AUGUST ENOA: SELJAKA BUNA

Biljeke o piscu: August enoa je roen 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljsom domu u obitelji ekoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado iao na koncerte i u kazalite, a mati je voljela knjievost. Poslje smrti majke 1848. god., svrivi u Zagrebu osmi razred, odlazi u Peuh k roacima gdje zavrava prvi razred gimnazije 1850. god. Nakon toga se vraa u Zagreb i maturira 1857. god. u gornjogradskoj gimnaziji, pa upisuje Pravoslovnu akademiju. Od poetka listopada 1859. god. nastavlja pravni studj u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne poloivi na vrijeme odreene ispite bio je prisiljen baviti se urnalistikom, te se vraa u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". 1868. godine postaje gradski biljenik. Iste godine vjenava se sa Slavom pl. Itvani. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazalita 1870. god. Njegov prvi roman Zlatarevo zlato izlazi 1871. god. 1873. godine postao je gradski senator i naputa kazalite. Od 1874. godine do smrti ureuje hrvatski knjievni asopis "Vijenac". Umro je 13. prosinca 1881. godine. Leei bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrijeti, imam jo toliko toga napisati". Najpoznatija djela su mu: "Seljaka buna", "Zlatarevo zlato", "Prosjak Luka", "Mladi gospodin", "Prijan Lovro", "Diogenes", "Kanarineva ljubovca", "Vjeni id"i "Zagrebulje".

O Seljakoj buni: Svi likovi i dogaaji potpuno su istiniti pa, osim povijesnh injenica, iz romana saznajemo karakter ljudi, odnos kmetova i feudalaca, i samu borbu - seljaku bunu. Sr romana ini klasni sukob. enoa u romanu osuuje ivot i ponaanje niskog plemstva i ujedno krtizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. U romanu se odvija vie paralelnih radnji: sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav izmeu Jane i ure Mogaia, te ljubav Sofije Hening i Tome Milia. enoa nam iznosi meusobne odnose feudalaca te poloaj seljaka koji predstavljaju drutveni stale i koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Glavni likovi Franjo Tahi i Matija Gubec postavljeni su u suprotnosti. Matija Gubec je kmet iz Stubice i prvi zaetnik bune kojeg su seljaci kasnije proglasisli za "kralja". Uzok bune lei u socijalnom problemu a seljaci su eljeli samo izmijenjiti odnos s feudalcima, ali je pobuna shvaena kao da je protiv plemia. Franjo Tahi, feudalac, negativan je lik u kojem su skupljene sve negativnosti feudalaca. Plemii su podijeljeni na dvije protivnike strane. Na elu jedne strane je Franjo Tahi uz kojeg su ban Petar Erded i gospar Alapi. Na elu protivnike strane je Urula Hening koja je na prijevaru izbaena sa svih posjeda u susjestvu i Stubici, a uz nju stoji Ambroz Gregorijanec, oenjen njenom kerkom Martom. U romanu se pojavljuju spletkari, izdajnici, a njihova je uloga da ine radnju zanimljivom. Imaju sva obiljeja negativnih junaka i pruaju dinamiku radnje romana.

Analiza likova: Tahi Plemi krutog miljenja koji u svom potomstvu nalazi mo i uivanje. Ne misli na posljedice ve mu je cilj da sebi prigrabi to je vie mogue. Ohol je i pohlepan. Jedan je od glavnih krivaca seljake bune jer je uzimao od seljaka vie nego to je imao pravo. Svojim nasilnikim vladanjem postaje strah i trepet kraja. Ne zazire ni pred im znajui da ima mo te da mu nitko nita ne moe, pa gospodari i onim to nije njegovo. enoa ga je opisao kao malog, runog ovjeka, ime je hto dokazati njegovu zlobu. Matija Gubec Cijenjen i potovan seljanin koji se bori za pravdu i slobodu pod cijenu smrti. Za razliku od drugih seljaka bio je pismen, pa je itajui knjige shvatio da su svi ljudi jednaki i da imaju jednaka prava. Njegov lik je prototip junaka narodnog stvaralatva. Njegov fiziki izgled upotpunjuje psihiki. Odreitost i jaina su jasno izraene osobine. Gubec je bio ovjek sutranjice. Njegova snaga je izbijala iz snanih prsiju i irokogrudno branila zapostavljene i nemone. Kao svaki razborit ovjek pokuao je nevolje rijeiti mirnim putem, razgovorom, ali duh vremena koji ni dan danas nije savladan i uvrijeene klasne razlike nisu priznavale glas jednog ovjeka. ime Drmai Snalaljivac koji iz svake situacije izvlai materijalnu korist. Na njegovom licu enoa je pokazao da dobro pobjeuje zlo jer ga je neslavan kraj ivota stajao nasilne smrti, te ga je zadesila u trenutku kad je okusio najvee blagodati ivota. On je jedan od glavnih uzroka neuspeha seljake bune radi izdajstva i lai koja je ovladala narodom. Urula Hening ena koja nastoji sauvati svoje. U borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i hrabru enu, ali ujedno postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajalite uvijek gledajui u svoju korist. enoa ju je izabrao na temelju povijesnih injenica za pokretaa radnje romana jer sve poinje nesporazumom oko Stubice i Susedgrada. Dojam o djelu: Pisac se zaista potrudio da pronae i proui spise o tom dogaaju. Njima je ispunio roman mnogim detaljima i tako ga napravio zanimljivljim itateljima. Posebno je tena radnja u prikazu bitaka. Jedan od njegovih uobiajenih odlinih romana vrlo vjeran stvarnim dogaajima.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org