SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, III GODINA
SMJER: OPE PRAVO

POSTUPAK OPTUENJA
ESEJ

Travnik, 19.06.2014. god.

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, III GODINA
SMJER: OPE PRAVO

POSTUPAK OPTUENJA
ESEJ

IZJAVA: Ja Deni Sefer student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,

Indeks broj: 0098/11-ROP odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da
sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora
odnosno asistenata.

STUDENT: Deni Sefer

PREDMET: Krivino Procesno Pravo
PROFESOR: Prof. dr Mile Matijevi
ASISTENT: mr. sc. Senad Hasanspahi

SADRAJ:
SADRAJ:................................................................................................................ 0
1. POSTUPAK OPTUIVANJA.................................................................................... 0
2. Priprema optunice............................................................................................ 2
3. Sadraj optunice............................................................................................... 6
ZAKLJUAK........................................................................................................... 11
LITERATURA.......................................................................................................... 12

1. POSTUPAK OPTUIVANJA
"Krivini postupak se moe pokrenuti i sprovesti samo po zahtjevu tuioca"
Navedenim zakonskim odredbama izraen je princip akuzatornosti ili optuno naelo: za
pokretanje i provoenje krivinog postupka neophodan je zahtjev tuitelja. Prihvatanje ovog
naela, koje podrazumijeva da sud nikada ne moe pokrenuti krivini postupak po sopstvenoj
inicijativi, ima za posljedice:
-razdvajanje osnovnih procesnih funkcija tako da je funkcija krivinog gonjenja povjerena
nadlenom tuitelju, funkcija odbrane je povjerena osumnjienom odnosno optuenom i
njegovom branitelju, a funkcija presuenja - sudu;
-krivini postupak ima karakter spora dvije stranke (tuitelja i osumnjienog odnosno
optuenog) pred sudom;
-krivini postupak se moe voditi samo protiv one osobe i samo za ono djelo koje je tuitelj
odredio u svom zahtjevu.
U skladu sa naelom akuzatornosti, nakon okonanja istrage krivini postupak moe se voditi
samo po optunici nadlenog tuitelja i to samo protiv osobe oznaene u optunici i samo za
djelo koje je predmet optube.
"Tuitelj je duan poduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo,
osim ako ovim zakonom nije drugaije propisano."
Odredba sadri princip legaliteta krivinog gonjenja prema kojemu je nadleni tuitelj, osim u
sluajevima izriito predvienima zakonima o krivinom postupku, duan poduzeti krivino
gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo. Meutim, i u sluajevima kada
postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo, nadleni tuitelj nee poduzeti krivino gonjenje
ukoliko je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja, ukoliko je djelo obuhvaeno amnestijom
ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, na primjer, u sluaju da
osumnjieni uiva procesnopravni imunitet ili da je duevno obolio nakon uinjenja krivinog
djela.1

Sijeri-oli H., Hadiomeragi M., Jurevi M., Kaurinovi D., Simovi M. "Komentari
zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini", Zajedniki projekat Vijea
Evrope i Evropske komisije, Sarajevo, 2005. godine, str.78.

Ukoliko postoje dokazi da je ovlaen cijeniti cjelishodnost interesa (naelo oportuniteta

poduzeti krivino gonjenje.
"Izuzeci od principa legaliteta krivinog gonjenja propisani su za:
-krivina djela za koja se goni po odobrenju (l. 209.),
-krivina djela za koja su predvieni posebni uvjeti za krivino gonjenje (l. 210.),
-krivina djela ije se gonjenje moe ustupiti stranoj dravi (l. 412.),
-krivina djela u kojima e Tuilac dati imunitet svjedoku (l. 84.),
-laka krivina djela iji su izvrioci maloljetne osobe (v. l. 352. i 353.) i
-krivina djela o kojima se raspravlja u postupku protiv pravne osobe (l. 376.)."
U skladu sa principom legaliteta krivinog gonjenja, nakon okonanja istrage tuitelj je
duan, osim ako zakonom o krivinom postupku nije drugaije propisano, podignuti
optunicu ako postoje dokazi da je osumnjieni uinio krivino djelo.
Tuitelj je, takoe, duan podravati optunicu sve dok postoje zakonski uvjeti za krivino
gonjenje osumnjienog odnosno optuenog: "Osnovno pravo i osnovna.2

