IzdavaC

Pomorski fakultet u Rijed

Za izdavaCa
Dr. Pavao Komadina
Redaktura
Dr. Dinko ZoroviC
Autori poglavlja
Ivo KitaroviC 1, 9.6, 9.7.
Mr. Vjekoslav KoljatiC 5.
Dr. Pavao Komadina i mr. Robert MohoviC 7.9, 8, 8.1, 8.2, 8.3,
8.4, 8.6
Dr. Serdo Kos 3, 4, 8.5, 9.1, 9.2, 9.4, 9.5, 9.8
Boris RukoniC 7 .8.
Mr. Vinko Tomas 6.
Dr. DuSko VraniC 7, 7.1, 7.2, 7.3, 7.4, 7.5, 7.6, 7.7
Dr. Dinko ZoroviC 2, 9.3, 9.7, 10.
Uredivanje
Miodrag MiloSeviC
Naslovna stranica
Igor LekSiC
Korektura
Dolores MarkoliC
CrafiCka priprema
Digital point, Rijeka
Tisak
Neograf, Rijeka
Tiskano u 800 primjeraka
Katalogizacija u publikaciji-CIP
SveuCiliSna knjiZnica Rijeka
UDK 656.61(035)
VADEMECUM maritimus : podsjetnik pomorcima //autori poglav-
lja Ivo KitaroviC .. ./et al./. - Rijeka : Pomorski fakultet u
Rijeci, 1996. - 162 str. : ilustr., graf. prikazi ; 24 cm
Bibliografija: str. 162.
ISBN 953-165-012-8
I. KITAROVI( Ivo
ISBN 953-165-012-8
I
POMORSKI FAKULTET
RljEKA
VADEMECUM MARITIMUS
Podsjetnik pomorcima
Rijeka, 1996.
PREDGOVOR
"Vademecum maritimus" (podsjetnik koji se sobom nosi) namijenjen
je pomorcima koji se ne mogu prisjetiti obrasca za neophodne raCune.
Simboli, kraticc i formule navedenc su bcz Sireg tumaCenja u vjcn
da je Skolovani pomurac upuCen u teorijske osnove.
Odabrani su obrasci s kojima Cc se svaki pomorac sresti u praksi,
a onima koji bi Sira znanja, preporuCa se odgovarajuCa litcratura.
s
'
SADRZAJ
Predgovor . . . . . . . .....
I. OSNOVNE FORMULE SFERNE TRIGONOMETRIJE
2. SI SUSTAV MJERNJH JEDINICA
3. INSTRUMENTI NA MOSTU . . ..... .
4. I'OMORSKA KARTA . . . . . . . .
5. IZRACUNAVAN]E SNAGE DIZEL MOTORA.
6. ELEKTRICNI UREDA]I ............ .
7. KRCAN]E I SLAGAN]E TERETA ..
7.1. Simpsonova formula ..... .
7.2. OptereCcnje spojenih podigaCa
7.3. Faktori slaganja pojedinih terela
7.4. Mjere za drvo . . ....
7.5. KoliCina drva koja se moZe ukrcati pod palubu.
7.6. Mjcre za Zilarice. . . ........ .
7.7. Prctvaranje mjera za naftu i naftne derivate ..
7.8. Odredivanje koliCine ukrcanogliskrcanog terela pomoCu
gaza (engL "Draft survey"). . . ....
7.9. Krcanje u slanim, slankastim i slatkim vodama
8. STABJLNOST BRODA .....
8.1. PoprcCna puCctna stabilnost
8.2. Stabilnost pri veCim kulevima nagiba
8.3. UzduZna stabilnost ..... .
8.4. Kriteriji stabilnosti ....... .
8.5. Stabilnost kod potpuno kontejnerskih brodova
8.6. ProraCun stabi\nosti bruda pri prijcvozu Zila
9. NAVICACIJA
9.1. Pretvaranje kurseva
9.2. Loksodromska plovidba
9.3. Ortodromska plovidba .
9.4. Kombinirana plovidba .
9.5. Pozicija broda u tercstriCkoj navigaciji
9.6. Koordinate nebeskih tijela na nebeskoj sferi
9.7. Pozicija broda astronomskim putem
9.8. Visina vode ..
10. HIDROMETEOROLOGIJA
PRILOZJ
LITERATURA . . .
6
5
7
11
16
17
18
21
28
28
28
31
34
35
3S
36
37
44
52
53
71
74
95
96
99
111
Ill
112
ll5
117
119
133
138
154
!56
161
162
1. OSNOVNE FORMULE SFERNE
TRIGONOMETRIJE
Pravokutan lrokut u ravnini
a
a
b
Slika 11.
gdje su: a stranica nasuprotna
b - stranica uz kut
c - hipotcnuza
Pitagorin pouCak c
2
= a
2
+ b
2
Kosokulan trokut u ravnini
y
b
a
c
Slika 1.2.
kutu
a
sin a

c
b
cos a
c
a
tan a
b
Sinusov pouCak
a b c
---- ---- ----
sin a sin
sin y
Cosinusov }'>ow.':ak
te analogno za ostale stranice
7
ferni trokut
b
c y
a
S!ika 1.3.
a A
B
Svaka stranica i svaki kut sfernog
trokuta manji su od Ul0
a, b, c - stranice sfernog trokuta
a, \}, y - kutovi sfernog trnkuta
Odnosi stranica i kutova sfernog trokuta
I. Za dvije stranice i kutove koji su im nasnprol vrijedi:
a > b => o: > [3 ili a < b a < [1
y.::::} b > c ili p < y=> b < c
O"<a+b-t-c<360'-'
i il >
180 < a + [3 + "( < 540"
2. Zbroj
stranica:
3. Zbroj
kutova:
PouCak o kosinusu stranica
Ako su poznate dvije stranice i kut kojeg zalvaraju, treta stranica
mole se odrediti pomoCu formulc
cos a = cos b cos c + sin b sin c cos 0..
Ako su poznate sve tri stranice kut se mole odrediti pomoCu fonnule.
cos a - cos b cos c
cos (t. =-
sin b sin c
kuteve i stranice
Isto vrijedi i za drugc
PouCak o sinusima
Ako su poznate dvije stranicc i kut koji je nasuprot jeJne od njih
mo:Z.e se nad kut koji je nasuprot drugog, ili ako su poznatJ dva
kuta i stranica koja je nasuprot jcdnom od njih moZc se nati stranica
koja je nasuprot drugom pomoCu formule:
sin a sin b sm c
0
sin a sin B
sin y
8
Napierove analogije
Ako su poznate dvije stranice i kutovi koji su mu nasuprot, treCa
stranica moZe se odrediti pomoCu formule:
cos
a --jl
"
+ b
2
c
lg
2
lg
2
ens
2
Ako su poznata dva kuta i stranice kuje
maZe se odrediti fnrmule:
a - b
su im nasuprot treCi kut
o: + B
tg ----
2
ros ---
2
a + b
cos---
2
r
ctg
2
Pravokutni sferni trokut
A
c
b
a, b, c - slranice pravokutnog sfernog
trokuta
rx, \\ y = 90" - kutovi pravokutnog
sfernog trokula
Elcmenti iz trokuta nani:lu se na
a
ll kru:l.nicu kako je to pokazanu na slici
B 1.5. Aku su poznata dva e\ementa
Napierovc kru:lnice moZe se odrediti
treCi element pomoCu jedne od for-
mula:
Sl1ka 1.4.
u
p
S/ika 1 .5.
cos (t. = ctg c ctg 90" - b )
ili
cos a = sin B sin { 90" - a
Analogni izrazi vrijede za svaki element na
kru:l.nici.
9
1
!
,
'
Kvadrantni sferni lrokut
S/ika 1.7.
Hl
a, b, c = Y0 - stranice kvadrantnog sfcrnog
trokuta
(X, p, y - kutovi kvadrantnog sfernog trokuta
Elementi kvadrantnug trokuta naniZu se na
kruZnicu oblika kao na slid 1.7.
Ako su poznata dva elementa Napierove
kruZnice moZe se naCi treCi element pomoCu
jedne od formula:
cos b ~ ctg ( 180" - y ctg (90'-' - a )
ili
cos b = sin ( 90" - [3 ) sin a
Analogni izvori vrijedc za svaki clement na
kru7.nici.
2. SI SUSTAV MJERNIH JEDINICA
Osnovne SI - jedinice
Jedinica za duljinu: metar (m). Put koji svijetlost prede u vakuumu
u 1/299792458 Jijelu sekunde.
Masa: kilogram (kg). Milsa dcfinirana Med:unarodnom pramjerom
pohranjenom u Medunarodnom uredu za mjere i utege u Sevrcsu
kod Pariza.
Vrijeme: sekunda {s). Trajanje 9192631770 perioda koje odgovara
prijdazu izmedu dviju hiperfinih razina osnovnog slanja atoma cezija
133.
Jakost elektriCne strujc. amper (A). Jakost stalne elektriCne struje koja
u dv.:nna ravnim usporednim vodiCima neograniCene duljine i
zanemarivo m a l o ~ l kruZnoga popreCnog presjeka koji se nalaze u
vakuumu medusobno razmaknuti jednn metar, proizvodi medu tim
vodiCirna silu 2 10-
7
njutna po metru njihove duljine.
TermodinamiCka temperatura: kelvin (K). To je 1/273,16 terrno-
dinamiCke temperature trojne toCke vode.
Za (rnno:linu) koliCinu tvari: mol (mol). Mno:lina elernentarnih jedinki
jednaka nmoZini atoma u 0,012 kilograma ugljika 12. lznosi pribli:lno
6,023 10
21
jedinki.
Svjetlosna jakost: kandela (cd). Svjetlosna jakost u odredenom smjeru
izvora koji odaSilje monokrnmatsko zraCenje frekvencije 540 10
12
herca u kojern je energetska jakost u tom smjeru 1/683 vata po
steradijanu.
Dopunske SI - jedinice
Jedinica za kut: radijan (rad). To je kut izrnedu dva polumjera koji
na krugu omeduju luk duljine jednake polumjeru. Iznosi pribli:lno
57,3".
Jcdinica za ugao (prostorni kut): stcradijan (sr). Ugao stoSca sa vrhom
u srediStu kuglc, koji na plohi kuglc omeduje ploStinu jednaku
ploStini kvadrata odrcdenoga polumjcra kugle.
11
Predmeci za tvorbu decimalnih jedinica
Predmetak _ Znak __

-----;-__ Znak __ __
----
eksa E
IOn;--
den d
.
---- ----
=---

--


r 10
-'----
10
tera T 10 mili


G __ -
10 mikn1
to=o---

-;-;,-- -

- .!'_ --
10;9 -

M 10 n

ill"'--
--- __
--
-io-=rr--
kilo k
' -- -,----
-;- -
l(J'IS---
hekto h 10 femto f
- Hl-----r;=--- ----
ffiTl'----
dcka do alo
'
Decima1ni brojevi veti od milijuna
hrvatski engleski
w' milijun million
10
9
milijarda billion
1 o12
bilijun trillion
1015
bilijarda quadrillion
1018
trilijun quintillion
1021
sextillion
1024
kvadrilijun septillion
1027
octillion
1030
kvintilijun nonillion
Neke iznimno dopuStene jcdinice koje se koriste u pomorstvu
Jedinice od kojih se ne tvore dccimalne jedinice:
Morska milja 1 M = 1852 m Zakonom nije propisan znak, no
znak M se primjenjuje u
anglosaksonskim zem\j,una, pa bi
ga i u nas trcbalo usvojiti.
Astronomska j edinica
duljine 1 aj = 1,4%9787 10
11
m Zakonom nije propisan znak.
Stupanj 1"
12
'
'ad
180
PredlaZe se znak aj.
Jedinica za ploStinu. Stoput veCa
jedinica naziva se hektar uz
oznaku ha.
Jedinica za kut. Oznaka Je
podignut kruZiC
0
.
Minula (kuta) 1'

1/60
Sekunda (kuta) 1"

1/60'
Minula (vremena) 1 nun - 60
Sat 1 h 60 m in
Dan 1 d - 24 h
Cvor I cv

1 M/1 h
NauliCka crtie<:1 ili morski rumb
Jedinica za kut. Oznaka je
podignuta crtica '.
Jedinica za kul. Oznaka su dvije
podignute crlice "
s Oznaka je min.
Pred!a:le se oznaka h.
Prcdla:Ze se oznaka d.
Zakonom nije propisan znak.
PredlaZe se hrvalski znak "Cv" Ui
engleski "knl".
11 25"
' 16
Jedinica od kojih se lvore decimalne jedinice:
Litra 1 I (ili 1 L) = 1 dm
3
Jedinica za obujam.
Tona 1 t = 10
3
kg Jedinica za masu.
Poscbne jedinicc koje naS zakon ne spominje, a susreCu se u
pomorstvu
Dioplrija 1 dpl = m-
1
Jakost optiCke leCe je reciproCna
vrijednost ZariSne duljine u
metrima. Oznaka dpt.
Karat I k (ili Kt) 0,2 g Masa dragulja. Takoder i 1/24
udio zlata u legurama. Ima dvije
moguCe oznake: k i Kt.
Astronomske jcdinice duljine
Svjetlospa I gs

9,460515
1015
m. Znak u nas je gs.
godina( )
Siriometar
10
6
dj - 1,496
1017
m. Nema znaka.
l'arsek 1 pc 3,08572 10
16
m. Iznosi pribliZno 210
5
aJ
Sirius - 5 pc Nema znaka.
/edinica u na>em z,,konu
13
Jedinice koje ne predvida 51-sustav a susreCu se u pomorstvu
Jedinice za vrijeme u trajanju:
Mjesec
Godina
StoljeCe
Milenij
u efektivnom
trajanju: 28, 29,
30 ili 31 dan
PredlaZe se znak m.
u efektivnom PredlaZe se znak y.
trajanju: 365, 366
dana ili drugo
ovisno o kalendarima
ili njihovim promjenama
100 efektivnih PredlaZe se znak Ct.
godina
10 Ct PredlaZe se znak Mz.
Oznakc trenutka vremena
U pomorstvu vrlo Cesto treba oznaCiti neko vrijeme. Razlikuju se tri
moguCnosti:
a) Oznaka vremena u nas. Valja na primjer oznaCiti vrijeme 9 sati
12 minuta i 32 sektmde dana 24. svibnja 1991. godine: 24.05.1991.
OH2,32
b) Anglosaksonska oznaka za isti trenutak: May 24.1991. 09:12:32
c) OznaCavanje istog trenutka u matematiCkim operacijama pri raCun-
anju, na primjer za vrijeme koliko dugo traje neko putovanje.
1991.05.24.09:12:32
Ukoliko nije potreban datum (jer se podrazumijcva), tada je oznaka
za trenutak: 09:12:32
Ukoliko su napisana samo dva broja odijeljcna jednom dvotoCkom:
09:12 prva dva broja znaCe satove, a druga dva minute. (Smatra se
00 sekundi). Kako se iz gornjih primjcra vidi, godine se piSu s Cetiri
broja, a mjesed, dani, sati, minute i sekunde s dva.
d) SI sustav jedinica ne dozvoljava mijeSanje seksagezimalnog i
decima]nog naCina pisanja. Na primjer, visina nebcskog tijda ne
moZe biti 3412, 7' ili satni kut 31218, 2'. lspravno pisana visina je
3412'42", a satni kut 312"18'12" ili joS bolje sve u decimalama
stupnja: 34,212 za visinu i 312,303" za satni kut. Kod vrlo preciznog
oznaCavanja trenutka vremena iznimno se dopuSta zajedno koristiti
seksagezimalni i decimalni naCin pisanja. Na primjer: 09:12:32,7.
e) Anglosaksonci upotrebljavaju 1/10 M i nazivaju ga kabclom.
14
Neke izvedene 51-jedinice s posebnim nazivima i znakovima
}cdinica
"
velitiJJu Naziv Znak
--
tempera iura
Cclzijev
oc

-- --
hcrz Hz
aktivnosl bekerel B<j
--- ..--
kolibna dcktricitcla kulon c
njutn N
- --
toplina rad, energija M.ul j
---- -- --
snaga vl w
- -
cl. pokncijal, napon,
volt V
clektromotorna sila
Jt;-ZJ.

Gy
el.
f;uad F
-
cl. otpor om n
- - ------
eL vt!dljivost simens s
------- - ...
tlak paskal
p,
-
svjctlosni lok lumen 1 m
-
luks
"
- ---
magnctska indukcija T
magnctski lok vebcr Wb
-
- -
induktivnost henri 11
ekvivalcntna doza Sv
Nckc standardiziranc konstante
Konsta11la
standardno ubrzanje Zcmljine teZe
standardni tlak
standardna temperatura
brzina svjetlosti
-
Veza ;
drugim Opaska
icdiuicama
-
. -
K AtC

MK
-
-
-
1h
-
1/;
--- --
A
,
--- --
Sila-masa
'
akceteracijil

kg m/s
2
[f]"'[m](a]
m
[a]=[dv]/[dt]=-z
;
- - --
Nm R<>d si la x put
-

j/; EL snaga=napon
'
(ist.

W/A
-. --
I !kg
-- -
C(V
-
--
V/A
El. olpor

napon/
struja {ist. napon)
NV
=-:!--
N/m tlak-
----
cd
"
. -
---
1 m/m
--
N
--
A-m
T m'
-
--- -- --
Wb/A
-
)/kg
Znak V rijcdnost
gZ 9,80665 m/s
2
pg 0,101325 M Pa
TZ 273,15 K
c
2,9 . 10
8
m;;;
15
3. INSTRUMENT! NA MOSTU
Magnetski kompas
U izrazu za devijaciju:
0 = A + B sin Kk t- C cos Kk -t- 0 sin 2 Kk -1 E cos 2 Kk
koeficijenti se dobivaju;
1
A - s (Oo + 04s -t 0911 + Om + 81so + + 8vo + Om)
o., + 8270
8() + Own
B
c
----
2
2
s,
+ Om
-
Om
-
0315
0() I (i IHO
D
E
4
8 - devijacija
Kk - kompasni kurs
0
1111
- devijacija u kursu kompasnom nn
Gyro kompas
Devijacija vo:lnje:
cos !p
gdje su: Bz - devijacija voinjc Zirokompasa
K - pravi kurs
V - brzina broda
cp - geografska Sirina
16
.
0911
-
4
8270
4. POMORSKA KARTA
Odrcdivanje varijacije za tekuCu godinu:
Vn; = VcK [sign vcKJ (TG-GK) GP
gdje su: vrc - varijacija tckuCe godine
VcK -- varijacija godine na karti
Lsign VcK] - prcdznak varijacije godine na karti
TG - broj tckuCe godine
GK - broj godine na karti
CP godiSnja promjcna varijacije. Porast>O, opadanje<O
Primjer:
Varijacija 1982. god.
g:od. opadanja
:=-2,3"
-
( 1992

predznak
varijiiCIJe
na karti

-2,3 - 10. (-7') -
- 1982) (-7')

negativan
jer je
opadanje
-2,3
+
70'
17
5. IZRACUNAVANJE SNAGE DIZEL MOTORA
Snimanje indiciranih dijagrama oteZano je kod motora s unutarnjim
izgaranjem osobito kod poveCanog broja nkretaja, izuzev ako postoji
elektroniCki uredaj za snimanje indikatorskih dijagrama.
Planimetriranje indikatorskog dijagrama (cilindra) moZe se na zadovol-
javajuCi naCin izvrSiti kod razmjcmo niskog broja okretaja motora,
jer se kod poveCanog broja okretaja te vrlo uskih indikatorskih
dijagrama, mogu javiti greSke. Indikator moZc prouzroCiti greSke zbog
pregrijanosti, zaprljanosti, istroSenosti pisaljke itd.
Snaga motora maZe se izraCunati i toplinom uvedenom u cilindar,
jednako tako i srednji tlak.
Glede kvalitete i potroSnje goriva, valja znati da je odnos potroSnje
goriva i broja okrctaja motora koji je u direktnoj svezi sa snagom
pribliZno g=nz, pa je poznavanjem ovc rclacijc stanje tim jasnije,
pogotovo kod prenapregnutog rada pogonskih strojeva.
Snaga dizel motora
Snaga se maZe izraCunati 1 toplinom uvedenom u cilindar
d'n
Pe -
4
' n
30
p,
1
1000 jkWI
gdje je: Pe - efektivna snaga cilindra
18
d'n
4
n -
p, -
s - volumen cilindra [m
3
]
broj okretaja [--"--]
nun
specifiCna masa smjese goriva i zraka [--]
mN
1 + A z"
p, [ +

l
A - prctiCak zraka
Zo - stehiometrijska koliCina zraka Lkg]
Ivlg - molekularna masa
T
1
- stvarna temperalura smjesc fKJ
Pl - stvarni tluk [Pa]
"l+Azo - masa smjese za izgaranje 1 kg goriva fkg]
Hct - donja ogrijcvna moC goriva [lL] >h [_kL]
kg m'N
'11:-kuCa goriva su smjcsc raznih ugljikovodika. Kemijskom analizom
mo:le se odrediti koliko u gorivu ima C tkg] ugljika, h tkg] vodika,
s [kgj sumpora i donja ogrijevna moC goriva.
Hd. :::::: 34000c + 11 %20h + 10500 s r
Takodcr mo:le se izraCunati Zo - najmanja koliC!ila zraka potrebna
za izgaranje 1 ]kg] tekuCeg goriva.
Ako je Zo
tako dobiti
ru rk!Vrnt J
2,66c+8h+s-O
Zo =
0,23
u l, treba umjesto masenih udjcla uzeti volumske
kdiiCinL In
0
[ml..{g} ili Zo podijeliti gustoCom zraka
[
Napomenu: Ogrijevna moC gorivc smjese ils
najCeSCe upotrebljavanih tekuc'ih goriva iznosi oko 2,73 tMlJkg], ali uz
pretpostavku da ogrijevna moC tekudh goriva dobivcnih od zemnih
ulja iznosi oko 41,6 l MJ;ig], zatim da je pretiCak zraka I = 1.
Stehiomctrijska koliCina Zo potrebnog zraka dobija se tako da se
najmanja potrebna koliCina kisika podijeli udjelom kisika u zmku,
pa je Zo = 14,3 - 15 (kg] zraka za 1 lkg] goriva.
z
A = ------z- - pretiCak zraka, koji dircktno utjeCe na snagu motora,
jer

