EDWARD SAID

Orijentalizam
Uvod
(odlomak)
Pri posjetu Bejrutu, tijekom stranoa ra!ansko rata odine "#$%& na "#$'&, (ran)uski
je novinar, sa *aljenjem, +apisao o ra+orenom radskom podru,ju kako je ono -nekad
pripadalo&&& .rijentu /0ateau1rianda i 2ervala3&
"
Imao je pravo, naravno, pose1i)e to
se ti,e jedno Europljanina& .rijent je otovo i 1io europski i+um i od starine 1ijae
mjesto roman)e, e+oti,ni0 1i4a, sje4anja i krajolika to proone kao du0ovi, mjesto
jedinstveni0 iskustava& Sada se u1io5 u stanovitom smislu on se doodio, njeovo je
vrijeme prolo& 6o*da se ,inilo neva*nim to su i sami orijental)i imali udjela u tom
pro)esu, to su ,ak i u do1a /0ateau1rianda i 2ervala orijental)i ondje *ivjeli i to su
sada oni ti koji trpe5 +a europsko je posjetitelja odlu,uju4e europsko predstavljanje
7repre+enta)ija8
9
.rijenta i njeove suvremene sud1ine, a i jedno i druo povlateno je
va*no +a navedenoa novinara i +a njeove (ran)uske ,itao)e&
Amerikan)i .rijent ne do*ivljavaju na isti na,in5 oni a mnoo vjerojatnije
pove+uju s Dalekim Istokom (:inom i ;apanom polavito)& <a ra+liku od Amerikana)a,
=ran)u+i i Britan)i > manje 2ijem)i, Rusi, ?panjol)i, Portual)i, @alijani i ?vi)ar)i >
imaju duu tradi)iju, kako ja to +ovem, orijentalizma, tradi)iju na,ina spora+umijevanja
s .rijentom koja se temelji na pose1nome mjestu to a .rijent +au+ima u europskom
+apadnom iskustvu& .rijent nije samo susjedan Europi5 on je isto tako i mjesto najve4i0,
naj1oatiji0 i najstariji0 europski0 kolonija, i+vor nje+ini0 )ivili+a)ija i je+ika, nje+in
kulturni suparnik, jedna od nje+ini0 najprodu1ljeniji0 i najpovratniji0 predod*a1a o
Druome& .sim toa, .rijent je pomoao da se Europa (ili <apad) odredi kao njeova
opre,na slika, +amisao, opre,na oso1nost i opre,no iskustvo& Ipak nita od to .rijenta
nije puka imaina)ija& .rijent je sastavni dio europske materijalne )ivili+a)ije i kulture&
.rijentali+am je o1lik diskursa koji i+ra*ava i predstavlja taj dio kulturno pa ,ak i
ideoloki i on ima svoje potporne ustanove, voka1ular, +nanost, slikovlje, doktrine, ,ak i
kolonijalno ,inovnitvo i kolonijalne stilove& 2asuprot tomu, ameri,ko ra+umijevanje
.rijenta ,init 4e se ra+mjerno povrnije, premda 1i nae nedavne japanske, korejske i
"
@0ierrA Desjardins, Le Martyre du Liban (Pari+B Plon, "#$'&), str& "C&
9
@ermin -repre+enta)ija3 (representation) ostavljen je ulavnom u tom o1liku ili se u prijevodu ra1i
-predstavljanje3 1udu4i da u Saida repre+enta)ija ne +na,i samo prika+ivanje (Darstellung), neo nosi i
politi,ke konota)ije odnosa prika+ivanja i mo4i te +na,i i predstavljanje, +astupanje nekoa (vertreten)& >
prev&
"
indokineske pustolovine tre1ale stvoriti ra+1oritiju, +1iljskiju svijest o -.rijentu3&
?tovie, sve rairenija ameri,ka politi,ka i ospodarska uloa na Bliskom istoku
(Srednjem istoku) uvelike od nas +a0tijeva da to 1olje ra+umijemo taj .rijent&
Ditao)u 4e 1iti jasno (a 1it 4e mu sve jasnije kad pro,ita strani)e to slijede) da
pod orijentali+mom ra+umijevam nekoliko stvari, a sve su one, prema mojemu
miljenju, me!uovisne& 2ajspremnije se o1i,no pri0va4a akademsko odre!enje
orijentali+ma i ono se doista jo ra1i u mnoim akademskim ustanovama& Svatko tko
pou,ava o .rijentu, pie o njemu ili a istra*uje u njeovim pose1nim ili op4enitim
aspektima > a to podjednako vrijedi i +a antropoloa, so)ioloa, povjesni,ara ili (iloloa
