1.

UVOD U svijetu i kod nas dolazilo je i danas dolazi do poremeaja ravnotenih uslova unutar prirodnih padina i vjetakih kosina koje su imale za posljedicu pokretanje manjih ili veih koliina zemljanih ili stjenovitih masa. Ovo pokretanje ponekad su izazivala prave prirodne katastrofe koje su ostavljale pusto i odnosile mnoge ljudske ivote, a mogla su nastati bez sudjelovanja ovjeka ili sa ljudskim djelovanjem, nedovoljnim i nestrunim poznavanjem cjelokupne, veoma sloene, problematike. Te nestabilnosti i poremeaji oitovali su se obino u vidu: kameno-snijenih lavina, sipara na krutoj ili plastinoj podlozi, odrona, a najee kao klizita, malih do veoma veilikih i katastrofalnih. Struno izuavanje klizita poinje tek krajem XIX vijeka i to od strunih lica koja su se bavila analizom prirodnih pojava. Do tada se o velikim klizitima moglo saznati samo iz predanja i legendi, a u najboljem sluaju iz zapisa putopisaca ili arhivske grae. U zadnje dvije decenije prolog, i poetkom ovoga vijeka u naoj zemlji poinju izuavanja klizita od strane vie geomorfologa, geologa i geografa. Zanimljiv prikaz klizita ostavio je F. Katzer (1907.). U periodu izmeu dva svjetska rata u naoj zemlji izuavano je vie veih klizita koja su uinila znatne materijalne tete, kao to je npr. Klanik, nedaleko od Viegrada. U knjizi "Geomorfologija" S. Cvijia (1924. i 1926.), nabrojani su morfogenetski podaci o mnogim klizitima u bivoj Jugoslaviji. U ovom periodu moe se rei da su klizita ispitivana bez istranih radova, isptivanja, analiza, osmatranja i prognoza, te su istraivai iz tog razdoblja rjeavali ove probleme samo na bazi steenog iskustva. Poslije Drugog svjetskog rata nastupa novo razdoblje u potpunijem i savremenijem izuavanju klizita. Ovo je i razumljivo, jer je dolo do izgradnje mnogih saobraajnica, hidrotehnikih objekata, velikih urbanih gradskih i industrijskih cjelina i drugih objekata u raznim terenskim uslovima, to je dovodilo do pojave novih i aktiviranja starih klizita. U ovom periodu klizitima i svim vidovima nestabilnosti terena pridaje se vei znaaj, te se u istraivanja ukljuuju, pored geologa i graevinskih inenjera, sve vie geomehaniari, geofiziari, geometri i drugi specijalisti. Ovaj period karakteristian je za izuavanje nestabilnosti kosina po tome to se uvode laboratorijska, geomehanika, gefizika i druga ispitivanja i osmatranja. Meutim, i dalje su se odluke donosile na bazi iskustva i intuicije iskusnih istraivaa, projektanata i izvoaa radova. Na takav nain izuavaju se i saniraju teka klizita u Lukavcu, na pruzi Brko -Banovii, amacSarajevo, Doboj-Banja Luka itd. Najnoviji period izuavanja klizita obuhvata posljednje dvije decenije koje se odlikuju sve raznovrsnijim i studioznijim istraivanjima, obradama i sanacijama i sve kompleksnijim teoretskim izuavanjem i rjeavanjem ove sloene problematike na savremenijim osnovama.[1] Utvrivanje stabilnosti kosina je vana i izazovna aktivnost ugraevinarstvu. Utvrivanje uzroka klizanja jedan je od najvanijihpokretaa napretka u razumijevanju slo enosti mehanikog ponaanja tla.Opseni istraivaki napori doveli su doracionalno utemeljenih spoznaja koje nam slue za rjeavanje praktinih problema stabilnosti kosina. Uprkos tim naporima, odreivanje stepena stabilnosti kosina i njihovo ekonomino projektovanje i dalje ostaje izazovgeotehnikoj struci. Tome svjedoe povremene pojave nestabilnosti, biloprirodnih kosina bilo kosina koje su rezultat graevinskih zahvata, uprkosprimjeni savremenih spoznaja struke. Iz tog razloga istraivanja ne prestaju,a istraivanja uzroka nastalih klizanja daju jedinstvenu priliku za provjeru iunapreenje postojeeg znanja. U nastavku e se prikazati nekoliko primjera klizita i pojava nestabilnosti kosina. 2.1 Klizita nastala izgradnjom Panamskog kanala

Izgradnja Panamskog kanala, koji presijeca ameriki kontinent i spaja Atlantski s Tihim oceanom, predstavljala je poetkom dvadesetog stoljea jedan od najveih graevinskih poduhvata. Ve tokom njegove izgradnje pojavila su se velika klizanja tla koja su dovela do velikih zastoja i bitnog poskupljenja radova.