mi)enja Hs, a tako i srednji tlak.
d '
Z =-- s T1v p
2
'"" knnst - stvarna koliCina zraka na odredeni
broj dk.retaja; n jc konstuntna, a to znaCi da se mijenjanjcm u.Strcane
koliCine goriva g
1
u cilindar mijenja i prctiCak zraka.
19
- -----------------
I
jednoradni dvotaktni
'
- motor
2
I
jednoradni Celverotaktni
'
- motor
4
llv - stupanj punjenja
E p ~ To
1] ---
V - f-1 Po T1
Ovom pojednostavljenom formulom prema VanSaidtu stjeCe se uvid
da jc ispiranje cilindra dobro, te da nema zaostalih ispuSnih plinova.
- kompresijski omjer
T
0
, p
0
- temperatura i tlak zraka u resJVeru
T
1
, Pu - tcmpcratura i tlak zraka na kraju usisa-poCetka
kompresije
lle = efektivni stupanj djelovanja
3,6
11 = ---
g .. lid
g ., = specifiCni potroSak goriva l k&'kwh)
Jzra(unavanjc srcdnjeg tlaka iz ogrijevne moCi goriva
11,
~ = f. Zo + 1 p, Tlc T]v [Pa]
Iz ovog izraza pooizlazi da srednji efeklivni tlak zavisi od upotrebljena
goriva koje karakteriziraju veliCine Hd i Zn, spccifiCna gustoCa (p,),
efeklivni stupanj djelovanja (11e), stupanj punjcnja (llv) le pretiCak
zraka (A). ]b znaCi, Sto jc ve{:i srcdnji tlak tim jc veCa snaga motora.
20
6. ELEKTRH'NJ UREDAJI
NAPON IZMEDU PLOCA
d
ELEKTRICNI KAI'ACITET
ploCasti kondcnzator:
d
/
/
/
/
- kugla:
U ~ E d [V[
E - clektricno polje
d - razmak
C ~ Q [F]
u
Q - nalmj,
s
r-
d
U - napon
S - povrsina
d - raztnak
f, - relativna dielcktriCka konstanta
f
0
= B,/3542 10-\2 C
2
N I 111-l -
dielektriCna konstanta vakuma
c "' 4 11: f" E, R
21
- sferni kondenzator:
c
- dva cilindriCna koaksijalna vodiCa:
'
'
SERIJSKI SPOJENI KONDENZATORI
-IHf---11-
[
c
PARALELNO SPOJENI KONDENZATORI
ENERGIJA KONDENZATORA
Q
w
22
1
R,
ln-
R,
ELEKTRJCNA STRlijA
jakost elektriCne struje
GustoCa struje
Ohmov zakon
= Q [A]
t
l
r S [Afm']
Otpvr R je omjer pada napvna ll IJa otpomiku i jakosti struje I
u
R = - [<l[
l
Otpor :lice duljine I presjeka S
ElektriCna olpornost
y - elektriCna vodljivost p =
R = p
s
I
y
tn m]
Otpor u ovisnosti o temperaturi
Ro = R2o [l +6.0]
6.8=0- 20
R2o - otpor kod 20 C
a - temperaturni koeficijent
8 - temperatura
Ohmov zakon za cijeli strujni krug
Struja.:
Napon 1zvora:
c
l = --'---
R t Ru
U = c - IRu
23
K!RCHOFFOVA PRAVILA
e - elektromotorna sila izvora
Ru - unutraSnji otpor izvora
1. Uktqma struja koja dolazi u neko CvoriSte jednaka je zbroju svih struja
koje iz njega izlaze.
I'
+ lz -
I,
13 - 14 + 15
()
"
I,
2),
'--" 0
1=1
I,
I,
2. E/ektromotorna sila jcdnaka je zbrojtt po;ediuih clektromotontih si/a tj.
zbroj11 svill padova napona 11 slrujnom krugu.
e, + cz + - R1l1 I Rzh +
I/ e1
':
" "
R, ,, Ie, IR,I,
R,
R,
,_,
,-'
R,
0
e,
e J'i,
'
Serijski spoJ otpornika
R, R, R, R - R, I R
2
I R3 I
-----c::=:J-----i==:J----C------r-- -- -
"
R
I
Ki
1=1
Paralclni spoj otpornika
1 1 1 1
- + + + ...
R R, R, 1{3
"
R, R, R, 1
I
1
-
R R,
L=l
24
SNAGA TROS!LA
ELEKTRICNA ENERG!JA
TRANSFORMATOR
t,
I,
u!r Z=;
<;=:::'>
.___,
.=:; 1 2 <-------'? u,
lS e-o
<--c, r---e
~
IZMJENICNE STRUJE
'"
T
Efektivna vrijednost struje
1
2
R
U'
p
u
-
[W[
R
1
2
Rt
U'
w UI -t
R
t lll
N, u, I,
k
-
N, u, I,
k- konstanta transfonnatora
struja:
n e ~ p o n
'[
1
f
~
T
i = lm"' sin {J)t
u = Urn sin cnt
- period
frekvencija
R
fll=2Jtf=2
T
-- kru:l.na frekvencija
napona
lmox
u
25
OTPOR!
Omski otpor R: (struja i napon su u fazi)
R
u
I
R=konst
u R
f
u
R =
Induktivni otpor Xu (struja zaostaje za naponom 90)
x,
u L
f
u
[
u
'
Kapaci.tivni otpor Xc: (napon zaoslaje za strujom 90)
1 u
(()C' Xc I
26
STRU)Nl KRUG So H, Xc, X,
Razlika faze izmedu napona struje:
,,
tg <p =
impedandja:
Z R + jX
reaktancija:
X = XL - Xc
za XL Xc imamo rczonanciju
,,
OHMOV ZAKON
z
u
SNAGA !ZMJEN!CNE STRUJE
P= U COS!p
s - u
Jalova:
Q U sin (p
27
7. KRCANJE I SLAGANJE TERETA
7.1. Simpsonova formula
PovrSina ispod neke krivulje (slika 7. 1) zadovoljavajuCe toCno moZc
se odrediti tako da se apscisa podijeli na p a r ~ n broj jedankih dijelova
i izrnjere vrijednosti pojcdinih ordinata Yi Sto je manji razmak "d"
izmedu ordinata, odnosno veCi broj ordinata, toCnija jc izmjerena
povrSina "P".
y
//
~
Yo
y, y, y, y,
d d d
'
Slika 7. 1 l'rcdodiba za Simpsonovu fonrm/u
p
d
3
{yu + 4 Yt + 2 Y2 -- + 4 Yn -t + Ynl
7.2. OptereCenje spojenih podigaCa
Kad teret rnirno visi na dva podigaCa, postoje tri sile, koje su u
ravnoteZi. Sila T je teZina tereta koji visi, sila 0
1
jc optereCenje na
jednom podigaCu, a sila 02 je optereCenje na drugom podigaCu. Te
tri sile mogu se prikazati trokutom ABC tako, da je stranica AB
jedanka i paralclna sa silom 'I; stranica BC jednaka i paralelna sa
silom 0
21
a stranica AC jednaka i paralelna sa silom 0
1
. U tom
trokutu kut BAC jednak je kutu a, Sto ga prvi podigaC Cini s
vertikalom, a kut ABC jednak je kutu [3, Sto ga drugi podigaC Cini
28
s vertikalom; stranica trokuta, koji predstavlja optereCenje jednog
podigaCa, suprolna je kutu Sto ga drugi podigaC Cini s vertikalom.
Na temdju toga moZemo izvesti pravilo, da je optereCenje veCe kod
podigaCa, koji Cini manji kut s vertikalom.
PodigaC a
o,
A
:a
' c
a
....
-
'
"'
B Pi
b
T
a) b)
Slika 7. 2. OplereCcnje spojenih pod1gaCa
Iz trokuta sila (vidi sliku 7. 2. b), slijedi:
T=acosa-bcosP
PodigaC b
Za sluCaj kad oba podigaCa Cine jednak kut s vertikalom, tj. kad je
a = ~ tada je
a ~ b ~ Op,
gdje Op
pisati:
znaCi optcreCenje podigaCa, pa za takav sluCaj moZemo
odnosno
Prema tome,
kad
le a
kad
JC a
kad je a
TeZina = 2 Op cos a
TeZina
Op ~ ---
2 cos a
oo,
60,
~
90,
Op
Op
Op
1/2 teZine
~
teZina
-
29
Odredivanje optereCenja na podigaCima koji Cine razne kutove s
vertikalom
GLAVA SAMARICE
30
T
TERET
Slika 7. 3. Optcra'enjc 1111 podigaCima
OV : TERET = sm B : sin y
ou
ov
+
siny
TERET = sin a : sin "(
TERET + sina
ou
siny
GLAVA SAMARICE

7.3. Faktori slaganja pojedinih tercta
Masil Faktor
slaganja za
jednog tonu od
Naziv terda Omot
omota (kg) 1_000 kg! m_..'

___ __ -+_ 1,77
alkohol baCve ___ - 1,70 ___
asfalt . ___ baCve 175

___ ----!-----'' --+- 3,12
Jim ____ 0,5? __
bakarni odljevak - - 0,30
rudaCa
(drvo) __
1
braSno ----c--- vre[e ____ ___ 1,_7_6
--
kam. - 1,08
ceme::_! ______ __ v!_c_cc_'_ _ _ !0-50 __ _
_ _ ___ ! _ __'2"_1 __
1
cinkova rudaCa --+ 0,55
____
Caj sandnci 15 2 88
---- '"---
,_,_li_k __ _ __ _sa_o_d_uci ____ _ ______ _ __ 0,91 __
CaliCna \'ijenci __ - 0,85
CdiCne traCnice ___
___ ___ ____ 30 1,33
duhan bale 51,4 3 31
---1 '
balvani ___

_fiips vreCe 1,26
-- ---1-
glicerin baCve ______ - 1,56
f-__ 7;.,6

=-== ---+b"\okovi 0 45 - ,--+---'- -

grJh _____ vreCe ____ 1,?6 __
_ vreCe - 1,90
-
___ --- -- 2,38 --
___ __ __
hrastovinil daske - 2 55
----

i?ia

juta
kJbd elektriCni
'------"2"4,o,Sc_--l 252
k.arton. kut!ll''--- 4,25
rasuto - 1 56
-- +-7'---
bale 1 78
-1--- __:__
bubanj - 0,85
31
l

Naziv \enda Omot
.. ------
Masil
jednog
omota (kg)
60
raktor
slag;mja :r.a
tonu od
!000 kg/m
3
1,73

kakao u zrnu

2,21 __
_______
1
b,,,,,,_______ - ___ 3,54
karbid bi!Cvc 1,13

kauCukb "'''"'-------- 2,18
1="""'----
koks - ___
----+---,- 2,83
__ ----+----'2Q 2,27
kukuruz rasuto - 1,41
1=='--------
kukuruz vreCe SO 1,48
-
_l,_n__ ________ _
l:ll"jeo_ ____ ______ __ -'"''''"'--- __ _
llmuni _____ -+--.tO 2,46
____ _
magnezit rasuto 0,48
----
mahagonij _ _
mandarinke scmduci 30
""""""------- - -
rudaCa __ ------f-- - 0,57
2,40
2,55
margarin sanduci 20 1 56
. - ---- -""_-- '
ma5lac burad 25 1,84
- .

__
1
_______ -----1--- _-
!nekinje __ ---------+--- 60 2,66
mlijeko u __ 2,69
burad
naranCe (jaff<>)
_____ ccc----t;'in"':"g(o!';--- _ -----+---- __ .,o.-c34.__
1
cP'''"""'c'"""'ci""''"''-cc---- __ burad _______ . _____ _
I pamuk (E ipa_t) !60
I papir .... __ ---oc-c-- 2,55
_ ___ __

________ 70 1,53
-1---"'-
fiL':'plluctoo_______ bale ___ 120 __ 6?_2 __ _
f"Pc'o"'c"c_ ________ ._ : _____ !QQ ___ ___ 1,7.Q __
pSr:_!lka rasuto _ -----1--- - 1,36
_!djCice koSart! 7 3,25
-
__ -----------1-
rat rasulo 1,39
32
Omot
Faktor
Milsil
slaganja za
jednog tonu_ o_J Naziv tcrcta
omota (kg)
1000
k)Q'm3
f-c----- ---
<_ib_,_.;.m:rz_c_n_,,_,__ _ __ k.Hton. kut_ije ___ --+---- ---\-- _;__g_ __ _
__ 50 _ 1,42
riblje _!JrJSno ____ vreCe _ _1,52 __
u!je bciCve ____ --+ _ 200 2,55
d:la ,_,_c_Cc_'_____
ri7 . .l oljuStena ____ ----1----60 __

1 1: 1 --------wo 2,6o
--- --- --
__ ----- _b,_le_
_:;_()! ___ ___ __ rasuta ___ ----1---'--
_w_l_ _ __ vreCc ____ _ __ IZQ____
---

meso
--- ---1------ 1,47--
-- ______ -+- __ -___ 1,84
bale 60 1,98
------ --- ---- __ 1!(______
,uScno __':'oCc ____ _____ 14 _
svil'l _ ___ ____ ____
____ __ -----f---- 1,26 ___
SeCer ______ _ _____ ____ __ _ 150 __ -1-------- 1,43 __ _
_ _____ __ __1_0Q __ .. ______l:2]-
______ baCvc _____________ _ 1,56 __
tikovina _ ____ __ 2,90
ugljen, t;>ngicski ___ : __ 1,39
________________ - __ --1------1,30 __
ulje baCv_<'____ -j--------- ___ __ _
uljenil boja baCvc - 0,91
p[)gaCe _ _ __ rasulo ____ ____ 1,42
vino burad - 2,27
--- --- --- ---
----- -----
voCna__ _____ _ --\- __
Zeljez::li ___ - _____ --+- _ _c___ _
_ _ _ ___
LraCnice _ ----t-=--- _____ !---'---
7elj<'LllC uglovnicc - 0,71
vino sanduci
33
7.4. Mjere za drvo
Mjere ?rvo su od svih mjcra, kojc se
upotreblJa,vaJU u pnjevozu. U Engleskoj i u zemljama
Europe_ naJVISe se upotrebljava "Standard''. Standard jc mjera
sol_1da_n (volumen) grade i u nju nije ukljuCen
Izgub!Jem brodski proslor. Razm standardi nemaju neke odredene
medusobne veze Standardi su ovi
Sastoji
"
uJ kmnada Volumen drva
dimen.-;ije (debljina u
I me standarda palcima
'
Sirina u
palcima
'
du:l.inil u 13odrd
KubiCne KubiCni
slopama) feel
slope metri
(d) (m"')
Petrogradski !>lilndilrd 120
I
]-
2
" xll"
'"
ft 191:!0 165 4,6723

" ---------- - ----- -
ll
ChriStiilnia (Oslo) 120 "
'
u" xll'
10.1,12 2,9201
4
London (lri;.h) 120 3"
'
9" x12' 32-tO 270 7,6457
---- - ---
Quebec 100
2.!_"
2
xl1" xl2' 2750 292,2 H,27-D
"
Dramen 120
')!" x6.!_" xl2' 14621 121,9 3;151 9
"2
2 2
Drontheim
"
piljenje
pun le
2376 198 5,606fl
Drontheim
"
grt'de
2160 !HO 5,0971
--------
- - ---- --- ----- -- ---- - --
Drontheim za okrugle
!rupee
1721:! 144 4,0777
-- --- ---------- -
Wyburg
"
pi1jenje
pun le
2160 11:!0 5,0971
--- --
,_
- - --- - ---
Wyburg Zd
1963
Cetverougl<1ste grede
163,5 4,6299
---------
Wyburg
"
okrugle
!rupee
1560 110 3,6R13
34
Kod nas i u Francuskoj kao mjera se upotrebljava jedan metar
kubiCni. U SAD se upotrcbljava mjcra tzv. board feet. Takodcr se
upotrcbljava i f'ctrogradski standard. u feet
izraCunava se pn formuli: Sirina u palnma x debljma u palcnna/12
x duZina u stopama.
m
3
= 35,314 eft
1 eft = 0,028317 m
3
7.5. KoliCina drva koja se mo:l.e ukrcati pod palubu
KoliCina drva, koja se mo7e ukrcali pod palubu, odreduje se po
formuli:
volumen drva pod pJlubom u board feet
kapacitet za bale u eft x 10Q_
12
3
za bale u m
3
volumen drva pod palubom u nr = - JA-
4
---
Ove fmmule se na prdpostavu, da Cc drvo zauzeh otprilikc
44% v1Se bwdskug frostnra, nego Sto )12 sohdnt volumen drva,
odnosno da Jedan m drva zauznna cca 51 eft.
7.6. Mjere za Zitarice
AmenCke DrZave (SAD)
2 150,42 kubiCna palca - 3,525 dekalitara
fl ono bushela
1 bushel
1 load
Engleska
1 bushel
Jekalitar
quarlen
1 hektolitar
I load
1 last
Rusija
1 pud
1 Cctvrt
8 gallons = 3,637 deka\ilara
""" 2,20 gallons
fl bushela = 2,900 hektolitara
2,75 bushels
5 quartera = 14,545 hektolitata
10 quartera = 29,090 hektolitara
- 36,113 lbs = 16,381 kilograma
- 5,77 bushels = 20,99 dekalitara
35
7.7. Prctvaranje mjera za naftu i naftne derivatc
Za pretvorbu
U.S. gallona
u kubiCnc palce
u kubiCnu stopu
u Imperial gallone
u U.S. barele
u litre
U.S. barreJa
u U.S. gallone
u kubiCne palce
u kubiCne .stope
u Imperial gallone
u litre
Imperial gallone
u kubiCne palce
u kubiCne stope
u U.S. gallone
u U .S. barrele
u litre
KubiCne stope
u Imperial gallone
u U.S. gallone
u U.S. barrele
u litre
u kubiCne metre
KubiCne palce
u Imperial gallone
u U.S. gallone
u litre
Litre
u kubiCne palce
u kubiCnc stope
u Imperial gallone
u U.S. gallone
u U.S. barrelc
KubiCne metre
u Imperial gallone
u U.S. gallone
u U.S. banele
u kubiCnc stope
36
MnoZi sa
231
0,13368"1
0,83268
0,0238095
3,78533
42
9702
5,6146
3'1,9726
158,984
277,42
0,160544
1,20094
0,028594
4,54596
6,2288
7,4805
0,17811
28,316
0,028317
0,00360463
0,004-3290
0,016387
61,026
0,035316
0,219975
0,264178
0,0062900
2"19,97
264,17
6,2898
35,315
7.8. Odredivanjc koliCine ukrcanog/iskrcanog tereta pomoCu gaza
(engl. "Draft survey")
MoZe s postid toCnost i u veliCini od 0,5% ako se gaz oCita s toCnoSCu
2 cm. OCita se gaz na pramcu, sredini i krmi broda (lijevo i desno).
Interpolacijom se odredi sreJnji gaz pramca, sredine i krme.
Df FORE/PORT
Df FORE/STBD
Df FORE/MEAN
-----
Dm MID/PORT ""
Dm MID/STBD =
Dm MID/MEAN '""""
----
Da AFI/PORT
Da AFT/STB =
Da AFT/MEAN =
() "x" -
() "z"
(1) "y"
FORE/MEAN ACT DF
MID/MEAN ACT DM
AFT/MEAN ACT DA
Ako se ud krmenug gaza odbije pramCani, dobije se TRIM koji se
uvrStava u jednaJ.Zbe za dobivanje pramCane korekcijc "x", krmene
korekujc "y" i korekcije srcdiSnjeg gaza "z".
Kako se polo7.aj zagaznica obiCno ne podudara s polo.Zajem pramCane
i krmcne okomicc (npr. pramCana zagaznica nalazi se neSto iza, a
knnena ispred okomice za vrijednost d, i d2), polrebno je ispraviti
oCitani ga.r.. Takoder, ako se oznaka srediSnjeg gaza ne nalaz:i na glavnom
rcbru (Lpp/2) potrebno je ispraviti srediSnji gaz za vrijednost eh
KRMENA
ZN'AZNICA
V.L. I ,
d, \
'
: D,
\:
--
GLAVNO
REBRO SRF.DI5NJA
7ACAZNICA
KRMENA
LTRAVKA (y) lXI
:-
'
JSPRAVKA I
'

'
D,
Dl
GAZA(L) I
: J,T
'
D"
D
I. pp H
.
Lpp/2 Lpp/2
KRMENA
OKOMICA (A. P.)
Slika 7.4.
PRAMCANA
:t.AGAZNKA .
A
PRAM CAN A
t !SPRAVKA (x)
UNIJ,4.
PRAMCANA
OKOMICA
' (E P.)
37
Lpp duljina brada izmedu okomica (m)
Lbp - duljina broda izmedu zagaznica (m)
FP pramCana okomica
AP krmena okomica
Df = gaz na pramCanoj zagaznici (m)
DF gaz na pramCanoj okomici (m)
Da gaz na knnenoj zagaznici {m)
DA = gaz na krmenoj okomici (m)
Df-Da = ustanovljeni trim (m)
Dm = gaz na srediSnjoj zagaznici (m)
OM = gaz na Lpp/2
dt, d2, d3 = udaljenost izmedu zagaznica i okomica (m)
DFA = srednji srcdiSnji gaz brada (m)
PramCana ispravka (x)
X d1 = (Df - Da I x) (T.pp - rlz) X
odnosno
Krmena ispravka (y)
Of - Da
X o= dl
Lpp
y d2 = (Df - Da + y)
odnosno
Df- Da
]m]
y _ d2 I m]
Lpp
Ispravka srediSnjeg gaza (z)
(1)
(Of - Da + y)
Lpp dt
(2)
z d3 = (Df - Da J z) iLpp - (d, + d,)[
z
(Of - Da + z)
d3 odnusno
{J.pp - (dl + dl)]'
(3)
38
Nekc kontrolne kuCe korisle jcdnadZbe (1), (2) i (3), samo Sto umjesto
Lpp uvrSlavaju Lbp (duljinu izmedu zagaznica).
Ako je brod zateZan, dobivena vrijednost "x" oduzmc se od oCitanog
gaza na pramcu, a krmena ispravka "y" dodaje na oCitani gaz. Za
preleZan brad vrijedi obrnuto.
OJ.uzimanjcm gaza na pramcu do stvarnog gaza na knni
dobije se trim koji se koristi u daljnjim jednadZbama.
TRJM Of - Oa
(4)
Deformacijska ili deflekdjska ispravka potrebna je kad je brod savinut
po uzdu:l.nici Sto je posljedica pregiba (engl. "hog") ili progiba (engl.
"sag") broda. Ovo se moLe oCitati kao razlika izmedu srednjeg
ispravljenog gaza na pramcu i krmi i srednjeg ispravljenog gaza po
sredini brnda.
ispravljeni g.:1z na pramcu i krmi za "x" i "y"
ispravljeni srediSnji goz za "z"
rozlika je "hog" ili "sag"
lsprovka se temclji na pretpostavci da je brad savinut u blagoj
paraboli, jl'T vcCina brodnva ne raspolaZe podacima o obliku
cijske krivulje.
Df - (m) Oa (m) OM (m)
X (m) y
(m) z

(m)
-------
--------
OF - (m) DA (m)
OM - (m)
OF - (m) DFA (m)
(5)
I DA (m) OM (m)
--------
l:
"iiOC" ili "SAG'' (m)
DPA - (m)
-
2
Konvencija o teretnoj liniji ne dopuSto da se ispravka (5) ne uzima
u obzir prilikom ukrcaja broda du zagaznica. Progib smanjuje
moguCnost daljnjeg krcanja, dok pregib poveCava moguCnost ukrcaja
u odnosu na pravu terelmt \iniju.
39
Odredivanje stvarnog srednjeg gaza
Slvarni srednji gaz (Quarter mean draft) moZe se odrcdili na sljeded
naCin:
ili
Q.M.D.
OF+ DA + 6 OM
8
Lm]
Q.M.D. DM V, ( DM - DFA ) [m]
(6)
(7)
lspravka u jednadZbi (7) jc za progib (sag) negativna, a za pregib
(hog) pozitivna.
ili
1. Ispravljeni pramCani krmeni gaz zbrojen i podijeljen s 2
l)f
+ DA
I:
DFA "' - :..: (m)
2
2. lspravljeni srcdiSnji gaz zbrojen s ispravljenim pramCanm1 1
krmenim srediSnjim gazom i podijcljcn s 2 dobijc se gaL srednjak
od srednjaka.
MEAN
MEAN
DM
DFA
>
DRAFT - (m)
OF
2
3. Ispravljeni srcdiSnji gaz zbrojen s gazom srednjak
podijeljcn s 2 daje Q.M.O.
Korekcija trima
DM
+ MEAN OF
MEAN DRAFT -
L-----
QM.D 2 (m)
od srednjaka i
(8)
Jednom od prethodno navcdcnih jcdnad:l.bi dobijc se gaz za pregib
(hoging) ili progib (sagging). Tim gazom iz Capacity plan-a dobijc
se deplasman broda.
Tako dobiven deplasman u Lonama, ispravlja se za vrijednosl trim
korekcije (cngl. "trim correction") po jednadZbi:
40
----------- ---
TRIM KOREKCIJA "
TKIM-TI'C.dC 100 + TRIM
2
-MTPC.50 ltl (
9
)
Lpp Lpp
TPC
dC
tone po cm zagaZaja za dobiveni srednji gaz
Q.M.D. .
= udaljenost toCke plutanJa od polovice
razmaka izmcttu okom1ca
dC - LCF [m]
(10)
centra ravnine plutanja ("centre of od
LCF = udaljenost . (l'.i iz knjige trima i stab1hteta.
krmene okomice u metnma. Ll ava se . . . l 'd . k.
MoZe se oCitati i iz J.ijagramnog lisla 1h tabhca s 11 rostats tm
podacima.
Prcdznak prvog
(
. TJ{IM TPC dC
Lpp
Inn I d
!.Cl; < 2' a )ro
tom je sluCaju prvi
TRIM
2
jcdnadZbe (
pozilivan.
MTPC
dijcla jednad:lbe (9) za trim korekciju
100
) ovisi
0
prcdznaku dC i TRIM-u. Aka je
zatei:an (TRIM +), pretei:an brad (TRIM -), u
J.io jcdnad:l.be pozitivnog predznaka. Orugi dio
MTPC 50 ) je zbog kvadrala TRIM-a uvijek
Lpp
razlika momenta koji izaziva promjenu TRIM-_a
od
1
ednog metra na gazu (_Q.M.D_ + 0,5 m) t
'
I na gazu
momcnla koji izaziva promJenu r ma
(Q.M.O. - 0,5 m) podijeljeno sa 100.
BTM (QMD + 0,5 m)
BTM (QMD - 0,5 m)
BTM
= MTPC
100
_ "Basic trimming moment" tj. za moment
koji izaz.iva promjenu TRIM-a od JCdnog metra
u (mt/m).
MTPC se moZe odrcditi i na ovaj naCin:
7,2 < n - n )
MTI'C =
(11)
B
41
l
- tone po cm
- tone po cm
- Sirina broda
zagaZaja na gazu (QMD _1_ 0,5 m)
zagaZaja na gazu (QMD _ 0,5 m)
na glavnom rebru u metrima
Korekcija nagiba
Kod "draft surveya" e h l
medutim ukoliko je ;rool JC (list = oo),
nagiba po jednadZbi: g potlebno JC napravtti korekcqu
, 1 - D2) Ax = 6 (TPC. - TPC,) (D
TPC
1
TPC2 =
o,
o,
sre tSnJem gazu 0
1
tone po cm zaga:l.aJ a na d'' .
tone po cm zagaZaJ a na srediSnJcm D gazu
2
ved srediSnji gaz (m)
manji srediSnji gaz (m)
VODENA LINIJA
o,
Slika 7.5.
(12)
L'lx tzraCunava se u tnnama
N]ezma veliCina za brodovc manje
i ima uvijek pozitivan prcdznak.
od 10 000 tnna je zanemariva
pa je ne treba izraCunavati.
Korekcija za gustoCu morske vode
".lice deplasmana izraCunate su za spec. gl>sto'l> k
lfm-' 1 tk 1 ()0 3 ._ mors e vode 1,025
' a 5 a e ' 0 t/m pri temperaturi + 15" c A
sihlaciji prilike dru aCi e
0
. , . . . : ko su u stvarno
1
pomoCu tablica za deplasm,m bwda
uzoraka s obzirom na dubinu ovi, manJel:' vode. Broj
miJ"cnama, bl" . . . . , , - si o lokalmm pnhkama morskim
IZII11 qecnog usca 1td. '
42
Za manje brodove dovoljno je uzeli uzorak na sredini broda s
vanjske strane i to s povrSine i s dubine na polovici gaza, a za
velike brodove potrcbno je uzimati uzorke s strane na
pramcu, sredini i krmi i to s dubina 1/6, 1/2 i 5/6 gaza. Ne uzimati
uzorkc u blizmi brodskih izljeva rashladnih ili otpadnih voda.
Mjercnje spccifiCne gustoCe uzorka
VrSi se denzimetrom Ako se temperatura uzorka razlikuje od tempera-
lure za koju je baZdarena skala polrebno je izvrSiti korekciju gustoCe
prema tablicama koje uz denzimetar prilaZe proizvodaC. OCitavanje
vrSiti u razini vode da bi se izbjegle grcSke refrakcije.
Korekdja dcplasmana s obzirom na gustoCu vode
Nakon Sto se iz. tablica ("Buoyancy table" i "Salinity table") izvade
sve uzorkovane gustoCe vode ispravljene za temperaturu ("Corrected
density") odreduje se srednja vrijednost specifiCne gustoCe vode
isprav\jena za tempcraturu ("Corrected density mean").
P1 t- P2 + p_, + Pn
n
Pw (t/mJ)
p t, P2, Pl Pn - uzorkovana gustoCa vode ispravljena za
tcnperaturu (l/m
1
)
n
- broj uzoraka
S Jubivcnom vrijednoSCu ulazi se u jednadZbe;
1) Odredivanje korckcijc za korigiranje deplasmana
c[tblice ili dijagrumni list prordCunati za morsku vodu (p:::::oL025)
KOREKCIJA
D __
!025 itl
Ako je Pstt < '1.025, korekcija jc negativna i odbija se od deplasmana,
a ako je PsR > 1.025, korckcija je pozitivna i dodaje se deplasmanu.
2) Direktno odredivanje deplasmana korigiranog za gustoCu vode
- ako su tablicc ili dijagramni list proraCunati za morsku vodu
(p 1.(125)
Dcorr. -
D PSR
1.025
43
- ako su tablice ili dijagramni list proraCunati za slalku vodu (p = 1000)
Dcorr_ = [) ~ R
Napomena: U svim jednad:lbama deplasman broda D je deplasman
korigiran za trim [t]
Postupak raCunanja "draft survey-a"
a) INICIJALNI SURVEY
OCitovanje gazova
Korekdja gaza na okomice
Korekcija za defleksiju
ProraCun deplasmana
Korekcija trima i nagiba
Korekcija za gustoCu vode
Korekcija deplasmana
- Deplasman pra:.-:nog broda
- Mrtve mase
- Poznate mase
- Komtanta
b) FINALNI SURVEY
OCitavanjc gazova
Korekcija gaza na okomicc
Korckcija za deflcksiju
ProraCun deplasmana
Korekdja trima i nagiba
Korekcija za gustoCu vode
Korekcija deplasmana
Dcplasman praznog broda
Mrtve mase
Poznate mase
Konslanta
- TERET NA BRODU
7.9. KRCANJE U SLANIM, SLANKASTIM I SLATKIM VODAMA
Korekcija gaza u slatkim vodama
I)
FWA =
40 Ycrn
gdjc su: FWA - razlika gaza broda u morskoj vodi
(p = 1.025 t/m
3
) i slatkoj vodi (p = 1.000 t/m
3
)
(Fresch Water Allowance) u centimctrirna
D - Jcp\asman broda u morskoj vodi [t]
1/cm - tone po centimetru zagaZ\jaja [1/cm]
Korekdja gaza u slankastim vodama
ProraCun razlike gaza na teme\ju deplasmana
44
o (1.025 - r.J
p, !Inn
gdje su: sr
r,
D
t/cm
- razlika gaza broda u morskoj vodi (p = 1.025 t'm
3
)
i slankastoj vodi (Px) u centimelrima
- gustoCa slankaste vode [t/m
3
]
- deplasman broda u morsoj vodi [t]
- tone po centimetru zaga:lljaja [t/cm]
ProraCun razlike gaza na temelju FWA
a) razlika gaza broda u morskoj vodi i s\ankastoj vodi
gdje su. L'lT
r,
PWA
FWA (1.025 - Px)
Kf =
1.025 - 1.000
razlika gaza broda u morskoj vodi (p
i slankastoj vodi (Px) u ccntimetrima
gustoCa slankaste vode [t!m
3
j
Fresh Water Allowance [cm]
b) razlika gaza broda u dvije s\ankaste vode raz\iCite gustoCe
L'lT =
FWA (Pxl -_-::______ed
1.025 - UJOO
gdje suo "T
- razlika gaza broda u dvijc slankast vode razliCite
gustoCc u centimetrima
- gustoCa jedne slankastc vode it/m
3
]
- gustoCa druge slankaste vode {t!m
3
]
- Fresh Water Allowance [cm]
Odredivanje deplasmana korigiranog za gustoCu vode
gdje su: Dcorr.
D Px
D,"'' = ---
PM
- deplasman korigiran za gustoCu vode (Px) [t]
D
- deplasman broda u morskoj vodi [t]
gustoCa slankastc vodc u kojoj se nalazi brod [t/m
3
]
- gusloCa mora (ovisi za koju su gustoCu proraCunati
dijagramni list ili tablice s hidrostatskim podacima
dotiCnog broda, obiCno 1.025) [t!m
3
]
45
Odredivanje korekcije deplasmana u vodama razliCite gustoCe
KOREKC!JA
D (1.025 - p,)
1.025
Dwrr. = D - KOREKCIJA
gdjr.; su: KOREKCI]A - korekcija deplasmana za gustoCu vodr.; [t[
Dcorr. deplasman korigiran za gustoCu vode (Px) [t]
D deplasman broda u morskoj vudi [t]
p, gustoCa slankaste vode u kojoj se nalazi brod [t!m
3
]
Napomena: Ako se drZimo obrazaca i uzimamo u obzir predznake
dobivamo ttvijek toCna rjeSenja. Medutim, raCunamo li u apsolutnim
vrijednostima moramo se dra.Zati sljcdcCcg pravila:
korckcija je negativna ako je flx < ] .025;
korekcija J pozitivna ako je Px > 1.025.
Korekcija Iona po ccntimctru zaga:l.ljaja u vodama razliCitc
gustoCe
gdjc su: tlcm
1
p.J
t/cm
p '
PM
tic m p,
PM
tone po ccntimetru zaga.Zljaja
(p,) [1/cm]
u nekoj vodi
tone po centimctru zagaZljaja u morskoj vodi tj.
za onu gustoCu za koju su proraCunate ft/cm]
gustoCa slankaste vode u kojoj se nalazi brod [ t/m
3
]
gustoCa mora (ovisi za koju su gustoCu
proraCunati dijagramni list ili tablice s hidrostatskim
podacima dotiCnog broda, obiCno 1.025) [Um
3
]
U nastavku dane su tablice s proraCunatim promjcnama gaza na
temelju razliCitih gustoCa vode i razlititih FWA broda.
46
q