> orijentalist je, a ono to radi jest orijentali+am& Ako a usporedimo s orijentalnim
studijima ili regionalnim studijima, to,no je da stru,nja)i danas manje )ijene na+iv
orijentali+am i +ato to je odve4 neodre!en i op4enit i +ato to u se1i ra+umijeva
nadmeno e+ekutivno stajalite europskoa kolonijali+ma devetnaestoa i ranoa
dvadeseto stolje4a& Unato, tomu, piu se knjie i odr*avaju se konresi s -.rijentom3
kao lavnom temom, a orijentalist je pri tome, 1io on u svojem starom ili novom ru0u,
lavni autoritet& Dinjeni)a je da orijentali+am, premda ne *ivi u o1liku u kojem je nekad
*ivio, i dalje *ivi na akademskoj ra+ini u svojim doktrinama i te+ama o .rijentu i
orijental)u&
S tom akademskom tradi)ijom, ,ije su sud1ine, transmira)ije, spe)ijali+a)ije i
transmisije djelomi)e dio teme ove studije, pove+ano je op4enitije +na,enje
orijentali+ma& .rijentali+am je na,in miljenja +asnovan na ontolokoj i epistemolokoj
distink)iji i+me!u -.rijenta3 i (ve4inom) -.k)identa3& @ako je olem 1roj pisa)a, me!u
kojima ima pjesnika, romanopisa)a, (ilo+o(a, politi,ki0 teoreti,ara, ekonomista i
imperijalni0 upravitelja, pri0vatio temeljnu distink)iju i+me!u Istoka i <apada kao
pola+ite +a u tan,ine ra+ra!ene teorije, +a epove, romane, +a drutvene i politi,ke
prika+e .rijenta, njeovi0 naroda, o1i,aja, njeova -uma3, usuda i tako dalje& @aj
orijentali+am mo*e tako i+miriti, re)imo, Es0ila i Ei)tora Fuoa, Dantea i :arla 6arGa&
2eto kasnije 1avit 4u se u ovom uvodu metodolokim teko4ama na koje se naila+i kad
se tako op4enito konstruira -podru,je3 poput orijentali+ma&
6e!udjelovanje akademskoa i manjeHvie imainativno +na,enja
orijentali+ma teklo je kontinuirano, a od kasno osamnaesto stolje4a to je
me!udjelovanje otovo potpuno dis)iplinirano, mo*da ,ak i reulirano& I tako sam
doao i do tre4e +na,enja orijentali+ma, +na,enja koje je poneto vie povijesno i
materijalno odre!eno neo prijanja dva& Ako u+memo kasno osamnaesto stolje4e +a
vrlo ru1o de(inirano pola+ite, o orijentali+mu se mo*e raspravljati i mo*e a se
anali+irati kao +dru*enu ustanovu koja se 1avi .rijentom > 1avi se njime tako da o
njemu i+nosi stajalita i autori+ira ledita, prika+uje a, tako sto a pou,ava, naseljava i
njime vladaB ukratko, orijentali+am kao <apadni na,in da se dominira .rijentom, da a
se restrukturira i ima nad njime vlast& 2ala+im da je korisno, kako 1i0 identi(i)irao
orijentali+am, upotrije1iti pojam diskursa 6i)0ela =ou)aulta i to onako kako a je on
opisao u svojim knjiama Arheologija znanja (Larchologie du savoir, "#'#&) i Nadzor
9
i kazna (urveiller et punir, "#$%&)& @vrdim da se, ako se orijentali+am ne preispita kao
diskurs, ne mo*e ra+umjeti i+ra+ito sustavna dis)iplina kojom je europska kultura 1ila
kadra upravljati .rijentom > pa a ,ak i stvoriti > politi,ki, drutveno, vojno, ideoloki,
+nanstveno i imainativno tijekom postprosvjetiteljsko ra+do1lja& ?tovie,
orijentali+am je imao tako autoritativan polo*aj da vjerujem kako nitko tko pie i misli o
.rijentu ili djeluje na .rijentu, ne mo*e to ,initi a da ne u+me u o1+ir orani,enosti u
miljenju i djelovanju koje je orijentali+am nametnuo& Ukratko, +1o orijentali+ma
.rijent nije 1io (i nije) slo1odan o1jekt miljenja i djelovanja& @o ne +na,i da
orijentali+am jednosmjerno odre!uje ono to se o .rijentu mo*e i+re4i, neo da se
