ALPINISTIKA

KOLA
PRIRUNIK ZA ALPINISTE PRIPRAVNIKE
I ONE KOJI SE BAVE SLINIM
EXTREMNIM SPORTOVIMA

Literatura:
AO HPD eljezniar - Marko Duki


Adnan Behrem
Jabanica,2010.
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 1





PREGLED SADRAJA

1. UVOD..................................................................................................................2
2. VOROVI...........................................................................................................3
3. OPASNOSTI U PLANINAMA......................................................................10
4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA...........................................................13
5. KOMUNIKACIJA U STIJENI.........................................................................16
6. PRUSICIRANJE.................................................................................................19
7. ABSEIL.................................................................................................................21
8. SITNO ALI BITNO............................................................................................23
9. UMJESTO ZAKLJUKA...................................................................................28

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 2
1. UVOD

Ovajprirunik zamiljen je kao pomo polaznicima alpinistike kole pri
praenju predavanjate kao pomo pri spremanju ispita za naslov alpinist
pripravnik u Alpinistikom odsjeku Planinarskog saveza BiH. To nikako
nije cjelovit udbenik za poetnike ve samo na jednom mjestu sabrane
najvanije informacije o temama koje je lako prepriati u saetom obliku.
Teme se uglavnom dotiu sigurnosti u alpinizmu, dakle osnova bez kojih se
ne moe (bar ne dugo). Za kvalitetan osvrt na ostale teme, ali i za potpuno
shvaanje dobrog dijela ovdje spomenutih,potrebno je i redovito praenje
predavanja kao i aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi.

Alpinistike kole u Bosni i Hercegovini trenutno nemaju oslonac ni u kojem
udbeniku domaih autora,dok je strana literatura, iako vrlo kvalitetna, iz
praktinih razloga uglavnom zanemarena.Apeliram na zainteresirane
pojedince iz penjake zajednice da doprinesu stvaranju obimnijeg djela koji
bi poveao uinkovitost nastave alpinistikih kola u BiH.












Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 3
2. VOROVI

Pravilna upotreba vorova u alpinizmu osnova je za sigurnije penjanje i
popratne aktivnosti.vorove treba izvoditi uredno i brzo to se ui na
terenskoj nastavi, a vjeba kod kue. Ako ispravno ue igdje pukne pod
ravnomjernim optereenjem, puknut e upravo na voru. On neizbjeno
oslabljuje ue,a naroito ako je neuredan pa je urednost ovdje vrlo
poeljna.Kod izrade vora posebno treba obratiti panju na klasinu
pogreku nezavravanja istog do koje dolazi zbog odvraanja panje.
Dogodilo se ve da penja mislei da je navezan i osiguran krene penjati s
uetom samo labavo provuenim kroz pojas. Zbog toga jednom zapoeti
vor treba odmah i zavriti, a ne ostaviti za kasnije.Vrlo je vano primjeniti
prave vorove u pravim situacijama,a kao podsjetnik neka poslui ovaj
pregled vorova,njihovih namjena i specifinosti koje svaki alpinist
pripravnik treba znati i razumjeti. Navedena su i druga imena vorova kako
bi se itatelju olakalo pronalaenje dodatnih informacija (npr. skica sa
nainima izrade) u drugim pisanim izvorima i, naravno, na Internetu.












Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 4
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 5

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 6
2.1. Dvostruki zatezni

Drugi naziv: double fisherman's bend

Slui za povezivanje dva kraja ueta. Dva penjaka ueta povezuju se ovim
vorom kad je potrebno izvesti abseil dui od pola duine jednog ueta.
Sigurno povezuje uad razliitih debljina. Najee se ipak primjenjuje za
zatvaranje zamke povezivanjem njenih krajeva.

2.2. Laarski

Drugi nazivi: laarac, clove hitch

Slui za privrenje ueta na karabiner. Primjenjuje se za samoosiguranje
na tandu ili za privrenje ueta uz stijenu (pri izradi rukohvata
galendera). Jednostavno se podeava,lako razvezuje, uplie, a moese
izvesti i jednom rukom.

2.3. Polulaarski

Drugi nazivi: polulaarac, half/Munter/Italian hitch

Slui umjesto spravice za osiguravanje.Osim za osiguravanje partnera
prikladan je i za abseil, ali pri tome jako uvre ue i time oteava njegovo
izvlaenje iz tanda.Zbog toga je koristan kad spravice nema, ali trebalo bi
ga izbjegavati kad je ona pri ruci te u korist karabinerske konice.

2.4. Prusik

Slui umjesto raznih mehanikih hvataljki za ue.Koristi se za
samoosiguranje kod abseila,prusiciranje te prebacivanje palog penjaa na
tand. Najbolje dri kad je svezan u zamci barem 4 mm tanjoj od ueta na
koje se privruje. Dobro hvata i ve optereeno ue.









Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 7
2.5. Modificirani prusik

Drugi naziv: Klemheist knot

vor kao i prusik s tim da je prikladan i za blatno ue, a izvediv je i
sagurtnom umjesto zamke.

2.6. Karabinerski prusik

Drugi naziv: Bachmann knot

vor kao i prusik s dodatnom pogodnou u vidu ruke kojom se lako
potee uzdu glavnog ueta.Takoer je izvediv i sa gurtnom umjesto zamke.

2.7. Bulin

Drugi nazivi: panjak, najlonski, mrtvi, bowline

Slui za izradu nepomine ome koja je alpinistu korisna u raznim
situacijama. Obino se primjenjuje za prsni navez te navezivanje penjakim
uetom oko struka ili na penjaki pojas.Lako se otputa nakon pada. Nije
siguran bez dodatnog sigurnosnog vora.

2.8. Osmica

Drugi nazivi: vodiki, figure of eight on a bight, Flemish loop

Slui za izradu nepomine ome. U omu se navezuje preko karabinera pa je
mogue navezati se i na sredinu ueta.

2.9. Dvostruka osmica

Drugi nazivi: dvostruki vodiki, double figure of eight on a bight

Slui za izradu dvostruke ome. Njime se isti dio ueta moe privrstiti na
dva karabinera ili u sluaju nepredviene potrebe improvizirati pojas.
Ome nisu sasvim nepomine tj. mogue ih je naizmjenice skraivati i
produivati.




Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 8
2.10. Osmica s uplitanjem

Drugi nazivi: vodiki/osmica s uplitanjem/navoenjem, figure of eight
follow-through, threaded figure of eight

Slui za izradu nepomine ome kroz zatvorenu strukturu (metalni prsten,
pojas). Osmica s uplitanjem najee se koristi za navezivanje penjakim
uetom na penjaki pojas. Ne zahtijeva sigurnosni vor na slobodnom kraju
ueta. Apsorbira dio energije pada pri emu se dosta zategne.

2.11. Kravatni

Drugi nazivi: tape/water knot, ring bend

Slui za povezivanje krajeva gurtni. Svoju primjenu nalazi za zatvaranje
gurtni pri izradi alpinistikih kompleta. Zahtijeva redovite preglede jer klizi
prilikom upotrebe.Puno moe posluiti za zatvaranje ili povezivanje zamki
kad je vano potroiti to manje ueta na vor, a nije bitno hoe li se zamke
nakon optereenja moi odvezati.

2.12. Ambulantni

Drugi nazivi: reef/square knot

Slui za spajanje dva kraja ueta pri izradi prsnog naveza te noenja
alpinistiki smotanog penjakog ueta na leima. Nije siguran bez dodatnih
sigurnosnih vorova sa obe strane.

2.13. Provizorni

Drugi naziv: mule knot

Slui za privrenje slobodnog kraja ueta kod osiguravanja partnera.
Njime se blokira spravica za osiguravanje ili polulaarac te se panja moe
posvetiti primjerice prebacivanju palog penjaa na tand. Nije siguran bez
dodatnog sigurnosnog vora.






Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 9
2.14. Karabinerska konica

Slui umjesto spravice za osiguravanje kod abseila ili za sputanje palog
penjaa sa sidrita. Ne uvija ue za razliku od polulaarca.

2.15. Garda

Drugi naziv: alpine clutch

Slui umjesto samoblokirajue spravice, dakle proputa ue samo u jednom
smjeru. Koristi se u raznim sustavima kolotura (primjerice sv. Bernard).
Nemogue ga je otpustiti pod optereenjem,ve ga je predhodno potrebno
rasteretiti.

2.16. Pletenica

Slui za privrenje napete zamke na karabiner, primjerice u kombinaciji
sa prusikom u sistemusv. Bernard. Jednostavno i lako se otputa pod
optereenjem. Ne treba zamijeniti ovaj vor sapletenicom za spremanje
zamke!

2.17. Kaubojski

Drugi naziv: poluprusik, cow hitch, girth hitch, Lark's foot/head

Rezultat napola izvedenog prusika. Slui u raznim situacijama kada
zatvorenu zamku ili gurtnutreba svezati oko neke druge zatvorene
strukture (primjerice druge zamke, metalnog obrua, stabla, pjeanog sata,
penjakog pojasa).

2.18. estica

Drugi naziv: perec, overhand knot

Preferirani vor za spajanje dva penjaka ueta prilikom abseila i za tu
svrhu ima bitnu prednost pred dvostrukim zateznim vorom ne zapinje
lako prilikom izvlaenja ueta.





Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 10
3. OPASNOSTI U PLANINAMA

ovjek se opasnostima oduvijek i stalno izlae bez obzira na to ime se
bavi i gdje se nalazi.Ali, opasnosti u planinama veinom su drugaije prirode
od onih na koje smo svakodnevno navikli (npr. cestovni promet, razbojstva,
terorizam...). Zbog toga penja-poetnik mora dobro upoznati mogue nove
rizike koje preuzima kao i naine kako da ih smanji na njemu prihvatljivu
mjeru.Uobiajna je podjela opasnosti u planini na objektivne i subjektivne.
Objektivne su opasnosti nepredvidive, a nikakva ih posebna priprema ne
moe umanjiti. Subjektivne opasnosti, naprotiv,rezultat su loe pripreme
i/ili neopreznosti penjaa. Teko je, meutim, konkretne opasnostiuvrstiti u
koju od te dvije skupine jer na kraju je i penjaeva subjektivna odluka da
penje ta koja ga moe dovesti u neku objektivnu opasnost. Zato su dole
opasnosti drugaije grupirane,a potom navedene bez nekog posebnog
redoslijeda.

3.1. Meteoroloke (ne)prilike

Ono to se smatra nevremenom u Paklenici, u Drenici i mnogim slinim
mjestima moda je prilika sezone! To samo govori da se penja na tota
moe pripremiti ako stvarno i eli. Aliopasnosti vrebaju tamo gdje ih ne
oekujemo. Vremenske prognoze relativno su pouzdane za neka podruja i
godinja doba, a nepouzdane za ostala.Opasnosti povezane sa loim
meteorolokim uvjetima ukljuuju gustu maglu, naglo zahlaenje,obilne
oborine, snane vjetrove, munje i slino. Posljedice mogu biti nemogunost
orijentacije,pothlaenost, ozebline, smrzotine, gubitak opreme, udar munje
i mnoge druge. U takvim situacijama akcije spaavanja obino su oteane,
odnosno esto i nemogue, a sa prvim poboljanjem vremena moda ve i
zakanjele.

3.2. Nestabilan teren

Odroni kamenja, snjene lavine, ruenje snjenih streha te uruavanje
snjenog pokrova nad ledenjakim pukotinama najee su opasnosti
nestabilnog terena koje prijete alpinistima uraznim fazama uspona. Uzrok
nestabilnom terenu esto je upravo splet meteorolokih prilika tijekom
prethodnog dana, sedmice ili ak vie mjeseci.





Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 11
3.3. Ozljede i drugi zdravstveni problemi

Sve ozljede i opta pogoranja zdravlja to nastupe tijekom uspona dijele se
na laka i tea.Meutim, iako je npr. uganue glenja esto samo laka
ozljeda, onemogui li penjaa da se na vrijeme povue na sigurno, moe u
najgorem sluaju ugroziti i opstanak naveza. Ostale ozljede i zdravstveni
problemi ukljuuju lomove i gubitak svijesti te unutarnja i vanjska
krvarenja nakon pada, sunanicu, toplotni udar, opekline, dehidraciju,
pothlaenost, ozebline, smrzotine, snjeno te sunano sljepilo, razne
komplikacije poznate kao visinska bolest te druge.Dobar dio ovih opasnosti
moe se smanjiti dobrom pripremom i koritenjem prikladne zatitne
opreme (rezervne rukavice, prikladna odjea, dobra krema za sunanje,
kvalitetne sunanenaoale). Za ostatak bitno je ne podcijeniti prve znakove
slabosti i na vrijeme odustati od uspona zbog toga to je pravu odluku
zbog estog nastupanja poremeaja u rasuivanju kasnije sve teedonijeti.

3.4. Oteana orijentacija

Moe se dogoditi i da navez zae na preopasan i/ili prezahtjevan teren, bilo
tijekom pristupa,uspona ili silaza i ne zna se vratiti na sigurno. Ako je navez
dobro odradio sve pripreme i dorastao izazovu, to se vjerovatno nee
dogoditi, ali nikad se ne zna. Neki su usponi orijentacijski zahtjevni, a neki
nisu, o nekim nema mnogo pouzdanih informacija, a neki su i prvenstveni.
Razne okolnosti odreuju pravila ponaanja pa tako koji put uspon moe
zahtijevati primjenu visinomjera, kompasa, detaljne geografske karte
podruja ili GPS ureaja.

3.5. Problemi s penjakom opremom

Svakako meu opasnijim situacijama tijekom uspona su kvarovi na opremi
(iznimno rijedaksluaj) ili (ee) izgubljena oprema (npr. isputena
spravica za osiguravanje, klinovi...). Bilo dabez kljune opreme ostane zbog
kvara, bilo svojom krivnjom (tu spadaju i loe procjene koliine potrebne
opreme), penja mora improvizirati. Sretna je okolnost ako se nalazi na
podruju dostupnom za akciju spaavanja, ali to nije uvijek sluaj.






Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 12
Dakle, opasnosti u planinama brojne su i meusobno povezane. Svaki
penja prije i tijekom uspona procjenjuje konaan rizik te ga prihvaa ili
odustaje. Nikada ne rauna s tim da je siguran, ve je vjet u tehnikama
prve pomoi i nosi sve to mu treba da ih i primijeni. Ako opasnosti tijekom
uspona prerastu njegova oekivanja i zateknu ga nespremna, esto je
mogue dozvati pomo (npr. mobilnim telefonom, svjetlosnim, zvunim
signalom...). Opasnosti i mogue posljedice mnogo su ozbiljnije ako na
podruju uspona brza akcija spaavanja nije izvediva.


































Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 13
4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA

Velika vanost dobre pripreme uspona moe se naslutiti ve iz poglavlja o
opasnostima u planinama. Naalost, inae dobra praksa da poetnik najprije
penje sa iskusnijim partnerima zapravo ne pomae razvoju njegovih
sposobnosti planiranja i predvianja tijeka uspona. Sasvim je normalno da
mnogo iskusniji partner (npr. instruktor na koli) odradi pripremu
penjakog uspona,posebno ako se (i to najee ba na koli) prisjea
uspona od ranije. Takva priprema obino biva vie intuitivna nego
egzaktna i proe potpuno transparentno pred penjaempoetnikom.Prva
spoznaja o vlastitom (ne)iskustvu sa pripremom penjakog uspona moe
priekati i due vrijeme sve dok se alpinist pripravnik ne odlui na
ozbiljniji uspon sa manje iskusnim partnerom. Zato ovaj saeti pregled
pripremnih radnji koje penjaki uspon ine sigurnijim i njegov konani
ishod predvidljivijim.

1. Odabir partnera

Partneri u navezu meusobno uvaavaju najvee povjerenje iako nije
rijetkost da se i sluajni partneri nau na suprotnim krajevima ueta, to
najvee povjerenje uvijek postoji.Ono to ini navez boljim je odabir
partnera ne samo od povjerenja, ve i slinih ambicija,sposobnosti, psiho-
fizike izdrljivosti, predvidivog u raznim situacijama.

2. Odabir mjesta uspona

Obino se svodi na odabir planine ili penjalita, a neka u nas popularna
odredita su Babin Zub,stijene Dreznice, stijene Velikog Kuka,stijene na
Romaniji i druga.

3. Odabir smjera uspona

Oito ovdje treba posvetiti mnogo panje. Smjer svojom teinom mora biti
prilagoen mogunostima svih lanova naveza. Tijekom daljnje pripreme
uspona nerijetko se utvrdi da je izbor smjera preambiciozan pa se na ovu
taku esto vraa.






Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 14
4. Prouavanje opisa, skica i fotografija pristupa, smjera uspona i
silaza.

Jo jedna taka koju rijetki izostave iz svojih priprema. Ove informacije
treba potraiti u svim dostupnim penjakim vodiima to obuhvataju
mjesto uspona, dobro ih prouiti,obratiti panju da nisu neke od njih
pogrene (svugdje se potkradaju pogreke pa tako i upenjakim vodiima).

5. Identificiranje svih mogunosti prisilnog povlaenja i noenja.

Dobra priprema penjakog uspona ne bavi se samo usponom ve predvia i
potrebu odustajanja tijekom istog. U tu svrhu potrebno je unaprijed utvrditi
postoje li u smjeru pouzdana osiguravalita pogodna za abseil, moe li se i
gdje iz smjera izai preicom, prijei u neki laki smjer, udobno prenoiti ili
biti spaen helikopterom.

6. Prikupljanje najnovijih informacija o usponu.

Budui da ni u jednom penjakom vodiu ne pie je li detalj smjera
prethodni dan bio mokar ili ak zaleen, nedostaju li jedinom bivku
odnedavno vrata ili je ak cijeli zameten snijegom, uvijek je pametno
raspitati se o svim detaljima uspona kod posljednjih penjaa.To su moda
prijatelji koji su uspon i preporuili, sudionici nekog tematskog foruma na
Internetu, ili (kod vrlo svjeih smjerova) i sami autori smjera.

7. Izrada vlastitih skica i opisa.

Za neto dui ili orijentacijski zahtjevniji uspon vrlo je vano imati skicu
smjera i opis na samoj skici, a ponekad je opis poeljan i za pristup odnosno
silaz. Najbolje je da svaki penja u navezu iz svih skica i opisa u dostupnim
mu penjakim vodiima te najnovijih informacija sam sastavi skicu sa
vanim informacijama.Skicu treba fotokopirati u nekoliko primjeraka i sve
ih zatititi od vlage (npr. stavljanjem u obinu plastinu foliju) i staviti po
jedan primjerak u ruksak, jaknu, majicu ili vezati na penjaki pojas. To je
alabahter koji uvijek mora biti lako dostupan.







Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 15
8. Dogovori meu partnerima.

Penjai usporeuju svoje skice i ispravljaju uoene eventualne nedostatke
te dogovaraju posljednje detalje uspona poput smjena vodstva i slino.

9. Provjera meteoroloke prognoze za podruje uspona.

Penjai provjeravaju najnovije dostupne meteoroloke prognoze za
podruje uspona i to kako za dan (ili dane i noi) uspona, tako i za nekoliko
sljedeih dana za sluaj da se uspon neplanirano odui ili neka fronta urani.
Na kraju zakljuuju da je prognoza povoljna iliodgaaju uspon.

10. Odabir potrebne opreme.

Ukljuuje odabir tehnike penjake opreme, obue i odjee, hrane i pia te
eventualno opreme za bivakiranje ako uspon u nekoj svojoj fazi (najee
pristupu) to i zahtijeva.

11. Organiziranje prijevoza.

Govorim samo za sebe. Moe li nakon uspjenog uspona navez ostati bez
dogovorenog prevoza u hladnoj pustoi Grenlanda, sedmicama
bespomono ekajui prvi brod da ga spasi? Ne? Ja se nebi sloio...

12. Obavjetavanje o planu uspona.

Uvijek je dobro o planu uspona obavijestiti prijatelje (po mogunosti
penjae) ija je zadaa da motre napredak naveza (bilo dvogledom, bilo da
budno ekaju povratak penjaa u dogovoreno vrijeme). Na dojavu
mobitelom ili koji drugi znak neprilike oni po mogunosti osobno priskau
u pomo ili pokreu akciju spaavanja. Ako je pristup smjeru iz oblinjeg
planinarskog objekta, najee je tamo i upisna knjiga gdje je dobro
prijeodlaska upisati svoje line podatke, ime smjera uspona, planirano
vrijeme i mjesto povratka te na to po mogunosti skrenuti panju slubenoj
osobi.







Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 16

5. KOMUNIKACIJA U STIJENI

Sigurnost naveza uveliko ovisi o meusobnoj usklaenosti kljunih radnji
koje penjai obavljaju svaki pri svom kraju ueta. Za usklaenost nuna je
komunikacija.

Komunikaciju u stijeni ponekad nije lako uspostaviti. Mogui uzroci tome
oiti su: meusobna udaljenost penjaa, zavijanje vjetra, uborenje potoka,
odjeci s oblinjih stijena...

Sve to zahtijeva da penja u svakom trenutku:

tano zna ta mu je posao,
tano zna ta je posao njegovog partnera,
doslovice zna dogovorene poruke i njihovo znaenje.

Tako oba lana naveza u svakom trenutku znaju ta im njihov partner moe
viknuti i time eliminiraju vei dio poruka iz razmatranja onog to su uli.

Tu se kao pogodnost pokazuje postojanje jednog, opeprihvaenog obrasca
komunikacije tako da i penjai koji prvi put penju zajedno ve raspolau
svim potrebnim komunikacijskim sposobnostima. Iako je (barem u teoriji)
komunikacija mogua na bilo kojem jeziku (pa tako i na bosanskom), nagon
za proiavanjem bosanskog jezika od nepoznanica prekasno se razvio s
obziromna ipak duu alpinistiku tradiciju u BiH. Zbog toga seusklaenosti
sa iskusnijim penjaima poetnike ui stara terminologija puna
nepoznanica, ali i jedina koja ne izaziva nesporazume u najkritinijim
situacijama.

Slijedi pregled svih uobiajenih usmenih poruka (i uz njih povezanih
radnji). Plavom pozadinom prikazan je nezaobilazan dio komunikacije,
zelenom opcionalan, a crvenom izniman.









Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 17

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 18
U popularnim stijenama esto vie naveza penje u meusobnoj blizini i
(komuniciraju li istim jezikom) mogui su kobni nesporazumi. Zbog toga je
u takvim situacijama potrebno imenom osloviti partnera prije nego mu se
uzvikne kritina poruka (npr. Adnane, pusti osiguranje! ili
Adnane,penji!).

Ponekad usmena komunikacija uopte nije mogua. Postoje alternative:

navez u blizini moe pomoi kao posrednik,
vizualna komunikacija moe posluiti umjesto usmene,
katkad je mogua komunikacija unaprijed paljivo dogovorenim
potezanjem ueta.

Ako su svi naini komuniciranja oteani ili onemogueni, dobro upenjan
navez moe penjati i bez komuniciranja, svaki od penjaa ekajui dovoljno
vremena svog partnera da obavi kritine radnje.


























Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 19
6. PRUSICIRANJE

Prusiciranje je tehnika penjanja uz ue kojom uz minimalne zahtjeve za
dodatnom opremom penja moe brzo svladati problematinu dionicu
uspona.Potreban uvjet za prusiciranje je,naravno, da uopte postoji ue uz
koje se penje, a koje obino postavi prvi penja. Razlozi za prusiciranje
razliiti su, primjerice:

nedostatak vjetine da se popne neki dio stijene,
potreba za utedom na vremenu,
nemogunost da se nakon pada u prevjesu ili prenici nastavi penjati,
predugaak abseil do ispod sljedeeg tanda,
dohvaanje ueta zapelog pri izvlaenju nakon abseila

Tehnika se temelji na upotrebi dvije zamke koje se prusicima privrste na
glavno ue pa se naizmjence teina penjaa prebacuje s jedne na drugu. Pri
tome se prusik trenutno neoptereene zamke stalno pomie gore uz ue
ime se postie napredovanje u koracima.

Prusiciranje je mogue na vie naina, a ovdje je opisan vjerojatno najlaki i
najuinkovitiji.

1. privrstiti zamku A prusikom A na glavno ue i karabinerom na pojas;
zamku popotrebi skratiti tako da je prusik A upravo na dohvat ruke,
2. privrstiti zamku B prusikom B na glavno ue omah pod prusikom A;
zamku po potrebi skratiti tako da je u nju jedva mogue podii stopalo te i
nju ukopati u pojas,
3. povui glavno ue obedvima rukama i ispruenom nogom stati u zamku B
istovremeno gurajui prusik A to vie uz glavno ue,
4. sjesti u pojas i namjestiti prusik B odmah pod prusik A,
5. ponoviti 1. 4. po potrebi.

Slijedei ove upute penje se uz ue u koracima dugim izmeu pola metra i
metar neovisno o rastezljivosti ueta. Dodatna pogodnost je improviziranje
obrua od none zamke (zamka B) ime se uinak pojedinog koraka i
povea.





Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 20
Prusiciranjem se vrlo brzo postie visina s koje vie nije ni ugodno, a moda
ni sigurno pasti natrag na kraj ueta (penja se ni u kojem trenutku ne
razvezuje s kraja ueta). Kad bi zamke pukle ili prusici iz nekog razloga
popustili, do takvog pada bi i dolo pa penja poduzima odreene
preventivne mjere da to sprijei. Na svakih 5 do 10 metara uspona vee
osmicu u glavnom uetu u visini struka i karabinerom je ukapa u pojas
ime skrauje mogui pad.



































Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 21
7. ABSEIL

Sputanje po uetu uz pomo spravice za osiguravanje naziva se abseil.
Najee se abseila savrha smjera koji zavri na vrlo nepristupanom
terenu ili prilikom odustajanja i silaza niz smjer prije njegova zavretka kad
silaz pjeice nije mogu ili nije siguran.

Vrlo saeto, tehnika se sastoji od sljedeih koraka.

1. odabir ili izrada tanda (npr. ljepljeni klin, lanac na spitovima, pouzdano
stablo...),
2. utandavanje penjaa,
3. namjetanje sredine ueta kroz tand,
4. vezivanje zaustavnih vorova na krajeve ueta,
5. glasno upozorenje: UE! i bacanje ueta niz stijenu,
6. samoosiguravanje zamkom i prusikom oko glavnog ueta,
7. navoenje ueta kroz spravicu za osiguravanje na pojasu,
8. odtandavanje i spust do podnoja stijene ili do mjesta za izradu
sljedeeg tanda,
9. izrada tanda (prema potrebi) i utandavanje, poruka partneru:
MOE!,
10.partner je do tad ve izveo 6., izvodi 7., govori: IDEM! i izvodi 8.,
11.ako penjai nisu dostigli podnoje stijene, postupak se ponavlja od 2.

Pri tome posebnu panju treba posvetiti sljedeem:

rizino je abseilati sa opreme sumnjive ispravnosti zaostale od prethodnih
naveza,
kada vor spaja uad, treba ga namjestiti tako da ne zapne pri izvlaenju
ueta,
kada nije svejedno koji kraj ueta treba povui, pravi se moe obiljeiti
ukopanjemkompleta za taj kraj i pojas,
kada predzadnji penja abseila i utanda se, zadnja je prilika da se isproba
izvlaenje ueta,
abseil spravicom za iskljuivo jednostruko ue (npr. Petzl Grigri) zahtijeva
specifiannain namjetanja ueta kroz tand



Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 22
Uza sav oprez ponekad ue pri izvlaenju ipak zapne u stijeni iznad naveza
ak i kada nije koriten vor za spajanje uadi. Ako iznad nema nikoga da
spasi situaciju, a ni jakim povlaenjem ne moe se osloboditi ue, jedan
penja mora doi do problematinog mjesta i samosloboditi ue. Najprije se
kraj odnosno krajevi ueta veu za donji tand. Ako su penjaima jo
dostupna oba kraja zapelog ueta, neko moe odprusicirati do mjesta gdje
je ue zapelo veui prusike oko oba kraja ueta odjednom. Ako je jedan
kraj ueta ve izvan dohvata, penja se do tog mjesta mora popeti
samoosiguravajui se prusikom na zapeli kraj ueta i
postavljajuimeuosiguranja dok ga partner osigurava drugim krajem
ueta. Ako penjanje nije mogue ni slobodno ni tehniki, kao zadnja mjera
moe se po zapelom kraju ueta prusicirati do gornjeg kraja ueta i, ako je
ono jo provueno kroz gornji tand, nastaviti po oba kraja. Dolaskom
domjesta gdje je ue zapelo, ue se moe osloboditi i eventualno napraviti
novi tand. Potom se paljivije ponovno abseila.



























Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 23
8. SITNO ALI BITNO


8.1. Kako se prevezati na kraju kratkog sportskog smjera?

Penjanje kratkih (do 30 m) sportskih smjerova ne spada u domenu
alpinizma, ali vrlo je korisno za uenje i uvjebavanje penjake tehnike na
relativno siguran nain. Kratki sportski smjerovi esto zavravaju masivnim
ljepljenim klinom ili na dva spita povezana lancem, tj. nemaju karabiner za
ukapanje. Najpraktiniji silaz sa takvog smjera jeste prevezivanje na vrhu
tepreputanje partneru.

Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera prvi nain:

1. samoosiguravanje kompletom,
2. izvlaenje par metara ueta i provlaenje sredine tog dijela kroz tand,
3. vezanje osmice u toj sredini i ukopavanje karabinerom u pojas,
4. razvezivanje s kraja ueta i izvlaenje tog kraja iz tanda,
5. uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja.

Ponekad je uica ljepljenog klina premala za provlaenje dvostrukog ueta,
pogotovo kad je u njoj ve komplet kojim se samoosigurava. Tada je
postupak prevezivanja neto drugaiji.

Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera drugi nain:

1. samoosiguravanje kompletom,
2. izvlaenje par metara ueta i izrada laarca u tom dijelu,
3. ukopavanje karabinera s laarcem u pojas,
4. razvezivanje kraja ueta i provlaenje tog kraja kroz tand,
5. ponovno navezivanje na taj kraj ueta,
6. iskopavanje laarca iz karabinera na pojasu,
7. uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja.

Samoosiguravanje se moe izvesti i na sigurniji nain, paralelnom
upotrebom dva kompleta(suprotno usmjereni karabineri) ili ivene gurtne
vezane kaubojskim vorom na pojas i karabinerom ukopane u tand.
Paljivo pratei ove upute nije mogue ispustiti ue i ostati bez njega visei
na tandu, kao ni pasti sa tanda na zemlju.


Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 24
8.2. Kojim vorom spajati penjaku uad pri abseilu?

A) Najpouzdaniji je dvostruki zatezni vor. Meutim, ne preporuuje se
njegova upotreba jer lako zapne pri izvlaenju ueta preko terena koji
sadri oblike poput polica, ljuski, pukotina, granja ili slinih stvari.

B) Preporuuje se uad povezati esticom. Potrebno je posebnu pozornost
posvetiti vezanju ovog vora. Ako vor nije uredan i dobro zategnut (bez
pretjeranog uvrtanja uadi, svaki od etiri kraja zategnuta zasebno
jednom, pa jo jednom) te sa barem oko 25 cm dugim krajevima, moe se
odvezati pod ovjekovom teinom. Paljivo svezan, zaista najbolji vor za tu
svrhu. Pouzdano povezuje i uad znatno razliite debljine.

8.3. Kako ne prokliziti s krajeva ueta pri abseilu?

Ako nije mogue ustanoviti da donji krajevi uadi dostiu do sigurnog
vodoravnog terena, potrebnoih je zavezati u vor. Postoje dva naina.

A) Po jedan vor na svaki kraj. Lake je baciti svaki kraj zasebno nego
spojene krajeve odjednom. Takoer, lake je pri silazu razmrsiti uad ukae
li se potreba.

B) Jednim vorom spojiti oba kraja. Nespretniji nain jer je tee baciti uad,
tee ga je raspetljati nakon to je baeno, a i lako se tijekom abseila jo
dodatno spetlja samo oko sebe.

















Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 25
8.4. Kako se prusikom samoosiguravati pri abseilu?

A) Prusik iznad spravice klasian nain. Jedna je ruka ispod spravice i
njome se regulira brzina sputanja. Druga je ruka iznad prusika i sputa
prusik niz ue kako se ne bi zategnuo. Izuzetno je vano da ta ruka ne
obuhvata prusik i da dostie bar oko 20 cm iznad najvie take do koje
dolazi prusik. Tako se ne moe dogoditi da se uredan prusik pri gubitku
kontrole ne zategne.