_c ,,
--
J: "
--
f--
ifo cr <'")

,, "'+-;;::-
;:;:
"' ,,., "''
i-'"-+--4.n I_:_

+-
"' "" 00 -.o -->:
d "'
"' ...
"'
1-
"' ...

0

47




Density. Fresch Wateo Allowance
Oz/Cu_
1 45 !
"
'
"
; ;;
' '
''
6 1 6.s
' ''
6
,,
' ''
w
10.5 i 11 ' 11.5 12 : r:.s 1 n 13.5
"
wu 02 0.3 0.6 0.< o; os o.o 0.7 0.7 06 0.6 06 LO 6.0 60 u u 1.2 i 1.2 : 1.3 1.4 I 1.5 : 16 6.6
"
1023 02 02 0.2 o.; o; 0.< OA OA o; 05 06 0.6 oo 0.7 0] 0.6 0.8 o.s I o_q i o.9 1.0 i 1.0 i 1.0 6.0 u
IOU 0 6 0.6
,,
0.6 0.1 0.2 0.1 0.1 0.1 OJ
"
OJ 0.3 OJ OA OA OA o.s I o.s I o.s o.s 1 os o; 0.5 0.5
1025 0.0 o.o 00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 00 00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 o.o I o o 0.0 0.0 i 0.0 ( 0.0 0.0 0.0
1026 O.L O.L 0.1 O.L 0.1 0.1 02 0.1 02 OJ
"
o.; os
"
M O.< O.< 0.5 i 0.5 i 0.5 o.s 1 o.s 05 05 0.5
1027 0.2 i 0.2 0.1 03 0.6 o . o . O.< 05 0.5 o.o 0.6 o.o 0.1 0.1 0.6 0.6 O.B : 0.9 I 0.9 J.O I 1.0 ! 1.0 L.L L.L
101, OJ os OA OA 05 05 0.6 0.1 0.7 0.6 05 0.6 1.0 1.0 1.0 u u 1.2 1.2
"
lA 1 1.5 ] 1.5 L5 ...
1029 0.6
"
0.5 0.6 0.6 0.7 05 M 1.0 1.0 u 1.1
'-'
... u 15 ... u' 1.7 u ... 2.o I 2.0
" ''
1030 0.< 05 0.6 0.7 0.6 0.6 1.0 u u
"
... t.s 1 u L1 L6 ... LO
"
11
" ''
2.5 ! 2.6 2.7 1.6
1031 0.5 ' 0.6 0.1 0.8 ! 1.0 u JJ
"
u 1.6 J.; 1.8 ! 1.9 2.0 1 '2
"
,..
L6 2.7 ' 2.g L6
i '
3.0 3.1 1 3.2 6.1
1032 0.6 0.1 0.6 t.o 1 1.1
"
u 1.5 !.1 1.8 i 2.0 2.1 1 2.2 1 2.4
" "
16
''
6.1
"
"
3.5 I 3.7 i 3.8 ...
Masno otisnuti brojevi znaCe negativnu korekciju tj. smanjenje
tablica.
gaza za vrijednost promjene LZ
(u/a:: u tablice s
Density
Promjena ga.za u mi/imetrima
vrijednoCu gustoCe vodc 1 HVA
-
Freh Water Allowance 1n Milhmetreo
'
u milimetrima)
' 350
I
14D j 15;; I 170 j 185 j WO
2.611 1
I
320 ! 335
365 ! 380 1
Metre 110 125
215 100 245 100 303
'
320.0 I 335.0 ' 350.(11 365 (I i 380.0
woe no.OT 12.:>.c
140.0 I 155.0 170.0 185.0 I WO 0 I 215.0
"'"
245.0 ' uo.o ! 275 11 290 0 305.0
395.0
1001 1 tos.6 120 o 134.4 148.8 1632 177.6 1no 1 206.4 'no_g 235.2 i 2&4.o 1 278.4 292.8 307.2 I 321.6 336 0 35o 4 1 31>4.8 1 379.:
1002 101.2 115.0 128.8 I 6 15&.4 170.2 I 1M.o lt97
211.6 ' I :!39.: I 253.0 Ui6H 280.f
2944 , 308.2 I
""
363.4
1003 ! 110.0 u3.2 1 Bo.4
149.6 162.8 : 176.0
189.2 ! 202.4 I 215.1) 2.::1' w.o 1 :.s5.2 1 268 4
281.6 29H 308.0 32:.2 ! 334.4 1 347.6
'""'
9241tos.o
130.2 1.u.s 1 155.4 . 168.o 193.2 218.4 I 231.0 I 243 6 256.2
""
281.4 I 294.0 ; :ms.6
1
319.2 ' 331.8
toes 1 u.o 100.0 112.0 1 124 o 1136.0 : 148.0
160.0
172.0 I 1M.O I 19D.D I 2{18(1 I 220.0 I 232.0 i 244.0
256.0
"'"
280.0 292 o 1 3()4_(1 1 316.o
"''
83.ol 95.0 j 106.4 117.8 129.2]140.6"1152.0 1163.4 186.2 197.6 1 w9.0lzw.4 2.3U 243.2 254.6 I 266.0 ; 27H
""'
300.2
1007 79.2
90.0 I 100.8 111 6 11''.4 133.2 144.0 1541\ 1165.61176.4
187.2 ' 198.0 ' 2{18.8 'I 219 6 i 230.4 241.2 252.0 262.8 I 273.6 I 28-H
lOOS 1H 85.0 95.2
1os , ns 6 1 136 o 146.2 1 156 4 166.6 176.8 i 187.0-1197.2 207.4 Z17.6 227.8 ! 23R 0
248.2 ! 238.4
""
'""'
70.4
., 89.6 ' 99.2 108.h 118.4 128.01137.6 i 14:'.2 156.8 166.4 176 0 185 6 ' 195.2 , 2.04.8 214.4
"''
2:1:1 (, 1 243.2 252.8
1010 ooO lOO MO m 102.0 111.0 120 0 129.0 138.0 H7.0 15!,.0 ' 16$.0 174.0 183.0 192 0 I Ull.O 210.0 219.0 228.0 237.0
1011 61.0 70.0 71\.4 95.2 103.61 112.0 lt20.4 ' l2!l.8 137.2 145.6 154.0 I 162.4 170.8 179.2 187.6 196.0 !OH ' 121.2
1012 57.2 65.0 72.8 i 80.6
., .. 96.2 1 1()4.0 ' n:.B ln9.6 127.4 135.2 143.0 150.8 158.6 16M 174.2 182.0 189.8
1013 528
"''
67.2 74.4 816 1 96.0 103.2 I lJQ 4 117.6 124.8 132.0 139.2 146.4 153.6 'I 160.8 168.0 175.2 182 4 189.6
1014
"'' '"
611il68.2 74.8 81.4 ss.ol '1-!.6 1101.2 1 1144 121.0 127.6 134.2 140.8 147.4 15-1 DT 160.6 1167.2
1015 44.01 Sil.O 56.0 62.0 ... , 1<0 80.0 86.0 i \12.0 ' 98.0
1()4.0 110.0 116.0 122.0 128!1\1340 140.0 )46.0 1520 158.0
1016 39.6 45.0 I 50.4 I 61.2 60.6
n.o- I Tl4 82.8 88.2 93.6 ! 99.011()4.4 109.8 115.2 12JJ.6 126 il]n1.4 136.8 142.2
1017 35.2 i 40.0
''"
49.6
'"
59.2 MO 68.8 I 73.6 78.4 m "'0
92.8 1 97.6 102.4 107.2 112.0 1168 121.6 1Ui.4
lOtS W$
35.0 ! 39.2 43.4 47.6 51.8 56.0 ffi1 oH 61!.6 1 72.8 77.0 85.4 89.6 m 98.0 102.2 106.4 110.1-
1019
,.,
30.0 I 33.6 I 37.2
""
"' "'"
51.6 58.8 62.4 66oT 69.6 1 732
76.8 80.4
""
87.6 91.2 94.8
1010
22.01 25.0 I 28 0 31.0 34.0 1 37.o , 40.o 43.0 46.u 1 49 o 52.0 55.0 58.0 ' 61.0 64.0 1 67.0 70.0 7311 76.0 79.0
1021 17.6
"'"
22.4 1 24.8 m 29.6 32.0 .....

39.2 41.6 i 44.01 46.4
4S.8 I 51.: I 53.6 I 56.01 58.4
60.8 632
1022 13.2l1s.o
'"
JS6 20.4 i 22.2 '-'0

27.6 1 294 31.2 33.0
"'
36.6 38.4 1 4o.z no 43.s 1 45.6 1 47.4
50


H+-t-1--t++-+-+-+--
g


D
0

"
"

H-1-+--++-+-+-f
+-t-++-1-++
il!l
u'l CO cl ..,.
!2
D
-
D
-

12 [;]
---- "'

.,
"
>D q >0


]'
"'

.,
0
0 "

.n
:EJS
51
8. STABILNOST BRODA
U praksi se naJcesce susreCemo s problemom vezanim za proraCun
i uzduZnu statiCku stabilnost broda. PopreCnu statiCku stabilnost
moZemo podijeliti na poCetnu poprcCnu stabilnost, te stabilnost pri
veCim kutevima nagiba.
Moment popreCne staliCkc stabilnosti
N
p
G
D=V /p
"" '--!--'"
' '
Slika 8.1.
Mst == D CH
D = V p
gdje su: Mst - moment poprcCnc statiCke stabilnosti [t m]
D deplasman ili istisnina broda [t]
GII - poluga popreCne statiCke stabilnosti [m]
V - volumen uronjenog djela broda Lm
3
]
p - gustoCa mcdija u kojem brnd pliva [t/m
3
]
Moment stabilnosli moiemo izraziti i prema Atwoodu po kojem
opCenita jednadZba stabilnosti glasi:
52
Mst D
N,
~ ~ --c
- Bo
V
N
A
Bo.' "":::t::':::J H,
B,
D
Slika 8.2.
8.1. POCETNA POPREC':NA STABILNOST
S.l.l. Moment poCetne popreCne stabilnosti
G
K
5/ika 8.3.
53
GIJ = MoG smtp
Msf<, = D MoG sin<p
gdje su: Mstu - moment poCetnc popreCne statiCke
[t m]
MoG - poCetna poprcCna metacentarska visina [m]
1p - kut nagiba broda [
0
]
8.1.2. Odredivanje metacentarske visine MoG praznog broda u
brodogradiliStu, "POKUS NAGIBA"
gdje su: D
p
d
Slika 8.4.
J'
d
MnG = ---
0 '
- deplasman ili istisnina broda [t]
- masa tereta postavljena na buk broda da bi se
izazvao nagib ft]
- udaljenost teZiSta mase tereta (p) od simetralc
broda fml
- dubina prostnra do graduirane letvice [m]
s - otklon viska od simetrale broda [m]
Visinu sustavnog teZiSta praznog broda dobijemo ako od visine toCke
metacentra iznad kobilice odbijemo vrijednost MoG dobivenu
pokusom nagiba.
54
8.1.3.
Odredivanjc metacentarskc visine MoG broda u eksploataciji,
"RaCun centracije"


Mo



M
0
G

G


KMo


KG

Bo







K
Slika 8.5.
Mo poCetni popreCni mctacentar
C sustavno teZiSte broda
B teZiSte istisnine
K kobilica
MoC = KMo - KG
gdje su: KMo
_ visina potetnog popreCnog iznad
kobilice K (ova vrijednost dob!JC .osno':'u
srcdnjeg gaza Ts iz hsta th talb1ce s
KG
hidrostatskim podacima u mctnma) ..
__ visina sustavnog teZiSta broda iznad kob!hce (ova
vrijednost dobije se "RaCunom centracije"
u metrima)
MoG > 0
MoG < 0
MoC 0
brad stabilan
brod labilan
brod indiferentan
55
8.1.4. Odrcdivanje Vtstne sustavnog leiiSta b
"RaCunom centracije"
rod a nad kobilicom
gdje suo KC
p
h
KG,
56
1'>4 p,
0----
'
p, RZJ_
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
;
: p, ij
\ '
Slika 8.6.
Ip h = 0 KG
Ip h
KG - =---"
D
h,
h,
th,
- visina sustavnng teZiSLa broda iznad kobllice [m]
- masa tereta, goriva, balasla, zaliha itd. {LJ
visina te:liSta mase iznad kobilice fm]
(ova dobije se iz plana kapaciteta
vrSiti korckLiju jer plan dajc
prostora iznild kobilice, a prostnri
msu UVIjek puni homogenog tereta, goriva,
balasta ild.)
- deplasman broda [t]
- moment masc (p) po visini, odnnsno moment
praznog broda. (KG
0
L\) [t m]
- deplasman praznog broda uronjenog do lake
vodene linije [t]
- visi_n_a sustavnog teZ.iSta praznog broda nad
kobthcmn !ml (ova vrijcdnost dobije se u
knjigama trima i stabililela konkretnog broda)
i
i
I
'
f
Tablica za raCun popreCne centracije
Prostor Sadr:lai p h Moment
Prazan brod Do KGo
Mrtve _ __ --- .
SkiadiSk br_ I I tcn"Ot
-- --- ----
------- ----+- --
Sk!JdiStc b_:::_}__ _kret _____ -_ ------+--- =--t--
'_- ---- - ___ _-----r-- '-- -
---- -- --- -1---'-- - ---- --'--
____ ::_____ _ ________ _
____ -_ ------- ----
___ kret__ ___ - ___ f-----
----- j-------- ---
__________ ._ --- __ :__ r-
lerct __ _ ---- __ : __
_____ ::_____ _____________ _____:____ ___ __
_ rankov1 __ _____l20riv'2___ ---- j------------t------1
Tankovi _ _ ___ _____::_ _ _ _ ______ -__
Tankovi vode ____ vod? __ ---------[------- ...
Tankovi balast
D - L Mtv -
8.1.5. Utjecaj slobodnih povrSina na popreCnu poCetnu stabilnost broda
MoC"P'- = MoG - L\MoC
gdje su: MoGi, , - poCetna popreCna metacentarska visina
P ispravljena za utjecaj slobodnih povrSina [ml
MuG - izraCunala poCetna popreCna metacentarska visina
(bez ispravka za utjecaj slobodnih povrSina) [m]
L\MoC- vrijednost za koju se smanjuje izraCunata poCetna
popreCna metacentarska visina zbog utjecaja
slobodnih povrSina [m} (ovu vrijednost odredujemo
prema sljedcCem obrascu:)
I(i p,)
t\MoG = D
gdje su: 1 - dobije se za tankove kao veC izraCunat produkt
iz plana kapacitcta [l mj
- moment tromosti slobodne povrSine u pojedinom
tanku [m
4
\
gustoCa tekuCine u tanku ft!m
3
}
57
Mo!l'enti tromosti slobodnih povrSina za neke specifiCnc
obhke tankova dani su u nastavku.
Simboli
58
Imaju
1
b
h
a
a'
b'
R
h'
h
48
I'
12
a'' b''
48 a' - b'
I = 0.0491 R
4
sljedeCe znaCenje:
- duZina tanka
Sirina tanka
- visina tanka
- Sirina baze tanka
- Sirina bazc tanka
- Sirina vrha tanka
- radijus tanka
trokutnog
trapcznog
trapeznog
oblika
oblika
oblika
gcometrijske
8.1.6. Kontrola metacentarske v1sme mjerenjem perioda ljuljanja
broda (Empirijske formule L. Bataile)
Formula koja se koristi za mctriCki sustav mjera
gdje su: B
T
- Sirina broda [m]
- vrijeme u sckundama za koje se brod nagne s
jednog boka na drugi t ponovo natrag [s]
Formula koja se koristi za cngleski sustav mjera:
gjde je: B
T
- Sirina broda (u slupama)
vrijeme u sekundama za koje se brod nagnc s
jcdnog boka na drugi i ponovo natrag \sl
Za tni"nije odrediv<.mjc metacentarske visinc potrebno jc odrediti
koeficijente (f) za svaki brad, pa poCetnu popreCnu metacentarsku
visinu dobijemo kao:
Uz poznavanje ovog kocficijenta i uz koriStenje priloZnog dijagrama
za odredivanje poCetne stabilnosti brodova do 20 m Sirine moZemo
metacentarsku visinu dobiti i na sljcdeCi naCin:
a) vrijednost za B i f su oznai"ene na odgovarajuCim skalama i
spojcne pravcem (l). Ovaj pravac sijeCe okomitu liniju (mm) u toCki
(M);
b) drugi pravac (2) koji spaja toi"ku (M) i toCku (Tr) na skali koja
odgovara odredenom periodu valjanja, sijei"e GM skalu na traZenoj
vrijcdnosti
59
Dijagram za udredivanje poCetne stabilrwsti brodova du 20 111 Sirine
Rolling coefficient
Rolling period T,(s)
GM=
20
(f T,Br
m
15
(I)
---- M
--
6
5 5
0.50
m
0.2
f-O.B: B=9m: 1",=1:4: GM=0.36m
4
I
To l>e found and
\ cross-<:onnecling (2) GM and 1', an/
(1) fond B
\ \
60
8.1.7. Promjena poCetne popreCne statiCke stabilnosti uslijcd
pomaka masa na brodu
Vertikalni pomak masc i promjena polo:iaja sustavnog te:iiSta
p r9<"\-
'
Mo;
'
'
'
Gl
'
I h
'
h,
G '

'
'
"'-

I '
\
th,
S/ika 8.7.
h ::= p D
GGt

- D
MoG
1
= MoG GG1
gdje su: GG
1
- pomak sustavnog teZiSta uslijed pomaka nekc
mase u vertikalnom smjcru [mj, (posljedica jc
povcCanje i\i smanjenje mctacentarske visine)
p - masa koje se premjeSta u vertikalnom smjeru [t]
h - vertikalna udaljenost za koju se premjeSta masa
(h = h2 - ht) [m l
- visina teZiSta mase iznad kobilice nakon
prcmjeStanja [m]
h
1
- visina te:liSta mase iznad kobilice pnje
prcmjcStanja [m]
MoG - metacentarska visina prije prcmjeStanja mase [m 1
MoG
1
- mctacentarska visina nakon premjeStanja mase [m]
Napomena: ako je pomak mase prema gore imamo smanjenje
metacentarske visine, a ako je pomak mase prema dolje metacentarska
visina se poveCava.
61
Horizontalni boCni pomak mase i promjena poloZaja sustavnog
teZiSta, te kut nagiba broda
'
i
K
Slika 8.8.
GG
'
t g ~
MoG
GG'
L_E
D
t g ~
p b
D MoG
gdje su:
~
- kut nagiba broda L
0
J
p - masa koja se premjeSta boCno u horizontalnom
smjeru (t]
b
- udaljenost na koju se premjeSta odredena masa (m}
D - deplasman broda ftl
MoG - poCetna popreCna metacentarska visina, odredcna
npr. raCunom centracije [ml
62
8.1.8. Promjcna poCetne popreCne statiCke stabilnosti uslijed
ukrcaja/iskrcaja masa na brodu
Promjcna polo:iaja sustavnog te:ZiSta nakon ukrcaja/iskrcaja mase
na/s broda
r'--
V _ ~
p ~
'
Moi
'
'
'
Gl f
'
'
G
;
'
'
'
'
;
Slika 8.9.
G G 1 = JlPJ:___:hc_
p
h
KG
/
\
gdje su: GG
1
- pomak sustavnog teZiSta uslijed ukrcaja/iskrcaja
neke mase na/s broda (m}, (posljedica je
poveCanje ili smanjenje metacentarske visine)
p - masa koja se ukrcava/iskrcava na/s broda [tl
h - vertikalna udaljenost ukrcane/iskrcane mase od
sustavnog teZiSta broda (h = hmase - KG) lml
h(ma>e) - visina teZiSta mase iznad kobilice nakon
ukrcaja/iskrcaja na/s broda [ml
KG
1
- visina sustavnog teZiSta broda nakon
ukrcaja/iskrcaja neke mase [m]
KG - visina sustavnog teZiSta broda prije ukrcaja/iskrcaja
neke mase (m}
D - deplasman broda [tJ
Promjenu polo:laja sustavnog te:liSta broda u vertikalnom smjeru
nakon ukrcaja/iskrcaja viSe masa, moZemo proraCunati na naCin:
63
1
KG,
KG
D KG +
=
P
h, +
pz
h, + ... + p,.
D
P

Pz
.. p,.
P
h, + p, h, .. + p,. h,.
GG,
PI
p, p,.
KG
1
= KG cc1
- vtsma sustavnog teZiSta broda nakon
ukrcaja/iskrcaja neke mase [mj
h,.
- visina sustavnog teZiSta broda prije ukrcaja/iskrcaja
neke mase fml
- deplasman broda [t]
- masc koje se ukrcavaju/iskrcavaju na/s broda [t]
- visine teZiSta masa iznad kobilice nakon
ukrcaja/iskrcaja na/s broda fm]
- pomak sustavnog teZ:iSta uslijed ukrcaja/iskrcaja
neke mase na/s broda [m], (posljedica je
povcCanje ili smanjcnje metacentarskc visine)
Predznak (+) koristi se za ukrcane mase, a prcdznak (-) za iskrcane.
Odredivanje nave metacentarske visine nakon ukrcaja/iskrcaja masa,
ako se radi o urnjerenoj veliCini mase, odreduje se za potrebe prakse
na sljedeCi naCin, a da se pri tome ne napravi veCa pogreSka.
MoG
1
= MoG CC
1
gdje su: MoG - metacentarska visina prije ukrcaja/iskrcaja mase [m]
MoG
1
- metacentarska visina nakon ukrcaja/iskrcaja mase LmJ
Napomena: Ako se masa ukrcava iznad sustavnog te:l.iSta prije ukrcaja
imamo smanjenje metacentarske visine, a ako se ukrcava ispod
sustavnog te:li.Sta metacentarska visina se poveCava, obrnuto vrijedi
za iskrcaj).
64
Promjena polo:l.aja sustavnog te:l.iSta i kut nagiba broda nakon
ukrcaja/iskrcaja mase na/s boka broda
Kut nagiba izraCunava se na naCin:
G'
'
K
!