nei+1je*no unosi (i uklju,uje) )ijela mre*a interesa kako 1i se u0vatilo u kota) sa
svakom situa)ijom kad je rije, o tom pose1nom entitetu, -.rijentu3& .va knjia upravo
pokuava poka+ati kako se to doa!a& .na isto tako pokuava poka+ati da je europska
kultura do1ila na sna+i i oso1nosti tako to je se1e postavila nasuprot .rijentu kao nekoj
vrsti svojea suroatnoa ili ,ak pod+emno -ja3&
Povijesno i kulturno postoji kvantitativna i kvalitativna ra+lika i+me!u (rankoH
1ritanske uklju,enosti na .rijentu i > do ra+do1lja ameri,ke premo4i nakon Druo
svjetsko rata > uklju,enosti svake drue europske ili atlantske sile& Iovoriti o
orijentali+mu +na,i, dakle, ovoriti ulavnom, premda ne i isklju,ivo, o 1ritanskom i
(ran)uskom kulturnom pot0vatu, o projektu koji o1u0va4a tako nespojiva podru,ja kao
to su sama imaina)ija, )ijela Indija i Jevant, 1i1lijski tekstovi i 1i1lijske +emlje,
trovina +a,inima, kolonijalne vojske i dua tradi)ija kolonijalne uprave, impresivan
+nanstveni korpus, 1e+1rojni orijentalni -eksperti3 i -stru,nja)i3, orijentalna pro(esura,
slo*ena smotra -orijentalni03 ideja (orijentalni despoti+am, orijentalna rasko,
okrutnost, orijentalna sen+ualnost), mnoe isto,nja,ke sekte, (ilo+o(ije i mudrosti
udoma4ene +a lokalnu europsku upotre1u > ovaj se popis mo*e proirivati otovo u
1eskraj& Kelim re4i kako orijentali+am proistje,e i+ oso1ite 1liskosti koju su ostvarile
Britanija i =ran)uska s .rijentom, koji je do rano devetnaesto stolje4a o+na,avao
+apravo samo Indiju i 1i1lijske +emlje& .d po,etka devetnaestoa stolje4a pa do kraja
Druoa svjetsko rata =ran)uska i Britanija dominirale su .rijentom i orijentali+mom5
od Druoa svjetsko rata Amerika dominira .rijentom i pristupa mu upravo onako
kako su mu neko4 pristupale =ran)uska i Britanija& I+ te 1liskosti, ,ija je dinamika 1ila
nei+mjerno plodna, premda je uvijek poka+ivala ra+mjerno ve4u snau .k)identa
(Britana)a, =ran)u+a ili Amerikana)a), proistje,e olem korpus tekstova to a +ovem
orijentalisti,kim&
@re1a odma0 re4i kako u+ mnoe knjie i autore koje propitujem, postoji i velik
dio oni0 koje sam jednostavno morao i+ostaviti& 6oji arumenti ipak ne ovise ni o
is)rpnom katalou tekstova koji se 1ave .rijentom, ni o jasno ome!enom skupu
tekstova, autora i ideja koji +ajedno tvore orijentalisti,ki kanon& Umjesto toa, ovisio
sam o drua,ijoj metodolokoj alternativi > ,iju sr*, u odre!enom smislu, tvori ni+
povijesni0 enerali+a)ija to sam i0 dosad u ovom uvodu navodio > i upravo o njima
sada *elim analiti,ki podro1nije raspravljati&
L
Po,eo sam s pretpostavkom da .rijent nije pasivna prirodna ,injeni)a& 2e mo*e
se re4i da on samo negdje jest, 1a kao to se ni +a sam .k)ident ne mo*e re4i da samo
negdje jest& .+1iljno moramo s0vatiti va*no Ei)ovo +apa*anje kako ljudi sami stvaraju
svoju povijest, +apa*anje da mou +nati samo ono to su sami stvorili, a proirimo li to
na +emljopis onda je i kao +emljopisne i kao kulturne entitete > a pose1i)e kao
povijesne entitete > takva mjesta, podru,ja, takve +emljopisne sektore poput -.rijenta3 i
-.k)identa3 stvorio ,ovjek& @ako je, 1a kao i sam <apad, .rijent ideja koja ima svoju
povijest i tradi)iju koje su mu podarile +1ilju i na+o,nost na <apadu i +a <apad& @ako se
ta dva +emljopisna entiteta me!uso1no podupiru i do odre!ene mjere +r)ale&
.sim te tre1a i+nijeti jo neke loi,ne kvali(ika)ije& U prvom redu, 1ilo 1i
