashodi-trokovi prodate robe 108.000
Za isknjienje robe iz prodavnice
3
Ukalkul. porez na dod.vrijednost 15.300
Trokovi prodate robe 15.300
Za obra.realizov.poreza
4
iro-raun 105.300
Blagajna 105.300
Za prenos na iro-raun
443
5
Obaveze za porez 15.300
iro-raun 15.300
Za plaeni porez

Dakle, kod ovakve prodaje nema, mare, i ostvareni prihod je na nivou
troka neto prodajne vrijednosti.

U sluaju kada je smanjenje vrijednosti uslovljeno zastarjelou zaliha,
potrebno je provesti jo jedno knjienje, prije prodaje, a to je da se
poveaju ostali rashodi na Otpis zastarjelih zaliha i smanjenje
istorijskog troka zaliha radi zastarjelosti do nivoa neto prodajne cijene:

Knjienje:

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1
Otpis zastarjelih zaliha 10.000
Za otpis zbog zastarjelosti

Provedite ova posljednja knjienja na T raunu vezana za Robu u
skladitu, pa ete uoiti da je konaan saldo prije prodaje 90.000.- KM.

Primjer br. 63: Prodaja robe iz prodavnice
Prodato je robe iz prodavnice u vrijednosti od 117.000.- KM, od ega se
17.000.- KM odnosi na porez, a 20.000.- KM na razliku u cijeni.
Vrijednost od 50% je prodata i naplaena u gotovu, a 50% na potroaki
kredit od 3 mjeseca i kamata od 1% mjeseno.
Knjienje:

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1
Blagajna 58.500
Ostali kratkoroni krediti 58.500
444
Prihod od prodaje 100.000
Obaveze za poreze 17.000
Za prodaju robe u prodavnici
2
Trokovi prodane robe 117.000
Za prodate zalihe
3
Ukalkulisani porez 17.000
Trokovi prodate robe 37.000
Za obraun razlike i poreza
4
iro-raun 58.500
Blagajna 58.500
Za prenos sredstava
5
Obaveze za porez (PDV) 17.000
iro-raun 17.000
Za obraun i plaanje poreza
6
Obra.nefak.prihod (AVR) 1.755
Kamata 1.755
Za obr.kamata po kreditu za 3
mjeseca

7
iro-raun 1.755
Obr.nefak.prihod (AVR) 1.755
Za naplaenu kamatu

Primjer br. 64: - Rashodovanje otpis robe

Rashodovano je robe u prodavnici u vrijednosti od 10.000.- KM zbog
isteklih rokova trajanja (vrijednost rashodovane robe sadri 1.700.- KM
poreza i 1.000.- KM razlike u cijeni:
Knjienje:

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1
Rashodi zastarjelih zaliha 7.300
445
Ukalkulisana mara 1.000
Ukalkulisan porez 1.700
Za rashodovanu robu

Porez i mara se storniraju na obraunskim raunima i rashod ini samo
otpis troka nabavke zaliha. I u ovom sluaju otpis treba radi poreza
uporediti sa dozvoljenim kalo i rasturom, pa tek onda knjiiti otpis.

Primjer br. 65: Poklonjena roba data donacija

Donirali smo robe iz prodavnice po maloprodajnim cijenama od 5.850,-
KM.
(porez 850.- KM, razlika u cijeni 1.000.- KM)

Knjienje:

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1
Ostali rashodi 5.850
Za doniranu robu
2
Ostali rashodi 1.000
Za isknjiavanje neostvarene
razlike

3
Ukalkulisani PDV 850
Obaveza PDV-e 850
Za obra. porez na doniranu robu
4
Obaveze za porez 850
iro-raun 850
Za plaanje obra. poreza

Ukoliko vrijednost donacije na raun ostali rashodi (donacije) prelazi
0,5% od ukupnog prihoda pravnog lica na kraju godine tada se za razliku
plaa porez na dobit jer tu razliku porezni propis ne priznaje kao rashod.

446
Kada vrimo otuenje zaliha robe, koja je ve ranije bila evidentirana po
maloprodajnoj vrijednosti, po toj vrijednosti se vri i otuenje ili
priznavanje line koristi, to je u skladu sa poreskim zakonima.