SUka 8.10
b
tgtp '"" (D p)
kut nagiba broda [
0
1
VL

'
gdje su: (p
p
b
_ masa koja se ukrcava/iskrcava na/s boka broda [tl
- udaljenost sustavnog tcZiSta broda od teZiSta mase
koja se ukrcava/iskrcava [m\
D - deplasman broda [t]
MoGlispr. - metacentarska visina za
slobodnih povr.Sina nakon ukrcaJa/lskrcap neke
mase [m]
8 1 9 I
k' J
. "amaricom za teSke terete
. . . s ea "'
U ovom sluCaju imamo
pomaka neke mase.
kombinaciju vetikalnog
horizonta\nog
65
gdje su: cc,
p
h
h,
h,
D
66
tgcp :=
D
p b
MoGlispr.
b
p
h
G'
Slika 8.11.
teZiSta uslijed podizanja tereta
samancom za teske terete [m]
- masa tereta koja se iskrcava s broda [t]
udaljenost izmedu teZiSta tereta pnJe
podJzanJa samaricom za teSke terele i hvatiSla
glave samarice za tcSke lerete (h = - ht) [m]
- visina hvatiSta glave samarice za tcSke terete
iznad kobilice [m]
visina teZiSta tereta iznad kobilice prije iskrcaja s
broda [m]
deplasman broda [t]
b - horizontalna udaljenost teZiSta prije iskrcaja i
glavc samarice za teSke lerete nakon Sto je
otklonjena iznad obale (u sluCaju da se tenet
iskrcava iz simetrale broda vrijednost b je otklon
glave samarice iz simetrale broda) rml
<jl - kut nagiba broda za vrijemc operacijc iskrcaja
tereta f
0
}
MoG
1
bpr. - metacentarska visina ispravljena za uljecaj
slobodnih povrSina nakon zahvaCanja tcreta
samaricom za tcSkc teretc [ml
MoG,srr- - mctacentarska visina ispravljena za utjecaj
slobodnih povrSina prije zahvaCanja tereta
samaricom za teSke terete [m]
8.1.10. Ukrcaj samaricom za teSke tercte
U ovom sluCaju moramo u obzir uzeti promjenu deplasmana
promjenu poloZaja tcZiSta sustava broda uslijcd ukrcaja tereta.
tg!p
ph
GG
1
:= ----
0 + p
. ' p . b
'---' ---
D + p
__ __
(D + p) MoG llspr
gdje su: GG
1
- pomak sustavnog teZiSta uslijed podizanja tereta
samaricom za teSke tcrete [ml
MoG1iopr. - metacentarska visina ispravljena za utjccaj
slobodnih povrSina nakon zahvaCanja tereta
samaricom za teSke terete Lml
MoG"P' - metacentarska visina ispravljena za utjecaj
slobodnih povrSina prije zahvaCanja tereta
samaricom za tcSkc terete [m]
p masa tereta koja se ukrcava na brod [t]
h - vertikalna udilljenost izmedu hvatiSta glavc
samarice za teSke terete i teZiSta sustava broda
(h h, - KG) [ml
hts - visina hvatiSta glave samarice za teSke terete
iznad kobilice [m]
67
D
b
h"
h
b
p
Mo
JIP
G,
G'
G
KG
K
5/ika 8.12.
deplasman broda [t]
otklon glave samarice za teSke teretc iz simetrale
broda {ml
- kut nagiba broda za vrijemc opcradje ukrcaja
tereta [
0
J
Zal t?C!liji p_roraCun trebalo bi uzett u obz1r 1 cventualnu promJenu
po tocke poCetnog popreCnog mctacentra 1 efekta slobodmh
povrSma, medutim za potrebe prakse ovaj naCin daJe
rezultate.
8.1.11. Zeljena metacentarska visina premjeStanjem rnasa
U rjeSavanju ove grupe problcma treba uoCiti dva osnovna:
a) JJOZnata nam je vertikalne udaljcnosti premje.Stanja, odnosno visina
nakon premjeStanja, a tra:li se masa koju moramo
premJeshh
68
b) poznata nam je masa koju Zelimo premjestiti, a tra:limo visinu
tcZiSta masc naknn premjeSlanja
GGIZ = MoG;
5
pr. - MoGz
gdje su: GGa - Zeljeni vertikalni pomak te:liSta sustava [m]
MnG
1
spr. - metacentarska visina ispravljena za utjecaj
slobodnih povrSina prije premjeStanja masa [m
MoC
1
- Zeljena metaccntarska visina [m]
vertikalni pomak (GGn) moZemo dobiti i kao razliku Zeljene
visine teZ.iSta sustava broda nakon premjeStanja ncke mase i leZiSta
sustava broda prije prcmjeStanja mase (GGu = KGt - KG).
GG
1
i D
a)
p
h
h h, - h,
GGu D
h
"
p
b)
hz = h, +
h
gdje su: p
h
D
h,
- masa koja se premjeSta [tl
- vertikalna udaljenost na koju se premjeSta masa [ml
- deplasman brad a l tl
- visina teZiSta mase iznad kobilice nakon
premjeStanja [m}
- visina tc:ZiSta mase iznad kobilice prije
premjeStanja [m]
8.1.12. Z.cljena metacentarska visina ukrcajem/iskrcajem masa
U danim obrascima ukrcana masa ima pozitivan predznak (p > 0),
a iskn:una musa negativan (p < 0).
a) poznata nam je visina teZiSta ukrcane/iskrcane mase iznad kobilice,
a traZi se masa koju moramo ukrcati/iskrcati
b) poznata nam je masa koju Zelimo ukrcati/iskrcati, a traZ.imo visinu
tc:ZiSta mase iznad kobilice
Najprije odrcdujemo Zeljeni pomak:
GG1z = MoG;,pr. - MoGz
69
gdje su: GGn - Zeljeni vertikalni pomak teZiSta sustava [m]
MoGispr- - metacentarska visina ispravljcna za efekt
slobodnih povrSina prije premjeStanja masa [m]
MoGz - Zeljena metaccntarska visina fml
a)
b)
gdje su: p
h
D GGu
p
h GGn
-
h - h(masc) - KG
(D + p) GGu
h -
p
h(masc)
~
KG
+
h
- masa koja se ukrcava/iskrcava [l]
- vertikalna udaljenost izrnedu te:liSta
ukrcane/iskrcanc mase od teZiSta sustava broda [m]
D -- deplasman broda ftl
h(masc) - visina tcZiSta ukrcane/iskrcane mase iznad
kobilice {m]
KG - visina te:liSta sustava broda iznad kobilice prije
ukrcaja/iskrcaja mase [m]
GGH
Zeljeni vertikalni pomak tcZiSta sustava [m]
8.1.13. Moment nagibanja uslijed okretanja broda
gdje su: Moll
D
70
V<>
R
g_
KG
d
v} D
Mou = - ' - ~
R g
- moment nagibanja uslijed okretanja broda, t m
- deplasman broda, t
brzina broda, m/s
- polumjer okretanja broda u m
~ akcderacija sile te:le u m/s
2
- udaljenost teZiSta sustava broda od osnovke u m
srednji gaz broda, m
8.2. STABILNOST PR! VECIM KUTEVIMA NAGIBA
Spomenut Cemo metode za proraCun poluga statiCke stabilnosti koje
se najCcSCe javljaju u praksi.
A)
GH = "S" - KG;,pr. sintp
gdje su: GH
- poluga poprcCne statiCke stabilnosti broda za
odredeni kut nagiba (mjerilo stabilnosti pri veCim
kutcvima nagiba) [m]
"S"
- vrijcdnosl koja se dobiva iz dijagrama
pantokarena izoklina (ili tablica s istim podacima)
za razliCitc kuteve nagiba od 0" do 90" koja se
nalazi u knjigama trima i stabiliteta {m]. Ulazi se
s dcplasmanom, volumenom ili srednjim gazom.
- visina teZiSta sustava broda iznad kobilice
ispravljena za efekt s}obodnih povrSina [m]
(KG;,p,_ = KG + 11MoG)
- kul nagiba broda ["]
5/ika 8.13.
Korekcija krivulje, za cfekt slobodnih povrSina pri vetim kutevima
nagiba, na ovaj naCin nije u potpunosti ispravan, medutim za potrcbe
prakse sasvim je zadovoljavajuCi.
ProraCun za konstrukciju krivulje poluga popreCne statiCke stabilnosti
najpraktiCnije je rijeSiti tabelarno.
71
10' 20 30 40 45 60 75
"S"
-----
.
KG;,pr- sintp
Cl!
Treba konstruirati krivulju tako da na apscisu nanosimo kuteve nagiba
broda u stupnjevima, a na ordinaht vcliCinu poluga GH u metrima.
B)
CH[ m]
1.4
1.2
1.0
0.8
0.6
0.4
0.2
o" 10" zo"
'
'
: GHmax
40 50
.
5/ika 8.14.
70" so" 90"

Postojc i krivulje koje nam daju vrijednost poluga statiCkc stabilnosti
veC proraCunate za izabranu visinu tcZiSta sustava broda. 'Ihkvc
vrijednosti treba ispraviti za konkretnu visinu sustavnog tcZiSta iznad
kobilice. U ovom proraCunu takoder u:dmamu visinu te:l.iSta sustava
broda ispravljenu za efekt slobodnih povrSina.
GH = G'H' + (KG' - KG;spr) sinc.p
gdje su: CH - poluga popreCne statiCke stabilnosti broda za
odredeni kut nagiba [m]
72
G'H' - vdjednost poluge staticke stabilnosti proracunate
za izabranu visinu te:liSta sustava broda iznad
kobilice koja se dobiva iz dijagrama ili tablica za
razliCite kutevc nagiba od 0" do 90, koja se
nalazi u knjigama lrima i stabiliteta fm]. Ulazi se
s deplasmanom, volumenom ili srcdnjim gazom.
KG' - izabrana visina teii.Sta sustava boda za koju su
izraCunate vrijednosti poluga stabilnosti C'H' (u
'
1
K
N
")(' '
;lp:i G"
i.'
c>'--!H
;!
. '
.'ljl
G' f.c'i--IH'
x'
Slika 8.15.
d.ijagramima ili tablicama je islaknuto koja je
izabrana KC) [m l
KG;,pr. - visina tc:l.i.Sla sustava broda iznad kobilice
ispravljena za efekt slobodnih povrSina f m]
- kut nagiba broda \"]
takoder je najpraktiCnije rje.Savati tabelarno.

Ovaj proraCun
C)
d b
. d tt. MS a na temelju nJ"ih
Iz krivulji ili tablica o JVaJU se VrlJC nos ,
proraCunavaju se poluge statiCkc stabilnosti.
GH '"" MS + MoG;spr
gdjc su: GH - poluga pnpreCnc statiCke stabilnosti
odredeni kut nagiba [m]
broda za
MS _ vrijednost iz dijagrama Hi tablica za
kuteve nagiba od 0" do 90, koja se . nalan u
knjigama trima i stabilitcta se s
deplasmanom, volumcnom tit srednpm gazom.
MoG - metacentarska visina ispravljena za efekt
1spr.
slobodnih povr.Sina [mj
- kut nagiba broda ["]
73
'
'
N,
'
VLo
Slika 8.16.
!)ostudpak t: krivuljc poluga statiCkc stabilnosti
1zvo 1 se ako Je vec pnJe optsano.
8.3. UZDUZNA STABILNOST
74
M,
--.....:"'
I
I
I
I
I
I
S/ika 8. 17.
Mst = D Mt.G sini.V
gdjc su: M,
1
- moment uzduZne stabilnosti [t -mj
Mt.G - uzdu:lna metacentarska visina (1.1 do 1.3
duZinc broda, dobijc se kao razlika duZinc KML
koju dobijcmo iz dijagramnog lista ili tablica s
hidrostatskim podacima i du:line KG) [m]
\V' - uzduZni kul nagiba broda [
0
]
D - desplasman broda tt]
Napomcna: Kod uzdu:l.ne stabilnosti nijc mjerodavan uzduZni moment
stabilnosti jer je brod u uzdu:lnom smislu dovoljno stabilan. Potreban
jc za raCun trima.
8.3.1. Odredivanje ukupnog trima (tu) i novog gaza na pramcu
(Tp') i krmi (Tk') uslijcd premjeStanja masa na brodu u
smjeru uzdu:Znice
I
'-I
l'l'
I
I
I
d I
p rf;;----=--++------.J
5/ika 8.18
'"

t, +
lt
T t T,
T,

2
75
b'ijc su: tu
p
d
d,
tk
tp
Lpp
Mj
. _ - - - ~ - ~ - - - - - - - -
- ukupna prmnjena trim a r m 1
- masa koja se premjeSta ft]
- udaljenost na koju se premjeSta masa [m],
dobije se kao d = d
2
- d
1
- udaljenost tcZiSta mase od krmene okomice nakun
prcmjeStanja Lm]
- udaljenost tcZiSta mase od krmcne okomice
prije premjeStanja [m}
promjena gaza na krmi (trim krmeni) [m]
- promjena gaza na pramcu (trim pramCani) [m]
- duZina broda izmcdu okomica fm]
- jediniCni moment pretege ili trima L t ny;n],
dobijc se kao vrijednost iz dijagramnog lista
(tablica s hidrostatskim podacima) na osnovu
srednjeg gaza Ts ili na osnovu obrasca za Mj
M1.G - uzduZna metacentarska visina fm]
D - deplasman broda fml
Obrazac za odredivanjc ukupne promjme bima hi = (p d)/Mj proizlazi
iz osnovnog obrasca, tc se CeSCe koristi u praksi jer je jednostavniji.
JediniCni moment pretege ili trima po jednom centrimetru ili po
jednom palcu izvodimo kako slijedi:
gdje je: Mj
gdje je: Mj
jediniCni moment pretege ili trima, po cl'ntrimctru
(moment koji izaziva prmnjenu trima od jednog
centimctra)
Mj
12 I.pp
- jediniCni moment pretege ili trima, po jednom
palcu (moment koji izaziva promjenu trima od
jednog palca)
Podjela ukupnog trima (tu) na pramac i knnu kad se toCka F
nalazi na gJavnom rebru (tk = tp = tu/2)
Kad se teZiSte vodcne plovne linije F nalazi na glavnom rebru,
prilikom pomaka mase u smjeru uzdu:l.nice, dolazi do promjene trima
tako da je uronuCe brod.a na pramcu jcdnako izronu krme:
tp = tk = tu/2, prcdznaci ovisc o smjeru u kojcm se masa prcmjeSta.
76
ljl
I
I
I
I
I
I
I
I
I
d I
Slika 8.19.
tp
Pozitivan predznak stavlja
okomici se masa pomiCc.
se na gaz u ovisnosti o tome prema kojoj
Tp ~
tu/2 =
Tp' ~
gdjc su: Tp
Tk
Tp'
Tk ~
:t= tu/2 =
Tk' ~
gaz brodu nu pramcu prije pomaka mase {m]
_ gaz broda na krmi prije pomaka mase [ml
konaCni gaz broda na pramcu nakon pomaka
mase {m]
Tk'
tu/2
_ konaCni gaz broda na krmi nakon pomaka mase [ml
- polovina ukupnog trima \ml
k t
' (t ) na prama" 1' krmu kad s toCka F
Podjela u upnog nma u ..
nalazi izvan glavnog rebra
tu lk
tk
----
Lpp
tu
tr
tp
Lpp
tp=tu-tk
Lpp ~ lk + lp
lp ~ Lpp lk
77
l
tk .-t
gdje su: tu
lk
lp
tk
Lpp/2
ct
Pf5i<J
-
F
I
i
I
<!l
I
I
I
I
I
d
--- - ,_._
Lpp/2
Lo
[5;(]
\_
.
------
I
. ,-'
I
I
lk
I p
Slika 8.20.
- ukupna promjcna trima [mj

- udaljenost toCke F od krmene okmnice [m]
(dobije se na temelju srednjeg gaza 'IS iz
dijagramnog lista ili tablica s hidrostatskim
podacima)
- udaljenost toCke F od pramCane okomice [m]
- promjena gaza na krmi (trim krmeni) nakon
premjeStanja mase [m]
tp - promJena gaza na pramcu (trim pramCani) nakon
premjeStanja mase [m]
Lpp - duZina broda izmedu okomica [m]
ToCka F definira se kao udaljenost lk od krmene ukomice, ili kao
udaljcnost od glavnog rebra. Aka se toCka f definira kao udaljenost
od glavnog rebra lk se odreduje kako slijedi:
gdje je: d'
78
lk = .! d'
2
- udaljenost toCke F od glavnog rebra [m]
Tp =
lp =
Tp' =
gdje su: Tp
Tk
lp
tk
Tp'
1k'
Tk -
+ tk
Tk'
_ gaz broda na pramcu prije pomaka masc [m]
_ gaz broda na krmi prije pomaka mase [ml
trim pramCani [m)
- trim knneni 1 m]
_ knnaCni gaz broda na pramcu nakon pomaka
mase [m]
- konaCni gaz
mase [m]
broda na krmi nakon pomaka
8.3.2.
Odredivanje ukupnog trima (tu) i novog gaza
(Tp") i krmi (Tk") uslijcd ukrcaja/iskrcaja mase Jedtmcnog
tereta na/s broda
tk=-=.
lk
F
xg(m""')
Slika 8.21.
d
U ovum sluCaju ukupni trim dobije se kao:

gdje su: tu
p
d
lu = Mj
ukupna promjena trima [m}
- masa koja se ukrcava/iskrcava (tj
udaljenost ukrcane/iskrcane od teZiSta .
vodene plovne linije [m], dobJj se po obrascu.
d = xg(ln"'"'} - lk
79
--------=---==--
xg(masc) - udaljenost teZiSta ukrcanc/iskrcane mase od
krmene okomice [mj
lk - udaljenost teZiSta vodcne plovne linije od
knnene okomice prije ukrcaja/iskrcaja mase fmj
Mj - jediniCni moment p<etege ili tdma [t "V,,J,
dobijc se kao vrijednost iz dijagramnog lista
(tablica s hidrostatskim podacima) na osnovu
srednjeg gaza 'IS ili na osnovu obrasca
Promjena srednjeg gaza zbog ukrcaja/iskrcaja odredene mase:
gdje su: t..T
p
t!cm
_!'__
t/cm
- prornjena srcdnjeg gaza nastala zbog
ukrcaja/iskrcaja neke mase jcm]
- masa koja se ukrcava/iskrcava [t]
- tone po centimetru zagaZijaja [t/cm] (broj tuna
koje treba ukrcati/iskrcati da se srednji gaz broda
promjeni za jedan centimetar)
Slika 8.22.
Napomena: Ako se teret krca ili iskrcava u visini toCkc F, ne dolazi
do promjene trima veC se srednji gaz broda poveCava ili smanjuje
za veliCinu b.T (tp ""' b.T = tk), tj. brod paralelno uroni ili izroni.
Ova predpostavka je toCna za potrebe praksc kad se radi o
ukrcaju/iskrcaju umjerenih masa.
Rje.Senju ovog problema pristupamo tako da najprije fiktivno
ukrcamo/iskrcamo masu u visinu toCke I-<: te proraCunamo paralelni
uron/izron, a zatim proraCunamo ukupni trim te ga podjelimo na
pramac i krmu.
80
Podjela ukupnog trima (tu) na pramac i krmu kad se toCka F
nalazi na glavnom rebru (tk = tp = tu/2)
p
lk 1 ...

I
I
I
I
d
S!ika 8 2.1.
Kad se teliStc vodene plovne linijc F na . rebru,
prilikom ukrcaja ili iskrcaja ncke mas.e ukrcaJ/lskrca!
izvan toCke F) promjena gaza na krm1 b1tl ce Jednaka promJelll gaza
nil pramcu.
Tp =
b.T '--"
Tp'
tu/2 c.=
Tk
t sr
Tk'
+ tu/2 =
-- -----
-- ---
Tp" =
gdje su. Tp
Tk

Tp'
Tk'
tu/2
Tp"
Tk" =
- gaz broda na pratnctl prije ukrcaja/iskrcaja mase [m]
- gaz broda na krmi prije ukrcaja/iskrcaja mase [m]
- promjena srednjeg gaza nastala zbog ukrcaja/iskrcaja
neke mase [m]
- gaz broda na pramcu proraCunat za paralelni
uron/izron [m I
- gaz broda na krmi proraCunat za paralelni
uron/izron tm]
- polovina ukupnog trima [ml
- konaCni gaz broda na pramcu nakon
ukrcaja/iskrcaja mase {m!
81
Tk" - konaCni gaz broda na knni nakon
ukrcaja/iskrcaja mase (m)
Predznad za LlT _ovise _da li se radi o ukrcaju (+) ili iskrcaju (-)
a za tnm pramCani (tp) i trim knneni (tk) ovise da
It se ukrca! vrSt prema pramcu od toCke F (tp = +) ili prema knni
(tk = +) 1 obrnuto ako se radi o iskrcaju.
Podjela ukupnog trima (tu) na pramac
nalazi izvan glavnom rebru

I
I
I
I
l
I
F I
krmu kad se toCka F

I
1/
___ L--
-
---+--
-_tp
.. -
tk
--'1
t\
lk
1--
I)
2)
3)
82
-
I
I
I
d
xg(ma><)
5/ika 8.24.
oT -
t/cm
tu
tk
tp -
tp -
r____ci
MI
tu lk
!.pp
tu lp
Lpp
tu - tk
I
I
I
I
,J
Tp =
6T
Tp'
tp .:.=.
Tk

Tk'
+ Lk =
--- ---
Tp"
Tk" =
gdje su: Tp gaz broda na pramcu pnJe ukrcaja/iskrcaja
mase (m)
Tk gaz broda na krmi prije ukrcaja/iskrcaja mase (m)
L\T - promjena srednjeg gaza nastala zbog
ukrcaja/iskrcaja neke mase (m)
Tp' - gaz bmda na pramcu prmacunat za parale\ni
urun/izron (m)
Tk' - gaz broda na knni prmacunat za pacalelni
uron/izron (m)
tp
- promjena gaza na pramcu nakon ukrcaja/iskrcaja
masc (m)
tk - promjena gaza na krmi nakon ukrcaja/iskrcaja
mase (m)
Tp" - konaCni gaz broda na pramcu nakon
ukrcaja/iskrcaja mase (m)
Tk" - konaCni gaz broda na krmi nakon ukrcaja/iskrcaja
mase (m)
Predz:naci z,1 t,T ovise o tome da li se radi o ukrcaju ( +) ili iskrcaju
(-) mase, a predznaci za trim pramCani (tp) i trim krmcni (tk) ovise
o tome Ja li se ukrcaj vrSi prema pramcu od toCke F (tp = +) ili
prema knni (tk '""' -t) i obrnuto ako se radi o iskrcaju.
Napomena: Ovaj problem mo:le se rjeSiti i koristeti tablice ili
Jijag;ramc promjene trima za ukrcaj!iskrcaj 100 tona tereta.
Odredivanje ukupnog trima (tu) i novog gaza na pramcu (Tp")
i krmi (Tk") uslijed ukrcaja/iskrcaja vclikih masa na/s broda
KoJ. ukrcaja/iskrcaja vcCih masa javlja se problem promjene hidros-
tatskih podataka sa znaCajnom promjcnom deplasmana. PreporuCa
se ispravak hidrustatskih podalaka, Cime se postiZe neSto veta toi':nost
koja zadovoljavd potrebe prakse.
Postupak je sljedeCi:
na temelju t/cm, za konkretni deplasman, proraCunamo pro-
mjenu srednjeg gaza za konkrelnu masu koja se ukrcava/iskrcava
83
promjenu gaza dodamo ili oduzmemo od srednjeg gaza (u
ovisnosti da li se radi o ukrcaju ili iskrcaju), i ziltim odredimo
novi srednji gaz
na temelju konkretnog srednjcg gaza prije ukrcaja/iskrcaja i
novog srednjeg gaza proraCunatog na prije spomenuti naCin
odredujemo srednji gaz izmedu ta dva gaza
na temelju tag gaza vadimo sve hidrostatske podatke, a onda
s takvim podacima izvodimo proraCun kako je prikazano
8.3.3. Odredivanje ukupnog trima (lu) i novog gaza na pramcu
(Tp') i krmi (Tk') kod ukrcaja cjelokupnog tereta na brod
gdje su: B
G
84
l
I
i