poreno +aklju,iti da je .rijent esencijalno 1io ideja ili tvorevina 1e+ stvarnosti koja 1i
joj korespondirala& (&&&) Postojali su > i postoje > kulture i narodi smjeteni na Istoku i
ru1a stvarnost nji0ovi0 *ivota, nji0ove povijesti i nji0ovi0 o1i,aja o,ito je ve4a od
svea to 1i se o njima na <apadu molo re4i& @oj ,injeni)i ova studija vrlo malo
pridonosi, osim to je preutno pri+naje& Ali (enomen orijentali+ma se, kako a ja ovdje
prou,avam, na,elno ne 1avi podudarno4u orijentali+ma i .rijenta, neo unutarnjom
dosljedno4u orijentali+ma i njeovi0 ideja o .rijentu (&&&) 1e+ o1+ira na 1ilo kakvu
podudarnost sa -stvarnim3 .rijentom ili onkraj nje, ili 1e+ o1+ira na manjak
podudarnosti sa -stvarnim3 .rijentom& (&&&)
Drua je kvali(ika)ija da se ideje, kulture i povijesti ne mou o+1iljno ra+umjeti
ili prou,avati a da se ne prou,ava i nji0ova sila, to,nije, nji0ova kon(iura)ija mo4i&
Ejerovati da je .rijent stvoren > ili, kako ja to ka*em, -orijentali+iran3 > i vjerovati da
se takvo to doa!a jednostavno kao potre1a mate, 1ilo 1i nepoteno& .dnos .rijenta i
.k)identa odnos je mo4i, odnos domina)ije, odnos ra+li,iti0 stupnjeva slo*ene
0eemonije i posve je to,no na+na,en u naslovu klasi,no djela :& 6& Panikkara Azija i
zapadna dominacija (Asia and !estern Dominance, "#%#&)& .rijent nije orijentali+iran
samo +ato to je prosje,ni Europljanin devetnaestoa stolje4a otkrio da je on
-orijentalan3 u svakom poledu neo i +ato to a se mo"e u#initi orijentalnim ili a
podvrnuti tome da to 1ude& @eko je pristati, primjeri)e, na ,injeni)u da je =lau1ertov
susret s jednom eipatskom kurti+anom stvorio i+nimno utje)ajan model orijentalne
*ene5 ona o se1i nikad nije ovorila, nikad nije predstavila svoje osje4aje, se1e ili svoju
povijest& On je ovorio +a nju i predstavljao je& .n je 1io tu!ina), prili,no 1oat,
mukara) i to su povijesne ,injeni)e nadmo4i koje mu nisu dopustile samo to da
tjelesno posjeduje :u)0uk Fanem neo i da ovori umjesto nje i ka*e svojim
,itateljima na koji je to na,in ona 1ila -tipi,no orijentalna3& @vrdim da =lau1ertov
nadmo4an polo*aj prema :u)0uk Fanem nikako nije 1io osamljen primjer& .n je vrlo
prikladan primjer o1ras)a +a relativan odnos mo4i i+me!u Istoka i <apada i +a diskurs o
.rijentu koji taj odnos omou4uje&
@o nas dovodi do tre4e kvali(ika)ije& 2ipoto ne tre1a pretpostavljati kako je
struktura orijentali+ma naprosto puka struktura la*i ili mitova koja 1i se, ono trena kad
1i se istina o njima i+rekla, jednostavno rasplinula& ;a vjerujem da je orijentali+am
C
va*niji kao +nak euroHatlantske mo4i nad .rijentom neo kao vjerodostojan diskurs o
.rijentu (to on, u svojem akademskom ili +nanstvenom o1liku, tvrdi da jest)& Dvrstu
unutarnju snau orijentalisti,ko diskursa, njeove 1liske ve+e s drutvenoH
ekonomskim i politi,kim institu)ijama vlasti i njeovu nedvoj1enu i+dr*ljivost moramo
ipak potovati i pokuati ra+umjeti& Uostalom, svaki sustav ideja koji kao pou,na
mudrost (u akademskim ustanovama, u knjiama, na konresima, na sveu,ilitima, u
institutima +a diplomatske odnose) mo*e ostati nepromijenjen od do1a Ernesta Renana
kasni0 "MCNHi0 odina pa do svoje dananje o1lika u Sjedinjenim Dr*avama, mora
1iti neto mnoo vie od puke +1irke la*i& <ato orijentali+am nije nestvarna europska
(anta+ija o .rijentu, neo stvoren korpus teorije i prakse u koji se naratajima +natno
