SVEUILITE J. J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU UITELJSKI FAKULTET DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOM BRODU

H. C. ANDERSEN

RUNO PAE
Seminarski rad iz djeje knjievnosti

SADRAJ
1. Uvod.2 2. Biljeke o piscu... . Popul!"#os$ djel!...% %. S!d"&!j' '. Osv"$....( ). *!klju+!k...., (. -i$e"!$u"!..1.

1. Uvod

Prema definiciji bajka je pria koja se esto bavi nepostojeim i izmiljenim radnjama i likovima kao to su vile i vilenjaci, arobnjaci, patuljci, vjetice i sl. U zadnje vrijeme pojavljuje se i nova !eneracija fantastini" stvorenja poput !oblina, trolova, orki i dru!i" stvorenja koja su plod mate novo! narataja knjievni" ali i filmski" umjetnika. #ajke su esto rezultat narodne predaje i posljedica narodni" obiaja i prepriavanja, a neki su se autori potrudili to i zapisati uz eventualne dorade u fabuli i likovima $primjer su braa %rimm&. 'ans ("ristian )ndersen unio je novitete u bajku, tj. pristupio joj je na moderniji nain. *n svoju bajku esto zapoinje opisom pejzaa, unosi priu iz stvarno! ivota te se izravno otkriva i na taj nain itatelj lake ulazi u svijet bajke. *d noviteta valja spomenuti i uvo+enje ivotinja koje komuniciraju s ostalim likovima ali i me+usobno. ,edna od takvi" bajki je i Runo pae koju u obraditi u ovom seminaru.

2. Biljeke o piscu
Hans Christian Andersen ro+en je u *denseu 2. travnja ./01., a umro u 2open"a!enu 3. kolovoza ./41. !odine. *n je svjetski poznat danski pisac bajki, me+u kojima su najpoznatije Snjena kraljica , 5uno pae , 6ala sirena , 7jevojica sa i!icama i dru!e. Smatra se tvorcem danske realistine proze. 8je!ova djela, prevedena na preko .10 jezika i tiskana u milijunima primjeraka diljem svijeta, bila su nada"nue za stvaranje mno!i" kazalini" djela, baletni" predstava, filmova, skulptura i slika. #io je sin siromana postolara i majke koja je poslije smrti mua morala raditi kao pralja. 6uno se probijao do knjievne afirmacije. U etrnaestoj se !odini )ndersen, bez redovno! kolovanja i bez i!dje ie!a, uputio u 2open"a!en kako bi po"a+ao kazalinu kolu s baletom i pjevanjem. 8o, uskoro !a otputaju kao potpuno nedarovito!. Uz pomo pokrovitelja, direktora 2raljevsko! kazalita, ,onasa (ollina $za koje! je radio dok se kolovao&, )ndersen uspijeva zavriti kolovanje i studij na sveuilitu. )ndersenove prie ili bajke bile su u poetku iva i dopadljiva prepriavanja ono!a to je uo u djetinstvu, a kasnije i" je i sam stvarao. U njima se fantastino, le!endarno i mitsko stapa s neposrednim, zbiljskim svijetom. S jedne strane, u njima je artistiki domiljena fantastika pod utjecajem 'offmana, a s dru!e neodoljiva naivnost i svjeina narodne umjetnosti. 9ako motivi i temljne teme )ndersenovi" bajki potjeu iz zajedniko! kru!a folklorne knjievnosti $npr. razni oblici praznovjerja, prie o vilama, patuljcima, prosjacima, kraljevima, princezama i ivotinjama&, ne samo nji"ov izraz ne!o i unutarnji razvoj ori!inalna je tvorevina. *snovni je nedostatak ti" efikasni" proza, kad se najotrije sudi, mjestimina prena!laena plaljivost i sentimentalnost. 8o, )ndersen se i za to zna iskupiti bla!om ironijom. Svoja mno!a i neumorna putovanja opisao je u putopisima koji su, upravo kao i nje!ova autobio!rafija :#ajka mo! ivota; $6it <ivs =vent>r&, neprestana pria o nje!ovom vlastitom ivotu? o borbi za knjievno djelo i slavu, ali sa smislom za "umor i prema sebi samome. 8je!ova slavna djela su? 6ala sirena, 7jevojica sa ibicama, Pjesme, Pjeaenje od 'olmensko! kanala do istono! rta )ma!era, #ajke $@ knji!a&, Pripovijesti, 8ove bajke i prie, Slikovnica bez slika, #iti ili ne biti, 5uno pae , (arevo novo ru"o, 6ala princeza, Princeza na zrnu !raka, )s"asver , 7e to #aronesser, 9mprovizator, PalicaA