Kalo na robi u prodavnici se knjii kao manjak, na raunu Manjkovi, ali
bez poreza, ukoliko je obraunati nastao u nivou propisanog kala, rastura,
kvara i loma, a iznad tog nivoa, kao manjak sa PDV-om.

Primjer br. 66: Obraun kalo, rastura, kvara, loma i manjkova

Obraunat je kalo na robi u iznosu od 2.340.- KM to je u nivou
propisanog dozvoljenog kala (razlika i cijena iznosi 300.- KM i porez
340.- KM).

Knjienje:

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
1
Manjkovi 1.700
Obraunat razlika u cijeni 300
Obraunat porez 340
Za obraun kalo i lom po
propisanim stopama

Kalo u nivou propisanog i odobrenog se smatra neoporezivi troak
(rashod) pa se zbog toga, iznos razlike u cijeni (mare) i poreza
isknjiava, tj. smanjuju se obraunate obaveze.

Da je bio kalo vei od dozvoljenog nivoa tada bismo za razliku platili
porez (PDV-a) na teret rauna Obaveze za PDV-e. Ako je kalo nastao
od 4.720.- KM, a dozoljen je bio samo do 2.340.- KM sa istim
proporcijama iz prethodnog primjera, tada bismo knjiili sljedee:

Knjienje:

R.
br.
O P I S
Kont
o
I z n o s
Duguje Potrauje
447
1
Manjkovi 3.400
Obraunat razlika u cijeni 600
Obraunat porez 720
Roba u prodavnici 4720
Za obraun kala
2
Manjkovi 340
Obaveze za porez (PDV-a) 340
Za obraun. poreza prekomjer. kala
3
Obaveze za porez (PDV-a) 340
iro-raun 340
Za plaanje poreza

Osloboeni smo poreza 50% to iznosi 340.- KM, a drugih 50% plaamo,
to vidimo u stavu br. 2 i 3, ali je plaeni porez poveao rashod, jer ne
ini popust u obavezama ali niti u rashodima.

Kod nastalih manjkova robe, treba uvijek obraunati mogui kalo i
manjak za taj iznos umanjiti radi utede poreske obaveze, a ostatak
knjiiti kao manjak sa obavezom poreza u nivou osnovice troka robe,
otuenje do nivoa kala ne moe biti evidentirano na teret radnika.

6.4. ROBA U KOMISIONU I KONSIGNACIJI

Robu datu u konsignaciju ili komision moemo direktno knjiiti sa konta
roba na skladitu, ili ak sa rauna roba u prodavnici, na teret robe u
konsignaciji i komisionu.

U odnosu na prodaju robe sa konta roba na skladitu i roba u prodavnici
razlika je u tome to se obraunata posrednika provizija ne prikazuje na
kontima ukalkulisana razlika u cijeni i ukalkuliani porez na dodanu
vrijednost, ve su u kontnom planu obezbijeeni posebni rauni za
obraunatu i realizovanu posredniku proviziju.

Ova roba podlijee obavezi inventarisanja kao i sva druga naa roba, kako
bismo mogli realno sainiti bilans stanja.

Vrijednost u popisu bit e priznata po troku nabavke ili neto prodajnoj
vrijednosti.
448

Primljena roba u konsignaciji i komisionu je tua roba, koja se evidentira
na vanbilansnim raunima, sve do prodaje. Carinskim zakonom i
Zakonom PDV-eu, ove obaveze se obraunavaju danom prodaje.

Za ostvarenu zaradu (proviziju) na realizovanu robu u konsignaciji i
komisionu dugovat e konto potraivanja za komisione i konsignacione
poslove, a potraivat e konto: ostalih prihoda (analitiki konto), a iznos
koji pripada konsignacionom partneru knjiit emo na raunu obaveza, i
takve obaveze isplatiti.

6.5. ROBA U DORADI, OBRADI I MANIPULACIJI

Ukoliko se roba sa konta zaliha iz skladita i prodavnice i sl. alje na
eventualnu doradu, preradu ili oplemenjivanje, potrebno je sa tih konta
robu isknjiiti i zaduiti konto roba na obradi, doradi i manipulaciji.