materijalno ulaalo& :ontinuirano ulaanje u,inilo je orijentali+am, kao sustav +nanja o
.rijentu, pri0va4enim (iltrom kro+ koji je .rijent prodirao u +apadnu svijest, 1a kao
to je isto to ulaanje umno*ilo > +apravo, u,inilo doista plodnima > tvrdnje to su se
rairile i+ orijentali+ma u op4u kulturu&
Irams)i je povukao korisnu analiti,ku distink)iju i+me!u ra!anskoa i
politi,ko drutva prema kojoj prvo tvore do1rovoljne (ili 1arem ra)ionalne i neprisilne)
podru*ni)e poput kole, o1itelji, udrua, a druo pak tvore dr*avne ustanove (vojska,
poli)ija, )entralna 1irokra)ija) koje su i+ravna vlast u dr*avi& :ulturu 4emo, naravno,
na4i kako djeluje u sklopu ra!ansko drutva, u kojemu se utje)aj ideja, ustanova i
drui0 oso1a ne provodi pomo4u domina)ije, neo pomo4u onoa to Irams)i +ove
pristanak& @ako u svakom netotalitarnom drutvu odre!eni kulturni o1li)i imaju prevlast
nad druima, 1a kao to su i odre!ene ideje utje)ajnije od drui05 o1lik te kulturne
prevlasti ono je to Irams)i +ove hegemonija, pojam nu*an da 1i se uop4e moao
ra+umjeti kulturni *ivot industrijskoa <apada& Upravo ta 0eemonija ili, 1olje re,eno,
re+ultat kulturne 0eemonije na djelu, daje orijentali+mu onu i+dr*ljivost i snau o
kojima sam dosad ovorio& .rijentali+am nikad nije daleko od onoa to je DanAs FaA
($urope% &he $mergence o' an (dea, O"#'M&) na+vao idejom o Europi, kolektivnim
pojmom koji o+na,uje -nas3, Europljane, kao suprotstavljene svim -onim3
neeuropljanima i +apravo 1i se molo ustvrditi kako je lavna sastavni)a europske
kulture upravo ono to tu kulturu ,ini 0eemonijskom i u Europi i i+van njeB a to je ideja
o europskom identitetu kao nadmo4nijem u uspored1i sa svim neeuropskim narodima i
kulturama& A tu je jo i dodatna 0eemonija > 0eemonija europski0 ideja o .rijentu
koje uporno ponavljaju pri,u o europskoj nadmo4i nad orijentalnom +aostalo4u i koje
se o1i,no ne o1a+iru na mou4nost da 1i neovisniji ili skepti,niji mislila) moao o tom
pitanju i drua,ije misliti&
.rijentali+am otovo konstantno strateki ovisi o toj (leksi1ilnoj pozicijskoj
nadmo4i, to +apadnjaka dovodi u svekolik ni+ mou4i0 odnosa s .rijentom a da nikad
pri tome ne u1i ra+mjernu prednost& A i +ato 1i 1ilo drua,ije, pose1i)e tijekom
ra+do1lja i+ra+ite europske premo4i od do1a kasne renesanse pa do dananji0 danaP
<nanstvenik, pro(esor, misionar, trova) ili vojnik 1io je na .rijentu ili je o njemu
ra+miljao +ato to je ondje mogao biti ili +ato to je moao o .rijentu promiljati u+
%
njeov vrlo sla1 otpor& Pod op4om ru1rikom +nanja o .rijentu i pod kio1ranom
+apadne 0eemonije nad .rijentom, potkraj osamnaestoa stolje4a, pojavio se slo*eni
.rijent, prikladan da se prou,ava u akademskim ustanovama, da se i+la*e u mu+eju, da
se rekonstruira u kolonijalnom uredu, da se teoretski ilustrira u antropolokim,
1iolokim, je+i,nim, rasnim i povijesnim te+ama o ljudskom rodu i o svijetu, da 1ude
primjer ekonomski0 i so)ioloki0 teorija o ra+voju, revolu)iji, kulturnoj oso1nosti, o
na)ionalnom i o reliijskom karakteru& .sim toa, imainativno istra*ivanje orijentalni0
tema temeljilo se manjeHvie isklju,ivo na suverenoj +apadnoj svijesti i+ ,ije neosporne
sredinjosti i+ranja orijentalni svijet, najprije u skladu s op4im idejama o tome tko je i
to je orijentala), a +atim u skladu s detaljnijom loikom kojom ne upravlja samo
empirijska stvarnost neo i skup *elja, +apreka, ulaanja i projek)ija&