Slika 2.1 Panamski kanal: klizanje 13 milijuna kubnih metara tla pri iskopu bokova kanala (1913. godina) Slika 1. prikazuje klizanje bokova usjeka pri iskopu Panamskog kanala iz 1913. godine, kada je pokrenut volumen tla vei od 13 milijuna kubnih metara. Tokom itavog trajanja kanala pojavljivala su se brojna klizanja tla koja su bitno oteavala gradnju, usporavala i poskupljivalaradove. Jo i danas, mnogo desetljea nakon dovretka njegove gradnje, javljaju se povremeno klizanja bokova kanala to je konano primoralo njegovu upravu da postavi trajnu slubu strunjaka za praenje i sanaciju klizita.[3] 2.2 Sluaj brana Vaiont

Tragedija, koja je odnijela najmanje 1900 ljudskih ivota, dogodila se pri izgradnji tada najvie brane na svijetu na rijeci Vaiont ispod planine Toc u sjevernoj Italiji, samo sto kilometara od Venecije, 9. listopada 1963. Radilo se o kontroverznom projektu nastavak kojega su osporavali inenjeri, a lokalno se stanovnitvo estoko protivilo njegovoj realizaciji, meutim imao je punu podrku vlasti. Betonska brana visine 261,6 m, debljine 27 m u podnoju i 3,4 m pri vrhu, tada najvia na svijetu bila je dio velikoga hidroenergetskoga sustava u porjeju Piave. Pretpostavke na kojima su projektanti temeljili tehniku opravdanost i sigurnost bile su neutemeljene. Stranice kanjona u podruju budue akumulacije, osobito na lijevoj obali, nisu bile kompaktne nego vieslojne stijene. Nadzorna komisija, pod velikim pritiskom politike za nastavkom i ubrzanjem gradnje i smanjenjem trokova, nije prihvatila upozorenjastrunjaka ni onda kada su sepojavile prve pukotine. U martu 1961. na obalama iznad jezeraopaeni su prvi znakovi nestabilnosti,umjetno je jezero tada biloduboko 130 m, a u oktobru ve170 m. Juna je obala klizila priblino3,5 cm/dan, a nastala je i pukotinaduga 2 km. Prvo je klizite nastalo4. oktobra 1960. U deset minutau jezero se odronilo do 700.000 m3to je oslabilo stabilnost litice kanjonai nagovijestilo mogunost punoveeg odrona.Stoga su, ve ozbiljnozabrinuti projektanti, poeli radititestove na modelima. Mislili su daklizanje mogu kontrolirati promjenomrazine jezera. Jezero su spustilina dubinu 135 m i smanjili puzanjematerijala na 1 mm/dan.Interesi uprojektu bili su suvie veliki, a dotada uloena sredstva bila su punovei argument za nastavak projektaod oitih sigurnosnih rizika zbogkojih bi se projekt zaustavio. Meutimdogodilo se da je ponovno zapoelopodizanje razine jezera. U augustu i septembru 1961. provedenasu podrobnija geoloka ispitivanjabuotinama u koje su postavljenaetiri piezometra. Pokazalo se da jeklizna ploha vrlo duboka pa je u blizinibetonske