Na konto roba na obradi, doradi i manipulaciji se prenosi nabavna
vrijednost robe date na doradu. To znai da je, ako se roba iz prodavnice
alje na doradu, potrebno je stornirati razliku u cijeni i PDV-a sa konta
odgovarajuih konta obrauna poreza i razlike koja je obraunata i tako
obezbijediti informaciju nabavne vrijednosti. To znai ako se roba alje
na doradu sa rauna prodavnice potrebno je najprije robu vratiti na
skladite veleprodaje pa tek tada knjiiti na doradu.

Trokovi dorade robe su trokovi koji mijenjaju dosadanju nabavnu
vrijednost, tj. za iznos trokova se poveava dosadanja nabavna
vrijednost i postoji nova osnovica za obraun razlike u cijeni i poreza na
dodanu vrijednost. Detaljnija pojanjenja proitajte kod dorade materijala
i gotovih proizvoda.

Nakon dorade roba se vraa na one lokacije odakle je poslata na doradu ili
se vraa u skladite. Sada emo vam pokazati obraun trokova dorade i
novu prodajnu cijenu (tj. cijenu nakon dorade). Trokovi dorade su
oporezivi ukoliko je lice koje vri doradu registrovano kao PDV-ov
obveznik.

449
Primjer br. 67 : - Roba na doradi

Roba je prije dorade bila evidentirana u prodavnici sa sljedeim
podacima:
Maloprodajna cijena 14.040.-
Razlika u cijeni 2.000.-
Porez na dodanu vrijed. proizvoda 2.040.-

Trokovi dorade su, po fakturi dobavljaa, iznosili 1.170.- KM i plaeni
su sa iro-rauna. U cijenu je uraunat PDV-e.

Roba je vraena u prodavnicu, ali sada sa novom prodajnom cijenom,
potivajui iste procente razlika u cijeni i poreza kao i prilikom
sainjavanja prve kalkulacije.

Kalkulacija prije dorade:

Nabavna vrijednost 10.000.-
+ razlika u cijeni 2.000.-
Poreska osnovica 12.000.-
+ 20% PDV-a 2.040.-
Maloprodajna cijena 14.040.-

Kalkulacija maloprodajne cijene poslije dorade:

Nabavna vrijednost prije dorade 10.000.-
Trokovi dorade 1.000.-
Nabavna vrijednost nakon dorade 11.000.-
+20% mara (20% od 11.000.-) 2.200.-
Poreska osnovica 13.200.-
+17% PDV a 2.244.-
Maloprodajna vrijednost robe 15.444.-

Treba uoiti da je u kalkulaciji PDV-a 2.244,- KM, a da je u knjienju
ulazni PDV-e samo 170 KM, jer je ranije prilikom nabavke knjien ulazni
PDV-e od 2.040,- KM. Sada se knjii ulazni PDV-e kao porez samo
dorade.
450
R.
br.
O P I S Konto
I z n o s
Duguje
Potrauj
e
1.
Roba u doradi i obradi 10.000
Ukalkulisani PDV. 2.040
Roba poslata na doradu
2.
Roba na doradi
Potraivanja za PDV-e
1.000
170

Dobavljai 1.170
Faktura za trokove dorade
3.
Roba u obradi 11.000
Ukalkulis.porez na dod.vrijd. 2.244
Maloprodajna cijena poslije dorade
4.
Dobavlja 1.170
iro-raun 1170
Plaeni trokovi dorade

Uoavamo da je, prilikom vraanja robe u prodavnicu, potrebno knjiiti
poveane iznose razlike u cijeni i poreza. Maloprodajna vrijednost robe se
tako poveala ne samo za trokove dorade, nego i za poveanje mare i
poreza. Mogli smo u stavu jedan knjiiti i raun roba na skladitu, a zatim
roba na doradi pa da doradu obavimo na raun roba na skladitu, a potom
ponovo evidentiramo na roba u prodavnici to je u sutini isto.

