You are on page 1of 32

ARHAJSKA DRUŠTVA

izmeñu Alpa i Egeja


Mediteranski prostor
“Mračno doba” u Grčkoj
• “mračno doba”: 1100. – 800/750. g.
pr. Kr.
• nestanak pisma (linear B) –
arheološki i kasniji pisani izvori
(homerski epovi)
• statično razdoblje, relativno
siromašno povijesnim dogañajima
• znatno smanjen broj stanovnika –
depopulacija i iseljavanje
• razvoj aristokracije – u njega vj. ulaze
i ostaci mikenskog plemstva
• odnos: aristoi (najbolji) – demos (puk)
– plemstvo je vladajući sloj: drži
civilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast
– bazirano na tradiciji
• plemići – uzor u mikenskoj
aristokraciji – nasljedni kralj -
basileus: malo veće ovlasti od ostalih
plemića
• cilj plemićke elite – areté (krepost) –
odvažnost, snaga, lukavstvo,
pravičnost
• Homerovi epovi – slika društva tog Protogeometrijska keramika

vremena
“Mračno doba” u Grčkoj
• gospodarstvo: manje površine pod
obradom nego u mikensko doba –
manja produkcija hrane – stočarstvo:
jača grana gospodarstva
• smanjen opseg trgovine i pomorstva –
stare veze s istokom su ipak opstale
• nema monumentalne arhitekture – ne
postoje palače i masivni obrambeni
sustavi
• željezo – polako ulazi u upotrebu 1050.
– 900. g. pr. Kr. – novo oruñe i oružje –
utjecaj istoka: Cipar, Anadolija
• umjetnost: protogeometrijska faza: 11.
i 10. st. pr. Kr. – 9. i 8. st. pr. Kr.:
geometrijski stil – glavna manifestacija:
ukrašavanje keramičkih posuda
• isprva pravilni geometrijski motivi –
9/8. st. pr. Kr. – pojava prikaza živih
bića na keramici
• prikazi: tužaljke za mrtvim i pogrebne
povorke na grobnim posudama,
junački bojevi, pomorske bitke

Geometrijski stil, krater, 8. st. pr Kr.


“Mračno doba” u Grčkoj
• oko 900. g. pr. Kr. – poboljšanje Geometrijski stil, dipilonska amfora, 8. st. pr Kr.

gospodarskih prilika – napredak


poljoprivrede – veća količina hrane –
porast broj stanovništva
• porast blagostanja – bogatiji grobni
prilozi – više nakita i luksuznih
predmeta: bogati ukopi Lefkandi
(Eubeja) i Atena
• razvoj željezne metalurgije i rudarstva
– metalna oruña i oružje postaju sve
dostupniji Atenska akropola
• novi metal: u mnogome bolja svojstva
– čvrstoća, trajnost, oštrina
• oklop i dijelovi štita – i dalje od
bronce – problem nabave kositra:
prekid starih trgovačkih ruta
• u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja
kasnijih polisa – okupljanje
stanovništva oko kraljevskog sjedišta:
plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljake
u okolici – jača meñusobna
povezanost i ovisnost
• razvoj luke, izgradnja bedema,
• Jonija – Atika i Atena – najpoznatiji
primjeri ovakvog razvoja u Grčkoj
Arhajsko doba u Grčkoj – razvoj polisa
• izlazak iz mračnog razdoblja –
800/750. g. pr. Kr. – arhajsko doba
• oko 750. g. pr. Kr. – razvoj polisa –
grada-države – osnovne teritorijalne
cjeline antičke Grčke
• geografsko-reljefna uvjetovanost –
rascjepkanost i nepovezanost
• mogući uzori: gradovi-države Cipra i
Fenikije
• postepeno stjecanje trojake
samostalnosti: autarkija, autonomija,
eleuterija
Ostaci Sparte
• polis: teritorij grada i okolni agrarni
prostor – prostorne sastavnice grada:
akropola, agora
• stanovnici: od aristokracije do robova
– politička prava imaju odrasli
muškarci
• podjela na file (plemena) i fratrije
(bratstva) – plemstvo ima vodstvo u
filama
• polisi nose ime zajednice grañana –
Atenjani, Lakedemonjani, Korinćani
• oligarhija, tiranija, demokracija –
oblici vladavina u polisima Današnja Sparta i gorje Tajget u pozadini
Karta antičke Grčke
Arhajsko doba u Grčkoj – velika kolonizacija
• velika kolonizacija: 750. – 550. g. pr.
Kr.
• uzroci: prenapučenost (porast
stanovništva nakon mračnog doba),
socijalna previranja, širenje trgovine
• glavna područja kolonizacije: Italija,
Sicilija, Francuska, Španjolska, obale
Crnog mora
• Eubeja: oko 800. g. pr. Kr. – Al-Mina
(Sirija), 775. g. pr. Kr. – Ischia –
Pitekusa (Napuljski zaljev) Hram u Akragantu, Sicilija

