Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD - EU, Istorija I Organizacija - Miroslav Ilić
SEMINARSKI RAD - EU, Istorija I Organizacija - Miroslav Ilić
AAK
EU ISTORIJA I ORGANIZACIJA
profesor:
prof dr Sran Blagojevi
student:
Miroslav Ili
br. indeksa: 126/171-2014
agubica, mart, 2015. godIne
SADRAJ
UVOD
1. ISTORIJA I RAZVOJ EVROPSKE UNIJE .........................
2. PROIRENJE EU .............................................................
3. UGOVOR O PRIDRUIVANJU ........................................
4. USLOVI ZA LANSTVO ...................................................
5. EVROPSKE INSTITUCIJE ................................................
5.1. Evropski
Parlament .....................................................
5.2. Evropski Savet .......................................................
5.3. Evropska komisija ..................................................
5.4. Sud Slualaca ........................................................
5.5. Evropska
Centralna
Banka .....................................
5.6. Ekonomski i socijalni komitet ...............................
5.7. Komitet Regiona ....................................................
5.8. Evropska
investiciona
banka ..................................
5.9. Evropski Ombudsman ............................................
ZAKLJUAK ..............................................................................
2
3
3
3
4
5
5
5
5
5
6
6
6
6
6
7
UVOD
Jo u srednjem veku nastale su ideje ujedinjenja evropskih drava. Drave, koje su ule
u EEZ su za vreme Karla Velikog, Napoleona, a zatim i Hitlera nasilno objedinjene.
Evropska unija, kao oblik ujedinjenja evropskih drava se prvi put pominje u jednom
zvaninom dokumentu iz 1930. godine - memorandumu, koga je francuski ministar
spoljnih poslova Aristid Brijan uputio Drutvu naroda. U memorandumu je bilo
predloeno osnivanje Evropske unije, kao federalnog saveza naroda Evrope. To je
podrao i ministar spoljnih poslova Gustav Stresman, ali se te ideje nisu ostvarile zbog
promena u Nemakoj.
Odredeni oblici udruivanja drava stvarali su povoljnu klimu koja je, malo po malo,
uticala na stvarenje veih asocijacija drava u Evropi.
Istorija Evropske unije predstavlja vremenski period koji poinje 1952. godine
osnivanjem prve evropske nadnacionalne ekonomske zajednice Evropske zajednice
za ugalj i elik. U Evropi su 1958. godine osnovane jo dve nadnacionalne zajednice
Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju, koje su se
1967. zajedno sa Evropskom zajednicom za ugalj i elik ujedinile u Evropsku zajednicu.
Kao samostalna nadnacionalna zajednica, Evropska zajednica je prestala da postoji
1993. godine kada je, postavi jedan od tri stuba Evropske unije, ula u njen sastav.
2. PROIRENJE EU
Za razliku od pojma produbljivanje integracije (deepening), koji postaje osnovno
obeleje EZ od usvajanja jedinstvenog evropskog akta i projekta jedinstvenog trita,
stvaranja EU, jaanja uloge evropskog parlamenta i uveanja znaaja kvalifikovanog
veinskog odluivanja, drugi kljuni pojam integracija je uveavanje lanstva
(enlargement).
Re je zapravo o irenju unije na istok Evrope i ukljuivanje u lanstvo velikog broja
razliitih drava, ime ovaj proces dobija prevagu na poetku 21. veka. Istovremeno,
meutim, nije mogue govoriti o uveanju lanstva, a nemati na umu pitanje zadravanja
uspenosti postignutog nivoa integracije, kao i zanemariti budui broj lanica unije kada
se govori o projektima dalje integrisanosti. Ovo medjutim ne znaci da e redosledom
postajanja kandidata za lanicu drave to i postati ve se prihvata regata pristup koji
znai da drave koje uspeno zadovolje kriterijume postaju lanice bez obzira kada su
sa njima zapoeti pregovori.
3. UGOVOR O PRIDRUIVANJU
Zajednika odlika svih sadanjih zemalja kandidata jeste da je re o dravama sa kojima
je EU zakljuila sporazume o pridruivanju koji e utvrditi meusobna prava i obaveze,
zajednike akcije i posebne procedure. Osnovni cilj sporazuma je stvaranje zone
slobodne trgovine izmeu unije i ovih zemalja na bazi reciprociteta ali asimetricno i
postupno. Re je naime o ekonomskom, socijalnom, politikom i kuturnom pribliavanju
koji obuhvata oblasti kao to su politicka saradnja, pogodne trgovinske odnose,
ekonomske aktivnosti i kulturnu saradnju, uz neophodnu harmonizaciju nacionalnih
prava pridruenih drava sa komunitarnim pravom (posebno oblasti vezane za
unutranje trite).
