1.

Obiljeja suvremenih proizvodnih sustava:

-velika fleksibilnost i mogunost brze realizacije
na zahtijeve trita
-visok stupanj iskoritenja radnog vremena
-smanjenje proizvodnih trokova
-odravanje kvalitete proizvoda uz minimalni
troak
-autonomni rad
Vrste promjena u proizvodnim sustavima:
-Organizacijske
-Tehnoloke
-promjene u kadrovima
Zato uvoditi suvremne proizvodne sustave:
- na koji smo rok ugovorili poslove (1 godina)
- znamo li koji e proizvod sutra biti traen
- koliko traje povrat investicije za strojeve i
opremu
- to radi konkurencija
Prilagodljivost predstavljaju: inteligentni
proizvodni sustavi, genetski p.s., bioloki
p.s.,virtulani p.s., holonski p.s., rekonfigurabilni
p.s.
Rekonfigurabilnost
- proizvodni sustav sa novom strukturom kojom
se treba udovoljiti zahtjevu za brzi prilagodbama:
-proizvodnja prilagoena tristu
- funkcionalsnostopreme koja je potrebna za
izradu novog djela koji pripada istoj
porodici djelova

2. 1949. zahtjev za NC strojem
1952. protutip NC stroja
1980. - CNC strojevi
1990. DNC strojevi
NC- numeriko upravljanje
DNC- direktno numeriko upravljanje
CNC raunalno numeriko upravljanje
AC adaptivno upravljanje
FMS fleksibilni obradni sustav
CIM- raunalom integrirana proizvodnja

3. NC upravljanje- automatsko upravljanje
automatsko upravljanje podrazumijeva
projektiranje upravljanja u cilju:
- unaprijeenja procesa proizvodnje
- efikasnije potronje energije
- ostvarivanje neovisnog, naprednog i
inteligentnog upravljanja
AC upravljanje- adaptiovno upravljanjeproces za
podlogu ima NC sustav proiren dodatnim
priborom koji omoguava promijenu parametara
obrade u samom toku obrade
-osigurana mogunost prilagoavanja elemenata
reima obrade kompenzirajui
djelovanje utjecajnih faktora
- utjecajni faktori mogu biti:
odstupanje vrstoe obratka od predvienog,
razne pukotine , promijenatvrdoe alata,
pojave vibracija na stroju i dr.
ACO upravljanje- adaptivno optimalno upravljanje
Cilj: odvijanje procesa obrade u uvijetima koji
odgovaraju optimalnoj radnoj toki ili
krivulji, odreenoj prema ekonomskim i/ ili
tehnolokim kriterijima
Kriteriji mogu biti:
-MINIMALNI TROKOVI OBRADE
-MAKSIMALNA PROIZVODNOST
Zadatak: sastoji se u izboru vrijednosti brzine
rezanja, posmaka, dubine rezanja sa ciljem
postizanja eljenog optimuma za navoenja
ogranienja




4. Osnovne komponente FOS-a su:
-Radne stanice obradni centri
-Automatski sustav upravljanja materijalom
-Raunalni sustav
Fleksibilni sustav: grupa numeriki upravljanih
alatinih strojeva i obradnih centara meusobno
povezanih zajednikim transportnim sustavom
obradka
-predvieni su za obradu prizmatinih kao i
valjkastih djelova koje trae razliite
transportne sustave
Trans. sredstva s obzirom na stupanj slobodne
kretanja:
- sa fiksnim linijama kretanja
- sa djelomino fiksnim linijma kretanja
- sa slobodnim linijama kretanja


5. Plan alata sadri sljedee podatke:
-naziv, tip i oznaku alata
-vrstu i oznaku draa alata
-broj mjesta gdje se smejta alat u magazinu
alata ili revolverskoj glavi
-broj, znaenje i nain odreivanja pojedine
korekcije alata
-za operacije obrade koje se dugo izvravaju
treba osigurati informacije o trajanju alata te o
nainu zamjene alata
Prednamjetanje reznih alata: vri se na samom
stroju pomou ticala ili na ureaju za
prednamjetanje, ali zbog vrijednosti rada
ureaja za pred. uvijek se izvodi na tim
ureajima
-zahtjev za velikom krutou i tonou
-minmalna troenja i to dulja tonost sustava
Podaci bitni za smjetaj u magazin alata:
- najvei promjer
- najvea duljina
- najvea masa alata


6. Mjerni sustav ini:
1 senzor- element koji prikuplja podatke o
mjernoj veliini
2 elementi za prijenos podataka o mjernoj
veliini (pretvorba i prijenos)
Za mjerenje procesne verijable korisiti se mjerni
lanac koje se sastoji od:
-senzora
-transducera
-transmitera
-konvertera
-monitor / kontroler
Upravljaka petlja se ostvaruje:
-mjerenjem vrijednosti parametarne varijable
-usporedbom izmjerene vrijednosti s ciljanom
vrijednosti
- podeavanjem varijable
Postoje 4 klase senzora:
-dodirni (kontakni)
- brzina (brzododirni)
- vizualni
- pomone funkcije





7. CIM (raunalom upravljana proizvodnja)
prestavlja povezani informacijsko tehniki sustav
koji koristi zajedniku bazu podataka znanja
Ishodi uvoenja CIM-a:
-smanjenje trokova konstruiranja za 15-30%
-skraeneje vremena za koje je proizvod u
pogonu 30-60%
-poveanje proizvodnosti za 40-70%
- bolja kvaliteta proizvoda, smanjenje otpada za
20-50%
Koncept CIM-a sadri:
1. Integrirane hardverske komponente s
raunalnom mreom i pod zajednikim sustavom
2. Integrirane procese: obrada, transport,
kontorla i montaa
CIM=CAL+CAP+CAQ+CAM+CAD
CAD- raunalom podrano projektiranje i
konstruiranje
CAM- ra. pod. sustav za proizvodnju
CAQ- ra. pod. sus. za upravljanje kakvoom
CAP- ra. pod. projektiranje tehnolokih procesa
CAL- ra. pod. inenjerska logika