2. Priprema optunice
2

Ibidem

"(1) Kad u toku istrage Tuitelj nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana
sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremit e i uputiti optunicu sudiji za
prethodno sasluanje.
(2)Nakon podizanja optunice, osumnjieni, odnosno optueni i branitelj, imaju pravo uvida
u sve spise i dokaze.
(3)Nakon podizanja optunice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno
sasluanje preduzimanje radnji u skladu s lanom 223. ovog zakona."
Istraga kao prva faza prethodnog postupka moe se okonati na dva naina:
-naredbom nadlenog tuitelja kojom se istraga obustavlja, koje je, u sluaju kada se istraga
obustavlja zbog toga to nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo, samo
uvjetno jer tuitelj moe ponovo otvoriti istragu ako se dobiju dodatne informacije koje
pruaju dovoljno razloga za vjerovanje da je osumnjieni uinio krivino djelo, ili
-podizanjem optunice
Tuitelj podie optunicu kad u toku istrage nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih
proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo. Zakonski uvjet za
podizanje optunice je, prema tome, postojanje osnovane sumnje da je osumnjieni uinio
krivino djelo. "Osnovana sumnja je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima
koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo."
"Osnovana sumnja da je neka osoba poinila kazneno djelo je sloen pojam. U logikom
smislu, on oznaava stanovit stupanj izvjesnosti spoznaje o postojanju ovih injenica U
pravnom smislu on je standard koji graanima jami da e psiholoka ocjena kojom se do te
spoznaje dolazi, biti utemeljena na objektivnim i provjerljivim kriterijima. Openito reeno,
taj stupanj izvjesnosti mora biti takav da se u kaznenom postupku osuujua presuda osobe
koja se smatra poiniteljem kaznenog djela ini izglednijom nego oslobaajua presuda, a ti
izgledi proizilaze iz postojeih dokaza na kojima se sumnja "osniva.3

Pritom, prosudba dravnog odvjetnika mora ii u dva smjera: (aa) prognostiki: ukljuiti sve
injenice koje bi mogle dovesti kako do osuujue tako i do oslobaajue presude zbog
3

Krapac, D. Kazneno procesno pravo,prva knjiga: institucije , Informator, Zagreb, 2000.

godine, str. 51.

razliitih razloga u KZ i ZKP (pritom dravni odvjetnik nije pravno vezan na pravnu ocjenu
koju bi sudovi dali tim injenicama ali stvarno jest budui da iskljuivo o njihovoj pravnoj
ocjeni ovisi konani ishod nekog kaznenog postupka); (bb) dijagnostiki: ukljuiti sve dokaze
koji govore o tim injenicama zapravo o cjelokupnoj slici poiniteljeve krivnje i nedunosti.
Samo takva kompleksna prosudba dravnog odvjetnika moe dovesti do pravilnog zakljuka
da je vjerojatnost poiniteljeve osude vea od njegova osloboenja."4
Ocjena o tome da li iz dokaza prikupljenih u toku istrage proizilazi osnovana sumnja da je
osumnjieni uinio krivino djelo i da li je ispunjen taj zakonski uvjet za podizanje optunice
u iskljuivoj je nadlenosti tuitelja. Ona se zasniva na sveobuhvatnoj analizi prikupljenih
dokaza. Pri ocjeni postojanja ili nepostojanja injenica tuitelj nije vezan niti ogranien
posebnim formalnim dokaznim pravilima. Ne postoje zakonska pravila kojima se unaprijed
odreuje vrijednost odreenog dokaza, niti da se odreene injenice smiju dokazati samo
odreenim dokazom. Meutim od ovog posljednjeg postoje, ipak, odreeni izuzeci. "Izuzetno,
Zakon trai da se odreene okolnosti dokazuju samo odreenim dokaznim sredstvima (npr.,
za ponavljanje postupka u korist osuenog okolnost da je pravomona presuda zasnovana na
lanom iskazu svjedoka dokazuje se pravomonom presudom da je svjedok oglaen krivim za
krivino djelo davanja lanog iskaza. Takoer, ovo naelo treba vezati i uz naelo zakonitih
dokaza (koje odreuje na kojim dokazima se ne moe zasnivati sudska odluka - s obzirom da
pravno nevaljani dokazi ne mogu biti predmetom slobodne ocjene. Naime, slobodna ocjena
dokaza ograniena je konkretnim dokaznim zabranama, kao i pravilom o zakonitosti dokaza.
Iz navedenog razloga, pri ocjeni da li postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana
sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, tuitelj je duan da uzme u obzir i navedena
pravila koja predstavljaju izuzetke od naela slobodne ocjena dokaza i da ocjeni da li, u
pogledu odreenih injenica, raspolae onom vrstom dokaza ije postojanje za njihovo
utvrenje zahtijeva zakon.5