IJ
teZiSte
- teZiSte
G
B
XB
XG
slika 8.25.
XG - XB
d,
d,
r,r:
171
-
--
<:]p,
slika 8.26.
XC=
XG"
I:Mtu
D
istisnine
sustava broda
---
-f
p, r' !]
rt
XB
XG
M tu
p
d
- poluga trima (uzduZne stabilnosti, horizontalna
udaljenost izmedu toCaka G i B) Lm 1
-- udaljenost td.iSta istisnine od knnene okomice [m},
koja se dobije na osnovu srednjeg gaza Ts iz
dijagramnog lista i\i tablica
- udaljenost sustavnog teZiSta broda od krmene
okomice [m!, koja se dobije raCunom centracije
- statiCki moment po duljini, u smjeru uzduZnice
broda ft-m]
- pojedine mase ukrcane na brad (gorivo, voda,
mazivo, balast, mrtvc tefine i masa praznog Do) ftl
- udaljcnost teZiSta svih masa od knnene okomice
(udaljenost teZiSta praznog broda od kremene
okomice XGo dobijemo korisled pravilo da sila
uzgona i si\a deplasmana djeluju na istim
okmnicama, dakle XCo = XBo, ovaj podatak
nJlazimo u knjizi trima i stabiliteta) fmJ
Potrebni podaci dobiju se iz plana kapadteta, ali treba vrSili korekdju
jer svi prostori nisu uvijek puni hmnogenog tereta, a u planu kapaciteta
dala je udaljenost (d) kao udaljenost teZiSta prostora ad krmene okomice.
Prustor
PraLan broJ
Mrtve
Sklo1diSte br. I
br 2


'/ilblica za raC!m uzduine ccntracijc
SaclrZaj
d
Moment
f-- XGo
_ __- _ 1--- _____ _ __ ----1-
j---- -+- ___ -_ 1- -- - - ---1-
___ ter_t:_!__ 1--------- 1-------
__ _ _ __ :_ - -- - f----
__ - ---1-- -----t-------
SklildiSte b!:_s __ ------1-t- .. -----------
_1 \eret _______ - "'-- ____ ----f----- +c-
___ +J -------1-----:t:L-
__ - t---' --+--- -1--.---1------1--
--- ._--;- _.- ___ ,_ c--- ---
__ I-- h:ret _____ ::_-+--1------+---:__-+--l
___________ teret -------1-----H
_goriva ______ gori'-:'"(1_ --------l---- ------\-----'----11--1
limkovi -------+- ------t-------=------+---
l ranko::ri ":'ode - -- . -- -
Tankovi ba!Js\
D
E Mtu
85
gdjc su: hl
D
I
Mj
tu :=
D
Mj
-- ukupni trim kod ukrcaja cjelokupnog tcrcta na
brod [m]
deplasman broda ft]
- poluga trima (uzJ.u:l.ne stabilnosti) [m1
- jediniCni moment pretegc ili trima [t
11
Y.nL
dobije se kao vrijednost iz dijagramnog: lista
(tablica s hidrostatskim podacima) na osnovu
srednjeg gaza 1S ili na osnovu obrasca
Napomena: Da li je brod zatei:an i\i prete:l.an ovisi o udaljenosti
toCaka B i C od krmene okomicc, pa vrijedi pravilo:
XG < XB brod zateZan
XB < XG brod prctci:an
Podjela ukupnog trima na pramac i krmu izvodi se tnko da se odredi
promjena gaza na pramcu (tp) i promjenu gaza na krmi (tk).
Promjena gaza na pramcu, odnosno prnmjena gaza
toCka F na glavnom rebru dobijc se kao polovina
na krnn kad je
ukupnog trima
tu
lp = tk ""'" -
2
Promjcna gaza na pramcu 1 krmi kad je toCka F izvan rebra dobije
se po posebnim obrascima.
gdjc su: tu
tk
tp
Lpp
lk
lp
86
tu lk
tk
--
Lee
tp
!E_
Lee
tp tu
- tk
ukupna promjena trima [m)
promjena gaza na krmi (trim krmeni) [m]
- promjena gaza na pramcu (trim pramCani) [m]
- du.Zina broda izmedu okomica [mj
- udaljcnost tcZiSta vodene plovne linije od krmcne
okomicc [ml, dobiva se iz dijagramnog lista ili
tablica s hidroslabkim podacima na temclju
srednjeg gaza Ts
- udaljcnost tcZiSla vodene plovne linije od
pramCane okomice Lm 1 (lp = Lpp - lk)
KonaCni
toga da
nastupa
gaz na pramcu i krmi, dobiva se na naCin da polazimo od
jc brod na ravnnj kobilici tj. da je Tp = Tk == Ts prije
trima.
lS =
tk '"""
lS
+ tp
--- -----
------
Tk
gdje su: Ts
tp
tk
Tp
Tk
Tp
- srednji gaz nakon kompletiranog ukrcaja [m)
- trim pramCani Lm 1
- trim krmcni [m]
- gaz na pramcu nakon kompletiranog ukrcaja Lml
gaz na krmi nakon kompletiranog ukrcaja [m]
8.3.4. ProraCun promjene poloZaja sustavnog teZiSta broda u
smjeru uzduZnice nastao uslijed premjeStanja ili
ukrcaja/iskrcaja masa na/s broda
ProraCun promjenc poloi.aja sustavnog tcZiSta u smjeru
uzduZnicc nastao uslijed prcmjeStanja masa na brodu
gdje su: GG1
p
d
D
uzduZni horizontalni pomak sustavnog tei:iSta
broda nastao uslijcd prcmjeStanja neke mase (p) [ml
masa koja se premjdta [t]
udaljenost na koju se premjeSta masa (p) [m)
deplasman broda [t]
ProraCun prumjenc polo:l.aja sustavnog teZiSta u smjeru
uzdu:lnice nastao uslijed ukrcaja/iskrcaja masa na/s broda
p . d
CG1 ""'----
D p
gdje su: CG
1
- uzduZni horizontalni pomak sustavnog te:liSta
broda nastao uslijed ukrcaja/iskrcaja neke mase
(p) [m[
p - masa koja se ukrcava/iskrcava [t1
87
d - udaljenost teZiSla sustava broda od teZiSta
prostora na/s koga se ukrcava/iskrcava masa
(p) [m]
D - deplasman broda [t[
Kad imamo proraCunati promjcnu polo:Zaja sustavnog tcZiSta broda
u smjeru uzduZnice nakon ukrcaja/iskrcaja viSe masa, to moZemo
uCiniti na sljedeCe naCine:
D XG +
P>
J, P>
d,
Po
d,.
XG, -
D
P>
p, p ..
1'!
d, + p, d, +
p .. d ..
GG,
P> P2
p ..
XGt
~
XG GGt
gdje su: XGt - udaljenost sustavnog teZiSta broda od knnenc
okomice nakon ukrcaja/iskrcaja neke mase [ml
XC udaljenost suslavnog teZiStu broda od knncnc
okomice prije ukrcaja/iskrcuja nekc mase [m]
D deplasman broda [t]
p, - masc koje se ukrcavaju/iskrcavaju na/s broda [t}
dn - udaljenost teZiSta masa od krmene oknmice
nakon ukrcaja/iskrcaja na/s broda [m]
GG
1
- pomak sustavnog teZiSta broda nastao uslijed
ukrcaja/iskrcaja masa na/s broda [m]
Valja naglasiti da se predznak ( +) koristi za ukrcane mase, a predznak
(-) za iskrcanc mase.
8.3.5. Trimovanje broda premjeStanjem ili ukrcajcm/iskrcajcm masa
Zeljeni trim moZemo postiCi u osnovt rjeSavajuCi jcdan od dva
problema.
a) Problem kad nam je poznata udaljenost teZ.iSta traZenc mase (p)
od krmene nkomice nakon premjeStanja odnosno ukrcaja/iskrcaja
b) Problem kad nam je poznata masa (p) koju premjeStamo odnosno
ukrcavamo/iskrcavamo, a traZimo na koju udaljenost te:ljSta od krmene
okomice.
88
I
i
!
I
Napomena:
za ukrcaj u obrasce uvrStavamo masu (p) s pozitivnim pred-
znakom ( +)
za iskrcaj u obrascc uvr.Stavamo masu (p) s negativnom pred-
zn<lkom (-)
Trimovanje broda premjeStanjcm masa
Prikazan je p r i ~ t u p rjeScnju kad uzimumo da je moment trima (Mt)
prouzrokovan pomakom neke masc (p) na udaljenost (d).
a) poznata udaljenust (d), traZi se masa (p)
d=d2-dt
gdje je: d - udaljenost premjeStanja mase ]m]
d
1
- udaljcnost te.ZiSta masc od krmene okomice prije
premjeStanja [m]
eh - udaljcnosl tdiSta mase ud krmene okomicc nakon
premjeStanja [mj
Na osnovi trenutnog trima koji ima brod i trima koji Zelimo dobiti,
dobJvamo ukupnu promjenu lrima:
lituz ;.;: tu
2
- tu
gdje su. tu - trim ukupni [Tlll
tu;- trim ukupni Zeljeni [m]
litu-' - prumjena trima koju mnramn prouzrokovati ]m}
Mu;_ Mj
gdje su: p
p- ----
- d
- masa koju treba prernjestiti da bi se pnstigao
Zeljeni trim [t]
- promjena trima koju moramo prouzrokovati [m]
moment trima jediniCni Lt-m/m)
- udaljenost premjeStanja mase [m]
I )nvodcnje broda na ravnu kobilicu samo je specifiCan sluCaj ovoga
problcma. Akn znamo da nam je za brod na ravnoj kobilici trim
ukupni Zeljcni jednak nuli, onda slijedi da je: L\tuz ""' 0 - tu, pa je
litu
2
'-' - tu
b) poznata masa (p), traZi se udaljenost (d)
~ t u Mj
d ~
p
89
l
- udaljenost na koju treba premjestiti odred:enu
masu da bi prouzrokovali Zeljenu promjcnu trima
[ml
L'l.tuz
Mj
p
- promjena trima koju moramo prnuzrokovati [m]
- moment trima jediniCni [ tm/m]
- masa koju premjcStamo [t]
Udaljenost ad knncne okomice na koju moramo premjestiti ndredenu
masu dobijemo po obrascu:
d2 = dl + d
gdje j: d, - udaljenost teZiSta 1nase od krmene okomice prije
premjeStanja [m[
d,
-
udaljenost teZi.Sta m a se od krmene okomice nakon
premjeStanja [ml
Trimovanje broda ukrcajem/iskrcajem masa
1) Pristup qesenju problema kad uzimamo da jc moment trima
(Mt) prouzrokovan ukrcajem/iskrcajem neke mase (p) na/s
udaljenost (d)
a) poznata udaljenost (d), traZi se masa (p)
Na temelju trenutnog trima i trima kojeg Zelimo dobiti odredujcmo
promjenu trima koju moramo prouzrokovati da bi dobili Zeljeni trim
po slijcdeCem obrascu:
gdje su: tu
tuz
Muz
iltuz. = tuz - tu
trim ukupni fm]
trim ukupni Zcljeni [m]
promjena trima koji moramo prouzrokovati fm]
Mj
p
d
Vrijednost udaljenosti (d) dobivamo po obrascu;
d = - Jk
gdje je: d - udaljcnost teZiSta ukrcane/iskrcane mase ml teZiSta
90
vodcne plovne linijc [m]
d(mase) - udaljcnosl teZiSta ukrcane/iskrcane mase od
krmene okomice [m]
lk - udaljcnost tc:l.iSta vodene plovnc Jinije od krmene
okomice [ml
b) pnwata masa (p), tra:l:i se udaljenost (d)
Mj

p
Poziciju ukrcanogliskrcanog tereta dobivamo po obrascu:
d(rn.lse) = Jk + d
U jednmn i drugom problemu, dovoctenje broda na ravnu kobilicu
tretiramo kao specifiCan sluCaj ove metode. Trim ukupni Zeljeni (tu1)
ako Zelinw dovesti brod na ravnu kobilicu je nula.
tU.t = 0
ilhl;. = 0 - tu
Mu
1
= - tu
2) Frislup rJescnju problema kad nam jc poznata masa,
odnosno mase (p) koje Zclimo ukrcati/iskrcati raCunajuCi
uzdu:l.ne momente odnosno njihovu razliku
l'ostavimo JCdnad:l:be za uzdu.Zne momente koji se javljaju prije i
poslije ukrcaja/iskrcaj,J, a Y<ltim odredimo njihovu razliku, te pos-
tavimn obrazac za rjeSenje problema.
= (D + p) XGz.
EMu'= D XC
L\LMu = EMu - IMu'
gdje su: :EMu suma mnmenata uzduZnih nakon ukrcaja/iskrcaja
jt m]
suma nwmenata uzduZnih prije ukrcaja/iskrcaja
\1 mj
/\:EMu - razlika sume momenata uzduZnih prije i poslije
ukrcaja/iskrcaja {t mj
XCt. udaljenost sustavnog teZiSta od krmene okomice
nakon ukrcaja/iskrcaja da bi dobili Zeljeni trim,
dobivamo ga po obrascu za [m]
XC udaljenost sustavnog tcZiSta od krmene nkomice
prije ukrcaja/iskrcaja [m]
D - deplasman prije ukrcaja/iskrcaja 1 t]
p - masa odnosno mase koje se ukrcavaju/iskrcavaju [t]
91
Leljeni polo:laj tc:liSta sustava (XG
1
_) koji Ce nam omoguCiti Zeljeni
trim broda proraCunavamo po obrascu:
gdje je: XG
1
XB
tu,
Mj
D
- udaljenost le:liSta sustava broda od krmenc
okomice za Zeljeni trim nakon ukrcaja!iskrcaja lml
- udaljenost teZiSta istisnine od krmcne okomice za
novi dcplasman (D+ p) [m]
- trim ukupni Zeljeni [m]
- moment trima jediniCni za novi deplasman (D!p)
[t m/ml
- novi deplasman broda (D+p) ltl
Ovdje treba imati u vidu da je za pretdan brod tu;;. > 0, a za
zate:lan brod hli. < 0, le da se hidrostatski podaci koji ulaze u
obrazac trebaju odrediti na tcmelju novog deplasmana D + p.
a) Ukrcaj/iskrcaj mase u/iz jednog prostora
Razlika momenata uzdu:lnih {t..LMu) prije i pos\ije ukrcaja/iskrcaja
odrdene mase mora biti jednaka momentu koji stvori umnu:lak
odredene mase 1 udaljenust te:liSta masc od knnene nkomice nakun
ukrcaja/iskrcaja.
t..LMu = d m ~ l p
Transformacijom ovog obrasca dolazimo do rjeSenja.
t..LMu
d(llMSl") = --p-
gdje jc: d(mase) - udaljenost teZiSta mase od krmcna okomice
nakon ukrcaja/iskrcaja da bi brod dobin Zeljeni
trim [m]
RjeSavanjc ovog problema, kad moramu d.ovcsti brod na ravnu
kubilicu, samo je specifiCan primjer koga rjeSavamo tako da umjesto
proraCuna XGz uvrstimu XB odreden za nuvi deplusman 0 + p i
time zapravo pojednostavljujemo cijeli postupak.
b) Ukrcaj/iskrcaj u/iz dva razliCita prostora
Moramo poznavati ukupni deplasman nakon ukrcaja/iskrcaja kao i
masu koja se predvida ukrcati/iskrcati. Udaljenost sustavnog tei.iSta
92
od krmcne okomice nakon ukrcaja/iskrcaja dobijemo po obrascu za
XG
1
.
Znamo da razlika mnmenata uzdu:lnih prije i poslije ukrcaja/iskrcaja
odredene mase mora biti jednaka momentu koji stvori umnoiak
odredcne mase i udaljenost tei.iSta mase nakon ukrcaja/iskrcaja ali
kako je ovdje rijcC o dva prostora imamo:
p = X + y
t..LMu d
1
x + d2 y
L'lLMu - d2 p
X ~
(dl - d2)
y = p - X
gdje su: x - masa koja se ukrcava/iskrcava u/iz prvog prostora
[t 1
y - masa koja se ukrcava/iskrcava u/iz drugog
prostora It]
d1 - udaljenost tcZiSta prvog prostora od krmene
okomice [m]
dz - udaljcnost tc:liSta drugog prostora od krmene
okomice [m]
8.3.6. ProraCun uzduinc slabilnosti broda kad su teiiSta prostora
dana od glavnog rebra
gdje su: XG
l!l
G
XG
5/ska 8.27.
XG-
MF +MA
D
1 ~ XG - XB
- udaljenost sustavnog teZiSta broda od glavnog
rebra !m]
93
MF - uzdu:lni moment prema pramnt ft m]
MA - uzduZni moment prcma hmi ft m]
D - depla>man bwda [tj
I - poluga uzduZnc stabilnosti lml
XB - udaljenost teZiSta istisnine od glavnog rebra [m]
NajCeSCe udaljenosti teZiSta prostora od glavnog rebra prema pramcu
imaju prcdznak plus (+), a prema krmi minus (-). Te predznake iz
knjiga trima i stabilnosti dobivaju i momenti, tc svi hidrostatski
podaci i proraCunati rezultati.
Ukupni trim izazvan umnoSkom dcplasmana i polugom uzdu:inc
stabilnosti koristimo nakon kompletiranog ukrcaja ili iskrcaja.
D I
tu=--
Mi
Zatim odredujemo promjenu trima na pramcu i prornjenu trima na
krmi kako slijedi:
gdje su: tu
tk
tp
Lpp
xF
tk =
Lpp/2 +
L,
Lpp/2 - xF ) tu
tp =
Lpp
- trim ukupni broda [m]
- promjena trima na krmi (trim krmeni) [m]
promjena trima na pramcu (trim pramCani) [m]
du.Zina broda izmedu okomica [m]
- udaljenost te.ZiSta vodene plovne linije od
glavnog rebra fml
Vrijednost (Lpp/2 + xF) je isto Sto ilk, dok jc vrijednost (I.pp/2- xF)
isto Sto i lp.
AP
I IF
I
p
r
F 1/

-
- .. -
f-
: I
lk=Lpp/2+xF
I

Lpp;2
I
Lpp!2
Lpp
Slika. 8.28.
94
Ukupni trim izazvan umnoSkom mase (p) i udaljcnosti (d) kod
premjeStanja tereta, odnosno ukrcaja/ishcaja ne razlikuje se od onog
u sustavu prikazivanja udaljenosti od krmene okomice. Jedino te:l.iSte
tereta treba izrazili uz pomoC udaljenosli (d) od glavnog rebra.
:Z:e\imo li proraCunati te:l.iSta prostora iz sustava udaljenosti od glavnog
re bra (eo) u sustav udaljenosti od krmene okomice (AP) mo.Zemo
koristiti sljedcti obrazac, a proraCun uzduZne stabilnosti zatim
pruvodimo na klasiCan naCin.
xgA!' = Lpp/2 + xgw
8.4. KRITERIJI STABILNOSTI
B
GH[ml\------":__---.[
A c
E
Slika 8.29.
A - PovrSina do kuta <p '--' 30" 2: 0.09 m-rad.
B - PuvrSina do kuta <tJ = 40 ili ljln 2: 0.055 m-rad.
F
C - l'nvrSina izmedu kutova <p = 30" i <p = 40" 1\i qm 2: 0.03 m-rad.
E - Maximum krivulje pnluga stabilnosti (za ljl 2: 30" odnosno <p 2: 25")
Minimalna poluga 2: ll.20 m pri kutu (j) 2: 30
F - Minirnalna poCetna metacentarska visina 0.15 m
Prema Rezoluciji !MO A.749 Cl8), Kodeks o stabilnosti u neoSteCenom
slanju za sve vrste brodova koji :-;u u skladu s IMO propisima,
minimalni zahtjevi za stabilnost su:
1. povrSina ispod krivulja poluga statiCke stabilnosti ne smije biti
manja od 0.055 m-radijana do kuta nagiba (p = 30" i ne manja od
0.09 m-radijana do kuta nagiba (p = 40 i1i kuta naplavljivanja (cpn),
ako je ovaj kut manji od 40".
95
Pored toga, povrSina ispod krivulje poluga statiCke stabilnosti, izmedu
kutova nagiba od 30 do 40 ili izmedu 30 i IPrv aka je ovaj manji
ad 40, ne smije biti manja od 0.03 m-radijana.
2. poluga statiCke stabilnosti mora iznositi najmanjc 0.20 m, pri kutu
nagiba jcdnakom ili veCem ad 30".
3. najvcCa poluga statiCke stabilnosli treba se javiti pri kutu nagiba
po moguCnosti iznad 30, ali ne manjem od 25.
4. poCetna metacentarska visina ne smije biti manja od 0.15 m.
Prema Rezoluciji IMO A. 715 (17) Kodeks sigurne prakse za brodove
koji prevoze teret drva na palubi treba se pridrZavati prije spomenutih
kriterija, a ako se zadovolje uvjeti opisani u nastavku mogu se
primjeniti i posebni k.ritcriji.
Za brodove nak.rcane tcretom drva na palubi, ako teret koji se
prostire uzduZno izmedu popreCnih nadgrada (ako na krmcnom kraju
nema nadgrada koje ograniCava prostor, teret drva na palubi mora
se prostirati najmanje do zadnjeg kraja posljednjeg grotla), nakon
odbitka za zaobljene rubove brodske ograde, ne prelazi 4% Sirine
broda i/ili aka je teret osiguran stupovima za podupiranje koji ostaju
pouzdano uCvrSCeni pri velikom kutu nagiba, umjcsto predhodno
spomenutih kriterija za sve brodove. Uprava maZe primjeniti s\jedeCe
kriterije:
1. povrSina 1spod knvulje poluga statJCke stabilnosti ne smijc biti
manp od 0.08 m-rad1jana do tp = 40 1h kuta naplavljivanja, ako je
ovaj manji od 40.
2. najveCa vrijednost poluge statiCke stabilnosti mora iznositi najmanje
0.25 m.
3. tijekom putovanp metacentarska visina treba biti pozitivna, nakon
ispravka za uCinkc slobodnih povrSina tekuCina u tankovima i, prema
prilikama, vlaZenja palubnog tereta i/ili nagomilavanja leda na
izloZenim povrSinama. Pored toga, mctacentarska visina prije
isplovljenja ne smije biti manja od 0.10 m.
8.5. STABILNOST KOD POTPUNO KONTEJNERSKIH BRODOVA
Zbroj svih masa po grupama i teretnim prostorima (bay, bay cover,
upper deck) daje ukupnu nosivost broda (deadweight). Kad se
ukupnoj nosivosti pribroji masa praznog broda (light ship) dobije se
istisnina ili deplasman (displacement).
96
Prema tablici "Premited vertical moments", u Knjizi trima i stabiliteta
broda treba odrediti za stvarni deplasman intcrpolacijorn:
maksimalno dozvoljcni KG fml
minimalno dozvoljena metacentarska visina lm 1
maksimalno dozvoljeni vertikalni moment ltm]
Za pojedini sluCaj krcanja broda izraCuna se stvarni KG (ratunom
ccntracije). Toj vrijcdnosti pribraja se ispravak za utjecaj slobodnih
povrSina t.MoG tj. KG' = KG + llMoG i s tom vrijcdnoSCu mnoZi
se stvarni deplasman broda, tc se dobije stvarni vertikalni moment
broda 0-KG'.
Uvjeti zadovoljavajuCe stabilnosti broda:
l. KG'.,-;; maksimalno dozvoljen KG 1z tab lice "Premited vertical
ll101l1i:'llts''
2. D KC' s; maksimalno dozvoljen vcrtikalni moment iz tablice
"Permited vertical moments"
3. MoG :;o: MoGmm iz tablice "Permited vertical moments"
l'oCctnu metacentarsku visinu broda treba kontrolirati kad su kod
ukrcavanja poznate mase "p" (u tonama) na odredeni krak "x" (u
mdrima), a razlika gazova je na jednoj strani (oCitana na sredini
broda) vcCa od:
AT = 0.002 p
odnosno kad je pn uhcaju praznog 20-stopnog kontejnera razlika
gazova na jednoj strani oCitana na sredini broda veCa od 5 cm
(Sr > 0.05 m )
Tada se poCetna metacentarska visina moZe odrediti sliCno kao i kod
pokusa nagiba:
gdje su: p
d
D
p d
D tg<p
- razlika mase balasta u boCnom tanku "antiheeling"
sustava odredena sondiranjem tanka na poCetku i
na kraju balastiranja (nagnuCa) lt]
- udaljenost tcZ.iSta boCnog tanka "antiheeling"
sustava od uzdu.Znice broda odredena iz tablice
kapadtcta tankova [m]
- deplasman broda odreden iz dijagramnog lista ili
tablica s hidrostats!'-im podacima za stvarni
(oCitani) srednji gaz za ravnu teretnu vodenu
liniju broda (list = 0) ft]
97
D
- kut nagiba broda u stupnjevima na preciznom
inklinometru ili izmjeren sekstantom. (OhiCno
iznosi izmedu 3" 1 4". To je kut izmedu voJene
linije nagnutog bruda i uspravnog broda (puCetne
vodene linije)
b
,,
B/4
"'
D'
KG
"'
"
"
B
"
'
Bd
_Ill
1)4 IJ4
L
<p
5/ika 8.30. Parametri koji u/aze 11 o/1razac za odredivanje koeficijenta C prcma
Rezoluciji IMO A. 749, dio o kontcjncnkim brodomma
Minimalni kriteriji stabilnosli brodova za prijevoz kontejnera prema
Kndcksu o stabilnosti brudova u neoSteCenom stanju za sve vrste
brodova (Rezolucija IMO A. 749 (18)) su sljedeCi:
1. pnvrSina ispod krivulje poluga statiCkc stabilnosti ne smije biti
manja od 0.009/C m-radijana do kuta nagiba q> = 30 i ne manJa
ad 0.016/C m-radijana do kuta nagiba cp '-' 40" ili kuta naplavljivanja
4>n ako je ovaj kut manji od 40".
pored toga, "is_pod
0
polua. statiCke stabilnosti
1zmedu kutova nag1ba 3W 1 40 1h 1zmcdu 30 1 lpru ako je taj kut
manji od 40", ne smije biti manja od 0.006/C m-radijana.
3. poluga statiCke stabilnosti mora iznositi najmanje 0.033/C m, pri
kutu nagiba jednakom ili veCem od 30".
98
4. najveCa puluga stutiCke stubilnosti mora iznositi najmanje 0.042/C m.
5. cjdokupna povrSina it:.pmi krivulje poluga statiCke stabilnosli do
kuta naplavljivanja 1p, ne smije biti manja od 0.029/C m-radijana.
U ovim kriterijima filktor C prcdstavlja faktor forme broda, a raCunil
se koristcCi sljedeCu formulu:
gdje su: d
D'
c
d D' _g
B
2
KG
m
srednji gilz [m]
z
( Cw )
- Dlh((2U-Bo)/[Jn)((2LJH)i.) kao Sto je definirano
na slici
D visinu broda [m]
Bn - najveCa Sirina broda [m]
KC - visina sustavnog te;hStil broda iznad kobilice [m],
uzeti je ne milnju od vrijednosti d
Cu koeficijent punoCe deplasmana
Cw - kocficijent vodenc linije
8,6, PRORACUN STABILNOSTI BRODA PR! PR!JEVOZU ZITA
Osnovni uvjeti koje moril ispuniti brod Sil stilnoviSta stabilnosti pri
prijevnzu sipkih tereta su ovi:
1) PoCdna metacentarska visina ispravljena za utjecilj slobodnih
pnvrSina ne smije biti manja od 0.:10 m
2) Kut nagibil broda koji moZe nastali presipavanjem Zita ne snHJe
biti veCi od 12", odnosno 5"
3) Preostalil dinarniCka stabilnost ne srnije biti manja od:
0.075 metara-radijana (m-rad)
- 4.296 metar-stupnjeva (m
0
)
- "14.1()4 stupa-stupnjeva (ft
0
)
Nilpomena: RDS je predstavljena povrSinom izmcdu krivuljc statiCke
stabilnosti i krivulje prekretnog momenta (u ovom sluCaju krivulje
nagibnog momenta nastalog uslijed presipavanja tereta Zita) do kuta
nagiba 40" ili kuta naplavljivanja ili do kuta koji odgovara najveCoj
razlici ordinata ovih krivulja, Sto je najmanje.
ProraCunc izvodimo kako slijedi;
Najprije na temelju podataka o teretu napravimo raCun centracije.
Dakle u proraCun ulazi brod, mrtve teZine (konstante), balast, gonvo,
99
-- --- ---------
/ 7 ----
RDS - preostala dinamiCka stabilnost
Krivulja poluga statiCkc
stabilnosti
Slika 8.31.