• glavni kolonizatori: Milet (Crno more,


Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija),
Halkida (Kume), Megara (Bizancij),
Korint (Sirakuza)
• glavni grad (metropolis) priprema
iseljenje – oikist: voña putovanja i
osnivač novog naselja
• česti sukobi s lokalnim stanovništvom
i konkurentima – Feničani, Etruščani
• izvoz preko kolonija: keramika, tekstil,
nakit – uvoz: žito, metal, vuna, lan,
jantar
• veze matičnog grada i kolonije – isti
kultovi, pomoć u ratovima Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.
Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.
Arhajsko doba u Grčkoj
• obilježje grčkog svijeta: rascjepkanost
• zajednička homerska tradicija
• zajednička religija – kultovi se šire
kolonizacijom
• velike svečanosti: Istmijske igre (u čast
Posejdona) – Korint, Pitijske igre
(Apolon) – Delfi, Nemejske igre (Zeus)
– Argolida
• najvažnije: Olimpijske igre (Zeus) – od
776. g. pr. Kr. – po njima računanje Zeusov hram u Olimpiji
vremena (Olimpijade)
• atletska natjecanja uvode se
postepeno: trčanje (prvo natjecanje
Igara), petoboj, konjske trke, hrvanje,
šakanje, pankration, utrka hoplita
• Milon iz Krotona – najpoznatiji
pobjednik – pet puta u hrvanju – prvi
put 540. g. pr. Kr.
• zajedničko pismo: alfabet – kraj 9./poč.
8. st. pr. Kr. – nastao od feničkog pisma
• kovani novac – kraj 7. st. pr. Kr. u
maloazijskim grčkim gradovima – po
uzoru na lidijski novac
• hopliti i falanga – nov način ratovanja Pankration, kombinacija šakanja i hrvanja, preteča suvremenih okrutnih borilačkih vještina
Arhajsko doba u Grčkoj

Atenski kovani novac

Grčki alfabet

Feničko pismo
Arhajsko doba u Grčkoj –
politički sustavi
• oko sredine 7. st. pr. Kr. – politička i
socijalna kriza u polisima
• dugovanja sitnih seljaka plemstvu –
dužničko ropstvo – bijeg sa sela u
gradove: gradski proletarijat – i dalje
grañani sa svojim pravima
• grañani traže više učešća u vlasti –
zbog učešća u ratovima (hopliti) i
bogaćenja trgovinom i obrtima – Prikaz utrke hoplita
nestabilnost oligarhijske vlasti
plemstva
• usponi tirana u mnogim polisima –
izraz nestabilnosti – tirani su obično
aristokrati koje podupiru niži i srednji
slojevi
• tirani uspijevaju stabilizirati društvo –
reforma starog sustava fila i fratrija –
zapisivanje zakona
• poznati tirani: Kipsel (Korint), Kilon
(Atena), Teagen (Megara), Trazibul
(Milet), Polikrat (Samos)
• pojava ideje i razvoj demokracije –
prvenstveno Atena Prikaz borbe hoplita
Arhajsko doba u Grčkoj – kultura
• razvoj svih grana umjetnosti – arhajska
umjetnost
• pjesništvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh,
Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont,
Pindar
• arhitekura: razvoj hramova – dorski i
kasniji jonski stil
• kraj 7. i 6. st. pr. Kr. – rani hramovi: Herin
hram u Olimpiji, Artemidin na Krfu,
arhajski Atenin hram na Akropoli
• arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i
reljefno kiparstvo – zatvorenije forme –
statičan položaj tijela
Korintska kermika, 6. st. pr. Kr. Kouros
• keramika – slikarstvo na posudama –
važna grana umjetnosti
• kraj geom. razdoblja – prijelaz s 8. na 7.
st. pr. Kr.
• 7. st. pr. Kr. – orijentalizirajuća umjetnost:
utjecaj istoka, životinjski frizovi – korintski
stil: ljudske i život. figure
• 6. st. pr. Kr. – crnofiguralni stil oslikavanja
posuda – od 530. – 520. g. pr. Kr.:
crvenofiguralni stil – Atena preuzima
primat u keramičkoj proizvodnji
Herin hram u Olimpiji
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena i Sparta
• Atena i Sparta – središta grčkog svijeta
• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela
mikenska tradicija – atenska akropola
postaje središte novog polisa
• uklanjanje monarhije – arhonti – areopag:
aristokratska skupština
• Drakon 621. g. pr. Kr.: kodifikacija – Solon
594/593. g.: uspostava timokracije –
Pizistrat 546. – 527. g.: tiranida – Klisten
508/507. g.: 10 teritorijalnih fila – vijeće 500
• Atena – put prema demokraciji –
gospodarski i kulturni uspon – Atena
postaje središte grčkog svijeta Solon