Zakljuak tuitelja o postojanju osnovane sumnje da je osumnjieni uinio krivino djelo

mora obuhvatiti i ocjenu da injenice koje proizilaze iz prikupljenih dokaza predstavljaju
zakonska obiljeja odreenog krivinog djela.
4

Ibidem str 52.

Sijeri-oli H., Hadiomeragi M., Jurevi M., Kaurinovi D., Simovi M. "Komentari
zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini", Zajedniki projekat Vijea
Evrope i Evropske komisije, Sarajevo, 2005. godine, str.77.

Prethodno opisane radnje tuitelja, zajedno sa sastavljanjem pismene optunice, ine sadrinu
zakonskog pojma pripreme optunice.
Vaei zakoni o krivinom postupku ne odreuju rok u kojem je tuitelj, po okonanju istrage,
duan pripremiti i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje. Meutim, zakonske
odredbe o tome da e, ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o
sprovoenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala poduzeti kolegij tuilatva, te da
e se okonanje istrage zabiljeiti u spisu, uz pravo osumnjienog, odnosno optuenog da u
najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja,
obavezuju tuitelja da optunicu pripremi i uputi sudiji za prethodno sasluanje bez
nepotrebnog odlaganja. Potrebno je, naime, imati u vidu da Evropski sud za ljudska prava (u
daljem tekstu: ESLJP) za poetak raunanja razumnog roka uzima dan kada je dato zvanino
obavjetenje osobi od strane nadlenog organa da postoji tvrdnja da je ona izvrila krivino
djelo. S obzirom da istraga ne moe biti okonana prije nego to tuitelj saslua
osumnjienog, oito je da navedeni razumni rok za pravo osumnjienog da bude izveden pred
sud i da mu bude sueno bez odlaganja poinje tei jo u istrazi i da je tuitelj i pri pripremi i
upuivanju optunice duan voditi rauna o ovom pravu osumnjiene osobe.
Uz radnje pripreme optunice, zakonski pojam podizanje optunice obuhvata i upuivanje
optunice sudiji za prethodno sasluanje nadlenog suda.
Optunica se upuuje sudiji za prethodno sasluanje u onoliko primjeraka koliko ima
osumnjienih i branilaca i jedan primjerak za sud. Ukoliko osumnjieni ima vie branitelja,
dovoljno je da se dostavi primjerak optunice za jednog od njih.
Ako optunica nije upuena sudiji za prethodno sasluanje u dovoljnom broju primjeraka,
sudija e pozvati tuitelja da u odreenom roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako tuitelj
ne postupi po tom pozivu, sudija za prethodno sasluanje e potrebne primjerke prepisati o
troku tuitelja. Sudija za prethodno sasluanje nije, dakle, ovlaen da u tom sluaju
optunicu odbaci jer se ne radi o nerazumljivom odnosno o podnesku koji ne sadri sve to je
potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

Nakon podizanja optunice:

-osumnjieni odnosno optueni i branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze
5

Podizanjem optunice prestaju ogranienja prava uvida u spise i sve dokaze.

Pravo uvida u sve spise i dokaze obuhvata i pravo fotokopiranja svih spisa i dokumenata.
Odobrenje za uvid u spise i dokaze nakon podizanja optunice daje sudija za prethodno
sasluanje;
-stranke ili branitelj mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji
kojima se vri sudsko obezbjeenje dokaza. Sudsko obezbjeenje dokaza u ovoj fazi postupka
vri se na isti nain kao i u fazi istrage, s tim to je sada za postupanje po tom prijedlogu
funkcionalno nadlean sudija za prethodno sasluanje.6

3. Sadraj optunice
"(1) Optunica sadri:
a)naziv Suda,
b)ime i prezime osumnjienog, s osobnim podacima,
6

Op. cit. Krapac, D. Kazneno procesno pravo,prva knjiga, str . 53

c)opis djela iz kog proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme i mjesto uinjenja
krivinog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i ostale
okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi,
d)zakonski naziv krivinog djela, s navoenjem odredbe krivinog zakona,
e)prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje imena svjedoka i vjetaka, spisa koje
treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz,
f)rezultat istrage,
g)materijal koji potkrepljuje navode optunice.
(2)Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih.
(3)Ako se osumnjieni nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a
ako se nalazi u pritvoru moe se predloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu."