mazivo, voda i tcret. Koliko tereta moic stati u skladiSte odredenog
volumena raCunamo po jednom od sljedeCih obrazaca:
gdje su.
V ,kl
TERET ,u =
S.F
TERET ski = V
TERETskl - teret koji stane u pojedino skladi.i:;te [t]
Ysld - volumen skladiSta [m
3
]
S.F. - faktor slaganja tereta Lm
3
/tl
PT - specifiCna gustoCa terela ft/m
3
]
Visina teZiSta prostora, za puna skladiSta, vadim? iz
a za djelomiCno puna skladiSta iz dijagrama kop su. dam za ?oltcna
skladiSta u brodskoj dokumenlaciji o prijevozu Z1ta. U d!Jagram
ulazimo s volumenom Zita u skladiStu.
Volumen Zita u skladiStu odredujemo na jedan od sljededh naCina:
V-r

S.E
v,
TERET >kl
P<
gdje su:
TERETskl - teret u pojedinom skladiStu ftl
Vr - volumen tereta u skladiStu [m
3
J
S.F. faktar slaganja tereta [m
3
/tl
PT - specifiCna gustota tcreta [t/m
3
]
100
Rezultat raCuna centracije su vrijednosti D, KG i XG. Na temelju
dcplasmana odredimo srednji gaz (Ts), a na temclju njega i sve
potrebne hidrostatske podatke, te proraCunamo poCetnu metacentarsku
visinu ispravljcnu za utjecaj slobodnih povr.Sina i gaz broda na
prumcu i krmi.
* MaGcorr. ne smije biti manja od 0.30 m (I uvjet)
odredimo volumetriCke momente za pojedina skladiSta
na temclju volumetriCkih momenala izraCunamo nagibne mo-
mente koristcCi jedan od sljedeCih obrazaca:
NM VOL MOM S.F
NM = VOL. MOM PT
Ako je S.F. dan u kubnim stopama po long
moment Zelimo u metriCkim tona-rnetrima (l
toni (dt/t), a nagibni
m) koristimo obrazac:
gJ.je su: NM
VOL.
SF
p,
35.88 VOL.MOM
NM
SF
- nagibni moment j t m]
MOM - volumetriCki moment [m
4
!
- faktur s!dganja tereta jrn
3
/t]
-- specifiCna gustoCa terela ft/m
3
]
nagibne momente zatirn korigirarno za faktor "C", ako ne postaji
posebna krivulja vertikalne komponenle nagibnog momenta (ako
takva krivulja postoji onda je vet izvrSena ispravka krivulja
horizantalne kornponente za faktor "C")
Da bi ova uCinili, najpraktiCnije je posebno zbrojiti nagibne momente
punih skladiSta, a posebno djelomiCno punih pa ih pomnoZiti s
odgovariljuCim faktorima "C'', te ih kasnije zbrojiti.
Vrijednosli faklora "C":
- za puna skladiSta 1.06
- za djclomiCno puna skladiSta 1.12
NM(full) 1.06 = NM{ful]) con.
NM(slad.) 1 12 = con
NMcorr - ispravljeni nagibni moment =
Korekcija faktorom "C" je obveznu aka:
- to zahtjeva nadleZna Uprava;
101
u brodskoj dokumcntaciji o prijevozu :l,ita nemamo posebnu
krivulju vertikalne komponcnte;
kod proraCuna centracije koristimo teZiSta tereta.
Korekcija faktorom "C" nijc potrcbna ako:
u brodskoj dukumentaciji o prijevozu Zita imamn posebnu
krivulju vertikalne komponcnte;
brod podlije:l.e kriteriju boCnog nagiba do 5;
izraCunamo predpostavljeni kut nagiba (p uslijed presipavanja
tereta Zita po obrascu:
NMcorr.
tg(j) -
D MnGcnrr
gdje su: <P
- predpostavljeni kut nagiba
terela Zita l "]
uslijed presipavanja
NMrnrr. - ukupni nagibni momenti ispravljeni ako je
polrebno za faktor "C" [tm]
D
- deplasman broda [t]
MoGcr>rr - poCetna mctacentarska visina ispravljena za
utjecaj slobodnih povrSina, a po potrebi i za
ugecaj verhk..1lne knmponenle nugibnog momenta [m]
- spedfiCna gustoCJ lere\J [ t/m
3
1
(PT
* ProraCunati
(11 uvjet)
kut nagiba (p ne smije biti veCi od 12", odnosno 5"
Napomena: Korekcija poCetnc metacentarskc visinc, ispravljene Zil utjecaj
slobodnih povrSina, joS i za utjecaj vcrtikalnc kompnnente nagibnog
momenta provodi se ako takva krivulja postoji i ako to nadh_':t.na uprava
predvida. Vrijednost ove korekcije izraCunavamo po obrascu:
VKNM
CGI = ----
D
gdjc su: VKNM - zbroj momenata vertikalne komponentc svih
skladiSta [tm]
D - deplasman brnda [t]
KG ispravljen za utjecaj slubodnih povrSina (PSC) i vcrtika\nu kmn-
ponentu nagibnog momenta daje nam visinu virtelnog tc:l.iS!a sustava
(KGv)'
KGv '-' KG -t- FSC + GC1
KGv koristi se uz deplasman kao ulazni podatak u tablicu maksima\no
dopuStenih nagibnih momcnata.
102
U da j_c horizontalna komponenta nagibnog momenla pre-
thodno Isprav!Jena faktorom "C", za ulazak u tablicu maksimalno
nagibnih momcnata ulazi se s KG ispravljenim samo za
UIJeCaJ slobodnih povrSina.
krivulju poluga statiCke stabilnosli konstruiramo na neki od
poznatih naCina Sto ovisi o podacima iz brodske dokumcntacije
o stabilnosti
krivulju poluga nagibnog momenta konstruiramo na temelju
vrijednosti poluge nagibnog momenta za uspravan brod (Ao) i
poluge nagibnog momenta za cp = 40 (Mo)
Vrijednost polugc Ao izraCunamo po jednom od obrazaca:
GH[m]

RDS - preostala dinamiCka stabilnost
Krivulja poluga slaliCke
stabilnosti
5/ika. 8.32.
Vrijednost poluge A.w izraCunamo po obrascu:
gdje su: Ao
<p
A4o 0 8Ao
- poluga nagibnog momenta za uspravan brod rmJ
-- pretpostavljeni kut nagiba uslijed presipavanja
tereta Zita I
0
J
MoGcour. - poCetna metacentarska visina ispravljena :t.a
utjecaj slobodnih povrSina, a po potrebi i za utjecaj
vertikalne komponcnte nagibnog momenta [m]
103
a,
lfftb
NMcorr - ukupni nagibni momenti ispravljeni ako je
potrebno za faktor "C" [t m]
D - deplasman broda LtJ
/..4.
0
- poluga nagibnog momenta za cp = 40" [m]
Korekdja poluge /..
40
faktorom "C" je obvezna ako je horizontalna
komponenta nagibnog momenta prcdhodno ispravljena faktorom "C''.
Vrijednost korekcije dobije se mno:l.enjem nagibnih momenata poseb-
no za puna skladiSta, a posebno za djelomiCno puna skladiSta s
odgovarajuCim faktorima.
- vrijednost korekcije za puna skladiSta {full):
0.08843
--
0
- vrijednost korekcijc za djelomiCno puna skladiSta (slack):
0.15389
0
lspravljena vrijednost poluge je:
A4ocorr. = A.4o + C, + C2
Korekcija nije potrebna aka horizontalna komponenta nagibnog
momenta nije predhodno ispravljena faktorom "C".
Korekcija poluge nagibnog momenta (/..40) za utjecaj vcrtikalne kom-
ponente nagibnog momenta provodi se ako je kod proraCuna poluga
statii':ke stabilnosti (GH) koriStena vrijednost KG ispravljena samo za
utjecaj slobodnih povrSina, a brodska dokumentacija o prijevozu Zita
sadr.Zi krivulju vertikalne komponentc nagibnog momenta.
Vrijednost korekcijc poluge dobijemo po obrascu:
VKNM 0.66
L\A4n "' - ----
D
Ova korekcija nijc potrebna ako:
se korekcije vrSc faktorom "C",
nadlcZna uprava ne predvida ovu korekciju;
prilikom proraCuna poluga statiCke stabilnost CH koristimo
vrijednost KG ispravljcnu i za utjecaj verlikalne komponentc
nagibnog momcnta.
Kad smo odredili vrijednosti poluga nagibnih momcnata A.o i )qo,
spojimo ih pravcem.
104
ProraCun preostale dinamiCke stabilnosti (RDS)
Odrcdimo povrSinu ispod krivuljc poluga statiCkc stabilnosti prema
tablici
<p["J ORDlNATA
SIMPSONOVJ PRODUKTI ZA
fAKTORI POVRS.
-- -
..
-
0" I
----- -
s"
4
moramo
-- ----
IU"
2
imati
- -
15
poluga
4
GH
""
pojedinc

umnoZak ordinata i
--
kuteve nagiba q>
Simpsonovih faktora


broj
-
2

ordinata
- --
--
4
-
..
1
. -
.
--- - .
l:A-
Sumu svih umnoZ.aka uvrstimo u Simpsonovu formulu, te dobijemo
povrSinu ispod krivuljc poluga slatiCke stabilnosti do kuta nagiba
tp = 40".
d
F "" IA
3
Prcostalu dinamii':ku stabilnost (KDS) dobit Cemo na sljedcd naCin:

A
"


2
B "
A40corr
40
- ( - )
2
Yrijednost Acp izvadimo IZ dijagrama Hi, se proraCuna po sljedcCem
obrazcu:
I
Ao - A-1ocorr.
40"
( 40"- )
Ovdjc je prikazan proraCun preostale dinamiCke stabilnosti do kuta
nagiba lfl = 40", Sto jc najCeSCi sluCaj u praksi. Mcdutim, ne smijemo
smctnuti s uma da to mora biti do kuta naplavljivanja ili kuta kod
koga je mak.simalna razlika izmcdu ordinata ovih dviju krivulji, aka
105
su ti kutevi manji od 40". U sluCaju da se raCuna do kuta koji jc
r.lZliCit ad 40", pristup problemu je neSto drukCiji.
Razlika se javlja upravo pri proraCunu povrSine Simpsonovom for-
mulom, a proizlazi iz karaktcrislike ove metode da je za proraCun
potreban neparan broj ordinata. Krivulje poluga statiCke stabilnosti i
nagibnog momenta konstruiraju se na isti naCin kako je to vcC
objaSnjeno, a izvodi se na milimetarskom papiru.
Kad srno konstruirali krivulje najprijc odredimo razmak izmedu
ordinata po obrascima koji ovise o tome Zelimo li razmak dobiti u
stupnjevima ili radijanima.
gdje su: d - razmak izmedu ordinata
X - kut nagiba 40" ili kut naplavljivanja ili kut koji
odgovara najveCoj razlici ordinata ovih krivulji, Sto
jc najmanje.
Cjelokupnu duljinu od kuta nagiba nastalog presipanjcm Zitu <P do
kuta nagiba X dijelimo na 6 polja.
Krivulja poluga statiCke
stabilnosti
RDS - preostala dinamiCka stabilnost
\ Kriv.,lj poluga momenala
pojcdno:>tavljcno prikazana pravcem AB
Slika 8.3.1
Kuteve nagiba za koje moramo mjeriti mdinate dobijemo dodajuCi
proraCunati razmak izmedu ordinata na kut nagiba <jl. Nakon toga
vrijednosti ordinata odredimo mjcrenjem iz dijagrama.
106
d
RDS = - IA
3
""RDS ne smije biti manja od 0.075 metar-radijana (4.296 metar-
stupnjcva ili 14.104 stopa-stupnjeva) (III uvjet)
Ve\ike izvoznice Zita Canada, Usa, Austra\ija izradilc su proraCun
preostale stabilnosli prema svojim zahtjevima koje Cemo ovdje navcsti.
Canada
Uprava (Department of transport, Canadian Coast Guard, Ship Safety
Branch, Port Warden) zahtjeva od brodova koji krcaju Zito u rasutom
stanju proraCun stabilnosti pri prijcvo:.::u Zita koji se predajc na
usvajanjc prije poCetka ukrcaja, a po usvajanju proraCuna izdaju
polvrdu da je brod spreman za ukrcaj.
l'rimjena pojcdinih propisa zavisi o tipu broda i dokumentaciji kojom
brod raspolaZc.
I. Hrodovi koji podlijcZu krileriju kuta nagiba do 5"
Dokazuju da im kut Il<lgiba zbog pomaka Zita nakon ukrcaja, tijekom
putovanja i na dolasku neCe prelaziti 5".
2. Rrodovi koji podlije.Zu krileriju kuta nagiba do 12" i koji u brodskoj
dokun.entaciji o prijevozu Zita imaju tablicu maksimalno dopuS:tenih
nagibnih momenata
Dovoljno je doka:.::ati da Ce nakon ukrcaja, tijekom putovanja i na
dolasku u luku bkrcaja, ispravljena vrijednost nagibnog momenta
biti manja od najviSc dopuStene (konkretni nagibni moment manji
od rnaksimalno dozvoljenog nagibnog momenta).
3. l3rodovi koji podlijciu kriteriju kuta nagiba do 12" i koji u brodskoj
dokumcntaciji o prijcvozu Zita nemaju tab\icu maksimalno dopuStenih
nagibnih momcnata
a) ProraCunom se dokaznje da Ce tijckom cijelog putovanja poluga
statiCke stabilnosti GH ispravljcna za polugu nagibnog momenta pri
kutu nagibd 40" biti veta od 0.307 m ili 1.008 stopa.
Ovime indireklno udovo\javamo i kritcriju minimuma preostale di-
namiCke stabilnosti, ali uz uvjet da krivulja statiCke stabilnosti ima
sliCan oblik kao i krivulja najsliCnijeg slanja nakrcanosti iz brodske
dokumenlacije o prijevozu .Zita, te da ne dosti.Ze maksimalnu vrijed-
nost prije kuta nagiba 40", odnosno da kut naplavljivanja ne naslupi
prijc kula nagiba broda od 40".
107
l
,.,_
b) Ukoliko se na spomenuti naCin ne dobiju zadovoljavajuCi rezultati
trcba izraCunati preostalu dinamiCku stabilnost kako jc prikazano
pomoCu Simpsonove formule.
USA
Mjerodavna uprava jc National Cargo Bureau Inc., koja od brodova
koji krcaju Zilo zahljeva sljedcCe:
a) metacentarska visina ispravlja se za utjecaj vertikalne komponente
na prije opisani naCin
b) poluga nagibnog: momenta A
4
u ispravlja se za utjecaj vertikalne
komponente prema predhodnim uputama za korekciju ove poluge
c) ako brodska dokumentacija o prijcvozu Zita daje vrijednosti
maksimalno dopuStenog nagibnog momenta dovoljno je dokazati da
je zbroj konkretnih nag:ibnih momentata svih skladiSta manji od
maksimalno dopuStcnog: nagibnog momenta
d) ako brodska dokumentacija o prijevozu Zita ne daje vrijednosti
maksimalno dopuStcnog nagibnog momenta nnda se prcostala
dinamiCka stabilnost proraCunava iz povrSine trokuta ABC (Slika
8.34.).
108
Krivulja poluga
stabilnosti
Kut nagiba zbog
pornaka Zita (!Jl)
RDS - preostala stabilnost
korekcija poluge 1..
40
S/ika 834.
AB BC
RDS "'"
2
gdje su: AB - duljina od kuta nagiba nastalog presipanjem Zita
(p do kuta nagiba X u stupnjevima
BC - razlika poluga statiCkc stabilnosti i korigirane
poluge nagibnog momcnta pri kutu nagiba X
e) ako se na opisani naCin ne dobije zadovoljavajuCa vrijednost
preostale dinamiCke stabilnosti, proraCun se izvodi uz pomoC
Simpsonove formule.
Australia
Nadle:lna uprava je Federal Department of Transport, Australia. Ovom
se uredu proraCun podnosi na usvajanje prije ukrcaja. NaCin
prnraCuna ovisi o tipu broda i brodskoj dokumentaciji o pnjevozu
Zita kojom brod raspola:le.
1. Brodovi kuji podlije:lu kriteriju kuta nagiba do 5
Dokazuju da im kut nagiba zbog pornaka :l.ita nakon ukrcaja, tijekorn
putovanja i na dolasku neCe prdaziti 5" ili usporcdborn konkretnog
nagibnog mnmenta s maksirnalno dopuStcnim nagibnirn rnornentorn.
Pritorn nije potrebno uzeti u obzir utjecaj vertikalne komponente
nagibnog momenta.
2. Brodovi koji podlije:lu kriteriju kuta nagiba do 12 i koji u brodskoj
dokumentaciji o prijevozu Zila imaju tablicu maksimalno dopuStenih
nagibnih momenata
Moraju pripremiti proraCun kojim dokazuju:
da im MoG nije manje od 0.30 m
da kut boCnog nagiba nije vcd od 12
- da jc nagibni moment ispravljen po potrebi za utjecaj vertikalne
komponente, faktorom "C", manji od maksimalno dopuStenog nagib-
nog momenta.
3. Brodovi koji podlije:l.u kriteriju kuta nagiba do 12 i koji u brodskoj
dokumentaciji o prijevozu Zita nemaju tablicu maksimalno dopuStenih
nagibnih momenata
Pored dokaza da udovoljavaju kriterijima minimalne MoG i mak-
simalnog kuta nagiba <p nastalog zbog prcsipanja Zita, moraju
pripremiti i proraCun kojima se dokazuje da Ce tijekom cijelog
putovanja poluga statiCke stabilnosti GH ispravljena za polugu nagib-
nog momcnta pri kutu nagiba 40 biti veCa od 0.307 m ili 1.008
stopa. Ovime se indircktno udovoljava i kriteriju minimuma preostale
109
-.--
dinamiCke stabilnosti, ali uz uvjet da krivulja statiCke stabilnosti ima
sliCan oblik kao i krivulja najsliCnijeg stanja nakrcanosti iz brodske
dokumentacije o prijevozu :lita, te da ne dosti:le maksimalnu vrijed-
nost prijc kuta nagiba 40, odnosno da kut naplavljivanja ne nastupi
prijc kuta nagiba broda od 40.
Ukoliko nisu zadovoljeni predhodni uvjeti preostalu dinamiCku stabil-
nost treba proraCunati kako jc prikazano pomoCu Simpsonove formule.
4. Tankeri ukljuCeni u prijevoz Zita koji nemaju propisanu dokumen-
taciju
Kod ovih brodova nagibni moment izraCunava se
a posebno za srediSnje tankove kako slijedi:
0.0389 L B
3
posebno za boCne,
NM bt =
0.0389
NM st =
SF
Le
SF
Bc
3
gdje su: L
- ukupna duljina Jijevih i desnih boCnih tankova u
koje se krca Zito
B
Le
- na1veCa Sirina boCnih tankova u koje se krca Zito
- ukupna duljina srediSnjih tankova u koje se krca
Zito
Be - Sirina srediSnjih tankova
SF - faktor slaganja Zita
Ovako dobiveni nagibni momenti predstavljaju najnepovoljniji sluCaj.
Za proraCun centracije koriste se volumetriCka te:liSta tankova, a u
sluCaju da se tankovi krcaju manje od 50%, za proraCun se mogu
koristili i teZi.Sta tereta ali tada nagibni moment moramo ispraviti
mno.Zed ga s faktorom "C" tj. s 1.12.
S ovako odredenim nagibnim momentom i KG proraCunavaju se
ostale veliCine koje moraju biti u skladu sa uvjetima,
dakle:
110
MoG ispravljena za utjecaj slobodnih povrSina ne smije biti
manja od 0.30 m;
kut boCnog nagiba l{l ne smije biti veCi od 12;
kriteriji propisani za preostalu dinamiCku stabilnost potvrduju
se dokazom da Ce potpuno ispravljena poluga CH kod kula
nagiba 40 tijekom cjelog pulovanja biti veta od 0.307 m, ili
proraCunom preostale dinamiCkc stabilnosti uz pomoC
Simpsonove formulc.
9. NAVIGACIJA
u toku koristi izraze za odredivanje pozicijc
broda, vodenJe traJeklonJe plov1dbe na mostu, raCun stabiliteta,
ispravno funkcioniranjc strojnog kompleksa itd. Na stranicama koje
slijede izlo:lene su metode, izrazc i proraCune s kojima se pomorac
najCeSCe sreCe u praksi.
9.1. PRETVARANJE KURSEVA
Gyro-kompas
- pravi kurs
kurs Ziro kompasa
- pogreSka montaZc kompasa
- devijacija vo:lnje Ziro-kompasa
- devijacija prema geografskoj Sirini
Magnctski kompas
Kp Km + V
Krn-Kk+O
Kp pravi kurs
Km magnetski kurs
Kk - kompasni kurs
UK ukupna korektura
8 - devijacija
Kr t UK
UK=vtO
v - varijacija
Odnos azimuta, kursa pramCanog kuta
w = K + L w - azimut (pravi ili magnetski ili
kompasni)
K -- kurs (pravi ili magnctski ili
kompasni)
L - pramCani kut
111
9.2. LOKSODROMSKA PLOVIDBA
RjeSava se pomoCu opCeg loksodromskog trokuta (slika 9.1.).
a) Prvi loksodromski problem
T,
Slika 9.1.
Poznate su koordinate toCke polaska Tp(<pt,
A
1
) i toCke dolaska Td (tpz, A
2
) a traZi se
loksodromski kurs (K) i loksodromska udal-
jenost (D).
~
-)
2
131,9284 log - - - - ~
~ J
2
tan (45 +
tan (45 +
(Zemlja aproksimirana kuglom)
tan K
D:=60!>.<pK
1l fPM COS
Napomena: Vrijednost kursa dobijenog gornjim raCunom neka bude Kr.
Prava vrijednost kursa mo:le biti:
K = 180 + Kr ili K = 360 + Kr
Sto Ce pomorac lako odrediti pretpostavljajud u kojem smjeru plovi.
b) Drugi loksodromski problem
Poznate su koordinate toCke polaska Tp (q>J, )q), kurs
udaljenost D, a traZi se toCka dolaska Td (<pu A2).
D
!fl2=<p1+60
cos K
c) Koordinate presjeka loksodrome s ekvatorom (S)
DS = ql!M K
cos
!\ As o.o: 1p
1
M tan K
s {ql = ()()"
A. = AI + !J.A.,
K i prijedena
tan K
gdje su: DS ~ udaljenost tuCke polaska do presjeciSta s
ekvatorom S
lfllM merkatorova Sirina loCke polaska
K - loksodromski kurs
Specijalni sluCajevi plovljenja
U pomorskoj povrSinskoj navigaciji pod
plovljenja podrazumijeva se plovidba po
paralelu.
a) Plovljenje po meridijanu
A A
~
0,
11 ~
~
Dr.,
"