A ipak, ,ovjek se mora uvijek i+nova pitati je li u orijentali+mu va*nija op4a
skupina ideja to nadila+i mnotvenost ra!e > tko mo*e +anijekati da one nisu 1ile
pro*ete doktrinama o europskoj nadmo4i, ra+li,itim vrstama rasi+ma, imperijali+ma i
sli,no, domatskim leditima o -orijental)u3 kao nekoj vrsti idealne ili nepromjenjive
apstrak)ijeP > ili su va*nija ra+na djela to su i0 stvorili otovo nei+1rojivi pojedina,ni
pis)i, koji se mou s0vatiti kao pojedina,ni primjeri autora koji se 1ave .rijentom& U
odre!enom smislu, te dvije mou4nosti, op4a i pojedina,na, doista su dva kuta ledanja
na istu ra!uB u o1a primjera moramo se 1aviti pionirima na tom podru,ju, kakav je
William ;ones, ili pak velikim umjetni)ima poput 2ervala ili =lau1erta& A +ato ne 1i
1ilo mou4e primijeniti o1je perspektive +ajedno ili jednu +a druomP 2e postoji li
o,ita opasnost od iskrivljavanja (to,no onakva kakvom je akademski orijentali+am
uvijek 1io sklon) kad 1i se sustavno +adr*ala odve4 op4enita ili odve4 spe)i(i,na ra+ina
prika+aP
<a+irem od dvoa > od stra0a od iskrivljavanja i od stra0a od neto,nosti ili, 1olje
re,eno, stra0a od one vrste neto,nosti koju u+rokuje odve4 domati,no uop4avanje i
odve4 po+itivisti,ki odre!en (okus& U nastojanju da se 1avim tim pro1lemima pokuao
sam se 1aviti trima lavnim aspektima vlastite suvremene +1ilje koji, ,ini mi se,
poka+uju i+la+ i+ metodoloki0 poteko4a ili poteko4a u odre!ivanju perspektive, o
kojima sam ve4 raspravljao, poteko4a koje ,ovjeka mou prisiliti, ponajprije, da napie
ru1u polemiku na tako nepri0vatljivo op4enitoj ra+ini da nije ni vrijedna napora ili,
pak, da pie tako detaljne i minu)io+ne serije anali+a da i+u1i svaki tra op4i0 o1risa
snae koja to podru,je opskr1ljuje in(orma)ijama daju4i mu tako oso1itu uvjerljivost&
:ako onda prepo+nati individualnost i uskladiti je s nje+inim intelientnim, premda
nipoto pasivnim ili pukim diktatorskim, op4im i 0eemonijskim kontekstomP (&&&)
Erlo je lako tvrditi da +nanje o S0akespeareu i WordsQort0u nije politi,ko, dok
to +nanje o suvremenoj :ini ili Sovjetskom Save+u jest& =ormalno i stru,no, odre!en
sam kao -0umanist3, to je na+iv koji upo+orava na 0umanisti,ke +nanosti kao moje
podru,je djelovanja i +ato je otovo nevjerojatno da 1i molo 1iti i,ea politi,koa u
onome to ja na tom podru,ju radim& 2aravno, me!u svim tim etiketama i na+ivima
koje ra1im postoje nijanse, no mislim da uvelike +r)ale istinu na koju )iljam& ;edan je
'
ra+lo da 1i se reklo kako 0umanist, koji pie o WordsQort0u, ili urednik, ,ija je
spe)ijalnost :eats, nije uklju,en ni u to politi,ko, taj da ono to on radi, ,ini se, nema
i+ravnoa politi,ko utje)aja na stvarnost u svakodnevnom smislu& <nanstvenik ,ije je
podru,je 1avljenja sovjetsko ospodarstvo 1avi se vrlo )ijenjenim podru,jem u kojem i
vlada ima velike interese, te 4e re+ultate njeova prou,avanja ili njeove prijedloe
uva*avati politi,ki strate+i, vladini slu*1eni)i, institu)ionali+irani ekonomisti, stru,nja)i
o1avjetajni0 slu*1i& Ra+lika i+me!u -0umanistR3 i oso1a ,iji rad ima politi,ke
implika)ije ili politi,ko +na,enje jo se vie produ1ljuje ako se ka*e da je ideoloka
o1ojenost prvi0 samo slu,ajno va*na +a politiku (premda mo*da velik trenutak +a
nji0ove kolee na tom podru,ju koji im u tom slu,aju mou priovoriti +1o nji0ova
