Demografski okvir i gubitci tijekom Domovinskog rata i poraa 1991.-2001.

(Iz knjige Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat, Zdenko RADELI, Davor MARIJAN,
Nikica BARI, Albert BING i Draen IVI)

Rezultati popisa stanovnitva u Hrvatskoj iz 2001. godine, kao i podatci o kretanju

nataliteta i mortaliteta od 1991. godine do danas nedvojeno su pokazali da se
demografska slika Hrvatske uvelike promijenila u odnosu na prethodna mirnodopska
razdoblja. U meupopisnom razdoblju 1991.-2001. smanjen je ukupan broj stanovnika
za 350 000 relativno visoki ratni mortalitet i izrazito visoki migracijski gubitci
stanovnitva.

Gotovo da nema podruja Hrvatske koje nije pretrpjelo odgovarajue demografske

gubitke ili iji je ratni ili poratni demografski razvoj bio barem dijelom determiniran
ratnim (ljudskim ili materijalnim) posljedicama, osobito prisilnim migracijama. Hrvatska
je i prije rata imala nepovoljne naslijeene demografske i drutveno-gospodarske
procese iz socijalistikog, jugoslavenskog razdoblja. Tijekom 1990-ih Hrvatsku je
pogodila i duboka gospodarska i socijalna kriza.

Ratovi ulaze u skupinu onih vanjskih imbenika koji negativno utjeu na populacijski
razvoj odreenog prostora jer uzrokuju velike poremeaje i regresiju (depopulaciju) u
domeni prirodnog, popisnog, prostornog (migracijskog) i ukupnog kretanja stanovnitva,
ali i u domeni demografskih struktura (dobno-spolne, ekonomske, etnike i
konfesionalne)

U proljee i ljeto 1991. godine zbivali su se kompleksni demografski procesi

determinirani

neposrednim

ratnim

aktivnostima

(borbenim

djelovanjima

razaranjima), ali i politikom etnikog ienja (prisilne migracije), koju su sustavno i

planski provodila tijela srpske vlasti, Jugoslavenska narodna armija (JNA) i srpske
dobrovoljake i teroristike postrojbe iz Hrvatske i Srbije. Okupirani teritorij Republike
Hrvatske (RH) od 1990. do 1995. iznosio je gotovo etvrtinu povrine dravnog
teritorija.

Prije osamostaljenja i Domovinskog rata, Hrvatska se nalazila u nepovoljnoj

demografskoj situaciji: pribliavanje prirodnoj depopulaciji, iseljavanje i starenje

stanovnitva te ruralni egzodus, bijela kuga, manjak bilo kakve smislene populacijske
politike; natalitet kontinuirano pada od 1950-ih

Na ve naruene i potpuno poremeene populacijske trendove nadovezala se srbijanska

oruana agresija na RH sa svojim relativno visokim demografskim ratnim gubitcima,
osobito u domeni migracija

U metodolokom smislu se u istraivanjima demografskih/ljudskih ratnih gubitaka koristi

dvjema osnovnim metodama: metoda osobne identifikacije i metoda analitikomatematikog izraunavanja ili demografska metoda

Metoda osobne identifikacije podrazumijeva individualnu identifikaciju svake stradale

osobe (poginule, ubijene, umrle zbog posljedica rata, nestale i izbjegle) popisi i
evidnecije rtava rata. Ova se metoda koristi uglavnom u historiografskim istraivanjima
ljudskih gubitaka

Druga metoda je analitiko (matematiko) demografsko-statistiko izraunavanje

(procjena) visine i strukture ukupnih demografskih gubitaka, osobito gubitaka prirodnoga
prirasta i migracijskih gubitaka. Ova metoda se koristi uglavnom u demografskim
istraivanjima

Najvee i najvanije metodoloke tekoe u znanstvenim istraivanjima demografskih

gubitaka i posljedica Domovinskog rata proizlaze iz:

1.) slabe vjerodostojnosti pojedinih sekundarnih izvora podataka

2.) neujednaenih metodolokih kriterija u prikupljanju podataka s terena koje su ti izvori
stalno ili povremeno publicirali
3.) nedostupnost nekih izvora i arhivske grae koji bi mogli imati vane podatke za cjelovito
sagledavanje demografske problematike Domovinskog rata