Dobra strana:

radi, ponekad.

Loe strane:

radi i kad ne treba,

zategnuti prusik optereen je punom penjaevom teinom pa ga je
teko otpustiti inastaviti abseil,


loija regulacija brzine sputanja samo jednom rukom ispod spravice,

obje ruke su potrebne za abseil pa je nemogue odguravanje jednom
rukom od prepreka,razmicanje granja i slino manevriranje,

opasnost od refleksnog dranja za prusik pri gubitku kontrole nad
uetom ispod spravice;pad zavrava na kraju ueta ili na zemlji to
god je blie.













Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 26
B) Prusik ispod spravice modificirani nain. Obje su ruke ispod spravice i
reguliraju brzinu sputanja. Izuzetno je vano da je spravica dovoljno
visoko iznad prusika kako ga pri gubitku kontrole ne bi sprijeila da se
zategne. Obino se upotrebljava prusika ukopana u jednu nonu omu
pojasa.

Dobre strane:

zategnuti prusik lako se otputa jer nije optereen punom
penjaevom teinom,
jednom kad je prusik na uetu i ukopan u pojas, mogue je izvui
dovoljno ueta za provlaenje kroz spravicu bez da ga njegova
vlastita teina povlai dole,
bolja regulacija brzine sputanja obedvima rukama,
mogue sputanje i samo s jednom rukom na uetu dok je druga
slobodna za razmicanje granja, odgurivanje od ili pridravanje za
stijenu...

Loe strane:

nema




















Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 27
8.5. Kako otpustiti zategnuti prusik pri abseilu?

Problem se moe pojaviti kod osiguravanja prusikom iznad spravice.
Potrebno je predvidjeti tu mogunost i za prusik upotrijebiti duu zamku
koju na pogodnoj udaljenosti od prusika treba skratiti vorom. Viak se
nakon ukopanja u pojas spremi u dep. Stegnuti prusik otpusti se takoda
se najprije nogom stane u zamku i podigne se. Zatim se zategne ue u
spravici i ponovno sjedne u pojas. Teina vie nije na prusiku ve na
spravici pa ga je mogue otpustiti jednom rukom.

































Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m

Strana 28
9. UMJESTO ZAKLJUKA

Krajnji dosezi alpinizma u prolosti su, a i danas stalno pomiu granice
mogueg i donose nova pravila igre. Ne teimo svi takvim ekstremima, a
razlikujemo se i po predanosti svom cilju,shvatanju prihvatljivog rizika i,
tekako, shvatanju neuspjeha. Na putu prema svom vlastitommalom ili
velikom cilju alpinisti vjebaju i razvijaju tehniku, snagu, izdrljivost, psihu.
Aliiako su gornje pripreme vane za napredovanje, jo je vanije da svojom
oitou ovjeka ne zatupe i odvrate od daljnjeg uenja.

Ovaj je materijal samo vrlo mala baza znanja, nedovoljna ak i za prolaz na
ispitu alpinistike kole. Brojne dobre i opirne knjige napisane su, a da
nijedna ne moe (niti tvrdi suprotno) kvalitetno pokriti sve bitne teme. Sa
tim na umu oekuje se od ambicioznijeg pripravnika da samostalno ui i
istrauje. Nove spoznaje na koje naie, katkad i skroz suprotne
trenutnonavedenim, dobro provjeritei iskoristite najbolje to znate i
moete, a svoja iskustva (i dobra i loa) podijeli sa nama (za)ostalima.

Neke konkretne mogue smjernice u linom napredovanju mogu se ipak
spomenuti i ovdje.Osim tehnikih pojedinosti usko vezanih uz odreenu
vrstu penjanja (penjanje u suhoj stijeni,tehniko penjanje, penjanje u ledu i
snijegu, kombinirano penjanje) postoje i druge vie i manje oite teme od
velike vanosti alpinistu. Fiziki i psihiki trening, kvalitetna ishrana,
odijevanje,navigacija, snijeg i zatita od snjenih lavina, predvianje
(ne)vremena u planini, spaavanje i samospaavanje, prva pomo u
planinama, utjecaj penjanja na okoli...

Bez iluzije da e vei dio itateljstva priznati da je alpinizam barem toliko
teorija koliko i praksa, na tu je injenicu ipak skrenuta velika panja. Ui se
na grekama, ali u alpinizmu vie negoinae pazi se da onih vlastitih bude
to je mogue manje. Kako (ako uopte) to pojedinac postie njegova je
lina stvar sve dok ne ugroava sigurnost drugih. Manje ambiciozan
pripravnik neka je umjesto zakljuka barem shvatio jednu jednostavnu
poentu svega ovoga:


...live to fight another day.