. Popul!"#os$ djel!
Potpuno je bespotrebno !ovoriti o popularnosti ovo! knjievno! djela. 7ovoljno je rei da !otovo nema djeteta koje nije ulo za bajku Runo pae. 8ekima je ona bila priana prije spavanja, a mno!i su je sami proitali. Prouavajui popularnost ovo! djela, pronala sam ovu zanimljivu anketu koja jasno !ovori djejoj zainteresiranosti za )ndersenova djela.

A#ke$!1/
)nketa je provedena u *snovnoj koli BB6atija %ubecBB u ,armini. )nketirano je ukupno C@ uenika. 7ob uenika koji su anketirani je od est do deset !odina.

U prvom razredu najzastupljenija bajka je Mala sirena, u dru!om Djevojica sa igicama,dok u treem i etvrtom razredu uvjerljivo prednjai bajka Runo pae. Posljednji podatak nam !ovori da su djeca tek u treem razredu postala dovoljno psi"oloki i intelektualno zrela za razumjeti ovu bajku. 7ob djeteta ima velik utjecaj na odabir knjievno! djela za itanje, tako iz ove ankete moemo zakljuiti da je bajku 5uno pae najbolje tumaiti djeci izme+u desete i jedanaeste !odine ivota, kada im je svakako najzanimljivija. )nketni upitnik tako+er je potvrdio miljenje da uenici vole bajke, ali i injenicu o popularnosti )ndersenovi" bajki me+u djecom.

6a!dalena 7ela, preuzeto sa stranice? "ttp?DD"rcak.srce."rDfileD--0-., datum?/.1.20.0.

%. S!d"&!j

U jednom lijepom selu, za vrijeme ljetne vruine, sunce je blistavim zracima milovalo jedan stari poljski dvorac koji je bio opasan opkopom punim vode. Eu su rasli lopoi s debelim i dlakavim listovima.ispod koji" je bilo tajnovito skrovite koje je jedna patka izabrala kao svoje !nijezdo. Eako je u svom skrivenom !nijezdu leala jedna patka na svojim jajima i ekala da joj se izle!u paii. *djednom, iz jaja su poeli izlaziti prelijepi paii, no samo jedno jaje ostade jo uvijek zatvoreno. Pae koje se iz nje!a sa zakanjenjem izle!lo, bijae runo i sivo, tako da su svi mislili da je purica. 8o, im je mama patka povela svoje paie na prvo plivanje, svi su vidjeli da je najruniji pai, zapravo izvrstan pliva. Eada je majka odluila svoju djeicu predstaviti cijelom peradarniku. 8a alost, malo! runo! paia svi su zadirkivali zbo! nje!ovo! iz!leda te se ono osjealo tuno i usamljeno, iako !a je majka branila. ,adnik vie nije znao ni to e ni kud e, pa odlui pobjei u svijet. %dje !od da !a je put odveo, pai bijae tuan jer su !a i dalje svi na ko!a !od bi naiao zadirkivali i ismijavali. 8je!ovoj tuzi nije bilo kraja. U svom lutanju prvo je naiao na dvije patke i dva !usaka koji mu ponudie da bude ptica selica kao i oni, no raz!ovor prekine pucnjava lovaca, te pae jedva izvue ivu !lavu. Erebao je i on jadan biti ubijen, ali !a lovaki pas potedi vidjevi !a kako je ruan. 8astavi pae dalje svoj put i sti!ne do neke kolibice u kojoj bija"u baka, te njezini mezimci maka i koko. #aka je oekivala da e pae snesti jaje, ali jajeta niotkuda. 6aka i koko su !a poeli ismijavati kako nita nije sposoban uraditi i prema tome nema pravo !lasa. 5uno pae je prialo o plivanju i krasnom jezeru , a kada nitko nije s"vatio nje!ovu elju, pae odlui poi dalje. 7ola je tako i zima, a jadno promrzlo pae u!leda nekoliko veliki" bijeli" ptica kako lete prema ju!u u toplije krajeve. Ptice su bile prelijepe, du!i" vratova i iroki" krila, a malo pae poeli biti poput nji". Eako je ono ronilo i plivalo, a kada je led ve okovao cijelo jezero, pae ostade na sredini jezerca nemono i smrznuto. Sreom, prolazio je tu jedan dobroduan seljak koji !a povede kui djeci. 6islei da mu ele nauditi, pae se strano preplai djece te poe bjeati po cijeloj kui i napravi silan nered. Frata kue su bila otvorena te pae opet nekako uspije pobjei i nastaviti svoj put.