• Sparta – nastala oko 900. g. pr. Kr. – od


760. g. pr. Kr.: širenja teritorija polisa
• podjela društva: slobodni grañani
(spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti
(državni robovi) – vojno ustrojeno društvo
• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na
čelu države: zapovjednici u ratu – u vrijeme
mira vlada pet efora i geruzija (vijeće
staraca)
• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis
– sredinom 6. st. pr. Kr. – Peloponeski
savez – uzrok sukoba s Atenom Likurg
Arhajsko doba u Grčkoj – ostatak grčkog svijeta
• Korint – jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. –
povoljan položaj na prevlaci: prometni značaj
– snažna keramička proizvodnja i izvoz
• na zapadu – razvoj snažnih gradova na
Siciliji i južnoj Italiji – Gela, Sirakuza,
Akragant, Kime – tiranida uobičajen način
vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji –
povezivanje više polisa: začeci teritorijalne
države
• Masilija – značajna kolonija – kontakti s
halštatskim krugom i Keltima u unutrašnjosti
Europe
• na istoku – gradovi iz Male Azije koloniziraju Teatar u Miletu
Crno more – Milet i Efez
• dobri odnosi s lidijskom državom – grčki
gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast
• pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju – bez
velikog utjecaja na grčke gradove na istoku
• uspon nove sile – Perzijanci – 547. g. pr. Kr.
– prodor u Malu Aziju – rušenje lidijske
države – Sard postaje glavni grad satrapije
• Milet se dobrovoljno predaje – ostali gradovi
pokoreni – dio Grka se odseljava
• znatno otežan položaj grčkih gradova –
Perzijanci preferiraju Feničane Perzijski car Darije I
Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima
• jonski ustanak protiv Perzijanaca – 500. do
493. g. pr. Kr. – pomoć Atene i Eretrije s
Eubeje – slom ustanka
• povjesničar Herodot – glavni izvor za ratove
s Perzijancima
• 492. g. pr. Kr. – Mardonije – vodi perzijski
pohod da Makedoniju i Trakiju
• Temistoklo – izabran za arhonta pa prognan
• perzijski kazneni pohod na Atenu i Eretriju –
Datis i Artaferno – 490. g. pr. Kr. – osvojenje
kikladskih otoka, Roda i Eubeje – razaranje
Eretrije
• Maraton – istočna Atika – iskrcavanje 20 000
Perzijanaca – Miltijad vodi Atenjane (oko 10 Bitka kod Maratona
000) – poraz Perzijanaca – Datisova flota
odustaje od osvajanja Atene
• politički nemiri u Ateni – Temistoklo se vraća
iz progonstva – gradi flotu od 180 brodova –
priprema se za novi rat
• 481. g. pr. Kr. – skupština grčkih gradova u
Korintu – proglašen opći meñugrčki mir –
bojni savez (simahija) – vodstvo povjereno
Spartancima
• novi perzijski vladar Kserkso I (486. – 477. g.
pr. Kr.) – mlañi Darijev sin – slama pobune u Grčka falanga (suvremeni crtež)