brane postavljen seizmografskilaboratorij za praenjepotresa. Opaeni su pomaci pomoureflektora postavljenih na geodetskitano izmjerene kontrolne toke. U oktobru 1961. zapoelo se sa ponovnim podizanjem razine jezera koje je u februaru 1962. doseglo 185 m, a u novembru 1962. godine 235 m.Pritom se puzanje obala isprva nije bitnopromijenilo, no s vremenom sepovealo na 1,2 cm/dan to je izvoaeprisililo na ponovno sputanje razine jezera koje je do aprila 1963.sputeno na 185 m ime se gotovosasvim zaustavilo pomicanje obala.Slijedilo je tree podizanje jezera, u maju 1963. na 231 m, pri emu suobale puzale 0,3 cm/dan. U lipnju jerazina podignuta na 237 m, puzanjese povealo na 0,4 cm/dan. Kada jeu julu razina dosegla 240 m, puzanjeje bilo 0,5 cm/dan, a u kolovozuse povealo na 0,8 cm/dan. U septembru je razina bila 245 m, puzanje obalase povealo na golemih 3,5 cm/danto je preplailo odgovorne inenjerei poeli su lagano sputati razinujezera. Meutim, 9. oktobra 1963.pri razini jezera od 235 m puzanje jebilo 20 cm/dan. Dakle, pod pritiskom politike jezeroje punjeno i pranjeno tri puta, a nestabilnaje i porozna lijeva obala imalageoloku reakciju spuvastog upijanjavode. Tree je punjenje, est mjeseci prijetragedije, bilo do kote koja je bila 10metara iznad granice maksimalnesigurnosti. Nia bi razina znaila duerokove za povrat uloenih sredstavai stjecanje profita, a radovi su nakraju stajali puno vie od planiranoga.Lijeva se obala ponovno poelauruavati, a razina je vode rasla zbogobilnih padavina. Tek kada se zemljau dolini poela tresti, odgovorni supokuali spustiti razinu vode u jezeruto je oito bilo prekasno. Nou 9. oktobra 1963. oko 22.38sati zapoela je tragedija. Golemi sekameni planinski masiv, dug 1,8 kmi irok 1,6 km, odvojio i pao u akumulacijskojezero s 115 milijuna m3vode i uzrokovao nastanak udarnogavala. Klizite ja nastalo na planini Toc. Brzinom od 30 m/s umjetno jezero je samljelo 270 milijuna m3 gradiva.Klizite je uzrokovalo ispadelektrinoga toka i kratki spoj u cijelojdolini koju su osvjetljavali bljeskovi.Val, antropogeni cunami, preaoje obale i zapljusnuo selo Casskoje lei 250 m vie i opasno ga otetio. Ali drugi val je bio veega udara,a nastao je kad je voda velikomsnagom protutnjila prema dolje, udolinu. Val visine 70 m kretao sebrzinom 100 km/h i preskoio branute se uputio prema gradu Longarone. Vodni val je poruio i zbrisao sa zemlje praktino sve zgrade u Logaroneu te ubio gotovo 2000 ljudi, a prema nekim podacima i 2600. Klizanje je trajalo 45 sekundi, a cijeli dogaaj 7 minuta. Trupla su dospjela ak do Venecije, a tijela polovice poginulih nikada nisu pronaena.[6]

Slika 2.2 Klizanje tristo milijuna kubnih metara stijene i tla u akumulacijsko jezero netom zavrene lune brane Vaiont u talijanskim Dolomitima 2.3 Primjer klizanja obalnih konstrukcija, usjeka i eljeznikih nasipa u vedskoj

Posebno su poznata klizanja obalnih konstrukcija, usjeka i eljeznikih nasipa u vedskoj. Nakon jednog posebno katastrofalnog ruenja 1913. godine, kada je 185 m eljeznikog nasipa otklizalo u oblinje jezero, osnovana je Geotehnika komisija dravnih eljeznica (tu je prvi put uveden naziv geotehnika) da istrai uzroke brojnih klizanja i predloi rjeenja. Njihov izvjetaj, zavren 1922. 2

godine, smatra se prvim sveobuhvatnim geotehnikim izvjetajem. U njemu su predloene nove metode vaenja i ispitivanja uzoraka tla kao i metode prorauna stabilnosti kosina. U ovim istraivanjima zapaenu je ulogu imao profesor W. Fellenius, koji je predloio i prvu racionalnu metodu prorauna stabilnosti kosina, i pod kojim imenom je ta metoda ula u kasniju praksu. O vi rani radovi u vedskoj prvi su znaajni koraci geotehnikog inenjerstva koje se time razvija u zasebnu granu graevinarstva.

Slika 2.3 Klizanje tla na kosinama usjeka 2.4 Autocesta u Meksiku

Autoput, popularan koda turista, je udaljen 93 km od Tijuane. Put vodi do grada luke Ensenada, na poluotoku Baja California. Meksiki zvaninici tvrde da je priblino 270 metara tla kliznulo to je imalo za posljedicu pomjeranje autoceste za oko 90 metara. Put je zatvoren nedugo nakon kolapsa. Nije bilo povrijeenih. Meksika agencija za autoceste je izvjestila da su uzroci klizanja sedam manjih zemljotresa u kombinaciji sa obilnim padavinama.

Slika 2.4 Posljedice klizita na autocesti u Meksiku 2.5 Klizita u Centralnoj Americi

Masivno klizite se pojavilo u gradu Las Colinas smjetenog u El Salvadoru kao posljedica zemljotresa magnitude M=7,6 stepeni, dubine 39 km, u januaru 2001. godine. Timovi na terenu izvjestili su iroke dokaze pojave likvefakcije. Klizie je blokiralo nekoliko puteva ukljuujui i Pan Ameriku autocestu, pri tome je uniten ogroman broj kua i oko 1200 ljudi nestalih.

Slika 2.5 Klizite Las Colinas