>
!I
~
<
b) Plovljenje po ekvatoru
"

~
0, A A - DL
"
A >
"
A <
c) Plovljenje po paralelu
" 'I'
~
0, DL = .1. A COo
'I'
"
A >
"
A <
gdje je: KL - opCi loksodromski kurs
De - loksodromska udaljenost
specijalnim
meridijanu,
0 => Kr.
~
0 => Kr.
0
=> Kr.
~
0 => Kr.
~
0 => Kr.
(I
=> Kr.
~
sluCajevima
ekvatoru i
O'
180
90
270
90
270
"
L\ A. - relativne koordinate izra.Zene u kutnim
minutama
Slijcdi zakljuCak da kod specijalnih sluCajeva plovljenja jedna rclativna
koordinata je uvijek jednaka nuli, a druga odreduje smjer tj. kurs
plovljenja i loksodromsku udaljenost. Svi specijalni sluCajevi plovljenja
svode se na plovljenje po loksodromi jer je kurs uvijek konstantan
tj. ncpromijenjcn.
112 113
Vektorski trokut brzina i prijedenih putova

Vv V,

D D,
"
P,
P,
vektor

- pravi kurs kroz vodu (Kpv) i brzina kroz

vodu (V,.) ili prijedeni put kroz vodu (D.,)
vektor

- kurs preko dna (Kpd) i brzina preko dna
(Vp<t) ili prijedeni put preko dna (DpJ)
vektor PL---t>
2
- smjer (kurs) strujc i brzina struje (V,) ili
prijedeni put struje (D,)
Zan, - kut zanoSenja zbog morske strujc
Kut zanoSenja broda uslijed zajedniCkog djelovanja vjetra struje
114
N,
Zanv
Zan, -
Zan
I VJETAR
kut zanoSenja
kut zanoSenja
kut zanoSenja
vjetra i struje
uslijed
uslijed
uslijed
20:05
K' pd
vjetra
morske struje
zajedniCkog djelovanja
9.3. ORTODROMSKA l'LOVIDBA
EKVATOR
'
'
Slika 9.2.
Zadane su toCke polaska Tp (<p
1
, AJ) i toCke dolaska Td (<pz, A2.
Odrcdujc se:
1. Ortodromska udaljcnost (Do)
cos Do' = 60 [sin cp
1
sin <p
2
+ cosGcos <p2 cos (A2 - At)]
(Zemlja aproksimirana kuglom)
2. PoCelni kut ortodrome (a)
sin a '""
sin{A
2
- )q) cos<p
2
sm Do"
3. Vrh ortodrome V (cpv, A")
cos
'I'
= sin a cos 1
P1
tan AI
' cos oA.,
I
tan
A" 'iv
A A I +
115
9.3.1. Plovidba po sekantama ortodrome
MedutoCke ortodrome M (cpM- A M)
Geografska du:l.ina toCaka odrcduje se po volji za x lijevo dcsno
od Vrha. ObiCno se uzima za x = 5 " ili 10 , dakle:
AM = Av J: nx
gdje je n prirodan broj. Geografska Sirina medutoCaka:
tan !pM = tan ct'v cos nx
Napomena: Od jedne do druge medutoCke ortodrome brod plovi po
loksodromskim kursevima i prevaljuje loksodromskc udaljenosti.
PoCetni ortodromski kut je samo matcmatiCki potreban podatak. Po
njemu brod ne zapoCinje putovanje, veC po loksodromskom kursu
izmedu toCke polaska Tp i prve mcdutoCke T M,
9.3.2. Plovidba po tangentama ortodrome
Za toCno plovljenje po ortodromi trebalo bi neprekidno mijenjati
kurs broda, Sto je vrlo nepraktiCno. Medutim, u praksi se plovljenje
po ortodromi mo:l.e aproksimirati na sljedeti naCin:
izraCuna se poCetni i konai':ni ortodromsk.i kurs u ishodiSnoj
(Pi) i odrediSnoj poziciji (Pz),
izraCunaju se sljedeCe vrijednosti:
K ...kc - Kopt
X
K
Do
za a K = 1" vrijedi: Dx =
Kokt - Kopt
gdje je: x
t.K
Do
116
- ukupna vrijednost promjene urtodromskog kursa
= 1 ", 2 ", 3 " po volji odabrana jcdiniCna
vrijcdnost promjene ortodromskog kursa
ortodromska udaljenost u M izmedu dviju
odabranih pozicija (PI, P2) na ortodromi
ortodromski kurs na ishodiSnoj poziciji (PI)
- ortodromski kurs u odrediSnoj poziciji (P2)
Ox
p
'
udaljenost u M koju treba pre6 u odredenom
ortodromskom kursu da bi nastala promjena u
ortodromskom kursu od t.. K stupnjeva,
V
-
5/ika 9..3. Prikaz plovljenja po ortodromi
iz ishodiSne pozicije (P 1) isplovi se u poCetnom ortodromskom
kursu (Kupc),
nakon plovidbc u iznosu od Dx nautii':kih milja izvrSi se
prOI_n):na kursa za t..K stupnjeva, po etapama sve do odrediSne
poziCije,
ako se na osnovi izraCunate pozicije (Fix-a) ustanovi da je brad
izvan trajektorije ortodrome, ponovi se prethodno opisani pos-
tupak tj. ponovo se izrai':una Kop0 Kok0 Do, x, Ox i nastavi
plovljenje po novoj ortodromi tj. po novoizraCunatim vrijed-
nostima.
9.4. KOMBINIRANA PLOVIDBA
5/ika 9.4.
Ukoliko ortodroma vodi
brad u prevelike Sirine
iznad graniCne paralele
<rw tada najprije plovi
po ortodromi koja dira
(tangira) graniCnu para-
lelu, dalje po paraleli do
druge ortodrome koja
dira i prolazi toCkom
dolaska.
Odredivanje pripadne
du:l.ine (Ag) graniCnc
toCke Tg
117
tan Cjl
1
cos 6Ag = --
tan Cjlg
A=A
1
6Ag
F'ozitivan ili negativan predznak pomorac Cc odabrati na osnovu
poznavanja smjera u kojem plovi. Ana\ogni r H ~ u n uCnit Ce za toCku
dolaska.
Od toCke polaska Tp do graniCne toCkc Tg, brod ponovno plovi po
medutoCkama ovc ortodrome.
U dijelu plovidbe po paraleli kurs je 9ll
0
ili 180, a brod prevali
loksodromsku udaljenost:
D = 60 (A. g
2
- A g1) cos lflg
gdje su A g
1
i A. g
2
geografskc du:Z.ine dviju graniCnih toCaka Tg1 i
Tg2.
Presjek ortodrome s ekvatorom
Geografska Sirina tih toCaka jednaka jc nuli, a geografska du:Z.ina se
razlikuje za 90 od geografske du7.ine vrha. Dakle, koordinate presjeka
ortodrome s ekvatorom P su:
118
9.5. POZICIJA BRODA U TERESTRICKOJ NAVIGACIJI
Prikazanc su neke metode pozicioniranja broda u terestriCkoj navigaciji
koje se najCeSCe primjenjuju uz koriStenje radara za odredivanje
azimuta i udaljcnosti.
Poscbna pa:Z.nja skreCe se pomorcu na Pothenot metodu za koju nije
potrcban kompas te metodu pomoCu dva pokrivcna smjcra, Cesto
primjenjivanu kod ribara.
Odnus izmcdu gcografskc i geocentriCne Sirine pozicije na
Zemlji kao rotadjskom elipsoidu
Postoje dvije odredcnosti Sirine polofaja ncke pozicije na Zemaljskom
dvoosnom rotacijskum elipsoidu (cp i 0) koje nastaju zbog nepodudar-
nosti vertikale (pravca Zemaljske sile teZe) i radijus-vektora elipsoida
u promatranoj poziciji. lzmedu njih vrijedi sljeded odnos:
gdje je: lp
0
gcografska Sirina pozicije
gcocentriCna Sirina pozicije
a2 - b2
e'
a'
a - velika poluos elipsoida
b - mala poluos elipsoida
Za Zemlju kao kuglu e
2
= 0, tj. lfl = 0.
Za Zemlju kao
tad,1 je tp = 8
Razlika izmedu
dvoosni rotacijski elipsoid, ako je pozicija na polu
90, a ako je pozicija na ekvatoru (p = 8 = 0
tp i 8 je najveCa na srednjim Sirinama (oko 45).
119
l'OZICIJA BRODA S )EDNIM OB)EKTOM POMOCU AZIMUTA I
UDAL)ENOSTI
gdje je: (J)
d
PALAGRUZA
roP=AZlMlfT PRAVI

5/ika 9.5.
- mjcri se pomoCu radara, ponavljaCa zvrCnog
kompasa s diopterom ili smjerne ploCe
udaljcnost se mjcri pomoCu radara ili na neki
drugi nai':in.
Odredivanje udaljenosti morskog horizonta za srednju vrijednost
refrakcije
d = 2,08
gdje 1e: d udaljenost morskog horizont,l u nautiCkim miljama
Yoka - visina oka motritelja u mdrima
Odredivanje pribliine udaljenosti broda od obalc pomoCu zvuka
gdje je: d
"'
v,
120
1
d = .3.. t Y;_
2
- pribliZna udaljenost brot.la od obalc u metrima
- izmjereno vrijcme od trenutka kad je zvuk
odaslan do trenutka povralka jeke u sekundama
- prosjeCna brzina zvuka kroz zrak (340 ms-
1
) ili
kroz vodu (1500 ms.
1
)
Odrcdivanje pribliZne udaljenosti do objekta pomoCu
vertikalnog kuta kada je baza objekta unutar morskog horizonta
d 00-. 1,86
Yob - Voka
LMI
gdje je: Vob visina objekta u metrima
Voka visina oka u metrima
a' izmjcreni vertikalni kut pomoCu sekstanta 1zraZen
u luCnim Ininutama a = a' + Ki
p = 1,77 ,fv::;;: - kut deprcsije horizonta
Ki - indeksna pogreSka sekstanta
Odredivanje pribliine udaljenosti do objekta pomoCu
vertikalnog kuta kada je baza objekta izvan morskog horizonta
gdje 1e: u' izmjereni vertikalni kut pomoCu sekstanta
Yob visina objekla u metrlma
Voka - visina oka u mctrima
p = 1.77 - kut dcpresije horizonta
a=rl+Ki
Ki - indeksna pogreSka sckstanta
Priblii.na udaljenost radarskog horizonta
d = 2,21 + '-/vml)
za /.. 3 cm [MJ
d = 2,23 +
za A 10 cm ... [M]
visina objekta u metrima
gdjc je: Yob
Vant
/..
- visina anlene radara u mctrima
- valna duljina radarskog isijavanja
121
POZJCIJA ODREDENA M)ERENJEM DVAJU AZJMUTA
ISTODOBNO
Slika 9.6.
POZICIJA ODREDENA M)EREN)EM
ISTODOBNO
DVIJU UDAL)ENOSTI
S/ika 9.7.
dt, d2 - udaljenosti mjerenc pomoCu radara
Kp - kurs pravi
J'OZ!Cl)A ODREDENA M)EREN)EM AZIMUTA I
I!ORIZONTALNOG KUTA
N,
Slika 9.8.
snimljeni horizontalni kut izmedu objckata A i B
pomoCu sckstanta
- azimut na objekt A snimljen pomoCu dioptera na
ponavljaCu zvrCnog kompasa ili smjernom ploCom
ili ako se najprijc snm11 !11
1
,n onda je
POZICIJA ODREDENA M)ERENJEM UDALJENOSTI
HORIZONTALNOG KUTA
I
---'-------
1
I
Slika 9.9.
gdje je: a
- horizontalni kut izmedu objekata A i B snimljen
sekstantom
d
1
LMJ - udaljenost odredena (izmjerena pomoCu radara)
124
POZICIJA BRODA ODREDENA MJERENJEM UDALJENOSTI U
POKI<JVENOM SM)ERU
'
'
'
/
5/ika 9. Hl.
- udaljenost ad broda do objekta A odredena
pomoCu radara
125
POZICIJA BRODA ODREElENA M)EREN)EM TRI)U AZ!MUTA -
TROKUT GRESAKA ISTODOBNOG OPAZANJA
gdje
126
'
'
',
',,
',
'
'
'
TROKUT;GRESAKA
' '
---------- !/ ----. --------
',!, --------

'',
' '
' '
/ ropl
'
'
'
'
'
'
1 ropz
Slika 9.11.
je: (J)p 1
- linija azimuta pravog na objekt
pomoCu dioptera
"'r 2
- linija azimuta pravog
"'
objekt
"'r '
- linija azimuta pravog na objekt
A snimljen
B
c
POZICI)A BRODA ODREElENA M)EREN)EM TRI)U
UDAL)ENOSTI !STODOBNO
S/ika 9.12.
d, - udaljenost od broda do objekta A dobivena
radarom
d, udaljenost od broda do rta B dobivena radarom
d, - udaljenost od broda do otoCiCa c dobivena
radarom
127
l
POZIC!JA BRODA ODREDENA M)EREN]EM DVAJU
I!ORIZONTALN!H KUTEVA !STODOBNO (POTllENOTOV
PROBLEM)
5/ika 9. 13.
gdje je: a - horizontalni kut izmedu objekata A i ll snimljen
s broda sekstantom
- horizontalni kut izmedu objekata B i c snimljcn
s broda sekstantom
POZ!Cl)A BRODA ODREDENA
SM)ERA
POMOCU DVA POKRIVENA
- ~
--- //\!:?
~ ~ ~ 0 /
Slika 9.14.
128
OPAZANJA U VREMENSKOM RAZMAKU (RUNNING FIX)
a) Pozicija dvokratnim smjeranjem istog objekta
(azimuti ili prarnCani kutevi)
gdje jc:
l, [[
][
Slika 9.15.
- azimut pravi 1 na otoku snimljen
pomoCu dioptera u 16:10
- pramCani kut 1 na otoku snimljen
pomoCu smjcrne ploCe u 16:10
- azimut pravi 2 na otoku snimljen
pomoCu dioptera u 17:10. SluCajno iznosi 360.
- prijedcni put broda izmedu dva opa:lanja
(od 16:10 do 17:10) u M izraCunat ili oCitan na
brodskom log-u
- desni pramCani kut 2 na otoku snimljen
pomoCu smjerne plaCe u 17:10
- stajnice (pravci poloZaja). Plovi se u kursu 282.
129
1
b) Pozicija u razmaku vremena na dva objekta s dva azimuta
130
ffipl
D
I, 11
I'
Pia vi
Slika 9.16.
- azimut pravi 1 na objekt A snimljen pomoCu
dioptera u 14:05
- azimut pravi 2 na objekt B snimljen pomoCu
dioptera u 16:05
- prijedeni put broda izmedu dva opaZanja
(od 14:06 do 16:05) u M izraCunat ili oCitan na
brodskom log-u
- stajnice (pravd poloZaja)
- prenesena stajnica I na vrijeme 16:05
se u kursu 110
Koeficijent pogreSke brodskog brzinomjera
V D
gdje je: v
V
D
D
k
v' D'
- stvarna brzina broda [Cvl
brzina broda koju pokazuje brzinomjer [Cvl
- stvarno prijcdeni put broda lMl
prijedeni put broda po brzinomjeru [M]
12. Zbrojena pozicija
D
06:00 07:00 08:00 09:00
Slika 9.17.
Zbrojena pozicija ili raCunata pozicija (Dead Reckoning
odreduje se pomoCu kursa i prijedenog puta ad zadnje
pozicije. Na ucrtanu liniju kursa nanese se prijedeni put u M kojl
se dobija kao produkt (umnoZak) brzine broda u [Cv) i
vremena (salil za koje se pozicija odreduje ili se prijedeni put octta
s log-a i pomnoZi s koeficijentom log-a.
131
1
Pribli:lni polumjer kru:lnice polo:laja zbrojene pozicije
N,
09:00
HK
Slika 9.18.
a) za lijepo vrijeme r = 0,005-D
b) za ru:lno vrijeme r = 0,10
gdje je: 0 - prijedeni put u nautiCkim miljama
.6.K - pogreSka u kursu plovljenja
13. Simbolika oznaCavanja raznih vrsta pozicija na navigacijskoj
karti
0
::,.
12:53
D
0
0
07.02.'92..
132
OpaZena pozicija dobivena terestriCkom ili astronomskom
metodum (Observed fix)
Pozicija bruda u razmaku vremena (Running fix)
Zbrojena pozicija (Dead reckoning fix) Obaveno oznaCiti lokal-
no vrijeme
Procijenjena pozicija (Estimated position)
Vjerojatna (rektificirana) pozicija
Puzicija broda odredena pomoCu clcklroniCkc nJ.vigJ.cijc (Dtxca,
Omega, Loran) ili pomoCu satelitske navigacije (Tramit, GPS)
- (Satelite or electronic fix)
Podnevna pozicija (u 12 sati lokalnog brodskog vremena)
9.6. KOORDINATE NEBESKII! TJ}ELA NA NEBESKO} SFERI
Visina i azimut
z z
"
I,
w V
E / V
S o"
N N s
E
A
m,
w
A
o) b)
5/ika 9.19 .
Z - zenit
N - Sjeverna toCka horizonta molriliSta
E
1
(v, OlE) - nebesko tijelo na istoCnoj strani nebeske sfere
(slika a)
L
2
(v, ww - nebesko tijelo na zapadnoj strani nebeske
sfere (slika b)
Horizontskc koordinate: v1sma azimut
Visina:
V > 0
V < 0
Azimut:
Nebesko tijelo nad horizontom motriliSta - vidljivo
Nebesko tijclo ispod horizonta molriliSta - nevidljivo
" Wp =NA
0" < Wp < 360"
/(I)E
Wp
.... Ww 180" < ww < 360"
133
Deklinacija i satni kut
'
K
p p
"
>:,
E
/ 0 0
o'
K'
EBESKJ NEBESKJ
EKVATOR
w
B
EKVATOR
E
B
'
o)
b)
5/ika 9.20.
P nebeski pal
K' juZna toCka ncbeskog ekvatora
:E
1
(0, sw) - nebesko tijclo na zapadnoj strani nebeske
sfere (slika a)
K
~ (0, sE) - nebesko tijelo na istoCnoj strani nebeske sfere
(slika b)
Mjesno-ekvatorske koordinate: deklinacija i satni kut
n
Deklinacija: 0 = :EB 0 < 0 < 90
0 > 0
0 < 0
Satni kut:
134
Nebesko tijelo iznad ncbeskog ekvatora
Nebesko tijelo ispod nebeskog ekvatora
0<Sp<360
n
s, ~ K'B
/''
180 <
,,
< 360
Sp
'sw no < sw < 180
s, > 180; sw < 180
Surektascenzija
l:
'
0
C K'
B
360-U
y
y
(S.H.A)
o)
Slika 9.21.
Opaska: P - nebeski pol
y proljetna toCka
K' - JU:lna toCka nebeskog ekvatora
Surektascenzija
n
360 - a = yB
~ = s. ; K '
1
= s
1
0" < S.H.A. < 360
Prema slid a) vrijedi jednakost:
s. = s
1
+ SHA
Tada je (s
1
+ SHA) < 360
Prema slid b) vrijedi jednakost:
s. = (s
1
+ SHA) - 360
"lhJa je (sr t SIIA) >
360"
p
0
B
b)
135
Astronomsko-pozicijski sferni trokut
s
5/Jka 9 22.
- geografska Sirina motriliSta
.6. PZ :E - astronomsko-pozicijski sfcrni trokut
n
NP
fz
90" '

n
90" 8 PL JIZ
ffi <
ISO"
ZL - 90" V J!P
"
s <
1l:l0"
I. p
'
0 b
90-(jl
I e
z
w
m
zadano:
v, m)
traZi se:
p
'
sin8 = sin"'Y + cos{j) cosf/ cosw ---7 0
90-0
Slika 9.2.1.
II. problem
cos s =
sin v - sin {j) sin 8
cosc.p cosO
------ SE = 360 - S
s-s,
zadano:
5, 8)
-------... sw = s
traZi se:
----7 ( v, {!})
sm v '-- sm lp sin 0 -t- cos q> ens 0 cos s ---7 v
sin 8 - sin Cjl sin v
COS <fl V
/wE =-= m
<J-(Jlp
ww = 360 - (0
IlL problem
zadano.
(v, w, s) ---4 (<p)
cos v ;,in Ul
cos8---.
SIB S
5
90"
eo;,
-
'I'
<g
2 s
eo:.
traZi
ili
cos
+
"'
2
-
'"
2
se:
(8, 10, s)
''
( <p)
cos 0 sin
V -
sm (0
V + 8
t:tg
2
_,

5
-> s
136 137
9.7. POZICIJA BRODA ASTRONOMSKIM PUTEM
a) Odredivanje stanja kronometra (St)
gdje su Ts
tk
St = Ts - tk
- UTC (vremenski signal)
- vrijeme kronometra
b) Odredivanje hoda kronometra (hod)
gdje su St1
St,
n
Napomena:
hod
n
- stanje odrcdeno ranije
- stanje odred.cno kasnije
- broj u danima vremcna
odredivanja stanja
hod dobrog kronometra treba
izmcdu ta dva
biti konstantan.
c) Odredivanje Ts (odnosno UTC) dulje vremena nakon Sto se
primio vremenski signal
U ovom zadatku pretpostavlja se da brod nema ~ v j e e stanje. ToCno
vrijeme dobit Ce se:
gdje su tk
n
138
Ts = tk + hod n + Slp
- vrijeme oCitano na kronometru
- proteklo vrijeme u danima od odrcdivanja
posljednjeg stanja Stp
- posljednje odredeno stanje
d) Ispravak visine nebeskog tijela
V
0
+ ki + kc -
0,0168 -
-- - O,Q29SW:ka
tan V
0
+ 1C COS V
0
r
~
samo za
Veneru,
Mars i
Mjesec
samo za
Sunce i
Mjesec
gdje su: vP
V
0
ki
- prava visina nebeskoga tijela u stupnjevima
- oCitana visina nebeskog tijela na sekstantu u
stupnjevima
korektura indeksa sekstanta
kc - korcktura ekscentridteta sekstanta
Yuko visina oka nad morem u metrima
rr -- paralaksa ncbeskog tijela
r - radius nebeskog tijela. Pozitivan predznak vrijedi
kada se snima donji rub, a negativan kada se
snima gornji rub nebeskog tijela
Napomena: Na poklopcu sekstanta su oznaCene korektura indeksa 1
ekcentriciteta u rninutima. Takoder nautiCki godiSnjaci sadrZe paralak-
su u minutama i radius nebeskog tijela. Pretvorite u stupnjeve za
gornji izraz
Pravac poloiaja po mctodi Marque de Saint Hilairea
Pomoc'u Sunca
Ts
L
8
S + Ap - s
lz nautiCkog godiSnjaka)
sm vR = sin ljlp
sin 5 + cos 'Pr cos 8 cos s
sm 0 - sin ljlp sin VR
- -7 (0
cos h) =::
/WE=(il
m
COS (jlp COS VR
""- cow = 360" - m
139
gdjc SlC Ap) procijenjena pozic1p broda
Vp - prava visina
VR - izraCunata visina
h.v - intercept
PomoCu zvijezda
Ts
I
s
sin VR = sin q>p sin 0 + cos ttlp cos D cos s -----7 VR
!w = Vp - VR ---7 t:.v
cos w
N.G.
---->
sin 0 - sin ttlr sm VR
= - ---7 w
COS Cflp COS VR
/WE = (!)
w
- 360"- w

Crtanje pravca polofaja
Av > 0
5/ika 9.24.
140
t:.v < 0
Slika 9.23.
Odredivanjc geografske Sirine i azimuta pomoCu Polare
Opa:la se Polara te izraCunava pravu visinu Vp Polare i Ts. Pojedini
NautiCki godiSnjaci na raznc naCine daju geografsku Sirinu i azimut
tc valja prouCiti upute. U dijelu Tablice ulazi se sa zbrojenom
geografskom Sirinom l.(lz tc mjesnim satnim kutem proljetne toCke Sy
kojeg se dobiva pomoCu zbrojene geografske du:line Az:
s.
1
=5
1
+ A
Sy = satni kut pruljetne toCke u Greenwich-u
l'ravi azimut l'olare, osobito pri malim visinama, posluZit Ce za
knntrolu deviiilciic Ziro i magnctskog kompasa.
Odredivanje gcografske Sirine u Casu kulminadje nebeskog tijela
Sekstantom se prati visina nebeskog tijela. OCita se najveCa visina
koja jc postignuta i pretvori u pravu Vp Prema NautiCkom godi.Snjaku
odredi se deklinacija nebeskog tijela. Geografska Sirina se raCuna po
izrazu:
o (90 - v,)
Napomcna: Pozitivan prcdznak se uzima kada su u toku snimanJa
lcda bila okrenuta sjeveru; ako su okrenuta jugu, uzima se negativan
predznak. Ovaj naCin odredivanja gcografske Sirine tim je toCniji,
141
Sto se polaganije mijenja deklinacija nebeskog tijela i Sto je manja
brzina broda.
Odredivanje geografske duZine u Casu kulminacije ncbeskog
tijela
Neposredno prije kulminacije nebeskog na sekstantu se naznaCi
toCna visina i oCita vrijeme na kronomctru tk, Ne dirajuC naznaCenu
visinu na sekstantu, treba saCekati da se-' nakon kuhninacije nebesko
tijelo ponovno spusti na istu visinu te u tom Casu oCitati vrijeme
kronometra tk
2
. Postupak je sljedeCi:
+ lk,
,,
2
T, == tk -t- St
PomoCu T, iz NautiCkog godiSnjaka odredi se satni kut S nebeskog
tijela u Casu kuhninacije.