451
6.6. ROBA VAN UPOTREBE

Iz tehniko-tehnolokih razloga, kao i razloga zastarjelosti robe, zabrane
prometa i sl., moe doi do isknjiavanja robe sa konta zaliha robe i sl. na
konto Roba van upotrebe.
Uobiajeno je u praksi da se roba koja je jednom isknjiena na konto roba
van upotrebe ne moe ponovo staviti u prodavnicu ako na toj robi nije
raena dorada oplemenjivanje i sl. Ako je dakle na raunu roba van
upotrebe, roba je namijenjena rashodovanju do sainjavanja godinjeg
izvjetaja.
Roba sa konta roba van upotrebe se obino otpisuje, najee na teret
rashoda, preko konta Ispravka vrijednosti zaliha trgovake robe, ak i u
toku godine, a najkasnije krajem godine, na dan bilansiranja.
Ukoliko je roba oteena i neupotrebljiva, a pod uslovima da je bila
osigurana kod drutva za osiguranje, postoji mogunost da se odreeni
iznos naplati od osiguravaa.
Za rashodovani iznos preko konta ispravka vrijednosti robe dugovat e
konto rashoda ostali rashodi, a potraivati konto ispravka vrijednosti robe.
Konano knjienje bi u tom sluaju glasilo: konto ispravka vrijednosti
robe duguje, a konto roba van upotrebe potrauje. Prije popisa zaliha
31.12. ova roba treba biti otpisana, kako ne bi bila obraunata u popis.
Takvu robu je najbolje i fiziki udaljiti iz skladita.
Kada se vri ovakav otpis (van upotrebe) ako nemamo opravdane razloge,
odobrene od inspekcije, bie potrebno da obraunamo i platimo PDV-e na
gubitak vrijednosti.
Naravno da e plaanje PDV-a zavisiti od konanog mjesenog salda
PDV-a.

6.7. NABAVLJENE NEKRETNINE NAMIJENJENE DALJNJOJ
PRODAJI

Prema MRS-u i MSFI-a dozvoljen je i promet nekretnina kao robe.
Meunarodni standardi su proirili nadlenost i na druga stalna sredstva, a
ne samo nekretnine. Proitajte objanjenje u MSFI br. 5, u ovoj knjizi.
452
453
Za ovako shvatanje nekretnina, pored optih propisa o registraciji i
djelatnosti privrednih drutava, moraju biti ispunjeni i uslovi koji su
propisani propisima o prometu nekretnina. Ovu problematiku pored
Meunarodnih standarda, najee reguliu i lokalni propisi.
Preduzea registrovana za promet nekretnina mogu kupiti nekretnine i
druga stalna sredstva sa ciljem daljnje prodaje i u tom sluaju kupljena
imovina ima tretman robe, ali se u skladu sa standardima evidentiraju do
otuenja na klasi stalnih sredstava u grupi namijenjenih sredstava za
otuenje prodaju.
U nabavnu vrijednost nekretnine se mogu uraunati i trokovi ureivanja i
pripreme za prodaju, po principu knjienja robe u nabavci ili doradi. U tu
vrijednost treba uraunati i sve propisane obaveze po osnovu prometa
nekretnina, ili drugih stalnih sredstava.
Evidencija nekretnina i njihovog prometa u smislu robe evidentira se na
kontima u okviru klase stalnih sredstava. Prodaja se vri po principu
prodaje stalnih sredstava, u smislu ostvarenih prihoda i rashoda od
prodaje sredstava na klasi nula i klasi est, za samo za tu svrhu
odreenim.
Za ove nekretnine, koje se nalaze u statusu prometa, iskljuena je obaveza
obrauna i izdvajanja sredstava amortizacije, jer im nije ni dat karakter
stalnih sredstava na kome se rauna amortizacija.
Kada nekretnina poprimi karakter prometa npr. kod agencija za promet,
tada, ima tretman evidencije posebnih zaliha imovine prema Standardu
MSFI 5, i vrimo evidenciju u klasi stalnih sredstava.
Treba razlikovati agencije za posredovanje i agencije za promet
nekretnina. Agencija za posredovanje u kupoprodaji ne postoje vlasnik
imovine, dok agencija za promet moe da postane i vlasnik nekretnine.
Kod nas se danas o ovome malo vodi rauna pa se ove agencije smatraju
pravnim licima iste vrste djelatnosti, to je apsolutno pogreno.
Ovakav promet treba apsolutno uskladiti sa Zakonom o PDV-u i lokalnim
zakonima o prometu nekretnina i drugih pokretnih stalnih sredstava. S
obzirom da su lokalni propisi (entitetski i kantonalni) razliiti, potrebno je
pridravati se vaeih propisa gdje se promet vri.

Finansijsko Računovodstvo, Predavanje 7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Finansijsko Računovodstvo, Predavanje 7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5.

You might also like