Optunica je strogo formalni procesni akt tuitelja ija obavezna sadrina je odreena.
Optunica mora da sadri naziv suda ijem se sudiji za prethodno sasluanje optunica
upuuje. Ovim obaveznim elementom optunice tuitelj izraava svoj stav o tome koji je sud
stvarno i mjesno nadlean da postupa po konkretnoj optunici i na taj nain ustanovljava
obavezu suda kojem se optunica upuuje da ocijeni da li je stvarno i mjesno nadlean da
postupa u konkretnom krivinom predmetu.7

Drugi obavezan elemenat optunice je ime i prezime osumnjienog, s osobnim podacima.

Zakonska odredba o sadraju optunice ne sadri blie oznaenje koje osobne podatke
osumnjienog optunica mora da sadri. S obzirom da se optunicom odreuje osoba koja se
optuuje da je uinila odreeno krivino djelo i da se presuda moe odnositi samo na osobu
koja je optuena, optunica mora sadravati osobne podatke nune za individualizaciju

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka (Slubeni glasnik BiH, broj
21/03 i 61/04), Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka (Slubene
novine FBiH, broj 36/03)

osumnjienog. Radi se o podacima koji se uzimaju od osumnjienog prilikom njegovog prvog

ispitivanja u istrazi.
Trei obavezan elemenat optunice je opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja
krivinog djela, vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela, predmet na kome je i sredstvo
kojim je izvreno krivino djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to
preciznije odredi. Radi se o dijelu optunice koji predstavlja njen injenini osnov kojim se
odreuje predmet optube, suenja i presude.
Opis djela mora sadravati injenice i okolnosti koje, po ocjeni tuitelja, proizilaze iz dokaza
prikupljenih tokom istrage i koje predstavljaju zakonska obiljeja odreenog krivinog djela
(njegovu radnju uinjenja, posljedicu, ako je ona elemenat zakonskog opisa djela, uzronu
vezu izmeu radnje uinjenja i nastupjele posljedice, kod krivinih djela neinjenja osnov iz
kojeg je proizilazila obaveza osumnjienog na injenje, psihiki odnos uinitelja prema radnji
uinjenja i nastupjeloj posljedici, druge subjektivne elemente odnosnog krivinog djela, npr.
odreenu namjeru, opis ponaanja osumnjienog iz kojeg proizilazi da je ono protivno
odreenom blanketnom propisu u sluaju krivinih djela s blanketnom dispozicijom,
protivpravnost postupanja kada je i protivpravnost poseban elemenat odnosnog krivinog
djela). injenini osnov optunice mora sadravati opis djela, dakle, injenice i okolnosti iz
kojih proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, a ne obiljeja krivinog djela onako kako
su ona data u zakonu. 8

Tako, na primjer, u injeninom osnovu optunice za krivino djelo teke tjelesne povrede
potrebno je navesti ne samo da je osumnjieni oteenom nanio teku i po ivot opasnu
tjelesnu povredu nego i injenice i okolnosti kojima se ta povreda konkretizuje i iz kojih
proizilazi da se radi upravo o takvoj tjelesnoj povredi. Ili, na primjer, u injeninom osnovu
optunice za krivino djelo prouzrokovanja smrti iz nehata nije dovoljno da se navede da je
osumnjieni prouzroio smrt drugoga nepaljivo rukujui pukom, nego je potrebno navesti
8

ibidem

injenice i okolnosti u kojima se u konkretnom sluaju sastojalo proputanje dune i mogue