Napomena: gcografska duZina je tim toCnija, Sto je manja brzina
broda i manja promjena deklinacije nebeskog tijela u tijeku mjerenja.
Marque de St. Hilaire-ova metoda odredivanja pozidje broda
Opa:Za se visina nebeskog tijela i ispravi u pravu (vp) Visina (v,) se
izraCuna prema izrazu:
Vr = sin ipL sin 0 + cos qJ, cos 8 cos (5 + Az)
gdje su: 'Pz - zbrojena gcografska Sirina broda
8 deklinacija nebeskog tijela kojeg se snirnilo
S - satni kut nebeskog tijela kojeg se snimalo
Az - zbrojena geografska du:lina broda
Nakon toga se izraCuna udaljenost rcktificirane toCke od zbrojene
pozicije broda (Intercept) (Ll v):
Polom se izraCuna azimut (w nebeskog tijela po izrazu:
sin 8 - sin qJ, sm v,
cos ())
cos qJ, cos v,
Jz zbrojene pozicije broda na karti u smjeru azimuta (za Ll v > 0;
za Llv < U u suprotnom smjeru) nanese se vrijednost Llv i dobiva
rektificirana toCka. Tom toCkom okomito na smjer azimuta crta se
stajnica. Pozicija broda dobiva se u presjeku te s joS jednom stajnicom.
Da se smanji vjerojatnost pogreSke, poZeljno jt: koristiti tri ili viSe
stajnica.
Odredivanje pozicije pomoCu tri zvijezde
v, -+ VpJ
'"
-+ T,, -+ Syl
v, -+
v,,
'"'
-+
T,,
-+ 5'(2
V; -+ Vp;
'"
-+ T,3 -+ Sy3
<,) - Procijenjena pozicija
Iz nautiCkog godiSnjaka

___- (SHA)J
Ll

01


s,


03
Sy,
+
(SIIA) 1 + Ap Si o,, s,) -+ v,.
'"'
Sy,
+
(SHA), , Ap
,,
(q>, o, 52)
-
VRZ, !Uz
Sy,
+
(SIIA)3 , Ap 5; (<p,, 0;, s.>) -+ VRJ. 03;
VpJ VJ<J -
"
v,
v,, v1u
"
v,
Vp; VR3
"
V;
142 143
l
144
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
,.
' '
' '
)3{ p B- -
,\' ,\
' '
'
'
I!
\ I
-- __ \c----------- ------------
'
'
'
'
Ill
S/ika 9.26.
'
'
'
'
'
'
'
I
I
I
Ill
11
S/ika 9.27.
I, ll, lil - Pravci poloZaja
p,,
Procijenjena pozicija
P, l'ozicija broda
PomoCu Cetiri zvijezde
VI --+ VpJ tkt --+ Syl --+
'I
vz
-;
Vp2 tk2 Sy2 --+ sz
V3 --+ Vp3 tb----). Sy3 - ;
03
V4
-;
Vp4 tk4 ----J. Sy4 --+ 54
(<rp, Ap) - Procijenjena pozicija
145
lz nautiCkog godiSnjaka
Sy, +
Sy,
+
Sy,
+
Sy,
+
146
(SHA)t
01
------------ (S!IA)2
LL
Oz
---(SHA)3

------
(SIIA)i ,A,

s,
(SHAh T Ap

s,
(SHA); TAp
S;
(SHA)
3 ' Ap
- S;

Vpt
v, A v,
Vp2 VR2
A v,
Vp3 VR3
"
V;
VpJ VR3
"
V;
8,,
o,
0;,
8,,
s,)
__,
v,, Wt
s,)
__,
V[{l,. (1)2
s;)

VRJI
Ul;
s4)
__,
V R-t.

'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
ro,
IV
'
'
'
'
'
m,
Slika 9.28.
'
'
'
/
/
.,
Napomena: Osim crtanjem na bijeloj karti, koordinate pozicije broda
mogu se odrediti i raCunskim putem.
Poloiaj broda odreden mjerenjem visina nebeskog tijela u
vremenskom razmaku
Prvo mjerenje
l'p Ap); V ---7 Vpl; tkt ---t TS ---7 St
t
l)j
147
St + Ap "" St
(<pp, !flt, St) ---7 VRJ1 (!)J
sin VRt sin

sin lit +
cos

cos lit cos St
sin lit - sin <!lr sin VRt
cos Wt

__,
Wt
COS <pp cos VRt
Vpt
- V tu

Mt


"Vt
COSUJ
1


}

+
LlAj = ll.Vt sinro
1
secq>P

At Ap
+ ll./q
"
t

tk2 - tkl D b,
"
t

D cosKr

+
}
"A'
D sinKp sec<p
1

At At + ilA
1
Drugo mjerenje
Rt' (q>:z, A2); V ---7 VpZ.: t1<2 ---7 T s2 --?52
sin vR
2
= sin
I
148
t
li,
S2+Ap=s2
( <pz, Sz, 52) ---7 V RU Wz
IJ'z sin 82 + cos cp
2
cos l)z
D
Slika. 9.29.
-1
VRt
R,
RI'
11
Vp2 --- l1Rp2 = A V:o
/ \
"" m + 90
" v,
Kt D. = -----
-- - sin ll. ffi
sin h1t
" v,
cos (!))
sin ll. UJ
Direktna metoda odrcdivanja pozicije broda
OpaZaju se dva nebeska tijela u kratkom vremenskom razmaku.
IzraCunaju se prave visine Vpt i vp2 i odgovarajuCa vremena T.t i
T
52
. U NautiCkom godiSnjaku nadu se satni kutevi 5
1
i Sz te deklinacije
81 i Rukmn se nacrla pribliZ.na skica zenita poloZaja broda (Z),
zenit Greenwich-a (ZG) i nebeskih tijela A1 i Az da bi se mogle
odrediti toCne relacije. Prema jednom nebeskom tijelu, izabranom po
volji, postave se i raCunaju kutevi (kao na skid).
PN
A, 90-vP
2 z
gQ-'\Iyl
A,
N. Ekvator
S/ika 9 30.
149
-------------------------------------------
Tok raCuna je kako slijedi:
n
cos A
1
A
2
= sin 0
1
sin <h + cos 8
2
cos {5
2
- S
1
)
cos a =
n
sm Orcos AtA
2
sin 0
2
sin A
1
A
2
cos 8
1
n
cos p :;;;
sm vp
2
- cos A
1
A
2
sin vp
2
sin A1A2 cos vp
1
Rclaciju kojom Ce pomorac odrediti trcCi kut y vidjet Ce iz slike. U
ovom primjeru to je:
y B - a
Geografska Sirina konaCno se raCuna:
sin <p = sin 8
1
sin vp1 + cos 81 cos Vrt cos y
Nakon toga:
sin v
1
- sin 0
1
sin ljl
COS St =
cos
te konaCno geografska duZina:
A = St - St
Astronomska pozicija broda bez sekstanta
Ovom metodom moguCe je odrcditi pribliZnu pozJCIJU u vrijeme
izlaska i zalaska Sunca i Mjeseca.
Zabilje:Zi se vrijeme kronometra (Hi nekog drugog toCnog sata) tu
kad gornji rub nebeskog tijela dotakne horizont u Casu izlasaka (ili
kad dotakne donji rub horizont u Casu zalaza) te vrijeme tk
2
kad
donji rub nebeskog tijela dotakne horizont u Casu Ldaska (ili gornji
u Casu zalaza). IzraCuna se:
te pretvori u stupnjeve:
11 t
0
= 0.25 A tm
Prcko kompasa snimi se nebesko lijelo i odrcdi pravi azimut cop
sredine Sunca (Mjcscca) kada mu je prava visina jcdnaka niStici.
Donji rub Sunca se tada nalazi nad horizontom, Sto je izraZeno u
minutama:
V
0
' = 16' + 1.77-Yvoka
150
l
'
i
I
J
I
I
'
1
l
Visina oka je u metrima. Uz uvjet da visina oka nije prcvelika,
prava visina Sunca pribliZ.no je jednaka niStici kada mu je donji rub
za pola radiusa nad morskim horizontom. Prava visina Mjeseca
jednakil je kada je on dobrano pod horizontom. Preostaje
jedino da se snimi njegov azimut kad mu je gornji rub na morskom
horizontu. Pravi azimut nebeskog tijela moZe se izraCunali u Casu
kada morski horizont prolazi sredinom ploCe po 1zrazu:
sin 15 - rpz sin Vp
cos (l)p "- -
COS <flz COS V p
gdje su: 15

v,
deklinacija Sunca (Mjeseca) iz NautiCkog godiSnjaka
- zbrojena geografska Sirina broda
prava visina Sunca (Mjeseca) kada morski
horizont prolazi sredinom plaCe
Ova prava visina izosi:
za Sunce vP = - 0.53 - 0.0295-fv"'""
za Mjesec vp = 11: - 0.53 - 0.0295-fVoka
Napomena: NautiCki godiSnjaci daju obiCno paralaksu u minutama.
Potrebno je prelvoriti je u slupnjeve.
Ceografska Sirina se raCuna po izrazu:
21
COS<p= 'I
L.1 sin hlp
Napomena: NautiCki godiSnjaci daju obiCno paralaksu
Polrebno je pretvoriti u stupnjeve.
S ovom Sirinom izraCuna se mjcsni satni kut:
sin v..- sin 8
cos 15 cos <p
cos s '"'
i konaC'no:
A """"' s - 5
u minutama.
gdje je S satni kut nebeskog tijela kada mu je sredina plaCe na
morskom horiznntu.
Identifikacija zvijczda i planeta
Opa:la se visina nepoznatog tijela i pretvori u pravu Vp Preko
kompasa snimi se azimut pravi (J)l'. Pribli:l.na deklinacija nepoznatog
tijda dobiva se iz izraza:
151
sm 0 = sin <Jlz sin Vp + cos <Jlz cos Vp cos hlp
gdje je: 'Pz - zbrojena geografska Sirina broda
Ukoliko ima viSe nebeskih tijela sa sliCnom deklinacijom u NautiCkom
godiSnjaku, tada slijedi:
cos s
sin vr - sin 0 sin <Pz

COS 8 CQS <PL
Odredi se tada: S = s - Az gdjc je Az zbrojcna geografska duZina
broda Sa deklinacijom i ovim satnim kutem pogleda se u NautiCki
godiSnjak da li odgovara nekom planetu. Aka ne odgovara, tada:
(360 - a) s - S - A,
gdje je S satni kut proljetne toCke u Greenwich-u.
S deklinacijom i ovom surektascenzijom pokuSa se identificirati zvijezdu.
PribliZno odredivanje deklinadje Sunca
Nadamo se da ovaj raCun neCe trebati, medutim u sluCaju napuStanja
broda deZurni Casnik du:lan je sobom nositi u Camac za spasavanje
sekstant, ali ne i NautiCki godiSnjak. Poznavanjem samo pribli:lno
opCe cirkulacije atmosfere, moguCe je jedrom preploviti ocean uz
pridrZavanje trajektorija s dobrirn vjetrovima. Ovo pak zahtijeva
poznavan1e geografske Sinne. Da bi se odredila geografska Sirina po
izrazu:
o (90 - v,)
potrebno je poznavati deklinaciju Sunca (8). Pribli.Zna skica ekliptike
prikazana je na slici.
D /

S/ika 9 31.
PribliZna jednadZba ekliptike glasi:
gdje su: A vrijeme (datum) nastupa proljeCa
152
B - vrijerne (datum) nastupa ljeta
c - vrijeme (datum) nastupa jeseni
c - vrijeme (datum) nastupa zime
t, - vrijeme (datum) za koji se traZi deklinacija Sunca
Pojmovi "zima" i drugi uzeti su za Sjevernu hemisferu i to samo
pribliZno. Gornjom jednadZbom mo:le se dobiti deklinacija Sunca za
bilo koji dan u godini s toCnoSCu do desetak kutnih minuta.
Astronomsko odredivanje
lk ---t TS --; S
devijacije kompasa
S + Ap ---t s
t
ii
sm s
tg (!) ---t (I) ---t OOp
tg 0 cos cp - sin cp cos s
0 = OOp - var - WK -} 0
cuK - kompasni azirnut
Vilf - varijacija (s pomorske karte)
ii - dev;jac;ja kompasa
Odredivanjc stanja kronometra astronomskim opaZanjima
U nemoguCnosti primanja signala toCnog vremena, zadovoljavajuCe
toCno stanje kronometra (St) za navigaciju mo:le se odrediti opaZanjem
nebeskog tijela u toku kulminacije. l'otrebno je poznavati toCnu
geografsku du.Zinu pozicija broda (A) te odabrati nebesko tijelo kojem
se deklinacija znatno ne mijenja. Postupak je sljeded: OpaZa se
nebesko tijelo neposredno prije kulminacije sekstantom i oCita vrijeme
kronometra tkJ. Nakon kulminacije, Ceka se da se nebesko tijelo spusti
na prethodnu visinu i oCita u tom Casu drugo vrijeme kronometra
tu. Nebesko tijelo je kulminiralo u vrijeme kronometra:
tkl + tk2
tk = ----
2
IzraCuna se satni kut u Crccnwich-u tijela koje je kulminiralo:

S tim satnim kutem iz _NautiCkog godiSnjaka dobije se vrijeme Ts.
Stanje kronometra tada je:
St
153
Odredivanje ETA u luku dolaska
PreporuCa se tx luke pohlska svesli na UTC Iuke polaska:
UTC = tx - x
Vremcnu polaska rloda se vrijeme pluvidbe i dobije UTC dolaska u
odrediSnu luku. Kako je ETA u lokalnom vremenu, to 1e
ETALUK.>\ DO\.ASKA = UTCI.UKA OULASKA + X
Napomena: Pripaziti na x u ljetnoh.imsko vrijemc.
9.8. VISINA VODE
Jednad:l.ba plimnog vala
y "
V
V - V
-""'--""'-
2
cos

INY - tyv
'
y : VNV
S/ika 9.32.
gdje su: y - v1sina vode u nekom po volji vremenu lx iznaJ
mvoa karte
vvv - v1sina visoke vudc u vrijemc lx
vNv visina niskc vode u vrijcme tx
tvv vrijemc visoke vode
t,w vrijcme niske vode
Visinc i vrcmena visoke i niskc vode uzimaju se iz "lllblica morskih
mijena za pojcdino mjesto uz (odnosno s jedne i drugc strane)
vremena tx koje interesira odnosno visine y koja intcresira. Iz
jednadZbe plimnog vala mo:l.e se dobiti visina vode u tra:l.enom
vremenu tx ili vrijeme tx kada Ce visina vodc biti y.
154
LuCka zakaSnjenja pojedinih luka (establishment hafenzeit)
LuCko zakaSnjenjc je pribliZan vremenski period od trenutka prolaska
kroz meridijan mjesta luke do trenutka nastupa visoke
vode.
Tvv
Pmn
L,
Tvv = Pmn + L2
trenutak visoke vode
polumjescCne nejednakosti u vremenu
luCko zakaSnjcnje
155
10. HIDROMETEOROLOGIJA
Odnos snage i brzine vjetra
Ako je snaga vjctra (P) dana u boforima (Bf), brzina vjctra u melrima
u sekundi dobiva se iz izraza
V 0836
Tlak vjetra na trup broda
p 0.0782 v
2
gdje je: p - tlak vjetra
v - brzina vjelra u m/s
Ukupni tlak vjetra na trup broda dobije se aka se ovako proraCunali
tlak vjetra pomnoZi s povrSinom nadvodnog dijela broda.
Neki cmpirijski podaci dani su u sljedeCirn tablicama. Vrijednosti su
zadovoljavajuCe toCne za putrebe prakse.
TJak vjctra od 80 km/sat kod boCnog djcJovanja u tonama
VeliCina broda DWT
Krcat
"'
I) balastu
- -----;,;- - -
l'razan
max. gaz
40% 20%
-
- -- -- . --
10 000 16 40 52 58
- - -- -- ----- -------
20 000 22 55 68 75
Tlak vjctra od 90 km/sat kod boCnog djelovanja u tonama
VeliCina broda DWT
Krcat
'"
u balastu
- --
Praz,m
illOOo
max. gazu
40%
__
. - -
22 54 70 79
--" -
20.000 32 78 102 118
Tlak vjctra pri brzini od 200 km/sat
Nosivost PovrSina
___ tnnama
Vrsta
DWT boka m'
Pod kutt>m U smjl'TU
u
od 30 uzduZnice
- ------
Ro Ro 2.500 870 108 55
-----
- --
J{o-Ro 5.000 1.090 136 63
----------- ------
Lo-Lo 10.000 2.160 270 125
-
Lo-Lo 20 000 3 050 380 175
Napomena: Kod djelovanja vjetra u smjeru uzdu:lnice, povrSina je
smanjena na 1/4 povrSinc ad one koja je uzeta u obzir pri proraCunu
djelovanja vjetra s bob.
BoCne povrSine brodova
U sljededm tablicama date su boCne povrSine brodova od 20.000 do
300.000 DWT. Podaci su pribliZ.ni, ali za potrebe prakse zadovoljavajud.

broda
Ukupna
VlSU1a iznad vode izloZena rov.
lnoJcl
Du.l.ina
baias"t - balast-
brod balast
DWJ"
m
pun
m
..
40% 20% 40% 20%
---- ----- -- . --
20 ()()0
170 12,0 2,70 7,30 9,00 550 1360 1680
-- "--
30 0110 205 HO 3,60 8,60 10,50 880
-l940
2370
--- - --
40.000 215 14,7 3,70 9,00 11,00 950 2130 2600
. - -- --
----
50.000 227 16,0 4,00 9,70 12,00 1090 2420 3000
---- - -- .. --- -
60.0()0 236 16,5 4,30 10,00 12,30 1220 2600 3180
- -
----
80.000 260 13,0 5,70 11,60 14,20 1780 3320 4060
-

100.000 270 21,0 6,00 12,80 15,70 1950 3800 4660
. --- . - -----
150.000 290 22,0 6,00 13,40 16,50 2080 4270 5260
------ -
200.000 310 23,0 6,20 13,90 17,20 2120 4740 5900
---- . ----- ..
---
250.000 335 25,0 6,50 14,30 17,80 2380 5180 6450
-----
-- - -----
300.000 350 29,0 6,70 14,90 18,30 2500 5500 6730
Napomena: RaCunskc povrSine poveCane su od 5% do 12% (prcma
vcliCini) za nadgrade broda.
U sljedeCoj tablici dat je tluk na bok broda razliCite veliCine i gaza
u odnosu na jaCinu vjetra.
1%
l
!58
Moment vjetra
Mv = p F a
gdjc su: Mv - moment vjetrd
p sprecifiCan tlilk vjclra (p = 0.0782 v
2
)
F pov'"'" nadvodnog dijela bmda izlozcna vjctru
a udaljenost tdiSta povrSine izloene vjdru od
te7.iSta povrSinc podvodnog Jateralnog plana
broda (obiCno na polovici gaza)
Odnos temperature, relativne i apsolutne vlaZnosti
U prvom stupcu upisana je temperatura, u -r.rvom retku relativna
vla:Z:nost, a u tablici jc apsulutna vlaga u g!m
3
.
'Jab!iccl
1C!l1P-
"C
0
I
2
3
'
5
6
7
8
9
2.31
2...\9
2.64
Ill 0.94 1.87 2.82
-
11 0.<)9 298
12 1.06
13 1 13
14 1.20

16 1.36
17 1.45
18 1.54
19 1.63
----
20 1.72
21 1.82 3.65
22 1.93 3.87
- ------
7.30 9.13
11.00 12.80 14.60 16.40 18.20
7.74 9 67 11.60 13.50 15.50 17.40 19.30
159
l
Tablica relativne v!aZnosti
----------- -- -- -- -------
Temp. RELATIVNA VLAZNOST
"C 10% 20% 30% 40% sO% 60% so% '90% 100%
PRJLOZI
23 2.05 4.10 6.15 8.20 10.25 12.30 14.30 16.40 18.40 20.50

-- --
r-t68-
10.80
--- .-

21.7o 24 2.17 4.34 6.51 13.00 15.20 17.40
--. -- --
25 2.29 4.58 6.87 9.16 11.45 13.70 16.00
}gg_
20.60
-- .--
26 2.42 4.84 7.26 9.68 12.10 14.00 16.90 19.40 21.80 24.20
-- --
--17.9o
tzs:6o 27 2.56 5.12 7.78 10.25 12.80

20.50 23.00
--
28 2.71 5.42
!#-
10.85 13.50


24.40 27.50
29 2.86 5.72 8.58 11.44 14.30 17.20 20.00 22.90 25.70 28.60
--
2Uo r---mzo 30 3.02 6.04


15.10 18.10 24.10 27.20
---
--
31 3.18 6.36 9.54 12.70 15.90


25.40 28.60 31.80
-- --- --- -- --
32

6.71 10.06 13.40 16.80 20.10 23.50 26.80 30.10 33.50
--
t-)5MJ
33 3.56 7.08 10.60 21.20 24.80 28.30
--
Rimski brojevi
I I XI

11 XXX = 30 CD = 400 XXI

21
11

2 XII

12 XL = 40 D = 500 LXVI = 66
Ill

3 XIII
13 L

50 DC = 600 cxxv = 125
IV 4 XIV

14 LX

60 nee = 700 CCCXLJ

341
V

5 XV
15 LXX

70 DCCC = 800 CDLXVII

467
VI

6 XVI

16 LXXX = 811 CM
900 DXXXII

532
VII= 7 XVII "--' 17 XC = 90
1000 DCXCIX = 699
34 3.73 7.46 11.20 14.90

22.40 26.10 29.80 33.60

--
35 3.94 7.88 11 80 15.80 19.70

27.60

35.40 39.40
----
36 4.15 8.30 12.45 16.60 2CL80 24.90 29.00 33.20

4150
--
37 4.37 8.74 13.20 17.50 21.90 26.20

35.00 39.30
-38


t-D.Bo 18AO 23.00 27.60 32.70 41.40

-- ---
39

9.68 14.50 19.40 24.20
29:gg_
33.90 38.70 43.60
----
40 5.09 10.20 15.30 20.40 25.40 30.50 35.60 40.70 45.80 50.90
fs7.9o
--

1:1.27 16.50 24.80 33.10

49.60 66.20 74.40 82.70
---
60 12.00 26.00 39.00 52.00 65.00 78.00 91 00 104.00 117.01 300.0.
VIII

8 XVIII

18 c

100 MD
1500 DCCXLI = 741
IX= 9 XIX= 19 cc = 200 MCM

1900 MCMXIX

1919
X

10 XX

20 ccc = 300 MM = 2000 MCMLXXX
1980
GrCki alfabet
Naziv Malo Veliko
Naziv
Malo Vdiko
..
-
slovo slovo
izvorni fonetski
slovo slovo
l.lYOflll font'bki
.
-
.
-
alpha alfa a A oy oi V N
-
.. -- .
bt'thJ. bt'ta p B 'i
ksi
< -
r--
.. '""
.
gamma y r omikron omikron 0 0
- -
-.--
delta ddta 6
"
pi pi n 11
-
--- ----
epsilon t'psi!on
'
E rho m p
p
--- --
....
..:da zeta ( z sigma sigma
"
l:
- -----
---
eta etJ.
"
11
"" ""
'
T
-
---
theta tela 0 8 ypsi!on ipsilon u
y
---
-
jOtil jot a
'
I phi fi

..
- -
kapa K K chi hi
X
X
lambda lambda
>
A psi psi
w
'I'
-
.. - -
...
my mi
"
M omega omega w
"
160
161
LITERATURA
1. V.LN.O. fonnulcs en afkntingen le gebruikcn bij net Nautisch
Onderwijs, Amsterdam 19Sl2.
2. ZOROVIC, D., lbblice za ispravak visine nebeskih tijela,
Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1989.
3. JAKOBOVIC, z., Leksikon mjernih jedinica, Skolska knjiga
Zagreb, Zagreb 1988.
4. PLANT, R. M., Formulae for the Mariner including An intro-
duction to the new S. I. metric system, Cornell maritime Press
Inc., Cambridge 1982.
5. Projekt JANA, Industroprojekt Zagrcb, Z<1greb 1984.
6. U R S K ~ J., Stabilitet bruda I din, SveuCi\iSte u Zagrcbtt, Zi'lgreb
1962.
7. URStC, J., Stabilitct broda 11 dio, SveuCiliSte u Zagrcbu, Zagreb
1964.
8. PURSEY, H.]., Merchant Ship Stabilily, nrown, Son&Ferguson,
Ltd., Glasgow, 1971.
9. FATUR, L 'Jeorija broda, UredniStvo Casopisa "Brmlugradnja",
Zagreb 1954.
10. BULJAN, I., Slabilnost broda, Skolska knjign, Zagreb, Zagrcb
1982.
11. VRANIC, D. - S. KOS, Prijcvoz kontejnera brodom I, Pomorski
fakultet Rijeka, Rijeka 1993.
12. VRANIC, D. - S. KOS, Prijevoz kontejnera brodum 11, l'omorski
fakultel Rijeka, Rijeka 1993.
13. KRISTIC, A., PriruCnik iz odabranih poglavlja stabilitcta broda
i ukrcaja tereta, RijeCki nakladni zavod, Rijeb 1993.
14. KITAROVIC, 1., Navigacijska astronomija: sfcrna trigonomctrija
s primjerima u puzicijskoj astronomiji, l'omorski fakultet Rijcka,
Rijeka 1995.
162
'