Evropskim sporazumima se pridruenim zemljama omoguavaju trgovinski ustupci i
beneficije koje inae imaju samo lanice EU, predvia se slobodna trgovina
industrujskim proizvodima (osim za poljoprivredne proizvode, elik i tekstil), slobodno
kretanje usluga kapitala i ljudi, ukidanje carina i svih kvantitativnih ogranienja.
Unija je kreirala i novu generaciju sporazuma o pridruzivanju koji su dobili naziv
Sporazumi o stabilizaciji i pridruivanju. Ova forma sporazuma je otvorena za drave
koje pripadaju regionu Zapadni Balkan. Njihova osnova i ciljevi su isti kao i kod
evropskih sporazuma ali se razlikuju u osnovnom cilju - stabilizovanje regiona kroz
ekonomske i politike reforme. Stabilizacija se ostvaruje preko bezbedonosnog
stabilizovanja (ukljuivanje u program NATO-a partnerstvo za mir) i subregionalne
saradnje ije uspeno ostvarivanje predstavlja test za lanstvo u EU.
4. USLOVI ZA LANSTVO
Osnivaki akti unije su izriiti da je osnovni uslov da bi drava postala lanica je da se
nalazi na evropskom kontinentu. Pridruene drave e postati lanice EU im budu u
stanju da prihvate obaveze iz lanstva u odnosu na ekonomske, pravne i politike
uslove. Ovi uslovi su: stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavina prava,
ljudska i manjinska prava, uspostavljanje trine ekonomije, prihvatanje komunitarnog
privrednog prava- Bela knjiga.
5. EVROPSKE INSTITUCIJE
EU je napravljena na institucionalnom sistemu koji je jedinstven u svetu. Zemlje lanice
imaju nezavisnost za odreena pitanja u nezavisnim institucijama koje predstavljaju
interese unije kao celine, same zemlje lanice i njihove graane. Komisija tradicionalno
podupire interese unije kao celine, dok je svaka nacionalna vlada predstavljena u
savetu, a Evropski Parlament direktno biraju graani. Demoktratija i vladavina zakona su
zbog toga temelj te strukture. Ovaj institucionalni trougao je ogradjen dvema
institucijama: Sud Pravde i Sud Slualaca. Ostalih pet tela ine sistem potpun.
5.1. Evropski Parlament
Biran svakih 5 godina direktnim glasanjem, evropski parlament je odraz demokratske volje svih
unijinih graana. Zajedno sa pan-evropskim politikim grupacijama, predstavljene su najvaznije
politike partije zemalja lanica. On ima 3 osnovne funkcije:
1. deli sa savetom mo ozakonjenja tj usvaja evropske zakone
2. zajedno sa savetom rukovodi budetom - utie na trokove EU
3. ima demokratski nadzor nad komisijom
Sediste- Strasbur
ZAKLJUAK
Od svog nastanka, pa do dananjih dana, Evropska unija je rasla i razvijala se. Ono to je
poelo kao estolana organizacija za slobodnu trgovinu industrijskim sirovinama, razvilo se u
jedinstvenu uniju unutar ijih 27 lanica je omogueno slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i
kapitala. Njeni graani se slue zajednikom valutom, a lanice ostvaruju jako blisku saradnju u
pravnim, policijskim, odbrambenim i spoljnopolitikim pitanjima. Od zajednice koja je izgradila
Evropu iz pepela nakon Drugog svetskog rata, prerasla je u uniju sa preko 494 miliona
stanovnika, sa najviim bruto drutvenim proizvodom na svetu.
Evropska unija stvara jedinstveno trite putem sistema zakona koji se primenjuje u svim
dravama lanicama, to garantuje slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala. Ona zadrava
zajedniku trgovinsku politiku, poljoprivrednu politiku i politiku u oblasti ribarstva i regionalnog
razvoja.
Evropska unija je 1999. uvela zajedniku valutu evro, koju je do sada usvojilo 13 drava
lanica.
Evropska zajednica je zadrala postojanje i pravni kontinuitet. Ugovor iz Amsterdama je ukinuo
odredbe Fuzionog ugovora od 8.aprila 1965. kojim su objedinjena reenja triju zajednica i
najbolja reenja preuzeo za sebe. Kljune organe EZ preuzima Evropska unija ili ih EU samo
"posuuje", koristei se subjektivitetom organa EZ. Ovi organi, ponovo definisani ugovorom iz
Amsterdama, zadravaju puni kontinuitet prava, obaveza i nadlenosti kao organi Evropske
unije.
Samit u Kopenhagenu je bio poslednja stepenica pred poveanje EU. Sve je manje-vie jasno
sa stanovita promena koje e lanstvo u EU doneti kandidatima, sadanjim lanicama i
susedima na novim granicama EU.