2ada je napokon dolo proljee, pae pone ma"ati krilima koja su sada bila snanija i vea no prije. Sav sretan, u!leda u daljini par prekrasni" labudova kako se sputaju na jezero, te pod svaku cijenu odlui poi do nji". 2ada im se pribliio, prestrai se mislei da e !a ubiti, ali reakcija je bila potpuno obrnuta. <abudovi !a primie kao svo!aG 5unom paetu nita nije bilo jasno, sve dok nije vidio svoj odraz na povrini vode. Eo to je vidio bilo je neto prelijepo, vrijedno svako! divljenjaH bio je to pravi labud. 7ok je tako veselo plivao po jezeru, dolazila su djeca i divila se njemu i dru!im bijelim labudovima. Uzvikivala su da je ba on najljepi me+u ostalima, te su mu bacali kru", zrnje i kolae. Eako je stekao potovanje dru!i" labudova, koji mu se poklonie, a on se postidi. ,o nije bio svjestan svoje ljepote, bilo je to previe sree za nje!a. #ez obzira na sve, pae se nije uzo"olilo, ne!o je ostalo dobra srca i due. *d prolo! ivota jo mu je ostalo samo sjeanje.

'. Osv"$
Ia razliku od svoji" pret"odnika, )ndersen u bajku uvodi neto potpuno novo, dotada nepoznatoHuvodi opis pejzaa. Eaj postupak je oduevio itatelje jer im verbalno vizualizira prostor na kojemu se neki do!a+aj odvija. U bajci Runo pae taj pristup pronalazimo ve na samom poetku? Na selu je bilo ljeto p!enica je blago njihala svoje "latnouto #lasje$ "ob se "a"elenila$ stogovi po livadama mirisali na te# po#o!eno sijeno$ a roda dostojanstveno #oraala dugim crvenim nogama i #lepetala egipats#i #oji je nedavno nauila od maj#e. %#o njiva i livada prostirale su se brojne !ume$ s dubo#im tamnoplavim je"ercima&' #ajka ima neke osnovne karakteristike kao to je kompozicija s? poetkom $opis prirode, paii dolaze na svijet& kulminacijom $5uno pae bjei u svijet !dje !a snalaze brojne nesree& i krajem $ 5uno pae se pretvara u predivno! labuda&
2

Simbolika brojeva se ne istie tako jako, ali je prisutna. Eako mo!u navesti primjer da je pai na svom putu doivio tri nesree? prvu kada je jedva izvukao ivu !lavu u napadu lovaca na patke, dru!u kada su !a ismijavale koko i maka, i treu kada je od stra"a jedva pobje!ao od djece i domaice. *d simbola bi jo istaknula dio u kojem bijeli labudovi lete prema nebu. Eo nebo ovdje je simbol neke savrenosti, tenje za kojom svi trebamo ii, za kojom je poeljelo ii i 5uno pae. *d bia se u bajci pojavljuju ljudska i ivotinjska, a ona imaju ljudske osobine.Eako patke, make i kokoi !ovore i razmiljaju kao ljudi. Promotrimo li ovaj ulomak, vidimo da koko kad se obraa paetu u sebi krije simbol? (itaj ma#a$ nesretnie$ on je najpametniji stvor #oga po"najem$ pitaj voli li plivati$ roniti)A mene* Mene i ne po#u!avaj pitati) (riupitaj$ a#o ho+e!$ i ba#u$ nit#o na svijetu nema vi!e is#ustva od nje "ar misli! da ona osje+a potrebu "a plivanjem i ronjenjem*)' , 6islim da predstavlja surovo drutvo i nje!ovo nerazumijevanje prema pojedincima. Svi smo mi dru!aiji, a kada se pojavi netko razliitiji od nas, promatramo !a s nekakvim oprezom koji je vie ne!ativan ne!o pozitivan. 8ismo dovoljno fleksibilni i ne pri"vaamo tako lako kada je netko dru!aiji.
2 -

'ans ("ristian )ndersen, .@@C. *dabrane prie, Irinski d.d. Jakovec, str. 3. 'ans ("ristian )ndersen, .@@C. *dabrane prie, Irinski d.d. Jakovec, str. @