više dijelova carstva


Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima
• proljeće 480. g. pr. Kr. – iz Sarda kreće
velika vojska (cca. 200 000 ljudi) preko
dva pontonska mosta na Helespontu –
prati ih velika flota (1 000 brodova)
• klanac Termopile – Leonida drži obranu s
oko 7 000 ljudi – izdaja: Perzijanci
zaobilaze klanac – Leonida otpušta vojsku
– ostaje 300 Spartanaca i 700 Tespijaca –
bore se do posljednjeg čovjeka
• grčka flota se brani kod rta Artemizija i
otoka Argironeza – nanose teške gubitke
Perzijancima
• Temistoklo povlači stanovništvo s Atike na
Eginu i Salaminu – na Akropoli mala vojna
posada – Perzijanci je osvajaju i ruše Bitka kod Termopila i Salamine

• bitka u tjesnacu kod Salamine – poraz


Perzijanaca – flota i vojska se povlače
prema Beotiji i Maloj Aziji
• 479. g. pr. Kr. – potpuno potučena
perzijska vojska kod Plateje u Beotiji
(Pauzanije) i flota kod kod rta Mikale u
Joniji (Leotihida)
• nova pobuna jonskih gradova – Atena
sklapa saveze s nekim od tih gradova –
začetak prvog atičkog pomorskog saveza
Temistoklo
Italija u željeznom dobu
• brončano doba: apeninska i
terramare kultura – do kraja
brončanog doba
• novi prodor indoeuropskih naroda sa
sjevera – oko 1000. g. pr. Kr. – dio
šire europske populacije, nositelja
kulture polja sa žarama
• širenje novog načina ukopavanja na
čitavu Italiju i Siciliju – još uvijek
obilježja brončanodobne kulture –
malo željeznih predmeta
• novo stanovništvo se stapa s
starosjedilačkim – nastaju italske
skupine
• italičko stanovništvo – dvije jezične
grupe:
– manja latino-faliskijska (Latini,
Falisci)
– veća oskijsko-umbričko-sabelska
grupa (Umbri, Volšćani,
Sabinjani, Samnićani, Oski,
Lukanci, Vestini) – brdoviti krajevi
Apenina
• plemenski organizirano stanovništvo Karta s etničkim zajednicama u željeznodobnoj Italiji, 8. – 6. st. pr. Kr.
– naselja seoskog tipa – centri na
utvrñenim uzvisinama
Italija u željeznom dobu
• Ligurija i Lombardija – ostaci
predindoeuropskog stanovništva – Liguri
• jadranska obala – Piceni – današnja
pokrajina Marche – veze s Liburnima –
sličnost materijalne kulture – moguće
seobe s istočnojadranske obale
• Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci –
moguće ilirsko porijeklo – sličnost imena
Japiga i Japoda – sličnost materijalne
kulture – prema Herodotu: Japigi i
Mesapijci su s Krete
• Veneti – SI Italija – Veneto, Furlanija, južni
Tirol – sličnost s histarskom kulturom Daunijska keramika

• Vilanovska kultura (1000. – 700. g. pr. Kr.)