Za istraivanje demografskih promjena uzrokovanih Domovinskim ratom, koristi se

popisna i vitalna statistika Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Drugu skupinu podataka ine sekundarni izvori podataka. To su slubene (dravne)

i nevladine institucije/udruge koje su prikupljale ili jo uvijek prikupljaju podatke. U
toj skupini najvaniji izvori podataka su: Ministarstvo branitelja, Odjel za
istraivanje i informiranje Ministarstva zdravstva, Komisija za zatoene i

nestale vlade Republike Hrvatske, Ured za prognanike i izbjeglice vlade

Republike Hrvatske (osnovan 22. studenog 1991., kada je ve otprilike pola
milijuna ljudi moralo napustiti svoj dom.)
Etnika slika Hrvatske kroz 20. st. i broj Srba

U 20. st. hrvatski je prostor u tri navrata bio zahvaen golemim migracijskim
valovima koji su znaajno promijenili etniku sliku Hrvatske:
1.) Nakon Prvog svjetskog rata
2.) Neposredno prije kraja Drugog svjetskog rata i u porau
3.) Tijekom srbijanske oruane agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu

U popisu iz 1991. godine, u Hrvatskoj se nacionalno izjasnilo 4 559 355 stalnih

stanovnika ili 95,3% ukupnog stanovnitva. Najbrojniji su bili Hrvati (3 736 356), zatim
Srbi (581 663), Muslimani (43 469), Slovenci (22 376), Maari (22 355), Talijani (21
303) i drugi. Od nacionalno neizjanjenog stanovnitva brojem su iskakali jedino
Jugoslaveni (106 041). Dakle, ukupnu etniku sliku Hrvatske 1991. godine inili su u
veini Hrvati (78,1%), Srbi (12,2%), Jugoslaveni (2,2%), Muslimani (0,9%) i ostali
(6,6%).

Broj Srba u Hrvatskoj je nakon Drugog svjetskog rata oscilirao, ali nikada nije prelazio
15% (najmanji je bio 1981. godine 11,5%)

Ukupno gledajui, od 1948. do 1991. godine, broj Hrvata u RH povean je za 25,6%, a

broj Srba za 7%

Ratom zahvaeno stanovnitvo i teritorij Republike Hrvatske

Tijekom Domovinskog rata, gotovo u cijelosti je bilo okupirano 15 opina: Beli

Manastir, Benkovac, Donji Lapac, Dvor, Glina, Graac, Knin, Hrvatska Kostajnica,
Obrovac, Petrinja, Slunj, Titova Korenica, Vojni, Vrginmost i Vukovar 10 042
etvorna kilometara povrine (17,8% dravnog teritorija) i 388 032 stanovnika prema
popisu iz 1991. (8,1% stanovnitva)

Djelomino je bilo okupirano, takoer, 15 bivih opina: Drni, Duga Resa, Gospi,
Karlovac, Nova Gradika, Novska, Ogulin, Osijek, Otoac, Pakrac, Sinj, Sisak, ibenik,

Vinkovci, Zadar 13 980 etvornih kilometara (24,7% dravnog teritorija) i 961 973
stanovnika (20,1% stanovnitva)

Djelomino su bile okupirane jo etiri opine, no one su bile u cijelosti osloboene do

kraja 1992. godine: Daruvar, Dubrovnik, Grubino Polje i Slatina 2 805 etvornih
kilometara (5% dravnog teritorija) i 146 944 stanovnika (3,1% stanovnitva)

U Republici Hrvatskoj ratom i agresijom izravno je bilo ugroeno priblino 26 827

etvornih kilometara (47,4% kopnene povrine Hrvatske) i 1 496 949 stanovnika
(31,3% stanovnitva) tono treina bivih opina Hrvatske (33,3%) bila je
zahvaena izravnim ratnim stradanjima i razaranjima

Odnosno, 13 hrvatskih upanija bilo je izravno zahvaeno ratom; dvije su u cijelosti

osloboene do kraja 1991. godine (Bjelovarsko-bilogorska i Virovitiko-podravska).
Preostalih 11 osloboeno je ili reintegrirano do kolovoza 1995., odnosno do sijenja
1998. (Sisako-moslavaka, Karlovaka, Liko-senjska, Poeko-slavonska, Brodskoposavska, Zadarska, Osijeko-baranjska, ibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska,
Splitsko-dalmatinska i Dubrovako-neretvanska). Dakle, ukupno je u navedenih 13,
srbijanskom agresijom zahvaenih hrvatskih upanija, ivjelo prije rata 2 609 770
stanovnika ili vie od polovice (54,5%) stanovnitva Hrvatske, do kojih je 92,6% bilo
stanovnitvo u zemlji