2ako je pae nailazilo veinom samo na loe likove,pomislili bismo da nam pisac eli rei da je stvarnost stvarno okrutna da okrutnija ne moe biti. )li iznimku ini jedan dobroduan seljak koji se u bajci pojavljuje kao spasitelj malo! paia kada se ovaj trebao smrznuti u zale+enom jezeru. *n je ipak svijetla toka ovo! spleta okolnosti a pisac !a navodi kao primjer da e uvijek biti ljudi koji imaju dobro srce. 2ao poma!a radnje javlja se pretvaranje likova $ runo pae se pretvorilo u prekrasno! labuda&. 2ao u svim bajkama postavlja se pitanje to je sreaK %dje je plemenitostK Lto je neto ope vrijednoK Eema bajke me posebno fascinirala jer je neovisna o vremenu i prostoru. ,a bi" rekla da tema po svojoj prodornosti putuje kroz vrijeme i !eneracije, te tako ostavlja tra! u srcima itatelja. <jepota je oduvijek bila cijenjena u drutvu i ivotne sudbine su esto skrojene upravo po njoj. U bajci se motiv ljepote esto ponavlja i prena!laava. 2oliko je ona izrazita vidimo iz ovo! opisa? %n je najotmjeniji u ovom peradarni#u$ on je !panjols#i pata#$ #abaleros -vite".. /idite li #a#o je #rupan$ pogledajte mu onu crvenu vrpcu na no"i to vam je najve+a poast #oju moe dobiti pripadni# pajeg roda i "nai da je on doista ne!to posebno me0u pat#ama i da to moraju "apa"iti svi$ i ljudi$ i ivotinje.'1 U opisu se !ovori o !lavnom patku u peradarniku. 7obiva status !lavno! zbo! svoje iznimne ljepote, a svi ostali mu se moraju klanjati. *vakav prikaz pretjerane vanosti ljepote me pomalo razljutio, jer mi je potpuno neljudski da se male itatelje ui o po!renim vrijednostima. 7jeca u toj dobi upijaju ba sve, a mene zanima na koje mjesto prioriteta e oni staviti ljepotu nakon to proitaju ovo djelo. Inam da je pouka ove prie da nije vaan iz!led ne!o dobrota, ali o toj dobroti se kroz priu malo !ovori. U svakom sluaju, da ljepota nije toliko vana, runo pae bi i na kraju bajke ostalo samo runo pae s dobrim srcem, a ne bi se pretvorilo u prelijepo! labuda. 7a je pisac poradio vie na opisu unutarnje dobrote, pria bi bila pounija a time i razumljivija.

'ans ("ristian )ndersen, .@@C. *dabrane prie, Irinski d.d. Jakovec, str. C.

). *!klju+!k
*dre+ujemo li pouku ove bajke, s"vatit emo da je veoma uoljiva, a !lasi? Nije vano #a#vog si i"gleda ve+ #a#av si u du!i. U dananje vrijeme iz!ledu se pridaje prevelika vanost. Svi mislimo da je to rezultat novo!a doba, ali s obzirom na starost bajke 5uno pae, i )ndersenova razmiljanja u ono vrijeme, vidimo da se mijenjaju samo ljudi, a obiaji ostaju isti. 7ru!aije reeno, vanjska ljepota je od davnina bila veoma vana karakteristika linosti, to se nije promijenilo kroz sve ove !odine. 6islim da budunost donosi jo viu cijenu ljepote za koju e ljudi biti spremni uiniti ba sve. Svi mi !ovorimo da nam je vana dobrota, ali kada se moramo odluiti izme+u Mlijepo!a na okoN i unutarnje ljepote, esto se odluujemo upravo za ono prvo. Iato je to tako, teko je od!ovoriti. Jinjenica jest da je ljepota varljiva i da esto po!rijeimo u tom izboru. Sve zbo! to!a to je ljepota i dobrota teko spojiva, te emo jako teko pronai osobu s obje kvalitete. Sto!a za kraj mo!u samo rei? 2jelesna ljepota je prola"na$a ljepota du!e traje vjeno.

.0

(. -i$e"!$u"!
'ans ("ristian )ndersen, .@@C. *dabrane prie, Irinski d.d. Jakovec "ttp?DD"rcak.srce."rDfileD--0-., datum?/.1.20.0. "ttp?DD"r.Oikipedia.or!DOikiD'ansP("ristianP)ndersen, datum?/.1.20.0.

..