– Emilia-Romagna i Toskana – lokalitet
Villanova kod Bologne – eponimni lokalitet
– spaljivanje mrtvih i žarni ukopi – jedna od
osnova razvoja etruščanske civilizacije
• grčka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. –
Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr.
– Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. –
Megara)
• na Sardiniji – nastavak kulture nuraghija –
do 8. st. pr. Kr. – kontakti s Feničanima koji
koloniziraju obale Sardinije i Korzike
Mesapijska keramika
Italija – Etruščani
• tri glavne teorije o porijeklu Etruščana:
istočno porijeklo – iz Male Azije
(Herodot), autohtono porijeklo (Dionizije
iz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) –
kombinacija ova tri elementa – vjerojatno
rješenje ovog pitanja
• tri elementa postanka Etruščana –
autohtona bronačnodobna kultura u
Toskani – vilanovska kultura – utjecaji s
istoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st.
pr. Kr.) – priljev stanovnika iz Male Azije
• Etruščani – Raseni, Tireni, Tusci
• matično područje – Toskana – širenje
prema jugu (do Kapue u Kampaniji) i
sjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna,
do rijeke Po i Jadrana) – kulturni utjecaji
na Retijce u Alpama
• Etruščani – bez centralne organizacije
države – samostalni gradovi s
pripadajućim teritorijem – na čelu im je
lukumon (kralj) – oko 600. g. pt. Kr.:
savez 12 gradova
• najvažniji gradovi: Caere (Cerveteri),
Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija,
Volturnum (Capua), Nola
Sarkofag iz Cerveterija
Italija – Etruščani
• najviši stupanj civilizacije – druga polovica 6.
st. pr. Kr. – pobjeda nad grčkom flotom kod
Alalije 540. g. pr. Kr.
• oko 525. g. pr. Kr. – Etruščani prelaze
Apenine – osnivaju gradove na jadranskoj
obali – Rimini, Ravenna, Spina – razvoj
trgovine po Jadranu
• gospodarstvo: napredna metalurgija (oružje,
nakit, situle) i keramička proizvodnja – Etruščanski grobni humci u Cerveterija
oponašanje grčke keramike
• razvijena poljoprivreda – navodnjavanje i
isušivanje – istočnjačke tradicije
• gradovi – razvijena komunalna infrastruktura
• gradnja velikih grobnica – grobni humci ili
komore u stijeni
• religija – izražen kult mrtvih – vrhovni bog
Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona),
Meniva (Minerva)
• etruščanski hramovi – utjecaj na kasnije
rimske – stupovi samo na pročelju
• slikarstvo i kiparstvo– sačuvano u
grobnicama – grčki utjecaj
• pismo – dešifrirano – jezik ostao nerazumljiv –
nastalo pod utjecajem grčkog alfabeta – vj. iz
Kume Freska iz etruščanskog groba, Tarkvinija
Italija – počeci Rima
• oko 1000. g. pr. Kr. – prva mala naselja na
rimskim brežuljcima iznad močvarnog tla u
nizinama
• prijelaz preko Tibera – trgovački put soli
• na Forumu – iz sredine 9. st. pr. Kr. –
vilanovski žarni grobovi – nešto kasnije
grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenom
arhitekturom – inhumacija
• dva grobna ritusa upućuju na suživot dvije
različite skupine ljudi
• na Palatinu – Roma Quadrata – najstarije Romul i Rem s vučicom
naselje – vj. utvrñeno – Latini
• na Kvirinalu obitavali Sabinjani
• naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij
• Sabinjani na Kvirinalu – moguća podloga za
nastanak legende o otmici Sabinjanki
• druga legenda – trojanski junak Eneja –
praotac Latina
• prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. –
Ab Urbe condita računanje vremena (Varon)
– Romul i Rem: Enejini potomci – izoravanje
brazde – etruščanski običaj
• prema arheološkim podacima – osnutak
grada oko 575. g. pr. Kr. – osnivači su Željeznodobni ostaci na Kapitoliju