panje pri rukovanju pukom.
Predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo su obavezan elemenat
injeninog osnova optunice i kada oni nisu elementi zakonskog bia odnosnog krivinog
djela. Oito je da ih zakonodavac smatra u svakom sluaju bitnim elementom za
individualizaciju djela za koje se osumnjieni optuuje.
injenini osnov optunice mora sadravati i vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela bez
obzira da li su oni zakonska obiljeja odnosnog krivinog djela. Rije je o okolnostima kojima
se vri individualizacija djela za koje se osumnjieni tereti. Osim toga, radi se o okolnostima
koje su znaajne za odreenje primjenjivog krivinog zakona i pojedinih odredaba krivinog
zakona (na primjer, o zastarjelosti krivinog gonjenja) odnosno za odreenje mjesne
nadlenosti suda.
Zakon zahtijeva da injenini osnov optunice sadri i ostale okolnosti potrebne da se
krivino djelo to preciznije odredi. Ovaj i prethodni zahtjevi koji se odnose na injenini
osnov optunice, kao i oni koji se odnose na pravni osnov optunice, osim to trebaju da
omogue sudiji za prethodno sasluanje ispitivanje optunice, trebaju, takoe, i u ovoj fazi
postupka, da omogue ostvarenje prava osumnjienog da podrobno i na jeziku koji razumije
bude obavjeten o prirodi i osnovima optube protiv njega to je jedan od preduvjeta za
ostvarenje prava osumnjienog da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti za pripremu odbrane. 9

etvrti obavezni elemenat sadraja optunice je zakonski naziv krivinog djela, s navoenjem
odredbe krivinog zakona. Radi se o elementu optunice kojim tuitelj odreuje pravnu
kvalifikaciju djela za koje optuuje osumnjienog. Osim zakonskog naziva djela i navoenja
odredbe zakona kojom je to djelo odreeno, tuitelj je u ovom dijelu optunice duan
naznaiti i druge zakonske odredbe relevantne za djelo osumnjienog (npr. odredbe koje se
odnose na pokuaj uinjenja krivinog djela, pojedini oblik sauesnitva, produeno krivino
djelo, itd). Ukoliko se radi o krivinom djelu koje ima vie oblika, tuitelj je u optunici
9

Ibidem

duan oznaiti ne samo kojim lanom krivinog zakona je to krivino djelo odreeno nego i
stav kojim je u zakonu odreen onaj oblik odnosnog krivinog djela za koji se osumnjieni
optuuje.
Peti obavezni elemenat optunice je prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje
imena svjedoka i vjetaka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz. Iako
zakon govori samo o imenima svjedoka i vjetaka a ne i o njihovim adresama, nema sumnje
da prijedlog o dokazima koje treba izvesti mora sadravati i te podatke. Rije o podacima koji
se od svjedoka i vjetaka obavezno uzimaju pri njihovom sasluanju u istrazi odnosno pri
njihovom angaovanju kao vjetaka, a, osim toga, tuitelj ima pravo i dunost zahtijevati
dostavljanje potrebnih informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba, pa
ne postoje razlozi koji bi tuitelja oslobaali obaveze dostavljanja i ovih podataka sudu uz
svoj prijedlog o dokazima koje treba izvesti. Ukoliko se u optunici predlae, u skladu sa
Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, sasluanje svjedoka pod
prijetnjom uz primjenu dodatnih mjera kojima se osigurava neotkrivanje identiteta svjedoka,
ime i adresa takvih svjedoka nee biti naznaena u optunici nego e oni u optunici biti
oznaeni pseudonimom. Takoe, ukoliko je u toku postupka neki svjedok sasluan u svojstvu
zatienog svjedoka, u optunice e se predloiti itanje zapisnika sa sasluanja zatienog
svjedoka uz oznaavanje tog svjedoka pseudonimom koji mu je sud odredio.10

esti obavezni elemenat sadraja optunice je rezultat istrage. On sadri zakljuak tuitelja o
injenicama koje proizilaze iz dokaza provedenih tokom istrage i ije izvoenje na glavnom
pretresu on predlae. U ovom dijelu optunice, tuitelj treba da da i svoje saeto vienje
pravnog znaaja injenica za koje on smatra da proizilaze iz provedenih dokaza a to sve
zajedno, po vienju tuitelja, ukazuje na postojanje osnovane sumnje da je osumnjieni uinio
krivino djelo za koje se optuuje optunicom. U ovom dijelu optunice tuitelj ne bi trebao
iznositi sadrajne rezultate dokaza prikupljenih tokom istrage. Sudiji za prethodno sasluanje,
koji ocjenjuje postojanje osnovane sumnje da je osumnjieni uinio krivino djelo za koje se
optuuje, uz optunicu se dostavljaju materijali koji potkrepljuju navode optunice i iz kojih
10