Izravni demografski gubitci ratni mortalitet

Izravne demografske gubitke moemo strukturirati u tri osnovne kategorije:

1.) Pripadnici Hrvatske vojske (hrvatski branitelji)
2.) Civili stradali na slobodnim podrujima Hrvatske
3.) Pripadnici Srpske vojske Krajine i civili stradali na okupiranim podrujima Hrvatske

Svaka od ove tri kategorije ima i svoje dvije potkategorije:

a) poginuli, ubijeni, umrli zbog posljedica ranjavanja, nesrea ili drugih razloga
povezanih s ratom
b) nasilno odvedeni, zatoeni i nestali

Prema podatcima Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (listopad 2002.),

ukupno je od 1991. do 2002. godine, poginulo, ubijeno i umrlo zbog ratnih posljedica
8147 hrvatskih branitelja. Gotovo 80% poginulih, ubijenih i umrlih hrvatskih branitelja

stradalo je tijekom 1991., 1992., 1993. godine; najvie 1991., najtee ratne godine u
Hrvatskoj (3761 branitelj ili 46,2%)

U prve tri ratne godine (1991.-1993.) poginula su, ubijena ili umrla od posljedica rata
6492 pripadnika Hrvatske vojske ili 79,7% svih smrtno stradalih hrvatskih branitelja

Relativno visok broj i udjel stradalih branitelja zabiljeen je i 1995. godine (844 ili
10,4%) oslobodilake operacije Hrvatske vojske

Najvei broj stradalih branitelja dolazi sa prostora Vukovarsko-srijemske upanije

16,4%; zatim Osijeko-baranjska upanija 11,6% (dvije najistonije hrvatske
upanije imale su ukupno 2282 stradala branitelja ili 28%). Trea je Zagrebaka
upanija i Grad Zagreb ija je specifinost ta to na njezinom podruju, osim na
junom dijelu uz rijeku Kupu, nije bilo ratnih aktivnosti odlazak dragovoljaca i
brigada na razna ratita (1163 ili 14,3%)

Pribrojimo li nestale branitelje navedenom broju poginulih, ubijenih i umrlih, onda

dolazimo do podatka da izravni demografski gubitci hrvatskih branitelja iznose 8668
osoba pri emu 94% obuhvaaju poginuli, a 6% nestali, nasilno odvedeni i zatoeni
branitelji

to se tie civila stradalih u Domovinskom ratu, broj iznosi 6605 (od toga 71,2% otpadan
na istonu Hrvatsku). Na podruju Hrvatske, u sijenju 2003., otkriveno je ukupno 135
masovnih grobnica iz kojih je ekshumirano 3370 tijela (u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji: 47 grobnica; 1882 tijela) 82,6% identificiranih

Sveukupno je poginulo, ubijeno, umrlo, zatoeno i nestalo priblino 16 000 branitelja i

civila

broj poginulih i nestalih Srba (pripadnika Srpske vojske Krajine i civila) te hrvatski
gubitci (Hrvatska vojska i civili) iznose zajedno 21 540 ljudi

Prisilne migracije stanovnitva u Domovinskom ratu

Tri kategorije migranata:

1.) Prognanici
2.) Izbjeglice iz Hrvatske u inozemstvu
3.) Izbjegli/raseljeni/iseljeni Srbi iz Hrvatske

Prognanici su tijekom rata bili najbrojnija skupina hrvatskih ratnih stradalnika

Sredinom 1991. iz svojeg je doma ve bilo prognano oko 30 000 ljudi. Krajem 1991.,
oko pola milijuna stanovnika Hrvatske je bilo prisiljeno napustiti svoj dom.

U razdoblju kada je nad okupiranim podrujem brigu vodila meunarodna zajednica

(1992.-1995.), protjerano je bilo jo oko 25 000 stanovnika Hrvatske, veinom Hrvata

Krajem 1991. godine oko 150 000 ljudi napustilo je Hrvatsku i privremeni smjetaj nalo
u Maarskoj, Austriji, Njemakoj, vedskoj, Francuskoj, Italiji...

Za podatke o migracijama hrvatskih Srba koriste se ne uvijek vjerodostojni i precizni

izvori: UNHCR i srbijansko-crnogorski uredi za izbeglice

Ukupni demografski gubitci

22 000 poginulih

gubitak nataliteta od 9500 neroene djece

migracijski gubitci: 420 000 stanovnika

Bilanca ukupnih demografskih gubitaka iznosila bi priblino 453 500 osoba