staljini+ma ili (ai+ma ili olako li1erali+ma), dok je ideoloija posljednji0 i+ravno
utkana u nji0ovu ra!u > dakako, ekonomija, politika i so)ioloija u modernim su
akademskim kruovima ideoloke +nanosti > i +ato se ta ra!a mo*e +dravo +a otovo
s0vatiti -politi,kom3&
Ipak, odlu,uju4e je +a ve4inu +nanja nastala na suvremenom <apadu (a ovdje
mislim ulavnom na Sjedinjene Dr*ave) to da je ono tre1alo 1iti nepoliti,ko, to jest,
+nanstveno, akademsko, nepristrano, i+nad stran,arski0 ili sku,eni0 doktrinarni0
uvjerenja& 6o*da se ne 1i tre1alo sporiti s takvom am1i)ijom u teoriji, no u praksi je
stvarnost mnoo pro1lemati,nija& 2itko jo nije i+umio metodu kojom 1i se odvojilo
+nanstvenika od njeovi0 *ivotni0 okolnosti, od ,injeni)e da pripada (svjesno ili
nesvjesno) nekoj klasi, nekom skupu vjerovanja, nekom drutvenom polo*aju, ili pak
metodu kojom 1i a se jednostavno odvojilo od toa da 1ude pripadnik drutva& Sve je
to pove+ano s njeovim radom na stru,nom planu, premda, posve prirodno, njeovo
istra*ivanje i plodovi to istra*ivanja pokuavaju dosenuti ra+inu ra+mjerne
oslo1o!enosti od +apreka i orani,enosti krute, svakodnevne stvarnosti& ;er postoji i
+nanje koje je manje pristrano od pojedin)a (s njeovim +apletenim i +1unjuju4im
*ivotnim okolnostima) koji to +nanje stvara& Ipak, to +nanje nije +1o toa i automatski
nepoliti,no&
Erlo je va*no pitanje jesu li rasprave o knji*evnosti ili o klasi,noj (iloloiji
pretrpane politi,kim +na,enjima ili a ne posreduju, no to sam pokuao o1raditi na
druom mjestu (vidi )riticism *et+een )ulture and ystem)& .no to me sada +anima
jest kako op4i li1eralni konsen+us o tome da je -istinsko3 +nanje u svojem temelju
nepoliti,no (i o1rnuto, da otvoreno politi,no +nanje nije -istinsko3 +nanje) prikriva
i+nimno, premda nejasno, ustrojene politi,ke okolnosti koje prevladavaju kad se +nanje
stvara& Danas to nije nimalo lako ra+umjeti 1udu4i da se pridjev -politi,ki3 ra1i kako 1i
se o+lolasilo svako djelo koje se usudilo naruiti protokol to1o*nje nadpoliti,ke
o1jektivnosti& 6oli 1ismo re4i, prije svea, kako ra!ansko drutvo prepo+naje
stupnjevanje politi,ke va*nosti na ra+li,itim podru,jima +nanja& Do odre!ene mjere
politi,ka va*nost neko podru,ja proi+la+i i+ mou4nosti da se ono i+ravno prevede na
ekonomske termine5 no, u ve4oj mjeri politi,ka va*nost proi+la+i i+ 1liskosti neko
podru,ja s odre!enim i+vorima mo4i u politi,kom drutvu& @ako 4e ekonomsku studiju
$
o duoro,nom sovjetskom eneretskom poten)ijalu i njeovu u,inku na vojnu
sposo1nost vjerojatno naru,iti ministarstvo o1rane te 4e time ona do1iti nekovrstan
politi,ki status, koji je nemou4 +a studiju o @olstojevoj ranoj pro+i to je djelomi)e
(inan)ira kakva +aklada& Pa ipak, o1a rada ra!ansko drutvo prepo+naje kao sli,na, kao
ruske studije, premda jedan rad mo*e napisati neki vrlo kon+ervativan ekonomist, a
drui pak neki radikalni knji*evni povjesni,ar& Kelim re4i da -Rusija3 kao op4a tema
ima prioritet nad pro(injenijim distink)ijama kakve su -ekonomija3 ili -povijest
knji*evnosti3, jer politi,ko drutvo u rams)ijevskom smislu prodire u takve dijelove
ra!anskoa drutva kao to su akademski kruovi i pro*ima i0 +na,enjem koje je
njemu va*no&
. tome vie ne *elim teoreti+irati na op4oj ra+iniB ,ini mi se da vrijednost i
vjerodostojnost svoje djela mou odre!enije poka+ati ako to u,inim onako kako je,
primjeri)e, 2oam /0omskA prou,avao posrednu ve+u vijetnamskoa rata i pojma