Etruščani – Roma (Ruma) – etruščansko ime


Italija – počeci Rima
• razdoblje kraljeva – sedam kraljeva: Romul,
Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije,
Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije
Superbo (Superbus – Ohol) – povjesničar
Tit Livije: Ab Urbe Condita – povijest Rima
• uz kralja vlada Senat – predstavnici
uglednih obitelji – patres familias
• Romul: vj. mitski lik – ostali povijesne
ličnosti – kraljevska titula nije nasljedna
• Tul Hostilije – rat protiv grada Alba Longa
• Anko Marcije – osvojio ušće Tibera –
osnovao luku u Ostiji – sagradio prvi čvrsti Karta ranog Rima
most preko rijeke nizvodno od riječnog
otoka u Rimu
• Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes,
Luceres, Tities) – 30 kurija – vojna sila od
oko 3000 pješaka i 300 konjanika
• Tarkvinije Prisko – Etruščanin – vlast slična
grčkoj tiranidi – dolazak gradske kulture iz
Etrurije
• Forum – prvo popločenje: oko 575. g. pr. Kr.
– postaje političko, vjersko i gospodarsko
središte
• proširenje senata: gentes minores –
uvoñenje gladijatorskih igara Rimski forum
Italija – počeci Rima
• T. Prisko uvodi štovanje kapitolijske trijade –
Jupiter, Junona, Minerva – podiže hram
Jupiteru Optimu Maksimu
• Servije Tulije – Latin – podiže prvi gradski zid –
oko 8 km u duljinu
• uveo staleško ustrojstvo – ordines i gradus
digninatis – ukidaju se tri stara tribusa i uvode
porezni razredi
• nova 4 gradska i više seoskih tribusa – ukida
se značaj rodovske i plemenske pripadnosti –
uvodi se teritorijalna podjela
• Tarkvinije Superbo (Oholi) – ubija S. Tulija –
povratak etruščanske dinastije – despotski
karakter vlasti – nastoji pridobiti široke mase
grañevnom djelatnošću – procvat etruščanske
umjetnosti u Rimu
• Lucije Junije Brut – protjerivanje T. Superba –
legenda o silovanju Lukrecije od strane
kraljevog sina Seksta – povod za rušenje
kraljevske vlasti
• prijelaz je vjerojatno bio postupniji – kraljevi su
polako gubili moć Lucije Junije Brut
• osnutak republike – oko 509. g. pr. Kr. –
podudara se s padom etruščanske moći
• konzuli zadržavaju neka kraljevska obilježja
Željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• 8. st. pr. Kr. – nove veze
panonskog prostora s kavkasko-
pontskim i donjodunavskim
područjem – prodor željezne
metalurgije, pojava konjanika-
ratnika
• tzv. “tračko-kimerijski” prodor
• kraj kasne KPŽ u Panoniji
• manje grupe nosioca KPŽ-a –
povlače se na zapad – sudjeluju
u formiranju željeznodobne
kulture na jugoistočnoalpskom
prostoru pod utjecajem istočnog
halštatskog kulturnog kruga –
buduće jezgro visoke kulture koje
će utjecati na Z i SJ Hrvatsku
• 8. st. pr. Kr. – veći dio Europe –
nova razvojna etapa civilizacije –
u kulturnom, gospodarskom i
duhovnom smislu
• naši krajevi – na rubu nove
grčke, italske i etrurske
civilizacije
Starije željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• panonski prostor – prilično
opustošen – stanovništvo izbjeglo
u predalpski brdski prostor –
ležišta željezne rudače
• smanjen broj ukopanih ostava –
novi kontakti s balkanskim
prostorom – pojava skeletnih
ukopa u Panoniji
• daljska grupa – naslijeñe iz
razdoblja KPŽ: zadržavanje
žarnog ukopa – novi utjecaji s
istoka – konjička oprema,
keramika s istoka, zlatni nalazi,
tehnika lijevanja bronce na proboj
• u SJ Hrvatskoj – pojava životinjske
plastike – od bronce i keramike
• kulturna grupa Martijanec – Kaptol
– rano želj. doba SZ Hrvatske –
tradicija KPŽ (žarni ukop) i novih
elemenata – sahranjivanje
istaknutih pojedinaca pod
tumulima uz brojne priloge
Starije željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• tumuli u Martijancu kod Varaždina i Kaptolu
kod Požege – ratnički (tzv. kneževski)
grobovi s članovima obitelji (3 – 5 pokojnika)
• najveći tumul u Jalžabetu – vis. 8, prom. 70
m – grobna arhitektura od kamenih ploča
• u Kaptolu – uz konjsku opremu – nalaz
korintske kacige, grčko-ilirske kacige i grčkih
knemida – svjedoci o kontaktima – 7. i 6. st.
pr. Kr. – slični nalazi u Makedoniji i BiH
(Glasinac)
• ratnici slični prikazima s dolenjskih situla –
na njima ratnici nose italske ili alpske tipove
kaciga
• utvrñena naselja (Kaptol, Budinjak)
• oko 550. g. pr. Kr. – kraj kult. grupe
Martijanec – Kaptol i vj. daljske grupe