ibidem

10

on moe saznati sadrinu dokaza na koje se poziva tuitelj u ovom dijelu optunice, te stoga
nema potrebe da se u ovom dijelu optunice iznose i sadrajni rezultati izvedenih dokaza. S
druge strane, s obzirom da glavni pretres poinje itanjem optunice, iznoenjem sadrajnih
rezultata dokaza provedenih tokom istrage u ovom dijelu optunice imalo bi za posljedicu
unoenje na glavni pretres sadrajnih rezultata tih dokaza mimo pravila kojima se dozvoljava
odstupanje od naela neposrednog izvoenja dokaza na glavnom pretresu.
Sedmi obavezni elemenat sadraja optunice je materijal koji potkrepljuje navode optunice.
To su, u pravilu, zapisnici o sasluanju svjedoka, o ispitivanju osumnjienog, nalazi i
miljenja vjetaka, zapisnici o uviaju, zapisnici o rekonstrukciji, zapisnici o pretresanju stana
ili osoba, zapisnici o oduzimanju predmeta, oduzeti predmeti, pismena, fotografije i drugi
tehniki snimci, itd.
Ako se osumnjieni nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a
ako se nalazi u pritvoru moe se predloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu. O
ovom prijedlogu odluka se moe donijeti tek nakon potvrivanja optunice jer zakoni o
krivinom postupku ne sadre odredbe koje bi se odnosile na pritvor izmeu podizanja i
potvrivanja optunice nego samo odredbe koje se odnose na pritvor u istrazi. 11

ZAKLJUAK
U ovom postupku se krivina stvar rasvjetljava do stepena vjerovatnoe i, samim tim,
pripremila za uspjeno rasvjetljavanje i rjeavanje u stadijumu glavnog krivinog postupka.
Zakonik o kriinom postupku formalnopravno izdvaja pretkrivini postupak. Ovaj postupak
se odvija prije pokretanja istrage ili neposrednog podizanja optunice ili optunog prijedloga.
Krivini postupak pokree se na zahtjev ovlaenog tuioca u sluaju kad postoji osnovana
sumnja da je odreeno lice izvrilo krivino djelo. Kako je osnovana sumnja najnii stepen
izvjesnosti, treba da se postigne vii stepen izvjesnosti, tj. vjerovatnoe o postojanju krivinog
djela i uinioca. Ovo se postie izvoenjem veeg ili manjeg broja dokaza radi utvrivanja
11

Ibidem

11

pravno - relevantnih injenica koje ine sadrinu krivine stvari. U fazi istrage, dokaze po
pravilu izvodi javni tuilac, odnosno istrani sudija nadlenog prvostepenog suda. Kad smatra
da je ostvarena svrha istrage, istrani sudija dostavlja spise istrage nadlenom ovlaenom
javnom tuiocu, i tim momentom poinje faza optuenja. Dolazi do podizanja optunice i
sudske kontrole te optunice. Faza optuenja a samim tim i prethodni krivini postupak
zavrava se stupanjem na snagu oprunice. Postoji mogunost podizanja neposredne
optunice, i tom prilikom izostaje faza istrage, do ove situacije dolazi u sluaju kada postoji
dovoljno dokaza o izvrenom krivinom djelu i uiniocu, zbog ega ovlaeni tuilac smatra
da nije potrebno sprovoenje istrage, te predlae podnoenje neposredne optunice. O tome u
svakom sluaju odluuje definitivno istrani sudija nadlenog suda.

LITERATURA
KNJIGE :
-

Sijeri-oli H., Hadiomeragi M., Jurevi M., Kaurinovi D., Simovi M.

"Komentari zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini",
Zajedniki projekat Vijea Evrope i Evropske komisije, Sarajevo, 2005. godine,

Krapac, D. Kazneno procesno pravo,prva knjiga: institucije , Informator, Zagreb,

2000. godine
12

ZAKONI :
-

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka (Slubeni glasnik BiH,
broj 21/03 i 61/04), Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka
(Slubene novine FBiH, broj 36/03)

13