Bonjaka zajednica kulture "Preporod"

U organizaciji Instituta za jezik u Sarajevu i Vlade Unskosanskog kantona u Bihadu je 7. i 8. IX 1998. odran Simpozij o bosanskom jeziku. Podneseno je 27 referata, a pored desetak lingvista bosniakista te specijalista koji se rubno bave i bosanskim jezikom, potom knjievnika i uopde strunjaka djelatno vezanih za bosanski jezik, ovom prvom znanstvenom skupu o bosanskome jeziku prisustvovalo je i nekoliko desetina osnovnokolskih i srednjokolskih nastavnika bosanskoga jezika te lektora iz vie mjesta BiH.

Saopdenja su se uglavnom kretala unutar okvira sociolingvistike. Izvan tog sociolingvistikog pogleda na jeziku situaciju u BiH (osvjetljavanje odnos : jezik drutvo nacija kultura jezika politika standardizacija lingvistiki nacionalizam jezika tolerancija jezika prava bosanski jezik u dijaspori odnos prema jeziku, odnos prema posudbenicama ...) bilo je i nekoliko osvrta na jezik i stil pojedinih pisaca, na jezik medija te na bosanski jezik u nastavi.

Pritisnuti brojnim potekodama u svakidanjem radu (u kolama, izdavakim kudama, javnim glasilima i dr.), mnogi su sudionici skupa oekivali i previe: da za dva dana budu prueni odgovori na mnotvo pitanja koja su u prvi plan izbila od agresije na BiH pa naovamo, tj. od rasula prethodnog, nadnacionalnog standardnog jezika i naih poetnih nastojanja u izgradnji vlastitog puta normiranja bosanskog jezika kao odjelitog standarda. Ipak je ovaj (nekoliko godina zakanjeli) skup opravdao trud organizatora i trokove koje su imali predusretljivi Krajinici.

Izmeu ostalog, on je:

1. Okupio u promiljanju problema bosanskoga jezika prvi put gotovo sve jezike strunjake (meu Bonjacima); 2. Saopdenja su bila na solidnoj znanstvenoj i strunoj razini; 3. Svi su uesnici bili jednoglasni u procjeni stanja i donoenja Zakljuaka Simpozija. Ukratko, svijest o besprimjernoj zaputenosti i kanjenju u istraivanju i napose normiranju bosanskoga jezika nalae strunjacima da svima koji mogu pomodi i uopde zainteresiranoj javnosti ukau na hitnost injenja u ovoj oblasti: a) kadrovski osnaiti Institut za jezik u Sarajevu, postaviti mu zadatke i preimenovati ga u Institut za bosanski jezik; b) Odsjek za junoslovenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu preimenovati u Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik;

c) bosanskome jeziku osigurati meunarodni status putem koda za jezik; d) kratkorono izraditi gramatike za osnovnu i srednju kolu te kolski pravopisni prirunik i kolski rjenik bosanskoga jezika; dugorono normativne prirunike univerzitetskog profila te razliite tematske prirunike za potrebe nastave i javnih glasila; e) u dogovoru sa ministarstvima i pedagokim zavodima nastojati prevladati tekode u nastavi bosanskoga jezika (seminari, predavanja i dr.); 4. I pored (inae poeljnih) ispoljenih razlika u pristupima, nije nevano to to je prvi simpozij o bosanskome jeziku obiljeen pozitivnom energijom, meusobnim uvaavanjem i iskazanom gotovodu da lingvisti timski, organizirano pristupe izradi prijeko potrebnih prirunika.

Senahid HALILOVID

ZAKLJUCI SIMPOZIJA O BOSANSKOM JEZIKU odranog u Bihadu 07. i 08.09.1998.

Uesnici Simpozija o bosanskome jeziku nepodijeljenog su miljenja da je bosanski jezik standardni jezik koji u zajednici slavenskih jezika stoji naporedo sa srpskim i hrvatskim jezikom. Da bi bosanski jezik mogao udovoljiti civilizacijskim potrebama, neophodno je uraditi slijedede:

1.Kadrovski osnaiti Institut za jezik u Sarajevu, redefinirati njegove zadatke i preimenovati ga u Institut za bosanski jezik.

2. Odsjek za junoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu preimenovati u Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik.

3. Bosanskom jeziku osigurati meunarodni status putem koda za jezik.

4. Kratkoroni zadatak izrade:

a) Gramatike bosanskog jezika za osnovnu i Gramatike za srednju kolu.

b) kolskog pravopisnog prirunika. c) Jednotomnog rjenika bosanskog standardnog jezika.

5. Dugoroni zadatak izrade: a) Gramatike bosanskog jezika. b) Velikog rjenika bosanskog jezika. c) Pravopisa bosanskog jezika.

6. Izraditi prirunike bosanskog jezika za razliite tematske i gramatiko - jezike vidove nastave u osnovnoj i srednjoj koli, te prirunike za praktinu upotrebu u javnim glasilima tampi, radiju i televiziji.

7. U dogovoru sa ministarstvima pedagoki zavodi treba da iznau novu formu rada, kako bi se prevladale tekode koje se sada javljaju u nastavi maternjeg jezika (novi vidovi seminara, stalnih predavanja o bosanskom jeziku i sl.)

UESNICI SIMPOZIJA O BOSANSKOM JEZIKU