• novi utjecaji s balkanskog prostora –
posebno u Slavoniji i Srijemu
• u 5. i 4. st. pr. Kr. – prvi kontakti s keltskim
svijetom na sjeveru
• 3. st. pr. Kr. – latenska kultura i Kelti u SZ
Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu
Starije željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• Histarska grupa – kontinuiran
kulturni razvoj od KBD do
Rimljana – 6 razvojnih faza od 11.
st. do 177. g. pr. Kr. – jasno
razvijen etnik Histra
• 9/8. st. pr. Kr. – veze sa
sjevernom Italijom – kulturni
utjecaji iz Marche i Veneta –
sličnost kulture Veneta (Este),
Notranjske, Istre, Picenuma i
Liburna
• uvoz etrurskih metalnih predmeta
te apulske i grčke slikane
keramike
• nalazi situla s figuralnim prikazima
• kamena plastika – 6. st. pr. Kr.
• gradinska naselja – centri društva:
Picugi, Beram, Pula, Kaštel kod
Buja – predurbana i protourbana
faza
• Nezakcij – centar plemenskog
saveza
Starije željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• Japodska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) –
nastavlja se do dolaska Rimljana –
japodski etnik – Lika, dio ist. Slovenije i
zap. Bosne
• Pokuplje – kontaktna zona s
Kolapijanima
• gradinska naselja: Prozor, Kompolje,
Viničica (Josipdol)
• u podnožju gradina: grobni humci i
ravni grobovi – biritualnost
• prijevoj Vratnik – komunikacija s
morem
• obrada bronce – karakteristični nalazi
japodskih kapa, brončane figurice
životinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)
• kontakti s prekojadranskim etrursko-
italskim prostorom – importi figuralne
plastike od jantara iz područja rijeke
Po: 6. – 5. st. pr. Kr.
• u 4. st. pr. Kr. počinju kontakti s
keltsko-latenskim utjecajima sa sjevera
Gradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otočca
Starije željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• Liburnska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) –
nositelji Liburni – prostor od Raše do
Krke
Liburna
• željezno doba od 9. st. pr. Kr. –
jadranska orijentacija – odvojenost
od balkanskog zaleña
• 734. g. pr. Kr. – sukob oko Krfa s
Grcima (Korint) – o tome piše
Strabon
• podatak koji govori o liburnskoj
pomorskoj moći – vrhunac u
razdoblju 9. – pol. 6. st. pr. Kr.
• veliki broj gradina – 600 registriranih
– Bribir, Nadin, Aserija – na kopnu
postoji sustav putova – dobro
organiziran i povezan jedinstveni
kulturni prostor
• nema izrazitog središta poput
Nezakcija niti tragova centralizacije
• Zadar i Nin – nizinski primorski centri
• importi apulske i korintske keramike Bribirska glavica
(vj. iz korintskih kolonija u Italiji)
Starije željezno doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• Delmatska skupina (9. – 4. st. pr.
Kr.) – od Krke do Neretve – duboko
u unutrašnjost: JZ Bosna i Z Grčko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine
Hercegovina
• etnički nejedinstven prostor – tek od
4. st. pr. Kr. ujedinjen pod
dominantnim Delmatima
• gradinska naselja – oko 400
registriranih
• od 6. st. pr. Kr. – Delmati imaju
ratničke ukope s dugačkim krivim
noževima (slično grčkim mahairama)
– takve ukope nemaju Liburni i Histri
• brojni nalazi grčko-ilirskih kaciga –
uvozi s Jonskog mora
• od 4. st. pr. Kr. – megalitski način
gradnje zidova – Tor na Hvaru –
utjecaj grčkih naseobina
• od 6. st. pr. Kr. – uvoz grčke
korintske keramike – Solin i Korčula
– dokaz grčke plovidbe Jadranom u
to vrijeme Kula Tor na Hvaru
Arhajska društva izmeñu Alpa i Egeja
• Literatura:
Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002
Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University
Press, 1994
Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:
Naprijed, 1998
Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale
University Press, 2000
MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge
University Press, 2004
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak,
2004
Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,
1925
The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,
Oxford: Oxford University Press, 2001
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford
University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 3, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974