o1jektivne +nanosti koji se ra1io kako 1i se prikrilo vojno istra*ivanje to a je
spon+orirala dr*ava&
L
Budu4i da su Britanija, =ran)uska i odnedavno Sjedinjene Dr*ave
imperijalne sile, nji0ova politi,ka drutva pridaju svojim ra!anskim drutvima stanovit
osje4aj urentnosti, i+ravnu politi,ku in(u+iju, dje od da su i kad od da su nji0ovi
imperijalni interesi u ino+emstvu u pitanju& Sumnjam da je proturje,no re4i kako je,
primjeri)e, +animanje Enle+a +a Indiju ili +a Eipat krajem devetnaesto stolje4a iole
nadila+ilo onaj status to su a te +emlje imale u njeovoj svijesti kao 1ritanske
kolonije& 6o*e se u,initi da je to i+re4i ra+li,itije neo re4i kako je sve akademsko
+nanje o Indiji i o Eiptu jasno politi,ki o1ojeno, politikom pritisnuto i nari+eno > a
upravo to govorim u ovoj studiji o orijentali+mu& ;er ako je istinito da nijedno stvaranje
+nanja u sklopu 0umanisti,ki0 +nanosti ne mo*e +anemariti ili +atajiti uklju,enost
svojea autora kao ljudsko su1jekta u vlastite *ivotne okolnosti, tada isto tako mora
1iti istinito da Europljanin ili Amerikana) koji prou,ava .rijent ne mo*e +atajiti lavne
okolnosti svoje stvarnostiB on ne mo*e +atajiti da .rijentu pristupa prije svea kao
Europljanin ili Amerikana), a tek +atim kao pojedina)& @o je +a njea +na,ilo i +na,i 1iti
svjestan, ma kako malovito, da pripada sili ,iji su interesi na .rijentu jasni i, tovie,
da pripada onom dijelu svijeta koji je vrlo o,ito prisutan na .rijentu jo od Fomerova
do1a& (&&&)
<ato, orijentali+am nije puka politi,ka tema ili puko politi,ko podru,je to a
pasivno +r)ale kultura, +nanost ili institu)ije5 niti je olema i rasprena +1irka tekstova o
.rijentu5 niti predstavlja ili i+ra*ava neku opaku -+apadnja,ku3 imperijalisti,ku urotu
kojom 1i se ovladalo -imperijalnim3 svijetom& .n je prije raspodjela 7distri1u)ija8
eopoliti,ke svijesti u +nanstvene, ekonomske, so)ioloke, povijesne i (iloloke
tekstove5 on nije samo ra+rada osnovne eora(ske distink)ije (svijet se sastoji od dviju
nejednaki0 polovi)a, .rijenta i .k)identa) neo i )ijelo ni+a -interesa3 koje i stvara i
odr*ava s pomo4u +nanosti, otkri4a, (iloloke rekonstruk)ije, psi0oloke anali+e, te
prika+a krajolika i drutava5 on je prije odre!ena volja ili naum da se ra+umije, u nekim
L
Ulavnom u njeovim knjiama American ,o+er and the Ne+ Mandarins% -istorical and ,olitical
$ssays (2eQ SorkB Pant0eon Books, "#'#&) i .or /easons o' tate (2eQ SorkB Pant0eon Books, "#$L&)&
M
slu,ajevima kontrolira, podeava pa ,ak i inkorporira ono to je o,ito ra+li,it ili
alternativan ili nov svijet neo to je i+ra+ te volje ili to nauma > on je, u prvom redu,
diskurs koji nipoto nije u i+ravnoj, korespondiraju4oj ve+i s politi,kom mo4i, neo a
proi+vodi neravnopravna ra+mjena s ra+li,itim vrstama mo4i, o1likuje a do stanovite
mjere ra+mjena s politi,kom mo4i (kolonijalnom i imperijalnom upravom), s
intelektualnom mo4i (+nanostima poput pored1ene linvistike ili anatomije, ili 1ilo
kojim suvremenim politi,kim +nanostima), s kulturnom mo4i (idejama poput oni0 o
tome to -mi3 radimo a to -oni3 ne mou raditi ili ra+umjeti kao -mi3)& <apravo tvrdim
da je orijentali+am 1itna dimen+ija suvremene politi,koHintelektualne kulture > a ne da
samo repre+entira tu dimen+iju > i kao takav ima manje ve+e s .rijentom neo to to
ima s -naim3 svijetom&
"#$M&
#